Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.48.0-wmf.3 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 3160 7631555 7631193 2026-11-06T15:06:20Z Lovro.milas 323001 /* Studeni */ 7631555 wikitext text/x-wiki {{Godina|2026}} {{aktualno}} '''2026.''' ([[Rimski brojevi|rim.]] '''MMXXVI''') trenutna je i neprijestupna godina koja je počela u četvrtak. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] je 26. godina u [[3. tisućljeće|3. tisućljeću]] i [[21. stoljeće|21. stoljeću]] te sedma godina [[2020-ih]]. Trenutno je obilježena većom eskalacijom sukoba u Amerikama i Bliskom Istoku. Na početku siječnja je SAD izveo vojnu operaciju u Venezueli u kojoj je zarobljen predsjednik [[Nicolás Maduro]]. Operacija je dovela do blokade izvoza nafte iz Venezuele što je doprinjelo krizi na Kubi. U veljači je Pakistan izveo zračne napade na Afganistan što je dovelo do otvorenog sukoba izveđu dvije države. U Iranu je vlast nasilno gušila prosvjede koji su započeli prošle godine, što je dovelo do desetaka tisuća ubijenih. Krajem veljače su SAD i Izrael, pod vodstvom [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]], započele [[Rat u Iranu 2026.|rat protiv Irana]]. Ubijen je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]] uz desetak drugih iranskih vladara. Iran je potom lansirao tisuće dronova i projektila na više država u regiji, dok su SAD i Izreal nastavili sa zračnim napadima. Rat je doveo do blokade [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], raseljenog stanovništva, velike ekonomske krize i proširanje sukoba na [[Libanon]]. [[NASA]] je početkom travnja lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od 1972. godine. == Događaji == ===Siječanj=== * [[1. siječnja]] **[[Hrvatski radio]] pokrenuo je maraton „100 glasova u 100 sati za 100 godina” na Drugom programu s ciljem rušenja [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovog rekorda]] za najveći broj voditelja u radijskom maratonu. Rekord je postignut na [[Nova godina|Novu godinu]] u sklopu obilježavanja stote obljetnice [[HRT|HRT-a]].<ref> [https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-radio-srusio-guinnessov-rekord-u-radijskom-maratonu/2745816.aspx Hrvatski radio srušio Guinnessov rekord u radijskom maratonu] index.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Bugarska]] je usvojila [[euro]], postajući 21. članica [[eurozona|eurozone]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bugarska-uvela-euro-postala-21-clanica-eurozone-15658001 Bugarska uvela euro, ima i onih koji stanovništvo plaše - Hrvatskom: „Vidite što se njima dogodilo”] jutarnji.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Cipar]] je započeo svoju ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]].<ref>[https://www.ukrinform.net/rubric-ato/4075519-cyprus-promises-new-approach-during-eu-council-presidency.html Cyprus promises „new approach” during EU Council presidency] ukrinform.net Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** U požaru u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] 47 ljudi je poginulo, a 115 je ozlijeđeno.<ref>[https://news.sky.com/story/what-we-know-about-deadly-new-years-fire-at-swiss-ski-resort-13489204 What we know about deadly New Year's fire at Swiss ski resort] news.sky.com Preuzeto 2. siječnja 2026.</ref> * [[2. siječnja]] – Odlukom predsjednika [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo|Teodora Obianga Ngueme Mbasoga]] novi glavni grad države je [[Ciudad de la Paz]] koji je zamijenio [[Malabo]].<ref>[https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ Equatorial Guinea proclaims new capital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116195536/https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ |date=16. siječnja 2026. }} apanews.net Preuzeto 6. siječnja 2026.</ref> * [[3. siječnja]] – [[Američki napadi u Venezueli 2026.|Američki napadi u Venezueli]] pod kodnim nazivom ''Operacija potpuna odlučnost'' koji su bili usmjereni na više lokacija na sjeveru Venezuele, uključujući glavni grad [[Caracas]]. U sklopu operacije zarobljen je predsjednik [[Nicolás Maduro]].<ref>[https://abcnews.go.com/International/live-updates/venezuela-live-updates-trump-give-details-after-us/?id=127792811&entryId=128870790 Zračni napadi SAD-a na Venezuelu pod nazivom Operacija Absolute Resolve] ABC News. Preuzeto 3. siječnja 2026.</ref> * [[5. siječnja]] – [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila prisegu kao privremena [[Predsjednik Venezuele|predsjednica Venezuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Citiranje weba|date=5. siječnja 2026.|title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim president|url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/|url-status=live|access-date=4. travnja 2026.|website=Reuters}}</ref> * [[6. siječnja]] **Zatvaranjem Svetih vrata [[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra u Vatikanu]] [[papa]] [[lav XIV.]] zaključio [[Jubilejska godina 2025.|Jubilej nade]].<ref>[https://hkm.hr/vijesti/vatikan/papa-zatvorio-sveta-vrata-milijuni-ljudi-presli-su-prag-crkve-sto-su-pronasli/ Papa zatvorio Sveta vrata: Milijuni ljudi prešli su prag crkve. Što su pronašli?] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]], objavljeno 6. siječnja 2025.</ref> **Borbe između snaga sirijske vlade i kurdskih [[Sirijske demokratske snage|Sirijskih demokratskih snaga]], početak ofenzive u sjeveroistočnoj Siriji.<ref>{{Citiranje weba| title=SYRIA Displacement resulting from conflict escalation in Aleppo | url=https://www.acaps.org/fileadmin/Data_Product/Main_media/20260115_ACAPS_Syria_-_escalation_of_conflict.pdf | access-date=2026-02-02}}</ref> *[[7. siječnja]] – Sjedinjene Države su zaplijenile dva tankera iz tzv. ''flote iz sjene'', uključujući jedan pod ruskom zastavom, u sklopu američke naftne blokade tijekom Operacije Južno Koplje. *[[9. siječnja]] ** Kvalificirana većina država članica Europske unije odobrila je [[Sporazum o slobodnoj trgovini Europska unija – Mercosur]].<ref>[https://www.politico.eu/article/eu-countries-approve-mercosur-trade-deal-for-signature/ EU countries approve Mercosur trade deal after 25 years of talks] politico.eu Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> ** [[Prosvjedi u Iranu 2025. – 2026.|Prosvjedi u Iranu]] zahvatili su sve pokrajine zemlje.<ref>[https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown] theguardian.com Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> * [[10. siječnja]] – U [[franjevci|franjevačkom redu]] otvorena je jubilejska [[Godina svetog Franje]].<ref name=GSF>[https://ofm.hr/izvanredna-jubilarna-godina-u-franjevackim-samostanskim-crkvama/ Izvanredna jubilarna godina u franjevačkim samostanskim crkvama] ofm.hr, [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], objavljeno 10. siječnja 2026., sadrži i prijevod [https://ofm.hr/wp-content/uploads/2026/01/Decreto_Giubileo_Francescono-IT.pdf Proglasa]</ref> * [[17. siječnja]] – Zemni ostaci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[19. siječnja]] – Desetci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova u Španjolskoj.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/teska-nesreca-u-spanjolskoj-u-sudar-dva-vlaka-poginula-21-osoba-1925729 Užas u Španjolskoj: Deseci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova. Prizori su strašni] vecernji.hr/ 24. siječnja 2026.</ref> ===Veljača=== * [[18. veljače]] – Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]] provedena završna identifikacija devetero ekshumiranih žrtava [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], od kojih su četvorica [[hrvatski branitelj]]i (Stjepan Boni, Ivan Senčić, Zvonimir Miljak i Josip Šoštarić), a petero civili (Ljubica Čonda, Pavao Škrinjarić, Stjepan Lončar i Antun Ordanić).<ref>[https://branitelji.gov.hr/vijesti/identificirano-devet-zrtava-iz-domovinskog-rata/5144 Identificirano devet žrtava iz Domovinskog rata] ''branitelji.gov.hr'', Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 18. veljače 2026.</ref> * [[21. veljače]] ** Više tisuća prosvjednika na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trgu kralja Tomislava]] i [[Zrinjevac|Zrinjevcu]] prosvjedovalo protiv izgradnje klaonice i farmi pilića kod [[Sisak|Siska]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-prosvjed-protiv-klaonica-i-farmi-pilica-kod-siska-takav-projekt-je-neprihvatljiv-foto-20260221 U Zagrebu prosvjed protiv klaonica i farmi pilića kod Siska: Takav projekt je neprihvatljiv] tportal.hr, objavljeno 21. veljače 2026.</ref> ** [[Afganistansko–pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski sukob]]<ref>[https://amu.tv/227611/ Victims of Pakistani airstrike buried as others remain under rubble] amu.tv. Preuzeto 22. veljače 2026.</ref> * [[28. veljače]] – [[Izrael]] i [[SAD]] napali su [[Iran]] čime je počeo [[Rat u Iranu 2026.]]<ref>{{Cite web|date=28 February 2026|title=Israel launches surprise attack on Iran|url=https://www.jpost.com/israel-news/article-888248|access-date=28 February 2026|website=The Jerusalem Post|language=en}}</ref> ===Ožujak=== ===Travanj=== * [[1. travnja]] – [[NASA]] je lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od misije [[Apollo 17]] u prosincu 1972. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2. travnja 2026.|title=Prvi let s posadom prema Mjesecu u više od 50 godina|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/nasa-lansirala-artemis-ii-prvi-let-s-posadom-prema-mjesecu-u-vise-od-50-godina-12650618|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[6. travnja]] – Posada [[Artemis II|Artemisa II]] srušila je rekord za najudaljeniju točku od Zemlje na kojoj se nalazio čovjek ({{Broj|406778}} km), putujući preko tamne strane Mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|date=6. travnja 2026.|title=Čovjek je otišao najdalje od Zemlje u povijesti, srušen rekord Apolla 13|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/artemis-2-usao-u-gravitacijsku-sferu-mjeseca-12656293|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[7. travnja]] – [[Nacionalna skupština Vijetnama]] izabrala je [[Tô Lâm|Tôa Lâma]] za novog [[Predsjednik Vijetnama|predsjednika Vijetnama]].<ref>{{Citiranje weba| url=https://english.news.cn/20260407/ed18537e45de4a1dabae914f80d5a145/c.html | title=Vietnamese party chief elected state president | publisher=Xinhua | work=english.news.cn | date=7 April 2026 | accessdate=7 April 2026}}</ref> * [[8. travnja]] ** [[Rat u Iranu 2026.|Rat u Iranu]]: SAD i Iran su dogovorili dvotjedno primirje nakon Trumpova ultimatuma vezanog za Hormuški tjesnac.<ref>{{Citiranje weba|date=8. travnja 2026.|title=Trump pristao na primirje s Iranom, zasad odustao od "uništenja civilizacije"|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/trump-pristao-na-primirje-s-iranom-zasad-odustao-od-unistenja-civilizacije--12659364|url-status=live|access-date=12. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> ** [[Izrael]] je izveo zračne napade na infrastrukturu [[Hezbollah]]a u [[Libanon]]u. Više od 300 ljudi je ubijeno, dok je {{broj|1000}} ozlijeđeno.<ref>{{Citiranje novina |title=Israeli military launches largest strikes against Hezbollah in Lebanon |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-launches-largest-strikes-against-hezbollah-lebanon-2026-04-08/ |date=2026-04-08 |access-date=2026-04-09 |work=Reuters}}</ref> * [[10. travnja]] – [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]]: Aktualni predsjednik [[Ismaïl Omar Guelleh]] je s uvjerljivom pobjedom ponovno izabran za šesti mandat.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Izbori u Džibutiju: predsjednik Ismail Omar Guelleh osvojio šesti mandat |url=https://stijena.info/izbori-u-dzibutiju/ |access-date=2026-04-13 |website=stijena.info |language=hr}}</ref> * [[11. travnja]] – Posada Artemisa II uspješno se vratila na Zemlju.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Astronauti Artemisa II sletjeli na Zemlju i zaključili lunarnu misiju |url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/astronauti-misije-artemis-2-sletjeli-na-zemlju-i-zakljucili-10-dnevnu-lunarnu-misiju-12664870 |access-date=2026-04-13 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> * [[12. travnja]] **[[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]]: Oporbena stanka [[Tisza]], s [[Peter Magyar|Péterom Magyarom]] na čelu, premoćno je pobjedila premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] čime je završena 16-godišnja vladavina [[Fidesz]]a.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-12 |naslov=Mađarska slavi pad Viktora Orbana |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/madari-na-biralistima-orbanu-peti-mandat-ili-kraj-vladavine--12666120 |access-date=2026-04-15 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> **Održani su [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|predsjednički izbori u Beninu]]. Pobjedio je aktualni predsjednik [[Romuald Wadagni]].<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-14 |naslov=Presidential election in Benin: Wadagni wins by a landslide (94.05%) with a turnout of 58.75% (CENA). |url=https://beninwebtv.bj/en/presidential-election-in-benin-wadagni-wins-by-a-landslide-94-05-with-a-turnout-of-58-75-cena/ |access-date=2026-04-15 |website=Benin Web TV |language=en}}</ref> * [[14. travnja]] – U izraelskim napadima na pojas Gaze ubijeno devetero ljudi, među njima i dvojica dječaka.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/gaza-u-izraelskim-napadima-ubijeno-devetero-ljudi-12670140 Gaza: U izraelskim napadima ubijeno devetero ljudi] ''HRT Vijesti'', objavljeno 14. travnja 2026.</ref> * [[22. travnja]] – U izraelskom zračnom napadu na sjeveru Gaze ubijeno petero civila, među njima troje djece.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-izraelskom-napadu-u-gazi-petero-mrtvih-medu-njima-troje-djece-12684327 U izraelskom napadu u Gazi petero mrtvih, među njima troje djece] ''HRT Vijesti'', objavljeno 23. travnja 2026.</ref> * [[28. travnja]] – U jami [[Golubinka]] na brdu Sopanj pronađena je [[masovna grobnica]] s posmrtnim ostatcima više od 50 žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-jami-golubinka-pronadeni-posmrti-ostaci-zrtava-iz-drugog-svjetskog-rata-12692706 U jami Golubinka pronađeni posmrti ostaci žrtava iz Drugog svjetskog rata] HRT, objavljeno 28. travnja 2026.</ref> ===Svibanj=== * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – Oko 12 000 sudionika na [[Susret hrvatske katoličke mladeži|XIII. Susretu hrvatske katoličke mladeži]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/sudionici-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi-stigli-u-pozegu/ Sudionici Susreta hrvatske katoličke mladeži stigli u Požegu] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. svibnja 2026.</ref> * [[13. svibnja]] – Uprava za ratne veterane i vojnu baštinu Republike Slovenije predala je Hrvatskoj u spomen-parku Dobrava kod [[Maribor]]a posmrtne ostatke oko petsto hrvatskih žrtava [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|partizanskih poslijeratnih zločina]], većinom muškaraca od 18 do 40 godina.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/posmrtni-ostaci-500-zrtava-nakon-80-godina-iz-slovenije-stizu-u-hrvatsku-12717153 Posmrtni ostaci 500 žrtava nakon 80 godina iz Slovenije stigli u Hrvatsku] Vijesti HRT–a, objavljeno 19. svibnja 2026.</ref> * [[23. svibnja]] – Posmrtni ostatci 36 žrtava partizanskih poslijeratnih zločina pokopani su kod kapele Svih hrvatskih mučenika u [[Možđenec|Možđencu]].<ref>Grudiček, Ivica. [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pokop-posmrtnih-ostataka-36-zrtava-ekshumiranih-s-lokaliteta-mostisce-12732342 U Novom Marofu pokopani posmrtni ostaci 36 žrtava poraća] Vijesti HRT–a, objavljeno 23. svibnja 2026.</ref> ===Lipanj=== * Predviđen završetak gradnje [[Sagrada Família|crkve bazilike i eksprijatorija sv. Obitelji u Barceloni]], čija je gradnja počela 1882. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |naslov=La Sagrada Familia|website=barcelona.vivelaciudad.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229032826/http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=4. svibnja 2015.}}</ref> * [[22. lipnja]] – [[Keir Starmer]] podnio ostavku na mjesto [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog premijera]] i predsjednika [[laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]].<ref>{{Citiranje weba|date=22. lipnja 2026.|title=Keir Starmer dao ostavku|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/britanski-premijer-dao-ostavku/2805358.aspx|url-status=live|access-date=24. lipnja 2026.|website=Index.hr}}</ref> * [[23. lipnja]] – U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]], [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.<ref>HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u "Klub 200", suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.</ref> ===Srpanj=== * [[28. srpnja]] do [[16. kolovoza]] - [[Toplinski val u Hrvatskoj 2026.]] ===Kolovoz=== * [[8. kolovoza]] – [[Željeznička nesreća u Škrinjarima 2026.|Željeznička nesreća u Škrinjarima]]. * [[10. kolovoza]] – [[Ekocid u Gospiću 2020-ih|Politička rasprava i prosvjedi zbog ekocida u Gospiću]]. * [[12. kolovoza]] – Potpuna [[pomrčina Sunca 12. kolovoza 2026.|pomrčina Sunca]] iznad [[Island]]a i [[Španjolska|Španjolske]], vidljiva iz većine [[Europe]]. * [[13. kolovoza]] – [[Požar kod Omiša 2026.|Veliki požar kod Omiš]]a. ===Budući događaji=== ==Šport== {{glavni|Šport u 2026.}} * [[10. siječnja|10.]] – [[25. siječnja]] – [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.]] * [[15. siječnja]] – [[1. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]] * [[21. siječnja]] – [[7. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.]] * [[6. veljače|6.]] – [[22. veljače]] – [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.]] * [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]] – [[Reli Hrvatska]] 2026. * [[30. svibnja]] – [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]] * [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[10. kolovoza|10.]] – [[16. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.]] * [[13. kolovoza|13.]] – [[23. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u gimnastici – Zagreb 2026.]] * [[3. prosinca|3.]] – [[16. prosinca]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Turska 2026.]] == Rođenja == * == Smrti == === Siječanj === * [[2. siječnja]] **[[Nikša Stančić]], hrvatski povjesničar (* [[1938.]]) **[[Tomislav Sabljak]], hrvatski književnik (* [[1934.]]) *[[8. siječnja]] – [[Uljana Semjonova]], latvijska košarkašica (* [[1952.]]) * [[9. siječnja]] ** [[Hans Herrmann]], njemački vozač automobilističkih utrka (* [[1928.]]) ** [[Josip Oslić]], hrvatski filozof, teolog i svećenik (* [[1953.]]) ** [[Miroslav Sinčić]], hrvatski književnik, novinar i publicist (* [[1937.]]) * [[10. siječnja]] – [[Erich von Däniken]], švicarski pisac (* [[1935.]]) * [[15. siječnja]] – [[Ante Grgurević]], hrvatski košarkaš i trener (* [[1975.]]) * [[19. siječnja]] ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1977.]]) ** [[Valentino (modni dizajner)|Valentino]], talijanski modni dizajner (* [[1932.]]) * [[22. siječnja]] ** [[John L. Allen]], američki publicist (* [[1965.]]) ** [[Đani Kovač]], hrvatski atletičar (* [[1939.]]) * [[26. siječnja]] – [[Sly Dunbar]], jamajčanski glazbenik (* [[1952.]]) * [[30. siječnja]] – [[Catherine O'Hara]], američka glumica (* [[1954.]]) === Veljača === * [[7. veljače]] – [[Brad Arnold]], američki pjevač (* [[1978.]]) * [[11. veljače]] ** [[Cees Nooteboom]], nizozemski pisac (* [[1933.]]) ** [[James Van Der Beek]], američki glumac (* [[1977.]]) * [[15. veljače]] ** [[Robert Duvall]], američki glumac i redatelj (* [[1931.]]) ** [[Goran Sukno]], hrvatski vaterpolist (* [[1959.]]) * [[17. veljače]] – [[Jesse Jackson]], američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik (* [[1941.]]) * [[18. veljače]] ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar (* [[1943.]]) ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist (* [[1951.]]) * [[19. veljače]] ** [[Eric Dane]], američki glumac (* [[1972.]]) ** [[Polycarp Pengo]], tanzanski kardinal i nadbiskup (* [[1944.]]) * [[23. veljače]] – [[Zilko Žolja]], bosanskohercegovački teolog i kaligraf (* [[1931.]]) * [[25. veljače]] – [[Ludwig Scotty]], nauruanski političar (* [[1948.]]) * [[28. veljače]] **[[Sandro Munari]], talijanski vozač relija (* [[1940.]]) **[[Ali Hamenei]], iranski svećenik i političar, vrhovni vođa Irana (* [[1939.]]) === Ožujak === * [[4. ožujka]] ** [[Luis del Castillo Estrada]], urugvajski biskup (* [[1931.]]) ** [[Georg Koch]], njemački nogometaš (* [[1972.]]) * [[5. ožujka]] – [[C. A. R. Hoare]], britanski računalni znanstvenik (* [[1934.]]) * [[8. ožujka]] – [[Anthony James Leggett]], britansko-američki fizičar (* [[1938.]]) * [[14. ožujka]] ** [[Lovorka Čoralić]], hrvatska povjesničarka (* [[1968.]]) ** [[Jürgen Habermas]], njemački sociolog i filozof (* [[1929.]]) * [[16. ožujka]] – [[Zrinka Kolak Fabijan]], hrvatska glumica (* [[1949.]]) * [[17. ožujka]] ** [[Ilija II.]], patrijarh Gruzijske pravoslavne Crkve (* [[1933.]]) ** [[Zlatko Šimenc]], hrvatski vaterpolist i rukometaš (* [[1938.]]) * [[18. ožujka]] – [[Mladen Barbarić (glumac)|Mladen Barbarić]], hrvatski glumac (* [[1953.]]) * [[19. ožujka]] – [[Chuck Norris]], američki glumac i majstor borilačkih vještina (* [[1940.]]) * [[20. ožujka]] ** [[John Michael Bishop]], američki imunolog i mikrobiolog (* [[1936.]]) ** [[Robert Mueller]], ravnatelj FBI-ja (* [[1944.]]) * [[22. ožujka]] – [[Jean-Baptiste Phạm Minh Mẫn]], vijetnamski kardinal (* [[1934.]]) * [[23. ožujka]] – [[Chip Taylor]], američki tekstopisac i pjevač (* [[1940.]]) * [[24. ožujka]] – [[Gino Paoli]], talijanski kantautor (* [[1934.]]) * [[26. ožujka]] – [[Drago Balvanović]], hrvatski prelat i misionar (* [[1936.]]) * [[30. ožujka]] – [[Carlos Westendorp]], španjolski političar i diplomat (* [[1937.]]) === Travanj === * [[1. travnja]] – [[Suki Lahav]], izraelska glazbenica (* [[1951.]]) * [[5. travnja]] – [[Vlatko Cvrtila]], hrvatski akademik i geopolitički analitičar (* [[1965.]]) * [[6. travnja]] ** [[Marija Krpan]], hrvatska glumica (* [[1954.]]) ** [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački političar (* [[1930.]]) * [[7. travnja]] – [[Mircea Lucescu]], rumunjski nogometaš i trener (* [[1945.]]) * [[8. travnja]] ** [[Srećko Bogdan]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1957.]]) ** [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener (* [[1959.]]) * [[13. travnja]] – [[Moya Brennan]], irska glazbenica (* [[1952.]]) * [[16. travnja]] – [[Alexander Manninger]], austrijski nogometaš (* [[1977.]]) * [[17. travnja]] ** [[Franjo Plavšić]], hrvatski toksikolog (* [[1946.]])<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-zagrebu-umro-istaknuti-znanstvenik-i-toksikolog-franjo-plavsic-12676442 U Zagrebu umro istaknuti znanstvenik i toksikolog Franjo Plavšić] HRT, objavljeno 18. travnja 2026.</ref> ** [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš (* [[1958.]]) * [[22. travnja]] – [[Mijo Kovačić]], hrvatski slikar (* [[1935.]]) * [[28. travnja]] – [[Adrian Smith (košarkaš)|Adrian Smith]], američki košarkaš (* [[1936.]]) * [[30. travnja]] – [[Georg Baselitz]], njemački umjetnik (* [[1938.]]) === Svibanj === * [[6. svibnja]] – [[Ted Turner]], američki poduzetnik (* [[1938.]]) * [[12. svibnja]] ** [[Jason Collins]], američki košarkaš (* [[1978.]]) ** [[Emil Paul Tscherrig]], švicarski prelat (* [[1947.]]) * [[21. svibnja]] – [[Julienne Bušić]], američko-hrvatska književnica (* [[1948.]]) * [[22. svibnja]] – [[Francesco De Piccoli]], talijanski boksač (* [[1937.]]) * [[25. svibnja]] – [[Paraskevas Antzas]], grčki nogometaš (* [[1976.]]) * [[26. svibnja]] – [[Dragoljub Mićunović]], srbijanski političar (* [[1930.]]) * [[28. svibnja]] – [[Abd Rabuh Mansur Hadi]], jemenski političar (* [[1945.]]) === Lipanj === * [[1. lipnja]] ** [[Andrej Baša]], hrvatski glazbenik (* [[1950.]]) ** [[Darko Nesek]], hrvatski šahist (* [[1946.]]) * [[2. lipnja]] – [[Peabo Bryson]], američki pjevač (* [[1951.]]) * [[4. lipnja]] – [[Marjane Satrapi]], francusko-iranska romanospisateljica (* [[1969.]]) * [[14. lipnja]] – [[Oliver Tree]], američki glazbenik (* [[1993.]]) * [[16. lipnja]] – [[Camillo Ruini]], talijanski kardinal (* [[1931.]]) * [[18. lipnja]] – [[François Englert]], belgijski fizičar (* [[1932.]]) * [[20. lipnja]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[25. lipnja]] – [[Dražen Pinević]], hrvatski sportski novinar (* [[1964.]]) === Srpanj === * [[2. srpnja]] – [[Miroslav Pribanić]], hrvatski rukometaš (* [[1946.|1946]].) * [[3. srpnja]] – [[Zrinko Ogresta]], hrvatski scenarist i filmski redatelj (* [[1958.]]) * [[5. srpnja]] – [[Mile Vidović]], hrvatski katolički svećenik i crkveni povjesničar (*[[1935.|1935]].) * [[8. srpnja]] – [[Bonnie Tyler]], velška pjevačica (* [[1951.]]) * [[11. srpnja]] ** [[Peppino di Capri]], talijanski pjevač, skladatelj, i pijanist (* [[1939.]]) ** [[Susumu Tonegawa]], japanski molekularni biolog (* [[1939.]]) * [[12. srpnja]] – [[Hamad bin Khalifa al-Thani]], katarski emir (* [[1952.]]) * [[13. srpnja]] – [[Sam Neill]], novozelandski filmski glumac (* [[1947.]]) * [[16. srpnja]] – [[Brenda Fricker]], irska glumica (* [[1945.]]) * [[18. srpnja]] – [[Gajo Peleš]], hrvatski književni teoretičar i kritičar (* [[1931.]]) * [[20. srpnja]] – [[Kevin Keegan]], engleski nogometaš i trener (* [[1951.]]) * [[21. srpnja]] **[[Damir Šaban]], hrvatski glumac (* [[1958.]]) **[[Olivera Katarina]], srbijanska glumica i pjevačica (* [[1940.]]) * [[24. srpnja]] – [[Mohamed Kalilou Traoré]], malijski nogometaš (* [[1987.]]) * [[28. srpnja]] ** [[Kavinsky]], francuski glazbenik (* [[1975.]]) ** [[Zlatko Žagmešter]], hrvatski rukometaš (* [[1943.]]) * [[31. srpnja]] – [[Franco Baresi]], talijanski nogometaš (* [[1960.]]) === Kolovoz === * [[1. kolovoza]] – [[Vincent Pastore]], američki glumac (* [[1946.]]) * [[3. kolovoza]] – [[Júlio Duarte Langa]], mozambički kardinal (* [[1927.]]) * [[4. kolovoza]] – [[Klaus Hänsch]], njemački političar (* [[1938.]]) * [[8. kolovoza]] – [[Ivo Šlaus]], hrvatski fizičar (* [[1931.]]) * [[9. kolovoza]] – [[Don Nelson]], američki košarkaš (* [[1940.]]) * [[13. kolovoza]] – [[Yukio Shimomura]], japanski nogometaš i trener (* [[1932.]]) * [[15. kolovoza]] – [[Milena Zupančič]], slovenska glumica (* [[1946.]]) * [[16. kolovoza]] – [[Hayden Panettiere]], američka glumica (* [[1989.]]) * [[17. kolovoza]] ** [[Frank Beard]], američki bubnjar (* [[1949.]]) ** [[Alex Fiorio]], talijanski reli-vozač (* [[1965.]]) * [[18. kolovoza]] – [[Vedrana Rudan]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[23. kolovoza]] – [[Svein Mønnesland]], norveški slavist (* [[1943.]]) * [[25. kolovoza]] **[[Dolly Parton]], američka country pjevačica (* [[1946.]]) **[[Tim Curry]], engleski glumac i pjevač (* [[1946.]]) *[[27. kolovoza]] – [[Ratko Mladić]], srpski ratni zločinac (* [[1942.]]) * [[28. kolovoza]] – [[Harald V.]], norveški kralj (* [[1937.]]) * [[29. kolovoza]] – [[Stjepan Jimmy Stanić]], hrvatski pjevač i glazbenik (* [[1929.]]) * [[30. kolovoza]] – [[Slobodan Šnajder]], hrvatski pisac i publicist (* [[1948.]]) === Rujan === * [[2. rujna]] – [[Ivan Gudelj]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1960.]]) * [[8. rujna]] – [[Vlasta Maček]], hrvatska šahistica (* [[1952.]]) * [[12. rujna]] – [[George Chuvalo]], kanadski boksač (* [[1937.]]) * [[13. rujna]] – [[Nedjeljko Frančula]], hrvatski geodet i kartograf (* [[1937.]]) * [[15. rujna]] ** [[Flora Brovina]], kosovska pjesnikinja, pedijatrica i aktivistica za ženska prava (* [[1949.]]) ** [[Malkica Dugeč]], hrvatska književnica (* [[1936.]]) * [[24. rujna]] – [[Boris Sakač]], hrvatski informatičar (* [[1945.]]) * [[28. rujna]] – [[Andrea Zlatar Violić]], hrvatska teoretičarka književnosti (* [[1961.]]) === Listopad === * [[1. listopada]] – [[Biljana Plavšić]], bosanskohercegovačka političarka i ratna zločinka (* [[1930.]]) * [[6. listopada]] – [[Eva Marie Saint]], američka glumica (* [[1924.]]) * [[9. listopada]] – [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik (* [[1965.]]) * [[11. listopada]] – [[Ivan Lončar – Žan]], hrvatski slikar (* [[1950.]]) * [[12. listopada]] – [[RJ Mitte]], američki glumac (* [[1992.]]) * [[15. listopada]] – [[Franz Xaver Ölzant]], austrijski kipar (* [[1934.]]) * [[21. listopada]] ** [[Boris Kolar]], hrvatski animator, režiser, scenarist, karikaturist, ilustrator i scenograf (* [[1933.]]) **[[Tom Skerritt]], američki glumac (* [[1933.]]) * [[22. listopada]] ** [[Yasuo Fukuda]], japanski političar (* [[1936.]]) ** [[Claude Cohen-Tannoudji]], francuski fizičar (* [[1933.]]) * [[23. listopada]] – [[Asim Kurjak]], hrvatski liječnik (* [[1942.]]) * [[25. listopada]] – [[Paolo Romeo]], talijanski kardinal (* [[1938.]]) * [[26. listopada]] – [[Sonja Kastl]], hrvatska filmska i kazališna glumica, pedagoginja, balerina i koreografkinja (* [[1929.]]) * [[28. listopada]] **[[Patrick Stewart]], engleski glumac (* [[1940.]]) **[[Elke Sommer]], njemačka glumica (* [[1940.]]) * [[29. listopada]] – [[Josip Pečarić]], hrvatski matematičar (* [[1948.]]) * [[31. listopada]] **[[Mišo Kovač]], hrvatski pjevač (* [[1941.]]) **[[Mišo Hrnjak]], hrvatski glazbenik (* [[1960.]]) ===Studeni=== * [[2. studenoga]] – [[Marin Srakić]], đakovačko-osječki nadbiskup (* [[1937.]]) * [[3. studenoga]] – [[Dragan Dekaris]], hrvatski imunolog (* [[1936.]]) * [[4. studenoga]] – [[Ljubo Marangunić]], hrvatski matematičar (* [[1942.]]) * [[5. studenoga]] – [[Alan Jones]], australski automobilist (* [[1946.]]) * [[6. studenoga]] – [[Goran Pichler]], hrvatski fizičar (* [[1946.]]) == Obljetnice i godišnjice == * 1050. godišnjica smrti [[Jelena Slavna|kraljice Jelene Slavne]]<ref name=JS1050>„Objavljen natječaj za literarne i znanstvene radove o kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru”. ''Glas Koncila'', br. 2723 (30. kolovoza 2026.), god. LXV., str. 29</ref> * 950. godišnjica krunidbe [[Dmitar Zvonimir|kralja Zvonimira]]<ref name=JS1050/> * Osamstogodišnjica smrti [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškoga]] ([[Godina svetog Franje]])<ref name=GSF/> * Petstogodišnjica: ** prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]<ref>[https://magazin.hrt.hr/kultura/u-dubrovniku-otvorena-izlozba-u-povodu-500-godina-prvog-spomena-marina-drzica-12686871 U Dubrovniku otvorena izložba u povodu 500 godina prvog spomena Marina Držića] HRT, objavljeno 24. travnja 2026.</ref> ** [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i [[Cetinski sabor|Cetinskog sabora]] ** rođenja [[Franjo Tahy|Franje Tahija]] ** smrti [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Jagelovića]] * Četiristogodišnjica: ** rođenja [[Klara Žižić|Klare Žižić]] ** smrti [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]] ** smrti [[Juraj V. Zrinski|Jurja V. Zrinskog]] * 250. godišnjica [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]] * Dvjestogodišnjica: ** [[Samoborski fašnik|Samoborskog fašnika]] ** rođenja [[Matija Mesić|Matije Mesića]] * 150. godišnjica: ** rođenja [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] ** rođenja [[Milan Begović|Milana Begovića]] * Stogodišnjica: ** rođenja [[Elizabeta II.|Elizabete II.]] ** rođenja [[Marilyn Monroe]] * Pedesetgodišnjica smrti [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]] * 25. godišnjica globalne [[Wikipedija|Wikipedije]] (15. siječnja) == Izvori == {{izvori}} 3veh9nievzdgmjo2w5sm554xsd5drym 7631600 7631555 2026-11-06T16:48:38Z ~2026-59059-78 377731 /* Kolovoz */ 7631600 wikitext text/x-wiki {{Godina|2026}} {{aktualno}} '''2026.''' ([[Rimski brojevi|rim.]] '''MMXXVI''') trenutna je i neprijestupna godina koja je počela u četvrtak. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] je 26. godina u [[3. tisućljeće|3. tisućljeću]] i [[21. stoljeće|21. stoljeću]] te sedma godina [[2020-ih]]. Trenutno je obilježena većom eskalacijom sukoba u Amerikama i Bliskom Istoku. Na početku siječnja je SAD izveo vojnu operaciju u Venezueli u kojoj je zarobljen predsjednik [[Nicolás Maduro]]. Operacija je dovela do blokade izvoza nafte iz Venezuele što je doprinjelo krizi na Kubi. U veljači je Pakistan izveo zračne napade na Afganistan što je dovelo do otvorenog sukoba izveđu dvije države. U Iranu je vlast nasilno gušila prosvjede koji su započeli prošle godine, što je dovelo do desetaka tisuća ubijenih. Krajem veljače su SAD i Izrael, pod vodstvom [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]], započele [[Rat u Iranu 2026.|rat protiv Irana]]. Ubijen je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]] uz desetak drugih iranskih vladara. Iran je potom lansirao tisuće dronova i projektila na više država u regiji, dok su SAD i Izreal nastavili sa zračnim napadima. Rat je doveo do blokade [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], raseljenog stanovništva, velike ekonomske krize i proširanje sukoba na [[Libanon]]. [[NASA]] je početkom travnja lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od 1972. godine. == Događaji == ===Siječanj=== * [[1. siječnja]] **[[Hrvatski radio]] pokrenuo je maraton „100 glasova u 100 sati za 100 godina” na Drugom programu s ciljem rušenja [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovog rekorda]] za najveći broj voditelja u radijskom maratonu. Rekord je postignut na [[Nova godina|Novu godinu]] u sklopu obilježavanja stote obljetnice [[HRT|HRT-a]].<ref> [https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-radio-srusio-guinnessov-rekord-u-radijskom-maratonu/2745816.aspx Hrvatski radio srušio Guinnessov rekord u radijskom maratonu] index.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Bugarska]] je usvojila [[euro]], postajući 21. članica [[eurozona|eurozone]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bugarska-uvela-euro-postala-21-clanica-eurozone-15658001 Bugarska uvela euro, ima i onih koji stanovništvo plaše - Hrvatskom: „Vidite što se njima dogodilo”] jutarnji.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Cipar]] je započeo svoju ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]].<ref>[https://www.ukrinform.net/rubric-ato/4075519-cyprus-promises-new-approach-during-eu-council-presidency.html Cyprus promises „new approach” during EU Council presidency] ukrinform.net Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** U požaru u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] 47 ljudi je poginulo, a 115 je ozlijeđeno.<ref>[https://news.sky.com/story/what-we-know-about-deadly-new-years-fire-at-swiss-ski-resort-13489204 What we know about deadly New Year's fire at Swiss ski resort] news.sky.com Preuzeto 2. siječnja 2026.</ref> * [[2. siječnja]] – Odlukom predsjednika [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo|Teodora Obianga Ngueme Mbasoga]] novi glavni grad države je [[Ciudad de la Paz]] koji je zamijenio [[Malabo]].<ref>[https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ Equatorial Guinea proclaims new capital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116195536/https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ |date=16. siječnja 2026. }} apanews.net Preuzeto 6. siječnja 2026.</ref> * [[3. siječnja]] – [[Američki napadi u Venezueli 2026.|Američki napadi u Venezueli]] pod kodnim nazivom ''Operacija potpuna odlučnost'' koji su bili usmjereni na više lokacija na sjeveru Venezuele, uključujući glavni grad [[Caracas]]. U sklopu operacije zarobljen je predsjednik [[Nicolás Maduro]].<ref>[https://abcnews.go.com/International/live-updates/venezuela-live-updates-trump-give-details-after-us/?id=127792811&entryId=128870790 Zračni napadi SAD-a na Venezuelu pod nazivom Operacija Absolute Resolve] ABC News. Preuzeto 3. siječnja 2026.</ref> * [[5. siječnja]] – [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila prisegu kao privremena [[Predsjednik Venezuele|predsjednica Venezuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Citiranje weba|date=5. siječnja 2026.|title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim president|url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/|url-status=live|access-date=4. travnja 2026.|website=Reuters}}</ref> * [[6. siječnja]] **Zatvaranjem Svetih vrata [[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra u Vatikanu]] [[papa]] [[lav XIV.]] zaključio [[Jubilejska godina 2025.|Jubilej nade]].<ref>[https://hkm.hr/vijesti/vatikan/papa-zatvorio-sveta-vrata-milijuni-ljudi-presli-su-prag-crkve-sto-su-pronasli/ Papa zatvorio Sveta vrata: Milijuni ljudi prešli su prag crkve. Što su pronašli?] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]], objavljeno 6. siječnja 2025.</ref> **Borbe između snaga sirijske vlade i kurdskih [[Sirijske demokratske snage|Sirijskih demokratskih snaga]], početak ofenzive u sjeveroistočnoj Siriji.<ref>{{Citiranje weba| title=SYRIA Displacement resulting from conflict escalation in Aleppo | url=https://www.acaps.org/fileadmin/Data_Product/Main_media/20260115_ACAPS_Syria_-_escalation_of_conflict.pdf | access-date=2026-02-02}}</ref> *[[7. siječnja]] – Sjedinjene Države su zaplijenile dva tankera iz tzv. ''flote iz sjene'', uključujući jedan pod ruskom zastavom, u sklopu američke naftne blokade tijekom Operacije Južno Koplje. *[[9. siječnja]] ** Kvalificirana većina država članica Europske unije odobrila je [[Sporazum o slobodnoj trgovini Europska unija – Mercosur]].<ref>[https://www.politico.eu/article/eu-countries-approve-mercosur-trade-deal-for-signature/ EU countries approve Mercosur trade deal after 25 years of talks] politico.eu Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> ** [[Prosvjedi u Iranu 2025. – 2026.|Prosvjedi u Iranu]] zahvatili su sve pokrajine zemlje.<ref>[https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown] theguardian.com Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> * [[10. siječnja]] – U [[franjevci|franjevačkom redu]] otvorena je jubilejska [[Godina svetog Franje]].<ref name=GSF>[https://ofm.hr/izvanredna-jubilarna-godina-u-franjevackim-samostanskim-crkvama/ Izvanredna jubilarna godina u franjevačkim samostanskim crkvama] ofm.hr, [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], objavljeno 10. siječnja 2026., sadrži i prijevod [https://ofm.hr/wp-content/uploads/2026/01/Decreto_Giubileo_Francescono-IT.pdf Proglasa]</ref> * [[17. siječnja]] – Zemni ostaci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[19. siječnja]] – Desetci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova u Španjolskoj.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/teska-nesreca-u-spanjolskoj-u-sudar-dva-vlaka-poginula-21-osoba-1925729 Užas u Španjolskoj: Deseci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova. Prizori su strašni] vecernji.hr/ 24. siječnja 2026.</ref> ===Veljača=== * [[18. veljače]] – Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]] provedena završna identifikacija devetero ekshumiranih žrtava [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], od kojih su četvorica [[hrvatski branitelj]]i (Stjepan Boni, Ivan Senčić, Zvonimir Miljak i Josip Šoštarić), a petero civili (Ljubica Čonda, Pavao Škrinjarić, Stjepan Lončar i Antun Ordanić).<ref>[https://branitelji.gov.hr/vijesti/identificirano-devet-zrtava-iz-domovinskog-rata/5144 Identificirano devet žrtava iz Domovinskog rata] ''branitelji.gov.hr'', Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 18. veljače 2026.</ref> * [[21. veljače]] ** Više tisuća prosvjednika na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trgu kralja Tomislava]] i [[Zrinjevac|Zrinjevcu]] prosvjedovalo protiv izgradnje klaonice i farmi pilića kod [[Sisak|Siska]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-prosvjed-protiv-klaonica-i-farmi-pilica-kod-siska-takav-projekt-je-neprihvatljiv-foto-20260221 U Zagrebu prosvjed protiv klaonica i farmi pilića kod Siska: Takav projekt je neprihvatljiv] tportal.hr, objavljeno 21. veljače 2026.</ref> ** [[Afganistansko–pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski sukob]]<ref>[https://amu.tv/227611/ Victims of Pakistani airstrike buried as others remain under rubble] amu.tv. Preuzeto 22. veljače 2026.</ref> * [[28. veljače]] – [[Izrael]] i [[SAD]] napali su [[Iran]] čime je počeo [[Rat u Iranu 2026.]]<ref>{{Cite web|date=28 February 2026|title=Israel launches surprise attack on Iran|url=https://www.jpost.com/israel-news/article-888248|access-date=28 February 2026|website=The Jerusalem Post|language=en}}</ref> ===Ožujak=== ===Travanj=== * [[1. travnja]] – [[NASA]] je lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od misije [[Apollo 17]] u prosincu 1972. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2. travnja 2026.|title=Prvi let s posadom prema Mjesecu u više od 50 godina|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/nasa-lansirala-artemis-ii-prvi-let-s-posadom-prema-mjesecu-u-vise-od-50-godina-12650618|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[6. travnja]] – Posada [[Artemis II|Artemisa II]] srušila je rekord za najudaljeniju točku od Zemlje na kojoj se nalazio čovjek ({{Broj|406778}} km), putujući preko tamne strane Mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|date=6. travnja 2026.|title=Čovjek je otišao najdalje od Zemlje u povijesti, srušen rekord Apolla 13|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/artemis-2-usao-u-gravitacijsku-sferu-mjeseca-12656293|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[7. travnja]] – [[Nacionalna skupština Vijetnama]] izabrala je [[Tô Lâm|Tôa Lâma]] za novog [[Predsjednik Vijetnama|predsjednika Vijetnama]].<ref>{{Citiranje weba| url=https://english.news.cn/20260407/ed18537e45de4a1dabae914f80d5a145/c.html | title=Vietnamese party chief elected state president | publisher=Xinhua | work=english.news.cn | date=7 April 2026 | accessdate=7 April 2026}}</ref> * [[8. travnja]] ** [[Rat u Iranu 2026.|Rat u Iranu]]: SAD i Iran su dogovorili dvotjedno primirje nakon Trumpova ultimatuma vezanog za Hormuški tjesnac.<ref>{{Citiranje weba|date=8. travnja 2026.|title=Trump pristao na primirje s Iranom, zasad odustao od "uništenja civilizacije"|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/trump-pristao-na-primirje-s-iranom-zasad-odustao-od-unistenja-civilizacije--12659364|url-status=live|access-date=12. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> ** [[Izrael]] je izveo zračne napade na infrastrukturu [[Hezbollah]]a u [[Libanon]]u. Više od 300 ljudi je ubijeno, dok je {{broj|1000}} ozlijeđeno.<ref>{{Citiranje novina |title=Israeli military launches largest strikes against Hezbollah in Lebanon |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-launches-largest-strikes-against-hezbollah-lebanon-2026-04-08/ |date=2026-04-08 |access-date=2026-04-09 |work=Reuters}}</ref> * [[10. travnja]] – [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]]: Aktualni predsjednik [[Ismaïl Omar Guelleh]] je s uvjerljivom pobjedom ponovno izabran za šesti mandat.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Izbori u Džibutiju: predsjednik Ismail Omar Guelleh osvojio šesti mandat |url=https://stijena.info/izbori-u-dzibutiju/ |access-date=2026-04-13 |website=stijena.info |language=hr}}</ref> * [[11. travnja]] – Posada Artemisa II uspješno se vratila na Zemlju.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Astronauti Artemisa II sletjeli na Zemlju i zaključili lunarnu misiju |url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/astronauti-misije-artemis-2-sletjeli-na-zemlju-i-zakljucili-10-dnevnu-lunarnu-misiju-12664870 |access-date=2026-04-13 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> * [[12. travnja]] **[[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]]: Oporbena stanka [[Tisza]], s [[Peter Magyar|Péterom Magyarom]] na čelu, premoćno je pobjedila premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] čime je završena 16-godišnja vladavina [[Fidesz]]a.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-12 |naslov=Mađarska slavi pad Viktora Orbana |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/madari-na-biralistima-orbanu-peti-mandat-ili-kraj-vladavine--12666120 |access-date=2026-04-15 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> **Održani su [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|predsjednički izbori u Beninu]]. Pobjedio je aktualni predsjednik [[Romuald Wadagni]].<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-14 |naslov=Presidential election in Benin: Wadagni wins by a landslide (94.05%) with a turnout of 58.75% (CENA). |url=https://beninwebtv.bj/en/presidential-election-in-benin-wadagni-wins-by-a-landslide-94-05-with-a-turnout-of-58-75-cena/ |access-date=2026-04-15 |website=Benin Web TV |language=en}}</ref> * [[14. travnja]] – U izraelskim napadima na pojas Gaze ubijeno devetero ljudi, među njima i dvojica dječaka.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/gaza-u-izraelskim-napadima-ubijeno-devetero-ljudi-12670140 Gaza: U izraelskim napadima ubijeno devetero ljudi] ''HRT Vijesti'', objavljeno 14. travnja 2026.</ref> * [[22. travnja]] – U izraelskom zračnom napadu na sjeveru Gaze ubijeno petero civila, među njima troje djece.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-izraelskom-napadu-u-gazi-petero-mrtvih-medu-njima-troje-djece-12684327 U izraelskom napadu u Gazi petero mrtvih, među njima troje djece] ''HRT Vijesti'', objavljeno 23. travnja 2026.</ref> * [[28. travnja]] – U jami [[Golubinka]] na brdu Sopanj pronađena je [[masovna grobnica]] s posmrtnim ostatcima više od 50 žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-jami-golubinka-pronadeni-posmrti-ostaci-zrtava-iz-drugog-svjetskog-rata-12692706 U jami Golubinka pronađeni posmrti ostaci žrtava iz Drugog svjetskog rata] HRT, objavljeno 28. travnja 2026.</ref> ===Svibanj=== * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – Oko 12 000 sudionika na [[Susret hrvatske katoličke mladeži|XIII. Susretu hrvatske katoličke mladeži]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/sudionici-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi-stigli-u-pozegu/ Sudionici Susreta hrvatske katoličke mladeži stigli u Požegu] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. svibnja 2026.</ref> * [[13. svibnja]] – Uprava za ratne veterane i vojnu baštinu Republike Slovenije predala je Hrvatskoj u spomen-parku Dobrava kod [[Maribor]]a posmrtne ostatke oko petsto hrvatskih žrtava [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|partizanskih poslijeratnih zločina]], većinom muškaraca od 18 do 40 godina.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/posmrtni-ostaci-500-zrtava-nakon-80-godina-iz-slovenije-stizu-u-hrvatsku-12717153 Posmrtni ostaci 500 žrtava nakon 80 godina iz Slovenije stigli u Hrvatsku] Vijesti HRT–a, objavljeno 19. svibnja 2026.</ref> * [[23. svibnja]] – Posmrtni ostatci 36 žrtava partizanskih poslijeratnih zločina pokopani su kod kapele Svih hrvatskih mučenika u [[Možđenec|Možđencu]].<ref>Grudiček, Ivica. [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pokop-posmrtnih-ostataka-36-zrtava-ekshumiranih-s-lokaliteta-mostisce-12732342 U Novom Marofu pokopani posmrtni ostaci 36 žrtava poraća] Vijesti HRT–a, objavljeno 23. svibnja 2026.</ref> ===Lipanj=== * Predviđen završetak gradnje [[Sagrada Família|crkve bazilike i eksprijatorija sv. Obitelji u Barceloni]], čija je gradnja počela 1882. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |naslov=La Sagrada Familia|website=barcelona.vivelaciudad.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229032826/http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=4. svibnja 2015.}}</ref> * [[22. lipnja]] – [[Keir Starmer]] podnio ostavku na mjesto [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog premijera]] i predsjednika [[laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]].<ref>{{Citiranje weba|date=22. lipnja 2026.|title=Keir Starmer dao ostavku|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/britanski-premijer-dao-ostavku/2805358.aspx|url-status=live|access-date=24. lipnja 2026.|website=Index.hr}}</ref> * [[23. lipnja]] – U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]], [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.<ref>HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u "Klub 200", suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.</ref> ===Srpanj=== * [[28. srpnja]] do [[16. kolovoza]] - [[Toplinski val u Hrvatskoj 2026.]] ===Kolovoz=== * [[8. kolovoza]] – [[Željeznička nesreća u Škrinjarima 2026.|Željeznička nesreća u Škrinjarima]]. * [[10. kolovoza]] – [[Ekocid u Gospiću 2020-ih|Politička rasprava i prosvjedi zbog ekocida u Gospiću]]. * [[12. kolovoza]] – Potpuna [[pomrčina Sunca 12. kolovoza 2026.|pomrčina Sunca]] iznad [[Island]]a i [[Španjolska|Španjolske]], vidljiva iz većine [[Europe]]. * [[13. kolovoza]] – [[Požar kod Omiša 2026.|Veliki požar kod Omiš]]a. ===Budući događaji=== ==Šport== {{glavni|Šport u 2026.}} * [[10. siječnja|10.]] – [[25. siječnja]] – [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.]] * [[15. siječnja]] – [[1. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]] * [[21. siječnja]] – [[7. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.]] * [[6. veljače|6.]] – [[22. veljače]] – [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.]] * [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]] – [[Reli Hrvatska]] 2026. * [[30. svibnja]] – [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]] * [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[10. kolovoza|10.]] – [[16. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.]] * [[13. kolovoza|13.]] – [[23. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u gimnastici – Zagreb 2026.]] * [[3. prosinca|3.]] – [[16. prosinca]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Turska 2026.]] == Rođenja == * == Smrti == === Siječanj === * [[2. siječnja]] **[[Nikša Stančić]], hrvatski povjesničar (* [[1938.]]) **[[Tomislav Sabljak]], hrvatski književnik (* [[1934.]]) *[[8. siječnja]] – [[Uljana Semjonova]], latvijska košarkašica (* [[1952.]]) * [[9. siječnja]] ** [[Hans Herrmann]], njemački vozač automobilističkih utrka (* [[1928.]]) ** [[Josip Oslić]], hrvatski filozof, teolog i svećenik (* [[1953.]]) ** [[Miroslav Sinčić]], hrvatski književnik, novinar i publicist (* [[1937.]]) * [[10. siječnja]] – [[Erich von Däniken]], švicarski pisac (* [[1935.]]) * [[15. siječnja]] – [[Ante Grgurević]], hrvatski košarkaš i trener (* [[1975.]]) * [[19. siječnja]] ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1977.]]) ** [[Valentino (modni dizajner)|Valentino]], talijanski modni dizajner (* [[1932.]]) * [[22. siječnja]] ** [[John L. Allen]], američki publicist (* [[1965.]]) ** [[Đani Kovač]], hrvatski atletičar (* [[1939.]]) * [[26. siječnja]] – [[Sly Dunbar]], jamajčanski glazbenik (* [[1952.]]) * [[30. siječnja]] – [[Catherine O'Hara]], američka glumica (* [[1954.]]) === Veljača === * [[7. veljače]] – [[Brad Arnold]], američki pjevač (* [[1978.]]) * [[11. veljače]] ** [[Cees Nooteboom]], nizozemski pisac (* [[1933.]]) ** [[James Van Der Beek]], američki glumac (* [[1977.]]) * [[15. veljače]] ** [[Robert Duvall]], američki glumac i redatelj (* [[1931.]]) ** [[Goran Sukno]], hrvatski vaterpolist (* [[1959.]]) * [[17. veljače]] – [[Jesse Jackson]], američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik (* [[1941.]]) * [[18. veljače]] ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar (* [[1943.]]) ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist (* [[1951.]]) * [[19. veljače]] ** [[Eric Dane]], američki glumac (* [[1972.]]) ** [[Polycarp Pengo]], tanzanski kardinal i nadbiskup (* [[1944.]]) * [[23. veljače]] – [[Zilko Žolja]], bosanskohercegovački teolog i kaligraf (* [[1931.]]) * [[25. veljače]] – [[Ludwig Scotty]], nauruanski političar (* [[1948.]]) * [[28. veljače]] **[[Sandro Munari]], talijanski vozač relija (* [[1940.]]) **[[Ali Hamenei]], iranski svećenik i političar, vrhovni vođa Irana (* [[1939.]]) === Ožujak === * [[4. ožujka]] ** [[Luis del Castillo Estrada]], urugvajski biskup (* [[1931.]]) ** [[Georg Koch]], njemački nogometaš (* [[1972.]]) * [[5. ožujka]] – [[C. A. R. Hoare]], britanski računalni znanstvenik (* [[1934.]]) * [[8. ožujka]] – [[Anthony James Leggett]], britansko-američki fizičar (* [[1938.]]) * [[14. ožujka]] ** [[Lovorka Čoralić]], hrvatska povjesničarka (* [[1968.]]) ** [[Jürgen Habermas]], njemački sociolog i filozof (* [[1929.]]) * [[16. ožujka]] – [[Zrinka Kolak Fabijan]], hrvatska glumica (* [[1949.]]) * [[17. ožujka]] ** [[Ilija II.]], patrijarh Gruzijske pravoslavne Crkve (* [[1933.]]) ** [[Zlatko Šimenc]], hrvatski vaterpolist i rukometaš (* [[1938.]]) * [[18. ožujka]] – [[Mladen Barbarić (glumac)|Mladen Barbarić]], hrvatski glumac (* [[1953.]]) * [[19. ožujka]] – [[Chuck Norris]], američki glumac i majstor borilačkih vještina (* [[1940.]]) * [[20. ožujka]] ** [[John Michael Bishop]], američki imunolog i mikrobiolog (* [[1936.]]) ** [[Robert Mueller]], ravnatelj FBI-ja (* [[1944.]]) * [[22. ožujka]] – [[Jean-Baptiste Phạm Minh Mẫn]], vijetnamski kardinal (* [[1934.]]) * [[23. ožujka]] – [[Chip Taylor]], američki tekstopisac i pjevač (* [[1940.]]) * [[24. ožujka]] – [[Gino Paoli]], talijanski kantautor (* [[1934.]]) * [[26. ožujka]] – [[Drago Balvanović]], hrvatski prelat i misionar (* [[1936.]]) * [[30. ožujka]] – [[Carlos Westendorp]], španjolski političar i diplomat (* [[1937.]]) === Travanj === * [[1. travnja]] – [[Suki Lahav]], izraelska glazbenica (* [[1951.]]) * [[5. travnja]] – [[Vlatko Cvrtila]], hrvatski akademik i geopolitički analitičar (* [[1965.]]) * [[6. travnja]] ** [[Marija Krpan]], hrvatska glumica (* [[1954.]]) ** [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački političar (* [[1930.]]) * [[7. travnja]] – [[Mircea Lucescu]], rumunjski nogometaš i trener (* [[1945.]]) * [[8. travnja]] ** [[Srećko Bogdan]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1957.]]) ** [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener (* [[1959.]]) * [[13. travnja]] – [[Moya Brennan]], irska glazbenica (* [[1952.]]) * [[16. travnja]] – [[Alexander Manninger]], austrijski nogometaš (* [[1977.]]) * [[17. travnja]] ** [[Franjo Plavšić]], hrvatski toksikolog (* [[1946.]])<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-zagrebu-umro-istaknuti-znanstvenik-i-toksikolog-franjo-plavsic-12676442 U Zagrebu umro istaknuti znanstvenik i toksikolog Franjo Plavšić] HRT, objavljeno 18. travnja 2026.</ref> ** [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš (* [[1958.]]) * [[22. travnja]] – [[Mijo Kovačić]], hrvatski slikar (* [[1935.]]) * [[28. travnja]] – [[Adrian Smith (košarkaš)|Adrian Smith]], američki košarkaš (* [[1936.]]) * [[30. travnja]] – [[Georg Baselitz]], njemački umjetnik (* [[1938.]]) === Svibanj === * [[6. svibnja]] – [[Ted Turner]], američki poduzetnik (* [[1938.]]) * [[12. svibnja]] ** [[Jason Collins]], američki košarkaš (* [[1978.]]) ** [[Emil Paul Tscherrig]], švicarski prelat (* [[1947.]]) * [[21. svibnja]] – [[Julienne Bušić]], američko-hrvatska književnica (* [[1948.]]) * [[22. svibnja]] – [[Francesco De Piccoli]], talijanski boksač (* [[1937.]]) * [[25. svibnja]] – [[Paraskevas Antzas]], grčki nogometaš (* [[1976.]]) * [[26. svibnja]] – [[Dragoljub Mićunović]], srbijanski političar (* [[1930.]]) * [[28. svibnja]] – [[Abd Rabuh Mansur Hadi]], jemenski političar (* [[1945.]]) === Lipanj === * [[1. lipnja]] ** [[Andrej Baša]], hrvatski glazbenik (* [[1950.]]) ** [[Darko Nesek]], hrvatski šahist (* [[1946.]]) * [[2. lipnja]] – [[Peabo Bryson]], američki pjevač (* [[1951.]]) * [[4. lipnja]] – [[Marjane Satrapi]], francusko-iranska romanospisateljica (* [[1969.]]) * [[14. lipnja]] – [[Oliver Tree]], američki glazbenik (* [[1993.]]) * [[16. lipnja]] – [[Camillo Ruini]], talijanski kardinal (* [[1931.]]) * [[18. lipnja]] – [[François Englert]], belgijski fizičar (* [[1932.]]) * [[20. lipnja]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[25. lipnja]] – [[Dražen Pinević]], hrvatski sportski novinar (* [[1964.]]) === Srpanj === * [[2. srpnja]] – [[Miroslav Pribanić]], hrvatski rukometaš (* [[1946.|1946]].) * [[3. srpnja]] – [[Zrinko Ogresta]], hrvatski scenarist i filmski redatelj (* [[1958.]]) * [[5. srpnja]] – [[Mile Vidović]], hrvatski katolički svećenik i crkveni povjesničar (*[[1935.|1935]].) * [[8. srpnja]] – [[Bonnie Tyler]], velška pjevačica (* [[1951.]]) * [[11. srpnja]] ** [[Peppino di Capri]], talijanski pjevač, skladatelj, i pijanist (* [[1939.]]) ** [[Susumu Tonegawa]], japanski molekularni biolog (* [[1939.]]) * [[12. srpnja]] – [[Hamad bin Khalifa al-Thani]], katarski emir (* [[1952.]]) * [[13. srpnja]] – [[Sam Neill]], novozelandski filmski glumac (* [[1947.]]) * [[16. srpnja]] – [[Brenda Fricker]], irska glumica (* [[1945.]]) * [[18. srpnja]] – [[Gajo Peleš]], hrvatski književni teoretičar i kritičar (* [[1931.]]) * [[20. srpnja]] – [[Kevin Keegan]], engleski nogometaš i trener (* [[1951.]]) * [[21. srpnja]] **[[Damir Šaban]], hrvatski glumac (* [[1958.]]) **[[Olivera Katarina]], srbijanska glumica i pjevačica (* [[1940.]]) * [[24. srpnja]] – [[Mohamed Kalilou Traoré]], malijski nogometaš (* [[1987.]]) * [[28. srpnja]] ** [[Kavinsky]], francuski glazbenik (* [[1975.]]) ** [[Zlatko Žagmešter]], hrvatski rukometaš (* [[1943.]]) * [[31. srpnja]] – [[Franco Baresi]], talijanski nogometaš (* [[1960.]]) === Kolovoz === * [[1. kolovoza]] – [[Vincent Pastore]], američki glumac (* [[1946.]]) * [[3. kolovoza]] – [[Júlio Duarte Langa]], mozambički kardinal (* [[1927.]]) * [[4. kolovoza]] – [[Klaus Hänsch]], njemački političar (* [[1938.]]) * [[8. kolovoza]] – [[Ivo Šlaus]], hrvatski fizičar (* [[1931.]]) * [[9. kolovoza]] – [[Don Nelson]], američki košarkaš (* [[1940.]]) * [[13. kolovoza]] – [[Yukio Shimomura]], japanski nogometaš i trener (* [[1932.]]) * [[15. kolovoza]] – [[Milena Zupančič]], slovenska glumica (* [[1946.]]) * [[16. kolovoza]] – [[Hayden Panettiere]], američka glumica (* [[1989.]]) * [[17. kolovoza]] ** [[Frank Beard]], američki bubnjar (* [[1949.]]) ** [[Alex Fiorio]], talijanski reli-vozač (* [[1965.]]) * [[18. kolovoza]] – [[Vedrana Rudan]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[23. kolovoza]] – [[Svein Mønnesland]], norveški slavist (* [[1943.]]) * [[25. kolovoza]] **[[Dolly Parton]], američka country pjevačica (* [[1946.]]) **[[Tim Curry]], engleski glumac i pjevač (* [[1946.]]) *[[27. kolovoza]] – [[Ratko Mladić]], srpski ratni zločinac (* [[1942.]]) * [[28. kolovoza]] – [[Harald V.]], norveški kralj (* [[1937.]]) * [[29. kolovoza]] – [[Stjepan Jimmy Stanić]], hrvatski pjevač i glazbenik (* [[1929.]]) * [[30. kolovoza]] – [[Slobodan Šnajder]], hrvatski pisac i publicist (* [[1948.]]) * [[31. kolovoza]] – [[Ksenija Urličić]], hrvatska urednica i voditeljica (* [[1939.]]) === Rujan === * [[2. rujna]] – [[Ivan Gudelj]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1960.]]) * [[8. rujna]] – [[Vlasta Maček]], hrvatska šahistica (* [[1952.]]) * [[12. rujna]] – [[George Chuvalo]], kanadski boksač (* [[1937.]]) * [[13. rujna]] – [[Nedjeljko Frančula]], hrvatski geodet i kartograf (* [[1937.]]) * [[15. rujna]] ** [[Flora Brovina]], kosovska pjesnikinja, pedijatrica i aktivistica za ženska prava (* [[1949.]]) ** [[Malkica Dugeč]], hrvatska književnica (* [[1936.]]) * [[24. rujna]] – [[Boris Sakač]], hrvatski informatičar (* [[1945.]]) * [[28. rujna]] – [[Andrea Zlatar Violić]], hrvatska teoretičarka književnosti (* [[1961.]]) === Listopad === * [[1. listopada]] – [[Biljana Plavšić]], bosanskohercegovačka političarka i ratna zločinka (* [[1930.]]) * [[6. listopada]] – [[Eva Marie Saint]], američka glumica (* [[1924.]]) * [[9. listopada]] – [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik (* [[1965.]]) * [[11. listopada]] – [[Ivan Lončar – Žan]], hrvatski slikar (* [[1950.]]) * [[12. listopada]] – [[RJ Mitte]], američki glumac (* [[1992.]]) * [[15. listopada]] – [[Franz Xaver Ölzant]], austrijski kipar (* [[1934.]]) * [[21. listopada]] ** [[Boris Kolar]], hrvatski animator, režiser, scenarist, karikaturist, ilustrator i scenograf (* [[1933.]]) **[[Tom Skerritt]], američki glumac (* [[1933.]]) * [[22. listopada]] ** [[Yasuo Fukuda]], japanski političar (* [[1936.]]) ** [[Claude Cohen-Tannoudji]], francuski fizičar (* [[1933.]]) * [[23. listopada]] – [[Asim Kurjak]], hrvatski liječnik (* [[1942.]]) * [[25. listopada]] – [[Paolo Romeo]], talijanski kardinal (* [[1938.]]) * [[26. listopada]] – [[Sonja Kastl]], hrvatska filmska i kazališna glumica, pedagoginja, balerina i koreografkinja (* [[1929.]]) * [[28. listopada]] **[[Patrick Stewart]], engleski glumac (* [[1940.]]) **[[Elke Sommer]], njemačka glumica (* [[1940.]]) * [[29. listopada]] – [[Josip Pečarić]], hrvatski matematičar (* [[1948.]]) * [[31. listopada]] **[[Mišo Kovač]], hrvatski pjevač (* [[1941.]]) **[[Mišo Hrnjak]], hrvatski glazbenik (* [[1960.]]) ===Studeni=== * [[2. studenoga]] – [[Marin Srakić]], đakovačko-osječki nadbiskup (* [[1937.]]) * [[3. studenoga]] – [[Dragan Dekaris]], hrvatski imunolog (* [[1936.]]) * [[4. studenoga]] – [[Ljubo Marangunić]], hrvatski matematičar (* [[1942.]]) * [[5. studenoga]] – [[Alan Jones]], australski automobilist (* [[1946.]]) * [[6. studenoga]] – [[Goran Pichler]], hrvatski fizičar (* [[1946.]]) == Obljetnice i godišnjice == * 1050. godišnjica smrti [[Jelena Slavna|kraljice Jelene Slavne]]<ref name=JS1050>„Objavljen natječaj za literarne i znanstvene radove o kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru”. ''Glas Koncila'', br. 2723 (30. kolovoza 2026.), god. LXV., str. 29</ref> * 950. godišnjica krunidbe [[Dmitar Zvonimir|kralja Zvonimira]]<ref name=JS1050/> * Osamstogodišnjica smrti [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškoga]] ([[Godina svetog Franje]])<ref name=GSF/> * Petstogodišnjica: ** prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]<ref>[https://magazin.hrt.hr/kultura/u-dubrovniku-otvorena-izlozba-u-povodu-500-godina-prvog-spomena-marina-drzica-12686871 U Dubrovniku otvorena izložba u povodu 500 godina prvog spomena Marina Držića] HRT, objavljeno 24. travnja 2026.</ref> ** [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i [[Cetinski sabor|Cetinskog sabora]] ** rođenja [[Franjo Tahy|Franje Tahija]] ** smrti [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Jagelovića]] * Četiristogodišnjica: ** rođenja [[Klara Žižić|Klare Žižić]] ** smrti [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]] ** smrti [[Juraj V. Zrinski|Jurja V. Zrinskog]] * 250. godišnjica [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]] * Dvjestogodišnjica: ** [[Samoborski fašnik|Samoborskog fašnika]] ** rođenja [[Matija Mesić|Matije Mesića]] * 150. godišnjica: ** rođenja [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] ** rođenja [[Milan Begović|Milana Begovića]] * Stogodišnjica: ** rođenja [[Elizabeta II.|Elizabete II.]] ** rođenja [[Marilyn Monroe]] * Pedesetgodišnjica smrti [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]] * 25. godišnjica globalne [[Wikipedija|Wikipedije]] (15. siječnja) == Izvori == {{izvori}} 25pzokrnc3sfbjbw249a6u3kon6ex5t 0 6128 7631655 7585409 2026-11-06T19:47:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631655 wikitext text/x-wiki {{infookvir znanstvenik | ime = Nikola Kopernik | slika = Nikolaus Kopernikus.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[19. veljače]] [[1473.]] | mjesto_rođenja = [[Toruń|Thorn (''Toruń'')]], [[Kraljevska Pruska]] | datum_smrti = [[24. svibnja]] [[1543.]] | mjesto_smrti = [[Frombork|Frauenburg (''Frombork'')]], [[Kraljevska Pruska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Pruska|Pruski]]<ref name="Davies20">{{Cite book |last=Davies |first=Norman |year=2005 |title=God's playground. A History of Poland in Two Volumes |publisher=Oxford University Press |volume=II |isbn=978-0-19-925340-1 |page=20 |quote=''As a native of Royal Prussia, he never admitted to anything other than local patriotism, whereby he described himself as a 'Prussian'. [...] Taking everything into consideration, there is good reason to regard him as both a German and as a Pole: and yet, in the sense that modern nationalists understand it, he was neither. ''}}</ref><ref name="Friedrich">{{Cite book |last=Friedrich |first=Karin |year=2000 |title=The Other Prussia: Royal Prussia, Poland and Liberty, 1569-1772 |url=https://archive.org/details/otherprussiaroya0000frie |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-58335-0 |p=[https://archive.org/details/otherprussiaroya0000frie/page/217 217] |quote=''Prussians were neither Germans nor Poles. The Prussian nation defined itself politically as a community of citizens who embraced the constitutional agenda of the multinational Commonwealth [...].''}}</ref><ref name="Borawska">{{Cite web |url=http://copernicus.torun.pl/en/biography/1473-1491/1/ |title=Royal Prussia: the homeland of Nicolaus Copernicus |author=Teresa Borawska |publisher=Nicolaus Copernicus University |quote=''Nicolaus Copernicus was a son of Royal Prussia [...]. [...] Regardless of ethnic differences, social background or language used, the inhabitants called themselves ‘Prussians’ and were aware of the individuality of their ‘state’ within the Polish Kingdom.''}}</ref> | etnicitet = [[Njemačka|Njemački]]<ref name="plato.stanford">{{cite web |url=http://plato.stanford.edu/entries/copernicus/#1 |author=Sheila Rabin |title=Nicolaus Copernicus |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref> | polje = [[Astronomija]] • [[Kanonsko pravo]] • [[Gospodarstvo]] • [[Matematika]] • [[Medicina]] • [[Politika]] | radna_institucija = | alma_mater = [[Jagielonsko sveučilište]] <br >[[Sveučilište u Bologni]]<br>[[Sveučilište u Padovi]]<br>[[Sveučilište u Ferrari]] | doktorski_mentor = | poznat_po = [[Heliocentrični sustav]] <br> Određivanje srednjih udaljenosti [[planet]]a <br> [[Zvjezdana godina]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} [[Datoteka:Apparent retrograde motion.gif|mini|desno|300px|Kretanje [[Sunce|Sunca]] (žuto), [[Zemlja|Zemlje]] (plavo) i [[Mars]]a (crveno) prema [[heliocentrični sustav|heliocentričnom sustavu]] (lijevo) i [[geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]] (desno). <br /> Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 [[godina]]) zbog jednostavnosti.]] [[Datoteka:De revolvtionibvs orbium coelestium 1566 (99146257) (cropped).jpg|mini|desno|300px|Naslovnica drugog izdanja Kopernikovog djela ''O vrtnji nebeskih krugova'' ([[Latinski jezik|lat]].''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog [[1566.]] g. u [[Basel]]u.]] [[Datoteka:Copernican heliocentrism theory diagram.svg|mini|desno|300px|Kopernikovo viđenje [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] u djelu ''O vrtnji nebeskih krugova'' ([[Latinski jezik|lat]].''De revolutionibus orbium coelestium'').]] [[Datoteka:Elongacija.png|mini|desno|300px|Skica pokazuje [[elongacija|elongacije]] ([[kut]]eve između [[Sunce|Sunca]] i [[planet]]a) s obzirom na položaj [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na Sunce.]] [[Datoteka:Sidericki dan.png|mini|desno|300px|Razlika između [[sinodički dan|sinodičkog (sunčanog) dana]] koji traje 24 sata i [[siderički dan|sideričkog (zvjezdanog) dana]] koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde.]] [[Datoteka:Sidericka godina.pdf|mini|desno|300px|[[Tropska godina|Tropska]] ili [[Tropska godina|sinodička godina]] je prema skici '''srednja sinodička godina'''. Inače se vrijeme između dva ista razmještaja Zemlje, planeta i Sunca mijenja zbog izduženosti staza i [[Planetarna putanja|kretanja planeta]] s nejednakom [[brzina|brzinom]] po stazi.]] '''Nikola Kopernik''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Nicolaus Copernicus'', [[Njemački jezik|njem.]] ''Nikolaus Kopernikus'', [[poljski|polj.]] ''Mikołaj Kopernik''; [[Toruń|Thorn (''Toruń'')]], [[19. veljače]] [[1473.]] – [[Frombork|Frauenburg (''Frombork'')]], [[24. svibnja]] [[1543.]]), [[Pruska|pruski]]<ref name="Davies20"/><ref name="Friedrich"/><ref name="Borawska"/> [[astronom]] iz [[Kraljevska Pruska|Kraljevske Pruske]] koja je od [[1466.]] pripadala Poljskom Kraljevstvu. Iz redova je [[isusovci|isusovaca]].<ref name="Vinković">Mr. Karlo Vinković: Nedemokratski obračun s papom. La Sapienza popustila manjini. Ukupan broj profesora i predavača na Sveučilištu La Sapienza je 4500, peticiju je potpisalo njih 68. [[Hrvatsko slovo]], str. 29, petak, 25. siječnja 2008.</ref>{{Bolji izvor}} Studirao je na Sveučilištu u [[Krakov]]u. Od 1496. do 1500. u [[Bologna|Bologni]] je studirao [[kanonsko pravo]], ali se najviše posvetio studiju [[astronomija|astronomije]]. Postavši [[kanonik]]om katedrale u Fromborku, napustio je Italiju, ali se 1501. vratio i u [[Padova|Padovi]] studirao [[medicina|medicinu]], a u [[Ferrara|Ferrari]] postao [[doktor]] kanonskoga prava. Od 1505. do smrti živio je u Poljskoj. Nastanio se u Fromborku, gdje je u jednoj kuli organizirao svoj [[opservatorij]]. Nije se odazvao ni pozivu da na Lateranskome koncilu (1512. – 1517.) izloži svoje mišljenje o reformi kalendara. Kopernik je u ''Raspravici'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Commentariolus'', između 1510. i 1514.) dao prvu skicu nove [[Heliocentrični sustav|heliocentrične teorije]], koja je protuslovila vladajućemu, [[Klaudije Ptolemej|Ptolomejevu]] [[Geocentrični sustav|geocentričnomu sustavu]] svijeta sa [[Zemlja|Zemljom]] u središtu. Nastavio je raditi na svojem sustavu do pojedinosti, pa je, prosuđujući na osnovi principa relativnosti gibanja, dao jednostavan sustav: Zemlja i [[planet]]i jednoliko se gibaju po [[kružnica]]ma, u središtu kojih je [[Sunce]]. Unutar [[nebeska sfera|nebeske sfere]] [[zvijezda]] stajaćica nižu se [[putanja|putanje]] planeta, a u središtu cijeloga svijeta nalazi se Sunce. Dnevnu vrtnju [[Nebeska sfera|nebeskoga svoda]] objasnio je dnevnom [[vrtnja|vrtnjom]] ili [[Zemljina rotacija|rotacijom Zemlje]], a smjene [[Godišnja doba|godišnjih doba]] [[Zemljina putanja|obilaženjem Zemlje oko Sunca]]. Petlje u putanjama planeta objasnio je kao pojavu koja nastaje zbog gibanja Zemlje i planeta oko Sunca. Iz veličine petlja, koja je to manja što je planet udaljeniji od Sunca, odredio je Kopernik njihovu udaljenost od Sunca. Ispravno je protumačio i nepokretnost zvijezda, i nepostojanje [[paralaksa|paralakse]] kao posljedicu njihove goleme udaljenosti od Zemlje. Kopernik je dugo razmišljao o tome bi li svoju teoriju pismeno objavio ili ju po uzoru na [[Pitagorejska škola|pitagorovce]] usmeno poučavao. Ipak je prvo napisao sažetak, koji je kolao kao kopija (pronađena u [[Beč]]u 1873. i u [[Stockholm]]u 1878.), u kojem je novu teoriju iznio u obliku sedam [[aksiom]]a. Glavno djelo ''O gibanjima nebeskih tijela'' (lat. ''De revolutionibus orbium coelestium'') izdano je u [[Nürnberg]]u tek 1543. Izgradnja heliocentričnoga sustava bio je revolucionaran i dalekosežan prekid sa starim shvaćanjima. Nasuprot dotadašnjemu shvaćanju da je Zemlja središte svemira, ističe se da je Zemlja samo jedan od planeta koji kruže oko Sunca. Kopernik se ipak nije mogao potpuno osloboditi ukorijenjenih nazora pa je vjerovao da se nebeska tijela moraju jednoliko gibati po kružnicama. Taj je problem poslije riješio [[Johannes Kepler]], koji je otkrio nejednoliko gibanje planeta po [[elipsa]]ma, kojima se u jednom [[žarište|žarištu]] nalazi Sunce. Svojim djelom Kopernik je utemeljio modernu astronomiju i stvorio preduvjete za Keplerova otkrića ([[Keplerovi zakoni]]) i Newtonovo određivanje zakonitosti koja upravlja gibanjima nebeskih tijela ([[Newtonov zakon gravitacije]]). Njegovo je naučavanje imalo sljedbenike i nastavljače, ali i protivnike. [[Katoličanstvo|Crkva]] je 1616. zabranila sva djela koja su za osnovu imala Kopernikovo naučavanje. Zabrana je 1757. skinuta s Kopernikovih, a 1835. s ostalih djela.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/33061 |title=Kopernik, Nikola |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Životopis == Od [[1491.]] do [[1494.]] godine studirao je [[teologija|teologiju]], [[matematika|matematiku]], [[medicina|medicinu]] i [[astronomija|astronomiju]] u [[Krakov|Kraków]]u. Od [[1496.]] do [[1504.]] godine studirao je [[crkveno pravo]] ([[Sveučilište u Bologni]]), [[astronomija|astronomiju]] ([[Jagielonsko sveučilište]], Kraków) i medicinu u [[Italija|Italiji]]. Poslije je bio do [[1512.]] godine [[liječnik]] i tajnik svom ujaku, varmijskom biskupu (''Warmia'', poljska crkvena kneževina na ušću [[Visla|Visle]]), onda do kraja svog života je bio kanonik u ''Fromborku (ondašnji Frauenburg)'', gdje je na jednoj kuli tvrđave, koja je okruživala crkvu, uredio [[zvjezdarnica|zvjezdarnicu]] ([[Kopernikov toranj]]) s koje je promatrao nebeska gibanja. Na temelju tih promatranja, a i rezultata do kojih je došao, napisao je djelo ''O vrtnji nebeskih krugova'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''De revolutionibus orbium coelestium'') u 6 knjiga, objavljeno u [[Nürnberg]]u [[1543.]] godine, neposredno pred smrt. Ovo djelo bijaše revolucionarna prekretnica u [[astronomija|astronomiji]], te je bilo poticajem kapitalnih otkrića [[Johannes Kepler|Keplera]] i [[Isaac Newton|Newtona]]. Kopernikov ili [[heliocentrični sustav]] svijeta zasniva se na tvrdnjama da se [[Zemlja (planet)|Zemlja]] okreće oko svoje osi i da kruži oko [[Sunce|Sunca]]. Ove tvrdnje su uskoro bile prihvaćene u [[znanost|znanstvenim]] krugovima, ali su ujedno uzrokovale uzbunu u crkvenim krugovima. Samom Koperniku nije se ništa zbilo, jer nije tvrdio da je apsolutno točno ono što je u tom trenutku bilo znanstveno nedokazano.<ref name="Vinković"/> Stoga je papa [[1616.]] ovo Kopernikovo djelo zabranio, tj. stavio na index, sve do [[1822.]] Valja reći i da su ostale kršćanske sljedbe (npr. [[kalvinizam]]) bile protiv heliocentričnoga sustava, a da ga je i odbacivao nemali dio znanstevnika onoga doba (npr. [[Francis Bacon]]) zbog korelacije s mjerenjima koja nije, u to doba, bila bolja od geocentričnoga ili [[Ptolomejev sustav|Ptolomejeva sustava]]. Nikola Kopernik pokopan je u [[Katedrala|katedrali]] u Fromborku na sjeveru Poljske. Međutim, sve do [[2005.]] godine točno mjesto njegovog ukopa nije bilo poznato, a te godine ga je utvrdio [[arheologija|arheolog]] Jerzy Gassowski, što je kasnije i potvrđeno identifikacijom. 23. svibnja [[2010.]] Kopernik je ponovno pokopan u istoj katedrali, ali uz zasluženu svečanost i na poznatu mjestu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285B2863285D2863285A2858285928582863289B289E28912892288D289C28632863285C2861285C285E285F286028632863286328592863W |title=Novi list o ponovnom pokopu Nikole Kopernika |access-date=25. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023061256/http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285B2863285D2863285A2858285928582863289B289E28912892288D289C28632863285C2861285C285E285F286028632863286328592863W |archive-date=23. listopada 2013. |url-status=dead}}</ref> == Kopernikov sustav == Nikola Kopernik je na samome kraju svoga života objavio djelo ''O vrtnji nebeskih krugova'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''De revolutionibus orbium coelestium'') u kojem zagovara [[heliocentrični sustav|heliocentrični model svemira]], tj. onaj u kojem je [[Sunce]], a ne [[Zemlja]], postavljena u njegovo središte. Kopernik je promijenio i [[kalendar]] zbog pomicanja proljetne točke zbog [[precesija|precesije]] (pomicanja Zemljine osi vrtnje). Također, utvrđuje postojanje trostrukoga gibanja Zemlje: njezinu rotaciju oko osi, revoluciju (gibanje Zemlje oko Sunca) i precesiju Zemljine osi. Ostali se planeti, smatra Kopernik, gibaju po [[kružnica]]ma oko Sunca, a [[Mjesec]] ne smatra planetom. Iako je izbjegao progon i [[Inkvizicija|inkviziciju]], jer mu je kapitalno djelo tiskano pred kraj života, njegovo je djelo raspirilo žestoke rasprave, sukobe i promjene.<ref> [http://ahyco.uniri.hr/povijestfizike/renesansa_mehanika.htm] Ivan Supek: "Povijest fizike", ahyco.uniri.hr, 2014. </ref> Nikola Kopernik je bio vrstan [[matematičar]] i promatrač. Heliocentrični sustav prikazao je kao matematički zaokruženu i utemeljenu [[teorija|teoriju]], koja se opravdala rezultatima promatranja. Izvedene tablice gibanja [[planet]]a i [[Mjesec]]a veoma su se točno ostvarivale. Kopernik je raskinuo sa suštinom [[Klaudije Ptolemej|Ptolomejeva]] [[geocentrični sustav|geocentričnog sustava]]. Zemlju je svrstao u jednaki red s drugim planetima. Učinio je to time što je u predodžbi Ptolomejeva sustava zamijenio mjesta Zemlje (zajedno s Mjesečevom stazom) i Sunca. Zemlja je treći po redu planet u sustavu gdje središnje mjesto zauzima Sunce ([[Sunčev sustav]]). [[Zvijezde]] su odmaknute na vrlo velike daljine. No ne samo to. S redoslijedom planeta povezana su i gibanja. Dnevno gibanje neba rastumačeno je obrtanjem Zemlje oko vlastite osi, a godišnje gibanje neba i Sunca obilaženjem Zemlje oko Sunca. Postojalo je i treće gibanje, [[precesija|precesijsko]] gibanje Zemljine osi koje je mnogo lakše ugraditi u taj sustav nego u geocentrični, ali koje sam Kopernik nije do kraja shvatio. Tvrdnjama [[stara Grčka|starogrčkih]] [[Filozofija|filozofa]] da glomazna Zemlja mora biti nepokretna suprotstavljene su protutvrdnje iste naravi: ako se Zemlja ne bi mogla gibati oko Sunca, kako bi se tek onda mogla gibati beskonačna [[sfera]] zvijezda oko male Zemlje?! Kopernikovo doba razlikovalo se od [[antika|antičkog]] u shvaćanju [[fizika]]lnih pojava, pa je Kopernik mogao ispravno tvrditi da je [[težina]] nešto što je uzrokom da su [[Nebesko tijelo|nebeska tijela]] oblikovana u [[kugla|kugle]]. Formalna obrada koju je Kopernik dao sustavu ne razlikuje se mnogo od obrade Ptolomejeva geocentričnog sustava (time je novi sustav lakše i prihvaćen). Zadržana su [[Kružno gibanje|kružna gibanja]] planeta, s epiciklima i deferentima. Za sve je planete Kopernik našao da je [[polumjer]] epicikla 3 puta manji od razmaka Sunca i centra deferenta. Broj kružnica nije Kopernikovim zahvatom bitnije smanjen, od 80 na 34, no i takvim je načinom uspjelo matematički opravdati heliocentrični sustav unutar točnosti kojom su tada vršena opažanja. Osim toga heliocentrični sustav ima znatne prednosti pred geocentričnim. Tako je Koperniku uspjelo da izvede srednje udaljenosti planeta od Sunca, mjerene Zemljinom srednjom udaljenošću. Stvarnu udaljenost Zemlje od Sunca, Kopernik nije poznavao točnije od [[Klaudije Ptolomej|Klaudija Ptolomeja]]. === Određivanje srednjih udaljenosti planeta === Kopernik je raspolagao metodom kojom se određuju srednje [[Duljina|udaljenosti]] [[planet]]a od [[Sunce|Sunca]], mjerene srednjom udaljenosti [[Zemlja|Zemlje]]. Metoda je dosta jednostavna s obzirom na unutarnje planete blize Suncu. Kut najveće [[elongacija|elongacije]] (najveći kutni otklon planeta od Sunca) izravno je povezan s udaljenosti planeta od Sunca i udaljenosti Zemlje od Sunca. [[Tangenta]] na stazu planeta povučena sa Zemlje pokazuje smjer u kojemu je planet najviše otklonjen od Sunca. Kako je u slučaju [[kružnica|kružnice]] tangenta okomita ne njezin [[polumjer]], to je [[trokut]] Zemlja – planet – Sunce pravokutan, pa vrijedi: :<math>a = a_Z sin \vartheta\,</math> gdje je: ''a'' - srednja udaljenost unutarnjeg planeta od Sunca, ''a_Z'' - srednja udaljenost Zemlje od Sunca i ''ϑ'' – kut najveće elongacije. Ako [[Planetarna putanja|planetske staze]] nisu kružnice s centrom u Suncu, odnosno uopće nisu [[kružnica|kružnice]], najveća će elongacija ovisiti o dijelu staze koji dotiče [[tangenta]], no iz više mjerenih najvećih elongacija određuje se srednja udaljenost unutarnjeg planeta od Sunca ''a'' pomoću udaljenosti Zemlja – Sunce ''a_Z'' kao mjernom jedinicom. Da bi se odredile srednje udaljenosti vanjskih planeta (koji su udaljeniji od Sunca u odnosu na Zemlju), mora se izmijeniti uloga Zemlje i planeta. Znači, treba naći [[kut]] najveće elongacije pod kojim bi promatrač s nekog drugog planeta vidio Zemlju! Zadatak se rješava u načelu jednako kao i za unutarnje planete, no s mnogo složenijom geometrijskom analizom, a Kopernik ju je proveo na temelju podataka s kojima je raspolagao. Tablica ispod pokazuje Kopernikove i današnje rezultate (osnova je udaljenost Zemlje od Sunca ''a_Z''): {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" !Qu|Odnos ''a/a_Z''||Kopernik||Danas |-align = "center" |[[Merkur]]||0.376||0.387 |-align = "center" |[[Venera]]||0.7196||0.723 |-align = "center" |[[Mars]]||1.52||1.524 |-align = "center" |[[Jupiter]]||5.217||5.203 |-align = "center" |[[Saturn]]||9.184||9.54 |} === Određivanje zvjezdanih ili sideričkih godina === {{Glavni|Zvjezdana godina}} U novom heliocentričnom sustavu trebalo je uvesti novu [[astronomija|astronomsku]] veličinu, a to je [[zvjezdana godina|zvjezdana ili siderička godina]]. [[Tropska godina|Sinodička godina]] je [[ophodno vrijeme]] u kojem se ponovi isti položaj planeta i Zemlje u odnosu na Sunce, dakle razdoblje ponavljanja istih položaja tih triju tijela, i neposredno se mjeri kao osobina prividnog [[Planetarna putanja|planetskog kretanja]]. Zbog Zemljinog kretanja oko Sunca, siderički i sinodički periodi nebeskih tijela se razlikuju. Dakle sinodička godina ne predstavlja samo osobinu nekog planeta, već ovisi i o tome kako se Zemlja giba oko Sunca. Siderička godina je vrijeme ophoda planeta oko Sunca u [[koordinatni sustav|koordinatnom sustavu]] koji je vezan za daleke [[zvijezde]], a centar ima u Suncu. Takav je period istinska [[fizikalna veličina]] koja pripada samo planetu. S druge strane siderička godina se ne može mjeriti izravno, pa je treba računski odrediti. Pretpostavimo da se [[planet]]i gibaju stalnim [[brzina]]ma po [[kružnica|kružnici]] (vidi sliku desno). Zamislimo unutarnji planet (npr. [[Venera]]) u donjoj [[Konjunkcija (astronomija)|konjukciji]] (položaj 1) i pratimo njegovo kretanje i kretanje Zemlje oko Sunca, sve do trenutka iduće donje konjukcije. Planet se nalazi na kraćoj stazi i giba se brže, pa će prevaliti puni kut i još kut ''A'' do ponovne donje konjukcije (položaj 2). Do tog položaja protekla je jedna sinodička godina planeta ''S''. Zemlja se u isto vrijeme ''S'' putanjom pomakla samo za kut ''A'', a za vlastitu sideričku godinu ''Z'' imala bi prevaliti puni [[kut]]. Tom tvrdnjom iskazali smo odnos: :<math> \frac{A}{360^o} \,=\, \frac{S}{Z} \!</math> Kut od 360° planet prelazi u svojoj sideričkoj godini ''P''. Kut 360° + ''A'' planet je prešao za vrijeme sinodičke godine, a sam kut ''A'' prešao je za vrijeme koje je jednako razlici sinodičke i sideričke godine. Time je izražen odnos: :<math> \frac{A}{360^o} \,=\, \frac{S - P}{Z} \!</math> Izjednače li se desne strane tih odnosa, izlazi za donje ili unutarnje planete: :<math> \frac{1}{P} \,=\, \frac{1}{Z} \,+\, \frac{1}{S} \!</math> gdje je: ''P'' - siderička godina unutarnjeg planeta; ''Z'' - siderička godina Zemlje; ''S'' - sinodička godina unutarnjeg planeta. Za izračunavanje sideričke godine vanjskih (gornjih) planeta treba da u jednadžbi zamijenimo mjesta Zemlje i planeta. Ono što je Zemlja za unutarnji planet, to je vanjski planet za Zemlju! Tada se dobiva za gornje ili vanjske planete: :<math> \frac{1}{P} \,=\, \frac{1}{Z} \,-\, \frac{1}{S} \!</math> gdje je: ''P'' - siderička godina vanjskog planeta; ''Z'' - siderička godina Zemlje; ''S'' - sinodička godina vanjskog planeta. Sinodička godina u tim odnosima je '''srednja sinodička godina'''. Inače se vrijeme između dva ista razmještaja Zemlje, planeta i Sunca mijenja zbog izduženosti staza i kretanja planeta s nejednakom brzinom po stazi.<ref> Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref> {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" !Qu|[[Planet]]||[[Tropska godina|Sinodička godina]]||[[Zvjezdana godina|Siderička (zvjezdana) godina]] |-align = "center" |[[Merkur]]||115.9 [[dan]]a||88 dana |-align = "center" |[[Venera]]||583.9 d||224.7 d |-align = "center" |[[Zemlja]]|| - ||365.26 d |-align = "center" |[[Mars]]||780 d||687 d |-align = "center" |[[Jupiter]]||399 d||11.86 [[godina]] |-align = "center" |[[Saturn]]||378 d||29.46 g |-align = "center" |[[Uran]]||370 d||84.01 g |-align = "center" |[[Neptun]]||367.5 d||164.8 g |-align = "center" |[[Pluton]]||366.7 d||247.7 g |} ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{GLAVNIRASPORED:Kopernik, Nikola}} [[Kategorija:Poljski znanstvenici]] [[Kategorija:Astronomi]] [[kategorija:Poljski katolički svećenici]] gilzq1zfhwpb9zx89youitzj0289blw 0 6887 7631637 7575295 2026-11-06T18:59:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.7) 7631637 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Nezavisna Država Hrvatska |hr_ime = Nezavisna Država Hrvatska |izvorno_ime = |zastava = Flag of Croatia (1941–1945).svg |grb_veličina = 60px |zastava_i = Zastava NDH |grb_i = Grb NDH |grb = Coat of arms of Croatia (1941–1945).svg |genitiv = Nezavisne Države Hrvatske |kontinent = Europa |regija = Balkan |država = Hrvatska |era = [[Drugi svjetski rat]] |status = marionetska država |status_tekst = <small>Samoproglašena i djelomično priznata marionetska država [[Treći Reich|Nacističke Njemačke]] i [[Kraljevina Italija|Fašističke Italije]]{{efn|Godine [[1943.]] [[Kraljevina Italija|Italija]] [[Kapitulacija Italije|kapitulira]], čime je NDH prestala biti pod njenim utjecajem.}}</small> |danas = {{Z+X|BIH}}<br>{{Z+X|CG}}<br>{{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|SRB}} |fusnote = |carstvo = |vlada_tip = diktatura| |period = [[1941.]] – [[1945.]] |godina_start = 1941. |godina_kraj = 1945. |događaj_start = [[s:Proglašenje NDH|Proglašenje o uspostavi]] |datum_start = [[10. travnja]] [[1941.]] |datum_kraj = [[8. svibnja]] [[1945.]]|||<!--- Flag navigation: Preceding and succeeding entities p1 to p5 and s1 to s5 ---> |p1 = Kraljevina Jugoslavija |flag_p1 = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg |p2 = Banovina Hrvatska |flag_p2 = Flag_of_Banate_of_Croatia_(1939-1941).svg |p3 = Guvernatorat Dalmacija |flag_p3 = Flag of Italy (1861–1946).svg |s1 = DFJ |flag_s1 = Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg |geslo = ''[[Za dom spremni]] |himna = [[Lijepa naša domovino]]<br><center>[[File:Lijepa nasa domovino instrumental.ogg]]</center> |mapa = Independent State of Croatia (1943).svg |mapa_veličina = 340px| |glavni_grad = [[Zagreb]] |latd = 44 |latm = 48 |latNS = N |longd = 15 |longm = 58 |longEW = E| |jezik = [[hrvatski]] |vjera = [[katoličanstvo]], [[islam]], [[Luterani|luteranstvo]]<ref>{{Citiranje časopisa |last=Biondich |first=Mark |title=Religion and Nation in Wartime Croatia: Reflections on the Ustaša Policy of Forced Religious Conversions, 1941-1942 |journal=The Slavonic and East European Review |volume=83 |issue=1 |year=2005 |pages=71–116 |url=https://www.jstor.org/stable/4214049 |access-date=29. prosinca 2023. |archive-date=3. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230303203203/https://www.jstor.org/stable/4214049 |url-status=live }}</ref> i [[hrvatska pravoslavna crkva|hrvatsko pravoslavlje]] |valuta = [[kuna (NDH)|kuna]]||<!--- Titles and names of the first and last leaders and their deputies ---> |vođa1 = [[Tomislav II.]]<br>(bez prave [[vlast]]i) |godina_vođa1 = [[1941.]] – [[1943.]] |titula_vođa = [[Hrvatski vladari|Kralj]] |zamjenik1 = [[Ante Pavelić]] |godina_zamjenik1 = [[1941.]] – [[1945.]] |titula_zamjenik = [[Poglavnik]]||<!--- Legislature ---> |legislatura = Zakonodavno povjereništvo pri instituciji Poglavnika{{Nedostaje izvor}}|<!--- Area and population of a given year ---> |stat_godina1 = 1941. |stat_pop1 = 6285000 |stat_površina1 = 98572 |stat_godina2 = 1943. <!--- Površina nakon kapitulacije Italije izračunata je kao površina 1941. više površina Guvernatorata Dalmacija (vidi!) manje područje Zadra minus Kotorska provincija (ostali izvan NDH). Brojevi o površinama ovih ozemlja su potkrijepljene izvorima, samo podrobnije pročitajte članak Guvernatorat Dalmacija i talijanski članak o zadarskoj provinciji (1920-1941) --->|stat_površina2 = 102771 }} '''Nezavisna Država Hrvatska''' ([[pokrata|skr.]] '''NDH''', '''ND Hrvatska''' ili '''N. D. Hrvatska''') bila je [[Popis nepriznatih država|djelomično priznata]] [[marionetska država]] stvorena za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u okviru poretka [[Sile Osovine|sila Osovine]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/NDH-bila-nacisticka-i-fasisticka-tvorevina-Ustavni-sud-donio-vaznu-i-dalekoseznu-odluku |title="NDH bila nacistička i fašistička tvorevina": Ustavni sud donio važnu i dalekosežnu odluku |access-date=30. lipnja 2019. |archive-date=30. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190630193739/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/NDH-bila-nacisticka-i-fasisticka-tvorevina-Ustavni-sud-donio-vaznu-i-dalekoseznu-odluku |url-status=dead}}</ref> pod utjecajem [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] i [[Kraljevina Italija|fašističke Italije]].<ref>[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=27629 Nezavisna Država Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160321191450/http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=27629 |date=21. ožujka 2016. }}, Hrvatski obiteljski leksikon. Pristupljeno 4. ožujka 2017.</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Nezavisna Država Hrvatska |url=https://enciklopedija.hr/clanak/43670 |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]}}</ref> Vodstvo [[Ustaše|UHRO]] proglasilo je njezin osnutak [[10. travnja]] [[1941.]] za vrijeme [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], napada sila Osovine na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] koji je rezultirao njenim [[Raspad Kraljevine Jugoslavije|raspadom]]. Tijekom cijelog svog postojanja NDH je bila [[Fašizam|fašistička]] [[Totalitarizam|totalitarna]] [[diktatura]], u kojoj je sve bilo podvrgnuto vlasti [[poglavnik]]a i [[Ustaše|ustaškoga pokreta]].<ref>{{Citiranje časopisa |author=Mario Jareb |title=Mediji i promidžba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj [Media and propaganda in the Independent State of Croatia], (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2016) |url=https://hrcak.srce.hr/191018?lang=hr |date=2017-12-20 |journal=Review of Croatian history |volume=XIII |issue=1 |pages=238 |language=en |accessdate=2021-04-14 |archive-date=14. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210414022641/https://hrcak.srce.hr/191018?lang=hr |url-status=live }}</ref> Za formiranje NDH od odsudne je važnosti bila politika Kraljevine Italije, koja je još od prosinca 1918. provodila obavještajne i druge aktivnosti radi razbijanja Kraljevine Jugoslavije: Italija je na svojem području bila ugostila i pomogla vojnu obuku i djelovanje [[Ustaše|ustaša]] protiv Jugoslavije. Njemačka je sa svoje strane htjela nagovoriti Mađarsku na preuzimanje čitavoga područja koje se naposljetku našlo u NDH, ali je Italija smatrala da će svoje geopolitičke interese na [[Jadran]]u lakše ostvariti s očekivano slabijom Hrvatskom, koja bi bila posve pod njezinom vlašću.<ref>[https://www.academia.edu/28694087/Empire_on_the_Adriatic_text?email_work_card=thumbnail "Empire on the Adriatic", Chapter II.,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220806003459/https://www.academia.edu/28694087/Empire_on_the_Adriatic_text?email_work_card=thumbnail |date=6. kolovoza 2022. }} , pogl. "The Paris Peace Conference", "Mussolini confronts Yougoslavia" i "Mussolini and the Ustaša", H. James Burgwyn, "Enigma Books" New York, 2005. Pristupljeno 5. kolovoza 2022.</ref> Već nekoliko dana nakon proglašenja, [[15. svibnja]], NDH službeno postaje [[monarhija]] proglašenjem ''Zakonske odredbe o kruni Zvonimirovoj.''<ref>''Hrvatski Narod'' od 16. svibnja 1941., br. 93. str.1., ''Zakonska odredba o kruni Zvonimirovoj'', tri članka donesena 15. svibnja 1941.</ref> Za [[kralj]]a je odabran talijanski [[princ]] Aimone Roberto Margherita Maria Giuseppe Torino di Savoia, vojvoda od Spoleta i od Aoste iz [[Savojska dinastija|kraljevske dinastije Savoja]] koji uzima ime [[Tomislav II.]] i postaje ''kralj Hrvatske, princ Bosne i Hercegovine, vojvoda Dalmacije, Tuzle i Knina.'' Zbog nepopularnosti takvoga poteza, čak i među najgorljivijim ustašama, monarhija nije nikada zaživjela i „kralj” nije nikada čak ni posjetio Hrvatsku. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije 1943. godine]] monarhija je i službeno prestala postojati. NDH je funkcionirala kao talijanski i njemački protektorat te nije bila međunarodno priznata izvan okvira ratom uvjetovane njemačke i talijanske utjecajne sfere. Iako je uspostava same hrvatske države nakon [[travanjski rat|sloma]] [[Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji|Kraljevine Jugoslavije]] u hrvatskoj javnosti bila pozdravljena od dijela populacije, već prvi koraci vlasti doveli su do širokog razočaranja takvom NDH kojoj je Italija oduzela dragocjena primorska područja, a Mađarska [[Međimurje (regija)|Međimurje]] i [[Baranja|Baranju]]. Vlasti NDH ubrzo su nakon proglašenja države uvele rasne, diskriminacijske i represivne zakone te počele provoditi genocidnu politiku prema [[Srbi]]ma, [[Židovi]]ma i [[Romi]]ma,{{sfn|Tomasevich|2002|str.351}}<ref>{{Citiranje časopisa |last=Levy |first=Michele Frucht |date=2009-11 |title=“The Last Bullet for the Last Serb”: The Ustaša Genocide against Serbs: 1941–19452 |journal=Nationalities Papers, Cambridge University |pages=807–837}}</ref><ref name=":14">{{Citiranje weba |last=Kralj |first=Lovro |year=2023 |title=PAVING THE ROAD TO THE HOLOCAUST IN THE NDH |url=https://www.etd.ceu.edu/2024/kralj_lovro.pdf |url-status=live |website=Central European University |location=Budapest, Madžarska – Beč, Austrija |access-date=16. lipnja 2024. |archive-date=16. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240616231147/https://www.etd.ceu.edu/2024/kralj_lovro.pdf }}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Factsheet on the Roma Genocide in Croatia – Roma Genocide – www.coe.int |url=https://www.coe.int/en/web/roma-genocide/croatia |access-date=2024-06-14 |website=Roma Genocide |language=en-GB |archive-date=21. siječnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240121115629/https://www.coe.int/en/web/roma-genocide/croatia |url-status=live }}</ref> kao i represalije nad [[Hrvati]]ma i Muslimanima.{{sfn|Tomasevich|2002|p=381}} Prvi [[koncentracijski logor]] u NDH bio je logor [[Danica (logor)|Danica]] kraj Koprivnice koji je osnovan već 15. travnja 1941.,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/premium/danica-prvi-ustaski-logor-u-ndh-540688 |title=Danica, prvi ustaški logor u NDH |work=www.vecernji.hr |language=hr |accessdate=2021-04-14 |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220200405/https://www.vecernji.hr/premium/danica-prvi-ustaski-logor-u-ndh-540688 |url-status=live }}</ref> a na teritoriju NDH su 1941. – 1945. djelovala [[Ustaški sabirni logori|22 sabirna logora]] od kojih je najznačajniji bio [[Koncentracijski logor Jasenovac]]. Tijekom 4 godine svoga postojanja fašistički je ustaški režim prognao i ubio oko {{Broj|300000}} Srba te najmanje {{Broj|30000}} Židova i Roma;<ref>{{Citiranje knjige |last=Goldberg |first=Harold J. |url=https://books.google.com/books?id=h5q1DwAAQBAJ&pg=PA22 |title=Daily Life in Nazi-Occupied Europe |date=2019-10-25 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-4408-5912-0 |pages=22 |language=en}}</ref> nekoliko tisuća Srba je pri tome protjerano, a {{Broj|200000}} – {{Broj|300000}} bilo je prisiljeno prekrstiti se na [[katoličanstvo]] kako bi izbjegli smrt.<ref>{{Citiranje knjige |last=Vucinich |first=Wayne S. |url=https://books.google.com/books?id=1FXuDwAAQBAJ&pg=PA79 |title=Contemporary Yugoslavia: Twenty Years of Socialist Experiment |date=2021-05-28 |publisher=Univ of California Press |isbn=978-0-520-36989-4 |pages=79 |language=en}}</ref> [[Ustaški zločini u Drugom svjetskom ratu|Ustaški teror i represalije]] potaknuli su ustanke među [[Srbi]]ma na području NDH, najprije u lipnju 1941. [[Ustanak u Hercegovini 1941.|na području Hercegovine]], a mjesec dana kasnije [[Dan ustanka naroda Hrvatske|na tromeđi Like, Bosanske Krajine i Dalmacije]]. Ustanici su se potom pridružili postrojbama [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] koje su predvodili [[Savez komunista Jugoslavije|komunisti]], ili pak postrojbama [[Četnici u NDH|četnika.]] Partizanima će se kasnije pridruživati i antifašistički nastrojeni Hrvati (osobito na područjima okupiranima od Italije) i [[Bošnjaci]].{{sfn|Tomasevich|2001|p=412}} Četnici su, pak, uskoro počeli [[Četnici u NDH|surađivati s okupatorima i vlastima NDH]].<ref>{{Citiranje knjige |title=The Chetniks |first=Jozo |last=Tomasevich |year=1975 |url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&newbks=0&hl=en&source=newbks_fb |language=en |pages=161, 226-231 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-0857-9}}</ref> Partizanski otpor je dalje rastao, što je dovelo do žestokih i dugotrajnih borbi na području NDH, uključujući više velikih protupartizanskih ofenziva združenih njemačkih, talijanskih, ustaških i četničkih snaga.{{sfn|Tomasevich|2001|p=414}} Prvenstveno na području pod talijanskom okupacijom s vremenom nastaju i velika područja pod kontrolom [[Četnici u NDH|četnika]] (koji surađuju s Talijanima u borbi protiv partizana) i partizana ([[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]], snage pod kontrolom [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]) kojima talijanske snage nakon [[Kapitulacija Italije|pada Italije 1943.]] predaju znatnu količinu naoružanja, te koji će uz podršku [[Saveznici|zapadnih saveznika]] uspijevati držati pod kontrolom sve veće područje i uvelike sabotirati gospodarsku aktivnost na preostalom području NDH. Konačan slom NDH nastupa [[4. svibnja u Drugom svjetskom ratu|4. svibnja]] [[1945.]] kada je raspuštena ustaška vlada. Ustaše masovno napuštaju [[Zagreb]] [[6. svibnja]], zajedno s većinom preostale [[Hrvatske oružane snage|ustaške i domobranske vojske]] te s izbjeglim civilima, bježeći pred nadirućim partizanskim postrojbama prema slovenskoj granici i dalje prema Austriji gdje su se planirali predati Britanskoj vojsci. Dana [[15. svibnja]] vojska u bijegu okuplja se u blizini austrijskog gradića Bleiburga gdje je položila oružje, nakon čega ih Britanci predaju [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj armiji]]; jugoslavenske komunističke snage pobile su desetke tisuća zarobljenih, a događaj je u emigrantskim hrvatskim krugovima nazvan [[Bleiburška tragedija|Bleiburškom tragedijom]]. == Značenje == Uspostava Nezavisne Države Hrvatske označila je realizaciju inačice rješenja [[Hrvatsko pitanje|hrvatskog pitanja]] koje se temeljilo na rasformiranju [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref name="hm" /> No ona je istodobno značila i vezivanje Hrvatske uz fašističke sile i prenošenje fašističkog modela organizacije vlasti i političke prakse Njemačke i Italije u Hrvatsku, uz nazočnost njemačkih i talijanskih vojnih snaga.<ref name="hm" /> Te su dvije strane sile od ustaške vlade smatrane saveznicima, a u širim slojevima stanovništva bile su doživljene kao okupatorske.<ref name="hm">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 189.</ref> Iako je NDH imala u svom nazivu pridjev "nezavisna", njezino slobodno djelovanje ograničavali su Nijemci i Talijani, tako da su sve važnije odluke u državi bile donesene uz pristanak "saveznika". Režim NDH je provodio genocidne politike protiv Srba, Židova i Roma te su uveli drastične mjere i protiv hrvatskog stanovništva.{{sfn|Tomasevich|2002|p=395}} Sam [[Vladko Maček]] je govorio da se ne radi o hrvatskoj državi već da je NDH okupirana i podijeljena "''na njemačku i talijansku okupacijsku zonu"'', dok je "''krvoločni ustaški pokret uspostavio teroristički režim"''.{{sfn|Bilandžić|199|p=124}} NDH se može promatrati kao teritorijalni [[kondominij]] njenih okupatora Njemačke i Italije: okupacijske snage nisu niti u jednom trenutku prestale kontrolirati teritorij NDH, iako je ova imala i vlastite vojne i policijske snage.<ref>Tomasevich, 2001, str. 60.</ref><ref>Stephen R. Graubard (1993). ''Exit from Communism''. p. 153. Transaction Publishers. {{ISBN|1-56000-694-3}}.</ref><ref>Frucht, Richard C. (2005). ''Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture''. p. 429. ABC-CLIO. {{ISBN|1-57607-800-0}}.{{citat|The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there.}}</ref><ref>Banac, Ivo (1988). ''With Stalin Against Tito: Cominformist Splits in Yugoslav Communism''. str. 4. Cornell University Press. {{ISBN|0-8014-2186-1}}.</ref> [[Jozo Tomašević|Jozo Tomasevich]] zauzima stajalište da je NDH bila njemačko – talijanski [[protektorat]].<ref name=":6">{{Citiranje knjige |author=Jozo Tomasevich |url=http://znaci.org/00003/524.pdf |title=Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945., OKUPACIJA I KOLABORACIJA |publisher=EPH Liber |pages=263-320 |chapter=VI. Nezavisna Država Hrvatska - njemačko-talijanski protektorat |orig-year=2010 |accessdate=2019-01-06 |archive-date=17. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230517063535/https://www.znaci.org/00003/524.pdf |url-status=dead}}</ref> Teritorij NDH podijeljen je odmah 1941. god. demarkacijskom linijom na talijansku i njemačku okupacijsku zonu; Italija je pritom pripojila vlastitom državnom teritoriju oko pola Dalmacije, te dijelove Primorja i Gorskog kotara; Hrvatska je pristala demilitarizirati svoj dio jadranske obale i većinu svojih suverenih prava odstupila Italiji. Talijani i Nijemci su se ponašali kao okupacijske sile u neprijateljskoj zemlji. Nakon kapitulacije Italije, njemačka okupacija proširena je na čitav teritorij osim partizanskog oslobođenog teritorija. Talijanska i njemačka okupacija ne samo što su narodu pokazale da su ustaše oruđe okupatorskih sila, nego i eliminirale ili uvelike reducirale moć ustaških vlasti u većem dijelu zemlje. Bilo je očito da je tobožnja hrvatska neovisnost laž.<ref name=":6" /> U Europi kojom je dominirala [[Treći Reich|nacistička Njemačka]], Hrvatska je imala položaj sličan onome drugih država; čak ni Italija nije nakon početka II. svjetskog rata uživala potpunu neovisnost o Njemačkoj.<ref>"[https://3lib.net/book/6118017/e596ac Diario" Vol. 2 (1941-1943)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210904103804/https://3lib.net/book/6118017/e596ac |date=4. rujna 2021. }}, Galeazzo Ciano (izdano kod "Rizzoli", 1946.), zapis od 14. listopada 1943., str. 72 Pristupljeno 10. svibnja 2022.</ref> Uz značajne teritorijalne gubitke u korist Italije (5.380 četvornih kilometara ozemlja s oko 380.000 stanovnika, također najveći dio [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]]) i Mađarske, [[Ante Pavelić]] je kao poglavnik uspostavio [[diktator]]ski represivni [[Fašizam|fašistički]] režim sa zabranom svih stranaka osim Ustaškog pokreta. Zatvoren je i vođa [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] [[Vladko Maček]], a ni [[Sabor]] nije djelovao.<ref name="Općainac">[[Opća i nacionalna enciklopedija]] [http://proleksis.lzmk.hr/58734/ Nezavisna Država Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140525002737/http://proleksis.lzmk.hr/58734/ |date=25. svibnja 2014. }}</ref> Do kapitulacije Italije je NDH bila monarhija s kraljem [[Tomislav II.|Tomislavom II.]] iz talijanske kraljevske kuće, koji međutim u kontekstu teškog nezadovoljstva Hrvata zbog pripajanja hrvatskih područja Italiji, nije Hrvatsku nikad ni posjetio, niti imao neku znatnu ulogu u državnim poslovima. NDH se pojavila kao diskontinuitet u odnosu na dotadašnje osnovne crte hrvatskih političkih opredjeljenja, ali ubrzo i kao iznevjerenje težnji hrvatskog naroda za samostalnom državom, jer je njezin postanak i opstanak bio vezan uz volju i sudbinu [[Treći Reich|njemačkih saveznika]].<ref name="he">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], svezak 4, 2002.: NDH</ref> Stoga je podrška režimu koja se u narodu tijekom prvih mjeseci vladavine privremeno povećala, počela se ubrzo smanjivati. Taj proces se je nastavio sve do samog kraja ustaške države.{{sfn|Tomasevich|2002|p=395}} Glavna prije-ratna hrvatska stranka, HSS, nije priznavala legitimitet NDH. Desna frakcija HSS-a prišla je ustašama, ali kampanja razbijanja HSS-a i prijelaza u ustaštvo pretrpjela je potpuni poraz – tek 1% HSS mjesnih organizacija je pristupilo NDH režimu.{{sfn|Bilandžić|1999|p=124}} Dušan Bilandžić navodi da "od jeseni 1941. do kapitulacije Italije najveći dio naroda još uvijek je slijedio politiku čekanja V. Mačeka…u nadi da će vodstvo HSS-a znati kada se s oružjem dići protiv njemačkog okupatora i režima NDH". Takodjer piše da se je "održavala podjela hrvatskoga naroda na tri protivnička bloka — partizanski pokret, NDH i HSS — s tendencijom stalnoga jačanja NOP-a [Narodno oslobodilačlog pokreta] i stalnoga slabljenja NDH i HSS-a"{{sfn|Bilandžić|1999|p=156}} Nakon [[Kapitulacija Italije|Kapitulacije Italije 1943. godine]] se brojnost partizanskih postrojbi na području NDH snažno povećala – na oko 100.000 do kraja 1943. godine – a osobito se povećao udio broj etničkih Hrvata u njima: do početka 1945. godine će u partizanima biti približno jednaki broj pripadnika kao postrojbe NDH (dodatni znatni broj Hrvata i Bošnjaka služio je u njemačkim tzv. legionarskim postrojbama), od 150.000 pripadnika partizanskih postrojbi, njih 60,4% su bili Hrvati, 28,64%Srbi, 2,75% muslimani (Bošnjaci) i 0,25% Židovi. Brojnost postrojbi nije odražavala strateški odnos snaga, gdje su partizani bili na strani Saveznika koji su definitivno pobjeđivali u ratu. Od Zapadnih saveznika će partizani dobiti nemalu vojnu pomoć, iako se plaše da bi im iskrcavanje britanskih i američkih postrojbi iz posve bliske Italije – oni naime još uvijek priznaju izbjegličku vladu [[Petar II. Karađorđević|kralja Petra II.]] – moglo pomrsiti planove. Plašeći se eventualnog iskrcavanja saveznika preko Jadrana, Tito 12. studenoga 1943. javlja Moskvi: “''Mi nećemo dozvoliti ovo iskrcavanje bez naše suglasnosti i spremni smo da se suprotstavimo silom''". NDH je još 1941. objavila rat Britaniji i Americi. Bilandžić uočava Britansku želju da u suradnji s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-om]] i srbijanskim građanskim strankama nakon rata obnovi Kraljevinu Jugoslaviju – čija izbjeglička vlada, sastavljena od tih stranaka, djeluje u Londonu – s čime su eventualno imali izgleda do približno kraja 1943. godine, ali su propustili priliku da to postignu neposrednom intervencijom. Na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]] 1943. Saveznici su službeno priznali partizane te obustavili podršku Mihailovićevoj vojsci, jer kako je izjavio Churchill: "''222.000 Titovih [boraca su] držali onoliko Nijemaca u Jugoslaviji, koliko su združene anglo-američke snage držale u Italiji"'', tada glavnoj zapadna fronta.<ref>{{Citiranje knjige |last=Roberts |first=Walter R. |url=https://books.google.co.in/books?id=43CbLU8FgFsC&newbks=0&printsec=frontcover&hl=en&redir_esc=y |title=Tito, Mihailović, and the Allies, 1941-1945 |p=165 |year=1987 |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-0773-0 |language=en |access-date=6. svibnja 2022. |archive-date=24. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221024022345/https://books.google.co.in/books?id=43CbLU8FgFsC&newbks=0&printsec=frontcover&hl=en&redir_esc=y |url-status=live }}</ref> Situacija se dodatno preokrenula za korist jugoslavenskih komunista kada su krajem rujna 1944. godine na predratne granice Jugoslavije izbile moćne snage [[Crvena armija|Crvene armije]]. Njemačka je početkom 1945. godine s područja NDH evakuirala pretežni dio [[Volksdeutsche|Folksdojčera]], pripremajući se na napuštanje toga područja. Pavelić je uhitio i likvidirao skupinu dužnosnika NDH i HSS-ovaca koji su pred kraj rata pokušali prebaciti NDH na savezničku stranu. Masovna dezerterstva domobrana i prijelaz u partizane, koje su se razmahale nakon kapitulacije Italije 1943., s vremenom su se pojačale, pogotovo nakon partizanskih amnestija ujesen 1944.{{sfn|Tomasevich|2002|p=478-487}}. Vodstvo NDH s preostalim dijelom vojske te povezani civili su pobjegli pred partizanima u Austriju, odakle su ih zapadni saveznici izručili novim vlastima. Umjesto povratka Karađorđevića, budućnost Hrvatske i Jugoslavije kao dijela istoka Europe pod komunističkom kontrolom, bila je takvim razvojem događaja zadana.<ref>{{Citiranje weba |url=https://archive.org/details/hrvatska_moderna_povijest-dusan_bilandzic |title=Hrvatska moderna povijest. str. 142, 150, 154-158, 168, 172 |author=Dušan Bilandžić |publisher=Golden Marketing, Zagreb, 1999. |accessdate=2021-04-26}}</ref> S partizanskom borbom Hrvatska je pridobila Istru, Rijeku, Zadar, Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu. == Stvaranje NDH == {{Hrvatska povijest}} === Pozadina === {{Glavni|Hrvatska u prvoj Jugoslaviji|Ustaše}} Još od početka dvadesetih godina dio političkih struja u Hrvatskoj traži rješenje tzv. ''[[Hrvatsko pitanje|hrvatskog pitanja]]'', pokušavajući za to naći vanjske saveznike – od [[SSSR|SSSR-a]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/78318 |title=Ivan Očak: Stjepan Radić i Rusija, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.25 No.1 Listopad 1992. |access-date=1. svibnja 2025. |archive-date=28. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328063150/https://hrcak.srce.hr/clanak/78318 |url-status=live }}</ref> do [[Liga naroda|Lige naroda]].<ref>[http://www.hdpz.htnet.hr/broj243/Kaldana.htm Hrvatsko društvo političkih zatvorenika: Kronologija pravaštva (XV.), priredio Mladen Kaldana]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>J. Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2., 226–229., 230–235.</ref> Hrvatski narod je iznimno nezadovoljan grubom velikosrpskom hegemonijom koja je uspostavljena u Jugoslaviji, gdje se čak nastoji zanijekati Hrvatima pravo da postoje kao narod. Opcija samostalne ili autonomne Hrvatske afirmirana je kroz politiku [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]] i [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]], glavnim predstavnicima Hrvata u meduratnome periodu. Godine 1927. Radić je sa Samostalnom demokratskom strankom, tj. vodećom strankom hrvatskih Srba, osnovao Seljačko-demokratsku koaliciju, koja je postala glavna oporba režimu sve do rata, zahtijevajući ukidanje centralističkog ustava iz 1921. te zalažući se za decentralizaciju, federalizam i demokraciju.{{sfn|Tomasevich|2001|pages=24-25}} Nakon režimskog nasilja, koje je vrhunac doživjelo [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|atentatom u beogradskoj skupštini]], veliki dio stanovništva pristaje uz HSS. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković-Maček|sporazuma Cvetković-Maček]] u kolovozu 1939. godine, HSS smatra da se hrvatsko pitanje može razriješiti putem uspostave [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], a radikalniji desni pravaši (čije su organizacije bile službeno zabranjene) su i nadalje posve neprijateljski nastrojeni prema Jugoslaviji. [[Datoteka:Chernozemski ustashe training.jpg|200px|minijatura|lijevo|Ustaše s [[Vlado Černozemski|Veličkom Kerinom]] na vježbi u logoru [[Janka Puszta]], [[Kraljevina Mađarska|Mađarska]], 1934.]] Ustaše su propagirale stvaranje Velike Hrvatske, s Bosnom i Hercegovinom, zanijekajući postojanje Srba i Muslimana kao naroda, uz sve žešći antisemitizam.<ref>{{Citiranje knjige |last=Fischer |first=Bernd Jürgen |url=https://www.google.com/books/edition/Balkan_Strongmen/qMZaPjrHqYYC?hl=en&gbpv=1&bsq=Greater%2520Croatia |title=Balkan Strongmen: Dictators and Authoritarian Rulers of South Eastern Europe |year=2007 |publisher=Purdue University Press |pages=207-208 |access-date=16. lipnja 2024. |archive-date=3. srpnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240703101001/https://www.google.com/books/edition/Balkan_Strongmen/qMZaPjrHqYYC?hl=en&gbpv=1&bsq=Greater%2520Croatia |url-status=live }}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Kralj |first=Lovro |title=Paving the Road to Death: Antisemitism in the Ustasha Movement (1929-1945) |url=https://www.etd.ceu.edu/2024/kralj_lovro.pdf |url-status=live |publisher=Central European University |location=Budapest, Hungary - Vienna Austria |access-date=16. lipnja 2024. |archive-date=16. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240616231147/https://www.etd.ceu.edu/2024/kralj_lovro.pdf }}</ref> U prvom broju ''Ustaše'' iz 1932. [[Ante Pavelić]] je zapisao, ''»Nož, revolver, strojna puška i pakleni stroj, to su idoli, to su zvona, koja će navijestiti osvit zore i uskrsnuće Nezavisne Države Hrvatske«'', dok ustaški ideolog, Mile Budak, objavljuje stihove »Bjež’te psine preko Drine«<ref name=":13">{{Citiranje weba |title=Ustaše |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/ustase |url-status=live |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |location=Zagreb |access-date=12. kolovoza 2026. |archive-date=19. lipnja 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20260619104308/https://enciklopedija.hr/clanak/ustase }}</ref> Pavelić je tražio potporu u vanjskim neprijateljima Jugoslavije – Italiji i Mađarskoj – koje su imale pretenzije nad jugoslavenskim i hrvatskim teritorijom, kao dio njihovih povijesnih država. Pavelić je kao predsjednik marginalnog [[HSP|HSP-a]], još 1927. Talijanima dostavio memorandum u kome je u zamjenu za svesrdnu podršku i političku zaštitu, prihvatio talijansku kontrolu nad Istrom, Rijekom i Zadrom, obećao izručiti Talijanima dodatne teritorije u Dalmaciji te kontrolu nad cijelim Jadranom, odrekao se stvaranja hrvatske mornarice, itd. – sve kad Ustaše uspješno sruše Jugoslaviju.{{sfn|Tomasevich|2001|page=34}}<ref name="gim"/><ref>Bernd Jürgen Fischer (ed.). Balkan strongmen: dictators and authoritarian rulers of South Eastern Europe. Purdue University Press, 2007. Pp. 210.</ref> S time je pokazao spremnost na teritorijalno, političko, ekonomsko i vojno podredjivanje talijanskim interesima.<ref name=":13" /> Nakon proglašenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]] [[1929.]], kojom je zabranjen rad svih stranaka, dio pravaša na čelu s Pavelićem odlazi u emigraciju. [[Mussolini]] je tada ponudio Paveliću i [[Ustaše|Ustašama]] utočište u Italiji i dopustio im uvježbavanje za rat protiv [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]]. Kasnije Pavelićeva "revolucionarna organizacija" organizira u [[Kraljevina Mađarska|Mađarskoj]] logor za obuku ustaških terorista.<ref name=":13" /> Jedan manji dio tzv. ''domovinskih ustaša'' djelovao je i u Hrvatskoj. Radikalne ideje borbe za osamostaljenje Hrvatske našle su odjeka među dijelom sveučilišne mladeži,<ref>[http://hr.scribd.com/doc/97231349/H-A-K-D-%C5%A0enoa HAKD "Šenoa", »Ustaša«, god. XII, br. 14/15, str. 11]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> kao i nezadovoljnim časnicima bivše [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarske vojske]], koji su uglavnom nakon [[1918.]] okončali vojne karijere ili su bili nezadovoljni svojim položajem i tretmanom. Neuspjelim [[Velebitski ustanak|Velebitskim ustankom]] [[1932.]] i pojedinačnim [[terorist]]ičkim akcijama (podmetanje bombi na medjunarodnim vlakovima, te kolodvorima i policijskim stanicama u Hrvatskoj u kojima je bilo mrtvih i ranjenih civila<ref name=":13" />). [[Ustaše]] su skretale pozornost na sebe u domovini, ali bez većeg uspjeha. Najuspješnija teroristička akcija bio je [[Atentat u Marseilleu|atentat]] na [[Aleksandar I. Karađorđević|kralja Aleksandra]] u [[Marseille]]u [[1934.]], izvršen u suradnji s makedonskom revolucionarnom skupinom [[VMRO]]. Za organizaciju atentata i ubojstvo francuskog ministra vanjskih poslova, Francuska je u odsustvu na smrt osudila Pavelića i [[Eugen Dido Kvaternik|Eugena Kvaternika]].{{sfn|Tomasevich|2001|page=34}} Godine 1937. Italija i Jugoslavija potpisuju sporazum koji omogućuje ustašama koji nisu direktno sudjelovali u terorističkim akcijama, povratak u Jugoslaviju, što čini polovina, tj, 260 ustaša, među njima i Mile Budak koji pokreće ustaški list ''Hrvatski narod''.<ref name=":14" /> To je omogućilo jačanje ustaškog pokreta, u zemlji, jer su mogli regrutirati među desnim krilom HSS-a, nacionalističkim studentima, radikalnim katolicima (Križari, Društvo Domagoj, itd.), i pripadnicima drugih ekstremno-desnih organizacija.<ref name=":14" /> Uspostavom Banovine, dijelovi HSS-ove Hrvatske građanske i seljačke zaštite, počinju provoditi teror nad Srbima i Hrvatima, pristašama bivšeg režima, radnicima na željeznici (ostala je u rukama centralnih vlasti), itd. Tijekom prvih 6 mjeseci ubili i ranili su oko 200 ljudi, brojne druge premlaćuju i i protjeraju. Dok je sprva štitila ubojice, HSS-ova vlast poslije pokušava suzbiti nasilje.{{sfn|Karaula|p=299-320}} Nakon stvaranja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] [[26. kolovoza]] [[1939.]], skupina oko Pavelića je žestoko napala HSS-ovu politiku [[Sporazum Cvetković-Maček|sporazuma sa Srbima]] i podjelu BiH, zahtijevajući za Hrvatsku potpunu samostalnost i daleko veći teritorij. No, za čitavo predratno vrijeme, ustaški je pokret u Hrvatskoj bio marginalna pojava, s oko 2.000 članova 1940.<ref name=":14" /><ref>[http://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC&hl=hr Pavlowitch, Stevan K.: Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia, Columbia University Press, 2008.], {{ISBN|0-231-70050-4}}</ref> Osim s ustašama, [[fašistička Italija|Italija]] je sredinom [[1939.]] stupila u kontakt s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-om]] kao najjačom hrvatskom strankom, predlažući dogovor po kojem bi se HSS obvezao pripremiti revoluciju u Hrvatskoj, proglasiti nezavisnu hrvatsku državu te pozvati talijansku vojsku u pomoć.<ref name="krišto">Dr. Juraj Krišto: O položaju i ulozi Katoličke Crkve u Kraljevstvu/Kraljevini SHS/Jugoslaviji, sažetak predavanja</ref> Buduća hrvatska država trebala bi s Italijom imati zajedničko ministarstvo vojske i vanjskih poslova, a Hrvati bi također priznali [[Viktor Emanuel III.|talijanskoga kralja]] hrvatskim vladarom ili bi izabrali jednog [[Savojska dinastija|savojskog]] kneza za svog vladara.<ref name="krišto" /> No, [[Vladko Maček|Maček]] je to promptno odbio. U više navrata u ožujku i studenom 1940. predstavnici ustaškog pokreta u inozemstvu skupljali su potpise i slali memorandume Trećem Reichu u kojima traže oružanu intervenciju u Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske države. No, ni tada, a ni kasnije, [[Treći Reich|Njemačka]] uopće nije imala namjeru rušiti [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]], budući da je ona pristupila [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] [[25. ožujka]] [[1941.]] Međutim, [[Vojni puč 27. ožujka 1941.|vojni puč protiv pakta]] koji je predvodio [[Dušan Simović|general Simović]], poduprt od strane britanske obavještajne službe, [[Hitler]] je doživio kao vlastitu uvredu, te je bijesno izdao naredbu ''"za uništenje Jugoslavije vojno i kao nacije, bez čekanja jamstava vjernosti paktu"'',<ref>Shirer, William L., The Rise and Fall of the Third Reich: A History of Nazi Germany, Simon and Schuster, 1990 {{ISBN|0-671-72868-7}}, str. 824.</ref> iako je [[Dušan Simović|Simovićeva]] vlada pokazivala spremnost za ostanak u [[Trojni pakt|paktu]].<ref>Williams, Heather; Parachutes, Patriots and Partisans: The Special Operations Executive and Yugoslavia, 1941-1945, p 33; C. Hurst & Co., 2003; {{ISBN|1-85065-592-8}}</ref> [[Hitler]] nije bio oduševljen [[Mussolini]]jevim planom o stvaranju [[Marionetska država|marionetske]] hrvatske države,<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |date=25. veljače 2014. }}, 2000., str. 44.</ref> među ostalim, upravo i zbog slabe podrške ustašama u Hrvatskoj. Isprva je tražio da područja izvan talijanske interesne zone postanu dio [[Miklós Horthy|Horthyjeve]] [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] kao autonomna pokrajina, kako bi zadovoljio [[Velika Mađarska|mađarske apetite]].<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |date=25. veljače 2014. }}, 2000., str. 49</ref> Tako je mađarskoj strani [[28. ožujka]] i ponovno [[19. travnja]] ponuđena čitava Hrvatska sjeverno od talijanske interesne zone, što su Mađari odbili, odgovorivši da ih zanima samo pristup moru te stanoviti dijelovi teritorija uz Mađarsku južnu granicu – Bačka, Baranja, Banat (to područje poslije neće biti priključeno Mađarskoj) i Međimurje.<ref name=":1">[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |date=25. veljače 2014. }}, 2000., str. 62, bilješka 288</ref> === Napad sila Osovine na Jugoslaviju 1941. god. === {{Glavni|Travanjski rat|Bjelovarski ustanak}} [[Datoteka:Ulazak Nijemaca u Zagreb 1941.ogv|thumb|lijevo|Jelačićev trg, [[10. travnja]] [[1941.]], [[Treći Reich|njemačka]] [[propaganda|propagandna]] snimka]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1975-036-24, Jugoslawien, serbische Gefangene.jpg|mini|lijevo|200px|[[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenski vojnici]] predaju oružje [[Wehrmacht|njemačkoj vojsci]]]] {{Wikisource|Proglašenje NDH}} {{Wikisource|Mačekova izjava}} Nakon odluke o [[Travanjski rat|vojnom napadu na Kraljevinu Jugoslaviju]] u travnju 1941. god., [[sile Osovine]] odlučile su podržati stvaranje hrvatske države.<ref name="gim"/> Istovremeno s naredbom za napad na Jugoslaviju [[Hitler]] izdaje direktivu [[Brigadeführer|SS-Brigadeführeru]] [[Edmund Veesenmayer|Edmundu Veesenmayeru]] da na području budućih ostataka Jugoslavije pronađe pogodne osobe za rukovođenje novih, nacističkoj Njemačkoj prijateljskih država, koje će biti stvorene.<ref name="ve">Igor-Philip Matic: ''Edmund Veesenmayer. Agent und Diplomat der nationalsozialistischen Expansionspolitik'', Oldenbourg, 2002.</ref> [[Treći Reich|Nijemci]] su smatrali da vodstvo nove hrvatske države treba pripasti [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-u]], najjačoj i najbolje organiziranoj stranci.<ref name="gim"/> [[Fašistička Italija]] svoje je povjerenje, pak, usmjerila k [[Ustaški pokret|ustaškoj organizaciji]].<ref name="gim"/> Još potkraj ožujka [[1941.]] održan je sastanak između [[Mussolini]]ja i [[Ante Pavelić|Pavelića]].<ref name="gim"/> Mussolini je Paveliću dao do znanja da će [[Kraljevina Italija|Italija]] omogućiti [[Ustaše|Ustašama]] preuzimanje vlasti u Hrvatskoj, a Pavelić se složio s talijanskim teritorijalnim zahtjevima na jadranskoj obali.<ref name="gim"/> Njemački pak izaslanik [[Edmund Veesenmayer]] je za to vrijeme više puta kontaktirao [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]], nagovarajući ga da preuzme čelnu funkciju nove države, što je Maček odbijao, budući da je smatrao da će [[sile Osovine]] izgubiti rat.<ref name="gim">Goran Miljan, Ivica Miškulin: Povijest 4, udžbenik povijesti za 4. razred gimnazije, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-12-1096-6}}</ref> Nakon Mačekova odbijanja, i [[Treći Reich|Nijemci]] su se složili da Pavelić i [[Ustaški pokret|ustaška organizacija]] budu na vlasti u hrvatskoj državi.<ref name="gim"/> Vojne snage [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] su se pokazali nedoraslima da obrane državu koju su vodili sudionici posve nedavnog [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državnog udara od 27. ožujka 1941.]], a na područjima Hrvatske se bilježe i masovne pobune mobiliziranih vojnih obveznika s ciljem stvaranja neovisne hrvatske države.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/29738 "Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250501023513/https://hrcak.srce.hr/clanak/29738 |date=1. svibnja 2025. }}, Zdravko Dizdar, "Časopis za suvremenu povijest" br. 3., 515–849., 2007. Pristupljeno 4. veljače 2022.</ref> Odmah nakon što je Slavko Kvaternik proglasio u Zagrebu 10. travnja 1941. godine neovisnost, pripadnici HSS-ove [[Hrvatska građanska i seljačka zaštita|Hrvatske građanske i seljačke zaštite]] su počeli – slijedeći poziv Slavka Kvaternika da se stave u službu NDH, ali bez neke posebne zapovijedi – preuzimati kontrolu i na područjima do koji još nisu došle invazijske vojne snage, ulazeći u sporadične sukobe i nastojeći razoružati druge jugoslavenske vojne postrojbe.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/387717 "Đakovo i Đakovština u danima Travanjskoga rata i uspostave Nezavisne Države Hrvatske: o žrtvama Đakovča na i Đakovštinaca i o njihovim sudbinama u historiografiji, publicistici i žrtvoslovima UDK 355.48(497.5 Đakovo)”1941”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250711233712/https://hrcak.srce.hr/clanak/387717 |date=11. srpnja 2025. }}, Vladimir Geiger, Branko Ostajmer, ZBORNIK MUZEJA ĐAKOVŠTINE (2021.) str. 195–277. Pristupljeno 4. veljače 2022.</ref> Na području Hrvatske otpor nadolazećim talijanskim i njemačkim snagama je pružan samo u područjima s većinskim [[Srbi u Hrvatskoj|srpskim stanovništvom]].<ref name="gim" /> Vrlo mali broj Hrvata se javio na proglas [[Mobilizacija|mobilizacije]], što govori o raspoloženju prema [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].<ref name="ik">Košutić, Ivan, NZ MH, [[Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu (Košutić)|Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu]], Zagreb, 1992., ISBN 86-401-0260-0, str. 42.</ref> Hrvati u [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenskoj kraljevskoj vojsci]] nakon izbijanja rata masovno počinju dezertirati<ref name="ik" /> i otkazivati poslušnost.<ref name="zd" /> Buni se posada [[TA48|torpiljarke]] u [[Šibenik]]u, hrvatski piloti u Makedoniji, hrvatski vojnici u [[Đakovo|Đakovu]] i [[Vaganjac|Vagnju]], gdje dolazi i do okršaja s ostalim pripadnicima jugoslavenske vojske.<ref>Begić, Krešimir Miron; HOS 1941.-1945, 1998., 15. str.</ref> [[8. travnja]] otvoreno su se pobunile 108. pješačka pukovnija u [[Veliki Grđevac|Velikom Grđevcu]] i 40. dopunska pukovnija u [[Severin]]u.<ref name="zd" /> Uz pomoć [[Hrvatska seljačka zaštita|Hrvatske seljačke zaštite]] zauzimaju žandarmerijsku postaju u [[Garešnica|Garešnici]], stižu u [[Bjelovar]] i pružaju podršku gradonačelniku dr. [[Julije Makanec|Juliju Makancu]], članu ustaškog pokreta, koji istoga dana proglašava "uskrsnuće" hrvatske države.<ref name="zd" /> U Bjelovar sljedećeg dana stižu i vojnici iz drugih postrojbi, što je bio znak očitog raspada [[Kraljevska jugoslavenska vojska|jugoslavenske vojske]].<ref name="zd">[https://hrcak.srce.hr/clanak/29738] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250501023513/https://hrcak.srce.hr/clanak/29738 |date=1. svibnja 2025. }}[[Zdravko Dizdar|Dizdar, Zdravko]]<span>, Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941., </span>[[Časopis za suvremenu povijest]]<span>, br. 3. (2007.), str. 581.–609.</span></ref> [[Hrvatska seljačka zaštita]] se stavila na raspolaganje čuvajući javne ustanove i razoružavajući i zarobljavajući jedinice [[Kraljevska jugoslavenska vojska|jugoslavenske vojske]].<ref name="sabrina" /> Zaštita je čuvala javne zgrade, ceste i mostove, kao i vojna i druga skladišta, ali i privatno vlasništvo i osiguravala red i mir.<ref name="sabrina">{{Citiranje weba |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100809 |title=Ramet, Sabrina; 2010., Vladko Maček i Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji, Časopis za suvremenu povijest, Vol.43 No.1 Svibanj 2011. |access-date=23. svibnja 2012. |archive-date=22. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222081157/http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100809 |url-status=live }}</ref> [[Treći Reich|Nijemci]] su generalno dočekivani kao osloboditelji.<ref name="ik" /> [[Treći Reich|Njemačke]] i [[Fašistička Italija|talijanske]] trupe zauzele su [[Sarajevo]] i [[Split]] tek [[15. travnja]], a službena kapitulacija snaga [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] uslijedila je [[17. travnja]]. === Proglašenje === [[Datoteka:Proglasenje NDH preko radija.ogg|thumb|[[s:Proglašenje NDH|Proglas Slavka Kvaternika o uspostavi NDH]], izvorni audio zapis]] [[Datoteka:Hrvatski narod-naslovnica,proglašenje NDH.jpg|mini|lijevo|170px|[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], [[10. travnja|10. 4.]] [[1941.]]]] [[Datoteka:Zagreb 1941 trg.jpg|mini|desno|250px|[[Ustaški pokret|Ustaška]] skupina na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićevom trgu]], [[10. travnja]] [[1941.]]]] Od [[5. travnja]] [[1941.]] [[Ante Pavelić]] preko radio-postaje [[Glavni ustaški stan|glavnog ustaškog stana]] "Velebit" iz Italije poziva hrvatski narod na uspostavu Hrvatske Države. [[10. travnja]] pripadnik domovinske skupine [[Ustaški pokret|ustaškog pokreta]], bivši [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarski]] [[pukovnik]] [[Slavko Kvaternik]], u dogovoru s [[Treći Reich|njemačkim]] izaslanikom [[Edmund Veesenmayer]]om,<ref name="ve"/> [[s:Proglašenje NDH|proglasio je uspostavu NDH]] preko [[Radio Zagreb|Radija Zagreb]] u 16 sati i 10 minuta, dok je [[Wehrmacht|njemačka vojska]] ušla u [[Zagreb]] sat vremena kasnije.<ref name="Matković">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 59.-61.</ref> [[Edmund Veesenmayer|Veesenmayer]] je ipak nagovorio Mačeka na [[s:Mačekova izjava|izjavu]] kojom poziva svoje pristaše na mir i lojalnost novoj vlasti. [[s:Proglašenje NDH|Kvaternikov proglas]] i [[s:Mačekova izjava|Mačekova izjava]] emitirani su na radiju.<ref name="Matković"/> Istog dana izašlo je posebno izdanje dotad malo poznatih novina "[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]]", kojim se objavljuje uspostava NDH.<ref name="ik"/> Većina građana je bila poprilično zbunjena ovim obavijestima.<ref name="ik"/> U vrijeme proglašenja NDH Ante Pavelić nalazi se u središnjoj Italiji i u [[Pistoia|Pistoji]] okuplja ustaše emigrante koje je Mussolini dva tjedna prije odlučio otpustiti iz konfinacije i naoružati lakim oružjem radi upućivanja u Hrvatsku – gdje je Pavelić obećao nakon preuzimanja vlasti predano surađivati s Italijom. Pavelić i ustaše oko njega o proglašenju NDH saznali su s radija; te su do Zagreba uz suradnju talijanskih i njemačkih vojnih zapovjedništava uspjeli doći 15. listopada.<ref>Tomasevich, op. cit., str. 64–65.</ref> Hrvati su pretežnim dijelom bili vrlo razočarani [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinom Jugoslavijom]], te su s odobravanjem dočekali kraj te države i mogućnost nastanka neovisne Hrvatske. Alojzije Stepinac je kasnije opisao te dane riječima: “Bio bih ništarija kad ne bih osjetio bilo hrvatskoga narod koji ima pravo na slobodu kao i svaki drugi narod.”<ref>{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/munchen-stepinac-svjedok-istinske-vjere-i-svetosti/ |title=München: Stepinac - svjedok istinske vjere i svetosti |author=Informativna katolička agencija |date=2020-02-06 |accessdate=2020-07-16 |archive-date=18. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200718133556/https://ika.hkm.hr/novosti/munchen-stepinac-svjedok-istinske-vjere-i-svetosti/ |url-status=live }}</ref> Poslije proglašenja NDH nije bilo ni dana bezvlašća jer su se sve institucije [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] stavile na raspolaganje novouspostavljenoj državi.<ref>Dušan Bilandžić, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., 124.</ref> Vršitelj dužnosti bana banovine Hrvatske, odjelni predstojnik Žilić, na kojega je [[Ivan Šubašić]] prilikom odlaska iz zemlje prenio svoje ovlasti, službeno je predao vlast Kvaterniku.<ref name="49 mjeseci, 75">[[Ivan Košutić]] – ''Rađanje, život i umiranje jedne države: 49 mjeseci NDH'', Stručna i poslovna knjiga d.o.o., 1997., str. 75</ref> Nakon [[s:Proglašenje NDH|proglasa o uspostavi NDH]] [[Slavko Kvaternik]] je upotrijebio stari banovinski administrativni aparat i potpuno se oslonio na postrojbe [[Hrvatska seljačka zaštita|Hrvatske seljačke i građanske zaštite]], koje su u Zagrebu raspolagale s oko 4.000 ljudi,<ref>N. Kisić-Kolanović, “Drama vojskovođe”, Časopis za suvremenu povijest 3, Zagreb, 1996., 384.</ref> a na čitavom području Banovine Hrvatske s oko 142.000 pripadnika.<ref>Ivan de Mihalovich: ''Istina o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'', Buenos Aires, 1991., Travanjska revolucija</ref> Već [[11. travnja]] iz Kabineta zamjenika Poglavnika izdana je naredba da do konstituiranja vlade Nezavisne Države Hrvatske sve upravne poslove imaju obavljati odjeli Banske vlasti. U jutarnjim satima [[15. travnja]] stigao je u Zagreb [[Ante Pavelić]] s oko 200 [[Ustaše|ustaša]] povratnika. Navečer [[16. travnja]] imenovao je prvu [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|hrvatsku vladu]], u kojoj je bio i ministar predsjednik ([[premijer]]) i ministar vanjskih poslova. Vlada je bila glavnom ustanovom izvršne vlasti, iako su sve bitne odluke u unutarnjoj i vanjskoj politici bile u rukama samog [[Ante Pavelić|Pavelića]]. Teror nad Židovima počeo je gotovo od prvih dana NDH ubojstvom dvojice židovskih industrijalaca, pljačkom židovskih društava, otmicom Židova radi otkupnine i paljenjem osječke sinagoge – sve prije 15. travnja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=https://www.google.com/books/edition/The_Holocaust_in_Croatia/ehVSjgEACAAJ?hl=en|title=The Holocaust in Croatia|last2=Goldstein|first2=Slavko|date=2016|publisher=University of Pittsburgh Press, published|isbn=978-0-8229-4451-5|language=en|access-date=21. lipnja 2024.|archive-date=3. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240703101010/https://www.google.com/books/edition/The_Holocaust_in_Croatia/ehVSjgEACAAJ?hl=en|url-status=live}}</ref> Ustaše uspostavljaju prvi koncentracijski logor, Danicu u Koprivnici, 15. travnja i počinju ga puniti Srbima, komunistima i Židovima. Dana 17. travnja ustaše ubijaju 25 Srba u Petrovom Selu,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Kralj|first=Lovro|date=2019|title=The Evolution of Ustasha Mass Violence|url=https://www.academia.edu/52506186/Kralj_The_Evolution_of_Ustasha_Mass_Violence|journal=Fascist Warfare, 1922-1945: Aggression, Occupation, Annihilation|location=Switzerland|pages=241-260|access-date=14. lipnja 2024.|archive-date=14. lipnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240614195641/https://www.academia.edu/52506186/Kralj_The_Evolution_of_Ustasha_Mass_Violence|url-status=live}}</ref> dok su 30. travnja u Gudovcu ubili 192 Srba<ref name="jt" />. Nakon toga ustaški teror i ubojstva se masovno stupnjuju. Iako je [[Hrvatska građanska i seljačka zaštita]] (HGSZ) odigrala vodeću ulogu pri predaji jugoslavenske vojske i uspostave ustaških vlasti, veliko razočarenje u HGSZ, HSS i narodu šire nastupilo je nakon proglašenja [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]], kojim je Pavelić Talijanima izručio veliki dio Dalmacije, gotovo sve otoke, plus Gorski kotar.<ref name=":15">{{Citiranje rada|last=Karaula|first=Željko|date=2015-05-19|title=HRVATSKA SELJAČKA ZAŠTITA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:619006|language=hr|access-date=20. lipnja 2024.|archive-date=21. veljače 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230221231948/https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud:975|url-status=live}}, str. 498-513.</ref> Počinju i negodovanja oko nepoštivanja HSS-a i Mačeka, kao i kontrole koju Njemačka i Italija imaju nad NDH, neki se protive i ustaškom teroru nad Srbima i Židovima. Tražeći monopol vlasti i bojeći se puća, Pavelić razbija HSS i razoružava HGSS, uhićuje i šalje neke HGSS-ovce u logor Danica, kasnije zatvara i samog Mačeka u Jasenovcu.<ref name=":15" /> Nakon toga ustaše više nisu mogli računati na proširenje svoje uske podrške. Naprotiv, dio desnih pristaša HSS-a i HGSZ-a, koji su isprva podržavali ili sa simpatijama gledali na ustašku vlast, distancirao od ustaške politike.<ref name=":15" /> Potom se navrat-nanos počelo dijeliti oružje proustaškim grupama koje su u velikoj mjeri bile popunjavane sitnim kriminalcima i osvetoljubivo nastrojenim individuama. U situaciji kada je bilo očito nezadovoljstvo etničkih Srba (koji su u velikoj mjeri bili uznemireni i od [[Velikosrpska ideologija|velikosrpski]] nastrojenih političara uznemireni već i povodom [[Banovina Hrvatska|nastanka Banovine Hrvatske]] nekoliko mjeseci ranije) proglašenjem NDH, a četničke organizacije su bile posvuda prisutne<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11319 |title=Osnivanje i djelatnost četničkih udruženja na području grada i kotara Osijek u monarhističkoj Jugoslaviji (1918.-1941.) (Drugi dio), str. 81 |author=Zdravko Dizdar |date=Listopad 2006. |publisher=Scrinia Slavonica, Vol.6 No.1 listopad 2006. |accessdate=2020-08-26 |archive-date=11. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200811161300/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11319 |url-status=live }}</ref> i nerijetko naoružane vojnim naoružanjem koje nije bilo predano nakon raspada jugoslavenske vojske, djelovanje tih [[Divlji ustaše|divljih ustaša]] se ubrzo pretvorilo u potpunu samovolju i teror.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/drugi-dio-feljtona-problem-divljih-ustasa-579232 |title="Problem 'divljih ustaša'" |author=Zvonimir Despot |date=2013-07-04 |publisher=Večernji list |accessdate=26. kolovoza 2020. |archive-date=20. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201020055704/https://www.vecernji.hr/vijesti/drugi-dio-feljtona-problem-divljih-ustasa-579232 |url-status=live }}</ref> Golema većina hrvatskoga naroda oduševljeno je dočekala slom [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], no to nije imalo veze s [[Nacionalsocijalizam|nacističkom]] ili [[Fašizam|fašističkom]] ideologijom – pristalica tih ideologija je među Hrvatima jedva bilo, već s činjenicom da je stanovništvo Hrvatske bilo duboko nezadovoljno političkom i društvenom situacijom u Jugoslaviji. Istovremeno se činilo kako je, nakon dvadeset godina borbe s beogradskim režimom, bez žrtava uspostavljena samostalna hrvatska država te je izbjegnut rat u kojem je dotada stradala velika većina Europe. Ubrzo nakon uspostavljanja vlasti, međutim, dolazi i do prvih razočaranja.<ref name="hh">Hitrec, Hrvoje: Hrvatska povjesnica, Zagreb, 1999.</ref> === Međunarodno priznanje === Vanjska politika NDH vođena je u okviru njemačke i talijanske vanjske politike te je stoga i međunarodno priznanje države ostalo u tim ograničenim okvirima, premda je vodstvo NDH bezuspješno uložilo veliki trud kako bi je priznale barem neutralne zemlje. NDH su priznale samo članice [[Trojni pakt|Trojnog pakta]], njihove saveznice, kao i zemlje koje su te članice okupirale, te [[Kraljevina Španjolska|Španjolska]] pod [[Francova diktatura|Francovom diktaturom]]. Nakon što je Njemačka 11. prosinca 1941. objavila rat Sjedinjenim Državama, NDH objavila je rat Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu 14. prosinca.<ref>Nada Kisić-Kolanović. ''NDH i Italija: političke veze i diplomatski odnosi''. Ljevak. Zagreb, 2001. (pg. 119)<!-- ISSN/ISBN needed --></ref> Saveznici su ispočetka priznavali legitimitet izbjegličke jugoslavenske vladu u Londonu i četnike kao jugoslavensku oružanu snagu; potom su na Teheranskoj konferenciji 1943. su priznali partizane kao vojsku koja ratuje na strani saveznika (ne još i civilnu vlast koju su oni formirali na područjima pod svojom kontrolom) i prekinuli podršku četnicima. Vatikan je cijelo vrijeme rata priznavao izbjegličku jugoslovensku vladu u Londonu Države s kojima je NDH održavala međunarodno-pravne odnose, koje su priznale NDH ''[[de facto]]'' i ''[[de jure]]'': {| class="wikitable" !Država!!Datum priznanja<ref name="hpp">{{Citiranje weba |url=http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2008/medunarodno-priznanje-ndh/ |title=Međunarodno priznanje NDH, Miljenko Hajdarović, Hrvatski povijesni portal, elektronički časopis za povijest i srodne znanosti, ISSN 1846-4432 |access-date=5. listopada 2012. |archive-date=4. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130604044225/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2008/medunarodno-priznanje-ndh/ |url-status=dead}}</ref>!!Napomena<ref name="tj" /> |- |[[Datoteka:Flag of Hungary 1940.svg|border|22x20px]] [[Kraljevina Mađarska|Mađarska]]||10. travnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. Mađarska je prva priznala NDH u proglasu madžarskom narodu, što je zapravo bila izlika za [[Travanjski rat|napad na Jugoslaviju]]. Pavelić je 16. travnja i službeno zatražio formalno madžarsko priznanje, no [[Miklós Horthy|Horthy]] je odgovorio kako je priznanje podijeljeno već 10. travnja. Istovremeno je Mađarska okupirala Međimurje i Baranju, pa u početnim mjesecima NDH nije htjela poslati veleposlanika u [[Budimpešta|Budimpeštu]]. |- |[[Datoteka:Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg|border|22x20px]] [[Slovačka Republika (1939. – 1945.)|Slovačka]]||12. travnja 1941.||[[Marionetska država]] [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Kako nije bilo izravnih brzojavnih veza, priznanje je sa zakašnjenjem došlo u Zagreb tek [[17. travnja]]. |- |[[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|border|22x20px]] [[Treći Reich|Njemačka]]||15. travnja 1941.||Treći Reich je prije priznanja isprva tražio pripajanje [[Hum na Sutli|Huma na Sutli]], što je jedva izbjegnuto. |- |{{Z|Kr ITA}} [[Kraljevina Italija|Italija]]||15. travnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. Uz klauzulu prilikom priznanja da će razgraničenje biti određeno kasnije, što se je dogodilo s [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], kojim je NDH Italiji predao veći dio Dalmacije, otoke, Primorje i Gorski kotar. |- |[[Datoteka:Naval_Ensign_of_Bulgaria_(1878-1944).svg|border|22x20px]] [[Bugarska]]||21. travnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. O uspostavi NDH Pavelić je 18. travnja brzojavno izvijestio [[Boris III. Bugarski|bugarskog cara Borisa]] i zamolio ga za priznanje. Njemački je poslanik 24. lipnja dostavio Borisov odgovor, kojim se Zagreb izvješćuje da je bugarska kraljevska vlada [[21. travnja]] priznala NDH. |- |[[Datoteka:Flag of Romania.svg|border|22x20px]] [[Rumunjska]]||6. svibnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. Pavelić je 16. travnja uputio generalu [[Ion Antonescu|Antonescuu]] brzojav o proglašenju NDH, te ga zamolio za priznanje. Rumunji su nešto otezali s priznanjem, prethodno provjeravajući kod Nijemaca, ima li zapreka za priznavanje. Kad je [[Berlin]] 4. svibnja odvratio da takvih zapreka nema, Rumunjska je Hrvatsku priznala [[6. svibnja]]. |- |{{Z+X|JAP}}||7. lipnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]], veleposlanstvo u Zagrebu |- |[[Datoteka:Flag of Spain (1945 - 1977).svg|border|22x20px]] [[Španjolska]]||27. lipnja 1941.||Španjolska pod [[Francova diktatura|Franocovom diktaturom]]. Službenu obavijest o uspostavi NDH španjolskoj je vladi tek 14. lipnja 1941. poslao ministar Lorković. Španjolski konzul iz [[Sušak]]a Marchese del Castanar je 25. lipnja javio da je španjolska vlada, posredovanjem talijanskoga veleposlanstva u [[Madrid]]u, i formalno priznala Hrvatsku. Akt o priznanju izdan je [[27. lipnja]], a u Zagrebu je primljen 4. srpnja. |- |{{Z|FIN}} [[Finska]]|| 2. srpnja 1941.||Saveznica nacističke [[Treći Reich|Njemačke]]. Zbog nepostojanja izravnih veza s Finskom, hrvatski je ministar vanjskih poslova u lipnju 1941. htio posredovanjem njemačke diplomacije notificirati [[Helsinki]]ju uspostavu hrvatske države i zatražiti priznanje. Nijemci su ga, međutim, uputili na talijansku pomoć. Talijanski poslanik Casertano priopćio je 9. srpnja da je finska vlada Italiji dostavila brzojav, kojim se priopćuje da je na sjednici vlade, održanoj 3. srpnja, [[Finska]] odlučila priznati Hrvatsku. Kako proizlazi iz dopisa finskoga ministra vanjskih poslova od 31. srpnja, dan ranije, [[2. srpnja]], [[de iure]] priznanje NDH izrekao je finski [[predsjednik republike]] [[Risto Ryti]]. |- |[[Datoteka:Flag_of_the_Republic_of_China-Nanjing_(Peace,_Anti-Communism,_National_Construction).svg|border|22x20px]] [[Režim Wanga Jingweija|Kina]]||5. srpnja 1941.||Japanska marionetska vlada u Nankingu |- |{{Z+X|DAN}}||10. srpnja 1941.||Protektorat i okupirani teritorij [[Treći Reich|Njemačke]]. Posredovanjem njemačkog poslanstva u Zagrebu, ministar [[Mladen Lorković|Lorković]] je [[17. lipnja]] vladi [[Danska|Kraljevine Danske]] poslao brzojav, kojim notificira uspostavu NDH i moli priznanje. Danski ministar vanjskih poslova Erich Scavenius odgovorio je kako je [[10. srpnja]] njegova vlada odlučila [[de iure]] priznati Hrvatsku i njezinu vladu. Danska je tijekom rata imala konzulat u Zagrebu<ref name="voj">Vojinović, Aleksandar. NDH u Beogradu, P.I.P, Zagreb 1995. (str. 18–20)</ref> |- |{{Z+X|MANDŽ}}||2. kolovoza 1941.||Japanska marionetska država. Zastupao ju je japanski veleposlanik. |- |{{Z+X|TAJ}}||27. travnja 1943.||Japanska marionetska država |- | colspan="3" style="text-align: center;" |'''Diplomatski odnosi''' |- |{{Z+X|ŠVI}}||10. rujna 1941.||Nikad nije službeno priznala NDH pod pritiskom Ujedinjenog Kraljevstva, iako je konzulat u Zagrebu i dalje djelovao.<ref name="voj" /><ref name="tšj">{{Citiranje weba |url=http://www.tomislavjonjic.iz.hr/priznanje_ndh.pdf |title=Tomislav Jonjić: Pitanje priznanja Nezavisne Države Hrvatske od Švicarske Konfederacije, Zagreb God. 31., br. 2., 261.-278. (1999) |access-date=5. listopada 2012. |archive-date=18. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140818014119/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/priznanje_ndh.pdf |url-status=live }}</ref> Sporazum o robnom i platnom prometu između NDH i Švicarske Konfederacije potpisan je u Zagrebu 10. rujna 1941.<ref name="tšj" /> |- |[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|22x20px]] [[Višijska Francuska]]||16. ožujka 1942.||[[Marionetska država]] Trećeg Reicha. Iako je imala konzulat u Zagrebu te je međusobno potpisan trgovački ugovor, također nikad nije priznala NDH. |- |{{Z+X|VAT}}|| ||Vatikan nikad nije službeno priznao NDH, već je poslan legat koji je iz Zagreba u Vatikan slao prilično nepovoljna izvješća.<ref name="uspon">{{Citiranje časopisa |url=http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10921 |title=Ivo Goldstein, Uspon i pad NDH, izlaganje |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717114852/http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10921 |archive-date=17. srpnja 2011. |access-date=5. listopada 2012.}}</ref> Isto tako, postojao je izaslanik vlade NDH pri Svetoj Stolici. Za razliku od NDH, Vatikan je održavao pune diplomatske odnose s [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavijom]], odnosno izbjegličkom vladom u Londonu, priznajući time kontinuitet Jugoslavije.<ref name="uspon" /> |- |{{Z+X|ARG}}|| ||Argentina je održavala konzulat u Zagrebu<ref name="voj" /> i blagonaklono je djelovala prema NDH, ponajviše zbog mnogobrojne hrvatske dijaspore. No, nakon kasnijeg distanciranja od sila Osovine, nije se više razmišljalo o priznanju NDH. |- |{{Z+X|ŠVE}}|| ||Švedska je faktično priznala Hrvatsku, priznajući hrvatske putovnice i ne protiveći se hrvatskomu pristupu sporazumu o osnivanju dansko-njemačko-finsko-švedskog povjerenstva za zajednički postupak kod namirivanja potreba za drvom u zemljama Sjevernoga i Baltičkoga mora.<ref name="mat39">[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |date=25. veljače 2014. }}, 2000., str. 39.</ref> Imala je i konzulat u Zagrebu.<ref name="voj" /> Ipak, nikad nije službeno priznala NDH.<ref name="mat39" /> |- |{{Z+X|POR}}|| ||Portugal je imao konzulat u Zagrebu,<ref name="voj" /> no kao neutralna zemlja nije htio priznati protektorat sila Osovine. |- |[[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|border|20px]][[Datoteka:Flag of Serbia (1941–1944).svg|border|18px]] [[Vojna uprava u Srbiji (1941. – 1944.)|Srbija]]|| ||NDH je imala konzulat u Beogradu.<ref name="voj" /> Sporazum [[Hrvatska državna banka|Hrvatske državne banke]] sa [[Srpska narodna banka|Srpskom narodnom bankom]] o likvidaciji obveza iz prometa robe i kapitala nastalih prije 10. travnja 1941. godine.<ref>[[Hrvatsko jedinstvo]], Varaždin, 2. srpnja 1942., br.233, str. 5</ref> |- |} === Teritorij NDH === [[Datoteka:1941-1943 Axis occupation of Yugoslavia map - hr.svg|mini|desno|250px|NDH krajem 1941. Crta po sredini označava podjelu NDH na talijansku i njemačku okupacijsku zonu.]] [[Datoteka:GovernateOfDalmatia1941 43.png|mini|desno|250px|Podrobnije prikazano razgraničenje Italije i NDH u Dalmaciji. Zadar i Lastovo bili su dio Italije od 1922.]] [[Slavko Kvaternik]] je [[10. travnja]] [[1941.]] proglasio da će nova država zauzeti "cjelokupno povijesno područje" Hrvatske. [[NDH]] faktički nikada nije preuzela kontrolu nad svim prostorima na koje je pretendirala. Prilikom uspostave podrazumijevalo se da će nova država zauzeti cijelo dosadašnje područje [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] i ostatak Bosne i Hercegovine s granicom na Drini, kao i Boku Kotorsku. Pavelić je pretendirao i na područje [[Sandžak]]a i [[Novi Pazar|Novog Pazara]] zbog muslimanskog stanovništva, čak je tamo upućena i ustaška bojna koja je za svega dva dana zauzela čitav Sandžak, no Talijani su to otklonili.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |date=25. veljače 2014. }}, 2000., str. 70.</ref> Područja Istre, Rijeke, Zadra i otoka Krka, Cresa i Lošinja bila su od [[1919.]] [[Rapallski ugovor|u sastavu Italije]] i na njih se nije računalo. Međimurje i [[Baranja|Baranju]], koja nije bila u sastavu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], zaposjela je tijekom Travanjskog rata i [[10. srpnja]] [[1941.]] pripojila [[Kraljevina Mađarska]].<ref name="med">Kovačić</ref> NDH je bila podijeljena linijom na njemačku i talijansku interesnu zonu (sferu), određenu njihovim geopolitičkim i ekonomskim interesima. NDH nije kontrolirala čak ni veliki dio svog formalnog teritorija. Razlog tome bila je talijanska okupacijska vojna i civilna vlast u najvećem dijelu talijanske interesne sfere, kao i u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|narodnooslobodilačkom pokretu]], koji je držao značajne dijelove NDH (pogotovo teže pristupačna brdska i planinska područja) pod svojom kontrolom. *Prvi ugovor o granici bio je potpisan s Njemačkom [[13. svibnja]] [[1941.]] i označio je hrvatsko-štajersku granicu kao granicu NDH i [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. *[[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]] [[18. svibnja]] [[1941.]] NDH je ustupila Italiji veći dio Dalmacije te dijelove Gorskog kotara i Hrvatskog Primorja. NDH je dobila izlaz na more u kotarevima Novi, Senj, Crikvenica, te općinama Karlobag i Kraljevica (prvobitno pripojenima Italiji) te na području od Omiša do Dubrovnika. U sklopu NDH ostali su otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Pag]], [[Šipan]], [[Šćedro]], [[Maun (otok)|Maun]], [[Lokrum]], [[Lopud]] i [[Koločep]]. Pavelićevo ustupanje Italiji područja s 400.000 stanovnika, velikom većinom Hrvata, izazvalo je ogorčenje ne samo među širim slojevima naroda, nego i među mnogim njegovim najbližim suradnicima.<ref name="hh" /> Nadalje, Rimskim ugovorima talijanska interesna zona u NDH podijeljena je na tri zone – prva je izravno priključena Italiji, dok su u ostale dvije Talijani vršili ''de facto'' ili ''de iure'' i civilnu i vojnu vlast, pogotovo nakon okupacije II. i III. zone [[7. rujna]] [[1941.]] *Granicu između NDH i [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] tvorila je rijeka [[Drava]], no nije bila uređena ugovorom, jer se NDH nije htjela odreći [[Međimurje|Međimurja]].<ref name="med" /> Pavelić je prosvjedovao protiv okupacije, ali [[Treći Reich]] je stao na stranu Mađarske, budući da joj je obećao [[Trianonski sporazum|područja izgubljena 1918.]] kao nagradu za sudjelovanje u [[Travanjski rat|napadu na Jugoslaviju]].,<ref name="med" /> tako da je Međimurje ostalo pod mađarskom vlašću sve do oslobođenja 1945., kada ga zauzimaju jedinice [[NOVJ]]. Kako bi pokazala svoj stav prema mađarskoj okupaciji, NDH je osnovala i [[Velika župa Baranja|Veliku župu Baranja]] sa sjedištem u [[Osijek]]u, iako župa nije obuhvaćala nijedan dio [[Baranja|Baranje]]. *Granica prema [[Nedićeva Srbija|Srbiji]] označena je nakon konzultacija s Njemačkom zakonom donesenim [[7. lipnja]] [[1941.]] crtom stare granice između [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. Istočni dio [[Srijem]]a je nominalno bio dijelom NDH, ali ga je iz vlastitih sigurnosnih i strateških razloga Treći Reich držao pod svojom upravom pod nazivom ''Ostsyrmien''. *Granica prema talijanskoj marionetskoj [[Kraljevina Crna Gora (1941.)|Kraljevini Crnoj Gori]] određena je [[27. listopada]] [[1941.]] dogovorom s Italijom. Time je Italija izravno priključila južni dio [[Konavle|Konavala]] s [[Prevlaka (zemljopis)|Prevlakom]] i mjestom [[Gruda]] anektiranom području [[Boka kotorska|Boke kotorske]]. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943.]] NDH je službeno proglasila ugovore iz [[Rapallski ugovor|Rapalla (1920.)]] i [[Rimski ugovori (1941.)|Rima (1941.)]] nevažećima. Njemački ministar vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop]] odobrio je NDH preuzimanje područja predanih Rimskim sporazumima.<ref name="rzhp">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380 |title=Nikica Barić: Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. – studeni 1944.), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.31 No.1 Travanj 1999. |access-date=1. svibnja 2025. |archive-date=1. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250501034213/https://hrcak.srce.hr/clanak/76380 |url-status=live }}</ref> Stvarnu upravu preuzima u prvi mah [[Narodnooslobodilački pokret]], a zatim Nijemci koji potiskuju partizanske jedinice i zauzimaju većinu teritorija: NDH u [[Bitka za Split 1943.|21-dnevnim borbama u Dalmaciji]] uspijeva snagama od 30.000 Nijemaca pomoći s jednom jedinom ustaškom bojnom.<ref name="rzhp" /> [[11. rujna]] [[1943.]], ministar vanjskih poslova NDH [[Mladen Lorković]] primio je poruku njemačkog konzula [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]] da NDH treba pričekati prije preuzimanja Istre, Kvarnera i ostalih područja iz Rapallskog ugovora. Naime, dan ranije je [[Treći Reich]] već uključio Istru, Rijeku, Kvarner i dijelove Hrvatskog primorja s Gorskim kotarom u svoju [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]]. Zadar su okupirale isključivo njemačke oružane snage, te je ostao formalno dio Mussolinijeve [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]].<ref name="rzhp" /> Tako je formalno NDH pripala tek Dalmacija od Splita prema sjeveru, bez Zadra.<ref name="rzhp" /> No, i tu su joj Nijemci prepustili tek ograničene civilne funkcije.<ref name="rzhp" /> NDH je ulagala velike napore kako bi joj Nijemci barem formalno predali Konavle i [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te ih priključili NDH, no Nijemci to nisu dopustili zbog njihovog strateškog značenja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/62401 |title=Nikica Barić: Nezavisna Država Hrvatska i Boka kotorska nakon kapitulacije Kraljevine Italije u rujnu 1943. godine, Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.3 Prosinac 2008. |access-date=1. svibnja 2025. |archive-date=1. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250501034213/https://hrcak.srce.hr/clanak/62401 |url-status=live }}</ref> ===Stanovništvo=== [[Datoteka:NDH_kotari.png|alt=NDH kotari|mini|303x303px|Etnička karta NDH, prema podatcima o vjerskoj pripadnosti iz popisa stanovništva 1931. godine. Kotarevi su označeni sukladno podatku o relativno najvećoj vjerskoj zajednici]] Područje na kojem je proglašena Nezavisna Država Hrvatska imalo je po popisu stanovništva iz [[1931.]] ukupno 6.020.000 stanovnika, a po proračunu [[Vladimir Žerjavić|Vladimira Žerjavića]] za [[1941.]] 6.869.000 (±1%). Međutim, od tog broja, koji se odnosi na područje na koje je NDH "polagala pravo", valja odbiti stanovništvo područja koja su 1941. bila pripojena Italiji i Mađarskoj. Na području [[Guvernatorat Dalmacija|Dalmacije]], koje je [[Rimski ugovori (1941.)|predano Italiji]], živjelo je oko 380.000 stanovnika,<ref>''cfr.:'' Davide Rodogno ''Il nuovo ordine mediterraneo'', ed. Bollati Boringhieri, Torino 2003.</ref> većinom [[Hrvati|Hrvata]], uz oko 15% [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]]. Treba također odbiti [[Međimurje]], koje je cijelo vrijeme postojanja NDH bilo pod [[Kraljevina Mađarska|mađarskom]] okupacijom. U odnosu na stanje u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]], NDH je izgubila područje na kojem je živjelo oko pola milijuna Hrvata, a dobila područje na kojem je uz Muslimane i Hrvate živjelo više od milijun [[Srbi u NDH|Srba]]. Poticana je [[kolonizacija]] [[Slavonija|Slavonije]] stanovništvom [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Lika|Like]], [[Hrvatsko zagorje|Zagorja]] i [[BiH|Bosne i Hercegovine]].<ref name="balta">I. Balta: ''Kolonizacija u Slavoniji od početka XX. stoljeća s posebnim osvrtom na razdoblje 1941. – 1945. godine'', Rad. Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 43/2001, str. 473</ref> Postojali su Uredi za kolonizaciju u gradovima Mostaru, Osijeku, Petrinji, Sarajevu, Srijemskoj Mitrovici i Zagrebu.<ref name="balta" /> Za vrijeme NDH objavljivani su razni podatci o površini i stanovništvu. Izvješću Državnog brojidbenog (statističkog) ureda koje donosi [[Hrvoje Matković]] nedostaje primjedba (što je iz navedenog broja očito) da je u površinu uračunata i cijela [[Dalmacija]], vjerojatno stoga što se u to vrijeme na nju još računalo kao teritorij NDH. Čini se da se kao najtočnije može uzeti službeno izvješće njemačkog ministarstva vanjskih poslova, budući da su izuzeti Dalmacija i Međimurje.<ref name="3reich" /> [[Datoteka:Hrvati Banovina Hrvatska NDH popis 1931.jpg|mini|300px|desno|Zemljovid "[[Hrvatsko državno pravo|povijesne Hrvatske]]" na koju je pretendirala NDH obzirom na udio Hrvata prema popisu iz 1931. Vidljive su granice [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]. Današnji [[Bošnjaci]] prikazani su kao Hrvati.]] {| class="wikitable" ! !!Brojidbeni ured <br>([[Hrvoje Matković|Matković]])<ref name="Matković82">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 82.</ref>!!Brojidbeni ured <br>([[Ivan Košutić|Košutić]])<ref name="mjeseci">[[Ivan Košutić]]: ''49 mjeseci NDH'' 1. knjiga, 1997., SiP, Zagreb</ref>!!Njemački podaci<br>svibanj 1941.<ref name="3reich" /><ref name="fikreta">Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH 1941.-1945., Zagreb, 1977., str. 106.</ref> |- |[[Hrvati]]<br>Od toga [[Bošnjaci|Muslimani]]||4.817.000||4.868.831||4.000.000<br>700.000 |- |[[Srbi u NDH|Srbi]]||1.848.000||1.250.000||1.925.000 |- |[[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]]||145.000||170.000||150.000 |- |[[Mađari]]||70.000||69.000||70.000 |- |[[Slovenci]]||37.000||37.000||30.000 |- |[[Židovi u Hrvatskoj|Židovi]]||/||40.000||40.000 |- |[[Česi u Hrvatskoj|Česi]] i [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaci]]||44.267||/||65.000 |- |'''Ukupno'''||'''6.966.729'''||'''6.474.331'''||'''6.285.000''' |} == Unutarnja politika == === Rasni i represivni zakoni === [[Datoteka:Rasni_zakoni_NDH.webp|mini|Rasni zakoni u NDH]] Već 17. travnja, NDH vlasti uvode ''Zakonsku odredbu za obranu naroda i države'', kojom ozakonjuju teror.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa |last=Blažević |first=Robert |last2=Alijagić |first2=Amina |date=2010-12-20 |title=ANTIŽIDOVSTVO I RASNO ZAKONODAVSTVO U FAŠISTIČKOJ ITALIJI, NACISTIČKOJ NJEMAČKOJ I USTAŠKOJ NDH |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95420 |journal=Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci |language=hr |volume=31 |issue=2 |pages=903-904 |issn=1330-349X |access-date=26. lipnja 2021. |archive-date=26. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210626173524/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95420 |url-status=live }}</ref> Odredbom se utvrdilo da svatko „tko na bilo koji način povrijedi čast i životne interese hrvatskog naroda ili na bilo koji način ugrozi opstanak NDH ili državne vlasti, pa makar djelo i ostalo samo u pokušaju, čini se krivcem zločinstva veleizdaje“ i „tko se učini krivcem…. ima ga stići kazna smrti“.<ref name=":2" /> Uvedena je i ''Zakonska odredba o priekim sudovima'', sa samo jednom kaznom – smrtnom.<ref name=":2" /><ref name="crohis" /> Prijeki sud za Zagreb proglašen je već 27. svibnja 1941. U početku Židovi i Srbi su bili glavne žrtve prijekih sudova, no ubrzo su počeli pristizati i svi oni koji su izražavali nezadovoljstvo ustaškim režimom ili su bili osumnjičeni kao pripadnici komunističke partije. Pred prijeke sudove je „stavljen i onaj ... koji pisanjem, tiskanjem, izdavanjem i širenjem knjiga, novina“ izvrgava ruglu tadašnji poredak, govori protiv NDH, poglavnika, itd. Potom i „onaj koji sluša zabranjene radio-stanice (prije svega BBC) ili koji širi vijesti s takvih stanica“<ref name=":2" /> Odmah su slijedili i antižidovski rasni zakoni: ''Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti'' i ''[[Državljanstvo NDH|Zakonska odredba o zaštiti arijske krvi i časti hrvatskoga naroda]]'' od 30. travnja 1941. godine, koja je i u samom nazivu povezivala pojam "krvi" s čašću nacije,<ref name="crohis" /><ref name=":7">{{Citiranje časopisa |author=Boško Zuckerman |date=2010-12-15 |title=Prilog proučavanju antisemitizma i protužidovske propagande u vodećem zagrebačkom ustaškom tisku (1941-1943) |url=https://hrcak.srce.hr/63336 |journal=Radovi : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |language=hr |volume=42 |issue=1 |pages=355–385 |accessdate=2020-12-18 |archive-date=8. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308221251/https://hrcak.srce.hr/63336 |url-status=live }}</ref> te ''Naredba o ustrojstvu djelokruga rada rasnopolitičkog povjerenstva'' od 4. lipnja 1941. godine. Tim zakonima definiralo se tko je Židov u NDH, a svim pripadnicima ne-arijevskih naroda oduzeta su građanska prava, kao na primjer Židovima i Romima.<ref>{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |year=2016 |title=The Holocaust in Croatia |isbn=978-0-8229-4451-5 |location=Pittsburgh, Pa. |pages=115}}</ref> Do kraja travnja 1941., mjesecima prije nego što su nacisti primijenili slične mjere u Njemačkoj, ustaše su uvele obvezu isticanja rasnih oznaka (obično Davidove zvijezde) svim pripadnicima židovskog naroda u Hrvatskoj. 10. listopada 1941. NDH vlasti su donijele zakon o nacionalizaciji kojom su konfiscirale svu židovsku imovinu.<ref>{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |year=2016 |title=The Holocaust in Croatia |isbn=978-0-8229-4451-5 |location=Pittsburgh, Pa. |pages=170}}</ref> Ustaše su donijele i mnoge druge rasne zakone usmjerene protiv Židova i Roma, koji su postali politička osnova za provođenje [[Genocid u NDH|genocida]] nad tim narodima. Jedan od vodećih ideologa ustaškog pokreta i ministar vanjskih poslova NDH [[Mladen Lorković]] u govoru 27. lipnja 1941. sažeo je genocidne nakane vodstva NDH: {{Quote box|width=100%|align=center|quote=Hrvatski se narod mora očistiti od svih elemenata, koji su za taj narod nesreća, koji su tome narodu tuđi i strani, koji u tom narodu rastvaraju njegove zdrave snage, koji su taj narod kroz desetljeća i stoljeća gurali iz jednog zla u drugo. To su naši Srbi i naši Židovi. |source=M. Lorković, 1941.<ref>Hrvatski narod, 28. VI 1941.</ref><ref>Yeomans, str. 16.</ref>}} Dok su prema većini manjina – Srbima, Židovima, Romima, Slovencima<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5890 |title=JUSP Jasenovac, Slovenci u KCL Jasenovac |access-date=25. ožujka 2013. |archive-date=28. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120328200628/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5890 |url-status=dead}}</ref> i drugima provođene oštre mjere terora, deportacije, represije i diskriminacije, [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] su bili povlaštena nacionalna manjina, što je bilo osigurano nizom zakona i propisa. Zakonom donesenim 30. listopada 1941. Nijemcima se priznaju neograničena prava s obzirom na uporabu njemačkog jezika i zastave u NDH.<ref name="sbplus">{{Citiranje weba |url=http://www.sbplus.hr/kultura/povijest/izvod_iz_iskaza_mile_budaka_1945_i_dio/default.aspx#.UcoqeZz9Xi6 |title=Izvod iz iskaza Mile Budaka 26. svibnja 1945. (I. dio), sbplus.hr; prema ''Mile Budak – portret jednog političara'', Ivo Petrinović, Split, 2002. |access-date=26. lipnja 2013. |archive-date=15. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130815051307/http://www.sbplus.hr/kultura/povijest/izvod_iz_iskaza_mile_budaka_1945_i_dio/default.aspx#.UcoqeZz9Xi6 |url-status=dead}}</ref> Iako je upitno je li postala dio ustaške ideologije, u nekim slučajevima [[Pavelić]] i država poticali su staru [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|teoriju o gotskom podrijetlu Hrvata]].<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/62394 Mario Jareb: ''Jesu li Hrvati postali Goti? Odnos ustaša i vlasti Nezavisne Države Hrvatske prema neslavenskim teorijama o podrijetlu Hrvata'', Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.3, Prosinac 2008.]</ref> Time se željelo distancirati Hrvate od [[Slaveni|Slavena]] (koje su [[nacisti]] smatrali rasno inferiornima) i ujedno dokazati da su Hrvati, zapravo, germanskog podrijetla. U Hrvate su istovremeno ubrajani i [[BiH|bosanskohercegovački]] i [[Sandžak|sandžački]] [[Muslimani (narod)|muslimani]], koji su smatrani najčišćim dijelom hrvatskog naroda zbog relativne izolacije od stranih utjecaja tijekom stoljeća. === Sustavni teror nad stanovništvom === {{Glavni|Ustaški zločini u Drugom svjetskom ratu}} Osnovni princip ustaškog djelovanja bio je da će NDH biti država jedne nacije (hrvatske) i dviju religija (katoličke i muslimanske). Najveća prepreka ka realizaciji tog cilja bilo je srpsko stanovništvo pravoslavne vjere koje je u travnju 1941. brojalo nekih 1,820.000, to jest oko 30% ukupnog stanovništva NDH.{{sfn|Tomasevich|2002|p=432-432}} Visoki ustaški dužnosnik Alexander Seitz je u ''Hrvatskom narodu'' izjavio: ''“Židovi i Srbi više ne mogu postojati, a to jamče hrvatska vojska i hrvatske ustaše.''”<ref name=":12" /> Kao državi jedne nacije, Srbi, zajedno sa Židovima i Romima, su bili su stavljeni van zakona, te su uskoro NDH vlasti počele provoditi sustavnu genocidnu politiku protiv sva ta tri naroda.{{sfn|Tomasevich|2002|p=432-432}} Kako bi provodili genocidne mjere protiv Srba, Židova i Roma, ustaše su uveli drakonske mjere tako široke primjene, da su i sami Hrvati postali njihove žrtve. Povjesničar Tomasevich piše da ''“Hrvati nikad u svojoj povijesti nisu bili izloženi takvoj legaliziranoj administrativnoj, policijskoj i sudskoj brutalnosti i zlostavljanju kao za vrijeme ustaškog režima.”''{{sfn|Tomasevich|2002|p=432-432}} Za provedbu represalija Pavelić je 10. svibnja 1941. stvorio Ustašku miliciju čije su vodstvo preuzeli ustaški emigranti. Povrh toga, nastale su i tzv. "divlje" ustaške oružane postrojbe. Obje vrste postrojbi ubrzo su stekle iznimno loš glas zbog terorističkih akcija protiv Srba, Židova, Roma i hrvatskih protivnika režima.{{sfn|Tomasevich|2001|p=340-341}} U kolovozu 1941. godine, neposredno pod Pavelićem, stvorena je Ustaška nadzorna služba (UNS), posebno partijsko tijelo za suzbijanje protuustaškog djelovanja, s 3 glavna odjela – Ustaška policija, Ustaška obavještajna služba i Ustaška obrana.{{sfn|Tomasevich|2001|p=341}} UNS je upravljao i svim NDH koncentracijskim logorima. Genocide nad Židovima i Romima u cijelosti (među Romima) ili velikom većinom (među Židovima) izvršile su NDH vlasti u državnim koncentracijskim logorima. Masovni pokolji Srba započeli su več krajem travnja 1941., a nastavljeni su u svibnju. Teror nad Srbima se dodatno razmahao nakon što se Pavelić sastao s Hitlerom 6. lipnja 1941.{{sfn|Tomasevich|2001|p=397-398}} Potom su ustaške vlasti ukinule sva ograničenja za progon Srba, a ustaše su u divljim pohodima pobili veliki broj Srba, ostale tjerali u logore gdje su zlostavljali i ubijali.{{sfn|Tomasevich|2001|p=398}} Budući da su ustaše u početku imale svega 1100 pripadnika, Pavelić je već 10. travnja 1941. izdao zapovijed da se regrutiraju neregularne, "pučke" ustaše, da preuzmu kontrolu nad lokalnim vlastima te uhite i "neutraliziraju neprijatelje Hrvatske”.<ref name=":12">{{Citiranje knjige |last=Alonso |first=Miguel |url=https://www.academia.edu/52506186/Kralj_The_Evolution_of_Ustasha_Mass_Violence |title=Fascist Warfare, 1922–1945: Aggression, Occupation, Annihilation |last2=Kramer |first2=Alan |last3=Rodrigo |first3=Javier |year=2019 |publisher=Springer Nature |location=Switzerland |pages=241-269 |language=en |access-date=14. lipnja 2024. |archive-date=14. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240614195641/https://www.academia.edu/52506186/Kralj_The_Evolution_of_Ustasha_Mass_Violence |url-status=live }}</ref> Dajući stanovništvu zeleno svjetlo za progon Srba, ustaše su im dale dozvolu za ubijanje.<ref name=":12" /> Ustaški dužnosnik Dragutin Kamber kasnije je pisao da se “domoljublje mjerilo brojem poklanih Srba i Židova”.<ref name=":12" /> Ustaški vrh je ispočetka izrazito velike ovlasti povjerio svojim stranačkim predstavnicima – logornicima – koji su na lokalnoj razini naređivali civilnim vlastima kako su htjeli. Mnogi od njih su poticali protusrpski teror, okupljajući oko sebe naoružane pobornike ustaškog pokreta – tzv. divlje ustaše, uglavnom osobe sklone kriminalu<ref>[http://hrcak.srce.hr/2827 "Položaj Srba u domobranstvu Nezavisne države Hrvatske, 1941. - 1945."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210503190337/https://hrcak.srce.hr/2827 |date=3. svibnja 2021. }}, Nikica Barić, POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.V No.9-10, prosinac 2002. Pristupljeno 25. lipnja 2021., str. 162-163</ref> – te su njihovo nasilje i masovna ubojstva Srba izazivala kod te etničke zajednice dodatni strah i revolt. Mostarski biskup Alojzije Mišić je ovako opisao ustaška ubojstva Srba oko Mostara, u ljeto 1941: „''Ljude se hvatalo ko zvjerinje. Klalo, ubijalo, – žive u ponor bacalo. Ženske, majke s djecom, odrasle djevojke, djecu žensku i mušku bacali su u jame. Podžupan u Mostaru g.[ospodin] Baljić muhamedanac, javno izgovara, ko činovnik, mora bi da šuti ne da telali, da je u Ljubinju samo u jednu jamu 700 šizmatika [pravoslavaca] bačeno. Od Mostara i Čapljine odvezla je željeznica šest punih vagona žena, majka i djevojaka, djece ispod deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvagonirani, odvedeni u brda, žive matere s djecom bacali u duboke propunte. Sve je strmoglavljeno i ubijeno. U župi Klepci iz okolnih sela N. N. 3.700 šizmatika ubijeno je. Jadnici, bili su mirni. Dalje ne nabrajam. Predaleko bih otišao. U samom gradu Mostaru na stotine ih je vezalo, odvodilo izvan grada pa ko živine ubijali.''”<ref name=":6" /> Masovni ustaški teror i ubojstva potaknuli su otpor Srba i rast partizana, sto je ugrožavalo planove okupatora. Zbog tog su rujna 1941. Talijani ponovno re-okupirali cijelu svoju okupacijsku zonu, prisilivši zatvaranje sustava ustaških koncentracijskih logora Gospić-Velebit-Pag.<ref name=":12" /> Visoki njemački dužnosnici su takodjer vršili pritisak na Pavelića da obuzda nasilje.<ref name=":12" /> Nakon izbijanja masovnih [[Ustanak u Hercegovini 1941.|ustanaka Srba u Hercegovini]] i [[Dan ustanka naroda Hrvatske|u drugim dijelovima NDH]] u lipnju i srpnju 1941., u kolovozu 1941. god. Ante Pavelić poduzima korake radi ograničavanja utjecaja ustaških logornika, čija je djelatnost prouzročila opasni nered u državi, te je naredio prekid djelovanja [[Divlje ustaše|divljih ustaša]]. Prijeki sudovi su narednih mjeseci – prema izričitim i pisanim uputama samog Ante Pavelića – nerijetko na smrt osuđivali one ustaše koji su se ipak počinjali ubojstva i nasilja nad civilima.<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=345951 "Banja Luka 1941.-1942./1943. godine: previranja unutar vlasti Nezavisne Države Hrvatske"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210625091054/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=345951 |date=25. lipnja 2021. }}, Nikica Barić, Pilar : časopis za društvene i humanističke studije, Vol. XIII No. 25-26 (1-2), 2018. Pristupljeno 25. lipnja 2021.</ref> Na području Velike župe Psat i Krbava koja je obuhvaćala područja Like i zapadne Bosne u kojima je bilo osobito mnogo ustaškog terora, nakon smjene ustaških dužnosnika koji su poticali protusrpski teror, on je od rujna 1941. prestao. Međutim su ondje (i drugdje) već bile nastale ustaničke postrojbe, koje će i kasnijih godina nastaviti s oružanom borbom protiv NDH.<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=352621 "Ustroj civilnih i vojnih tijela vlasti NDH u Velikoj župi Krbava i Psat sa sjedištem u Bihaću 1941.-1942. godine"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210625091045/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=352621 |date=25. lipnja 2021. }}, Franjo Jurić, Zbornik Janković, Vol. IV No. 4, 2019., str. 379-382, 384-385</ref> Njemački historičar [[Alexander Korb]] 2010. god. iznosi da, nakon što je u proljeće i ljeto bilo na području NDH u ustaškom teroru pobijeno oko 100.000 Srba (ne postoje dokazi da je ta ubijanja izričito zapovjedio ustaški vrh, navodi Korb), taj protusrpski teror uglavnom obustavljen do kraja 1941. godine; međutim je na drugoj strani nastao teror – osobito četnika – protiv Hrvata i Muslimana, te je samo u Istočnoj Bosni u četničkim pokoljima pobijeno do kraja 1942. godine oko 100.000 Muslimana.<ref name=":5">[https://www.academia.edu/3443114/Understanding_Usta%C5%A1a_violence_2010_ Alexander Korb (2010) "Understanding Ustaša violence"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210906180457/https://www.academia.edu/3443114/Understanding_Usta%C5%A1a_violence_2010_ |date=6. rujna 2021. }}, Journal of Genocide Research, 12:1-2, 1-18, str. 2-12. Pristupljeno 15. kolovoza 2021.</ref> Za razliku od tvrdnji Korba, hrvatski demograf Vladimir Žerjavić je izračunao da je sve ukupno tokom cijelog rata u NDH stradalo 75.000 Muslimana, te procjenjuje da su četnici odgovorni za 33.000 muslimanskih žrtava, od kojih 20.000 civila.{{sfn|Geiger|2012p=117}} Lovro Kralj navodi da je discipliniranje "divljih ustaša" bilo tek iznimka, i prvenstveno je poslužilo kao poruka da postanu dio ustaške hijerarhije te su većina pristupili Ustaškoj miliciji.<ref name=":12" /> Dok su se masovna ubijanja Ustaške milicije nastavila, većina ubojstva su se nakon toga preselila u državno-organizane koncentracijske logore, s čim su uspjeli prikriti svoju genocidnu kampanju te istovremeno povećali učinkovitost.<ref name=":12" /> Tomasevich takodjer piše da su NDH vlasti sprovodile sustavnu genocidnu politiku ka Srbima, u državnim NDH koncentracijskim logorima i drugdje, te unatoč tome što su se masovna ubojstva Srba umanjila s početkom 1943. – zbog pritiska Nijemaca i drugih razloga – teror protiv Srba je nastavio i nakon toga. === Koncentracijski logori === {{Glavni|Koncentracijski logor Jasenovac|Ustaški sabirni logori}} Ustaške vlasti su ubrzo nakon proglašenja NDH počele izvoditi sustavnu genocidnu politiku protiv Srba, Židova i Roma, te represalije nad Hrvatima i drugima koji su se suprotstavili politici NDH.{{sfn|Tomasevich|2002|p=381}} Već 15. travnja 1941., samo pet dana od stvaranja NDH, ustaše su formirale prvi koncentracijski logor ''[[Danica (logor)|Danica]]'', kraj Koprivnice.<ref name=":8">{{Citiranje weba |title=Danica, prvi ustaški logor u NDH |url=https://www.vecernji.hr/premium/danica-prvi-ustaski-logor-u-ndh-540688 |accessdate=2020-12-18 |work=www.vecernji.hr |language=hr |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220200405/https://www.vecernji.hr/premium/danica-prvi-ustaski-logor-u-ndh-540688 |url-status=live }}</ref> U Zagrebu su u svibnju 1941. uhitili 165 židovskih omladinaca, članova sportskog kluba ''[[SK Makabi Zagreb|Makabi]]'' te ih poslali u ''Danicu -'' ustaše su kasnije ubile sve osim troje. Povjesničar [[Zdravko Dizdar]] procjenjuje da je kroz logor ''Danica'' prošlo 5.600 zatvorenika. Od 3.358 zatvorenika Danice koje je Dizdar uspio identificirati imenom, njih 2.862 (to jest 85%) ustaše su kasnije likvidirale u NDH logorima [[Sabirni logor Jadovno|Jadovno]] i Jasenovac. Većina su bili Srbi, ali bilo je i na stotine Židova te nešto Hrvata.<ref name=":8" /> U lipnju 1941., uspostavljen je novi sustav NDH koncentracijskih logora, Gospić-Jadovno-Pag. Ustaški izvori navode da su u te logore poslali 28.700 osoba tijekom ljeta 1941. godine.<ref name=":9">{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |title=The Holocaust in Croatia |isbn=978-0-8229-4451-5 |location=Pittsburgh, Pa. |pages=265}}</ref> Od tih 28.700 osoba ustaški izvori pokazuju da ih se samo 4.000 vratilo nakon što su Talijani prisilili ustaše da te logore zatvore i povuku se s tog područja jer su masovna ubojstva ustaša izazivala snažan revolt među domaćim stanovništvom. Nakon što su stanovnici Talijanima prijavili zagađenje pitkih izvora zbog velikog broja leševa koji su trunuli po Velebitu, Talijani su poslali službu saniteta da provede istragu. Istraga opisuje veliki broj jama i masovnih grobnica u kojima je prema njihovim procjenama skončalo 12.000 ljudi. U [[Logor Slana na Pagu|koncentracijskom logoru Slana]] na otoku Pagu iskopali su masovnu grobnicu sa skoro 800 leševa, većina žene i djeca, od kojih je najmlađe imalo samo 5 mjeseci.<ref name=":9" /> Većina žrtava u ovim logorima bili su Srbi, ali među njima je bilo 2.000-3.000 Židova. Sustavna genocidna politika NDH je kasnije dosegnula svoj vrhunac u [[Koncentracijski logor Jasenovac|koncentracijskom logoru Jasenovac]], u kojem je bilo od 80.000 do 100.000 žrtava,<ref name=":28">{{Citiranje weba |title=JUSP Jasenovac - PITAJU NAS |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |accessdate=2021-01-05 |work=www.jusp-jasenovac.hr |archive-date=14. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514134254/http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |url-status=dead}}</ref> od kojih su većinu činili žene i djeca.<ref>{{Citiranje weba |title=JUSP Jasenovac - POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |accessdate=2020-12-18 |work=www.jusp-jasenovac.hr |archive-date=17. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120217044124/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |url-status=live }}</ref> === Rasna i etnička politika === ==== Odnos prema Srbima ==== {{glavni|Srbi u NDH}} [[Slika:Ustaše order for Jews and Serbs to leave-1941.jpg|mini|200px|Naredba Srbima i Židovima da napuste sjeverni dio Zagreba]] Na području NDH Srbi su činili oko 30 posto stanovništva. Iako je glavnina stranaka Srba u Hrvatskoj godinama surađivala s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-om]] u borbi protiv centralizma, prilikom uspostave [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] dio Srba pokazuje nespremnost na život u državi u kojoj su većina Hrvati.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/48435 |title=Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska, Krešimir Regan, LZMK, Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.2 Listopad 2008. |access-date=1. svibnja 2025. |archive-date=1. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250501024839/https://hrcak.srce.hr/clanak/48435 |url-status=live }}</ref> No, ustaški pokret je i prije imao radikalno protusrpske stavove. Srbe su u cjelini smatrali krivima za nasilja [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskog režima]]. Povjesničar Tomašević – koji navodi da je neprimjerena politika srpskih vladajućih krugova, koja je uključivala nepriznavanje makedonske nacije i nepoštivanje hrvatskih nacionalnih prava i interesa, te koja je uključivala represiju i ubojstva protiv pripadnika HSS-a, a još više protiv komunista i ustaša "onemogućile istinsku konsolidaciju međuratne jugoslavenske države". Međutim ustaške tvrdnje (s kojima su kasnije pokušavale opravdati svoju politiku prema Srbima) da su prijeratne vlasti ubile tisuće Hrvata jednostavno neistinite, jer nitko nije identificirao ni par stotina, a kamoli tisuća hrvatskih žrtava.{{sfn|Tomasevich|2002|p=17, 22-35, 451-452}} Dok su Hrvati u Kraljevini bili podvrgnuti represiji, ustaška politika prema Srbima u NDH bila je genocidne naravi i potpuno nesrazmjerna ranijim protuhrvatskim mjerama, kako po prirodi tako i po obimu.{{sfn|Tomasevich|2002|p=451-452}} Povrh toga NDH je sprovodio sustavne genocide nad Židovima i Romima, a i sami Hrvati nikada u svojoj povijesti nisu bili izloženi takvoj brutalnosti i zlostavljanju kao za vrijeme ustaškog režima.{{sfn|Tomasevich|2002|p=432}} Stabilnosti stanja nije pomoglo ni djelovanje četničkog pokreta – čije su organizacije postojale posvuda gdje je bilo Srba<ref>{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |title=Osnivanje i djelatnost četničkih udruženja na području slavonskobrodskog kotara u razdoblju Kraljevine Jugoslavije |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14638 |journal=Scrinia Slavonica : Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, Vol. 2 No. 1, 2002. |pages=str. 81-83 |accessdate=2019-04-08 |archive-date=18. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190618232036/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14638 |url-status=live }}</ref> – u vrijeme raspada Kraljevine Jugoslavije i uspostave vlasti NDH: bilježi se već u tim tjednima znatan broj ubojstava nenaoružanih osoba od strane nekih postrojbi jugoslavenske vojske<ref>{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |title=Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941. |url=https://hrcak.srce.hr/19060 |journal=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 39 No. 3, 2007. |pages=606-606 |accessdate=2019-04-08 |archive-date=8. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190408183730/https://hrcak.srce.hr/19060 |url-status=live }}</ref> i četnika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/cetnicki-zlocini-u-hrvatskoj-u-drugom-svjetskom-ratu-1941-1945-996 |title=Četnički zločini u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu (1941.-1945.) |author=Zvonimir Despot |date=2012-03-20 |publisher=Večernji list |accessdate=2019-04-08 |archive-date=8. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190408183723/https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/cetnicki-zlocini-u-hrvatskoj-u-drugom-svjetskom-ratu-1941-1945-996 |url-status=live }}</ref> Međutim Tomasevich piše da se u svim tim slučajevima radilo o sukobima između povlačeće jugoslovenske vojske i pobunjenih hrvatskih jedinica koje su se postavile na ustašku stranu tokom nacističkog napada na Jugoslaviju. Djetaljni izvještaji u ustaškim novinama iz tog doba navode da je bilo par ducet hrvatskih vojnih i civilnih žrtava u takvim vojnim sukobima, te ne navode nikakve pokolje. Tek više no godinu dana kasnije je ustaška propaganda objavila tvrdnje o tobožnjim pokoljima 25 hrvatskih civila, za koje Tomasevich kaze da nema nikakvih dokaza.{{sfn|Tomasevich|2001|p=404-406}} '''Pripreme na progon Srba''' NDH režim vodio je sustavnu genocidnu politiku nad Srbima, s ciljem potpunog zatiranja Srba, putem protjerivanja, masovnih ubojstva i prisilnim prijelazima na katoličanstvo.{{sfn|Tomasevich|2002|p=431-460}} Nakon uspostave NDH, ustaški su dužnosnici odmah počeli davati oštre izjave protiv Srba, predstavljajući sve Srbe u NDH kao prvorazrednu prijetnju i prizivajući njihov nestanak ili asimilaciju,<ref>''Hrvatska krajina'', br. 18., 30. svibnja 1941.; cit. u: Dulić, Tomislav: "Rethinking violence: mass murder in Croatia", str. 155., u ''The Routledge History of Genocide'' (2015.) ur. Cathie Carmichael i Richard C. Maguire {{citat|Uskoro...više neće biti Srba (...) naredio sam drastične mjere za njihovo potpuno ekonomsko uništenje i nove [zapovijedi] slijede za njihovo potpuno uništenje|[[Viktor Gutić]], 29.5.1941.)}}</ref><ref>''Hrvatski narod'', 24. VI. 1941. {{citat|Srbi i Židovi niti mogu biti, niti će ih biti, jer zato jamči hrvatska vojska i hrvatske ustaše.|Aleksandar Seitz, 23.6.1941.)}}</ref><ref name="str.180.">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 180.{{citat|Ova država, ova naša domovina mora biti hrvatska i ničija više. I zato oni, koji su došli ovamo, ti treba i da odu!|Ministar [[Milovan Žanić]] na skupu u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]]}}</ref><ref>[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., 180. str.{{citat|Mi imamo ne samo pravo, nego i dužnost tražiti od ovdašnjeg pravoslavnog življa, da taj živalj uvidi, što jest i da se prema tome snađe. Imamo zato pravo govoriti, ako je tko Srbin ima Srbiju, i to je njegova domovina.|Ministar [[Mile Budak]] na skupu u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]}}</ref> a ubrzo su počeli i prvi progoni. Srpska narodna manjina stavljena je na udar diskriminacijskih zakona, iako je dio uglednih Srba isprva nudio suradnju novoj vlasti.<ref name="he" /> Na udaru su se među prvima našli kolonisti iz Srbije (uglavnom srpski veterani iz I. svjetskog rata), koje su jugoslavenske vlasti bile naselile na zemlji oduzetoj veleposjednicima u Slavoniji: 19. travnja 1941. godine objavljena je Zakonska odredba o nekretninama tzv. dobrovoljaca, kojom se od njih zemlja oduzima zemlja bez naknade, a njima zapovijeda da napuste NDH. Potom se nastavilo s protjerivanjem svih Srba koji su se na teritorij kojega je obuhvatila NDH naselili nakon 1900. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://centar.ius.bg.ac.rs/download/Pravni_poredak_NDH_l.pdf |title=PRAVNI POREDAK NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE |author=Boris Begović Zoran S. Mirković (urednici) |year=2018 |language=srpski |publisher=UNIVERZITET U BEOGRADU – PRAVNI FAKULTET |accessdate=2021-04-06 |archive-date=16. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416225737/http://centar.ius.bg.ac.rs/download/Pravni_poredak_NDH_l.pdf |url-status=live }}</ref> Već tijekom prvih mjeseci donesene su brojne zakonske odluke koje su bile usmjerene protiv Srba: otkazi iz javnih službi, morali su napustiti sjeverni dio [[Zagreb]]a,<ref>Naredba za evakuaciju Srba u Zagrebu koji stanuju u određenim sjevernim dijelovima grada, [[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], br. 85, 8. svibnja 1941. str. 3</ref> Zagrebom su se mogli kretati samo danju,<ref>Odredba da se Srbi smiju kretati Zagrebom samo danju, [[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], br. 85., 8. svibnja 1941. str. 3)</ref> određeno je da moraju nositi oznake sa slovom "P" za ''pravoslavni'' (to nije vrijedilo za Bugare, Rumunje, Ruse i druge pravoslavce u NDH),<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7126.pdf |title=Veljko Đ. Đurić: Srbi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji 1941-1944. godine. Viđenje kroz sudbine sveštenoslužitelja, str. 156 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100357/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7126.pdf |archive-date=21. srpnja 2011. |access-date=22. studenoga 2012.}}</ref> naziv vjere je promijenjen iz [[Srpska pravoslavna crkva|srpsko-pravoslavna]] u ''grčko-istočna'', zabranjena je [[ćirilica]].<ref>Zakonska odredba o zabrani ćirilice s Provedbenom naredbom Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatski narod, svibanj 1941.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.novossti.com/2010/02/ndh-na-zivotu/ |title=NDH na životu, Milorad Pupovac, Novosti-samostalni srpski tjednik, broj 530., 12. veljače 2010. |access-date=29. listopada 2012. |archive-date=22. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222213110/http://www.novossti.com/2010/02/ndh-na-zivotu/ |url-status=live }}</ref> '''Protjerivanje''' Njemački predstavnik u NDH [[Siegfried Kasche]] je 4. lipnja 1941. god. obavijestio [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] da su Nijemci donijeli odluku o prisilnom iseljavanju 260.000 Slovenaca iz dijelova Slovenije pripojenih Trećem Reichu. Kvaternik i NDH vlasti predložile su Nijemcima da umjesto da protjeraju Slovence u Srbiju, protjeraju ih u NDH, a NDH će zauzvrat isto toliko Srba protjerati u Srbiju.{{sfn|Tomasevich|2002|p=442}} Kasche i Kvaternik su tada dogovorili da će katolički svećenici i 35.000 Slovenac biti deportirani u NDH, dok će NDH u Srbiju deportirati isti broj pravoslavnih svećenika i Srba. Povrh toga Nijemci su pristali na ustaške zahtjeve da protjeraju dodatnih 30.000 Srba doseljenih iz Srbije, kojima NDH nije htjela priznati status svojih državljana. [[Datoteka:Serbs expelled from Croatia, July 1941.jpg|mini|lijevo|200px|Srbi napuštaju svoje domove. Vlasti NDH su vrlo brzo nakon proglašenja potpisale sporazum o razmjeni stanovništva s [[Treći Reich|Trećim Reichom]] po kojem će Nijemci deportirati Slovence iz pripojene Slovenije u NDH, a NDH će deportirati Srbe sa svog područja u [[Nedićeva Srbija|Srbiju]].]]Državno ravnateljstvo za ponovu NDH sprovodilo je preseljavanja Slovenaca u NDH i preseljavanja Srba u Srbiju.{{sfn|Tomasevich|2002|p=443}} Deportacije Srba obavljane su noću, ljudima je davano najviše 30 minuta da se spreme. Smjeli su ponijeti samo 50&nbsp;kg osobnih stvari te novac i manje vrijednosnice. Nisu smjeli prodati svoj posjed ili drugu imovinu. Svu tu imovinu Srba NDH vlasti su nacionalizirale bez odštete.{{sfn|Tomasevich|2002|p=443}} NDH vlasti su prvo protjerale istaknute ljude – oni sa znatnom imovinom ili potencijalni vođe, jer se time moglo zaplijeniti više imovine, a preostalim srpskim življem, lišenim vođa, lakše manipulirati. S tim ciljem do rujna 1941. protjerano je i 335 svećenika, ili oko polovice klera SPC. Deportirane Srbe ustaške vlasti prebacivale su u sabirne logore, odakle su ih vlakovima odvozili u Srbiju. Tokom deportacije ustaše su ljudima otimale i preostalu imovinu i novac, fizički ih zlostavljali, ponekad ubijali, kao u logoru u Slavonskoj Požegi, gdje su 26. kolovoza 1941. ustaše ubile 435 Srba.{{sfn|Tomasevich|2002|p=443}}<ref>{{Citiranje weba |last=Kramer |first=Slavko |year=2015 |title=SLOVENSKI IZGNANCI V NEODVISNI DRŽAVI HRVAŠKI |p=443 |url=http://www.slovenci-zagreb.hr/wp-content/uploads/2017/02/Slovenski_izgnanci_v_NDH.pdf |url-status=live |publisher=Svet slovenske narodne manjšine Mesta Zagreb |access-date=28. svibnja 2021. |archive-date=6. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210506083756/http://www.slovenci-zagreb.hr/wp-content/uploads/2017/02/Slovenski_izgnanci_v_NDH.pdf }}</ref> Dok službeni NDH dokumenti navode svega 15.000.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0038-982X/2012/0038-982X1202001S.pdf |title=ORGANIZIRANO MASOVNO PRISILNO ISELJAVANJE SRBA IZ HRVATSKE 1941. GODINE |author=Filip Škiljan |publisher=Stanovništvo 2/2012 |accessdate=2021-05-07 |archive-date=6. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210506190541/http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0038-982X/2012/0038-982X1202001S.pdf |url-status=live }}</ref><ref>, ''Historijski zbornik'', br. 14, Zagreb, 1956, str. 126.</ref> do 17.000 protjeranih Srba,{{sfn|Tomasevich|2002|p=445}} njemački vojni izvještaji pokazuju da su ustaše povrh toga ilegalno protjerale daleko više ljudi. Tako Siegfired Kasche, koji je pregovarao sporazum od 4. lipnja i promatrao njegovu provedbu u NDH, piše da su do rujna 1941. NDH vlasti u Srbiju, u legalnim i ilegalnim transportima deportirale ukupno 118.110 ljudi". Zauzvrat, Nijemci su do tada deportirali svega 9.343 Slovenaca u NDH.{{sfn|Tomasevich|2002|p=445}} Planove o organiziranom preseljavanju je omelo izbijanje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]] u srpnju 1941., te su posve obustavljeni odlukom Nijemaca u listopadu 1941. No i nakon toga ustaše su nastavile protjerivat Srbe, a mnogi su i pobjegli zbog ustaškog terora. Opće je prihvaćeno, da je oko 200.000 Srba protjerano ili izbjeglo iz NDH.<ref>Škiljan, op. cit.</ref>{{sfn|Tomasevich|2002|p=446}} '''Masovna ubojstva Srba''' Usporedno s deportacijama i zakonskim podređivanjem Srba, ustaške vlasti su počele kampanju uništenja. Prvi masovni [[Pokolj u Gudovcu|pokolj]] dogodio se u [[Gudovac|Gudovcu]] pokraj Bjelovara 28. travnja 1941., gdje su ustaše strijeljali između 184 i 196 bjelovarskih Srba. Uslijedili su masakri u [[Pokolj u glinskoj crkvi|Glini]] (300-400 ljudi){{sfn|Goldstein|2013|p=135}} i drugim većinskim srpskim mjestima; 15-ak viđenijih Srba iz Banje Luke, među kojima i episkop Platon Jovanović, uhićeno je 5. svibnja te strijeljano. Ustaške postrojbe pod komandom [[Vjekoslav Luburić|Maksa Luburića]] svibnja 1941. su počinile brojne pokolje u Lici i na Kordunu – u Blagaju (400 ubijenih civila),<ref>{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Slavko |url=https://books.google.com/books?id=tPCrbVJNvWUC&newbks=0&hl=en |title=1941: The Year That Keeps Returning |date=2013-11-05 |publisher=New York Review of Books |isbn=978-1-59017-700-6 |language=en |p=119}}</ref> Gornjoj i Donjoj Suvaji (173 ubijenih civila, većinom žene, djeca i starci, uz silovanja i seksualnu mutilaciju žena),{{sfn|Goldstein|2013|p=155}}<ref>{{Citiranje knjige |last=Adriano |first=Pino |url=https://books.google.com/books?id=Wf4OEAAAQBAJ&newbks=0&hl=en |title=Nationalism and Terror: Ante Pavelić and Ustasha Terrorism from Fascism to the Cold War |last2=Cingolani |first2=Giorgio |date=2018-03-10 |publisher=Central European University Press |isbn=978-963-386-207-0 |language=en |p=193}}</ref> Osredcima (pokolj 30 staraca i starica),<ref>{{Citiranje knjige |last=Bergholz |first=Max |url=https://books.google.com/books?id=nsh1DQAAQBAJ&newbks=0&hl=en |title=Violence as a Generative Force: Identity, Nationalism, and Memory in a Balkan Community |date=2016-11-29 |publisher=Cornell University Press |isbn=978-1-5017-0643-1 |language=en |p=110}}</ref> Bubnju (prema ustaškim izviještajima poklali 152 civila),{{sfn|Bergholz|2016|p=115}} Boričevcu (63 civila, među njima 10-oro djece).{{sfn|Goldstein|2013|p=156}} Do kraja srpnja ustaše su samo u Lici pobile oko 1.800 Srba.{{sfn|Adriano|Cingolani|2018|p=193}} Već tijekom svibnja i lipnja [[ustaše]] odvode poznate i utjecajne muškarce [[Srbi|srpske]] nacionalnosti i [[Komunistička partija Hrvatske|komuniste]] u internaciju po raznim logorima diljem NDH. Većina tih ljudi svoj će kraj dočekati u [[Logor Jadovno|logoru Jadovno]] koji je osnovan u Lici krajem lipnja. U nešto manje od dva mjeseca funkcioniranja, logor Jadovno, kao i njegove okolne jame, postat će poprištem zločina nevjerojatnih razmjera. U ta je dva mjeseca ubijeno, prema nekim procjenama, otprilike 13.000 ljudi, od ukupno 24.000 ljudi koliko je ubijeno u logorskom sustavu [[Gospić]] – [[Velebit]] – [[Pag]] čiji je Jadovno bio dio.<ref name="GOLD">[[Slavko Goldstein]], ''1941.: godina koja se vraća'', Historiae, knj. 8 (Zagreb: Novi Liber, 2007), str. 240.</ref> Brojni pokolji sprovedeni su i u drugim djelovima NDH. Mostarski biskup [[Alojzije Mišić]], u pismu kojeg je [[7. studenoga]] 1941. poslao nadbiskupu [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepincu]] opisivao je zločine koje su ustaše počinile samo u prvih šest mjeseci rata nad pravoslavnim stanovništvom u djelu Hercegovine: {{citat|Ljude se hvatalo ko zvjerinje. Klalo, ubijalo, žive u ponor bacalo. Ženske, majke s djecom, odrasle djevojke, djecu žensku i mušku bacali su u jame. Podžupan u Mostaru g.[ospodin] Baljić muhamedanac, javno izgovara, ko činovnik, mora bi da šuti ne da telali, da je u Ljubinju samo u jednu jamu 700 šizmatika bačeno. Od Mostara i Čapljine odvezla je željeznica šest punih vagona žena, majka i djevojaka, djece ispod deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvagonirani, odvedeni u brda, žive matere s djecom bacali u duboke propunte. Sve je strmoglavljeno i ubijeno. U župi Klepci iz okolnih sela N. N. 3.700 šizmatika ubijeno je. Jadnici, bili su mirni. Dalje ne nabrajam. Predaleko bih otišao. U samom gradu Mostaru na stotine ih je vezalo, odvodilo izvan grada pa ko živine ubijali.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Tomo Vukušić |title=MOSTARSKI BISKUP ALOJZIJE MIŠIĆ (1912.-1942.) ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA (II.) Prilog proučavanju međucrkvenih i međunacionalnih odnosa* |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=37130 |date=2006-09-21 |journal=Crkva u svijetu : Crkva u svijetu |volume=41 |issue=3 |pages=326–341 |language=hr |accessdate=2020-12-18 |archive-date=22. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210422162656/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=37130 |url-status=live }}</ref>|Alojzije Mišić}} General [[Vladimir Laxa]] nakon operacije radi gušenja [[Ustanak u Hercegovini 1941.|Ustanka Srba u Hercegovini]] iz lipnja 1941. god. iznosi ocjenu o razlozima ustanka, izvješćujući da tamošnji ustaše "... vjerovahu, da su svoju zadaću izvršili krvoprolićima, a ne misle, da su uklonili samo jedan dio ljudi, a naprotiv najveći dio srpskog pučanstva iz straha pobjegao je s oružjem u krševe, planine i šume, riješen da radi umre smrću dostojnom čovjeka, nego da bude kod kuće zlostavljen i tučen bez svijesti. Najvećim dijelom ustaše snose krivicu za sadašnje nemire, koji nemiri moraju biti u klici ugušivani od mlade Hrvatske vojske." Vojskovođa Slavko Kvaternik potom u rujnu 1941. godine naređuje oštar obračun protiv tzv. [[Divlji ustaše|divljih ustaša]] navodeći da "to nisu ustaše, nego divljaci i pljačkaši, koji zaslužuju da se – kao i [[Četnici u NDH|četnici]] – "stave pred prieki sud". Iako je vrh NDH krajem 1941. godine poduzeo mjere da se teror protiv Srba umanji i osigura sigurnost pripadnika te etničke zajednice, samovolja ustaša je i nadalje štetila općem stanju sigurnosti u NDH i odmagala konsolidaciji stanja u državi.<ref>[http://hrcak.srce.hr/2827 "Položaj Srba u domobranstvu Nezavisne države Hrvatske, 1941. - 1945."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210503190337/https://hrcak.srce.hr/2827 |date=3. svibnja 2021. }}, Nikica Barić, POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.V No.9-10, prosinac 2002. Pristupljeno 15. lipnja 2021., str. 162-163</ref> Međutim, Tomasevich navodi da je od samog početka najveći dio ustaškog terora nad Srbima bio sproveden kao dio državno-osmišljene politike NDH režima.{{sfn|Tomaseivch|2001|p=406}} Masovna ubojstva Srba su se smanjila od početka 1943. nadalje, prije svega zbog porasta partizanskog otpora, pritiska Nacista na ustaše da smanje teror koji je poticao otpor, kolaboracije četnika s Taljanima i Nijemcima, te dogovora između ustaša i četnika koji su vidjeli partizane kao svoje zajedničke neprijatelje.{{sfn|Tomasevich|p=408}} No ustaška ubojstva Srba od strane zvaničnih NDH vlasti su se nastavila i nakon 1941. Tako su ustaše samo u Jasenovcu tokom 1942. godine istrijebile 34.092 Srba, te 8.377 dodatnih Srba u istom logoru tokom 1943. – 1945.<ref>{{Citiranje weba |title=JUSP Jasenovac - Poimenični popis žrtava |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/default.aspx?sid=6284 |access-date=2022-02-05 |website=www.jusp-jasenovac.hr |archive-date=5. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220205213649/http://www.jusp-jasenovac.hr/default.aspx?sid=6284 |url-status=live }}</ref> I pokolji na terenu su isto nastavili. 6. – 9. veljače 1942, zvanične ustaške postrojbe su poklale 2,300 Srba, uključujući cijeli razred osnovnoškolaca, u okolini Banje Luke.{{sfn|Goldstein|2018|p=209}} Svibnja 1942. [[Crna legija]] je u [[Vlasenica|Vlasenici]] pobila 890 Srba i Židova, nakon silovanja žena i djevojaka.<ref>{{Citiranje knjige |last=Hoare |first=Marko Attila |url=https://books.google.com/books?id=94bzAAAAMAAJ&newbks=0&hl=en |title=Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks, 1941-1943 |date=2006-12-14 |publisher=OUP/British Academy |isbn=978-0-19-726380-8 |language=en |p=202-203 |access-date=5. veljače 2022. |archive-date=29. rujna 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240929032356/https://books.google.com/books?id=94bzAAAAMAAJ&newbks=0&hl=en |url-status=live }}</ref> '''Prisilni vjerski prijelazi i napadi na SPC''' S ciljem eliminacije Srba, NDH režim nastojao je i silom nagnati što veći broj Srba da pređu s pravoslavlja na katoličanstvo. Unatoč tome što su znali da se vjerski prijelazi vrše pod ekstremnom prisilom, Vatikan i Stepinac nisu se javno suprotivili ustaškoj politici masovnih vjerskih prijelaza.{{sfn|Tomasevich|2002|p=594}} No da bi zaštitili Crkvu, zauzeli su se za dobrovoljni pristup vjerskim prijelazima, putem pravila koja je Hrvatska biskupska konferencija uvela studenog 1941.{{sfn|Tomasevich|2002|p=596}} Ipak u pismu Papi od 3. prosinca 1941. godine, Stepinac pisao da su se za konverzije na katoličanstvo “pokazivale najbolje perspektive”, iako se iz pisma vidi kako je Stepinac znao da crkvena pravila za preobraćenje u praksi nisu poštovana.{{sfn|Tomasevich|2002|p=597}} Ustaše su često koristile prijelaze da okupe Srbe i izvrše pokolje, čak i nakon prijelaza Srbi su bili izloženi teroru. Tako je mostarski biskup [[Alojzije Mišić]] pisao Stepincu da ustaše ubijaju i prekrštene Srbe, “dok su novoobraćenici još u crkvi kod sv. mise, hvataju ih, staro-mlado, muško-žensko, gone ko roblje… u masama u vječnost. {{sfn|Tomasevich|2002|p=595}} Tijekom rata procjenjuje se da je na katoličanstvo prešlo oko 250.000 ljudi. {{sfn|Tomasevich|2002|p=593-597 }} Povrh prisilnih vjerskih prijelaza, ustaše su sprovodile i druge masovne napade na Srpsku pravoslavnu crkvu{{sfn|Tomasevich|2002|p=588-593}} Ustaše su ubile 183 pravoslavna svećenika, te 5 [[Episkop (pravoslavlje)|episkopa]](biskupa),{{sfn|Tomasevich|2002|p=645}} dok su zatvorili i mučili [[mitropolit]]a zagrebačkoga. Uz to ustaše su u Srbiju protjerale 335 pravoslavnih svećenika i jednog episkopa,{{sfn|Tomasevich|2002|p=443}} tako da su ubili ili protjerali oko 85% pravoslavnih svećenika u NDH, s namjerom “da pravoslavno stanovništvo ostane bez duhovnog vodstva kako bi se ustaška politika pokatoličavanja Srba prisilom mogla lakše provoditi”. {{sfn|Tomasevich|2002|p=588-593}} Ustaše su uništile i oskrnavile brojne pravoslavne crkve, zabranile [[Ćirilica|ćirilicu]] i [[julijanski kalendar]], koji se koriste u SPC, zabranili su i izraz “Srpska pravoslavna crkva”. {{sfn|Tomasevich|2002|p=588-593}} Pravoslavne škole su zatvorili, SPC-u zabranili prikupljati doprinose od vjernika, oduzimajući joj time prihod. Imovina SPC-a je oduzeta i dio je predan Katoličkoj crkvi. Konačno, kako bi uništili SPC, pokušali su stvoriti [[Hrvatska pravoslavna Crkva|Hrvatsku pravoslavnu crkvu]], s uvezenim ruskim patrijarhom, ali ta nije uspjela pridobiti pristaše. {{sfn|Tomasevich|2002|p=601}} Unatoč svim tim pokušajima uništenja SPC, Tomasevich navodi da nije uspio pronaći nijednu javnu osudu tih zločina od strane Stepinca ili itkog drugog iz vrha Katoličke Crkve. '''Otpor ustaškom teroru''' Nakon proglašenja NDH izbilo je nekoliko srpskih pobuna. Ubrzo je ustaška politika terora (maltretiranja, progoni, masovna ubojstva, rasni zakoni, prisilna pokrštavanja) pojačala otpor kod lokalnih Srba i dovela do masovnijeg ustanka. 24. lipnja u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] je izbio tzv. [[Ustanak u Hercegovini 1941.|Vidovdanski ustanak]]<ref>[http://www.udbina.com/index.php?Itemid=131&catid=104:ii-svijetski-rat-&id=1459:likvidacije-hrvata-i-prije-ustanka-u-srbu&option=com_content&view=article Udbina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111112230211/http://www.udbina.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1459:likvidacije-hrvata-i-prije-ustanka-u-srbu&catid=104:ii-svijetski-rat-&Itemid=131 |date=12. studenoga 2011. }} Likvidacije Hrvata i prije ustanka u Srbu</ref> kao reakcija na teror tzv. [[Divlji ustaše|divljih ustaša]] nad Srbima.<ref name="srbi" /> U vodstvu ustanka su ispočetka sudjelovali i [[Savez komunista Jugoslavije|komunisti]], i [[četnici]], iako je među njima otpočetka bilo stanovite netrpeljivosti. Do diferencijacije između partizana pod vodstvom komunista i četnika došlo je u jesen 1941. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/76759 |title=Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine |author=Mario Jareb |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 43 No. 3, 2011. |accessdate=2021-04-06 |archive-date=29. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210129205139/https://hrcak.srce.hr/76759 |url-status=live }}</ref> Veći dio ustanika iz reda hrvatskih Srba priključio se do kraja 1941. god. partizanima, dok se manji dio (pogotovo s tromeđe Like, Bosne i Dalmacije)<ref name="bio-proleksis">{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/46824 |title=partizani |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] |accessdate=2013-10-15}}</ref> priključio rojalistima i ekstremnim nacionalistima, [[Četnici u NDH|četnicima]]. 27. srpnja izbilo je ustanak u [[Srb]]u, [[Donji Lapac|Donjem Lapcu]], [[Drvar]]u i [[Bosansko Grahovo|Bosanskom Grahovu]], pri čemu su počinjeni [[Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.|pokolji u Drvaru]] i [[Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941.|Bosanskom Grahovu]].<ref name="HIC">[http://hic.hr/hrvatsko-slovo/hrv-slovo170709.html HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120617030857/http://hic.hr/hrvatsko-slovo/hrv-slovo170709.html|date=17. lipnja 2012.}} Ante Beljo: ''Blagdan sv. Ane i četnička pobuna [[27. srpnja]] 1941., slavlje nad zločinom'', podlistak, 17. srpnja 2009.</ref> Ustanak je bio oružana pobuna protiv [[Kronologija ustaških zločina 1941.|ustaških zločina]] nad [[Srbi u Hrvatskoj|Srbima]] u [[Lika|Lici]]. Radilo se o masovnom ustanku [[Gerila|gerilskih]] jedinica i naroda pokrenutog od strane [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]]. Za vrijeme samog ustanka u Srbu, tj. u kotaru Donji Lapac nitko od lokalnih političara velikosrpske i četničke orijentacije u tome nije sudjelovao. Stevo Rađenović, Miloš Torbica i Jovo Keča su za to vrijeme bili u Italiji-pripojenoj Dalmaciji, gdje su izbjegli, dok je [[Pajica Omčikus]] odbio biti komandant čete gerilskih odreda za [[Srb]] svjestan da je njegov utjecaj u narodu minoran prema onome komunista.<ref name="TVRTKO">prof. dr. sc. [[Tvrtko Jakovina]] [http://www.jutarnji.hr/ustanak-u-srbu--sto-se-dogodilo-27--srpnja-1941--/850034/ Ustanak u Srbu: što se dogodilo 27. srpnja 1941.?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222090445/http://www.jutarnji.hr/ustanak-u-srbu--sto-se-dogodilo-27--srpnja-1941--/850034/ |date=22. prosinca 2015. }}, [[Jutarnji list]], 27.07.2010.</ref><ref name="NOVOSTI">[[Slavko Goldstein]], [http://www.novossti.com/2011/07/ratovanje-na-pravoj-strani-s-izrazitim-antifasistickim-karakterom/ Ratovanje na pravoj strani], Novosti broj 605. 24.07.2011.</ref><ref name="JOSIP">Josip Jagić, [http://www.bilten.org/?p=1863#footnote_5_1863 Tko je ustao 27. jula 1941. i protiv koga?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140731162049/http://www.bilten.org/?p=1863#footnote_5_1863 |date=31. srpnja 2014. }}, Bilten, 25.07.2014.</ref><ref name="IVO">Ivo Goldstein, [http://www.jutarnji.hr/tko-kaze-da-je-27--srpnja-datum-cetnicke-pobune--ustasoidno-bulazni/873560/ Tko kaže da je 27. srpnja datum četničke pobune, ustašoidno bulazni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307144656/http://www.jutarnji.hr/tko-kaze-da-je-27--srpnja-datum-cetnicke-pobune--ustasoidno-bulazni/873560/ |date=7. ožujka 2016. }}, [[Jutarnji list]],31.07.2010.</ref> Međutim je na području susjednog kotara Gračac, koji je bio bliži četničkim uporištima u Sjevernoj Dalmaciji, na stanovito vrijeme ipak prevladao utjecaj četnika, koji su potom preuzeli kontrolu i nad samim ishodištem ustanka u Srbu.<ref>Jereb, op. cit.</ref> Prema [[Ivo Goldstein|Goldsteinu]], među [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatskim partizanima]] krajem 1941. bilo je otprilike 77% Srba i 21,5% Hrvata. [[Datoteka:Pavelić, Artuković i Germogen 1003a.jpg|mini|desno|200px|Pavelić, Artuković i [[Germogen]], imenovani [[patrijarh]] [[Hrvatska pravoslavna crkva|HPC]]]] Stanovita promjena odnosa prema [[Srbi u NDH|Srbima u NDH]] nastupila je u proljeće 1942. na njemačko traženje, budući da su [[Treći Reich|Nijemci]] uvidjeli da je politika terora i represije prema Srbima štetna po njihove interese.<ref name="tj" /> Naime, jačala je pobunu, koja je vezivala više njemačkih vojnika u NDH.<ref name="tj">{{Citiranje weba |url=http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |title=Jonjić, 2000. |access-date=19. listopada 2012. |archive-date=25. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |url-status=live }}</ref> Tako je osnovana [[Hrvatska pravoslavna crkva]], Srbi su uključeni u [[domobranske radne postrojbe]]<ref name="mjeseci" /> (dotad nisu smjeli biti dio [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]]),<ref name="srbi">{{Citiranje weba |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=4778 |title=Nikica Barić: Položaj Srba u domobranstvu Nezavisne države Hrvatske, 1941. - 1945., POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.V No.9-10, prosinac 2002. |access-date=19. listopada 2012. |archive-date=24. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140224015703/http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=4778 |url-status=live }}</ref> a dana im je i mogućnost služenja u [[Hrvatska protuzračna legija|protuzračnoj legiji upućenoj u Njemačku]].<ref name="srbi" /> Obitelji Srba koji su se odazvali pozivu u Domobranstvo puštene su na slobodu ako su se nalazile u sabirnim logorima.<ref name="srbi" /> Prestalo se s progonom Srba u [[Nedićeva Srbija|Nedićevu Srbiju]], a napuštena je i politika nasilnog tzv. ''prekrštavanja''. Kao glavni krivac za zločine prema Srbima označen je [[Eugen Dido Kvaternik|Eugen "Dido" Kvaternik]], koji je naglo smijenjen. No, pobuna je već toliko odmakla da ove mjere nisu značajnije utjecale na nju. Isto tako, vlasti NDH su početkom 1942. počele sklapati sporazume s [[Četnici u NDH|četničkim postrojbama]], na području njemačke okupacijske zone izravno, a talijanske neizravno, kako bi se izbjegli međusobni sukobi i koordinirale akcije protiv [[NOVJ|partizana]].<ref>Fikreta Jelić-Butić: ''Četnici u Hrvatskoj 1941-1945'', Globus, Zagreb 1986.</ref><ref name="sd">{{Citiranje weba |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/65858/Default.aspx |title=NDH četnicima davala oružje i mirovine, Goran Kotur, Slobodna Dalmacija, 15.08.2009. |access-date=23. listopada 2012. |archive-date=26. ožujka 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130326144229/http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/65858/Default.aspx |url-status=live }}</ref> Četničke postrojbe na mnogim su mjestima službeno vođene kao dobrovoljačke postrojbe [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]], četnici su formalno izjavili da su građani NDH, a NDH im je osiguravala liječenje, streljivo i slično.<ref name="jt">Tomasevich, Jozo. War and Revolution in Yugoslavia 1941–1945: Occupation and Collaboration, Stanford, Cal., Stanford University Press, 2001. ISBN 0-8047-3615-4</ref><ref name="sd" /><ref>[[Philip J. Cohen|Cohen, Philip J.]], ''Serbia's secret war: propaganda and the deceit of history'', (predgovor [[David Riesman]]), Texas A&M University Press, 1996., ISBN 0-89096-760-1, str. 90.{{citat|On May 28, 1942, the Bosnian Chetniks and the Ustasha state authorities concluded the first of several formal agreements by which the Croatian military would supply Chetnik forces; Chetnik wounded in campaigns against Partisans would receive care in Croatian military hospitals; and the widows and orphans of Chetniks who died while figthing against Partisans would receive the same financial assistance provided to the surviving family members of Croatian soldiers. As late as 1944, wounded Chetniks could be transported from the Independent State of Croatia to the Belgrade Military Hospital, or even to Germany, for medical treatment. These agreements covered about ten thousand of the roughly fifteen thousand Bosnian Chetniks within the German occupation zone.}}</ref><ref>{{sr icon}} [http://znaci.org/00001/114_1.pdf Dr. Branko Latas: Dokumenti o saradnji četnika sa Osovinom: Dokumenti četničkog porekla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230422023058/https://znaci.org/00001/114_1.pdf |date=22. travnja 2023. }}, str. 21., 22., 23., preuzeto 28. listopada 2012.</ref> Vlasti NDH su se sustavno u kontaktima s njemačkim vojnim vlastima zauzimale da se osigura razoružavanje četnika, s umjerenim uspjehom: Nijemci su nakon [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]] početkom 1943. godine razoružali glavne snage četnika, koje su radi sudjelovanja u toj protupartizanskoj operaciji bile okupljene u Hercegovini, izigravši pritom Talijane koji su te četnike naoružali i plaćali.<ref>[https://kupdf.net/download/jozo-tomasevich-rat-i-revolucija-u-yu-1941-1945_5b0c4099e2b6f5973512f61e_pdf Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945 - okupacija i kolaboracija,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416225739/https://kupdf.net/download/jozo-tomasevich-rat-i-revolucija-u-yu-1941-1945_5b0c4099e2b6f5973512f61e_pdf |date=16. travnja 2021. }}, Jozo Tomasevich, EPH Liber 2010., str. 171</ref> 1943. godine je diplomacija NDH uspjela putem britanskih diplomatskih predstavnika u Vatikanu plasirati i izvještaj o zločinima i namjerama četnika, lažno pripisan nadbiskupu [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]]. Glavni autor tog izvješća [[Krunoslav Draganović]] je i nadalje opisivao četnike kao snagu koja želi zlouporabiti britansku vojnu podršku kako bi uz zločinačko etničko čišćenje stvorilo etnički homogenu Veliku Srbiju; uz to naglašavajući da su po Hrvate mnogo opasniji četici: "Dok partizani ubijaju pojedine osobe, koje pripadaju vladajućim krugovima, četnici ubijaju sve, koji su katolici". Nije poznato je li taj izvještaj pridonio odluci Britanaca da umjesto četnika počnu oružjem i drugom pomoći podupirati partizane.<ref name=":42">{{Citiranje časopisa |author=Jure Krišto |date=2020-05-13 |title=Rješenje enigme navodnoga pisma nadbiskupa Stepinca papi od 18. svibnja 1943. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=345191 |journal=Obnovljeni Život : časopis za filozofiju i religijske znanosti |language=hr |volume=75. |issue=1. |pages=25–37 |id=10.31337/oz.75.1.2 |accessdate=2022-01-28 |archive-date=16. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416061111/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=345191 |url-status=live }}</ref> '''Broj žrtava''' [[Vladimir Žerjavić]], danas najpriznatiji autoritet za pitanja ratnih gubitaka, na temelju [[Demografski gubici Jugoslavije u drugom svjetskom ratu|demografskih]] izračuna i sustavnog pregleda brojnih dokumenata, procijenio je početkom 1990.-ih godina [[Srbi u NDH: Broj žrtava|ukupne srpske žrtve u NDH]] na 322.000 mrtvih, u čemu 82 tisuća pripadnika partizanskih i 23 tisuće pripadnika četničkih postrojbi, 25 tisuća umrlih od tifusa, 20 tisuća civila stradalih u njemačkom logoru Sajmište kod Zemuna i daljnjih 45 tisuća civila pobijenih od Nijemaca na drugim mjestima, 15 tisuća civila pobijenih od Talijana, 34 tisuće civila stradalih u borbama ustaša, četnika i partizana, 28 tisuća pobijenih na raznim mjestima, te 50 tisuća pobijenih u sustavu logora Jasenovac.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću |url=https://hrcak.srce.hr/213638 |journal=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 27 No. 3, 1995. |accessdate=2019-11-06 |archive-date=6. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190106192425/https://hrcak.srce.hr/213638 |url-status=live }}</ref> Povjesničari Tomasevich, Goldstein i drugi pišu da su ustaše nastavile s masovnim ubijanjem Srba 1942., pri čemu hrvatski JUSP Jasenovac navodi daj samo u Jasenovcu 1942. pobijeno 34.000 Srba, te 1942. – 1945. ukupno 43.000 Srba.<ref name=":102">{{Citiranje weba |title=JUSP Jasenovac - POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |accessdate=2020-12-18 |work=www.jusp-jasenovac.hr |archive-date=17. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120217044124/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |url-status=live }}</ref> Bilo je i ustaških pokolja Srba na drugim područjima, primjerice nakon [[Bitka na Kozari|Bitke na Kozari]] i od strane Crne legije 1942. u istočnoj Bosni.{{sfn|Tomasevich|2002|p=422}} Prema temeljito provedenom popisu žrtava fašizma i palih boraca [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] (nije se popisivalo poginule vojnike i civile na strani sila Osovine; ali se među žrtve fašizma pribrojilo 3.710 žrtava bombardiranja, uglavnom [[Saveznici|savezničkih]]) provedenom 1950. godine, na antifašističkoj strani je od ukupnih 155.142 poginulih i zbog ratnih zbivanja umrlih osoba bio čak 84.709 Srba na području tadašnje [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]]. Hrvati (kojih je na antifašističkoj strani i od bombardiranja poginulo ukupno 55.802) su među tim žrtvama prevladavali na područjima Sjevernog Jadrana (11.776 od ukupnih 12.897 žrtava) i Dalmacije (20.674 od ukupnih 24.891 žrtava antifašističkoj strani), te u Gradu Zagrebu (2.974 od ukupnih 6.464 žrtava; tu se bilježi čak 2.863 postradalih Židova). Na širem području Karlovca poginulo je na antifašističkoj strani 42.950 Srba i svega 2.676 Hrvata, na području Zapadne Slavonije 11.276 Srba i 4.715 Hrvata, a na području istočne Slavonije 12.418 Srba i 4.543 Hrvata.<ref>{{Citiranje weba |author=Mate Rupić |title=Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=304516 |accessdate=2021-04-06 |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 33 No. 1, 2001. |archive-date=27. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201027124611/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=304516 |url-status=live }}</ref> Srpski povjesničar [[Dragan Cvetković]] iz beogradskog Muzeja žrtava genocida, u cijeloj NDH procijenjuje temeljem revizije podataka iz jugoslavenskog popisa žrtava na antifašističkoj strani provedenog 1964. godine da je na čitavom području NDH bilo 332.000 – 352.000 etničkih Srba koji su izgubili život kao civili na antifašističkoj strani (što je 66% ukupnih civilnih žrtava u NDH na antifašističkoj strani); oko 90% njih se u jugoslavenskim popisima navodi da su ih pobili ustaše. Cvetković procjenjuje da je iz reda etničkih Hrvata na antifašističkoj strani bilo 51.000 – 54.000 civilnih žrtava (tj. oko 10% ukupnih civilnih žrtava u NDH na antifašističkoj strani). Cvetković naglašava da za žrtve na "koloboracionističkoj" strani – kako iz reda vojnika, tako i iz reda civila – nedostaju podatci, jer je odluka jugoslavenskih vlasti bila da se podatci o tim žrtvama ne prikupljaju. Podaci iz komunističkih popisa kojima raspolažu kod Muzeja žrtava genocida u Beogradu sadržavaju također tek manji dio žrtava četnika: na području današnje Republike Hrvatske se tako evidentira tek 239 Hrvata – civila te 262 Srba – civila.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Cvetkovic |first=Dragan |date=2011-02-01 |title=Holokaust u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj - numeričko određenje |url=https://www.researchgate.net/publication/326865558_Holokaust_u_Nezavisnoj_Drzavi_Hrvatskoj_-_numericko_odredenje |journal=Istorija 20. veka |volume=29 |pages=169 |doi=10.29362/ist20veka.2011.1.cve.163-182 |access-date=11. veljače 2022. |archive-date=14. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220214234536/https://www.researchgate.net/publication/326865558_Holokaust_u_Nezavisnoj_Drzavi_Hrvatskoj_-_numericko_odredenje |url-status=live }}</ref> Hrvatski povjesničar Igor Graovac je u istraživanju iz 1996. god. bio poimenično ipak utvrdio 2.905 Hrvata koje su na području Republike Hrvatske pobili četnici. Graovac naglašava da taj podatak kojega je on utvrdio na temelju izvora koji su mu bili dostupni predstavlja "do sada, metodom osobne identifikacije, ustanovljeni broj", kojega je moguće uvećati dodatnim istraživanjima; uz daljnju napomenu da neki hrvatski autori ukupni broj stvarno pobijenih od strane četnika u čitavoj NDH ugrubo procjenjuju na oko 20 tisuća, samo iz reda etničkih Hrvata. Graovac napominje da procjena o 20 tisuća od četnika pobijenih Hrvata za sada nije utemeljena na dostatnim dokazima u vidu točnih podataka o identitetu žrtava četnika – jer ih jugoslavenski popisivači nisu evidentirali, a Republika Hrvatska nije financirala kasnija kvalitetna popisivanja.<ref name="fss">Igor Graovac, Dragan Cvetković: [http://www.cpi.hr/download/links/hr/13137.pdf "Ljudski gubici Hrvatske 1941.-1945. godine: pitanja, primjeri, rezultati..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120327232045/http://www.cpi.hr/download/links/hr/13137.pdf|date=27. ožujka 2012.}}</ref> ==== Odnos prema Židovima i Holokaust ==== {{glavni|Holokaust u NDH}} [[Datoteka:Znak MGZ 300109.jpg|mini|desno|150px|Znak koji su morali nositi [[Židovi u Hrvatskoj|Židovi]] u [[Zagreb]]u, 1942. – 1943.]] [[Slika:Ustaše militia execute prisoners near the Jasenovac concentration camp.jpg|mini|lijevo|200px|Pripadnici [[Ustaška obrana|Ustaške obrane]] usmrćuju skupinu ljudi.]] Već u prvih nekoliko tjedana NDH uslijedili su radikalni zakoni protiv Židova, usmjereni na njihovo potpuno uništenje.<ref>Yeomans, str. 13.</ref> Dana 30. travnja 1941. [[Ante Pavelić]] potpisuje glavne rasističke zakone, prenesene iz nacističkih [[Nürnberški zakoni|Nürnberških zakona]] iz 1935. godine: ''Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti'', ''Zakonska odredba o državljanstvu'' i ''Zakonska odredba o zaštiti arijske krvi i časti hrvatskog naroda''. Proglašeno je da jedino osobe "arijske" krvi mogu biti hrvatski državljani, dok su Židovi stavljeni van zakona. Zabranjeni su brakovi između Židova i osoba "arijskog" podrijetla. Krajem travnja 1941., mjesecima prije nego što su nacisti uveli slične mjere u Njemačkoj, ustaše su naredile svim Židovima da nose oznake, tipično žutu Davidovu zvijezdu.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2016|p=121}} Kasnije NDH režim je zapljenjio i nacionalizirao svu židovsku imovinu i tvrtke. Zabranjeno im je raditi u javnoj službi, a ubrzo su počele čistke Židova koji su već radili u upravi, gospodarstvu, vojsci. Isključeni su iz svih škola i sveučilišta. Zabranjeno im je bilo živjeti u pojedinim dijelovima grada te su im oduzimani stanovi i kuće. Krajem 1941. i početkom 1942. ustaške vlasiti ruše [[Zagrebačka sinagoga|sinagogu]] u Zagrebu, a sličnu sudbinu doživjele su i druge sinagoge. Osnovan je posebni židovski odsjek pri policijskim i sigurnosnim organima koji je popisivao Židove. Počevši od ljeta 1941. uhićivani su i deportirani u logore na području NDH (Jasenovac, Jadovno, Pag, Đjakovo, Loborgrad, itd) i u inozemstvu. Od oko 39.000 prijeratnih Židova na teritoriju NDH, ubijeno ih je oko 31.000,<ref>{{Citiranje weba |title=Jewish Losses during the Holocaust: By Country |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jewish-losses-during-the-holocaust-by-country |access-date=2022-03-03 |website=encyclopedia.ushmm.org |language=en |archive-date=25. ožujka 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220325104319/https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jewish-losses-during-the-holocaust-by-country |url-status=live }}</ref> velika većina u NDH logorima, dok oko 7.000 ih je bilo poslano u Njemačku. NDH se od [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] po pitanju rasne politike razlikovala samo po jednoj odredbi: naime, zakonom je uspostavljen institut počasnog [[Arijska rasa|arijstva]], koje je dodjeljivano [[Židovi]]ma koji su se borili za NDH ili stekli zasluge "za hrvatsku stvar" prije uspostave države 1941.<ref name="jt" /> Ta odredba iskorištena je gotovo isključivo kako bi se od progona izuzela nekolicina rođaka, supruga i prijatelja visokih dužnosnika ustaškog režima.<ref>Yeomans, str. 14-5.</ref> Protužidovske zakone Pavelić je formalno ukinuo svega nekoliko dana prije nego što je napustio Zagreb i pobjegao u Italiju, kad se gotovo ni na koga više nisu ni mogli primijeniti i kad je izgubio vlast na gotovo cijelom teritoriju NDH.<ref name="crohis">{{Citiranje weba |url=http://www.crohis.com/izvori/ustzk.pdf |title=crohis.com, Zakonske osnove progona političkih protivnika i rasno nepodobnih u NDH |access-date=2. kolovoza 2007. |archive-date=29. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929084301/http://www.crohis.com/izvori/ustzk.pdf |url-status=dead }}</ref> ==== Odnos prema Romima i Porajmos ==== U skladu s rasnim zakonima NDH, osim Srba i Židova, žestoko su bili proganjani i [[Romi u Hrvatskoj|Romi]]. ''[[Porajmos]]'' ([[Romski jezik|ro]]. [pʰoɽai̯ˈmos], uništenje) je termin kojim [[Romi]] označavaju genocid koji je nad tim narodom provođen od strane [[Nacizam|nacista]] i njihovih kolaboracionista tijekom [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]]. Najveći broj Roma stradao je u koncentracijskim logorima. Romi, koji su uključivali i pripadnike [[Sinti|Sinta]], zarobljeni su uglavnom u različitim krajevima današnje Bosne i Hercegovine, a posebno na području [[Kozara|Kozare]]. Dovedeni su u Jasenovac i zatočeni u ''Sabirnom logoru br. III'' (''Ciglana'') gdje su hrana, piće, smještaj i sanitarni uvjeti bili još lošiji nego u ostatku logora, gdje su ionako već bili ekstremno loši. Procjene broja likvidiranih Roma kreću se od 20.000 do 50.000 ubijenih. Povjesničar Matt Biondich navodi kako su ustaše istrijebile gotovo sve Rome, jer je prvi poratni popis iz 1948. zabilježio svega 405 Roma u Hrvatskoj te 422 u BiH.<ref name="biondich">{{citiranje časopisa |last=Biondich |first=Matt |title=Persecution of Roma-Sinti in Croatia, 1941–1945 . |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/Publication_OP_2002-06.pdf |journal=United States Holocaust Memorial Museum Center for Advanced Holocaust Studies |pages=38–39 |access-date=4. ožujka 2022. |archive-date=17. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201017151804/https://www.ushmm.org/m/pdfs/Publication_OP_2002-06.pdf |url-status=live }}</ref> ==== Odnos prema Muslimanima ==== [[Datoteka:Dzamija Zagreb NDH.jpg|desno|mini|250px|Poglavnikova džamija u Zagrebu za vrijeme NDH, danas [[Meštrovićev paviljon]]]] [[Ustaški pokret]] (uostalom kao i [[Hrvatska stranka prava (1919.)|HSP]] iz kojeg je ponikao) je od početka svog djelovanja, u skladu sa [[Pravaši|Starčevićevim naukom]], smatrao [[Bošnjaci|bosanskohercegovačke muslimane]] Hrvatima.<ref name="prikaz">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/81893 |title=Mladen Barać: Nada Kisić Kolanović, Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941. – 1945., prikaz, Migracijske i etničke teme 26 (2010), 1: 85–92 |access-date=1. svibnja 2025. |archive-date=12. srpnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250712003156/https://hrcak.srce.hr/clanak/81893 |url-status=live }}</ref> Takvo mišljenje zastupao je još od 19. stoljeća i dio muslimanske elite,<ref>Zlatko Hasanbegović, Islam i muslimani u pravaškoj ideologiji: o pokušaju gradnje "pravaške" džamije u Zagrebu 1908., Zbornik radova "Pravaška misao i politika", [[Hrvatski institut za povijest]], Zagreb, 2007., ISBN 978-953-6324-61-3, str. 93.</ref> pa je i među ustaškom emigracijom bilo muslimana. Snažan hrvatski kulturni i prosvjetni utjecaj na bosanske muslimane postojao je otprije, protežiran putem društava poput "[[HKD Napredak|Napretka]]" i "Narodne uzdanice", koja su često i politički usmjeravala muslimane prema preuzimanju hrvatskoga nacionalnog identiteta.<ref name="prikaz" /> Uspostavom NDH i preuzimanjem čitave [[BiH]], po pravaškoj percepciji povijesne hrvatske zemlje (a pretendiralo se i na [[Sandžak]], čije je muslimansko stanovništvo, navodno, tome bilo sklono), aktivira se rasna teorija o bosanskohercegovačkim muslimanima kao "najčišćem dijelu hrvatskog naroda".<ref name="prikaz" /> Vodstvo NDH aktivno je radilo na širenju svijesti o pripadnosti Muslimana hrvatskoj naciji.<ref name="prikaz" /> Tako su neki istaknuti proustaški Muslimani imenovani na visoke položaje, poput [[Džafer-beg Kulenović|Džafer-bega Kulenovića]], potpredsjednika vlade, ili ministara [[Mehmed Alajbegović|Mehmeda Alajbegovića]], Hakije Hadžića, [[Osman Kulenović|Osmana Kulenovića]], [[Meho Mehičić|Mehe Mehičića]] i [[Hilmija Bešlagić|Hilmije Bešlagića]]. U Zagrebu je [[Meštrovićev paviljon|Dom likovnih umjetnika]], sa snažnom simbolikom, preinačen u [[Džamija|džamiju]], a okolni trg je preimenovan u Trg [[Kulin ban|Kulina bana]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.daz.hr/salon_zagreb_33.htm |title=Džamija (Trg Kulina bana), izbor iz zbirke Ulčnik Ivan, serija Fotografije, Stari Zagreb, Državni arhiv u Zagrebu |archive-url=https://web.archive.org/web/20120104223402/http://www.daz.hr/salon_zagreb_33.htm |archive-date=4. siječnja 2012. |access-date=21. studenoga 2012.}}</ref> Ustaše su također pokušali iskoristiti Muslimane kako bi dobili naklonost i priznanje NDH od strane [[Turska|Turske]], koja je u to doba bila neutralna.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |date=25. veljače 2014. }}, 2000., str. 40.</ref> No, vodstvo NDH nije uspjelo [[Kroatizacija|nacionalizirati široke muslimanske mase u hrvatskom smislu]], pa su one ostale indiferentne prema [[Hrvatski nacionalizam|hrvatskom nacionalizmu]], a pogotovo prema [[Ustaški pokret|ustaškom pokretu]].<ref name="prikaz" /> Odmak od nacionalizma propagiran je iz vrha Islamske vjerske zajednice u BiH.<ref name="prikaz" /> Već od rujna [[1941.]] pa do prosinca iste godine uslijedio je niz rezolucija dijela bosanskohercegovačkih muslimana kojima se distanciraju od ustaških progona i zločina nad Srbima, budući da je u ustaškim postrojbama bilo mnoštvo muslimana. [[Sarajevska rezolucija]], donesena [[12. listopada]], uručena je ministru NDH Jozi Dumandžiću.<ref name="hadži" /> [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Džafer-beg Kulenović]] su pokušavali nagovoriti potpisnike rezôlūcijā na povlačenje potpisa, ali nisu uspjeli.<ref name="hadži">{{citiranje časopisa |last=Hadžijahić |first=Muhamed |title=Istorija Naroda Bosne i Hercegovine |url=http://www.scribd.com/doc/47323922/Muhamed-Hadzijahic-Muslimanske-rezolucije-1941 |year=1973 |publisher=Institut za istoriju radničkog pokreta |location=Sarajevo |language=sh |pages=274–282 |ref=harv |access-date=21. studenoga 2012. |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306083030/https://www.scribd.com/doc/47323922/Muhamed-Hadzijahic-Muslimanske-rezolucije-1941 |url-status=live }}</ref> [[Jure Francetić]] je prijetio da će pobiti sve potpisnike rezolucija.<ref>{{citiranje časopisa |last=Cetin |first=Onder |title=1941 Resolutions of El-Hidaje in Bosnia and Herzegovina as a Case of Traditional Conflict Transformation |journal=European Journal of Economic and Political Studies |year=2010 |volume=3 |url=http://ejeps.fatih.edu.tr/docs/articles/98.pdf |pages=80 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110523221509/http://ejeps.fatih.edu.tr/docs/articles/98.pdf |archive-date=23. svibnja 2011. |access-date=21. studenoga 2012.}}</ref> No, nakon razočaranja reakcijom ustaškog vodstva, u kolovozu [[1942.]] pojavio se nepotpisani memorandum [[Hitler]]u, za koji se sumnja da je nastao u njemačkim obavještajnim krugovima,<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/81893 |title=Zlatko Hasanbegović: Nada Kisić Kolanović, Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.—1945., ŠK, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2009., 450 str.; prikaz, Pilar, Časopis za društvene i humanističke studije, Godište V. (2010.), br. 10(2) |access-date=1. svibnja 2025. |archive-date=12. srpnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250712003156/https://hrcak.srce.hr/clanak/81893 |url-status=live }}</ref> s peticijom kojom se traži autonomija Bosne pod [[Treći Reich|njemačkim]] vrhovništvom te posebna vojna postrojba [[Bošnjaci|Muslimana]].<ref>{{citiranje knjige |last=J. Donia |first=Robert J. |title=Sarajevo: a biography |year=2006 |publisher=University of Michigan Press |location=Ann Arbor, Mich |isbn=978-0-472-11557-0 |oclc=61821983 |chapter=The multiple roles of Sarajevo's muslims |chapterurl=http://books.google.rs/books?id=ACvJHam2_-oC&pg=PA187&dq=sarajevo+1941+resolution&hl=en&ei=lO2vTvavCseZhQe94NXYAg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CCwQ6AEwAQ#v=onepage&q=sarajevo%201941%20resolution&f=false |ref=harv |access-date=21. studenoga 2012. |archive-date=24. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221024022347/https://books.google.rs/books?id=ACvJHam2_-oC&pg=PA187&dq=sarajevo+1941+resolution&hl=en&ei=lO2vTvavCseZhQe94NXYAg&sa=X&oi=book_result&ct=result#v=onepage&q=sarajevo%201941%20resolution&f=false |url-status=live }}</ref> Tome je djelomično udovoljeno osnivanjem [[13. SS oružana gorska divizija "Handžar"|SS-divizije "Handžar"]]. No, u nju je ipak, na inzistiranje NDH, koja se panično bojala bilo kakve bosanske autonomije, ušao određeni broj Hrvata, a službeno je nosila i ime "1. hrvatska".<ref>[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 84.</ref> === Suradnja s NDH četnicima === [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|thumb|330x330px|Ustaški i domboranski časnici s četničkim komandantom [[Uroš Drenović|Urošem Drenovićem]] ]] Unatoč tome sto su zastupali suprotstavljene nacionalizme, suočeni s rastućom snagom zajedničkog neprijatelja, to jest partizana, ustaški režim i četnici diljem NDH potpisali su u proljeće 1942. sporazume o suradnji {{sfn|Tomasevich|1975|p=227}} U uvodu svih ovih sporazuma stoji: :Sve dok postoji opasnost od oružanih partizanskih bandi, četničke formacije dragovoljno će surađivati s hrvatskim oružanim snagama u borbi i uništavanju partizana te će u tim operacijama biti pod zapovjedništvom hrvatskih oružanih snaga.{{sfn|Tomasevich|1975|p=227}} Osim toga, sporazumima je precizirano da će vojska NDH opskrbljivatii četnike oružjem i streljivom, četnici ranjeni u protupartizanskim akcijama liječit će se u vojnim bolnicama NDH, a udovice i siročad poginulih četničkih boraca primat će državnu novčanu pomoć jednaku pomoći koju su primale udovice i siročad vojnika NDH. Vlasti NDH su oslobodile neke Srbe u ustaškim logorima, ali samo na posebnu preporuku četničkih zapovjednika (dakle, ne partizane i njihove simpatizere).{{sfn|Tomasevich|1975|p=228}} 30. lipnja 1942. Glavni stožer Poglavnika šalje drugim ministarstvima NDH priopćenje s potpisom maršala Slavka Kvaternika u kojem sažima te sporazume s NDH četnicima.{{sfn|Tomasevich|1975|p=228}} Ustaški ministar Mladen Lorković je 26. svibnja 1942. u priopćenju lokalnim vlastima NDH napisao da se temeljem ovih sporazuma „Domobranski stožer slaže s Vašim prijedlogom da se poglavarima grčko-istočne zajednice odobri pomoć od milijun kuna, [[Momčilo Đujić]]u, [[Mane Rokvić]]u, [Branku] [[Branko Bogunović|Bogunović]]u, Paji Popoviću i Paji Omčikusu, 200 jugoslavenskih topova i 10 mitraljeza“.<ref>{{Citiranje knjige |last=Popović |first=Jovo |url=https://books.google.com/books?id=ufi4AAAAIAAJ&newbks=0&hl=en |title=Pop izdaje |year=1988 |publisher=Stvarnost |isbn=978-86-7075-039-5 |language=hr}}</ref> Ustaše i četnici su, uz njemačke i talijanske snage, sudjelovali u većim bitkama protiv partizana u NDH: ofenziva na Kozari, [[bitka na Neretvi]], [[Desant na Drvar]], [[Kninska operacija]] 1944., itd. Uz osobno odobrenje Ante Pavelića, 1945. komandant četničke [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], [[Momčilo Đujić]], sa svojim postrojbama, bježi preko NDH na Zapad.<ref>{{Cite web|url=https://povijest.net/odlazak-cetnicke-divizije-iz-kninske-krajine-i-predaja-saveznicima/|title=Odlazak četničke divizije iz kninske krajine i predaja saveznicima {{!}} Hrvatski povijesni portal|last=Zovak|first=Domagoj|language=en-US|access-date=2020-04-13|archive-date=3. veljače 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220203205258/https://povijest.net/odlazak-cetnicke-divizije-iz-kninske-krajine-i-predaja-saveznicima/|url-status=dead}}</ref> Ante Pavelić je u travnju 1945., prema vlastitom priznanju, primio “dva generala iz stožera Dražu Mihailovića i s njima postigao dogovor o zajedničkoj borbi protiv Titovih komunista”.{{sfn|Goldstein|2018}} Prvih dana svibnja 1945. četničke jedinice povlače se kroz ustaški Zagreb, na putu ka Bleiburg, odakle su izručeni novim vlastima te su skupa s pripadnicim NDH vojske skončali na Teznu.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Ferenc |first=Mitja |date=2012-12-28 |title=Tezno – najveće prikriveno grobište u Sloveniji. O istraživanju grobišta u protutenkovskom rovu u Teznom (Maribor) |url=https://hrcak.srce.hr/95078 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=44 |issue=3 |pages=539–569 |issn=0590-9597 |access-date=3. veljače 2022. |archive-date=3. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220203220410/https://hrcak.srce.hr/95078 |url-status=live }}</ref> ===Odnos prema Hrvatskoj seljačkoj stranci === {{glavni|Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata}} [[Datoteka:Andrija Artuković za govornicom.jpg|mini|250px|desno|Zasjedanje [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskog državnog sabora]], 1942.]] Do izbijanja [[Travanjski rat|Travanjskog rata]] 1941. godine, Hrvatska seljačka stranka je uživala snažnu podršku uvjerljive većine hrvatskog naroda, te je kontrolirala većinu općinskih vlasti i vlast [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]. Vodstvo HSS-a je surađivalo u urednoj primopredaji vlasti Banovine Hrvatske i općinskih vlasti novom vodstvu NDH, ali nije surađivalo u formiranju nove vlade i selekciji nižih državnih dužnosnika. [[Ustaše]] su prije rata imali negativan stav prema nekim istaknutim članovima HSS-a, tako da su, primjerice, [[Juraj Krnjević|Jurja Krnjevića]] nazvali "izdajicom hrvatskog naroda".<ref>Boban, Ljubo: Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 3, Zagreb: Školska knjiga i Stvarnost, 1990., str. 80.</ref> Isto tako, njihov je tisak često napadao Mačeka nakon [[sporazum Cvetković-Maček|sporazuma Cvetković-Maček]] i uspostave [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], optužujući ga za izdaju, gubitak teritorija, a nerijetko i za korupciju i osobno bogaćenje.<ref>"Čestitka dr. Mačeku", u Zagrebu, sredinom kolovoza 1940.</ref> Neki ustaše su još 1939. prijetili "obračunom" [[Mihovil Pavlek Miškina|Mihovilu Pavleku Miškini]], književniku i istaknutom HSS-ovcu.<ref name="Večernji list">[http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2012/03/19/niti-70-godina-od-ustaskog-pogubljenja-seljackog-tribuna-i-hss-ovca-mihovila-pavleka-miskine-ne-zna-se%e2%80%a8gdje-je-ubijen/ Zvonimir Despot: Niti 70 godina od ustaškog pogubljenja seljačkog tribuna i HSS-ovca Mihovila Pavleka Miškine ne zna se gdje je ubijen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120408085814/http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2012/03/19/niti-70-godina-od-ustaskog-pogubljenja-seljackog-tribuna-i-hss-ovca-mihovila-pavleka-miskine-ne-zna-se%E2%80%A8gdje-je-ubijen/ |date=8. travnja 2012. }}, preuzeto 28. ožujka 2012.</ref> Iako su pripadnici [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-ove]] [[Hrvatska seljačka zaštita|Hrvatske seljačke i građanske zaštite]] osigurali miran prijenos vlasti i neometanu uspostavu nove države, ustaško vodstvo je ubrzo razoružalo i raspustilo tu organizaciju. Ustaše su odmah počeli s polaganom likvidacijom same stranke, pokrenuvši kampanju protiv stranke i kampanju izjašnjavanja organizacija HSS-a za ustaški pokret, za što su bili posebno zainteresirani.<ref name="hss">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/87089 |title=Franko Mirošević: Fikreta Jelić-Butić, Hrvatska seljačka stranka, Izdavač »Globus« Zagreb, 1984, Recenzija, Prikaz; Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.17 No.1, listopad 1984. |access-date=1. svibnja 2025. |archive-date=29. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250529000734/https://hrcak.srce.hr/clanak/87089 |url-status=live }}</ref> Uslijedila su uhićenja i stavljanje pod prismotru nekih članova vodstva stranke.<ref name="hss" /> Nakon što su [[11. lipnja]] [[1941.]] zabranjene sve političke stranke, zabranjen je i HSS, koji je smatran prijetnjom režimu.<ref name="hss" /> Odmah su zabranjene i sve organizacije i glasila Hrvatske seljačke stranke. Premda je [[Vladko Maček]] [[s:Mačekova izjava|svojim proglasom]] hrvatskom narodu učinio uslugu novom režimu, kako bi ga spriječili u političkom djelovanju, vlasti [[NDH]] zatvorile su ga u listopadu 1941. u [[Sabirni logor Jasenovac]].<ref name="povijest.net">[http://povijest.net/v5/zivotpis/hr-zivotopisi/2007/macek/ Povijest.net: Hrvoje Petrić: Vladko Maček] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311025335/http://povijest.net/v5/zivotpis/hr-zivotopisi/2007/macek |date=11. ožujka 2016. }}, preuzeto 28. svibnja 2012.</ref> Dio desnog krila HSS-a ušao je u strukture vlasti, no većina vodstva stranke nije pružila podršku NDH, već se odlučila ili na politiku čekanja, ili na kasniju podršku [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|NOP-u]]. Kad je [[Ante Pavelić|Pavelić]] 1942. sazvao [[Hrvatski državni sabor]], njegovim su članovima imenovani, među ostalima, zastupnici izabrani na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1938.|izborima 1938.]] i članovi Glavnog odbora HSS-a, ukupno 96 HSS-ovaca, a HSS-ovac Ivan Najcan imenovan je potpredsjednikom. Odazvalo ih se 60.<ref name="hss" /> Skupina od 28 članova HSS-a zajedno s predsjednikom Sabora [[Marko Došen|Markom Došenom]] i [[Vinko Krišković|Vinkom Kriškovićem]] predala je [[Ante Pavelić|Paveliću]] memorandum kojim se zahtijevalo oslobađanje iz logora svih osoba i skupina zatočenih po načelu kolektivne odgovornosti.<ref name="vk">{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic |title=Vinko Krišković: Izabrani politički eseji; Autobiografija, Priredio Dubravko Jelčić, MH, SHK, Zagreb, 2003., ISBN 953-150-269-2 |access-date=30. listopada 2012. |archive-date=9. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609120740/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic |url-status=dead}}</ref> <ref>[[Nada Kisić Kolanović|Kisić Kolanović, Nada]]: ''Andrija Hebrang. Iluzije i otrežnjenja'', Zagreb: Institut za suvremenu povijest, 1996., str. 50.{{citat|Prema jednom izvještaju [[Ivo Lola Ribar|Ive Lole Ribara]] iz Zagreba tih dana, poslanici su uz oslobađanje Mačeka tražili i raspuštanje konclogora i prestanak progona Srba i Židova.|Nada Kisić Kolanović}}</ref> U istom je memorandumu postavljeno pitanje kako je moguće [[Dalmacija|Dalmaciju]], koja je kolijevka hrvatske državnosti, prepustiti [[Mussolini]]ju i to od strane režima koji sebe smatra prohrvatskim.<ref name="vk" /> Postavljeno je i pitanje gdje se nalazi [[Vladko Maček]] i na osnovu kojih zakonskih propisa mu je oduzeta sloboda.<ref name="vk" /> Pavelić je u govoru pred saborom posljednjeg dana zasjedanja, [[28. veljače]], odgovorio da je Maček upućen na "prisilni boravak" da ne bi dolazio u dodir s ljudima koji održavaju veze s inozemstvom, odnosno s predstavnicima HSS-a u emigrantskoj vladi.<ref name="vk" /> Od ožujka [[1942.]] Maček je bio u kućnome pritvoru na njegovu imanju u [[Kupinec|Kupincu]].<ref name="povijest.net" /> [[29. kolovoza]] [[1942.]] [[ustaše]] su uhitili 60-ak članova [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]] na čelu s [[August Košutić|Augustom Košutićem]] te ih zatvorili u [[Lepoglava|Lepoglavi]] pod optužbom suradnje s [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanima]]. Pušteni su [[23. prosinca]] iste godine. U lipnju [[1942.]] u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|sabirnom logoru Stara Gradiška]] ubijen je [[Mihovil Pavlek Miškina]], jedan od najpoznatijih i u narodu najpopularnijih [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-ovaca]].<ref name="Večernji list" /> {{Dvostruka slika|lijevo|August Kosutic.jpg|130|Ljudevit Tomasic.JPG|130|[[August Košutić]], ''de facto'' vođa HSS-a tijekom boravka Mačeka u zatvoru|[[Ljudevit Tomašić]], jedan od vodećih HSS-ovaca, zavjerenik u [[Urota Lorković-Vokić|planu Lorković-Vokić]]}} U ljeto [[1943.]] zbog jačanja [[NOVJ]] [[Treći Reich|Nijemci]] predlažu uspostavu nove vlade, koju bi sačinjavali [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-ovci]] i nestranački stručnjaci, dok bi [[Ante Pavelić|Pavelić]] odstupio s vlasti.<ref name="hss" /><ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 253.</ref> [[Ustaše]] su željeli koalicijski vladu te su stupili u kontakt s HSS-om, čiji su predstavnici isključili mogućnost koalicije, zatražili stvaranje činovničke vlade i raspisivanje izbora, što je [[Mladen Lorković|Lorković]] ocijenio neprihvatljivim te su pregovori propali.<ref name="hss" /><ref name="tko je tko" /> Tijekom [[1943.]] Maček je zatočen u stanu [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Luburića]] te ponovno u [[Kupinec|Kupincu]], a od prosinca [[1943.]] nalazio se u izolaciji u Zagrebu. Sredinom [[1944.]] [[Mladen Lorković|Lorković]], [[Ante Vokić|Vokić]], dio [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskih]] časnika i [[Urota Lorković-Vokić|drugih zavjerenika]] kontaktira HSS u svrhu izvođenja [[Urota Lorković-Vokić|državnog udara]], razoružavanja ustaša, objave rata Njemačkoj i poziva [[saveznici]]ma na iskrcavanje na dalmatinskoj obali, sve kako bi NDH kraj rata dočekala na savezničkoj strani. Zadnji dogovor između [[Urota Lorković-Vokić|zavjerenika]] (Lorkovića, Vokića i predstavnika HSS-a, te [[Ivanko Farolfi|Farolfija]]) od [[22. kolovoza]] pretpostavljao je da jedna zagrebačka jedinica izvede udar, dovede [[Vladko Maček|Maček]]a na [[Markov trg]], a on će pozvati narod i vojsku na rat protiv Nijemaca i pozvati saveznike na iskrcavanje.<ref>Nada Kisić-Kolanović, Mladen Lorković – ministar urotnik, Golden marketing, 1998, Zagreb, 83.</ref> No, plan je propao kad su za njega saznali Nijemci. U posljednjim danima travnja 1945. ponovno su oživjeli prijedlozi da [[Vladko Maček]] preuzme u svoje ruke hrvatsku vladu i ostvari kontakt s Angloamerikancima.<ref name="hdpz" /> Prema nekim tvrdnjama, Maček je prihvatio ovu ponudu uz uvjet da snage [[Hrvatske oružane snage|HOS-a]] moraju barem dva tjedna održati bojišnicu ispred [[Zagreb]]a.<ref name="hdpz" /> No to nitko nije mogao jamčiti, pa je taj plan propao.<ref name="hdpz" /> U isto vrijeme, u [[Sabirni logor Jasenovac|sabirnom logoru Jasenovac]] smaknuti su HSS-ovci koji su sudjelovali u [[Urota Lorković-Vokić|uroti Lorković-Vokić]], [[Ljudevit Tomašić]] i [[Ivanko Farolfi]]. === Odnos prema Katoličkoj crkvi === {{glavni|Katolička crkva u NDH}} [[Datoteka:Crkveno i svjetovno vodstvo NDH.46465.jpg|desno|mini|200px|Crkveno i svjetovno vodstvo NDH na ceremonijalnom okupljanju]] [[Datoteka:NDH - salute.jpg|desno|mini|200px|Predsjednik Vlade NDH [[Nikola Mandić]] pozdravlja nacistički u prisustvu nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Stepinca]] i ostalih crkvenih dužnosnika, pogreb [[Marko Došen|Marka Došena]]]] [[Rimokatolička crkva u Hrvatskoj|Katolička crkva u Hrvatskoj]] je isprva s oduševljenjem pozdravila stvaranje NDH, smatrajući da je narod doživio ostvarenje svojih ideala.<ref name="matko" /> Ustaški režim odmah je proklamirao da je NDH "katolička država" i da je njegovo vodstvo "odano katolicizmu", ali to se više odnosilo na hrvatski kulturni identitet nego na njegovu političku orijentaciju.<ref name="vij">Gojko Borić: Tomislav Vujeva: Stepinac i Katolička crkva u ratnoj Hrvatskoj 1941–1945., Otklon od režima, Vijenac, broj 446, 7. travnja 2011., ISSN 1330-2787</ref> Doneseni su neki "moralni" zakoni koji su bili u duhu vjere (zabrana psovki, rada seljaka nedjeljom i blagdanom, pobačaja i prostitucije).<ref name="vij" /> Osim toga, NDH je svakako nastojala pomoću Crkve doći do priznanja [[Vatikan]]a, u čemu su crkveni vrhovi pokušali pomoći.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |date=25. veljače 2014. }}, 2000., str. 17.-18.</ref> Dio nižeg klera bio je naklon ustaškom pokretu, a i neke katoličke laičke organizacije i tiskovine su ušle u službu ustaške ideje.<ref name="matko">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 126-127</ref> No, kod većine klera, a pogotovo vodstva Crkve, uslijedilo je razočaranje. Tako, primjerice, zagrebački [[kanonik]] [[Pavao Lončar]] već [[20. travnja]] [[1941.]] izjavljuje da je Pavelić "duhovna sirotinja" te da "svećenici ne smiju biti ustaški oficiri".<ref name="uspon" /><ref name="otvoreno">{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/uzoriti-kardinale--zasto-se-niste-pomolili-u-jasenovcu-kao-papa-u-auschwitzu-/289073/ |title=Otvoreno pismo kardinalu Bozaniću, Slavko Goldstein, Jutarnji list, 28. rujna 2009 |access-date=1. studenoga 2012. |archive-date=22. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222085426/http://www.jutarnji.hr/uzoriti-kardinale--zasto-se-niste-pomolili-u-jasenovcu-kao-papa-u-auschwitzu-/289073/ |url-status=dead}}</ref> Zbog takvih izjava je po Izvanrednom prijekom sudu bio osuđen na smrt, a zahvaljujući jedva isposlovanom pomilovanju odležao je dvije godine u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]].<ref name="uspon" /><ref name="otvoreno" /> Već [[14. svibnja]] [[1941.]], kardinal [[Alojzije Stepinac|Stepinac]] prosvjeduje kod Pavelića zbog [[Pokolj u glinskoj crkvi|pokolja Srba u Glini]].<ref>Krišto, 1998., dokument br. 15, str. 39–40</ref> Nekoliko dana nakon toga, uslijedili su prosvjedi zbog označavanja Židova i Srba posebnim znakom<ref>Krišto, 1998., dok. br. 30, str. 50–51</ref> te prosvjed prilikom upućivanja "nearijevaca" u sabirne logore.<ref>Krišto, 1998., dokument br. 64, str. 77–78</ref> Nakon zaključaka [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] o vjerskim prijelazima, o čemu Stepinac piše [[Ante Pavelić|Paveliću]] [[20. studenog]] [[1941.]], [[Ante Pavelić]] i [[Eugen Dido Kvaternik]] navodno su planirali početkom [[1942.]] uhititi Stepinca. Od toga ih je odvratio [[Slavko Kvaternik]], koji je iz [[Rim]]a poslao u [[Zagreb]] [[Nikola Rušinović|Nikolu Rušinovića]], kako bi ih odvratio i upozorio Stepinca.<ref>Rušinović, str. 120-127</ref><ref>Krišto, 2001., str. 77–80</ref> Velik odjek imala je propovijed koju je Stepinac održao na blagdan Krista Kralja, [[25. listopada]] [[1942.]] (to je, inače, vrijeme [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] kada su sile Osovine bile na vrhuncu snage i uspjeha). Odlučno se usprotivio teoriji o superiornim i inferiornim rasama i narodima i praksi koja se iz te teorije izvodi, te je osudio [[rasizam]] i [[šovinizam]].<ref>Krišto, 1998., dokument br. 216, str. 224–225</ref> Ustaše su zabranili tiskanje ove propovijedi. Zauzimanje nadbiskupa Stepinca za ljude koje su ustaške vlasti progonile kao državne neprijatelje (naročito [[Židovi u Hrvatskoj|Židove]] i [[Srbi u NDH|Srbe]]) [[Ante Pavelić|Pavelić]] nije podnosio, pa je svoju netrpeljivost prema nadbiskupu i iskazivao (npr. nepozivanjem Stepinca u protokolarnim prigodama kad je njegova nazočnost bila očekivana).<ref name="matko" /> U srpnju [[1943.]] izvršen je neuspjeli [[atentat]] na generala [[Ivan Prpić (general)|Ivana Prpića]], načelnika Glavnog stožera oružanih snaga. Atentat je organizirala ustaška "grupa Tomić", koja je pod izravnom [[poglavnik]]ovom kontrolom radila na likvidaciji njegovih neprijatelja. U programu likvidacija te grupe bio je, navodno, i atentat na nadbiskupa [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinca]]. O tome svjedoči jedno izvješće njemačkog policijskog atašea u Zagrebu Hansa Helma. Kako je Prpić preživio, organizatori su kompromitirani, pa se od atentata na Stepinca odustalo.<ref>Krišto, 1998., dokument br. 342, str. 354</ref><ref>Krišto, 2001., str. 88-89</ref> [[Ravnateljstvo za javni red i sigurnost|Ustaški tajni agenti]] su držali na oku crkvene velikodostojnike i bili su nezadovoljni njihovim držanjem, pogotovo nakon [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinčeve]] propovijedi [[31. listopada]] [[1943.]], kad je oštro ustao protiv [[Rasizam|rasizma]] i "nečovječnih metoda nerazboritih pojedinaca, koji su mislili da mogu raditi što ih volja, i da za njih ne postoji zakon ni ljudski ni Božji".<ref name="step" /> Tiskanje propovijedi je bilo zabranjeno.<ref name="step">Stepinac mu je ime, ur.: Vinko Nikolić, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1991., str. 45–50</ref> {{citat|Zagrebačko svećenstvo riedko je kada pokazalo svoju odanost narodu i narodnim probitcima...zagrebački Kaptol je i danas iz tog razloga mrtva trublja, njegovi predstavnici mrtvi trubljači, jer su zakazali i ostavili na cjedilu hrvatsku narodnu borbu...oni niti danas nisu iskreni suradnici hrvatske vlade niti narodni borci, kao što je to slučaj sa klerom u Slovačkoj, nego su anglofili i jugoslaveni, a to je njihova najveća sramota. Treba naglasiti, da je danas zagrebački Kaptol sjedište promičbe upereno protiv njemačke vojske. (...) Isti krugovi direktno su negativno raspoloženi prema ustaškom pokretu.<ref>Krišto, 1998., dokument br 319, str. 328–341)</ref>|Izvještaj [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] od [[1. prosinca]] [[1943.]]}} Tijekom rata, vlasti NDH ubile su 11 katoličkih svećenika s područja NDH, a desetci su završili u zatvoru.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/130152/Default.aspx |title=Fra Bezina: U vrijeme II. svjetskog rata ubijeni su 663 svećenika i 31 časna sestra, Slobodna Dalmacija, 22. veljače 2011. |access-date=1. studenoga 2012. |archive-date=15. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015012442/http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/130152/Default.aspx |url-status=live }}</ref> === Unutarnje razmirice u vodstvu NDH === Vrh režima nije u potpunosti podržavao politiku Ante Pavelića, te su u njemu postojale znatne razmirice – ali daleko od očiju javnosti. Prema Jozi Tomasevichu, "...ustaški režim se dva puta suočio s teškom krizom unutar svog vodstva, oba puta u vezi s [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatskim domobranstvom]]. Prvi put u listopadu 1942. kad su iz ustaške vlade uklonjeni otac i sin Kvaternik i drugi put koncem kolovoza 1944. kad je likvidirana [[urota Lorković-Vokić]]. Urota je bila posljednja faza napora [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-]]<nowiki/>a da osigura kontrolu nad vojskom NDH kako bi na temelju te moći imala odlučujuću ulogu nakon očekivanog iskrcavanja Saveznika na Jadranu i prelaska Domobranstva na njihovu stranu." U prvom slučaju, uklonjen je u listopadu 1942. godine maršal [[Slavko Kvaternik]], nakon što je već u toj relativno ranijoj fazi rata iskazao nepovjerenje da bi Njemačka mogla pobijediti u ratu (u tome se Slavko Kvaternik bitno oslonio na obavještajnu procjenu Antona Švagjera, koji je do travnja 1941. god. služio u glavnom stožeru jugoslavenske vojske, i kojega je Kvaternik bio u svibnju 1941. god. poslao da promotri situaciju na fronti u okupiranim područjima Sovjetskog Saveza<ref>[https://www.znaci.org/00003/524.htm "RAT I REVOLUCIJA U JUGOSLAVIJI 1941-1945. – OKUPACIJA I KOLABORACIJA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018080322/https://www.znaci.org/00003/524.htm |date=18. listopada 2022. }}, Jozo Tomasevich, EPH 2010. str. 494. Pristupljeno 14. studenog 2024.</ref>), te stoga – zajedno s drugim profesionalnim časnicima koji su u NDH nastavili karijeru iz vojske Kraljevine Jugoslavije ili iz vojnih snaga Austro-Ugarske, i na čelu Hrvatskog domobranstva popunjenog ljudstvom koje je uglavnom bilo [[Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata|sklono HSS-u]] i stoga bez volje za suradnju s Nijemcima i Talijanima – propustio Nijemcima osigurati potporu kakva im je bila potrebna. Pritom je uklonjen i [[Eugen Dido Kvaternik|Dido Kvaternik]], sin Slavka Kvaternika, koji se pak bio osobito iskazao u organiziranju ustaškog terora; Tomasevich zaključuje da je na taj način Ante Pavelić htio sebe distancirati od krivnje za dotadašnji ustaški teror, u kojemu je kao šef tajne policije imao Dido Kvaternik zloglasnu ulogu. U drugom od ovih događaja, najvažniji ministri u Pavelićevoj vladi [[Mladen Lorković]] (vanjski poslovi) i [[Ante Vokić]] (obrana) su s vodstvom HSS-a bili dogovorili smjenu samog Ante Pavelića, uz eliminiranje raznih pronjemački raspoloženih pripadnika vodstva NDH. I taj je put Ante Pavelić ostao uz Nijemce, okončavši u kolovozu 1944. godine urotu i nastavivši potom voditi NDH u pravcu propasti u kojem je tada već posve neminovno išao sam [[Treći Reich]].<ref>Tomasevich, Jozo. 2010. Rat I Revolucija U Jugoslaviji 1941. - 1945., "EPH, Novi liber", Zagreb, str. 492-495, 506, 509-512,</ref> == Vanjska politika == {{glavni|diplomacija NDH}} Vanjska politika NDH gotovo je u potpunosti bila u ovisnosti o hirovima Trećeg Reicha i fašističke Italije. U prvotnim planovima, Hitleru je odgovarala Jugoslavija, a Italija – koja je 1939. godine putem svojeg ministra vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazza Ciana]] nudila vođi HSS-u Vlatku Mačeku suradnju u rušenju Jugoslavije nakon čega bi Hrvatska ušla u federaciju s Italijom – se zauzela za stvaranje NDH; Nijemci će to prihvatiti tek u vrijeme donošenja odluke o napadu na Jugoslaviju, te dali upute svojem predstavniku u Zagrebu [[Edmund Veesenmayer|Veesernmayeru]] da omogući proglašenje takve države čim njemačke trupe zauzmu glavni grad Hrvatske. Veesenmayeru će biti naloženo da vođenje nove države ponudi najprije vođi HSS-a Vlatku Mačeku.<ref>Tomasevich, opt cit, str. 34-43, 58-61</ref> Kad je nakon ožujskog [[državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državnog udara]] 1941. u režiji Britanaca srušena jugoslavenska vlada koja je bila pristupila Trojnom paktu, Hitler na sjednici državnog i vojnog vodstva zapovijeda razbijanje Jugoslavije, a u direktivama je odredba o uspostavi “Države Hrvatske”, pri čemu je predviđeno da se susjednim državama obećaju dijelovi NDH: jadranska obala Italiji, a Mađarskoj krajeve koje je Kraljevina Ugarska bila prisiljena prepustiti Jugoslaviji 1918., što je za NDH značilo gubitak Međimurja i Baranje.<ref>Kovačić, str. 60</ref> Nemajući drugog oslonca, vanjsku politiku NDH od početka do [[Kapitulacija Italije|sloma Italije]] obilježava nastojanje da se talijanske težnje suzbiju naslonom na [[Treći Reich]]. No, Njemačka nije radi Hrvatske kanila ugroziti odnose s Italijom, pa je stalno stajala na strani Italije. Tako je NDH potpisala pristup [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] u [[Venecija|Veneciji]], [[17. lipnja]] [[1941.]], pod okriljem Italije. Sve do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] odnosi Italije i NDH su bili zategnuti, a u početku je dolazilo i do sporadičnih oružanih incidenata (primjerice, u [[Obrovac|Obrovcu]]).<ref name="#1">[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |date=25. veljače 2014. }}, 2000., str. 68.</ref> === Rimski ugovori i odnos s Italijom === {{Glavni|Rimski ugovori (1941.)}} [[Datoteka:GovernateOfDalmatiaLocatorMap.png|mini|250px|Granice NDH i Italije na Jadranu po Rimskim ugovorima. Na karti [http://people.mail2me.com.au/sljeme/zemljopis_files/image009.jpg na ovom linku] prikazana je podjela talijanskog okupacijskog područja na zone – Prvu, Drugu i Treću. U drugoj, demilitariziranoj zoni, Italija je vršila vojnu i civilnu upravu.|alt=]] [[Datoteka:Rimski ugovori 1941.jpg|mini|desno|250px|Izaslanstvo NDH pri sklapanju Rimskih ugovora]] Očekivanje fašističke Italije je bilo da će Hrvatska biti područje pod potpunom i trajnom talijanskom dominacijom, te je nesklonost ustaša i Hrvata općenito da prihvate takav ponižavajući položaj doživjela kao izraz krajnje nezahvalnosti i razlog da se radi na dezintegraciji tek stvorene NDH i traži “povoljnija rješenja“ u aranžmanu s [[Četnici u NDH|četnicima]]. Glavni zapovjednik talijanskih snaga na istočnoj obali Jadrana [[Mario Roatta]] je talijanski stav jezgrovito izrazio rekavši da je bilo "pogrešno da se stvara država koja je u osnovi neprijateljska prema Italiji".<ref>"NDH i Italija, Političke veze i diplomatski odnosi", Nada Kisić Kolanović, Naklada Ljevak, Zagreb 2001., str. 218</ref> Pregovori o odnosu Italije i NDH, vođeni između izaslanstva NDH na čelu s Pavelićem i predstavnika Kraljevine Italije na čelu s ministrom vanjskim poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzom Cianom]], započeli su u Ljubljani 25. travnja 1941. godine. Italija je zatražila pripajanje pojasa širine nekoliko desetina kilometara duž čitave obale Jadrana, na što čak ni talijanski štićenik Pavelić nije nikako mogao pristati – objasnio je da bi nakon potpisivanja takvog ugovora zbog nezadovoljstva hrvatskog naroda "uskoro ostao bez posla",<ref>[http://znaci.org/00003/524.pdf "Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941. - 1945"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230517063535/https://www.znaci.org/00003/524.pdf |date=17. svibnja 2023. }}, Europapress Holding 2010., str. 267-268</ref> te su Talijani smanjili zahtjeve kako bi se Pavelić kao njihov eksponent ipak održao na vlasti. [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]] od [[18. svibnja]] [[1941.]] bio je predviđen dugotrajni podređeni odnos NDH prema fašističkoj Italiji. Ti su ugovori sastavljeni od 3 zasebna sporazuma: *''Ugovor o određivanju granica'' kojim je Italiji ustupljen veliki dio jadranskoga obalnog područja i obalne unutrašnjosti. Prema tom ugovoru, Italija je dobila područje Sušaka, Šibenika, Splita, otoke Rab, Krk, Vis, Korčulu, Mljet i mnoge druge manje otoke te dijelove Hrvatskoga primorja i Gorskoga kotara. Teritorij koji je izravno pripojen Italiji nazivao se i ''Prva zona''. Od dijela toga prostora uspostavljen je [[Guvernatorat Dalmacija]] sa sjedištem u Zadru. Italija je prisvojila 5.380 četvornih kilometara hrvatskog teritorija, s oko 380.000 stanovnika. Osim glavnine hrvatskih primorskih krajeva i velike većine otoka, Italija je prisvojila i najveći dio hrvatskih teritorijalnih voda.<ref>[http://znaci.org/00003/524.htm "RAT I REVOLUCIJA U JUGOSLAVIJI 1941-1945; OKUPACIJA I KOLABORACIJA "] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230421191145/https://znaci.org/00003/524.htm |date=21. travnja 2023. }}, Jozo Tomasevich, EPH, Zagreb 2010., str. 287</ref> *''Sporazum o vojničkim pitanjima'' odnosio se na jadransko primorsko područje, a NDH se obvezala da ne svome obalnom i priobalnom području neće graditi nikakve vojne objekte, neće držati ratnu mornaricu, osim za policijske poslove i poslove financijskoga nadzora. Ta zona poznata je kao ''Druga zona'' ili Demilitarizirana zona. Iako je Rimskim ugovorom bilo jasno predviđeno da Druga zona pripada NDH, već početkom rujna 1941. uspostavlja se ondje talijanska civilna i vojna vlast. Područje od Druge zone do crte njemačko-talijanskog razgraničenja utjecaja na NDH bilo je poznato kao ''Treća zona''; *''Ugovor o jamstvu i suradnji Kraljevine Italije i Kraljevine Hrvatske'' kojime Italiji pripada 25 godina jamčenja za političku nezavisnost Hrvatske i njenu teritorijalnu cjelovitost. NDH se obvezala da neće sklapati međunarodne sporazume koji bi bili u suprotnosti s tim jamstvom te da će koristiti iskustva talijanske vojske za ustrojstvo i izobrazbu [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|svoje vojske]]. Italija ujedno oduzima Hrvatskoj cjelokupnu trgovačku mornaricu. Troškovi okupacijskih talijanskih trupa naplaćivali su se (skupo) iz proračuna NDH.<ref>[http://znaci.org/00003/528.pdf "NDH između Hitlera i Mussolinija"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230422144922/https://znaci.org/00003/528.pdf |date=22. travnja 2023. }}, Bogdan Krizman, Globus, Zagreb 1983., str. 378 i 414</ref> {| style="margin: 0 auto;" | [[Datoteka:Prince Aimone of Savoy - restored.jpg|thumb|[[Tomislav II.|Tomislav II]], formalno hrvatski kralj 1941. – 1943.]] | [[Datoteka:Designacija Aimone Tomislava II. 18.05.1941.jpg|thumb|Proglašenje Tomislava II. kraljem NDH 18.05.1941. Ispred talijanskog kralja su poglavnik Pavelić i vojskovođa Kvaternik]] | [[Datoteka:Hrvatski Narod o dinastiji Savoj 19.05.1941.jpg|thumb|Javni proglas o uspostavi "hrvatske dinastije"]] |} Ante Pavelić osobno je zatražio od talijanskog kralja da imenuje svojeg rođaka za kralja Hrvatske. Vittorio Emanuelle III odabrao je princa [[Aimone, vojvoda od Spoleta|Aimonea, vojvodu od Spoleta]] te mu je Pavelić ponudio [[Zvonimirova kruna|hrvatsku kraljevsku krunu]]. Kruna je bila oblika zlatnoga vijenca s hrvatskim pleterom na koji je bio pričvršćen nešto veći križ,<ref name="time">{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,765632,00.html |title=Crown of Zvonimir |work=Newsletter |publisher=2009 Time Inc. |date=1941-05-26 |access-date=25. travnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130828021436/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,765632,00.html |archive-date=28. kolovoza 2013.}}</ref> te mu je predana zajedno sa zlatnom jabukom.<ref name="time" /> Iako Aimone nikad nije stupio na hrvatsko tlo, on je temeljem Rimskih ugovora formalno postao hrvatski kralj s imenom [[Tomislav II.|Tomislav II. od Hrvatske]], a NDH je službeno postala Kraljevina Hrvatska.<ref name="time" /> No, presude su se, primjerice, i dalje izricale u ime Nezavisne Države Hrvatske, a ne u ime kralja, kakav je običaj u monarhijama. Nakon proglašenja Rimskih ugovora, u Hrvatskoj je zavladalo veliko ogorčenje i bijes.<ref name="hh" /> Zabilježeni su brojni incidenti i napadi stanovništva na talijanske časnike ili predstavnike,<ref name="hh" /> a u Zagrebu su na Božić 1941. čak izbili prosvjedi protiv ugovora, koje su ustaše ubrzo ugušili.<ref name="ms">Marko Sinovčić, NDH u svjetlu dokumenata, Zagreb 1998., 188.-189.</ref> U prosvjedu je, osim većeg broja građana, sudjelovao i znatan broj vojnika, časnika i državnih službenika te je tom prilikom spaljena [[Zastava Italije|talijanska zastava]].<ref name="ms" /> Čak je i ministar bogoštovlja u Vladi NDH Mirko Puk održao u Omišu otvoreni protutalijanski govor, u kojem je izrekao: "Hrvatski narod neće imati mira dok Split i cijela Dalmacija ne budu prisajedinjeni Hrvatskoj. Bez Splita, bez svog slobodnog mora, Hrvatska ne može da se razvija i napreduje. Čvrsto je uvjerenje kompetentnih krugova da će, čim rat bude završen, biti ispravljene nepravde nametnute hrvatskoj naciji."<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/V_4_zrtve.html "ZABORAVLJENE HRVATSKE ŽRTVE FAŠIZMA", Povodom knjige Roka Ivande: "Logor Molat. Prešućeni simbol stradanja hrvatskog naroda"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522035945/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/V_4_zrtve.html |date=22. svibnja 2011. }}, ''Tomislav Jonjić, 2009. Pristupljeno 21. veljače 2022''</ref> Šef obavještajne službe NDH [[Vlado Singer]] je već početkom ljeta 1941. godine – kako je kasnije svjedočio [[Eugen Dido Kvaternik]] – izvijestio državni vrh o «talijanskom etapnom zaposjedanju čitave Hrvatske u pet etapa». Prva etapa je obuhvaćala područje koje je Italiji prepušteno Rimskim ugovorima; druga je imala uključiti reokupacija Druge zone; treća reokupaciju Treće zone; četvrta okupaciju Hrvatske do Save; a peta zaposjedanje sjeverne Hrvatske do Drave. Vlasti NDH se pokušale grubim terorom nad Srbima – cilj su prvenstveno bili žandari i policajci iz vremena Jugoslavije, te poznati predratni [[četnici]], ali je naposljetku zahvatio vrlo veliki broj Srba<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bib.irb.hr/492879 |title=Vlado Singer, Stjepan Rubinić – od visokih policijskih dužnosnika Nezavisne Države Hrvatske do zatočenika koncentracijskih logora |author=Kovačić, Davor |language=hr |year=2010 |publisher=Hrvatski institut za povijest |accessdate=2018-07-14 |archive-date=14. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180714164936/https://www.bib.irb.hr/492879 |url-status=live }}</ref> – ostvariti jaču kontrolu nad svojim teritorijem, ali su time samo potaknuli Srbe na ustanke i olakšali talijansku reokupaciju druge zone. Poslije će pokušati osloncem na Nijemce spriječiti daljnje napredovanje talijanskog plana. Odmah nakon sklapanja sporazuma Italija je napravila novu administrativnu podjelu ustupljenih područja; pri tom je na neodređeno vrijeme odgodila uspostavu autonomnog statusa za područje [[Split]]a i otoka [[Korčula|Korčule]], koja je bila predviđena Rimskim ugovorom.<ref name="#1"/> Pod vladavinom [[Fašistička Italija|Italije]] u pripojenim je krajevima (''I. zona'') provođena sustavna nasilna [[talijanizacija]]: kao što je ranije bilo učinjeno u Istri, talijanizirani su nazivi naselja i drugi toponimi, a talijanski je kao službeni jezik uveden u škole, crkve (uz latinski), državnu upravu, telegrafski i radijski promet. Sva hrvatska kulturna i nacionalna društva zabranjena su odlukom vlasti. Novine su izlazile ili na talijanskom, ili dvojezično i na talijanskom i na hrvatskom. Državni službenici i učitelji morali su govoriti talijanski da bi ostali u službi; kako takvih nije bilo mnogo, iz Italije je dovedeno nekoliko stotina novih učitelja da zamijene otpuštene. Hrvatsko se stanovništvo tvrdoglavo opiralo tim nastojanjima, što je guvernera Dalmacije Giuseppea Bastianinija navelo da ustvrdi kako će se stanovništvo Dalmacije koje ne prihvati talijanizaciju morati iseliti.<ref>{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00003/524.pdf |title=Rat i revolucija u Jugoslaviji, Rat i Koloboracija |author=Jozo Tomasevich |year=2010 |publisher=EPH Liber |accessdate=2018-07-14 |archive-date=17. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230517063535/https://www.znaci.org/00003/524.pdf |url-status=dead}}</ref> U listopadu 1941. god. su središnje vlasti NDH morale prihvatiti neugodnu ponovnu uspostavu vlast talijanskog okupatora – talijanski "saveznici" nisu vlasti NDH uopće pitali kod tzv. "reokupacije", nego ih tek obavijestili o novom stanju stvari – na približno polovici svojega teritorija, te preuzeti obvezu da financira okupacijske talijanske trupe, čiji je broj tada iznosio oko 150.000 vojnika.<ref name=":0">Z. Dizdar, [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=312675 Brojidbeni pokazatelji odnosa vojničkih postrojbi na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske 1941.-1945. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027114148/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=312675 |date=27. listopada 2020. }}, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 28 No. 1-2, 1996. str. 169, pristupljeno 12. kolovoza 2020.</ref> U studenom 1941. godine dobile su talijanske snage od Nijemaca "zeleno svjetlo" da prijeđu demarkacijsku crtu i stave pod svoju kontrolu cjelokupni teritorij NDH. Dio vladajućih krugova NDH – u prvom redu glavni vojni zapovjednik [[Slavko Kvaternik]] – uspjeli su ipak nagovoriti Nijemce da od toga odustanu i ostave svoju vojsku u NDH; tako su Zagreb i preostali kontinentalni dio Hrvatske ostali izvan talijanske kontrole.<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=312709 "Drama vojskovođe Slavka Kvaternika"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210628134815/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=312709 |date=28. lipnja 2021. }}, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 28 No. 3, 1996. Nada Kisić-Kolanović Pristupljeno 28. lipnja 2021.</ref> Dvije godine od potpisivanja Rimskih ugovora pa sve do kapitulacije Italije 1943. godine prošle su u očitom talijanskom sabotiranju tek stvorene države, kako bi si Italija trajno priskrbila vlast nad pojasom duž Jadrana širokim više desetaka kilometara (''Druga zona'', koja se protezala do nadomak Karlovca i Bihaća, a obuhvaćala i grad Mostar) i tako pretvorila Jadran u svoje unutrašnje more. Neuspjela nastojanja ustaša da ishode kod Nijemaca (koji su prvih godinu dana zaokupljeni invazijom na SSSR i drže na području NDH samo manje vojne snage potrebne za osiguranje strateških željezničkih pravaca) potporu za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa i njihova nesklonost da posve surađuju u pretvaranju Hrvatske u talijanski protektorat vrlo su ozlovoljila Talijane. Oni već pred kraj 1941. godine zabranjuju ulazak vojnih snaga NDH u područje između Jadrana i linije Karlovac – Mostar i nastoje čvrsto okupirati to područje u suradnji s [[četnici]]ma<ref>"Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945", Jozo Tomasevich, Sveučilišna naklada Liber 1979, pogl. [http://znaci.org/00001/40_26.htm "Talijanski sistemi upravljanja"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230421191206/https://znaci.org/00001/40_26.htm |date=21. travnja 2023. }}, [http://znaci.org/00001/40_48.htm "Kolaboracija s Talijanima u NDH"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221227132029/https://znaci.org/00001/40_48.htm |date=27. prosinca 2022. }}, [http://znaci.org/00001/40_66.htm "Britanski prekid s četnicima"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230421191216/https://znaci.org/00001/40_66.htm |date=21. travnja 2023. }}, [http://znaci.org/00001/40_25.htm "Njemački sistemi upravljanja"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230422144918/https://znaci.org/00001/40_25.htm |date=22. travnja 2023. }} i [http://znaci.org/00001/40_27.htm "Nezavisna država Hrvatska"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015235552/https://znaci.org/00001/40_27.htm |date=15. listopada 2022. }}</ref>- koji na znatnom dijelu tog područja uspostavljaju efektivnu vlast kao potpunu negaciju vlasti NDH; ostaju na većem dijelu područja koje okupiraju talijanske snage civilna administracija i redarstvene vlasti NDH, ali pod čvrstim nadzorom Italije kao okupacijske sile.<ref>{{Citiranje weba |first=Vladimir Đuro |last=Degan |title=Pravni aspekti i političke posljedice rimskih ugovora od 18. svibnja 1941. godine |page=274 |url=https://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/200888/zb200802_265.pdf |date=2018-02 |accessdate=2018-07-07 |publisher=Pravni fakultet u Splitu |archive-date=30. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210830231210/https://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/200888/zb200802_265.pdf |url-status=dead }}</ref> ==== Talijansko podupiranje srpskih pobuna ==== Ustaške i domobranske postrojbe pod komandom [[Vjekoslav Luburić|Maksa Luburića]] su već svibnja 1941. počele s represalijama protiv srpskog stanovništva, te su te represalije ubrzo poprimile razmjere masovnog protjerivanja i pokolja Srba u talijanskoj okupacijskoj zoni; prema nekim izvorima su ustaše do kraja srpnja samo u Lici ubile najmanje 1.800 srpskih civila, među njima brojne žene, djecu i starce.<ref>{{Citiranje knjige |last=Adriano |first=Pino |url=https://books.google.co.nz/books?id=U7tWDwAAQBAJ&newbks=0&hl=en&redir_esc=y |title=Nationalism and Terror: Ante Pavelić and Ustasha Terrorism from Fascism to the Cold War |last2=Cingolani |first2=Giorgio |date=2018-04-02 |publisher=Central European University Press |9=p+193 |access-date=9. kolovoza 2022. |archive-date=24. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221024022348/https://books.google.co.nz/books?id=U7tWDwAAQBAJ&newbks=0&hl=en&redir_esc=y |url-status=live }}</ref> Već 11. travnja 1941. ustaše su u taljanskoj okupacijskoj zoni ustanovile sustav logora Gospić-Velebit-Pag, u kojima su – kako se navodi u literaturi – do 25. kolovoza 1941. pobili oko 20.000, velikom većinom Srba, ali i Židova. U zapadnoj Hercegovini, mostarski biskup Alojzije Misić i drugi su svjedočili o ustaškim pokoljima tisuća srpskih civila, žena i djece do kolovoza 1941., za vrijeme talijanske okupacije.{{sfn|Tomasevich|2001|p=537}} Talijani su upravu istočne Hercegovine prepustili NDH 30. svibnja 1941., dva dana nakon potpisivanja Rimskog ugovora. Već sljedećeg dana, 1. lipnja, započela su strijeljanja Srba i zaplijene mnogih srpskih trgovina.<ref name=":10">{{Citiranje knjige |last=Tomasevich |first=Jozo |url=https://books.google.co.nz/books?id=8LAZtAEACAAJ&newbks=0&hl=en&redir_esc=y |title=The Chetniks |year=1975 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-0857-9 |pages=132-133 |language=en}}</ref> Prva ubojstva na tom prostoru su izvršile ustaše sveučilištarci koji su krajem svibnja stigli iz Zagreba.<ref name=":11" /> 3. i 7. lipnja kraj Ljubinja i Trebinja, ustaše su počinile dva pokolja, svaki s preko 100 srpskih žrtava, prvi od brojnih ustaških pokolja u kojima su bacali žrtve u krške jame<ref>{{Citiranje časopisa |last=Korb |first=Alexander |year=2017 |title=The disposal of corpses in an ethnicized civil war: Croatia, 1941–45 |url=https://www.academia.edu/19982793/The_disposal_of_corpses_in_an_ethnicized_civil_war_Croatia_1941_45 |journal=Academia.edu |pages=111}}</ref> To je izazvalo oružani otpor među Srbima, čija su sela ustaše potom spalile.<ref name=":10" /> Pobuna je narasla, pa su zauzeli više oružničkih postaja i mnoga naselja; tu su 28. lipnja 1941. godine ustanici počinili i [[Četnički pokolj u Avtovcu 28. lipnja 1941.|pokolj muslimanskog stavnovništva Avtovca]]. Osam [[Bojna|bojni]] vojnika NDH s topništvom je slomilo ustanak, za koji Tomasevich piše da je bio spontani odgovor na ustaški teror, bez sudjelovanja četnička i komunističkog vodstva.<ref name=":10" /> U Lici oružani otpor je uslijedio tek srpnja 1941., nakon niza ustaških masovnih pokolja nad civilnim srpskim stanovništvom.{{sfn|Sobolevski|p=282-283}} Tako je zapovjedništvo 1. hrvatske oružničke pukovnije o akcijama ustanika od 27.7. do 4.8.1941., zabilježilo da je zapažen "mali broj ustanika, a mnogo veći broj seljaka, koji sa svojim obiteljima sudjeluju u akciji", kao reakcija na ustaško "čiščenje", tj. "ubijanje i klanje Srba bez obzira na spol i dob."{{sfn|Sobolevski|p=282-283}} Suočena s hrvatskim nezadovoljstvom i nesuradnjom u pretvaranju Hrvatske u zemlju pod talijanskom dominacijom, Talijani u zoni svojega utjecaja ohrabruju ustanke Srba nezadovoljnih uspostavom NDH. Nakon što je u Hercegovini krajem lipnja izbio s četnicima snažno povezani [[Vidovdanski ustanak]] 24. lipnja 1941. u Istočnoj Hercegovini,<ref name=":11">[https://hrcak.srce.hr/clanak/150305 "Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250501033002/https://hrcak.srce.hr/clanak/150305 |date=1. svibnja 2025. }}, DAVOR MARIJAN, "Časopis za suvremenu povijest", God 35. br. 2, str. 545-576, Zagreb 2003.</ref><ref>[https://www.academia.edu/36863845/Stradanje_Hrvata_isto%C4%8Dne_Hercegovine_u_Drugom_svjetskom_ratu_i_pora%C4%87u_%C4%8Clanak_u_zborniku_O_%C5%BErtvama_je_rije%C4%8D_zbornik_radova_III_hrvatskog_%C5%BErtvoslovnog_kongresa_Zagreb_2006_ "Stradanje Hrvata istočne Hercegovine u Drugom svjetskom ratu i poraću",] Ivica Puljić, članak u zborniku: O žrtvama je riječ, zbornik radova III. hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Zagreb, (2006.)</ref> uslijedio je ubrzo i četničko-komunistički [[Dan ustanka naroda Hrvatske|ustanak na tromeđi]] Like, Bosanske Krajine i Dalmacije 27. srpnja iste godine.<ref>Jareb, Mario.[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114003 "Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150715220001/http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114003 |date=15. srpnja 2015. }}, ČSP, br. 3., str. 751.-771. (2011){{citat|Ostavljam po strani naše subjektivne greške i slabosti (…) ali prosto je izmišljena tvrdnja da su ‘četnički elementi’ tobože izazvali negativne pojave: pljačku, paljenje i slično, bar što se tiče Boričevca. Četnici to nisu mogli učiniti iz prostog razloga što ih nije bilo. Pored naroda koji je pod komandom nas komunista stupio u ustanak, u to vrijeme postojali su još samo plaćeni talijanski agenti, npr. Stevo Rađenović, Pajica Omčikus i Torbica iz Srba, Đuro Vugonja iz Gračaca, Savica Guteša iz Bruvna i slični, koji su tek kasnije po nalogu svojih poslodavaca stvorili organizacije i proglasili ih četnicima (…)|Gojko Polovina, 1988.}}</ref> Predstavnici vlasti NDH se ubrzo uvjeravaju u dobre odnose Talijana s četnicima, koje im potvrđuju sami talijanski vojni zapovjednici na terenu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00001/41.htm |title=ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, pogl. Reagiranje ustaškog režima i sporazumi s Talijanima |author=Fikreta Jelić Butić |year=1986 |publisher=Globus |accessdate=2020-07-28 |archive-date=24. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221024030202/https://znaci.org/00001/41.htm |url-status=dead}}</ref> Do raskola između partizana i četnika je došlo več jeseni 1941. zbog zločina počinjenih prema hrvatskom i muslimanskom stanovništvu, te odnosa prema Talijanima. Kako komunisti ubrzo predvode [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizane]] u borbu protiv stranih fašista, Talijani se u krajevima NDH u kojima onemogućuju djelovanje domobrana i ustaša, oslanjaju na [[Četnici u NDH|četnike]] i pružaju im punu pomoć-<ref name="osovina">{{Citiranje weba |url=http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ |title=Dinko Odak:Slomljena Osovina (2) – Travanjski rat, Hrvatski povijesni portal, ISSN 1846-4432 |access-date=29. listopada 2012. |archive-date=5. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120705061322/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ |url-status=dead}}</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=108596 "PRILOG ISTRAŽIVANJU ZLOČINA ČETNIČKOG POKRETA U LICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150715231125/http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=108596 |date=15. srpnja 2015. }}, Mihael Sobolevski, Senj, zb. 21, str. 271.-290. (1994.), v. str. 278 i 286</ref> priznajući ih kao [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|dobrovoljačku antikomunističku miliciju]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html |title=Zovak, Domagoj, Odnos dinarske četničke divizije i talijanskog okupatora, Hrvatski povijesni portal, ISSN 1846-4432, 13.04.2010. (pristupano 23. kolovoza 2010.) |access-date=29. listopada 2012. |archive-date=22. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111222070633/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html |url-status=dead}}</ref> Četnici postaju glavni talijanski suradnici u borbi protiv partizana, koji su pak u Hrvatskoj i BiH sve do kapitulacije Italije 1943. god. pretežno sačinjavali Srbi (hrvatski demograf Vladimir Žerjavić procjenjuje da je u NDH 82.000 Srba poginulo kao partizani, a 20.000 kao četnici<ref>{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |year=1992 |title=Manipulacije žrtvama drugoga svjetskog rata 1941. – 1945. |url=https://hrcak.srce.hr/209843 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=24 |issue=3 |pages=161 |issn=0590-9597 |access-date=15. kolovoza 2021. |archive-date=15. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210815115324/https://hrcak.srce.hr/209843 |url-status=live }}</ref>). Već [[7. rujna]] 1941. Italija je ponovno okupirala Drugu zonu (80&nbsp;km od mora – to su približno bili krajevi koje je talijanski ministar vanjskih poslova Galeazzo Ciano za Italiju tražio od Ante Pavelića).<ref name="jt" /> U njoj je preuzela i civilnu upravu, [[ustaška vojnica]] morala je to područje napustiti, a [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranske]] postrojbe stavljene su pod talijanskim zapovjedništvo. Veliki župani u Dalmaciji postojali su samo na papiru.<ref name="gim" /> Italija je nešto kasnije okupirala i Treću zonu, do granice interesne zone, ali se 1942. povukla u skladu sa Zagrebačkim sporazumom. Odnosi NDH s Italijom su konstantno bili napeti. Italija je budno pazila na hrvatsku politiku prema izgubljenim krajevima: talijanski izaslanici su prosvjedovali kod vlasti NDH u slučaju ako bi se u novinama pojavila reportaža ili fotografija iz Dalmacije, čak i iz onih krajeva koji su po Rimskim ugovorima pripali NDH. U proglasu i provedbenoj zapovijedi kojim ponovno uspostavlja okupaciju ''Druge'' i ''Treće zone'' (tj. na približno polovini teritorija NDH), aktualni zapovjednik talijanske 2. armije (i uskoro potom, Načelnik glavnog stožera oružanih snaga Kraljevine Italije) general [[Vittorio Ambrosio]] ostavlja vlastima NDH tek civilnu upravu (i to pod nadzorom talijanskih vojnih vlasti) u ''Trećoj zoni''; ''Druga zona'' je pod potpunom vlašću Italije. U izvještaju o reakciji vladajućih krugova NDH na ponovno zauzimanje Druge i Treće zone Giovanni Battista Oxilia, prvi čovjek talijanske Vojne misije u Zagrebu, iznosi otvoreno: „Sadržaj tih mjera svi su ministri općenito protumačili kao namjeru Italije da zauzme područja koja su ugovorima dodijeljena NDH (prikrivajući ponovnu okupaciju navodnim vojnim razlozima) i da ih kasnije više ne vrati." Potpunim ponovnim zauzimanjem ''Druge zone'' Italija je zapravo dobila područja koja je odlučnim nagovaranjem pokušala dobiti od Pavelića na konferenciji održanoj 25. travnja 1941. u Ljubljani.<ref>Tomasevich, op. cit, str. 282</ref> Istodobno s potiskivanjem vojne prisutnosti NDH u svojoj okupacijskoj zoni, Talijani naoružavaju i na svaki drugi način podržavaju četnike, u kojima vide faktor koji će trajno udaljiti Hrvatske "pretenzije" od Jadrana. Na sastanku 10. siječnja 1942. godine – pred [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]] i njemačkim generalom [[Edmund Glaise von Horstenau|E. Gleise von Horstenauom]] – zapovjednik II.a talijanske armije general [[Mario Roatta]] izvješćuje njemačke saveznike da drži pod svojim zapovjedništvom 3.000 četnika kod Plaškog i Vrhovina, 8.000 kod Knina (među kojima 3.000 iz Hercegovine) i u Hercegovini 8.000, tj. ukupno 19.000 četnika. Sve je te četnike Roatta organizirao i premještao bez da išta pita vlasti NDH – čijim je dužnosnicima nekoliko dana ranije govorio da pod svojom kontrolom navodno ima svega 1.500 četnika. Roatta je na sastanku najavio da će "morati" na teritoriju NDH upotrijebiti i dio od 20.000 četnika kojima zapovijeda na području Crne Gore, i čiji broj namjerava povećati za daljnjih 10.000.<ref>[http://znaci.org/00003/528.pdf "NDH između Hitlera i Mussolinija"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230422144922/https://znaci.org/00003/528.pdf |date=22. travnja 2023. }}, Bogdan Krizman, Globus, Zagreb 1983., str. 489</ref> Čak i pred Nijemcima, Roatta je propustio napomenuti da među četnicima koje on raspoređuje po NDH već djeluje Zlatiborski četnički odred, doveden iz same Srbije.<ref>"Vojno politička organizacija četnika u Lici od kapitulacije Italije do povlačenja iz Like", Krešimir Matijević, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2006</ref> U izvještaju [[Oberkommando der Wehrmacht|Vrhovnoj komandi Njemačkih oružanih snaga]] od 13. rujna 1941. godine general [[Edmund Glaise von Horstenau]] izvješćuje: "...ustanak je prešao i iz Srbije preko srednje Drine ovamo...Ozren planina jedno je od središta ustaničkog pokreta. Drugo ustaničko područje: Bosanski Petrovac-Drvar nalazi se najvećim dijelom u talijanskom okupacionom prostoru, ali se pruža, ipak, u pravcu Vrbasa i u njemačku zonu.... Čitavo ustaničko žarište proteže se na sjeverozapad do Bihaća, a na jugoistok preko Glamoča. Manja četnička gnijezda nalaze se još i u planinama jugozapadno od Kostajnice... Položaj u tzv. demilitariziranoj zoni, koju su Talijani nedavno uzeli čvršće u svoje ruke, nije sasvim pregledan, kao ni onaj u Crnoj Gori. Dio četnika u Dinarskim Alpama neprijateljski se odnosi prema Talijanima. Na ostalim mjestima, pogotovo u gornjoj Hrvatskoj, četnici surađuju složno s talijanskim jedinicama. Talijanski oficiri dopuštaju da četnici kod Gračaca djeluju kao neka vrsta cestovnog redarstva...Tako se dvolično provodi i akcija razoružavanja. Međutim, treba, na žalost, reći da se stanovništvo u talijanskom prostoru osjeća mnogo sigurnijim nego u područjima zauzetim od Nijemaca. Posebno je djelatnost ustaša tamo zauzdana... U hrvatskim vladinim krugovima bilježe se sa zabrinutošću brojni dokazi uskih srpsko-talijanskih odnosa... Položaj je u Hrvatskoj prema tome trenutačno u prilično kritičnoj fazi. Dvije trećine zemlje nalaze se u rukama Talijana i ustanika, a samo trećina u rukama vlade NDH. Iznad svega osvećuju se prirodno teške pogreške pri porodu i razdvojen položaj, u koji je zemlja od rođenja zapala, zbog vanjskopolitičkih uvjetovanosti. I jedno bolje utemeljeno državno vodstvo teško da bi moglo naći izlaz iz takvog guštika."<ref>{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00003/528.pdf |title="Pavelić između Hitlera i Mussolinija", str. 192-194 |author=Bogdan Krizman |year=1980 |publisher=Globus, Zagreb |access-date=6. ožujka 2023. |archive-date=22. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422144922/https://znaci.org/00003/528.pdf |url-status=dead}}</ref> Iako četnici kod Talijana harangiraju protiv komunista već od rujna i listopada 1941. godine, postrojbe pod kontrolom četnika u prve oružane borbe protiv partizana stupaju tek u proljeće 1942. godine, u suradnji s Talijanima kojima su partizani – koje predvode komunisti koji se spremno bore protiv svih neprijatelja SSSR-a, i u čije redove je pristupilo dosta Hrvata s područja pripojenoga Italiji, koji su visokomotivirani za borbu protiv Talijana – počeli stvarati ozbiljne probleme.<ref>{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00001/11_20.htm |title=DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PIONI OKUPATORSKE POLITIKE |author=Nikola Milovanović |year=1985 |publisher=Centar za informacije i publicitet, Zagreb |accessdate=2020-07-28 |archive-date=21. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230421191203/https://znaci.org/00001/11_20.htm |url-status=dead}}</ref> U travnju 1942. godine izvješćuje izaslanik njemačkog ministra vanjskih poslova u Zagrebu dr. Edmund Veesenmayer, kako Italija očito nije zainteresirana za sređenu i nezavisnu Hrvatsku, te da ona svim sredstvima pokušava što brže stvoriti stanje koje će NDH trajno onemogućiti život.<ref>[http://znaci.org/00003/528.pdf "NDH između Hitlera i Mussolinija"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230422144922/https://znaci.org/00003/528.pdf |date=22. travnja 2023. }}, Bogdan Krizman, Globus, Zagreb 1983., str. 11 i 310</ref> [[Tomislav II.]] je [[Abdicirati|abdicirao]] [[20. kolovoza]] [[1943.]] Kraljevina Italija bezuvjetno kapitulira 8. rujna 1943., nakon čega je [[Ante Pavelić]] (nakon konzultacija s Njemačkom) sljedeći dan [[s:Proglas o preuzimanju vlasti u Dalmaciji|stavio izvan snage Rimske ugovore]], koje je Pavelić bio potpisao.<ref>[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], 9. rujna 1943., br. 829., str. 1. i 2.</ref> Pavelić je tražio od Njemaca i povratak Istre,<ref>{{Citiranje weba |first=Glas Istre |title=POGLAVNIK PAVELIĆ JE SANJAO ISTRU, ALI JE NIJE DOSANJAO: Račune su mu pobrkali Nijemci, a potpuno antifašisti |url=https://www.glasistre.hr/istra/poglavnik-pavelic-je-sanjao-istru-ali-je-nije-dosanjao-racune-su-mu-pobrkali-nijemci-a-potpuno-antifasisti-789517 |url-status=live |access-date=18. kolovoza 2022. |archive-date=18. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220818002310/https://www.glasistre.hr/istra/poglavnik-pavelic-je-sanjao-istru-ali-je-nije-dosanjao-racune-su-mu-pobrkali-nijemci-a-potpuno-antifasisti-789517 }}</ref> medjutim oni su to odbili, te stavili Istru, Rijeku, Zadar, Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu pod direktnom njemačkom upravom, takozvane ''[[Operativna zona Jadransko primorje|Operationszone Adriatisches Küstenland]].'' Tako će Istra prvi put postati dijelom Hrvatske, a preostali dijelovi pripojeni Italiji nakon I. svjetskog rata biti vraćeni Hrvatskoj tek nakon partizanskog oslobođenja tih područja u [[Tršćanska operacija|Tršćanskoj operaciji]] krajem travnja i početkom svibnja 1945. godine. ===Odnos s Njemačkom === [[Datoteka:Adolf Hitler meets Ante Pavelić.1941.jpg|mini|250px|desno|[[Ante Pavelić]] i [[Hitler]]]] [[Datoteka:Ante Pavelić, Edmund Glaise von Horstenau and Siegfried Kasche.jpg|mini|250px|desno|Njemački konzul [[Siegfried Kasche]], vrhovni zapovjednik njemačkih snaga u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|von Horstenau]] i [[Ante Pavelić]] u Zagrebu.]] [[Datoteka:Ante_Pavelić_und_Joachim_von_Ribbentrop.jpg|mini|lijevo|200px|[[Ante Pavelić]] i njemački ministar vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop]]]] [[Treći Reich|Hitlerova Njemačka]] je na početku bila posve nezainteresirana za formiranje zasebne hrvatske države, te je u ožujku i travnju 1941. godine nudila Mađarskoj da si pripoji čitavu Hrvatsku, izuzev dijela uz more za koji je bila zainteresirana Italija. Međutim su to Mađari odbili, odgovorivši da ih zanima samo pristup moru te stanoviti dijelovi teritorija Kraljevine Jugoslavije uz Mađarsku južnu granicu – Bačka, Baranja, Banat (ta pokrajina poslije neće biti priključena Mađarskoj) i Međimurje.<ref name=":1" /> Znajući da [[Adolf Hitler|Hitler]] zapravo nije imao planove za razbijanje Jugoslavije, nego je tek popustio talijanskoj težnji da se uništi državu koja je predstavljala zapreku njenom pretvaranju Jadrana u unutarnje talijansko more, čelnici NDH su vrlo nastojali bespogovorno surađivati s Nijemcima i tako postupno smanjiti jak talijanski utjecaj. Servilnost odnosa NDH prema Njemačkoj dobro ilustrira slučaj tzv. ''note Sambugnach''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.tomislavjonjic.iz.hr/IV_blazekovic.html |title=Razgovor s dr. Milanom Blažekovićem, "S optimizmom gledam u hrvatsku budućnost!", Razgovarao: Tomislav Jonjić |access-date=21. listopada 2012. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304190012/http://tomislavjonjic.iz.hr/IV_blazekovic.html |url-status=live }}</ref> Naime, nakon [[Pokolj u potkamešničkim selima 28. i 29. ožujka 1944.|pokolja nad više stotina hrvatskih civila]] koji su počinile njemačke snage u [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otoku kod Sinja]] u ožujku 1944., ministar za Dalmaciju [[Edo Bulat]] uputio je bijesno pismo ministru vanjskih poslova, Stijepu Periću, koji je otpravio prosvjednu notu Nijemcima zbog divljanja njihove vojske u Dalmaciji, ulažući protest zbog umorstva i povrede [[suverenitet]]a i zastave te tražeći suđenje počiniteljima.<ref name="jt" /><ref name="rzhp" /> Nijemci su odbili primiti notu, zabranjujući hrvatskoj vladi da joj se ikad više obrati takvim tonom.<ref name="jt" /><ref name="rzhp" /> Nakon toga, Pavelić je jednostavno smijenio Perića.<ref name="jt" /> Isto tako, Pavelić je u jednom posjetu [[Hitler]]u vratio osobne predmete pruskog kralja [[Fridrik II. Veliki|Friedricha II. Velikog]] i pruske ratne zastave, koje su mu zaplijenili hrvatski ratnici u sklopu habsburške vojske prilikom jednog prepada na [[Pruska|pruski]] tabor.<ref>[[Vladimir Brnardić]]: [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0062004/varazdinci.asp Hrvatske krajiške pješačke pukovnije do 1809. Varaždinski generalat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307082643/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0062004/varazdinci.asp|date=7. ožujka 2014.}}, [[Hrvatski vojnik]], broj 6, studeni 2004.</ref> S druge strane, Nijemci su bili prilično nezadovoljni ustaškom vlašću u NDH. Naime, iako je u početku sam [[Hitler]] podržao ustaške namjere o preseljenju i progonu Srba,<ref>Tanner, Marcus. Croatia: A Nation Forged in War. New Haven: Yale University Press. 1997., str. 147.</ref><ref>Jonjić, 2000., str. 6.</ref> teroristička ustaška politika prema Srbima poticala je pobunu stanovništva i jačala narodnooslobodilački pokret. Njemačka u početku nije htjela vezivati veće snage u NDH,<ref>Jonjić, 2000., str. 3.</ref> no kako je na to bila primorana širenjem i jačanjem [[NOP|NOP-a]], tražili su druga rješenja. Opunomoćeni njemački general u NDH, [[Edmund Glaise von Horstenau]], predlagao je da bi najbolje rješenje bilo izdvajanje izvršne vlasti, [[Domobranstvo (NDH)|Domobranstva]] i [[Oružništvo|Oružništva]] iz vlade zbog toga što je ustaška vlast kompromitirana zločinima, pogreškama i korupcijom. U listopadu 1941. Nijemci su ponudili [[Vladko Maček|Mačeku]] preuzimanje nekakve činovničke vlade, koja bi predstavljala njemačku vojnu upravu u NDH.<ref>Jonjić, 2000., str. 108.</ref> [[1942.]] tajno su ponudili [[Italija|Italiji]] vojno preuzimanje kontrole nad čitavom NDH, što je Italija odbila, smatrajući da bi to bio prevelik teret.<ref>Jonathan Steinberg. All Or Nothing: The Axis and the Holocaust, 1941–1943. str. 44.</ref> Kako je vrijeme prolazilo, neučinkovitost i nefunkcioniranje vlasti i oružanih snaga NDH doveli su do njemačkog aktivnog angažmana. Nijemci su krajem 1942. čak svojim vojnim zapovjedništvima podčinili sve [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranske]] postrojbe veće od [[Bojna|bojne]] (1000 vojnika).<ref name="uspon" /> Nijemci nisu ozbiljno shvaćali neovisnost NDH, nego su se na njene strukture oslanjali kao na pomoć svojoj okupaciji: na području NDH unovačeno je ljudstvo – mahom etnički Hrvati – za više divizija [[Wehrmacht]]a i [[SS|SS-a]] koje su djelovale izravno pod njemačkim zapovjedništvom i bez ikakve odgovornosti prema zakonima i vlastima NDH: [[369. hrvatska "Vražja" divizija|369. "Vražja" divizija]]; [[373. "Tigar" divizija]]; [[392. hrvatska "Plava" divizija|392. "Plava" divizija]] (te tri postrojbe nazivalo se "legionarskim"), [[13. oružana gorska divizija SS-a "Handžar"]] i [[23. oružana gorska divizija SS-a "Kama"]]. Zapovjedni jezik u tim postrojbama bio je njemački (izvorno je bilo zamišljeno da jednu diviziju čini oko 8.500 Hrvata, te oko 3.500 Nijemaca), te su na tom jeziku polagalo i vojničku prisegu – u kojoj se zaklinjalo na odanost i Njemačkoj i Hrvatskoj. Uglavnom su ratovale na području NDH. Troškove tih i drugih njemačkih okupacijskih postrojbi naplaćivani su vrlo obilno od NDH, te je uzdržavanje oko 220.000 njemačkih vojnika krajem 1943. godine koštalo NDH 46,8 milijuna maraka mjesečno.<ref>Z. Dizdar, [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=312675 Brojidbeni pokazatelji odnosa vojničkih postrojbi na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske 1941.-1945. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027114148/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=312675 |date=27. listopada 2020. }}, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 28 No. 1-2, 1996. str. 179, pristupljeno 11. kolovoza 2020.</ref> Uz to su Nijemci na području NDH "na vjeresiju" otkupljivali što im je god trebalo, te je trgovinska razmjena između Njemačke i NDH bila toliko povoljna za Njemačku da NDH nakon naplate svih troškova okupacijskih trupa, te troškova oružja i opreme za postrojbe same NDH koji su nabavljani u Njemačkoj (to je koštalo približno pola milijarde maraka) ostaje neto – vjerovnik Njemačkoj za daljnji iznos od preko pola milijarde njemačkih maraka; iznimno visok iznos s obzirom na vrijednost novca u to doba (taj je dug od Njemačke poslije naplatila Titova Jugoslavija).<ref>[http://znaci.org/00003/524.htm "Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945; okupacija i kolaboracija"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230421191145/https://znaci.org/00003/524.htm |date=21. travnja 2023. }} (prijevod s izvornika na engleskom), Jozo Tomasevich, Zagreb, EPH-Liber 2010., str. 745–761.</ref> Domobranske i ustaške postrojbe (koje su bile pod kontrolom vojnih vlasti NDH) su nerijetko stavljane pod operativnu kontrolu legionarskih ili drugih njemačkih postrojbi. Već potkraj 1942. [[vojska NDH]] u cjelini je bila stavljena pod [[Oberkommando der Wehrmacht|kontrolu zapovjedništva njemačkih vojnih snaga]]; izvan te kontrole su ostale tek postrojbe civilne policije, [[Poglavnikov tjelesni zdrug]] koji osigurava središnja tijela vlasti u Zagrebu, te čuvari zatvora i logora – oko čije se najkrupnije postrojbe koja je čuvala [[Koncentracijski logor Jasenovac]] razvio [[Ustaški obrambeni zdrug]].<ref>{{Citiranje weba |author=Milan Radanović |title=Zločini 3. bojne 1. ustaškog obrambenog zdruga na području Stare Gradiške i Bosanske Gradiške krajem 1943. i početkom 1944. |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=323203 |accessdate=8. travnja 2021. |publisher=Tragovi : časopis za srpske i hrvatske teme, Vol. 2 No. 1, 2019. |archive-date=19. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419094409/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=323203 |url-status=live }}</ref> Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] NDH potpada pod čvrstu kontrolu Njemačke, koja je preuzela čak i policijske poslove u NDH. Uz djelatnost njemačkih obavještajnih službi i vojne žandarmerije koja je bila prisutna još od početka okupacije, u travnju 1943. Ante Pavelić je s [[Heinrich Himmler|Heinrichom Himmlerom]] dogovorio/pristao na stvaranje [[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačke redrstvene organizacije]] popunjene Nijemcima iz Reicha, Hrvatima (koje smije novačiti i premještati iz OS NDH) i hrvatskim Volksdeutscherima; određeno je da će na njenom čelu biti [[Konstantin Kammerhofer]]. Nove policijske postrojbe, koje nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije 1943.]] djeluju na cjelokupnom području NDH, bile su pod izravnim zapovjedništvom Njemačke, te su nosile njemačke odore s hrvatskim grbom. Službeni naziv novog redarstva bio je ''[[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatsko]]<nowiki/>j'', odnosno Njemačko redarstvo u Hrvatskoj. Neslužbeni naziv – Njemačko-hrvatska policija – korišten je i u službenim dokumentima. Do ljeta 1944. ustrojeno je petnaest bojni, raspoređenih u pet pukovnija, od kojih je 1. ''Polizei Freiwilligen-Regiment Kroatien'' osnovana u studenom 1943. kao ''Polizei Freiwilligen-Regiment Kroatien''; ta je postrojba bila pretežno popunjena Volksdeutscherima. Od ožujka 1944. i 3. pukovnija je Volksdeutscherskog sastava, kao rezultat prekomande triju kompletnih domobranskih željezničko-stražarskih bojni u ''Deutsche Polizei''. Formirano je i 15 samostalnih bojni, nazvanih ''Polizei Freiwilligen-Bataillon Kroatien'', numerirane od 1 do 15. Krajem 1944. god. Njemačko-hrvatska policija ima oko 32.000 pripadnika. Početkom 1945. spojeno je 12 tih bojni u Oružničku diviziju Hrvatska (''Gendarmerie Division Kroatien''). Troškove te policije- kojom je upravljalo Ministarstvo unutarnjih poslova Njemačke i u kojoj je službeni jezik bio njemački – podmirivala je NDH.<ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/2207-ustrojavanje-i-djelovanje-njemakoga-redarstva-u-hrvatskoj "Ustrojavanje i djelovanje Njemačkoga redarstva u Hrvatskoj"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716025231/http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/2207-ustrojavanje-i-djelovanje-njemakoga-redarstva-u-hrvatskoj|date=16. srpnja 2015.}}, Mladen Kaldana, za Hrvatski Fokus, 28. ožujka 2011</ref> Također su [[Wehrmacht]] i [[Schutzstaffel|SS]] novačili na području NDH osoblje za vojne postrojbe kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva koje su bile angažirane na Istočnom bojištu. [[Slika:Hrvatska zrakoplovna legija.jpg|minijatura|lijevo|Hrvatske vojne obveznike koristio je [[Treći Reich]] i na bojištima u drugim zemljama. Na slici [[Hrvatska zrakoplovna legija]]]] Daljnje smanjivanje suvereniteta NDH, u kojoj je sada njemačka policija obavljala redarstvene poslove, bio je kontekst u kojem u drugoj polovini 1944. godine nastaje [[Urota Lorković-Vokić]], čije sudionike otkriva Gestapo (prema dogovoru s Njemačkom, od 1943. godine NDH nije više imala vlastite tajne službe, nego je odgovarajuće poslove obavljale njemačke službe), a Ante Pavelić – koji je zapravo od početka bio informiran o nastojanju da se NDH prevede na stranu [[Saveznici|Saveznika]] – mora provesti uhićenje njenih pripadnika. U travnju 1945. godine je Pavelić dao i pobiti glave urotnike – tako i [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], svojeg dugogodišnjeg bliskog suradnika. Porast njemačke kontrole nad NDH možemo pratiti u broju njemačkih vojnika na njenom području. Krajem 1941. godine (u jeku njemačke invazije na Sovjetski savez) u NDH se nalazilo oko 18.000 njemačkih vojnika, sredinom 1943. godine broj je porastao na 107.500 njemačkih vojnika (od čega 45.000 vojnih obveznika NDH u sastavu njemačkih postrojbi), a krajem 1944. godine je zbog povlačenja njemačkih snaga s Balkanskog poluotoka bilo na području NDH ukupno 350.000 njemačkih vojnika (70.000 vojni obveznici NDH).<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=29736 "Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222110254/http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=29736 |date=22. prosinca 2015. }},Davor Kovačić, Časopis za suvremenu povijest, Vol.39 No.3 Siječanj 2008.</ref> Već 1943. godine će veći broj vojnih obveznika NDH biti u raznim njemačkim postrojbama, nego u Oružanim snagama NDH, a vodstvo NDH je od svojih postrojbi u potpunosti nadzirala jedino one stacionirane u Zagrebu – dok su sve druge bile podvrgnute zapovijedanju generala koji su zapovijedali njemačkim divizijama stacioniranima u NDH (v. članak [[Hrvatske oružane snage]]). === Odnosi NDH i Mađarske === Gotovo jednako teški kao s Italijom, bili su i odnosi s [[Kraljevina Mađarska|Mađarskom]] zbog [[Velika Mađarska|sudaranja nacionalnih interesa]]. Mađarska je okupirala [[Međimurje]] i [[Baranja|Baranju]] te ih jednostrano pripojila, točnije, Mađarska je okupirala Baranju 11. travnja 1941. godine, a Međimurje 16. travnja 1941. godine; oboje bez pristanka vlasti NDH. Osobito je pitanje pripajanja Međimurja Mađarskoj bilo razlogom vrlo loših odnosa Mađarske i NDH.<ref name="#2">Kovačić, str. 61</ref> Kraljevska jugoslavenska vojska napustila je Međimurje već prvog dana rata. 7. travnja ondje su ušli Nijemci, a mjesne ustaše pošle su organizirati civilnu upravu 8. travnja. Imali su problema s promađarskim aktivistima (etničkim Mađarima i odnarođenim Hrvatima). Svaka je diskusija prekinuta mađarskim vojnim pripajanjem. Mađarska je odmah krenula s radikalnim asimilacionističkim mjerama iz 19. stoljeća kojima je zatirala i mađarizirala manjine: poticanjem mjestnih partikularizama i oštrim kažnjavanjem svake komunikacije s matičnim narodom. Reaktivirali su tezu o tobožnjem posebnom "međimurskom narodu", potom nakon ukidanja vojne uprave Međimurje prestaje biti posebna jedinica i inkorporirano je u Zadarsku županiju. U škole su uvedeni mađarski i "međimurski" jezik, a vodilja je bila postupni prijelaz na mađarski. Osnovan je list kao organ mađarske vlasti. Toponimi su promijenjeni u mađarske, u povijesnoj nastavi njegovan je kult velikomađarskih događaja i mađaronskih osoba, hrvatstvo Međimurja negirao se u svakoj prilici, cijelo Međimurje premrežili su gustom mrežom oružničkih postaja koje su sprječavale svaki pokušaj protumađarske djelatnosti i propagande te su uhićivali prvake Hrvata.<ref>Kovačić, str. 60, 73</ref> NDH nikada nije priznala Mađarskoj pravo na Međimurje, protestirala je protiv njega i naglašavala svoje pravo; u NDH su pomalo naivno za to krivili lokalne mađarske zapovjednike, a mađarski predstavnici to su potvrđivali "da je do toga došlo pod pritiskom mađarske javnosti i vojnih krugova predvođenih regentom Miklòsem Horthyem". Hrvatski se tisak odupirao mađarskoj promidžbi, dok je nju u NDH pronosio njemački tisak, koji je pisao s promađarskih gledišta. Službeni je Berlin bio stava da će se pitanje Međimurja riješiti poslijeratnom mirovnom konferencijom.<ref>Kovačić, str. 63,66</ref> Zbog ovakvog mađarskog postupka Mađarske, NDH i Mađarska nisu međusobno surađivale ni redarstveno ni policijski-obavještajno.<ref>Kovačić, str. 59</ref> Ministar vanjskih poslova NDH [[Mladen Lorković]] ocijenio je da su odnosi NDH s Mađarskom u beznadnom položaju, a prigodom sazivanja Sabora 24. veljače 1942. izjavio je da Međimurje "smatra sastavnim dijelom NDH"; NDH dugo nije htjela akreditirati veleposlanika.<ref>Kovačić, str. 63, 66</ref> Nasuprot mađarskoj integraciji, NDH je ipak zadržala upravu za kotare Čakovec i Prelog. Oni ipak nisu djelovali u tim gradovima, ali su održavali stanovitu aktivnost iz Varaždina, kao teritorija pod kontrolom NDH. Međimurje je upravno pripalo velikoj župi Zagorju, a u zemljovidima unošeno u granice NDH.<ref>Kovačić, str. 68</ref> Mađarska je zahtijevala [[razmjena stanovništva|razmjenu stanovništva]] u [[Srijem]]u i Baranji, luku [[Rijeka|Rijeku]], odnosno [[Sušak]] (nakon talijanske okupacije bilo koju jadransku luku), a kasnije i bescarinski režim za prijevoz robe iz Mađarske na [[Jadran]] te davanje željeznice Zagreb-Rijeka u najam mađarskih državnih željeznica.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |date=25. veljače 2014. }}, 2000., str. 42.-67.</ref> Tijekom srpnja [[1941.]] stanje se toliko zaoštrilo da se razmišljalo i o prekidu svih diplomatskih odnosa s Mađarskom.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |date=25. veljače 2014. }}, 2000., str. 57.</ref> Mađarski apetiti nisu se zaustavili na pripajanju Međimurja i Baranje, kao ni Bačke koja je također imala brojne Hrvate. Planirali su se i dalje širiti na hrvatske krajeve. Među tim kartografskim planovima bio je i jedan koridor preko Hrvatske prema Rijeci kao "mađarskoj državnoj luci", a za dalju budućnost su predvidjeli da se dio morske obale od grada Rijeke do ušća rijeke Zrmanje ponovno nazove "Mađarsko primorje". Višestruki diplomatski prosvjedi i zahtjevi NDH prošli su bez ikakva dobra rezultata.<ref name="#2"/> Brzo priznanje NDH koje je Mađarska dala nije moglo sprati nečasno mađarsko prisvajanje hrvatskih krajeva. Sramotno po ustaški pokret, Pavelić je poslije rata napisao topli nekrolog Horthyju.<ref>Kovačić, str. 63</ref> === Odnosi sa Slovačkom, Bugarskom i Rumunjskom === [[Datoteka:Ante Pavelić, Karl Murgaš and Mladen Lorković.jpg|mini|desno|250px|Ante Pavelić, [[Slovačka Republika (1939. – 1945.)|slovački]] veleposlanik Karl Murgaš i ministar vanjskih poslova [[Mladen Lorković]]]] NDH je održavala izrazito srdačne i prijateljske odnose sa [[Slovačka Republika (1939. – 1945.)|Slovačkom]] i [[Bugarska|Bugarskom]].<ref name="nkk">{{Citiranje weba |url=http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/14690760600963248 |title=Nada Kisić-Kolanović: The NDH’s Relations with Southeast European Countries, Turkey and Japan, 1941–45, Totalitarian Movements and Political Religions, Vol. 7, No. 4, 473–492, December 2006 |access-date=29. listopada 2012. |archive-date=18. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190618224221/https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/14690760600963248 |url-status=live }}</ref> Postojale su neke kombinacije oko stvaranja saveza [[Slovačka Republika (1939. – 1945.)|Slovačke]], NDH i [[Rumunjska|Rumunjske]] kako bi se oslabila [[Velika Mađarska|mađarska ekspanzionistička politika]], koja je ugrožavala sve tri zemlje; Nijemci su međutim jasno dali do znanja da o tome nema govora.<ref name="3reich">Bogdan Krizman: ''Ustaše i 3. Reich'', 1-2, Globus, Zagreb 1983.</ref><ref name="nkk" /><ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |date=25. veljače 2014. }}, 2000., str. 54.</ref> Tijekom [[1941.]], NDH je postala članicom [[Svjetska poštanska unija|Svjetske poštanske unije]]. [[10. kolovoza]] [[1942.]] pristupila je na [[Brijuni]]ma osnivanju Društvu željeznica Dunav-Sava-Jadran.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/11118 |title=Siniša Lajnert: Ustroj Hrvatskih državnih željeznica 1941.-1945. |access-date=1. svibnja 2025. |archive-date=16. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250516120637/https://hrcak.srce.hr/clanak/11118 |url-status=live }}</ref> NDH je potpisala [[Ženevska konvencija|ženevsku konvenciju]] [[20. siječnja]] [[1943.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/Kaznenopravni%20aspekti%20bleiburskog%20zlocina.pdf |title="Kaznenopravni i povijesni aspekti Bleiburškog zlocina" |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721101843/http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/Kaznenopravni%20aspekti%20bleiburskog%20zlocina.pdf |archive-date=21. srpnja 2011. |access-date=25. listopada 2012.}}</ref> Kada su [[SAD]] ušle u [[Drugi svjetski rat]] nakon napada [[Japan]]a na [[Pearl Harbor]], NDH je objavila rat [[SAD|SAD-u]] i Ujedinjenom Kraljevstvu, zajedno s ostalim članicama sila Osovine [[14. prosinca]] [[1941.]]<ref>Nada Kisić-Kolanović. NDH i Italija: političke veze i diplomatski odnosi, Naklada Ljevak, Zagreb, 2001. (str. 119)</ref> Kako NDH nikada službeno nije objavila rat [[Sovjetski Savez|Sovjetima]], na [[Istočno bojište (Drugi svjetski rat)|Istočnom bojištu]] su ratovali samo hrvatski dobrovoljci i to u njemačkim uniformama. Slanje [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)#Hrvatske postrojbe u njemačkoj i talijanskoj vojsci|hrvatskih legija na Istočno bojište]] bio je u prvom redu politički potez, kako bi se stekla naklonost Trećeg Reicha i ubrzala izgradnja vlastitih [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|oružanih snaga]].<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |date=25. veljače 2014. }}, 2000., str. 73.-78.</ref> === Odnosi s Nedićevom Srbijom === Godine 1942. je premijer [[Nedićeva Srbija|okupirane Srbije]] [[Milan Nedić]] upoznao vojnog upravitelja Srbije – te njemačkog vojnog zapovjednika nadređenog svim njemačkim postrojbama na području NDH, a time efektivno i zapovjednika praktično svih [[Hrvatske oružane snage|postrojbi NDH]] – generala [[Paul Bader|Paula Badera]] sa svojom vizijom [[Velika Srbija|Velike Srbije]] u kojoj su Bosna i Hercegovina, Srijem i Dalmacija unutar granica Srbije, a lokalno stanovništvo je zamijenjeno srpskim doseljenicima.<ref>Prusin, Alexander; (2017) ''Serbia under the Swastika: A World War II Occupation''(engleski) str. 53, University of Illinois Press {{ISBN|978-0-25209-961-8}}</ref> General Bader je podržao Nedićev plan djelomično, te su krajem siječnja i početkom veljače 1942. godine održani pod njegovim pokroviteljstvom u Beogradu višednevni pregovori s predstavnicima NDH, u kojima se predlagalo da 17 srezova Bosne bude pripojeno Srbiji. Predstavnici NDH nisu pristali na takve prijedloge.<ref>{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00001/53.pdf |title=Hronologija narodnooslobodilačkog rata 1941-1945, str. 207 |language=srpski |publisher=Znaci.net |accessdate=2021-02-08 |archive-date=6. prosinca 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221206073912/https://znaci.org/00001/53.pdf |url-status=dead}}</ref> Inače je [[Drinska banovina|Drinska Banovin]]<nowiki/>a iz vremena Kraljevine Jugoslavije obuhvaćala zapadno od [[Drina|Drine]] baš 17 srezova, od kojih je jedan bio Sarajevo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2018/06/Pages-from-gg45-3.pdf |title=O pokušaju pružanja pomoći slabijim đacima u Konviktu “Narodne uzdanice” u Tuzli |author=Prof. dr. Omer Hamzić |publisher=GRAČANIČKI GLASNIK časopis za kulturnu historiju Broj 45, godina XXIII maj, 2018. [str. 27-36] |accessdate=2021-02-08 |archive-date=15. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200715035612/https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2018/06/Pages-from-gg45-3.pdf |url-status=dead }}</ref> General Bader je organizirao da pregovorima nazoče njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]] i njemački ovlašteni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund Glaise von Hortsenau]] – dakle osobe koje su kod vlasti NDH imale posve neupitni autoritet najviših predstavnika Njemačke – a kao hrvatski predstavnici su nazočili zamjenik ministra vanjskih poslova NDH [[Vjekoslav Vrančić]] i pukovnik [[Fedor Dragojlov]], bliski suradnik vojskovođe [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]]. Hrvatski predstavnici nisu pregovarali izravno s Nedićevom Vladom, nego s majorom [[Jezdimir Dangić|Jezdimirom Dangićem]], koji je u kolovozu 1941. s mjesta jednog od zapovjednika žandarmerije pod kontrolom [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]], ministra unutarnjih poslova u vladi Milana Nedića, prešao u dogovoru s četničkim vođom [[Dragoljub (Draža) Mihailović|Dražom Mihajlovićem]] u Istočnu Bosnu da ondje preuzme zapovijedanje ustaničkim postrojbama na širokom području od Drine do Romanije kod samoga Sarajeva. Dengić je prije pregovora s Hrvatima u Beogradu imao dogovor s Milanom Nedićem, u prisutnosti samog generala Paula Badera.<ref>{{Citiranje rada |url=http://znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf |title=IZVjEŠTAJ GENERALA PAULA BADERA br. 857/42. pov. od 5. veljače 1942. |author=Paul Bader |work=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII - DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA - KNJIGA 2, str. 110 do 121 |language=sr |accessdate=2021-02-09 |archive-date=13. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120413073625/http://znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf |url-status=bot: unknown}}</ref> Nakon što su predstavnici NDH odbili Dengićeve prijedloge, uslijedila je u ožujku 1942. godine [[Operacija Trio]], kojem je udarac njemačkih, talijanskih i snaga NDH presudno oslabio četničku prisutnost u istočnoj Bosni. Milan Nedić je nastojao kod Njemačke izboriti za Srbiju onakav status kakav je imala Nezavisna Država Hrvatska. Usprkos dobroj suradnji i mnogo uspješnijem suzbijanju [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] u Srbiji, nego što je to bio slučaj s NDH, Nedić se u rujnu 1943. god. razočarano vratio iz dugo pripremanog posjeta Hitleru u rujnu 1943. god., gdje je uspio s Hitlerom dobiti sastanak od svega 20 minuta, i to u baraki u blizini Hitlerovog zapovjedništva u [[Istočna Pruska|Istočnoj Pruskoj]]. Diplomati NDH u Berlinu su mogli izvijestiti da Nedić nije dobio njemačku potporu za pripojenje [[Crna Gora|Crne Gore]] i dijelova NDH Srbiji. Nije čak Nedić dobio od Hitlera dopuštenje da se ponovno otvori Univerzitet u Beogradu i da se prepusti srbijanskim vlastima da same kontroliraju svoje kulturne institucije, nego tek suglasnost da vlada Srbije pod svoju izravnu kontrolu dobije srbijanske vojne i sigurnosne efektive, koji su se od 1941. god. bili dokazali dobrom suradnjom s Nijemcima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.academia.edu/37232937/Zlatoje_Martinov_NDH_I_NEDI%C4%86EVA_SRBIJA_Sli%C4%8Dnosti_i_razlike |title=NDH I NEDIĆEVA SRBIJA, Sličnosti i razlike, str. 73, 74, 77, 78, 127-137, 145, 146 |author=Zlatoje Martinov |year=2018 |language=srpski |publisher=Savez antifašista Srbije |accessdate=2021-02-08 |archive-date=14. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210214212901/https://www.academia.edu/37232937/Zlatoje_Martinov_NDH_I_NEDI%C4%86EVA_SRBIJA_Sli%C4%8Dnosti_i_razlike |url-status=live }}</ref> NDH i Nedićeva Srbija su imale odnose prožete nepovjerenjem, te nisu razmijenile međusobna diplomatska priznanja. Međutim je postojala gospodarska suradnja. U Beogradu je NDH već 1941. god. uspostavila Ured za putnice, koji je ubrzo kolokvijalno postao poznat kao "Konzulat NDH".<ref>Martinov, op. cit., str. 135 i 136</ref> == Ekonomija == [[Datoteka:Riznicko upraviteljstvo grada Zagreba MGZ 300109.jpg|mini|200px|Ploča Rizničkog upraviteljstva NDH u [[Zagreb]]u]] NDH se nalazila u iznimno teškoj [[Gospodarstvo|gospodarskoj]] situaciji. Država je morala snositi troškove svih [[Wehrmacht|njemačkih]] – [[Treći Reich|Njemačka]] je tijekom [[Drugi svjetski rat|rata]] oko trećinu ukupnog [[Državni proračun|državnog proračuna]] priskrbljivala od podloženih [[narod]]a u [[Europa|Europi]]<ref>[http://piketty.pse.ens.fr/files/capitalisback/CountryData/Germany/Other/Pre1950Series/RefsHistoricalGermanAccounts/Lindholm47.pdf "German Finance in World War II"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716024706/http://piketty.pse.ens.fr/files/capitalisback/CountryData/Germany/Other/Pre1950Series/RefsHistoricalGermanAccounts/Lindholm47.pdf |date=16. srpnja 2015. }} Richard W. Lindholm, "The American Economic Review", Vol. 37, No. 1 (Mar., 1947), str. 121-134, Table III., str. 127</ref> – i dijela [[Kraljevina Italija|talijanskih]] snaga na svojem [[Državno područje|teritoriju]].<ref name="gim" /> Talijanska [[okupacija]] joj je oduzela [[Pomorstvo|pomorsku]] privredu i [[Brodogradnja|brodogradnju]], a [[Kraljevina Mađarska|mađarska]] neka od najnaprednijih [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] područja. Nešto kasnije [[partizani]] su pod svoju kontrolu stavili i velik dio poljoprivrede te [[Šuma|šume]], blokirali vitalne [[promet]]ne pravce i aktivno uništavali ekonomske [[resurs]]e na područjima koje nisu mogli držati pod kontrolom. Nadalje, njemački i talijanski [[interes]]i na području NDH su velikim dijelom bili gospodarske prirode. [[Kraljevina Italija|Italija]] se planirala okoristiti nalazištima [[boksit]]a u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] te drvom – [[Sirovine|sirovinama]] u kojima je Italija oskudijevala.<ref name="jt" /> Međutim, Njemačka je htjela boksit za sebe. Iz boksitnih jama u NDH moglo se (bez novih [[investicija]]) eksploatirati najmanje 500.000 [[tona]] godišnje, što je za njemačku proizvodnju [[aluminij]]a bilo od životne važnosti, jer je činilo nešto više od 40% ukupnih njemačkih potreba.<ref>Goldstein, Ivo, Hrvatska 1918.-2008., Zagreb, 2008., str. 245</ref> Kako je rat odmicao, sve veći dio industrije stavljan je u njemačku službu; posebno su važne bile željezara u [[Zenica|Zenici]] i današnji [[Đuro Đaković Holding|Đuro Đaković]] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], kao i [[Rudnik|rudnici]] te šume.<ref name="jt" /> Godine [[1941.]] osnovane su [[Hrvatske državne željeznice]]. [[Grad]]sko je [[stanovništvo]] naglo [[Siromaštvo|siromašilo]] i mnogi su bili na rubu [[glad]]i. Visoka [[inflacija]] koju nije pratio porast primanja, [[nezaposlenost]] koja prisiljava na odlazak na rad u [[Treći Reich|Njemačku]] i činjenica da ukupan broj radnika i osoba odvedenih u [[Treći Reich|Njemačku]] s područja NDH na [[Prisilni rad|prisilni robovski rad]] premašuje 200.000 značajno su poremetile bilo kakvo funkcioniranje gospodarstva.<ref name="gim" /> Bilo je zabranjeno "sakrivanje i stavljanje izvan prometa" živežnih [[Hrana|namirnica]], a rast [[cijena]] se pokušao umanjiti najstrožim [[kazna]]ma, po potrebi i [[Smrtna kazna|smrtnom]].<ref>Zbornik zakona i naredaba, 9; Narodne novine, 17. IV. 1941.</ref> Seljaci su bili strijeljani, jer su, umjesto da viškove svojih poljoprivrednih [[proizvod]]a predaju po ograničenim cijenama Hrvatskom državnom [[monopol]]u, [[Roba|robu]] pokušali prodati na [[Crno tržište|crnom tržištu]].<ref>Hrvatska gruda, 82/1942.</ref> === Monetarna politika === [[Datoteka:2 kn 1941 front.jpg|mini|desno|200px|Kovanica vrijednosti dvije [[Kuna (NDH)|kune]], 1941.]] Monetarnu politiku vodila je [[Hrvatska državna banka]]. U NDH je [[8. srpnja]] [[1941.]] kao sredstvo plaćanja uvedena [[Kuna (NDH)|kuna]], koja se dijelila na 100 [[Banica (novac)|banica]]. Zamjena dinara [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] za kunu obavljena je u omjeru 1:1 do [[29. studenoga]].<ref name="kl">{{Citiranje weba |url=http://www.kunalipa.com/katalog/povijest/20-stoljece-2.php |title=Promjene domaće valute u dvadesetom stoljeću, Kunalipa, hrvatski numizmatički portal |access-date=4. listopada 2012. |archive-date=13. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180113150312/http://www.kunalipa.com/katalog/povijest/20-stoljece-2.php |url-status=live }}</ref> Zakonskom odredbom o novcu NDH, određeno je da vrijednost jedne kune odgovara vrijednosti od 17,921&nbsp;mg [[Zlatni standard|zlata]].<ref name="kl" /> Na području NDH za naplaćivanje roba i usluga koristili su se [[Jugoslavenski dinar|dinari]] koji su preostali iz [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (do [[1942.]]), [[Talijanska lira|talijanske lire]] (do [[Kapitulacija Italije|pada i kapitulacije Italije]] 1943.) te njemačke [[Reichsmarka|reichsmarke]]. Monetarne vlasti NDH su 1941. godine preuzele aktivu Jugoslavenske narodne banke na svojem teritoriju te je ''Hrvatska državna banka'' razmijenila 19,5 milijarda jugoslavenskih dinara za 7,5 milijarda nove [[Valuta|valute]] – kune. U konverziji su sudjelovale Njemačka i Italija, čije su vojne snage zaplijenile vrlo značajna novčana sredstva, koja je poražena Kraljevina Jugoslavija bila namijenila za uzdržavanje [[Kraljevska jugoslavenska vojska|svoje vojske]] u dugotrajnijem ratu kakvoga se očekivalo. Radi udovoljavanja potrebama javne potrošnje (u 1. redu, potreba uzdržavanja njemačkih i talijanskih okupacijskih snaga te plaćanja za robu koju je Njemačka kupovala u Hrvatskoj na dug kojega će uglavnom platiti tek [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] nakon kraja rata) novčana masa je već do kraja [[1941.]] godine povećana na 8,4 milijarda kuna, a do travnja 1943. godine novčana masa je postupno utrostručena na 23,2 milijarda kuna. Krajem [[1944.]] godine novčana masa je iznosila 150 milijarda kuna, a u trenutku propasti NDH iznosila je 241 milijardu kuna; oko četvrtina tog novca – prema jednom njemačkom izvještaju iz [[1944.]] godine – nalazio se u rukama partizana. Posljedice takvog rasta novčane mase, kao posljedica državnih [[rashod]]a koji su, u kontekstu ratovanja na vlastitom teritoriju i doprinošenja njemačkim ratnim rashodima, bili daleko veći od [[porez]]nih prihoda – bila je visoka [[inflacija]], po više stotina [[Postotak|posto]] godišnje.<ref>{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00003/524_15.pdf |title=Tomasevich, Jozo, "Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945; okupacija i kolaboracija" (prijevod s izvornika na engleskom), Zagreb, EPH-Liber 2010., str. 783-790 |access-date=6. ožujka 2023. |archive-date=18. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221018080345/https://www.znaci.org/00003/524_15.pdf |url-status=dead}}</ref> Tečaj kune u odnosu na njemačku [[Reichsmark]]u bio je na početku određen na 20 kn za 1 ℛℳ. Od jeseni [[1942.]] za doznake iz svijeta građanima i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)#Hrvatske postrojbe u Njemačkoj vojsci|vojnicima na službi u Wehrmachtu]] primjenjivan je tečaj od 40, od proljeća [[1943.]] 60, a od [[jesen]]i 1944. 120 kn za 1 ℛℳ.<ref name="kl" /> Kako se rat bližio kraju, NDH je zapadala u [[Hiperinflacija|hiperinflaciju]] – početkom [[1945.]] u NDH je u optjecaju bilo 150.000.000.000 kuna,<ref name="matko45">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., 45.</ref> a svakog se mjeseca [[Tiskarstvo|tiskalo]] novih 20 milijarda, od čega su se tri četvrtine trošile na uzdržavanje njemačke vojske na području NDH.<ref name="matko45" /> === Poslovanje gotovinom u NDH === Poslovanje gotovinom u NDH regulirano je objavom od [[3. svibnja]] [[1941.]] godine [[Ministarstvo narodnog gospodarstva NDH|ministarstva narodnog gospodarstva]], odjela za [[obrt]], [[Industrija|industriju]] i [[Trgovina|trgovinu]].<ref name="sistoryI">[http://www.sistory.si/cdn/publikacije/37001-38000/37516/zakoni_odredbe_knjiga_I_abby.pdf Zgodovina Slovenije - SIstory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230702215737/https://www.sistory.si/cdn/publikacije/37001-38000/37516/zakoni_odredbe_knjiga_I_abby.pdf |date=2. srpnja 2023. }} Zakoni, zakonske odredbe, naredbe i t. d. proglašene od 11. travnja do 26. svibnja 1941. Knjiga I (svezak 1. – 10.), ur. A. Mataić; Tisak i naklada St. Kugli, Zagreb; str. 159., pristupljeno 30. travnja 2019.</ref> Donesena je temeljem § 4. zakonske odredbe o redovitom poslovanju i sprječavanju [[Sabotaža|sabotaže]] u [[Privredna sabotaža|privrednim]] poduzećima. Određeno je da privredna poduzeća imaju ulagati svu poslovnu [[Gotovina|gotovinu]] na račun kod [[Poštanska štedionica (NDH)|Poštanske štedionice]] u Zagrebu ili kod središnjica i podružnica novčanih zavoda: [[Prva hrvatska štedionica|Prve hrvatske štedionice]], [[Gradska štedionica|Gradske štedionice]], Bankarskog društva (Bankverein), [[Zanatska banka|Zanatske banke d. d.]], [[Štedionica Nezavisne Države Hrvatske|Štedionice Nezavisne Države Hrvatske]], [[Hrvatska sveopća kreditna banka|Hrvatske sveopće kreditne banke]], Udružene banke, Jugobanke, Hrvatske banke, [[Prva hrvatska obrtna banka|Prve hrvatske obrtne banke]] i Čeho-banke, [[Hrvatsko kulturno društvo Napredak|Napretkove]] zadruge i [[Zadruga Hrvatskog radiše|Zadruge]] [[Hrvatski radiša|Hrvatskog Radiše]]. Za ostale novčane zavode u drugim područjima NDH najavljeno je donošenje naknadne objave. Ovako uložene gotovine bile su slobodne od svakih stega.<ref name="sistoryI" /> == Društvo == === Obitelj i položaj žena === [[Datoteka:Plakati NDH MGZ 300109.jpg|mini|desno|200px|[[commons:Category:Propaganda posters of Independent State of Croatia|Promidžbeni plakati NDH]] prikazuju majku i zaručnicu kao motiv za borbu]] [[Datoteka:Rob nikada.PNG|mini|200px|desno|Promidžbeni plakat NDH "Rob nikada!"]] U sklopu poticanja obiteljskih vrijednosti i [[natalitet]]a, organizirani su ''Dani majke i djeteta'', prilikom čega su održavana skupna [[Krštenje|krštenja]], a supruge vodećih ustaša i dužnosnika su bile kume djeci.<ref>Hrvatski slikopisni tjednik br. n/a</ref> Strogo su zabranjeni pobačaj i prostitucija te poticanje na njih. Kršenje zabrane kažnjavano je strijeljanjem. Za žene je organizirana i [[Ženska loza ustaškog pokreta]]. Prema ustaškoj ideologiji, dužnosti žene bile su majčinstvo i intelektualni rad.<ref name="žene">{{Citiranje weba |ime=Vladimir |prezime=Matijanić |datum=2011-11-16 |naslov=Martin Bitunjac: I žene su euforično stvarale NDH |url=https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/martina-bitunjac-i-zene-su-euforicno-stvarale-ndh-148815 |preuzeto=2013-03-02 |izdavač=Slobodna Dalmacija |archive-url=https://web.archive.org/web/20220403171249/https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/martina-bitunjac-i-zene-su-euforicno-stvarale-ndh-148815 |archive-date=2022-04-03}}</ref> U pojedinim publikacijama oštro se kritiziralo sve žene koje još nisu postale majke ili to čak ne žele biti.<ref name="žene" /> Istodobno su umjetnice i intelektualke slavljene kao "dobre Hrvatice", poput [[Milka Trnina|Milke Trnine]] ili [[Sida Košutić|Side Košutić]].<ref name="žene" /> Država je pokušavala kontrolirati fizički izgled i ponašanje žena: "nemoralno" oblačenje (suknje preko koljena), šminkanje i pušenje, pogotovo zaposlenim ženama, nije bilo zakonski dopušteno.<ref name="žene" /> === Obrazovanje === Obrazovanje je bilo pod nadležnošću Ministarstva narodne prosvjete. Nakon proglašenja NDH, odlučeno je da će se u čast obnove hrvatske države svim školarcima dodijeliti tzv. spomen-svjedodžbe za godinu 1940./41., bez zaključnih ocjena. Odmah je pristupljeno promjeni udžbenika i sadržaja kako bi odgovarali novom duhu, ali i hrvatskom jeziku i novom pravopisu. Namjera je bila školsku djecu i mladež od što ranije dobi odgajati po ustaškim načelima. Djeca su uključivana u [[Ustaška uzdanica|Ustašku uzdanicu]], a mladež u [[Ustaška mladež|Ustašku mladež]]. No, takva praksa je naišla na otpor. Primjerice, [[26. svibnja]] [[1941.]] ustaška vlast je okupila zagrebačke srednjoškolce na [[Hrvatski sokol|sokolskom]] stadionu na [[Svetice|Sveticama]] i naredila da se svi [[Židovi]] i [[Srbi]] sami izdvoje. Srednjoškolci Hrvati su krenuli za njima, iskazujući solidarnost, i tako spriječili ustašku namjeru. Ministarstvo je ulagalo i znatne napore u opismenjavanje stanovništva, obvezavši sve starije od 50 godina da nauče čitati i pisati u roku od šest godina. Jedino sveučilište u zemlji, [[Zagrebačko sveučilište|zagrebačko]], preimenovano je u Hrvatsko sveučilište. Sa sveučilišta su odmah isključeni svi Židovi. Otpušteni su i drugi nepoćudni profesori – komunisti, ljevičari, Srbi. Godine 1942. uspostavljan je [[Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu|Farmaceutski fakultet]] kao samostalna sastavnica Zagrebačkog sveučilišta, a 1944. u Sarajevu je osnovan medicinski fakultet.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mf.unsa.ba/english/ |title=Medical Faculty of Sarajevo University Mission Statement |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213125225/http://www.mf.unsa.ba/english/ |archive-date=13. veljače 2008. |access-date=19. listopada 2012.}}</ref> Sveučilište u Zagrebu je 1942. otvorilo i [[KBC Zagreb]]. === Kultura === [[Datoteka:Hrv enc.jpg|mini|lijevo|200px|Pet svezaka [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatske enciklopedije]]]] [[Datoteka:Izrada slikopisa u NDH Hrvatski slikopisni tjednik.ogg|thumb|Izrada ''slikopisa'' u NDH, Hrvatski slikopisni tjednik]] [[Datoteka:Jedan za sve.jpg|mini|desno|160px|[[commons:Category:Propaganda posters of Independent State of Croatia|Promidžbeni plakat NDH]]]] Cjelokupna kultura i mediji stavljeni su, u skladu s [[Fašizam|fašističkom]] praksom, u službu režima i promicanja novih ideja. Država je imala potpunu kontrolu nad kazalištima, medijima, izdavaštvom. Veliki broj predratnih hrvatskih umjetnika je bio proglašen nepodobnim i progonjen nakon nastanka NDH. [[August Cesarec]], [[Božidar Adžija]], [[Otokar Keršovani]], [[Zvonimir Richtmann]] i [[Ognjen Prica]] su bili strijeljani. [[Josip Badalić]], [[Antun Barac]], [[Grga Novak]] i [[Mirko Deanović]] su završili u sabirnom logoru, dok su [[Jozo Kljaković]] i [[Ivan Meštrović]] završili u zatvoru. [[Miroslav Krleža]] se bio povukao u [[Đuro Vranešić|Vranešićev]] sanatorij u Zagrebu, a [[Krsto Hegedušić]] je živio pod zaštitom [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinca]]. U partizane su otišli i tamo nastavili sa svojim umjetničkim ili političkim radom [[Vladimir Nazor]], [[Ivan Goran Kovačić]], [[Jure Kaštelan]], [[Joža Horvat]], [[Slavko Kolar]], [[Slobodan Novak]], [[Edo Murtić]] i [[Vjekoslav Afrić]].<ref>Novi List: ''To se zove biti Hrvat'', str. 9., 28. veljače 2010.</ref> Drugi, poput [[Lovro pl. Matačić|Lovre pl. Matačića]], [[Viki Glovacki|Vikija Glovackog]] ili [[Oktavijan Miletić|Oktavijana Miletića]] su nastavili djelovati i u NDH. Po uspostavi NDH iz Konzorcija [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatske enciklopedije]], osnovanog u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]], nastao je [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod]] (HIBZ), koji je u suradnji s [[Matica hrvatska|Maticom hrvatskom]] razvio bogatu izdavačku djelatnost. Izdavana su sabrana djela hrvatskih pisaca, razne edicije i slično. Prema nepotpunim podatcima, u NDH je do 1944. tiskano sveukupno oko 2000 samostalnih naslova.<ref name="morfologija">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/24488 |title=Nada Kisić Kolanović: “Islamska varijanta” u morfologiji kulture NDH 1941. - 1945., Časopis za suvremenu povijest, God. 39., br. 1., 63.- 95. (2007) |access-date=1. svibnja 2025. |archive-date=15. lipnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220615115503/https://hrcak.srce.hr/clanak/24488 |url-status=live }}</ref> Najvažniji projekt bila je [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatska enciklopedija]] pod uredništvom [[Mate Ujević]]a, koja je doživjela pet svezaka, od kojih su u NDH izašla posljednja četiri. Ubrzo nakon uspostave NDH, [[JAZU]] u Zagrebu je preimenovana u [[HAZU]]. Postojala su i četiri ''Hrvatska državna kazališta'': u Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku i Sarajevu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac338.nsf/AllWebDocs/Povratak_zaboravljene_glumice |title=Marija Grgičević: Povratak zaboravljene glumice, Dragica Krog-Radoš, glumica i subreta, Vijenac, Broj 338, 15. veljače 2007. ISSN 1330-2787 |access-date=19. listopada 2012. |archive-date=15. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615051113/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac338.nsf/AllWebDocs/Povratak_zaboravljene_glumice |url-status=dead}}</ref> [[Ustaše]] su ovdje željeli vidjeti "čisto hrvatsko kazalište novog duha" pa su odmah po preuzimanju vlasti dali na znanje "da Židovima i Srbijancima nema mjesta u hrvatskim kazalištima".<ref name="kazal">[http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=6312 Snježana Banović: Država i njezino kazalište, sažeti prikaz/najava]</ref> Tijekom rata, mnogi glumci su bili progonjeni, uhićeni, pa i strijeljani.<ref name="kazal" /> U HDK u Zagrebu u sezoni 1941./42. gostovali su [[Berlinska filharmonija]] i Teatro dell'Opera di Roma.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ief.hr/lib/attachment.php?id=53 |title=Popular practice of national music during the Second World War |archive-url=https://web.archive.org/web/20070611020505/http://www.ief.hr/lib/attachment.php?id=53 |archive-date=11. lipnja 2007. |access-date=19. listopada 2012.}}</ref> NDH je sudjelovala na [[Venecijanski bijenale|Venecijanskom bijenalu]] 1942., gdje su izlagana djela [[Joza Kljaković|Joze Kljakovića]], [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] (za tu prigodu puštenog iz zatvora), [[Antun Motika|Ante Motike]], [[Ivo Režek|Ive Režeka]] i drugih. Državni filmski institut, Hrvatski slikopis, proizveo je mnoge filmove, uključujući [[Straža na Drini]] i [[Lisinski (1944.)|Lisinski]]. Izdavao je i tjedni filmski žurnal, [[Hrvatski slikopisni tjednik]]. Za njemačko slikopisno društvo Tobis Filmkunst GmbH [[1943.]] izrađen je hrvatsko-njemački slikopis [[Agram, die Hauptstadt Kroatiens]] (hrv. Zagreb, glavni grad Hrvatske). === Jezik === Ustaška je vlast od samoga početka pokazala veliko zanimanje za jezik.<ref name="politika">{{Citiranje časopisa |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/95656 |title=Maja Vonić, Perica Vujić: Jezična politika u NDH |access-date=1. ožujka 2013. |archive-date=23. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023080933/https://hrcak.srce.hr/clanak/95656 |url-status=dead}}</ref> Preko jezičnog medija nastojalo se utjecati na ljude i širiti ustašku ideologiju.<ref name="politika" /> Dana 14. kolovoza 1941. donesena je Zakonska odredba o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i o pravopisu, jedna od najvažnijih odredaba ustaške jezične politike.<ref name="politika" /> Osnovan je državni ured za jezik, a država je provodila agresivnu jezičnu politiku, koja je za cilj imala čišćenje hrvatskog jezika od [[Tuđice|tuđica]], osobito [[Srbizacija|srbizama]].<ref name="jezik">Marko Samardžija: Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u NDH, Zagreb, 2008.</ref> Zbog Pavelićeve osobne opsesije, službeni [[pravopis]] je postao [[Korijenski pravopis|korijenski]], koji je napušten još u sedamdesetim godinama 19. stoljeća.<ref name="jezik" /> Tako se pisalo ''iztok'', ''odpad'', ''poviest''. Uvedeni su brojni [[neologizmi]] – ''brojidba'' (statistika), ''svjetlopis'' (fotografija), ''slikopis'' (film), ''munjovoz'' (tramvaj), ''[[wikt:samovoz|samovoz]]'' (automobil), ''krugoval'' (radio).<ref name="jezik" /> === Arhitektura === [[Datoteka: Freudenreich, Galić, Potočnjak- Marija Bistrica, sreditbena osnova, 1944. - 1945.jpg|mini|200px|[[Aleksandar Freudenreich|Freudenreich]], Galić, Potočnjak: [[Marija Bistrica]], ''sreditbena osnova'' (1944. – 1945.)]] Za vrijeme NDH odvijalo se mnogo natječaja, projekata i izvedbi te je izdano dosta publicistike. Arhitekturu je obilježilo okretanje hrvatskim problemima, izgradnja i obnova vjerskih objekata i svetišta, obnova ratom uništenih naselja i izgradnja tunel-skloništa. Posebno mjesto zauzima izgradnja objekata koje su odražavali [[hrvatski socijalizam]] koji je promicao [[ustaški pokret]], poput [[prosvjetno ognjište|prosvjetnih ognjišta]], [[radnički dom|radničkih domova]] i [[radničko naselje|naselja]].<ref name="kgb">{{Citiranje weba |url=http://kgalovic.blogspot.com/2012/03/arhitektura-u-nezavisnoj-drzavi.html |title=Panoptikum: Arhitektura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–1945), Krešimir Galović |access-date=19. listopada 2012. |archive-date=10. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140310192740/http://kgalovic.blogspot.com/2012/03/arhitektura-u-nezavisnoj-drzavi.html |url-status=live }}</ref> [[29. travnja]] [[1941.]] donesena je ''Uredba o izgradnji hrvatskih radničkih obiteljskih domova'', kojom je počela izgradnja tzv. ''Pavelićevih naselja'' u većim gradovima na sjeveru: Karlovcu, Osijeku, Sisku, Varaždinu i Zagrebu.<ref name="kg">[http://www.matica.hr/Vijenac/vij227.nsf/AllWebDocs/mhaa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927203959/http://www.matica.hr/Vijenac/vij227.nsf/AllWebDocs/mhaa|date=27. rujna 2007.}}[[Krešimir Galović]]<span>: Arhitektura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–1945), I. dio, Vijenac, Broj 227, 14. studenoga 2002. ISSN 1330-2787</span></ref> Naselja su uglavnom karakterizirale široke ulice s polusamostalnim kućama.<ref>Martinčić, Julijo. Osječka arhitektura 1918.-1945., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Osijek, 2006. (str. 170)</ref> Osim hrvatskog socijalizma, ideološke zasade osovinskih pokrovitelja vidjele su se u izgradnji monumentalnih zgrada. Dovršeni su i ranije započeti projekti, poput nasipa, fakulteta, bolnica ([[KBC Zagreb|KBC Rebro]], 1942.) i stambenih zgrada. Pozornost se posvećivala i presvođenju potoka, preuređenju trgova.<ref name="kgb" /> Bilo je vizionarskih projekata poput visokoškolskih naselja, hotela (primjerice, na Plitvicama), zimskih i športskih luka. No, rasni zakoni su utjecali i na ovo područje. Tako je, primjerice, zabranjen rad u [[Arhitektura|arhitekturi]] i [[Urbanizam|urbanizmu]] [[Židovi u Hrvatskoj|Židovima]], mnoge su [[Sinagoga|sinagoge]] prenamijenjene, dok je zagrebačka srušena.<ref name="kg" /> Među srušenim crkvama posebno tragičnu sudbinu imala je pravoslavna Bogorodičina crkva u [[Glina (grad)|Glini]]. U njoj je potkraj srpnja 1941. počinjen [[Pokolj u glinskoj crkvi|stravičan pokolj srpskog stanovništva]], nakon čega je crkva opljačkana i srušena.<ref name="kg" /> === Mediji === [[Datoteka:Hrvatski krugoval.jpg|mini|desno|150px|''[[Hrvatski krugoval]]'', promidžbeni plakat [[NDH]]]] Službeno glasilo vlade bile su ''[[Narodne novine]]''. Od dnevnih listova najvažniji su bili ''[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]]'', osječki ''[[Hrvatski list (dnevni list, Osijek)|Hrvatski list]]'' i sarajevski ''[[Novi list (Sarajevo)|Novi list]]''.<ref>[http://www.ffzg.hr/pov/RADOVI-ZHP-online/labus.pdf Allies in the NDH's print 1943–1945] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031172502/http://www.ffzg.hr/pov/RADOVI-ZHP-online/labus.pdf|date=31 listopada 2008}}</ref> Najvažniji tjednik bio je ''[[Spremnost]]'', koji se bavio političkim i kulturnim temama. Državna novinska agencija zvala se ispočetka ''[[Novinska agencija Velebit|"Velebit"]]'', a od siječnja 1942. godine Dojavni ured "Croatia", koja je agencija preuzela ulogu bivše novinske agencije Avala u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]].<ref>{{cite web |date=2010-05-14 |title=Hrvatska znanstvena bibliografija – Prikaz rada |url=http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=241013 |accessdate=2011-06-03 |publisher=Bib.irb.hr |archive-date=10. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120210221215/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=241013 |url-status=dead }}</ref> Glavna državna radio-postaja bio je [[Hrvatski krugoval]], nastao od bivšeg [[Radio Zagreb|Radija Zagreb]],<ref name="Radio">{{cite web |title=History of Radio in Croatia |url=http://free-sk.htnet.hr/radio_museum/Povijest%20radija%20u%20Hrvatskoj.htm |accessdate=2011-06-03 |publisher=Free-sk.htnet.hr |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100436/http://free-sk.htnet.hr/radio_museum/Povijest%20radija%20u%20Hrvatskoj.htm |url-status=dead}}</ref> koji je još u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] bio [[Nacionalizacija|nacionaliziran]]. NDH je pojačala snagu [[odašiljač]]a na 10&nbsp;kW.<ref name="Radio" /> Radio-postaja je bila smještena u Zagrebu, ali je imala ispostave u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Dubrovnik]]u, [[Osijek]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>[http://www.hrt.hr/hrt/povijest/povijest_hrv.html History of HRT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071228044958/http://www.hrt.hr/hrt/povijest/povijest_hrv.html|date=28 prosinca 2007}}</ref> Održavala je odnose s Međunarodnom unijom za emitiranje (''International Broadcasting Union'').<ref>[http://www.hnd.hr/novinar/Novinar00_11_12/47-49ebu.pdf The Role of Public Audiovisual Media] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031172502/http://www.hnd.hr/novinar/Novinar00_11_12/47-49ebu.pdf|date=31 listopada 2008}}</ref> Od samog početka NDH, cjelokupno novinstvo stavljeno je pod kontrolu Državnog tajništva za promidžbu. Od 1942. kontrolu nad medijima preuzeo je ustaški doglavnik [[Mijo Bzik]], povjerenik za novinstvo pri predsjedništvu Vlade NDH.<ref name="bzik">{{Citiranje časopisa |url=http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2013/05/15/tko-je-bio-ustaski-doglavnik-mijo-bzik/ |title=Tko je bio ustaški doglavnik Mijo Bzik, Blog Zvonimira Despota, 15. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130608091055/http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2013/05/15/tko-je-bio-ustaski-doglavnik-mijo-bzik |archive-date=8. lipnja 2013. |access-date=7. lipnja 2013.}}</ref> Odmah je uputio okružnicu uredništvima svih medija, dajući podrobne upute kako novine moraju izgledati. Pod prijetnjom najstrože kazne zahtijevalo se da "svatko mora pisati ustaški i cijeli ton novina mora biti stopostotno ustaški i to u svakom pogledu, svugdje i svagda, ustaški do kraja."<ref name="bzik" /> Od novinara se nadalje tražilo stvaranje [[Kult ličnosti|kulta ličnosti]] [[Poglavnik]]a, brisanje riječi "[[Srbin]]" te izbjegavanje pisanja o kriminalu, uz istovremeno veličanje povijesti ustaškog pokreta, hrvatskog seljaštva i prirodno-kulturnih ljepota NDH.<ref name="bzik" /> Medijima se branilo i samostalno komentiranje vanjske politike, a preporučavalo se prevođenje komentara iz njemačkih i talijanskih novina.<ref name="bzik" /> Nakon rata, od 330 registriranih novinara, 38 su smaknuti, 131 je emigrirao, dok je 100 novinara zabranjen rad u novinstvu.<ref>Parašcic, Ivan. ''Cenzura u Jugoslaviji od 1945. do 1990. godine'', University of Zagreb. Zagreb, 2007. (p. 15)</ref> === Šport === {{glavni|Šport u NDH}} Najpopularniji sport bio je nogomet. [[Hrvatski nogometni savez|HNS]] je postao privremeni član [[FIFA|FIFA-e]] 16. srpnja 1941.<ref name="SG">Stipica Grgić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/503810 Hrvatski nogometni savez i Fédération Internationale de Football Association 1941. – 1945.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260731235315/https://hrcak.srce.hr/clanak/503810 |date=31. srpnja 2026. }}, Historijski zbornik, Vol. 79 No. 1, 2026., str. 72–73. <br> {{citat|Iako se često navodi kako je HNS primljen u okrilje FIFA-e dan kasnije, tj. 17. srpnja 1941., čini se da zabuna dolazi od toga što je obavijest o primitku poslana telegramom dan nakon sjednice Odbora za hitne poslove FIFA-e. Sjednica Odbora za hitne poslove bila je 16. srpnja, ali potvrda o slanju govori da je dopis o zaključcima te sjednice poslan sutradan, 17. srpnja, kad je poslan i drugi dopis.}}</ref> Reprezentacija NDH odigrala je 15 prijateljskih susreta između srpnja 1941. i travnja 1944., od čega je pobijedila u 7. [[Hrvatski rukometni savez]] organizirao je nacionalnu ligu i reprezentaciju.<ref>{{cite web |title=History of Handball |url=http://www.hrs.hr/savez.php?section=2 |accessdate=2011-06-03 |publisher=Hrs.hr |archive-date=6. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160106050257/http://www.hrs.hr/savez.php?section=2 |url-status=live }}</ref> [[Boks]]ačku (''šakačku'') reprezentaciju NDH vodio je [[Afroamerikanci|afroamerikanac]] [[Jimmy Lyggett]].<ref>[http://www.hoo.hr/izdavastvo/olimpPDF/OLIMP-18-2006.pdf Olymp, October 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630200407/http://www.hoo.hr/izdavastvo/olimpPDF/OLIMP-18-2006.pdf|date=30 lipnja 2007}}</ref> I stolnoteniski savez je organizirao ligu i reprezentaciju.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hsts.hr/Hrvatski-stolnoteniski-savez/povijest-saveza.html |title=HSTS, Povijest saveza |archive-url=https://web.archive.org/web/20111125201510/http://www.hsts.hr/Hrvatski-stolnoteniski-savez/povijest-saveza.html |archive-date=25. studenoga 2011. |access-date=8. ožujka 2013.}}</ref> [[Hrvatski olimpijski odbor]] priznat je kao posebni član [[MOO|MOO-a]], dok je [[Franjo Bučar]] bio njegov predstavnik.<ref>{{cite web |author=16:31 |title=History of Croatian Olympic Movement |url=http://www.index.hr/sport/clanak/redir/216033.aspx |accessdate=2011-06-03 |publisher=Index.hr |archive-date=30. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080430194120/http://www.index.hr/sport/clanak/redir/216033.aspx |url-status=dead}}</ref> Hrvatski skijaški savez organizirao je državno prvenstvo na [[Sljeme]]nu.<ref>[http://www.zss.hr/110/III-poglavlje.htm 110 years of skiing in Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070706095320/http://www.zss.hr/110/III-poglavlje.htm|date=6 srpnja 2007}}</ref> == Organizacija i ustroj == [[Datoteka:Prisega vlade NDH (2).jpg|200px|minijatura|desno|Prisega vlade NDH u travnju 1941.]] {{wikizvor|Zakon o prisezi vjernosti Državi Hrvatskoj}} [[NDH]] nije imala [[Ustav]], niti je ikada postojala ideja da se on donese. Sve zakonske odredbe o uspostavljanju države i njenom ustrojstvu potpisivao je [[Ante Pavelić]], koji nosi naslov [[poglavnik]]a. Prije [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] Poglavnik je bila institucija koja je označavala državni [[suverenitet]], a kasnije to svojstvo prelazi na [[Zvonimirova kruna|Zvonimirovu krunu]]. Tako je poglavnik donosio zakon o [[vlada|vladi]], o [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskom državnom saboru]], o hrvatskim državnim zastavama, grbu i državnim pečatima, o državljanstvu, o podjeli teritorija na [[župa|župe]], o državnom vijeću, o Islamskoj vjerskoj zajednici u NDH, o Hrvatskoj Pravoslavnoj crkvi, o granicama NDH itd. U pripremanju zakona, [[Poglavnik]]u su pomagali Zakonodavno povjerenstvo pri Poglavniku [[1941.]] i [[1942.]], Zakonodavni odjel Ministarstva pravosuđa i bogoštovlja [[1942.]], Hrvatski državni sabor [[1942.]] (tijelo čije se članove nije biralo na izborima i koje nije imalo vlast da donosi zakone) i Državno vijeće [[1942.]] – [[1945.]] Poglavnik je u svojim rukama koncentrirao također i izvršnu vlast. Bio je šef države, a do 1943. je predsjednik vlade i sam imenuje sve ministre. Nakon toga također on imenuje i predsjednika, a koncentrirao je i bitan dio sudbene vlasti. [[23. veljače]] [[1942.]] poglavnik je sazvao [[Hrvatski državni sabor]], reprezentativno tijelo koje nije bilo birano (članovi su imenovani) i nije imalo zakonodavnu vlast. Sastalo se u tri navrata 1942. i nakon toga se nije više sastajalo. === Upravna organizacija === [[Slika:NezavisnaDrzavaHrvatska.png|mini|200px|Podjela NDH na župe prije [[kapitulacija Italije|pada Italije]]]] {{glavni|Upravna podjela NDH}} Nova se država vratila povijesnoj hrvatskoj podjeli na županije, odnosno [[župa (administrativna jedinica)|velike župe]], dok je glavni grad Zagreb bio posebna upravna jedinica. U NDH su postojale 22 [[župa (administrativna jedinica)|velike župe]] (prvotno ih je bilo 10) sa 148 [[kotar]]a i oko tisuću malih [[općina]]. Župe su uglavnom dobile imena po starohrvatskim imenima župa i regija.<ref name="župe">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/15826 |title=Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arhivski vjesnik, No.44, ožujak 2002., str. 209-225 |access-date=1. svibnja 2025. |archive-date=1. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250501032637/https://hrcak.srce.hr/clanak/15826 |url-status=live }}</ref> Tijekom postojanja NDH često su mijenjale granice, sjedišta, pa i nazive. Nova podjela na župe namjeravala je dokinuti upravnu odvojenost prostora nekadašnje [[Trojednica|Trojednice]] i [[BiH]], pa su velike župe [[Velika župa Livac i Zapolje|Livac i Zapolje]] (sa sjedištem u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]]), [[Velika župa Posavlje|Posavlje]] (sa sjedištem u [[Brod na Savi|Brodu]]), [[Velika župa Dubrava|Dubrava]] (sa sjedištem u [[Dubrovnik]]u), [[Velika župa Hum|Hum]] (sa sjedištem u [[Mostar]]u) te [[Velika župa Krbava i Psat|Krbava i Psat]] (sa sjedištem u [[Bihać]]u) osim hrvatskih, imale i bosanskohercegovačke kotare.<ref name="župe" /> Nakon [[Kapitulacija Italije|pada Italije]], osnovana je nova župa [[Velika župa Sidraga i Ravni kotari|Sidraga i Ravni kotari]], dok je na području Istre i Kvarnera nešto kasnije bila predviđena župa ''Raša'',<ref>ZZN-1944, br. 435, Zakonska odredba o velikim župama, 428-430.</ref> koja nikad nije uistinu postojala. Želja za većom integracijom Hrvatske i BiH očitovala se i u namjerama oko proglašenja glavnog grada. Još prije rata, Pavelić je htio imenovati [[Banja Luka|Banju Luku]] glavnim gradom NDH.<ref>Vatroslav Murvar, Banja Luka – glavni grad Nezavisne Države Hrvatske. Zbornik hrvatskih sveučilištaraca, Sveučilišni pododbor Matice Hrvatske u Zagrebu, Zagreb, 1942., str. 21.{{citat|Kada sam u jesen 1939. došao po prvi put na Sveučilište, prva je misao svih nas bila pohoditi i upoznati ilegalne ustaške prvake, one ljude, o kojima smo u pokrajini mnogo govorili i smatrali ih pravim predstavnicima narodne borbe. Jedan od njih nas je primio u svom uredu... Onako usput, u slijedu ove misli, kao nešto što je samo po sebi razumljivo i o čem nema više dvojbe, Roma locuta causa finita spomenuo je odluku Poglavnika o premještanju, odnosno o stvaranju državnog središta buduće hrvatske države u Banjoj Luci. Iznenadio se, da mi to ne znamo, i da se tome čudimo. Podneblje ovog kraja, u kojem leži Zagreb – nastavljao je on pogoduje razvoju jednog tipa našeg čovjeka, koji nije prikladan za nošenje i čuvanje državne samostalnosti, jer je preblag i mekan, te posjeduje neke negativne osobine za državni život. Sva tragika naše prošlosti, obilježene stalnim značajkama vječnih nagodaba i beskrajnih sporazuma, izvire dijelom i iz činjenice, da je težište narodnog otpora počivalo na kraju i ljudima, koji su ljudski shvaćeno divan materijal, ali u političkom smislu svojom mlitavošću nisu bili dorasli teretima užasne i beznadne borbe, svih onih napora, koji se zahtijevaju od narodnog i političkog središta.|Vatroslav Murvar}}</ref> Tijekom početnih mjeseci postojanja NDH, planiralo se preseliti potpredsjedništvo vlade i dio državnog aparata iz [[Zagreb]]a u [[Banja Luka|Banju Luku]], kako bi se "ojačao istočni dio države".<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215032/http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf |date=25. veljače 2014. }}, 2000., str. 6.</ref> I kasnije je postojala ideja o Banjoj Luci kao glavnom gradu.<ref name="mjeseci" /> === Pravosuđe === [[Datoteka:Oglas, Ljudevit Tiljak.JPG|mini|desno|150px|Obavijest o strijeljanju desetorice komunista, odmazdi za smrt redarstvenika Ljudevita Tiljka. Ovakvi postupci polazište su imali u ''Zakonskoj odredbi o postupku kod komunističkih napadaja kad se počinitelj ne pronađe''.]] NDH je zadržala [[Pravosuđe|pravosudni sustav]] Kraljevine Jugoslavije, no vraćena su imena sudova iz vremena Austro-Ugarske monarhije.<ref name="srpak">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/130365 |title=N. Srpak: Kazneno pravo u doba Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 13, broj 2/2006, str. 1117-1144. |access-date=1. svibnja 2025. |archive-date=11. srpnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250711234349/https://hrcak.srce.hr/clanak/130365 |url-status=live }}</ref> Nadležnost nad pravosuđem imalo je Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja. Postojala su 172 [[kotar]]ska suda, 19 [[župa (administrativna jedinica)|župskih]] ''sudbenih stolova'', po jedan upravni i prizivni sud ([[banski stol]]) u Zagrebu i Sarajevu, kao i vrhovni sud ([[Stol sedmorice]]) u Zagrebu i vrhovni sud u Sarajevu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=12&s=40 |title="Pravni fakultet Split – Zbornik", Pravst.hr, pristupljeno 3. lipnja 2011. |access-date=19. listopada 2012. |archive-date=12. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080412024843/http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=12&s=40 |url-status=live }}</ref> Ubrzo su uspostavljeni i izvanredni sudovi: prijeki sudovi, narodni sudovi, domobranski prijeki sudovi i ustaški stegovni sudovi. Stalni i pokretni prijeki sudovi su mogli izricati samo smrtne kazne strijeljanjem;<ref name="uspon" /> izricali su ih i za tako minorne prijestupe poput "izvrgavanja ruglu državnih institucija" ili "držanja letaka kod sebe koji svojim sadržajem vrši promidžbu komunizma",<ref name="srpak" /> "javno izlaganje poruzi Poglavnika" ili "uvreda Poglavnika".<ref>N. Srpak: Kazneno pravo u doba Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 13, broj 2/2006, str. 1117-1144.</ref> Presuda bi odmah postala i pravomoćna i izvršna jer protiv nje nije bio dopušten nikakav pravni lijek; odnosno, presuda je bila neopoziva. Izvanredni sudovi, uspostavljeni poglavnikovim odredbama, postali su osnova sudstva u NDH, a redovni sudovi (sudovi velikih župa, kotarski sudovi) imali su sekundarnu ulogu. Time je sudbena vlast u NDH još više skoncentrirana u Pavelićevim rukama. 7. kolovoza 1941. donesen je zakon "o suzbijanju kažnjivih čina protiv države", kojim se utvrđuje kolektivna odgovornost ukućana nepočinitelja za zločine počinitelja.<ref name="sbplus" /> Zakon je izradio [[Eugen Dido Kvaternik]], [[Ravnateljstvo za javni red i sigurnost|Ravnatelj za javni red i sigurnost]].<ref name="sbplus" /> Muške kaznionice bile su u [[Lepoglava|Lepoglavi]], [[Srijemska Mitrovica|Hrvatskoj Mitrovici]], [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]] i [[Zenica|Zenici]], dok je ženska kaznionica bila u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/68151 |title=Kovačić, Darko. Kazneno zakonodavstvo i sustav kaznionica i odgojnih zavoda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 2008. |access-date=1. svibnja 2025. |archive-date=7. prosinca 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241207140321/https://hrcak.srce.hr/clanak/68151 |url-status=live }}</ref> === Redarstvo === {{glavni|Oružništvo|Ustaška nadzorna služba}}Ulogu redarstva je obavljalo [[Oružništvo|Hrvatsko Oružništvo]], vrsta [[Žandarmerija|žandarmerije]] (ruralne policije).<ref name="ik" /><ref>NN br. 109/23. kolovoza 1941.</ref> Također je postojala i [[Ustaška Nadzorna Služba]] – obavještajna i protuobavještajna organizacija nastala spajanjem Ustaške obavještajne službe i Ureda za sabirne logore [[16. kolovoza]] [[1941.]] Usto, u većim gradovima postojalo je i gradsko redarstvo, koje je nadziralo promet i čuvalo red i mir. I nacistička Njemačka je održavala svoj vlastiti policijski sustav u NDH; zapravo od 1943. godine nadalje pretežni dio policijskih ovlasti preuzima [[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačko redarstvo u Hrvatskoj]], pod izravnom kontrolom Njemačke i s njemačkim kao službenim jezikom.<ref>{{Citiranje weba |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=29736 |title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine, Davor Kovačić |access-date=2. rujna 2010. |archive-date=22. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222110254/http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=29736 |url-status=live }}</ref> === Oružane snage === [[Datoteka:Odore Domobranstvo.JPG|mini|desno|250px|Odore pripadnika [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatskog domobranstva]] po rodovima i činovima]] [[Datoteka:Tenk domobranstvo.jpg|mini|desno|250px|Tenk [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]] s kolonom pješaka]] {{Glavni|Hrvatsko domobranstvo (NDH)|l1=Domobranstvo|Zrakoplovstvo NDH|Hrvatska mornarica (NDH)|l3=Hrvatska mornarica|Ustaška vojnica|Hrvatske oružane snage}} ==== Hrvatsko domobranstvo ==== Redovne oružane snage NDH nosile su naziv [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatsko domobranstvo]]. Sastojalo se od [[Kopnena vojska NDH|kopnene vojske]], [[Zrakoplovstvo NDH|ratnog zrakoplovstva]] i [[Hrvatska mornarica (NDH)|ratne mornarice]], a pod zapovjedništvom Domobranstva bile su i poluvojne organizacije [[Narodna zaštita]] i [[Državna radna služba]], te od 1942. i [[oružništvo]].<ref>[[Narodne novine]], br. 140/26. lipanj 1942.</ref> Vrhunac popunjenosti postignut je [[1943.]], kada je kopnena vojska imala 130.000 pripadnika, a sveukupne oružane snage (zajedno s [[Ustaška vojnica|UV]]) oko 262.000 pripadnika.<ref>Vucinich, Wayne S. (September 1974). "Yugoslav Resistance in the Second World War: The Continued Debate". Reviews in European History 1 (2):, str. 274.</ref> No, Domobranstvo nije uspjelo igrati značajniju ulogu tijekom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|rata]] zbog niza čimbenika – slabe motivacije, čestog [[dezerter]]stva, rivalstva s Ustašama, nekompetentnog, pretežno starijeg [[Časnik|časničkog kadra]] i nedostatka teškog, pogotovo [[Oklopna borbena vozila|oklopnog]] naoružanja. [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)#Kopnena vojska|Kopnena vojska]] s klasičnom organizacijom nije mogla primjereno odgovoriti na [[Gerilsko ratovanje|gerilski]], [[Partizani u Hrvatskoj|partizanski]] način ratovanja. U studenom [[1944.]] dolazi do spajanja domobranskih i ustaških postrojbi u jedinstvene [[Hrvatske oružane snage]]. Procjenjuje se da je ukupno oko 125.000 pripadnika [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]], [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]] i posebnih [[Bošnjaci|muslimanskih]] jedinica poginulo tijekom rata i u [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|stradanjima u svibnju 1945. i poraću]].<ref name="knjiga" /> Od toga je 65.000 ubijeno tijekom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|rata]], a 60.000 u svibnju 1945. i nakon toga.<ref name="knjiga" /> Od tih 60.000 gotovo 50.000 ih je ubijeno kod [[Bleiburg]]a i na [[Križni put (1945.)|Križnom putu]], a oko 10.000 u događajima kod [[Viktring]]a.<ref name="knjiga" /> ==== Ustaška vojnica ==== [[Ustaški pokret]] imao je svoje dobrovoljačke [[Paravojne skupine|paravojne postrojbe]], [[Ustaška vojnica|Ustašku vojnicu]]. UV je korijene imala u ''Ustaškoj vojsci'' osnovanoj u emigraciji. Osnovana je [[10. svibnja]] [[1941.]] te je zamišljena kao skup jedinica raspoređenih po cijelom teritoriju, lako pokretljiva i učinkovita protiv "unutarnjeg neprijatelja".<ref>Vojna povijest, siječanj 2013., br. 22, str. 53.</ref> UV je bila pod zapovjedništvom [[Glavni ustaški stan|Glavnog ustaškog stana]]. Na vrhuncu je bila ustrojena u 24 ''zdruga'' ([[Brigada|brigade]]). Njeni pripadnici provodili su politiku [[teror]]a prema manjinama i neistomišljenicima, pogotovo [[Komunistička partija Hrvatske|komunistima]]. Pripadnici UV odgovorni su za brojne ratne zločine i zločine nad civilnim stanovništvom počinjene tijekom rata. == Nestanak == {{glavni|Srijemska bojišnica|Bleiburška tragedija|Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|l5=Zločini nakon rata}} === Pokušaji prelaska na stranu Saveznika === {{Dvostruka slika|lijevo|Mladen Lorković.jpg|120|Ante Vokić.jpg|120|[[Mladen Lorković]], MVP (1941.-43.) i MUP (1943.-44.)|[[Ante Vokić]], ministar oružanih snaga 1944.}}[[Kapitulacija Italije]] [[8. rujna]] [[1943.]] temeljito je promijenila situaciju. [[NOVJ|Partizani]] su se domogli velike količine talijanskoga oružja te su uz englesku vojnu pomoć, počevši od svibnja 1943., vojno znatno ojačali. Širilo se uvjerenje da će [[Treći Reich|Njemačka]] izgubiti rat te da radi očuvanja hrvatske države treba prijeći na [[Saveznici|savezničku]] stranu.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/80279 Željko Karaula: Previranja u Bjelovaru uoči “puča Vokić – Lorković” 1944. godine, Cris: časopis Povijesnog društva Križevci, Vol.X No.1 Veljača 2009.]</ref> [[Ante Pavelić|Pavelić]] je sudjelovao u tom planu, poznatom kao [[Urota Lorković-Vokić]], ali kad mu je postalo jasno da će morati sići s vlasti, te nakon što su za zavjeru saznali Nijemci, zatvorio je Lorkovića, Vokića i njihove suradnike i dao ih smaknuti potkraj travnja 1945. NDH na čelu s [[Ante Pavelić|Pavelićem]] ustrajala je na njemačkoj strani do samog kraja rata. Tek nekoliko dana prije ulaska [[NOVJ|partizana]] u Zagreb, Pavelić je poslao [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[Andrija Vrkljan|Andriju Vrkljana]] zajedno sa zarobljenim savezničkim zrakoplovcima u misiju u Italiju, kako bi ponudio predaju NDH [[saveznici]]ma u njihovom glavnom stožeru.<ref name="jt" /> No, odmah po slijetanju, Amerikanci su Vrkljana i Vrančića uputili u zarobljenički logor.<ref name="jt" /> HSS je pokušavao uspostaviti zajedničku vojsku partizana, ustaša i domobrana tijekom 2. svjetskog rata koja bi dočekala Saveznike. Na tome radili Vokić, Lorković i domobranski pukovnik Ivan Babić, koji je nekoliko puta išao u inozemstvo, pa i u London za tu svrhu, o čemu postoje dokumenti u Public Record Officeu u Engleskoj. Plan predaje NDH i uspostava suradnje sa Saveznicima dugo je razrađivana. Vokić i Lorković poslali su Babića u Egipat kako bi zatražio od Engleza razgovor s britanskim ministrom vanjskih poslova Anthonyjem Edenom o mogućnostima hrvatske kapitulacije i svrstavanja na savezničku stranu. O zahtjevu postoji pisani trag. Fizički susret nije se dogodio, ali britanski je ministar odgovorio. Odgovor je bio da mora prethodno pitati Staljina za mišljenje, jer ne zna hoće li Staljinu odgovarati da Englezi pregovaraju s Hrvatima. Nakon toga nikad više nije dobio poruku od Edena. Drugi pokušaj povezivanja sa Saveznicima je bio preko partizanske strane. Postojao je dogovor da inženjer [[Augustin Košutić]] razgovara s partizanima. No kad je došao zatvorili su ga. U izaslanstvu je bio i [[Božidar Magovac]], a nije poznato je li bio i [[Pave Pocrnić]].<ref>Davor Krile, razgovor s Nedom Prpić-Gamiršek: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010830/temedana1.htm Pavelić se dogovarao s partizanima u Beču], Slobodna Dalmacija, 30. kolovoza 2001.. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref>[[Datoteka:1944 Yugoslavia liberated territories.jpg|mini|desno|220px|Prostor pod nadzorom [[NOVJ]] (šrafirano crveno) u rujnu 1944.]]Krnjevićeva i Šubašićeva pismohrana krije još zanimljivosti. Dok je na snazi bio prvobitni plana savezničke invazije koji su dogovarali Churchill i Staljin, ideja je bila da Saveznici otvore treće bojište protiv Njemačke iskrcavanjem na grčkoj i hrvatskoj obali, a tome se suprotstavljao Roosevelt. Ako bi se ostvario taj prvi plan, postojala je opasnost od restauracije velikosrpske hegemonističke monarhije, odnosno povratak kralja i jugoslavenske vlade koju bi dočekao ministar obrane Draža Mihailović, što bi bio kraj svake "nezavisne" i "federalne" Hrvatske i odriješene ruke četnicima. Ban Ivan Šubašić rješenje je vidio u inicijativi da se NDH poveže s partizanskim pokretom. Hrvatska se morala što spremnije pripremiti za moguće iskrcavanje Saveznika između Makarske i Metkovića, pod vjerojatnim zapovjedništvom južnoafričkog feldmaršala Jana Smutsa. Prema ovim izvorima, "domobranski major" [[Stevo Krajačić]] posjetio je visokopozicioniranog mornaričkog časnika Gatina, brata [[Cata Dujšin|Cate Dujšin]]. Krajačić je izjavio da je došao u ime Vrhovnog štaba i Tita u svezi sa suradnjom. Nakon toga su Augustin Košutić, Božidar Magovac i dr. Pave Pocrnić otišli na partizanski teritorij i uspješno razgovarali. Razgovor je bio o stvaranju jedinstvene vojske Hrvatske, sastavljene od partizana, domobrana i nekompromitiranih ustaša. Veličina te vojske bila bi 500 tisuća vojnika i dočekala bi Saveznike na Jadranu kao jedinstvena sila samostalne antifašističke države. Izvjesno je da je HSS sve činio za spasiti hrvatsku državu. Nakon [[Saveznička invazija na Siciliju|iskrcavanja na Siciliji]], prvo je preko Košutića pregovarao s ministrom unutarnjih poslova [[Mladen Lorković|Mladenom Lorkovićem]] o formiranju koalicijske vlade s HSS-om 1943. godine. Uslijedila je 1944. i [[Savezničko iskrcavanje na Normandiju|iskrcavanje na Normandiji]]. Te je godine [[Ivan Farolfi]] pokušao obnoviti "pomirbene" razgovore s partizanima, a s [[Ante Vokić|Vokićem]] i Lorkovićem razmotriti povlačenje ustaša s vlasti. [[Državni udar]] bio je planiran i bio bi fingiran. Za to je znao [[Poglavnik]], a tim se udarom na vlast trebao vratiti HSS. Jugokomunistima je to ugrožavalo planove o preuzimanju vlasti. Sovjetska protuofenziva jačala je položaj komunista diljem Europe, pa su o tom planu javili [[Gestapo|Gestapu]]. Uslijedila je Hitlerova zapovijed o uklanjanju zavjerenika.<ref>Danko Plevnik: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010824/temedana1.htm Saveznike je trebala dočekati zajednička vojska partizana, domobrana i ustaša], Slobodna Dalmacija, 24. kolovoza 2001. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> U trećim izvorima hrvatski iseljenici u SAD pisali su ljeta 1943. američkom predsjedniku molbu neka u invazijske postrojbe na hrvatsku jadransku obalu pošalje što je više moguće američkih vojnika hrvatskog i poljskog podrijetla, jer se Srbi prijete osvetom i istrjebljenjem Hrvata i već onda su se razbacivali mitomanskim brojevima o "milijun ubijenih Srba". U isto su vrijeme iseljenici pozivali mlade američke Hrvate neka se javljaju u američku vojsku koja će osloboditi Hrvatsku. === Konačni slom === [[Datoteka:Croatia march-may 1945 battlefronts.gif|mini|220px|desno|Promjene crta bojišnice od 15. ožujka do 15. svibnja 1945.]] Krajem 1944. NDH je kontrolirala samo veće gradove i uski pojas oko najvažnijih cestovnih i željezničkih pravaca.<ref>{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00001/41_19.htm |title=Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941.-1945., U fronti okupljanja snaga kontrarevolucije |access-date=6. ožujka 2023. |archive-date=21. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230421231555/https://znaci.org/00001/41_19.htm |url-status=dead}}</ref> Nakon zauzimanja [[Knin]]a [[4. prosinca]] [[1944.]] oslobođena je čitava [[Dalmacija]], a snage [[NOVJ]] su se polako primicale Lici i Gorskom kotaru. Na istoku zemlje držala se Srijemska bojišnica, koja je bila manje-više stabilna. Vrh NDH stupio je u kontakte s predstavnicima [[Slovensko domobranstvo|slovenskih domobrana]], [[Crnogorska narodna vojska (1945.)|crnogorske narodne vojske]] i [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] o stvaranju zajedničkog [[Antikomunizam|protukomunističkog]] bloka, ali ti planovi nisu ostvareni.<ref>Matković, 2000., Planovi i dogovaranja, str. 93</ref> Kad je vodstvu NDH već postalo jasno da je kraj neminovan, razmišljalo se i odlasku dijela snaga u [[Gerilsko ratovanje|gerilu]], pogotovo na području [[Lika|Like]], no od toga se odustalo.<ref name="im">[https://hrcak.srce.hr/clanak/27518 Ivica Mataija, Križari na gospićkom području 1945. – 1950., Senjski zbornik, Vol.32., No.1 Prosinac 2005., 197-222 str.]</ref> Na području NDH gomilale su se [[Wehrmacht|njemačke snage]] s [[Balkan]]a u povlačenju prema sjeveru i zapadu, a vojni i državni vrh NDH je odlučio povlačiti svoje snage prema zamišljenoj Zvonimirovoj liniji, koja je trebala biti posljednja obrambena linija [[Hrvatske oružane snage|HOS-a NDH]].<ref name="im"/> Linija se od [[Karlovac|Karlovca]] protezala prema [[Dugo Selo|Dugom Selu]], [[Vrbovec|Vrbovcu]], [[Križevci]]ma, [[Koprivnica|Koprivnici]] i prema Dravi gdje se trebala vezati za položaje njemačke vojske.<ref name="im"/> No, do formiranja ove obrambene linije zapravo nikad nije došlo.<ref name="im"/>[[Datoteka:Bleiburg column.jpg|mini|lijevo|220 px|Povlačenje hrvatskih vojnika i civila kroz Austriju u svibnju 1945. godine]][[Gospić]] je oslobođen 4., a [[Sarajevo]] [[6. travnja]]. [[Srijemska bojišnica]] je konačno probijena [[12. travnja]] [[1945.]] te se oružane snage NDH počinju okupljati oko Zagreba s nejasnim glasinama kako će "udariti protiv komunizma".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=8ovH2ptohz0 HRT, dokumentarni film o zadnjim danima NDH, svjedočenje Vinka Nikolića]</ref> Tih dana u Zagrebu je bilo oko 150.000 izbjeglica sa svih strana NDH.<ref>Pavlowitch, S.K., Hitler’s New Disorder: the Second World War in Yugoslavia, Columbia University Press, New York, 2008. ISBN 978-0-231-70050-4, str. 259</ref> Nakon što se uvidjelo da je Zagreb nebranjiv zbog nedostatka streljiva i bezizlazne situacije, premda je bilo i ideja o pružanju otpora do kraja,<ref name="hdpz" /> vodstvo NDH donosi odluku o povlačenju prema Austriji, gdje su se vojska i narod koji ju je pratio trebali predati [[saveznici]]ma, nadajući se da će izbjeći osvetu i predaju [[NOVJ|Titovim partizanima]].<ref name="hdpz">{{Citiranje časopisa |url=http://www.hdpz.t-com.hr/broj246/Novosel.htm |title=Posljednji dani obrane Zagreba 1945, Domagoj Novosel, Politički zatvorenik 246, rujan 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016062812/http://www.hdpz.t-com.hr/broj246/Novosel.htm |archive-date=16. listopada 2013. |access-date=29. listopada 2012.}}</ref> Skupa s vojnicima i civilima NDH povlačili su se [[Slovensko domobranstvo|slovenski domobrani]], [[Kozaci]], [[Crnogorska narodna vojska (1945.)|crnogorski četnici]] i druge [[Kvisling|kvislinške]] skupine. Kako je u međuvremenu propala [[Vjekoslav Vrančić|Vrančićeva]] misija predaje [[saveznici]]ma u [[Bari]]ju, Vlada NDH je raspuštena, te su njeni članovi organizirano napustili Zagreb [[4. svibnja]] prateći vojne snage NDH u njihovom povlačenju prema Austriji. Ranjeni i bolesni pripadnici vojnih snaga nisu evakuirani, nego su ostali na liječenju u zagrebačkim bolnicama: sve te ranjenike i bolesnike su jugoslavenske komunističke snage zarobile i potom ih pobila; popisano je do danas poimenično 4.791 tih pobijenih ranjenika i bolesnika.<ref>Milan Marušić: Žrtve komunističkih zlodjela u Zagrebu svibanj 1945. i sljemenskim stratištima bolnica Brestovac i Gračani (str.9)</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Matković |first=Blanka |title=ODVOĐENJA I LIKVIDACIJE RANJENIH PRIPADNIKA HRVATSKIH ORUŽANIH SNAGA (HOS) IZ ZAGREBAČKIH BOLNICA U SVIBNJU I LIPNJU 1945. KROZ ARHIVSKO GRADIVO DRŽAVNOG ARHIVA U ZAGREBU |url=https://hrcak.srce.hr/90525 |journal=Arhivski vjesnik, Vol. 54 No. 1, 2011. |accessdate=10. svibnja 2021.}}</ref> Pavelić se, prešavši austrijsku granicu već [[8. svibnja]] navečer, dao u bijeg ne čekajući svoje vojnike. [[Hrvatske oružane snage]] u povlačenju engleski vojni predstavnici su odbili primiti na području Austrije, nego su ih prisilili na polaganje oružja i predaju [[JA|Jugoslavenskoj armiji]] [[15. svibnja]] [[1945.]] na granici u [[Bleiburg]]u. Neki partizanski izvori navode da je zarobljeno oko 92.000 pripadnika HOS-a.<ref>{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00001/46_205.htm |title=Jovan Kokot: Dvanaesta proleterska slavonska brigada, Ogromni ratni plijen pao je u ruke 12. proleterske NOU brigade, str. 205. |access-date=6. ožujka 2023. |archive-date=22. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422133136/https://znaci.org/00001/46_205.htm |url-status=dead}}</ref> [[Bitka za Odžak|Posljednji džep otpora]] oko [[Odžak]]a u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] s oko 450 vojnika slomljen je tek [[25. svibnja]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.posavski-vremeplov.com/suzna-dolina/zadnja-bitka/ |title=posavski-vremeplov.com, Bitka za Odžak |access-date=27. lipnja 2013. |archive-date=16. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016054612/http://www.posavski-vremeplov.com/suzna-dolina/zadnja-bitka/ |url-status=dead}}</ref> Nakon predaje kod Bleiburga počinje tzv. [[Križni put (1945.)|križni put]] zarobljenih vojnika i civila. Dogodila su se mnoga masovna smaknuća, no i danas je neutvrđen konačni broj žrtava, koji se uglavnom procjenjuje na oko 50.000.<ref name="knjiga">[http://globus.jutarnji.hr/zivot/knjiga-koje-se-boje-i-crveni-i-crni Istina o Bleiburgu:Knjiga koje se boje i crveni i crni, prikaz poglavlja "Posljednji dani oružanih snaga NDH" knjige "Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945." Joze Tomasevicha, Globus]</ref> == Ratni gubitci == Hrvatski Demograf [[Vladimir Žerjavić]] je 1992. iznio demografske podatke i procijenio kako je ukupni broj poginulih na budućem teritoriju [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatsk]]<nowiki/>e tijekom II. svjetskog rata i poraća bio nešto veći od 270 tisuća, a na budućem području [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] nešto veći od 316 tisuća, u što su uključeni i poginuli ''na strani sila Osovine''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=312213 |title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću, str. 553 |author=Vladimir Žerjavić |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 27 No. 3, 1995. |accessdate=2020-08-24}}</ref> Prema Žerjavićevim demografskim izračunima i procjenama na teritoriju NDH je tijekom rata i poraća ubijeno 322.000 Srba, od čega je zbog ustaškog terora život izgubilo 78.000 civila – više od 50.000 je pobijeno u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Koncentracijskom logoru Jasenovac]], a još 20.000 srpskih civila život je izgubilo od bolesti u zbjegovima. Osim velikog broja Srba, tijekom rata živote u NDH izgubilo je i 192.000 Hrvata, 75.000 Muslimana, 26.000 Židova i 16.000 Roma.<ref name=":4">{{Citiranje weba |last=Žerjavić |first=Vladimir |title=Manipulacije žrtvama drugoga svjetskog rata 1941. – 1945., Časopis za suvremenu povijest, Vol. 24 No. 3, 1992. |url=https://hrcak.srce.hr/209843 |url-status=live |access-date=15. kolovoza 2021. |website=Hrcak.hr}}</ref> Ratni gubitci stanovništva u NDH – oko sedmine ukupnog broja žitelja – su bili znatno veći nego oni osmerostruko mnogoljudnije [[Italija|Italije]] (457.000 mrtvih) ili [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog kraljevstva]] (450.700 poginulih, također sa stanovništvom od oko 48 milijuna), dakle zemalja s iznimno važnim ulogama u II. svjetskom ratu.<ref>{{Citiranje weba |title=Research Starters: Worldwide Deaths in World War II |url=https://www.nationalww2museum.org/students-teachers/student-resources/research-starters/research-starters-worldwide-deaths-world-war |accessdate=2018-04-25 |publisher=The National WWII Museum New Orleans |language=engleski}}</ref> Posljedica višegodišnjeg ratovanja na području NDH je smrt oko jedne desetine stanovništva, velikim dijelom u [[genocid]]noj politici NDH vlasti nad Židovima, Srbima i Romima,{{sfn|Tomasevich|2002|p=381,404}} četničkim pokoljima Muslimana i Hrvata,{{sfn|Tomasevich|2002|p=747}} te ratnim zločinima protiv [[Ratni zarobljenik|ratnih zarobljenika]] i civila (približno pola ubijenih su bili civili). Ustaše su tijekom rata, prema procjenama Vladimira Žerjavića sačinjenima prema podacima o popisima stanovništva i podatcima dostupnima iz različitih zbornika o povijesti [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|NOB-a]] dostupnima početkom 1990.-ih godina pobili više hrvatskih civila (17.000), nego partizani (14.000), i više muslimanskih i hrvatskih civila zajedno (24.000) od. partizana (16.000).<ref>{{Citiranje časopisa |last=Geiger |first=Vladimir |date=2011-12-30 |title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi), str. 744 |url=https://hrcak.srce.hr/76758 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=43 |issue=3 |pages=743 |issn=0590-9597}}</ref> Kad k tome dodamo 19.000 Židova i 16.000 Roma istrijebljenih od ustaša, Žerjavić procjenjuje da su ustaše odgovorne za 165.000 civilnih žrtvi, to jest 50% svih civilnih žrtvi u NDH (327.000).<ref>{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |year=1992 |title=MANIPULATIONS WITH THE WORLD WAR II VICTIMS |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=307750 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=24 |issue=3 |pages=160 |issn=0590-9597}}</ref> Vlasti NDH su tijekom svoje vladavine provele [[holokaust]] nad Židovima (30.000 žrtava, ili 80% Židova u NDH, od kojih se za 6.200 zna da su poslani u njemačke logore,<ref name="ushmm" /> a za ostale se smatra da su istrijebljeni u logorima NDH),<ref>{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |url=https://books.google.com/books?id=ehVSjgEACAAJ&newbks=0&hl=en |title=The Holocaust in Croatia |last2=Goldstein |first2=Slavko |publisher=University of Pittsburgh Press |year=2016 |p=223-235}}</ref> te [[porajmos]]u nad Romima (prema okvirnim procjenama, 25.000 žrtava<ref name="ushmm">{{Citiranje weba |title=Axis Invasion of Yugoslavia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/axis-invasion-of-yugoslavia |access-date=27. lipnja 2021. |website=encyclopedia.ushmm.org |language=en}}</ref> ili blizu 100% prijeratne romske populacije). Ipak, najveći broj žrtava ustaškog režima bili su Srbi, nad kojima je proveden [[genocid]] i kojih je po raznim procjenama ubijeno više od 300.000.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Levy |first=Michele Frucht |date=2009-11-01 |title=“The Last Bullet for the Last Serb”: The Ustaša Genocide against Serbs: 1941–1945 |url=https://doi.org/10.1080/00905990903239174 |journal=Nationalities Papers |volume=37 |issue=6 |pages=807–837 |doi=10.1080/00905990903239174 |issn=0090-5992}}</ref>{{sfn|Tomasevich|2002|p=381}}<ref>{{Citiranje knjige |last=Israeli |first=Raphael |url=https://books.google.com/books?id=uxwuDwAAQBAJ |title=The Death Camps of Croatia: Visions and Revisions, 1941-1945 |date=2017-07-12 |publisher=Routledge |isbn=978-1-351-48403-9 |pages=3. |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Yeomans |first=Rory |title=Cults of Death and Fantasies of Annihilation: The Croatian Ustasha Movement in Power, 1941–45 |url=https://www.academia.edu/8131714/Cults_of_Death_and_Fantasies_of_Annihilation_The_Croatian_Ustasha_Movement_in_Power_1941_45 |journal=Central Europe |volume=3 |issue=2 |pages=1 |issn=1479-0963}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Ramet |first=Sabrina P. |url=https://books.google.com/books?id=72DwDwAAQBAJ&newbks=0 |title=The Independent State of Croatia 1941-45 |date=2020-07-24 |publisher=Routledge |isbn=978-1-000-15499-3 |language=en}}</ref><ref name="žerjavić">Žerjavić, Vladimir: ''Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga. Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu'', Zagreb: Globus, 1992.</ref> Od ukupnog broja civilnih žrtava srpske narodnosti smata se da su veliki dio pobili pripadnici okupatorskih postrojbi njemačke vojske (otprilike četvrtina pobijenih Srba u NDH),<ref>Alexander Korb, op. cit., str. 3</ref> Italije (oko 15 tisuća), a oko 34 tisuća Srba civila bili su kolateralne žrtve sukoba između vojnih postrojbi. [[Vladimir Žerjavić]] procjenjuje da su ustaše pobile oko 50 tisuća Srba u koncentracijskim logorima i oko 28 tisuća na raznim drugim mjestima.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću |url=https://hrcak.srce.hr/213638 |journal=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 27 No. 3, 1995. |accessdate=2019-01-06}}</ref> Hrvatski povjesničar i emigrant [[Jere Jareb]] ocjenjuje da "politika uništenja Srba nije bila samo Pavelićeva politika, nego i Ustaškog pokreta."<ref>{{Citiranje knjige |last=Jareb |first=Jere |url=http://www.safaric-safaric.si/knjige/1995_NDH_jareb_pola_stoljeca.pdf |title=Pola stoljeća hrvatske politike |publisher=Knjižnica hrvatske revije |year=1960 |location=Buenos Aires |pages=76 |access-date=1. srpnja 2021. |archive-date=6. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210906180501/http://www.safaric-safaric.si/knjige/1995_NDH_jareb_pola_stoljeca.pdf |url-status=dead}}</ref> Povjesničar [[Jozo Tomašević|Jozo Tomasevich]], navodi da su masovna ustaška ubojstva Srba počela već krajem travnja 1941. godine, ali su se dodatno naveliko povećala lipnja 1941., nakon sastanka Hitler-Pavelić, kada su ustaške vlasti ukinule sve prepreke za progon Srba, te je veliki broj Srba ubijen u kaznenim i divljačkim ekspedicijama od strane ustaških oružanih jedinica ili su strpani u NDH koncentracijske logore, gdje su mučeni i ubijani.{{sfn|Tomasevich|2002|p=398}} Žestoko su proganjani i svi politički protivnici režima a posebno [[KPH|komunisti]]. Pogotovo nakon što je u lipnju 1941. raskinuto savezništvo SSSR-a i Njemačke i započela [[Operacija Barbarossa|njemačka invazija na Sovjetski Savez]]. Kao reakcija na politiku [[teror]]a ustaškog režima i ''de facto'' okupaciju proklamiranih saveznika, Njemačke i Italije, na području NDH se ubrzo razvio [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilački pokret]] pod vodstvom [[KPJ]]. Njemački historičar [[Alexander Korb]] 2010. god. ocjenjuje da su zločini snaga NDH, te osobito [[Paravojne ustaške postrojbe|divljih ustaša]] (pristalice ustaškog pokreta koji nisu bili podvrgnuti zapovijedanju unutar regularnih vojnih postrojbi) protiv Srba bili izrazito masovni, ali da se povijesnim istraživanjima nije ustanovilo je li ta masovnost zločina plod plana režima NDH, ili pak ishod konfuznih ratnih događaja.<ref name=":5" /> U desetljećima komunizma su u čak 3 navrata -1946., 1950. i 1964. godine – bile popisivane žrtve rata, ali su rezultati sva tri (javno izvršena) popisa bili držani u tajnosti. Donekle su poznati rezultati tih popisa za žrtve na strani "antifašista", a žrtve na strani "narodnih neprijatelja" su konstantno prikrivane. U popisu iz 1946. godine, kada je sjećanje na rat bilo najživlje, popisano je na području današnje Republike Hrvatske 132.098 žrtava na ''antifašističkoj strani''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=281032 |title=Prilog metodologiji istraživanja stvarnih ljudskih gubitaka Hrvatske u tijeku drugoga svjetskog rata |author=Mihael Sobolevski |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 24 No. 1, 1992. |accessdate=2020-08-24}}</ref> === Povijesni revizionizam === U pogledu popisa iz 1950. godine, [[Mate Rupić]] citira kako je na sastanku Sekcije za prikupljanje historijskih dokumenata na području [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] održanom 10. listopada 1950. godine Franica Padovan, sekretar te sekcije i tajnik Zemaljske komisije za popis žrtava izvijestila o utvrđenom broju palih antifašističkih boraca i žrtava fašizma: "(...) Broj žrtava još uvijek se svodi na 150.000, a ne nikako na više, i cifru od 300.000 koju smo predvidjeli nikako ne možemo ostvariti."<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=304516 |title=Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950. godine, str. 9 |author=Mate Rupić |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 33 No. 1, 2001. |accessdate=2020-08-24}}</ref> Kod ponovljenog popisa iz 1964. godine se poginulima na antifašističkoj strani pridodalo poginule u savezničkim bombardiranjima, te je po svemu bilo nekih dodatnih ''omekšavanja'' kriterija za popisivanje žrtava, pa se uspjelo doći do 186 tisuća žrtava na ''antifašističkoj strani''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=308059 |title=Prešućena istina – žrtve rata na području bivše Jugoslavije 1941. – 1945. prema popisu iz 1964. godine |author=Mihael Sobolevski |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 25 No. 2-3, 1993. |accessdate=2020-08-24}}</ref> Osim što je bila donijeta generalna odluka o pribrojavanja "antifašističkoj strani" svih poginulih zbog savezničkih bombardiranja,<ref>{{Citiranje časopisa |last=Karakaš Obradov |first=Marica |title=ŽRTVE SAVEZNIČKIH BOMBARDIRANJA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE U JUGOSLAVENSKIM POPISIMA ŽRTAVA RATA (1947., 1950. I 1964.) I HRVATSKIM ŽRTVOSLOVIMA (1991.-2005.) |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=65506 |journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol. X No. 20, 2007. |accessdate=2020-08-24}}</ref> može se uočiti da je veliki broj imena tih žrtava bombardiranja pripisan među žrtve [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnog logora Jasenovac]], gdje se kod popisivanja 1964. uvrstilo i razne umrle u logorima za izbjeglice koje su u Egiptu i Južnoj Italiji držali saveznici, za koje se zna da su ih zapravo ubile ubila njemačka i talijanska vojska, žrtve četničkih pokolja, partizane poginule u bitkama na Neretvi i Sutjesci, pa i one koji su poginuli kao domobrani i ustaše. Općenito je pitanje ratnih žrtava bilo u vrijeme komunističke Jugoslavije predmetom namjerne nečasne manipulacije, u kojoj se poginule dijelilo na "podobne" i "nepodobne".<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114002 |title=„Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)“ |author=Vladimir Geiger |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol.43 No.3 Prosinac 2011., str. 723 |accessdate=2020-08-24}}</ref> Mate Rupić piše 2001. godine da je Jugoslavija bila " jedna od rijetkih država na svijetu koja je napravila najmanje tri popisa žrtava Drugog svjetskog rata. Prvi je napravljen 1946. godine, drugi 1950., a treći 1964. godine. Ni jedan popis nije službeno objavljen, rezultati su držani u tajnosti, a arhivsko gradivo, koncentrirano u Arhivu Jugoslavije, bilo je nedostupno istraživačima. Donekle su poznati rezultati tih popisa, naravno samo za žrtve na strani 'antifašista', a žrtve na strani 'narodnih neprijatelja' uredno su prikrivane... Popis iz 1950. godine obavljen je u Hrvatskoj (kao i u ostalim republikama bivše Jugoslavije) u organizaciji Saveza boraca NOR-a. Stoga čudi da mnogi koji su se u svojim znanstvenim djelima bavili problemom žrtava, a bili su i sami članovi popisnih komisija, čak visoko pozicionirani u Savezu boraca, 'ne znaju' za te podatke... Sačuvani spisi Komisije za popis žrtava NOR-a iz 1950. godine pokazuju da su podaci o broju žrtava gotovo identični podacima do kojih je došla Komisija za ratne štete iz 1946. te Komisija za popis žrtava Drugog svjetskog rata iz 1964. godine... Nedostaju pojedinačni obrasci za popisivanje žrtava... Popunjeni obrasci žrtava iskorišteni su kao osnova za popis 1964. godine. Kao i drugo arhivsko gradivo Komisije iz 1964. godine i ti su pojedinačni formulari žrtava iz 1950. i 1946. godine povučeni u pismohranu Savezne komisije u Beograd i nedostupni su istraživačima iz Hrvatske. Nadamo se da će nam uskoro biti dostupni i omogućiti daljnja istraživanja i rješavanja otvorenih pitanja kao što su Žrtve Jasenovca te drugih logora u NDH i izvan nje."<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=304516 "Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950. godine"], Mate Rupić, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 33 No1, 2001. Pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref> Hrvatski intelektualac [[Bruno Bušić]] je na temelju popisa stanovništva provedenih 1931. i 1950., procjena kompetentnih demografa,<ref>Bruno Bušić navodi: Ivan Klauzer, Stanovništvo i domaćinstva u Hrvatskoj, Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1967, str. 89-90 (rukopis u arhivu Instituta)</ref> te njemu već krajem 1960.-ih godina dostupnih podataka popisa sačinjenoga od strane jugoslavenskih vlasti 1964. godine za potrebe [[Reparacija|reparacije]] ratnih šteta od SR Njemačke – u kojima su jugoslavenske vlasti odlučile da se neće popisati “svi oni koji su u tijeku Narodnooslobodilačke borbe izgubili život na strani okupatora ili domaćih izdajnika bilo na koji način (kao borci, pomagači, simpatizeri)“ – iznio da broj poginulih na području u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] na "antifašističkoj" strani, koje su odabrale popisati komunističke vlasti, njih ukupno 185.327, valja uvećati za daljnjih 219 tisuća pobijenih vojnika i civila na "neprijateljskoj" strani. Slično je bilo i na području [[Bosna i Hercegovina|BiH]], gdje se uz 171.000 "antifašističkih" žrtava može procijeniti 236 tisuća "neprijateljskih" žrtava među vojnicima i civilima. Tim brojkama treba pribrojati veliki broj tijekom rata i poraća iseljenih stanovnika, osobito najveći dio [[Volksdeutsche|Folksdojčera]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://projektvelebit.com/bruno-busic-demografski-gubici-zrtve-hrvata-u-hrvatskoj-i-jugoslaviji-ii/ |title=Bruno Bušić: Demografski gubici – Žrtve Hrvata u Hrvatskoj i Jugoslaviji (II) |author=Bruno Bušić |date=2019-05-05 |work=projektvelebit.com |publisher=Projekt Velebit |accessdate=2019-05-17 |archive-date=6. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190506225508/https://projektvelebit.com/bruno-busic-demografski-gubici-zrtve-hrvata-u-hrvatskoj-i-jugoslaviji-ii/ |url-status=dead }}</ref> Općenitu ispravnost podataka koje je predstavio Bruno Bušić, potvrđuje i dodatnim informacijama dopunjuje 1993. godine povjesničar Mihael Sobolevski, koji se suvremenom poviješću Hrvatske i Jugoslavije bavio od sredine 1960.-ih godina, te je znao koje informacije je komunistička historiografija zaobilazila prezentirati. Međutim je točno utvrđivanje podataka ostalo vrlo teškim zbog nedostupnosti izvornog materijala iz popisa koji su provođeni za vrijeme komunističkog režima, koji su arhivirani u Beogradu, te su ostali nedostupni znanstvenicima iz Hrvatske.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Sobolevski |first=Mihael |title=Prešućena istina – žrtve rata na području bivše Jugoslavije 1941. – 1945. prema popisu iz 1964. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=308059 |journal=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 25 No. 2-3, 1993. |accessdate=2019-05-17}}</ref> Demograf [[Stjepan Šterc]] ukazuje kako se u stanovništvu Jugoslavije – kada se izuzmu područja preuzeta nakon II. svjetskog rata od Italije – broj rimokatolika smanjio od popisa stanovništva iz 1931. do popisa stanovništva 1948. god. za 18 tisuća, dok se zahvaljujući prirodnom prirastu u isto vrijeme povećao broj pravoslavaca za 998 tisuća, a broj muslimana za 216 tisuća; takvi podatci samo manjim dijelom proizlaze iz manjeg prirodnog prirasta kod rimokatolika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/26281-s-sterc-velikosrpska-statistika-stradanja-na-koljenima.html |title=Broj Srba po popisu stanovništva iz 1948. veći za gotovo 700 tisuća nego 1931., a broj Hrvata manji za oko 14.000 |author=Stjepan Šterc |date=2017-03-16 |publisher=HKV |accessdate=2019-05-18}}</ref> Većim dijelom dadu se pripisati ovaj relativni i apsolutni pad broja rimokatolika etničkom čišćenju [[Volksdeutsche|Folksdojčera]] na čitavom području SFRJ i, zacijelo, drugim demografskim gubitcima zbog [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|komunističkog terora u poraću]], koji je u velikom dijelu bio motiviran htijenjem da se kod Hrvata zatre bilo kakva težnja za svojom državom. 1991. je bila osnovana Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske, pod vodstvom [[Vice Vukojević]]a, koji je izjavio da je svrha komisije bila popisati žrtve koje nisu bile na prijašnjim popisima, tj. prije svega hrvatske žrtve partizana. Povjesničar Vladimir Geiger navodi 2013. godine da je komisija „''s pristranom podjelom ljudskih gubitaka na poželjne i nepoželjne, popisala je tek 2.238 žrtava logora Jasenovac i samo 293 židovske žrtve na području Hrvatske ukupno… [Komisija] u kroatocentričnom i selektivnom pristupu i popisu iskazuje zanemarive brojke ljudskih gubitaka ostalih nacionalnosti / etničkih skupina izuzev Hrvata.''"<ref>{{Citiranje časopisa |last=Geiger |first=Vladimir |date=2013-10-21 |title=Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi) |url=https://hrcak.srce.hr/109878 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=45 |issue=2 |pages=219-220 |issn=0590-9597}}</ref> Komisija je izvijestila da su ukupne hrvatske žrtve partizana, glavni cilj popisa, tijekom cijelog rata i poraća brojale 37.881, od kojih 7.404 civilnih, dok su svi ostali bili pripadnici NDH vojske.<ref name=":3">Izvješće o radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava od osnutka (11. veljače 1992.) do rujna 1999. godine, Zagreb, rujan 1999.</ref> Nasuprot tome što je sam Tuđman nazvao "Bleiburškim mitom", uz "paroksizme uveličavanja" žrtvi na 500.000 i više,<ref>{{Citiranje knjige |last=Tuđman |first=Franjo |url=https://books.google.com/books?id=eEaBAAAAIAAJ&newbks=0&hl=en |title=Bespuća povijesne zbiljnosti: rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja |year=1989 |publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske |isbn=978-86-401-0042-7 |pages=109 |language=hr}}</ref> komisija je utvrdila sve ukupno 13.300 žrtava Bleiburga i Križnog puta, od kojih 11.000 članovi NDH vojske, te 2.200 ostalih i neidentificiranih.<ref name=":3" /> {{sfn|Geiger|2012|p=95}} Vladimir Geiger smatra taj nedovršeni popis dalekim od istine, te navodi da "ukupni stvarni gubici vezani uz slučaj Bleiburg mogli bi, prema uglavnom prihvaćenim i mogućim statističkim izračunima, iznositi najmanje oko 70.000 do 80.000, a gubici Hrvata oko 50 000 do 55.000".<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100752 "Ljudski gubici Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i u poraću koje su prouzročili Narodnooslobodilačka vojska i Partizanski odredi Jugoslavije/Jugoslavenska armija i komunistička vlast Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)"], Vladimir Geiger, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 42 No. 3, 2010. Pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref> Vice Vukojević, koji je imao važan doprinos u radu Komisije, iznio je 2015. godine da je Komisija iz političkih razloga raspuštena 2000. god prije nego što je završila radom, a da ona kod svojega rada nije osporavala podatke Zemaljske komisije koja je prema nalogu komunističkih vlasti bila 1945. godine povela popis žrtava rata, nego je popisivala one žrtve koje 1945. godine nisu bile popisivane; tj. uglavnom žrtve na strani NDH, koje su komunističke vlasti bile zabranile popisivati. Popisan je i manji broj žrtava na antifašističkoj strani koje nisu bile popisane od komunističkih vlasti – tako i nekoliko stotina Židova koje se nisu nalazili na popisima iz razdoblja neposredno nakon II. svjetskog rata.<ref>[http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/37208-muenchen-vice-vukojevic-nasmijao-sudnicu-do-suza "München: Vice Vukojević nasmijao sudnicu do suza"], "HRSVIJET", 29. travnja 2015. Pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref> [[Vladimir Geiger|Geiger]] također piše kako je početkom 2000-ih uslijedilo sustavno umanjivanje srpskih i židovskih žrtava ustaša, uz ''"nastup pojedinaca i skupina koji uporno zastupaju svoje osebujno manirističko viđenje NDH i logora Jasenovac te ustraju u tome da broj žrtava logora Jasenovac...ne može biti veći od četveroznamenkastog ....Najsustavnije poricanje i(li) znatno umanjivanje ustaških zločina počinjenih u logoru Jasenovac zastupljeno je ponajprije u javnim istupima i pisanjima povjesničara i povjesničara-amatera Mladena Ivezića, Vladimira Mrkocija, Vladimira Horvata, Stipe Pilića, Blanke Matković, Igora Vukića, Josipa Pečarića, Stjepana Razuma i Romana Leljaka. No i hrvatska historiografija i publicistika slijeva uporna je u svojim starim i općepoznatim tvrdnjama, u čemu su zdušno potpomognuti mnogobrojnim svjetonazorski istovjetnim medijima, uključujući i najutjecajnije državne."''<ref name=":33">{{Citiranje časopisa |author=Vladimir Geiger |date=2020-07-20 |title=Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije |url=https://hrcak.srce.hr/241240 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=52 |issue=2 |pages=517–585 |id=10.22586/csp.v52i2.11253 |accessdate=2021-01-20}}</ref> Geiger posebno ističe Leljaka, za koga navodi da uspješno „prodaje maglu” ponajprije Hrvatskom tjedniku i Glasu Koncila ''"te da posebno mjesto imaju njegovi precizno izmišljeni brojevi jasenovačkih logoraša i žrtava logora Jasenovac.'' Takvo stanje u hrvatskoj historiografiji koristi dio intelektualaca i političara iz Republike Srbije, koji su preuzeli "megalomanske" brojeve o pobijenim Srbima u NDH, ukazuje Vladimir Geiger 2020. godine.''<ref name=":332">{{Citiranje časopisa |author=Vladimir Geiger |date=2020-07-20 |title=Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije |url=https://hrcak.srce.hr/241240 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=52 |issue=2 |pages=517–585 |id=10.22586/csp.v52i2.11253 |accessdate=2021-07-05}}</ref>'' Demograf [[Stjepan Šterc]] ukazuje 2017. godine da je prema podatcima popisa stanovništva bilo 1931. u okviru današnjih granica Hrvatske 633.256 pravoslavnog stanovništva u Hrvatskoj (oko 633.000 Srba), a u Bosni i Hercegovini daljnjih 1.028.139 pravoslavaca. Popis stanovništva 1948. godine utvrđuje u Hrvatskoj 543.795 osoba srpske etničke pripadnosti (dakle, 89.205 manje nego u popisu 1931.), a u Bosni i Hercegovini 1.136.116 (dakle za 136.116 više nego u popisu 1931.); na razini čitave Jugoslavije povećan je u tih 17 godina broj Srba za 14,7%, u BiH za 13,6 posto, dok je u Hrvatskoj umanjen za 14,1 posto: Šterc ukazuje na migracije unutar samog područja Jugoslavije u tom 17-godišnjem razdoblju, kao vjerojatni razlog stanovitog pada udjela Srba u ukupnom stanovništvu na području Hrvatske i BiH (tj. u granicama NDH), te zaključuje da su vrlo dubiozni izračuni da su Srbi na tom području stradavali u nekom većem udjelu, u odnosu na stanovništvo drugih etničkih pripadnosti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/26281-s-sterc-velikosrpska-statistika-stradanja-na-koljenima.html |title=Broj Srba po popisu stanovništva iz 1948. veći za gotovo 700 tisuća nego 1931., a broj Hrvata manji za oko 14.000 |author=Stjepan Šterc |date=2019-05-18 |publisher=HKV |accessdate=2019-05-18}}</ref> Doista, Srbi s područja koje je 1941. – 1945. god bilo obuhvaćeno granicama NDH, sudjelovali su nakon 1945. godine u kolonizaciji Vojvodine, gdje su etnički Srbi zamijenili približno 400.000 [[Volksdeutsche|Folksdojčera]] koji su odande organizirano protjerani. {| class="wikitable" style="text-align:center; width:60%;" !Srbi ! class="background: red; color: purple" |[[Hrvatska]] ! class="background: red; color: white" |[[Bosna i Hercegovina]]<ref>Dubravka Velat, Stanovništvo Jugoslavije u posleratnom periodu /Population in Yugoslavia in the post-war Period/ (Beograd: SZS, 1988), str. 141. Citirano u [http://www.rastko.rs/istorija/srbi-balkan/spasovski-zivkovic-stepic-bosnia.html Projekat Rastko].</ref> ! class="background: red; color: blue" | Istočni [[Srijem]]<ref name="Branislav Bukurov 1978">Dr. Branislav Bukurov, Bačka, Banat i Srem, Novi Sad, 1978.</ref> ! class="background: red; color: white" |'''Ukupno''' |- | class="hintergrundfarbe6" |'''Popis 1931.''' | style="text-align:right; width:100px;" | 633.000 | style="text-align:right; width:100px;" | 1.028.139 | style="text-align:right; width:100px;" | 210.000 | style="text-align:right; width:80px;" | 1.871.000 |- | class="hintergrundfarbe6" |'''Popis 1948.''' | style="text-align:right;" | 543.795 | style="text-align:right;" | 1.136.116 | style="text-align:right;" | nepoznato<ref name="Branislav Bukurov 1978" />{{efn|kolonizacija 300.000 srpskih izbjeglica iz drugih krajeva Jugoslavije promijenila je etničku sliku Vojvodine do 1948.}} | style="text-align:right;" | 1.672.000 (bez Srijema) |} == Naslijeđe == ===SFRJ=== [[Datoteka:Slavko Kvaternik during the trial.jpg|250px|minijatura|lijevo|[[Slavko Kvaternik]] tijekom suđenja u [[Zagreb]]u, [[1947.]]]] Dio istaknutih časnika i političara ([[Mile Budak]], [[Vilko Begić]], [[Slavko Kvaternik]], [[Fedor Dragojlov]], [[Vladimir Laxa]], [[Ljubo Miloš]], [[Slavko Štancer]]) osuđen je i smaknut nakon rata, dok su neki nestali u kaosu na [[Bleiburg]]u. [[Ante Pavelić]] i dio istaknutijih vođa uspio je pobjeći. Neki su istaknuti članovi vodstva NDH kasnije izručeni Jugoslaviji, poput [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], dok su neki progonjeni ili ubijeni od strane agenata [[UDBA|UDBA-e]] zbog svoje ratne prošlosti, poput [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Luburića]]. U poraću su smaknuti i mnogi svećenici<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/11731 Vjerski progoni u Jugoslaviji 1944. – 1953.: staljinizam u titoizmu, Katrin Boeckh, Osteuropa Institut, München, Njemačka]{{citat|Protestno pismo hrvatskih biskupa Titu od 20. rujna 1945. koje je istovremeno objavljeno i kao pastirsko pismo, nabrojao je žrtve među katoličkim klerom od početka “novoga poretka” u Jugoslaviji: 243 mrtvih, 169 zatočenih u logorima i zatvorima i 89 nestalih.|Katrin Boeckh, Vjerski progoni u Jugoslaviji}}</ref> i civili. Civili koji su surađivali s režimom, kao i većina unovačenih pripadnika [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]], u [[SFRJ]] su bili smatrani građanima drugog reda. Usto se nakon rata pojavio i kratkotrajni gerilski oružani protukomunistički pokret, sastavljen uglavnom od simpatizera NDH, poznat pod zajedničkim nazivom [[Križari (gerila)|"križari"]]. Zbog početne podrške NDH i pasivnog držanja velikog dijela stanovništva u prvim godinama rata (tako da su Srbi činili i do 80% pripadnika [[NOVJ]] na području Hrvatske 1942.),<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 124.-125.</ref> Hrvatima je u razdoblju [[SFRJ|Druge Jugoslavije]] nametana hipoteka ustaštva i [[genocid]]nosti, iako su Hrvati dali razmjerno najviše boraca [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj vojsci]] u drugoj polovici rata. [[SR Hrvatska|Hrvatska strana]] je u Jugoslaviji često nosila teret Pavelićevog režima. To je znatno slabilo pregovarački položaj Hrvatske u Jugoslaviji, te je dovelo do dugotrajnog razdoblja tzv. [[hrvatska šutnja|hrvatske šutnje]], prekinute nakratko tek [[1971.]] [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskim proljećem]], dijelom pokrenutim i da se skine nametnuti teret ustaštva.<ref>I. Perić, Ideje "masovnog pokreta" u Hrvatskoj, Narodno sveučilište Grada Zagreba, 1974., 149.-151. str</ref> Stvoren je [[Srbi u NDH: Broj žrtava|mit o Jasenovcu]]. [[SFRJ|Jugoslavija]] je podatke o broju žrtava tijekom rata proglasila državnom tajnom, što je omogućilo kasnije manipulacije, tako da će "povjesničari" u službi velikosrpske agresije tijekom zadnjih godina zajedničke države govoriti o milijun ili više ubijenih Srba na području NDH. Radovan Bulajić, na primjer, govori o 1.110.929 ubijenih Srba,<ref name="Žerjavić">Žerjavić – nepotpun navod izvora</ref>{{bolji izvor}} dok su drugi govorili i o 1.000.000 ubijenih Srba samo u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]], a ukupno i do čak 2 milijuna.<ref>Vidjeti srpski dnevni tisak i periodiku iz 1990., 1991. i kasnije.</ref> Nakon osamostaljenja Hrvatske provedena su istraživanja i mjerenja i dobio se broj koji varira do 81 tisuću ljudi u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] i oko 15 tisuća ljudi u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staroj Gradiški]]. ===Iseljeništvo=== Najčešća ruta bijega ustaških dužnosnika i simpatizera NDH bila je preko Italije, Portugala i Španjolske u zemlje Južne Amerike (vidi: [[štakorski kanali]]). U političkoj emigraciji mnogi su bivši dužnosnici ili simpatizeri NDH nastavili s političkim i kulturnim radom u svrhu okupljanja Hrvata i očuvanja ideje neovisne hrvatske države (primjerice, [[Vinko Nikolić]]). Pavelić je osnovao i [[Vlada NDH#Vlada u izbjeglištvu|vladu NDH u izbjeglištvu]]. Neke iseljeničke udruge nastavile su s veličanjem NDH u svojim aktivnostima i dugo nakon rata.<ref>Matković, 99.</ref> Dok je bio [[guverner]] [[Kalifornija|Kalifornije]], [[Ronald Reagan]] (kasnije [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]), dana [[4. travnja]] [[1968.]] potpisao je Proklamaciju u kojoj je 10. travnja proglasio Danom hrvatske nezavisnosti u toj saveznoj američkoj državi.<ref>Hrvatska revija</ref><!--moram iskopati broj--><ref name="UG">[http://www.udruga-gavran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1233:ronaldreagan-jo-1968-proglasio-je-10-travnja-danom-hrvatske-nezavisnosti-za-hrvate-kalifornije&catid=80:zanimljivosti Damir Radoš: Ronald Reagan još 1968. proglasio je 10. travnja danom Hrvatske nezavisnosti za Hrvate Kalifornije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120206000807/http://www.udruga-gavran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1233:ronaldreagan-jo-1968-proglasio-je-10-travnja-danom-hrvatske-nezavisnosti-za-hrvate-kalifornije&catid=80:zanimljivosti |date=6. veljače 2012. }} [[Hrvatski list]], broj 341, 7. travnja 2011. Preuzeto 26. prosinca 2011.</ref><ref>[http://www.radiovrh.ca/arhiv%2013.html Radio VRH: 10. travnja 2011., Prilog za povijest], preuzeto 26. prosinca 2011.</ref> Jedan original ovoga dokumenta, Proklamacije o 10. travnju kao Danu hrvatske nezavisnosti, čuva se u Državnome arhivu Kalifornije, a drugi u hrvatskoj zajednici.<ref name="UG"/> === Samostalna Hrvatska === [[Republika Hrvatska]] je u izvorišnim osnovama svog [[Ustav Republike Hrvatske|prvog Ustava]] jasno naznačila da svoju državnost u vremenu Drugog svjetskog rata temelji na [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|narodnooslobodilačkoj borbi]] i odlukama [[ZAVNOH|ZAVNOH-a]] o stvaranju [[Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatske]], a nasuprot proglašenju NDH. No, zločini ustaškog režima i njegova bespogovorna odanost Trećem Reichu ostavili su dubok trag u međunarodnoj javnosti. Često su Hrvati u cijelosti poistovjećivani s ustašama i [[Fašizam|fašizmom]], što je izuzetno štetilo kasnijim naporima za ostvarivanje hrvatske nezavisnosti.<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/tudman-lobirao-kod-zidova-ustase-su-pocinili-mnoge-zlocine-clanak-282005 Tuđman lobirao kod Židova: Ustaše su počinili mnoge zločine, Sandra Veljković, Večernji list, 29.04.2011]</ref> Strani tisak te pojedini dužnosnici često nisu bili skloni hrvatskoj strani upravo zbog ustaštva koje se izjednačavalo s idejom neovisne Hrvatske. Tako, primjerice, [[New York Times]] prilikom zamjene [[Zvijezda petokraka|zvijezde petokrake]] na [[Hrvatska zastava|hrvatskoj zastavi]] [[Hrvatski grb|šahiranim grbom]] govori o povratku ustaških simbola.<ref name="nyt">{{Citiranje weba |url=http://www.hic.hr/books/croatians-nyt/part-01.htm |title=The New York Times, Croatia and History, John Kraljic, March 1994. |access-date=19. listopada 2012. |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629095755/http://www.hic.hr/books/croatians-nyt/part-01.htm |url-status=dead }}</ref> Isti list je od kolovoza 1993. do lipnja 1994. spominjao ustaše u najmanje devet članaka u kontekstu suvremene Hrvatske i [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].<ref name="nyt"/> Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], Predsjedništvo [[HSP|HSP-a]] objavilo je [[13. lipnja]] [[1991.]] u [[Ljubuški|Ljubuškom]] ''Lipanjsku povelju o obnovi i uspostavi Nezavisne Države Hrvatske na cjelokupnom povijesnom i etničkom prostoru''. Povelja nije imala nikakvog utjecaja na daljnja politička zbivanja u Hrvatskoj i BiH.<ref>{{Citiranje weba |url=http://oi39.tinypic.com/23jn3f6.jpg |title=Tekst HSP-ovog proglašenja obnove NDH |access-date=5. siječnja 2012. |archive-date=19. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119174812/http://oi39.tinypic.com/23jn3f6.jpg |url-status=dead}}</ref> Neke postrojbe [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]], paravojnog krila HSP-a, za vrijeme rata su nosile imena ustaških časnika. === Pitanje pravnog sljedništva === Vlasti komunističke Jugoslavije su odbijale priznati državnopravni status Nezavisne Države Hrvatske, te su propise i pojedinačne akte tijela NDH prepoznavale isključivo kao akte “pomagača okupatora“, koji svoju pravnu snagu crpe iz prerogativa koje strani [[okupacija|okupatori]] imaju na području kojega su vojno zauzeli. Godine 1946. donijet je Zakon o nevažnosti pravnih propisa donijetih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije, kojim se pravne akte NDH (i drugih marionetskih država nastalih nakon poraza Kraljevine Jugoslavije) proglašavaju “nepostojećima“; odluke sudova u [[Građansko pravo|građanskopravnim]] i [[Kazneno pravo|kaznenopravnim]] stvarima iz razdoblja od travnja 1941. do kraja rata 1945. godine priznaju valjanima, a odluke upravnih tijela se priznalo valjanima jedino ako se odnose na građanskopravne odnose (to se odnosilo na upise osobnih stanja u matične knjige i sl.).<ref>{{Citiranje weba |url=http://projuris.org/RETROLEX/Zakon%20o%20nevaznosti%20pravnih%20propisa....%20%281946%29.pdf |title=Zakon o nevažnosti pravnih propisa donijetih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije, "Službeni list FNRJ" br. 86/1946 i 105/1947 |access-date=25. travnja 2015. |archive-date=22. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722003024/http://projuris.org/RETROLEX/Zakon%20o%20nevaznosti%20pravnih%20propisa....%20%281946%29.pdf |url-status=dead}}</ref> Jugoslavija nije priznavala pravno sljedništvo u pogledu nikakvih međunarodnopravnih odnosa u koje je ulazila Nezavisna Država Hrvatska – iako je naplatila visoki dug koji je Njemačka imala prema tadašnjoj NDH (preko pola milijarde tadašnjih maraka)<ref>Tomasevich, Jozo, [http://znaci.org/00003/524.htm "Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945; okupacija i kolaboracija"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230421191145/https://znaci.org/00003/524.htm |date=21. travnja 2023. }} (prijevod s izvornika na engleskom), Zagreb, EPH-Liber 2010., str. 769–772.</ref> – a takvo pravno sljedništvo ne priznaje danas ni Republika Hrvatska.<ref>[http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/metelko_andreja.pdf "SLUČAJEVI SUKCESIJA DRŽAVE NA DRŽAVNOM PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE OD 1918 DO DANAS I NJIHOV UČINAK NA DRŽAVLJANSTVO FIZIČIH OSOBA", rad Andreje Metelko -Zgombić, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske – Diplomatska akademija, prosinac 1998.]</ref> Zastupnica u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]] Alessandra Mussolini (unuka [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]]) je u svojem kratkom govoru pred plenarnom sjednicom tog tijela 10. veljače 2015. god. dotaknula pitanje [[Rimski ugovori|Rimskih ugovora]], “koji formalno više ne vrijede i koje bi pitanje Vijeće Europe trebalo danas ponovo otvoriti“ – ostavljajući nam da mislimo govori li ona to o Rimskim ugovorima iz 1941. godine, kojima je NDH bila predala Italiji većinu teritorija uz hrvatsku obalu Jadrana, nastanjenog skoro isključivo Hrvatima.<ref>[http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+CRE+20150210+ITEM-001+DOC+XML+V0//EN&language=en&query=INTERV&detail=2-005-000 Mrežne stranice Europskog parlamenta, govor zastupnice na otvaranju zasjedanja 10. veljače 2015.]</ref> == Vidi još == * [[Holokaust u NDH]] * [[Katolička crkva u NDH]] * [[Srbi u NDH]] * [[Četnici u NDH]] * [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]] * [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj]] * [[Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini]] == Literatura == *[[Zdravko Dizdar]]-Mihael Sobolevski: ''Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u BiH'', Dom i svijet, Zagreb, 1999. *[[Tomislav Jonjić]]: ''Hrvatska vanjska politika 1939. – 1942.'', Libar, Zagreb, 2000., ISBN 953-97124-1-6; [http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf IV. - Hrvatska između sila osovine, str. 485.-636.] * [[Jure Krišto]]: ''Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska 1941. – 1945. Druga knjiga: Dokumenti'', Hrvatski institut za povijest i "Dom i svijet", Zagreb, 1998. * [[Jure Krišto]]: ''Sukob simbola. Politika, vjere i ideologije u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'', Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. * Bogdan Krizman: ''Ante Pavelić i ustaše'', Globus, Zagreb, 1986. * Bogdan Krizman: ''Pavelić između Hitlera i Mussolinija'', Globus, Zagreb, 1983. *Davor Kovačić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/101879 "Pitanje Međimurja u redarstvenoobavještajnim odnosima NDH i Kraljevine Mađarske u Drugom svjetskom ratu"], POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.XIII No.26 Prosinac 2010. *[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Nezavisne Države Hrvatske'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2002., (2. dop. izd.), ISBN 953-6308-39-8 * Petar Požar (prir.): ''Dokumenti ustaša'', Zagrebačka stvarnost, Zagreb, 1995. *{{Citiranje knjige |last=Tomasevich |first=Jozo |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941–1945: occupation and collaboration |year=2002 |publisher=Stanford University Press |isbn=0-8047-3615-4 |location=Stanford, California}} <!-- razlikuju li se izdanja 2001. i 2002.? --> *{{Citiranje knjige |last=Tomasevich |first=Jozo |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941–1945: occupation and collaboration |year=2001 |publisher=Stanford University Press |isbn=0-8047-3615-4 |location=Stanford, California}} <!-- razlikuju li se izdanja 2001. i 2002.? --> *Yeomans, Rory (2013.) ''Visions of Annihilation: The Ustasha Regime and the Cultural Politics of Fascism, 1941-1945'' Pittsburgh: University of Pittsburgh Press * Leksikon: ''[[Tko je tko u NDH]]'', Minerva, Zagreb, 1997. *Blažević, R. i A. Alijagić. (2010) [https://hrcak.srce.hr/clanak/95420 "Antižidovstvo i rasno zakonodavstvo u fašističkoj Italiji, nacističkoj Njemačkoj i ustaškoj NDH"], ''Zbornik Pravnog fakulteta [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]]'' v. 31, br. 2, str. 879-916 *Yeomans, Rory, ed. (2015.) ''Utopia of Terror: Life and Death in Wartime Croatia''. University of Rochester Press. ISBN 9781580465458 *[https://www.academia.edu/7232870/Zapisnik_saslu%C5%A1anja_kod_OZNE_24_sije%C4%8Dnja_1946_ravnatelja_GRAVSIGUR_a_Eriha_Lisaka Zapisnik saslušanja kod OZNE 24. siječnja 1946. ravnatelja GRAVSIGUR-a Eriha Lisaka], koji je bio osoba od povjerenja Antuna Pavelića i pripadnik njegovog najbližeg kruga (uredio [[Željko Karaula (povjesničar)|Željko Karaula]]). Pristupljeno 3. travnja 2022. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Independent State of Croatia}} * {{eng oznaka}} [http://www.axishistory.com/index.php?id=34 Hrvatska u 2. svjetskom ratu, axishistory.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070704124732/http://www.axishistory.com/index.php?id=34 |date=4. srpnja 2007. }} * [http://hrcak.srce.hr/search/?q=NDH Nezavisna Država Hrvatska na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (hrcak.srce.hr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210817225033/https://hrcak.srce.hr/search/?q=NDH |date=17. kolovoza 2021. }} * [http://shp.bizhat.com/Raskid.html Pokušaji preuzimanje uprave od strane NDH u područjima Kvarnera i Hrvatskog primorja nakon 1943.] * [https://web.archive.org/web/20070929084301/http://www.crohis.com/izvori/ustzk.pdf Crohis - Izvori vezani uz NDH] {{Drugi svjetski rat}} {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:NDH| ]] [[Kategorija:Bivše države u Europi]] [[Kategorija:Bivše europske monarhije]] [[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] lo6s7dgbuk5wxy4ygo8j5fhqsixdphx 0 11470 7631648 7612703 2026-11-06T19:28:23Z ~2026-59017-00 377748 /* */ 7631648 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|rujan, 2018.}} {{Infookvir književnik | Ime = Ivana Brlić Mažuranić | boja = #B0C4DE | slika = Ivana brlic mazuranic II.jpg | veličina = 220px | opis slike = Ivana Brlić-Mažuranić [[1898.]] godine. | puno ime = Ivana Brlić-Mažuranić (r. Ivana Cornelia Emilia Henrietta Mažuranić) | pseudonim = ''M'', ''I. B. M.'', ''Vladimir Šumski''<ref name="brodensia.hr">[http://www.brodensia.hr/index.php/119/view_author/8/brlic-mazuranic-ivana Brlić-Mažuranić, Ivana], brodensia.hr, pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> | rođenje = [[18. travnja]] [[1874.]] | mjesto rođenja = [[Ogulin]], [[Hrvatska]] | smrt = [[21. rujna]] [[1938.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | zanimanje = [[književnica]] | nacionalnost = [[Hrvati]]ca | period pisanja = [[1901.]] – [[1937.]] | vrsta = [[poezija]], [[esej]], dnevnik (književnost) | teme = | period = | supruga = | suprug = [[Vatroslav Brlić]] | djeca = 7: Nada (1893. – 1964.)<br>Ivo (1894. – 1977.)<br>Vladimir (1895. – 1896.)<br>Zora (1897. – 1971.)<br>Zdenka (1899. – 1984.)<br>Nikola (1902. – 1902.)<br>Nedjeljka (1917. – 1973.) | djela = ''Valjani i nevaljani'', (1901.)<br />''Škola i praznici'', (1905.)<br />''Slike'', (1912.)<br />''[[Čudnovate zgode šegrta Hlapića|Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića]]'', (1913.)<br />''[[Priče iz davnine]]'', (1916.)<br />''Knjiga o omladini'', (1923.)<br />''Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi'', (1934. – 1935.)<br />''Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata'', (1937.)<br />''Srce od licitara'', (1939.)<br />''Basne i bajke'', (1943.) | nagrade = | potpis = | fusnote = }} '''Ivana Brlić-Mažuranić''' ([[Ogulin]], [[18. travnja]] [[1874.]] – [[Zagreb]], [[21. rujna]] [[1938.]]) bila je [[hrvat]]ska [[književnica]] koja je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za [[Djeca|djecu]].<ref name="matica.hr">[http://www.matica.hr/knjige/autor/123/ Autori. Ivana Brlić-Mažuranić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180821145455/http://www.matica.hr/knjige/autor/123/ |date=21. kolovoza 2018. }}, matica.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2018.</ref> == Životopis == [[Datoteka:Kuća Ivane Brlić Mažuranić.jpg|minijatura|lijevo|200px|Kuća u kojoj je živjela i radila Ivana Brlić Mažuranić u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]].]] Ivana Brlić-Mažuranić rođena je u Ogulinu 1874. godine. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića.<ref name="matica.hr" /> Otac [[Vladimir Mažuranić (leksikograf)|Vladimir Mažuranić]] bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik [[Ivan Mažuranić]], a baka [[Aleksandra Mažuranić]], sestra jezikoslovca [[Dimitrije Demeter|Dimitrija Demetra]]. Kratko se školovala u djevojačkoj školi u Zagrebu.<ref name="Morena Rendulić">Morena Rendulić, [https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:137/preview ''Sintaktostilističke značajke bajki Ivane Brlić Mažuranić (Diplomski rad)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180925142144/https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:137/preview |date=25. rujna 2018. }}, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka lipnja 2015., str. 8., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na [[Francuski jezik|francuskome jeziku]]. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u [[Karlovac]], a potom u [[Jastrebarsko]]. Dana [[15. kolovoza]] [[1891.]] godine zaručili su se Ivana Mažuranić i [[Vatroslav Brlić]], odvjetnik i političar. Njihovo vjenčanje bilo je [[18. travnja]] [[1892.]] godine, na Ivanin 18. rođendan, u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkvi sv. Marka]].<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180927204231/https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view |date=27. rujna 2018. }}, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 8., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Jedan od kumova bio im je tadašnji zagrebački gradonačelnik [[Milan Amruš]].<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180927204231/https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view |date=27. rujna 2018. }}, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 8–9., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Nakon vjenčanja Ivana se sa suprugom seli u [[Brod na Savi]] (danas [[Slavonski Brod]]), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka [[Hrvatski preporod|narodnoga pokreta]]. Biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] dodijelio joj je zlatnu medalju za [[Mađaroni|protumađaronska]] nastojanja. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] zajedno s kćerima Zorom i Nadom radila je kao bolničarka [[Crveni križ|Crvenoga križa]] u Slavonskome Brodu i za svoj predani rad dobila je odličje.<ref>[https://muzejbp.hr/wp-content/uploads/2020/05/Iza-boji%C5%A1nice.pdf ''Iza bojišnice: živjeti u Brodu na Savi 1914. - 1918.''], katalog izložbe, autorica izložbe i kataloga Ivanka Cafuta, Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod, 2014., ISBN 978-953-7116-39-2, str. 9., pristupljeno 21. kolovoza 2021.</ref> Tijekom života patila je od bolesti depresije i nakon duge borbe s tom bolešću počinila je [[samoubojstvo]], [[21. rujna]] [[1938.]] godine, u bolnici na zagrebačkome Srebrnjaku.<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180927204231/https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view |date=27. rujna 2018. }}, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 24., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Zima|first=Dubravka|date=2020-03-29|title=Tragičan kraj kraljice hrvatske dječje književnosti|url=https://www.nacional.hr/feljton-tragican-kraj-kraljice-hrvatske-djecje-knjizevnosti/|url-status=live|access-date=2025-09-25|website=Praksa svijeta|language=hr|via=[[Nacional]]}}</ref> Pokopana je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u, u obiteljskoj grobnici.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=316 Gradska groblja Zagreb – M] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180204182311/http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=316 |date=4. veljače 2018. }}, gradskagroblja.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2018.</ref><ref>Antonella Fučkar, [https://zir.nsk.hr/islandora/object/ufzg:114/preview ''Bajke Ivane Brlić-Mažuranić i suvremene bajke: komparativni pristup''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219184907/https://zir.nsk.hr/islandora/object/ufzg:114/preview |date=19. veljače 2021. }}, Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Odsjek za učiteljske studije (Čakovec), Čakovec, rujan 2016., str. 20., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> == Književno stvaralaštvo == [[Datoteka:Spomenik Ivani Brlić Mažuranić (2).jpg|lijevo|mini|Spomenik Ivani Brlić-Mažuranić u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]].]] Ivana Brlić-Mažuranić počela je pisati [[poezija|poeziju]], [[esej]]e i [[dnevnik (književnost)|dnevnike]] vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Svoju prvu pjesmu ''Zvijezdi moje domovine'' napisala je u Ogulinu [[1886.]] godine.<ref name="Morena Rendulić"/> Prvi članak, ''Sajam u Bosni'', objavila je [[6. rujna]] [[1900.]] godine u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]'' (god. 66, br. 204, str. 3), a potpisala se inicijalom ''M''.<ref name="Dubravka Zima">Dubravka Zima, ''Ivana Brlić-Mažuranić’s First Published Text / Prvi objavljeni članak Ivane Brlić-Mažuranić'' // ''Libri et liberi: časopis za istraživanje dječje književnosti i kulture'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=18185 sv. 8, br. 1, 2019.], str. 185. - 194., {{Hrčak|id=331146}}, str. 187., pristupljeno 21. kolovoza 2021.</ref> Zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu ''Valjani i nevaljani'' izdala je u prosincu [[1901.]] godine u vlastitoj nakladi i bila je namijenjena privatnoj uporabi.<ref name="Dubravka Zima"/> Nakon objavljivanja zbirke ''Valjanih i nevaljanih'' pisala je članke i kratke priče za djecu koji su izlazili u novinama i časopisima.<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180927204231/https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view |date=27. rujna 2018. }}, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 14., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Priče i tekstovi poput serije obrazovnih članaka naslovljenih ''Škola i praznici'' objavljivani su redovito od [[1903.]] godine nadalje. Pravu pozornost književne publike skreće [[1913.]] godine romanom za djecu ''Čudnovate zgode šegrta Hlapića''. U ovoj napetoj priči siromašni šegrt Hlapić bježi od svoga gazde, a zgode na kraju prevladaju nezgode. Napisala je pjesničku zbirku ''Slike'' ([[1912.]]), pedagoški intoniranu ''Knjigu omladini'' ([[1923.]]),<ref name="Martina Jurišić">Martina Jurišić, [https://hrcak.srce.hr/137623 ''Knjiga omladini Ivane Brlić-Mažuranić''] // ''Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu'', sv. 5, br. 1, ožujak 2015., pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> zapise o obiteljskome rodoslovlju (''Obzor'', [[1933.]] – [[1934.]]), koje objedinjuje u trima knjigama ([[1934.]], [[1935.]]), povijesno-pustolovni roman za mladež ''Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata'' ([[1937.]]) te je prevodila s [[Njemački jezik|njemačkoga]] i francuskoga jezika. Njezinim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka ''[[Priče iz davnine]]'', objavljenu [[1916.]] godine, djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane [[Slavenska mitologija|slavenskom mitologijom]]. Ova knjiga kroz bajku ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskih vjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Želja za bogatstvom i čežnja za dalekim svjetovima kao simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem često se pojavljuju u njezinim pričama. Kada je 1924. godine u Engleskoj izašao prijevod njezine knjige ''Priče iz davnine'' pod naslovom ''Croatian Tales of Long Ago'', o njemu je pisano u tridesetak uglednih engleskih revija i časopisa, ''"''Daily Dispatch'' naziva Ivanu Brlić-Mažuranić hrvatskim Andersenom, a ''Church Times'' kaže da priče izražavaju etički genij Hrvata koji će očarati ne samo djecu, nego i starijima pružiti pogled u dušu jednog malo poznatog naroda."''<ref name="Marina Obradović">Marina Obradović, [https://nova-akropola.com/lijepe-umjetnosti/knjizevnost/ivana-brlic-mazuranic/ ''Ivana Brlić-Mažuranić''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161118100110/http://nova-akropola.com/lijepe-umjetnosti/knjizevnost/ivana-brlic-mazuranic/ |date=18. studenoga 2016. }}, nova-akropola.com, pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> [[Datoteka:Ivana Brlić Mažuranić Mirogoj listopad 2007.jpg|mini|220px|Grob Ivane Brlić Mažuranić na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]] Godine [[1927.]] godine objavila je knjigu u obliku slikovnice ''Dječja čitanka o zdravlju'', a ilustracije je napravio [[Vladimir Kirin]]. U knjizi su pjesmice o higijenskim i zdravstvenim temama, namijenjene djeci (higijenske mjere svakodnevnoga pranja ruku, zaštite kod kihanja i kašljanja, štetnost pušenja, muhe kao prenositeljice bolesti itd.). To je prva slikovnica u Hrvatskoj kojoj su i autorica i ilustrator hrvatski.<ref>[http://www.knjiznica-krizevci.hr/ekatalog/knjiga.asp?id_broj=66491 Dječja čitanka o zdravlju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210821120518/http://www.knjiznica-krizevci.hr/ekatalog/knjiga.asp?id_broj=66491 |date=21. kolovoza 2021. }}, knjiznica-krizevci.hr, pristupljeno 21. kolovoza 2021.</ref> U četiri godine ([[1931.]], [[1935.]], [[1937.]],[[1938.]]) šest puta bila je predložena za [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za [[Nobelova nagrada za književnost|književnost]].<ref name="nobelprize.org">[https://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=1353 Nomination Archive. Ivana Brlic-Mazuranic]:{{citat2|Nominee in 6 nominations: Literature 1931 by Gabriel Manojlovic Literature 1935 by Gabriel Manojlovic Literature 1937 by Gabriel Manojlovic Literature 1937 by Albert Bazala Literature 1938 by Gabriel Manojlovic Literature 1938 by Albert Bazala}}, nobelprize.org, pristupljeno 26. listopada 2021. {{eng oznaka}}</ref> Tih godina za Nobelovu nagradu predlagali su je dr. [[Gavro Manojlović|Gavro (Gabriel) Manojlović]] (1931., 1935., 1937., 1938.) i [[Albert Bazala]] (1937., 1938.).<ref name="nobelprize.org"/><ref>Morena Rendulić, [https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:137/preview ''Sintaktostilističke značajke bajki Ivane Brlić Mažuranić (Diplomski rad)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180925142144/https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:137/preview |date=25. rujna 2018. }}, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka lipnja 2015., str. 9.:{{citat2|(...) dr. Gavro (Gabriel) Manojlović, predsjednik Akademije od godine 1924. do 1933., u siječnju godine 1931. predlaže Ivanu Brlić – Mažuranić za Nobelovu nagradu za književnost, a taj isti prijedlog ponavlja u siječnju 1935., tada bivši predsjednik Akademije. Nakon toga ponavlja prijedlog u siječnju 1937. zajedno s Albertom Bazalom, tadašnjim predsjednikom Akademije, i obojica ponovno potpisuju i šalju posljednji prijedlog u siječnju 1938.}}, pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Godine [[1937.]]<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]], svezak 3, str. 198.</ref> [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] primila ju je za svoju (dopisnu) članicu, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast. Kritika je njezinu prozu držala jedinstvenom sintezom životnoga idealizma, naravnosti izraza i delikatnosti rijetkoga humora ([[Antun Gustav Matoš]]) pa su je, premda je pisala za djecu, hvalili kolege ([[Antun Branko Šimić]], [[Dragutin Domjanić]]) i književni povjesničari ([[Antun Barac]]). [[Školska knjiga]], d.d. ustanovila je književnu nagradu Ivana Brlić-Mažuranić [[1971.]] godine radi promicanja književnoga stvaralaštva za djecu i mladež do 14 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/arhiva/dobitnici-nagrade-danas-u-knjiznici/3819021/ ''Dobitnici nagrade danas u knjižnici''], jutarnji.hr, 4. svibnja 2009., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Često nazivana hrvatskim [[Hans Christian Andersen|Andersenom]] (zbog njezine virtuoznosti pripovjedačice za djecu) i hrvatskim [[John Ronald Reuel Tolkien|Tolkienom]] (radi posezanja u fantastični svijet mitologije),<ref name="matica.hr"/> Ivana Brlić-Mažuranić svojom izvornošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječje književnosti. Djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike. == Djela == Neke od njezinih knjiga ilustrirali su poznati hrvatski ilustrator [[Ivan Antolčić]] i ilustratorica [[Cvijeta Job]]. Nepotpun popis: * ''Valjani i nevaljani: pripoviedke, priče i pjesmice za dječake'', Vlastita naklada, Slavonski Brod, 1901. * ''Škola i praznici: male pripovijetke i pjesme iz dječjeg života: (sa 7 slika)'' – Zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1905. * ''Slike: (pjesme 1912.)'' – Pjesme. Tiskara C. Albrechta, Zagreb, 1912. * ''[[Čudnovate zgode šegrta Hlapića]]'' – Roman za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1913. (objavljen u više od 130 izdanja) * ''[[Priče iz davnine]]'' – Bajke. Matica Hrvatska, Zagreb, 1916. (za autoričina života izdana su još 2. izd. 1920., te 3. izd. 1926., koje je ilustrirao [[Vladimir Kirin]],<ref>Vesna Zednik, [http://www.matica.hr/vijenac/167/price-iz-davnine-17751/ ''Zlatne povelje Matice hrvatske. Priče iz davnine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180822145934/http://www.matica.hr/vijenac/167/price-iz-davnine-17751/ |date=22. kolovoza 2018. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 167, 27. srpnja 2000., pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> a kasnije i brojna druga izdanja raznih nakladnika) * ''Knjiga omladini'' – Crtice. Vlastita naklada, Zagreb, 1923.<ref name="Martina Jurišić"/> * ''Dječja čitanka o zdravlju'', ilustracije Vladimir Kirin, Higijenski zavod – Škola narodnog zdravlja, Zagreb, 1927. (Laurana, Zagreb, 2019.) * ''Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi'' – Tisak Tipografija D.D., Zagreb, 1934. – 1935. * ''Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata'' – Roman. Knjižara Vasić, Zagreb, 1937. * ''Srce od licitara'' – Pripovijetke i pjesme za mladež. Zagreb, 1939. * ''Basne i bajke'' – [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod|HIBZ]], Zagreb, 1943. * ''[[Šuma Striborova]]'' – Mladost, Zagreb, 1966. (5 izd. do 1987.) * ''Izabrana djela'', priredio Miroslav Šicel, [[Pet stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 73, Matica hrvatska, Zagreb, 1968. * ''Izabrana djela'' priredio Joža Skok, Naša djeca, Zagreb, 1994.<ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=6&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87%2c+Ivana&xm0=1&selectedId=950105057 Izabrana djela / Ivana Brlić-Mažuranić; priredio Joža Skok] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230426094253/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=6&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87,+Ivana&xm0=1&selectedId=950105057 |date=26. travnja 2023. }}, Katalog Knjižnica grada Zagreba, katalog.kgz.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> ** ''1 : Čudnovate zgode šegrta Hlapića; Autobiografski i drugi tekstovi. U svjetlu kritike'' ** ''2 : Priče iz davnine. U svjetlu kritike (II.)'' ** ''3 : Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata. U svjetlu kritike (III.)'' ** ''4 : Srce od licitara; Basne i bajke; Knjiga o omladini; Mir u duši. U svjetlu kritike (IV.)'' * ''Pokraj peći maca prela'', Hrvatski klasici najmlađima, Sretna knjiga, Zagreb, 2004., (suautori [[August Harambašić]] i [[Krunoslav Kuten]])<ref>[http://www.brodensia.hr/119/view_author/8/brlic-mazuranic-ivana Brlić-Mažuranić, Ivana], Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Slavonski Brod (Brodensia), brodensia.hr, pristupljeno 29. srpnja 2021.</ref> * ''Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić'', Večernji list, Zagreb., 2007.<ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&selectedId=63006886 Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180822145858/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&selectedId=63006886 |date=22. kolovoza 2018. }}, Katalog Knjižnica grada Zagreba, katalog.kgz.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2018.</ref> ** ''1. Sunce djever i Neva Nevičica; Jagor'' (''Priče iz davnine'' Dio 1) ** ''2. Čudnovate zgode šegrta Hlapića'', ** ''3. Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata'' ** ''4. Regoč; Šuma Striborova'' (''Priče iz davnine'' Dio 2) ** ''5. Škola i praznici'' ** ''6. Kako je Potjeh tražio istinu; Ribar Palunko i njegova žena'' (''Priče iz davnine'' Dio 3) ** ''7. Knjiga omladini'' ** ''8. Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica'' (''Priče iz davnine'' Dio 4) ** ''9. Srce od licitara; Slike; Valjani i nevaljani'' ** ''10. Lutonjica Toporko i devet župančića'' (''Priče iz davnine'' Dio 5) * ''Dobro jutro, svijete!: dnevnički zapisi: 1888. 1891.'', Biblioteka "U prvom licu", Mala zvona, Zagreb, 2010. * ''Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić'', Matica hrvatska, Ogranak Slavonski Brod, Slavonski Brod.<ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87%2c+Ivana%2c+1874-1938+-+bibliografije&selectedId=370001632 Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230426092750/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87,+Ivana,+1874-1938+-+bibliografije&selectedId=370001632 |date=26. travnja 2023. }}, Katalog Knjižnica grada Zagreba, katalog.kgz.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2018.</ref> ** Kritičko izdanje, sv. 2. ''Romani'', priredio Berislav Majhut; suradnica Sanja Lovrić, 2010. ** Kritičko izdanje, sv. 1. ''Pjesme i priče'', priredili Cvjetko Milanja i Kristina Grabar, 2011. ** Kritičko izdanje, sv. 3. ''Bajke i basne'', priredili Tvrtko Vuković i Ivana Žužul, 2011. ** Kritičko izdanje, sv. 4. ''Članci: (1903. – 1938.)'', priredila Marina Protrka Štimec, 2013. ** Kritičko izdanje, sv. 5. ''Bibliografija: izdanja djela i literatura o Ivani Brlić-Mažuranić (1903. – 2014.)'', priredio [[Vinko Brešić]], 2015.<ref>Goran Galić, [http://www.matica.hr/vijenac/552/prvo-kriticko-izdanje-ivanina-djela-24462/ ''U Matici Predstavljena Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić. Prvo kritičko izdanje Ivanina djela''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804231729/https://www.matica.hr/vijenac/552/prvo-kriticko-izdanje-ivanina-djela-24462/ |date=4. kolovoza 2020. }}, matica.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2018.</ref> ** Ostavština, sv. 1 (6). ''Moji zapisci: dnevnici, memoari, molitve, putni i drugi zapisi'', priredio [[Mato Artuković]], 2016. ** Kritičko izdanje, sv. 7. ''Pisma majci: (1892. – 1901.)'', priredila Jasna Ažman, 2021. == Prijevodi == Djela su joj prevedena na više od 40 jezika.<ref name="brodensia.hr"/> * ''Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića'' su prevedene, među ostalim, i na [[kineski jezik|kineski]] (prevoditelji Cicio Mar, ''Labiqi chuzouji'', 1982.; Shi Cheng Tai, '' Xiaoxuetu Helapiqi lixianji'', 2012.), [[japanski jezik|japanski]] (prijevod Sekoguchi Kena, ''Shokunin-minarai Furapitchi no fushigina bouken'', 2004., 2005.), [[Perzijski jezik|perzijski]] (prijevod Achtar Etemadi, '' Maĵera Hay ŝegeft angizz Hlapic ŝagert kafaŝ'', 2005.), [[bengalski jezik|bengalski]] (prevoditelj dr. Probal Dashgupta, '' Hlapicher Kaando'', 2006.), [[vijetnamski jezik|vijetnamski]] (prevoditelji Phang Hang Vuong i Luong Ngoc Bao, ''Cuộc phiêu lưu kỳ lạ của chú bé học viềc Hlapic'', 2006.), [[Hindski jezik|hindi]]{{ni}} i [[Korejski jezik|korejski jezik]] (prijevod Jang Jeong-Ryeol, ''Kkoma gudujang-i Heullapichi'', 2013.).<ref>[https://www.esperanto.hr/bildoj_hlapic.htm Kroatio gajnis jam 2 foje la premion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180925061102/http://www.esperanto.hr/bildoj_hlapic.htm |date=25. rujna 2018. }}, esperanto.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref><ref>Spomenka Štimec, [http://www.librietliberi.org/wp/wp-content/uploads/2014/03/2014-03-26-Libri_et_Liberi_2_2.pdf ''Azijsko putovanje Šegrta Hlapića na krilima esperanta''], ''Libri & Liberi'', god. 2, br. 2, sv. 2, br. 2, 2013., str. 263–265., pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> Najveći dio prijevoda na "egzotične" jezike je išao posrednim putem, preko [[esperanto|esperantista]]. Zadnji esperantski prijevod je djelo Maje Tišljar (''Mirindaj aventuroj de metilernanto Hlapić'', 1998.)<ref>Spomenka Štimec, [http://www.librietliberi.org/wp/wp-content/uploads/2014/03/2014-03-26-Libri_et_Liberi_2_2.pdf ''Azijsko putovanje Šegrta Hlapića na krilima esperanta''], ''Libri & Liberi'', god. 2, br. 2, sv. 2, br. 2, 2013., str. 253., 264., pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> a pri prijevodu ''Zgoda'' na bengalski, perzijski i japanski jezik posredovala je i [[Spomenka Štimec]],<ref>[https://web.archive.org/web/20110816174244/http://free-si.t-com.hr/njegus/bio.html Spomenka Štimec], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 16. kolovoza 2011.)</ref> najznačajnija hrvatska književnica koja piše na esperantu. * ''Priče iz davnine'', prevedene su na [[Engleski jezik|engleski]], (''Croatian Tales of Long Ago'', 1924.), [[Poljski jezik|poljski]], [[Švedski jezik|švedski]] (1928.), [[Češki jezik|češki]] (1928.), [[Danski jezik|danski]] (1929.), [[Njemački jezik|njemački]] (1930.), [[Ruski jezik|ruski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]], francuski, [[slovački jezik]], [[perzijski jezik|perzijski]] (2020.) i ine. == Ekraniziranje == * Godine [[2000.]] Helena Bulaja Madunić pokrenula je jedan od najuspješnijih hrvatskih multimedijskih projekata, animiranu i interaktivnu obradu&nbsp;bajki&nbsp;iz zbirke&nbsp;''Priče iz davnine''&nbsp;Ivane Brlić Mažuranić, koja je u tisku istaknuta kao ''"možda najvažniji hrvatski kulturni projekt za 21. stoljeće"''.<ref name="matica.hr-2016">[http://www.matica.hr/zbivanja/projekcija-animiranih-filmova-price-iz-davnine-1676/ ''Projekcija animiranih filmova Priče iz davnine''], matica.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> Projekt je privukao veliku pozornost, predstavljen je na preko 30 međunarodnih konferencija i festivala novih medija, animacije i filma, te je osvojio brojne ugledne nagrade.<ref name="matica.hr-2016"/> * Roman za djecu ''Čudnovate zgode šegrta Hlapića'' je u nešto dorađenom obliku prenesen i na mali ekran, pa je prema njemu napravljen [[Čudnovate zgode šegrta Hlapića (crtani film)|istoimeni]] [[crtani film]].<ref>Antun Krešimir Buterin, [https://web.archive.org/web/20090714075149/http://www.vjesnik.com/html/1999/12/05/Clanak.asp?r=kul&c=3 ''Scenarij za seriju o našem šegrtu Hlapiću rade Britanci, a crtaju ga Koreanci!''], ''[[Vjesnik]]'', 5. prosinca 1999., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 14. Srpnja 2009.)</ref> * U [[2013.]] godini u režiji [[Silvije Petranović|Silvija Petranovića]] snimljen je i igrani film "''Šegrt Hlapić''".<ref>{{citiranje www |url=http://www.novilist.hr/Scena/Film/Ekranizacija-Segrta-Hlapica-u-reziji-Silvija-Petranovica-premijerno-u-kinima |naslov=Ekranizacija "Šegrta Hlapića" u režiji Silvija Petranovića premijerno u kinima |preuzeto=18. travnja 2014. |rad=novilist.com}}</ref> == Odličja == * [[Orden Svetog Save]] trećeg reda kojim ju je [[18. travnja]] [[1934.]] godine odlikovao [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenski]] [[kralj]] [[Aleksandar I. Karađorđević]].<ref>{{Cite book|last=Lakić |first=Zdenka |title=Arhiv obitelji Brlić (sumarni inventar) |year=2000 |location=Slavonski Brod |publisher=Državni arhiv u Slavonskom Brodu |pages=158. |url=https://dasb.hr/wp-content/uploads/2020/12/OBITELJSKI-ARHIV-BRLIC-1730.-2000..pdf}}</ref> == Vidi i: == * [[Ogulinski festival bajke]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikizvor autor}} {{wikicitat}} * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B43666%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|LZMK]]: **[https://hbl.lzmk.hr/clanak/2866 Brlić-Mažuranić, Ivana] Hrvatski biografski leksikon **[https://enciklopedija.hr/clanak/9601 Brlić-Mažuranić, Ivana] Hrvatska enciklopedija **[https://proleksis.lzmk.hr/13649/ Brlić-Mažuranić, Ivana] Proleksis enciklopedija * [https://web.archive.org/web/20071012232849/http://www.ivana-brlic-mazuranic.com/ Ivana Brlić-Mažuranić], arhivirana stranica s [http://web.archive.org/web/ ''web.archive.org''], 12. listopada 2007. * [http://www.usvijetubajki.org/ U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić], dječja manifestacija posvećena spisateljici Ivani Brlić-Mažuranić * [http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2013/hr-2013-3.pdf Tema broja: 100. obljetnica Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170517093422/http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2013/hr-2013-3.pdf |date=17. svibnja 2017. }}, ''[[Hrvatska revija]]'', br. 3, 2013. * [https://www.ivaninakucabajke.hr/ Ivanina kuća bajke] {{hrv oznaka}}/{{eng oznaka}} * [http://www.imdb.com/title/tt0133930/ IMDB] Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.) {{eng oznaka}} {{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}} {{GLAVNIRASPORED:Brlić-Mažuranić, Ivana}} [[Kategorija:Ivana Brlić-Mažuranić| ]] [[Kategorija:Samoubojstva]] 27ixnivpnrje7a72ypswss20qhhtjhy 7631650 7631648 2026-11-06T19:31:38Z ~2026-59017-00 377748 /* Životopis */ 7631650 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|rujan, 2018.}} {{Infookvir književnik | Ime = Ivana Brlić Mažuranić | boja = #B0C4DE | slika = Ivana brlic mazuranic II.jpg | veličina = 220px | opis slike = Ivana Brlić-Mažuranić [[1898.]] godine. | puno ime = Ivana Brlić-Mažuranić (r. Ivana Cornelia Emilia Henrietta Mažuranić) | pseudonim = ''M'', ''I. B. M.'', ''Vladimir Šumski''<ref name="brodensia.hr">[http://www.brodensia.hr/index.php/119/view_author/8/brlic-mazuranic-ivana Brlić-Mažuranić, Ivana], brodensia.hr, pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> | rođenje = [[18. travnja]] [[1874.]] | mjesto rođenja = [[Ogulin]], [[Hrvatska]] | smrt = [[21. rujna]] [[1938.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | zanimanje = [[književnica]] | nacionalnost = [[Hrvati]]ca | period pisanja = [[1901.]] – [[1937.]] | vrsta = [[poezija]], [[esej]], dnevnik (književnost) | teme = | period = | supruga = | suprug = [[Vatroslav Brlić]] | djeca = 7: Nada (1893. – 1964.)<br>Ivo (1894. – 1977.)<br>Vladimir (1895. – 1896.)<br>Zora (1897. – 1971.)<br>Zdenka (1899. – 1984.)<br>Nikola (1902. – 1902.)<br>Nedjeljka (1917. – 1973.) | djela = ''Valjani i nevaljani'', (1901.)<br />''Škola i praznici'', (1905.)<br />''Slike'', (1912.)<br />''[[Čudnovate zgode šegrta Hlapića|Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića]]'', (1913.)<br />''[[Priče iz davnine]]'', (1916.)<br />''Knjiga o omladini'', (1923.)<br />''Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi'', (1934. – 1935.)<br />''Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata'', (1937.)<br />''Srce od licitara'', (1939.)<br />''Basne i bajke'', (1943.) | nagrade = | potpis = | fusnote = }} '''Ivana Brlić-Mažuranić''' ([[Ogulin]], [[18. travnja]] [[1874.]] – [[Zagreb]], [[21. rujna]] [[1938.]]) bila je [[hrvat]]ska [[književnica]] koja je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za [[Djeca|djecu]].<ref name="matica.hr">[http://www.matica.hr/knjige/autor/123/ Autori. Ivana Brlić-Mažuranić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180821145455/http://www.matica.hr/knjige/autor/123/ |date=21. kolovoza 2018. }}, matica.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2018.</ref> == Životopis == [[Datoteka:Kuća Ivane Brlić Mažuranić.jpg|minijatura|lijevo|200px|Kuća u kojoj je živjela i radila Ivana Brlić Mažuranić u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]].]] Ivana Brlić-Mažuranić rođena je u Ogulinu 1874. godine (rođena Ivana Cornelia Emilia Henrietta Mažuranić), Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića.<ref name="matica.hr" /> Otac [[Vladimir Mažuranić (leksikograf)|Vladimir Mažuranić]] bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik [[Ivan Mažuranić]], a baka [[Aleksandra Mažuranić]], sestra jezikoslovca [[Dimitrije Demeter|Dimitrija Demetra]]. Kratko se školovala u djevojačkoj školi u Zagrebu.<ref name="Morena Rendulić">Morena Rendulić, [https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:137/preview ''Sintaktostilističke značajke bajki Ivane Brlić Mažuranić (Diplomski rad)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180925142144/https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:137/preview |date=25. rujna 2018. }}, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka lipnja 2015., str. 8., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na [[Francuski jezik|francuskome jeziku]]. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u [[Karlovac]], a potom u [[Jastrebarsko]]. Dana [[15. kolovoza]] [[1891.]] godine zaručili su se Ivana Mažuranić i [[Vatroslav Brlić]], odvjetnik i političar. Njihovo vjenčanje bilo je [[18. travnja]] [[1892.]] godine, na Ivanin 18. rođendan, u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkvi sv. Marka]].<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180927204231/https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view |date=27. rujna 2018. }}, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 8., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Jedan od kumova bio im je tadašnji zagrebački gradonačelnik [[Milan Amruš]].<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180927204231/https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view |date=27. rujna 2018. }}, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 8–9., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Nakon vjenčanja Ivana se sa suprugom seli u [[Brod na Savi]] (danas [[Slavonski Brod]]), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka [[Hrvatski preporod|narodnoga pokreta]]. Biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] dodijelio joj je zlatnu medalju za [[Mađaroni|protumađaronska]] nastojanja. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] zajedno s kćerima Zorom i Nadom radila je kao bolničarka [[Crveni križ|Crvenoga križa]] u Slavonskome Brodu i za svoj predani rad dobila je odličje.<ref>[https://muzejbp.hr/wp-content/uploads/2020/05/Iza-boji%C5%A1nice.pdf ''Iza bojišnice: živjeti u Brodu na Savi 1914. - 1918.''], katalog izložbe, autorica izložbe i kataloga Ivanka Cafuta, Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod, 2014., ISBN 978-953-7116-39-2, str. 9., pristupljeno 21. kolovoza 2021.</ref> Tijekom života patila je od bolesti depresije i nakon duge borbe s tom bolešću počinila je [[samoubojstvo]], [[21. rujna]] [[1938.]] godine, u bolnici na zagrebačkome Srebrnjaku.<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180927204231/https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view |date=27. rujna 2018. }}, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 24., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Zima|first=Dubravka|date=2020-03-29|title=Tragičan kraj kraljice hrvatske dječje književnosti|url=https://www.nacional.hr/feljton-tragican-kraj-kraljice-hrvatske-djecje-knjizevnosti/|url-status=live|access-date=2025-09-25|website=Praksa svijeta|language=hr|via=[[Nacional]]}}</ref> Pokopana je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u, u obiteljskoj grobnici.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=316 Gradska groblja Zagreb – M] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180204182311/http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=316 |date=4. veljače 2018. }}, gradskagroblja.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2018.</ref><ref>Antonella Fučkar, [https://zir.nsk.hr/islandora/object/ufzg:114/preview ''Bajke Ivane Brlić-Mažuranić i suvremene bajke: komparativni pristup''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219184907/https://zir.nsk.hr/islandora/object/ufzg:114/preview |date=19. veljače 2021. }}, Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Odsjek za učiteljske studije (Čakovec), Čakovec, rujan 2016., str. 20., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> == Književno stvaralaštvo == [[Datoteka:Spomenik Ivani Brlić Mažuranić (2).jpg|lijevo|mini|Spomenik Ivani Brlić-Mažuranić u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]].]] Ivana Brlić-Mažuranić počela je pisati [[poezija|poeziju]], [[esej]]e i [[dnevnik (književnost)|dnevnike]] vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Svoju prvu pjesmu ''Zvijezdi moje domovine'' napisala je u Ogulinu [[1886.]] godine.<ref name="Morena Rendulić"/> Prvi članak, ''Sajam u Bosni'', objavila je [[6. rujna]] [[1900.]] godine u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]'' (god. 66, br. 204, str. 3), a potpisala se inicijalom ''M''.<ref name="Dubravka Zima">Dubravka Zima, ''Ivana Brlić-Mažuranić’s First Published Text / Prvi objavljeni članak Ivane Brlić-Mažuranić'' // ''Libri et liberi: časopis za istraživanje dječje književnosti i kulture'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=18185 sv. 8, br. 1, 2019.], str. 185. - 194., {{Hrčak|id=331146}}, str. 187., pristupljeno 21. kolovoza 2021.</ref> Zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu ''Valjani i nevaljani'' izdala je u prosincu [[1901.]] godine u vlastitoj nakladi i bila je namijenjena privatnoj uporabi.<ref name="Dubravka Zima"/> Nakon objavljivanja zbirke ''Valjanih i nevaljanih'' pisala je članke i kratke priče za djecu koji su izlazili u novinama i časopisima.<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180927204231/https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view |date=27. rujna 2018. }}, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 14., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Priče i tekstovi poput serije obrazovnih članaka naslovljenih ''Škola i praznici'' objavljivani su redovito od [[1903.]] godine nadalje. Pravu pozornost književne publike skreće [[1913.]] godine romanom za djecu ''Čudnovate zgode šegrta Hlapića''. U ovoj napetoj priči siromašni šegrt Hlapić bježi od svoga gazde, a zgode na kraju prevladaju nezgode. Napisala je pjesničku zbirku ''Slike'' ([[1912.]]), pedagoški intoniranu ''Knjigu omladini'' ([[1923.]]),<ref name="Martina Jurišić">Martina Jurišić, [https://hrcak.srce.hr/137623 ''Knjiga omladini Ivane Brlić-Mažuranić''] // ''Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu'', sv. 5, br. 1, ožujak 2015., pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> zapise o obiteljskome rodoslovlju (''Obzor'', [[1933.]] – [[1934.]]), koje objedinjuje u trima knjigama ([[1934.]], [[1935.]]), povijesno-pustolovni roman za mladež ''Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata'' ([[1937.]]) te je prevodila s [[Njemački jezik|njemačkoga]] i francuskoga jezika. Njezinim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka ''[[Priče iz davnine]]'', objavljenu [[1916.]] godine, djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane [[Slavenska mitologija|slavenskom mitologijom]]. Ova knjiga kroz bajku ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskih vjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Želja za bogatstvom i čežnja za dalekim svjetovima kao simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem često se pojavljuju u njezinim pričama. Kada je 1924. godine u Engleskoj izašao prijevod njezine knjige ''Priče iz davnine'' pod naslovom ''Croatian Tales of Long Ago'', o njemu je pisano u tridesetak uglednih engleskih revija i časopisa, ''"''Daily Dispatch'' naziva Ivanu Brlić-Mažuranić hrvatskim Andersenom, a ''Church Times'' kaže da priče izražavaju etički genij Hrvata koji će očarati ne samo djecu, nego i starijima pružiti pogled u dušu jednog malo poznatog naroda."''<ref name="Marina Obradović">Marina Obradović, [https://nova-akropola.com/lijepe-umjetnosti/knjizevnost/ivana-brlic-mazuranic/ ''Ivana Brlić-Mažuranić''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161118100110/http://nova-akropola.com/lijepe-umjetnosti/knjizevnost/ivana-brlic-mazuranic/ |date=18. studenoga 2016. }}, nova-akropola.com, pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> [[Datoteka:Ivana Brlić Mažuranić Mirogoj listopad 2007.jpg|mini|220px|Grob Ivane Brlić Mažuranić na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]] Godine [[1927.]] godine objavila je knjigu u obliku slikovnice ''Dječja čitanka o zdravlju'', a ilustracije je napravio [[Vladimir Kirin]]. U knjizi su pjesmice o higijenskim i zdravstvenim temama, namijenjene djeci (higijenske mjere svakodnevnoga pranja ruku, zaštite kod kihanja i kašljanja, štetnost pušenja, muhe kao prenositeljice bolesti itd.). To je prva slikovnica u Hrvatskoj kojoj su i autorica i ilustrator hrvatski.<ref>[http://www.knjiznica-krizevci.hr/ekatalog/knjiga.asp?id_broj=66491 Dječja čitanka o zdravlju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210821120518/http://www.knjiznica-krizevci.hr/ekatalog/knjiga.asp?id_broj=66491 |date=21. kolovoza 2021. }}, knjiznica-krizevci.hr, pristupljeno 21. kolovoza 2021.</ref> U četiri godine ([[1931.]], [[1935.]], [[1937.]],[[1938.]]) šest puta bila je predložena za [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za [[Nobelova nagrada za književnost|književnost]].<ref name="nobelprize.org">[https://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=1353 Nomination Archive. Ivana Brlic-Mazuranic]:{{citat2|Nominee in 6 nominations: Literature 1931 by Gabriel Manojlovic Literature 1935 by Gabriel Manojlovic Literature 1937 by Gabriel Manojlovic Literature 1937 by Albert Bazala Literature 1938 by Gabriel Manojlovic Literature 1938 by Albert Bazala}}, nobelprize.org, pristupljeno 26. listopada 2021. {{eng oznaka}}</ref> Tih godina za Nobelovu nagradu predlagali su je dr. [[Gavro Manojlović|Gavro (Gabriel) Manojlović]] (1931., 1935., 1937., 1938.) i [[Albert Bazala]] (1937., 1938.).<ref name="nobelprize.org"/><ref>Morena Rendulić, [https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:137/preview ''Sintaktostilističke značajke bajki Ivane Brlić Mažuranić (Diplomski rad)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180925142144/https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:137/preview |date=25. rujna 2018. }}, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka lipnja 2015., str. 9.:{{citat2|(...) dr. Gavro (Gabriel) Manojlović, predsjednik Akademije od godine 1924. do 1933., u siječnju godine 1931. predlaže Ivanu Brlić – Mažuranić za Nobelovu nagradu za književnost, a taj isti prijedlog ponavlja u siječnju 1935., tada bivši predsjednik Akademije. Nakon toga ponavlja prijedlog u siječnju 1937. zajedno s Albertom Bazalom, tadašnjim predsjednikom Akademije, i obojica ponovno potpisuju i šalju posljednji prijedlog u siječnju 1938.}}, pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Godine [[1937.]]<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]], svezak 3, str. 198.</ref> [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] primila ju je za svoju (dopisnu) članicu, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast. Kritika je njezinu prozu držala jedinstvenom sintezom životnoga idealizma, naravnosti izraza i delikatnosti rijetkoga humora ([[Antun Gustav Matoš]]) pa su je, premda je pisala za djecu, hvalili kolege ([[Antun Branko Šimić]], [[Dragutin Domjanić]]) i književni povjesničari ([[Antun Barac]]). [[Školska knjiga]], d.d. ustanovila je književnu nagradu Ivana Brlić-Mažuranić [[1971.]] godine radi promicanja književnoga stvaralaštva za djecu i mladež do 14 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/arhiva/dobitnici-nagrade-danas-u-knjiznici/3819021/ ''Dobitnici nagrade danas u knjižnici''], jutarnji.hr, 4. svibnja 2009., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Često nazivana hrvatskim [[Hans Christian Andersen|Andersenom]] (zbog njezine virtuoznosti pripovjedačice za djecu) i hrvatskim [[John Ronald Reuel Tolkien|Tolkienom]] (radi posezanja u fantastični svijet mitologije),<ref name="matica.hr"/> Ivana Brlić-Mažuranić svojom izvornošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječje književnosti. Djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike. == Djela == Neke od njezinih knjiga ilustrirali su poznati hrvatski ilustrator [[Ivan Antolčić]] i ilustratorica [[Cvijeta Job]]. Nepotpun popis: * ''Valjani i nevaljani: pripoviedke, priče i pjesmice za dječake'', Vlastita naklada, Slavonski Brod, 1901. * ''Škola i praznici: male pripovijetke i pjesme iz dječjeg života: (sa 7 slika)'' – Zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1905. * ''Slike: (pjesme 1912.)'' – Pjesme. Tiskara C. Albrechta, Zagreb, 1912. * ''[[Čudnovate zgode šegrta Hlapića]]'' – Roman za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1913. (objavljen u više od 130 izdanja) * ''[[Priče iz davnine]]'' – Bajke. Matica Hrvatska, Zagreb, 1916. (za autoričina života izdana su još 2. izd. 1920., te 3. izd. 1926., koje je ilustrirao [[Vladimir Kirin]],<ref>Vesna Zednik, [http://www.matica.hr/vijenac/167/price-iz-davnine-17751/ ''Zlatne povelje Matice hrvatske. Priče iz davnine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180822145934/http://www.matica.hr/vijenac/167/price-iz-davnine-17751/ |date=22. kolovoza 2018. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 167, 27. srpnja 2000., pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> a kasnije i brojna druga izdanja raznih nakladnika) * ''Knjiga omladini'' – Crtice. Vlastita naklada, Zagreb, 1923.<ref name="Martina Jurišić"/> * ''Dječja čitanka o zdravlju'', ilustracije Vladimir Kirin, Higijenski zavod – Škola narodnog zdravlja, Zagreb, 1927. (Laurana, Zagreb, 2019.) * ''Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi'' – Tisak Tipografija D.D., Zagreb, 1934. – 1935. * ''Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata'' – Roman. Knjižara Vasić, Zagreb, 1937. * ''Srce od licitara'' – Pripovijetke i pjesme za mladež. Zagreb, 1939. * ''Basne i bajke'' – [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod|HIBZ]], Zagreb, 1943. * ''[[Šuma Striborova]]'' – Mladost, Zagreb, 1966. (5 izd. do 1987.) * ''Izabrana djela'', priredio Miroslav Šicel, [[Pet stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 73, Matica hrvatska, Zagreb, 1968. * ''Izabrana djela'' priredio Joža Skok, Naša djeca, Zagreb, 1994.<ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=6&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87%2c+Ivana&xm0=1&selectedId=950105057 Izabrana djela / Ivana Brlić-Mažuranić; priredio Joža Skok] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230426094253/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=6&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87,+Ivana&xm0=1&selectedId=950105057 |date=26. travnja 2023. }}, Katalog Knjižnica grada Zagreba, katalog.kgz.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> ** ''1 : Čudnovate zgode šegrta Hlapića; Autobiografski i drugi tekstovi. U svjetlu kritike'' ** ''2 : Priče iz davnine. U svjetlu kritike (II.)'' ** ''3 : Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata. U svjetlu kritike (III.)'' ** ''4 : Srce od licitara; Basne i bajke; Knjiga o omladini; Mir u duši. U svjetlu kritike (IV.)'' * ''Pokraj peći maca prela'', Hrvatski klasici najmlađima, Sretna knjiga, Zagreb, 2004., (suautori [[August Harambašić]] i [[Krunoslav Kuten]])<ref>[http://www.brodensia.hr/119/view_author/8/brlic-mazuranic-ivana Brlić-Mažuranić, Ivana], Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Slavonski Brod (Brodensia), brodensia.hr, pristupljeno 29. srpnja 2021.</ref> * ''Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić'', Večernji list, Zagreb., 2007.<ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&selectedId=63006886 Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180822145858/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&selectedId=63006886 |date=22. kolovoza 2018. }}, Katalog Knjižnica grada Zagreba, katalog.kgz.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2018.</ref> ** ''1. Sunce djever i Neva Nevičica; Jagor'' (''Priče iz davnine'' Dio 1) ** ''2. Čudnovate zgode šegrta Hlapića'', ** ''3. Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata'' ** ''4. Regoč; Šuma Striborova'' (''Priče iz davnine'' Dio 2) ** ''5. Škola i praznici'' ** ''6. Kako je Potjeh tražio istinu; Ribar Palunko i njegova žena'' (''Priče iz davnine'' Dio 3) ** ''7. Knjiga omladini'' ** ''8. Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica'' (''Priče iz davnine'' Dio 4) ** ''9. Srce od licitara; Slike; Valjani i nevaljani'' ** ''10. Lutonjica Toporko i devet župančića'' (''Priče iz davnine'' Dio 5) * ''Dobro jutro, svijete!: dnevnički zapisi: 1888. 1891.'', Biblioteka "U prvom licu", Mala zvona, Zagreb, 2010. * ''Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić'', Matica hrvatska, Ogranak Slavonski Brod, Slavonski Brod.<ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87%2c+Ivana%2c+1874-1938+-+bibliografije&selectedId=370001632 Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230426092750/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87,+Ivana,+1874-1938+-+bibliografije&selectedId=370001632 |date=26. travnja 2023. }}, Katalog Knjižnica grada Zagreba, katalog.kgz.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2018.</ref> ** Kritičko izdanje, sv. 2. ''Romani'', priredio Berislav Majhut; suradnica Sanja Lovrić, 2010. ** Kritičko izdanje, sv. 1. ''Pjesme i priče'', priredili Cvjetko Milanja i Kristina Grabar, 2011. ** Kritičko izdanje, sv. 3. ''Bajke i basne'', priredili Tvrtko Vuković i Ivana Žužul, 2011. ** Kritičko izdanje, sv. 4. ''Članci: (1903. – 1938.)'', priredila Marina Protrka Štimec, 2013. ** Kritičko izdanje, sv. 5. ''Bibliografija: izdanja djela i literatura o Ivani Brlić-Mažuranić (1903. – 2014.)'', priredio [[Vinko Brešić]], 2015.<ref>Goran Galić, [http://www.matica.hr/vijenac/552/prvo-kriticko-izdanje-ivanina-djela-24462/ ''U Matici Predstavljena Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić. Prvo kritičko izdanje Ivanina djela''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804231729/https://www.matica.hr/vijenac/552/prvo-kriticko-izdanje-ivanina-djela-24462/ |date=4. kolovoza 2020. }}, matica.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2018.</ref> ** Ostavština, sv. 1 (6). ''Moji zapisci: dnevnici, memoari, molitve, putni i drugi zapisi'', priredio [[Mato Artuković]], 2016. ** Kritičko izdanje, sv. 7. ''Pisma majci: (1892. – 1901.)'', priredila Jasna Ažman, 2021. == Prijevodi == Djela su joj prevedena na više od 40 jezika.<ref name="brodensia.hr"/> * ''Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića'' su prevedene, među ostalim, i na [[kineski jezik|kineski]] (prevoditelji Cicio Mar, ''Labiqi chuzouji'', 1982.; Shi Cheng Tai, '' Xiaoxuetu Helapiqi lixianji'', 2012.), [[japanski jezik|japanski]] (prijevod Sekoguchi Kena, ''Shokunin-minarai Furapitchi no fushigina bouken'', 2004., 2005.), [[Perzijski jezik|perzijski]] (prijevod Achtar Etemadi, '' Maĵera Hay ŝegeft angizz Hlapic ŝagert kafaŝ'', 2005.), [[bengalski jezik|bengalski]] (prevoditelj dr. Probal Dashgupta, '' Hlapicher Kaando'', 2006.), [[vijetnamski jezik|vijetnamski]] (prevoditelji Phang Hang Vuong i Luong Ngoc Bao, ''Cuộc phiêu lưu kỳ lạ của chú bé học viềc Hlapic'', 2006.), [[Hindski jezik|hindi]]{{ni}} i [[Korejski jezik|korejski jezik]] (prijevod Jang Jeong-Ryeol, ''Kkoma gudujang-i Heullapichi'', 2013.).<ref>[https://www.esperanto.hr/bildoj_hlapic.htm Kroatio gajnis jam 2 foje la premion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180925061102/http://www.esperanto.hr/bildoj_hlapic.htm |date=25. rujna 2018. }}, esperanto.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref><ref>Spomenka Štimec, [http://www.librietliberi.org/wp/wp-content/uploads/2014/03/2014-03-26-Libri_et_Liberi_2_2.pdf ''Azijsko putovanje Šegrta Hlapića na krilima esperanta''], ''Libri & Liberi'', god. 2, br. 2, sv. 2, br. 2, 2013., str. 263–265., pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> Najveći dio prijevoda na "egzotične" jezike je išao posrednim putem, preko [[esperanto|esperantista]]. Zadnji esperantski prijevod je djelo Maje Tišljar (''Mirindaj aventuroj de metilernanto Hlapić'', 1998.)<ref>Spomenka Štimec, [http://www.librietliberi.org/wp/wp-content/uploads/2014/03/2014-03-26-Libri_et_Liberi_2_2.pdf ''Azijsko putovanje Šegrta Hlapića na krilima esperanta''], ''Libri & Liberi'', god. 2, br. 2, sv. 2, br. 2, 2013., str. 253., 264., pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> a pri prijevodu ''Zgoda'' na bengalski, perzijski i japanski jezik posredovala je i [[Spomenka Štimec]],<ref>[https://web.archive.org/web/20110816174244/http://free-si.t-com.hr/njegus/bio.html Spomenka Štimec], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 16. kolovoza 2011.)</ref> najznačajnija hrvatska književnica koja piše na esperantu. * ''Priče iz davnine'', prevedene su na [[Engleski jezik|engleski]], (''Croatian Tales of Long Ago'', 1924.), [[Poljski jezik|poljski]], [[Švedski jezik|švedski]] (1928.), [[Češki jezik|češki]] (1928.), [[Danski jezik|danski]] (1929.), [[Njemački jezik|njemački]] (1930.), [[Ruski jezik|ruski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]], francuski, [[slovački jezik]], [[perzijski jezik|perzijski]] (2020.) i ine. == Ekraniziranje == * Godine [[2000.]] Helena Bulaja Madunić pokrenula je jedan od najuspješnijih hrvatskih multimedijskih projekata, animiranu i interaktivnu obradu&nbsp;bajki&nbsp;iz zbirke&nbsp;''Priče iz davnine''&nbsp;Ivane Brlić Mažuranić, koja je u tisku istaknuta kao ''"možda najvažniji hrvatski kulturni projekt za 21. stoljeće"''.<ref name="matica.hr-2016">[http://www.matica.hr/zbivanja/projekcija-animiranih-filmova-price-iz-davnine-1676/ ''Projekcija animiranih filmova Priče iz davnine''], matica.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> Projekt je privukao veliku pozornost, predstavljen je na preko 30 međunarodnih konferencija i festivala novih medija, animacije i filma, te je osvojio brojne ugledne nagrade.<ref name="matica.hr-2016"/> * Roman za djecu ''Čudnovate zgode šegrta Hlapića'' je u nešto dorađenom obliku prenesen i na mali ekran, pa je prema njemu napravljen [[Čudnovate zgode šegrta Hlapića (crtani film)|istoimeni]] [[crtani film]].<ref>Antun Krešimir Buterin, [https://web.archive.org/web/20090714075149/http://www.vjesnik.com/html/1999/12/05/Clanak.asp?r=kul&c=3 ''Scenarij za seriju o našem šegrtu Hlapiću rade Britanci, a crtaju ga Koreanci!''], ''[[Vjesnik]]'', 5. prosinca 1999., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 14. Srpnja 2009.)</ref> * U [[2013.]] godini u režiji [[Silvije Petranović|Silvija Petranovića]] snimljen je i igrani film "''Šegrt Hlapić''".<ref>{{citiranje www |url=http://www.novilist.hr/Scena/Film/Ekranizacija-Segrta-Hlapica-u-reziji-Silvija-Petranovica-premijerno-u-kinima |naslov=Ekranizacija "Šegrta Hlapića" u režiji Silvija Petranovića premijerno u kinima |preuzeto=18. travnja 2014. |rad=novilist.com}}</ref> == Odličja == * [[Orden Svetog Save]] trećeg reda kojim ju je [[18. travnja]] [[1934.]] godine odlikovao [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenski]] [[kralj]] [[Aleksandar I. Karađorđević]].<ref>{{Cite book|last=Lakić |first=Zdenka |title=Arhiv obitelji Brlić (sumarni inventar) |year=2000 |location=Slavonski Brod |publisher=Državni arhiv u Slavonskom Brodu |pages=158. |url=https://dasb.hr/wp-content/uploads/2020/12/OBITELJSKI-ARHIV-BRLIC-1730.-2000..pdf}}</ref> == Vidi i: == * [[Ogulinski festival bajke]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikizvor autor}} {{wikicitat}} * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B43666%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|LZMK]]: **[https://hbl.lzmk.hr/clanak/2866 Brlić-Mažuranić, Ivana] Hrvatski biografski leksikon **[https://enciklopedija.hr/clanak/9601 Brlić-Mažuranić, Ivana] Hrvatska enciklopedija **[https://proleksis.lzmk.hr/13649/ Brlić-Mažuranić, Ivana] Proleksis enciklopedija * [https://web.archive.org/web/20071012232849/http://www.ivana-brlic-mazuranic.com/ Ivana Brlić-Mažuranić], arhivirana stranica s [http://web.archive.org/web/ ''web.archive.org''], 12. listopada 2007. * [http://www.usvijetubajki.org/ U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić], dječja manifestacija posvećena spisateljici Ivani Brlić-Mažuranić * [http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2013/hr-2013-3.pdf Tema broja: 100. obljetnica Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170517093422/http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2013/hr-2013-3.pdf |date=17. svibnja 2017. }}, ''[[Hrvatska revija]]'', br. 3, 2013. * [https://www.ivaninakucabajke.hr/ Ivanina kuća bajke] {{hrv oznaka}}/{{eng oznaka}} * [http://www.imdb.com/title/tt0133930/ IMDB] Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.) {{eng oznaka}} {{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}} {{GLAVNIRASPORED:Brlić-Mažuranić, Ivana}} [[Kategorija:Ivana Brlić-Mažuranić| ]] [[Kategorija:Samoubojstva]] ec4muq9ipm5nhis5sueb5ak1py8anea 0 12814 7631611 7588920 2026-11-06T18:04:25Z Dario Skrbic 377741 /* Poznate osobe */ 7631611 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Jastrebarsko |vrsta = naselje i grad |grb = Jastrebarsko (grb).gif |članak o grbu = Grb |zastava = Zastava Jastrebarskog.gif |članak o zastavi = Zastava |slika = Strossmayerov trg Jastrebarsko.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|ZGŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Zvonimir Novosel |gradsko vijeće = 15 |predsjednik vijeća = Leon Bastašić |naselja = [[#Gradska naselja|59 gradskih naselja]] |površina = 226,4 |površina uža = 19,6 |visina = |z. širina = 45.67 |z. dužina = 15.65 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 14562 |stanovništvo uže = 5312 |svetac = [[Sveti Nikola biskup]] |dan = [[13. studenog]] |etnik = |ktetik = |pošta = 10450 Jastrebarsko |pozivni broj = +385 (0)1 |autooznaka = ZG |web = {{URL|https://jastrebarsko.hr/}} |bilješke = }} '''Jastrebarsko''' je grad u središnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji se nalazi na pola puta između [[Zagreb]]a i [[Karlovac|Karlovca]]. Popularno se naziva i Jaska pa su stanovnici Jaskanci i Jaskanke ili Jastrebarci,<ref>Šonje, Jure (gl. ur.). ''Rječnik hrvatskoga jezika'', Leksikografski zavod <small>»</small>Miroslav Krleža<small>«</small>, Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 409., {{ISBN|953-6036-64-9}}</ref> Jastrebarke odnosno po [[Vatroslav Rožić|Vatroslavu Rožiću]] Jastrebarščani.<ref name="Rožić">[[Vatroslav Rožić|Rožić, Vatroslav]]. ''Mjesne vlastite imenice za čeljad i pridjevi od mjesnih imenica u hrvatskom jeziku.'' // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički, knj. 162. <nowiki>(=</nowiki>64.), 1905., str. 135. – 185. {{Citat|Jastrebarsko — Jastrebarščanin (Jaskanac je germanizam; prema: Jaska trebalo bi reći: Jaščanin)|Rožić, 1905., str. 149.}}Primljeno u sjednici historičko-filologičkoga razreda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dne 26. studenoga 1904.</ref> Ovaj kraj je najznačajnije vinogradarsko područje središnje Hrvatske, a istovremeno i značajno gospodarsko, obrtničko i turističko središte. == Ime == U izvorima na njemačkom jeziku naziva se Jaska, na mađarskom Jasztrebarszka. == Gradska naselja == Jastrebarsko se sastoji od 60 gradskih naselja, to su: [[Belčići]], [[Brebrovac]], [[Brezari]], [[Breznik Plešivički]], [[Bukovac Svetojanski]], [[Celine (Jastrebarsko)|Celine]], [[Crna Mlaka]], [[Cvetković]], [[Čabdin]], [[Čeglje]], [[Črnilovec]], [[Dolanjski Jarak]], [[Domagović]], [[Donja Reka]], [[Donji Desinec]], [[Draga Svetojanska]], [[Dragovanščak]], [[Goljak (Jastrebarsko)|Goljak]], [[Gorica Svetojanska]], [[Gornja Kupčina]], [[Gornja Reka]], [[Gornji Desinec]], [[Grabarak]], [[Gračac Slavetićki]], [[Guci Draganički]], [[Hrastje Plešivičko]], [[Hrašća]], [[Ivančići]], [[Izimje]], Jastrebarsko, [[Jurjevčani]], [[Kupeć Dol]], [[Lanišće (Jastrebarsko)|Lanišće]], [[Lokošin Dol]], [[Malunje]], [[Miladini]], [[Novaki Petrovinski]], [[Orešje Okićko]], [[Paljugi]], [[Pavlovčani]], [[Pesak]], [[Petrovina]], [[Plešivica (Jastrebarsko)|Plešivica]], [[Prhoć]], [[Prilipje]], [[Prodin Dol]], [[Rastoki]], [[Redovje]], [[Slavetić]], [[Srednjak (Jastrebarsko)|Srednjak]], [[Stankovo]], [[Špigelski Breg]], [[Tihočaj]], [[Toplice (Jastrebarsko)|Toplice]], [[Vlaškovec]], [[Volavje]], [[Vranov Dol]], [[Vukšin Šipak]] i [[Zdihovo (Jastrebarsko)|Zdihovo]]. ==Zemljopis== Jastrebarsko je grad smješten 30-ak kilometara jugozapadno od [[Zagreb]]a i 20-ak kilometara sjeveroistočno od [[Karlovac|Karlovca]]. Grad se nalazi u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]], a područje Jastrebarskog prostire se na 229&nbsp;km². Ovaj kraj čine tri različite prirodne cjeline. Na sjeveru je vapnenačko-dolomitni masiv Žumberačke gore, na koji se naslanja plodno, vinorodno Prigorje, a prema jugoistoku, sve do rijeke [[Kupa|Kupe]] prostire se Pokuplje, s ornitološkim rezervatom [[Crna Mlaka]]. Sa susjednim, samoborskim područjem jaskanski je kraj povezan cestama koje vode iz Jastrebarskog preko Plešivice, te iz Kostanjevca preko Žumberka. Na jugoistoku se nadovezuje velikogoričko područje. Grad je izvrsno prometno povezan jer leži uz autocestu Zagreb – Karlovac, zatim na regionalnoj cestovnoj prometnici te uz željezničku prugu, a prometnoj povezanosti pogoduje i blizina zračne i morske luke. ==Stanovništvo== Na području grada je 60 naselja koja nastanjuje preko 17.000 stanovnika, dok u samom gradskom središtu živi oko 6000 stanovnika. Po popisu iz [[2001.]] godine u gradu je živjelo 16.689 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Jastrebarsko |p1857=12134 |p1869=13592 |p1880=14377 |p1890=15793 |p1900=15654 |p1910=15956 |p1921=15261 |p1931=16284 |p1948=16763 |p1953=18190 |p1961=18184 |p1971=18056 |p1981=17441 |p1991=17895 |p2001=16689 |p2011=15866 |p2021=14562 |napomena=Nastao iz stare općine Jastrebarsko. U 1910. i 1921. dio podataka sadržan je u općini Klinča Sela. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Jastrebarsko |p1857=1042 |p1869=1278 |p1880=1482 |p1890=1518 |p1900=1449 |p1910=1565 |p1921=1497 |p1931=1500 |p1948=1541 |p1953=2434 |p1961=2927 |p1971=3771 |p1981=4762 |p1991=5380 |p2001=5419 |p2011=5493 |p2021=5312 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Uprava== Gradsku upravu čine: *Gradonačelnik Grada je Zvonimir Novosel. *Zamjenici gradonačelnika: Nikolina Ribarić. *Gradsko vijeće *Predsjednik Gradskog vijeća je Leon Bastašić *Upravni odjeli: **Ured gradonačelnika **UO za financije **UO za društvene djelatnosti **UO za gospodarstvo **UO za stambeno-komunalne poslove, prostorno uređenje, zaštitu okoliša i geodetske poslove **Gradska služba ==Povijest== [[Datoteka:Dvorac Erdödy Jastrebarsko.jpg|mini|230px|[[Dvorac]] u Jastrebarskom]] Jastrebarsko se prvi put spominje [[1249.]] u ispravi bana Stjepana,kao središte trgovine i suda, a [[1257.]] kralj [[Bela IV.]] dodijelio mu je status slobodnog kraljevskog trgovišta. Jastrebarsko je kao trgovište 1257. dobilo i grb koji koristi i danas – u plavom, na desno okrenuti jastreb prirodne boje. Od [[1519.]] do [[1848.]] na život grada presudno su utjecali članovi vlastelinske obitelji [[Erdődy]]. [[Mir u Schönbrunnu|Mirom u Schönbrunnu]] [[1809.]] hrvatski krajevi južno od Save uključeni su u [[Ilirske pokrajine]], tako da su jastrebarsko vlastelinstvo i [[trgovište]] došli pod francusku vlast, a Francuzi su se povukli u ljeto [[1813.]] Feudalno razdoblje u povijesti jastrebarskog trgovišta i vlastelinstva završio je [[1848.]] godine, te su jastrebarski građani formirali narodnu stražu i razvili narodne zastave. Jastrebarsko se intenzivnije razvilo u drugoj polovici 19. stoljeća, a razvoju grada i cijelog kraja znatno je pridonijela izgradnja željezničke pruge od Zagreba do Karlovca ([[1865.]]). Tada dolazi do snažnog procvata kulturnih, društvenih i športskih djelatnosti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u blizini ovog grada nalazio se [[Sabirni logor Jastrebarsko|istoimeni koncentracioni logor]] za djecu pod upravom vlasti [[NDH]]. Kao dan grada slavi se [[13. studenog]], kad je [[1991.]] [[JNA]] napustila grad. Grad Jastrebarsko je dobio ime po jastrebarima. == Gospodarstvo == Gospodarstvo grada Jastrebarskog najviše se temelji na poljodjelstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, ribarstvu, drvnoj industriji, te, dakako, turizmu. Jastrebarsko i njegova okolica omiljeno su izletište, gdje turiste privlače prekrasni krajolici, prirodni rezervati, kulturno-povijesni spomenici, znamenita vina jaskanskih vinara i gurmanski specjaliteti. Jaskanski je kraj od davnina uglavnom poljoprivredni kraj. U drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] dolazi do industrijalizacije s pretežito malim i srednjim poduzećima kojih je prema posljednjim podacima oko 280. Najrazvijenija je drvna industrija koja zapošljava najviše radne snage i najveći je izvoznik. Drvoproizvod, Palma i Drvna industrija Rubinić zajedno zapošljavaju gotovo 400 ljudi. Dva važna pogona, punionicu svjetski poznate prirodne izvorske vode [[Jana]] te punionicu sokova [[Juicy]], u Jastrebarskom ima [[Jamnica]] koja posluje u sklopu koncerna [[Agrokor]]. U sklopu [[Agrokor]]a nalazi se i najveća jaskanska vinarska tvrtka Mladina, koja se posljednjih godina okitila vrijednim domaćim i svjetskim priznanjima{{pojasniti|kojim?}} za svoja kvalitetna i vrhunska vina. Gospodarska zona Jalševac u Jastrebarskom jedna je od najatraktivnijih poduzetničkih zona u Hrvatskoj. Smještena je na pravcu paneuropskog prometnog koridora 5B, neposredno uz autocestu Rijeka – Zagreb – Budimpešta i željezničku prugu Zagreb – Rijeka. Gospodarski subjekti u poslovnoj zoni Jalševac su: Krka, Podatkovni centar DataCross, Lidl, Elektropromet, Drvoproizvod, Velinac, Pavušin, Signoplast, Kongresni centar Princess, Bob's, Ciban prodajno izložbeni prostor, Tifon, Pa-vin, Dizalice Banković, [[Magma d.d.|Magma]]. Plešivićka vinska cesta otvorena je [[2001.]] godine i dio je specifične turističke ponude Grada Jastrebarskog. Vinska cesta je poseban oblik prodaje poljoprivrednih, ugostiteljskih i turističkih proizvoda jednog vinorodnog područja na kojem seljačka gospodarstva (obiteljska poljoprivredna gospodarstva) i ostale pravne i fizičke osobe nude svoje proizvode, posebice vino i rakije iz vlastite proizvodnje te ostale seljačke specijalitete. Plešivićka vinska cesta sastoji se od tridesetak vinarskih gospodarstava s kušaonicama za posjetitelje i goste: Josip Braje, Franjo Gregorić, Tomislav Haramija, Miroslav Ivančić, Velimir Jagunić, Stjepan Kolarić, Velimir Korak, Gospodarstvo Kurtalj, Petar Lukina, Vladimir Majcenović, Mladina d.d., Prva Plešivičko – Okićka Vinogradarska Zadruga, Dragutin Režek, Krešimir Režek, Zdravko Režek, Davor Sirovica, Franjo Stanišić, Zdenko Šember, Zvonimir Tomac, PZ Plešivica, Josip Lacković, Darko Španić, Vinska kuća Jana, Restoran Ivančić, Branko Pušćak, Robert Braje, Dvorska vina Šoškić, Ljubomir Kunović itd. Tradicionalna turističko-gospodarska manifestacija „Jaskanske vinske svečanosti“ već gotovo dva desetljeća svake jeseni promovira vina i vinare ovoga kraja te najavljuje novu berbu. Događanja pod šatorom na jaskanskom Sajmištu počinju tradicionalnom povorkom od Strossmayerovog trga do šatora gdje se vatrometom obilježava otvaranje svečanosti. Događaj obuhvaća bogat kulturno-umjetnički program tijekom dana, degustacijsko-prodajna izložba vina uz kulinarsku ponudu te zabavne večernje sadržaje. U posljednjih nekoliko godina manifestacija je obogaćena Dionizovim večerima koje se održavaju na gospodarstvima vinara Plešivičke vinske ceste uz prigodan kulturno-zabavni program i nastupe renomiranih imena hrvatske glazbene scene. Osim događanja na Plešivičkoj vinskoj cesti i u šatoru na Sajmištu, Jaskanske vinske svečanosti upotpunjuju i otvaranja izložbi na temu vina, konjički i biciklistički maratoni ''Plešivičkom vinskom cestom'', teniski turnir i mnoga druga događanja. ''Jaskanske vinske svečanosti'' su i tradicionalno mjesto predstavljanja kandidatkinja za Vinsku kraljicu Zagrebačke županije. 2012. je godine {{pojasniti|kad?}} ugledni časopis [[Financial Times]] Jastrebarsko je svrstao na zavidno sedmo mjesto ljestvice najuspješnijih gradova Južne Europe zbog uspješnosti u promoviranju strategije za privlačenje izravnih stranih investicija.{{nedostaje izvor}} == Poznate osobe == [[Datoteka:Vlatko Macek Statue, Jastrebarsko.JPG|mini|150px|[[Spomenik]] [[Vladko Maček|Vlatku Mačeku]]]] * [[Ljubo Babić]] (1890. – 1974.), slikar, scenograf, književnik, povjesničar umjestnosti, kritičar i likovni pedagog, rođen u Jastrebarskom gdje je imao i prvi atelje * [[Vladko Maček]] (1879. – 1964.), vođa hrvatskog naroda i predsjednik Hrvatske seljačke stranke, zaslužni političar i mirotvorac, rođen u Jastrebarskom, živio na svom imanju u Kupincu * [[Franjo Kuharić]] (1919. – 2002.), kardinal, rođen u prigorskom selu Gornjem Pribiću u Općini Krašić * [[Nino Škrabe]], dramaturg, osnivač i voditelj Gradskog kazališta Jastrebarsko * [[Tomaš Mikloušić]] (1767. – 1833.), dramaturg, pisac, prevodilac, gramatičar, nakladnik, bibliofil, rođen i umro u Jastrebarskom * [[Vatroslav Rožić]], jezikoslovac rođen u Prodin Dolu * [[Ivana Brlić-Mažuranić]] (1874. – 1938.), književnica, kao dijete živjela u Jastrebarskom * Josip Restek (1915. – 1987.), likovni umjetnik i pedagog, rođen u Volavju * [[Stjepan Bakšić]] (1889. – 1963.), teolog, stručnjak za dogmatiku, rođen u Cvetkoviću * [[Branimir Bratanić]] (1910. – 1986.), etnolog, rođen u Jastrebarskom * [[Drago Gervais]] (1904. – 1957.), pjesnik, kao dijete živio u Jastrebarskom * [[Antun Bauer (biskup)|Antun Bauer]] (1856. – 1937.), zagrebački nadbiskup, veliki zaštitnik hrvatskog naroda za vrijeme Aleksandrove diktature, polazio školu u Jastrebarskom * [[Martin Borković]] (1597. – 1697.), pavlin, misionar, zagrebački biskup, utemeljitelj sirotišta, rođen u Domagoviću * [[Vladimir Vlaisavljević]] (1900. – 1943.), pjesnik, rođen i umro u Jastrebarskom. Pjesme mu se nalaze u nekoliko atologija. * Rafael Levaković (1590. – 1653.), povjesničar, diplomat, ohridski nadbiskup, rođen u Jastrebarskom * Dragutin Nežić (1908. – 1995.), istarski biskup, rođen u Donjoj Reki pokraj Jastrebarskog * [[Josip Lang]] (1857. – 1924.), biskup i Sluga Božji, živio u Novakima, polazio školu u Jastrebarskom * [[David Starčević]] (1840. – 1906.), političar i rodoljub, dulje vrijeme živjio i djelovao kao odvjetnik u Jastrebarskom * Benedikt Vinković (1581. – 1642.), doktor filozofije, teologije i crkvenog prava, pečujski i zagrebački biskup, rođen u Jastrebarskom * [[Branimir Štulić]] (* 1953.), rock glazbenik iz generacije zagrebačkog novog vala, osnivač grupe Azra, polazio školu u Jastrebarskom * [[Ivan Volarić Zak]] (* 1979.), pop-glazbenik, kantautor i poduzetnik * [[Davorin Štetner]] (1981.), hrvatski poduzetnik i investitor * [[Mihael Zmajlović]] (1978.), hrvatski političar, zastupnik u Hrvatskom saboru, ministar zaštite okoliša * [[Zlatko Rendulić]] (1920. – 2021.), testni vojni pilot, inženjer i general-pukovnik zrakoplovstva Jugoslavije. * Ivan Pelivanović (1981), glazbenik,umjetnik == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Crkva Sv. Nikole Jastrebarsko.jpg|mini|150px|[[Crkva]] [[Sv. Nikola|Sv. Nikole]]]] U Jastrebarskom se od znamenitosti može vidjeti *[[dvorac Erdődy u Jastrebarskom|dvorac Erdődy]] i park oko dvorca s ribnjakom * [[Crkva sv. Nikole u Jastrebarskom|župna crkva sv. Nikole biskupa]] * [[franjevački samostan i crkva Blažene Djevice Marije u Jastrebarskom|franjevački samostan i crkva Blažene Djevice Marije]] * kapela svetog Duha * grkokatolička crkva Preobraženja Gospodnjeg<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=141591 IKA] Blagoslov grkokatoličke crkve Preobraženja Gospodnjeg, 19. svibnja 2012. <br>Nakon 100 godina prva novoizgrađena crkva u hrvatskom dijelu [[Križevačka biskupija|Križevačke biskupije]]!</ref> * [[Napoleonova bolnica u Jastrebarskom|Napoleonova bolnica]] * [[Crkva sv. Duha u Jastrebarskom|crkva sv. Duha]] * [[Zgrada ljekarne (Jastrebarsko)|zgrada ljekarne]] Znamenitosti gradske okolice: * župna crkva Sv. Petra u Petrovini * Proštenjarska kapela Marije Snježne u Volavju * dvorac Oršića i župna crkva svetog Antuna Pustinjaka u Slavetiću * župna crkva Svete Ane u Gorici Svetojanskoj * župna crkva svetog Jurja i kapela svetog Franje Ksaverskog u Plešivici * župna crkva svetog Ivana Krstitelja u Gornjem Desincu * kapela svetog Pavla u Pavlovčanima * pozlaćeni oltar kapele svete Katarine u Domagoviću * kapela svetog Emerika u Cvetkoviću * dvorac Zwilling ([[Ribograd]]) u Crnoj Mlaki ==Obrazovanje== * [[Srednja škola Jastrebarsko]] – uz opću gimnaziju školuje učenike za zanimanja ekonomist, trgovac, automehaničar, autoelektričar i vodo/plinoinstalater. * Osnovna škola Ljubo Babić – jedina osnovna škola u Jastrebarskom. U sklopu škole nalazi se športska dvorana koja je izgrađena za potrebe Univerzijade 1987. godine. * Glazbena škola Jastrebarsko – osnovana 2002. godine, sudjeluje na regionalnim, državnim i međunarodnim natjecanjima u raznim instrumentima, od klavira, trube, klarineta, violine i ostalih glazbenih instrumenata. * Dječji vrtić Radost, Jastrebarsko – osnovan 1975. godine, jedina javna ustanova koja obavlja djelatnost predškolskog odgoja u Jastrebarskom. Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi. Grad je od ponovnog uvođenja [[Vojni rok u Hrvatskoj|vojnog roka u Hrvatskoj]] 2025. određen za mjesto služenja civilnog roka u [[Civilna služba|civilnoj službi]].<ref>{{Citiranje weba|last=I.K./Hina|date=2025-10-22|title=Anušić ističe da je vojna obveza dužnost građana: Otkriveni i detalji civilne službe|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/anusic-istice-da-je-vojna-obveza-duznost-gradana-otkriveni-i-detalji-civilne-sluzbe-20251022|access-date=2025-11-01|website=tportal.hr|language=hr}}</ref> ==Kultura== * Gradski muzej i galerija – smješteni su u reprezentativno preuređenoj zgradi stare gradske vijećnice, građenoj 1826. U muzeju se čuvaju arheološka, kulturno-povijesna i etnografska baština jastrebarskog kraja. Ovdje je izložena i glasovita bula – povelja kralja Bele IV. U galerijskom prostoru redovno se priređuju izložbe hrvatskih umjetnika. * Centar za kulturu – nastao je 1995. godine. Tu se organiziraju kazališna gostovanja za djecu i odrasle, koncerti klasične i umjetnički vrijedne glazbe, jezična poduka djece i odraslih, dodatno obrazovanje odraslih, glazbeno-plesno obrazovanje, informatički tečajevi itd. * Gradsko kazalište Jastrebarsko (www.gkj.hr)- djeluje preko 40 godina. Sastoji se od dva ansambla, Dramske družine Tomaš Mikloušić koja okuplja odrasle članove i Dramske družine Ivana Brlić-Mažuranić koja okuplja djecu tj. učenike osnovne i srednje škole. U kazalištu je odigrano više od 40 naslova hrvatskih i stranih autora. * Narodna knjižnica i čitaonica Jastrebarsko – ima oko 1500 članova kojima je na raspolaganju preko 30000 knjiga. ==Mediji== * [[Radio Jaska]] – emitira na 93,8&nbsp;MHz pokriva šire područje grada, grad [[Karlovac]], dio [[Zagreb]]a, [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvice]], a čuje se i u [[Bihać]]u. Emitira od 1966. godine, a od 2008. godine i na [[Internet]]u. * Jaskanski portal Jaska.eu – "tu i tamo" (www.jaska.eu) – portal s novostima na području Grada Jastrebarskog, Krašića, Klinča Sela i Pisarovine. * Jaskanski portal i novine „jaska.hr“ (www.jaska.com.hr)- portal grada Jastrebarskog * Besplatne novine „jaska.hr“ izlaze mjesečno i prate sva društvena i politička događanja na području grada Jastrebarskog. * Besplatne novine i portal Jaska danas (www.jaskadanas.hr) * Novosti i događaji u Jastrebarskom mogu se pratiti i na sljedećim internetskim stranicama: www.jastrebarsko.hr, www.tzgj.hr, www.czk-jastrebarsko.hr, www.radost-jaska.hr ==Sport== * Aero klub Jastreb * Autocross klub Jaska * Atletski klub JASTREB * DBŠ Jastreb * [[Hrvatsko planinarsko društvo "Jastrebarsko"]] * Judo klub Jastrebarsko * Karate klub Jastreb * Klub koturaša Jastrebarsko * Klub jedrenje n/d ALADIN * KK Jastreb * [[Svetojanske mažoretkinje]] * Motocross klub Jaska * MNK Čeglji * MNK Domagović * MNK Slavetić * [[MNK Jastreb Jastrebarsko|MNK Jastreb]] * MNK Prigorac * NK Cvetković * NK Domagović * NK Sveta Jana * [[NK Vinogradar Mladina|NK Vinogradar]] * NK Desinec * [[NK Jaska Vinogradar Jastrebarsko]] * [[NK Jaska Jastrebarsko|NK Jaska Jastrebarsko]] * NJ Jaska * Orijentacijski klub Jelen * RK Jaska * RŠK Jastrebarsko * STK Jaska * Sanjkaški klub Plešivica * Stolnoteniski klub Jaska * Streljaški klub Jastreb * Sp.klub s/l GRUNFOVI * Skijaški klub "Jaska" * Škola nogometa NK Jaska * ŠŠK Jastreb OŠ * Šahovski klub Jaska * ŠRD Jastrebarsko * Športsko rekreacijsko društvo VITEZOVI * Teniski klub Jaska * Tenis klub Jastrebarsko * ŽMNK Domagović * 1. hrvatski četverocikl klub Jaska Od 1999. održava se polumaraton poznat pod dva imena ''Polumaraton Jaska'', odnosno ''Jaskanski polumaraton''. Na motocross stazi "Mladina" povremeno se održavaju utrke FIM Svjetskog prvenstva u motokrosu, pod nazivom [[Velika nagrada Hrvatske u motokrosu|FIM Croatian Motocross Grand Prix]]. == Udruge i društva == Vatrogasna zajednica grada Jastrebarsko sastoji se od 27 DVD-a: * DVD Jastrebarsko (www.dvd-jastrebarsko.hr) * DVD Miladini * DVD Zdihovo * DVD Gornji Desinec(www.dvd-gornji-desinec.hr) * DVD Malunje * DVD Domagović * DVD Donji Desinec * DVD Gornje Izimje * DVD Črnilovac * DVD Stankovo * DVD Plešivica * DVD Donje Izimje * DVD Petrovina(www.dvd-petrovina.hr) * DVD Gornja Reka * DVD Vukšin Šipak * DVD Sveta Jana * DVD Vranovdol * DVD Čeglji * DVD Dragovanjšćak * DVD Cvetković * DVD Belčići * DVD Guci * DVD Volavje * DVD Čabdin * DVD Novaki * DVD Drvoproizvod (u gospodarstvu) * DVD Palma(u gospodarstvu) U sklopu dobrovoljnih vatrogasnih društava djeluju i puhački orkestri: Puhački orkestar DVD-a Gornji Desinec, Puhački orkestar DVD-a Domagović, Puhački orkestar DVD-a Plešivica, Puhački orkestar DVD-a Stankovo, Puhački orkestar DVD-a Cvetković, Puhački orkestar DVD-a Petrovina. Kulturno umjetničke udruge: KUD Sveta Jana, KUD Cvijet iz Cvetkovića, KUD Desinec, KUD Okićka trešnja iz Stankova, KUD Lipa iz Slavetića, Vokalni ansambl Gouriena i Svetojanske mažoretkinje. Ostale udruge: Udruga „Dolčevita“ – udruga za promicanje kvalitete življenja koja se bavi organiziranjem radionica, izložbi, manifestacija, izradom projekata kulturnih, ekoloških, etnoloških i zabavnih karakteristika. Udruga „Iva“ – udruga koja se bavi humanitarnim radom i cijele godine obilazi potrebite štićenike, te za njih prikuplja lijekove, namirnice, novac i ostalo. Udruga organizira tradicionalni humanitarni bal na kojem se prodajom tombole prikuplja novac za štićenike udruge. Dijabetičko društvo Jastrebarsko – humanitarna neprofitna organizacija koja okuplja osobe sa šećernom bolesti, pruža edukaciju o prehrani, nabavci ortopedskih pomagala, fizioterapiji te obavlja mjerenja šećera u krvi za članove, zatim organizira susrete, predavanja i vrši informiranje članova o aktivnostima u gradu i općinama na kojima djeluje. Udruga „Zelena livada“ – udruga tradicionalno jednom godišnje organizira manifestaciju pod istim nazivom „Zelena livada“, gdje se svi stanovnici jaskanskog kraja imaju priliku okušati u pučko-pastirskim igrama poput gađanja lukom i strijelom, guranja drvenih kola kroz šumu, bacanja štapa u dalj rukom i nogom, hodanja na štulama, prasićkanja, kozanja, potezanja konopa i drugo. [[Svetojanske mažoretkinje]] nastupaju na manifestacijama za grad ==Izvori== {{izvori|30em}} == Unutarnje poveznice == * [[Kulturno-povijesna urbanistička cjelina Jastrebarsko]], zaštićeno kulturno dobro ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Jastrebarsko}} * [http://www.jastrebarsko.hr/ Službene stranice] {{Mrva-grad-hrv}} {{GiO ZgŽ}} {{Gradska naselja Jastrebarskog}} [[Kategorija:Gradovi u Zagrebačkoj županiji]] [[Kategorija:Jastrebarsko| ]] es6bfmdri0krt49xdm3deuq8ndl8tit 0 12911 7631800 7420938 2026-11-07T03:53:53Z Lapin kuski 377770 Datoteka 7631800 wikitext text/x-wiki {{izvori}} {{Glazbenik | Ime = Freddie Mercury | Img = Freddie Mercury performing in New Haven, CT, November 1977.jpg | Img_size = 210 | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Farrokh Bulsara | Rođenje = [[5. rujna]] [[1946.]] | Mjesto rođenja = [[Stone Town]], [[Zanzibar]] | Smrt = [[24. studenoga]] [[1991.]] | Mjesto smrti = [[London]], [[Engleska]] | Instrument = [[pjevanje|vokali]], [[glasovir]], [[klavijature]], [[gitara]] | Žanr = [[hard rock]]<br>[[progresivni rock]]<br>[[pop rock]]<br>[[glam rock]] | Zanimanje = vokalist, glazbenik, tekstopisac, producent | Djelatno_razdoblje = [[1970.]] – [[1991.]] | Angažman = [[Queen]], samostalna karijera }} [[File:Queen 1984 0009.jpg|thumb|Mercury (1984)]] '''Freddie Mercury''' ([[Zanzibar]], [[5. rujna]] [[1946.]] – [[London]], [[24. studenoga]] [[1991.]]) bio je [[UK|britanski]] [[pjevač]], [[tekstopisac]] i [[producent]], najpoznatiji kao [[vokal|pjevač]] britanskog ''[[rock]]''-sastava [[Queen]]. == Životopis == === Rano doba === Freddie Mercury rođen je kao Farrokh Bulsara u državi [[Zanzibar]], koja 1964. postaje dio [[afrika|afričke]] države [[Tanzanija|Tanzanije]]. Tanzanija mu je postumno dodijelila nagradu za osobu koja je iz Tanzanije otišla u inozemstvo i postigla mnogo toga. Majka Jer i otac Bomi porijeklom su bili Iranci koji su živjeli u [[Indija|Indiji]] i sljedbenici [[Zoroastrizam|zoroastrizma]]. Mercury je pohađao englesku školu u Indiji, gdje je dobivao i lekcije iz sviranja [[klavir]]a. U istoj je školi dobio ime Freddie, što je njegova obitelj također prihvatila. Njegov je otac bio računovođa za britansku vladu. Kad su u Zanzibaru izbili nemiri, s obitelji se preselio u [[Feltham]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. === Početak glazbene karijere === U Veliku Britaniju došao je kao 18-godišnjak i ondje je pohađao fakultet za umjetnost i grafički dizajn. U Engleskoj je upoznao [[Roger Taylor (bubnjar Queena)|Rogera Taylora]] i [[Brian May|Briana Maya]], koji su s Timom Staffellom svirali u sastavu Smile. Nedugo nakon toga Staffell odlazi iz sastava i na njegovo mjesto dolazi Mercury. S njegovim se dolaskom koncepcija i izgled grupe uvelike mijenjaju, a upravo joj je on i dao novo ime – [[Queen]]. U skupinu 1971. dolazi basist [[John Deacon]] i time se zaključuje njezina postava. === Queen === Mercury je imao glas opsega od četiri oktave te se smatrao jednim od najboljih vokala na tadašnjoj glazbenoj sceni i jednim od najvećih vokala u glazbenoj povijesti. Isticao se talentom i za pisanje pjesama i melodija, što se pripisuje njegovu iskustvu s raznim vrstama glazbe, od indijske do britanske i američke. Napisao je „[[Bohemian Rhapsody]]”, najpoznatiju Queenovu pjesmu, objavljenu 1975. na albumu ''[[A Night at the Opera (album, Queen)|A Night at the Opera]]''. Ta je pjesma devet tjedana provela na prvom mjestu glazbene ljestvice singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu. Za skupinu je naknadno napisao mnogo pjesama koje su postale popularne, među kojima su „Killer Queen” (''[[Sheer Heart Attack]]'', 1974.), „[[We Are the Champions]]” (''[[News of the World]]'', 1977.) i „Crazy Little Thing Called Love” (''[[The Game (album)|The Game]]'' 1980.), a među samostalnim radovima jedna od najuspješnijih mu je skladbi „Barcelona”, koju je snimio sa španjolskom opernom pjevačicom [[Montserrat Caballé]]. Godine [[1985.]] objavio je prvi samostalni album, ''[[Mr. Bad Guy]]'', ali je nastavio surađivati s Queenom. Najpoznatija je pjesma s tog albuma „Living on My Own”, koja je poslije njegove smrti remiksana i postala popularna diljem svijeta. Godine 1987. počeo je surađivati s Caballé i s njom je snimio album ''[[Barcelona (album)|Barcelona]]'', a naslovna je pjesma izvedena na otvorenju [[OI_1992.|Olimpijskih igara u Barceloni 1992.]] Montserrat je pjevala uživo, a Mercury je bio na zaslonu iza nje. Oko Uskrsa 1987. Mercury je saznao da boluje od [[Sindrom stečene imunodeficijencije|side]], ali to nije javno priznao sve do 1991., dan prije svoje smrti [[24. studenoga]]. Godine 1987. odlučio je da više ne odlaziti na turneje s grupom, ponajviše zbog bolesti s kojom se morao suočiti. Jedan od njegovih posljednjih nastupa uživo bio je u mjuziklu ''Time'' u Dominion Theateru [[14. travnja]] [[1988.]], kada je nastupao s [[Cliff Richard|Cliffom Richardom]] i s kojim je otpjevao pjesmu „In My Defence”. Osim tog [[mjuzikl]]a i nastupa s Montserrat Caballé Mercury je isključivo radio studijski; godine 1989. Queen je objavio album ''[[The Miracle]]'' i snimio je spotove za nekoliko singlova, no skupina nije održala nikakve koncerte. Godine 1991. izlazi posljednji Queenov album za Mercuryjeva života, ''[[Innuendo (album)|Innuendo]]'', koji sadrži dvije oproštajne pjesme – „[[The Show Must Go On]]” i „[[These Are the Days of Our Lives]]”, proglašenu pjesmom godine u Velikoj Britaniji. Te su pjesme napisali preostali članovi sastava Queen Mercuryju u počast. Za potonju je pjesmu većinu stihova napisao bubnjar Roger Taylor. Spot za tu pjesmu sadrži posljednje snimljene kadrove u kojima se pojavljuje Mercury i snimljen je u crno-bijeloj tehnici zbog njegova lošeg zdravstvenog stanja. Nekoliko mjeseci prije smrti u spotovima skupine moglo se vidjeti da je Mercury jako smršavio, a novinari su sve više i češće počeli pretpostavljati da boluje od AIDS-a, što su on, članovi grupe i prijatelji ustrajno opovrgavali iako ni oni to službeno nisu znali; Mercury im to nije potvrdio do zadnjih nekoliko tjedana života. Mercury za to vrijeme zbog opsade novinara i pritiska javnosti nije napuštao svoj dom Garden Lodge u Londonu. === Privatni život === Mercury je kremiran, ali je sam zatražio da se ne otkrije gdje je njegov pepeo. Samo Mary Austin, njegova bivša zaručnica, zna gdje se pepeo nalazi. Kako je Freddie često volio boraviti u švicarskom Montreuxu, gdje su snimljene i neke od posljednjih pjesama koje je pjevao, ondje se nalazi i njegov kip. Poslije smrti u oporuci je Austin ostavio svoju kuću u otmjenoj četvrti Kensington, vrijednu 12 milijuna funti. Freddie nikada nije javno izjavio koje je seksualnosti, ali uglavnom se smatra da je bio biseksualac. Iako je s Mary Austin proveo šest godina, nakon njihova prekida ostali su najbolji prijatelji sve do njegove smrti. Potkraj sedamdesetih godina 20. stoljeća počeo je istraživati i ''gay'' scenu, a najviše je volio boraviti u New Yorku, Münchenu i na Ibizi. Početkom idućeg desetljeća mijenja imidž: skratio je svoju dugu kosu i pustio je brkove. Njegov zadnji dugogodišnji partner bio je Jim Hutton, koji je umro [[1. siječnja]] [[2010.]] Zajedno su bili od 1984./1985. do Freddiejeve smrti 1991. Prije njega Freddie je u Münchenu znao često biti s austrijsko-njemačkom glumicom Barbarom Valentin, koja je pak tvrdila da je čak i živjela s njim te da je bio ljubav njezina života. Bili su vrlo bliski prijatelji iako se u nekim biografijama tvrdi da su bili i ljubavnici. Bio je velik obožavatelj [[Liza Minnelli|Lize Minnelli]] i [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]], s kojim je snimio duete „There Must Be More to Life Than This” i „State of Shock”, koji nikad nije izdan kao singl u izvedbi njih dvojice, nego je [[Mick Jagger]] naknadno u studiju snimio vokale identične onim Freddijevim, a pjesma je potom postala uspješnica. Izvorna inačica pjesme naknadno je ipak objavljena. Mercury je i s [[David Bowie|Davidom Bowiejem]] i grupom Queen snimio pjesmu „Under Pressure” iako je nisu nikada uživo izveli. Surađivao je također i s Cliffom Richardom i brojnim drugim glazbenicima i producentima. Mercury je bio poznat po tome što nije volio često davati intervjue jer nije vjerovao novinarima nakon nekoliko lošijih iskustava; bio je vrlo oprezan i jako je držao do svoje privatnosti. Također nije nikada priznao koje je seksualne orijentacije i nikada nije govorio o svojim korijenima. Bio je ljubitelj skupocjenih umjetnina, koje je često kupovao kako bi ih darovao prijateljima i njima ukrašavao svoj dom. Jako je volio mačke i u svojem ih je domu imao nekoliko, a svojoj najdražoj mački Delilah posvetio je istoimenu pjesmu na albumu ''Innuendo''. Mnogi njegovi bliski prijatelji potvrdili su da je u privatnom životu bio drukčiji nego u javnosti; bio je tih, plah te vrlo srdačan i obziran. Godine 1995. sastav Queen objavljuje i posljednji album, ''[[Made in Heaven]]'', na kojemu se nalaze posljednje pjesme koje je Freddie uspio otpjevati. Za pjesmu „Mother Love” Freddie je snimio vokale dva tjedna prije smrti. === Smrt === Mercury je umro 24. studenoga 1991. u svojem domu u 46. godini života. Uzrok smrti bila je upala pluća uzrokovana AIDS-om. Gomila obožavatelja i ljudi došla su mu odati počast polaganjem buketa i pjevanjem najmelankoličnijih i najtužnijih Queenovih pjesama ispred njegove kuće u Londonu. Tri dana nakon smrti, 27. studenoga 1991., Freddie je bio kremiran po starim [[Zoroastrizam|zoroastrijskim]] običajima i obredima. Od njega se oprostio najuži krug ljudi; njegova obitelj, kolege iz benda i prijatelji. Prema njegovoj posljednjoj želji i oporuci pepeo je pripao Mary Austin, koja ga je pokopala na mjestu za koje se vjeruje da ga zna samo ona, a izjavila je da ga nikada neće otkriti.<ref>[https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/freddie-mercury-death-anniversary-25-years-queen-things-you-may-not-know-a7436266.html Independent, Freddie Mercury 25th anniversary: 5 things you may not know about the Queen legend], objavljeno 24. studenoga 2016., pristupljeno 5. prosinca 2019. {{eng oznaka}}</ref><ref>{{cite book |first=Jeremy |last=Simmonds |url=https://books.google.com/books?id=bMBf3TYZigQC&pg=PA282 |title=The Encyclopedia of Dead Rock Stars: Heroin, Handguns, and Ham Sandwiches |publisher=Chicago Review Press |year=2008 |isbn=9781556527548 |pages=282.}} {{eng oznaka}}</ref> === Nakon smrti === Dana [[20. travnja]] [[1992.]] održan je [[Koncert u spomen na Freddieja Mercuryja]] u [[London]]u, koji su izravno prenosile [[Televizija|televizijske postaje]] diljem svijeta, a smatra se da je bio gledaniji od [[Live Aid]]a. Na koncertu su uz preostale članove sastava nastupali [[Tony Iommi]], [[Robert Plant]], [[Elton John]], [[Axl Rose]], [[Metallica]], [[Paul Young]], [[George Michael]], Extreme, [[Lisa Stansfield]], [[David Bowie]], [[Liza Minnelli]], [[Zucchero]], [[Annie Lennox]], [[Seal]], [[Def Leppard]] i ostali. Krajem listopada 2018. izašao je film o njegovu životu i grupi Queen, ''[[Bohemian Rhapsody (2018.)|Bohemian Rhapsody]]''. Iako film ne slijedi stvarnost,<ref>[https://svijetkulture.com/bohemian-rhapsody-film-koji-vam-je-lagao/ svijetkulture.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190120194614/https://svijetkulture.com/bohemian-rhapsody-film-koji-vam-je-lagao/ |date=20. siječnja 2019. }}, "Bohemian Rhapsody – film koji Vam je lagao", objavljeno 13. studenoga 2018., pristupljeno 20. siječnja 2019.</ref> kritičari su izjavili da je glazba sjajna,<ref>[https://www.blitz-cinestar.hr/cinestar/bohemian-rhapsody/5719 https://www.blitz-cinestar.hr], ''BOHEMIAN RHAPSODY je priča o ljubavi, boli, prihvaćanju i da, sjajnoj glazbi.'', pristupljeno 20. siječnja 2019.</ref> da ga je [[Rami Malek]] dobro glumio i da je rekonstrukcija Queenova nastupa na Live Aidu odlično izvedena.<ref>[http://music-box.hr/2018/11/02/recenzija-bryan-singer-bohemian-rhapsody-dobre-misli-dobre-rijeci-dobra-djela/ music-box.hr], "RECENZIJA: Bryan Singer: “Bohemian Rhapsody” – dobre misli, dobre riječi, dobra djela", ''... osim nastupa na Live Aid koncertu gdje je skoro cijela set lista Queena izvedena, odnosno skoro cijeli njihov nastup je bio rekonstruiran za potrebe ovog filma. I taj trenutak je zaista napravljen maestralno.'', objavljeno 2. studenoga 2018., pristupljeno 20. siječnja 2019.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Queen}} {{GLAVNIRASPORED:Mercury, Freddie}} [[Kategorija:Queen (sastav)]] [[Kategorija:Britanski rock-pjevači]] [[Kategorija:Britanski tekstopisci]] [[Kategorija:Kantautori]] [[Kategorija:Multiinstrumentalisti]] k96ubjc2wgs8e185leuil6b2pe5dj8g 0 14155 7631673 7622526 2026-11-06T20:46:07Z Fufa12 377756 /* */ 7631673 wikitext text/x-wiki {{košarkaški klub |ime = KK Cibona Zagreb |puno ime = Košarkaški klub Cibona Zagreb |slika = [[Datoteka:KK Cibona Zagreb secondary.png|180px]] |nadimak = ''Vukovi'' |boje kluba = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} |osnovan = 1946. |dvorana = [[Košarkaški centar Dražen Petrović]] |kapacitet = 5400 |predsjednik = Brian Lu |trener = {{Z|CRO}} [[Ivan Tomas]] |liga = [[Prva hrvatska košarkaška liga|Premijer liga]] |sezona = |plasman = |igrači = |uzorak_m1=_basketball |majica1=000099|hlačice1=000099|čarape1=FFFFFF |uzorak_m2=_basketball |majica2=ffffff|hlačice2=ffffff|čarape2=FFFFFF |web stranica =[http://www.cibona.com/ www.cibona.com] }} '''Košarkaški klub Cibona''', poznat skraćeno kao '''KK Cibona''', [[Hrvatska|hrvatski]] je [[košarka]]ški klub iz [[Zagreb]]a. == Povijest == Klub je 24. travnja 1946. osnovan pod imenom Sloboda. U početku je često mijenjao ime (''Zagreb'', ''Vihor'', ''Polet''), da bi 1950. pristupio SD Lokomotiva i preuzeo njihovo ime. Iz Lokomotive istupaju 1975. i uzimaju sponzorsko ime ''Cibona'' (prehrambeni koncern koji su činila zagrebačka poduzeća [[''Kraš'']], [[Franck (tvrtka)|''Franck'']], [[Badel 1862|''Badel'']] i ''Voće''). Ime dolazi od spojenice iz latinskog ''cibus bonus'', značenja „dobra hrana”. U samom početku, zbog mlade ekipe kakva je Cibona bila i prema treneru [[Mirko Novosel|Mirku Novoselu]], kružilo je šaljivo značenje imena ''Cicibanski Institut Basketskog Oca NovoselA''. Ime Cibona se ukorijenilo među navijačima unatoč činjenici da se prehrambeni koncern odavno raspao. Klupski nadimak je ''Vukovi s Tuškanca'', jer je tadašnja ''Lokomotiva'' prije izgradnje [[Košarkaški centar Dražen Petrović|Košarkaškog centra ''Dražen Petrović'']] igrala na igralištu [[Tuškanac]]. Boja dresa im je plava. Navijači im često skandiraju "heja-heja cibosi", što je modifikacija originalnog navijanja "heja-heja lokosi" dok se klub zvao Lokomotiva. [[UNC Smogovci|Smogovci]] od 2011. godine intenzivno prate Cibonu, što ih čini prvom organiziranom navijačkom skupinom u povijesti kluba. Iako krajem 2021. godine ulazi u proces restrukturiranja i osvaja [[Kup Krešimira Ćosića 2021./22.|kup]] u veljači te [[Premijer liga (košarka)|prvenstvo]] u svibnju, klub se 2022. godine zbog dugova ponovno našao pred opasnošću od gašenja i [[Stečaj|stečajnog postupka]].<ref>{{Citiranje weba|title=Cibona nikad nije bila bliže gašenju. Kako se srozala na takvo dno?|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2372134|access-date=2022-06-17|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> == Naziv kluba kroz povijest == *Sloboda (1946. – 1947.) *Zagreb (1947. – 1948.) *Polet (1949. – 1950.) *Lokomotiva (1950. – 1975.) *Cibona (1975. – 1998.) *Cibona Siemens (1998.) *Cibona VIP (1998. – 2005.) *Cibona (2005. – ''danas'') == Klupski trofeji == === Domaći === * '''[[Prva hrvatska košarkaška liga|Prvenstvo Hrvatske]] (21):''' [[1. HKL 1992.|1992.]], [[1. HKL 1992./93.|1992./93.]], [[1. HKL 1993./94.|1993./94.]], [[1. HKL 1994./95.|1994./95.]], [[1. HKL 1995./96.|1995./96.]], [[1. HKL 1996./97.|1996./97.]], [[1. HKL 1997./98.|1997./98.]], [[1. HKL 1998./99.|1998./99.]], [[1. HKL 1999./00.|1999/00.]], [[1. HKL 2000./01.|2000./01.]], [[1. HKL 2001./02.|2001./02.]], [[1. HKL 2003./04.|2003./04.]], [[A-1 HKL 2005./06.|2005./06.]], [[A-1 HKL 2006./07.|2006./07.]], [[A-1 HKL 2008./09.|2008./09.]], [[A-1 HKL 2009./10.|2009./10.]], [[A-1 HKL 2011./12.|2011./12.]], [[A-1 HKL 2012./13.|2012./13.]], [[Premijer košarkaška liga 2018./19.|2018./19.]], [[Premijer košarkaška liga 2021./22.|2021./22.]], [[Premijer košarkaška liga 2025./26.|2025./26.]] * '''[[Kup Krešimira Ćosića|Hrvatski kup]] (9):''' [[Košarkaški Kup Hrvatske 1994./95.|1994./95.]], [[Košarkaški Kup Hrvatske 1995./96.|1995./96.]], [[Kup Krešimira Ćosića 1998./99.|1998./99.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2000./01.|2000./01.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2001./02.|2001./02.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2008./09.|2008./09.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2012./13.|2012./13.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2021./22.|2021./22.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2022./23.|2022./23.]] * '''[[Prvenstvo Jugoslavije u košarci|Prvenstvo Jugoslavije]] (3):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1981./82.|1981./82.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1983./84.|1983./84.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1984./85.|1984./85.]] * '''[[Kup Jugoslavije u košarci|Kup Jugoslavije]] (8):''' 1968./69., 1979./80., 1980./81., 1981./82., 1982./83., 1984./85., 1985./86., 1987./88. === Međunarodni === {{glavni|Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima}} * '''[[Euroliga|Kup prvaka]]:''' [[Kup europskih prvaka 1984./85. (košarka)|1984./85.]], [[Kup europskih prvaka 1985./86. (košarka)|1985./86.]] * '''[[Kup Raymonda Saporte|Kupa pobjednika kupova]]:''' 1981./82., 1986./87. * '''[[Kup Radivoja Koraća]]:''' 1972. * '''[[ABA liga]]:''' [[ABA liga 2013./14.|2013./14.]] * '''[[Uvodni turnir Eurolige]]:''' 2001. * '''ACEB europski superkup:''' 1987. Sastav koji je osvojio Kup Jugoslavije u [[Vukovar]]u u [[Športska dvorana Borovo Naselje|športskoj dvorani Borovo]] 16. travnja 1980.: M. Nakić, A. Petrović, Bečić, Akik, Pavličević, Despot, Sikirić, Knego, Uzelac, Ušić, Dogan, Gospodnetić i trener Novosel.<ref>M.L.: [http://sportski.net.hr/prodrli-u-europu-i-to-preko-bosne Vukovi prodrli u Europu i to preko Bosne!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140427174140/http://sportski.net.hr/prodrli-u-europu-i-to-preko-bosne |date=27. travnja 2014. }}, Net.hr, 8. siječnja 2010.</ref> Sastav koji je osvojio Kup europskih pobjednika kupova 1981./82., protiv [[Real Madrid Baloncesto|Reala]], 96:95:<ref>[http://www.24sata.hr/kosarka/cutura-moje-sjecanje-na-1982-godinu-dani-ponosa-i-slave-282399 24 sata - Čutura: Moje sjećanje na 1982. godinu, dani ponosa i slave..., Zoran Čutura, 22. rujna 2012.] </ref> [[Rajko Gospodnetić]], [[Mladen Cetinja]], [[Zoran Čutura]], [[Damir Pavličević]], [[Krešimir Ćosić]], [[Mihovil Nakić]], [[Srđan Savović]], [[Tomislav Bevanda]], [[Sven Ušić]], [[Adnan Bečić]], [[Andro Knego]], [[Aleksandar Petrović]]. Trener [[Mirko Novosel]]. Pomoćni trener [[Željko Pavličević]]. Sastav koji je osvojio [[Kup europskih prvaka 1984./85. (košarka)|Kup europskih prvaka 1984./85.]] protiv [[Real Madrid Baloncesto|Reala]], 87:78: [[Mihovil Nakić]], [[Aleksandar Petrović]], [[Adnan Bečić]], [[Zoran Čutura]], [[Dražen Petrović]], [[Andro Knego]], [[Branko Vukićević]], [[Sven Ušić]], [[Ivo Nakić]], [[Franjo Arapović]]. Trener [[Mirko Novosel]]. Pomoćni trener [[Željko Pavličević]]. Sastav koji je osvojio [[Kup europskih prvaka 1985./86. (košarka)|Kup europskih prvaka 1985./86.]] protiv [[BC Žalgiris|Žalgirisa]], 94:82: [[Mihovil Nakić]], [[Adnan Bečić]], [[Zoran Čutura]], [[Damir Pavličević]], [[Dražen Petrović]], [[Danko Cvjetićanin]], [[Branko Vukićević]], [[Sven Ušić]], [[Dražen Anzulović]], [[Franjo Arapović]]. Trener [[Željko Pavličević]]. Pomoćni trener [[Nikola Kesler]]. Sastav koji je osvojio Kup europskih pobjednika kupova 1986./87. protiv [[Victoria Libertas Pesaro|Scavolinija]], 89:74: [[Mihovil Nakić]], [[Aleksandar Petrović]], [[Adnan Bečić]], [[Zoran Čutura]], [[Dražen Petrović]], [[Andro Knego]], [[Branko Vukićević]], [[Sven Ušić]], [[Danko Cvjetićanin]], [[Franjo Arapović]]. == Treneri == [[Datoteka:KK Cibona 25042010.jpg|thumb|250px|Košarkaši Cibone na utakmici protiv [[KK Partizan|Partizana]] u finalu NLB lige 2010.]] {| |- style="vertical-align: top;" | * {{Z|HRV}} [[Milan Kobali]] * {{Z|HRV}} [[Irislav Dolenec]] * {{Z|HRV}} [[Branko Volfer]] * {{Z|HRV}} [[Boris Sinković]] * {{Z|HRV}} [[Vatroslav Piacun]] * {{Z|HRV}} [[Zdravko Momčinović]] * {{Z|HRV}} [[Mirko Novosel]] * {{Z|HRV}} [[Matan Rimac]] * {{Z|HRV}} [[Željko Pavličević]] * {{Z|HRV}} [[Vinko Jelovac]] || * {{Z|HRV}} [[Aleksandar Petrović]] * {{Z|HRV}} [[Neven Spahija]] * {{Z|HRV}} [[Dražen Anzulović]] * {{Z|HRV}} [[Josip Vranković]] * {{Z|HRV}} [[Danijel Lutz]] * {{Z|HRV}} [[Velimir Perasović]] * {{Z|HRV}} [[Jasmin Repeša]] * {{Z|HRV}} [[Slaven Rimac]] * {{Z|HRV}} [[Josip Sesar]] * {{Z|HRV}} [[Dino Repeša]] |} == Poznati igrači == {| |- style="vertical-align: top;" | *{{Z|HRV}} [[Aleksandar Petrović]] *{{Z|HRV}} [[Franjo Arapović]] *{{Z|HRV}} [[Danko Cvjetičanin]] *{{Z|HRV}} [[Krešimir Ćosić]] *{{Z|HRV}} [[Gordan Giriček]] *{{Z|HRV}} [[Andro Knego]] *{{Z|HRV}} [[Dražen Petrović]] *{{Z|HRV}} [[Nikola Plećaš]] *{{Z|HRV}} [[Zoran Planinić]] *{{Z|HRV}} [[Nikša Prkačin]] *{{Z|HRV}} [[Dino Rađa]] || *{{Z|HRV}} [[Zdravko Radulović]] *{{Z|HRV}} [[Josip Sesar]] *{{Z|HRV}} [[Mihovil Nakić]] *{{Z|HRV}} [[Marko Popović]] *{{Z|HRV}} [[Zoran Čutura]] *{{Z|SAD}} [[Chucky Atkins]] *{{Z|HRV}} [[Dario Šarić]] *{{Z|HRV}} [[Bojan Bogdanović]] *{{Z|HRV}} [[Ivica Zubac]] *{{Z|HRV}} [[Ante Toni Žižić]] |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.cibona.com/ Službena web-stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110208081109/http://www.cibona.com/ |date=8. veljače 2011. }} {{bb start}} {{Basketball box inner start}} {{Cibona Zagreb}} {{Sastav KK Cibona 1985./86.}} {{Sastav KK Cibona 1984./85.}} {{Euroliga 2008./09.}} {{Basketball box inner end}} {{bb kraj}} {{GLAVNIRASPORED:Cibona, KK}} [[Kategorija:KK Cibona]] [[Kategorija:Europski klupski prvaci u košarci (muškarci)|Cibona]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi u Gradu Zagrebu|Cibona]] ojnm0w2i8breshfqq4v4p3zoy11ztaw 0 14156 7631670 7482385 2026-11-06T20:44:37Z Fufa12 377756 /* */ 7631670 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{košarkaški klub |ime = KK Zadar |puno ime = Košarkaški klub Zadar |slika = [[File:KK Zadar (official, no outline).png|250px]] |nadimak =''Plavo-bijeli'' |boje kluba = {{colorbox|white}} {{colorbox|blue}} |osnovan = [[26. travnja]] [[1945.]]<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/sveti-ante-40-godina-kasnije-nismo-znali-je-li-to-uopce-stvarno-odlazak-iz-splita-mi-je-jedna-od-losijih-odluka-1552537 Slobodna Dalmacija ''‘Sveti Ante‘ 40 godina kasnije: ‘Nismo znali je li to uopće stvarno... Odlazak iz Splita mi je jedna od lošijih odluka‘''], objavljeno i pristupljeno 26. travnja 2026.</ref> |dvorana = [[Dvorana Krešimira Ćosića]] |kapacitet = 9000 |predsjednik = |trener = {{Z|HRV}} [[Stipe Modrić]] |liga = [[ABA liga]]<br>[[1. HKL|Premijer liga]] |sezona = |plasman = |igrači = |uzorak_m1=_basketball |majica1=ffffff|hlačice1=ffffff|čarape1= |uzorak_m2=_basketball |majica2=000099|hlačice2=000099|čarape2= |web stranica =[http://www.kkzadar.hr/ www.kkzadar.hr] }} '''KK Zadar''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarka]]ški klub iz [[Zadar|Zadra]]. Trenutačno se natječe u [[Prva hrvatska košarkaška liga|Premijer ligi]] i [[ABA liga|ABA ligi]]. Zadar se često naziva gradom košarke, a uz to je poznat po svojoj navijačkoj skupini [[Tornado (navijačka skupina)|Tornado]]. KK Zadar je osnovan 1945. godine, postavši dom mnogih velikana poput [[Krešimir Ćosić|Krešimira Ćosića]] i [[Giuseppe Gjergja|Pina Gjergje]]. Današnja [[Dvorana Krešimira Ćosića|dvorana Krešimira Ćosića]] je dom KK Zadra, kao znak na njegovo sjećanje. == Povijest == [[Košarka]] je dovedena u [[Zadar]] preko [[Italija|talijanskih]] studenata. Zahvaljujići njima igra se razvijala bez obzira na skromna igrališta i opremu u gradu, da bi [[1. listopada]] [[1930.]] napokon bila osnovana službena košarkaška organizacija u Zadru. === Poslije Drugog svjetskog rata === Dana [[6. srpnja]] [[1945.]] osnovano je fiskulturno društvo Zadar i košarka je bila jedna od sekcija. Osnovali su ju Tullio Rochlitzer, Berto Nadoveza (stric [[Pero Nadoveza|Pere Nadoveze]]) i Enzo Sovitti.<ref name="Marić">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000612/prilozi-sp4.htm Rochlitzer i Sovitti] Drago Marić: Pino i Krešo - dvojac za sva vremena, Slobodna Dalmacija, 12. lipnja 2000.</ref> Već u [[kolovoz]]u iste godine Zadar sudjeluje na fiskulturnom natjecanju u [[Zagreb]]u i osvaja drugo mjesto u muškoj i ženskoj konkurenciji. Na tom neslužbenom prvenstvu Hrvatske prva je bila Rijeka, a Zadar je bio drugi. Igrali su: [[Berto Nadoveza]], [[Tullio Rochlitzer]], [[Teo Bernardi]], [[Ermano Vazzoler]], [[Ante Zeraušek]], [[Gojko Mirković]], [[Enzo Sovitti]], [[Gianni Lazzari]] i [[Norino Scirocchini]].<ref name="Marić"/>A u rujnu je održan turnir u Zadru u kojem su sudjelovale četiri gradske ekipe: Arbanasi, Valdeghisi, Voštarnica i Zadar. Tu je prvi put igrano i doigravanje, prvoplasirana i drugoplasirana momčad igrale su za prvo mjesto. To se u Europi uvelo tek 40 godina kasnije. Zadar [[1946.]] osvaja prvo mjesto na hrvatskom prvenstvu i drugo mjesto na saveznom natjecanju. Zadarski igrači [[Guido Pitoni]] i [[Mader Kalmeta|Madera Kalmeta]] nastupali su za [[Jugoslavenska košarkaška reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]]. [[prvenstvo Hrvatske u košarci 1946.|Hrvatsko se prvenstvo]] se te 1946. igralo u Zadru. Za Zadar su igrali: [[August Zenne]], [[Tullio Rochlitzer]], [[Ante Zeraušek]], [[Ermano Vazzoler]], [[Gvido Pittoni]], [[Enzo Sovitti]], [[Nade Domin]], [[Izidor Maršan|Izidor-Iži Maršan]] i [[Ratko Alunni]]. Potom su išli na prvenstvo Jugoslavije koje se igralo u Beogradu. Sastavu su se pridružili [[Gojko Mirković]] i [[Ante Relja]]. Trenirao ih je [[Đuro Vujanić]]. Postali su doprvaci. Uspjeh su ponovili u Zagrebu naredne godine.<ref name="Marić"/> Godine [[1947.]] Zadar osvaja prvenstvo Dalmacije i hrvatsko prvenstvo, dok se 1948. osnivaju selekcije juniorskih i pionirskih momčadi. Dana [[15. rujna]] [[1951.]] u [[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]] izlazi članak u o atmosferi navijača na utakmicama u Zadru. Na nekim značajnijim utakmicama znalo se okupiti i do 4000 ljudi. U to vrijeme Grad Zadar je imao oko 25.000 stanovnika. Veliki se sastav prvaka osuo [[talijanski optanti|iseljavanjem]] pojedinih prvotimaca u Italiju. Ponajbolji igrač i veliki trener Tullio Rochlitzer je 1951. otišao u Crvenu zvezdu, a poslije u Italiju. To osipanje igračko kadra rezultiralo je ispadanjem iz prve lige, jedini put u povijesti KK Zadra.<ref name="Marić"/> === Novo igralište i početak zlatnih godina === Dana [[31. svibnja]] [[1952.]] godine utakmicom protiv [[zagreb]]ačke [[KK Mladost|Mladosti]] otvoreno je novo igralište. Vec sljedeće godine zadarski igrači pocčinju emigrirati zbog političkih i ekonomskih razloga, tako da se Zadar ne uspijeva održati u saveznom natjecanju par godina. Godine [[1958.]] Zadar se vraća u savezno natjecanje i osvaja 4. mjesto. To je bio početak zlatnih godina zadarske košarke koji kulminira s tri osvojena prvenstva [[1965.]], [[1967.]] i [[1968.]] Zadar je tih godina bio jedna od najpopularnijih momčadi ne samo u Jugoslaviji nego i Europi, gdje su se uspjeli plasirati vrlo visoko. U to vrijeme su u Zadru igrale i do danas dvije najveće legende kluba, [[Giuseppe Giergia|Giuseppe Gjergja]] i [[Krešimir Ćosić]]. [[Dvorana Jazine]] izgrađena je [[1967.]] u roku od samo 2 mjeseca.{{ni}} === Kup i još dva prvenstva (1970. – 1975.) === Nakon trećeg osvojenog prvenstva [[Krešimir Ćosić]] odlazi u [[SAD]] na [[Sveučilište Brigham Young|Brigham Young]], a Giergia odlazi u Italiju gdje je bio igrač/trener. Giergia se uskoro vraća natrag i 1970. Zadar osvaja jugoslavenski kup. Finale kupa igralo se u [[Split]]u protiv [[KK Split|Jugoplastike]], a u finalu se pojavljuje Ćosić koji se vratio iz Amerike. Zadar je pobijedio rezultatom 64-60, a najbolji igrači utakmice bili su Gjergja (23) i Ćosić (19). Pred kraj utakmice kod izjednačenog rezultata 57-57, Giergia je preuzeo stvari u svoje ruke. U tri napada postiže 6 koševa i dovodi Zadar do nedostižnih 63-57, nakon čega je utakmica bila gotova.{{ni}} Zadar ponovo osvaja dva prvenstva zaredom [[1974.]] i [[1975.]] Ovo zadnje prvenstvo osvojeno je nizom od 25 pobjeda. Jedini poraz doživljen je u prvom kolu od Jugoplastike u [[Split]]u. Nakon toga Zadar niže 25 pobjeda do kraja sezone u tada najjacoj ligi Europe. U napadu Zadar je imao prosjek suta od 53 %, skoro 90 koševa po utakmici, dok je u obrani primao samo 78 koševa po utakmici. Nažalost, to je bio kraj zlatnih godina zadarske košarke, Giuseppe Giergia se u 38. godini života oprostio od košarke, a Krešimir Ćosić ponovo odlazi iz Zadra.{{ni}} === Razdoblje od 1975. do 1986. === Od 1[[975.]] do [[1980.]] Zadar nastavlja igrati u saveznom natjecanju i uglavnom završava sezone u sredini tablice. Od igrača, tih godina se značajno ističe [[Branko Skroče]], tri puta najbolji strijelac jugoslavenskog prvenstva, koji i dan danas stoji na vrhu kao igrač s najviše postignutih koševa u Zadru, i koji je kao jugoslavenski reprezentativac osvojio zlatne medalje na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Filipini 1978.|Svjetskom prvenstvu u Manili 1978.]] i na [[XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.|Olimpijskim igrama u Moskvi 1980.]]{{ni}} U sezoni 1980./81. Giuseppe Giergia postaje trenerom Zadra i dovodi [[Stojko Vranković|Stojka Vrankovića]], koji će 10 godina kasnije zaigrati u [[NBA]] kao jedini igrača Zadra koji je nastupio u najjačoj svjetskoj košarkaškoj ligi. Zbog obveza vojnog roka, Branko Skroce nije igrao za Zadar, ali klub ipak i bez njega uspijeva završiti treći u saveznom natjecanju i probija se do polufinala [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]]. To su nakon [[1975.]] i dužeg vremena bile najuspješnije godine zadarske košarke. U momčad stižu mladi igrači, [[Darko Pahlić]] i [[Petar Popović (hrvatski košarkaš)|Petar Popović]]. Sljedeće dvije sezone Giergia slaže momčad koja će [[1986.]] napokon donijeti Zadru šesti naslov prvaka. Te godine Giergia se premješta u upravu kluba, a trenerom Zadra postaje [[Vlade Đurović]].{{ni}} === Razdoblje 1980-ih === Sredinom 1980-ih [[KK Cibona|Cibona]] je bila predvođena [[Dražen Petrović|Draženom Petrovićem]], te je bila jedna od najjačih europskih momčadi. Ipak 1986. Zadar je napravio nešto što je malo tko očekivao.{{ni}} Zadar dolazi do finala prvenstva i nakon prve izgubljene utakmice u [[Zagreb]]u, dobiva drugu u Zadru, u toj utakmici za Cibonu nije nastupao Dražen Petrović zbog navodne ozljede gležnja. Treća i odlučujuća igrala se Zagrebu i svi su očekivali pobjedu Cibone. Ali Petar Popović, nakon prvog poluvremena bez koševa, daje 6 trica i postiže 36 poena u drugom poluvremenu, zajedno s 2 produžetka. Zadar je slavio 111:110 i uzeo 6. naslov prvaka. 1989. godine klub preuzimaju [[Krešimir Ćosić]] i [[Giuseppe Gjergja]].{{ni}} === Zadar u počecima samostalne Hrvatske (1990. – 2000.) === [[Krešimir Ćosić]] napustio je klub u kolovozu [[1990.]] godine zbog nesuglasica s klupskim vodstvom. U klub se više nije vraćao, a ubrzo mu je dijagnosticirana teška bolest od koje je preminuo [[1995.|1995]]. godine.{{ni}} U prvom izdanju novoutemeljenog [[Premijer liga (košarka)|Prvenstva Hrvatske]] (1991./92.) Zadar je igrao u finalu doigravanja, a iste je sezone nastupio i u Euroligi. U sezoni 1992./93. bio je finalist [[Kup Krešimir Ćosić|Hrvatskog kupa]].{{ni}} U sljedećim godinama klub stagnira u domaćem prvenstvu i europskim natjecanjima. Godine 1996., pod vodstvom trenera [[Danijel Jusup|Danijela Jusupa]], Zadar dolazi do doigravanja [[Premijer liga (košarka)|Prvenstva Hrvatske]], gdje je poražen od [[KK Cibona|Cibone]]. Isti je uspjeh ponovljen i sljedeće sezone, uz [[Emilio Kovačić|Emilija Kovačića]] kao ključnog igrača, no naslov je ponovno pripao [[KK Cibona|Ciboni]].{{ni}} Godine 1998. Zadar osvaja [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]]. Te je godine za prvu momčad debitirao 16-godišnji [[Marko Popović]], sin legendarnog [[Petar Popović (hrvatski košarkaš)|Petra Popovića]]. U ljeto 1999. [[Arijan Komazec]] vratio se u Zadar iz [[K.A.E. Olympiakos|Olympiakosa]], a klub je potpisao i [[Dino Rađa|Dina Rađu]], koji je stigao iz [[K.A.E. Panathinaikos|Panathinaikosa]]. U sezoni 1999./2000. Zadar osvaja svoj drugi [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]] te ponovno igra polufinale [[Premijer liga (košarka)|Prvenstva Hrvatske]] i Kupa Saporta, pri čemu su [[Dino Rađa|Rađa]] i [[Arijan Komazec|Komazec]] bili nositelji igre.{{ni}} === Početak 21. stoljeća === U sezonama 2000./01. i 2001./02. Zadar je dvaput igrao doigravanje [[Premijer liga (košarka)|Prvenstva Hrvatske]] te jednom finale [[Kup Krešimir Ćosić|Kupa Krešimira Ćosića]], ali bez osvojenog naslova. U sezoni 2002./03. [[Danijel Jusup]] vraća se na mjesto glavnog trenera. Te sezone, s [[Marko Popović|Markom Popovićem]] kao predvodnikom, Zadar osvaja svoj treći [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]] te regionalnu [[Goodyear liga 2001./02.|Goodyear ligu]], novoosnovano natjecanje klubova s područja bivše Jugoslavije. U finalu je svladan [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]].{{ni}} U ljeto 2003. [[Marko Popović]] napušta klub, dok se [[Emilio Kovačić]] vraća u momčad. U sezoni 2004./05. Zadar je treći put nastupio u [[ULEB Eurokup|ULEB kupu]], ali je ponovno ostao bez doigravanja za jednu pobjedu. Iste sezone klub osvaja [[Premijer liga (košarka)|Prvenstvo Hrvatske]], prvi put nakon 19 godina, kao i četvrti [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]], čime je ostvarena jedna od najuspješnijih sezona u klupskoj povijesti. Godine 2006. Zadar osvaja i peti [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]]. U sljedeće dvije sezone ponovno igra finale prvenstva, no naslov osvaja [[KK Cibona|Cibona]].{{ni}} Godine 2008. Zadar po drugi put postaje prvak Hrvatske, svladavši [[KK Split|Split]] s 3:2 u finalnoj seriji. Posljednja utakmica, pobjeda 89:65, bila je ujedno i posljednji susret odigran u dvorani Jazine, koju su navijači često nazivali „hramom hrvatske košarke“.{{ni}} U sezoni 2008./09., Zadar se plasirao na Final Eight Eurokupa gdje je u četvrtfinalu poražen od momčadi Bilbaa.<ref>{{Citiranje weba|date=2009-04-04|title=Sportske novosti - Zapeli na prvom koraku: Zadar poražen u četvrtfinalu Eurocupa!|url=https://www.jutarnji.hr/sportske/zapeli-na-prvom-koraku-zadar-porazen-u-cetvrtfinalu-eurocupa-4349250|access-date=2026-03-04|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> === Desetljeće bez uspjeha (2010. – 2020.) === U razdoblju od 2009. do 2020. klub prolazi kroz financijski i organizacijski nestabilno razdoblje, uz česte promjene uprava i trenera. Zadar redovito nastupa u domaćem prvenstvu i ABA ligi, ali bez većih rezultatskih iskoraka, uglavnom se boreći za ostanak u regionalnom natjecanju i plasman u doigravanje hrvatskog prvenstva.{{ni}} === Razdoblje stabilizacije (2020 – 2022.) === U sezoni 2019./20. Zadar osvaja [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]], svoj prvi trofej nakon 2008. godine, natjecanje koje ima posebno mjesto u klupskoj i gradskoj tradiciji. U finalu je svladana Cibona pred ispunjenim tribinama [[Dvorana Krešimira Ćosića|Dvorane Krešimira Ćosića]] na Višnjiku.{{ni}} U sezoni 2020./21., obilježenoj epidemiološkim mjerama i utakmicama bez gledatelja, Zadar pod vodstvom [[Veljko Mršić|Veljka Mršića]] osvaja dvostruku krunu. Najprije je obranjen [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]] pobjedom na gostućujem terenu na Gripama,<ref>{{Citiranje weba|title=Zadar obranio naslov pobjednika Kupa Krešimira Ćosića i tako postao najtrofejnija momčad u ovom natjecanju|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/zadar-obranio-naslov-pobjednika-kupa-kresimira-cosica-i-tako-postao-najtrofejnija-momcad-u-ovom-natjecanju-foto-20210213|access-date=2026-03-04|website=tportal.hr}}</ref> a potom je u finalu prvenstva Hrvatske ponovno svladan Split. Momčad je predvodio [[Dominik Mavra]], a posebno se pamti peta utakmica finalne serije, kada su navijači unatoč ograničenjima snažno podržali momčad i bili važan čimbenik u osvajanju naslova prvaka Hrvatske. === Dominacija domaćim natjecanjima (2022. – danas) === Godine 2022. na klupu se vraća legendarni zadarski trener Danijel Jusup, čime započinje novo poglavlje kluba.<ref>{{Citiranje weba|title=KK Zadar vratio svoju trenersku legendu s kojom je osvojio ABA ligu|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2378257|access-date=2026-03-04|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Klub je iste sezone potpisao Luku Božića, što se pokazalo ključnim potezom. Božić u naredne dvije sezone uz iskusna imena poput [[Marko Ramljak|Marka Ramljaka]], [[Dario Drežnjak|Darija Drežnjaka]] te [[Karlo Žganec|Karla Žganeca]] predvodi Zadrane do dva naslova prvaka Hrvatske i osvajanja [[Kup Krešimir Ćosić|Kupa Krešimira Ćosića]] 2024.<ref>{{Citiranje weba|title=Zadar u Splitu pobijedio Cibonu i osvojio Kup|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2539537|access-date=2026-03-04|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Klub je nakon godina borbe za opstanak u [[ABA liga|ABA ligi]], vezao tri uzastupna plasmana u playoff fazu pri čemu su redovito upisivali pobjede protiv financijski nadmoćnijih euroligaša poput [[KK Partizan Beograd|Partizana]], [[KK Crvena zvezda Beograd|Crvene zvezde]] te [[BC Dubai|Dubaija]].{{ni}} U sezoni 2024./25. Zadar je svladavši [[KK Split|Split]] po prvi put u svojoj povijesti osvojio treći uzastopni naslov prvaka Hrvatske, čime je potvrdio svoju dominaciju u hrvatskoj košarci.<ref>{{Citiranje weba|title=Košarkaši Zadra osvojili treći uzastopni naslov prvaka Hrvatske|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2680995|access-date=2026-03-04|website=www.index.hr|language=hr}}</ref>[[Datoteka:Dvorana Visnjik Zadar.jpg|300px|mini|[[Dvorana Krešimira Ćosića]]]] == Dvorana == Klub je do [[2008.]] igrao svoje utakmice u dvorani u [[Dvorana Jazine|Jazinama]], a početkom sezone 2008./09. prelazi u novu dvoranu na [[Dvorana Krešimira Ćosića|Višnjiku]], koja je ime dobila po legendi zadarske i svjetske košarke, pokojnom [[Krešimir Ćosić|Krešimiru Ćosiću]]. Dvorana može primiti 9500 posjetitelja. == Tornado == Tornado je košarkaška navijačka skupina, osnovana [[1965.]] godine. Ona je druga najstarija navijačka skupina na ovim prostorima, odmah nakon splitske [[Torcida|Torcide]]. Od tada pa do danas ostali su uz svoj klub i pokazali svijetu ono što se je uvijek govorilo, da Zadar ima najbolje i najstrastvenije košarkaške navijače u [[Europa|Europi]]. Poznata je njihova navijačka pjesma: "Zadar je najbolji, Zadar je slavan, nitko u Europi, njemu nije ravan". == Klupski trofeji i ostali uspjesi == === Domaći === '''[[Prva hrvatska košarkaška liga|Prvenstvo Hrvatske]] (A-1 liga / Premijer liga):''' * prvak '''(6):''' {{sezona wp|1. HKL|2004./05.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2007./08.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2020./21.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2022./23.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2023./24.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2024./25.}} * doprvak (12): {{sezona wp|1. HKL|1992.}}, {{sezona wp|1. HKL|1997./98.}}, {{sezona wp|1. HKL|1998./99.}}, {{sezona wp|1. HKL|1999./00.}}, {{sezona wp|1. HKL|2001./02.}}, {{sezona wp|1. HKL|2003./04.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2005./06.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2006./07.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2008./09.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2009./10.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2012./13.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2021./22.}} * prvak ligaškog dijela (4): {{sezona wp|1. HKL|1998./99.}}, {{sezona wp|1. HKL|2003./04.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2007./08.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2018./19.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2020./21.}} '''[[Kup Krešimira Ćosića]]:''' * pobjednik '''(9):''' [[Kup Krešimira Ćosića 1997./98.|1997./98.]], [[Kup Krešimira Ćosića 1999./2000.|1999./00.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2002./03.|2002./03.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2004./05.|2004./05.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2005./06.|2005./06.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2006./07.|2006./07.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2019./20.|2019./20.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2020./21.|2020./21.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2023./24.|2023./24.]] * finalist (8): {{sezona wp|Košarkaški Kup Hrvatske|1992./93.}}, {{sezona wp|Kup Krešimira Ćosića|2000./01.}}, {{sezona wp|Kup Krešimira Ćosića|2001./02.}}, {{sezona wp|Kup Krešimira Ćosića|2003./04.}}, {{sezona wp|Kup Krešimira Ćosića|2010./11.}}, {{sezona wp|Kup Krešimira Ćosića|2014./15.}}, {{sezona wp|Kup Krešimira Ćosića|2015./16.}}, {{sezona wp|Kup Krešimira Ćosića|2025./26.}} '''[[Prvenstvo Jugoslavije u košarci|Prvenstvo Jugoslavije]]:''' * prvak '''(6):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1965.|1965.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1967.|1967.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1967./68.|1967./68.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1973./74.|1973./74.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1974./75.|1974./75.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1985./86.|1985./86.]] * doprvaci (3): {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1946.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1947.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1964.}} * treći (7): {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1960.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1962.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1966.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1980./81.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1983./84.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1984./85.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1989./90.}} '''[[Kup Jugoslavije u košarci|Kup Jugoslavije]]:''' * prvak '''(1):''' {{sezona wp|Kup Jugoslavije u košarci|1969./70.}} * finalist (1): {{sezona wp|Kup Jugoslavije u košarci|1979.}} '''Prvenstvo NR Hrvatske:''' * prvak: {{sezona wp|Prvenstvo NR Hrvatske u košarci|1946.}}, {{sezona wp|Prvenstvo NR Hrvatske u košarci|1947.}} * doprvak: {{sezona wp|Prvenstvo NR Hrvatske u košarci|1945.}} (neslužbeno prvenstvo) === Inozemni === '''[[ABA liga|Jadranska liga]]''' * prvak '''(1):''' {{sezona wp|Goodyear liga|2002./03.}} '''[[Euroliga|Kup prvaka]]:''' * polufinale: [[Kup europskih prvaka 1967./68. (košarka)|1967./68.]], [[Kup europskih prvaka 1967./68. (košarka)|1967./68.]], [[Kup europskih prvaka 1967./68. (košarka)|1967./68.]] '''[[Kup Raymonda Saporte]]:''' * polufinale: {{sezona wp|Kup Raymonda Saporte|1999./2000.}} '''[[Kup Radivoja Koraća|Kup Radivoja Koraća]]:''' * polufinale {{sezona wp|Kup Radivoja Koraća|1981./82.}}, {{sezona wp|Kup Radivoja Koraća|1982./83.}},<ref> ispali od [[KK Šibenik|Šibenke]] Dražena Petrovića. Prva utakmica: 78:70, uzvrat 89:69 za Šibenku (+20 na poluvremenu) </ref> {{sezona wp|Kup Radivoja Koraća|1988./89.}} === Sastavi prvaka, doprvaka i trećih === * 1945.: [[Berto Nadoveza]], [[Tullio Rochlitzer]], [[Teo Bernardi]], [[Ermano Vazzoler]], [[Ante Zeraušek]], [[Gojko Mirković]], [[Enzo Sovitti]], [[Gianni Lazzari]], [[Norino Scirocchini]] (doprvaci)<ref name="Marić"/> * 1946.: [[August Zenne]], Tullio Rochlitzer, Ante Zeraušek, Ermano Vazzoler, [[Gvido Pittoni]], Enzo Sovitti, [[Nade Domin]], [[Izidor Maršan|Izidor-Iži Maršan]], [[Ratko Alunni]] (prvaci Hrvatske)<ref name="Marić"/> * 1946.: [[August Zenne]], Tullio Rochlitzer, Ante Zeraušek, Ermano Vazzoler, [[Gvido Pittoni]], Enzo Sovitti, [[Nade Domin]], [[Izidor Maršan|Izidor-Iži Maršan]], [[Ratko Alunni]], Gojko Mirković, [[Ante Relja]]. Trener: [[Đuro Vujanić]] (doprvaci Jugoslavije)<ref name="Marić"/> * 1946.: August Zenne, Tullio Rochlitzer, Ante Zeraušek, Ermano Vazzoler, Gvido Pittoni, Enzo Sovitti, Nade Domin, Izidor-Iži Maršan, Ratko Alunni, Gojko Mirković, Ante Relja. Trener: Đuro Vujanić (doprvaci Jugoslavije)<ref name="Marić"/> * 1947.: August Zenne, Tullio Rochlitzer, Ante Zeraušek, Ermano Vazzoler, Gvido Pittoni, Enzo Sovitti, Nade Domin, Izidor-Iži Maršan, Ratko Alunni, Gojko Mirković, Ante Relja. Trener: Đuro Vujanić (doprvaci Jugoslavije)<ref name="Marić"/> * 1960.: (treći) * 1962.: (treći) * 1964.: (doprvaci Jugoslavije) * 1964./65.: [[Vladimir Ćubrić]], [[Đuro Stipčević]], [[Miljenko Valčić]], [[Marko Ostarčević]], [[Bruno Marcelić]], [[Jure Košta]], [[Josip Đerđa]], [[Petar Anić]], [[Petar Jelić]], [[Mile Marcelić]], [[Krešimir Ćosić]], [[Željko Troskot]], [[Milan Komazec]],<ref name="Marić"/> Zanki, Brajković. Trener: Enzo Sovitti (prvaci Jugoslavije) * 1966.: (treći) * 1966./67.: Josip Ðerda, Krešimir Ćosić, Miljenko Valčić, Petar Jelić, Đuro Stipčević, Željko Troskot, Brajković, Milan Komazec, Petar Anić, Laura, Jure Košta, Bruno Marcelić, Mile Marcelić, I. Troskot, Ortika. Trener: [[Đorđo Zdrilić]] (prvaci Jugoslavije) * 1967./68.: Miljenko Valčić, Đuro Stipčević, Laura, Milan Komazec, Troskot, Jure Košta, Josip Đerđa, Krešimir Ćosić, [[Goran Brajković]], Bruno Marcelić, Mile Marcelić. Trener: Đorđo Zdrilić (prvaci Jugoslavije)<ref name="Marić"/> * 1969./70.: [[Vlado Vanjak]], Đuro Stipčević, Goran Brajković, Bruno Marcelić, Milan Komazec, Josip Đerđa, [[Vlado Gruškovnjak]], Krešimir Ćosić, [[Nedjeljko-Mišo Ostarčević]], [[Nikola Olujić]], Petar Jelić. Trener: [[Trpimir Lokin]] (osvajači kupa)<ref name="Marić"/> * 1973./74.: Perinčić, Fabijan, Bruno Marcelić, Petani, Josip Ðerda, Krešimir Ćosić, Jerak, Ostarčević, Matulović, Skroče, Bakija, Bjedov. Trener: Valčić (prvaci Jugoslavije) * 1974./75.: Perinčić, Fabijanić, Bakija, Bjedov, B. Marcelić, [[Doug Richards]], Petani, Šuljak, Čosić, Jerak, Ostarčević, Matulović, Skroče, Fabulić, Grdović, Ðerda. Trener: Valčić (prvaci Jugoslavije) * 1980./81.: (treći) * 1983./84.: (treći) * 1984./85.: (treći) * 1985./86.: [[Darko Pahlić]], [[Petar Popović (hrvatski košarkaš)|Petar Popović]], [[Milan Mlađan]], [[Ante Matulović]], [[Zdenko Babić]], [[Draženko Blažević]], [[Stojko Vranković]], [[Veljko Petranović]], [[Ivica Obad]], [[Boris Hrabrov]],. Tijekom prvenstva nastupili su i [[Dragomir Čiklić]], [[Arijan Komazec]] i [[Stipe Šarlija]]. Trener: [[Vladimir Đurović]], pomoćni trener: Branko Šuljak.<ref>Pero Livajić: [http://www.narodni-list.hr/posts/199905001 ''Povijesni 26.4.1986.: Prije 30 godina pao je europski prvak!''], Narodni list, 26. travnja 2016. Pristupljeno 6. studenoga 2016.</ref> * 1989./90.: (treći) * 1997./98.: osvajači kupa Krešimira Ćosića (1) * 1999./00.: osvajači kupa Krešimira Ćosića (2) * 2002./03.: osvajači kupa Krešimira Ćosića (3), osvajači ABA lige * 2004./05.: prvaci Hrvatske (1), osvajači kupa Krešimira Ćosića (4) * 2005./06.: osvajači kupa Krešimira Ćosića (5) * 2006./07.: osvajači kupa Krešimira Ćosića (6) * 2007./08.: prvaci Hrvatske (2) *2019./20.: osvajači kupa Krešimira Ćosića (7) *2020./21.: prvaci Hrvatske (3), osvajači kupa Krešimira Ćosića (8)<ref>{{Citiranje www |url=https://zadar.tv/2022/04/05/ht-premijer-liga-za-prvaka-zadrani-lako-s-cedevitom-junior// |naslov=Zadar TV |web_stranica=[[Zadar TV|zadar.tv]] |access-date=18. srpnja 2022. |archive-date=18. srpnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220718012613/https://zadar.tv/2022/04/05/ht-premijer-liga-za-prvaka-zadrani-lako-s-cedevitom-junior/ |url-status=dead }}</ref> *2022./23.: prvaci Hrvatske (4) *2023./24.: prvaci Hrvatske (5), osvajači kupa Krešimira Ćosića (9) == Poznati igrači == {| |- style="vertical-align: top;" | *{{Z|HRV}} [[Zdenko Babić]] - <small>postavio svjetski rekord u dresu Zadra</small><ref>https://zadarskilist.novilist.hr/sport/kk-zadar/velika-devetka-prije-39-godina-kosarkas-zadra-postavio-je-svjetski-rekord/</ref> *{{Z|HRV}} [[Luka Božić]] *{{Z|HRV}} [[Krešimir Ćosić]] *{{Z|HRV}} [[Josip Đerđa]] *{{Z|HRV}} [[Tomislav Knežević (košarkaš)|Tomislav Knežević]] *{{Z|HRV}} [[Arijan Komazec]] *{{Z|HRV}} [[Emilio Kovačić]] || *{{Z|HRV}} [[Ivica Obad]] *{{Z|HRV}} [[Hrvoje Perinčić]] *{{Z|HRV}} [[Veljko Petranović]] *{{Z|HRV}} [[Marko Popović]] *{{Z|HRV}} [[Petar Popović (hrvatski košarkaš)|Petar Popović]] *{{Z|HRV}} [[Dino Rađa]] || *{{Z|HRV}} [[Tulio Roklicer]] *{{Z|HRV}} [[Josip Sesar]] *{{Z|HRV}} [[Branko Skroče]] *{{Z|HRV}} [[Stipe Šarlija]] *{{Z|HRV}} [[Stojko Vranković]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Bodiroga]] |} === Najtrofejniji igrači === {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- !colspan="5"|barem 5 titula |- bgcolor="#EFEFEF" ! Košarkaš ! width="20"|<big>Σ</big> ! width="40"|<small>Liga</small> !! width="40"|<small>Kup</small> !! width="40"|<small>{{Tooltip|Ostalo|Europska i Regionalna natjecanja}}</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Giuseppe Gjergja]] ||6 |5 ||1 ||0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Jakov Vladović]] ||6 |1 ||4 ||1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Krešimir Ćosić]] ||5 |5 ||0 ||0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"|{{ZD|MAK}} [[Todor Gečevski]] ||5 |2 ||3 ||0 <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Marko Ramljak]] ||4<ref>https://www.jutarnji.hr/sportske/kosarka/aba-liga/zadar-u-finalu-ramljak-predvodi-lov-na-cetvrtu-uzastopnu-titulu-15712816</ref> |3 ||1 ||0 --> |} == Poznati treneri == {| |- style="vertical-align: top;" | *{{Z|HRV}} [[Ivica Burić]] *{{Z|HRV}} [[Rudolf Jugo]] *{{Z|HRV}} [[Danijel Jusup]] *{{Z|HRV}} [[Izidor Maršan]]<ref>[http://www.jutarnji.hr/zadar-i-real-odali-pocast-kresi-cosicu-i-giussepeu-giergiji/314965/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101224041228/http://www.jutarnji.hr/zadar-i-real-odali-pocast-kresi-cosicu-i-giussepeu-giergiji/314965/ |date=24. prosinca 2010. }} Dražen Žura: Zadar i Real odali počast Kreši Ćosiću i Giergiji, 24. listopada 2009.<br>"''Na klupi Zadra Izidor Maršan utemeljitelj moderne zadarske košarke do njega Giuseppe Giergija izdanak te škole...''"</ref> || *{{Z|HRV}} [[Veljko Mršić]] *{{Z|HRV}} [[Aleksandar Petrović]] *{{Z|HRV}} [[Enzo Sovitti]] *{{Z|HRV}} [[Luciano Valčić]] || *{{Z|HRV}} [[Vladimir Vanjak]] *{{Z|HRV}} [[Đorđo Zrilić]] *{{Z|SLO}} [[Zmago Sagadin]] *{{Z|SRB}} [[Vlade Đurović]] |} === Najtrofejniji treneri === <ref>https://basketball.hr/vijesti/svi-zadarski-trofeji-i-treneri-koji-su-ih-osvojili-jusup-izbrojao-do-sedam/17021</ref> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- !colspan="5"|barem 3 titule |- bgcolor="#EFEFEF" ! Trener ! width="20"|<big>Σ</big> ! width="40"|<small>Liga</small> !! width="40"|<small>Kup</small> !! width="40"|<small>{{Tooltip|Ostalo|Europska i Regionalna natjecanja}}</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Danijel Jusup]] * ||8 |3 ||4 ||1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| 4 trenera ||2 | || ||0 |} '' * prvi trener Zadra s osvojenim trofejima u tri natjecanja''<ref>https://www.tportal.hr/sport/clanak/trener-zadra-danijel-jusup-najbolji-nikad-izabrani-izbornik-hrvatske-kosarke-foto-20230605</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.kkzadar.net Službene stranice KK Zadar] *[https://web.archive.org/web/20071021040810/http://www.tornado-zadar.hr/ Stranice navijača KK Zadar] {{Bb start}} {{Basketball box inner start}} {{KK Zadar}} {{Sastav KK Zadar}} {{A1 Liga}} {{Basketball box inner end}} {{ABA liga}} {{Bb kraj}} [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Košarka u Zadru]] [[Kategorija:KK Zadar| ]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi u Zadarskoj županiji|Zadar]] {{ČT?|košarka}} sxeyqnpz92m4jv94y5h0kfefag3hdbt 0 16149 7631622 7607047 2026-11-06T18:29:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631622 wikitext text/x-wiki <!--{{dz}} bonč: po meni, ovo nije glavno značenje, ako je planet dobio ime po bogu; u tiskanim enciklopedijama bog je ispred planeta slažem se s Bončem --> {{izdvojeni članak|listopad 2012.}} {{Slično|planetu Sunčevog sustava|druga značenja|Neptun (razdvojba)}} {{Planet | ime = Neptun [[File:Neptune symbol (bold).svg|24px|♆]] | slika = Neptune Voyager2 color calibrated.png | opis_slike = Neptun u prirodnoj boji, viđen sa svemirske letjelice [[Voyager 2]] s Velikom tamnom pjegom na lijevoj strani i Malom tamnom pjegom u donjem desnom dijelu. Bijeli oblaci se sastoje od smrznutog metana. | bgcolour = #ffc0c0 | prosječni_polumjer = 4 498 542 600 [[km]] <br> (30,0709 [[AJ]]) | ekscentricitet = 0,008 677 97 | ophodno_vrijeme = 60 190,03 [[dan|d]]<br> 164,8 [[godina]] | sinodički_period = 367,49 [[Dan|d]]<ref name="en7">{{cite web |url=http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/neptunefact.html |title="Neptune Fact Sheet" |language=Engleski}} nssdc.gsfc.nasa.gov (14. kolovoza 2011.)</ref> | orbitalna_brzina = 5,43 [[Metar u sekundi|km/s]] | nagib = 1,767 975° prema [[ekliptika|ekliptici]] | broj_prirodnih_satelita = [[Neptunovi prirodni sateliti|14]] | ekvatorijalni_polumjer = 24,764 ± 15 [[km]]<ref name="en9">{{cite journal |author=P. Kenneth, Seidelmann; Archinal, B. A.; A’hearn, M. F. ''et al'' |title=Report of the IAU/IAGWorking Group on cartographic coordinates and rotational elements |journal=Celestial Mechanics and Dynamical Astronomy |year=2007 |volume=90 |pages=155 - 180 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2007CeMDA..98..155S |doi=10.1007/s10569-007-9072-y|issn = 0923-2958}}</ref> <br> (3,883 Zemljina) | površina = 7,618 3 x 10⁹ km²<ref name="en5">{{cite web |url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=Facts |title="Facts & Figures" |language=Engleski |access-date=12. kolovoza 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150506224447/http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=Facts |archivedate=6. svibnja 2015.}} solarsystem.nasa.gov (14. kolovoza 2011.)</ref> <br> (14,98 Zemljine) | masa = 1,024 3 x 10²⁶ kg<ref name="en7"/> <br> (17,147 Zemljine) | gustoća = 1 638 [[Kilogram po metru kubnom|kg/m³]]<ref name="en7"/> | gravitacijsko_ubrzanje = 11,15 [[Metar u sekundi na kvadrat|m/s²]] <br> 1,14 [[Gravitacijska konstanta|g]] | ubrzanje_slobodnog_pada = | period_rotacije = 0,671 3 d<ref name="en7"/> <br> (16 h 6 min 36 s) | nagib_osi = 28,32°<ref name="en7"/> | albedo = 0,41 (geometrijski albedo)<ref name="en7"/> | brzina_oslobađanja = 23,5 km/s<ref name="en7"/> | najniža_temperatura = | prosječna_temperatura = 55 [[Kelvin|K]] (10 [[Paskal|kPa]]) | najviša_temperatura = | atmosferski_tlak = | sastav_atmosfere = <li>80 ± 3,2% [[vodik]] <li>19 ± 3,2% [[helij]]<br><li>1,5 ± 0,5% [[metan]]<br><li> ~ 0,019% [[deuterij]] <li> ~ 0,000 15% [[etan]] <br> oblaci: <li>amonijak (NH₃) <li> [[voda]] (H₂O) <li> amonijev hidrogensulfid (NH₄HS) <li> metan (CH₄) }} '''Neptun''', osmi i od [[Sunce|Sunca]] najudaljeniji planet [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Izgleda kao lopta nebeskoplave boje, nešto tamnije od boje [[Uran|Urana]]. Nazvan po rimskom [[Neptun (mitologija)|bogu mora]], četvrti je najveći planet po [[promjer]]u i treći po masi koja je sedamnaest puta veća od [[Zemlja|Zemljine]]. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 [[Astronomska jedinica|AJ]]. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna. Otkriven [[23. rujna]] [[1846.]],<ref name="en1">{{cite web |url=http://www.solarviews.com/eng/neptune.htm |title="Neptune" |language=engleski}} solarwiews.com (12. svibnja 2011.)</ref> Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima umjesto empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti [[Uran (planet)|Urana]] uvjerile su francuskog astronoma [[Alexis Bouvard|Alexisa Bouvarda]] da mu na orbitu utječe [[gravitacija]] nepoznatog planeta. Neptun je u konačnici uočio [[Johann Galle]] unutar stupnja od lokacije koju je predividio [[Urbain Le Verrier]]. Uskoro je otkriven i njegov najveći prirodni satelit [[Triton (mjesec)|Triton]], dok je preostalih dvanaest otkrivano pomoću [[teleskop]]a sve do [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Neptun je posjetila samo jedna [[svemirska letjelica]], [[Voyager 2]], koji je pokraj planeta prošao 25. kolovoza 1989. Sastav Neptuna sličan je [[Uran]]ovom sa zajedničkom osobinom da se razlikuju od plinovitih divova [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Neptunova [[atmosfera]], iako slična plinovitim divovima, uz [[vodik]] i [[helij]] sadrži veće količine [[Volatili (astronomija)|volatila]] poput [[voda|vode]], [[amonijak]]a i [[metan]]a. Suprotno relativno bezličnoj atmosferi Urana, Neptunova atmosfera je prepoznatljiva po svojim aktivnim i vidiljivim vremenskim obrascima. Tako je na primjer tijekom prolaska sonde [[Voyager 2]] 1989. godine na [[južna polutka|južnoj polutki]] primijećena [[Velika tamna pjega]] usporediva s Velikom crvenom mrljom na Jupiteru. Ovakve vremenske pojave pokreću najsnažniji [[vjetar|vjetrovi]] u cijelom [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] sa zabilježenim brzinama od čak 2 100 [[Kilometar na sat|km/h]].<ref name="en16">{{cite journal |author=Suomi, V. E.; Limaye, S. S.; Johnson, D. R. |title=High Winds of Neptune: A possible mechanism |journal=[[Science]] |year=1991 |volume=251 |pages=929–932 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1991Sci...251..929S |doi=10.1126/science.251.4996.929}}</ref> Zbog velike udaljenosti od Sunca, Neptunova vanjska atmosfera jedno je od najhladnijih mjesta u Sunčevu sustavu s temperaturama na vrhovima oblaka od oko −218 °C (55 K). Temperature u središtu planeta iznose preko 5 000 [[celzij|°C]].<ref name="en17">{{cite journal |author=Hubbard, W. B |title=Neptune's Deep Chemistry |journal=Science |year=1997 |volume=275 |pages=1279–1280 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9064785 |doi=10.1126/science.275.5304.1279}}</ref><ref name="en18">{{cite web |url=https://www.gsi.de/informationen/wti/library/plasma2006/PAPERS/TT-11.pdf |title="Interior models of Jupiter, Saturn and Neptune" |language=engleski |access-date=12. kolovoza 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110718120920/https://www.gsi.de/informationen/wti/library/plasma2006/PAPERS/TT-11.pdf |archivedate=18. srpnja 2011.}} gsi.de (14. svibnja 2011.)</ref> Neptun ima slabe i fragmentirane planetarne prstenove koji su možda otkriveni tijekom 1960-ih, no sa sigurnošću su potvrđeni tek 1989. s Voyagerom 2.<ref name="en19">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1982/06/10/us/data-shows-2-rings-circling-neptune.html |title="Data shows 2 rings circling Neptune" |language=engleski}} nytimes.com (14. svibnja 2011.)</ref> [[Ekvator]] mu je otklonjen od ravnine staze za 28,3°. Zbog brze je vrtnje splošten. U plavičastoj atmosferi, na temperaturi od –220 °C, pušu vrlo brzi vjetrovi (oko 2000&nbsp;km/h, brže nego na ikojem planetu) i lebde [[oblaci]] metana s mnogo vrtloga, od kojih je najveći Velika tamna pjega, obrubljena bijelim cirusima. S približavanjem Suncu (na [[elipsa|eliptičnoj]] stazi) oblaci se jače razvijaju, vjerojatno zbog toplije i dinamičnije atmosfere. Neptun ima unutrašnji izvor topline koji temperaturi njegove površine pridonosi više nego [[Sunčeva svjetlost|Sunčevo zračenje]]. [[Magnetsko polje]] mu je slabije od polja drugih divovskih planeta, a os polja jako je nagnuta prema osi vrtnje – za 47°, pri čem je udaljena 0,5 polumjera od planetnoga središta. Neptun ima [[ionosfera|ionosferu]] i [[Van Allenovi pojasi zračenja|radijacijske pojaseve]], a u središtu ima stjenovitu jezgru Zemljine veličine te plašt bogat vodom, metanom i amonijakom. Ima i 5 odvojenih tamnih prstenčića nepoznata sastava. Najveći mu je [[Triton (mjesec)|satelit Triton]] s promjerom 2706 km (otkrio ga je William Lassell 1846.); njegova je staza jako nagnuta prema planetnom ekvatoru i satelit se giba [[Retrogradno gibanje|retrogradno]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/43437 |title=Neptun |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> [[antika|Antički narodi]] nisu znali za planete udaljenije od Saturna. Neptunova [[prividna magnituda]] sjaja za prosječne [[Opozicija (astronomija)|opozicije]] iznosi +7,6 što je onkraj sposobnosti detekcije ljudskog oka u najboljim uvjetima promatranja. Zbog toga što je jako daleko i godina mu traje 165 Zemaljskih godina, među zvijezdama se prividno giba vrlo sporo. Sa Zemlje se u najboljem slučaju vidi kao blijedoplava pločica [[kutni promjer|kutnog promjera]] 2[[Stupanj (kut)|"]].<ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref> == Povijest == === Otkriće === {{Glavni|Otkriće Neptuna}} [[Galileo Galilei|Galilejevi]] crteži dokazuju da je Neptun prvi put promatrao [[28. prosinca]] [[1612.]] i ponovno [[27. siječnja]] [[1613.]] Tijekom obiju prilika Galileo ga je zamijenio za zvijezdu<ref name="en20">Hirschfeld, Alan (2001.). ''"Parallax: The Race to Measure the Cosmos"''. New York. {{ISBN|0-8050-7133-4}}</ref> zbog čega nije kreditiran kao otkrivač. Tijekom prvog razdoblja njegovog promatranja u prosincu 1612. Neptun je bio prividno statičan zato što je upravo na taj dan postao prividno [[Retrogradno gibanje|retrogradan]]. Ovo naoko obrnuto kretanje nastaje kad se Zemljina orbita približi nekom od planeta vanjskog Sunčevog sustava. Budući da je Neptun tek započinjao sa svojim retrogradnim ciklusom, slabo kretanje planeta bilo je teško uočljivo za primitivan [[teleskop]] kakvim se služio Galileo.<ref name="en21">Littmann, Mark; Standish, E. M. (2004.). ''"Planets Beyond: Discovering the Outer Solar System"''. Courier Dover Publications. {{ISBN|0-486-43602-0}}</ref> U srpnju 2009. fizičar David Jamieson sa [[Sveučilište u Melbourneu|Sveučilišta u Melbourneu]] najavio je nove dokaze koji sugeriraju da je Galileo u najmanju ruku bio svjestan da se zvijezda koju je promatrao kretala u odnosu na ostale fiksne zvijezde.<ref name="en22">{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/31835303 |title="Galileo discovered Neptune, new theory claims " |language=engleski |access-date=12. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019183946/http://www.msnbc.msn.com/id/31835303 |archive-date=19. listopada 2012. |url-status=dead}} msnbc.msn.com (31. svibnja 2011.)</ref> 1821. [[Alexis Bouvard]] je objavio astronomske proračune glede orbite Neptunovog susjeda, Urana. Naknadna promatranja ustvrdila su značajne devijacije od predviđene putanje što je Bouvarda navelo da teoretizira o nepoznatom tijelu koje gravitacijski utječe na Uran.<ref name="en24">{{cite journal |author=Airy, G. B |title=Account of some circumstances historically connected with the discovery of the planet exterior to Uranus |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |year=1846 |volume=7 |pages=121 - 144 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1846MNRAS...7..121A}}</ref> 1843. [[John Couch Adams]] započeo je s proučavanjem orbite Urana na osnovu podataka koje preko [[James Challis|Jamesa Challisa]] dobio od Sir [[George Airy|Georgea Airyja]]. S radom je nastavio kroz 1845. – 46. te došao do nekoliko različitih predviđanja o novom planetu. [[Datoteka:Urbain Le Verrier.jpg|upright|mini|lijevo|Urbain Le Verrier]] 1845. – 46., [[Urbain Le Verrier]], neovisno od Adamsa, razvio je vlastite proračune, ali se također susreo s poteškoćama oko zainteresiranja svojih sunarodnjaka. U lipnju 1846., nakon što je vidio Le Verrierove procjene o položaju planeta te zamjetio sličnosti s Adamsovim procjenama, Airy je uvjerio direktora [[Zvjezdarnica Cambridge|Zvjezdarnice Cambridge]] Jamesa Challisa da krene u potragu za planetom. Challis je proveo kolovoz i rujan pretražujući noćno nebo.<ref name="en24"/><ref name="en27">{{cite journal |author=Challis, Rev. J |title=Account of observations at the Cambridge observatory for detecting the planet exterior to Uranus |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |year=1846 |volume=7 |pages=145 - 149 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1846MNRAS...7..145C}}</ref> Le Verrier je u međuvremenu putem pisma kontaktirao [[Johann Gottfried Galle|Johanna Gottfrieda Gallea]] iz [[Berlin]]a te ga uputio na promatranje. Heinrich d'Arrest, student u zvjezdarnici, sugerirao je Galleu da usporede nedavno napravljenu kartu neba područja na koje je uputio Le Verrier s trenutnim nebom u potrazi za promjenana koje bi bile karakteristične za planet. Na večer istog dana kada je pismo zaprimljeno, [[23. rujna]] [[1846.]], Neptun je otkriven 1° od položaja na kojem ga je predvidio Le Verrier, odnosno 12° od Adamsovog predviđanja. Challis je kasnije utvrdio da je planet promatrao dva puta ranije u kolovozu, ali ga nije identificirao zbog svog rutinskog pristupa poslu. U jeku otkrića, između Francuza i Britanaca zavladalo je nacionalističko rivalstvo u tome tko zaslužuje priznanje za otkriće. Međunarodnim konsenzusom naknadno je utvrđeno da zasluge za otkriće zaslužuju podjednako Le Verrier i Adams. Od [[1966.]] [[Dennis Rawlins]] dovodi u pitanju kredibilitet Adamsove uloge su-otkrivača zbog čega je cijeli slučaj revidiran od strane povjesničara [[1998.]] Nakon revizije, utvrđeno je da "Adams ne zaslužuje jednake zasluge kao i Le Verrier za otkriće Neptuna. Te zasluge pripadaju samo osobi koja je bila uspješna u predviđanju planetove lokacije i uvjeravanju drugih astronoma da ga potraže." === Imenovanje === [[Datoteka:JohannGalle.jpg|mini|upright|desno|Johann Gottfried Galle, prva osoba koja je promatrala Neptun znajući da se radi o planetu]] Neposredno nakon otkrića Neptun se oslovljavao jednostavno "planetom udaljenijim od Urana" ili "Le Verrierovim planetom". Prvi prijedlog imena došao je od Gallea koji je predložio ime ''[[Janus (mitologija)|Janus]]''. U Engleskoj, Challisov prijedlog bio je ''[[Okean]]''.<ref name="en31">Moore (2000.): str. 206</ref> Pozivajući se na pravo da imenuje svoje otkriće, Le Verrier je brzo predložio ime ''Neptun'', pritom lažno tvrdeći da je isto službeno odobrio francuski [[Bureau des Longitudes]].<ref name="en32">Littmann (2004.): str. 50</ref> U studenome je tražio da se planet nazove ''Le Verrier'' prema njemu samome, za što je imao podršku od direktora zvjezdarnice [[François Arago]]a. Potonji je prijedlog naišao na žestok otpor izvan Francuske.<ref name="en33">Baum & Sheehan (2003.): str. 109 – 110</ref> Francuski časopisi brzo su ponovno uveli ime Herschel za Uran, prema njegovom otkrivaču, Sir [[William Herschel|Williamu Herschelu]], te Leverrier za novi planet.<ref name="en34">{{cite journal |author=Gingerich, Owen |title=The Naming of Uranus and Neptune |journal=Astronomical Society of the Pacific Leaflets |year=1958 |volume=8 |pages=9 - 15}}</ref> [[29. prosinca]] 1846. [[Friedrich Georg Wilhelm von Struve|Struve]] je pred [[Sankt Petersburška akademija znanosti|Sankt Petersburškom akademijom znanosti]] izašao s podrškom imenu ''Neptun'' nakon čega uskoro postaje i međunarodno priznato ime.<ref name="en34-1">{{cite journal |author=Hind, J. R. |title=Second report of proceedings in the Cambridge Observatory relating to the new Planet (Neptune) |journal=Astronomische Nachrichten |year=1847 |volume=25 |pages=309}}</ref> Neptun je u rimskoj mitologiji bio bog mora, ekvivalent grčkom [[Posejdon]]u. Argument za prihvaćanjem mitološkog imena bio je u skladu s postojećom tradicijom imenovanja planeta gdje su svi, osim Zemlje, nazvani po likovima iz grčke i rimske mitologije.<ref name="en36"/> === Status === Neptun je smatran najudaljenijim poznatim planetom od otkrića 1846. do kasnijeg otkrića [[134340 Pluton|Plutona]] 1930. Zbog otkrića Plutona, Neptun je postao predzadnji planet Sunčevog sustava, osim u razdoblju od 1979. do 1999. kada je Plutonova eliptična orbita učinila da bude bliži Suncu.<ref name="en38">{{cite web |url=http://www.wired.com/science/discoveries/news/2008/01/dayintech_0121 |title="Jan. 21, 1979: Neptune Moves Outside Pluto's Wacky Orbit" |language=Engleski |access-date=30. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140320051641/http://www.wired.com/science/discoveries/news/2008/01/dayintech_0121 |archive-date=20. ožujka 2014. |url-status=dead}} wired.com (30. travnja 2012.)</ref> Otkriće [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]] 1992. navelo je mnoge astronome da preispituju Plutonov status planeta. 2006. [[Međunarodna astronomska unija]] po prvi je put definirala "planet", reklasificirajući Plutona u [[patuljasti planet]] zbog čega je Neptun još jednom postao najudaljeniji planet Sunčevog sustava.<ref name="en41">{{cite web |url=http://www.iau.org/static/resolutions/Resolution_GA26-5-6.pdf |title="IAU 2006 General Assembly: Resolutions 5 and 6" |language=Engleski |access-date=12. kolovoza 2012. |archive-date=20. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090620102000/http://www.iau.org/static/resolutions/Resolution_GA26-5-6.pdf |url-status=dead }} iau.org (30. travnja 2012.)</ref> == Sastav i struktura == [[Datoteka:Neptune, Earth size comparison true color.jpg|mini|Zemlja i Neptun u istom omjeru veličine]] Neptun je srednje tijelo između Zemlje i većih [[Plinoviti div|plinovitih divova]]: masa mu je sedamnaest puta veća od Zemljine, ali je svega 1/19 [[Jupiter (planet)|Jupiterove]]. Površinska gravitacija manja je samo od Jupiterove što ta dva jovijanska planeta čini jedinim planetima u Sunčevom sustavu s gravitacijom većom od Zemljine.<ref name="en42">Unsöld, Albrecht; Baschek, Bodo (2001.). ''The New Cosmos: An Introduction to Astronomy and Astrophysics'' (5. izdanje). Springer. str. 47. {{ISBN|3-540-67877-8}}</ref> Ekvatorijalni pojas mu je gotovo četiri puta veći od Zemljinog. Zajedno s Uranom čini podklasu imena "ledeni divovi" zbog njihove veće relativne koncentracije [[Volatili (astronomija)|volatila]] u odnosu na Jupiter i Saturn. Neptunovo se ime u potrazi za [[egzoplanet]]ima koristi kao [[Metonimija|metonim]] pa se otkrivena tijela slične mase nazivaju "''neptunima''". === Unutarnja struktura === Neptunova unutarnja struktura slična je Uranovoj. [[Atmosfera]] mu čini oko 5 do 10% mase te se proteže do 10 - 20% prema unutrašnjosti gdje doseže tlak od oko 10 GPa. U nižim dijelovima atmosfere vladaju povećane koncentracije [[metan]]a, [[amonijak]]a i [[Voda|vode]].<ref name="en17"/> [[Datoteka:Neptune diagram.svg|mini|lijevo|Unutarnja struktura Neptuna:<br>1. gornja atmosfera<br>2. atmosfera sastavljena od vodika, helija i metana<br>3. plašt bogat volatilima: vodom, amonijakom i metanom<br>4. jezgra od stijenja: silikati i nikal-željezo]] S dubinom rastu tlak i temperatura, no temperatura brzo prelazi [[Fazni dijagram|kritičnu točku]] i ukapljivanje atmosfere se nikada ne dogodi, već postoji postupan prijelaz u [[superkritični fluid]]. Fazna granica, odnosno doslovna površina oceana zato nije moguća. Kemijski sastav se također mijenja, te definira plašt mase 10 do 15 masa Zemlje: raste koncentracija vode, amonijaka i metana. Kako je to već uobičajeno u planetarnoj znanosti, ova se kombinacija naziva ''ledenom'' iako se radi o vrućem fluidu visoke [[Gustoća|gustoće]] i električne vodljivosti koji se ponekad naziva vodeno-amonijevim oceanom. Na dubini od 7000&nbsp;km mogući su uvjeti pri kojima se metan raspada na dijamantne kristale koji se zatim spuštaju prema jezgri,<ref name="en46">{{cite journal |author=Kerr, Richard A. |title=Neptune May Crush Methane Into Diamonds |journal=Science |year=1999 |volume=286 |url=http://www.sciencemag.org/content/286/5437/25.1}}</ref> kao i sloj mješavine vodikovih i kisikovih iona, te dublje superionizirane vode kod koje se kristaliziraju ioni kisika dok se vodikovi ioni slobodno kreću. Jezgra planeta sastavljena je od ''stijenja'': [[Željezo|željeza]], [[Nikal|nikla]] i [[Silikati|silikata]] s unutarnjim modelom koji predviđa masu jednaku 1,2 mase Zemlje. Tlak u središtu iznosi 700 GPa što je oko dva puta više od tlaka u središtu Zemlje. === Atmosfera === [[Datoteka:Neptune-Methane.jpg|mini|Kombinirana slika u svjetlosti i bliskom infracrvenom zračenju; najsjajniji satelit iznad Neptuna je [[Protej (mjesec)|Protej]]. ]] Na višim visinama Neptunova atmosfera sastoji se od 80% vodika i 19% helija, dok ostatak čini uglavnom metan.<ref name="en17"/> Izražene [[Apsorpcijska vrpca|apsorpcijske vrpce]] metana pojavljuju se na [[Valna duljina|valnim duljinama]] višim od 600&nbsp;nm, u crvenom i infracrvenom dijelu [[Spektar (fizika)|spektra]]. Kao i s Uranom, a u kombinaciji s Rayleighovim raspršenjem na vodiku i heliju, navedena apsorpcija crvenog svijetla od strane atmosferskog metana daje Neptunu njegovu blagu plavu boju. Neptunova atmosfera dijeli se na dvije glavne regije: nižu [[Troposfera|troposferu]] gdje se temperature smanjuju s visinom, te [[Stratosfera|stratosferu]] gdje se temperature povećavaju s visinom. Granica između navedenih, [[tropopauza]], pojavljuje se pri tlaku od 10 kPa.<ref name="en13">Lunine, Jonathan I. (1993.). ''"The Atmospheres of Uranus and Neptune"''. Lunar and Planetary Observatory, University of Arizona</ref> Na stratosferu se nastavlja [[termosfera]] s tlakom manjim od 1-10 Pa. Termosfera u konačnici postaje [[egzosfera]]. Modeli upućuju da je, ovisno o visini, Neptunova troposfera povezana [[oblaci]]ma različitih kemijskih sastava: * metan (najviši oblaci; tlakovi ispod 100 kPa) * amonijak (100-500 kPa) * amonijev hidrogensulfid (>500 kPa) * voda (5 MPa) [[Datoteka:Neptune clouds.jpg|mini|desno|Oblaci, snimljeni letjelicom Voyager 2 1989. godine]] Sonda Voyager 2 snimila je visoke oblake koji bacaju sjene na niži oblačni sloj, kao i visoke trake oblaka koje okružuju planet na konstantnoj [[Zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]]. Široki su od 50 do 150&nbsp;km te leže oko 50 do 110&nbsp;km iznad nižeg oblačnog sloja. Neptunov spektar daje naslutiti da je niža stratosfera maglovita zbog kondenzacije produkata ultraljubičaste [[Fotoliza|fotolize]] metana, poput [[etan]]a i [[etin]]a. U stratosferi postoje tragovi [[ugljikov monoksid|ugljikovog monoksida]] i [[cijanovodik]]a. Neptunova stratosfera toplija je u odnosu na Uranovu zbog povećane koncentracije [[Ugljikovodici|ugljikovodika]]. Zbog još nerazjašnjenih razloga, Neptunova termosfera ima anomalno visoku temperaturu od oko 750 K. Planet je preudaljen od Sunca da to bila posljedica [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]]. Jedno od mogućih objašnjenja je atmosferska interakcija s ionima planetovog magnetskog polja. Termosfera sadrži i tragove ugljikovog dioksida i vode koji su se vjerojatno nataložili iz vanjskih izvora poput [[meteor]]a i prašine. === Magnetosfera === Neptun podsjeća na Uran i po pitanju magnetosfere s magnetskim poljem koje je nagnuto u odnosu na rotacijsku os za 47° te za oko 13500&nbsp;km od planetovog fizičkog središta. Prije dolaska Voyagera 2 do Neptuna pretpostavljalo se da je Uranova nagnuta magnetosfera posljedica njegove bočne rotacije. Usporedbom polja dva planeta došlo se do konsenzusa da je ovaj fenomen vezan za konvekciju superkritičnog fluida na dubinama gdje postoji visoka električna vodljivost, tj. gdje voda poprima svojstva metala. Dipolna komponenta magnetskog polja na magnetskom ekvatoru Neptuna iznosi oko 14 [[Tesla|mikrotesli]]. Dipolni magnetski moment je 2,2 x 10¹⁷ Tm³. Neptunovo magnetsko polje ima složenu geometriju koja uključuje relativno velike utjecaje od nedipolarnih komponenti, uključujući snažan kvadrupolni moment koji u snazi može nadmašiti dipolni moment. Suprotno tome, Zemlja, Jupiter i Saturn imaju relativno malene kvadripolne momente te su im polja manje odmaknuta od polarne osi. === Planetarni prstenovi === {{Glavni|Neptunovi prstenovi}} [[Datoteka:PIA02224 Neptune's rings.jpg|mini|desno|Neptunovi prstenovi snimljeni s Voyagera 2]] Iako Neptun posjeduje sustav [[Planetarni prstenovi|planetarnih prstenova]], oni su značajno manji nego [[Saturn (planet)|Saturnovi]]. Moguće je da se prstenovi sastoje od čestica leda prekrivenih silikatima i ugljikovim materijalima zbog čega su crvenkaste boje.<ref name="en59">Cruikshank (1996.), str. 703 – 804</ref> Tri glavna prstena su: Adams na 63 000&nbsp;km od središta Neptuna, Le Verrier na 53 000&nbsp;km i Galle na 42 000&nbsp;km. Slabiji vanjski produžetak prstena Le Verrier nazvan je Lassell; s vanjske strane omeđen je prstenom Arago koji se nalazi na udaljenosti od 57 000&nbsp;km.<ref name="en60">{{cite web |url=http://planetarynames.wr.usgs.gov/Page/Rings |title="Ring and Ring Gap Nomenclature" |language=Engleski}} planetarynames.wr.usgs.gov (9. kolovoza 2012.)</ref> Prvi od ovih planetarnih prstenova otkriven je [[1968.]] od strane tima pod vodstvom [[Edward Guinan|Edwarda Guinana]],<ref name="en19"/><ref name="en61">{{cite journal |author=Guinan, E. F.; Harris, C. C.; Maloney, F. P. |title=Evidence for a Ring System of Neptune |journal=Bulletin of the American Astronomical Society |year=1982 |volume=14 (658) |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1982BAAS...14..658G}}</ref> iako se naknadno sumnjalo da je prsten nepotpun.<ref name="en62">{{cite journal |author=Goldreich, P.; Tremaine, S.; Borderies, N. E. F. |title=Towards a theory for Neptune's arc rings |journal=Astronomical Journal |year=1986 |volume=92) |pages=490 - 494 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1986AJ.....92..490G}}</ref> Dokazi da prsten u sebi sadrži praznine prvi su se put pojavili tijekom zvjezdane okultacije 1984. kad su prstenovi ometali pogled na zvijezdu tijekom zalaska ali ne i izlaska.<ref name="en63">{{cite journal |author=Nicholson, P. D. et al. |title=Five Stellar Occultations by Neptune: Further Observations of Ring Arcs |journal=Icarus |year=1990 |volume=87 (1) |pages=1 - 39 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1990Icar...87....1N}}</ref> Snimke s Voyagera 2 1989. riješile su sumnje pokazujući nekoliko slabih prstenova. Navedeni imaju zbijenu strukturu,<ref name="en64">{{cite web |url=http://www.planetary.org/explore/topics/our_solar_system/neptune/missions.html |title="Missions to Neptune" |language=Engleski |access-date=12. kolovoza 2012. |archive-date=11. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100211211122/http://www.planetary.org/explore/topics/our_solar_system/neptune/missions.html |url-status=dead }} planetary.com (11. listopada 2007.)</ref> čiji se uzrok sa sigurnošću ne zna, ali se pretpostavlja da je zbog gravitacijske interakcije s malim satelitima u njihovoj blizini.<ref name="en65">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1989/12/15/us/scientists-puzzled-by-unusual-neptune-rings.html |title="Scientists Puzzled by Unusual Neptune Rings" |language=Engleski}} nytimes.com (9. kolovoza 2012.)</ref> Najudaljeniji prsten, Adams, sadrži pet izraženih lukova: ''Courage, Liberté, Egalité 1, Egalité 2 i Fraternité'' (''Hrabrost, Sloboda, Jednakost 1, Jednakost 2 i Bratstvo'').<ref name="en66">Cox, Arthur N. (2001.). "''Allen's Astrophysical Quantities''". Springer. {{ISBN|0-387-98746-0}}.</ref> Objašnjenje njihovog postojanja bilo je teško objasniti jer bi se prema [[Newtonovi zakoni gibanja|zakonima gibanja]] lukovi trebali raširiti u prstenove u jako kratkom roku. Danas se smatra da lukovi imaju takav oblik zbog gravitacijskog utjecaja satelita [[Galateja (mjesec)|Galateja]].<ref name="en67">{{cite web |url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=Rings |title="Neptune: Rings" |language=Engleski}} solarsystem.nasa.gov (9. kolovoza 2012.)</ref><ref name="en68">{{cite journal |author=Salo, Heikki; Hänninen, Jyrki |title=Neptune's Partial Rings: Action of Galatea on Self-Gravitating Arc Particles |journal=Science |year=1998 |volume=282 |pages=1102–1104 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1998Sci...282.1102S}}</ref> Promatranja sa Zemlje najavljena 2005. otkrila su da su Neptunovi prstenovi puno nestabilniji nego li se ranije pretpostavljalo. Snimke [[Teleskopi Keck|zvjezdarnice W. M. Keck]] iz 2002. i 2003. pokazale su značajan raspad prstenova u odnosnu na snimke Voyagera 2. To se posebice odnosi na luk ''Liberté'' za kojeg se pretpostavlja da bi mogao nestati unutar jednog stoljeća.<ref name="en69">{{cite web |url=http://www.newscientist.com/article/mg18524925.900 |title="Neptune's rings are fading away " |language=Engleski}} newscientist.com (9. kolovoza 2012.)</ref> == Klima == Jedna od razlika između Neptuna i Urana je i kod prosječne razine meteoroloških aktivnosti. Kada je 1986. Voyager 2 preletio Uran, planet je vizualno djelovao poprilično mirno, potpuno različito od Neptuna koji je pokazivao značajne meteorološke fenomene tijekom prolaska sonde 1989.<ref name="en70">{{cite web |url=http://photojournal.jpl.nasa.gov/catalog/PIA02245 |title="Neptune's Blue-green Atmosphere" |language=Engleski}} photojournal.jpl.nasa.gov (15. kolovoza 2011.)</ref> [[Datoteka:Neptune storms.jpg|mini|desno|[[Velika tamna pjega]] (gore), Scooter (bijeli oblak u sredini) i [[Mala tamna pjega]], s naglašenim kontrastom i bojama]] Neptunovu klimu karakteriziraju ekstremni dinamički sustavi oluja s [[Vjetar|vjetrovima]] koji dostižu brzine od gotovo 600&nbsp;m/s.<ref name="en16"/> Tipičnije, praćenjem kretanja dugotrajnih oblaka, zaključeno je da brzina vjetra varira od 20&nbsp;m/s u smjeru istoka do 325&nbsp;m/s prema zapadu.<ref name="en72">{{cite journal |author=Hammel, H. B.; Beebe, R. F.; De Jong, E. M.; Hansen, C. J.; Howell, C. D.; Ingersoll, A. P.; Johnson, T. V.; Limaye, S. S.; Magalhaes, J. A.; Pollack, J. B.; Sromovsky, L. A.; Suomi, V. E.; Swift, C. E. |title=Neptune's wind speeds obtained by tracking clouds in Voyager 2 images |journal=Science |year=1989 |volume=245 |pages=1367 - 1369 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1989Sci...245.1367H |doi=10.1126/science.245.4924.1367}}</ref> Na vrhovima oblaka vjetrovi pušu brzinama do 400&nbsp;m/s uz [[ekvator]] te do 250&nbsp;m/s na polovima.<ref name="en50">Elkins - Tanton (2006.); str. 79 – 83</ref> Većina vjetrova kreće se u smjeru suprotnom od rotacije planeta.<ref name="en73">Burgess (1991.); str. 64 - 70</ref> Opći uzorak vjetrova pokazao je progradnu rotaciju na većim, te retrogradnu rotaciju na manjim visinama. Smatra se da je razlika u smjerovima posljedica tzv. "efekta kože" te nije povezana s nekim dubljim atmosferskim procesima.<ref name="en13"/> 2007. otkriveno je da je gornja [[troposfera]] Neptunovog južnog pola toplija za oko 10&nbsp;°C od ostatka planeta na kojem vlada prosječna temperatura od oko -200&nbsp;°C (70 K).<ref name="en74">{{cite journal |author=Orton, G. S., Encrenaz T., Leyrat C., Puetter, R. i Friedson, A. J. |title=Evidence for methane escape and strong seasonal and dynamical perturbations of Neptune's atmospheric temperatures |journal=Astronomy and Astrophysics |year=2007 |volume=473 |pages=L5 - L8 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2007A&A...473L...5O |doi=10.1051/0004-6361:20078277}}</ref> Toplinska razlika dovoljna je da metan, koji se inače drugdje nalazi smrznut u gornjoj atmosferi, "procuri" u obliku plina kroz južni pol, u svemir. "Topla točka" rezultat je Neptunovog [[Nagib osi|nagiba osi]] zbog kojeg je južni pol izložen Suncu barem četvrtinu Neptunove godine što u grubo iznosi oko 40 Zemaljskih godina. Kako se Neptun polako giba prema suprotnoj strani Sunca, južni pol će biti zatamnjen dok će se sjeverni osvijetliti što će izazvati da se otpuštanje metana "preseli" s juga na sjever.<ref name="en75">{{cite web |url=http://www.eso.org/public/news/eso0741/ |title="A Warm South Pole? Yes, on Neptune!" |language=Engleski}} eso.org (15. kolovoza 2011.)</ref> Zbog navedenih sezonskih promjena promatranje grupe oblaka na Neptunovoj južnoj polutci utvrdilo je povećanje u njihovoj veličini i [[Albedo|albedu]]. Fenomen je prvi put zabilježen [[1980.]] te se predviđa da će trajati do 2020. Neptunov dugi [[orbitalni period]] rezultira godišnjim dobima koji traju 40 Zemaljskih godina.<ref name="en76">{{cite web |url=http://hubblesite.org/newscenter/archive/releases/2003/17/text/ |title="Brighter Neptune Suggests a Planetary Change of Seasons" |language=Engleski}} hubblesite.org (15. kolovoza 2011.)</ref> === Oluje === [[Datoteka:Neptune's Great Dark Spot.jpg|mini|desno|Velika tamna pjega snimljena s Voyagera 2 (fotografija s pojačanim kontrastom i zasićenošću bojama)]] 1989. NASA-ima sonda Voyager 2 otkrila je '''Veliku tamnu pjegu''', anticiklonalni olujni sustav koji se proteže nad područjem 13.000 x 6600&nbsp;km,<ref name="en70"/> nalik Velikoj crvenoj pjegi na Jupiteru. Međutim, 2. studenog 1994. [[svemirski teleskop Hubble]] nije primijetio pjegu, već je [[2016.]] na sjevernoj polutci otkrio novu, sličnu, oluju.<ref name="en77">{{cite journal |author=Hammel, H. B.; Lockwood, G. W.; Mills, J. R.; Barnet, C. D |title=Hubble Space Telescope Imaging of Neptune's Cloud Structure in 1994 |journal=Science |year=1995 |volume=268 |pages=1740 - 1742 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1995Sci...268.1740H |doi=10.1126/science.268.5218.1740}}</ref> '''Scooter''' je druga oluja, bijela skupina oblaka koja se nalazila južnije od Velike tamne pjege, a tako je nazvana jer se u trenu otkrića kretala brže od Velike tamne pjege<ref name="en73"/> s tim da su kasnije fotografije otkrile još brže oblake. '''Mala tamna pjega''' je bila južna ciklonalna oluja, druga najsnažnija promatrana tijekom preleta 1989. godine. Isprva je bila potpuno tamna, da bi tijekom približavanja Voyagera 2 razvila svijetlu jezgru.<ref name="en78">{{cite web |url=http://photojournal.jpl.nasa.gov/catalog/PIA00064 |title="Neptune's Dark Spot (D2) at High Resolution " |language=Engleski}} photojournal.jpl.nasa.gov (15. kolovoza 2011.)</ref> Za tamne pjege se smatra da nastaju u troposferi i to na nižoj visini od pojava sa svijetlim oblacima,<ref name="en79">{{cite journal |author=S. G., Gibbard; de Pater, I.; Roe, H. G.; Martin, S.; Macintosh, B. A.; Max, C. E |title=The altitude of Neptune cloud features from high-spatial-resolution near-infrared spectra |journal=Icarus |year=2003 |volume=166 |pages=359 - 374 |url=http://cips.berkeley.edu/research/depater_altitude.pdf |doi=10.1016/j.icarus.2003.07.006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120220052413/http://cips.berkeley.edu/research/depater_altitude.pdf |archive-date=20. veljače 2012. |access-date=12. kolovoza 2012.}}</ref> tako da djeluju poput rupa u gornjim slojevima oblaka. Budući da se radi o pojavama koje mogu trajati i do nekoliko mjeseci, smatra se da se radi o vrtložnim strukturama.<ref name="en51">{{cite journal |author=Max, C. E.; Macintosh, B. A.; Gibbard, S. G.; Gavel, D. T.; Roe, H. G.; de Pater, I.; Ghez, A. M.; Acton, D. S.; Lai, O.; Stomski, P.; Wizinowich, P. L. |title=Cloud Structures on Neptune Observed with Keck Telescope Adaptive Optics |journal=The Astronomical Journal |year=2003 |volume=125 |pages=364 - 375 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2003AJ....125..364M |doi=10.1086/344943}}</ref> Uz tamne mrlje su često vezani i svjetliji metanski oblaci koji se formiraju oko [[Tropopauza|tropopauze]].<ref name="en80">{{cite web |url=http://www.lpl.arizona.edu/~showman/publications/stratman-etal-2001.pdf |title=Epic Simulations of Bright Companions to Neptune's Great Dark Spots |language=Engleski}} lpl.arizona.edu (24. kolovoza 2011.)</ref> Dugotrajnost ovih pratećih oblaka sugerira da neke bivše tamne mrlje mogu nastaviti postojati kao cikloni iako više nisu vidljivi kao tamne pojave. Tamne se mrlje mogu raspasti jednom kada se previše približe ekvatoru ili kroz neki drugi nepoznati mehanizam.<ref name="en79-1">{{cite journal |author=Sromovsky, L. A.; Fry, P. M.; Dowling, T. E.; Baines, K. H. |title=The unusual dynamics of new dark spots on Neptune |journal=Bulletin of the American Astronomical Society |year=2000 |volume=32 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2000DPS....32.0903S}}</ref> === Unutarnja toplina === Smatra se da je uzrok relativno većoj složenosti vremenskih uvjeta na Neptunu u odnosu na one na Uranu veća unutarnja toplina. Iako je u odnosu na Uran udaljeniji od Sunca i prima tek 40% njegovog zračenja,<ref name="en13"/> oba planeta imaju podjednaku površinsku temperaturu. Temperature u gornjim slojevima Neptunove troposfere spuštaju se do -221,4&nbsp;°C (51,8 K). Na dubini gdje je atmosferski tlak jednak 1 baru (100 kPa), temperatura iznosi oko 72 K.<ref name="en83">{{cite journal |author=Lindal, Gunnar F. |title=The atmosphere of Neptune – an analysis of radio occultation data acquired with Voyager 2 |journal=Astronomical Journal |year=1992 |volume=103 |pages=967 – 982 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1992AJ....103..967L}}</ref> Kao i kod Urana, izvor unutarnje topline je nepoznat, no razlika je u tome što Uran isijava samo 1,1 puta više energije nego je primi od Sunca,<ref name="en84">{{cite web |url=http://lasp.colorado.edu/~bagenal/3750/ClassNotes/Class12/Class12.html |title=Class 12 - Giant Planets - Heat and Formation |language=Engleski |access-date=12. kolovoza 2012. |archive-date=21. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080621120100/http://lasp.colorado.edu/~bagenal/3750/ClassNotes/Class12/Class12.html |url-status=dead }} lasp.colorado.edu (19. ožujka 2012.)</ref> dok Neptun isijava 2,61 puta više topline.<ref name="en85">{{cite journal |author=Pearl, J. C.; Conrath, B. J. |title=The albedo, effective temperature, and energy balance of Neptune, as determined from Voyager data |journal=Journal of Geophysical Research Supplement |year=1991 |volume=96 |pages=18.921 – 18.930 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1991JGR....9618921P}}</ref> Moguća objašnjenja ovog fenomena uključuju toplinu radioaktivnog raspadanja u jezgri planeta, pretvorbu metana u vodik, [[dijamant]] i složenije [[ugljikovodici|ugljikovodike]]<ref name="en87">{{cite journal |author=Scandolo, Sandro; Jeanloz, Raymond |title=The Centers of Planets |journal=American Scientist |year=2003 |volume=91 (6) |pages=516 |url=http://www.americanscientist.org/issues/feature/2003/6/the-centers-of-planets |archive-url=https://web.archive.org/web/20170309065110/http://www.americanscientist.org/issues/feature/2003/6/the-centers-of-planets |archive-date=9. ožujka 2017. |access-date=12. kolovoza 2012.}}</ref> te [[konvekcija]] u nižoj atmosferi koja uzrokuje razbijanje Kelvin-Helmholtzovih atmosferskih valova iznad tropopauze.<ref name="en88">{{cite journal |author=McHugh, J. P. |title=Computation of Gravity Waves near the Tropopause |journal=American Astronomical Society, DPS meeting #31, #53.07 |year=1999 |volume=31 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1999DPS....31.5307M}}</ref><ref name="en89">{{cite journal |author=McHugh, J. P.; Friedson, A. J. |title=Neptune's Energy Crisis: Gravity Wave Heating of the Stratosphere of Neptune |journal=Bulletin of the American Astronomical Society |year=1996 |volume=28 |pages=1078 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1996DPS....28.0507L}}</ref> == Orbita i rotacija == Prosječna udaljenost između Neptuna i Sunca iznosi 4,5 milijardi km (oko 30,1 AJ). 12. srpnja 2011. Neptun je napravio prvu punu orbitu od svog otkrića 1846,<ref name="en5"/> s tim da se pritom nije nalazio na točnoj lokaciji na kojoj je bio i u vrijeme otkrića zbog Zemljine druge pozicije. Neptunova eliptična orbita inklinirana je za 1,77° u odnosu na Zemlju. Zbog [[ekscentricitet]]a od 0,011, udaljenost između Neptuna i Sunca varira za 101 milijuna km između faza perihela i afela. [[Nagib osi]] Neptuna od 28,32°<ref name="en91">{{cite web |url=http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/planetfact.html |title=Planetary Fact Sheets |language=Engleski |access-date=12. kolovoza 2012. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304052405/http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/planetfact.html |url-status=dead }} nssda.gsfc.nasa.gov (20. ožujka 2012..)</ref> sličan je Zemljinom (23°) i Marsovom (25°) zbog čega doživljava slične sezonske promjene. Dugi orbitalni period znači da godišnja doba traju oko 40 zemaljskih godina.<ref name="en76"/> Period zvjezdane rotacije (dan) traje oko 16,11 sati.<ref name="en5"/> Budući da Neptun nije čvrsto tijelo, atmosfera mu prolazi kroz proces [[Diferencijalna rotacija|diferencijalne rotacije]]. Široke ekvatorijalne zone rotiraju se s periodom od oko 18 sati što je sporije od 16,1 satne rotacije planetarnog magnetskog polja. Suprotno tome, polarne regije imaju rotacijski period od 12 sati. Neptun ima najizraženiju diferencijalnu rotaciju od svih planeta Sunčevog sustava<ref name="en92">{{cite journal |author=Hubbard, W. B.; Nellis, W. J.; Mitchell, A. C.; Holmes, N. C.; McCandless, P. C.; Limaye, S. S. |title=Interior Structure of Neptune: Comparison with Uranus |journal=Science |year=1991 |volume=253 (5020) |pages=648 – 651 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1991Sci...253..648H}}</ref> što rezultira snažnim poprečnim vjetrovima.<ref name="en51"/> === Orbitalna rezonancija === [[Datoteka:TheKuiperBelt classes-en.svg|mini|desno|Kulperov pojas]] {{Glavni|Kuiperov pojas|Rezonantni trans-neptunski objekt|Neptunovi trojanci}} Neptunova orbita ima značajan utjecaj na Kuiperov pojas, područje koje se nastavlja iza nje. Pojas je prsten malenih ledenih planteoida, sličan asteroidnom pojasu samo puno veći, protežući se od Neptunove orbite (30 AJ) do 55 AJ od Sunca.<ref name="en93">{{cite journal |author=Stern, S. Alan; Colwell, Joshua E. |title=Collisional Erosion in the Primordial Edgeworth-Kuiper Belt and the Generation of the 30–50 AU Kuiper Gap |journal=The Astrophysical Journal |year=1997 |volume=490 (2) |pages=879 - 882 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1997ApJ...490..879S}}</ref> Slično kao što Jupiterova gravitacija dominira asteroidnim pojasom oblikujući njegovu strukturu, tako Neptunova gravitacija dominira Kuiperovim pojasom. Pod utjecajem Neptunove gravitacije neka područja Kuiperovog pojasa s vremenom su se destabilizirala rezultirajući prazninama u njegovoj strukturi. Primjer toga je područje između 40 i 42 AJ.<ref name="en94">{{cite journal |author=Jean-Marc Petit; Alessandro Morbidelli |title=Large Scattered Planetesimals and the Excitation of the Small Body Belts |journal=Icarus |year=1999 |volume=141 |pages=367 - 387 |url=http://www.oca.eu/morby/papers/6166a.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120227013058/http://www.oca.eu/morby/papers/6166a.pdf |archive-date=27. veljače 2012. |access-date=12. kolovoza 2012.}}</ref> Unutar navedenih praznina postoje orbite gdje su objekti mogli preživjeti još od nastanka Sunčevog sustava. Ove se rezonancije pojavljuju kada Neptunov orbitalni period iznosi točan razlomak objektovog, poput 1:2, ili 3:4. Ako recimo objekt orbitira oko Sunca jednom za dvije Neptunove orbite, to znači da će obaviti samo pola orbite u trenutku kada će se Neptun vratiti na svoj ishodišni položaj. Najnaseljenija rezonancija Kuiperovog pojasa, s preko 200 poznatih objekata,<ref name="en95">{{cite web |url=http://www.minorplanetcenter.org/iau/lists/TNOs.html |title=List Of Transneptunian Objects |language=Engleski}} minorplanetcenter.org (15. travnja 2012.)</ref> iznosi 2:3. Objekti u ovoj rezonanciji, nazvani plutinosi prema 134340 Plutonu, naprave dvije orbite za tri Neptunove.<ref name="en96">{{cite web |url=http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/kb/plutino.html |title=The Plutinos |language=Engleski |access-date=12. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070419234021/http://www.ifa.hawaii.edu/~jewitt/kb/plutino.html |archive-date=19. travnja 2007. |url-status=dead}} www2.ess.ucla.edu (15. travnja 2012.)</ref> Iako Pluton siječe Neptunovu orbitu, 2:3 rezonanca osigurava da se nikada ne sudare.<ref name="en97">{{cite journal |author=Varadi, F. |title=Periodic Orbits in the 3:2 Orbital Resonance and Their Stability |journal=The Astronomical Journal |year=1999 |volume=118 (5) |pages=2526 - 2531 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1999AJ....118.2526V}}</ref> Ostale rezonance, 3:4, 3:5, 4:7 i 2:5 rjeđe su naseljene.<ref name="en98">John Davies (2001.). ''Beyond Pluto: Exploring the outer limits of the solar system''. Cambridge University Press. str. 104. {{ISBN|0521800196}}.</ref> Neptun posjeduje i veći broj objekata koji se nalaze u Sunce-Neptun [[Lagrangeove točke|Lagrange točki 4]], gravitacijski stabilnoj regiji.<ref name="en99">{{cite journal |author=Chiang, E. I.; Jordan, A. B.; Millis, R. L.; M. W. Buie; Wasserman, L. H.; Elliot, J. L.; Kern, S. D.; Trilling, D. E.; Meech, K. J.; Wagner, R. M. |title=Resonance Occupation in the Kuiper Belt: Case Examples of the 5 : 2 and Trojan Resonances |journal=The Astronomical Journal |year=2003 |volume=126 |pages=430 - 443 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2003AJ....126..430C}}</ref> Na Neptunove trojance može se gledati kao da se nalaze u 1:1 rezonanci s Neptunom. Neptunovi trojnaci toliko su stabilni u svojoj orbiti zbog čega se pretpostavlja da su se formirali zajedno s Neptunom, a ne da su "uhvaćeni" s vremenom. Prvi i za sada jedini objekt u Neptunovoj točki L5 je [[2008 LC18]]. == Formacija i migracija == [[Datoteka:Lhborbits.png|mini|desno|upright=2|Simulacija koja prikazuje vanjske planete s Kuiperovim pojasom: '''a)''' prije nego što su Jupiter i Saturn postignuli 2:1 rezonancu; '''b)''' nakon raspinja objekata Kuiperovog pojasa prema unutra uslijed orbitalnog pomaka Neptuna; '''c)''' nakon izbacivanja raspršenih objekata Kuiperovog pojasa od strane Jupitera]] Pokazalo se da je formiranje ledenih divova, Neptuna i Urana, teško precizno prikazati modelom. Trenutni modeli sugeriraju da je gustoća tvari u vanjskim područjima Sunčevog sustava bila preniska kako bi se njome objasnilo formiranje ovako velikih tijela kroz tradicionalno prihvaćenu metodu uvećavanja jezgre. Prema jednoj hipotezi, ledeni divovi su nastali iz nestabilnosti izvornog protoplanetarnog diska, te da im je atmosferu naknadno odnijela radijacija od nedaleke OB zvijezde.<ref name="en101">Boss, Alan P. (30. rujna 2002.). "''Formation of gas and ice giant planets''". Earth and Planetary Science Letters.</ref> Prema drugom konceptu nastali su bliže Suncu gdje je gustoća tvari bila viša, da bi naknadno migrirali u trenutačne orbite nakon uklanjanja plinovitog protoplanetarnog diska.<ref name="en102">{{cite journal |author=Thommes, Edward W.; Duncan, Martin J.; Levison, Harold F. |title=The formation of Uranus and Neptune among Jupiter and Saturn |journal=The Astronomical Journal |year=2001 |volume=123 (5) |pages=2862 – 2883 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2002AJ....123.2862T}}</ref> Hipoteza migracije nakon formiranja trenutačno se preferira u znanstvenim krugovima zbog svoje sposobnosti da bolje objasni popunjenost populacije malih objekata promatranih u trans-Neptunskoj regiji.<ref name="en103">{{cite web |url=http://www.geotimes.org/june05/WebExtra060705.html |title=Orbital shuffle for early solar system |language=Engleski |access-date=12. kolovoza 2012. |archive-date=27. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927212314/http://www.geotimes.org/june05/WebExtra060705.html |url-status=dead }} geotimes.org (9. siječnja 2012.)</ref> Trenutačno najšire prihvaćeno<ref name="en104">{{cite journal |author=Crida, A. |title=Solar System formation |journal=Reviews in Modern Astronomy |year=2009 |volume=21 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2009arXiv0903.3008C}}</ref> objašnjenje detalja ove hipoteze poznato je kao [[Nice model]] koje otkriva utjecaje migrirajućeg Neptuna te drugih plinovitih divova na strukturu Kuiperovog pojasa. == Prirodni sateliti == {{Glavni|Neptunovi prirodni sateliti}} [[Datoteka:Neptune-visible.jpg|mini|Neptun, Protej (gore), Larisa (dolje desno) i Despina (lijevo). Kompozicija slika u vidljivom i blisko infracrvenom spektru.]] Neptun posjeduje 14 poznatih prirodnih satelita.<ref name="en7"/> Daleko najveći, zauzimajući više od 99,5% mase u orbiti oko Neptuna te jedini koji je dovoljno masivan da bude sferičan, jest [[Triton (mjesec)|Triton]] kojeg je [[William Lassell]] otkrio svega 17 dana nakon otkrića Neptuna. Za razliku od drugih velikih satelita u Sunčevom sustavu, Triton ima retrogradnu orbitu što daje naslutiti da nije formiran oko Neptuna već da je najvjerojatnije ulovljen kao [[patuljasti planet]] iz Kuiperovog pojasa.<ref name="en108">{{cite journal |author=Agnor, Craig B.; Hamilton, Douglas P. |title=Neptune's capture of its moon Triton in a binary–planet gravitational encounter |journal=Nature |year=2006 |volume=441 |pages=192 - 194 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2006Natur.441..192A |doi=http://www.nature.com/nature/journal/v441/n7090/full/nature04792.html}}</ref> Triton je do otkrića [[136199 Erida|Eride]] bio objekt s najnižom izmjerenom temperaturom površine u Sunčevom sustavu od -235&nbsp;°C (38 K).<ref name="en111">{{cite journal |author=R. M., Nelson; Smythe, W. D.; Wallis, B. D.; Horn, L. J.; Lane, A. L.; Mayo, M. J. |title=Temperature and Thermal Emissivity of the Surface of Neptune's Satellite Triton |journal=Science |year=1990 |volume=250 |pages=429 - 431 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1990Sci...250..429N}}</ref> Neptunov drugi poznati satelit (prema redu otkrivanja), [[Nereida (mjesec)|Nereida]], ima jednu od najekscentričnijih orbita od svih prirodnih satelita Sunčevog sustava. [[Ekscentricitet]] od 0,7512 daje joj apoapsis koji iznosi sedam puta udaljenosti periapsisa od Neptuna. [[Datoteka:Proteus (Voyager 2).jpg|upright|mini|lijevo|Protej]] U razdoblju od srpnja do rujna 1989. Voyager 2 je otkrio šest do tada nepoznatih Neptunovih satelita.<ref name="en57">{{cite journal |author=Ness, N. F.; Acuña, M. H.; Burlaga, L. F.; Connerney, J. E. P.; Lepping, R. P.; Neubauer, F. M. |title=Magnetic Fields at Neptune |journal=Science |year=1989 |volume=246 |pages=1473 - 1478 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1989Sci...246.1473N}}</ref> Među njima, nepravilno oblikovani [[Protej (mjesec)|Protej]] značajan je po tome što se nebesko tijelo njegovih dimenzija i gustoće nije uspjelo formirati u sferičan oblik pod utjecajem vlastite gravitacije.<ref name="en113">{{cite web |url=http://web.gps.caltech.edu/~mbrown/dwarfplanets/ |title=The Dwarf Planets |language=Engleski}} web.gps.caltech.edu (6. listopada 2011.)</ref> Iako je drugi najmasivniji Neptunov satelit, masa mu iznosi tek jednu četvrtinu jednog postotka mase Tritona. Neptunu najbliži sateliti: [[Najada (mjesec)|Najada]], [[Talasa (mjesec)|Talasa]], [[Despina (mjesec)|Despina]] i [[Galateja (mjesec)|Galateja]], orbitiraju dovoljno blizu da budu unutar Neptunovih planetarnih prstenova. [[Larisa (mjesec)|Larisa]] je izvorno otkrivena 1981. tijekom okultacije zvijezde. Kako je događaj svojevremeno pripisan prstenovim lukovima, tek je preletom Voyagera 2 1989. otkriven pravi uzrok okultacije te potvrđeno njeno postojanje. Pet nepravilnih satelita otkriveno je između 2002. i 2003. te su javno objavljeni 2004.<ref name="en14-1">{{cite journal |author=Holman, Matthew J. ''et al.'' |title=Discovery of five irregular moons of Neptune |journal=Nature |year=2004 |volume=430 |pages=865 - 867 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2004Natur.430..865H}}</ref><ref name="en115">{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/3578210.stm |title=Five new moons for planet Neptune |language=Engleski}} news.bbc.co.uk (6. listopada 2011.)</ref> Budući da je Neptun bio rimski bog mora, sateliti su nazvani po nižim morskim božanstvima.<ref name="en36">{{cite web |url=http://planetarynames.wr.usgs.gov/Page/Planets |title=Planet and Satellite Names and Discoverers |language=Engleski}} planetarynames.wr.usgs.gov (6. listopada 2011.)</ref> == Promatranje == Neptun nikada nije vidljiv golim okom jer ima sjaj između magnituda +7,7 i +8,0.<ref name="en7"/><ref name="en11">{{cite web |url=http://eclipse.gsfc.nasa.gov/TYPE/TYPE.html |title=Twelve Year Planetary Ephemeris: 1995–2006 |language=Engleski}} planetarynames.wr.usgs.gov (1. studeni 2011.)</ref> Promatran kroz teleskop ili bolji dvogled, Neptun izgleda kao mala blijedoplava točka, slično Uranu.<ref name="en117">Moore (2000.); str. 207</ref> Zbog Neptunove udaljenosti od Zemlje, njegov [[kutni promjer]] na nebu iznosi svega od 2,2 do 2,4 kutne sekunde,<ref name="en7" /><ref name="en11" /> najmanje od svih planeta Sunčevog sustava. Navedeni parametri razlog su zbog kojega ga je teško proučavati vizualno. Većina teleskopskih podatka bila je ograničena do pojave [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskog teleskopa Hubble]] te velikih zemljanih teleskopa s [[Adaptivna optika|adaptivnom optikom]].<ref name="en118">{{cite journal |author=Cruikshank, D. P. |title=On the rotation period of Neptune |journal=Astrophysical Journal, Part 2 - Letters to the Editor |year=1978 |volume=220 |pages=L57 - L59 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1978ApJ...220L..57C}}</ref><ref name="en119">{{cite journal |author=Max, C.; Macintosh, B.; Gibbard, S.; Roe, H.; de Pater, I.; Ghez, A.; Acton, S.; Wizinowich, P.; Lai, O. |title=Adaptive Optics Imaging of Neptune and Titan with the W.M. Keck Telescope |journal=American Astronomical Society |year=1999 |volume=31 |pages=1512 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1999BAAS...31.1512M}}</ref> Proučavanje u radiovalnom području otkrilo je da je Neptun izvor neprekidnih emisija, ali i nepravilnih praskova. Za obje pojave se smatra da nastaju iz magnetskog polja.<ref name="en50" /> Promatra li se Neptun u infracrvenom zračenju, ističu se oluje što omogućuje redovito praćenje njihovih veličina i oblika.<ref name="en120">{{cite journal |author=Gibbard, S. G.; Roe, H.; de Pater, I.; Macintosh, B.; Gavel, D.; Max, C. E.; Baines, K. H.; Ghez, A. |title=High-Resolution Infrared Imaging of Neptune from the Keck Telescope |journal=Icarus |year=2002 |volume=156 (1) |pages=1 - 15 |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2002Icar..156....1G}}</ref> == Istraživanje == {{Glavni|Istraživanje Neptuna}} Najbliži prilaz Neptunu Voyager 2 je ostvario [[25. kolovoza]] 1989. Budući da je ovo bio posljednji planet s kojim se letjelica mogla susresti, odlučeno je da se obavi blizak prelet satelita Tritona bez obzira na posljedice koje bi to moglo imati na putanju. Snimke poslane natrag na Zemlju postale su osnova cjelovečernjeg programa ''Neptune All Night'' na [[Public Broadcasting Service|PBS-u]] 1989.<ref name="en121">{{cite web |url=http://www.seti.org/about-us/voices/phillips-080503.php |title=Fascination with Distant Worlds |language=Engleski |access-date=12. kolovoza 2012. |archive-date=3. studenoga 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071103094424/http://www.seti.org/about-us/voices/phillips-080503.php |url-status=dead }} seti.org <small>''via''</small> web.archive.org (19. ožujka 2012.)</ref> [[Datoteka:Triton moon mosaic Voyager 2 (large).jpg|mini|desno|Mozaik Tritona u naglašenim bojama, napravljen od slika snimljenih letjelicom Voyager 2]] Tijekom preleta planeta bilo je potrebno 246 minuta da signali dođu do Zemlje. Letjelica je izvela bliski susret sa satelitom Nereidom prije nego što se 25. kolovoza približila na 4400&nbsp;km od Neptunove atmosfere nakon čega se istoga dana približila najvećem satelitu Tritonu.<ref name="en122">Burgess (1991.): str. 46 – 55.</ref> Sonda je snimila oko 40% površine Tritona, te otkrila stjenovitu podlogu, kanjone, smrznuti [[metan]], ledene gejzire koje izbacuju dim do visine od 8&nbsp;km, i ostale fenomene. Površina Tritona je relativno ravna - uočeno je da topografija ne varira više od jednog kilometra. Svemirska sonda potvrdila je postojanje Neptunovog magnetskog polja i njegovu sličnost s poljem Urana. Pitanje rotacijskog perioda planeta riješeno je uporabom mjerenja emisija radiovalova. Voyager 2 je pokazao da Neptun ima i neočekivano aktivan klimatski sustav. Otkriveno je i šest novih satelita te se ustanovilo da planet ima više od jednog prstena.<ref name="en57" /><ref name="en122" /> U [[2019.]] godini predložena je letjelica [[Trident (svemirska letjelica)|Trident]], koja bi 2038. trebala proći kraj Neptuna i Tritona. == Povezani članci == *[[Neptunovi prirodni sateliti]] *[[Neptunov trojanac]] *[[Sunčev sustav]] == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Literatura == {{Commonscat|Neptune (planet)}} *Baum, Richard; Sheehan, William (2003.). ''In Search of Planet Vulcan: The Ghost in Newton's Clockwork Universe''. Basic Books. {{ISBN|0-7382-0889-2}}. *Burgess, Eric (1991.). ''Far Encounter: The Neptune System''. Columbia University Press. {{ISBN|0-231-07412-3}}. *Cruikshank, Dale P. (1996.). ''Neptune and Triton''. University of Arizona Press. {{ISBN|0-8165-1525-5}}. *Elkins-Tanton, Linda T. (2006.). ''Uranus, Neptune, Pluto, and the Outer Solar System''. New York: Chelsea House. {{ISBN|0-8160-5197-6}}. *Littmann, Mark (2004.). ''Planets Beyond, Exploring the Outer Solar System''. Courier Dover Publications. {{ISBN|0-486-43602-0}}. *Miner, Ellis D.; Wessen, Randii R. (2002). ''Neptune: The Planet, Rings, and Satellites''. Springer-Verlag. {{ISBN|1-85233-216-6}}. *Moore, Patrick (2000.). ''The Data Book of Astronomy''. CRC Press. {{ISBN|0-7503-0620-3}}. *Standage, Tom (2001.). ''The Neptune File''. Penguin. {{ISBN|0802713637}}. == Vanjske poveznice == *[http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/neptunefact.html Neptune Fact Sheet] @ nnsdc.gsfc.nasa.gov {{Footer Sunčevsustav}} [[Kategorija:Neptun| ]] 0ijpbcuuoqbo1sc1dhm6j1o4uj0g77j 0 16305 7631807 7391390 2026-11-07T04:48:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.7) 7631807 wikitext text/x-wiki {{stil}} {{pravopis}} {{dodaj infookvir|otočje}} [[Datoteka:Hvar-harbour-panorama-1.jpg|mini|Pakleni otoci, pogled s [[Hvar]]a.]] [[Datoteka:Pakleni.jpg|mini|Mali Vodnjak (desno), Veli Vodnjak, Travna and Paržanj (lijevo). U pozadini se vidi otok [[Vis]].]] [[Datoteka:Pakleni Map.png|mini|Mapa Paklenih otoka.]] '''Pakleni otoci''' (izgovor: ''Pakléni otoci'') ili lokalno '''Škoji''' skupina su [[Vapnenac|vapnenačkih]] otoka u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], na [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu Jadrana. Nalaze se nekoliko stotina metara jugozapadno od grada [[Hvar (grad)|Hvar]]a i protežu se do krajnjeg zapadnog rta [[Hvar|otoka Hvara]]. == Ime == Ime su dobili prema ''paklini'', vrsti [[Borovi|borove]] [[Smola|smole]] koja se koristila u brodogradnji. Kao posljedica lokalnog dijalekta, pridjev riječi "paklina" glasi "pakleni", pa se skupina naziva "Pakleni otoci" (izgovor: "Pakléni"), a sam naziv nema veze s "[[Pakao|paklom]]".<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Benčić|first=Radoslav|url=https://www.worldcat.org/oclc/905668181|title=Rječnik govora grada Hvara : fõrske rîci i štörije|date=2014|isbn=978-953-95887-3-9|edition=Drugo Prošireno i poboljšano izdanje|location=Hvar|oclc=905668181}}</ref> Otoci se lokalno nazivaju i jednostavno "Škoji".<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Zaštićeno područje Pakleni otoci|url=https://pakleniotoci.eu/|url-status=live|access-date=2022-09-12|website=pakleniotoci.eu}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Kovačić|first=Vinko|date=2008|title=Toponimija Paklenih otoka|url=https://hrcak.srce.hr/43378|journal=Folia onomastica Croatica|language=hr|issue=17|pages=81–94|issn=1330-0695}}</ref> Za Paklene otoke jezikoslovac [[Mate Hraste]] piše:<blockquote>„Pred Hvarom [...] nalaze se Paklȅni otȍci ili Spalmadȏri. Hvarani ih zovu śkȍji (tal. scoglio = greben, otočić). Pridjev paklen znači smolast, kako tumači i prof. Skok [...] Posebnu vrstu crne smole za mazanje brodova i danas stanovnici Hvara nazivaj pakȏl < pьklъ, pȃklina.”<ref>{{Citiranje časopisa|last=Hraste|first=Mate|date=1956|title=Antroponimija i toponimija općine hvarske|url=https://hrcak.srce.hr/195363|journal=Hrvatski dijalektološki zbornik|publisher=[[JAZU]]|volume=1|pages=354|via=hrčak}}</ref></blockquote>Dakle, u Hvaru se izgovaralo ''Paklȅni otȍci'' (a ne ''Pȁkleni'' ili ''Pȁklinski ȍtoci''), kada se nije govorilo Škȍji. - ''pakȏl,¹ pãkla, pȃklina,* -e'', – sredstvo kojim su se premazivali brodovi (od toga su vjerojatno nastali službeni nazivi Pȁkleni otoci ili Pȁklinski ȍtoci, umjesto starijeg i lokalnog Paklȅni otȍci, a sada udomaćenog naziva Škȍji); usp. blȁk, katrȏm, Spalmadȏri. - ''škȏj, škȍja (ved. scoio)'' – otok (u Hvaru su škȍji sinonim za Paklene otoke, a pod Škȏj se podrazumijeva [[Sveti Klement (otok)|otok Sv. Klement]] s naseljem Vlōkȁ): Grēmȍ na Škȍj – Grēmȍ na Vlōkȕ.<ref name=":1" /><ref name=":2" /> == Položaj == Pakleni otoci se nalaze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, uz jugozapadnu obalu srednjedalmatinskog otoka Hvar.<ref name="atlas">{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/52035303|title=Veliki atlas Hrvatske|date=2002|publisher=Mozaik knjiga|isbn=953-196-925-6|editor=Borovac|editor-first=Ivanka|location=Zagreb|oclc=52035303}}</ref> Proteže se pravcem zapad - istok između 16°18'36" i 16°27'12" istočne zemljopisne dužine. Najzapadnija točka arhipelaga se nalazi na otočiću Veli Vodnjak, a najistočnija točka na otočiću Pokonji Dol.<ref name="atlas"/> Pravcem sjever - jug protežu se između 43°10'37" i 43°08'41" sjeverne zemljopisne širine. Najsjevernija točka arhipelaga se nalazi na rtu Močiguzica na otoku Svetom Klementi, dok se najjužnija točka nalazi na otočiću Stambedru.<ref name="atlas"/> Prostiranje otočja pravcem zapad - istok iznosi 8'36", tj. 3&nbsp;km, a pravcem sjever - jug 1'56", tj. 1,1&nbsp;km. == Zemljopisni raspored == U ovoj otočnoj skupini, na zapadnom kraju, označen svjetionikom, nalazi se [[Vodnjak Veli]] (44 m), prema sjeverozapadnom kraju otočja je [[Vodnjak Mali]], a sjeverno od njih hridi [[Karbun]] i [[Lengva]]. Dalje prema istoku slijede još otočići [[Travna]], [[Paržanj]] i [[Borovac (Paržanj)|Borovac]]. Ovaj arhipelag broji 19 otoka i hridi.<ref>{{Citiranje weba|title=O nama|url=https://pakleniotoci.eu/AboutUs|url-status=live|access-date=2022-09-17|website=pakleniotoci.eu}}</ref> Do njih se nalazi najveći otok u skupini, [[Sveti Klement (otok)|Sveti Klement]] (94 m) na kojemu su, od istoka prema zapadu, tri naselja: [[Momića polje]], [[Vlaka (Sveti Klement)|Vlaka]] i [[Palmižana]]. Ploveći uz njegovu sjevernu stranu nailazimo na otočić [[Škojić]] ispred uvale Vlake i hrid [[Baba (Paklinski otoci)|Baba]] ispred uvale Palmižane u kojoj je marina. Na hridi Babi nalazi se svjetionik. S južne strane otoka Sveti Klement, štiteći uvalu Soline od južnih vjetrova, nalazi se otok [[Dobri otok]], a dalje prema zapadu ispred uvale Vinogradišća otočić [[Stambedar]] i hridi [[Pločice (Stambedar)|Pločice]]. Ploveći prema istoku od Svetog Klementa nailazimo na otočiće [[Gojca]], [[Borovac (Paklinski otoci)|Borovac]] (46 m), [[Planikovac]] (27 m), [[Marinkovac]] (47 m) i [[Jerolim]] (ili Sveti Jerolim, 22 m). Prolazi između otoka Sveti Klement, Borovac, Planikovac i Marinkovac nazivaju se redom Velo ždrilo, Malo ždrilo i Ždrilca.<ref name=":2" /> Od otoka Hvara cijelu ovu skupinu otoka dijeli [[Pakleni kanal]]. Pred samim gradom [[Hvar (grad)|Hvarom]], nalazi se otočić [[Gališnik]] (lokalno: ''Galešnik''), a dalje prema jugoistoku ispred istoimene uvale nalazi se otočić [[Pokonji dol]] sa [[Svjetionik Otočić Pokonji dol|svjetionikom]]. Iako sa suprotne strane kanala, ovi otočići također spadaju u navedenu skupinu. Plovnost između otoka je otežana i opasna, zbog jakih morskih struja, posebica za [[Jugo|juga]] i zbog brojnih hridi i grebena. == Biljni svijet == Vegetacijski pokrov otoka većim dijelom čine [[mediteranska flora|mediteranska]] [[makija]] [[česmina|česmine]], [[mirta|mirte]], [[pelin]]a i [[smreka|smrče]], a manjim dijelom niska [[šuma]] [[alepski bor|alepskog bora]] i nešto poljoprivrednih kultura.<ref name="NacrtFl">{{Citiranje weba|title=STRATEGIJA RAZVOJA GRADA HVARA DO 2020. godine|url=http://www.hvar.hr/portal/wp-content/uploads/Strategija-razvoja-Grada-Hvara-do-2020..pdf|url-status=live|website=hvar.hr|quote=Zahvljujući svom geografskom položaju te povoljnim klimatskim uvjetima otok Hvar iznimno je bogat bujnom suptropskom vegetacijom. Među ostalima ističu se palme, agave, aloje, indijske smokve, lovor, ružmarin, borovi, pinije, lavanda i mnoge druge aromatične biljke.}}</ref><ref name="DN">{{Citiranje weba |url=http://www.dalmatian-nature.hr/hr/podrucje-details/pakleni-otoci |title=Zaštićena područja: Značajni krajobraz — Pakleni otoci na dalmatian-nature.hr |access-date=16. studenoga 2010. |archive-date=4. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090404054847/http://www.dalmatian-nature.hr/hr/podrucje-details/pakleni-otoci |url-status=dead }}</ref> Šume na Paklenim otocima su prema Prostornom planu uređenja Grada Hvara označene kao [[šuma posebne namjene|šume posebne namjene]] čija je funkcija [[Rekearacija|rekreacijska]].<ref name=":6" /> Na otocima raste i [[vrijesak]] i [[ružmarin]], zatim [[kadulja]], [[kamilica]], [[majčina dušica]], [[komorač]], [[lovor]], kao i druge [[aromatično bilje|aromatične]] mediteranske biljke.<ref name="NacrtFl"/><ref name="TZHPO">{{Citiranje časopisa |url=http://www.tzhvar.hr/hr/hvar/destinacije/pakleni_otoci/ |title=- TZ Hvar: Destinacije — Izletišta na Paklenim otocima |archive-url=https://web.archive.org/web/20090917111850/http://www.tzhvar.hr/hr/hvar/destinacije/pakleni_otoci/ |archive-date=17. rujna 2009. |access-date=16. studenoga 2010.}}</ref> ==Povijest== Najraniju ljudsku prisutnost na otocima svjedoče gomile, kojih je nekoliko na otoku Sveti Klement i koje ukazuju da je otok bio pogrebno mjesto.<ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Kulturno - povijesna baština|url=https://pakleniotoci.eu/PakleniIslands/CulHisHeritage|url-status=live|access-date=2022-09-18|website=pakleniotoci.eu}}</ref> Jedna se nalazi na Veloj glavi, četiri su istočno od naselja Momića polje, jedna s jugozapadne strane vrha Glavica, dok su tri zapadno od naselja [[Palmižana|Palmižane]].<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=2007-06-27|title=Prostorni plan uređenja grada Hvara|url=http://www.hvar.hr/Portals/3/PPUzastita_25000.pdf|url-status=dead|access-date=2022-09-18|website=web.archive.org|archive-date=27. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070627042105/http://www.hvar.hr/Portals/3/PPUzastita_25000.pdf}}</ref> Kada su se Rimljani polovicom [[2. stoljeće pr. Kr.|2. st. pr. Kr.]] sukobili s Ilirskim plemenima, posebno [[Dalmati]]ma za strateške i logističke potrebe su osim luka na otoku Hvaru, koristili i luke na otoku Šćedru, kao i na Paklenim otocima. Osim naselja Vlaka u uvali Soline nalaze se ostatci rimskog [[Ladanjska arhitektura antike u Hrvatskoj|ladanjskog]] posjeda, tj. [[villae rusticae]] s ostatcima mozaika, koji je ukrašavao dno [[bazen]]a.<ref name="hvar.hr">{{Citiranje weba|title=Hvar.hr|url=http://www.hvar.hr/Default.aspx?tabid=35&newsType=ArticleView&articleId=86|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610131839/http://www.hvar.hr/Default.aspx?tabid=35&newsType=ArticleView&articleId=86|archive-date=10. srpnja 2007.}}</ref><ref name="mthvar.com">{{Citiranje weba|date=2009-10-10|title=The islets called Pakleni|url=http://www.mthvar.com/paklinski-islands|access-date=2022-09-18|website=web.archive.org|archive-date=10. listopada 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20091010144820/http://www.mthvar.com/paklinski-islands|url-status=bot: unknown}}</ref> Ostaci rimske arhitekture pronađeni su i u uvali Okoriji. Južno od hridi [[Baba (Pakleni otoci)|Babi]] na sjevernoj strani otoka Svetog Klementa, evidentirano je hidroarheološko nalazište Palmižana, na kojem su pronađeni ostatci antičkog broda iz doba Rimskog Carstva, koji je prevozio više od 10.000 komada keramičkog posuđa,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sanader|first=Mirjana|date=2006|title=O antičkoj provincijalnoj arheologiji u Hrvatskoj, s naglaskom na gospodarstvu|url=https://hrcak.srce.hr/21627|journal=Opvscvla archaeologica|language=hr|volume=30|issue=1|pages=143–182|issn=0473-0992}}</ref> dok je na Marinkovcu evidentirano nalazište s većom koncentracijom keramike, i mogućim ostatkom rimske arhitekture. Otočić Marinkovac je nekada nosio naziv po svetom Stjepanu, no nisu pronađeni ostaci sakralnog objekta koji bi bio njemu posvećen. Od 16. stoljeća, točnije 1539. [[dominikanci]] su na Svetom Klementu imali [[hospicij]].<ref name=":4" /><ref>{{Citiranje weba|last=|first=|title=Povijest dominikanskog Reda u Hrvatskoj|url=https://www.dominikanci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3:povijest-reda-15411376&catid=2|url-status=live|access-date=2022-09-18|website=Dominikanci|language=hr-hr}}</ref> Na otočiću Svetom Jerolimu, koji se nekada nalazio u posjedu [[franjevci|franjevačkog]] reda se nalazila mala crkva koja je nestala pred kraj 15. stoljeća. Tijekom srednjeg vijeka na otočiću, se vadila sol i napasala stoka.<ref name=":7" /> Od objekata pod zaštitom na otocima se nalaze tri. U naselju Vlaci se nalazi crkva svetog Klementa iz 16. stoljeća.<ref name=":5">{{Citiranje weba|title=Crkva sv. Klementa|url=https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-6448|url-status=live|access-date=2022-09-18|website=registar.kulturnadobra.hr}}</ref> Crkva je obnovljena u znak sjećanja na Višku bitku iz 1866. i na potonuće austro-ugarske fregate Radetzkog koje se dogodilo 1869.<ref name=":5" /> Fregata, porinuta 1854. godine, deplasmana 2.234 t i brzine 9 čvorova je potonula zbog eksplozije baruta 0,5 milja od otočića Velog Vodnjaka, odnosno oko 10 milja sjeverno od Visa, s 325 mornara.<ref name="query.nytimes.com">{{Citiranje weba|date=2018-10-11|title=TRAGEDY AT SEA.; Particulars of the Loss of the Austrian Frigate Radetzky--Three Hundred Men Perish. ENGLAND AND AMERICA. - The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1869/03/12/archives/tragedy-at-sea-particulars-of-the-loss-of-the-austrian-frigate.html|access-date=2022-09-18|website=web.archive.org|archive-date=11. listopada 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20181011013857/https://www.nytimes.com/1869/03/12/archives/tragedy-at-sea-particulars-of-the-loss-of-the-austrian-frigate.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Tri godine prije, sudjelovala je u [[Viška bitka 1866.|bitci kod Visa]], a 1864. kao dio prusko-austrijske mornarice u bici u Helgolandskom zaljevu.<ref name="query.nytimes.com"/> Druga dva su svjetionik [[Pokonji Dol]], na istoimenom otočiću i bitnica [[Gališnik]], koju su na ulazu u hvarsku luku, nakon povlačenja Francuza iz Ilirskih provincija, sagradili Austrijanci 1836. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=GRAD HVAR PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA HVARA - IZMJENE I DOPUNE -|url=http://www.hvar.hr/portal/wp-content/uploads/PPUG-Hvar_Odredbe-za-provodjenje_JR_130215.pdf|url-status=live|format=PDF}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Info & History|url=http://www.island-hvar.net/info/hvar.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090922132112/http://www.island-hvar.net/info/hvar.htm|archive-date=22. rujna 2009.|language=en}}</ref> == Stanovništvo == Na otoku [[Sveti Klement (otok)|Svetom Klementu]] se nalaze tri naselja: Momića Polje, Vlaka i Palmižana, koja nemaju stalnih stanovnika, pa prema tome u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj nisu uvedena u popis naselja Republike Hrvatske.<ref name="hvar.hr"/><ref>{{Citiranje weba|title=Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_86_2045.html|access-date=2022-09-17|website=narodne-novine.nn.hr}}</ref> Krajem 19. stoljeća u naselju Vlaka je živjelo oko 70 stanovnika.<ref name="hvartours.com">{{Citiranje weba|title=Pakleni islands tour from Hvar|url=https://www.hvartours.com/tour/paklinski-islands-getaways/|access-date=2022-09-17|website=Hvar Tours|language=en-US}}</ref> Naselja su danas naseljena tek ljeti.<ref name="hvartours.com"/> == Promet i gospodarstvo == Samo ime otočja govori o najranijim djelatnostima koje su se vršile na otocima - brodogradnji i iskorištavanju bogatstva okolnog mora. Na njima postoji i nekoliko manjih obradivih površina, na kojima se u povijesti uzgajalo žito.<ref name="tz-hvar">{{Citiranje weba|date=|title=Izletišta na Paklenim otocima|url=http://tzhvar.hr/hr/hvar/destinacije/pakleni_otoci/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111225041920/http://tzhvar.hr/hr/hvar/destinacije/pakleni_otoci/|archive-date=25. prosinca 2011.|access-date=2022-09-17|website=web.archive.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=www.magicmarinac.hr|title=Atrakcije|url=https://visithvar.hr/hr/see-and-do/atrakcije/|access-date=2022-09-17|website=Visit Hvar – Turistička zajednica grada Hvara službena stranica|language=hr}}</ref> Danas se ljudska djelatnost na otocima, koja su postala jedna od hvarskih izletišta, bazira na iskorištavanju njihove prirodne ljepote u turističke svrhe. Palmižana je najstarije i najpoznatije hvarsko izletište,<ref name="tz-hvar"/> s čije se sjeverne strane u istoimenoj uvali, na otoku Sveti Klement nalazi ACI marina Palmižana kapaciteta 160 vezova.<ref name="tz-hvar"/> U Palmižani se nalazi nekoliko restorana i pansiona. Ostala izletišta su Ždrilica, otočić Sveti Jerolim i Stipanska uvala na Marinkovcu, od kojih su posljednja dva nudistička kupališta. Sva su opremljena restoranima i do njih voze redoviti taksi - brodovi iz grada Hvara.<ref name="tz-hvar"/> U naselju Vlaka se zadnje nedjelje u srpnju održava pučka svetkovina posvećena zaštitinik otoka svijetom Klementu.<ref name=":4">{{Citiranje weba|title=PAKLENI OTOCI – Crkva »Sv. Klementa« {{!}} topohvar|url=https://www.topohvar.at/topo/orte/op/op-ci-01-1/|url-status=live|access-date=2022-09-17|language=}}</ref> U naselju se također nalazi nekoliko restorana.<ref name="tz-hvar"/> Osim nautičkog i nudističkog, Pakleni otoci su i središte ronilačkog turizma.<ref name=":3" /> Jedna od zanimljivijih lokacija za ronjenje je Sika od Vodnjaka, istočno od otočića Velog Vodnjaka, koja se sastoji od nekoliko uskih okomitih hridina.<ref name="hvar-PO">{{Citiranje weba|date=2009-09-17|title=Izletišta na Paklenim otocima|url=http://www.tzhvar.hr/hr/hvar/destinacije/pakleni_otoci/|url-status=dead|access-date=2022-09-18|website=web.archive.org|archive-date=17. rujna 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090917111850/http://www.tzhvar.hr/hr/hvar/destinacije/pakleni_otoci/}}</ref> Među njima je najupečatljivija hridina [[Kampel]] ili Kampanel koja se okomito uzdiže s dubine od oko 46 m, na dubinu od 15 m ispod razine mora.<ref name="hvar-PO"/> Ostale ronilačke destinacije su podmorje Stambedara i Ujedinjeno Gaško gdje se na dubini od 5 m nalazi 30 m dugačka podmorska špilja.<ref name=":3">{{Citiranje weba|date=|title=NAŠ RONILAČKI CENTAR|url=http://www.happyhvar.com/diving.php?ln=cr|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20070703004834/http://www.happyhvar.com/diving.php?ln=cr|archive-date=2007-07-03|access-date=2022-09-17|website=web.archive.org}}</ref> Pored Palmižane je izgrađen [[helidrom]], jedan od dva na području Grada Hvara. Sigurnost plovidbe oko Paklenih otoka regulirana je s nekoliko svjetionika, koji se nalaze na rtu Klobuku, na otočiću Velom Vodnjaku, Svetom Jerolimu, Pokonjem Dolu i Galešniku, kao i na hridi Babi pred ulazom u ACI marinu Pamižanu. == Spomenik prirode == Prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske, Pakleni otoci su zaštićeni spomenik prirode u kategoriji značajnog krajolika, tj. zaštićenog krajolika, kojim upravlja Županijska javna ustanova za gospodarenje zaštićenim dijelovima prirode. Otoci su, prema odluci Sabora [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] pod zaštitom od 1972. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Opći podatci|url=https://pakleniotoci.eu/PakleniIslands/GeneralInfo|url-status=live|access-date=2022-09-18|website=pakleniotoci.eu}}</ref> Unatoč tome što se arhipelag nalazi pod zaštitom, naglašen je problem nelegalne gradnje na otocima, gdje se u uvalama grade pojedini ili čak skupine objekata. Iako se problem nelegalne gradnje javlja u manjoj mjeri nego na kopnu, s obzirom na osjetljivost prostora njegove se vrijednosti narušavaju. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Paklinski otoci}} * [https://pakleniotoci.eu pakleniotoci.eu] [[Kategorija:Pakleni otoci| ]] no570nzxag75hf0m906ee5jt3rwcipe 10 18293 7631712 7630279 2026-11-06T22:22:51Z Maestro Ivanković 73870 arhiviranje + https://sport.hrt.hr/vise-sportova/zdrilic-europski-prvak-hrvatskoj-sest-medalja-na-ep-u-gluhih-12985859 7631712 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Sinj 20210914 18h35 pogled sa zapada.jpg|desno|200px|link=Sinj]] * [[31. listopada]] – Hrvatska plivačka reprezentacija [[gluhoća|gluhih]] završila je Europsko prvenstvo u njemačkom [[Freiburg]]u sa šest osvojenih [[medalja]]: jednim zlatom, jednim srebrom i četiri bronce. Najuspješniji [[:Kategorija:Hrvatski plivači|hrvatski plivač]] bio je [[Nikola Zdrilić]], koji je osvojio četiri medalje i prvi put u karijeri postao europski prvak. * [[30. listopada]] – [[Grad]] [[Sinj]] pridružio se [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkim]] [[Dodatak:Općine Bosne i Hercegovine|općinama]] [[Kupres]] i [[Tomislavgrad]] te [[Dodatak:Gradovi Bosne i Hercegovine|gradu]] [[Livno]] u inicijativi za osnivanje budućeg [[UNESCO]]-ova [[geopark]]a »[[Dinaridi]] – od izvora pa do [[Jadran]]a«. Potpisan je i sporazum o prekograničnoj suradnji koji bi povezao [[prirodna baština|prirodnu baštinu]], [[kulturno naslijeđe]] i [[turizam|turističku ponudu]] pograničnih krajeva. * [[29. listopada]] – U povodu 220. obljetnice [[Židovska općina Zagreb|Židovske općine Zagreb]] u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]] otvorena je izložba »[[Zagreb]] i [[Židovi]]«. * [[28. listopada]] – U [[Sisak|Sisku]] je svečano otvorena nova zgrada Ekonomske škole Sisak, čime je obilježena i 70. obljetnica djelovanja te [[škola|obrazovne ustanove]]. A nakon više od godinu dana u [[Topusko]]m je završena obnova i [[modernizacija]] Lječilišta i Termi, najveće investicije u [[turizam]] u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. * [[27. listopada]] – Nakon šest [[godina]] opsežne [[Potres u Zagrebu 2020.|poslijepotresne]] obnove vrijedne 75 [[milijun]]a [[euro|eura]], u [[Zagreb]]u je svečano otvoren [[Muzej Mimara]]. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Marin Srakić]], [[Mišo Hrnjak]], [[Mišo Kovač]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> hfbhg3wjre8lohto863fe61jh7osqq2 7631716 7631712 2026-11-06T22:31:20Z Maestro Ivanković 73870 arhiviranje + https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/znanstvenici-s-pmf-a-objasnili-kako-stanica-regulira-duljinu-diobenog-vretena-12987192 7631716 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Sinj 20210914 18h35 pogled sa zapada.jpg|desno|200px|link=Sinj]] * [[1. studenoga]] – [[Istraživanje]] Shanea A. Fiorenze i Nenada Pavina sa [[zagreb]]ačkog [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta]] dalo je odgovor na dugogodišnju zagonetku o načinu na koji [[stanica]] regulira duljinu [[diobeno vreteno|diobenog vretena]], ključne strukture za pravilnu raspodjelu [[kromosom]]a tijekom [[stanična dioba|stanične diobe]]. * [[31. listopada]] – Hrvatska [[plivanje|plivačka]] reprezentacija [[gluhoća|gluhih]] završila je Europsko prvenstvo u njemačkom [[Freiburg]]u sa šest osvojenih [[medalja]]: jednim zlatom, jednim srebrom i četiri bronce. Najuspješniji [[:Kategorija:Hrvatski plivači|hrvatski plivač]] bio je [[Nikola Zdrilić]], koji je osvojio četiri medalje i prvi put u karijeri postao europski prvak. * [[30. listopada]] – [[Grad]] [[Sinj]] pridružio se [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkim]] [[Dodatak:Općine Bosne i Hercegovine|općinama]] [[Kupres]] i [[Tomislavgrad]] te [[Dodatak:Gradovi Bosne i Hercegovine|gradu]] [[Livno]] u inicijativi za osnivanje budućeg [[UNESCO]]-ova [[geopark]]a »[[Dinaridi]] – od izvora pa do [[Jadran]]a«. Potpisan je i sporazum o prekograničnoj suradnji koji bi povezao [[prirodna baština|prirodnu baštinu]], [[kulturno naslijeđe]] i [[turizam|turističku ponudu]] pograničnih krajeva. * [[29. listopada]] – U povodu 220. obljetnice [[Židovska općina Zagreb|Židovske općine Zagreb]] u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]] otvorena je izložba »[[Zagreb]] i [[Židovi]]«. * [[28. listopada]] – U [[Sisak|Sisku]] je svečano otvorena nova zgrada Ekonomske škole Sisak, čime je obilježena i 70. obljetnica djelovanja te [[škola|obrazovne ustanove]]. A nakon više od godinu dana u [[Topusko]]m je završena obnova i [[modernizacija]] Lječilišta i Termi, najveće investicije u [[turizam]] u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Marin Srakić]], [[Mišo Hrnjak]], [[Mišo Kovač]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> 6w0vefutzkxq3qo2aisi4oqrhj0xest 7631721 7631716 2026-11-06T22:41:29Z Maestro Ivanković 73870 arhiviranje + https://vijesti.hrt.hr/eu/premijer-plenkovic-na-svjetskom-forumu-za-demokraciju-12988676 7631721 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Sinj 20210914 18h35 pogled sa zapada.jpg|desno|200px|link=Sinj]] * [[2. studenoga]] – U organizaciji [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] u [[Strasbourg]]u je otvoren Svjetski forum za [[demokracija|demokraciju]]: u radu foruma sudjelovao je i [[hrvatski premijer]] [[Andrej Plenković]], koji je govorio o [[energetska sigurnost|energetskoj sigurnosti]], nezakonitim migracijama i stanju na [[zapadni Balkan|zapadnom Balkanu]]. * [[1. studenoga]] – [[Istraživanje]] Shanea A. Fiorenze i Nenada Pavina sa [[zagreb]]ačkog [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta]] dalo je odgovor na dugogodišnju zagonetku o načinu na koji [[stanica]] regulira duljinu [[diobeno vreteno|diobenog vretena]], ključne strukture za pravilnu raspodjelu [[kromosom]]a tijekom [[stanična dioba|stanične diobe]]. * [[31. listopada]] – Hrvatska [[plivanje|plivačka]] reprezentacija [[gluhoća|gluhih]] završila je Europsko prvenstvo u njemačkom [[Freiburg]]u sa šest osvojenih [[medalja]]: jednim zlatom, jednim srebrom i četiri bronce. Najuspješniji [[:Kategorija:Hrvatski plivači|hrvatski plivač]] bio je [[Nikola Zdrilić]], koji je osvojio četiri medalje i prvi put u karijeri postao europski prvak. * [[30. listopada]] – [[Grad]] [[Sinj]] pridružio se [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkim]] [[Dodatak:Općine Bosne i Hercegovine|općinama]] [[Kupres]] i [[Tomislavgrad]] te [[Dodatak:Gradovi Bosne i Hercegovine|gradu]] [[Livno]] u inicijativi za osnivanje budućeg [[UNESCO]]-ova [[geopark]]a »[[Dinaridi]] – od izvora pa do [[Jadran]]a«. Potpisan je i sporazum o prekograničnoj suradnji koji bi povezao [[prirodna baština|prirodnu baštinu]], [[kulturno naslijeđe]] i [[turizam|turističku ponudu]] pograničnih krajeva. * [[29. listopada]] – U povodu 220. obljetnice [[Židovska općina Zagreb|Židovske općine Zagreb]] u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]] otvorena je izložba »[[Zagreb]] i [[Židovi]]«. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Marin Srakić]], [[Mišo Hrnjak]], [[Mišo Kovač]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> m333k2pvwr6asnyyh0gbl80bdp8fdn0 7631732 7631721 2026-11-06T22:59:22Z Maestro Ivanković 73870 arhiviranje + https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti/u-argentini-prikazan-film-o-drazenu-petrovicu-12990246 7631732 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Dražen (2024.).jpg|desno|130px|link=Dražen (2024.)]] * [[3. studenoga]] – U [[Argentina|argentinskom]] [[grad]]u [[Mendoza (Mendoza, Argentina)|Mendozi]] je u sklopu 22. izdanja Susreta s [[Europa|europskim]] [[film]]om prikazan [[biografski film]] o slavnom [[:Kategorija:Hrvatski košarkaši|hrvatskom košarkašu]] [[Dražen Petrović|Draženu Petroviću]]. * [[2. studenoga]] – U organizaciji [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] u [[Strasbourg]]u je otvoren Svjetski forum za [[demokracija|demokraciju]]: u radu foruma sudjelovao je i [[hrvatski premijer]] [[Andrej Plenković]], koji je govorio o [[energetska sigurnost|energetskoj sigurnosti]], nezakonitim migracijama i stanju na [[zapadni Balkan|zapadnom Balkanu]]. * [[1. studenoga]] – [[Istraživanje]] Shanea A. Fiorenze i Nenada Pavina sa [[zagreb]]ačkog [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta]] dalo je odgovor na dugogodišnju zagonetku o načinu na koji [[stanica]] regulira duljinu [[diobeno vreteno|diobenog vretena]], ključne strukture za pravilnu raspodjelu [[kromosom]]a tijekom [[stanična dioba|stanične diobe]]. * [[31. listopada]] – Hrvatska [[plivanje|plivačka]] reprezentacija [[gluhoća|gluhih]] završila je Europsko prvenstvo u njemačkom [[Freiburg]]u sa šest osvojenih [[medalja]]: jednim zlatom, jednim srebrom i četiri bronce. Najuspješniji [[:Kategorija:Hrvatski plivači|hrvatski plivač]] bio je [[Nikola Zdrilić]], koji je osvojio četiri medalje i prvi put u karijeri postao europski prvak. * [[30. listopada]] – [[Grad]] [[Sinj]] pridružio se [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkim]] [[Dodatak:Općine Bosne i Hercegovine|općinama]] [[Kupres]] i [[Tomislavgrad]] te [[Dodatak:Gradovi Bosne i Hercegovine|gradu]] [[Livno]] u inicijativi za osnivanje budućeg [[UNESCO]]-ova [[geopark]]a »[[Dinaridi]] – od izvora pa do [[Jadran]]a«. Potpisan je i sporazum o prekograničnoj suradnji koji bi povezao [[prirodna baština|prirodnu baštinu]], [[kulturno naslijeđe]] i [[turizam|turističku ponudu]] pograničnih krajeva. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Marin Srakić]], [[Mišo Hrnjak]], [[Mišo Kovač]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> ijs544zdzyntlc02yydqhoak1b6ivkp 0 20310 7631533 7620768 2026-11-06T13:42:35Z ~2026-58972-92 377720 /* */ 7631533 wikitext text/x-wiki {{Infookvir bivše zemlje svijeta |ime = Austro-Ugarska Monarhija |hr_ime = Austro-Ugarska Monarhija |izvorno_ime = <small>''Österreichisch-Ungarische Monarchie'' ({{Small|[[Njemački jezik|njem.]]}})<br />''Osztrák-Magyar Monarchia'' ({{Small|[[Mađarski jezik|mađ.]]}})''</small> |genitiv = Austro-Ugarske Monarhije |kontinent = Europa |titula_predstavnik = [[Dodatak:Popis premijera Austrije|Premijer Austrije]] |vlada_tip = monarhija |period = [[1867.]] – [[1918.]] |godina_start = 1867. |godina_kraj = 1918. |događaj_start = [[Austro-ugarska nagodba]] |godina_predstavnik2 = [[1918.]] |godina_zamjenik1 = [[1867.]] – [[1871.]] |zamjenik2 = [[János Hadik]] <small>(posljednji)</small> |godina_zamjenik2 = [[1918.]] |legislatura = {{Nowrap|<small>''dvije nacionalne legislature''</small>}} |dom1 = [[Dom lordova (Austrija)|Dom lordova]] <small>(gornji dom)</small><br />{{Nowrap|[[Dom zastupnika (Austrija)|Dom zastupnika]] <small>(donji dom)</small>}} |dom2 = [[Dom velikaša]] <small>(gornji dom)</small><br />{{Nowrap|[[Dom zastupnika (Mađarska)|Dom zastupnika]] <small>(donji dom)</small>}} |tip_dom1 = [[Carevinsko vijeće]] |tip_dom2 = [[Ugarski sabor]] |era = [[novi vijek]] |događaj1 = [[Berlinski kongres]] |datum_događaj1 = 13. srpnja 1878. |datum_start = 29. svibnja 1867. |događaj_kraj = [[Raspad Austro-Ugarske|Raspad]] |datum_kraj = 31. listopada 1918. |događaj2 = [[Sarajevski atentat]] |datum_događaj2 = 28. lipnja 1914. |događaj3 = [[Srpanjski ultimatum]] |datum_događaj3 = 23. srpnja 1914. |događaj4 = Početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] |datum_događaj4 = 28. srpnja 1914. |događaj_poslije = [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Mirovni sporazumi]]^{<small>1</small>} |datum_poslije = 1919. i 1920. |p1 = Austrijsko Carstvo |flag_p1 = Flag_of_the_Habsburg_Monarchy.svg |s1 = Njemačka Austrija |s2 = Demokratska Republika Mađarska |s3 = Država Slovenaca, Hrvata i Srba |s4 = Prva Čehoslovačka Republika |s5 = Kraljevina Rumunjska |s6 = Zapadna Ukrajinska Narodna Republika |s7 = Druga Poljska Republika |s8 = Talijanska uprava za Kvarner |s9 = Kraljevina Italija |s10 = Lemko-Rusinska Republika |s11 = Republika Komańcza |s12 = Banatska Republika |flag_s1 = Flag of Austria (1230–1934, 1945–2000).svg |flag_s2 = Flag of Hungary (1918-1919; 3-2 aspect ratio).svg |flag_s3 = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg |flag_s4 = Flag of Bohemia.svg |flag_s5 = Flag of Romania.svg |flag_s6 = Flag of Ukraine (1917–1921).svg |flag_s7 = Flag of Poland (1919–1928).svg |flag_s8 = Labaro Reggenza Italiana del Carnaro.svg |flag_s9 = Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg |flag_s10 = Прапор Лемко-Русинської Республіки.svg |flag_s11 = Flag of Ukraine.svg |flag_s12 = Socialist red flag.svg |danas = {{Z+X|AUT}}<br>{{Z+X|BIH}}<br>{{Z+X|CG}}<br>{{Z+X|ČEŠ}}<br>{{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|ITA}}<br>{{Z+X|MAĐ}}<br>{{Z+X|POLJ}}<br>{{Z+X|RUM}}<br>{{Z+X|SLK}}<br>{{Z+X|SLO}}<br>{{Z+X|SRB}}<br>{{Z+X|UKR}} |fusnote = ¹ – Sporazum u St. Germaineu potpisan je [[10. rujna]] [[1919.]], a onaj u Trianonu [[4. lipnja]] [[1920.]] |zastava = Ensign of Austro-Hungarian civil fleet (1869-1918).svg |grb_veličina = 155px |zastava_i = Austro-Ugarska#Zastave i grbovi Austro-Ugarske Monarhije |zastava_tip = Civilna zastava |grb = Austro-hungarian coat of arms 1914.svg |grb_i = Grb |mapa = Austro-Hungarian Monarchy (1914).svg |mapa_veličina = 335px |mapa_opis = Teritorij Austro-Ugarske Monarhije (zeleno) na zemljovidu Europe prije početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] (1914.) |mapa2 = Cisleithania, Lands of the Crown of Saint Stephen, Bosnia and Herzegovina.svg |mapa2_veličina = 315px |mapa2_opis = '''Podjela Austro-Ugarske Monarhije:'''<br />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25px]] [[Cislajtanija]] (ružičasto)<br />[[Datoteka:Flag of Hungary (1896-1915; angels; 3-2 aspect ratio).svg|border|25px]] [[Zemlje Krune sv. Stjepana]] (zeleno)<br />[[Datoteka:Flag of Bosnia (1878–1908).svg|border|25px]] [[Kondominij Bosne i Hercegovine]] (ljubičasto) |glavni_grad = '''[[Beč]]''' <small>([[Cislajtanija]])</small><br />{{Nowrap|'''[[Budimpešta]]''' <small>([[Zemlje Krune sv. Stjepana|Translajtanija]])</small>}} |geslo = '''''Indivisibiliter ac inseparabiliter'''''<br />([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''Nedjeljivi i neodvojivi'') |himna = '''''[[Kaiserhymne]]'''''<br />([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''Carevka'')<br /><center>[[Datoteka:Gott erhalte, Gott beschütze -- Kaiserhymne (1910's recording).ogg]]</center> |jezik = {{nowrap|'''Službeni:''' [[njemački]], [[mađarski]], [[hrvatski]]}}<hr />'''Ostali:''' [[Češki jezik|češki]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Rusinski jezik|rusinski]], [[Rumunjski jezik|rumunjski]], [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Talijanski jezik|talijanski]], [[Bošnjački jezik|bošnjački]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Karpatski romski jezik|karpatski romski]], [[jidiš]], [[Istrorumunjski jezik|istrorumunjski]], [[Furlanski jezik|furlanski]], [[Ladinski jezik|ladinski]] |valuta = {{Nowrap|{{•}} [[Austro-ugarski gulden|gulden]] <small>(1868. – 1892.)</small>}}<br>{{•}} [[Austro-ugarska kruna|kruna]] <small>(1892. – 1918.)</small> |predstavnik1 = [[Friedrich Ferdinand von Beust|F. F. von Beust]] <small>(prvi)</small> |vođa1 = [[Franjo Josip I.]] |vođa2 = [[Karlo I. Austrijski|Karlo I. i IV.]] |zamjenik1 = [[Gyula Andrássy]] <small>(prvi)</small> |godina_vođa1 = [[1867.]] – [[1916.]] |godina_vođa2 = [[1916.]] – [[1918.]] |godina_predstavnik1 = [[1867.]] – [[1868.]] |predstavnik2 = [[Heinrich Lammasch]] <small>(posljednji)</small> |titula_vođa = [[Car i kralj]] |titula_zamjenik = [[Dodatak:Popis premijera Mađarske|Premijer Ugarske]] |stat_godina1 = [[1910.]]<ref name="HE" /><ref name="IE">{{Citiranje weba|last=Bertoša|first=Slaven|author-link=Slaven Bertoša|title=Austro-Ugarska Monarhija|url=https://istra.lzmk.hr/clanak/austro-ugarska-monarhija|url-status=live|access-date=2024-04-01|website=[[Istarska enciklopedija]] (2005.), mrežno izdanje (istra.lzmk.hr)|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> |stat_površina1 = 676616 |stat_pop1 = 51356465 |vjera = {{•}} [[katoličanstvo]] – 76,6 %<br />{{Nowrap|{{•}} [[protestantizam]] – 8,9 %}}<br />{{•}} [[pravoslavlje]] – 8,7 %<br />{{•}} [[židovstvo]] – 4,4 %<br />{{•}} [[islam]] – 1,3 % }} '''Austro-Ugarska Monarhija'''<ref name="HE">{{Citiranje weba|title=Austro-Ugarska|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/austro-ugarska|url-status=live|access-date=2024-04-01|website=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje (enciklopedija.hr)|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> – poznata i pod nazivima '''Austro-Ugarsko Carstvo'''<ref>{{Citiranje weba|last=Bertoša|first=Slaven|author-link=Slaven Bertoša|title=Austrijsko Carstvo|url=https://istra.lzmk.hr/clanak/austrijsko-carstvo|url-status=live|access-date=2024-04-01|website=[[Istarska enciklopedija]] (2005.), mrežno izdanje (istra.lzmk.hr)|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> i '''Dvojna Monarhija'''<ref name="HE" /> – bila je [[Habsburška Monarhija]] u razdoblju od [[1867.]] do [[1918.]], tj. od [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Bila je srednjoeuropska [[Višenarodna država|višenacionalna država]] s vladarima iz [[Habsburško-Lotaringovci|habsburške]] dinatije, a po površini je, nakon [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], bila najveća država u Europi.<ref name="HE" /> ==Ime države== Službeno puno ime monarhije bilo je [[Cislajtanija|Kraljevine i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću]]<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rsk&datum=19160304&seite=00000279 List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću.] List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću 30. aprila 1916.(pristupljeno 23. rujna 2018.)</ref> i [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemlje svete ugarske krune Svetog Stjepana]],<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=271819 Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol.38 No.2. srpnja 2017..] László Heka; ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE (U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE) str. 856. (pristupljeno 23. rujna 2018.)</ref> pri čemu se naziv Kraljevine i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću odnosio na austrijski dio monarhije, a naziv Zemlje svete ugarske krune Svetog Stjepana na ugarski dio. Prilikom sklapanja [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] nije bilo dogovoreno pitanje imena nove državne zajednice, te će 1868. car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] donijeti odluku kako će u međunarodnim odnosima monarhija zbog ekonomičnosti i jasnoće naizmjenično koristiti skraćena imena Austro-Ugarska Monarhija i Austro-Ugarska Carevina. * Službeno ime na [[Njemački jezik|njemačkom]]: ''Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder und die Länder der Heiligen Ungarischen Stephanskrone''. * Službeno ime na [[Mađarski jezik|mađarskom]]: ''A Birodalmi Tanácsban képviselt királyságok és országok és a Magyar Szent Korona országai''. * Službeno ime na [[Češki jezik|češkom]]: ''Království a země na Říšské radě zastoupené a Zemí svaté Štěpánské koruny uherské''. == Povijest == Austro-Ugarska je utemeljena [[8. lipnja]] [[1867.]] [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarskom nagodbom]] kojom je osigurana jednakopravnost [[Mađarska|Mađarske]] u državno-upravnim odnosima s [[Austrija|Austrijom]]. Dvojna monarhija raspala se nakon poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Nakon što je [[Pruska]] 1866. u [[bitka kod Sadowe|Bitki kod Sadowe]] porazila [[Njemački savez]], predvođen Austrijom, te time prouzročila njegov raspad, uzdrmana carska kuća [[Habsburg]]a uvidjela je nužnost za postizanje dogovora s [[Mađarska|mađarskim nacionalizmom]] čiji je ustanak za neovisnost ugušila 1849., uz pomoć hrvatskog bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] te velikodušnu intervenciju [[Rusko carstvo|carske Rusije]]. Novonastala dualna monarhija stvorena je kao politički savez jednakopravnih državnih zajednica Austrije i Mađarske, sa zajedničkim vanjskim poslovima, vanjskom trgovinom i vojskom, te je Habsburški care ostao državnim poglavar ustavne monarhije. Takvo se državno uređenje u povijesnoj terminologiji često opisuje kao [[realna unija]]. Odmah pri ugovornom nastanku nove Austro-Ugarske unije osjetio se val nezadovoljstva ostalih naroda u višenacionalnoj državi izostavljenih iz nagodbe te kulturno zapostavljenih koji su ubrzo osjetili novi val terora iz sada osjetno ojačale dualne hegemonije. Najizrazitije su to osjetili [[Slaveni]] u mađarskom dijelu monarhije [[Hrvati]], [[Slovaci]] i [[Poljaci]], što je uzrokovalo stalne napetosti u odnosima s carskom vlašću. Do [[ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]], Austrija je patronizirala Talijane i sponzorirala talijanski jezik u područjima gdje su Hrvati bili većina – Istra, Rijeka i Dalmacija. Takvu maćehinsku politiku prema Hrvatima tek je počela blago mijenjati nakon što se ujedinjenjem malih državica na Apeninima stvorila respektabilno velika država od više desetaka milijuna stanovnika koja je imala vlastite pretenzije prema istočnoj obali Jadrana pod austrijskom kontrolom. No, Hrvati i Slovenci nikad nisu dobili samostalnu upravu te su uživali polukolonijalni status naroda koji je trebalo germanizirati. Nakon što Italija u Prvom svjetskom ratu nije ispoštovala vojni savez s Njemačkom te nije ušla u rat na njenoj strani, poradi sukoba interesa i vlastitih pretenzija na hrvatsku obalu koja je bila dijelom Austro-Ugarske. A potom nakon što su joj sile Antante – Britansko carstvo i Francuska – obećale teritorijalnu dobit nakon rata ako uđe u rat protiv Austro-Ugarske, pograničnim su krajevima došli teški dani. Na pograničnom poluotoku Istri koji je sad bio dijelom ratne zone, austrijska vojna uprava koja je vladala Istrom je počela progoniti [[talijanski iredentizam|talijanske iredentiste]], a 1916. je raspušten Istarski sabor i Pokrajinski odbor, te je to područje pripalo pod direktnu upravu komesarijat. Izgubivši stoljetni privilegirani status, u ratnom razdoblju na stotine Talijana su prebjegle u Italiju.<ref name="Gortan Carlin">[http://bib.irb.hr/datoteka/427671.Ivana_P_GortanCarlinMagistarskiRad_2.doc Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141215110228/http://bib.irb.hr/datoteka/427671.Ivana_P_GortanCarlinMagistarskiRad_2.doc |date=15. prosinca 2014. }} Ivana Paula Gortan – Carlin: Glazbeni život Poreča i okolice 1880. – 1918.</ref> Tek je pred kraj prvog svjetskog rata, početkom listopada [[1918.]] [[Karlo Austrijski|Karlo IV./I.]] »Manifestom naroda« dao jednaka prava svim narodnostima. Manje od mjesec dana kasnije potpisano je primirje, Austro-Ugarska je poražena, a [[Čehoslovačka]], [[Poljska]], [[Banatska Republika]] i [[Država SHS]] proglasili su neovisnost čime je dvojna monarhija ''de facto'' i ''de iure'' prestala postojati. Odcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim ugovorima u [[Ugovor u Saint Germainu|Saint Germainu]] s [[Austrija|Austrijom]] i [[Trianonski ugovor|Trianonu]] s [[Mađarska|Mađarskom]]. == Ustroj Austro-Ugarske == [[Datoteka:Imperial Coat of Arms of the Empire of Austria (1815).svg|mini|220px|lijevo|Grb Habsburgovaca, Austrije i Lothringena (često korišten kao »[[K.u.k.]] dvostruki orao«).]] Tek osnovana dvojna monarhija trebala je biti zajednica dviju država, Austrije i Mađarske, utemeljena na istopravnosti obiju država. Vanjska politika, vanjska trgovina kao i vojne snage su trebale biti pod zajedničkom upravom (stvarna zajednica) a austrijski car [[Franjo Josip I.]] ([[1867.]] – [[1916.]]) je bio zajednički poglavar dvojne monarhije, u Mađarskoj okrunjen za kralja. Zemlje pod vladavinom Austrije (''Cislajtanija'') su se označavale samo sa »[[K.u.k.]]« (»''kaiserlich-königlich''«, pri čemu se »königlich« odnosilo na češku kraljevsku tradiciju, koju je titula cara u sebi nosila), dok su se ustanove zemlje pod mađarskim vladavinom (Translajtanija) označavale oznakom »m.kir.« (»''magyar kiràly''«) ili »kgl.ung.« (»''königlich ungarisch''«). U okviru austrijske, ali i mađarske ovlasti, pojedina područja, kao što su [[Galicija (srednja Europa)|Galicija]] i [[Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatska]], uživala su poseban status i imala su svoje posebne upravne strukture. Vlast u Austro-Ugarskoj bila je podijeljena između tri strukture: * Mađarske vlade * Austrijske vlade * objedinjene vlade pod okriljem monarha. Ujedinjeno ministarsko vijeće imalo je ovlasti nad zajedničkim poslovima, a bilo je sačinjeno od tri ministra ujedinjenih resora (financije, vojska i vanjska politika), predsjednikâ vlade oba dijela monarhije, nekolicine nadvojvoda i monarha. Dva poslanička izaslanstva, austrijsko i mađarsko, sastajala su se odvojeno i izglasavala proračun Ujedinjenog ministarskog vijeća i na taj način utjecala na zajedničku administraciju. Ministri su bili odgovorni samo monarhu, koji je odlučivao o vanjskoj i vojnoj politici. [[Datoteka:20-Kronen banknote (Numista source).jpg|mini|250px|Dvadeset [[austro-ugarska kruna|austro-ugarskih kruna]].]] Preklapanje odgovornosti između ujedinjenog ministarstva i ministara oba dijela monarhije uzrokovalo je sukobe i neučinkovitost, pri čemu je i vojska bila žrtva istih problema. Naime, svaki je dio sam odlučivao o broju ročnika, upotrebi i preustroju vojne službe, reguliranju obveza civilnih vlasti prema vojsci. Svaka polovica dvojne monarhije je koristila svaku i najmanju šansu kako bi ometala zajedničke operacije za vlastite interese. Odnosi između dvije polovice monarhije u smislu financijskih doprinosa svake vlade u zajedničku riznicu bili su [[1867.]] utvrđeni Nagodbom koja se obnavljala svakih deset godina uz duge rasprave. [[Datoteka:Österreich-Ungarns Ende.png|mini|220px|lijevo|Raspad Austro-Ugarske nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].]] Razlike između austrijskog i mađarskog dijela eskalirale su sredinom [[1900-ih]] i uzrokovale ustavnu krizu Monarhije – razlog je bila nesuglasnost glede jezika zapovijedanja u mađarskim vojnim postrojbama, produbljena dolaskom na vlast Mađarske nacionalne koalicije u travnju [[1906.]] godine. Dogovori o ustroju monarhije nakon toga se nisu mogli postići i privremeno je obnavljan stari dogovor, i to u listopadu [[1907.]] i studenom [[1917.]] godine. === Politička podjela === Rijeka [[Leitha]] (''Lajta'') bila je granica između austrijske i ugarske polovice monarhije. Zapadni dio carstva pod austrijskom upravom nazvao se [[Cislajtanija]] (područje prije rijeke Leithe s austrijske perspektive), dok se istočni dio carstva pod mađarskom upravom nazivao se [[Translajtanija]] (područje preko rijeke Leithe). [[BiH|Bosnom i Hercegovinom]] koja je bila pod austrougarskom upravom od [[1878.]], zajednički su upravljali oba dijela monarhije. Ova tablica prikazuje stanje u monarhiji prema popisu stanovništva od [[31. prosinca]] [[1910.]] godine.<ref name="popis">Popis stanovništva od 31. prosinca 1910. godine, objavljan u: ''Geographischer Atlas zur Vaterlandskunde an der österreichischen Mittelschulen''. K. u. k. Hof-Kartographische Anstalt G. Freytag & Berndt, Beč 1911.</ref> <div class="floatright" style="font-size:x-small; width:370px; margin-left:1em; border:thin solid grey; padding:5px;"> {| | [[Datoteka:Austria-Hungary map hr.svg|desno|350px|Karta Austro-Ugarske]] |- | {| | colspan="2" | *'''Cislajtanija''' |- | :1. Češka :2. Bukovina :3. Koruška :4. Kranjska :5. Dalmacija :6. Galicija i Lodomerija :7. Austrijsko primorje :8. Donja Austrija | valign="top" | :9. Moravska :10. Salzburg :11. Austrijska Šleska :12. Štajerska :13. Tirol :14. Gornja Austrija :15. Vorarlberg |- | colspan="2" | *'''Translajtanija''' |- | :16. Ugarska sa Sedmogradskom (Erdeljem) | :17. Hrvatska i Slavonija |- | colspan="2" | *18. '''Bosna i Hercegovina''' |} |} </div> {| | {| width="100%" class="wikitable sortable" |+ Cislajtanija |- !Zemlja !Glavni grad (br. stan.) !Površina u km² !Stanovništvo |- |[[Datoteka:Flag_of_Bohemia.svg|border|23px]] [[Češka (povijesna pokrajina)|Češka (Bohemija)]] |[[Prag]] (224.000) |align="right" | 51.948 |align="right" |6.769.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_the_Kingdom_of_Dalmatia.svg|border|23px]] [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] |[[Zadar]] (14.000) |align="right" |12.833 |align="right" |646.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Galicia_(Central_Europe,_1849-1918).svg|border|23px]] [[Galicija (srednja Europa)|Galicija]] |[[Lavov]] (206.000) |align="right" |78.493 |align="right" |8.025.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Lower_Austria.svg|border|23px]] [[Donja Austrija]] |[[Beč]] (2.031.000) |align="right" |19.822 |align="right" |3.532.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Upper_Austria.svg|border|23px]] [[Gornja Austrija]] |[[Linz]] (71.000) |align="right" |11.981 |align="right" |853.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Bukowina.svg|border|23px]] [[Bukovina]] |[[Černovci]] (87.000) |align="right" |10.442 |align="right" |800.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Carinthia.svg|border|23px]] [[Koruška]] |[[Klagenfurt]] (29.000) |align="right" |10.327 |align="right" |396.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Krain.svg|border|23px]] [[Kranjska]] |[[Ljubljana]] (47.000) |align="right" |9.955 |align="right" |526.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Salzburg.svg|border|23px]] [[Salzburg (austrijska savezna država)|Salzburg]] |[[Salzburg]] (36.000) |align="right" |7.153 |align="right" |215.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Czech_Silesia.svg|border|23px]] [[Češka Šleska|Austrijska Šleska]] |[[Opava]] (31.000) |align="right" |5.147 |align="right" |757.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Styria_(state).svg|border|23px]] [[Štajerska]] |[[Graz]] (152.000) |align="right" |22.426 |align="right" |1.444.000 |- |[[Datoteka:Banner_of_arms_of_Moravia.svg|border|23px]] [[Moravska]] |[[Brno]] (126.000) |align="right" |22.222 |align="right" |2.622.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Tirol.svg|border|23px]] [[Tirol]] |[[Innsbruck]] (53.000) |align="right" |26.683 |align="right" |946.000 |- |[[Datoteka:Flag of the Austrian Littoral.svg|border|23px]] [[Austrijsko primorje]] |[[Trst]] (161.000) |align="right" |7.969 |align="right" |895.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Vorarlberg.svg|border|23px]] [[Vorarlberg]] |[[Bregenz]] (9.000) |align="right" |2.601 |align="right" |145.000 |} |- | {| width="100%" class="wikitable sortable" |+ Translajtanija |- !Zemlja !Glavni grad !Površina u km² !Stanovništvo |- |[[Datoteka:Flag_of_Hungary_(1915-1918;_angels;_3-2_aspect_ratio).svg|border|23px]] [[Kraljevina Ugarska|Ugarska]] |[[Budimpešta]] (882.000) |align="right" |282.297 |align="right" |18.265.000 |- |{{Z|TRO}} [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatska i Slavonija]] |[[Zagreb]] (80.000) |align="right" |42.534 |align="right" |2.622.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_the_Free_State_of_Fiume.svg|border|23px]] [[Rijeka]] s okolicom |[[Rijeka]] (39.000) |align="right" |21 |align="right" |48.800 |- |} |- | {| width="100%" class="wikitable" |+ Područja pod zajedničkom upravom |- !Zemlja !Glavni grad !Površina u km² !Stanovništvo |- |[[Datoteka:Flag of Bosnia (1908–1918).svg|border|23px]] [[Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom|Bosna i Hercegovina]] |[[Sarajevo]] (52.000) |align="right" |51.082 |align="right" |1.932.000 |} |} Za razliku od ostalih europskih sila, Austro-Ugarska nije imala kolonijalnih ambicija. Jedini izvaneuropski posjed monarhije bilo je malo koncesijsko područje u [[Kina|kineskom]] gradu [[Tiencin]]u kojeg je monarhija držala između [[1901.]] i [[1917.]] godine. == Gospodarstvo == Austro-Ugarska u svojem kratkom političkom životu, kao i ostale tadašnje europske države doživljava veliki gospodarski napredak. To ništa bolje ne prikazuje od uspoređivanja situacije 1870. i 1911. godine kada korištenje željezne rudače raste s 520.000 tona na 2.150.000 tona ili gotovo 400 %. U istom razdoblju industrijska proizvodnja Austrije raste 300 % dok ona Ugarske značajno više. Slična situacija se događa i sa željeznicom pošto kilometri izgrađenih pruga rastu s 9,600 kilometara 1870. godine na 36.300 kilometara 1900. godine kada Austro-Ugarska dostiže Njemačku i Veliku Britaniju po omjeru broja stanovnika i izgrađenih kilometara pruga. Sudbinu industrije prati i poljoprivreda. Iako dolazi do pada od 14 % broja stanovnika koji se bavi poljoprivredom prinosi rastu velikom stopom tako da Ugarska u zadnjim godinama (1864. – 1866.) prije stvaranja Austro-Ugarske proizvodi godišnje 1.720.000 tona pšenice i 200.000 tona šećerne repe, a u zadnjim predratnim godinama (1911. – 1913.) će proizvoditi 4.910.000 tona pšenice i 4.333.000 tone šećerne repe (20 puta više). Ipak, najveći gospodarski uspjeh Austrije postaju škole pošto s 1705 školske djece na 10.000 stanovnika ona prestiže ostale europske države. Njemačka tada na primjer ima »samo« 1581, Francuska 1435, a Ugarska 1317 školske djece na 10.000 stanovnika. Ti svi neupitno pozitivni ekonomski podaci govore da je Austro-Ugarska morala štediti na nekim drugim poljima kako bi nastavila ta ulaganja. Potencijalno prva od tih ušteda postaje zdravstvo tako da je Austro-Ugarska država s najvećom stopom smrtnosti djece mlađe od godinu dana u zapadnoj Europi. Njena smrtnost od 21,5 % je veća od Njemačke ili Francuske, a gotovo dvostruko veća od one u Velikoj Britaniji. Druga za državu mnogo pogubnija proračunska ušteda postaje ona vojna. Rast broja stanovnika carstva između 1870. i 1914. je bio 48 %, a ekonomski se u tom razdoblju računao stotinama posto, što će rezultirati povećanjem proračuna kopnene vojske od samo 14%. Konačna posljedica toga postaje povećanje broja vojnika s 290.500 1872. godine na samo 327.600 vojnika 1910. godine, što je od Austro-Ugarske napravilo najmanju »veliku« silu. Završni dokaz te sramotno malene vojske je pokazala malena Srbija 1914. godine svojom mobilizacijom 420.000 vojnika (Austro-Ugarska će tijekom rata mobilizirati 3,35 milijuna vojnika). == Stanovništvo == [[Datoteka:EtničkaKartaAU.png|mini|Etnička karta Austro-Ugarske.]] Ovo su podaci popisa stanovništva od 31. prosinca 1910. godine.<ref name="popis" /> === Ukupno stanovništvo Austro-Ugarske 1910. godine === {| class="wikitable" !Područje !Ukupan broj !% |- |Cislajtanija |28.571.934 |55,6 |- |Translajtanija |20.886.487 |40,6 |- |Bosna i Hercegovina |1.931.802 |3,8 |- |Ukupno |51.390.223 |100,0 |} === Govorni jezici Austro-Ugarske 1910. godine === [[Datoteka:austria hungary 1911.jpg|mini|desno|Govorni jezici u Austro-Ugarskoj po: ''Distribution of Races in Austria-Hungary'' Historical Atlas, William R. Shepherd, 1911. godine]] {| class="wikitable" !Jezik !Ukupan broj !% |- |njemački |12.006.521 |23,36 |- |mađarski |10.056.315 |19,57 |- |češki |6.442.133 |12,54 |- |poljski |4.976.804 |9,68 |- |hrvatski |4.380.891 |8,52 |- |rutenski (rusinski i ukrajinski) |3.997.831 |7,78 |- |rumunjski |3.224.147 |6,27 |- |slovački |1.967.970 |3,83 |- |slovenski |1.255.620 |2,44 |- |talijanski |768.422 |1,50 |- |ostali |2.313.569 |4,51 |- |ukupno |51.390.223 |100 |} === Religije u Austro-Ugarskoj 1910. godine === [[Datoteka:Andree48-2.jpg|mini|Religijska karta po Andrees Allgemeiner Handatlasu]] {| class="wikitable" !Religije !Ukupan broj !Austrijski <br />dio monarhije !Ugarski <br />dio monarhije !Bosna i <br />Hercegovina |- |[[katolici]] |76,6 % |90,9 % |61,8 % |22,9 % |- |[[protestanti]] |8,9 % |2,1 % |19,0 % |0 % |- |[[pravoslavci]] |8,7 % |2,3 % |14,3 % |43,5 % |- |[[židovi]] |4,4 % |4,7 % |4,9 % |0,6 % |- |[[muslimani]] |1,3 % |0 % |0 % |32,7 % |} === Govorni jezici u austrijskom dijelu monarhije 1910. godine === ''' {| class="wikitable" !Krunske zemlje !Glavni govorni jezik !ostali jezici (s udjelom većim od 2 %) |- |Češka |češki (63,2 %) |njemački (36,8 %) |- |Dalmacija |hrvatski (96,2 %) |talijanski (2,8 %) |- |Galicija |poljski (58,6 %) |ukrajinski (40,2 %) |- |Donja Austrija |njemački (95,9 %) |češki (3,8 %) |- |Gornja Austrija |njemački (99,7 %) | |- |Bukovina |ukrajinski (38,4 %) |rumunjski (34,4 %), njemački (21,2 %), poljski (4,6 %) |- |Koruška |njemački (78,6 %) |slovenski (21,2 %) |- |Kranjska |slovenski (94,4 %) |njemački (5,4 %) |- |Salzburg |njemački (99,7 %) | |- |Austrijska Šleska |njemački (43,9 %) |poljski (31,7 %), češki (24,3 %) |- |Štajerska |njemački (70,5 %) |slovenski (29,4 %) |- |Moravska |češki (71,8 %) |njemački (27,6 %) |- |Tirol |njemački (57,3 %) |talijanski (42,1 %) |- |Austrijsko primorje |slovenski (37,3 %) |talijanski (34,5 %), hrvatski (24,4 %), njemački (2,5 %) |- |Vorarlberg |njemački (95,4 %) |talijanski (4,4 %) |} == Zastave i grbovi Austro-Ugarske Monarhije == === Zastave === [[Datoteka:Kaisers Dank by Ludwig Koch 1915.jpg|mini|Car Franjo Josip I. u svečanoj zahvali. Prikazane su zastave Austrije (crno-žuta) i Ugarske (crveno-bijelo-zelena).]] Austro-Ugarska nije imala zajedničku zastavu. »Nacionalna zastava« nije mogla postojati, pošto se Dvojna Monarhija sastojala od dvije suverene države. Međutim, zastava vladajuće dinastije [[Habsburg]] ponekad se koristila kao ''de facto'' nacionalna zastava, a 1869. uvedena je zajednička civilna pomorska zastava za civilna plovila. Do 1918. [[Austrougarska ratna mornarica]] je nastavila koristiti austrijsku zastavu koju je koristila od 1786; i pukovi [[Austrougarska vojska|Austrougarske vojske]] su nosili zastavu sa dvoglavim orlom koju su koristili prije 1867., jer su u mnogim slučajevima imale dugu povijest. Nove zastave stvorene 1915. nisu primijenjene zbog rata koji je bio u toku. Na državnim funkcijama, korištene su austrijska crno-žuta dvobojka i ugarska crveno-bijelo-zelena trobojka. Austriju je predstavljala crno-žuta zastava.<ref>{{Citiranje weba|title=The FAME: Austria-Hungary, 1868 - 1918|url=https://zeljko-heimer-fame.from.hr/descr/ah.html|access-date=2022-10-14|website=zeljko-heimer-fame.from.hr}}</ref> Ugarski dio države nije imao svoju zastavu.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Hrvatsko-ugarska nagodba – Wikizvor|url=https://hr.wikisource.org/wiki/Hrvatsko-ugarska_nagodba|access-date=2022-10-14|website=hr.wikisource.org|language=hr}}</ref> Prema [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskoj nagodbi]] (čl. 62. i 63.), u svim zajedničkim hrvatskim i ugarskim poslovima morali su se koristiti simboli Ugarske i Hrvatske. Na primjer, kad god je zajednički Ugarsko-hrvatski sabor održavao sjednicu u Budimpešti, na zgradi sabora bile su istaknute i hrvatska i ugarska zastava.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Abgeordnetenhaus|first=Austria Reichsrat|url=https://books.google.hr/books?id=pkIZAAAAYAAJ&pg=PA20714&redir_esc=y|title=Stenographische protokolle über die sitzungen ...: 1. (eröffnungs-) bis [485.] sitzung ...|date=1903|publisher=Aus der K.-k. Hof -und staatsdruckerei|language=de}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Pliverić|first=Josip|url=https://books.google.hr/books?id=GddknQEACAAJ&redir_esc=y|title=Spomenica o državnopravnih pitanjih hrvatsko-ugarskih|date=1907|publisher=Kr. Zemaljska Tisk.|language=en}}</ref> U Beču, ispred dvorca Schönbrunn, bile su istaknute crno-žute zastave [[Cislajtanija|Cislajtanije]] (austrijski dio), dok su hrvatska i ugarska zastava bile istaknute za [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Translajtaniju]] (ugarski dio).<ref name=":1" /> Uža Ugarska je koristila crveno-bijelo-zelenu trobojku sa ugarskim grbom, koji se ponekad koristio za predstavljanje cjelokupne [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemlje krune Svetog Stjepana]]. Dvostruka građanska zastava, kao simbol »korporativnog identiteta«, korištena je i kao konzularna zastava, prema dekretu od 18. veljače 1869. godine. U upotrebu je ušla 1. kolovoza 1869. godine. Legacije su, međutim, isticale crno-žutu zastavu Austrije uz crveno-bijelo-zelenu zastavu Ugarske, dok su ambasade isticale dvije nacionalne zastave uz zastavu carskog stijega.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Agstner|first=Rudolf|date=2006-01|title=From Apalachicola to Wilkes-Barre: Austria(-Hungary) and Its Consulates in the United States of America, 1820–1917|url=http://dx.doi.org/10.1017/s0067237800016829|journal=Austrian History Yearbook|volume=37|pages=163–180|doi=10.1017/s0067237800016829|issn=0067-2378}}</ref> [[Datoteka:Leaders of the Central Powers - Vierbund.jpg|mini|Razglednica iz Prvog svjetskog rata. Prikazuje države saveznice Centralnih sila. Austro-Ugarska prikazana likom Franje Josipa i zastavama Austrije (crno-žuta) i Ugarske (crveno-bijelo-zelena).]] [[Datoteka:CentralPowersPoster3.jpg|mini|Propagandne razglednice iz Prvog svjetskog rata. Prikazuje zastavu Habsburške Monarhije kao zastavu Austro-Ugarske.]] ==== Cislajtanija ==== <gallery> Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|Zastava Habsburške Monarhije, Austrijskog Carstva, a kasnije i Cislajtanije. ''De facto'' korištena i kao zastava Austro-Ugarske. </gallery> ==== Translajtanija ==== <gallery> Datoteka:Flag of Hungary (1915-1918; angels; 3-2 aspect ratio).svg|Zastava Kraljevine Ugarske (1867. – 1918.). Često korištena i kao zastava Translajtanije. Datoteka:Flag of Hungary (1896-1915; 3-2 aspect ratio).svg|Zastava Kraljevine Ugarske bez anđela (1896. – 1915.) Datoteka:Civil Ensign of Hungary.svg|Zastava Kraljevine Ugarske (pojednostavljeni prikaz) </gallery><gallery> Datoteka:Flag of Croatia-Slavonia with CoA.svg|Zastava Kraljevine Hrvatske i Slavonije (1868. – 1918.) Datoteka:Croatian Kingdom.png|Neslužbena, ali često korištena zastava Kraljevine Hrvatske i Slavonije Datoteka:Flag of Croatia-Slavonia.png|Zastava Kraljevine Hrvatske i Slavonije (pojednostavljeni prikaz) </gallery> ==== Civilne i trgovačke zastave ==== <gallery> Datoteka:Civil ensign of Austria-Hungary (1869-1918).svg|Civilna zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Datoteka:Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg|Civilna zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) (pojednostavljeni prikaz) Datoteka:Fictitious Austria-Hungary civil flag 1869-1918.svg|Neslužbena i neusvojena inačica civilne zastave bez grbova Austrije i Ugarske. </gallery> ==== Ratne i pomorske zastave ==== <gallery> Datoteka:Civil ensign of Austria-Hungary (1786-1869).svg|Zastava ratne mornarice (austrijski dio) (1786. – 1915.) Datoteka:Naval Ensign of Austria-Hungary (1894–1915).svg|Zastava ratne mornarice (austrijski dio) (pojednostavljeni prikaz) (1786. – 1915.) </gallery><gallery> Datoteka:Flag of the common ministries of the Lands of the Holy Hungarian Crown (1915-1918; 3-2 aspect ratio).svg|Zastava ratne mornarice (ugarski dio) (1848. – 1918.) Datoteka:Royal hungarian maritime flag.gif|Zastava ratne mornarice (ugarski dio) (pojednostavljeni prikaz) (1848. – 1918.) </gallery><gallery> Datoteka:War flag of Austria-Hungary (1915-1918).svg|Zastava ratne mornarice (zajednička) (1915. – 1918.) Datoteka:Naval Ensign of Austria-Hungary (1915-1918).png|Zastava ratne mornarice (zajednička) (pojednostavljeni prikaz) (1915. – 1918.) </gallery><gallery> Datoteka:Fictitious "War flag" of Austria-Hungary (1918).png|Ratna zastava Austro-Ugarske (1915. – 1918.) Datoteka:Fictitious "War Flag and Ensign of Austria-Hungary (1915-1918)".svg|Ratna zastava Austro-Ugarske (pojednostavljeni prikaz) (1915. – 1918.) </gallery> ==== Stijegovi ==== <gallery> Datoteka:Imperial Standard of the Austrian Empire (1815-1866).svg|Carski stijeg Austrijskog Carstva sa malim grbom (korišten do 1915.) Datoteka:Austrian Imperial Standard - Infantry pattern mix early 19th century.svg|Carski stijeg Austrijskog Carstva sa velikim grbom (korišten do 1915.) Datoteka:Imperial Standard of the Emperor of Austria (1915–1918).svg|Carski stijeg (1915. – 1918.) </gallery> === Grbovi === <gallery> Slika:Imperial Coat of Arms of the Empire of Austria (1815).svg|Grb Austrijskog Carstva (do 1915.) Slika:Imperial Coat of Arms of the Empire of Austria.svg|Grb Austrijskog Carstva iz 1867. Slika:Lesser Coat of arms of Austria-Hungary.svg|Grb Austro-Ugarske iz 1916. Slika:Austro-hungarian coat of arms 1914.svg|Veliki grb Austro-Ugarske (1915. – 1918.) </gallery> <gallery> Datoteka:Middle Coats of arms of Austria (1915-1918).svg|Grb austrijskog dijela »Dvojne Monarhije« (1915. – 1918.) Datoteka:Coa Hungary Country History med (1915).svg|Grb mađarskog dijela »Dvojne Monarhije« (1915. – 1918.) </gallery> == Vidi još == * [[Austrougarska polarna ekspedicija|Austrougarska polarna ekspedicija 1872. – 1874.]] * [[Austrougarska abisalna ekspedicija 1890. – 1898.]] == Izvori == {{izvori}} *István Deák: Beyond nationalism == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons= Austria-Hungary |commonshr= Austro-Ugarska Monarhija |commonscat= |commonscathr= }} *[https://enciklopedija.hr/clanak/4697 Austro-Ugarska] Hrvatska enciklopedija (LZMK) *[http://www.geografija.hr/clanci/1258/popis-stanovnistva-1857-godine Popis stanovništva 1857. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090703080503/http://www.geografija.hr/clanci/1258/popis-stanovnistva-1857-godine |date=3. srpnja 2009. }} *[https://web.archive.org/web/20100103042336/http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3felmeres.htm Vojne karte Austro-Ugarske Monarhije] *[http://www.lib.utexas.edu/maps/historical/history_europe.html Povijesne karte Srednje i istočne Europe] {{Austrougarske zemlje}} [[Kategorija:Bivše europske monarhije]] [[Kategorija:Austro-Ugarska| ]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Habsburška Monarhija]] rk9nj5acidy46igbbs43at5u2ztb5p6 7631542 7631533 2026-11-06T14:26:50Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-58972-92|~2026-58972-92]] ([[User talk:~2026-58972-92|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7620768 wikitext text/x-wiki {{Infookvir bivše zemlje svijeta |ime = Austro-Ugarska Monarhija |hr_ime = Austro-Ugarska Monarhija |izvorno_ime = <small>''Österreichisch-Ungarische Monarchie'' ({{Small|[[Njemački jezik|njem.]]}})<br />''Osztrák-Magyar Monarchia'' ({{Small|[[Mađarski jezik|mađ.]]}})''</small> |genitiv = Austro-Ugarske Monarhije |kontinent = Europa |titula_predstavnik = [[Dodatak:Popis premijera Austrije|Premijer Austrije]] |vlada_tip = monarhija |period = [[1867.]] – [[1918.]] |godina_start = 1867. |godina_kraj = 1918. |događaj_start = [[Austro-ugarska nagodba]] |godina_predstavnik2 = [[1918.]] |godina_zamjenik1 = [[1867.]] – [[1871.]] |zamjenik2 = [[János Hadik]] <small>(posljednji)</small> |godina_zamjenik2 = [[1918.]] |legislatura = {{Nowrap|<small>''dvije nacionalne legislature''</small>}} |dom1 = [[Dom lordova (Austrija)|Dom lordova]] <small>(gornji dom)</small><br />{{Nowrap|[[Dom zastupnika (Austrija)|Dom zastupnika]] <small>(donji dom)</small>}} |dom2 = [[Dom velikaša]] <small>(gornji dom)</small><br />{{Nowrap|[[Dom zastupnika (Mađarska)|Dom zastupnika]] <small>(donji dom)</small>}} |tip_dom1 = [[Carevinsko vijeće]] |tip_dom2 = [[Ugarski sabor]] |era = [[novi vijek]] |događaj1 = [[Berlinski kongres]] |datum_događaj1 = 13. srpnja 1878. |datum_start = 29. svibnja 1867. |događaj_kraj = [[Raspad Austro-Ugarske|Raspad]] |datum_kraj = 31. listopada 1918. |događaj2 = [[Sarajevski atentat]] |datum_događaj2 = 28. lipnja 1914. |događaj3 = [[Srpanjski ultimatum]] |datum_događaj3 = 23. srpnja 1914. |događaj4 = Početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] |datum_događaj4 = 28. srpnja 1914. |događaj_poslije = [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Mirovni sporazumi]]^{<small>1</small>} |datum_poslije = 1919. i 1920. |p1 = Austrijsko Carstvo |flag_p1 = Flag_of_the_Habsburg_Monarchy.svg |s1 = Njemačka Austrija |s2 = Demokratska Republika Mađarska |s3 = Država Slovenaca, Hrvata i Srba |s4 = Prva Čehoslovačka Republika |s5 = Kraljevina Rumunjska |s6 = Zapadna Ukrajinska Narodna Republika |s7 = Druga Poljska Republika |s8 = Talijanska uprava za Kvarner |s9 = Kraljevina Italija |s10 = Lemko-Rusinska Republika |s11 = Republika Komańcza |s12 = Banatska Republika |flag_s1 = Flag of Austria (1230–1934, 1945–2000).svg |flag_s2 = Flag of Hungary (1918-1919; 3-2 aspect ratio).svg |flag_s3 = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg |flag_s4 = Flag of Bohemia.svg |flag_s5 = Flag of Romania.svg |flag_s6 = Flag of Ukraine (1917–1921).svg |flag_s7 = Flag of Poland (1919–1928).svg |flag_s8 = Labaro Reggenza Italiana del Carnaro.svg |flag_s9 = Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg |flag_s10 = Прапор Лемко-Русинської Республіки.svg |flag_s11 = Flag of Ukraine.svg |flag_s12 = Socialist red flag.svg |danas = {{Z+X|AUT}}<br>{{Z+X|BIH}}<br>{{Z+X|CG}}<br>{{Z+X|ČEŠ}}<br>{{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|ITA}}<br>{{Z+X|MAĐ}}<br>{{Z+X|POLJ}}<br>{{Z+X|RUM}}<br>{{Z+X|SLK}}<br>{{Z+X|SLO}}<br>{{Z+X|SRB}}<br>{{Z+X|UKR}} |fusnote = ¹ – Sporazum u St. Germaineu potpisan je [[10. rujna]] [[1919.]], a onaj u Trianonu [[4. lipnja]] [[1920.]] |zastava = Ensign of Austro-Hungarian civil fleet (1869-1918).svg |grb_veličina = 155px |zastava_i = Austro-Ugarska#Zastave i grbovi Austro-Ugarske Monarhije |zastava_tip = Civilna zastava |grb = Austro-hungarian coat of arms 1914.svg |grb_i = Grb |mapa = Austro-Hungarian Monarchy (1914).svg |mapa_veličina = 335px |mapa_opis = Teritorij Austro-Ugarske Monarhije (zeleno) na zemljovidu Europe prije početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] (1914.) |mapa2 = Cisleithania, Lands of the Crown of Saint Stephen, Bosnia and Herzegovina.svg |mapa2_veličina = 315px |mapa2_opis = '''Podjela Austro-Ugarske Monarhije:'''<br />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25px]] [[Cislajtanija]] (ružičasto)<br />[[Datoteka:Flag of Hungary (1896-1915; angels; 3-2 aspect ratio).svg|border|25px]] [[Zemlje Krune sv. Stjepana]] (zeleno)<br />[[Datoteka:Flag of Bosnia (1878–1908).svg|border|25px]] [[Kondominij Bosne i Hercegovine]] (ljubičasto) |glavni_grad = '''[[Beč]]''' <small>([[Cislajtanija]])</small><br />{{Nowrap|'''[[Budimpešta]]''' <small>([[Zemlje Krune sv. Stjepana|Translajtanija]])</small>}} |geslo = '''''Indivisibiliter ac inseparabiliter'''''<br />([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''Nedjeljivi i neodvojivi'') |himna = '''''[[Kaiserhymne]]'''''<br />([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''Carevka'')<br /><center>[[Datoteka:Gott erhalte, Gott beschütze -- Kaiserhymne (1910's recording).ogg]]</center> |jezik = {{nowrap|'''Službeni:''' [[njemački]], [[mađarski]], [[hrvatski]]}}<hr />'''Ostali:''' [[Češki jezik|češki]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Rusinski jezik|rusinski]], [[Rumunjski jezik|rumunjski]], [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Talijanski jezik|talijanski]], [[Bošnjački jezik|bošnjački]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Karpatski romski jezik|karpatski romski]], [[jidiš]], [[Istrorumunjski jezik|istrorumunjski]], [[Furlanski jezik|furlanski]], [[Ladinski jezik|ladinski]] |valuta = {{Nowrap|{{•}} [[Austro-ugarski gulden|gulden]] <small>(1868. – 1892.)</small>}}<br>{{•}} [[Austro-ugarska kruna|kruna]] <small>(1892. – 1918.)</small> |predstavnik1 = [[Friedrich Ferdinand von Beust|F. F. von Beust]] <small>(prvi)</small> |vođa1 = [[Franjo Josip I.]] |vođa2 = [[Karlo I. Austrijski|Karlo I. i IV.]] |zamjenik1 = [[Gyula Andrássy]] <small>(prvi)</small> |godina_vođa1 = [[1867.]] – [[1916.]] |godina_vođa2 = [[1916.]] – [[1918.]] |godina_predstavnik1 = [[1867.]] – [[1868.]] |predstavnik2 = [[Heinrich Lammasch]] <small>(posljednji)</small> |titula_vođa = [[Car i kralj]] |titula_zamjenik = [[Dodatak:Popis premijera Mađarske|Premijer Ugarske]] |stat_godina1 = [[1910.]]<ref name="HE" /><ref name="IE">{{Citiranje weba|last=Bertoša|first=Slaven|author-link=Slaven Bertoša|title=Austro-Ugarska Monarhija|url=https://istra.lzmk.hr/clanak/austro-ugarska-monarhija|url-status=live|access-date=2024-04-01|website=[[Istarska enciklopedija]] (2005.), mrežno izdanje (istra.lzmk.hr)|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> |stat_površina1 = 676616 |stat_pop1 = 51356465 |vjera = {{•}} [[katoličanstvo]] – 76,6 %<br />{{Nowrap|{{•}} [[protestantizam]] – 8,9 %}}<br />{{•}} [[pravoslavlje]] – 8,7 %<br />{{•}} [[židovstvo]] – 4,4 %<br />{{•}} [[islam]] – 1,3 % }} '''Austro-Ugarska Monarhija'''<ref name="HE">{{Citiranje weba|title=Austro-Ugarska|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/austro-ugarska|url-status=live|access-date=2024-04-01|website=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje (enciklopedija.hr)|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> – poznata i pod nazivima '''Austro-Ugarsko Carstvo'''<ref>{{Citiranje weba|last=Bertoša|first=Slaven|author-link=Slaven Bertoša|title=Austrijsko Carstvo|url=https://istra.lzmk.hr/clanak/austrijsko-carstvo|url-status=live|access-date=2024-04-01|website=[[Istarska enciklopedija]] (2005.), mrežno izdanje (istra.lzmk.hr)|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> i '''Dvojna Monarhija'''<ref name="HE" /> – bila je [[Habsburška Monarhija]] u razdoblju od [[1867.]] do [[1918.]], tj. od [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Bila je srednjoeuropska [[Višenarodna država|višenacionalna država]] s vladarima iz [[Habsburško-Lotaringovci|habsburške]] dinastije, a po površini je, nakon [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], bila najveća država u Europi.<ref name="HE" /> ==Ime države== Službeno puno ime monarhije bilo je [[Cislajtanija|Kraljevine i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću]]<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rsk&datum=19160304&seite=00000279 List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću.] List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću 30. aprila 1916.(pristupljeno 23. rujna 2018.)</ref> i [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemlje svete ugarske krune Svetog Stjepana]],<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=271819 Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol.38 No.2. srpnja 2017..] László Heka; ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE (U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE) str. 856. (pristupljeno 23. rujna 2018.)</ref> pri čemu se naziv Kraljevine i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću odnosio na austrijski dio monarhije, a naziv Zemlje svete ugarske krune Svetog Stjepana na ugarski dio. Prilikom sklapanja [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] nije bilo dogovoreno pitanje imena nove državne zajednice, te će 1868. car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] donijeti odluku kako će u međunarodnim odnosima monarhija zbog ekonomičnosti i jasnoće naizmjenično koristiti skraćena imena Austro-Ugarska Monarhija i Austro-Ugarska Carevina. * Službeno ime na [[Njemački jezik|njemačkom]]: ''Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder und die Länder der Heiligen Ungarischen Stephanskrone''. * Službeno ime na [[Mađarski jezik|mađarskom]]: ''A Birodalmi Tanácsban képviselt királyságok és országok és a Magyar Szent Korona országai''. * Službeno ime na [[Češki jezik|češkom]]: ''Království a země na Říšské radě zastoupené a Zemí svaté Štěpánské koruny uherské''. == Povijest == Austro-Ugarska je utemeljena [[8. lipnja]] [[1867.]] [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarskom nagodbom]] kojom je osigurana jednakopravnost [[Mađarska|Mađarske]] u državno-upravnim odnosima s [[Austrija|Austrijom]]. Dvojna monarhija raspala se nakon poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Nakon što je [[Pruska]] 1866. u [[bitka kod Sadowe|Bitki kod Sadowe]] porazila [[Njemački savez]], predvođen Austrijom, te time prouzročila njegov raspad, uzdrmana carska kuća [[Habsburg]]a uvidjela je nužnost za postizanje dogovora s [[Mađarska|mađarskim nacionalizmom]] čiji je ustanak za neovisnost ugušila 1849., uz pomoć hrvatskog bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] te velikodušnu intervenciju [[Rusko carstvo|carske Rusije]]. Novonastala dualna monarhija stvorena je kao politički savez jednakopravnih državnih zajednica Austrije i Mađarske, sa zajedničkim vanjskim poslovima, vanjskom trgovinom i vojskom, te je Habsburški care ostao državnim poglavar ustavne monarhije. Takvo se državno uređenje u povijesnoj terminologiji često opisuje kao [[realna unija]]. Odmah pri ugovornom nastanku nove Austro-Ugarske unije osjetio se val nezadovoljstva ostalih naroda u višenacionalnoj državi izostavljenih iz nagodbe te kulturno zapostavljenih koji su ubrzo osjetili novi val terora iz sada osjetno ojačale dualne hegemonije. Najizrazitije su to osjetili [[Slaveni]] u mađarskom dijelu monarhije [[Hrvati]], [[Slovaci]] i [[Poljaci]], što je uzrokovalo stalne napetosti u odnosima s carskom vlašću. Do [[ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]], Austrija je patronizirala Talijane i sponzorirala talijanski jezik u područjima gdje su Hrvati bili većina – Istra, Rijeka i Dalmacija. Takvu maćehinsku politiku prema Hrvatima tek je počela blago mijenjati nakon što se ujedinjenjem malih državica na Apeninima stvorila respektabilno velika država od više desetaka milijuna stanovnika koja je imala vlastite pretenzije prema istočnoj obali Jadrana pod austrijskom kontrolom. No, Hrvati i Slovenci nikad nisu dobili samostalnu upravu te su uživali polukolonijalni status naroda koji je trebalo germanizirati. Nakon što Italija u Prvom svjetskom ratu nije ispoštovala vojni savez s Njemačkom te nije ušla u rat na njenoj strani, poradi sukoba interesa i vlastitih pretenzija na hrvatsku obalu koja je bila dijelom Austro-Ugarske. A potom nakon što su joj sile Antante – Britansko carstvo i Francuska – obećale teritorijalnu dobit nakon rata ako uđe u rat protiv Austro-Ugarske, pograničnim su krajevima došli teški dani. Na pograničnom poluotoku Istri koji je sad bio dijelom ratne zone, austrijska vojna uprava koja je vladala Istrom je počela progoniti [[talijanski iredentizam|talijanske iredentiste]], a 1916. je raspušten Istarski sabor i Pokrajinski odbor, te je to područje pripalo pod direktnu upravu komesarijat. Izgubivši stoljetni privilegirani status, u ratnom razdoblju na stotine Talijana su prebjegle u Italiju.<ref name="Gortan Carlin">[http://bib.irb.hr/datoteka/427671.Ivana_P_GortanCarlinMagistarskiRad_2.doc Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141215110228/http://bib.irb.hr/datoteka/427671.Ivana_P_GortanCarlinMagistarskiRad_2.doc |date=15. prosinca 2014. }} Ivana Paula Gortan – Carlin: Glazbeni život Poreča i okolice 1880. – 1918.</ref> Tek je pred kraj prvog svjetskog rata, početkom listopada [[1918.]] [[Karlo Austrijski|Karlo IV./I.]] »Manifestom naroda« dao jednaka prava svim narodnostima. Manje od mjesec dana kasnije potpisano je primirje, Austro-Ugarska je poražena, a [[Čehoslovačka]], [[Poljska]], [[Banatska Republika]] i [[Država SHS]] proglasili su neovisnost čime je dvojna monarhija ''de facto'' i ''de iure'' prestala postojati. Odcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim ugovorima u [[Ugovor u Saint Germainu|Saint Germainu]] s [[Austrija|Austrijom]] i [[Trianonski ugovor|Trianonu]] s [[Mađarska|Mađarskom]]. == Ustroj Austro-Ugarske == [[Datoteka:Imperial Coat of Arms of the Empire of Austria (1815).svg|mini|220px|lijevo|Grb Habsburgovaca, Austrije i Lothringena (često korišten kao »[[K.u.k.]] dvostruki orao«).]] Tek osnovana dvojna monarhija trebala je biti zajednica dviju država, Austrije i Mađarske, utemeljena na istopravnosti obiju država. Vanjska politika, vanjska trgovina kao i vojne snage su trebale biti pod zajedničkom upravom (stvarna zajednica) a austrijski car [[Franjo Josip I.]] ([[1867.]] – [[1916.]]) je bio zajednički poglavar dvojne monarhije, u Mađarskoj okrunjen za kralja. Zemlje pod vladavinom Austrije (''Cislajtanija'') su se označavale samo sa »[[K.u.k.]]« (»''kaiserlich-königlich''«, pri čemu se »königlich« odnosilo na češku kraljevsku tradiciju, koju je titula cara u sebi nosila), dok su se ustanove zemlje pod mađarskim vladavinom (Translajtanija) označavale oznakom »m.kir.« (»''magyar kiràly''«) ili »kgl.ung.« (»''königlich ungarisch''«). U okviru austrijske, ali i mađarske ovlasti, pojedina područja, kao što su [[Galicija (srednja Europa)|Galicija]] i [[Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatska]], uživala su poseban status i imala su svoje posebne upravne strukture. Vlast u Austro-Ugarskoj bila je podijeljena između tri strukture: * Mađarske vlade * Austrijske vlade * objedinjene vlade pod okriljem monarha. Ujedinjeno ministarsko vijeće imalo je ovlasti nad zajedničkim poslovima, a bilo je sačinjeno od tri ministra ujedinjenih resora (financije, vojska i vanjska politika), predsjednikâ vlade oba dijela monarhije, nekolicine nadvojvoda i monarha. Dva poslanička izaslanstva, austrijsko i mađarsko, sastajala su se odvojeno i izglasavala proračun Ujedinjenog ministarskog vijeća i na taj način utjecala na zajedničku administraciju. Ministri su bili odgovorni samo monarhu, koji je odlučivao o vanjskoj i vojnoj politici. [[Datoteka:20-Kronen banknote (Numista source).jpg|mini|250px|Dvadeset [[austro-ugarska kruna|austro-ugarskih kruna]].]] Preklapanje odgovornosti između ujedinjenog ministarstva i ministara oba dijela monarhije uzrokovalo je sukobe i neučinkovitost, pri čemu je i vojska bila žrtva istih problema. Naime, svaki je dio sam odlučivao o broju ročnika, upotrebi i preustroju vojne službe, reguliranju obveza civilnih vlasti prema vojsci. Svaka polovica dvojne monarhije je koristila svaku i najmanju šansu kako bi ometala zajedničke operacije za vlastite interese. Odnosi između dvije polovice monarhije u smislu financijskih doprinosa svake vlade u zajedničku riznicu bili su [[1867.]] utvrđeni Nagodbom koja se obnavljala svakih deset godina uz duge rasprave. [[Datoteka:Österreich-Ungarns Ende.png|mini|220px|lijevo|Raspad Austro-Ugarske nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].]] Razlike između austrijskog i mađarskog dijela eskalirale su sredinom [[1900-ih]] i uzrokovale ustavnu krizu Monarhije – razlog je bila nesuglasnost glede jezika zapovijedanja u mađarskim vojnim postrojbama, produbljena dolaskom na vlast Mađarske nacionalne koalicije u travnju [[1906.]] godine. Dogovori o ustroju monarhije nakon toga se nisu mogli postići i privremeno je obnavljan stari dogovor, i to u listopadu [[1907.]] i studenom [[1917.]] godine. === Politička podjela === Rijeka [[Leitha]] (''Lajta'') bila je granica između austrijske i ugarske polovice monarhije. Zapadni dio carstva pod austrijskom upravom nazvao se [[Cislajtanija]] (područje prije rijeke Leithe s austrijske perspektive), dok se istočni dio carstva pod mađarskom upravom nazivao se [[Translajtanija]] (područje preko rijeke Leithe). [[BiH|Bosnom i Hercegovinom]] koja je bila pod austrougarskom upravom od [[1878.]], zajednički su upravljali oba dijela monarhije. Ova tablica prikazuje stanje u monarhiji prema popisu stanovništva od [[31. prosinca]] [[1910.]] godine.<ref name="popis">Popis stanovništva od 31. prosinca 1910. godine, objavljan u: ''Geographischer Atlas zur Vaterlandskunde an der österreichischen Mittelschulen''. K. u. k. Hof-Kartographische Anstalt G. Freytag & Berndt, Beč 1911.</ref> <div class="floatright" style="font-size:x-small; width:370px; margin-left:1em; border:thin solid grey; padding:5px;"> {| | [[Datoteka:Austria-Hungary map hr.svg|desno|350px|Karta Austro-Ugarske]] |- | {| | colspan="2" | *'''Cislajtanija''' |- | :1. Češka :2. Bukovina :3. Koruška :4. Kranjska :5. Dalmacija :6. Galicija i Lodomerija :7. Austrijsko primorje :8. Donja Austrija | valign="top" | :9. Moravska :10. Salzburg :11. Austrijska Šleska :12. Štajerska :13. Tirol :14. Gornja Austrija :15. Vorarlberg |- | colspan="2" | *'''Translajtanija''' |- | :16. Ugarska sa Sedmogradskom (Erdeljem) | :17. Hrvatska i Slavonija |- | colspan="2" | *18. '''Bosna i Hercegovina''' |} |} </div> {| | {| width="100%" class="wikitable sortable" |+ Cislajtanija |- !Zemlja !Glavni grad (br. stan.) !Površina u km² !Stanovništvo |- |[[Datoteka:Flag_of_Bohemia.svg|border|23px]] [[Češka (povijesna pokrajina)|Češka (Bohemija)]] |[[Prag]] (224.000) |align="right" | 51.948 |align="right" |6.769.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_the_Kingdom_of_Dalmatia.svg|border|23px]] [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] |[[Zadar]] (14.000) |align="right" |12.833 |align="right" |646.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Galicia_(Central_Europe,_1849-1918).svg|border|23px]] [[Galicija (srednja Europa)|Galicija]] |[[Lavov]] (206.000) |align="right" |78.493 |align="right" |8.025.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Lower_Austria.svg|border|23px]] [[Donja Austrija]] |[[Beč]] (2.031.000) |align="right" |19.822 |align="right" |3.532.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Upper_Austria.svg|border|23px]] [[Gornja Austrija]] |[[Linz]] (71.000) |align="right" |11.981 |align="right" |853.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Bukowina.svg|border|23px]] [[Bukovina]] |[[Černovci]] (87.000) |align="right" |10.442 |align="right" |800.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Carinthia.svg|border|23px]] [[Koruška]] |[[Klagenfurt]] (29.000) |align="right" |10.327 |align="right" |396.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Krain.svg|border|23px]] [[Kranjska]] |[[Ljubljana]] (47.000) |align="right" |9.955 |align="right" |526.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Salzburg.svg|border|23px]] [[Salzburg (austrijska savezna država)|Salzburg]] |[[Salzburg]] (36.000) |align="right" |7.153 |align="right" |215.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Czech_Silesia.svg|border|23px]] [[Češka Šleska|Austrijska Šleska]] |[[Opava]] (31.000) |align="right" |5.147 |align="right" |757.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Styria_(state).svg|border|23px]] [[Štajerska]] |[[Graz]] (152.000) |align="right" |22.426 |align="right" |1.444.000 |- |[[Datoteka:Banner_of_arms_of_Moravia.svg|border|23px]] [[Moravska]] |[[Brno]] (126.000) |align="right" |22.222 |align="right" |2.622.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Tirol.svg|border|23px]] [[Tirol]] |[[Innsbruck]] (53.000) |align="right" |26.683 |align="right" |946.000 |- |[[Datoteka:Flag of the Austrian Littoral.svg|border|23px]] [[Austrijsko primorje]] |[[Trst]] (161.000) |align="right" |7.969 |align="right" |895.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_Vorarlberg.svg|border|23px]] [[Vorarlberg]] |[[Bregenz]] (9.000) |align="right" |2.601 |align="right" |145.000 |} |- | {| width="100%" class="wikitable sortable" |+ Translajtanija |- !Zemlja !Glavni grad !Površina u km² !Stanovništvo |- |[[Datoteka:Flag_of_Hungary_(1915-1918;_angels;_3-2_aspect_ratio).svg|border|23px]] [[Kraljevina Ugarska|Ugarska]] |[[Budimpešta]] (882.000) |align="right" |282.297 |align="right" |18.265.000 |- |{{Z|TRO}} [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatska i Slavonija]] |[[Zagreb]] (80.000) |align="right" |42.534 |align="right" |2.622.000 |- |[[Datoteka:Flag_of_the_Free_State_of_Fiume.svg|border|23px]] [[Rijeka]] s okolicom |[[Rijeka]] (39.000) |align="right" |21 |align="right" |48.800 |- |} |- | {| width="100%" class="wikitable" |+ Područja pod zajedničkom upravom |- !Zemlja !Glavni grad !Površina u km² !Stanovništvo |- |[[Datoteka:Flag of Bosnia (1908–1918).svg|border|23px]] [[Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom|Bosna i Hercegovina]] |[[Sarajevo]] (52.000) |align="right" |51.082 |align="right" |1.932.000 |} |} Za razliku od ostalih europskih sila, Austro-Ugarska nije imala kolonijalnih ambicija. Jedini izvaneuropski posjed monarhije bilo je malo koncesijsko područje u [[Kina|kineskom]] gradu [[Tiencin]]u kojeg je monarhija držala između [[1901.]] i [[1917.]] godine. == Gospodarstvo == Austro-Ugarska u svojem kratkom političkom životu, kao i ostale tadašnje europske države doživljava veliki gospodarski napredak. To ništa bolje ne prikazuje od uspoređivanja situacije 1870. i 1911. godine kada korištenje željezne rudače raste s 520.000 tona na 2.150.000 tona ili gotovo 400 %. U istom razdoblju industrijska proizvodnja Austrije raste 300 % dok ona Ugarske značajno više. Slična situacija se događa i sa željeznicom pošto kilometri izgrađenih pruga rastu s 9,600 kilometara 1870. godine na 36.300 kilometara 1900. godine kada Austro-Ugarska dostiže Njemačku i Veliku Britaniju po omjeru broja stanovnika i izgrađenih kilometara pruga. Sudbinu industrije prati i poljoprivreda. Iako dolazi do pada od 14 % broja stanovnika koji se bavi poljoprivredom prinosi rastu velikom stopom tako da Ugarska u zadnjim godinama (1864. – 1866.) prije stvaranja Austro-Ugarske proizvodi godišnje 1.720.000 tona pšenice i 200.000 tona šećerne repe, a u zadnjim predratnim godinama (1911. – 1913.) će proizvoditi 4.910.000 tona pšenice i 4.333.000 tone šećerne repe (20 puta više). Ipak, najveći gospodarski uspjeh Austrije postaju škole pošto s 1705 školske djece na 10.000 stanovnika ona prestiže ostale europske države. Njemačka tada na primjer ima »samo« 1581, Francuska 1435, a Ugarska 1317 školske djece na 10.000 stanovnika. Ti svi neupitno pozitivni ekonomski podaci govore da je Austro-Ugarska morala štediti na nekim drugim poljima kako bi nastavila ta ulaganja. Potencijalno prva od tih ušteda postaje zdravstvo tako da je Austro-Ugarska država s najvećom stopom smrtnosti djece mlađe od godinu dana u zapadnoj Europi. Njena smrtnost od 21,5 % je veća od Njemačke ili Francuske, a gotovo dvostruko veća od one u Velikoj Britaniji. Druga za državu mnogo pogubnija proračunska ušteda postaje ona vojna. Rast broja stanovnika carstva između 1870. i 1914. je bio 48 %, a ekonomski se u tom razdoblju računao stotinama posto, što će rezultirati povećanjem proračuna kopnene vojske od samo 14%. Konačna posljedica toga postaje povećanje broja vojnika s 290.500 1872. godine na samo 327.600 vojnika 1910. godine, što je od Austro-Ugarske napravilo najmanju »veliku« silu. Završni dokaz te sramotno malene vojske je pokazala malena Srbija 1914. godine svojom mobilizacijom 420.000 vojnika (Austro-Ugarska će tijekom rata mobilizirati 3,35 milijuna vojnika). == Stanovništvo == [[Datoteka:EtničkaKartaAU.png|mini|Etnička karta Austro-Ugarske.]] Ovo su podaci popisa stanovništva od 31. prosinca 1910. godine.<ref name="popis" /> === Ukupno stanovništvo Austro-Ugarske 1910. godine === {| class="wikitable" !Područje !Ukupan broj !% |- |Cislajtanija |28.571.934 |55,6 |- |Translajtanija |20.886.487 |40,6 |- |Bosna i Hercegovina |1.931.802 |3,8 |- |Ukupno |51.390.223 |100,0 |} === Govorni jezici Austro-Ugarske 1910. godine === [[Datoteka:austria hungary 1911.jpg|mini|desno|Govorni jezici u Austro-Ugarskoj po: ''Distribution of Races in Austria-Hungary'' Historical Atlas, William R. Shepherd, 1911. godine]] {| class="wikitable" !Jezik !Ukupan broj !% |- |njemački |12.006.521 |23,36 |- |mađarski |10.056.315 |19,57 |- |češki |6.442.133 |12,54 |- |poljski |4.976.804 |9,68 |- |hrvatski |4.380.891 |8,52 |- |rutenski (rusinski i ukrajinski) |3.997.831 |7,78 |- |rumunjski |3.224.147 |6,27 |- |slovački |1.967.970 |3,83 |- |slovenski |1.255.620 |2,44 |- |talijanski |768.422 |1,50 |- |ostali |2.313.569 |4,51 |- |ukupno |51.390.223 |100 |} === Religije u Austro-Ugarskoj 1910. godine === [[Datoteka:Andree48-2.jpg|mini|Religijska karta po Andrees Allgemeiner Handatlasu]] {| class="wikitable" !Religije !Ukupan broj !Austrijski <br />dio monarhije !Ugarski <br />dio monarhije !Bosna i <br />Hercegovina |- |[[katolici]] |76,6 % |90,9 % |61,8 % |22,9 % |- |[[protestanti]] |8,9 % |2,1 % |19,0 % |0 % |- |[[pravoslavci]] |8,7 % |2,3 % |14,3 % |43,5 % |- |[[židovi]] |4,4 % |4,7 % |4,9 % |0,6 % |- |[[muslimani]] |1,3 % |0 % |0 % |32,7 % |} === Govorni jezici u austrijskom dijelu monarhije 1910. godine === ''' {| class="wikitable" !Krunske zemlje !Glavni govorni jezik !ostali jezici (s udjelom većim od 2 %) |- |Češka |češki (63,2 %) |njemački (36,8 %) |- |Dalmacija |hrvatski (96,2 %) |talijanski (2,8 %) |- |Galicija |poljski (58,6 %) |ukrajinski (40,2 %) |- |Donja Austrija |njemački (95,9 %) |češki (3,8 %) |- |Gornja Austrija |njemački (99,7 %) | |- |Bukovina |ukrajinski (38,4 %) |rumunjski (34,4 %), njemački (21,2 %), poljski (4,6 %) |- |Koruška |njemački (78,6 %) |slovenski (21,2 %) |- |Kranjska |slovenski (94,4 %) |njemački (5,4 %) |- |Salzburg |njemački (99,7 %) | |- |Austrijska Šleska |njemački (43,9 %) |poljski (31,7 %), češki (24,3 %) |- |Štajerska |njemački (70,5 %) |slovenski (29,4 %) |- |Moravska |češki (71,8 %) |njemački (27,6 %) |- |Tirol |njemački (57,3 %) |talijanski (42,1 %) |- |Austrijsko primorje |slovenski (37,3 %) |talijanski (34,5 %), hrvatski (24,4 %), njemački (2,5 %) |- |Vorarlberg |njemački (95,4 %) |talijanski (4,4 %) |} == Zastave i grbovi Austro-Ugarske Monarhije == === Zastave === [[Datoteka:Kaisers Dank by Ludwig Koch 1915.jpg|mini|Car Franjo Josip I. u svečanoj zahvali. Prikazane su zastave Austrije (crno-žuta) i Ugarske (crveno-bijelo-zelena).]] Austro-Ugarska nije imala zajedničku zastavu. »Nacionalna zastava« nije mogla postojati, pošto se Dvojna Monarhija sastojala od dvije suverene države. Međutim, zastava vladajuće dinastije [[Habsburg]] ponekad se koristila kao ''de facto'' nacionalna zastava, a 1869. uvedena je zajednička civilna pomorska zastava za civilna plovila. Do 1918. [[Austrougarska ratna mornarica]] je nastavila koristiti austrijsku zastavu koju je koristila od 1786; i pukovi [[Austrougarska vojska|Austrougarske vojske]] su nosili zastavu sa dvoglavim orlom koju su koristili prije 1867., jer su u mnogim slučajevima imale dugu povijest. Nove zastave stvorene 1915. nisu primijenjene zbog rata koji je bio u toku. Na državnim funkcijama, korištene su austrijska crno-žuta dvobojka i ugarska crveno-bijelo-zelena trobojka. Austriju je predstavljala crno-žuta zastava.<ref>{{Citiranje weba|title=The FAME: Austria-Hungary, 1868 - 1918|url=https://zeljko-heimer-fame.from.hr/descr/ah.html|access-date=2022-10-14|website=zeljko-heimer-fame.from.hr}}</ref> Ugarski dio države nije imao svoju zastavu.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Hrvatsko-ugarska nagodba – Wikizvor|url=https://hr.wikisource.org/wiki/Hrvatsko-ugarska_nagodba|access-date=2022-10-14|website=hr.wikisource.org|language=hr}}</ref> Prema [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskoj nagodbi]] (čl. 62. i 63.), u svim zajedničkim hrvatskim i ugarskim poslovima morali su se koristiti simboli Ugarske i Hrvatske. Na primjer, kad god je zajednički Ugarsko-hrvatski sabor održavao sjednicu u Budimpešti, na zgradi sabora bile su istaknute i hrvatska i ugarska zastava.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Abgeordnetenhaus|first=Austria Reichsrat|url=https://books.google.hr/books?id=pkIZAAAAYAAJ&pg=PA20714&redir_esc=y|title=Stenographische protokolle über die sitzungen ...: 1. (eröffnungs-) bis [485.] sitzung ...|date=1903|publisher=Aus der K.-k. Hof -und staatsdruckerei|language=de}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Pliverić|first=Josip|url=https://books.google.hr/books?id=GddknQEACAAJ&redir_esc=y|title=Spomenica o državnopravnih pitanjih hrvatsko-ugarskih|date=1907|publisher=Kr. Zemaljska Tisk.|language=en}}</ref> U Beču, ispred dvorca Schönbrunn, bile su istaknute crno-žute zastave [[Cislajtanija|Cislajtanije]] (austrijski dio), dok su hrvatska i ugarska zastava bile istaknute za [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Translajtaniju]] (ugarski dio).<ref name=":1" /> Uža Ugarska je koristila crveno-bijelo-zelenu trobojku sa ugarskim grbom, koji se ponekad koristio za predstavljanje cjelokupne [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemlje krune Svetog Stjepana]]. Dvostruka građanska zastava, kao simbol »korporativnog identiteta«, korištena je i kao konzularna zastava, prema dekretu od 18. veljače 1869. godine. U upotrebu je ušla 1. kolovoza 1869. godine. Legacije su, međutim, isticale crno-žutu zastavu Austrije uz crveno-bijelo-zelenu zastavu Ugarske, dok su ambasade isticale dvije nacionalne zastave uz zastavu carskog stijega.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Agstner|first=Rudolf|date=2006-01|title=From Apalachicola to Wilkes-Barre: Austria(-Hungary) and Its Consulates in the United States of America, 1820–1917|url=http://dx.doi.org/10.1017/s0067237800016829|journal=Austrian History Yearbook|volume=37|pages=163–180|doi=10.1017/s0067237800016829|issn=0067-2378}}</ref> [[Datoteka:Leaders of the Central Powers - Vierbund.jpg|mini|Razglednica iz Prvog svjetskog rata. Prikazuje države saveznice Centralnih sila. Austro-Ugarska prikazana likom Franje Josipa i zastavama Austrije (crno-žuta) i Ugarske (crveno-bijelo-zelena).]] [[Datoteka:CentralPowersPoster3.jpg|mini|Propagandne razglednice iz Prvog svjetskog rata. Prikazuje zastavu Habsburške Monarhije kao zastavu Austro-Ugarske.]] ==== Cislajtanija ==== <gallery> Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|Zastava Habsburške Monarhije, Austrijskog Carstva, a kasnije i Cislajtanije. ''De facto'' korištena i kao zastava Austro-Ugarske. </gallery> ==== Translajtanija ==== <gallery> Datoteka:Flag of Hungary (1915-1918; angels; 3-2 aspect ratio).svg|Zastava Kraljevine Ugarske (1867. – 1918.). Često korištena i kao zastava Translajtanije. Datoteka:Flag of Hungary (1896-1915; 3-2 aspect ratio).svg|Zastava Kraljevine Ugarske bez anđela (1896. – 1915.) Datoteka:Civil Ensign of Hungary.svg|Zastava Kraljevine Ugarske (pojednostavljeni prikaz) </gallery><gallery> Datoteka:Flag of Croatia-Slavonia with CoA.svg|Zastava Kraljevine Hrvatske i Slavonije (1868. – 1918.) Datoteka:Croatian Kingdom.png|Neslužbena, ali često korištena zastava Kraljevine Hrvatske i Slavonije Datoteka:Flag of Croatia-Slavonia.png|Zastava Kraljevine Hrvatske i Slavonije (pojednostavljeni prikaz) </gallery> ==== Civilne i trgovačke zastave ==== <gallery> Datoteka:Civil ensign of Austria-Hungary (1869-1918).svg|Civilna zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Datoteka:Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg|Civilna zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) (pojednostavljeni prikaz) Datoteka:Fictitious Austria-Hungary civil flag 1869-1918.svg|Neslužbena i neusvojena inačica civilne zastave bez grbova Austrije i Ugarske. </gallery> ==== Ratne i pomorske zastave ==== <gallery> Datoteka:Civil ensign of Austria-Hungary (1786-1869).svg|Zastava ratne mornarice (austrijski dio) (1786. – 1915.) Datoteka:Naval Ensign of Austria-Hungary (1894–1915).svg|Zastava ratne mornarice (austrijski dio) (pojednostavljeni prikaz) (1786. – 1915.) </gallery><gallery> Datoteka:Flag of the common ministries of the Lands of the Holy Hungarian Crown (1915-1918; 3-2 aspect ratio).svg|Zastava ratne mornarice (ugarski dio) (1848. – 1918.) Datoteka:Royal hungarian maritime flag.gif|Zastava ratne mornarice (ugarski dio) (pojednostavljeni prikaz) (1848. – 1918.) </gallery><gallery> Datoteka:War flag of Austria-Hungary (1915-1918).svg|Zastava ratne mornarice (zajednička) (1915. – 1918.) Datoteka:Naval Ensign of Austria-Hungary (1915-1918).png|Zastava ratne mornarice (zajednička) (pojednostavljeni prikaz) (1915. – 1918.) </gallery><gallery> Datoteka:Fictitious "War flag" of Austria-Hungary (1918).png|Ratna zastava Austro-Ugarske (1915. – 1918.) Datoteka:Fictitious "War Flag and Ensign of Austria-Hungary (1915-1918)".svg|Ratna zastava Austro-Ugarske (pojednostavljeni prikaz) (1915. – 1918.) </gallery> ==== Stijegovi ==== <gallery> Datoteka:Imperial Standard of the Austrian Empire (1815-1866).svg|Carski stijeg Austrijskog Carstva sa malim grbom (korišten do 1915.) Datoteka:Austrian Imperial Standard - Infantry pattern mix early 19th century.svg|Carski stijeg Austrijskog Carstva sa velikim grbom (korišten do 1915.) Datoteka:Imperial Standard of the Emperor of Austria (1915–1918).svg|Carski stijeg (1915. – 1918.) </gallery> === Grbovi === <gallery> Slika:Imperial Coat of Arms of the Empire of Austria (1815).svg|Grb Austrijskog Carstva (do 1915.) Slika:Imperial Coat of Arms of the Empire of Austria.svg|Grb Austrijskog Carstva iz 1867. Slika:Lesser Coat of arms of Austria-Hungary.svg|Grb Austro-Ugarske iz 1916. Slika:Austro-hungarian coat of arms 1914.svg|Veliki grb Austro-Ugarske (1915. – 1918.) </gallery> <gallery> Datoteka:Middle Coats of arms of Austria (1915-1918).svg|Grb austrijskog dijela »Dvojne Monarhije« (1915. – 1918.) Datoteka:Coa Hungary Country History med (1915).svg|Grb mađarskog dijela »Dvojne Monarhije« (1915. – 1918.) </gallery> == Vidi još == * [[Austrougarska polarna ekspedicija|Austrougarska polarna ekspedicija 1872. – 1874.]] * [[Austrougarska abisalna ekspedicija 1890. – 1898.]] == Izvori == {{izvori}} *István Deák: Beyond nationalism == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons= Austria-Hungary |commonshr= Austro-Ugarska Monarhija |commonscat= |commonscathr= }} *[https://enciklopedija.hr/clanak/4697 Austro-Ugarska] Hrvatska enciklopedija (LZMK) *[http://www.geografija.hr/clanci/1258/popis-stanovnistva-1857-godine Popis stanovništva 1857. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090703080503/http://www.geografija.hr/clanci/1258/popis-stanovnistva-1857-godine |date=3. srpnja 2009. }} *[https://web.archive.org/web/20100103042336/http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3felmeres.htm Vojne karte Austro-Ugarske Monarhije] *[http://www.lib.utexas.edu/maps/historical/history_europe.html Povijesne karte Srednje i istočne Europe] {{Austrougarske zemlje}} [[Kategorija:Bivše europske monarhije]] [[Kategorija:Austro-Ugarska| ]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Habsburška Monarhija]] o9z9ekjsxgzmmicclzmrf28f8jylncy 0 21383 7631857 7519808 2026-11-07T09:14:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631857 wikitext text/x-wiki {{Infokvir talijanska regija | ime = Piemonte {{ita oznaka}} <br> Pi(j)emont | puno_ime = Regione Piemonte | grb = Regione-Piemonte-Stemma.svg | zastava = Flag_of_Piedmont.svg | ime_genitiv = Pijemonta | isocode = &nbsp; | glavno_mjesto = [[Torino]] | guverner = Sergio Chiamparino | zona = [[Sjeverozapdan Italija]] | pokrajine = [[Pokrajina Alessandria|Alessandria]]<br />[[Pokrajina Asti|Asti]]<br />[[Pokrajina Biella|Biella]]<br />[[Pokrajina Cuneo|Cuneo]]<br />[[Pokrajina Novara|Novara]]<br />[[Pokrajina Torino|Torino]]<br />[[Pokrajina Verbano-Cusio-Ossola|Verbano-Cusio-Ossola]]<br />[[Pokrajina Vercelli|Vercelli]] | općine = 1.206 | rang_površine = 2. | površina = 25.400 | postotak_površine = 8.4 | godina_popisa = 2001 | rang_stanovništva = 6. | stanovništvo = 4,214.677 | postotak_stanovništva = 7,4 | gustoća_stanovništva = 166 | karta = [[Datoteka:Regione Piemonte 2.svg|220px]] | }} '''Piemont''' ([[talijanski jezik|tal.]] ''(Regione) Piemonte''), regija je u sjeverozapadnoj [[Italija|Italiji]], s triju strana okružena [[Alpe|Alpama]]. Graniči s [[Francuska|Francuskom]], [[Švicarska|Švicarskom]], te s pokrajinama [[Lombardija|Lombardijom]], [[Ligurija|Ligurijom]] i [[Valle d'Aosta|Valle d'Aostom]]. Glavni grad je [[Torino]]. [[Površina|Površine]] je 25 400 [[km&sup2;]], te u njoj živi oko 4,3 milijuna stanovnika. Na planini [[Monte Viso]] (''Monviso'') izvire rijeka [[Po]], a od planina vrijedi spomenuti i [[Monte Rosa]]. Nizinski dio Piemonta plodno je [[poljoprivreda|poljoprivredno]] područje, u kojemu se uzgajaju [[pšenica]], [[riža]], [[kukuruz]] i [[grožđe]]. Razvijena su [[industrija|industrijska]] središta, posebice grad Torino, dom tvornice [[automobil]]a "[[Fiat]]". Godine [[1046.]], [[grof]]ovi [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]] pripojili su Piemont [[Savoja|Savoji]]. <!-- cini se nevaznim: čiji je glavni grad tada bio [[Chambéry]], danas u Francuskoj --> Savojska dinastija prerasla je [[1416.]] u vojvodstvo, a vojvoda [[Emanuele Filiberto]] premjestio je [[1563.]] svoje sjedište u Torino. Savojski vojvode su, počevši od [[1720.]], bili i kraljevi [[Kraljevina Sardinija|Kraljevine Sardinije]]. U Pijemontu je započet proces [[ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]], u razdoblju [[1869.]] – [[1861.]], nakon neuspješnih ratova protiv [[Austrija|Austrije]] [[1820.]] – [[1821.]] i [[1848.]] – [[1849.]] "'''Pijemont'''" (tal.: ''piemonte'', [[engleski|eng]].: ''piedmont'') znači »podnožje brda« i u [[zemljopis]]u je postalo [[sinonim]] za područja podnožja planina. Piemont je jedna od najpoznatijih vinorodnih regija u Italiji. Od ukupno 700 km&sup2; pod [[vinograd]]ima, na više od polovice se proizvodi vino s »oznakom kontroliranog podrijetla« (tal: ''Denominazione di Origine Controllata''). Najznačajnija [[vino|vina]] su [[Barbera]], [[Barolo]] i [[Barbaresco]] te [[Dolcetto]]. Glavni gradovi pokrajina zovu se kao i pripadajuće pokrajine: [[Alessandria]], [[Asti]], [[Biella]], [[Cuneo]], [[Novara]], [[Vercelli]], [[Verbania Cusio Ossola (VCO)]] i [[Torino]]. == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20110225110327/http://www.regione.piemonte.it/ Službene stranice] *[http://www.ilgiornaledelpiemonte.com/ Giornale del Piemonte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060602111751/http://www.ilgiornaledelpiemonte.com/ |date=2. lipnja 2006. }} (dnevne novine) *[http://cucina.piemonte.net/ Cucina Piemonte.Net] (Piemontska kuhinja) *[http://www.globalgeografia.com/italia/piemonte.htm Piemonte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060613014919/http://www.globalgeografia.com/italia/piemonte.htm |date=13. lipnja 2006. }} ''globalgeografia.com'' {{Commonscat|Piedmont}} {{Talijanske regije}} {{Pokrajine Pijemonta}} [[Kategorija:Pijemont| ]] <!-- [[Kategorija:Pijemont| ]] --> 420wusfrz70995fcsds027y0quvnz0y 0 23208 7631596 7625932 2026-11-06T16:34:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631596 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|listopad 2006.}}{{Preusmjerava|Napoleon|3=[[Napoleon (razdvojba)]]}}{{Preusmjerava|Napoleon Bonaparte|3=[[Napoleon Bonaparte (razdvojba)]]}}{{Infookvir monarh | ime = Napoleon I. Bonaparte | slika = [[Datoteka:Ingres, Napoleon on his Imperial throne.jpg|200px]] | opis = [[Jean Auguste Dominique Ingres]]: ''Napoleon na svojemu carskom prijestolju''. | titula = [[Car Francuza]] | vladavina = {{Nowrap|18. svibnja 1804. – 6. travnja 1814.}}<br />[[Sto dana|<small>20. ožujka – 22. lipnja 1815.</small>]] | krunidba = 2. prosinca 1804.,<br />[[katedrala Notre-Dame u Parizu]] | prethodnik = ''Carstvo uspostavljeno'' | nasljednik = [[Napoleon II.]] <small>(''de jure'')</small><br />[[Luj XVIII.]] <small>(kao kralj)</small> | titula1 = [[Konzulat (Francuska)|Prvi konzul Francuske Republike]] | vladavina1 = {{Nowrap|12. prosinca 1799.{{Efn|10. studenoga – 12. prosinca 1799. godine kao privremeni prvi konzul.}} – 18. svibnja 1804.}} | suvladar1 = [[Jean-Jacques-Régis de Cambacérès]]{{Efn|[[Emmanuel Joseph Sieyès]] kao privremeni drugi konzul 10. studenoga – 12. prosinca 1799. godine.}}<br /><small>(drugi konzul)</small><br />{{Nowrap|[[Charles-François Lebrun]]{{Efn|[[Roger Ducos]] kao privremeni treći konzul 10. studenoga – 12. prosinca 1799. godine.}}}}<br /><small>(treći konzul)</small> | nasljednik1 = ''Konzulat ukinut'' | prethodnik1 = ''Konzulat uspostavljen'' | titula2 = [[Kralj Italije]] | vladavina2 = {{Nowrap|17. ožujka 1805. – 11. travnja 1814.}} | krunidba2 = 26. svibnja 1805.,<br />[[Milanska katedrala]] | suvladar2 = {{Nowrap|[[Eugène de Beauharnais]] <small>(potkralj)</small>}} | prethodnik2 = {{Nowrap|''[[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo]] uspostavljeno''}} | nasljednik2 = ''Kraljevstvo ukinuto'' | titula3 = [[Zaštitnik Rajnske konfederacije]] | vladavina3 = {{Nowrap|12. srpnja 1806. – 19. listopada 1813.}} | prethodnik3 = [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II./I.]] <small>(kao rimsko-njemački car)</small> | nasljednik3 = {{Nowrap|Franjo II./I. <small>(kao predsjednik}} [[Njemački savez|Njemačkoga saveza]])</small> | nasljeđe = - | supruge = {{Nowrap|[[Joséphine de Beauharnais]]}}<br /><small>(1796. – 1810.)</small><br />[[Marija Lujza, vojvotkinja od Parme|Marija Lujza]]<br /><small>(1810. – 1814.)</small> | djeca = [[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske|Napoleon II.]]<br />[[Charles Léon]]{{Efn|Izvanbračni sin.|name=izvanbračni sin}}<br />[[Alexandre Colonna Walewski|Alexandre Colonna]]{{Efn|name=izvanbračni sin}}<br />[[Eugène de Beauharnais]]{{Efn|Posinak.}}<br />[[Hortense de Beauharnais]]{{Efn|Pokćerka.|name=pokćerka}}<br />{{Nowrap|[[Stéphanie de Beauharnais]]{{Efn|name=pokćerka}}}} | dinastija = [[Bonaparte]] | otac = [[Carlo Maria Bonaparte|Carlo Bonaparte]] | majka = [[Maria Letizia Ramolino]] | datum rođenja = 15. kolovoza 1769. | mjesto rođenja = [[Ajaccio]], [[Korzika]] | datum smrti = 5. svibnja 1821.<br />(u {{age|1769|8|15|1821|5|5}}. godini života) | mjesto smrti = [[Longwood|Longwood House]], [[Sveta Helena]] | datum pokopa = 15. prosinca 1840. | mjesto pokopa = [[Dom invalida u Parizu]] | potpis = Firma Napoleón Bonaparte.svg | zanimanje = general | vjera = [[katolik]] }} '''Napoleon I. Bonaparte''' ([[Ajaccio]], [[15. kolovoza]] [[1769.]] – [[Sveta Helena (otok)|Sveta Helena]], [[5. svibnja]] [[1821.]]) – rođen kao '''Napoleone di Buonaparte''', kasnije poznat pod svojim [[Vladarsko ime|vladarskim imenom]] kao '''Napoleon I.''' – bio je francuski vojni časnik i državnik koji se istaknuo tijekom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i vodio [[Vojna karijera Napoleona I. Bonapartea|niz uspješnih kampanja]] diljem Europe tijekom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] od 1796. do 1815. godine. Bio je vođa [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]] kao [[Konzulat (Francuska)|prvi konzul]] od 1799. do 1804., zatim [[Prvo Francusko Carstvo|Prvoga Francuskog Carstva]] kao [[car Francuza]] od 1804. do 1814. i opet nakratko 1815. godine. Napoleon bio je također prvi [[Dodatak:Popis talijanskih predsjednika|predsjednik]] [[Republika Italija (1802. – 1805.)|Italije]] u [[Povijest Italije|povijesti]], od 26. siječnja 1802. do 17. ožujka 1805. == Životopis == Kao [[Djeca|dijete]] siromašnog [[korzika]]nskog plemića [[Obrazovanje|školovao]] se na francuskoj [[Vojna akademija|vojnoj akademiji]] i [[Francuska revolucija|francusku revoluciju]] dočekao s činom topničkog [[satnik]]a. U [[Francuski revolucionarni ratovi|francuskim revolucionarnim ratovima]] brzo je napredovao do čina [[general]]a i [[1796.]] godine dobio [[Stožer|zapovjedništvo]] nad francuskim snagama koje su [[jug]] države trebale braniti od [[Austrijanci|Austrijanaca]] iz [[Italija|Italije]]. Zahvaljujući svom britkom [[Um|umu]] u nizu je [[Bitka|bitaka]] i vještih [[Manevar|manevara]] porazio nadmoćne austrijske [[Kolonija|kolonije]], osvojio [[Sjeverna Italija|sjevernu Italiju]] i prisilio [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiji]] na sklapanje [[Mir u Campo Formiju|mira u Campo Formiju]] [[1797.]] Njegovi vojni uspjesi i naglo stečena popularnost učinili su ga favoritom [[Političar|političara]] i [[Narod|narodnih]] masa koji su željeli stabilnost nakon godina revolucionarne [[Anarhija|anarhije]] i [[Nasilje|nasilja]]. Godinu dana nakon pohoda u [[Egipat]], Napoleon je godine [[1799.]] izveo državni udar poslije kojega se proglasio prvim [[konzul]]om i zaveo osobnu [[Diktatura|diktaturu]]. Godine [[1804.]] proglasio se francuskim [[car]]em i osnovao [[Prvo Francusko Carstvo]]. Napoleonova vladavina bila je obilježena sukobom Francuske s [[Britansko Carstvo|Britanskim Carstvom]], koji je trajao od godine [[1793.]] do [[mir u Amiensu|mira u Amiensu]] [[1802.]] Godinu dana kasnije sukob je ponovno eskalirao i Napoleon se, nakon poraza u pomorskoj [[bitka kod Trafalgara|bitci kod Trafalgara]] i kraja planova za invaziju [[Britanski otoci|Britanskog otočja]], morao obračunati s britanskim kontinentalnim saveznicima. Godine [[1805.]] u [[bitka kod Austerlitza|bitci kod Austerlitza]] porazio je i pokorio [[Austrijsko Carstvo]], godine [[1806.]] nakon [[bitka kod Jene|bitke kod Jene]] isto je učinio s [[Kraljevina Pruska|Pruskom]] te [[Raspad Svetoga Rimskog Carstva|okončao Sveto Rimsko Carstvo]], da bi nakon pobjede nad [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]] kod [[Bitka kod Friedlanda|bitci kod Friedlanda]] [[1807.]] godine sklopio savez s ruskim carem [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandrom I.]] i ustanovio [[Kontinentalna blokada|Kontinentalnu blokadu]], čiji je cilj bio ekonomskim [[embargo]]m poraziti Britansko Carstvo. U tom trenutku Napoleon je bio na vrhuncu moći, ali je samo [[Godina|godinu]] dana kasnije sebi dopustio da bude umiješan u [[Dinastija|dinastijski]] sukob u savezničkoj [[Španjolska|Španjolskoj]]. Francuska vojna intervencija i postavljanje Napoleonovog brata za [[kralj]]a dovela je do svenarodnog otpora, pojave španjolske [[Gerilsko ratovanje|gerile]] i prvih ozbiljnih francuskih poraza. Godine [[1809.]] ohrabreno Austrijsko Carstvo je Francuskoj objavilo [[rat]], što je dovelo do kratkog i vrlo krvavog [[Pohod bušara|pohoda]] tokom kojeg je u [[Bitka kod Asperna|bitci kod Asperna]] Napoleon po prvi put potučen na bojnom polju. Iako je Napoleon taj rat na kraju [[Pobjeda|dobio]], nastojao se od sličnih [[Problem|problema]] u [[Budućnost|budućnosti]] osigurati [[Vjenčanje|ženidbom]] s austrijskom princezom [[Marija Lujza, vojvotkinja od Parme|Marijom Lujzom]] koja mu je [[Porođaj|rodila]] sina. U međuvremenu je Rusko Carstvo sve teže trpjelo [[Ekonomika|ekonomske]] posljedice Kontinentalne blokade. Napoleon je [[1812.]] godine napao Rusko Carstvo s najvećom vojnom silom dotada skupljenom (600.000 [[Vojnik|vojnika]]). Pohod se krajem godine pretvorio u [[Katastrofa|katastrofu]] tijekom koje je izgubljen veći dio Napoleonove [[Velika armija|Velike armije]]. U proljeće [[1813.]] Napoleon se suočio sa svenarodnim ustankom u [[Njemačka|Njemačkoj]] i dotadašnjim saveznicima koji su se okrenuli protiv njega. U odlučnoj [[bitka kod Leipziga|bitci kod Leipziga]] Napoleon je poražen i prisiljen na povlačenje u Francuskoj gdje je morao [[Abdikacija|abdicirati]] i otići u izgnanstvo na otok [[Elba|Elbu]] gdje je postavljen za formalnog vladara. Novi režim kralja [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luja XVIII.]] pokazao se tako nepopularnim da je Napoleon nakon samo godinu dana sa šačicom pristaša uspio preuzeti [[vlast]] i započeti vladavinu poznatu kao [[Sto dana]]. To je razdoblje završilo u lipnju [[1815.]] godine nakon poraza u [[Bitka kod Waterlooa|bitci kod Waterlooa]]. Napoleona su zarobili [[Britanci]] i zatočili na [[Sveta Helena (otok)|Svetoj Heleni]] gdje je [[Smrt|umro]] 6 godina kasnije. Godine [[1840.]] njegovi su posmrtni ostatci vraćeni u [[Druga Francuska Republika|Francusku]] gdje je pokopan u [[Pariz|pariškom]] [[Dom invalida u Parizu|Domu invalida]]. Njegov se pogreb smatra jednim od najvećih i najveličanstvenijih u povijesti. Zbog svoje kratke i burne vladavine Napoleon je i danas predmet velikih [[Prijepor|kontroverzi]]. Jedni ga smatraju beskrupuloznim [[Tiranin|tiraninom]] i militaristom čija je vanjska [[politika]] izazvala krvoproliće i pustošenje koje se u [[Europa|Europi]] nije ponovilo sve do [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|nacističkog]] doba [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] i [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. S druge se strane navode njegova manje spektakularna, ali za razvoj europske ekonomije i [[Kultura|kulture]] daleko važnija dostignuća na polju unutrašnje politike, odnosno cijeli niz liberalnih [[Reforma|reformi]] kojima je staro [[feudalizam|feudalno]] uređenje postupno zamjenjivano modernim [[kapitalizam|kapitalizmom]] oličenim u Napoleonovom [[Zakonik|zakoniku]] poznatom kao [[Code Napoléon]]. == Obiteljski život == Napoleon se prvi puta oženio [[1796.]] godine [[Joséphine de Beauharnais|Joséphinom de Beauharnais]]. Joséphine, Rosa Tascher de la Pagerie, rodila se na [[Martinique]]u gdje je njena obitelj imala plantažu [[šećer]]a. Roditelji su je udali za Alexandra de Beauharnaisa. U braku su imali dvoje djece, no rastali su se zbog bračnih razmirica. Alexandar je u doba [[Revolucija|revolucije]] bio pogubljen na [[Giljotina|giljotini]]. Joséphine se udala za Napoleona uoči njegova prvog pohoda na Italiju. Budući da Joséphine Napoleonu nije rodila dijete, on se [[1809.]] razveo. Potom je [[1810.]] oženio devetnaestogodišnju austrijsku nadvojvotkinju Mariju Lujzu, kćer austrijskog cara [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franje I.]] Iako nije dobrovoljno ušla u ovaj brak, već sljedeće godine [[Marija Lujza, vojvotkinja od Parme|Marija Lujza]] rodila je Napoleonu sina, nasljednika prijestolja. Marija Lujza napustila je Napoleona [[1814.]] kad je prognan na [[Elba|Elbu]]. Odlukom Bečkog kongresa dobila je vojvodine [[Parma|Parmu]] i [[Piacenza|Piacenzu]] kojima je vladala od [[1816.]] godine. Marija Lujza sklopila je još dva braka i umrla [[1847.]] godine. Sin Napoleona I. i Marije Lujze dobio je ime [[Francois Charles Joseph Bonaparte]]. Kada je Napoleon abdicirao [[1815.]] kao četverogodišnji dječak proglašen je za francuskog cara pod imenom [[Napoleon II.]] Bio je boležljivo dijete i živio je na dvoru u [[Schönbrunn]]u. Također je bio kralj [[Rim]]a, vojvoda od [[Reichardst]]a i princ od Parme. Nadimak mu je bio Orlić (''L’aiglon''). Umro je [[1832.]] godine u 21. godini života. == Početak vojne karijere == Grad [[Toulon]] nije prihvaćao [[Francuska Republika|Francusku Republiku]]. Proglasio je [[Luj XVII.|Luja XVII]]. (sina [[Luj XVI.|Luja XVI]].) kraljem i dopustio da u luku uđu engleski, talijanski i španjolski brodovi. Napoleon je sudjelovao u opsadi Toulona ([[1793.]]) i zamjenjivao je ranjenog generala. Istaknuo se kao zapovjednik topništva te je dobio čin brigadnog generala. Tada je imao 24 godine. Potom je imenovan zapovjednikom francuske vojske u Italiji. U borbama protiv Austrijanaca porazio je čak četiri austrijska generala koji su u svakoj borbi bili brojčano nadmoćniji. Uz to su se Napoleonovi vojnici približili [[Beč]]u na sto kilometara, što je prisililo Austrijance na potpisivanje mirovnog ugovora u [[Campo Formio|Campoformiju]] ([[1797.]]). Napoleon je ukinuo [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. Njen je teritorij predao Austriji u zamjenu za austrijski teritorij na području [[Belgija|Belgije]] i vlast nad [[Milano]]m. == Prvi konzul == Veliki protivnik Francuske bila je [[Velika Britanija]]. Stoga je Napoleon odlučio uništiti britansku trgovinu s [[Indija|Indijom]] osvajanjem Egipta i time gospodarski oslabiti Engleze. Godine [[1798.]] došao je u [[Kairo]]. Porazio je [[Turska|Turke]] u bitci kod [[Piramida (arhitektura)|piramida]] i zavladao Egiptom. No, kod [[Abu Qir]]a, u bitci na [[Nil]]u, francusku je [[Flota|flotu]] uništio britanski admiral [[Horatio Nelson]]. Napoleon je u Egipat doveo oko 150 znanstvenika koji su napravili [[zemljopis]]ne karte, proučavali [[biljke]] i [[životinje]]. Pomoću kamena iz Rozete koji je pisan [[hijeroglifi]]ma, demotskim i [[Grčka|grčkim]] slovima [[Jean-François Champollion]] uspio je [[1824.]] godine dešifrirati hijeroglife. U Francuskoj je izbila politička kriza, a Austrija je ponovno zavladala sjevernom Italijom. Stoga je Napoleon potajno napustio Egipat i priključio se uroti protiv [[Direktorij]]a. Proveden je [[državni udar]] i urotnici su [[1799.]] uspostavili novu vlast koju su činila trojica konzula – Konzulat. Napoleon je imenovan Prvim konzulom i postao je neograničeni vladar. U zemlji je uspostavljena [[vojna diktatura]], vlast je centralizirana, a uloga [[parlament]]a bila je neznatna. Također su centralizirane financije i osnovana je državna banka (Banque de France). Građanima su osigurana prava i slobode stečene u doba revolucije. Svi su bili jednaki pred zakonom i imali su pravo na slobodu [[vjeroispovijest]]i. Zakonom o školstvu otvarane su gimnazije za koje su postojale [[Stipendija|stipendije]]. Cilj školovanja bio je obrazovanje sposobnih činovnika i vojnih dužnosnika. Ono što je mnogima bilo najvažnije bilo je uspostavljanje mira i reda u državi. Godine [[1802.]] [[Ustav]] je promijenjen te je Napoleon imenovan doživotnim konzulom. == Napoleonski ratovi == {{glavni|Napoleonski ratovi}} === Carski ratovi === Kao izabrani doživotni konzul Napoleon se [[1804.]] godine proglasio carem. U travnju [[1803.]] Britanija je, isprovocirana Napoleonovim agresivnim ponašanjem, nastavila rat s Francuskom na moru. Dvije godine kasnije Britancima su se pridružile Austrija, Rusija, [[Švedska]] i [[Napulj]]. Zbog poraza u pomorskoj bitci kod [[Trafalgar]]a, rta na jugu Španjolske, Napoleon je napustio planove o napadu na Britaniju. Svoju je vojsku usmjerio protiv austrijsko-ruskih snaga te ih [[1805.]] porazio u bitkama kod [[Ulm]]a i [[Bitka kod Austerlitza|Austerlitz]]a. Iste je godine brata Louisa proglasio kraljem [[Nizozemska|Nizozemske]], a šogora [[Joachim Murat|Joachima Murata]] kraljem Napulja. Godine [[1806.]] ukinuo je [[Sveto Rimsko Carstvo]] Njemačke Narodnosti i od njemačkih je država osnovao [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]]. Naredni Napoleonov korak bio je nametanje kontinentalne blokade Velikoj Britaniji. Europskim državama pod njegovom kontrolom naredio je [[bojkot]] britanske robe. Zbog tih je događaja [[Pruska]] sklopila savez s Rusijom i napala je Rajnsku konfederaciju. No, Napoleon je kod [[Jena|Jene]] i [[Auerstadt]]a porazio Pruse. Sljedeće je godine ([[1807.]]) u [[Tilsit]]u sklopio mirovni sporazum s ruskim carem [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandrom I]]. Svome je carstvu pridodao dvije nove države: [[Vestfalija|Vestfaliju]], u kojoj je za kralja postavio brata [[Jérôme Bonaparte|Jérômea]], i [[Varšavsko Vojvodstvo]]. === Pirinejski rat === Godine [[1807.]] Napoleon je osvojio [[Portugal]] koji nije poštovao kontinentalnu blokadu, a [[1808.]] [[Španjolska|Španjolsku]] u kojoj je za kralja postavio brata Josepha ([[Josip I. Bonaparte]]). Josephov dolazak u Španjolsku potakao je ustanak protiv Francuza, poznat pod nazivom Poluotočni rat. Napoleon je došao u Španjolsku i ugušio pobunu, no nakon njegova odlaska borbe su se nastavile. Budući da su Britanci podupirali Španjolce u pobuni u Poluotočnom ratu, Francuzi su s vremenom izgubili 300 000 vojnika i velika novčana sredstva. To je utjecalo na slabljenje Napoleonova carstva. Ipak, Francusko Carstvo ubrzo je doživjelo najveću ekspanziju. U novom ratu [[1809.]] Napoleon je prinudio Austriju na mir u [[Schönbrunn]]u i oduzeo joj je dio teritorija. Na prostoru [[Hrvatska|hrvatskih]] i [[Slovenija|slovenskih]] zemalja južno od [[Sava|Save]] osnovao je [[Ilirske pokrajine]]. Također je zavladao Nizozemskom i dijelom sjevernih njemačkih država. === Bitka kod Austerlitza === {{glavni|Bitka kod Austerlitza}} Napoleonova bitka kod Austerlitza poznata je i pod nazivom "trocarska bitka" jer su se u njoj sukobili francuski car Napoleon, njemački car Franjo I i ruski car Aleksandar. Za manje od osam sati, otkako je Napoleon rukavicom dao znak za početak bitke, Austrijanci i Rusi bili su potučeni. Izgubili su 35 000 vojnika, 15 generala, 150 topova i 42 zastave. Napoleon je učvrstio svoju vlast u Europi. Zaraćene vojske kretale su se prema [[Brno|Brnu]] u [[Češka|Češkoj]]. Napoleon je protivnicima postavio stupicu kod [[Austerlitz]]a (današnji [[Slavkov]] kod Brna). Odglumio je da se povlači prema zapadu i sačekao je neprijateljsku vojsku na terenu koji je sam odabrao. Da se njegova vojska ne bi obeshrabrila, Napoleon je vojnicima objasnio plan bitke što inače nije bilo uobičajeno. ''"Dok neprijatelj bude marširao da opkoli moje desno krilo, izložit će mi svoju bočnu stranu"''. Bitka se odvijala prema Napoleonovu planu. Rusi i Austrijanci pokušali su mu presjeći put prema Beču i Napoleon je namjerno oslabio svoje desno krilo da ga tu napadnu. Francuski se logor nalazio na sjevernoj strani uzvisine [[Santon]], a južnije je uzvisina [[Zurlan]] s koje je prema jugu tekao potok [[Goldbach]] okružen zamrznutim baruštinama. Napoleon je Lannesov korpus razmjestio na lijevo krilo. Iza uzvisine Zurlan sakrio je Muratovu konjicu i [[grenadir]]e. U podnožju Zurlana bio je 4. korpus. Kao pojačanje tek je trebao doći 1. korpus. Na Goldbachu se malo ljudi moralo oduprijeti nadmoćnom protivniku. Između Francuza s jedne strane, i Austrijanaca i Rusa s druge strane, bili su brežuljci [[Pratzen]]a, uzvisine koja se proteže oko pet kilometara, visoke do 300 metara s blagim padinama. Napoleon ih je ostavio slobodne, kao "mamac" protivniku. Rusku vojsku vodio je već ostarjeli general [[Kutuzov]]. Rusi i Austrijanci odlučili su s glavninom vojske napasti francusko desno krilo, upravo kako je Napoleon želio. Pri tome su morali podijeliti svoju vojsku da bi napali i druge francuske jedinice. Upravo je to bila glavna greška. Rusi i Austrijanci radi glavnog udara na francusko desno krilo oslabili su svoj centar gdje je Napoleon imao glavninu vojske. Večer uoči bitke Napoleon je bio siguran u svoju pobjedu. Veselo je objedovao sa svojim časnicima i jeo svoje, kako se pričalo, omiljeno jelo – pečene krumpire i crveni luk. Malo se odmorio, a onda je još jednom provjerio položaje. Francuska trublja za ustajanje oglasila se u 4 sata [[2. prosinca]] [[1805.]], na prvu godišnjicu carske krunidbe. Bojno polje prekrivala je gusta magla. U 7 sati saveznici su napali Goldbach i polako napredovali. Vjerovali su da je bitka već odlučena. U međuvremenu se magla razrijedila, otkrivajući kolone ruske vojske koja se kretala prema jugu. Austrijsko-ruski centar je slabio. Oko 9 sati francuska se vojska poput klina zabila u protivnički centar i razdvojila im lijevo i desno krilo. U 9 sati i 30 minuta slabi je austrijsko-ruski centar bio u potpunom rasulu i Francuzi su im napali desno krilo. Rusi su bili potučeni. Izgubili su 500 grenadira i 200 članova plemičke viteške garde, osobne careve pratnje. Istodobno je oko 8 sati pobjedu izvojevalo i francusko lijevo krilo. Oko 14 sati, kad su desno krilo i ruski centar bili slomljeni, Napoleon je naredio uništenje neprijateljskog lijevoga krila. Francuzi nisu htjeli imati zarobljenike i uslijedio je pokolj Rusa. Rusi su se pokušali spasiti bijegom prema jugu, prema zamrznutim baruštinama. Napoleon je naredio da velika baterija od dvadeset pet topova puca po ledu na baruštinama. Pod udarima topova led je pucao i oko 2 000 Rusa ugušilo se propavši u baruštinu. Nakon bitke iz baruština je izvučeno 38 topova i 130 konjskih trupala. U pet sati poslije podne trublje su označile završetak bitke. Dan kasnije njemački je car osobno došao Napoleonu s molbom za primirje, a potom je zaključen mir u [[Bratislava|Bratislavi]] ([[26. prosinca]]), bez prisustva Rusa. Austrija je izgubila [[Venecija|Veneciju]], [[Dalmacija|Dalmaciju]] i [[Tirol]]. Napoleon se vratio u [[Pariz]] sa 120 austrijskih i ruskih zastava. Od [[Bronca|bronce]] zarobljenih topova izlijevan je stup Velike armije koji i danas ukrašava pariški trg [[Vendome]]. Najvišim časnicima Napoleon je podijelio dva milijuna zlatnih franaka, udovice su dobile trajnu mirovinu, a djeca poginulih mogla su svojim imenima dodati ime Napoleon. === Pohod na Rusiju i slom === {{glavni|Napoleonova invazija na Rusiju}} Sumnjajući da Rusija planira savez s Engleskom Napoleon je napao Rusiju s 600 000 vojnika. U lipnju [[1812.]] Francuzi su ušli na ruski teritorij, no Rusi su se povlačili paleći sela. Naišli su na Ruse koji nisu htjeli pregovarati. Mnogobrojna francuska vojska često je bila bez hrane, počele su se širiti bolesti, a često su ugibali i konji. Do prve, i jedne od najkrvavijih bitaka toga doba, došlo je kod (Borodina). Napoleon je do te bitke već izgubio polovinu svoje vojske. Rusi su se odlučili povući i francuska je vojska ušla u (Moskvu). No, ruski su vojnici zapalili grad i Napoleon se morao povući. Nakon povlačenja iz Moskve glad, ruska zima i povremeni gerilski napadi ruske vojske uništili su francusku vojsku od koje je ostalo samo 5000 ljudi. Napoleon je otišao u Pariz i s novom se vojskom vratio na područje [[Kraljevina Saska|Saske]]. Godine [[1813.]] porazio je protivničke vojske kod [[Bitka kod Lützena (1813.)|Lützen]]a, [[Budišin]]a i [[Dresden]]a, ali je izgubio bitku kod [[Leipzig]]a. Vratio se u Francusku, a jer su se njegovi maršali odbili boriti, pobjednička ga je koalicija prisilila da [[Abdikacija|abdicira]]. Protivnici su ga [[1814.]] prognali na otok [[Elba|Elbu]] koji mu je dan na upravu. Na vlast u Francuskoj postavljen je [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luj XVIII.]] iz dinastije [[Burbon]] (brat Luja XVI. koji je za vrijeme Revolucije napustio Francusku). Napoleonova supruga Marija Lujza i sin Napoleon stavljeni su pod skrbništvo Marijina oca, austrijskoga cara Franje I. Napoleon nikada više nije vidio ni suprugu niti sina. == Vladavina od 100 dana == Napoleon je iskoristio nezadovoljstvo vladavinom Luja XVIII. te se u ožujku [[1815.]] vratio u Francusku. Trupe koje su poslane da ga zarobe, su mu se pridružile i tako je preuzeo vlast [[20. ožujka]] [[1815.]] (vladavina od 100 dana). Budući da su protivnici odbili sklapanje mira, odlučio ih je napasti. Do [[Bitka kod Waterlooa|bitke]] je došlo kod [[Waterloo]]a u [[Belgija|Belgiji]] [[18. lipnja]] [[1815.]] Pobjedu su izvojevale engleska vojska koju je vodio proslavljeni [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|vojvoda od Wellingtona]] i pruska vojska pod vodstvom [[general]]a [[Blücher]]a. Nakon bitke Napoleon je pobjegao u Pariz. Budući da su mu političari uskratili popodršku, Napoleon je abdicirao i po drugi put pokušao prenijeti vlast na četverogodišnjeg sina [[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske|Napoleona II.]] što je francuski parlament ovaj put i potvrdio. Potom je pobjegao u [[Rochefort]] i tamo se predao kapetanu britanskog bojnog broda [[HMS Bellerophon]]. Britanci su ga prognali na [[Sveta Helena (otok)|Svetu Helenu]], otočić u južnom dijelu [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]]. == Napoleonova smrt == S Napoleonom je u progonstvo pošlo i dvadesetak njegovih najvjernijih ljudi (posluga i nekoliko generala). Vrijeme je provodio diktirajući [[Memoari|memoare]] i igrajući [[bilijar]]. Maštao je o bijegu s otočića površine tek nešto veće od 100 km². Umro je [[5. svibnja]] [[1821.]] od [[rak (bolest)|rak]]a na želucu i pokopan je na Svetoj Heleni. Godine [[1840.]] njegovi su ostaci preneseni u Pariz na zahtjev kralja [[Luj Filip, kralj Francuza|Luja Filipa]] i pokopani su u [[Dom Invalida|Domu Invalida]], gdje se i danas nalaze. Nekoliko ljudi iz pratnje sačuvalo je za uspomenu uvojke Napoleonove kose. Šezdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], švedski zubar Sten Forshufvud i još nekoliko znanstvenika su suvremenim metodama analizirali jedan od tih uvojaka. U kosi su otkrivene značajne količine otrova [[arsen]]a. Posumnjalo se da su Britanci sustavno trovali Napoleona. Kasnije je došlo do spoznaja da je za Napoleonovu smrt kriv grof Montholon, njegov tadašnji "prijatelj". Smatralo se da je on s razlogom poslan na Svetu Helenu kako bi likvidirao Napoleona. U vino koje je Napoleon često pio vjerojatno je bio umiješan arsen. Pristup vinskim bačvama imao je i grof Montholon. Daljnjim istraživanjem i analizama otkriveno je da je zelena boja kojom su u to vrijeme bojali zidove sadržavala arsen. Soba u kojoj je živio Napoleon bila je obojana takvom zelenom bojom. Postojao je još jedan moguć izvor arsena, bio je to otrov za miševe. Naime, kuća u kojoj je Napoleon boravio na Svetoj Heleni bila je puna miševa. Jasno je da Napoleon nije preminuo od raka želudca, kao što se nekad mislilo. Sustavno je trovan i to vjerojatno od svojeg tadašnjeg prijatelja što je i Forshufvud kasnije zaključio. No, čvrsti dokazi ne postoje zato to i dalje ostaje misterija, barem službeno. == Zanimljivosti == * U vrijeme Napoleonovih ratova i najmanje ranjavanje bilo je opasno po život. Zbog velike nehigijene prijetila je opasnost od inficiranja rana. Mnogi su ranjenici umrli zbog [[infekcija]]. [[Anestetik]]a nije bilo, pa su ranjenicima davali [[rum]] ili [[Rakija|rakiju]] kako bi im umanjili bolove. Ozbiljnije rane "liječile" su se [[Amputacija|amputacijom]]. * Napoleon je naredio prišivanje gumbȃ na rukavima vojničkih odora kako bi odvikao vojnike od brisanja nosa rukavom. * Napoleon se često preoblačio u siromaha kada bi god išao u šetnju ulicama Pariza pitajući narod za njihovo mišljenje o samome sebi na osnovu čega je mjerio svoju popularnost. * Napoleon je patio od ailurofobije,odnosno straha od mačaka. Kad je Napoleon imao svega šest mjeseci dadilja ga je izvela u dvorište i ostavila ga samog u koljevci. Dok je Napoleon bio u koljevci na njega je skočila mačka što je ostavilo posljedice na francuskom vođi. Navodno je za njegovu fobiju znao vojvoda od Wellingtona. Navodno je u bitci kod Waterlooa Wellington postavio ispred vojske sedamdeset mačaka što je uplašilo Napoleona i navelo ga da povuče vojsku. * Napoleon je želio da se njegovi posmrtni ostatci pokopaju na obali rijeke Seine. Budući da nitko nije ispunio njegov zahtjev njegovo tijelo danas leži u Palači invalida u Parizu gdje su pokopani mnogi francuski vođe. === Prezime Bonaparte === Napoleonovi preci živjeli su na području [[Italija|Italije]]. Jedan predak je u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] uzeo prezime Buonaparte. Time je želio pokazati da se u sukobu između njemačkog cara i [[Papa|pape]] svrstao na pravu stranu (buona parte) uz gibeline i cara, a protiv guelfa i pape. U [[16. stoljeće|16. stoljeću]] [[Francesco Buonaparte]] došao je živjeti na [[Korzika|Korziku]], tada koloniju [[Genova|Genove]]. === Kokoš à la Marengo === Nakon bitke za [[Marengo]] u [[Italija|Italiji]] Napoleon je ogladnio i tražio da mu spreme večeru. Budući da su kola s kuhinjom zaostala za vojskom, kuhar je na brzinu pronašao jednu kokoš, nekoliko potočnih rakova i dva jaja. Kokoš je ispekao na [[Maslina|maslinovu]] ulju, dodao ostale sastojke i sve prelio [[konjak]]om iz Napoleonove čuturice. Jelo je nazvao ''Kokoš à la Marengo''. Priča se da je Napoleon toliko uživao u jelu da je tražio da mu ga spremaju nakon svake bitke. === Hrvatske trupe u Napoleonovoj vojsci === {{glavni|Hrvati u Napoleonovoj vojsci}} Hrvatske trupe u Napoleonovoj vojsci poznate su široj svjetskoj javnosti po jednom detalju svoje uniforme - danas nezaobilaznoj [[Kravata|kravati]]. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog [[pamuk]]a koje su nosili časnici. Taj "hrvatski elegantni stil", potpuno nepoznat u tadašnjoj [[Europa|Europi]], oko [[1650.]] godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te su marame bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. Hrvatske trupe koje su sudjelovale u Napoleonovom pohodu na Rusiju od kojih se spominju 1. i 3. pukovnija imale su zadatak štititi Napoleonov uzmak preko Berezine. Nakon čega je ostalo zabilježeno da se Napoleon zahvalio krajišnicima: ''"Hrvati, jučer sam se osobno uvjerio u vašu [[hrabrost]]. Stekli ste slavu i neumrlu čast!"''. Tijekom povlačenja iz Rusije obje su pukovnije izgubile dvije trećine vojnika.<ref>{{cite web |url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0802006/podlistak.asp |title=Napoleon i Hrvati |access-date=15. kolovoza 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121224002828/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0802006/podlistak.asp |archivedate=24. prosinca 2012.}}</ref> [[Auguste Marmont|Marmont]] u svojim memoarima piše da je Napoleon za Hrvate ustvrdio: ''"Ja nisam nikada imao hrabrijih i boljih vojnika."'' i ''"Hrvati to su najbolji vojnici svijeta. Kad bih imao samo 100.000 Hrvata, osvojio bih čitav svijet."''<ref>{{cite web |url=http://www.hrvatska-povijest.tk/ |title=Hrvatski ratnici |access-date=22. kolovoza 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050829150244/http://www.hrvatska-povijest.tk/ |archivedate=29. kolovoza 2005.}}</ref> U najvećem [[Francuska|francuskom]] vojnom muzeju [[Les Invalides]] nalazi se spomen-ploča kojom Napoleon zahvaljuje hrvatskim vojnicima za njihove zasluge u [[Bitka kod Berezine|bitci kod Berezine]] 1812. godine. U prijevodu tekst ide ovako: {{citat2|U znak sjećanja na hrvatske regimente koje su pod francuskom zastavom podijelile slavu francuske vojske.}} Ova ploča, samo je mali podsjetnik na činjenicu da su hrvatska vojna hrabrost i slava poznati širom svijeta.<ref>{{cite web |url=http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=1104&Itemid=151 |title=Hrvatski narod zaslužuje povijesno-vojni muzej |url-status=dead}}</ref> === Napoleonov kompleks === Vrstu [[kompleks niže vrijednosti|kompleksa niže vrijednosti]] od kojeg pate niski ljudi, psiholog [[Alfred Adler]] nazvao je [[Napoleonov kompleks]]. No, Napoleon bio natprosječno visok (168 cm) za svoje doba (prosječna visina Francuza u 18. st. bila je 160 cm), a mit o njegovom niskom uzrastu pripisuje se razlici između engleskog (2,54 cm) i francuskog (2,71 cm) [[Palac (jedinica)|mjernog palca]], te često pojavljivanje u društvu svoje tjelesne straže koja se sastojala od natprosječno visokih vojnika. === Sve Napoleonove žene === Nakon što je dvije godine bio zaručen s Desiree Clary, mladi vladar pun ambicija dvaput se ženio, ali je imao i niz ljubavnica. Osim prve ljubavnice Pauline Bellisle Foures, glumice gospođice Georges i poljske plemkinje Marije Walewske, Napoleon je bio i s Louiseom Catherineom Eleonoreom Danulleom de la Plaigne, Francoise-Marie Le Roy, Victorijom Kraus i groficom Albine Helene de Vassal de Montholon koja mu je bila posljednja. == Napoleonove poznate rečenice == {{navod|{{Plainlist| * »Hrvati, jučer sam se osobno uvjerio u vašu hrabrost. Stekli ste slavu i neumrlu čast! Ja nisam nikada imao hrabrijih i boljih vojnika.«<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Horvatić|first=Petar|date=2018-09-14|title=14. rujna 1812. Napoleon ushićen uzviknuo: 'Hrvati, to su najbolji vojnici svijeta!'|url=https://narod.hr/kultura/14-rujna-1812-napoleon-hrvati-to-su-najbolji-vojnici-svijeta|access-date=2023-02-28|website=narod.hr|language=hr}}</ref> * »Gospodine! Vi ste za glavu viši od mene, ali ako ne budete izvršavali moje zapovijedi ta će razlika uskoro nestati.« * »Hrvati, to su najbolji vojnici svijeta. Kad bih imao samo 100.000 Hrvata, osvojio bih čitav svijet.«<ref name=":0" /> * »Moral nema nikakve veze s čovjekom kao ja.« * »Nemoguće nije francuski.« * »Od uzvišenog do apsurdnog samo je korak.« * »Smrt je san bez snova.« * »Pobjeda pripada najupornijima.« * »Ništa nije teže, stoga ni vrijednije, od sposobnosti odlučivanja.« * »Državnikovo srce mora biti u glavi.« * »Kada vaš neprijatelj čini ozbiljnu pogrešku, nemojte biti nepristojni i ometati ga.« * »Tko ne riskira, nema izgleda da dobije.« * »Čovjek se može zaustaviti dok se penje, ali ne i kada pada.« * »Tko nikada nije bio u opasnosti, ne može znati svoju hrabrost.«}}|Napoleon I. Bonaparte}} == Poveznice == * [[Popis francuskih vladara]] == Bilješke == {{Notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == # {{Wikicitat|Napoleon Bonaparte}} {{Redoslijed |prethodnik = [[Republika]], a prethodni monarh [[Luj XVI., kralj Francuske|Luj XVI.]] |gl_članak_funkcija = [[Popis francuskih vladara|Car Francuske]] |nasljednik = [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luj XVIII.]] }} {{Redoslijed |prethodnik = [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luj XVIII.]] |gl_članak_funkcija = [[Popis francuskih vladara|Car Francuske]] <br> Vladavina 100 dana |nasljednik = [[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske|Napoleon II.]] }} {{Francuski vladari}} {{GLAVNIRASPORED:Bonaparte, Napoleon I.}} [[Kategorija:Napoleon|*]] [[Kategorija:Korzika]] [[Kategorija:Bonaparte|Napoleon]] [[Kategorija:Francuski vladari]] [[Kategorija:Francuski političari do 1914.]] [[Kategorija:Talijanski političari]] [[Kategorija:Talijanski predsjednici]] [[Kategorija:Talijanski kraljevi]] [[Kategorija:Pučisti]] [[Kategorija:Francuski vojni zapovjednici u Napoleonskim ratovima]] [[Kategorija:Vitezovi Zlatnoga runa]] 2nsfiola0e8ebgefwsajh2w4e4oer0p 0 24558 7631854 7242647 2026-11-07T08:45:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svemirska letjelica | ime = Phoenix | slika = [[Slika:Phoenix landing.jpg|300px]] | slika_opis = Ilustriacija slijetanja ''Phoenixa'' na Mars | organizacija = [[NASA]] | glavni_ugovaratelji = | platforma = | tip_misije = Lander | prelet = | datum_preleta = | trenutacna_destinacija = | satelit_od = | datum_ulaska_u_orbitu = | orbitira = | pad_iz_orbite | lansiranje = 4. kolovoza 2007. | lansiran_uz_pomoc = | raketa_nosac = | mjesto_lansiranja = | trajanje_misije = 25. svibnja 2008. – 2. studenog 2008. | NSSDC_ID = | internet_sjediste = | masa = | napajanje = | baterije = | orbitalni_rezim = | sirina = | velika_poluos = | ekscentricitet = | inklinacija = | orbitalni_period = | apoapsis = | apogej = | periapsis = | perigej = | interval_ponavljanja = | orbita_dnevno = | ponovljivost= | instrumenti = | glavni_instrumenti= | transponderi = | razlucivost = | podrucje_pokrivanja = | spektralni_pojas = | brzina_prijenosa_podataka = | SSR = | povrsina_pokrivanja = <!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}--> | razlucivost_slike = | ref = }} '''''Phoenix''''' je bio [[Svemirske letjelice|robotski svemirski brod]] u misiji [[ Istraživanje svemira|svemirskog istraživanja]] na [[Mars|Marsu u]] okviru Programa [[ Mars izviđački program|Mars Scout]]. ''Phoenix'' [[Sletač|lander]] sletio na Mars 25. svibnja 2008. Znanstvenici iz misije koristili su instrumente na brodu kako bi procijenili lokalnu [[ Planetarno naseljenost|naseljenost]] i istražili povijest tamošnje [[Voda|vode]]. Ukupni troškovi misije bili su oko 386 milijuna USD, što uključuje troškove lansiranja. Multi-agencijski program vodio je [[Lunarni i planetarni laboratorij|Lunarni i planetarni laboratorij]] na [[Sveučilište u Arizoni|Sveučilištu u Arizoni]], pod vodstvom [[NASA]] i [[Laboratorij za mlazni pogon|Laboratorija za mlazni pogon]]. Program je bio partnerstvo sveučilišta u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Švicarskoj, Danskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, NASA-i, [[Kanadska svemirska agencija|Kanadskoj svemirskoj agenciji]], [[ Finski meteorološki zavod|Finskom meteorološkom zavodu]], [[Svemirski sustavi Lockheed Martin|svemirskim sustavima Lockheed Martin]], [[MacDonald Dettwiler|MacDonald Dettwiler & Associates]] (MDA) i drugih zrakoplovnih tvrtki. Bila je to prva misija na Mars koju je vodilo javno sveučilište u povijesti NASA-e. Vodila ga je izravno iz kampusa [[Sveučilište u Arizoni|Sveučilišta Arizona]] u Tucsonu, s upravljanjem projektima u Laboratoriji za mlazni pogon u Pasadeni, Kalifornija, i razvojem projekata u Lockheed Martin u [[Denver, Colorado|Denveru]], [[Colorado]]. Operativno financiranje misije produljeno je do [[10. studenog]] 2008. ''Phoenix je'' bio NASA-ino šesto uspješno slijetanje iz sedam pokušaja i prvo je uspješno slijetanje u marsovsku polarnu regiju. Lander je svoju misiju završio u kolovozu 2008., a posljednju kratku komunikaciju sa Zemljom uspostavio je 2. studenoga kako je raspoloživa [[Solarna energija|solarna energija]] opala Marsovskom zimom. Misija je proglašena zaključenom [[10. studenog]] 2008, nakon što inženjeri nisu uspjeli ponovo stupiti u kontakt s landerom.<ref name="BBC_NASA_Mission_Declared_Dead">{{Citiranje novina |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7721032.stm |title=NASA Mars Mission declared dead |accessdate=2008-11-10 |publisher=BBC |date=10. studenoga 2008. |first=Jonathan |last=Amos}}</ref> Nakon neuspjelog pokušaja stupanja u kontakt s landerom pomoću orbitera [[2001 Mars Odyssey|Mars Odyssey]] do i prije marsovskog ljetnog solsticija, 12. svibnja 2010. JPL je proglasio da je Phoenix mrtav. Program se smatrao uspješnim jer je završio sve planirane znanstvene eksperimente i zapažanja.<ref name="discovery">{{Citiranje novina |title=Dear Phoenix lander, will you raise from the dead? |url=http://news.discovery.com/space/dear-phoenix-mars-lander-will-you-rise-from-the-dead.html |work=Discovery |access-date=1. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100520023719/http://news.discovery.com/space/dear-phoenix-mars-lander-will-you-rise-from-the-dead.html |archive-date=20. svibnja 2010.}}</ref> == Lansiranje i let == Phoenix je lansiran [[4. kolovoza]] 2007., u 09:26:34 UT, na raketi [[Delta II|Delta 7925]]. Lansiranje je prošlo gotovo savršeno. Postignuta putanja bila je toliko točna da je bilo potrebno promijeniti brzinu letjelice za samo 18 m/s. Phoenix se 25. [[svibanj|svibnja]] 2008. približio Marsu. Letjelica je uletjela direktno u atmosferu brzinom od 21,000 km/h. Tokom 7 minuta dugog kočenja u atmosferi, letjelica je usporila na 8 km/h prije slijetanja na površinu. Signal da je letjelica sletjela došao je [[25. svibnja]] 2008. u 23:53:44 UT. Kasnija analiza podataka odredila je točno mjesto slijetanja. Kordinate mjesta slijetanja su 68.218830° sjeverno i 234.250778° istočno. == Tehnologija == Letjelica Phoenix je dizajnirana po uzoru na letjelice [[Mars Surveyor Program 2001]] i na osnovu lekcija naučenih iz neuspjeha [[Mars Polar Lander]]a. Phoenix je na putu do Marsa iskusio ekstremne uvjete. Tijekom lansiranja letjelica se jako tresla, a tijekom operacije na površini, Phoenix je morao izdržati jako niske [[temperatura|temperature]]. Na Phoenixu je bilo smješteno sedam instrumenata: RA, RAC, SSI, TEGA, MARDI, MECA, MET. "RA" ('''[[Robot]]ska ruka''') je jedna od najvažnijih instrumenata na Phoenixu. Ona je imala zadaću skupljati uzorke tla i vodenog leda te ih slati u instrumente TEGA i MECA na detaljniju analizu. Robotska ruka je dizajnirana za pomicanje lijevo-desno, gore-dolje, naprijed-nazad i rotaciju. Robotska ruka je dugačka 2,35 metara. RA je sagrađena od ekipe stručnjaka iz [[JPL]]-a (Jet Propulsion Laboratory). "RAC" '''Kamera na robotskoj ruci''' je pričvršćena na robotskoj ruci. RAC je kamera s dvostrukim Gauss lećama. Na RAC-u su postavljena dva motora. Jedan za fokusiranje a drugi za otvaranje i zatvaranje pokrova na [[kamera|kameri]]. Izradio ga je [[Max Planck Institute for Solar System Research]]. "SSI" '''[[Digitalna kamera|Kamera]] za snimanje po površini''' su bile Phoenixove "oči" u misiji na Marsu. Ona se može pomicati i okretati uokolo-praviti panoramu. Sagrađene su u [[University of Arizona]]. Projekt je vodio Mr. Chris Shinohara. "TEGA"'''analizer plinova i uzoraka''' su znanstvenici koristili kako bi ispitali uzorke Marsovog leda i površine. Sagrađen je u University of Arizona u projektu koji vodi Dr. William Boynton i u [[University of Texas]] u projektu koji vodi Dr. John Hoffman "MARDI"'''Mars Descent Imager''' igra glavnu ulogu u istraživanju na Marsu. On je slikavao krajolik oko Phoenixa i to u boji. MARDI je najlakša kamera ikada napravljena za [[istraživanje|istraživanja]]. Kamera koristi refraktorsku optiku za skupljanje svjetla, te ima vidno polje od 66°. Slika u rezoluciji od 1024 x 1024 [[piksel]]a. Sagrađen u [[Malin Space Science Systems]]. Projekt vodi Dr. [[Mike Malin]]. "MECA"'''Microscopy, Electrochemistry, and Conductivity Analyzer ''' je uređaj koji detektira [[Ph vrijednost]] i elemente kao što su [[magnezij]]evi [[kation]]i, [[kloridi]], [[bromidi]], sulfatni [[anion]]i, [[kisik]] i [[ugljikov dioksid]]. S Phoenixovim [[mikroskop]]om, znanstvenici su mogli vidjeti strukturu tla i Marsovog leda. Također ovaj [[mikroskop]] može detektirati da li je postojala voda u tim uzorcima. Uzorci se uzimaju s robotskom rukom. Izgrađen u JPL-u. Projekt vodi Dr. Michael Hecht. Mikroskop konstruiran u Swiss consortium. "MET"'''Meterorlogocal Station''' je zabilježavao vrijeme na Marsu te temperaturu. Jako niske temperature na Marsu će se mjeriti s posebnim [[termometar|termometrom]]. [[Atmosferski pritisak]] na Marsu je jako malen pa će trebati osjetljivi instrumenti s mjerenje. Senzori [[tlak]]a su isti kao oni koji su se upotrebljavali na [[program Viking|Vikingu]] i [[Pathfinder]]u. Sagrađen je u [[Kanadska Svemirska Agencija|Kanadskoj Svemirskoj Agenciji]]. === Put, ulazak u orbitu i slijetanje === ''Phoenix'' je lansiran [[4. kolovoza]] 2007. u 5:26:34 [[Istočnoameričko vrijeme|EDT]] (09:26:34 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] ) na lansiranom vozilu [[ Delta II|Delta II]] 7925 iz [[ Svemir za lansiranje svemirske rakete Cape Canaveral 17|Pad 17-A]] [[ Cape Canaveral Air Force Station|zrakoplovne postaje Cape Canaveral]]. Lansiranje je bilo nominalno bez značajnih anomalija. Lanac ''Phoenix'' postavljen je na [[Okomiti hitac|putanju]] takve preciznosti da je prvo ispravljanje putanje putanje izvedeno 10. kolovoza 2007. u 7:30. EDT (11:30 UTC), bilo je samo 18 &nbsp;m/ s. Lansiranje se dogodilo tijekom pokretanja prozora koji se protezao od 3. kolovoza 2007. do 24. kolovoza 2007. Zbog malog prozora lansiranja, preuređeno lansiranje [[Dawn (letjelica)|misije ''Dawn'']] (prvotno planirano za 7. srpnja) moralo je biti pokrenuto nakon ''Phoenixa'' u rujnu. Delta II Raketa je izabrana zbog svoje uspješnog lansiranja povijesti, koja uključuje lansiranje na ''Spirit'' i ''Opportunity'' [[Mars Exploration Rovers]] 2003. i [[Mars Pathfinder]] 1996.   Prije ulaska u atmosferu Deep Space Network je Phoenixu poslao plan leta i spuštanja kako bi onboard računala sigurno uvela Phoenix u Marsovu atmosferu. JPL je prilagodio orbite svoja dva aktivna satelita oko Marsa, [[Mars Reconnaissance Orbiter]] i Mars Odyssey, a [[Europska svemirska agencija|Europska svemirska agencija je]] slično prilagodila orbitu svog svemirskog broda [[Mars Express]] 25. svibnja 2008. kako bi promatrale ''Phoenix'' kako ulazi u atmosferu, a zatim slijeće na površinu. Ove informacije su pomogle dizajnerima da unaprijede buduće landere. ''Phoenix'' je ušao u marsovsku atmosferu s gotovo 21,000 km/ h, a u roku od 7 minuta smanjio je brzinu na 5 km/h prije nego što je dodirnuo površinu. Potvrda ulaska atmosfere primljena je u 4:46 [[Pacifičko dnevno vrijeme|PDT]] (23:46 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]]). Radio signali su primljeni u 4:53:44 [[Pacifičko dnevno vrijeme|PDT]] potvrdio je da je ''Phoenix'' preživio svoj težak silazak i sletio je 15 minuta ranije, čime je završio let sa Zemlje 680 milijuna km. === Otkrića === Tijekom svoje misije Phoenix je istražio podzemne vode koje je otkrila letjelica Mars Odyssey i otkrio minerale kalcijeva karbonata koji su potvrdili da je na Marsu nekad tekla voda. Istražio je i sastav tla koji je pokazao da je na Crvenom planetu nekada moglo biti i života. Najveće iznenađenje bilo je otkriće perklorata, kemikalije kojom se na zemlji hrane neki mikrobi, ali koja može biti otrovna za druge organizme.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Led 'ubio' NASA-inog robota na Marsu |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/led-ubio-nasa-inog-robota-na-marsu-20100525 |accessdate=2019-11-17 |archive-date=17. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191117202725/https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/led-ubio-nasa-inog-robota-na-marsu-20100525 |url-status=dead }}</ref> Sletač je također otkrio je reaktivnu sol koja umanjuje mogućnost za postojanjem bilo kakvog oblika života. To otkriće sasvim je suprotno dosadašnjem vjerovanju i pronalasku vode koja je jedan od ključnih čimbenika za razvoj života. Nedavno su znanstvenici NASA-e izvijestili kako je tlo na Marsu izuzetno bogato magnezijem, natrijem, kalijem i klorom koji posebno pogoduju uzgoju [[šparoga]], no osim toga, u tlu je pronađen i [[perklorat]] (visoko oksidirajuća sol) koja je glavni uzročnik neplodnosti tla. Postojane perklorata na Marsu nije objašnjeno, no na Zemlji ta kontaminirajuća tvar može biti stvorena prirodno ili ljudskom rukom. Perklorat je glavni sastojak krutog [[Raketno gorivo|raketnog goriva]] i koristi se u [[Pirotehnika|pirotehnici]]. Znanstvenici svakako su još jednom željeli provjerili rezultate jer instrument za skupljanje uzoraka tla s Marsa prethodni puta nije pokazao prisustvo perklorata.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Tlo Marsa je "neprijateljsko" prema razvoju života |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=397326 |accessdate=2019-11-17}}</ref> Phoenix je snimio kako pada [[snijeg]] iz oblaka visoko iznad površine Marsa. No, instrumenti Phoenixa su pokazali kako je snijeg ispario prije nego što je pao na tlo.<ref>{{Citiranje časopisa |title=NASA: Sonda Phoenix snimila kako pada snijeg na Marsu |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=404022 |accessdate=2019-11-17}}</ref> === Kraj misije === Sonda na solarni pogon djelovala je dva mjeseca duže nego što je bila tromjesečna glavna misija. Lander je dizajniran tako da traje 90 dana, a trajalo je bonus vrijeme od uspješnog završetka svoje glavne misije u kolovozu 2008. godine. 28. listopada 2008. (sol 152 ), svemirska je letjelica prešla u [[Siguran način rada (svemirski brod)|siguran režim]] zbog ograničenja snage koja su se temeljila na nedovoljnoj količini sunčeve svjetlosti koja je dospjela do zemlje, kako se očekuje u to doba godine. Tada je odlučeno da se isključe četiri grijača koja zagrijavaju opremu, a nakon što se svemirski brod vrati iz [[ Siguran način rada (svemirski brod)|sigurnog načina]], poslane su naredbe za isključivanje dva grijača, a ne samo jednog kako je prvobitno planirano za prvi korak. Uključeni grijači dovode toplinu za robotsku ruku, instrument TEGA i pirotehničku jedinicu na zemljištu koji se ne koriste nakon slijetanja, pa su ta tri instrumenta također bila zatvorena. Dana 10. studenoga, Phoenix Mission Control izvijestio je o gubitku kontakta s ''Phoenixom''; posljednji signal primljen je [[2. studenog]]. Neposredno prije, ''Phoenix je'' poslao svoju posljednju poruku: "Trijumf" u [[ Binarni kod|binarnom kodu]] .<ref name="WRD-20081110">{{Citiranje časopisa |author=Madrigal |first=Alexis |title=Mars Phoenix Lander Runs Out of Juice |url=https://www.wired.com/wiredscience/2008/11/mars-phoenix-re/ |date=10. studenoga 2008. |journal=[[Wired (magazine) |Wired]] |accessdate=26. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131102175908/http://www.wired.com/wiredscience/2008/11/mars-phoenix-re/ |archive-date=2. studenoga 2013. |url-status=dead}}</ref> Do propadanja letjelice došlo je zbog olujne prašine koja je još više smanjila proizvodnju energije. Dok je rad svemirske letjelice završio, analiza podataka s instrumenata bila je u najranijoj fazi. Nakon neuspjelog pokušaja stupanja u kontakt s landerom pomoću orbitera [[2001 Mars Odyssey|Mars Odyssey]] do i prije marsovskog ljetnog solsticija, 12. svibnja 2010. JPL je proglasio da je Phoenix mrtav. Program se smatrao uspješnim jer je završio sve planirane znanstvene eksperimente i zapažanja.<ref name="discovery" /> [[Datoteka:PIA10735 Phoenix B&W panorama.jpg|mini|središte|800px|Panorama s mjesta slijetanja.]]{{Istraživanje Marsa}} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:NASA]] [[Kategorija:Marsovi sletači]] 2w3y3vnl9n3ciqoojira3lu6jeteura 0 24950 7631720 7417162 2026-11-06T22:40:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631720 wikitext text/x-wiki {{Općina FBiH| ime = Novo Sarajevo| županija = [[Sarajevska županija|Sarajevska]]| grb = Grb novo sarajevo.gif| centar = [[Sarajevo]]| karta=BiH_municipality_location_Novo_Sarajevo.svg| načelnik = Hasan Tanović| površina = 9,9| stanovništvo = 75.662 (31. 12. 2004.)| gustoća = 6616| }} Općina '''Novo Sarajevo''' jedna je od devet općina [[Sarajevska županija|Sarajevske županije]] i jedna od četiri općine [[Sarajevo|Grada Sarajeva]]. Graniči s općinama [[Centar, Sarajevo|Centar]], [[Novi Grad, Sarajevo|Novi Grad]] i [[Vogošća]], te s entitetom [[Republika Srpska]]. [[Datoteka:Pogled_na_Općinu_Novo_Sarajevo.jpg|mini|Pogled na Općinu Novo Sarajevo]] == Zemljopis == Zemljopisne koordinate:{{coord|43|52|N|18|24|E|}} Područje općine Novo Sarajevo obuhvaća središnji dio [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], plodne udoline smještene između visokih planina Bjelašnice, Igmana i Trebevića. Prostire se na površini od 9,9 km², unutar zemljopisnih koordinata 43.528 N i 18.243 E, na prosječnoj nadmorskoj visini 500 metara. Prije rata općina je zauzimala površinu od 47,15 km² što znači da sada oko 75 % prijeratnog teritorija pripada Republici Srpskoj, a ostatak [[FBiH|Federaciji BiH]]. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Novo Sarajevo}} {{glavni|Demografija Novog Sarajeva}} Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Novo Sarajevo (jedna od gradskih općina Grada Sarajeva) imala je 95.089 stanovnika, raspoređenih u 8 naselja. {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Novo Sarajevo''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |33.902 (35,65 %) |26.634 (28,27 %) |37.147 (33,22 %) |- |'''Srbi''' |32.899 (34,59 %) |31.276 (33,20 %) |45.806 (40,96 %) |- |'''Hrvati''' |8798 (9,25 %) |11.104 (11,78 %) |17.491 (15,64 %) |- |'''Jugoslaveni''' |15.099 (15,87 %) |21.045 (22,34 %) |5798 (5,18 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |4391 (4,61 %) |4141 (4,39 %) |5569 (4,98 %) |- |'''ukupno''' |'''95.089''' |'''94.200''' |'''111.811''' |} Na popisu [[1971.]] godine, općina [[Novo Sarajevo]] bila je jedinstvena s općinom [[Novi Grad, Sarajevo|Novi Grad]]. ====Sarajevo (dio naseljenog mjesta), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Sarajevo (dio - Novo Sarajevo)''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |33.489 (36,84 %) |26.523 (29,28 %) |36.094 (34,98 %) |- |'''Srbi''' |29.295 (32,23 %) |28.039 (30,95 %) |38.806 (37,61 %) |- |'''Hrvati''' |8764 (9,64 %) |11.062 (12,21 %) |17.056 (16,53 %) |- |'''Jugoslaveni''' |15.026 (16,53 %) |20.871 (23,04 %) |5758 (5,58 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |4318 (4,75 %) |4087 (4,51 %) |5465 (5,29 %) |- |'''ukupno''' |'''90.892''' |'''90.582''' |'''103.179''' |} == Uprava == [[Datoteka:Novo Sarajevo location.PNG|mini|300px|Položaj općine Novo Sarajevo u Sarajevskoj županiji]] Povijest Novog Sarajeva, odnosno nekih dijelova današnje općine Novo Sarajevo, kao službenog gradskog teritorija počinje devedesetih godina devetnaestoga stoljeća, kad austrougarska uprava reorganizira dotadašnji teritorijalni ustroj grada i novonastalo naselje (ozemlje današnje mjesne zajednice Dolac) ujedinjuje s mahalom Pofalići. Cijelo područje dobiva naziv Gradski Pofalići i postaje dijelom Kotara Koševo, jednog od sedam gradskih kotareva. Od tada, tijekom idućih stotinu i više godina, narečeno naselje prati sudbinu Grada i prolazi brojne reorganizacije u administracijskom smislu. === Mjesne zajednice u Općini Novo Sarajevo === Danas se Općina Novo Sarajevo sastoji od sljedećih mjesnih zajednica: [[Čengić Vila I]] - [[Čengić Vila II]] - [[Dolac]] - [[Gornji Kovačići]] - [[Gornji Velešići]] - [[Grbavica I]] - [[Grbavica II]] - [[Hrasno (Novo Sarajevo, BiH)|Hrasno]] - [[Hrasno Brdo]] - [[Kovačići (Sarajevo)|Kovačići]] - [[Kvadrant]] - [[Malta (Novo Sarajevo, BiH)|Malta]] - [[Pofalići I]] - [[Pofalići II]] - [[Trg Heroja]] - [[Velešići]] - [[Vraca]] - [[Željeznička]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.novosarajevo.ba/stream/stream.php?kat=143 |title=Općina Novo Sarajevo |archive-url=https://web.archive.org/web/20080208204550/http://www.novosarajevo.ba/stream/stream.php?kat=143 |archive-date=8. veljače 2008. |access-date=1. veljače 2009.}}</ref> == Povijest == Prije rata općina Novo Sarajevo bila je jedna od najrazvijenijih u Bosni i Hercegovini. Oko 40 % radne snage bilo je zaposleno u [[industrija|industriji]]. Tokom [[opsada Sarajeva|srpske opsade Sarajeva]] od 1992. do 1995. gospodarstvo je u potpunosti uništeno. Deset godina nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] u općini se vrši prestruktuiranje gospodarstva, obnova uništenih kapaciteta i privatizacija. == Gospodarstvo == Na teritoriju Novog Sarajeva su, do devedesetih godina prošloga stoljeća, bili smješteni ključni industrijski kapaciteti, odnosno gospodarski objekti Sarajeva. Spomenemo li samo neke ''(Tvornica duhana Sarajevo, Sarajevska mljekara, Paromlin, Pogon za pružna postrojenja, etc)'', razvidno je poradi čega je područje današnje općine smatrano zamajcem gospodarskog života grada, a i šireg područja. Početak razvitka općine u tom smislu svakako treba vezati za razdoblje austrougarske uprave, kad niču strateški objekti namjenske industrije, uglavnom u funkciji logisticiranja austrougarske gospodarske politike u BiH. Drugim riječima kazano, proizvodnja je u to vrijeme najvećim dijelom bila usmjerena na izgradnju željezničkih pruga i pratećih sadržaja. Po prirodi stvari, uslijedio je priljev stanovnika iz ekstenzivnih područja, ali i doseljenika iz praktično svih dijelova Monarhije, što je pak uvjetovalo poticanje novih i obogaćivanje postojećih vjerskih, obrazovnih, športskih i kulturnih sadržaja. Iako je Novo Sarajevo i tijekom desetljeća koja su uslijedila zadržalo radnički karakter, slika se postupno mijenja, osobito nakon prethodnog rata. == Obrazovanje == Općinu Novo Sarajevo, uz ostalo, resi i mnoštvo školskih objekata, od pučkoškolske do sveučilišne razine. Tako se uz obale Miljacke nižu kultna Treća gimnazija ''(1948.)'', Srednja ekonomska škola ''(utemeljena 1912. kao Državna trgovačka akademija)'', Srednja elektroprivredna škola, Strojarski, Veterinarski,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://vfs.unsa.ba/ba/ |title=Veterinarski fakultet u Sarajevu |archive-url=https://web.archive.org/web/20090201172449/http://vfs.unsa.ba/ba/ |archive-date=1. veljače 2009. |access-date=31. siječnja 2009.}}</ref> Prirodnomatematički fakultet... == Kultura == Prve organizirane kulturne aktivnosti na teritoriju današnje Općine Novo Sarajevo svakako treba vezati za nacionalna društva utemeljena početkom dvadesetog stoljeća i njihovo djelovanje. U tom smislu istaknuta uloga pripada [[HKD Napredak|HKD-u Napredak]], odnosno podružnici tog društva za Novo Sarajevo. Zahvaljujući naporima Napretkovih djelatnika stanovnici naglo rastućeg radničkog naselja, formiranog oko Željezničke radionice, mogli su barem djelomično zadovoljiti duhovne potrebe i pratiti europska i svjetska kulturna strujanja. Turbulentno vrijeme nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] iznjedrilo je brojna ograničenja i zabrane, pa je tako uslijedila i zabrana rada nacionalnim društvima, a prazninu su popunila kulturno-umjetnička društva (dakle udruge sličnog tipa, ali bez nacionalnog predznaka),<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://sakud.com.ba/bos/index.php?option=com_content&task=view&id=16&Itemid=30 |title=KUD Lola |archive-url=https://web.archive.org/web/20090717113036/http://sakud.com.ba/bos/index.php?option=com_content&task=view&id=16&Itemid=30 |archive-date=17. srpnja 2009. |access-date=18. ožujka 2009.}}</ref> koja su se fokusirala na prezentiranje folklorne tradicije, recitale i drugo. Kako je naselje raslo tako su i kulturni sadržaji postajali raznovrsniji, pa Novo Sarajevo u drugoj polovici dvadesetog stoljeća dobiva nekoliko domova kulture, dva kina, brojne knjižnice. Demokratske pak promjene devedesetih donose obnovu rada nacionalnih kulturnih društava, ali i nove oblike udruživanja kulturnih djelatnika, poput, primjerice, KNS-a Udruženja za kulturu – Novo Sarajevo. <ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kns.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=145&Itemid=29 |title=Udruženje za kulturu |access-date=22. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20260106072402/https://www.kns.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=145&Itemid=29 |archive-date=6. siječnja 2026. |url-status=dead}}</ref> == Poznate osobe == * [[Zdravko Čolić]] * [[Bulend Biščević]] * [[Slobodan Đurasović]] * [[Željko Komšić]] == Vjerski objekti u Novom Sarajevu == [[Datoteka:Crkva svetog preobrazenja, Sarajevo.jpg|thumb|250px|Crkva Svetog Preobraženja]] * [[Crkva Presvetog Trojstva u Novom Sarajevu]] (1906.)<ref>[http://presveto-trojstvo.org/ Župa Presvetog Trojstva]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref> Ivan Ravlić, ''Nadbiskup Stadler i gradnja župne crkve''; u: ''Sto godina župne crkve Presvetog Trojstva Novo Sarajevo'', zbornik, Župni ured Presveto Trojstvo Novo Sarajevo, Sarajevo, 2007. </ref> * Crkva Svetog Ignacija * Hadži Idrizova džamija (1943.) * Crkva Svetog Preobraženja == Šport == * Karate klub Novo Sarajevo * KK Novo Sarajevo, muški košarkaški klub * KK Željezničar, ženski košarkaški klub * [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], muški nogometni klub * OK Novo Sarajevo, muški odbojkaški klub == Vidi == * [[Treća bojna HVO Sarajevo]] == Izvori == {{izvori|30em}} * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf == Vanjske poveznice == {{Mrva-BH-op}} {{Novo Sarajevo}} {{BiH}} {{Mjesne zajednice u Općini Novo Sarajevo}} [[Kategorija:Novo Sarajevo| ]] [[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]] ezldpd8am5auyq6uekj0cfntgwnmlps 0 28395 7631771 7418944 2026-11-07T00:22:00Z Lapin kuski 377770 Datoteka 7631771 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|svibanj 2006.}} {{Književnik | |Ime = Gabriel García Márquez |boja = #B0C4DE |slika = Gabriel García Márquez 02.jpg |veličina= 220px |opis slike = Gabriel José García Márquez |puno ime = Gabriel José García Márquez |rođenje = [[6. ožujka]] [[1927.]] |mjesto rođenja =[[Aracataca]], [[Kolumbija]] |smrt = [[17. travnja]] [[2014.]] |mjesto smrti= [[Ciudad de México]], [[Meksiko]] |nagrade = [[SLika:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1982.]] |utjecao = [[Michael Chabon]], [[Salman Rushdie]], [[Will Self]], [[T. Coraghessan Boyle]] |utjecali = [[G.K. Chesterton]], [[Fyodor Dostoevsky]], [[William Faulkner]], [[Günter Grass]], [[Franz Kafka]], [[Vladimir Nabokov]], [[Juan Rulfo]], [[Sophocles]], [[Virginia Woolf]] |period = |djela = ''[[Sto godina samoće]]''<br>''[[Ljubav u doba kolere]]'' |potpis = Gabriel Marquez Signature.png }} [[File:Gabriel Garcia Marquez.jpg|thumb|Gabriel Garcia Marquez (2002)]] '''Gabriel José García Márquez''' ([[Aracataca]], [[Kolumbija]], [[6. ožujka]] [[1927.]] – [[Ciudad de México]], [[Meksiko]], [[17. travnja]] [[2014.]]) [[Kolumbija|kolumbijski]] je [[pisac]], [[novinar]], nakladnik i politički aktivist. Dobio je [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]] [[1982.]] godine. == Životopis == === Mladost === Rodio se u gradu zvanom Aracataca, obalnom gradu u sjevernoj [[Kolumbija|Kolumbiji]] (u Magdaleni). Odrastao je s djedom i bakom po majci. Djed mu je bio pukovnik Nicolas Ricardo Márquez Mejla, liberalni veteran, jedan od osnivača tog grada i žestoki protivnik svih oblika tiranije. Svaki čitatelj Márquezovih djela prepoznaje pojedinosti iz njegova djetinjstva koje je utkao u svoje knjige. Djed, koji je imao izvanbračnu djecu, sudjelovao u bitkama i dvobojima, koji ga je učio riječi iz rječnika, pokazivao mu led, i njegova baka Tranquilina Iguaran Cotes, koja je bila jako praznovjerna, govorila o duhovima, predosjećajima i sudbinskim znakovima, dali su znatan doprinos čudesnom svijetu njegovih djela. I kako je sam rekao da je sve njegovo pisanje bilo o iskustvima iz vremena koje je proveo s njima, a priče mora pisati tako da i sam vjeruje u njih i s istim izrazom kao što je to radila njegova baka: potpuno ravnodušna lica, uvjerena da je ono što govori, ma kako čudno zvučalo, potpuna istina. S osam godina, nakon smrti djeda, otišao je živjeti s roditeljima u grad Sucre i tada počinje njegova formalna naobrazba. Sramežljiv ali inteligentan, dobiva poslije školarinu u [[Isusovci|isusovačkoj]] školi za darovite učenike. Na nagovor roditelja počeo je studirati pravo na ''Universidad Nacional''. U to je vrijeme upoznao svoju tada trinaestogodišnju suprugu Mercedes, koja mu je obećala da će se udati za njega kada završi školovanje. Vjenčali su se četrnaest godina poslije. Predavanja ga nisu pretjerano zanimala, ali je zavolio književnost i pročitavši [[Franz Kafka|Kafkin]]u »[[Preobrazba (F. Kafka)|Preobrazbu]]« shvaća da se na taj način može pisati i kako je sam rekao da je to znao počeo bi i sam pisati mnogo prije. Živio je prilično bijedno, priključio se književnom klubu "''el grupo de Barranquilla''", te počeo čitati [[Ernest Hemingway|Hemingway]]a, [[James Joyce|Joyce]]a te [[William Faulkner|Faulkner]]a, koji je postao njegov književni junak. Putovao je po Kolumbiji, [[1954.]] godine se skrasio u [[Bogota|Bogoti]], te počeo raditi kao novinar u listu "''El Espectador''". Zbog jednog novinskog članka u kojem je opisao doživljaje jedinog preživjelog mornara kolumbijskog razarača koji je potonuo zbog nemara, a vlada je to sve pokušavala preokrenuti i zataškati, Márquezu je život bio u opasnosti, te je morao napustiti domovinu. Putovao je po [[Europa|Europi]], [[Venezuela|Venezueli]], a riskirao je samo jednom, vratio se kako bi se vjenčao s Mercedes. U to doba je boravio i u [[Havana|Havani]], započevši prijateljstvo s [[Fidel Castro|Castrom]] koje traje i dan danas te izaziva brojne negativne političke reakcije. Potaknut kubanskim događajima Márquez je pomogao pri osnivanju ureda Castrove izvještajne agencije ''Prensa Latina'' u [[Bogota|Bogoti]], a zatim i u [[New York]]u. Zbog svojih stajališta uvrijedio je [[SAD|Amerikance]], pa mu je sve do [[1971.]] godine bio zabranjen ulazak u zemlju. === Književna karijera === [[Datoteka:Gabogabo.jpg|mini|300px|desno|Marquez potpisuje roman ''Sto godina samoće''.]] Svoje najveće uspjehe kao pisac doživio je u [[Ciudad de México|Mexico Cityju]], kamo se sa suprugom i sinovima Roderigom i Gonzalom doselio [[1959.]] godine. Prva uspješna knjiga bila mu je »[[Pukovniku nema tko pisati]]«, objavljena [[1961.]], a slijedio je »Pogreb velike mame« godinu dana poslije. Za svoju najslavniju knjigu »Sto godina samoće« pričao je kako mu se dok je prilazio [[Acapulco|Acapulcu]] dogodilo svojevrsno otkrivenje i nije znao ni sam zašto, ali je znao da treba napisati tu knjigu. Doživljaj je bio tako cjelovit, da je na tom mjestu mogao izdiktirati prvo poglavlje, od riječi do riječi. Vratio je obitelj kući, zatvorio se u sobu, počeo pisati i to svakodnevno osamnaest mjeseci. Pušio je šest kutija cigareta na dan, prodao [[automobil]] i gotovo sve električne uređaje u kući kako bi mogao prehraniti obitelj i kupiti dosta papira za pisanje i založio preostale stvari u kući da pošalje rukopis izdavaču. Njegovo je najpoznatije djelo i jedna od najčitanijih knjiga svjetske književnosti ugledalo svjetlo dana u lipnju [[1969.]] Knjiga »[[Sto godina samoće]]« (''Cien años de soledad'') prodana je u više od 10 milijuna primjeraka i osvojila mnogobrojne nagrade, te je iznjedrila cijelu školu "magičnog realizma" (zanimljivo, sam se Márquez uvijek ograđivao od tog naziva). Roman pokriva sto godina povijesti izmišljenog kolumbijskog gradića po imenu [[Macondo]] i prati obitelj Buendía kroz sedam naraštaja. Márquezova genijalna dosjetka, kojom se obilno služi u romanu, jest da nevjerojatne događaje prikazuje kao nešto prirodno, dok običnim pojavama daje nadnaravno ozračje. Na primjer, kad građani Maconda prvi put vide led, čude mu se kao "velikom otkriću našega doba", a kad Cigani donesu leteći tepih, nije im ništa zanimljiviji od vrtuljka. Ista je strategija primijenjena na povijesne događaje: pokolj neokolonijalista nad narodom prikazan je kao nešto mutno, tajanstveno, gotovo kao doživljaj u snu, a istodobno se kiša cvijeća ili epidemija spavanja prihvaćaju kao konkretne, prirodne pojave. Márquez je tada imao 39 godina, a dobar dio zarađena novca darovao je ljevičarima u [[Angola|Angoli]], [[Argentina|Argentini]], [[Kolumbija|Kolumbiji]] i [[Nikaragva|Nikaragvi]] te pomogao pri osnivanju organizacije HABEAS (organizacija posvećena sprječavanju zlouporabe vlasti i oslobađanju političkih zatvorenika u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]). Izlazak knjige »Patrijarhove jeseni« [[1975.]] godine podijelilo je kritičare, jer su mnogi očekivali nastavak »Sto godina samoće«. S vremenom je knjiga dobila mjesto koje zaslužuje, a neki je smatraju njegovim najboljim djelom, a sam autor je jednom prilikom o njoj napisao da je to "poema o usamljenosti moćnika". Zbog svojih političkih stavova, ponovno je morao otići iz Kolumbije u [[Meksiko]], jer ga je kolumbijska vlada optužila da novčano pomaže gerilskoj grupi M-16. Godine [[1982.]] dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]], nastavio pisati, poučavati i bio je politički aktivan. Romantičnim se temama vratio [[1986.]] knjigom »Ljubav u doba kolere«, snažnom, poetičnom i komičnom pričom o ljubavi na duge staze u kojoj je opisana i priča o [[ljubav]]i njegovih roditelja. Uslijedile su »General u labirintu«, »12 hodočasnika« (zbirka pripovjedaka), »Ljubav i drugi demoni«. === Starost === Novcem od Nobelove nagrade, koji je godinama stajao na računu [[Švicarska|Švicarske]] [[banka|banke]], Márquez je kupio danas vrlo cijenjene kolumbijske novine ''Cambio''. S petnaest tisuća primjeraka, naklada je Cambija odmah skočila na pedeset tisuća, a maleni je odmak napravio [[1996.]] godine "novinarskim" stilom napisavši knjigu »Vijest o otmici«, koja govori o kolumbijskoj narkomafiji. Početkom ljeta [[1999.]] počele su se širiti tajanstvene glasine o Márquezovoj tajanstvenoj bolesti, netko je čak 9. srpnja 1999. objavio na [[internet|internetu]] kako je pisac dan prije umro u Mexico Cityju. Istina je bila da se on počeo još u proljeće loše osjećati i da je postao toliko slab da se počeo rušiti i u bolnici je postavljena dijagnoza ne-Hodgkinova limfoma. Terapija je bila uspješna, a u medijima se spominjao [[Rak (bolest)|limfom]] niske zloćudnosti. A za to se vrijeme Márquez potpuno predao poslu, sve u strahu da svoja djela neće nikada završiti. U jesen [[2002.]] objavio je svoj prvi dio autobiografije »Živjeti da bi se pripovijedalo« i prvih 50 000 primjeraka prodano je u svega dva tjedna. Prvi dio memoara govori i o odnosima njegovih roditelja, a završava [[1955.]], odnosno objavljivanjem prve priče. Knjiga otkriva podrijetlo likova i pripovijesti iz »Sto godina samoće«, »Pukovniku nema tko da piše« ili »Kronika najavljene smrti«. U drugom dijelu piše o životu do objavljivanja »Sto godina samoće«, a treći o prijateljstvima s nekim od najpoznatijih svjetskih vođa, poput [[Fidel Castro|Castra]] ili bivšeg [[SAD|američkog]] predsjednika [[Bill Clinton|Billa Clintona]], o kojem je napisao vrlo interesantan novinski profil tijekom skandala s Monicom Lewinsky. Uglavnom je živio u [[Meksiko|Meksiku]] i [[Europa|Europi]]. Pred kraj života najveći dio vremena provodio je u [[Ciudad de México|Mexico City]]u. Gabriel García Márquez smatra se najpoznatijim piscem [[magični realizam|magičnog realizma]] i to ponajprije zahvaljujući romanu »Patrijarhova jesen« koji je bajkovita priča o umirućem tiraninu i zbog kojeg je Gabriel Garcia Marquez postao najhvaljeniji i najpopularniji predstavnik magičnog realizma. == Nepotpun popis djela == === Romani === * [[Sto godina samoće]] (''Cien años de soledad'' - [[1967.]]) * Patrijarhova jesen (''El otoño del patriarca'' - [[1975.]]) * Kronika najavljene smrti (''Crónica de una muerte anunciada'' - [[1981.]]) * Ljubav u doba kolere (''El amor en los tiempos del cólera'' - [[1985.]]) * O ljubavi i drugim nečistim silama (''Del amor y otros demonios'' - [[1994.]]) * Pustolovina Miguela Littina (''Las Aventuras de Miguel Littín Clandestino en Chile'' - [[1986.]]) * Vijest o otmici ([[1996.]]) * Živjeti da bi se pripovijedalo ''(Vivir para contarla)'' (autobiografija) ([[2002.]]) === Priče i novele === * ''[[Pukovniku nema tko pisati]]'' (''El coronel no tiene quien le escriba'' -[[1961.]]) * ''Sahrana Velike Mame'' (''Los funerales de la Mamá Grande'' - [[1962.]]) * ''Zla kob'' (''La mala hora'') [[1962.]]) * ''Dvanaest hodočasnika'' (''Doce cuentos peregrinos'' - [[1992.]]) * ''Sretan put, gospodine predsjedniče!'' * ''Sjećanje na moje tužne kurve'' ([[2004.]]) == Vanjske poveznice == {{wikicitat|Gabriel García Márquez}} * [https://web.archive.org/web/20050130092741/http://www.themodernword.com/gabo/ Gabriel García Márquez (engl. jezik)] * [http://nobelprize.org/literature/laureates/1982/ Nobelova nagrada] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Márquez, Gabriel José García}} [[Kategorija:Kolumbijski umjetnici]] [[Kategorija:Književnici]] [[Kategorija:Novinari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] [[Kategorija:Politički aktivisti]] eilwndjaeksdllpyk4phef0a41w40gd 0 35807 7631658 7532097 2026-11-06T20:08:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631658 wikitext text/x-wiki [[File:Nikola Zdencaj 1885 Mayerhofer.png|thumb|Nikola Zdenčaj]] '''Nikola Zdenčaj Zahromićgradski''' ([[Veliki Raven]] pokraj [[Križevci|Križevaca]], [[6. prosinca]] [[1775.]] – Veliki Raven, [[28. travnja]] [[1854.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] političar. == Životopis == Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u te ju je završio [[1789.]] godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}, str. 904.</ref> Završio je studij prava u [[Zagreb]]u, te je od [[1794.]] bio veliki odvjetnik i bilježnik [[Križevci|križevačke]] županije. Obavljao je i dužnost dvorskog kaptola zagrebačkog 1808. – 1816. godine. Poslije se povukao na svoje imanje u Veliki Raven, a [[1827.]] bio je izabran za križevačkog podžupana,<ref name="krizevci.net">http://www.krizevci.net/hr/html/zdencaj.html</ref> da bi [[1830.]] bio hrvatski poslanik na [[ugarski sabor|Ugarskom saboru]]. Godine [[1836.]] imenovan je upraviteljem kraljevske komore u Zagrebu, a [[1838.]] [[župan|velikim županom]] [[zagrebačka županija|Zagrebačke županije]].<ref name="krizevci.net"/> Kao veliki župan zagrebački pridonio je izbornoj pobjedi [[ilirci|iliraca]] nad [[mađaroni]]ma. Godine [[1841.]] jedan je od osnivača i potpredsjednik ''Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva'' (do 1847.). Na zamolbu [[Fran Gundrum Oriovčanin|Frana Gundruma]] da ovjekovječi izgled i stanje grobova bračnog para Zdenčaja, a da se ne zaboravi značajnik i zaslužnik Nikola Zdenčaj, [[Dragutin Renarić]] naslikao je njihove grobove.<ref>Zoran Homen: [https://hrcak.srce.hr/clanak/137988 Doprinos očuvanju imena Nikole Zdenčaja], Cris, god. V., br. l/2003., str. 62.</ref><ref>[http://www.historiografija.hr/dokumenti/Bibliografijecasopisa00-04.pdf Bibliografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304201421/http://www.historiografija.hr/dokumenti/Bibliografijecasopisa00-04.pdf |date=4. ožujka 2016. }} str.206 Posljednje počivalište Nikole i Ane Zdenčaj, 1999. (fotografija) / I. Dečak, 63.</ref><ref>[http://www.historiografija.hr/dokumenti/Bibliografijecasopisa00-04.pdf Bibliografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304201421/http://www.historiografija.hr/dokumenti/Bibliografijecasopisa00-04.pdf |date=4. ožujka 2016. }} str.205 Nadgrobni spomenici Zdenčajevih, 1904. (crtež) / Dragutin Renarić, 63</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.krizevci.net/hr/html/zdencaj.html Nikola Zdenčaj] {{Ilirski pokret}} {{GLAVNIRASPORED:Zdenčaj, Nikola}} [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.|Zdenčaj, Nikola]] [[Kategorija:Životopisi, Križevci]] [[Kategorija:Hrvatski župani]] [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] 2uno1e14t9ps14qd9wdttp6gct61an6 0 36355 7631546 7484890 2026-11-06T14:41:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631546 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = | ime_serije = Na rubu znanosti | orig_naslov = | slika = Na rubu znanosti logo.jpg | natpis_pod_slikom = Logo emisije | format_serije = [[Talk show]] | trajanje_epizode = 40-60 minuta | autor = [[Božidar Domagoj Burić]]<br>[[Krešimir Mišak]] | razvoj = [[HRT]] | producent = [[Miro Mioč]] | izvršni_producent = [[Miroslav Rezić]] | glumci = | pripovjedač = [[Krešimir Mišak]] | država = [[Hrvatska]] | jezik = [[Hrvatski]] | tv_kuća = [[HRT]] | početak_serije = [[7. listopada]] [[2002.]] | kraj_serije = | broj_epizoda = 250 | u_hrv = [[HTV 1]], [[HTV 2]], [[HTV 3]] | web_stranica = | imdb_id = 2138727 }} '''Na rubu znanosti''' [[hrvatska]] je [[televizija|televizijska]] emisija koja se emitira na Hrvatskoj radioteleviziji od [[listopad]]a [[2002.]] Emisija je brzo postala vrlo popularna zbog polemiziranja [[paranormalno|paranormalnih]] fenomena. Mnogi ju kritiziraju kao [[Pseudoznanost|pseudoznanstvenu]] emisiju.<ref>{{Citiranje weba|last=Čuda prirode/tportal.hr|date=2017-02-17|title=Emisija 'Na rubu znanosti' je štetna za društvo|url=https://www.tportal.hr/tehno/clanak/emisija-na-rubu-znanosti-je-stetna-za-drustvo-20121112|access-date=2024-06-24|website=tportal.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Jutarnji List|date=2010-05-24|title=Znanstvenici protiv Mišaka: On propagira pseudoznanost|url=https://www.jutarnji.hr/life/znanost/znanstvenici-protiv-misaka-on-propagira-pseudoznanost-2311160|access-date=2024-06-24|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Raos|first=Nenad|date=2018.|title=Na rubu znanosti|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/285595|journal=Mišljenja i komentari|volume=67|issue=1–2|pages=73–76}}</ref> == Koncept == Autor i voditelj [[Krešimir Mišak]] u emisiji govori o neobičnim i neobjašnjivim fenomenima u alternativnoj znanosti i svijetu. Razvitak emisije bio je potpuno slučajan. Urednik Znanstveno-obrazovnog programa [[Božidar Domagoj Burić]] je zamislio cijelu jednu emisiju s paranormalnim tematikom te je, zajedno s [[Jasna Ulaga|Jasnom Ulagom]], pitao Miška bi li ju osmislio i vodio, na što je on pristao.<ref name="3zmaj">{{cite news |title=Intervju: Krešimir Mišak |url=http://www.3zmaj.hr/eridan/br5-intervju-kresimir-misak/ |publisher=3. Zmaj |year=2005 |access-date=29. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120103000624/http://www.3zmaj.hr/eridan/br5-intervju-kresimir-misak |archive-date=3. siječnja 2012.}}</ref><ref name="nacional">[[Nacional]] br. 736, "''Gospodar tajni i urota s HTV-a''"; str 84.-87.; [[22. prosinca]] [[2009.]]; preuzeto [[27. prosinca]] [[2009.]]</ref> Redatelj [[Mislav Hudoletnjak]], istraživač i koscenarist [[Giuliano Marinković]], organizatorica [[Sanja Knez]] i novinari [[Matej Crnogaća]] i [[Božidar Essert]] ubrzo su se priključili projektu, dobili svoj vlastiti studio s kulisom, te je tako nastala emisija "Na rubu znanosti".<ref name="3zmaj"/> Mišak je u to vrijeme radio na [[Hrvatski radio|Hrvatskom radiju]] te, prema vlastitom priznanju, "nije znao ništa o televiziji", ali je svejedno prihvatio ponudu za emisiju jer je to smatrao kao "izlet".<ref name="nacional"/> Nakon što je napravio deset emisija u jednoj godini, potkraj 2003. je smatrao da "više nema tema",<ref name="nacional"/> a onda su mu ponudili i drugu sezonu, s tim da bi se emisija prikazivala dva puta mjesečno. Po vlastitoj izjavi, on je prihvatio iako je "smatrao da je to nemoguće" raditi svaka dva tjedna.<ref name="nacional"/> Potom se emisija počela emitirati tjedno, no on je izjavio da je uspio jer je "promijenio kut gledanja" i počeo ubacivati teme iz futurizma i kreacionizma, a na sreću u Hrvatskoj su se počele održavati razne konferencije posevećene alternativi koje su mu pružile dodatno nadahnuće.<ref name="nacional"/> Mišak sam bira goste a po vlastitim tvrdnjama najdraže teme su mu ufologija, alternativna arheologija i utjecaj svijesti na svijet.<ref name="3zmaj"/> U siječnju 2004. emitiran je i [[dokumentarac]] "Nebo NLO-a" u trajanju od 60 minuta koji je sadržavao priloge iz prijašnjih emisija o NLO-ima uz nove materijale poput intervjua s očevicima i istraživačima iz Hrvatske. Dokumentarac je bio veoma gledan i bio je tada učestalo komentiran na [[forum (internet)|forum]]ima i [[Usenet]]u, što je dovelo do još veće popularnosti emisije. Emisija je početkom bila emitirana jednom mjesečno, no od sezone [[2004.]]/[[2005.]] emitirana je tjedno zbog velike popularnosti. Koncept kvaziznanstveno-obrazovne emisije, koja traje oko 60 minuta, je da voditelj Mišak najčešće s jednim ili dva gosta diskutira o odabranom fenomenu o kojem su pripremljena oko tri kratka priloga sastavljena iz arhiva. Sam Mišak je u jednom intervjuu izjavio o svojoj emisiji: {{citat|Kao i mnogi klinci, čitao sam knjige o [[Bermudski trokut|Bermudskom trokutu]], [[NLO]]-ima, [[Erich von Däniken|Dänikena]] i knjige o raznim drugim misterijama. Nastavio sam s određenim časopisima, a u njima su se predstavljale i neke knjige, kroz koje sam i puno prije početka rada na emisiji za neke teme - poput paleokontakata, alternativnih teorija o podrijetlu čovjeka ili [[Atlantida|Atlantide]] - bio “doktor”, za druge sam načuo, ali s većinom onih kojima sam se do danas bavio u emisiji ipak nisam bio pretjerano upućen već sam ih naučio kroz emisiju. S obzirom na ozbiljnost i opsežnost mnogih od tih tema, drago mi je da mogu, svima onima kojima je umor jači od volje da gledaju emisiju “Na rubu znanosti” oko ponoći, najaviti suradnju s magazinom “Vizionar”, čiji je prvi broj objavljen u ožujku. Na stranicama tog mjesečnika detaljno će se i stručno predstavljati mnoge teme iz emisije.<ref>{{cite news |title=KREŠIMIR MIŠAK: Sve što radim obojim strašću |url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060406/reflektor02.asp |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |date=2006-04-06 |accessdate=2009-10-03}}</ref>}} Među gostima u emisiji su bili i analitičar [[ufologija|ufologije]] [[Giuliano Marinković]], dipl. ing. [[Božidar Kemić]], [[Ivan Šimatović]], [[Ilija Rkman]], [[Aleksandar Žiljak]], [[Miroljub Petrović]], prof.dr.sc Slobodan Ribarić, Biserka Blašković, Elvisa Popovića, Ivana Petrušić i drugi. Među slavnijim gostima izdvajaju se [[Edgar Mitchell]], [[Lynne McTaggart]], [[Michael Cremo]] i [[David Icke]]. == Kritike i znamenitosti == [[Datoteka:Krešimir Mišak 260408.jpg|desno|mini|180px|Voditelj Krešimir Mišak]] Neki su prigovarali da emisija paranormalne teme previše okreće široj publici i da ih trivijalno obrađuje. Druga zamjerka upućena je odveć samim banalnim temama: primjerice, u par emisija su teme bile "Hakeri", "Geekovi" i "Borilačke vještine", što nema veze s 'rubom znanosti', dok su se na drugoj strani i tu pronašle paralele s rubom društvenih znanosti. Emisiju prati svojevrsni kult na raznim forumima, a ima i onih koji hvale emisiju zbog svježeg pristupa i elaboriranih priloga. [[Stjepan Gjurinek]] i [[Ivan Šimatović]] u emisiji su premijerno predstavili svoju knjigu ''Čovjek i NLO - Dolazimo u miru'' [[2005.]] Dr. [[Lidija Gajski]] je 2009. također u emisiji predstavila svoju kontroverznu knjigu "Lijekovi ili priča o obmani". Dne [[21. rujna]] [[2009.]] emitirana je epizoda "David Icke o Europskoj uniji" u kojoj je Icke ponovio svoje negativno stajalište prema [[EU]], za koju smatra da se pretvara u centraliziranu super-državu, te se izravno osvrnuo na [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|situaciju u Hrvatskoj i njenom pristupu toj organizaciji]]: {{navod|Kada sam hodao po ulicama [[Zagreb]]a, primijetio sam da po vladinim zgradama i drugim institucijama zastava EU stoji izravno uz hrvatsku. Koliko sam shvatio, to je već dugo tako običaj. A Hrvatska još ni nije članica EU. Znači to je već dogovorena stvar. Vi mjesečarite u ponor... [[Velika Britanija]] ima skoro 70 milijuna stanovnika, a nas su EU birokrati upili i diktiraju nam. Hrvatska je državica od samo 5 milijuna stanovnika. Nju će EU sa svojih 500 milijuna stanovnika jednstavno progutati. Bit ćete zaprepašteni kako će vam se životi promijeniti čim uđete u tu organizaciju. A sve se to događa bez ikakve rasprave u vladi i oporbi. To je nacionalna sramota.<ref>"Na rubu znanosti"; "David Icke o Europskoj uniji"; 21.9.2009.</ref><ref>{{cite news |title=Na rubu znanosti; "David Icke o EU" |url=http://www.youtube.com/watch?v=E-uo07FiuHY |publisher=[[YouTube]] |date=2009-09-25 |accessdate=2009-10-03}}</ref>|David Icke o Europskoj uniji}} Znakovito je to što je to bila jedna od prvih emisija koje su se emitirale na javnoj [[HRT|Hrvatskoj Radio Televiziji]] koje su izrazito negativno izrazile stajalište prema EU članstvu. Većina emisija na HRT-u je pozitivno govorila o toj organizaciji i lobirala za ulazak, pošto je postojala čak i emisija za djecu koja je obrađivala tu temu, "Abeceda EU". [[30. studenog]] [[2009.]] emisija je ugostila kontroverznu [[Austrija|austrijsku]] novinarku Jane Burgermeister koja je tvrdila da je virus svinjske gripe pušten namjerno na svijet te je uložila kaznenu prijavu američkom [[FBI]]-u protiv [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]], Ujedinjenih naroda i nekoliko visokih vladinih i farmaceutskih dužnosnika zaduženih za cjepiva. Emisija je također podigla buru pošto su je neki kritizirali, a drugi hvalili<ref>[http://www.alternativa-forum.com/svinjska-gripa/1738-na-rubu-znanosti-jane-burgermeister-tragom-svinjske-gripe.html Jane Burgermeister - tragom Svinjske gripe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091204142217/http://www.alternativa-forum.com/svinjska-gripa/1738-na-rubu-znanosti-jane-burgermeister-tragom-svinjske-gripe.html |date=4. prosinca 2009. }}: Alternativa-forum</ref> Zanimljivo je i to što je nedugo nakon početka emitiranja "Na rubu znanosti" dobila svoju [[Italija|talijansku]] emisiju "blizanku" koja se je, također ponedjeljkom, počela emitirati [[2003.]] na programu [[Radiotelevisione Italiana|RAI 2]]; "Voyager - Ai confini della conoscenza" ("Voyager - na rubu znanja").<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.voyager.rai.it/R2_HPprogramma/0,,239,00.html |title=Voyager - Ai confini della conoscenza - Official site |archive-url=https://web.archive.org/web/20100309112211/http://www.voyager.rai.it/R2_HPprogramma/0,,239,00.html |archive-date=9. ožujka 2010. |access-date=25. studenoga 2009.}}</ref> == Ekipa == [[Datoteka:Na_rubu.jpg|desno|okvir|Uvodna špica emisije]] *Voditelj: [[Krešimir Mišak]] *Ideja serijala: Božidar Domagoj Burić *Istraživač i koscenarist: [[Giuliano Marinković]] *Novinari: Mladen Iličković, Ivana Šoljan, Marieta Stipić, [[Matej Crnogaća]], Zrinka Bertović, Giuliano Marinković *Producent: Miro Mioč *Organizatorica: Denisa Šuman, [[Sanja Knez]] *Asistentica redatelja: Irena Plavec, [[Sara Popović]], Jasna Petraković *Redatelj: '''Mislav Hudoletnjak''' == Peticija znanstvenika 2010. == Dne [[23. svibnja]] [[2010.]] fizičar dr. [[Dejan Vinković]] sa Sveučilišta u [[Split]]u pokrenuo je peticiju koju je potpisalo stotinjak znanstvenika, a u kojoj se tvrdi da HTV u sklopu znanstveno-obrazovnog programa emitira pseudoznanstvenu emisiju “Na rubu znanosti”, čime se krši Zakon o [[HRT]]-u i Zakon o elektroničkim medijima. Vinković je programskom vijeću HRT-a, [[Hrvatski Sabor|Saboru]], Hrvatskom novinarskom društvu i Vijeću za elektroničke medije uputio pritužbu zbog popularne emisije “Na rubu znanosti”, tražeći da se ona iz znanstveno-obrazovnog prebaci u zabavni program. U pismu je optužio institucije koje obavljaju nadzor nad radom HRT-a da ne razlikuju znanost od pseudoznanosti te nisu svjesne štetnosti pseudoznanosti za razvoj institucija. Također, potpisnici peticije negoduju zbog toga što se novac predviđen za znanstveno-obrazovni program troši na emisije neznanstvenoga i neobrazovnog karaktera.<ref>Tanja Rudež; [http://www.jutarnji.hr/znanstvenici-protiv-misaka--on-propagira-pseudoznanost/792896/ Znanstvenici protiv Mišaka: On propagira pseudoznanost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527104604/http://www.jutarnji.hr/znanstvenici-protiv-misaka--on-propagira-pseudoznanost/792896 |date=27. svibnja 2010. }}, [[Jutarnji list]], [[24. svibnja]] [[2010.]]</ref> Autor i voditelj emisije Mišak odgovorio je da se znanstvenici koji se bune protiv njegove emisije pozivaju na razne zakone, što za njega znači da traže da se znanstvena istina određuje na sudu, a po njemu: "određivanja znanstvene istine na sudu nikad nisu dobro prošle."<ref>Andro Bernardić, [http://www.vecernji.hr/vijesti/misak-sud-ne-moze-odredivati-sto-je-znanost-a-sto-ne-clanak-145276 Mišak: Sud ne može određivati što je znanost, a što ne], [[Večernji list]], [[24. svibnja]] [[2010.]]</ref> Također je napomenuo da su kod njega u emisiji bili mnogi diplomirani znanstvenici i da je "''nemoguće odrediti koji su pravi a koji lažni znanstvenici''".<ref>[http://www.jutarnji.hr/kresimir-misak--a-sto-je-sa-znanstvenicima-koji-su-na-mojoj-strani--koji-su-od-njih-pravi--a-koji-krivi-/794842/ MIŠAK ZA JUTARNJI: ‘A što je sa znanstvenicima koji su na mojoj strani? Koji su od njih pravi, a koji krivi?’], [[Jutarnji list]]</ref> Na tvrdnju u Vinkovićevoj pritužbi da "ponekad (ali izuzetno rijetko) u emisiji gostuje i poneki znanstvenik", Mišak je u javnom odgovoru napomenuo da je probao izbrojiti koliko je doktora znanosti nastupilo u emisijama, ali je odustao kod brojke od pedeset, jer je bilo previše za brojiti.<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/69313/Na-rubu-znanosti-je-znanstvena-emisija.html Mišak: 'Na rubu znanosti' je znanstvena emisija’], T-portal</ref> Nasuprot peticiji znanstvenika protiv Miškove emisije, pokrenuta je, putem interneta, protupeticija potpore Mišku i njegovoj emisiji. Ta druga peticija prikupila je oko 23 000 potpisa. == Termini emitiranja == Tijekom prvih šest sezona, emitirala se kasno navečer, oko 23 sata. Povremeno je dolazilo do kraćih promjena u rasporedu programa. Emisije su u početku išle utorkom na HRT2, no kasnije je konstantniji termin prebačen u ponedjeljak na kanalu HRT1. U prve dvije sezone postojala je i repriza. Repriza je kasnije ukinuta na standardnim kanalima HRT-a, no i dalje se emitirala subotom ujutro oko 7 sati na kabelskom kanalu HRT+. U prvoj sezoni, 2002./2003., svaka emisija emitirala se jednom mjesečno, a trajanje svake epizode iznosilo je 60 minuta. U drugoj sezoni 2003./2004., emisije su emitirane dva puta mjesečno. Od treće sezone 2004./2005. emisije su krenule u tjednom režimu emitiranja koji traje do današnjeg dana. Od šeste sezone (2007./2008.) trajanje svake epizode iznosi 45 minuta. Od sedme sezone 2008./2009. trajanje svake epizode iznosi 40 minuta. Nakon dugogodišnjih kritika gledatelja o kasnom terminu emitiranja, emisija je u sedmoj sezoni konačno premještena u novi termin emitiranja od 18:30 h. Emisija se tada emitirala na televizijskom kanalu HRT 2. U osmoj sezoni (2009./2010.) emisija je dobila i termin reprize, a novo trajanje svake epizode iznosilo je 50 minuta. Emisija se emitirala svaki ponedjeljak na kanalu HRT 2 oko 17:05 h, dok je repriza bila isti dan oko 23:30 h na kanalu HRT 1. Skupina gledatelja koja se navikla na noćni termin prigovarala je promjeni termina koja se dogodila u sedmoj sezoni. No, ne treba zaboraviti da su prvih šest sezona drugi gledatelji konstantno lobirali da se emisija prebaci u raniji termin što se i dogodilo u sedmoj sezoni, no time je ukinut noćni termin emitiranja. S dvostrukim terminom emitiranja u osmoj sezoni, zadovoljene su obje skupine gledatelja. U devetoj sezoni (2010./2011.) opet dolazi do promjene termina. Prvih nekoliko emisija na početku sezone, emisija se emitirala četvrtkom iza 23 sata na kanalu HRT 1. No, termin emitiranja ubrzo se opet mijenja pa se emisija prikazivala svaki petak na kanalu HRT 2. Vrijeme emitiranja uvijek varira, ali općenito se može reći da emisija uvijek počinje negdje poslije 23 sata. U desetoj sezoni emitiranja (2011./2012.) emisiju opet vraćaju na kanal HRT 1, a emitiranje ostaje i dalje petkom iza 23 sata. Repriza ide subotom dva puta na kanalu HRT plus, u terminima oko 14 i 20 sati. U jedanaestoj sezoni (2012./2013.) emitiranje se s petka seli na ponedjeljak na kanalu HTV 1 iza 23 sata. Ovaj put postoje dvije reprize. Prva repriza ide na istom kanalu utorkom oko 5 sati ujutro dok druga ide srijedom na HTV 2 oko 11:30 sati. U rujnu 2012. na kanalu HTV 3 također kreće i poseban reprizni serijal pod naslovom "Antologija prvih emisija" u kojem se emitiraju klasici emisije. U dvanaestoj sezoni (2013./2014.) dolazi do ključne promjene. Emisija se seli na HRT 3 kamo se seli i većina emisija iz znanstveno-obrazovnog programa. Dok većina emisija koje idu na kanalu HTV 3 dijeli isti studio, istu glazbenu temu i grafičko rješenje, "Na rubu znanosti" zadržava svoj prepoznatljiv studio, prepoznatljivu glazbenu temu i špicu. Emitiranje se i dalje emitira iza 23 sata dok repriza ide na istom kanalu utorkom oko 13 sati. == Popis epizoda == {{glavni|Dodatak:Popis epizoda emisije Na rubu znanosti}} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb naslov|naslov=Na rubu znanosti|id=2138727}} *[http://teledisk.hr/blog/ Preko ruba...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101003031104/http://teledisk.hr/blog/ |date=3. listopada 2010. }} blog Krešimira Miška *[http://blog.vecernji.hr/misak/ Preko ruba znanosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527134721/http://blog.vecernji.hr/misak/ |date=27. svibnja 2014. }} blog Krešimira Miška – arhiva 1 *[https://web.archive.org/web/20160303191948/http://misakvecernji.blog.hr/ Preko ruba znanosti] blog Krešimira Miška – arhiva 2 {{Televizijski program na HTV-u}} [[Kategorija:Pseudoznanost]] [[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]] m9ip7yet6az9ja6hv8kykqp5zwz9pyo 0 38776 7631723 7631201 2026-11-06T22:46:17Z ~2026-59199-03 377764 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7631201|7631201]] suradnika [[Special:Contributions/نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[User talk:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 7631723 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Hirohito / Car Shōwa<br><small>裕仁 / 昭和天皇 | titula = [[Japan|124. car Japanskog carstva]] | slika = [[Datoteka:Hirohito in dress uniform.jpg|220px]] | opis = | vladavina = [[25. prosinca]] [[1926.]] – [[7. siječnja]] [[1989.]] | krunidba = | ostale titule = | puno ime = | datum rođenja = [[29. travnja]] [[1901.]] | mjesto rođenja = [[Tokio]], [[Japan]] | datum smrti = [[7. siječnja]] [[1989.]] | mjesto smrti = [[Tokio]], [[Japan]] | mjesto pokopa = | datum pokopa = | prethodnik = [[Joshihito]] | nasljednik = [[Akihito]] | način nasljeđivanja = | prijestolonasljednik = | nasljeđe = - | suprug = | supruga = [[Kuni Nagako]] | supruga 1 = | supruga 2 = | supruga 3 = | supruga 4 = | supruga 5 = | supruga 6 = | supruga 7 = | supruga 8 = | djeca = Shigeko <br> Sachiko <br> Kazuko <br> [[Acuko]] <br> [[Akihito]] <br> [[Masahito]] <br> [[Takako]] | obitelj = | dinastija = | vladarska himna = | otac = [[Joshihito]] | majka = [[Teimei]] | zanimanje = [[podmorska biologija|podmorski biolog]] | potpis = Showa shomei.svg | vjera = [[Šintoizam]] }} '''Hirohito''' (''''''裕仁'''''', ''Hirohito''; [[Tokio]], [[29. travnja]] [[1901.]] – [[Tokio]], [[7. siječnja]] [[1989.]]) bio je [[japan]]ski car koji je imao najdulji mandat od svih careva u [[Japan]]u. Vladao je od [[1926.]] do svoje smrti [[1989.]] i bio je vrhovni vođa u [[Drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]]. Nakon smrti postao je poznatiji pod imenom Car Showa (''Shōwa Tennō'' znači isijavajući mir). ==Rani život== Hirohito je bio sin cara Joshihita i carice [[Teimei]]. Službeno je postao carevićem prijestolonasljednikom [[2. listopada]] [[1916.]] Hirohito je pohađao dječačku (mušku) školu Gakushin ([[1908.]] – [[1914.]]) koju su uglavnom pohađali aristokrati, zatim odlazi u posebni institut za princa nasljednika (Tōgū-gogakumonsho) i pohađa taj institut od [[1914.]] do [[1921.]] godine. Godine [[1921.]] Hirohito je prošao šestomjesečnu europsku turneju, uključujući i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska|Francusku]], [[Italija|Italiju]], [[Nizozemska|Nizozemsku]] i [[Belgija|Belgiju]], time je postao prvi princ koji je privremeno otputovao iz [[Japan]]a. Nakon povratka u Japan preuzeo je dužnost [[regent]]a [[29. studenog]] [[1921.]] godine, nasljeđujući bolesnog oca kojem se pogoršalo mentalno stanje. Za vrijeme njegove dužnosti regenta pravo glasa na izborima dobili su svi muškarci stariji od 25 godina. ==Brak== Hirohito je oženio princezu Nagako Kuni, buduću caricu. Ona je bila najstarija kćer princa Kunija Kuniyoshija. Imali su dva sina i pet kćeri: *Princeza [[Shigeko]] ([[9. prosinca]] [[1925.]] – [[23. srpnja]] [[1961.]]) *Princeza [[Sachiko]] ([[10. rujna]] [[1927.]] – [[8. ožujka]] [[1928.]]) *Princeza [[Kazuko]] ([[30. rujna]] [[1929.]] – [[28. svibnja]] [[1989.]]) *Princeza [[Acuko]] ([[7. ožujka]] [[1931.]]) *Prijestolonasljednik [[Akihito]] ([[23. prosinca]] [[1933.]]) *Princ [[Masahito]] ([[28. studenog]] [[1935.]]) *Princeza [[Takako]] ([[3. ožujka]] [[1939.]]) Kćeri su nakon punoljetnosti napustile carsku obitelj obzirom na američke reforme na japansku carsku obitelj po kojima se kad ženska pripadnica carske obitelji (princeza) napuni 18 godina odriče titule princeze i svih carskih funkcija te prava da se u slučaju nestašice nasljednika dinastija nastavlja njenom linijom. ==Car== Dana [[25. prosinca]] [[1926.]] Hirohito je naslijedio preminulog oca Yoshihita. Tad je završila era njegova oca zvana Taishō, a započela je era cara Hirohita zvana Shōwa. Prema japanskoj tradiciji dobio je ime Car Taishō, no rijetko ili nikako se tako obraćalo caru Hirohitu. Hirohitu su se obraćali s "Njegovo veličanstvo car" (天皇陛下, tennō heika), što je skraćeno na samo "Njegovo veličanstvo" (陛下, heika). ==Rana vladavina== Prva obilježja njegove vladavine bila su sukobljavanje s financijskom krizom i snažnim jačanjem vojske. Japanska kopnena vojska i Japanska ratna mornarica uvijek su imali pravo na veto od 1900. godine i između [[1921.]] i [[1944.]] godine. Hirohito je jednom prilikom za dlaku izbjegao smrt. Ručnu granatu na njega bacio je koreanski nacionalist u Tokiju [[9. siječnja]] [[1932.]] godine. Druga važna napomena je atentat predsjednika Vlade [[Inukai Tsuyoshi|Inukaia Tsuyoshia]] 1932. godine, što je naznačilo kraj civilne vladavine nad vojskom. Poslije ovoga uslijedio je pokušaj vojnog udara na Vladu u veljači [[1936.]] godine. Incident je nazvan dvadesetšestoveljačni incident, vođen nižim časnicima, tj. svih onih koji su imali simpatije prema viskopozicioniranom časniku princu Chichibuu, bratu cara Hirohita. Incident je prerastao u pobunu, a pobuna je rezultirala smaknućem velikog dijela članova Vlade i vojnih časnika. Nakon što je car Hirohito obaviješten o pobuni, izdao je naređenje da se pobuna uguši. Vojnike koji su se pobunili nazvao je pobunjenicima (bōto). Točnije, naredio je ministru vojske [[Yoshiyuki Kawashima|Yoshiyukiu Kawashimau]] da uguši pobunu za jedan sat, i svakih pola informirao se o pobuni od Honjōa. Kad je čuo od Honjō da je napravljen tek mali napredak protiv pobune, Hirohito mu je rekao: "Ja, osobno ću voditi Konoe zbor (diviziju) i obuzdati ih." Pobunjenici su izgubli pobunu [[29. veljače]] [[1936.]] godine. ==[[Prvi japansko-kineski rat|Kinesko-japanski rat]] i [[Drugi svjetski rat]]== Prije početka Drugog svjetskog rata Japan je 1931. napao [[Mandžurija|Mandžuriju]] u [[Prvi japansko-kineski rat|prvom kinesko-japanskom ratu]], a zatim i ostatak Kine 1937. godine u [[Drugi kinesko-japanski rat|drugom kinesko-japanskom ratu]]. Neki izvori okrivaju da Car Šōva nije imao prigovora na plan o invaziji Kine 1937. godine ,<ref>Wakabayashi, Bob Tadashi (1991). "[http://chinajapan.org/articles/04.1/04.1wakabayashi4-27.pdf Emperor Hirohito on Localized Aggression in China] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721021647/http://chinajapan.org/articles/04.1/04.1wakabayashi4-27.pdf |date=21. srpnja 2011. }}". ''Sino-Japanese Studies'' '''4''' (1), pp. 4–27. Retrieved on 2008-02-03.</ref> koji su mu predložili njegovi ministri i premijer [[Fumimaro Konoe]]. Najveća briga mu je bila mogućnost napada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] sa sjevera, a najviše pitanja je svojim ministrima postavljao o vremenu koje će trebati da se savlada kineski otpor. Prema Akiri Fujiwari, tijekom rata s Kinom Car je osobno ratificirao prijedlog da japanska vojska odbaci u ratovanju međunarodna pravila o postupanju s ratnim zarobljenicima.<ref>Fujiwara, ''Nitchū Sensō ni Okeru Horyo Gyakusatsu'', Kikan Sensō Sekinin Kenkyū 9, 1995, p.22.</ref> Radovi Yoshiaki Yoshimi i Seiya Matsuno ukazuju da je Car odobrio posebna naređenja (rinsanmei), o upotrebi [[kemijsko oružje|kemijskog oružja]] protiv Kineza.<ref>''Dokugasusen Kankei Shiryō II, Kaisetsu,'' 1997, pp.25–29.</ref> Za vrijeme drugog svjetskog rata Japan je sklopio savez s nacističkom Njemačkom i fašističkom Italijom nazvan [[Sile Osovine]]. U srpnju 1939. Car je nekoliko puta raspravljao s jednim od svoje braće Yasuhitoom (Princ Chichibu), koji ga je tri puta tjedno posjećivao i zalagao se za savez, često je u posjetu bio zajedno s ministrom vojske [[Seishiro Itagaki]] .<ref>Terasaki Hidenari, ''Shōwa tennō dokuhakuroku'', Bungei Shūnjusha, 1991, p.106–108, Wetzler, ''Hirohito and War'', pp.25, 231.</ref> Tek nakon uspjeha njemačke vojske u Europi Car je pristao na savez. Kada je Japan [[1941.]] ušao u rat [[Napad na Pearl Harbor|napadom na Perl Harbor]], Hirohito je u potpunosti podržavao rat.{{nedostaje izvor}} Pred kraj rata, na početku [[1945.]] godine unatoč sve lošijoj situaciji za Japan, Car nije pristao na završavanje rata pregovorima i predajom prema savjetu premijera Fumimaro Konoe, nego se još nadao velikoj pobjedi. Nakon predaje Njemačke u svibnju 1945. i odluke Sovjetskog Saveza o tome da neće produžiti sporazum o nenapadanju, japanski kabinet se sastao u lipnju 1945. kako bi potvrdio odluku o borbi do zadnjeg čovjeka. Ovu odluku je potvrdio Car na kratkom sastanku sa svojim savjetnicima. Dana [[26. srpnja]] 1945. saveznici su donijeli Postdamsku Deklaraciju u kojoj se zahtijeva bezuvjetna predaja Japan, što su japanska vlada i Car prvotno odbili. Nakon napada atomskom bombom na [[Hiroshima|Hiroshimu]] i [[Nagasaki]] i objave rata Sovjetskog Saveza, Car je odlučio završiti rat. O svojoj odluci obavijestio je svoju obitelj, a dana 15. kolovoza je preko radija emitirana snimka u kojoj Car objavljuje bezuvjetnu predaju svih japanskih vojnih snaga (Gyokuon-hōsō), te je to ujedno i prvi put da su Japanci čuli glas svoga Cara preko radija. ==Poslijeratna vladavina i smrt== Godine [[1946.]] odrekao se »božanskoga podrijetla«. Nakon rata mnogi su optuživali Hirohita za ratne zločine. [[Amerikanci]] su nakon rata odlučili poštedjeti Hirohita i njegovu obitelj od optužbi za ratne zločine. No, nije mu se sudilo jer se pokazalo da su agresivnu vanjsku politiku vodili osamostaljeni vojni i politički vrhovi, čak i protiv careve volje. Amerikancima je to odgovaralo radi mira u okupiranom Japanu. Poslije rata uspostavljena je ustavna monarhija, a Hirohito je ostao carem bez stvarnog udjela u vlasti. Ranija apsolutistička vlast ukinuta mu je uvođenjem novog ustava 1947. godine. Optužba za ratne zločine oslobodio ga je Međunarodni sud [[1948.]] godine. Uspio je funkciju cara prilagoditi novim prilikama. Prije nedostupnu carsku obitelj učinio je bliskom narodu čestim javnim pojavljivanjem. Japan je sljedećih desetljeća doživio gospodarsku renesansu, postavši jednom od najbogatijih zemalja svijeta. Istodobno je Hirohito postao simbolom napretka i demokratizacije svoga naroda. Prvi car koji je putovao izvan [[Japan]]a od [[1971.]] godine. Stari su se običaji promijenili. Hirohito se često pojavljivao u javnosti, posjećivao sumo borbe, a njegov sin i nasljednik [[Akihito]] oženio je neplemkinju. Hirohito je preminuo [[7. siječnja]] [[1989.]] u 6:33, a službena smrt objavljena je u 7:55, kad je javnost prvi put saznala da je car imao [[rak (bolest)|rak]]. Pokopan je uz mikroskop kojim je cijelog života proučavao život pod morem. Na ruci je imao sat s likom [[Miki Maus|Mickeya Mousea]], što su mu ga poklonili Amerikanci prigodom posjeta [[SAD]]-u [[1975.]] godine. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Shōwa Emperor}} * [https://web.archive.org/web/20041019205201/http://homepage3.nifty.com/kadzuwo/triviana/hirohito.htm Hirohito, Emperor @A Trivial Encyclopedia of Japan] * [https://web.archive.org/web/20070130123327/http://www.kunaicho.go.jp/esyouwa/esyouwa.html#koujyun Kunaicho |Emperor Showa] * [https://web.archive.org/web/20160720205608/http://www.rotten.com/library/bio/dictators/hirohito/ Hirohito biography and timeline] {{japanski carevi}} [[Kategorija:Japan u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Japanski carevi]] [[Kategorija:Vitezovi Zlatnoga runa]] esybp8n6rhsswom2j92r43iu6zmkacl 7631724 7631723 2026-11-06T22:46:33Z ~2026-59199-03 377764 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7626178|7626178]] suradnika [[Special:Contributions/نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[User talk:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 7631724 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Hirohito masira dzonsona | titula = [[Japan|124. car Japanskog carstva]] | slika = [[Datoteka:Hirohito in dress uniform.jpg|220px]] | opis = | vladavina = [[25. prosinca]] [[1926.]] – [[7. siječnja]] [[1989.]] | krunidba = | ostale titule = | puno ime = | datum rođenja = [[29. travnja]] [[1901.]] | mjesto rođenja = [[Tokio]], [[Japan]] | datum smrti = [[7. siječnja]] [[1989.]] | mjesto smrti = [[Tokio]], [[Japan]] | mjesto pokopa = | datum pokopa = | prethodnik = [[Joshihito]] | nasljednik = [[Akihito]] | način nasljeđivanja = | prijestolonasljednik = | nasljeđe = - | suprug = | supruga = [[Kuni Nagako]] | supruga 1 = | supruga 2 = | supruga 3 = | supruga 4 = | supruga 5 = | supruga 6 = | supruga 7 = | supruga 8 = | djeca = Shigeko <br> Sachiko <br> Kazuko <br> [[Acuko]] <br> [[Akihito]] <br> [[Masahito]] <br> [[Takako]] | obitelj = | dinastija = | vladarska himna = | otac = [[Joshihito]] | majka = [[Teimei]] | zanimanje = [[podmorska biologija|podmorski biolog]] | potpis = Showa shomei.svg | vjera = [[Šintoizam]] }} '''Hirohito''' (''''''裕仁'''''', ''Hirohito''; [[Tokio]], [[29. travnja]] [[1901.]] – [[Tokio]], [[7. siječnja]] [[1989.]]) bio je [[japan]]ski car koji je imao najdulji mandat od svih careva u [[Japan]]u. Vladao je od [[1926.]] do svoje smrti [[1989.]] i bio je vrhovni vođa u [[Drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]]. Nakon smrti postao je poznatiji pod imenom Car Showa (''Shōwa Tennō'' znači isijavajući mir). ==Rani život== Hirohito je bio sin cara Joshihita i carice [[Teimei]]. Službeno je postao carevićem prijestolonasljednikom [[2. listopada]] [[1916.]] Hirohito je pohađao dječačku (mušku) školu Gakushin ([[1908.]] – [[1914.]]) koju su uglavnom pohađali aristokrati, zatim odlazi u posebni institut za princa nasljednika (Tōgū-gogakumonsho) i pohađa taj institut od [[1914.]] do [[1921.]] godine. Godine [[1921.]] Hirohito je prošao šestomjesečnu europsku turneju, uključujući i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska|Francusku]], [[Italija|Italiju]], [[Nizozemska|Nizozemsku]] i [[Belgija|Belgiju]], time je postao prvi princ koji je privremeno otputovao iz [[Japan]]a. Nakon povratka u Japan preuzeo je dužnost [[regent]]a [[29. studenog]] [[1921.]] godine, nasljeđujući bolesnog oca kojem se pogoršalo mentalno stanje. Za vrijeme njegove dužnosti regenta pravo glasa na izborima dobili su svi muškarci stariji od 25 godina. ==Brak== Hirohito je oženio princezu Nagako Kuni, buduću caricu. Ona je bila najstarija kćer princa Kunija Kuniyoshija. Imali su dva sina i pet kćeri: *Princeza [[Shigeko]] ([[9. prosinca]] [[1925.]] – [[23. srpnja]] [[1961.]]) *Princeza [[Sachiko]] ([[10. rujna]] [[1927.]] – [[8. ožujka]] [[1928.]]) *Princeza [[Kazuko]] ([[30. rujna]] [[1929.]] – [[28. svibnja]] [[1989.]]) *Princeza [[Acuko]] ([[7. ožujka]] [[1931.]]) *Prijestolonasljednik [[Akihito]] ([[23. prosinca]] [[1933.]]) *Princ [[Masahito]] ([[28. studenog]] [[1935.]]) *Princeza [[Takako]] ([[3. ožujka]] [[1939.]]) Kćeri su nakon punoljetnosti napustile carsku obitelj obzirom na američke reforme na japansku carsku obitelj po kojima se kad ženska pripadnica carske obitelji (princeza) napuni 18 godina odriče titule princeze i svih carskih funkcija te prava da se u slučaju nestašice nasljednika dinastija nastavlja njenom linijom. ==Car== Dana [[25. prosinca]] [[1926.]] Hirohito je naslijedio preminulog oca Yoshihita. Tad je završila era njegova oca zvana Taishō, a započela je era cara Hirohita zvana Shōwa. Prema japanskoj tradiciji dobio je ime Car Taishō, no rijetko ili nikako se tako obraćalo caru Hirohitu. Hirohitu su se obraćali s "Njegovo veličanstvo car" (天皇陛下, tennō heika), što je skraćeno na samo "Njegovo veličanstvo" (陛下, heika). ==Rana vladavina== Prva obilježja njegove vladavine bila su sukobljavanje s financijskom krizom i snažnim jačanjem vojske. Japanska kopnena vojska i Japanska ratna mornarica uvijek su imali pravo na veto od 1900. godine i između [[1921.]] i [[1944.]] godine. Hirohito je jednom prilikom za dlaku izbjegao smrt. Ručnu granatu na njega bacio je koreanski nacionalist u Tokiju [[9. siječnja]] [[1932.]] godine. Druga važna napomena je atentat predsjednika Vlade [[Inukai Tsuyoshi|Inukaia Tsuyoshia]] 1932. godine, što je naznačilo kraj civilne vladavine nad vojskom. Poslije ovoga uslijedio je pokušaj vojnog udara na Vladu u veljači [[1936.]] godine. Incident je nazvan dvadesetšestoveljačni incident, vođen nižim časnicima, tj. svih onih koji su imali simpatije prema viskopozicioniranom časniku princu Chichibuu, bratu cara Hirohita. Incident je prerastao u pobunu, a pobuna je rezultirala smaknućem velikog dijela članova Vlade i vojnih časnika. Nakon što je car Hirohito obaviješten o pobuni, izdao je naređenje da se pobuna uguši. Vojnike koji su se pobunili nazvao je pobunjenicima (bōto). Točnije, naredio je ministru vojske [[Yoshiyuki Kawashima|Yoshiyukiu Kawashimau]] da uguši pobunu za jedan sat, i svakih pola informirao se o pobuni od Honjōa. Kad je čuo od Honjō da je napravljen tek mali napredak protiv pobune, Hirohito mu je rekao: "Ja, osobno ću voditi Konoe zbor (diviziju) i obuzdati ih." Pobunjenici su izgubli pobunu [[29. veljače]] [[1936.]] godine. ==[[Prvi japansko-kineski rat|Kinesko-japanski rat]] i [[Drugi svjetski rat]]== Prije početka Drugog svjetskog rata Japan je 1931. napao [[Mandžurija|Mandžuriju]] u [[Prvi japansko-kineski rat|prvom kinesko-japanskom ratu]], a zatim i ostatak Kine 1937. godine u [[Drugi kinesko-japanski rat|drugom kinesko-japanskom ratu]]. Neki izvori okrivaju da Car Šōva nije imao prigovora na plan o invaziji Kine 1937. godine ,<ref>Wakabayashi, Bob Tadashi (1991). "[http://chinajapan.org/articles/04.1/04.1wakabayashi4-27.pdf Emperor Hirohito on Localized Aggression in China] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721021647/http://chinajapan.org/articles/04.1/04.1wakabayashi4-27.pdf |date=21. srpnja 2011. }}". ''Sino-Japanese Studies'' '''4''' (1), pp. 4–27. Retrieved on 2008-02-03.</ref> koji su mu predložili njegovi ministri i premijer [[Fumimaro Konoe]]. Najveća briga mu je bila mogućnost napada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] sa sjevera, a najviše pitanja je svojim ministrima postavljao o vremenu koje će trebati da se savlada kineski otpor. Prema Akiri Fujiwari, tijekom rata s Kinom Car je osobno ratificirao prijedlog da japanska vojska odbaci u ratovanju međunarodna pravila o postupanju s ratnim zarobljenicima.<ref>Fujiwara, ''Nitchū Sensō ni Okeru Horyo Gyakusatsu'', Kikan Sensō Sekinin Kenkyū 9, 1995, p.22.</ref> Radovi Yoshiaki Yoshimi i Seiya Matsuno ukazuju da je Car odobrio posebna naređenja (rinsanmei), o upotrebi [[kemijsko oružje|kemijskog oružja]] protiv Kineza.<ref>''Dokugasusen Kankei Shiryō II, Kaisetsu,'' 1997, pp.25–29.</ref> Za vrijeme drugog svjetskog rata Japan je sklopio savez s nacističkom Njemačkom i fašističkom Italijom nazvan [[Sile Osovine]]. U srpnju 1939. Car je nekoliko puta raspravljao s jednim od svoje braće Yasuhitoom (Princ Chichibu), koji ga je tri puta tjedno posjećivao i zalagao se za savez, često je u posjetu bio zajedno s ministrom vojske [[Seishiro Itagaki]] .<ref>Terasaki Hidenari, ''Shōwa tennō dokuhakuroku'', Bungei Shūnjusha, 1991, p.106–108, Wetzler, ''Hirohito and War'', pp.25, 231.</ref> Tek nakon uspjeha njemačke vojske u Europi Car je pristao na savez. Kada je Japan [[1941.]] ušao u rat [[Napad na Pearl Harbor|napadom na Perl Harbor]], Hirohito je u potpunosti podržavao rat.{{nedostaje izvor}} Pred kraj rata, na početku [[1945.]] godine unatoč sve lošijoj situaciji za Japan, Car nije pristao na završavanje rata pregovorima i predajom prema savjetu premijera Fumimaro Konoe, nego se još nadao velikoj pobjedi. Nakon predaje Njemačke u svibnju 1945. i odluke Sovjetskog Saveza o tome da neće produžiti sporazum o nenapadanju, japanski kabinet se sastao u lipnju 1945. kako bi potvrdio odluku o borbi do zadnjeg čovjeka. Ovu odluku je potvrdio Car na kratkom sastanku sa svojim savjetnicima. Dana [[26. srpnja]] 1945. saveznici su donijeli Postdamsku Deklaraciju u kojoj se zahtijeva bezuvjetna predaja Japan, što su japanska vlada i Car prvotno odbili. Nakon napada atomskom bombom na [[Hiroshima|Hiroshimu]] i [[Nagasaki]] i objave rata Sovjetskog Saveza, Car je odlučio završiti rat. O svojoj odluci obavijestio je svoju obitelj, a dana 15. kolovoza je preko radija emitirana snimka u kojoj Car objavljuje bezuvjetnu predaju svih japanskih vojnih snaga (Gyokuon-hōsō), te je to ujedno i prvi put da su Japanci čuli glas svoga Cara preko radija. ==Poslijeratna vladavina i smrt== Godine [[1946.]] odrekao se »božanskoga podrijetla«. Nakon rata mnogi su optuživali Hirohita za ratne zločine. [[Amerikanci]] su nakon rata odlučili poštedjeti Hirohita i njegovu obitelj od optužbi za ratne zločine. No, nije mu se sudilo jer se pokazalo da su agresivnu vanjsku politiku vodili osamostaljeni vojni i politički vrhovi, čak i protiv careve volje. Amerikancima je to odgovaralo radi mira u okupiranom Japanu. Poslije rata uspostavljena je ustavna monarhija, a Hirohito je ostao carem bez stvarnog udjela u vlasti. Ranija apsolutistička vlast ukinuta mu je uvođenjem novog ustava 1947. godine. Optužba za ratne zločine oslobodio ga je Međunarodni sud [[1948.]] godine. Uspio je funkciju cara prilagoditi novim prilikama. Prije nedostupnu carsku obitelj učinio je bliskom narodu čestim javnim pojavljivanjem. Japan je sljedećih desetljeća doživio gospodarsku renesansu, postavši jednom od najbogatijih zemalja svijeta. Istodobno je Hirohito postao simbolom napretka i demokratizacije svoga naroda. Prvi car koji je putovao izvan [[Japan]]a od [[1971.]] godine. Stari su se običaji promijenili. Hirohito se često pojavljivao u javnosti, posjećivao sumo borbe, a njegov sin i nasljednik [[Akihito]] oženio je neplemkinju. Hirohito je preminuo [[7. siječnja]] [[1989.]] u 6:33, a službena smrt objavljena je u 7:55, kad je javnost prvi put saznala da je car imao [[rak (bolest)|rak]]. Pokopan je uz mikroskop kojim je cijelog života proučavao život pod morem. Na ruci je imao sat s likom [[Miki Maus|Mickeya Mousea]], što su mu ga poklonili Amerikanci prigodom posjeta [[SAD]]-u [[1975.]] godine. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Shōwa Emperor}} * [https://web.archive.org/web/20041019205201/http://homepage3.nifty.com/kadzuwo/triviana/hirohito.htm Hirohito, Emperor @A Trivial Encyclopedia of Japan] * [https://web.archive.org/web/20070130123327/http://www.kunaicho.go.jp/esyouwa/esyouwa.html#koujyun Kunaicho |Emperor Showa] * [https://web.archive.org/web/20160720205608/http://www.rotten.com/library/bio/dictators/hirohito/ Hirohito biography and timeline] {{japanski carevi}} [[Kategorija:Japan u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Japanski carevi]] [[Kategorija:Vitezovi Zlatnoga runa]] 7xd6hvrxgybv231f0lp6kk7imin9b69 7631725 7631724 2026-11-06T22:46:57Z نوفاك اتشمان 32162 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-59199-03|~2026-59199-03]] ([[User talk:~2026-59199-03|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] 7631201 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Hirohito / Car Shōwa<br><small>裕仁 / 昭和天皇 | titula = [[Japan|124. car Japanskog carstva]] | slika = [[Datoteka:Hirohito in dress uniform.jpg|220px]] | opis = | vladavina = [[25. prosinca]] [[1926.]] – [[7. siječnja]] [[1989.]] | krunidba = | ostale titule = | puno ime = | datum rođenja = [[29. travnja]] [[1901.]] | mjesto rođenja = [[Tokio]], [[Japan]] | datum smrti = [[7. siječnja]] [[1989.]] | mjesto smrti = [[Tokio]], [[Japan]] | mjesto pokopa = | datum pokopa = | prethodnik = [[Joshihito]] | nasljednik = [[Akihito]] | način nasljeđivanja = | prijestolonasljednik = | nasljeđe = - | suprug = | supruga = [[Kuni Nagako]] | supruga 1 = | supruga 2 = | supruga 3 = | supruga 4 = | supruga 5 = | supruga 6 = | supruga 7 = | supruga 8 = | djeca = Shigeko <br> Sachiko <br> Kazuko <br> [[Acuko]] <br> [[Akihito]] <br> [[Masahito]] <br> [[Takako]] | obitelj = | dinastija = | vladarska himna = | otac = [[Joshihito]] | majka = [[Teimei]] | zanimanje = [[podmorska biologija|podmorski biolog]] | potpis = Showa shomei.svg | vjera = [[Šintoizam]] }} '''Hirohito''' (''''''裕仁'''''', ''Hirohito''; [[Tokio]], [[29. travnja]] [[1901.]] – [[Tokio]], [[7. siječnja]] [[1989.]]) bio je [[japan]]ski car koji je imao najdulji mandat od svih careva u [[Japan]]u. Vladao je od [[1926.]] do svoje smrti [[1989.]] i bio je vrhovni vođa u [[Drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]]. Nakon smrti postao je poznatiji pod imenom Car Showa (''Shōwa Tennō'' znači isijavajući mir). ==Rani život== Hirohito je bio sin cara Joshihita i carice [[Teimei]]. Službeno je postao carevićem prijestolonasljednikom [[2. listopada]] [[1916.]] Hirohito je pohađao dječačku (mušku) školu Gakushin ([[1908.]] – [[1914.]]) koju su uglavnom pohađali aristokrati, zatim odlazi u posebni institut za princa nasljednika (Tōgū-gogakumonsho) i pohađa taj institut od [[1914.]] do [[1921.]] godine. Godine [[1921.]] Hirohito je prošao šestomjesečnu europsku turneju, uključujući i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska|Francusku]], [[Italija|Italiju]], [[Nizozemska|Nizozemsku]] i [[Belgija|Belgiju]], time je postao prvi princ koji je privremeno otputovao iz [[Japan]]a. Nakon povratka u Japan preuzeo je dužnost [[regent]]a [[29. studenog]] [[1921.]] godine, nasljeđujući bolesnog oca kojem se pogoršalo mentalno stanje. Za vrijeme njegove dužnosti regenta pravo glasa na izborima dobili su svi muškarci stariji od 25 godina. ==Brak== Hirohito je oženio princezu Nagako Kuni, buduću caricu. Ona je bila najstarija kćer princa Kunija Kuniyoshija. Imali su dva sina i pet kćeri: *Princeza [[Shigeko]] ([[9. prosinca]] [[1925.]] – [[23. srpnja]] [[1961.]]) *Princeza [[Sachiko]] ([[10. rujna]] [[1927.]] – [[8. ožujka]] [[1928.]]) *Princeza [[Kazuko]] ([[30. rujna]] [[1929.]] – [[28. svibnja]] [[1989.]]) *Princeza [[Acuko]] ([[7. ožujka]] [[1931.]]) *Prijestolonasljednik [[Akihito]] ([[23. prosinca]] [[1933.]]) *Princ [[Masahito]] ([[28. studenog]] [[1935.]]) *Princeza [[Takako]] ([[3. ožujka]] [[1939.]]) Kćeri su nakon punoljetnosti napustile carsku obitelj obzirom na američke reforme na japansku carsku obitelj po kojima se kad ženska pripadnica carske obitelji (princeza) napuni 18 godina odriče titule princeze i svih carskih funkcija te prava da se u slučaju nestašice nasljednika dinastija nastavlja njenom linijom. ==Car== Dana [[25. prosinca]] [[1926.]] Hirohito je naslijedio preminulog oca Yoshihita. Tad je završila era njegova oca zvana Taishō, a započela je era cara Hirohita zvana Shōwa. Prema japanskoj tradiciji dobio je ime Car Taishō, no rijetko ili nikako se tako obraćalo caru Hirohitu. Hirohitu su se obraćali s "Njegovo veličanstvo car" (天皇陛下, tennō heika), što je skraćeno na samo "Njegovo veličanstvo" (陛下, heika). ==Rana vladavina== Prva obilježja njegove vladavine bila su sukobljavanje s financijskom krizom i snažnim jačanjem vojske. Japanska kopnena vojska i Japanska ratna mornarica uvijek su imali pravo na veto od 1900. godine i između [[1921.]] i [[1944.]] godine. Hirohito je jednom prilikom za dlaku izbjegao smrt. Ručnu granatu na njega bacio je koreanski nacionalist u Tokiju [[9. siječnja]] [[1932.]] godine. Druga važna napomena je atentat predsjednika Vlade [[Inukai Tsuyoshi|Inukaia Tsuyoshia]] 1932. godine, što je naznačilo kraj civilne vladavine nad vojskom. Poslije ovoga uslijedio je pokušaj vojnog udara na Vladu u veljači [[1936.]] godine. Incident je nazvan dvadesetšestoveljačni incident, vođen nižim časnicima, tj. svih onih koji su imali simpatije prema viskopozicioniranom časniku princu Chichibuu, bratu cara Hirohita. Incident je prerastao u pobunu, a pobuna je rezultirala smaknućem velikog dijela članova Vlade i vojnih časnika. Nakon što je car Hirohito obaviješten o pobuni, izdao je naređenje da se pobuna uguši. Vojnike koji su se pobunili nazvao je pobunjenicima (bōto). Točnije, naredio je ministru vojske [[Yoshiyuki Kawashima|Yoshiyukiu Kawashimau]] da uguši pobunu za jedan sat, i svakih pola informirao se o pobuni od Honjōa. Kad je čuo od Honjō da je napravljen tek mali napredak protiv pobune, Hirohito mu je rekao: "Ja, osobno ću voditi Konoe zbor (diviziju) i obuzdati ih." Pobunjenici su izgubli pobunu [[29. veljače]] [[1936.]] godine. ==[[Prvi japansko-kineski rat|Kinesko-japanski rat]] i [[Drugi svjetski rat]]== Prije početka Drugog svjetskog rata Japan je 1931. napao [[Mandžurija|Mandžuriju]] u [[Prvi japansko-kineski rat|prvom kinesko-japanskom ratu]], a zatim i ostatak Kine 1937. godine u [[Drugi kinesko-japanski rat|drugom kinesko-japanskom ratu]]. Neki izvori okrivaju da Car Šōva nije imao prigovora na plan o invaziji Kine 1937. godine ,<ref>Wakabayashi, Bob Tadashi (1991). "[http://chinajapan.org/articles/04.1/04.1wakabayashi4-27.pdf Emperor Hirohito on Localized Aggression in China] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721021647/http://chinajapan.org/articles/04.1/04.1wakabayashi4-27.pdf |date=21. srpnja 2011. }}". ''Sino-Japanese Studies'' '''4''' (1), pp. 4–27. Retrieved on 2008-02-03.</ref> koji su mu predložili njegovi ministri i premijer [[Fumimaro Konoe]]. Najveća briga mu je bila mogućnost napada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] sa sjevera, a najviše pitanja je svojim ministrima postavljao o vremenu koje će trebati da se savlada kineski otpor. Prema Akiri Fujiwari, tijekom rata s Kinom Car je osobno ratificirao prijedlog da japanska vojska odbaci u ratovanju međunarodna pravila o postupanju s ratnim zarobljenicima.<ref>Fujiwara, ''Nitchū Sensō ni Okeru Horyo Gyakusatsu'', Kikan Sensō Sekinin Kenkyū 9, 1995, p.22.</ref> Radovi Yoshiaki Yoshimi i Seiya Matsuno ukazuju da je Car odobrio posebna naređenja (rinsanmei), o upotrebi [[kemijsko oružje|kemijskog oružja]] protiv Kineza.<ref>''Dokugasusen Kankei Shiryō II, Kaisetsu,'' 1997, pp.25–29.</ref> Za vrijeme drugog svjetskog rata Japan je sklopio savez s nacističkom Njemačkom i fašističkom Italijom nazvan [[Sile Osovine]]. U srpnju 1939. Car je nekoliko puta raspravljao s jednim od svoje braće Yasuhitoom (Princ Chichibu), koji ga je tri puta tjedno posjećivao i zalagao se za savez, često je u posjetu bio zajedno s ministrom vojske [[Seishiro Itagaki]] .<ref>Terasaki Hidenari, ''Shōwa tennō dokuhakuroku'', Bungei Shūnjusha, 1991, p.106–108, Wetzler, ''Hirohito and War'', pp.25, 231.</ref> Tek nakon uspjeha njemačke vojske u Europi Car je pristao na savez. Kada je Japan [[1941.]] ušao u rat [[Napad na Pearl Harbor|napadom na Perl Harbor]], Hirohito je u potpunosti podržavao rat.{{nedostaje izvor}} Pred kraj rata, na početku [[1945.]] godine unatoč sve lošijoj situaciji za Japan, Car nije pristao na završavanje rata pregovorima i predajom prema savjetu premijera Fumimaro Konoe, nego se još nadao velikoj pobjedi. Nakon predaje Njemačke u svibnju 1945. i odluke Sovjetskog Saveza o tome da neće produžiti sporazum o nenapadanju, japanski kabinet se sastao u lipnju 1945. kako bi potvrdio odluku o borbi do zadnjeg čovjeka. Ovu odluku je potvrdio Car na kratkom sastanku sa svojim savjetnicima. Dana [[26. srpnja]] 1945. saveznici su donijeli Postdamsku Deklaraciju u kojoj se zahtijeva bezuvjetna predaja Japan, što su japanska vlada i Car prvotno odbili. Nakon napada atomskom bombom na [[Hiroshima|Hiroshimu]] i [[Nagasaki]] i objave rata Sovjetskog Saveza, Car je odlučio završiti rat. O svojoj odluci obavijestio je svoju obitelj, a dana 15. kolovoza je preko radija emitirana snimka u kojoj Car objavljuje bezuvjetnu predaju svih japanskih vojnih snaga (Gyokuon-hōsō), te je to ujedno i prvi put da su Japanci čuli glas svoga Cara preko radija. ==Poslijeratna vladavina i smrt== Godine [[1946.]] odrekao se »božanskoga podrijetla«. Nakon rata mnogi su optuživali Hirohita za ratne zločine. [[Amerikanci]] su nakon rata odlučili poštedjeti Hirohita i njegovu obitelj od optužbi za ratne zločine. No, nije mu se sudilo jer se pokazalo da su agresivnu vanjsku politiku vodili osamostaljeni vojni i politički vrhovi, čak i protiv careve volje. Amerikancima je to odgovaralo radi mira u okupiranom Japanu. Poslije rata uspostavljena je ustavna monarhija, a Hirohito je ostao carem bez stvarnog udjela u vlasti. Ranija apsolutistička vlast ukinuta mu je uvođenjem novog ustava 1947. godine. Optužba za ratne zločine oslobodio ga je Međunarodni sud [[1948.]] godine. Uspio je funkciju cara prilagoditi novim prilikama. Prije nedostupnu carsku obitelj učinio je bliskom narodu čestim javnim pojavljivanjem. Japan je sljedećih desetljeća doživio gospodarsku renesansu, postavši jednom od najbogatijih zemalja svijeta. Istodobno je Hirohito postao simbolom napretka i demokratizacije svoga naroda. Prvi car koji je putovao izvan [[Japan]]a od [[1971.]] godine. Stari su se običaji promijenili. Hirohito se često pojavljivao u javnosti, posjećivao sumo borbe, a njegov sin i nasljednik [[Akihito]] oženio je neplemkinju. Hirohito je preminuo [[7. siječnja]] [[1989.]] u 6:33, a službena smrt objavljena je u 7:55, kad je javnost prvi put saznala da je car imao [[rak (bolest)|rak]]. Pokopan je uz mikroskop kojim je cijelog života proučavao život pod morem. Na ruci je imao sat s likom [[Miki Maus|Mickeya Mousea]], što su mu ga poklonili Amerikanci prigodom posjeta [[SAD]]-u [[1975.]] godine. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Shōwa Emperor}} * [https://web.archive.org/web/20041019205201/http://homepage3.nifty.com/kadzuwo/triviana/hirohito.htm Hirohito, Emperor @A Trivial Encyclopedia of Japan] * [https://web.archive.org/web/20070130123327/http://www.kunaicho.go.jp/esyouwa/esyouwa.html#koujyun Kunaicho |Emperor Showa] * [https://web.archive.org/web/20160720205608/http://www.rotten.com/library/bio/dictators/hirohito/ Hirohito biography and timeline] {{japanski carevi}} [[Kategorija:Japan u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Japanski carevi]] [[Kategorija:Vitezovi Zlatnoga runa]] [[Kategorija:Protukomunisti]] 0x9vk3fualq4h98pred4qisyna1vz2r 0 43291 7631693 7043395 2026-11-06T21:56:46Z Man Usk 7132 7631693 wikitext text/x-wiki {{planina | ime = Vranica | izvorno ime = | slika = Vranica.jpg | Opis slike = | Visina = [[Nadkrstac]] – 2112 | Država / Pokrajina = [[BiH]] | Dio gorja = [[Dinaridi]] | Koordinate = {{coord|43.954510|N|17.687412|E|format=dms|display=inline,title}} | pushpin_map = BiH | Prvi uspon = | Najlakša staza = | Planinarski domovi = na Rosinju, Radovini | Najbliži gradovi = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Fojnica]] | Vrsta = | Zadnja erupcija = | Geološka starost = staro gromadno gorje<ref name="Svjetlo">[http://www.svjetlorijeci.ba/novosti/busova%C4%8Dka-planina-%E2%80%93-planina-kristala-i-minerala Svjetlo riječi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181021232144/http://www.svjetlorijeci.ba/novosti/busova%C4%8Dka-planina-%E2%80%93-planina-kristala-i-minerala |date=21. listopada 2018. }} ''Busovačka planina – Planina kristala i minerala'', 16. rujna 2017. (pristupljeno 21. listopada 2018.)</ref> | Ostali vrhovi = Bijela gromila (2071 m) </br> Krstac (2070 m) </br> Ločike (2107 m)<ref>[http://www.hps.hr/hp-arhiva/194008.pdf Hrvatski planinarski savez] I. Rengjeo: ''Južne hrvatske planine'', Hrvatski planinar, br. 8, 1940. str. 232. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)</ref> </br> Rosinj | slika2 = | Opis slike2 = | Top. karta = }} '''Vranica''' je najpoznatija rudna planina u [[BiH]], između gradova [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]] na zapadu i [[Fojnica|Fojnice]] na istoku. == Položaj == Nalazi se na razvođu između rijeka [[Vrbas]]a i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Najviši vrh Vranice je [[Nadkrstac]] na 2112 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka i površinskim vodama. Na njoj se nalazi [[Prokoško jezero]]. Prokoško jezero je udaljeno od doma na Rosinju 6 km. Na Vranici se može vidjeti dosta izvora ([[Vrbas]]a, [[kozička rika|Kozičke rike]], Sikirskog potoka), mnoštvo slapova ([[Ždrimački slap]], [[Kozički slap]]) i mnogo različitih [[Pećine|pećina]] i [[jama]]. == Postanak == U zemljopisnom je središtu države Bosne i Hercegovine. Dio je masivna planinskog prostora, drukčijeg izgleda, podrijetla i morfologije od [[vapnenac|vapnenačkog]] gorja u Zapadnoj Bosni, na Bjelašnici i južnije u Hercegovini. Vranica je središnja planina tog prostora. Uz najviši vrh, ima još desetak planinskih vrhova visine preko 1500 metara. Bočne izdanke Vranice možemo smatrati i posebnim planinama, ali sve tvore jedinstveni masiv [[Srednjebosanske rudne planine]]. Vranica leži na [[vulkan]]skom pojasu. Obližnji davno ugasli vulkan je [[Tethys (vulkan)|Tethys]].<ref name="Pavličević">[http://www.rportal.eu/index.php/georama/item/134-trijarski-vulkan-tethys-dragulj-u-sredistu-rame Rportal] Miro Pavličević: ''Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame '', 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)</ref><ref name="Čengić">(boš.) [http://letholandez.blogger.ba/arhiva/2011/02/11/2688643 Leteci Holandjanin] Ur. Ferid Čengić ''Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine - Zlato u centru zemlje'', 11. veljače 2011. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)</ref><ref>[http://www.fojnica-samostan.com/novo/index.php/14-samostan/zupa/236-sv-misa-na-vrankamenu Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica] [[Branka Jukić]] ''Sv. misa na [[Vrankamen]]u''. Tumačenje fra [[Janko Ljubos|Janka Ljubosa]]. 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)</ref><ref>[https://www.bljesak.info/lifestyle/flash/i-u-bih-ima-vulkana-starih-vise-od-20-milijuna-godina/3496 Bljesak.info] A.M. ''I u BiH ima vulkana starih više od 20 milijuna godina'', [[Hazim Hrvatović]] o vulkanima. 10. rujna 2013. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)</ref> Planine su u uglavom građene od nepropusnih [[Paleozoik|paleozojskih]] [[škriljac]]a. Druge po brojnosti su nakupine magmatskih eruptivnih stijena (rudne žile). Tlo je nepropusno. Velika je količina oborina pa na sve strane s planine teku rijeke i potoci. Izvori su nekad vrlo visoko, pa imaju veliki pad, često i slapoviti tok.<ref name="Čengić"/> == Flora i fauna == Na Vranici se mogu naći endemske biljke: [[vraničko zvonce]] ([[bijelo vraničko zvonce]]),<ref name="Izvještaj">{{Citiranje www |naslov=Godišnji izvještaj 2008 |url=http://www.bosnare.ba/BosnaREFiles/File/Godisnji_Izvjestaji/Bosna%20RE_Godisnji%20izvjestaj%202008.pdf |izdavač=Bosna RE |stranice=8. str |preuzeto=2012-10-29 |url-status=dead}}</ref> [[bosanska zvončika]]<ref>{{Citiranje www |naslov=Diverzitet vrsta |url=http://www.mvteo.gov.ba/org_struktura/sektor_prirodni_resursi/odjel_zastita_okolisa/Izvje%C5%A1taji_o_stanju_okoli%C5%A1a/Izvje%C5%A1taji_nadle%C5%BEnih_institucija/BiH/?id=2660 |izdavač=mvteo.gov.ba |stranice=19. str |preuzeto=2012-11-08 |url-status=dead}}</ref> i [[vranička vrkuta]].<ref>[http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf Crvena lista flore Federacije Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304071932/http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf |date=4. ožujka 2016. }}, fmoit.gov.ba, preuzeto 17. kolovoza 2015.</ref> Također, u Prokoškom jezeru živi endemska životinjica [[Triton (vodozemac)|triton]]. == Promet == Kraj je danas izoliran i zabit, jer nema suvremenih prometnica niti većeg gradskog naselja. U prošlosti tako nije bilo jer su ovuda utrti karavanski putevi koji su povezivali istok i zapad, sjever i jug.<ref name="Čengić"/> Važni prijevoji su [[Sarajevska vrata|Sarajevska]] i [[Travnička vrata]]. == Gospodarstvo == U prošlosti je [[rudarstvo]] bila važna gospodarska grana. Zbog [[Magmatske stijene|magmatskih stijena]], obiluje [[minerali]]ma, [[Željezo|željezom]], [[Bakar (element)|bakrom]], [[Živa|živom]], [[kvarc]]em, baritom. Željezo se osobito eksploatiralo, a topilo ga se u [[Fojnica|Fojnici]], [[Kreševo|Kreševu]] i [[Dusina (Fojnica, BiH)|Dusini]]. Ima i toplih [[mineralni izvor|mineralnih izvora]] poput onoj fojničkog. [[Zlato]] i [[srebro]] se kraće vrijeme eksploatiralo u [[Bakovići (Fojnica, BiH)|Bakovićima]] nedaleko od Fojnice.<ref name="Čengić"/> == Stanovništvo == Na Vranici se nalazi [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličko]] [[hodočašće|hodočasničko]] mjesto [[Vrankamen]], kojem se još od osnutka fojničkog [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|franjevačkog samostana Duha Svetoga]] hodočasti i gdje prve nedjelje po blagdanu [[sv. Ilija|sv. Ilije]] [[franjevci|fratri]] održavaju tzv. čobansku misu.<ref>[http://www.fojnica-samostan.com/novo/index.php/14-samostan/zupa/236-sv-misa-na-vrankamenu Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica] Branka Jukić ''Sv. misa na Vrankamenu'', 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Vranica, vikendove chaty a salase u Prokoskeho jezer.jpg|Vikendice uz Prokoško jezero Datoteka:Vranica, z nejvyssiho vrchu Nadkrstac (2116m) na sev.jpg|Pogled s Nadkrstca na Vranicu pod snijegom Datoteka:Vranica, mensi lavina spadla na spatne umistenou chat.jpg|Vranica zimi Datoteka:Vrcholove partie Vranice - kamenna more, klec a neskutecne b.jpg|Vranica Datoteka:Urlaub in Bosnien 643.jpg|Prokoško jezero na Vranici Datoteka:Vrh Ločika (2107 m),Vranica 0193.jpg|Vrh [[Ločika]] Datoteka:Vrh Ločika ( lijevo) i Dobruška Vranica 0154.jpg|[[Dobroška Vranica]] </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} *[https://www.dinarskogorje.com/b51-grupa-vranice.html Dinarsko gorje] Grupa Vranice [[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Uskoplje]] [[Kategorija:Dinaridi]] [[Kategorija:Vranica| ]] fgvjclym3kqraul6wewo8s5bsf9gemz 0 44635 7631643 7624120 2026-11-06T19:11:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631643 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= Nicolae Ceaușescu |datum rođenja= [[26. siječnja]] [[1918.]] |mjesto rođenja= [[Scornicești]], [[Rumunjska]] |datum smrti= [[25. prosinca]] [[1989.]] |mjesto smrti= [[Târgoviște]], [[Rumunjska]] |slikastandarda = Flag of Chairman of Councils of State and of Ministers of Romania.svg |malaslika = Nicolae Ceaușescu Signature 2.svg |opis male slike = Potpis |slika= Nicolae Ceaușescu.jpg |opis slike= |veličina= |potpredsjednik= |potpremijer= |zamjenik= |stranka= [[Komunistička partija Rumunjske]] |potpis= |supruga= [[Elena Ceaușescu]] |položaj= glavni tajnik [[KPR]] |čin2= 1. [[predsjednik Rumunjske]]<br><small>[[Socijalistička Republika Rumunjska]]</small> |čin3= predsjednik Državnog vijeća Rumunjske |zanimanje= |fusnote= |nasljednik= ''ured ukinut'' |prethodnik= [[Gheorghe Gheorghiu-Dej]] |nasljednik2= [[Ion Iliescu]] |prethodnik2= ''ured osnovan'' |prethodnik3= [[Chivu Stoica]] |nasljednik3= ''ured ukinut'' |mandat_start= [[22. ožujka]] [[1965.]] |mandat_kraj= [[22. prosinca]] [[1989.]] |mandat_start2= [[28. ožujka]] [[1974.]] |mandat_kraj2= [[22. prosinca]] [[1989.]] |mandat_start3= [[9. prosinca]] [[1967.]] |mandat_kraj3= [[22. prosinca]] [[1989.]] |vjera= }} '''Nicolae Ceaușescu''' ([[Scornicești]], [[26. siječnja]] [[1918.]] – [[Târgoviște]], [[25. prosinca]] [[1989.]]), [[Rumunjska|rumunjski]] državnik i [[Komunizam|komunistički]] vođa zemlje od [[1965.]] do njegovog uklanjanja i pogubljenja [[1989.]] godine. == Rani život i početak karijere == Rođen je u selu [[Scornicești]], [[Rumunjska]] [[26. siječnja]] [[1918.]] godine. S 11 godina odlazi u [[Bukurešt]], gdje radi kao obućarski naučnik. Godine [[1932.]] pridružio se tada ilegalnoj [[KPR|Komunističkoj partiji Rumunjske]], i kao njen aktivist nekoliko puta je uhićivan tijekom [[1933.]] i [[1934.]] godine. Zahvaljujući tome, u njegovu policijskom dosjeu stajalo je da je ''"opasan komunistički agitator"'' i ''"aktivan distributor komunističke i antifašističke propagande"''. Tada se povukao u ilegalu, no [[1936.]] godine je uhićen i poslan na dvogodišnju robiju u [[zatvor Doftana]]. [[Datoteka:Elena Ceausescu portrait.jpg|thumb|180px|lijevo|[[Elena Ceaușescu|Elena Petrescu]], Ceaușescuova supruga.]] Po izlasku iz zatvora, [[1939.]] godine upoznao je [[Elena Ceaușescu|Elenu Petrescu]], s kojom će se i oženiti [[1946.]] godine - ona je igrala veoma važnu ulogu u političkom životu Rumunjske tijekom narednih desetljeća. Nicolae je ponovo uhićen [[1940.]] godine. Godine 1943. na robiji upoznaje [[Gheorghe Gheorghiu-Dej|Gheorghea Gheorghiu-Deja]] i postaje njegov sljedbenik. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je Rumunjska počela padati pod utjecaj [[SSSR]]-a, Ceaușescu je bio na položaju Tajnika Saveza komunističke omladine ([[1944.]] – [[1945.]]). Kada su komunisti potpuno preuzeli vlast u Rumunjskoj [[1947.]] godine, Ceaușescu je bio ministar poljoprivrede, a zatim zamjenik ministra oružanih snaga. Godine [[1952.]] Gheorghiu-Dej ga je uveo u [[Centralni komitet]], godine [[1954.]] ulazi u [[Politbiro]], a nedugo potom postaje drugim čovjekom u partijskoj hijerarhiji. == Vođa Rumunjske == {{dvostruka slika|desno|Flag of Romania (1965-1989).svg|230|Coat of arms of the Socialist Republic of Romania.svg|140|Zastava i grb SR Rumunjske.}} Tri dana nakon smrti Gheorghiu-Deja u ožujku [[1965.]] godine, Ceaușescu je postao [[Generalni sekretar]] Rumunjske radničke partije. Jedan od njegovih prvih poteza bio je da partiju preimenuje u [[Komunistička partija Rumunjske]], a da službeni naziv države, umjesto [[Narodna Republika Rumunjska]], bude - [[Socijalistička Republika Rumunjska]]. Godine [[1967.]] još više učvršćuje svoju vlast, postavši predsjednik Državnog komiteta. Ceaușescu je u početku bio popularan vođa, prvenstveno zbog vođenja neovisne vanjske politike zemlje, usprkos dominaciji politike SSSR-a u Rumunjskoj. Godine [[1960.]] okončao je aktivno sudjelovanje Rumunjske u [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]] (iako je zemlja formalno i dalje bila članica); odbio je da na strani Pakta sudjeluje u napadu na [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] u [[Praško proljeće|proljeće]] [[1968.]] godine, pa je čak i otvoreno osudio tu akciju. Iako je SSSR bio vrlo tolerantan prema Ceaușescuovoj neposlušnosti, zbog ovakve politike Rumunjska je imala status ''"crne ovce"'' u Istočnom bloku. U ožujku [[1974.]] godine Ceaușescu je svojim titulama dodao i onu "predsjednika Rumunjske" (do tada funkcija predsjednika države nije postojala, već je predsjednik Državnog komiteta imao poziciju šefa države). U vanjskim poslovima i dalje je vodio neovisnu politiku – na primjer, [[1984.]] godine Rumunjska je bila jedna od samo tri komunističke zemlje koje su sudjelovale na [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u [[Los Angeles]]u, [[SAD]] (druge dvije zemlje bile su [[SFR Jugoslavija]] i [[NR Kina]]). Isto tako, Rumunjska je prva iz Istočnog bloka uspostavila službene odnose s Europskom zajednicom (ugovori o preferencijalima iz [[1974.]] godine i o industrijskim proizvodima iz [[1980.]] godine). Ceaușescu je, međutim, odbijao provesti šire reforme. Njegova politika držala se [[Staljin]]ovog kursa koji je utemeljio Gheorghiu-Deja. Protivljenje sovjetskoj kontroli uglavnom se ogledalo u odbijanju da se počne s [[destaljinizacija|destaljinizacijom sistema]]. [[Tajna policija]] [[Securitate]] čvrsto je držala pod kontrolom javnu riječ i medije i nije dozvoljavala nikakvo oporbeno djelovanje. Godine [[1971.]] Ceaușescu je posjetio [[Kina|NR Kinu]] i [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]]. Tada se veoma zainteresirao za ideju potpune nacionalne transformacije po uzoru na programe Radničke partije Koreje i kineske [[Kineska kulturna revolucija|Kulturne revolucije]]. Ubrzo je počeo uvoditi sjevernokorejski sistem tamošnjeg predsjednika [[Kim Il-sung]]a, a njegova filozofija prevođena je na rumunjski jezik i naširoko distribuirana po zemlji. Godine [[1972.]] Ceaușescu je započeo program sistematizacije. Promoviran kao način da se izgradi ''"višestrano razvijeno socijalističko društvo"'', program rušenja, raseljavanja i ponovne gradnje započet je najprije na selu, a kulminirao je pokušajem da se potpuno preoblikuje i sam glavni grad. Više od petine centralnog dijela Bukurešta, uključujući i crkve i povijesne zgrade, porušeno je tijekom 80-tih godina, kako bi Ceaușescu izgradio grad po svojoj zamisli. [[Palača naroda]] (''"Casa Poporului"''), sada zgrada Parlamenta, druga je po veličini zgrada na svijetu (poslije američkog [[Pentagon]]a). Kao dio svojih programa "urbanizacije" i "industrijalizacije", Ceaușescu je planirao rušenje mnogih sela i raseljavanje seljaka po gradovima. Vjerojatno su u sprječavanju ovakvih nauma veliku ulogu odigrali projekti nevladinih organizacija ''"Bratska sela"'', kojima su uspostavljane veze između europskih i rumunjskih ruralnih zajednica. == Dekret iz 1966. == Godine [[1966.]] Ceaușescu je zabranio kontracepciju i namjerne pobačaje, a uvedene su i druge mjere radi povećanja prirodnog priraštaja, kao što je poseban porez u iznosu 10-20% prihoda koji su plaćali pojedinci bez djece stariji od 25 godina, oba spola, bez obzira jesu li u braku ili ne. Pobačaj je bio dozvoljen jedino u slučajevima kada je žena starija od 42 godine, ili je već majka četvoro (kasnije petoro) djece. Majke s najmanje petoro djece dobivale su značajne beneficije, dok su one s najmanje desetoro djece proglašavane "heroj-majkama", dobivale su zlatnu medalju, automobil na poklon, besplatan prijevoz željeznicom, i sl.; međutim, samo je nekoliko žena ovo zaista i ostvarilo - u praksi, prosječna rumunjska obitelj ima 2-3 djece.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.country-studies.com/romania/demographic-policy.html |title=Demografska politika komunističke Rumunjske, studija američke Kongresne biblioteke |access-date=22. svibnja 2008. |archive-date=19. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080619132708/http://www.country-studies.com/romania/demographic-policy.html |url-status=dead }}</ref> Štoviše, zbog podvrgavanja ilegalnim pobačajima, mnogo žena je umrlo ili je trajno obogaljeno.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sustainabilityinstitute.org/dhm_archive/index.php?display_article=vn318cohort_of67ed |title=Arhivirana kopija |access-date=22. svibnja 2008. |archive-date=5. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120305113452/http://www.sustainabilityinstitute.org/dhm_archive/index.php?display_article=vn318cohort_of67ed |url-status=dead }}</ref> Istovremeno, zbog rastućeg broja razvoda, vlasti su maksimalno zakomplicirale proceduru rastave - brak se mogao poništiti samo u izuzetnim slučajevima. Do kraja 1960-ih godina povećan broj stanovnika pratilo je rastuće siromaštvo i sve veći broj beskućnika i djece siročadi u urbanim oblastima. Ovo je, u kombinaciji s nekontroliranim napuštanjem djece, doprinijelo epidemiji [[AIDS]]-a krajem 1980-ih godina. Stvari je još više pogoršalo uporno odbijanje režima da prizna postojanje bolesti i omogući provođenje [[HIV]] testova. == Pacepin bijeg == [[Datoteka:Nicolae Ceaușescu & Kim Il-sung, North Korea 1971.jpg|300px|mini|Nicolae Ceaușescu i sjevernokorejski vođa [[Kim Il-Sung]] [[1971.]] godine.]] Godine [[1978.]] visoki dužnosnik Rumunjske tajne policije Securitate, [[Ion Mihai Pacepa]] pobjegao je u [[SAD]]. General po činu, bio je najviši časnik koji je ikad pobjegao iz sovjetskog bloka tijekom [[hladni rat|hladnog rata]].<ref>Ion Mihai Pacepa, [http://www.nationalreview.com/comment/pacepa200409200814.asp No Peter the Great: Vladimir Putin is in the Andropov mold] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040922034710/http://www.nationalreview.com/comment/pacepa200409200814.asp |date=22. rujna 2004. }}</ref> Svojom izdajom zadao je težak udarac režimu, što je nagnalo Ceaușescua da reorganizira [[Securitate]]. Pacepina knjiga ''Crveni horizonti: Bilješke glavnog komunističkog špijuna'' ({{ISBN|0895265702}}), objavljena [[1986.]] godine, otkriva pojedinosti Ceaușescuove vladavine, kao što su suradnja s arapskim teroristima, opsežna špijunaža američke industrije i dobro razrađene mjere za dobivanje političke podrške Zapada. Nakon Pacepinog odlaska zemlja je postala još izoliranija, a ekonomski rast je zaustavljen. U Ceaușescuovu obavještajnu agenciju masovno infiltriraju agenti stranih službi, a on počinje gubiti kontrolu nad zemljom. Pokušao je nekoliko reorganizacija ne bi li se riješio Pacepinih starih suradnika, ali bez uspjeha. Kasnije, povodom Pacepine molbe za povratak imovine i položaja, predsjednik [[Ion Iliescu]] službeno je objavio da je Pacepa ''"jedan zbunjen čovjek"'' koji je imovinu stekao nelegalno, zloporabom svog moćnog položaja. Rumunjski Vrhovni sud, pak, poništio mu je smrtnu kaznu, vratio mu čin i naredio povratak imovine. ==Kult ličnosti i diktatura== Ceaușescu je stvorio sveprisutan [[kult ličnosti]] - sebi je dodijelio titule ''"Vođe"'' ([[Conducător]]) i ''"Karpatskog genija"'' (''Geniul din Carpați''). Za njega je napravljeno i posebno žezlo, po ugledu na rumunjske kraljeve. Kako bi spriječio nove izdaje nakon Pacepinog bijega, Ceaușescu je na važne pozicije u vlasti ubacio i svoju suprugu Elenu i druge članove obitelji. == Ceaușescu kao državnik == [[Datoteka:Gerald Ford, Nicolae Ceaușescu and Richard Nixon, 1973.jpg|mini|350px|lijevo|[[Gerald Ford]], američki predsjednik [[Richard Nixon]] i Nicolae Ceaușescu u rumunjskom veleposlanstvu [[1973.]] godine.]] Rumunjska je pod Ceaușescuom bila četvrti izvoznik oružja u Europi. Međutim, brojni Ceaușescuovi potezi ukazivali su na to da je priželjkivao [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Zbog ostvarenja tog cilja, činio je značajne napore da se nametne kao posrednik između [[PLO|Palestinske oslobodilačke organizacije]] ([[PLO]]) i [[Izrael]]a. Organizirao je i uspjeli referendum za smanjenje Rumunjske vojske za 5%; održavao je velike skupove za mir, pa čak napisao i pjesmu na tu temu. Pokušavao je također biti zaštitnik siromašnih afričkih zemalja. Bio je blizak prijatelj i suradnik [[Mobutu Sese Seko|Mobuta Sese Seka]], diktatora i predsjednika Zaira. Više od međudržavne, to je bila međupartijska suradnja [[Narodni revolucionarni pokret|Narodnog revolucionarnog pokreta (MPR)]] i Komunističke partije Rumunjske. Mnogi vjeruju da je Ceaușescuovo pogubljenje utjecalo na Mobuta da [[1990.]] godine počne s "demokratizacijom" Zaira.<ref>[http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+zr0173) Odnosi u komunističkom svijetu], Library of Congress Call Number DT644 .Z3425 1994. ([http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/zrtoc.html#zr0173 TOC])</ref> [[Francuska]] je Ceaușescua odlikovala Medaljom časti. == Vanjski dug == [[Datoteka:Leonid Brezhnev and Nicolae Ceauşescu (seated) 1970s.gif|okvir|Nicolae Ceaușescu i sovjetski vođa [[Leonid Iljič Brežnjev]] na sastanku tijekom [[1970-ih]] godina]] Usprkos sve jačem totalitarizmu, Ceaușescuova politička samostalnost od [[SSSR]]-a i njegova osuda invazije na [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] 1968. godine privukli su pažnju zapadnih sila koje su ga smatrale antisovjetskim vođom, pa su ga financirale nadajući se da će time izazvati raskol u [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]]. Ti zajmovi, međutim, nisu bili baš najpovoljniji - više od 13 milijardi [[dolar]]a kredita za financiranje programa ekonomskog razvoja, potpuno je financijski iscrplo zemlju. Pokušavajući popraviti stanje, Ceaușescu je odlučio da u potpunosti eliminira vanjski dug. Raspisao je referendum za promjenu Ustava, čime bi ubuduće bilo zabranjeno bilo kakvo vanjsko zaduživanje. Na referendumu je dobio skoro stopostotnu podršku stanovništva. Radi otplate dugova, 1980-ih godina Ceaușescu je naredio izvoz najvećeg dijela poljoprivredne i industrijske proizvodnje. To je rezultiralo nestašicama koje su stanovništvo dovele u situaciju da se bori za opstanak, jer su uvedene racionizacije hrane i redovne restrikcije grijanja, plina i struje. U periodu od [[1980.]] do [[1989.]] godine došlo je do konstantnog pada životnog standarda. Karakteristične su bile stalne nestašice hrane i robe široke potrošnje. Službeno objašnjenje bilo je da zemlja otplaćuje svoje dugove, a narod je prihvatio patnju u nadi da će to kratko potrajati, a radi općeg boljitka. Za sve to vrijeme, državna televizija često je prikazivala Ceaușescua kako ulazi u dobro opskrbljivanje prodavaonice. Dug je u potpunosti otplaćen u ljeto [[1989.]] godine, nekoliko mjeseci prije svrgavanja Ceaușescua s vlasti. == Propusti u vladavini == [[Datoteka:Nicolae Ceaușescu & Jimmy Carter, 1978.jpg|mini|lijevo|250px|Nicolae Ceaușescu i američki predsjednik [[Jimmy Carter]] [[1979.]] godine]] Ceaușescuova staljinistička kontrola nad svim aspektima vjerskog, obrazovnog, privrednog, društvenog i građanskog života<ref>Tănase, str. 24-25</ref> sve više je otežavala situaciju u zemlji. Godine [[1987.]] dogodio se neuspješan pokušaj štrajka u [[Brașov (grad)|Brașovu]] - vojska je zauzela tvorničke pogone i ugušila radničke demonstracije. Tijekom [[1989.]] godine Ceaușescu je bio još izoliraniji od ostalog komunističkog svijeta - u kolovozu [[1989.]] godine zalagao se za održavanje sastanka na kome bi se raspravljalo o problemima istočnoeuropskog komunizma i ''"branio socijalizam"'' u ovim zemljama, ali njegov prijedlog su odbacile članice Varšavskog pakta i Kina. Pad [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] i smjenu svog južnog kolege, bugarskog vođe [[Todor Živkov|Todora Živkova]] u studenom [[1989.]] Ceaușescu nije vidio kao nagovještaj opasnosti po svoj položaj posljednjeg komunističkog vođe u Istočnoj Europi. == Rast tenzija == Tijekom [[1989.]] godine Ceaușescu je pokazivao znakove potpunog odbijanja sagledavanja realnosti. Dok je zemlja prolazila kroz izuzetno težak period, a narod provodio sate u dugim redovima za kruh ispred praznih prodavaonica, on je na državnoj televiziji prikazivan u trgovinama prepunim hrane kako veliča ''"visok životni standard"'' koji je omogućio svom narodu. U drugoj polovini [[1989.]] godine u TV dnevnicima izlistavani su [[kolhoz]]i s tobožnjim rekordnim prinosima, što je bilo suprotno od nestašica koje su tada osjećali obični građani. Neki su mu, misleći da je Ceaușescu neobavješten o tome što se događa u zemlji, pokušali dostaviti peticije i žalbe prilikom njegovih brojnih posjeta raznim krajevima zemlje. Međutim, kad god bi dobio pismo, odmah bi ga prosljeđivao ljudima iz osiguranja. Vjerojatno će zauvijek ostati nepoznato da li je ikad pročitao neko od tih pisama. Narod je snažno obeshrabrivan da mu se direktno obraća; u protivnom, moglo je doći do vrlo loših konsekvenci po prekršiteljce od strane tajne policije. == Revolucija == [[Datoteka:Propaganda lui Ceaușescu.jpg|mini|200px|Rumunjska [[1986.]] godine. U pozadini se vidi poster koji slavi 65 obljetnicu osnivanja KPR i režim Nicolaea Ceaușescua.]] Ceaușescuov režim srušen je nakon serije krvavih događaja u [[Temišvar]]u i [[Bukurešt]]u tijekom prosinca [[1989.]] godine. U studenom [[1989.]] godine, na 14. kongresu KPR (Komunističke partije Rumunjske), tada 71-godišnji Ceaușescu reizabran je za predsjednika KPR-a na još pet godina. Demonstracije u Temišvaru bile su izazvane vladinim pokušajem da progna [[László Tőkés|Lászla Tőkésa]], mađarskog svećenika, zbog navodnog širenja nacionalne mržnje. Članovi mađarske vjerske zajednice, u znak podrške Tőkésu, okupili su se oko njegovog stana, a spontano su im se pridružili i rumunjski studenti. Ove demonstracije ubrzo su prerasle u opći prosvjed protiv Ceaușescuovog režima. Dana [[17. prosinca]] [[1989.]] godine vojska, policija i Securitate otvorile su vatru na demonstrante. Narednog dana Ceaușescu odlazi u službeni posjet [[Iran]]u, a supruzi Eleni i suradnicima prepušta zadatak da uguše demonstracije u Temišvaru. Po njegovom povratku iz Irana, [[20. prosinca]], situacija postaje još zategnutija. U svom obraćanju naciji iz TV studija u zgradi Centralnog komiteta, Ceaușescu je događaje u Temišvaru opisao kao ''"miješanje stranih sila u unutrašnje stvari Rumunjske"'' i ''"vanjsku agresiju na rumunjski suverenitet"''. Pošto nacionalni mediji nisu izvještavali o događajima u Temišvaru, ostatak zemlje je za demonstracije čuo preko stranih radio stanica (Glasa Amerike i Radija slobodna Europa), a vijesti su se širile i od usta do usta. Za naredni dan, [[21. prosinca]], spremao se veliki skup koji su državni mediji predstavili kao ''"spontani pokret podrške Ceaușescuu"''. Ovo masovno okupljanje na današnjem Trgu revolucije ispred zgrade CK KPR, pretvorilo se u kaos. Zbunjeni Ceaușescu dok mu okupljeni građani zvižde, ostat će jedna od karakterističnih slika pada komunizma u Istočnoj Europi. Zapanjeni bračni par Ceaușescu (Nicolaeu se pridružila i supruga Elena), u nemogućnosti da kontrolira masu, pobjegao je u zgradu CK, gdje su ostali do narednog dana. Uslijedio je masovan prosvjed stanovnika Bukurešta koji su se okupili na Studentskom trgu i sukobili s vojskom i policijom na barikadama. Nenaoružane prosvjednike, međutim, ubrzo je svladala do zuba naoružana vojska koja je do ponoći očistila ulice i pohitila na stotine ljudi. Prekinut TV prijenos "skupa podrške" i Ceaușescuova senilna reakcija na događaje od prethodnog dana, učinili su da se do jutra [[22. prosinca]] protesti prošire na sve veće gradove u zemlji. Ceaușescu je preuzeo vodstvo nad vojskom poslije sumnjive smrti dotadašnjeg ministra obrane [[Vasilea Milea]]e. Još se jednom pokušao obratiti masi okupljenoj ispred CK, ali su ga u tome spriječili demonstranti koji su provalili vrata zgrade, ovog puta neosigurana vojskom i policijom. Bračni par Ceaușescu s vrha zgrade pobjegao je helikopterom, što će se pokazati kao pogrešna odluka (s obzirom na to da su kroz podzemne tunele mogli pobjeći mnogo sigurnije). == Prevrat == I dalje su kontroverzna tumačenja događaja iz prosinca [[1989.]] godine. Mnogi upućeni, uključujući i Filipa Teodorescua, u to vrijeme visokog časnika Securitate, navode da je grupa generala-zavjerenika iz Securitate tada iskoristila priliku da izvrši [[državni udar]]. Drugi, pak, iznose konkretnije tvrdnje o prirodi zavjere. Tako pukovnik Burlan zastupa stav da je državni udar pripreman još od [[1982.]] godine i da je prvobitno planirano da bude izveden tijekom novogodišnje proslave, ali da je razvoj događaja diktirao promjenu plana i prilagođavanje novoj situaciji. Ostaje u domeni špekulacija je li postojala još neka zavjera da se izvrši državni udar, i ako je, tko je sve bio umiješan. Postoje dvije moguće varijante: da su ova događanja jednostavno bila kombinacija prvobitne revolucionarne energije i konfuzije koja je nastala ili da su pojedinci iz vojske jednostavno iskoristili priliku koja im se ukazala tijekom masovnih protesta da prigrabe vlast za sebe. Prema Burlanu, organizatori su bili generali Stănculescu i Nagoe, Ceaușescuovi bliski savjetnici za sigurnost; Burlan tvrdi da su ga oni uvjerili da održi prvi skup na trgu ispred zgrade CK, gdje su bile postavljene daljinski kontrolirane automatske puške. Tijekom Ceaușescuovog govora, automati su namješteni da pucaju nasumično iznad glava okupljene mase, a agitatori su preko ozvučenja počeli s izvikivanjem antivladinih parola. Uplašen ovakvim razvojem događaja, okupljeni narod je najprije pokušao bježati; međutim, objašnjenja preko razglasa da će ih Ceaușescuove snage pobiti i da je revolucija počela, praktično su natjerala masu da se pridruži "revoluciji". Skup se pretvorio u protestne demonstracije. Činjenica je da je bilo pucnjave i "ohrabrivanja" preko ozvučenja; ostale, pak, informacije o ovim događajima još uvijek su kontroverzne. Dana [[22. prosinca]] vojska je bila bez zapovjedništva - službeni vrhovni zapovjednik, Ceaușescu, pobjegao je po savjetu (vjerojatno zavjerenika) Stănculescua, a ministar obrane [[Vasile Milea]] bio je mrtav. (Revolucionarni vođe tvrdili su da je ubijen po nalogu Ceaușescua. U službeno objašnjenje, da je izvršio samoubojstvo, malo tko vjeruje). Obezglavljena vojska odlučuje izbjeći sukobe i pridružiti demonstrantima. == Ceaușescuov kraj == Dana [[22. prosinca]] [[1989.]] godine Ceaușescu je sa suprugom Elenom helikopterom pobjegao iz Bukurešta, najprije u njegovu rezidenciju u [[Snagov]]u, a odatle u [[Târgoviște]], gdje ih je uhvatila lokalna policija. Nakon nekoliko sati čekanja (vjerojatno dok policajac na osnovu vijesti s radija nije zaključio koja opcija ima više šansi za pobjedu), predani su vojsci. Dana [[25. prosinca]] vojni prijeki sud osudio ih je na smrt po raznim optužbama, od nelegalnog bogaćenja do genocida. Streljani su u Târgoviștu. Prije nego što su ubijeni, Ceaușescu je otpjevao dio ''"[[Internacionala|Internacionalne]]"'' i rekao da će povijest pokazati da je on bio u pravu. Njegova supruga vikala je prisutnima da idu dovraga.<ref>[http://danielsimpson.blogspot.com/2001_12_01_danielsimpson_archive.html Daniel Simpson, "Ghosts of Christmas past still haunt Romanians"]</ref> Egzekuciju nad Ceaușescuovima izvršio je zapovjednik Ionel Boeru. Suđenje i izvršenje kazne su snimljeni video kamerom. Snimka je munjevitom brzinom obišla svijet, a rumunjska televizija ga je prikazala nekoliko dana kasnije. Grob Ceaușescuovih, službeno, ne postoji. Na grobnici gdje su pokopani stoje imena dva generala s datumom smrti koji odgovara datumu smrti bračnog para Ceaușescu. Država je odbila sve zahtjeve obitelji i sljedbenika da se posmrtni ostaci prenesu u neki mauzolej ili crkvu i da im se grob obilježi. == Ostale informacije == [[Datoteka:TimbruNicolaeCeausescu.png|mini|200px|Poštanska marka koja slavi Ceaușescua.]] Ceaușescuovi imaju jednog posvojenog sina, Valentina Ceaușescua (njega su usvojili da bi dali primjer sunarodnjacima kako se treba brinuti za siročad, kojih je u Rumunjskoj bilo jako puno), kćerku Zoiu ([[1950.]] – [[2006.]]) i sina Nicua ([[1951.]] – [[1996.]]). Kada su mu umrli roditelji, Ceaușescu je naredio izgradnju crkve na čijim su zidovima bili oslikani njihovi portreti . Ceaușescuova službena plaća bila je 18.000 leua (oko tri tisuće dolara). Od ove sume, svakog mjeseca je odvajano po pet tisuća leua i deponirano na račun njegove djece. Osim ovoga, primao je brojne i vrijedne poklone (npr. zlatna kvaka) od zemalja i organizacija kojima je išao u posjete; jedna od točaka optužnice protiv njega upravo se odnosila na zloupotrebe s tim u vezi. Ceaușescuovo osiguranje bilo je relativno malo u usporedbi s brojem ljudi koji su danas angažirani za osiguranje visokih rumunjskih službenika - samo 40 ljudi osiguravalo je njegove rezidencije i cijelu obitelj. Šef osiguranja bio je pukovnik [[Dumitru Burlan]], koji tvrdi da su njegovi ljudi imali samo dva pištolja, što je nedovoljno za bilo kakvu ozbiljniju obranu. Razlog za to je, po njegovim riječima, Ceaușescuova samouvjerenost da ga sunarodnjaci vole i da mu zaštita zapravo nije ni potrebna. Ovo u mnogome objašnjava zašto su tako lako Ceaușescuovi uhvaćeni nakon bijega. Samo u slučaju Ceaușescua dogodilo se da je dansko odlikovanje Medalja Slona opozvano nakon što je dodijeljeno. Naime, [[23. prosinca]] [[1989.]] godine, Njeno veličanstvo kraljica [[Margareta II.]] naredila je da se orden kojim je Ceaușescu odlikovan vrati [[Danska|Danskoj]], a da se njegovo ime briše iz državnog protokola. I engleska kraljica [[Elizabeta II.]] brisala je Ceaușescuovo ime iz protokola odlikovanja i zatražila vraćanje odlikovanja koje mu je svojevremeno dodijelila.<ref>[http://www.royal.gov.uk/output/Page4872.asp]</ref> Od njegove smrti, mišljenje Rumunja o Ceaușescuu se popravilo. U popularnoj TV emisiji ''Mari Români'' provedena je anketa po kojoj je Ceaușescu jedanaesti najveći [[Rumunji|Rumunj]] svih vremena. Hvaljenje i veličanje Ceaușescua u medijima zabranjeno je zakonom. == Odabrana objavljena djela == *''Izvještaj o zajedničkoj svečanoj sjednici CK KP Rumunjske, Nacionalnog vijeća Socijalističkog fronta jedinstva i Velike narodne skupštine: Obilježavanje 60-godišnjice stvaranja unitarne Rumunjske nacionalne države'', 1978. *''Najveći problemi našeg vremena: iskorjenjavanje nerazvijenosti, povezivanje država, izgradnja novog međunarodnog ekonomskog poretka'', 1980. *''Rješenje nacionalnog pitanja u Rumunjskoj (sociopolitička misao predsjednika Rumunjske)'', 1980. *''Ceaușescu: graditelj moderne Rumunjske i internacionalni državnik'', 1983. *''Nacija i kohabitirajuće nacionalnosti suvremene epohe (filozofske misli rumunjskog predsjednika)'', 1983. *''Istoria poporului Român în concepția președintelui'', 1988. == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == *''Mic Dicționar Enciclopedic'' ("Mali enciklopedijski rječnik"), 1978. * Edward Behr, ''Kiss the Hand you Cannot Bite'', {{ISBN|0679401288}} * Dumitru Burlan, ''Dupa 14 ani - Sosia lui Ceaușescu se destăinuie'' ("After 14 Years - The Double of Ceaușescu confesses"). Editura Ergorom. July 31, 2003 (in Romanian). * Juliana Geran Pilon, ''The Bloody Flag. Post-Communist Nationalism in Eastern Europe. Spotlight on Romania'', {{ISBN|1-56000-062-7}}; {{ISBN|1-56000-620-X}} * Marian Oprea, "Au trecut 15 ani -- Conspirația Securității" ("After 15 years -- the conspiracy of Securitate"), in [http://www.lumeam.ro/nr10_2004/index.html ''Lumea Magazin'' Nr 10, 2004] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050209133319/http://www.lumeam.ro/nr10_2004/index.html |date=9. veljače 2005. }}: (in Romanian; link leads to table of contents, verifying that the article exists, but the article itself is not online). * Viorel Patrichi, "[http://www.lumeam.ro/nr12_2001/politica_si_servicii_secrete.html Eu am fost sosia lui Nicolae Ceaușescu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041204211613/http://www.lumeam.ro/nr12_2001/politica_si_servicii_secrete.html |date=4. prosinca 2004. }}" ("I was Ceaușescu's double"), ''[[Lumea Magazin]]'' Nr 12, 2001 (in Romanian) * Stevens W. Sowards, [http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/ ''Twenty-Five Lectures on Modern Balkan History (The Balkans in the Age of Nationalism)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050212093801/http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/lect24.htm |date=12. veljače 2005. }}, 1996, in particular [http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/lect24.htm Lecture 24: The failure of Balkan Communism and the causes of the Revolutions of 1989] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050212093801/http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/lect24.htm |date=12. veljače 2005. }} * Victor Stănculescu, [http://www.jurnalul.ro/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=14985 "Nu vă fie milă, au 2 miliarde de lei în cont"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041013005234/http://www.jurnalul.ro/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=14985 |date=13. listopada 2004. }} ("Do not have mercy, they hold 2 billion lei [33 million dollars] in their account[s]"), in ''Jurnalul Național'', Nov 22, 2004 * John Sweeney, ''The Life and Evil Times of Nicolae Ceaușescu'', {{ISBN|0091746728}} * [[Stelian Tănase]], "Societatea civilă românească și violența" ("Romanian Civil Society and Violence"), in ''Agora'', issue 3/IV, July-September 1991 * Filip Teodorescu, et.al., [http://en.wikisource.org/wiki/Stenograma_sedintei_de_audiere_din_14_decembrie_1994 Extracts from the minutes of a Romanian senate hearing, 14 December 1994], featuring the remarks of Filip Teodorescu. == Vanjske poveznice == {{commons}} * [http://www.ceausescu.org/ Ceaușescu Nicolae - Rumunjska u komunizmu] ** [https://web.archive.org/web/20080703151644/http://www.ceausescu.org/ceausescu_media/ultima-video.html Ceausescuov posljednji javni govor] ** [https://web.archive.org/web/20120728191353/http://www.ceausescu.org/ceausescu_texts/revolution/trial-eng.htm Ceaușescuovo suđenje] ** [https://web.archive.org/web/20070116100214/http://www.ceausescu.org/ceausescu_texts/revolution/trial-ro.htm Ceaușescuovo suđenje] {{ro}} *[http://www.country-studies.com/romania/demographic-policy.html Demografska politika SR Rumunjske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619132708/http://www.country-studies.com/romania/demographic-policy.html |date=19. lipnja 2008. }} * [http://www.timisoara.com/newmioc/Politic.htm Političari i revolucija 1989.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041210042547/http://www.timisoara.com/newmioc/Politic.htm |date=10. prosinca 2004. }} * Gheorghe Brătescu, [http://www.clipa.com/pagpolitica638.htm ''Clipa'' 638: Un complot ratat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090220141224/http://www.clipa.com/pagpolitica638.htm |date=20. veljače 2009. }} ("Neuspjela shema"). {{ro}} *[https://web.archive.org/web/20110709124917/http://cidc.library.cornell.edu/DOF/romania/romania.htm Smrt oca: Nicolae Ceaușescu] *[http://www.moreorless.au.com/killers/ceausescu.html "Killer File" - Nicolae Andruța Ceaușescu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030919012700/http://www.moreorless.au.com/killers/ceausescu.html |date=19. rujna 2003. }} {{Osobe hladnoga rata}} {{GLAVNIRASPORED:Ceaușescu, Nicolae}} [[Kategorija:Rumunjski predsjednici]] [[Kategorija:Komunisti 1945. - 1989.]] [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Târgoviște]] 4fti97v1a9brir9dilir61gnjz8m4aq 0 45068 7631575 7586212 2026-11-06T15:51:18Z Darrad2009 157007 /* Etimologija */ 7631575 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|16. tjedan 2022.}} {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 300 <!-- Image 1 --> | image1 =Caspar David Friedrich - Wanderer above the sea of fog.jpg | alt1 = | caption1 = [[Caspar David Friedrich]], ''[[Lutalica iznad mora magle]]'', 1818. <!-- Image 2 --> | image2 = Ferdinand-Victor-Eugène Delacroix, French - The Death of Sardanapalus - Google Art Project.jpg | alt2 = | caption2 = [[Eugène Delacroix]], ''[[Sardanapalova smrt]]'', 1827., orijentalistička tema ovog ulja na platnu inspirirana je [[Lord Byron|Byronovim]] djelom ''Sardanapal''. <!-- Image 3 --> | image3 = Philipp Otto Runge - Der Morgen.jpg | alt3 = | caption3 = [[Philipp Otto Runge]], ''Jutro'' (''Der Morgen''), 1808. }} '''Romantizam''' je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. U većini zemalja dosegao je vrhunac u razdoblju od [[1800.]] do [[1850.]] Djelomično je nastao kao reakcija na [[Industrijska revolucija|industrijsku revoluciju]],<ref>{{cite web |author=Encyclopædia Britannica |url=http://www.britannica.com/eb/article-9083836 |title='&#39;Romanticism'&#39;. pristupljeno 30. siječnja 2008., izvor: Encyclopædia Britannica Online |publisher=Britannica.com |accessdate=2010-08-24}}</ref> društvene i političke norme iz doba [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] i znanstvenu [[racionalizacija|racionalizaciju]] prirode.<ref name="Casey">{{cite web |last=Casey |first=Christopher |date=2008-10-30 |title="Grecian Grandeurs and the Rude Wasting of Old Time": Britain, the Elgin Marbles, and Post-Revolutionary Hellenism |work=Foundations. Volume III, Number 1 |url=http://ww2.jhu.edu/foundations/?p=8 |accessdate=2014-05-14 |archive-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090513053304/http://ww2.jhu.edu/foundations/?p=8 |url-status=bot: unknown }}</ref> Najizraženiji je u likovnoj umjetnosti, glazbi i književnosti, ali imao je i velik utjecaj na [[historiografija|historiografiju]],<ref>David Levin, ''History as Romantic Art: Bancroft, Prescott, and Parkman'' (1967.)</ref> obrazovanje<ref>Gerald Lee Gutek, ''A history of the Western educational experience'' (1987.), poglavlje 12</ref> i [[prirodoslovlje]].<ref>Ashton Nichols, "Roaring Alligators and Burning Tygers: Poetry and Science from William Bartram to Charles Darwin," ''Proceedings of the American Philosophical Society'' 2005. 149(3): str. 304. – 315.</ref> Imao je također značajan i složen utjecaj na politiku te je, premda je većina razdoblja romantizma karakterizirao [[liberalizam]] i [[radikalizam]], njegov dugoročan i najznačajniji učinak bio rast [[nacionalizam|nacionalizma]]. Ovaj je pokret isticao intenzivne [[emocije]] kao jedini autentični izvor [[estetika|estetskog]] doživljaja naglašavajući na osjećaje kao što su [[strah]]ovanje, [[strava i užas|stravu i užas]] te [[strahopoštovanje]] posebice ono što se doživi suočavanjem s novim estetskim kategorijama poput uzvišenosti i ljepote prirode. Smatrao je [[narodna umjetnost|narodnu umjetnost]] i drevne običaje plemenitima, ali je također jako cijenio spontanost, primjerice ''[[impromptu]]'' u glazbi. U suprotnosti s idealima [[Racionalizam|racionalizma]] u [[Klasicizam|klasicizmu]], romantizam je ponovo oživio [[medievalizam]]<ref>Núria Perpinyà, [http://www.logos-verlag.de/cgi-bin/buch/isbn/3794 Ruins, Nostalgia and Ugliness. Five Romantic perceptions of Middle Ages and a spoon of Game of Thrones and Avant-garde oddity]. Berlin: Logos Verlag. 2014.</ref> naglašavajući umjetničke i narativne elemente, općenito percipirane kao autentično srednjovjekovne, u pokušaju bijega od pojava kao što je rast broja stanovnika, ubrzana [[urbanizacija]] i [[industrijska revolucija]]. Premda je romantizam proizašao iz njemačkog pokreta ''[[Sturm und Drang]]'' koji je naglašavao intuiciju i emocije iznad prosvjetiteljskog racionalizma, neposredni faktori utjecaja bili su i događaji i [[Ideologija|ideologije]] proizašle iz [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Romantizam je jako cijenio dosege ''herojskih'' individualista i umjetnika čiji su primjeri jako utjecali na oplemenjivanje društva. Promicao je maštu pojedinca kao kritički autoritet i instrument povećanja slobode naspram klasičnih obrazaca oblikovanja u umjetnosti. U prikazu ideja romantizma postojalo je jako pribjegavanje povijesnoj i prirodnoj neizbježnosti ''[[Zeitgeist]]u''. U drugoj polovici 19. stoljeća pojavio se pokret [[Realizam (likovna umjetnost)|realizma]] kao dijametralna suprotnost romantizmu.<ref>"'osobita stvar,' nastavlja Bazarov, 'ovi smiješni stari romantičari! Dovedu svoj nervni sistem u stanje uzrujanosti i tada je, naravno, njihova ravnoteža rastrojena.'" ([[Ivan Turgenjev]], ''[[Očevi i sinovi]]'', poglavlje 4 [1862.])</ref> Propadanje romantizma u tom razdoblju bilo je povezano s višestrukim društvenim procesima, od političkih promjena do širenja nacionalizma. ==Definicija romantizma== ===Osnovne karakteristike=== Definiranju prirode romantizma moguće je prići iz početne pozicije primarne važnosti slobodnog izražaja osjećaja umjetnika. Važnost koju romantičari daju emocijama dobro se može sažeti u opasci njemačkog slikara [[Caspar David Friedrich|Caspara Davida Friedricha]] da su "umjetnikovi osjećaji njegov zakon".<ref>Novotny, 96</ref> Za [[William Wordsworth|Williama Wordswortha]], pjesma bi trebala započeti kao "spontana poplava jakih osjećaja," koje pjesnik kasnije "u miru prikupi," evocirajući novi, ali pripadajući osjećaj kojeg kasnije oblikuje u umjetnost.<ref>Iz uvoda 2. izdanja ''[[Lyrical Ballads]]'' citat Day, 2</ref> Kako bi se izrazili ti osjećaji, smatra se da sadržaj umjetnosti mora proizaći iz umjetnikove mašte, sa što manje miješanja od strane "umjetnih" pravila koja bi dirigirala kakvo bi djelo trebalo biti. [[Samuel Taylor Coleridge]] i drugi vjerovali su da postoje prirodne zakonitosti kojima će mašta, bar mašta dobrog kreativnog umjetnika, nesvjesno poteći ka umjetničkoj [[inspiracija|inspiraciji]] koja će spontano sve učiniti.<ref>Day, 3</ref> Isto kao i pravila, smatra se da i utjecaj modela drugih radova sprječava maštu stvaratelja, tako da [[originalnost]] postaje esencijalna. Koncept [[genije|genija]] ili umjetnika koji je sposoban stvoriti vlastito originalno djelo kroz proces "kreacije ni iz čega" ključan je u romantizmu, a najgori grijeh je stvarati po obrascu prethodnih radova.<ref name="Ruthven01p40">Ruthven (2001) str.40. citat: "Ideologija romantizma je literarno autorstvo, koje shvaća literarno djelo kao autonomni objekt kojeg je stvorio individualac genije."</ref><ref name="Spearing87">Spearing (1987) citat: "Može nam se činiti začuđujućim, pošto živimo nakon što je romantizam transformirao stare ideje o književnosti, da se u srednjem vijeku autoritet cijenio više od originalnosti."</ref><ref name="Eco94">Eco (1994.) str. 95. citat: {{citat|Veći dio umjetnosti je bio i je repetitivan. Koncept apsolutne originalnosti je suvremen, rođen za vrijeme romantizma; klasična umjetnost je u velikoj mjeri serijska, a "moderna" avangarda (iz početka ovog vijeka) izazvala je ideju romantizma o "kreaciji iz ničega", tehnikama kolaža, brkovima na Mona Lisi, umjetnosti radi umjetnosti i tako dalje.}}</ref> Ova se ideja često naziva "romantična originalnost."<ref>Waterhouse (1926), throughout; Smith (1924); Millen, Jessica ''Romantic Creativity and the Ideal of Originality: A Contextual Analysis'', in [http://eview.anu.edu.au/cross-sections/vol6/pdf/ch07.pdf ''Cross-sections'', The Bruce Hall Academic Journal – Volume VI, 2010 PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160314220913/http://eview.anu.edu.au/cross-sections/vol6/pdf/ch07.pdf |date=14. ožujka 2016. }}; Forest Pyle, The Ideology of Imagination: Subject and Society in the Discourse of Romanticism (Stanford University Press, 1995) str.28.</ref> [[Datoteka:William Blake - Songs of Innocence and of Experience, Plate 35, "The Little Girl Found" (Bentley 36) - Google Art Project (cropped).jpg|lijevo|mini|[[William Blake]], ''Pronađena mala djevojčica'', iz zbirke pjesama "Pjesme nevinosti i iskustva" (''[[Songs of Innocence and Experience]]''), 1794.]] Iako nije ključno za romantizam, ali ipak toliko rašireno da postaje normom, je jako vjerovanje i interes u važnost prirode. Posebno je, međutim, važan utjecaj prirode na umjetnika u trenutku kad je njome okružen, po mogućnosti u samoći. U suprotnosti s uglavnom vrlo društvenom umjetnošću razdoblja [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], romantičari su bili nepovjerljivi prema društvenom svijetu i imali su tendenciju vjerovati da je bliski kontakt s prirodom mentalno i moralno zdraviji. Romantična umjetnost obraća se svojoj publici s onim što je smišljeno kao osobni umjetnikov osjećaj. Stoga, u književnosti, "većina romantičnog pjesništva poziva čitatelja da identificira protagoniste sa samim pjesnikom".<ref>Day 3–4; quotation from M.H. Abrams, quoted in Day, 4</ref> Prema povjesničaru i filozofu [[Isaiah Berlin|Isaiahu Berlinu]], romantizam utjelovljuje "novi i nemirni duh, u silovitom pokušaju da provali kroz stare i sputavajuće oblike, nervoznu obuzetost vječnim promjenama unutarnjih stanja i svijesti, žudnju za neograničenim i nedefiniranim, u vječnom kretanju i promjeni, napor za povratkom na zaboravljene izvore života, strastveni napor za samozalaganjem, kako individualnim tako i kolektivnim, potragu putem sredstava izražavanja za nepomirljivom čežnjom i nedostižnim ciljevima."<ref>Berlin, 92</ref> ===Etimologija=== Grupa riječi s korijenom "roman", kao npr. [[romansa]] ili "romanički", ima složenu povijest, ali sredinom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] pridjev "''romantic''" u [[engleski jezik|engleskom]] i "''romantique''" u [[francuski jezik|francuskom jeziku]] općenito se koristio za veličanje prirodnih fenomena kao što su pejzaži i zalasci sunca, slično suvremenoj uporabi ali bez seksualnih konotacija. Primjena ovog pojma na literaturu najprije postaje uobičajena u Njemačkoj [[1790-ih]], gdje se počinje pričati o "''romantische Poesie"'' ("romantičnom pjesništvu") u krugu oko kritičara [[August Wilhelm Schlegel|Augusta]] i [[Friedrich Schlegel|Friedricha Schlegela]], kao kontrast s "klasičnim pjesništvom", ali više u pojmovima duha nego pukog datiranja. Friedrich Schlegel u svom djelu ''Dijalog o pjesništvu'' (1800.) piše: "Tražim i nalazim romantiku među starijim modernistima, u Shakespeareu, u Cervantesu, u talijanskom pjesništvu, u onom dobu viteštva, ljubavi i priča, iz kojih su ovaj fenomen i sama ova riječ potekli."<ref>Ferber, 6–7</ref> I u francuskom i u njemačkom jeziku bliskost pridjeva romanu, u značenju prilično nove književne forme romana (duge priče), imala je ponešto učinka na značenje riječi u tim jezicima. Korištenje ovog pojma nije postalo tako brzo rašireno i vjerojatno se više širilo u Francuskoj zbog njegovog stalnog korištenja u djelu "''De L'Allemagne"'' (1813.) književnice [[Germaine de Staël|Madame de Staël]], u opisu njezinih putovanja Njemačkom.<ref name="Ferber, 7">Ferber, 7</ref> U Engleskoj je [[William Wordsworth]] u uvodu svojih pjesama iz [[1815.]] pisao o "romantičnoj harfi" i "klasičnoj liri".<ref name="Ferber, 7"/> [[George Gordon Byron]] međutim [[1820.]], možda blago neiskreno piše, "Osjećam da u Njemačkoj, kao i u Italiji postoji velika borba oko onoga što oni zovu 'klasično' i 'romantično', pojmovi koji se u Engleskoj ne koriste kao klasifikacija, bar prije nego što sam je napustio prije četiri ili pet godine".<ref>Christiansen, 241</ref> Tek od [[1820-ih]] romantizam sebe definira pod tim pojmom, dok [[1824.]] godine [[Francuska akademija]] povlači potpuno neučinkovit potez izdajući dekret kojim ga osuđuje u literaturi.<ref>Christiansen, 242.</ref> ===Vremensko razdoblje=== Razdoblje kojeg zovemo romantizam vremenski se jako razlikuje od države do države, kao i između različitih umjetničkih medija i područja razmišljanja. [[Margaret Drabble]] ga je opisala odnoseći se na područje književnosti kao približno razdoblje "između [[1770.]] i [[1848.]]",<ref>u svojem članku u ''Oxford Companion'', citat Day, 1</ref> s nekoliko slučajeva mnogo ranijih od [[1770.]] [[M. H. Abrams]] ga je u engleskoj književnosti smjestio između [[1789.]] ili [[1798.]] (ova posljednja godina se smatra tipičnom za njegov početak) i razdoblja oko [[1830.]], što je nešto kasnije nego kod ostalih kritičara.<ref>Day, 1–5</ref> Ostali su predlagali raspon od [[1780.]] do [[1830.]]<ref>{{Cite book |title=British Literature 1780-1830 |last=Mellor |first=Anne |publisher=Harcourt Brace & Co./Wadsworth |year=1996 |isbn=978-1413022537 |location=NY |last2=Matlak |first2=Richard}}</ref> U drugim područjima i drugim zemljama razdoblje romantizma je vremenski značajno različit. Smatra se da se glazbeni romantizam, primjerice, ugasio kao prevladavajuća umjetnička struja tek oko [[1910.]], ali u ekstremnoj interpretaciji kompozicija "''Četiri posljednje pjesme"'' ([[njemački|njem.]]: "''Vier letzte Lieder"'') [[Richard Strauss|Richarda Straussa]] opisana je stilistički kao "kasnoromantična", a komponirana je tek [[1946.]] – [[1948.]]<ref>Edward F. Kravitt, ''[http://books.google.co.uk/books?id=WpR6Ja9eQzYC&pg=PA47&dq=%22Four+Last+Songs%22+%22Late+Romantic%22&hl=en&sa=X&ei=FC92T8K_JIWA8gPP3JCeDQ&ved=0CEAQ6AEwAQ#v=onepage&q=%22Four%20Last%20Songs%22%20%22Late%20Romantic%22&f=false The Lied: Mirror of Late Romanticism]'' (New Haven and London: Yale University Press, 1996): 47. ISBN 0-300-06365-2.</ref> Međutim, u većini područja razdoblje romantizma smatra se gotovim oko [[1850.]] ili prije. Rano razdoblje romantizma bilo je vrijeme rata, najprije [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] ([[1789.]] – [[1799.]]), kasnije i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] do [[1815.]] Ovi su ratovi poslužili kao pozadina romantizmu, zajedno s političkim i društvenim nemirima koji su se u to vrijeme zbivali.<ref name="ReferenceA">Reidhead et al., "Norton Anthology of English Literature,"The Romantic Period – Volume D" (W.W. Norton & Company Ltd.) 2006.</ref> Prema riječima jednoga od pripadnika, [[Alfred de Vigny|Alfreda de Vignya]], ključna generacija francuskih romantičara rođenih između [[1795.]] i [[1805.]] "začeta je između bitaka i pohađala je školu praćena zvukom bubnjeva".<ref>Johnson (1991), str. 147, citat</ref> ===Kontekst i mjesto u povijesti=== Preciznija karakterizacija i specifičnija definicija romantizma bila je predmetom debata na područjima povijesti ideja i [[Književna povijest|povijesti književnosti]] tokom cijelog [[20. stoljeće|20. stoljeća]], ali bez da se postigne veći konsenzus. Općenito je prihvaćeno da je romantizam bio dijelom [[protuprosvjetiteljstvo|protuprosvjetiteljstva]], reakcije protiv [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Njegov odnos prema [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]] koja se zbila u vrlo ranoj fazi ovog razdoblja je značajan, ali jako ovisi o geografiji i pojedinačnim reakcijama. Većina romantičara bila je uglavnom progresivna u svom nazoru, ali značajan broj bio je ili je kasnije razvio konzervativni nazor<ref>Day, 1–3; ultrakonzervativni romantičar bio je [[Joseph de Maistre]], ali mnogi romantičari, npr. Wordsworth, kretali su se iz mladenačkog radikalizma prema konzervativnom nazoru starijih godinama. [[Samuel Palmer]] je jedini objavio tekst koji se protivio ukidanju tzv. ''[[Corn Laws]]''.</ref> i nacionalizam je u mnogim zemljama bio čvrsto povezan s romantizmom, kao što je niže obrazloženo. Prema viđenju Isaiaha Berlina, romantizam je u filozofiji i povijesti ideja narušio stoljeće dugu tradiciju racionalnosti na [[Zapadni svijet|Zapadu]], kao i ideju o moralnom apsolutu i dogovorenim vrijednostima, donoseći tako "nešto kao otapanje same ideje o objektivnoj istini".<ref>Berlin, str. 57.</ref> To je dovelo ne samo do nacionalizma, nego i do [[fašizam|fašizma]] i [[totalitarizam|totalitarizma]], od kojih će se društvo postupno oporaviti tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>Nekoliko Berlinovih djela koja obrađuju ovu temu prikupljena su u referencirani rad.Vidi: Berlin, 34-47, 57-59, 183-206, 207-237.</ref> Berlin tvrdi da prema mišljenju romantičara, <blockquote>ono što je bitno u etici, politici, i estetici je autentičnost i iskrenost potrage za unutarnjim ciljevima i podjednako se odnosi i na individue i na grupe - države, nacije ili pokrete. To je najvidljivije u estetici romantizma, prema kojoj je ideja idealnih modela, platonske vizije idealne ljepote koju umjetnik nastoji prenijeti, doduše nesavršeno, na platno ili zvuk, zamijenjeno strastvenim vjerovanjem u duhovnu slobodu i individualnu kreativnost. Slikar, pjesnik ili skladatelj ne drže jednostavno ogledalo prirodi, svakako idealno, ali izmišljeno; oni ne oponašaju (doktrina mimeze), već stvaraju ne samo način nego i cilj kojeg slijede; ovi ciljevi predstavljaju samoizražavanje umjetnikove jedinstvene, unutarnje vizije, koju ako stave sa strane kao odgovor na pitanja nekog "vanjskog" glasa — crkve, države, javnog mnijenja, obiteljskih prijatelja, arbitara ukusa to se smatra činom izdaje jedinoga što opravdava postojanje onih koji su u bilo kojem smislu kreativni.<ref>Berlin, 57-58</ref></blockquote> [[Datoteka:John William Waterhouse The Lady of Shalott.jpg|lijevo|mini|300px|[[John William Waterhouse]], ''[[Dama od Shallotta]]'', 1888., prema pjesmi [[Alfred Tennyson|Alfreda Tennysona]]; kao mnoge druge [[Viktorijansko doba|viktorijanske]] slike, romantična je, ali ne spada u romantizam.]] [[Arthur Lovejoy]] je u svom eseju "Povijest ideja" ("''History of Ideas"'') (1948.) pokušao prikazati teškoću definiranja romantizma, dok neki znanstvenici vide romantizam u biti kao kontinuum sa sadašnjošću. [[Robert Hughes]] ga smatra početnim trenutkom [[modernost]]i,<ref>[http://www.worldandi.com/newhome/public/2004/february/bkpub1.asp Linda Simon ''The Sleep of Reason'' by Robert Hughes]</ref> a neki mislioci kao [[Chateaubriand]], '[[Novalis]]' i [[Samuel Taylor Coleridge]] vide u njemu početak tradicije otpora [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskom]] racionalizmu: [[protuprosvjetiteljstvo]]<ref>''Three Critics of the Enlightenment: Vico, Hamann, Herder'', Pimlico, 2000. ISBN 0-7126-6492-0 je jedna od mnogih [[Isaiah Berlin|Berlinovih]] publikacija o prosvjetiteljstvu i njegovi su neprijatelji puno učinili da populariziraju koncept protuprosvjetiteljstva koji se karakterizira, [[Relativizam|relativistički]], [[Racionalizam|anti-racionalistički]], [[Vitalizam|vitalistički]] i organski</ref><ref>Darrin M. McMahon, "The Counter-Enlightenment and the Low-Life of Literature in Pre-Revolutionary France" ''Past and Present'' br. 159 (maj 1998:77–112) str. 79 bilješka 7.</ref> koji je najtješnje bio vezano za [[njemački romantizam]]. Raniju definiciju dao je [[Charles Baudelaire]]: "Romantizam se ne nalazi ni u izboru subjekta ni u točnoj istini, već u tragu osjećaja."<ref>{{cite web |url=http://fr.wikisource.org/wiki/Salon_de_1846_%28Curiosit%C3%A9s_esth%C3%A9tiques%29#II._.E2.80.94_Qu.E2.80.99est-ce_que_le_romantisme.3F |title=Baudelaire's speech at the "Salon des curiosités Estethiques |language=fr |publisher=Fr.wikisource.org |accessdate=2010-08-24}}</ref> Kraj romantizma u nekim je područjima označen pojavom novog stila [[Realizam|realizma]], koji je obuhvatio književnost, posebno roman i dramu, slikarstvo, čak i glazbu preko opere [[Verizam|verizma]]. Ovaj su pokret predvodili [[Balzac]] i [[Flaubert]] u književnosti i [[Courbet]] u slikarstvu, ali su i [[Stendhal]] i [[Goya]] bili važni začetnici realizma u svojim medijima. Stil romantizma, sad već uspostavljen kao uhodan i siguran stil protiv čega su se realisti bunili, nastavlja međutim prosperirati i razvijati se u mnogim područjima sve do kraja stoljeća i kasnije. Glazbena djela nastala nakon [[1850.]] neki stručnjaci nazivaju "kasnoromantičkim", drugi "neoromantičkim" ili "postromantičkim", ali u drugim poljima ovi se termini ne koriste. Na engleskom govornom području pojam "viktorijanski" je u književnosti i slikarstvu dovoljan da karakterizira ovo razdoblje, bez dodatne terminologije. Ranoromantični vizionarski optimizam i vjerovanje da je svijet u procesu velikih promjena i poboljšanja, u sjevernoj Europi kasnije je gotovo nestao i neke grane umjetnosti postale su konvencionalno političke i polemičke, pošto su se kreatori pokreta u tom području polemički angažirali protiv društva kakav je bio. U drugim zemljama, uključujući na vrlo različite načine i [[SAD]] i [[Rusija|Rusiju]], također je bio prisutan osjećaj o nastupajućim velikim promjenama. Prikaz jakih osjećaja u umjetnosti ostaje prioritetan, kao i egzotični i povijesni ugođaji kojima su se romantičari isticali, ali u kasnijem razdoblju općenito se smanjilo eksperimentiranje s formom i tehnikom. Umjesto toga, eksperimentiranje je u slikarstvu zamijenila minuciozna tehnika, kao i u [[Tennyson]]ovim pjesmama. Ako ne baš realistička, umjetnost kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] bila je vrlo često ekstremno detaljna, a tadašnji autori su se ponosili dodavanjem originalnih detalja oko kojih se rani romantičari nisu zamarali. Mnoge ideje romantizma o prirodi i svrsi umjetnosti, osim zbog istaknute važnosti originalnosti, nastavile su biti važne i kasnijim generacijama i često su bile temelj modernim nazorima, usprkos opiranju nekih teoretičara. ==Književnost romantizma== {{Glavni|Književnost romantizma}} {{Periodi u književnosti}} [[Datoteka:Henry Wallis - The Death of Chatterton.jpg|lijevo|mini|[[Henry Wallis]], ''[[Chattertonova smrt]]'' (1856.). Prikaz događaja iz [[1770.]]: samoubojstvo trovanjem sedamnaestogodišnjeg pjesnika [[Thomas Chatterton|Thomasa Chattertona]]]] Romantizam u književnosti bio je obilježen kritikom prošlog umjetničkog razdoblja, razvio je kult "osjetljivosti" s posebnim naglaskom na osjetljive pojedince, žene i djecu, na osjećaju usamljenosti umjetnika ili pripovjedača, te na štovanju prirode. Osim toga, mnogi su autori romantizma, kao [[Edgar Allan Poe]] i [[Nathaniel Hawthorne]], temeljili svoja djela na tematici nadnaravnog/[[okultizam|okultnog]] i na čovječjoj [[psihologija|psihologiji]]. Romantizam gleda na [[satira|satiru]] kao na nešto nedostojno pažnje, što je ostalo prisutno kao predrasuda do današnjih dana.<ref>Sutherland, James (1958.) [http://books.google.com/books?id=4kc4AAAAIAAJ&pg=PA1 ''English Satire''] str.1. Postoji nekoliko iznimki, najpoznatiji od njih je Bayron, koji je koristio satiru u nekoliko svojih najvažnijih djela. Bloom, str. 18.</ref> Preteče romantizma u engleskom pjesništvu nalazimo još sredinom [[18. stoljeće|18. stoljeća]], primjerice [[Joseph Warton|Josepha Warthona]] (upravnika [[Winchesterski koledž|Winchesterskog koledža]]) i njegovog brata [[Thomas Warton|Thomasa Wartona]], profesora pjesništva na [[Sveučilište u Oxfordu|Oksfordskom sveučilištu]].<ref name="John Keats page 106">John Keats. By Sidney Colvin, str. 106. Elibron Classics</ref> Joseph je uvijek tvrdio da su inventivnost i imaginacija osnovne karakteristike pjesnika. [[Thomas Chatterton]] općenito se smatra prvim pjesnikom romantizma na engleskom govornom području.<ref name="Thomas Chatterton 1971, page 11">Thomas Chatterton, Grevel Lindop, 1972, Fyffield Books, str. 11.</ref> Škotski pjesnik [[James Macpherson]] utjecao je na razvoj romantizma i međunarodnim uspjehom svog ciklusa pjesama o [[Ossian]]u objavljenih [[1762.]], koje su inspirirale [[Goethe]]a i mladog [[Walter Scott|Waltera Scotta]]. Prvi [[Gotička fikcija|gotički roman]], "Otrantski dvorac" ("''The Castle of Otranto"'') objavio je [[Horace Walpole]] [[1764.]] To je bio važan predznak ove struje romantizma, koja je davala naglasak na užasu i opasnosti i na egzotičnom pitoresknom ambijentu, što je reflektiralo i Walpoleovu ulogu arhitekta u oživljavanju [[gotika|gotičke]] arhitekture. "''Tristram Shandy"'', roman englesko-irskog pisca [[Laurence Sterne|Laurencea Sternea]] ([[1759.]] – [[1767.]]) prezentira engleskoj književnoj publici čudljivu inačicu antiracionalnog [[sentimentalistički roman|sentimentalističkog romana]]. ===Njemačka=== [[Datoteka:Des Knaben Wunderhorn III (1808).jpg|mini|Naslovnica trećeg sveska njemačkih pjesama ''[[Des Knaben Wunderhorn]]'' (hrv. "Dječakov čarobni rog") iz [[1808.]]]] Za rani njemački utjecaj u razdoblju romantizma najviše je zaslužan [[Johann Wolfgang von Goethe]] sa svojim romanom ''[[Patnje mladog Werthera|"Patnje mladog Werthera]]"'' iz [[1774.]], toliko da su mladići diljem Europe oponašali protagonista romana, mladog umjetnika s vrlo osjetljivim i strasnim temperamentom. U to je vrijeme teritorij Njemačke činilo mnoštvo malih nezavisnih država, a Goetheova djela imala su značajan utjecaj u razvoju zajedničkog [[nacionalizam|nacionalističkog]] osjećaja. Važan filozofski utjecaj u ono doba imao je njemački [[idealizam]] u djelima [[Johann Gottlieb Fichte|Fichtea]] i [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling|Friedrica Schellinga]], što je učinilo [[Jena|Jenu]] (u kojoj je živio Fichte, ali i Schelling, [[Hegel]], [[Schiller]] i braća [[Karl Wilhelm Friedrich Schlegel|Schlegel]]) središtem ranog [[njemački romantizam|njemačkog romantizma]] ("''Jenaer Romantik''"). Značajni pisci bili su [[Ludwig Tieck]], [[Novalis]] ("''Heinrich von Ofterdingen"'', 1799.), [[Heinrich von Kleist]] i [[Friedrich Hölderlin]]. [[Heidelberg]] kasnije postaje središte njemačkog romantizma, gdje su se pisci i pjesnici kao [[Clemens Brentano]], [[Achim von Arnim]] i [[Joseph Freiherr von Eichendorff]] redovito sastajali u književnim krugovima. Važni motivi njemačkog romantizma su putovanja, priroda, i [[nordijska mitologija|nordijski mitovi]]. Kasniji njemački romantizam, primjerice, [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann|Hoffmanov]] "''Der Sandmann"'' ("Pjeskar") iz [[1817.]], i [[Joseph Freiherr von Eichendorff|Eichendorffova]] "''Das Marmorbild"'' ("Mramorna statua") iz [[1819.]], bili su mračniji u svojim motivima i sadržavali su elemente [[gotički roman|gotičke pripovjetke]]. Važnost dječje nevinosti, važnost imaginacije, i rasne teorije u romantizmu, sve to kombinirano, dalo je prije svega u Njemačkoj jedinstvenu važnost [[narodna književnost|narodnoj književnosti]], neklasičnoj [[mitologija|mitologiji]] i [[dječja književnost|dječjoj književnosti]]. Brentano i von Arnim bili su značajni književnici koji su zajedno objavili zbirku narodnih priča u stihovima "''Des Knaben Wunderhorn"'' ("Dječakov čarobni rog" ili [[kornukopija]]) (1806. – 1808.). Prva zbirka "''Kinder- und Hausmärchen"'' ("Bajki za djecu") [[Braća Grimm|braće Grimm]] objavljena je [[1812.]]<ref>{{Cite book |last=Zipes |first=Jack |year=1988 |title=The Brothers Grimm: From Enchanted Forests to the Modern World |url=https://archive.org/details/brothersgrimmfro0000zipe |edition=1. izdanje |publisher=Routledge |isbn=0-415-90081-6 |pages=str. 7. – 8.}}</ref> Za razliku od kasnijih djela [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]], koji je objavljivao svoje izmišljene bajke na danskom jeziku od [[1835.]], ova njemačka zbirka se bar temeljila na pravim zabilježenim [[Folklor|narodnim pričama]], a braća Grimm ostaju dosljedni pripovjedačkom stilu iz prvih izdanja, iako su kasnije preradili neke dijelove. Jedan od braće, [[Jacob Grimm|Jacob]], objavljuje 1835. "''Deutsche Mythologie"'' ("Njemačka mitologija"), opširni akademski rad o njemačkoj mitologiji.<ref>{{Cite book |last=Zipes |first=Jack |year=2000 |title=The Oxford Companion to Fairy Tales |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000zipe |publisher=Oxford University Press |pages=str. 13.–14. i 218.–219., |isbn=978-0-19-860115-9}}</ref> Druga stilska linija prisutna u njemačkoj književnosti romantizma karakteristična je za [[Friedrich Schiller|Schillerov]] izrazito osjećajan jezik i opis fizičkog nasilja u svojoj drami "''Die Räuber"'' ("Razbojnici") iz [[1781.]] ===Engleska=== [[Datoteka:Byronharlow.jpg|mini|[[George Henry Harlow]], [[Lord Byron]] oko 1816.]] U [[Engleska književnost|engleskoj književnosti]], ključne ličnosti pokreta romantizma su skupina pjesnika u koju spadaju [[William Wordsworth]], [[Samuel Taylor Coleridge]], [[John Keats]], [[Lord Byron]], [[Percy Bysshe Shelley]], i puno stariji [[William Blake]], a nakon njih slijedi [[John Clare]], zajedno s romanopiscima [[Walter Scott|Walterom Scottom]] i [[Mary Shelley]], te esejistima [[William Hazlitt|Williamom Hazlittom]] i [[Charles Lamb|Charlesom Lambom]]. Kao početak romantizma u Engleskoj smatra se objavljivanje zbirke pjesama "Lirske balade" ("''Lyrical Ballads"'') iz 1798., koje sadrže neke od najljepših pjesma Wordswortha i Coleridgea. Većina pjesama pripada Wordsworthu, u kojima je opjevao živote siromašnih u njegovu rodnom [[Lake District]]u, ili pjesnikove osjećaje prema prirodi. Osjećaji prema prirodi su najbolje izraženi u njegovoj dugoj pjesmi "Preludij" ("''The Prelude"''), objavljenoj nakon njegove smrti. Najdulja pjesma u zbirci je Coleridgeova "Balada starog mornara" ("''The Rime of the Ancient Mariner")'' u kojoj je očigledan "gotički" aspekt engleskog romantizma i egzotični ambijent, karakterističan za mnoga djela tog doba. U razdoblju njihovog djelovanja, na tzv. "[[Jezerski pjesnici|Jezerske pjesnike]]" ("''Lake Poets"'') uglavnom se gledalo kao na marginalnu grupu radikala, iako su dobivali podršku kritičara i pisca [[William Hazlitt|Williama Hazlitta]] i drugih. [[Datoteka:Anne-Louis Girodet-Trioson 006.jpg|mini|[[Anne-Louis Girodet de Roussy-Trioson|Anne-Louis Girodet]], ''[[Chateaubriand]]'' u Rimu, 1808.]] Za razliku od njih [[Lord Byron]] i [[Walter Scott]] brzo su postali slavni i svojim su djelima imali veliki utjecaj u cijeloj Europi koja su eksperimentirala dramatičnošću i nasiljem u egzotičnom i povijesnom ozračju. Goethe je rekao za Byrona: "bez sumnje, najveći genij našeg stoljeća".<ref>Christiansen, 215.</ref> Scott je dosegao gotovo trenutni uspjeh dugom narativnom pjesmom ''[[The Lay of the Last Minstrel]]'' iz 1805., zatim i [[epika|episkom pjesmom]] "''Marmion"'' iz 1808. Događaji tih pjesama smješteni su u daleku škotsku prošlost, već prije opisanu u ''Ossianu''. Byron je imao sličan uspjeh s prvim dijelom "Hodočašće Childea Harolda" ("''Childe Harold's Pilgrimage"'') iz 1812. Objavljuje zatim četiri "Turske priče", sve u obliku dugih pjesama, prva od kojih je "''The Giaour"'' iz 1813., napisane tijekom njegovih putovanja kojima je obišao i Europu pod [[Osmansko Carstvo|otomanskom]] vladavinom. U to je doba "orijentalizirao" teme svojih pjesama, što je unijelo varijacije u klasičnu sliku "[[bajronovski junak|bajronovskog junaka]]". Scott je u međuvremenu svojim romanom "''Waverley"'' osnažio sam koncept [[Povijesni roman|povijesnog romana]]. Radnja romana smještena je u [[1745.]] u vrijeme [[Jacobitski ustanak|Jakobitskog ustanka]]. Djelo je imalo ogroman uspjeh s velikom zaradom, a nakon njega slijedilo je još dvadeset romana, tzv. "''Waverley Novels''" u sljedećih 17 godina, čija radnja seže u prošlost do [[križarski ratovi|križarskih ratova]]. Scott je proučavao prošlost u svrhu pisanja svojih romana do mjere koja se prije nije viđala u književnosti.<ref>Christiansen, 192–196</ref> Za razliku od Njemačke, romantizam u engleskoj književnosti bio je vrlo malo povezan s nacionalizmom. Na romantičare se često gledalo s nepovjerenjem zbog njihovih simpatija prema idealima [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], čiji je kolaps i zamjena s [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovom]] diktaturom bio pravi šok za sam pokret. Iako njegovi romani slave škotski identitet i povijest, Skot je bio uvjereni unionist. Mnogi su autori provodili mnogo vremena putujući, a jedno poznato druženje Byrona i [[Percy Bysshe Shelley|Shelleya]] na obalama [[Ženevsko jezero|Ženevskog jezera]] 1816. rezultiralo je stvaranjem utjecajnog romana ''[[Frankenstein]]'' Shelleyjeve buduće supruge [[Mary Shelley]] i [[novela|novele]] "''The Vampyre"'' Byronovog liječnika [[John William Polidori|Johna Williama Polidorija]]. Iako postoje suvremeni kritičari koji ga podržavaju, kao na primjer [[Georg Lukács]], Scottovi romani danas se doživljavaju u svjetlu mnogih kasnijih djela koji su na njima utemeljeni, kao "''Lucia di Lammermoor"'' [[Gaetano Donizetti|Gaetana Donizettija]] i [[Vincenzo Bellini|Bellinijevih]] "''I puritani"'' (oba objavljena 1835.). Byron se danas najviše pamti po svojim kratkim tekstovima pjesama i uglavnom neromantičnoj prozi, pogotovo u njegovim pismima, te njegovoj nedovršenoj [[satira|satiri]] "''Don Juan"''.<ref>Christiansen, 197–200</ref> Za razliku od drugih romantičara, Byronov javnosti široko objavljen privatni život bio je ravan njegovim djelima i njegova smrt od bolesti u 36. godini života [[1824.]] godine dok je potpomagao [[Grčki rat za nezavisnost]] čini se danas prikladnim romantičnim krajem, što dodatno učvršćuje legendu o njemu.<ref>Christiansen, 213–220</ref> Keats 1821. i Shelley 1822. umiru u Italiji, Blake (gotovo u 70. godini) umire 1827., a Coleridge uglavnom prestaje pisati u 1820-ima. Wordsworth je 1820-ih bio vrlo cijenjen i poštovan, ali relativno je malo pisao. Smatra se da je razdoblje romantizma u engleskoj književnosti završilo 1820-ih, iako su mnogi autori u sljedećim desetljećima promicali romantične ideje. Najznačajniji romanopisac na engleskom jeziku u razdoblju vrhunca romantizma, osim Waltera Scotta, bila je [[Jane Austen]]. Njezin uglavnom konzervativni nazor imao je malo toga zajedničkog s njezinim suvremenicima romantičarima. Čvrsto je vjerovala u pristojnost i društvena pravila, iako se nazire kritika istih u nekom djelima, pogotovo u "''Mansfield Park"'' (1814.) i "''Uvjerenje''" ("''Persuasion"'') (1817.).<ref>Christiansen, 188–189</ref> Međutim, sredinom 19. stoljeća pojavljuju se romani u jasnom romantičnom stilu [[Sestre Brontë|triju sestara Brontë]], od kojih su najznačajniji "''Jane Eyre"'' autorice [[Charlotte Brontë]] i "''Orkanski visovi''" (''"Wuthering Heights"'') mlađe sestre [[Emily Brontë]], svi objavljeni 1847. Byron, Keats i Percy Shelley pisali su i dramska djela, ali s malim uspjehom u Engleskoj. Shelleyeva drama ''"The Cenci"'' vjerojatno je najbolje napisano dramsko djelo, ali nije se izvodilo u engleskim kazalištima čitavo stoljeće nakon njegove smrti. Byronova djela, zajedno s prilagodbom svojim pjesama i Scottovih romana u dramska djela, bili su puno popularniji u kontinentalnoj Europi, pogotovo u Francuskoj, a mnogi od njih su kasnije bili adaptirani u opere i izvode se do današnjih dana. Iako ondašnji pjesnici nisu imali mnogo uspjeha u engleskim kazalištima, ovo je razdoblje ušlo u legendu [[Shakespeare]]ovim izvedbama i vraćanju izvornim tekstovima uklanjanjem [[Augustinska književnost|augustinskih]] "poboljšanja". Najveći glumac ovog razdoblja, [[Edmund Kean]], vratio je tragični kraj u "''Kralju Learu".''<ref>Bar je pokušao; Kean je glumio tragičnog Leara na vlastiti način. Publika to nije dobro prihvatila, i na žalost, vratio se na verziju [[Nahum Tate|}ahuma Tatea]] s komičnim završetkom, koji je bio standard od 1689. Vidi [[Stanley Wells]], "Introduction" from ''King Lear'' [[Oxford University Press]], 2000, str. 69.</ref> Coleridge je izjavio: “Gledati njegovu glumu je poput čitanja Shakespearea s bljeskom munja.”<ref>[[Samuel Taylor Coleridge|Coleridge, Samuel Taylor]], ''Table Talk'', 27 April 1823 in {{cite book |last1=Coleridge |first1=Samuel Taylor |last2=Morley |first2=Henry |title=Table Talk of Samuel Taylor Coleridge and The Rime of the Ancient Mariner, Christobel, &amp;c. |publisher=Routledge |location=New York |year=1884 |page=38 |url=http://books.google.com/books?id=OJIRAAAAYAAJ&pg=PA38}}</ref> ===Francuska=== Romantizam se relativno kasno razvio u [[Francuska književnost|francuskoj književnosti]], čak i kasnije nego u likovnoj umjetnosti. Preteča romantizma u [[18. stoljeće|18. stoljeću]], kult osjetljivosti, bio je asociran s [[Ancien Régime|Ancien regime]], a [[Francuska revolucija]] bila je više inspiracija za strane pisce nego za one koji su je doživjeli iz prve ruke. Prva značajna ličnost bio je [[François-René de Chateaubriand]], niži aristokrat, koji je ostao [[Rojalizam|rojalist]] i za vrijeme Francuske revolucije, i vratio se u Francusku za vladavine Napoleona iz egzila u Engleskoj i Americi. S njegovim režimom također nije imao laki odnos. Njegova djela, sva u prozi, obuhvaćaju nekoliko romana kao što je vrlo utjecajni ''[[René]]'' (1802.), u kojem je preduhitrio Bayrona u stvaranju lika [[Otuđenje (filozofija)|otuđenog heroja]], ali većim dijelom obuhvaćaju nedavnu povijest i politiku, vlastita putovanja, obranu religije i duha srednjeg vijeka (''[[Génie du christianisme]]'' 1802.) i konačno njegovu obimnu [[autobiografija|autobiografiju]] iz [[1830-ih]] i [[1840-ih]] ''[[Mémoires d'Outre-Tombe]]'' ("Sjećanja onkraj groba").<ref>Christiansen, 202–203, 241–242</ref> [[Datoteka:Victor Hugo-Hernani(1).jpg|lijevo|mini|"Bitka za ''[[Hernani (drama)|Hernani]]''" se zbila noću u kazalištu 1830.]] Nakon [[Burbonska restauracija|Burbonske restauracije]], francuski se romantizam razvija u živom svijetu pariškog kazališta s prikazivanjima djela [[Shakespeare]]a, Schillera (ključnog autora romantizma u Francuskoj), te adaptacija Scotta i Byrona uz razne francuske autore, mnogi od kojih počinju pisati u kasnim 1820-im. Formirale su se skupine pro- i proturomantičara i izvođenja predstava su često pratile grupe pro- i antiromantičara koje su često navijale za vrijeme same predstave, uključujući i glasni uzvik jednog gledatelja 1822. da "''Shakespeare, c'est l'aide-de-camp de Wellington''" ("Shakespeare je [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|Wellingtonov]] [[aide-de-camp]]").<ref>Christiansen, 239–246, 240 quoted</ref> [[Alexandre Dumas]] je počeo kao kazališni pisac, s uspješnim nizom djela koji započinju s ''Henri III et s cour'' (1829.). Kasnije je odlučio pisati romane, najčešće povijesne avanture otprilike u Scottovoj maniri, najpoznatiji od kojih su ''[[Tri mušketira]]'' i ''[[Grof Monte Cristo]]'', oba napisana [[1844.]] [[Victor Hugo]] je 1820-ih objavljivao radove kao pjesnik, prije nego što je postigao uspjeh s povijesnom dramom ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' u kvazi-Shakespeareovskom stilu koja je postala poznata po izbijanju nemira na svojoj premijeri 1830.<ref>Christiansen, 244–246</ref> Kao i Dumas, on je u konačnici bio više poznat po svojim romanima, posebno ''[[Notre-Dame de Paris (roman)|Zvonarom crkve Notre-Dame]]'' (1831.), najpoznatijim od svih njegovih djela u njegovoj dugoj karijeri. Predgovor njegovog neprikazanog djela "Cromwell" važan je manifest francuskog romantizma sa svojom parolom "nema pravila, nema modela". Karijera [[Prosper Mérimée|Prospera Mériméea]] slijedio je sličan tok, danas je poznat kao autor priče ''[[Carmen (roman)|Carmen]]'', sa svojim romanom iz [[1845.]] [[Alfred de Vigny]] je ostao zapamćen kao dramaturg, s njegovim vjerojatno najljepšim djelom o životu engleskog pjesnika ''Chatterton'' (1835.). Najplodniji francuski pjesnici romantizma od [[1830-ih]] do [[1850-ih]] su [[Alfred de Musset]], [[Gérard de Nerval]], [[Alphonse de Lamartine]] i kitnjasti [[Théophile Gautier]], čije se plodno razdoblje pisanja u različitim oblicima nastavilo do njegove smrti [[1872.]] [[George Sand]] je preuzela od [[Germaine de Staël]] ulogu vodeće ženske spisateljice i bila je središnja figura pariške literarne scene, poznata po svojim romanima i kritici kao i po ljubavnim avanturama s [[Chopin]]om i drugima.<ref>Christiansen, 130–138 on de Staël</ref> [[Stendhal]] je danas vjerojatno najviše cijenjen francuski romanopisac onog razdoblja, ali njegov je odnos s romantizmom vrlo složen. On je, naime, poznat po dubokom psihološkom prikazu svojih likova i svom realizmu, što su rijetko viđene kvalitete u fikcijskom pisanju doba romantizma. On je preživio [[Francuska invazija Rusije|francusko povlačenje iz Moskve]] [[1812.]], tako da ga fantazije o herojstvu i avanturi nisu posebno dirale. On se kao i [[Goya]] često smatra pretečom [[realizam|realizma]]. Njegova najvažnija djela su ''Le Rouge et le Noir'' (''[[Crveno i crno]]'', 1830.) i ''La Chartreuse de Parme'' (''[[Šartrez iz Parme]]'', [[1839.]]). ===Rusija=== [[Datoteka:Ruslan and Ludmila front page 1820.jpg|mini|Naslovnica prvog izdanja [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškinovih]] epskih [[bajka|bajki]] ''[[Ruslan i Ljudmila]]'', 1820.]] Rani ruski romantizam veže se za pisce [[Konstantin Batjuškov|Konstantina Batjuškova]] (''Pogled na obale Lete'', 1809.), [[Vasilij Žukovski]] (''Bard'', 1811.; ''Svetlana'', 1813.) i [[Nikolaj Karamzin]] (''Uboga Liza'', 1792.; ''Julia'', 1796.; ''Gradonačelnica Marta'', 1802.; ''The Sensitive and the Cold'', 1803.). Međutim, glavni predstavnik ruskog romantizma je [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Aleksandar Puškin]] (''Kavkaski zarobljenik'', 1820. – 1821.; ''Braća razbojnici'', 1822; ''[[Ruslan i Ljudmila]]'', 1820.; ''[[Evgenij Onjegin]]'', 1825. – 1832.). Puškinova su djela utjecala na mnoge pisce [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i donijeli su mu priznanje i reputaciju najvećeg ruskog pjesnika.<ref>{{cite web |url=http://www.faculty.virginia.edu/dostoevsky/texts/devil_pushkinbio.html |title=Alexander Sergeevich Pushkin (1799.–1837.) |publisher=University of Virginia Slavic Department |accessdate=2011-08-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190401220028/http://www.faculty.virginia.edu/dostoevsky/texts/devil_pushkinbio.html |archivedate=1. travnja 2019.}}</ref> Ostali ruski pjesnici romantizma su [[Mihail Ljermontov]] (''[[Junak našeg doba]]'', 1839.), [[Fjodor Tjutčev]] (''Silentium!'', 1830), [[Jevgenij Baratinskij]] (''Eda'', 1826.), [[Anton Deljvig]], i [[Wilhelm Küchelbecker]]. Pod jakim utjecajem [[George Gordon Byron|Lorda Byrona]], Ljermontov je nastojao istražiti romantičarsko isticanje metafizičkog nezadovoljstva s društvom i samim sobom, dok Tjutčevljeve pjesme često opisuju prizore iz prirode i ljubavnu strast. Tjutčev je obično koristio kategorije kontrasta kao noć i dan, sjever i jug, san i java, kozmos i kaos, ukočeni svijet zime i proljeće prepuno života. Baratinskijev stil je po prirodi bio prvenstveno klasičan, zadržao se na modelima prethodnog stoljeća. ===Katolička Europa=== U pretežno [[Katolička crkva|rimokatoličkim]] zemljama, romantizam je bio manje izražen nego u Njemačkoj i Britaniji, te se razvio kasnije kao posljedica Napoleonovih osvajanja. Književni romantizam bio je usko povezan s oživljavanjem nacionalnih osjećaja u malim i pokorenim zemljama i kulturalni nacionalizam bio je uvod u [[Revolucija 1848–1849.|revolucije 1848.-1849.]] ====Poljska==== Kao početak [[Romantizam u Poljskoj|romantizma u Poljskoj]] uzima se objavljivanje prvih pjesama [[Adam Mickiewicz|Adama Mickiewicza]] [[1822.]], dok pokret završava s gušenjem [[Siječanjski ustanak|Siječanjskog ustanka]] iz [[1863.]] protiv [[Rusija|Rusije]]. Pokret je bio vrlo jako označen interesom za poljsku povijest.<ref>Leon Dyczewski, ''Values in the Polish cultural tradition'' (2002) str. 183</ref> Poljski je romantizam oživio staru tradiciju [[sarmatizam|sarmatizma]] poljskog plemstva [[šlahta]] (''[[szlachta]]''). Oživljavaju se stare tradicije i običaji i stvara se pozitivan stav prema poljskom mesijanskom pokretu, isto tako i preko radova velikih poljskih pjesnika kao npr. Adam Mickiewicz ([[Pan Tadeusz]]), [[Juliusz Słowacki]] i [[Zygmunt Krasiński]] i pisaca proze kao [[Henryk Sienkiewicz]]. Ova bliska veza između poljskog romantizma i poljske povijesti postaje jedna od kvaliteta koje definiraju književnost u razdoblju romantizma u Poljskoj, što ga čini različitim u odnosu na druge države. Druge zemlje, naime, neće patiti od gubitka nacionalne državnosti kao što je to bio slučaj s Poljskom.<ref>Christopher J. Murray, ''Encyclopedia of the romantic era, 1760–1850'' (2004) svezak 2. str. 742.</ref> ====Italija==== [[Datoteka:Grecian-Gothic neoclassical-romantic style-contrast 1816-Repton.jpg|mini|300px|Crtež koji tumači kontrast između neoklasičnog i romantičnog stila u arhitekturi i pejzažnoj umjetnosti (u tekstu je definiran kao "grčki i "gotički" stil), 1816.]] Romantizam u talijanskoj književnosti bio je minorni pokret, ali ipak značajan. On službeno počinje 1816. nakon što je [[Germaine de Staël]] napisala članak u časopisu ''Biblioteca italiana'' s naslovom ''Sulla maniera e l'utilità delle traduzioni'', čime poziva talijansku javnost da odbaci [[neoklasicizam]] i da započinje proučavanje novih autora iz drugih zemalja. Prije tog trenutka, [[Ugo Foscolo]] je već objavio pjesme u kojima se naslućuju romantične teme. Najznačajniji pisci romantizma u Italiji su [[Ludovico di Breme]], Pietro Borsieri i [[Giovanni Berchet]]. Poznatiji autori kao [[Alessandro Manzoni]] i [[Giacomo Leopardi]] bili su pod utjecajem [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] s primjesama romantizma i klasicizma.<ref>{{cite book |title=La nuova enciclopedia della letteratura |publisher=Garzanti |location=Milan |year=1985 |pages=str. 829.}}</ref> ====Španjolska==== Romantizam se u Španjolskoj razvio u poznati književni pokret s velikim brojem pjesnika i dramskih pisaca. Najpoznatiji španjolski pjesnik tog doba bio je [[José de Espronceda]]. Nakon njega slijedili su drugi pjesnici kao [[Gustavo Adolfo Bécquer]], [[Mariano José de Larra]] i dramski pisac [[José Zorrilla]], autor djela ''[[Don Juan Tenorio]]''.Prije njih valja spomenuti preromantičare [[José Cadalso|Joséa Cadalsa]] i [[Manuel José Quintana|Manuela Joséa Quintane]].<ref>Philip W. Silver, ''Ruin and restitution: reinterpreting romanticism in Spain'' (1997.) str. 13.</ref> Gluma [[Antonio García Gutiérrez|Antonia Garcíe Gutiérreza]] bila je adaptirana za produkciju opere ''Il trovatore'' ("Trubadur"). U [[Katalonija|Kataloniji]] i [[Galicija, Španjolska|Galiciji]] došlo je do naglog porasta broja pisaca na lokalnim jezicima, kao npr. [[Jacint Verdaguer]] i u Galiciji [[Rosalía de Castro]], dvije osnovne figure nacionalnog buđenja i pokreta [[Renaixença]] i [[Rexurdimento]].<ref>Gerald Brenan, ''The literature of the Spanish people: from Roman times to the present'' (1965.) str. 364.</ref> ====Portugal==== Moderno portugalsko ojesništvo dodatno se razvilo radom romantičarskog pisca [[Almeida Garrett|Almeide Garretta]], vrlo plodnog pisca koji je pridonio oblikovanju žanra svojim remek djelom ''[[s:pt:Folhas Caídas|Folhas Caídas]]'' (1853). Ovaj istinski osobni stil kasnog romantizma zadržat će se do početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]], osobito kroz djela [[Alexandre Herculano|Alexandrea Herculanoa]], [[Cesário Verde|Cesária Verdea]] i [[António Nobre|Antónia Nobrea]]. Rana ekspresija portugalskog romantizma može se naći već kod [[Manuel Maria Barbosa du Bocage|Manuela Marie Barbose du Bocagea]], pogotovo u njegovim sonetima iz kraja [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. ===Južna Amerika=== Na južnoamerički romantizam najviše je utjecao [[Esteban Echeverría]], čije je najplodnije razdoblje bilo 1830-ih i 1840-ih. Njegova djela obilježena su mržnjom prema argentinskom diktatoru [[Juan Manuel de Rosas|Juanu Manuelu de Rosasu]] i prepuna tema krvi i užasa. Echeverría je u opisu nasilja Rosasove diktature koristio metaforu klaonice. Brazilski romantizam dijeli se na tri različita razdoblja. Prvo razdoblje uglavnom se usredotočilo na izgradnju osjećaja nacionalnog jedinstva, te je koristio ideal herojskog Indijanca. Neki primjeri ovog razdoblja su "''Iracema''" i "''O Guarani''" [[José de Alencar|Joséa de Alencara]], i zbirka pjesama "Pjesme prognanstva" (''Canção do Exílio'') [[Gonçalves Dias|Gonçalvesa Diasa]]. Drugo se razdoblje ponekad naziva [[ultraromantizam]] i karakterizira ga jak utjecaj europskih tema i tradicija, kao što su [[melankolija]], tuga i očajanje za neuzvraćenom ljubavlju. Goethe i Lord Byron često se citiraju u tim djelima. Treće razdoblje karakterizira socijalno pjesništvo, pogotovo abolicionistički pokret, a najznačajniji predstavnik ovog razdoblja je [[Castro Alves]].<ref>Roberto González Echevarría and Enrique Pupo-Walker, ''The Cambridge History of Latin American Literature: Brazilian Literature'' (1996) svezak 2 str. 367.</ref> ===Sjeverna Amerika=== [[Datoteka:Cole Thomas The Course of Empire The Savage State 1836.jpg|mini|300px|[[Thomas Cole]], ''[[Prokletstvo carstva]]: divljaštvo'' (1 od 5), 1836.]] Romantično pjesništvo u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] započinje objavljivanjem pjesama "''To a Waterfowl''" američkog pjesnika [[William Cullen Bryant|Williama Cullena Bryanta]]. Preteča američke romantične [[Gotička fikcija|gotičke literature]] bili su [[Washington Irving]] s kratkim pričama "Legenda o sanjivoj dolini" (''The Legend of Sleepy Hollow'') iz [[1820.]] i ''Rip Van Winkle'' iz [[1819.]] Godine [[1823.]] [[James Fenimore Cooper]] objavljuje zbirku od pet priča "Priče o kožnoj čarapi" (''Leatherstocking Tales'') dajući naglasak na herojsku jednostavnost i žive opise pejzaža mitiziranog američkog zapada kojeg obitavaju "[[Plemeniti divljak|plemeniti divljaci]]", slični [[Rousseau]]ovoj filozofskoj teoriji, personaliziranoj u [[Uncas]]u, liku iz povijesnog romana "Posljednji Mohikanac" (''The Last of the Mohicans''). Mračno pjesništvo [[Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poea]] karakterizirano pisanjem [[balada]] imalo je veći utjecaj u Francuskoj nego u domovini. Američki romantični roman doseže vrhunac [[1850.]] objavljivanjem romana "Grimizno slovo" (''[[The Scarlet Letter]]'') [[Nathaniel Hawthorne|Nathaniela Hawthornea]]. Kod kasnijih [[Transcendentalizam|transcendentalističkih]] pisaca kao [[Henry David Thoreau|Henryja Davida Thoreaua]] i [[Ralph Waldo Emerson|Ralpha Walda Emersona]] još se uvijek nazire utjecaj romantizma, kao i u romantičnom realizmu [[Walt Whitman|Walta Whitmana]]. Pjesme [[Emily Dickinson]], koje gotovo nitko nije čitao za njenog života i [[Herman Melville|Melvilleov]] roman ''[[Moby-Dick]]'' mogli bi se uzeti kao sažetak američke romantične književnosti. Početkom [[1880-ih]], međutim, psihološki i [[socialni realizam|socijalni realizam]] počinje istiskivati romantizam kao stil pisanja romana. ====Utjecaj europskog romantizma na američke pisce==== Europski pokret romantizma počinje vršiti utjecaj u Amerikama u ranom [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Američki romantizam bio je višeznačan i individualistički kao i onaj europski. Isto kao i europski romantičari i oni američki su pokazali visoku razinu moralnog entuzijazma, odanost individualizmu, naglasak na intuitivnoj percepciji i pretpostavku da je priroda inherentno dobra, a društvo ispunjeno pokvarenošću.<ref name="George L 1997 p 613">George L. McMichael and Frederick C. Crews, eds. ''Anthology of American Literature: Colonial through romantic'' (6th ed. 1997) p 613</ref> Romantizam postaje popularan u američkoj politici, filozofiji i umjetnosti. Pokret se poziva na američki revolucionarni duh, kao i nastojanje ka oslobođenju od stroge religijske tradicije ranih naseobina. Romantičari su odbacivali i racionalizam i religijsko učenje. Zalagali su se za otpor [[Kalvinizam|kalvinizmu]], koji podrazumijeva vjerovanje da je sudbina svakog pojedinca već predodređena. Pokret romantizma bio je začetnik [[Transcendentalizam|transcendentalizmu]] New Englanda, koji je opisivao manje restriktivni odnos između Boga i Svemira. Ova nova filozofija prikazuje individuu u osobnijem, intimnijem odnosu s Bogom. I transcendentalizam i romantizam Americi promicali su slične ideje, oba pokreta su davala prednost osjećajima ispred razuma, osobnu slobodu izražavanja nasuprot ograničenjima tradicije i običaja. To je često podrazumijevalo ushićeni odnos naspram prirode. Ohrabrivalo se i odbacivanje grubog, krutog kalvinizma s obećanjem novog procvata američke kulture.<ref name="George L 1997 p 613"/><ref>"Romanticism, American," in ''The Oxford Dictionary of American Art and Artists'', Ann Lee Morgan (Oxford University Press, 2007.) [http://www.oxfordreference.com/views/ENTRY.html?subview=Main&entry=t238.e1140 online]</ref> Američki romantizam prigrlio je individualizam i odbacivao je ograničenja, kako [[Neoklasicizam|neoklasicizma]] tako i religijske tradicije. Romantični pokret u Americi stvorio je novi književni žanr koji i danas ima utjecaj na američke pisce. [[Roman]]i, kratke priče, i pjesme zamijenili su [[propovijed]]i i spise davnih vremena. Književnost romantizma bila je osobna, intenzivna i opisivala je emocije više od bilo kojeg djela neoklasične književnosti. Američka obuzetost slobodom postaje veliki izvor motivacije za romantične pisce i mnogi su bili oduševljeni slobodnim izražavanjem emocija bez velikog straha od ismijavanja i polemika. Davali su također veliki naglasak na psihološku karakterizaciju likova, a glavni lik najčešće pokazuje krajnju osjećajnost i uzbuđenost.<ref>The relationship of the American poet Wallace Stevens to Romanticism is raised in the poem [[Another Weeping Woman]] and its commentary.</ref> Djela romantizma razlikuju se od prethodnih djela zato što se obraćaju široj publici, djelomično i zbog šire distribucije knjiga i njihove manje cijene.<ref name="ReferenceA"/> Razdoblje romantizma je karakteristično po povećanom broju žena spisateljica i po značajnom povećanju ženske čitateljske publike. ==Romantizam u likovnoj umjetnosti== {{Glavni|Slikarstvo romantizma}} [[Datoteka:Thomas Jones - The Bard (1774).jpg|mini|300px|''Bard'', ulje na platnu velškog slikara [[Thomas Jones|Thomasa Jonesa]] iz 1774., karakteristična kombinacija romantizma i nacionalizma.]] Romantizam u vizualnim umjetnostima najprije se manifestirao u [[Pejzaž (likovni)|slikanju pejzaža]], kada su u ranim 1760-ima britanski umjetnici započeli sa slikanjem divljine i oluja, kao i [[gotika|gotičke arhitekture]]. [[Caspar David Friedrich]] i [[William Turner]] rođeni su s godinom dana razlike [[1774.]] i [[1775.]] i doveli su njemačko i englesko slikarstvo pejzaža do svog ekstrema upravo u razdoblju romantizma, iako su se obojica obrazovali kada su prvi oblici romantizma već bili prisutni u likovnoj umjetnosti. [[John Constable]], rođen [[1776.]], bio je bliže engleskoj tradiciji slikanja pejzaža, ali njegove slike velikog formata, tzv. "šestostopaši" inzistirale su na herojskom statusu djela zavičaja u kojem je odrastao, što je bio izazov hijerarhiji kategorija koja je degradirala pejzažno slikarstvo na niži status. Turner je također slikao vrlo velike pejzaže, prije svega morske, kao i pejzaže sa sitnim figurama pretvarajući tako djelo u [[povijesno slikarstvo]] u maniri [[Claude Lorrain|Claudea Lorraina]], slično kasnobaroknom umjetniku [[Salvator Rosa|Salvadoru Rosi]] čiji su pejzaži sadržavali elemente koje su romantičari često koristili i ponavljali. Friedrich je pak mnogo koristio usamljene pojedinačne figure ili oblike kao npr. križeve postavljene unutar ogromnog pejzaža, "pretvarajući ih tako u sliku prolaznosti ljudskog života i predosjećanje smrti".<ref>Novotny, 96. – 101., 99. citat</ref> Drugi su umjetnici u svojim djelima izražavali osjećaje koji su se priklanjali [[Misticizam|mistici]], mnogi od njih su tako napuštali klasično crtanje i proporcije. Među takve spadaju [[William Blake]] i [[Samuel Palmer]], drugi pripadnici romantičarskog umjetničkog pokreta [[Ancients]] u Engleskoj i [[Philipp Otto Runge]] u Njemačkoj. Kao i Friedrich, nitko od ovih umjetnika nije imao značajniji utjecaj na slikarstvo [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nakon njihove smrti. Tek je u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] došlo do njihovog ponovnog otkrića, iako je Blake bio otprije poznat kao pjesnik. Vodeći norveški slikar tog doba [[Johan Christian Dahl]] bio je pod jakim utjecajem Caspara Friedricha. Drugi romantičarski umjetnički pokret tzv. [[nazarenci]] smješten je u Rimu, a činili su ga njemački i austrijski slikari. Ovaj je pokret bio aktivan od [[1810.]] i krenuo je drugačijim putem, dajući naglasak na medijevalizaciji povijesnog slikarstva s religioznim i nacionalističkim temama.<ref>Novotny, 112–121</ref> [[Datoteka:Anne-Louis Girodet-Trioson 001.jpg|lijevo|mini|[[Anne-Louis Girodet de Roussy-Trioson]], ''[[Ossian]] prima duhove francuskih heroja'', 1800. – 1802.]] Romantizam se u francuskoj umjetnosti pojavio sa zakašnjenjem zbog jakog utjecaja [[neoklasicizam|neoklasicizma]] na akademskoj razini, ali u [[Napoleon Bonaparte|napoleonskom]] razdoblju postaje sve više popularan, u početku u obliku povijesnog slikarstva podređenog propagandi novog režima. Među najranijim primjerima režimskog romantičnog slikarstva je [[Anne-Louis Girodet de Roussy-Trioson|Girodetovo]] djelo ''[[Ossian]] prima duhove francuskih heroja'', za Napaleonov dvorac [[Château de Malmaison]]. Girodetov stari učitelj [[Jacques-Louis David]] bio je zbunjen i razočaran smjerom svog učenika, te je izjavio: "Ili je Girodet lud, ili ja ne znam ništa o likovnoj umjetnosti".<ref>Honour, 184. – 190., 187. citat</ref> Nova generacija francuske škole,<ref>Walter Friedlaender, ''From David to Delacroix'', 1974, remains the best available account of the subject.</ref> razvija vlastiti romantični stil, koji se uglavnom koncentrira na povijesno slikarstvo s političkom porukom. [[Théodore Géricault]] (1791. – 1824.) postigao je svoj prvi uspjeh sa slikom ''[[Chasseur u jurišu]]'', herojskoj vojnoj figuri inspiriranoj [[Rubens]]om, na [[Pariški Salon|Pariškom Salonu]] 1812., ali njegovo sljedeće bitno djelo, ''[[Splav Meduze]]'' iz 1821., postaje najveće dostignuće romantičnog povijesnog slikarstva, s u ono vrijeme snažnom antivladinom porukom. [[Eugène Delacroix]] (1798. – 1863.) postiže svoj prvi uspjeh na Salonu s djelima ''[[Danteov čamac]]'' (1822.), ''[[Pokolj na Khíosu|Pokolj na Khiosu]]'' (1824.) i ''[[Sardanapalova smrt]]'' (1827.). Druga od gore navedenih slika iz [[Grčki rat za nezavisnost|Grčkog rata za nezavisnost]], završena je iste godine Byronove smrti u istom ratu, a posljednja je inspirirana jednom od scena iz Byronovog djela. Uz [[Shakespeare]]a, Byron je bio inspiracija mnogih Delacroixovih djela. On je također dugo boravio u Sjevernoj Africi i naslikao mnoge scene arapskih ratnika jahača. Njegova slika ''[[Sloboda vodi narod]]'' (1830.) je zajedno s ''Meduzom'', jedna od najpoznatijih djela francuskog slikarstva romantizma. Termin "[[povijesno slikarstvo]]" koristi se još od talijanske [[renesansa|renesanse]] općenito za slikanje velike skupine figura, u romantizmu uistinu postaje slikarstvo povijesnih scena, koje postaju dominantne u odnosu na one religijske i one s temom klasične mitologije.<ref>[http://www.metmuseum.org/toah/hd/roma/hd_roma.htm Heilbrunn Timeline of Art History]</ref> [[Datoteka:Cavalier gaulois pont d'iena RG am face.jpg|mini|''Galski konjanik'' francuskog kipara [[Antoine-Augustin Préault|Antoinea-Augustina Préaulta]], [[Pont d'Iéna]], Pariz]] [[Francisco Goya]] je definiran kao "posljednji veliki slikar u čijoj su umjetnosti misao i promatranje uravnoteženi i kombinirani u oblikovanju besprijekornog jedinstva".<ref>Novotny, 142</ref> Međutim, do koje se mjere Goya može definirati romantičarem je složeno pitanje. U Španjolskoj je naime još uvijek trajala borba za uvođenje vrijednosti [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], a Goya je bio jedan od njegovih pobornika. Demonska i antiracionalna čudovišta proizašla iz njegove mašte samo su površno nalik na one iz gotičkih fantazija u Sjevernoj Europi, a on je u mnogo čemu ostao privržen [[klasicizam|klasicizmu]] i [[realizam|realizmu]] svog obrazovanja, te je s veseljem prigrlio realizam kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref>Novotny, 133. – 142.</ref> On je, međutim, više od bilo kojeg drugog slikara svog doba, bio primjer romantičnih vrijednosti prikazivanja umjetnikovih osjećaja i osobnog svijeta imaginacije.<ref>Hughes, 279. – 280.</ref> S ostalim romantičnim slikarima dijelio je također i slobodnije rukovanje kistom, s naglaskom na neravninama stvorenima potezom kista i na [[impasto|impastu]], što se u neoklasicizmu izbjegavalo u korist skromnijeg nanošenja boje. [[Kiparstvo]] je u velikoj mjeri pružalo otpor utjecaju romantizma, djelomično iz tehničkih razloga, pošto se najcjenjeniji materijal tog doba, [[mramor]], nije dao oblikovati u teatralne i otvorene geste. Vodeći europski kipari tog doba, [[Antonio Canova]] i [[Bertel Thorvaldsen]], radili su u [[Rim]]u i bili su uvjereni [[neoklasicizam|neoklasičari]], nimalo voljni unijeti elemente srednjovjekovnog kiparstva, što bi mogao biti jedan od mogućih početaka romantične skulpture. Romantično kiparstvo razvilo se uglavnom u Francuskoj, dok je s izuzetkom nekolicine kipara primjerice [[Rudolf Maison|Rudolfa Maisona]] bilo gotovo nepostojeće u Njemačkoj.<ref>McKay, James, ''The Dictionary of Sculptors in Bronze'', Antique Collectors Club, London, 1995</ref> Najpoznatiji kipar tog pokreta u Francuskoj bio je [[François Rude]], najviše poznat kao neformalni predvodnik grupe kipara iz [[1830-ih]] smještene u blizini [[Slavoluk pobjede|Slavoluka pobjede]] u Parizu, [[David d'Angers|Davida d'Angersa]] i [[Auguste Préault|Augustea Préaulta]]. Préaultov brončani [[Reljef (umjetnost)|reljef]] ''Klanje'' ([[francuski|fr.]]: ''La Tuerie''), koji prikazuje strahote ratova s naglašenom strašću, izazvao je takav skandal na [[Pariški Salon|Pariškom Salonu]] [[1834.]] da je sam Préault bio otjeran iz ove godišnje izložbe sa zabranom izlaganja od čak dvadeset godina.<ref>Novotny, 397., 379.–384.</ref> Najznačajniji romantični kipar u Italiji bio je [[Lorenzo Bartolini]].<ref>{{cite book |title=Dizionario di arte e letteratura |publisher=Zanichelli |location=Bologna |year=2002 |pages=544.}}</ref> <gallery class="center" widths="160px" heights="160px"> File:El Tres de Mayo, by Francisco de Goya, from Prado thin black margin.jpg|[[Francisco Goya]], ''[[Treći svibnja 1808.]], 1814. File:Theodore Gericault Raft of the Medusa-1.jpg|[[Théodore Géricault]], ''[[Splav Meduze]]'', 1819. File:La Liberté guidant le peuple - Eugène Delacroix - Musée du Louvre Peintures RF 129 - après restauration 2024.jpg|[[Eugène Delacroix]], ''[[Sloboda vodi narod]]'' 1830. File:The Fighting Temeraire, JMW Turner, National Gallery.jpg|[[William Turner]], [[''Tegljenje odvažne Téméraire na rezalište'']], 1839. </gallery> U Francuskoj se povijesno slikarstvo idealizirane srednjovjekovne i renesansne tematike naziva [[Stil Troubadour|''stilom Troubadour'']], pojam koji nema ekvivalenata u drugim državama, premda su se isti trendovi i tamo zbivali. Delacroix, [[Ingres]] i [[Richard Parkes Bonington]] svi su slikali u tom stilu, kao i manje poznati [[Pierre-Henri Révoil]] (1776. – 1842.) i [[Fleury-François Richard]] (1777. – 1852). Njihove su slike često malog formata, prikazuju intimne privatne ili anegdotske ili vrlo dramatične trenutke. Životi velikih umjetnika, kao primjerice [[Rafael|Raffaella]] zabilježeni su s istim značajem kao životi vladara, a često su prikazivane i fikcijske figure. Fleury-Richardov ''Valentina od Milana jadikuje za muževom smrću'', prikazana je na Pariškom Salonu što označava početak tog stila, koji je trajao do sredine 19. stoljeća, nakon čega je zamro pojavom akademskog povijesnog slikarstva umjetnika kao [[Paul Delaroche]].<ref>Noon, throughout, especially str. 124.-155.</ref> [[Datoteka:Hayez, Fracesco - Crusaders Thirsting near Jerusalem - 1836-50.jpg|mini|300px|[[Francesco Hayez]], ''Žedni križari u blizini Jeruzalema'']] Još jedan karakterističan trend romantizma bio je prikaz vrlo velikih apokaliptičnih povijesnih scena, gdje se kombiniraju ekstremni prirodni fenomeni ili Božji bijes s ljudskom katastrofom u pokušaju da se nadmaši ''Splav Meduze''. Danas se često vuče analogija takvih likovnih djela s modernim prikazom katastrofe u holivudskim filmovima. Vodeći engleski slikar ovog stila bio je [[John Martin]]. U njegovim su slikama ljudske figure prikazivane u vrlo malom formatu kako bi se istaknula njihova beznačajnost i nemoć u odnosu na potrese i oluje, u pokušaju spašavanja od biblijskih nesreća ili događaja u [[Sudnji dan|posljednjim danima]]. Druga djela, uključujući i Delacroixovu ''[[Sardanapalova smrt|Sardanapalovu smrt]]'' prikazuju veće figure, inspirirana ranijim djelima, pogotovo [[Poussin]]a i [[Rubens]]a, ali s naglašenom emocionalnošću i specijalnim efektima. Mnogi drugi slikari u ostalim dijelovima Europe prihvaćaju romantični stil: U Rusiji [[Orest Kiprenski]], [[Vasilij Tropinin]] i [[Ivan Ajvazovski]] koji se specijalizirao za prikaz morskih scena, te u Norveškoj [[Hans Gude]] sa svojim poznatim prikazima [[fjord]]ova. Vodeći umjetnik romantizma u Italiji bio je [[Francesco Hayez]] (1791. – 1882.) koji je djelovao sredinom 19. stoljeća u [[Milano|Milanu]]. Njegova duga, plodna i vrlo uspješna karijera započela je u znaku [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], potom je slijedilo dugo romantično razdoblje i na posljetku završava kao sentimentalni slikar mladih djevojaka. Za njegove romantične faze stvorio je mnoge povijesne prikaze u "trubadurskom" stilu, ali u vrlo velikom formatu, pod značajnim utjecajem [[Gian Battista Tiepolo|Tiepola]] i drugih [[Barok|kasnobaroknih]] talijanskih majstora. Književni romantizam u [[SAD]]-u imao je svoj ekvivalent u vizualnim umjetnostima, najviše u isticanju neukroćene američke prirode u [[Pejzaž (likovni)|pejzažima]] umjetničke škole [[Škola rijeke Hudson|Hudson River]]. Slikari kao [[Thomas Cole]], [[Albert Bierstadt]], [[Frederic Edwin Church]] i drugi često su prikazivali romantične teme u svojim djelima. Ponekad su slikali i drevne ruševine [[Stari svijet|Starog svijeta]], kao primjerice Churchevo djelo ''Izlazak Sunca u Siriji''. Ova su djela bila izraz gotskih osjećaja smrti i propadanja. Nastojali su također prikazati ideal romantizma o moćnoj prirodi koja će nadživjeti prolazne čovjekove tvorevine. Najčešće su nastojali raditi na način da se razlikuju od svojih europskih kolega tako što su oslikavali isključivo američke scene i pejzaže. Ovu ideju o američkom identitetu u svijetu umjetnosti nalazimo u pjesmi [[William Cullen Bryant|W. C. Bryanta]], "Coleu, pjesniku, na polasku u Europu" ([[engleski|eng.]]: ''To Cole, the Painter, Departing for Europe''), u kojoj Bryant potiče Colea da upamti snažne scene koje se mogu vidjeti samo u Americi. Neki su američki slikari promicali književnu ideju o “plemenitom divljaku” (kao npr. slika Alberta Bierstada ''[[The Rocky Mountains, Lander's Peak]]'') idealiziranim prikazivanjem života [[Sjevernoamerički Indijanci|Sjevernoameričkih Indijanaca]] u harmoniji s prirodom. Djela Thomasa Colea teže ka [[alegorija|alegoriji]], vrlo otvoreno u seriji slika ''[[Put života]]'' ([[engleski|en.]]: ''The Voyage of Life'') naslikanih u ranim 1840-ima, koje prikazuju etape života usred strašne i ogromne prirode. <gallery class="center" widths="160px" heights="160px"> File:Thomas Cole - The Voyage of Life Childhood, 1842 (National Gallery of Art).jpg|[[Thomas Cole]], ''[[Put života|Put života - djetinjstvo]]'', jedna od četiri scene iz serije slika ''[[Put života]]'', 1842. File:William Blake - Albion Rose - from A Large Book of Designs 1793-6.jpg|[[William Blake]], ''[[Albion]]'', 1794. - 1795. File:Le poeme de lAme-14-Louis Janmot-MBA Lyon-IMG 0497.jpg|[[Louis Janmot]], iz serije "Pjesma duše", prije 1854. File:Thomas Cole - The Voyage of Life Old Age, 1842 (National Gallery of Art).jpg|Thomas Cole, 1842., ''[[Put života|Put života - starost]]'' </gallery> === Romantizam u arhitekturi === [[Datoteka:Neuschwanstein Castle LOC print.jpg|mini|[[Christian Jank]], Eduard Riedel i Georg Dollmann, ''Dvorac [[Neuschwanstein]]'', [[1886.]], [[Bavarska]].]] {{glavni|historicizam}} U Engleskoj, koja nije imala bogatu [[Antika|antičku]] i [[Renesansa|renesansnu]] tradiciju, javila se težnja za obnovom [[Gotika|gotike]] kao zaboravljenog srednjovjekovnog stila koji je imao originalne engleske inačice. Najznačajniji primjer takve arhitekture je zgrada ''[[Londonski parlament|Parlamenta u Londonu]]'' arhitekata [[Sir Charles Barry|sir Charlesa Barryja]] i [[Welby Pugin|Welbya Pugina]] koji je otpočet [[1836.]] g. Kasnije se u Francuskoj javila želja za obnovom [[barok]]ne dramatike i raskoši u arhitekturi. Najskladnije djelo neobarokne arhitekture je zgrada ''[[Opera Garnier|Opere u Parizu]]'' (1861. – 1874.) arhitekta [[Charles Garnier|Charlesa Garniera]]. No, najočitije djelo romantičarske arhitekture je dvorac ''[[Neuschwanstein]]'', rezidencija za odmor [[Bavarija|Bavarskog]] kralja [[Ludvig II. Bavarski|Ludovika]] koji je bio zaluđen [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] [[Bajka|bajkovitim]] [[Dvorac|dvorcima]]. ==Romantizam u glazbi== {{Glavni|Glazba romantizma}} [[Datoteka:Beethoven.jpg|mini|[[Ludwig van Beethoven]], ulje na platnu [[Joseph Karl Stieler|Josepha Karla Stielera]], 1820.]] Romantizam u glazbi je uglavnom njemački fenomen, toliko da ga jedno ugledno referentno djelo definira u pojmovima "uloge glazbe u estetici njemačkog romantizma".<ref>Boyer 1961, 585.</ref> Druga francuska enciklopedija tvrdi da se njemački temperament općenito "može opisati kao dubok utjecaj romantizma na njemačke glazbenike" i da je jedini istinski predstavnik romantizma u francuskoj glazbi [[Hector Berlioz]], dok je u Italiji jedino veliko ime romantizma [[Giuseppe Verdi]], "neka vrsta opernog [Victora] Hugoa, obdarenog istinskim genijem za dramatične efekte". U svakom slučaju, velika popularnost njemačke romantične glazbe pokrenula je, "što zbog imitacije, što iz reakcije", često nacionalistički inspiriranu modu među poljskim, češkim, mađarskim, ruskim i skandinavskim glazbenicima, uspješnu više "iz neglazbenih svojstava nego zbog istinske umjetničke vrijednosti samih djela".<ref>Ferchault 1957.</ref> [[Datoteka:NiccoloPaganini.jpeg|lijevo|mini|[[Jean Auguste Dominique Ingres]], ''Portret [[Niccolò Paganini|Niccolòa Paganinija]]'', 1819.]] Premda pojam "romantizam" kad se odnosi na glazbu podrazumijeva razdoblje od [[1800-ih]] do [[1850-ih]], drugdje do [[1900-ih]], suvremeno korištenje "romantičnog" na glazbu ne podudara se s izvornim značenjem. Jedno od najranijih korištenja ovog pojma u glazbi nalazimo [[1789.]] u djelu ''Mémoires'' [[André Grétry|Andréa Grétrya]].<ref>Grétre 1789.</ref> Ovo je korištenje pojma od posebnog interesa jer je to francuski pisani izvor o pojavi u kojoj su dominirali Nijemci, ali i zato što eksplicitno priznaje utjecaj [[Jean-Jacques Rousseau|Jeana-Jacquesa Rousseaua]] (on sam je između ostalog bio kompozitor) i time uspostavlja vezu s jednom od najutjecajnijih ličnosti na pokret romantizma općenito.<ref name="Samson 2001">Samson 2001.</ref> Godine 1810. [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann|Ernst Hoffmann]] je imenovao [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]], [[Joseph Haydn|Haydna]] i [[Ludwig van Beethoven|Beethovena]] "trojicom majstora instrumentalne skladbe" koji "udišu jedan i isti romantični duh". On opravdava ovaj nazor na temelju dubine ekspresije ovih kompozitora i njihove markantne individualnosti. Prema Hoffmanovom mišljenju, u Haydnovoj muzici, prevladava "dječačko, spokojno raspoloženje", dok nas Mozart (npr. u [[Simfonija br. 39 (Mozart)|Simfoniji br. 39]]) "vodi u dubinu duhovnog svijeta", s elementima straha, ljubavi i tuge, "s predosjećajem beskonačnog… u vječnom plesu sfera". [[Ludwig van Beethoven|Beethovenova]] glazba, s druge strane, zrači osjećajem "čudovišnog i nemjerljivog" s boli beskrajne čežnje koja "gori u našim prsima u potpuno koherentnom suglasju svih strasti".<ref>Hoffmann 1810, col. 632.</ref> Ovo uzdizanje u vrednovanju čistih emocija rezultirala je uzdizanju glazbe iz podređene pozicije u odnosu na pisanu i vizualnu umjetnost u kojoj se nalazila u [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstvu]]. Budući da se glazba smatrala slobodnom od ograničenja razuma, likova, i bilo kojeg drugog određenog koncepta, mnogi su je autori, kao [[Wilhelm Heinrich Wackenroder|Wackenroder]] i [[Ludwig Tieck|Tieck]] kasnije i [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling|Schelling]] i [[Richard Wagner|Wagner]], smatrali nadmoćnom u odnosu na druge umjetnosti, onu koja najbolje može izraziti tajne svemira, evocirati svijet duha, beskonačnost i apsolut.<ref>Boyer 1961., str. 585. – 586.</ref> Kronološko podudaranje glazbenog i književnog romantizma trajalo je do sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]], sve dok [[Richard Wagner]] nije ocrnio muziku [[Meyerbeer]]a i [[Hector Berlioz|Berlioza]] kao "[[neoromantizam|neoromantičnu]]": "Opera, na koju ćemo se sada vratiti, progutala je također i Berliozov neoromantizam kao punašnu ukusnu kamenicu, čija joj je probava dala novi svježi i bogat izgled".<ref>Wagner 1995., str. 77.</ref> Tek je krajem 19. stoljeća novonastala znanstvena disciplina ''Musikwissenschaft'' ([[muzikologija]]), predložila razlikovanje između klasičnog razdoblja u glazbi i onog romantičnog. Ključna figura ovog trenda bio je [[Guido Adler]], koji je smatrao Beethovena i [[Franz Schubert|Franza Schuberta]] kao tranzicijske, ali esencijalno klasične kompozitore, dok je romantizam dosegao potpunu zrelost tek s postbetovenovskom generacijom kompozitora kao što su [[Frédéric Chopin]], [[Robert Schumann]], Berlioz, i [[Franz Liszt]]. Iz Adlerovog viđenja, vidljivih u knjigama kao ''Der Stil in der Musik'' (1911.), skladatelji [[Nova njemačka škola|Nove njemačke škole]] i razni nacionalistički kompozitori kasnog 19. stoljeća nisu bili romantičari već "moderni" ili "realisti" (po analogiji iz područja slikarstva i književnosti) i takva podjela ostaje dominantna kroz prva desetljeća 20. stoljeća.<ref name="Samson 2001"/> U drugoj četvrtini [[20. stoljeće|20. stoljeća]], svijest da je početkom 1900-ih došlo do radikalnih promjena u glazbenoj sintaksi izazvala je novi preokret u povijesnom gledištu, stoga se prijelaz u novo stoljeće gleda kao razdoblje odlučujućeg prekida s glazbenom prošlošću. To je pak dovelo povjesničare glazbe kao [[Alfred Einstein|Alfreda Einsteina]]<ref>Einstein 1947.</ref> da produži "romantičnu eru" u glazbi kroz cijelo 19. stoljeće i prvo desetljeće 20. stoljeća. Ta je ideja ostala u nekim standardnim referentnim djelima kao ''[[The Oxford Companion to Music]]''<ref>Warrack 2002.</ref> i [[Donald Jay Grout|Groutova]] ''History of Western Music'',<ref>Grout 1960., str. 492.</ref> ali je doživjela i kritike. Ugledni njemački muzikolog [[Friedrich Blume]], glavni urednik prvog izdanja ''[[Die Musik in Geschichte und Gegenwart]]'' (1949. – 1986.), prihvatio je raniju poziciju da [[klasicizam]] i romantizam zajedno predstavljaju jedinstveno razdoblje koji je počeo sredinom 18. stoljeća, ali istovremeno tvrdi da se to razdoblje nastavilo u 20. stoljeće, uključujući njegov razvoj između dva svjetska rata u obliku [[ekspresionizam|ekspresionizma]] i [[neoklasicizam|neoklasicizma]].<ref>Blume 1970.; Samson 2001.</ref> Ovo je stajalište prisutno i u nekim istaknutim suvremenim referentnim djelima kao što je ''[[New Grove Dictionary of Music and Musicians]]''<ref name="Samson 2001"/> i novo izdanje ''[[Musik in Geschichte und Gegenwart]]''.<ref>Wehnert 1998.</ref> <gallery class="center" widths="160px" heights="160px"> File:Barabas-liszt.jpg|[[Franz Liszt]], 1847. File:Eugène Ferdinand Victor Delacroix 043.jpg|[[Eugène Delacroix]], ''Portret [[Frédéric Chopin|Frédérica Chopina]],'' 1838. [[File:Chopin-scheffer.jpg|[[Frédéric Chopin]]]] Image:Giuseppe Verdi by Giovanni Boldini.jpg|[[Giovanni Boldini]], ''Portret [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]]'', 1886. File:Robert Schumann 1839.jpg|[[Robert Schumann]], 1839. File:Hector Berlioz.jpg|[[Hector Berlioz]], 1850. File:Richardwagner1.jpg|[[Richard Wagner]], c. 1870-ih Image:Giacomo Meyerbeer nuorempana.jpg|[[Giacomo Meyerbeer]], 1847. File:Mendelssohn Bartholdy.jpg|[[Felix Mendelssohn]], 1839. </gallery> Prema suvremenoj glazbenoj kulturi, romantični glazbenik slijedio je senzibilitet publike srednje klase umjesto dvorskog patrona, kao što je bio slučaj s ranijim glazbenicima i skladateljima. Javnu ličnost tog doba karakterizirala je nova generacija virtuoza koja je postala poznata po svojim solo nastupima, što je utjelovljeno u koncertnim turnejama [[Niccolò Paganini|Paganinija]] i [[Liszt]]a. Dirigent počinje biti značajna figura, o čijem je umijeću ovisila interpretacija sve složenijih glazbenih djela.<ref>Christiansen, 176–78.</ref> ==Romantizam izvan umjetnosti== [[Datoteka:Gallen Kallela The Forging of the Sampo.jpg|mini|[[Akseli Gallen-Kallela]], "Kovanje Sampoa" (''The Forging of the Sampo),'' 1893. Ovaj finski umjetnik tražio je inspiraciju u finskom "nacionalnom epu", ''[[Kalevala|Kalevali]]'']] ===Znanost=== Pokret romantizma je utjecao na mnoge aspekte intelektualnog života, stoga su romantizam i [[znanost]] bile u jakoj vezi, posebno u razdoblju od [[1800.]] do [[1840.]] Na mnoge znanstvenike su utjecale razne inačice djela ''[[Naturphilosophie]]'' [[Johann Gottlieb Fichte|Johanna Gottlieba Fichtea]], kao i djela [[Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling|Schellinga]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegela]] i drugih. Bez da napuštaju [[empirizam]], nastojali su svojim radom otkriti ono što su oni doživljavali kao jedinstvenu i organsku prirodu. Engleski znanstvenik Sir [[Humphry Davy]], istaknuti romantični mislilac, tvrdio je da razumijevanje prirode zahtjeva “stav divljenja, ljubavi i obožavanja, […] osobni doživljaj.”<ref>Cunningham, A., and Jardine, N., ed. ''Romanticism and the Sciences,'' str.15.</ref> Vjerovao je da je znanje dostupno samo onima koji iskreno cijene i poštuju [[priroda|prirodu]]. Samorazumijevanje je važan aspekt romantizma. Ono ima manje veze s čovjekovom sposobnošću razumijevanja prirode (kroz čisti razum) i stoga kontroliranja iste, a više veze s emotivnom privlačnošću povezivanja s prirodom i njenog razumijevanja kroz harmoničnu koegzistenciju.<ref>Bossi, M., and Poggi, S., ed. ''Romanticism in Science: Science in Europe, 1790–1840,'' p.xiv; Cunningham, A., and Jardine, N., ed. ''Romanticism and the Sciences,'' str.2.</ref> ===Historiografija=== Romantizam je vrlo jako, neki će reći i štetno djelovao na [[Historiografija|pisanje povijesti]].<ref>{{cite book |author=E. Sreedharan |title=A Textbook of Historiography, 500 B.C. to A.D. 2000 |url=http://books.google.com/books?id=jJVoi3PIejwC&pg=PR9 |year=2004 |publisher=Orient Blackswan |pages=str. 128.–168.}}</ref> [[Thomas Carlyle]] bio je vrlo utjecajan engleski esejist koji je kasnije postao povjesničar. Osmislio je i objasnio pojam "obožavanja heroja",<ref>u svojim objavljenim predavanjima ''On Heroes, Hero-Worship, and The Heroic in History'' iz 1841,</ref> izdašno je i nekritički hvalio jake vođe kao [[Oliver Cromwell|Olivera Cromwella]], [[Fridrik II. Veliki|Fridrika Velikog]] i [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]]. Romantični nacionalizam imao je u velikoj mjeri negativne efekte na pisanje povijesti [[19. stoljeće|19. stoljeća]], pošto je svaka nacija imala tendenciju stvaranja vlastite inačice povijesti, a kritički stav, često i [[cinizam]], ranijih povjesničara većinom je zamijenjen tendencijom stvaranja romantičnih priča s jasno određenim herojima i zlikovcima.<ref>{{cite book |author=Ceri Crossley |title=French Historians and Romanticism: Thierry, Guizot, the Saint-Simonians, Quinet, Michelet |url=http://books.google.com/books?id=ovaIAgAAQBAJ |year=2002 |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-97668-3}}</ref> [[Nacionalizam|Nacionalistička]] ideologija ovog razdoblja davala je veliki naglasak na rasnoj koherenciji, drevnosti vlastitog naroda i imala je tendenciju veoma precijeniti kontinuitet između prošlih razdoblja i današnjice stvarajući tako nacionalne mitove. Povjesničari 20. stoljeća uložili su velike napore u suzbijanju tih romantičnih povijesnih mitova stvorenih u 19. stoljeću. ===Teologija=== U pokušaju da odijele i zaštite [[Teologija|teologiju]] od znanstvenog [[redukcionizam|redukcionizma]], njemački postprosvjetiteljski teolozi 19. stoljeća vođeni [[Friedrich Schleiermacher|Friedrichom Schleiermacherom]] i [[Albrecht Ritschl|Albrechtom Ritschlom]] krenuli su drugim smjerom. Primijenili su romantični pristup ukorjenjivanja religije u unutarnji svijet ljudskog duha, tako da čovječja osjećajnost i osjetljivost prema duhovnim pitanjima sadrži religiju.<ref>Philip Clayton and Zachary Simpson, eds. ''The Oxford Handbook of Religion and Science'' (2006) str. 161.</ref> ==Romantizam i nacionalizam== {{Glavni|Romantični nacionalizam}} [[Datoteka:Wappers - Episodes from September Days 1830 on the Place de l’Hôtel de Ville in Brussels.JPG|mini|300px|[[Egide Charles Gustave Wappers]], ''Epizoda iz Belgijske Revolucije 1830.,'' Musée d'Art Ancien, [[Bruxelles]], 1834., romantični prikaz zbivanja belgijskog slikara.]] [[Datoteka:Fra Hardanger Gude.jpg|mini|300px|[[Hans Gude]], ''Fra Hardanger,'' 1847. Primjer norveškog romantičnog nacionalizma.]] Jedna od ključnih ideja i najtrajnije naslijeđe romantizma je ideja [[Nacionalizam|nacionalizma]], koja je postala središnja tema romantične umjetnosti i političke filozofije tog doba. Od samih početaka ovog pokreta, fokusiranog na razvoj nacionalnih jezika i [[folklor]]a i davanja značenja lokalnim običajima i tradicijama, do pokreta koji će nanovo iscrtati mapu Europe i dovesti do poziva na samoopredjeljenje nacija, nacionalizam je bio jedan od ključnih medija romantizma, njegove uloge, izražaja i misli. Jedna od najvažnijih funkcija pozivanja na [[srednji vijek]] u to doba bila je ona nacionalistička, a popularno i epsko pjesništvo bili su njeni instrumenti. To je vidljivo u Njemačkoj i Irskoj, gdje se oživljavao fundamentalni germanski i keltski supstrat prisutan prije romanizacije i latinizacije, kao i u [[Katalonija|Kataloniji]] koja je oživljavala katalonstvo prije hispanizacije katoličkih svećenika u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], kad je aragonska kruna spojena s kastiljskim plemstvom. Rani romantični nacionalizam bio je snažno inspiriran [[Rousseau]]om, te idejama [[Johann Gottfried von Herder|von Herdera]] i njegovom tvrdnjom iz [[1784.]] da geografija formira gospodarstvo ljudi i oblikuje njihove običaje i društvo. Priroda nacionalizma se, međutim, dramatično mijenja nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] s [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovim]] dolaskom na vlast i reakcijama drugih nacija. Napoleonov nacionalizam i [[republikanstvo]], djelovali su u početku kao inspiracija pokretima u drugim nacijama: samoopredjeljenje i svijest o nacionalnom jedinstvu bile su navedene kao dva razloga zašto je Francuska sposobna pobijediti druge zemlje na bojnom polju. Ali nakon što je [[Francuska Prva Republika]] postala [[Prvo Francusko Carstvo]], Napoleon više nije inspiracija za nacionalizam, već nacionalizam postaje instrument borbe protiv njega. U [[Prusija|Prusiji]] je razvoj duhovne obnove kao sredstva za borbu protiv Napoleona, zagovarao između ostalih i [[Johann Gottlieb Fichte]], učenik [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]]. Riječ ''[[Volkstum]]'', ili nacionalnost, stvorena je na njemačkom jeziku kao dio otpora protiv tada osvajačkog cara. Fichte je izrazio jedinstvo jezika i nacije u svom obraćanju "njemačkoj naciji" 1806.: <blockquote>Oni koji govore isti jezik združeni su jedni s drugim višestrukošću nevidljivih veza po samoj naravi, puno prije nego što ljudska umjetnost počinje; oni razumiju jedan drugog i imaju moć nastavljanja da se sve jasnije i jasnije sami razumiju; oni pripadaju zajedno i po naravi su jedno i čine neodvojivu cjelinu.... Tek kada se svaki narod, prepušten sebi, razvije i formira u skladu sa svojom osobitom kvalitetom i tek kada se u svakom narodu svaki pojedinac razvije u skladu s tom općom kvalitetom te u skladu sa svojom osobitom kvalitetom - tada i samo tada pojavit će se manifestacija božanstvenosti u svojem istinskom ogledalu kao što bi trebala biti.<ref name="Fichte">{{cite web |url=http://www.fordham.edu/halsall/mod/1806fichte.asp |title=Address to the German Nation |publisher=Fordham University |year=1806 |accessdate=2013-10-01 |author=Fichte, Johann |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814170610/http://www.fordham.edu/halsall/mod/1806fichte.asp |url-status=dead }}</ref></blockquote> Ovaj nacionalistički nazor inspirirao je mnoge autore kao npr. [[Braća Grimm|braću Grimm]] na prikupljanje narodnih priča, na oživljavanje starih epova kao nacionalnih i izmišljanje novih epova predstavljajući ih kao stare, kao primjerice ''[[Kalevala|Kalevale]]'' sastavljene od starih finskih priča i folklora ili ''[[Ossian]]a'' čije je predstavljeno antičko podrijetlo potpuno izmišljeno. Ideja da su bajke, osim ako su kontaminirane vanjskim književnim izvorima, ostale očuvane u izvornom obliku tisuće godina nije bila tipična samo za romantične nacionaliste, ali se odlično uklapala u njihov stav da te priče izražavaju iskonsku prirodu ljudi. Braća Grimm su npr. odbacili mnoge priče koje su sakupili zbog njihove sličnosti s pričama [[Charles Perrault|Charlesa Perraulta]], što je po njihovom mišljenju bio dokaz da nisu autentično njemačke.<ref>Maria Tatar, ''The Hard Facts of the Grimms' Fairy Tales'', p. 31 ISBN 0-691-06722-8</ref> ''[[Trnoružica]]'' je preživjela u njihovoj zbirci samo zato što ih je priča o [[Brynhildr]] uvjerila da je figura uspavane princeze autentično njemačka. Romantizam je igrao ključnu ulogu u nacionalnom buđenju mnogih srednjoeuropskih naroda koji nisu imali svoje nacionalne države, isto kao i u [[Poljska|Poljskoj]], koja je izgubila nezavisnost nakon što je ruska vojska za vrijeme [[Nikola I., ruski car|Nikole I]] ugušila [[Novembarski ustanak]]. Oživljavanje i reinterpretacija drevnih mitova, običaja i tradicija od strane romantičnih pjesnika i slikara poticala je razlikovanje vlastitih kultura od kultura dominantnih nacija i kristaliziranje mitografije romantičnog nacionalizma. Domoljublje, nacionalizam, revolucija i oružana borba za neovisnost postale su također popularne teme u umjetnosti tog razdoblja. ==Galerija== ;Počeci romantizma u 18. stoljeću <gallery class="center" widths="160px" heights="160px"> File:Shipwrec-vernet.jpg|[[Joseph Vernet]], 1759., ''Brodolom'' File:Joseph Wright 004.jpg|[[Joseph Wright of Derby|Joseph Wright]], 1774., ''Špilja u večernjim satima'', [[Smith College|Smith College Museum of Art]], [[Northampton, Massachusetts]] File:John Henry Fuseli - The Nightmare.JPG|[[Henry Fuseli]], 1781., ''Noćna mora'', neoklasični umjetnik čije su teme često nagovještavale romantizam File:Philipp Jakob Loutherbourg d. J. 002.jpg|[[Philip James de Loutherbourg]], ''[[Coalbrookdale noću]]'', 1801., važno mjesto engleske [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]] </gallery> ;Francusko romantično slikarstvo <gallery class="center" widths="160px" heights="160px"> File:An Officer of the Imperial Horse Guards Charging.jpg|[[Théodore Géricault]], ''[[Chasseur u jurišu]]'', oko 1812. File:IngresDeathOfDaVinci.jpg|[[Ingres]], ''Smrt Leornarda da Vincija'', 1818., jedan od njegovih djela u [[stil Troubadour|stilu Troubadour]] File:Eugène Delacroix - Collision of Moorish Horsemen - Walters 376.jpg|[[Eugène Delacroix]], ''Sudar maurskih konjanika'', 1843.–1844. File:Eugène Delacroix - The Bride of Abydos - WGA06224.jpg|[[Eugène Delacroix]], ''Nevjesta iz Abidosa'', prema Byronovoj poemi </gallery> ;Ostalo <gallery class="center" widths="160px" heights="160px"> File:Waterfalls at Subiaco Joseph Anton Koch.jpeg|[[Joseph Anton Koch]], ''Slapovi u Subiacu'' 1812.–1813. File:James Ward - Gordale Scar (A View of Gordale, in the Manor of East Malham in Craven, Yorkshire, the Property of Lord Ribblesdale) - Google Art Project.jpg|[[James Ward]], 1814.–1815., ''Gordale Scar'' File:John Constable The Hay Wain.jpg|[[John Constable]], 1821., ''[[Kola sa sijenom]]'', jedan od Constableovih velikih "šestostopaša" File:J.C. Dahl - Eruption of the Volcano Vesuvius - Google Art Project.jpg|[[J. C. Dahl]], 1826., ''Erupcija [[Vezuv]]a,'' jedan od najbližih Friedrichovih sljedbenika File:The Wood of the Self-Murderers.jpg|[[William Blake]], oko 1824. – 1827., ''[[Gaj samoubojica: Harpije i samoubojice]]'', [[Muzej Tate]] File:Karl Brullov - The Last Day of Pompeii - Google Art Project.jpg|[[Karl Brjulov]], ''[[Zadnji dan Pompeja]], 1833., [[Ermitaž]], [[Sankt Peterburg]], Rusija File:Turner-The Burning of the Houses of Lords and Commons.jpg|[[William Turner]], ''[[Požar u Domu lordova i Domu komuna]]'' (1835.), [[Muzej umjetnosti u Philadelphiji]] File:Hans Gude--Vinterettermiddag--1847.jpg|[[Hans Gude]], ''Zimsko poslijepodne'', 1847., [[Nacionalna galerija Norveške]], [[Oslo]] File:Hovhannes Aivazovsky - The Ninth Wave - Google Art Project.jpg|[[Ivan Ajvazovski]], 1850., ''[[Deveti val]]'', [[Ermitaž]], [[Sankt Peterburg]], Rusija File:John Martin - Sodom and Gomorrah.jpg|[[John Martin]], 1852., ''Uništenje Sodome i Gomore'', [[Laing Art Gallery]] File:twilight wilderness big.jpeg|[[Frederic Edwin Church]], 1860., ''Sumrak u divljini'', [[Cleveland Museum of Art]] File:Albert Bierstadt - The Rocky Mountains, Lander's Peak.jpg|[[Albert Bierstadt]], 1863., ''[[The Rocky Mountains, Lander's Peak]]'' </gallery> ==Autori romantizma== {{columns-list|3| * [[Jane Austen]] * [[William Blake]] * Familija Brontë - [[Emily Brontë]], [[Charlotte Brontë]], [[Anne Brontë]] * [[Robert Burns]] * [[George Gordon Byron|Lord Byron]] * [[Thomas Carlyle]] * [[Samuel Taylor Coleridge]] * [[Alexandre Dumas]] * [[Maria Edgeworth]] * [[Ralph Waldo Emerson]] * [[Johann Wolfgang von Goethe]] * [[Nathaniel Hawthorne]] * [[Victor Hugo]] * [[Washington Irving]] * [[John Keats]] * [[Herman Melville]] * [[Edgar Allan Poe]] * [[Mary Robinson (poet)|Mary Robinson]] * [[George Sand]] * [[Walter Scott]] * [[Mary Shelley]] * [[Percy Bysshe Shelley]] * [[Henry David Thoreau]] * [[William Wordsworth]] }} ==Mislioci romantizma== {{columns-list|3| * [[Gerald Abraham]] * [[M. H. Abrams]] * [[Donald Ault]] * [[Jacques Barzun]] * [[Ian Bent]] * [[Isaiah Berlin]] * [[Tim Blanning]] * [[Harold Bloom]] * [[Friedrich Blume]] * [[James Chandler]] * [[Jeffrey N. Cox]] * [[Carl Dahlhaus]] * [[Northrop Frye]] * [[Peter Kitson]] * [[Philippe Lacoue-Labarthe]] * [[Paul de Man]] * [[Jerome McGann]] * [[Anne K. Mellor]] * [[Jean-Luc Nancy]] * [[Leon Plantinga]] * [[Christopher Ricks]] * [[Charles Rosen]] * [[René Wellek]] * [[Susan J. Wolfson]] }} ==Vidi još== {{col-begin}} {{col-3}} ===Povezani pojmovi=== * [[Nacionalizam]] * [[Sentimentalizam]] * [[Transcendentalizam]] ===Suprotni pojmovi=== * [[Neoklasicizam]] * [[Pozitivizam]] * [[Racionalizam]] * [[Realizam (umetnost)|Realizam]] * [[Akademija]] * [[Prosvjetiteljstvo]] * [[Utilitarizam]] {{col-3}} ===Povezani članci=== * [[Mračni romantizam]] * [[Folklor]] * [[Gotička fikcija]] * [[Popis romantičara]] * ''[[Mal du siècle]]'' * [[Neoromantizam]] * [[Postromantizam]] * [[Romantični heroj]] * [[Romantični realizam]] * [[Romantizam u nauci]] * [[Ultraromantizam]] {{col-3}} ===Povezani pokreti=== * [[Düsseldorfska škola]] * [[Njemački romantizam]] * [[Škola rijeke Hudson]] * [[Popis umjetnika Škole rijeke Hudson]] * [[Nazarenci]] * [[Prerafaeliti]] * [[Sturm und Drang]] * [[Norveški romantični nacionalizam]] {{col-3}} {{col-end}} == Izvori == {{Izvori|30em}} == Literatura == * [[Guido Adler|Adler, Guido]]. 1911. ''Der Stil in der Musik''. Leipzig: Breitkopf & Härtel. * Adler, Guido. 1919. ''Methode der Musikgeschichte''. Leipzig: Breitkopf & Härtel. * Adler, Guido. 1930. ''Handbuch der Musikgeschichte'', second, thoroughly revised and greatly expanded edition. 2 vols. Berlin-Wilmersdorf: H. Keller. Reprinted, Tutzing: Schneider, 1961. * [[Isaiah Berlin|Berlin, Isaiah]]. 1990. ''The Crooked Timber of Humanity: Chapters in the History of Ideas'', ed. Henry Hardy. London: John Murray. ISBN 0-7195-4789-X. * [[Harold Bloom|Bloom, Harold]] (ed.). 1986. ''George Gordon, Lord Byron''. New York: Chelsea House Publishers. * [[Friedrich Blume|Blume, Friedrich]]. 1970. ''Classic and Romantic Music'', translated by M. D. Herter Norton from two essays first published in ''Die Musik in Geschichte und Gegenwart''. New York: W. W. Norton. * Bowra, C. Maurice. 1949. ''The Romantic Imagination'' (in series, "Galaxy Book[s]"). New York: Oxford University Press. * Boyer, Jean-Paul. 1961. "Romantisme". ''Encyclopédie de la musique'', edited by François Michel, with François Lesure and Vladimir Fédorov, 3:585–87. Paris: Fasquelle. * [[Rupert Christiansen|Christiansen, Rupert]]. 1988. ''Romantic Affinities: Portraits From an Age, 1780–1830''. London: Bodley Head. ISBN 0370311175. Paperback reprint, London: Cardinal, 1989 ISBN 0-7474-0404-6. Paperback reprint, London: Vintage, 1994. ISBN 0099367114. Paperback reprin,t London: Pimlico, 2004. ISBN 1844134210. * Cunningham, Andrew, and Nicholas Jardine (eds.) (1990). ''Romanticism and the Sciences''. Cambridge and New York: Cambridge University Press. ISBN 0-521-35602-4 (cloth); ISBN 0-521-35685-7 (pbk.). [http://www.amazon.com/dp/0521356857 excerpt and text search]; [http://books.google.com/books?id=0jc4AAAAIAAJ&printsec=frontcover&dq=Cunningham+%22Romanticism+and+the+Sciences%22&hl=en&sa=X&ei=y3GhT6bEHMKw2gW_wYDdCQ&ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&q=Cunningham%20%22Romanticism%20and%20the%20Sciences%22&f=false another excerpt-and-text-search source]. * Day, Aidan. ''Romanticism'', 1996, Routledge, ISBN 0-415-08378-8, ISBN 978-0-415-08378-2 * [[Umberto Eco|Eco, Umberto]]. 1994. "Interpreting Serials", in his ''[http://books.google.com/books?id=H4q8ZosSvB8C The Limits of Interpretation]'', pp.&nbsp;83–100. Bloomington: Indiana University Press. ISBN 0253208696. [http://www.thefreelibrary.com/Innovation+%26+repetition%3A+between+modern+%26+postmodern+aesthetics.-a0138814075 excerpt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721201226/http://www.thefreelibrary.com/Innovation+%26+repetition%3A+between+modern+%26+postmodern+aesthetics.-a0138814075 |date=21. srpnja 2011. }} * [[Alfred Einstein|Einstein, Alfred]]. 1947. ''Music in the Romantic Era''. New York, N.Y.: W. W. Norton, Inc. ISBN 9780393097337 * Ferber, Michael. 2010. ''Romanticism: A Very Short Introduction''. Oxford and New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-956891-8. * [[Walter Friedländer|Friedlaender, Walter]], ''David to Delacroix'', (Originally published in German; reprinted 1980) 1952. * Gregory, Elizabeth. 1997. [http://books.google.com/books?id=koPUNqF9XtoC ''Quotation and Modern American Poetry: Imaginary Gardens with Real Toads''] * [[André Grétry|Grétry, André-Ernest-Modeste]]. 1789. ''Mémoires, ou Essai sur la musique''. 3 vols. Paris: Chez l’auteur, de L'Imprimerie de la république, 1789. Second, enlarged edition, Paris: Imprimerie de la république, pluviôse, 1797. Republished, 3 vols., Paris: Verdiere, 1812; Brussels: Whalen, 1829. Facsimile of the 1797 edition, Da Capo Press Music Reprint Series. New York: Da Capo Press, 1971. Facsimile reprint in 1 volume of the 1829 Brussels edition, Bibliotheca musica Bononiensis, Sezione III no. 43. Bologna: Forni Editore, 1978. *Grout, Donald Jay. 1960. ''A History of Western Music''. New York: W. W. Norton & Company, Inc. *[[E. T. A. Hoffmann|Hoffmann, Ernst Theodor Amadeus]]. 1810. "Recension: Sinfonie pour 2 Violons, 2 Violes, Violoncelle e Contre-Violon, 2 Flûtes, petite Flûte, 2 Hautbois, 2 Clarinettes, 2 Bassons, Contrabasson, 2 Cors, 2 Trompettes, Timbales et 3 Trompes, composée et dediée etc. par Louis van Beethoven. à Leipsic, chez Breitkopf et Härtel, Oeuvre 67. No. 5. des Sinfonies. (Pr. 4 Rthlr. 12 Gr.)". ''Allgemeine musikalische Zeitung'' 12, no. 40 (4 July), cols. 630–42 [Der Beschluss folgt.]; 12, no. 41 (11 July), cols. 652–59. *[[Hugh Honour|Honour, Hugh]], ''Neo-classicism'', 1968, Pelican * [[Robert Hughes (critic)|Hughes, Robert]]. ''Goya''. New York: Alfred A. Knopf, 2004. ISBN 0-394-58028-1 * Joachimides, Christos M. and Rosenthal, Norman and Anfam, David and Adams, Brooks (1993) [http://books.google.com/books?id=vc_pAAAAMAAJ ''American art in the 20th century: painting and sculpture 1913–1993''] * Macfarlane, Robert. 2007. ''[http://www.ingentaconnect.com/content/oso/3105617/2007/00000001/00000001/art00002 `Romantic' Originality]'', in [http://books.google.com/books?id=Pt9mAAAAMAAJ ''Original copy: plagiarism and originality in nineteenth-century literature''], March 2007, pp.&nbsp;18–50(33) * Noon, Patrick (ed), ''Crossing the Channel, British and French Painting in the Age of Romanticism'', 2003, Tate Publishing/Metropolitan Museum of Art * [[Fritz Novotny|Novotny, Fritz]], ''Painting and Sculpture in Europe, 1780–1880'' (Pelican History of Art), Yale University Press, 2nd edn. 1971 ISBN 0-14-056120-X * Reidhead ''et al.'', ''[[Norton Anthology of English Literature]],'' ''The Romantic Period – Volume D'' (W.W. Norton & Company Ltd.) 2006 * Ruthven, Kenneth Knowles. 2001. ''Faking Literature''. Cambridge and New York: Cambridge University Press. ISBN 0-521-66015-7 (cloth); ISBN 0-521-66965-0 (pbk). * Samson, Jim. 2001. "Romanticism". ''The New Grove Dictionary of Music and Musicians'', second edition, edited by [[Stanley Sadie]] and [[John Tyrrell (professor of music)|John Tyrrell]]. London: Macmillan Publishers. * [[Logan Pearsall Smith|Smith, Logan Pearsall]] (1924) ''Four Words: Romantic, Originality, Creative, Genius''. Oxford: Clarendon Press. * [[A. C. Spearing|Spearing, A. C.]] 1987. ''Introduction'' section to Chaucer's ''[[The Franklin's Prologue and Tale]]'' * [[George Steiner|Steiner, George]]. 1998. ''[[After Babel]]'', ch.6 ''Topologies of culture'', 3rd revised edition. * Wagner, Richard. ''Opera and Drama'', translated by William Ashton Ellis. Lincoln: University of Nebraska Press, 1995. Originally published as volume 2 of ''Richard Wagner's Prose Works'' (London: Kegan Paul, Trench, Trubner & Co., 1900), a translation from ''Gesammelte Schriften und Dichtungen'' (Leipzig, 1871–73, 1883). * Warrack, John. 2002. "Romanticism". ''The Oxford Companion to Music'', edited by Alison Latham. Oxford and New York: Oxford University Press. ISBN 0-19-866212-2. * Waterhouse, Francis A. 1926. ''[http://www.jstor.org/stable/27533952 Romantic 'Originality']'' in ''[[The Sewanee Review]]'', Vol. 34, No. 1 (Jan., 1926), pp.&nbsp;40–49 * Wehnert, Martin. 1998. "Romantik und romantisch". ''Die Musik in Geschichte und Gegenwart: allgemeine Enzyklopädie der Musik, begründet von Friedrich Blume'', second revised edition. Sachteil 8: Quer–Swi, cols. 464–507. Basel, Kassel, London, Munich, and Prague: Bärenreiter; Stuttgart and Weimar: Metzler. == Bibliografija == * Abrams, Meyer H. 1971. ''The Mirror and the Lamp''. London: Oxford University Press. ISBN 0-19-501471-5. * Abrams, Meyer H. 1973. ''Natural Supernaturalism: Tradition and Revolution in Romantic Literature''. New York: W.W. Norton. * [[Joxe Azurmendi|Azurmendi, Joxe]]. 2008. ''Volksgeist''. Donostia: Elkar. ISBN 978-84-9783-404-9. * Berlin, Isaiah. 1999. ''The Roots of Romanticism''. London: Chatto and Windus. ISBN 0-691-08662-1. * Blanning, Tim. ''The Romantic Revolution: A History'' (2011) 272pp * Breckman, Warren, ''European Romanticism: A Brief History with Documents''. New York: Bedford/St. Martin's, 2007. {{cite web |url=http://www.amazon.com/European-Romanticism-History-Documents-Bedford/dp/0312450230/ref=sr_1_1?ie=UTF8&s=books&qid=1281203962&sr=8-1 |title=European Romanticism: A Brief History with Documents |publisher=Amazon.com |accessdate=2010-08-24}} * Cavalletti, Carlo. 2000. ''Chopin and Romantic Music'', translated by Anna Maria Salmeri Pherson. Hauppauge, NY: Barron's Educational Series. (Hardcover) ISBN 0-7641-5136-3 ; ISBN 978-0-7641-5136-1. * Chaudon, Francis. 1980. ''The Concise Encyclopedia of Romanticism''. Secaucus, N.J.: Chartwell Books. ISBN 0-89009-707-0. * Ciofalo, John J. 2001. "The Ascent of Genius in the Court and Academy." ''The Self-Portraits of Francisco Goya.'' Cambridge University Press. * Cox, Jeffrey N. 2004. ''Poetry and Politics in the Cockney School: Keats, Shelley, Hunt and Their Circle''. Cambridge University Press. ISBN 9780521604239 * Dahlhaus, Carl. 1979. "Neo-Romanticism". ''19th-Century Music'' 3, no. 2 (November): 97–105. * [[Carl Dahlhaus|Dahlhaus, Carl]]. 1980. ''Between Romanticism and Modernism: Four Studies in the Music of the Later Nineteenth Century'', translated by Mary Whittall in collaboration with Arnold Whittall; also with Friedrich Nietzsche, "On Music and Words", translated by Walter Arnold Kaufmann. California Studies in 19th Century Music 1. Berkeley: University of California Press. ISBN 0-520-03679-4 (cloth); 0520067487 (pbk). Original German edition, as ''Zwischen Romantik und Moderne: vier Studien zur Musikgeschichte des späteren 19. Jahrhunderts''. Munich: Musikverlag Katzbichler, 1974. * Dahlhaus, Carl. 1985. ''Realism in Nineteenth-Century Music'', translated by Mary Whittall. Cambridge and New York: Cambridge University Press. ISBN 0-521-26115-5 (cloth); ISBN 0-521-27841-4 (pbk). Original German edition, as ''Musikalischer Realismus: zur Musikgeschichte des 19. Jahrhunderts''. Munich: R. Piper, 1982. ISBN 3-492-00539-X. * Fabre, Côme, and Felix Krämer (eds.). 2013. ''L'ange du bizzare: Le romantisme noire de Goya a Max Ernst'', à l'occasion de l'Exposition, Stadel Museum, Francfort, 26 septembre 2012 – 20 janvier 2013, Musée d'Orsay, Paris, 5 mars – 9 juin 2013. Ostfildern: Hatje Cantz. ISBN 9783775735902. * Fay, Elizabeth. 2002. ''Romantic Medievalism. History and the Romantic Literary Ideal.'' Houndsmills, Basingstoke: Palgrave. * Geck, Martin. 1998. "Realismus". ''Die Musik in Geschichte und Gegenwart: Allgemeine Enzyklopädie der Musik begründe von Friedrich Blume'', second, revised edition, edited by Ludwig Finscher. Sachteil 8: Quer–Swi, cols. 91–99. Kassel, Basel, London, New York, Prague: Bärenreiter; Suttgart and Weimar: Metzler. ISBN 3-7618-1109-8 (Bärenreiter); ISBN 3-476-41008-0 (Metzler). * Gillespie, Gerald, [[Manfred Engel]], and Bernard Dieterle (eds.). 2008. ''Romantic Prose Fiction'' (= A Comparative History of Literatures in European Languages, Bd. XXIII; ed. by the International Comparative Literature Association). Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins. ISBN 978-90-272-3456-8. [esp. pp.&nbsp;263–295]. * [[Lionel Gossman|Gossman, Lionel]]. 2007. “Making of a Romantic Icon: The Religious Context of Friedrich Overbeck’s ‘Italia und Germania.’” Philadelphia: American Philosophical Society. ISBN 0-87169-975-3. * Grewe, Cordula. 2009. ''Painting the Sacred in the Age of German Romanticism''. Burlington: Ashgate. {{cite web |url=http://www.amazon.com/Painting-Sacred-Romanticism-Histories-Vision/dp/0754606457/ref=sr_1_1?ie=UTF8&s=books&qid=1281204211&sr=8-1 |title=Painting the Sacred in the Age of Romanticism |publisher=Amazon.com |accessdate=2010-08-24}} * Holmes, Richard. 2009. ''The Age of Wonder: How the Romantic Generation Discovered the Beauty and Terror of Science''. London: HarperPress. ISBN ISBN 9780007149520. New York: Pantheon Books. ISBN 9780375422225. Paperback reprint, New York: Vintage Books. ISBN 978-1-4000-3187-0 * Honour, Hugh. 1979. ''Romanticism''. New York: Harper and Row. ISBN 0064333361 (cloth); ISBN 0064300897 (pbk.). *Johnson, Lee. 1991. ''[http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/compoundobject/collection/p15324coll10/id/59744 Eugène Delacroix (1798-1863) : paintings, drawings, and prints from North American collections]'', New York: The Metropolitan Museum of Art, ISBN 9780870996085. * Kravitt, Edward F. 1992. "Romanticism Today". ''The Musical Quarterly'' 76, no. 1 (Spring): 93–109. * Lang, Paul Henry. 1941. ''Music in Western Civilization''. New York: W. W. Norton. * McCalman, Iain (ed.). 2009. ''An Oxford Companion to the Romantic Age''. Oxford and New York: Oxford University Press. Online at [http://www.oxfordreference.com/pages/Subjects_and_titles__t285 Oxford Reference Online] * Mason, Daniel Gregory. 1936. ''The Romantic Composers''. New York: Macmillan. * Masson, Scott. 2007. "Romanticism", Chapt. 7 in ''The Oxford Handbook of English Literature and Theology'', (Oxford University Press) 2007. * Murray, Christopher, ed. ''Encyclopedia of the romantic era, 1760–1850'' (2 vol 2004); 850 articles by experts; 1600pp * [[Leon Plantinga|Plantinga, Leon]]. 1984. ''Romantic Music: A History of Musical Style in Nineteenth-Century Europe''. A Norton Introduction to Music History. New York: W. W. Norton. ISBN 0-393-95196-0 ; ISBN 978-0-393-95196-7 * [[Nicholas V. Riasanovsky|Riasanovsky, Nicholas V]]. 1992. ''The Emergence of Romanticism''. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0195073416 *[[Charles Rosen|Rosen, Charles]]. 1995. ''The Romantic Generation''. Cambridge, Mass.: Harvard University Press. ISBN 0-674-77933-9.* Rosenblum, Robert, ''Modern Painting and the Northern Romantic Tradition: Friedrich to Rothko'', (Harper & Row) 1975. * Rummenhöller, Peter. 1989. ''Romantik in der Musik: Analysen, Portraits, Reflexionen''. Munich: Deutscher Taschenbuch Verlag; Kassel and New York: Bärenreiter. * Schenk, H. G. 1966. ''The Mind of the European Romantics: An Essay in Cultural History''.: Constable. * Spencer, Stewart. 2008. "The 'Romantic Operas' and the Turn to Myth". In ''The Cambridge Companion to Wagner'', edited by Thomas S. Grey, 67–73. Cambridge and New York: Cambridge University Press. ISBN 0-521-64299-X (cloth); ISBN 0-521-64439-9 (pbk). *{{cite web |author=Steve |url=http://dianepub.wordpress.com/2010/06/30/lionel-gossman-making-of-a-romantic-icon-the-religious-context-of-friedrich-overbeck%E2%80%99s-italia-und-germaniaamerican-philosophical-society-transaction-97-5-isbn-0871699753/ |title=Lionel Gossman’s Making of a Romantic Icon: The Religious Context of Friedrich Overbeck’s "Italia und Germania" (American Philosophical Society Transaction 97-5; ISBN 0-87169-975-3) « Diane Publishing's Blog |publisher=Dianepub.wordpress.com |date=2010-06-30 |accessdate=2010-08-24}} *Tekiner, Deniz. 2000. ''Modern Art and the Romantic Vision''. Lanham, MD. University Press of America. ISBN 9780761815280 (cloth); ISBN 9780761815297 (pbk.). * Workman, Leslie J. 1994. "Medievalism and Romanticism". ''Poetica'' 39–40: 1–34. ==Vanjske poveznice== * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.muza.hr/UserFiles/file/predavanja/Slavenski%20romantizam.ppt. Slavenski romantizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306082957/http://www.muza.hr/UserFiles/file/predavanja/Slavenski%20romantizam.ppt. |date=6. ožujka 2016. }} * [http://www.bl.uk/romantics-and-victorians Romanticism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701124614/http://www.bl.uk/romantics-and-victorians/ |date=1. srpnja 2016. }} potraga na stranicama Britanske biblioteke * [http://www.poetseers.org/the_romantics/ Pjesnici romantizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050412013028/http://www.poetseers.org/the_romantics |date=12. travnja 2005. }} * [http://www.thehypertexts.com/Best%20Romantic%20Poetry.htm Veliki romantičari] * [http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv4-26 ''Dictionary of the History of Ideas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090914233216/http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv4-26 |date=14. rujna 2009. }}, Romantizam * [http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv4-27 ''Dictionary of the History of Ideas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081001234406/http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv4-27 |date=1. listopada 2008. }}, Romantizam i politička misao * [http://www.rc.umd.edu ''Romantic Circles''] Elektronska izdanja, povijest i znanstveni članci vezani za razdoblje romantizma * [http://www.pyramidmedia.com/homepage/search-by-title/humanities/romantic-rebellion-detail.html ''Romantična pobuna''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924083419/http://www.pyramidmedia.com/homepage/search-by-title/humanities/romantic-rebellion-detail.html |date=24. rujna 2015. }}. {{Zapadnaumjetnost}} {{Književnici romantizma}} {{romantizam}} [[Kategorija:Umjetnički pravci]] [[Kategorija:Romantizam| ]] [[Kategorija:Književni žanrovi]] 75j2fkdmqigb6f39qvq7e7gm6lw26up 0 45375 7631672 7576694 2026-11-06T20:45:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631672 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Nizozemska | grb =KNVB_novi_grb.svg.png | nadimak = Oranje | savez = [[Nizozemski nogometni savez]] | izbornik = {{Z|ŠPA}} [[Xavi]] | kapetan = [[Virgil van Dijk]] | najviše nastupa = [[Wesley Sneijder]] (134) | najbolji strijelac = [[Memphis Depay]] (55) | FIFA = 9.<ref name="FIFA">[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men], 26. listopada 2023., pristupljeno 30. listopada 2023.</ref> | ažurirano = 20. srpnja 2026. | pattern_la1 = _ned26h | pattern_b1 = _ned26h | pattern_ra1 = _ned26h | pattern_sh1 = _ned26h | pattern_so1 = | leftarm1 = FF5533 | body1 = FF5533 | rightarm1 = FF5533 | shorts1 = 000000 | socks1 = FF5533 | pattern_la2 = _ned26a | pattern_b2 = _ned26a | pattern_ra2 = _ned26a | pattern_sh2 = _ned26a | pattern_so2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FF6600 | socks2 = FFFFFF | prva utakmica = {{NogRep|BEL}} 1:4 {{NogRep-d|NIZ}}<br/>([[Antwerpen]], [[30. travnja]] [[1905.]]) | najveća pobjeda = {{NogRep|NIZ}} 11:0 {{NogRep-d|SMR}}<br/>([[Eindhoven]], [[2. rujna]] [[2011.]]) | najveći poraz = {{NogRep|NIZ}} 2:12 Engleska (amateri) {{Z|ENG}}<br/>([[Den Haag]], [[1. travnja]] [[1907.]]) | Nastupi na SP = 12 | Prvi put na SP = 1934. | Najbolji rezultat na SP = doprvak ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|2010.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 11 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 1976. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvak ([[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|1988.]]) | Nastupi na LN = 2 | Prvi put na LN = [[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]] | Najbolji rezultat na LN = doprvaci ([[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]]) |medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|SR Njemačka 1974.]] | }} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|Argentina 1978.]] | }} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|Južna Afrika 2010.]] | }} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] | }} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|SR Njemačka 1988.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|Jugoslavija 1976.]] | }} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro| [[UEFA Liga nacija 2018./19.|Portugal 2019.]] | }} {{Medalje OI}} {{Medalje bronca | [[Nogomet na OI 1908.|London 1908.]] | }} {{Medalje bronca | [[Nogomet na OI 1912.|Stockholm 1912.]] | }} {{Medalje bronca | [[Nogomet na OI 1920.|Antwerpen 1920.]] | }} }} '''Nizozemska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Nizozemska|Nizozemsku]] na [[nogomet]]nim natjecanjima. Osvojila je [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|Europsko prvenstvo 1988.]] te je tri put bila doprvak svijeta ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978.]] i [[nogometno SP 2010.|2010.]]). Na vrhuncu uspjeha, pri kraju 1970-ih nazvali su ih ''[[Paklena naranča|Clockwork Orange]]'' zbog izvrsnih dodavanja. Nizozemska je na Svjetskom prvenstvu debitirala [[nogometno SP 1934.|1934.]] Za vrijeme [[1970-ih]] izmislila je ''[[totalni nogomet]]''. Predvođeni [[Ajax]]om iz [[Amsterdam]]a i nacionalnim igračima [[Johan Cruijff|Johanom Cruijffom]] i [[Rinus Michels|Rinusom Michelsom]] uspjeli su dvaput zaredom igrati u finalu Svjetskog prvenstva. Nizozemska je [[nogometno EP 1988.|1988.]] osvojila Europsko prvenstvo, a [[nogometno EP 1992.|1992.]], [[nogometno EP 2000.|2000.]] i [[nogometno EP 2004.|2004.]] je ispala u polufinalu. U međuvremenu ostvarila je 4. mjesto na [[nogometno SP 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]] U studenom 2019. je Nizozemska s gostujućim remijem protiv [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverne Irske]], po prvi puta nakon šest godina osigurala nastup na nekom velikom natjecanju s plasmanom na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] Nizozemska je završila [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina C|kvalifikacije]] na drugom mjestu u skupini C iza [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.news18.com/news/football/euro-2020-qualifiers-all-teams-who-have-booked-their-spot-and-ones-that-still-can-2391143.html |naslov=Euro 2020 Qualifiers: All Teams Who Have Booked Their Spot and Ones That Still Can |rad=news18.com |dan=2019-11-18 |preuzeto=2019-11-18}} </ref><ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/nizozemska-se-nakon-sest-godina-vraca-na-velika-natjecanja/2132730.aspx |naslov=Nizozemska se nakon šest godina vraća na velika natjecanja |rad=index.hr |dan=2019-11-16 |preuzeto=2019-11-18}} </ref> == Trenutačni sastav == Nizozemski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 11. studenog 2022.<ref>{{cite web |url=https://www.onsoranje.nl/nieuws/nederlands-elftal/80525/van-gaal-maakt-26-koppige-wk-selectie-bekend |title=Van Gaal maakt 26-koppige WK-selectie bekend |publisher=[[Nizozemski nogometni savez|Royal Dutch Football Association]] |date=11 November 2022 |access-date=12 November 2022 |language=nl}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 25. rujna 2022. nakon utakmice protiv [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Remko Pasveer]]|sortname=Pasveer, Remko|dob={{datum rođenja i godine|1983|11|8}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Jurriën Timber]]|sortname=Timber, Jurrien|dob={{datum rođenja i godine|2001|6|17}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Matthijs de Ligt]]|sortname=Ligt, Matthijs de|dob={{datum rođenja i godine|1999|8|12}}|nastupi=38|golovi=2|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Virgil van Dijk]]|sortname=Dijk, Virgil van|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1991|7|8}}|nastupi=49|golovi=6|klub=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Nathan Aké]]|sortname=Ake, Nathan|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|18}}|nastupi=29|golovi=3|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Stefan de Vrij]]|sortname=Vrij, Stefan de|dob={{datum rođenja i godine|1992|2|5}}|nastupi=59|golovi=3|klub=[[Inter Milan|Internazionale]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Steven Bergwijn]]|sortname=Bergwijn, Steven|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|8}}|nastupi=24|golovi=7|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=N|ime=[[Cody Gakpo]]|sortname=Gakpo, Cody|dob={{datum rođenja i godine|1999|5|7}}|nastupi=9|golovi=3|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Luuk de Jong]]|sortname=Jong, Luuk de|dob={{datum rođenja i godine|1990|8|27}}|nastupi=38|golovi=8|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Memphis Depay]]|sortname=Depay, Memphis|dob={{datum rođenja i godine|1994|2|13}}|nastupi=81|golovi=42|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Steven Berghuis]]|sortname=Berghuis, Steven|dob={{datum rođenja i godine|1991|12|19}}|nastupi=39|golovi=2|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=N|ime=[[Noa Lang]]|sortname=Lang, Noa|dob={{datum rođenja i godine|1999|6|17}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|klubnac=BEL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=G|ime=[[Justin Bijlow]]|sortname=Bijlow, Justin|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|22}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Feyenoord]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Davy Klaassen]]|sortname=Klaassen, Davy|dob={{datum rođenja i godine|1993|2|21}}|nastupi=35|golovi=9|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Marten de Roon]]|sortname=Roon, Marten de|dob={{datum rođenja i godine|1991|3|29}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Atalanta B.C.|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=B|ime=[[Tyrell Malacia]]|sortname=Malacia, Tyrell|dob={{datum rođenja i godine|1999|8|17}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=B|ime=[[Daley Blind]]|sortname=Blind, Daley|dob={{datum rođenja i godine|1990|3|9}}|nastupi=94|golovi=2|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Vincent Janssen]]|sortname=Janssen, Vincent|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|15}}|nastupi=20|golovi=7|klub=[[Royal Antwerp F.C.|Antwerp]]|klubnac=BEL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Wout Weghorst]]|sortname=Weghorst, Wout|dob={{datum rođenja i godine|1992|8|7}}|nastupi=15|golovi=3|klub=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Teun Koopmeiners]]|sortname=Koopmeiners, Teun|dob={{datum rođenja i godine|1998|2|28}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Atalanta B.C.|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Frenkie de Jong]]|sortname=Jong, Frenkie de|dob={{datum rođenja i godine|1997|5|12}}|nastupi=45|golovi=1|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Denzel Dumfries]]|sortname=Dumfries, Denzel|dob={{datum rođenja i godine|1996|4|18}}|nastupi=37|golovi=5|klub=[[Inter Milan|Internazionale]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Andries Noppert]]|sortname=Noppert, Andries|dob={{datum rođenja i godine|1994|4|7}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[SC Heerenveen|Heerenveen]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=V|ime=[[Kenneth Taylor (nogometaš, rođen 2002.)|Kenneth Taylor]]|sortname=Taylor, Kenneth|dob={{datum rođenja i godine|2002|5|16}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=V|ime=[[Xavi Simons]]|sortname=Simons, Xavi|dob={{datum rođenja i godine|2003|4|21}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=B|ime=[[Jeremie Frimpong]]|sortname=Frimpong, Jeremie|dob={{datum rođenja i godine|2000|12|10}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{nat fs end}} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Broj !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Igrač !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Godine !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Nastupi !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Wesley Sneijder]] |align=center|2003. – 2018. |align=center|134 |align=center|31 |- |align=center|2 |[[Edwin van der Sar]] |align=center|1995. – 2008. |align=center|130 |align=center|0 |- |align=center|3 |[[Frank de Boer]] |align=center|1990. – 2004. |align=center|112 |align=center|13 |- |align=center|4 |[[Rafael van der Vaart]] |align=center|2001. – 2013. |align=center|109 |align=center|25 |- |align=center|5 |[[Giovanni van Bronckhorst]] |align=center|1996. – 2010. |align=center|106 |align=center|6 |- |align=center|6 |[[Dirk Kuijt]] |align=center|2004. – 2014. |align=center|104 |align=center|24 |- |align=center|7 |[[Robin van Persie]] |align=center|2005. – 2017. |align=center|102 |align=center|50 |- |align=center|8 |[[Phillip Cocu]] |align=center|1996. – 2006. |align=center|101 |align=center|10 |- |align=center|9 |[[Arjen Robben]] |align=center|2003. – 2017. |align=center|96 |align=center|37 |- |rowspan=2|{{0}}10 |[[Clarence Seedorf]] |align=center|1994. – 2008. |align=center|87 |align=center|11 |- |John Heitinga |align=center|2004. – 2013. |align=center|87 |align=center|7 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina C|utakmice]] sa [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonijom]]: 19. studenog 2019.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Broj !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Igrač !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Godine !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Golovi !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Robin van Persie]] |align=center|2005. – 2017. |align=center|50 |align=center|102 |- |align=center|2 |[[Klaas-Jan Huntelaar]]* |align=center|2006. – 2015. |align=center|42 |align=center|76 |- |align=center|3 |[[Patrick Kluivert]] |align=center|1994. – 2004. |align=center|40 |align=center|79 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}4 |[[Dennis Bergkamp]] |align=center|1990. – 2000. |align=center|37 |align=center|79 |- |[[Arjen Robben]] |align=center|2003. – 2017. |align=center|37 |align=center|96 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}6 |[[Faas Wilkes]] |align=center|1946. – 1961. |align=center|35 |align=center|38 |- |[[Ruud van Nistelrooij]] |align=center|1998. – 2011. |align=center|35 |align=center|70 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}8 |Abe Lenstra |align=center|1940. – 1959. |align=center|33 |align=center|47 |- |[[Johan Cruijff]] |align=center|1966. – 1977. |align=center|33 |align=center|48 |- |align=center|10 |[[Wesley Sneijder]] |align=center|2003. – 2018. |align=center|31 |align=center|134 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina C|utakmice]] sa [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonijom]]: 19. studenog 2019.'' {{col-end}} == Uspjesi na velikim natjecanjima == {{col-begin}} {{col-2}} === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:80%" |- !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Prvenstvo !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |align=center|{{Z|URU}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|<span style="color:#000000;">Urugvaj 1930.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|<span style="color:#000000;">Italija 1934.</span>]]</span> |align=center|'''Grupna faza''' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|<span style="color:#000000;">Francuska 1938.</span>]]</span> |align=center|'''Grupna faza''' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|<span style="color:#000000;">Brazil 1950.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|<span style="color:#000000;">Švicarska 1954.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|<span style="color:#000000;">Švedska 1958.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|ČIL}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|<span style="color:#000000;">Čile 1962.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|<span style="color:#000000;">Engleska 1966.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1970.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1974.</span>]]</span> |bgcolor=silver|{{0|0000}}'''Drugo mjesto''' |- |align=center|{{Z|ARG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|<span style="color:#000000;">Argentina 1978.</span>]]</span> |bgcolor=silver|{{0|0000}}'''Drugo mjesto''' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1982.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1986.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|<span style="color:#000000;">Italija 1990.</span>]]</span> |align=center|'''Osmina završnice''' |- |align=center|{{Z|SAD}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|<span style="color:#000000;">SAD 1994.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|<span style="color:#000000;">Francuska 1998.</span>]]</span> |bgcolor=9acdff|{{0|0000}}'''Četvrto mjesto''' |- |align=center|{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|<span style="color:#000000;">Južna Koreja i Japan 2002.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|<span style="color:#000000;">Njemačka 2006.</span>]]</span> |align=center|'''Osmina završnice''' |- |align=center|{{Z|JAR}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|<span style="color:#000000;">Južnoafrička Republika 2010.</span>]]</span> |bgcolor=silver|{{0|0000}}'''Drugo mjesto''' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color: #000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|<span style="color #cc9966;">Brazil 2014.</span>]]</span> |bgcolor= #cc9966|{{0|0000}}'''Treće mjesto''' |- |align=center|{{Z|RUS}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|<span style="color:#000000;">Rusija 2018.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|KAT}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|<span style="color:#000000;">Katar 2022.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |- |align=center|{{Z|KAN}}{{Z|MEX}}{{Z|SAD}} <span style="color:#000000;"> [[nogometno SP 2026.|<span style="color:#000000;">Kanada, Meksiko i SAD 2026.</span>]]</span> |align=center|'''Šesnaestina završnice''' |} {{col-2}} === Europsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:80%" |- !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Prvenstvo !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|<span style="color:#000000;">Francuska 1960.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1964.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|<span style="color:#000000;">Italija 1968.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|BEL}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972.|<span style="color:#000000;">Belgija 1972.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|JUG}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|<span style="color:#000000;">Jugoslavija 1976.</span>]]</span> |bgcolor=#cc9966|{{0|0000}}'''Treće mjesto''' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|<span style="color:#000000;">Italija 1980.</span>]]</span> |align=center|'''Grupna faza''' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|<span style="color:#000000;">Francuska 1984.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1988.</span>]]</span> |bgcolor=gold|{{0|0000000}}'''Prvaci''' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|<span style="color:#000000;">Švedska 1992.</span>]]</span> |bgcolor=#cc9966|{{0|0000}}'''Polufinale''' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|<span style="color:#000000;">Engleska 1996.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |- |align=center|{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|<span style="color:#000000;">Belgija i Nizozemska 2000.</span>]]</span> |bgcolor=#cc9966|{{0|0000}}'''Polufinale''' |- |align=center|{{Z|POR}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|<span style="color:#000000;">Portugal 2004.</span>]]</span> |bgcolor=#cc9966| {{0|0000}}'''Polufinale''' |- |align=center|{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|<span style="color:#000000;">Austrija i Švicarska 2008.</span>]]</span> |align=center|'''Grupna faza''' |- |align=center|{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|<span style="color:#000000;">Poljska i Ukrajina 2012.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|<span style="color:#000000;">Francuska 2016.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|EU}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|<span style="color:#000000;">Europa 2020.</span>]]</span> |align=center|'''Osmina završnice''' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|<span style="color:#000000;"> Njemačka 2024.</span>]]</span> |align=center|''Polufinale'' |} {{col-end}} == Poznati igrači == {| |valign="top"| *[[Berry van Aerle]] *[[Bep Bakhuys]] *[[Marco van Basten]] *[[Dennis Bergkamp]] *[[Jan van Beveren]] *[[Danny Blind]] *[[Frank de Boer]] *[[Ronald de Boer]] *[[Jan Boskamp]] *[[John Bosman]] *[[Ernie Brandts]] *[[Hans van Breukelen]] *[[Johan Cruijff]] *[[Edgar Davids]] *[[René van der Gijp]] *[[Ruud Gullit]] *[[Arie Haan]] *[[Willem van Hanegem]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[Joop Hiele]] *[[Hugo Hovenkamp]] *[[Barry Hulshof]] *[[Wim Jansen]] *[[Jan Jongbloed]] *[[Wim Jonk]] *[[Piet Keizer]] *[[René van de Kerkhof]] *[[Willy van de Kerkhof]] *[[Wim Kieft]] *[[Kees Kist]] *[[Patrick Kluivert]] *[[Ronald Koeman]] *[[Kees van Kooten]] *[[Michel van de Korput]] *[[Ruud Krol]] *[[Willy van der Kuijlen]] *[[Tscheu La Ling]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[Abe Lenstra]] *[[Roy Makaay]] *[[Stanley Menzo]] *[[John Metgod]] *[[Arnold Mühren]] *[[Dick Nanninga]] *[[Johan Neeskens]] *[[Arthur Numan]] *[[Marc Overmars]] *[[Rob Rensenbrink]] *[[Johnny Rep]] *[[Frank Rijkaard]] *[[Bryan Roy]] *[[Edwin van der Sar]] *[[John van 't Schip]] *[[Piet Schrijvers]] *[[Clarence Seedorf]] *[[Sonny Silooy]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[Ronald Spelbos]] *[[Jaap Stam]] *[[Huub Stevens]] *[[Wim Suurbier]] *[[Simon Tahamata]] *[[Adri van Tiggelen]] *[[Stan Valckx]] *[[Gerald Vanenburg]] *[[Leen Vente]] *[[Peter van Vossen]] *[[Bennie Wijnstekers]] *[[Piet Wildschut]] *[[Faas Wilkes]] *[[Aron Winter]] *[[Richard Witschge]] *[[Rob Witschge]] *[[John de Wolf]] *[[Jan Wouters]] |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons}} *[http://www.onsoranje.nl/ Službena stranica] {{nld oznaka}} *[http://www.rsssf.com/tablesz/ned-intres.html RSSSF archive of results 1908-]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.rsssf.com/miscellaneous/ned-recintlp.html RSSSF archive of most capped players and highest goalscorers] *[http://www.rsssf.com/miscellaneous/ned-coach-triv.html RSSSF archive of coaches] *[http://www.voetbalstats.nl/ Netherlands National Football Team History] *[http://easyweb.easynet.co.uk/~goldkeep/Holland74/index.htm Story of Holland at the 1974 World Cup] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051108044742/http://easyweb.easynet.co.uk/~goldkeep/Holland74/index.htm |date=8. studenoga 2005. }} *[https://web.archive.org/web/20200330114532/http://www.holland78.net/ Story of Holland at the 1978 World Cup] *[http://www.jadransport.org/articles/2433.html Holland: "The unbearable Lightness of being Oranje..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060614173941/http://www.jadransport.org/articles/2433.html |date=14. lipnja 2006. }} *[http://www.cokecans.com/can/538-World-Cup-France-98-Netherlands-team Coca-Cola Cans set of Netherlands World Cup France 1998 National Football Team] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060621082113/http://www.cokecans.com/can/538-World-Cup-France-98-Netherlands-team |date=21. lipnja 2006. }} {{Europski prvaci u nogometu}} {{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Nizozemske | naslov-style = background:#F1771D; border:1px solid silver; color:white; |popis= {{Sastav Nizozemska 1988 EP}} {{Sastav Nizozemska 1990 SP}} {{Sastav Nizozemska 1992 EP}} {{Sastav Nizozemska 1994 SP}} {{Sastav Nizozemska 1996 EP}} {{Sastav Nizozemska 1998 SP}} {{Sastav Nizozemska 2000 EP}} {{Sastav Nizozemska 2004 EP}} {{Sastav Nizozemska 2006 SP}} {{Sastav Nizozemska 2008 EP}} {{Sastav Nizozemska 2010 SP}} {{Sastav Nizozemska 2012 EP}} {{Sastav Nizozemska 2014 SP}} {{Sastav Nizozemska 2020. EP}} {{Sastav Nizozemska 2022 SP}} {{Sastav Nizozemska 2024. EP}} {{Sastav Nizozemska 2026 SP}} }} [[Kategorija:Nogomet u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nizozemske reprezentacije|Nogomet]] 6uv1wyfnjrpcrbkciqtjvy10cd6knic 0 53101 7631683 7560557 2026-11-06T21:10:07Z Fraxinus 3144 /* Engleska */ 7631683 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Engleska | grb = Arms of The Football Association (include star).svg | nadimak = The Three Lions (Tri lava) | savez = [[Engleski nogometni savez]] | izbornik = {{Z|NJE}} [[Thomas Tuchel]] | kapetan = [[Harry Kane]] | najviše nastupa = [[Peter Shilton]] (125) | najbolji strijelac = [[Harry Kane]] (85) | FIFA = 4. | ažurirano = 11. lipnja 2026. | pattern_la1 = _eng26H | pattern_b1 = _eng26H | pattern_ra1 = _eng26H | pattern_sh1 = _eng26H | pattern_so1 = _eng26Hl | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = 000040 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _eng26A | pattern_b2 = _eng26A | pattern_ra2 = _eng26A | pattern_sh2 = _eng26A | pattern_so2 = _eng26Al | leftarm2 = fe080a | body2 = fe080a | rightarm2 = fe080a | shorts2 = 000040 | socks2 = fe080a | prva utakmica ={{Z+X|ŠKO}} 0:0 Engleska {{Z|ENG}}<br/> (Partick, [[30. studenoga]] [[1872.]])<br> | najveća pobjeda = [[Datoteka:Saint Patrick's Saltire.svg|20px]] [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] 0:13 [[engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] [[datoteka:Flag of England.svg|border|20px]]<br/> ([[Belfast]], [[18. veljače]] [[1882.]])<br/> | najveći poraz = [[Datoteka:Flag of Hungary 1949-1956.svg|20px]] [[mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]] 7:1 Engleska [[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]]<br/>([[Budimpešta]], [[23. svibnja]] [[1954.]])<br/> | Nastupi na SP = 17 | Prvi put na SP = 1950. | Najbolji rezultat na SP = prvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|1966.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 11 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|1968.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = doprvaci ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]) | Nastupi na LN = 1 | Prvi put na LN = [[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]] | Najbolji rezultat na LN = treće mjesto ([[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]]) | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|Engleska 1966.]] | }} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026. | Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] | }} {{Medalje EP}} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|Italija 1968.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]] | }} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje bronca | [[UEFA Liga nacija 2018./19.|Portugal 2019.]] | }} }} '''Engleska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Engleska|Englesku]] u sportu [[nogomet]]u. Svoju je prvu službenu utakmicu odigrala još u 19. stoljeću, pa je jedna od najstarijih na svijetu. Najveći je uspjeh Engleza osvajanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|Svjetskog prvenstva 1966.]] godine. U finalu su na svom [[Wembley Stadium|Wembleyju]] savladali [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačku]] rezultatom 4:2 nakon produžetaka. Na [[Europsko prvenstvo u nogometu|europskim prvenstvima]] najveći im je uspjeh osvojeno drugo mjesto na dvama europskim prvenstvima, [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]] == Rezultati na Svjetskim prvenstvima == {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Runda !Poz. !Uta. !Pob. !Ner. !Por. !DGo. !PGo. |- |{{Z|URU}} 1930.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|ITA}} 1934.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|FRA}} 1938.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|BRA}} 1950.||1. krug|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''3'''||1||0||2||2||2 |- |{{Z|ŠVI}} 1954.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''3'''||1||0||2||8||8 |- |{{Z|ŠVE}} 1958.||1. krug|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''3'''||0||3||0||4||4 |- |{{Z|ČIL}} 1962.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''4'''||1||1||2||5||6 |- |{{Z|ENG}} 1966.||Finale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''1''' </span> ||'''6'''||5||1||0||11||3 |- |{{Z|MEKS}} 1970.||Četvrtfinale||<span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span>||'''4'''||2||0||2||4||4 |- |{{Z|NJE}} 1974.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|ARG}} 1978.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|ŠPA}} 1982.||2. krug|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''5'''||3||2||0||6||1 |- |{{Z|MEKS}} 1986.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''5'''||2||1||2||7||3 |- |{{Z|ITA}} 1990.||Polufinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''4''' </span> ||'''6'''||3||3||0||7||4 |- |{{Z|SAD}} 1994.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|FRA}} 1998.||Osmina finala|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''4'''||2||1||1||7||4 |- |{{Z|JKO}}{{Z|JAP}} 2002.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942;">'''-''' </span> ||'''5'''||2||2||1||6||3 |- |{{Z|NJE}} 2006.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''5'''||3||2||0||6||2 |- |{{Z|JAR}} 2010.||Osmina finala|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''4'''||1||2||1||3||5 |- |{{Z|BRA}} 2014.||1. krug|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''3'''||0||1||2||2||4 |- |{{Z|RUS}} 2018.||Četvrto mjesto|| <span style="color:#EE7942 ;">'''4''' </span> ||'''7'''||3||1||3||12||8 |- |{{Z|KAT}} 2022.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''''|| |||||| || |- |'''Ukupno'''||-||-||'''67'''||'''29'''||'''20'''||'''18'''||'''100'''||'''61''' |} ==Povijest== Engleska nogometna reprezentacija je jedna od najstarijih u svijetu, formirana je u isto vrijeme kada i Škotska. Prijateljska utakmica između Engleske i Škotske odigrana je 5. ožujka 1870. Uzvrat su organizirali Škoti 30. studenog 1872. Ova utakmica, igrana u Hamilton Crescentu u Škotskoj, smatra se prvim službenim međunarodnim nogometnim susretom. U početku, Engleska nije imala stalni stadion. Pridružili su se [[FIFA]]-i 1906, te uskoro odlaze na turneju po Srednjoj Europi. [[Wembley]] stadion je otvoren 1923. i postao je njihov domaći teren. Odnos između Engleske i [[FIFA]]-e međutim postaje napet i to je rezultiralo njihovim odlaskom iz FIFA-e 1928., da bi se pridružili tek 1946. Zbog toga, oni se ne natječu na Svjetskom prvenstvu do 1950., kada trpe 1:0 poraz od Sjedinjenih Država, te ne uspjevaju proći prvi krug. Prvi poraz na domaćem terenu od tima izvan UK-a bio je 0:2 poraz od Republike Irske, 21. rujna 1949. na [[Goodison Park]]u. 6:3 poraz 1953. od Mađarske, bio je njihov prvi poraz na Wembleyju od momčadi sastavljene od igrača izvan britanskog otočja. U uzvratu u Budimpešti, Mađarska je pobijedila 7:1. To još uvijek stoji kao najveći engleski poraz ikad. Nakon utakmice, zbunjeni Syd Owen je rekao: "To je kao da igraju ljudi iz svemira". Na Svjetskom prvenstvu 1954., Ivor Broadis postiže dva gola čime postaje prvi igrač Engleske koji je postigao dva gola u utakmici na SP. Nakon što je vidjela četvrtfinale po prvi put, Engleska je izgubila 4:2 od Urugvaja. [[Datoteka:England team.jpg|mini|275px|Engleska na Svjetskom prvenstvu 2006. S lijeva na desno: [[Michael Owen]], [[Peter Crouch]], [[John Terry]], [[Frank Lampard]], [[Steven Gerrard]], [[Gary Neville]], [[Ashley Cole]], [[Rio Ferdinand]], [[Paul Robinson]] i tadašnji kapetan [[David Beckham]].]] [[Datoteka:Wembley Stadium - USA v England.jpg|mini|275px|[[Wembley]] u [[London]]u, stadion na kojemu Engleska igra domaće utakmice]] Iako je Walter Winterbottom imenovan za prvog pravog izbornika 1946., tim je još uvijek odabiralo povjerenstvo, do [[Alf Ramsey]]a 1963. SP 1966. se igralo u Engleskoj i Alf Ramsey je vodio Englesku do pobjede 4:2 protiv Zapadne Njemačke u finalu, u kojem [[Geoff Hurst]] zabio hat-trick. Engleska se kvalificirala za Svjetsko prvenstvo 1970. u Meksiku kao branitelj naslova. Stigli su do četvrtfinala, ali su ispali od Zapadne Njemačke. Engleska je vodila 2:0, ali su na kraju poraženi 3:2 nakon produžetaka. Engleska se uspjela kvalificirati i na SP 1974. i 1978. Pod Ron Greenwoodom odlaze na SP 1982. u Španjolskoj, a eliminirani su u drugom krugu bez izgubljene utakmice. [[Bobby Robson]] momčad je vodio puno bolje 1986. te je Engleska dosegla četvrtfinale Svjetskog prvenstva 1986. te završila na četvrtom mjestu u Italiji 1990. 1990. promijenjana su četiri izbornika, svaki u ulozi u relativno kratkom razdoblju. [[Graham Taylor]] je bio Robsonov nasljednik, ali je otišao nakon što se Engleska nije uspjela kvalificirati na Svjetsko prvenstvo 1994. Na Euru '96, koji je održan u Engleskoj, [[Terry Venables]] je doveo Englesku do njihovog najboljeg nastupa na Europskom prvenstvu, dosegnuvši polufinale. On je podnio ostavku nakon istraga o njegovoj financijskoj djelatnosti i njegov nasljednik, [[Glenn Hoddle]], slično njemu je napustio posao zbog nenogometnih razloga nakon samo jednog međunarodnog turnira - SP-a 1998. u Francuskoj kada su bili eliminirani u drugom krugu. Nakon odlaska Hoddlea, [[Kevin Keegan]] je odveo Englesku na Euro 2000, ali nastupi su bili razočaravajući, a on je ubrzo nakon toga podnio ostavku. Sven-Göran Eriksson je vodio momčad od 2001. do 2006. i bio je prvi ne-engleski izbornik u Engleskoj. Unatoč kontroverzama iz njegova osobnog života, Eriksson je bio popularan kod većine navijača. On je vodio Englesku do četvrtfinala Svjetskog prvenstva 2002. i 2006. Izgubio je samo pet natjecateljskih utakmica tijekom svoga mandata i Englesku doveo do 4. mjesta svjetskog poretka. Njegov je ugovor zatim produžen za još dvije godine, ali raskinut je na Svjetskom prvenstvu 2006. godine. [[Steve McClaren]] je bio imenovan glavnim trenerom. Njegova vladavina donijela je malo uspjeha, s Engleskom se nije uspio kvalificirati na Euro 2008. McClaren je podnio ostavku 22. studenog 2007., nakon samo 16 mjeseci za kormilom. Zamijenio ga je 14. prosinca 2007. bivši trener [[Real Madrid]]a i [[AC Milan]]a [[Fabio Capello]]. Capello je odradio svoju prvu utakmicu 6. veljače 2008. protiv Švicarske, koju je Engleska pobijedila 2:1. Pod Capellom, Engleska je pobijedila sve osim jedne kvalifikacijske utakmice. 5:1 pobjeda nad Hrvatskom na Wembleyu osigurala im je plasman na završni turnir dvije utakmice prije kraja, podvig koji nikada nije postignut prije toga. Svjetsko prvenstvo 2010., međutim, ispostavilo se kao veliko razočaranje. Engleska je igrala neriješeno svoje prve dvije utakmice. Prošli su u sljedeći krug, gdje su ih tukli Nijemci 4:1, nanijevši im najteži poraz na Svjetskom prvenstvu. Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euru 2020.]] Engleska je osvojila srebrnu medalju nakon poraza od [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] od 3:2 (1:1) u raspucavanju. [[9. lipnja]] [[2019.]] Engleska je osvojila 3. mjesto u prvom izdanju [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]] protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] (0:0) boljim izvođenjem jedanaesteraca (6:5). Zanimljivo, to je prvo uspješno raspucavanje ove reprezentacije u povijesti velikih natjecanja. === Trenutačni sastav === Izbornik: [[Thomas Tuchel]] Thomas Tuchel objavio je 6. studenoga 2026. popis od 25 igrača za utakmice [[UEFA Liga nacija 2026./27.|UEFA Lige nacija 2026./27.]] protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]].<ref>{{cite web |url=https://www.englandfootball.com/articles/2026/Nov/06/england-senior-mens-squad-announcement-for-croatia-spain-games-20261106 |title=England squad named for Croatia and Spain games |publisher=England Football |date=6. studenoga 2026. |access-date=6. studenoga 2026.}}</ref> ''Nastupi i golovi ažurirani su nakon utakmice protiv [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] 6. listopada 2026.'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Jordan Pickford]]|sortname=Pickford, Jordan|dob={{datum rođenja i godine|1994|3|7}}|nastupi=93|golovi=0|klub=[[Everton F.C.|Everton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Jason Steele]]|sortname=Steele, Jason|dob={{datum rođenja i godine|1990|8|18}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[James Trafford]]|sortname=Trafford, James|dob={{datum rođenja i godine|2002|10|10}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Leeds United F.C.|Leeds United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Trent Alexander-Arnold]]|sortname=Alexander-Arnold, Trent|dob={{datum rođenja i godine|1998|10|7}}|nastupi=36|golovi=4|klub=[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Jarrad Branthwaite]]|sortname=Branthwaite, Jarrad|dob={{datum rođenja i godine|2002|6|27}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Everton F.C.|Everton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Marc Guéhi]]|sortname=Guéhi, Marc|dob={{datum rođenja i godine|2000|7|13}}|nastupi=41|golovi=1|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Lewis Hall]]|sortname=Hall, Lewis|dob={{datum rođenja i godine|2004|9|8}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Ezri Konsa]]|sortname=Konsa, Ezri|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|23}}|nastupi=30|golovi=2|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Jarell Quansah]]|sortname=Quansah, Jarell|dob={{datum rođenja i godine|2003|1|29}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Djed Spence]]|sortname=Spence, Djed|dob={{datum rođenja i godine|2000|8|9}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Ben White (nogometaš)|Ben White]]|sortname=White, Ben|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|8}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Elliot Anderson]]|sortname=Anderson, Elliot|dob={{datum rođenja i godine|2002|11|6}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Jobe Bellingham]]|sortname=Bellingham, Jobe|dob={{datum rođenja i godine|2005|9|23}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Jude Bellingham]]|sortname=Bellingham, Jude|dob={{datum rođenja i godine|2003|6|29}}|nastupi=60|golovi=14|klub=[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[James Garner (nogometaš)|James Garner]]|sortname=Garner, James|dob={{datum rođenja i godine|2001|3|13}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Everton F.C.|Everton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Josh King (nogometaš, rođen 2007.)|Josh King]]|sortname=King, Josh|dob={{datum rođenja i godine|2007|1|3}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Myles Lewis-Skelly]]|sortname=Lewis-Skelly, Myles|dob={{datum rođenja i godine|2006|9|26}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Declan Rice]]|sortname=Rice, Declan|dob={{datum rođenja i godine|1999|1|14}}|nastupi=80|golovi=8|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Dominic Calvert-Lewin]]|sortname=Calvert-Lewin, Dominic|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|16}}|nastupi=14|golovi=4|klub=[[Leeds United F.C.|Leeds United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Eberechi Eze]]|sortname=Eze, Eberechi|dob={{datum rođenja i godine|1998|6|29}}|nastupi=25|golovi=3|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Morgan Gibbs-White]]|sortname=Gibbs-White, Morgan|dob={{datum rođenja i godine|2000|1|27}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Anthony Gordon]]|sortname=Gordon, Anthony|dob={{datum rođenja i godine|2001|2|24}}|nastupi=28|golovi=7|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Harry Kane]]|sortname=Kane, Harry|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1993|7|28}}|nastupi=125|golovi=91|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Rio Ngumoha]]|sortname=Ngumoha, Rio|dob={{datum rođenja i godine|2008|8|29}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Morgan Rogers]]|sortname=Rogers, Morgan|dob={{datum rođenja i godine|2002|7|26}}|nastupi=26|golovi=2|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{nat fs end}} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Broj !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Igrač !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Godine !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Nastupi !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Peter Shilton]] |align=center|1970. – 1990. |align=center|125 |align=center|0 |- |align=center|2 |[[Wayne Rooney]]* |align=center|2003. – 2017. |align=center|119 |align=center|53 |- |align=center|3 |[[David Beckham]] |align=center|1996. – 2009. |align=center|115 |align=center|17 |- |align=center|4 |[[Steven Gerrard]] |align=center|2000. – 2014. |align=center|114 |align=center|21 |- |align=center|5 |[[Bobby Moore]] |align=center|1962. – 1973. |align=center|108 |align=center|2 |- |align=center|6 |[[Ashley Cole]] |align=center|2001. – 2014. |align=center|107 |align=center|0 |- | rowspan="2"|{{0}}{{0}} 7 |[[Bobby Charlton]] |align=center|1958. – 1970. |align=center|106 |align=center|49 |- |[[Frank Lampard]] |align=center|1999. – 2014. |align=center|106 |align=center|29 |- |align=center|9 |[[Billy Wright (nogometaš, rođen 1924.)|Billy Wright]] |align=center|1946. – 1959. |align=center|105 |align=center|3 |- |align=center|10 |[[Bryan Robson]] |align=center|1980. – 1991. |align=center|90 |align=center|26 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina A|utakmice]] s [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovom]]: 17. studenog 2019.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"| Broj !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Igrač !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Godine !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Golovi !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Wayne Rooney]]* |align=center|2003. – 2017. |align=center|53 |align=center|119 |- |align=center|2 |[[Bobby Charlton]] |align=center|1958. – 1970. |align=center|49 |align=center|106 |- |align=center|3 |[[Gary Lineker]] |align=center|1984. – 1992. |align=center|48 |align=center|80 |- |align=center|4 |[[Jimmy Greaves]] |align=center|1959. – 1967. |align=center|44 |align=center|57 |- |align=center|5 |[[Michael Owen]] |align=center|1998. – 2008. |align=center|40 |align=center|89 |- |align=center|6 |[[Harry Kane]]* |align=center|2015. – ''trenutno'' |align=center|32 |align=center|45 |- | rowspan="3"|{{0}}{{0}}7 |[[Nat Lofthouse]] |align=center|1950. – 1958. |align=center|30 |align=center|33 |- |[[Alan Shearer]] |align=center|1992. – 2000. |align=center|30 |align=center|63 |- |Tom Finney |align=center|1946. – 1958. |align=center|30 |align=center|76 |- | rowspan="2"|{{0}}{{0}}9 |Vivian Woodward |align=center|1903. – 1911. |align=center|29 |align=center|23 |- |[[Frank Lampard]] |align=center|1999. – 2014. |align=center|29 |align=center|106 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina A|utakmice]] s [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovom]]: 17. studenog 2019.'' {{col-end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.thefa.com/England/ Official website at the FA's website] *[https://web.archive.org/web/20180810182538/http://englandfanzine.co.uk/ The England Fanzine] *[https://web.archive.org/web/20180905154819/http://www.england-afc.co.uk/ England AFC] *[http://englandfootballonline.com England Football Online] *[http://www.englandstats.com englandstats.com - England statistics since 1872] {{clear}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{Nogomet u Engleskoj}} {{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Engleske reprezentacije u skupnim športovima}} {{Svjetski prvaci u nogometu}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Engleske | naslov-style = background:#FFFFFF; border:1px solid navy; color:navy; | popis = {{Sastav Engleska 1966 SP}} {{Sastav Engleska 1990 SP}} {{Sastav Engleska 1992 EP}} {{Sastav Engleska 1996 EP}} {{Sastav Engleska 1998 SP}} {{Sastav Engleska 2000 EP}} {{Sastav Engleska 2002 SP}} {{Sastav Engleska 2004 EP}} {{Sastav Engleska 2006 SP}} {{Sastav Engleska 2010 SP}} {{Sastav Engleska 2012. EP}} {{Sastav Engleska 2014 SP}} {{Sastav Engleska 2016. EP}} {{Sastav Engleska 2018 SP}} {{Sastav Engleska 2020. EP}} {{Sastav Engleska 2022 SP}} {{Sastav Engleska 2024. EP}} {{Sastav Engleska 2026 SP}} }} {{fb kraj}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Engleskoj]] [[Kategorija:Engleske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] [[Kategorija:Engleska nogometna reprezentacija| ]] loq1ijq9vfxxtk0jwy5etqih34i91ft 7631684 7631683 2026-11-06T21:13:55Z Fraxinus 3144 /* Rezultati na Svjetskim prvenstvima */ 7631684 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Engleska | grb = Arms of The Football Association (include star).svg | nadimak = The Three Lions (Tri lava) | savez = [[Engleski nogometni savez]] | izbornik = {{Z|NJE}} [[Thomas Tuchel]] | kapetan = [[Harry Kane]] | najviše nastupa = [[Peter Shilton]] (125) | najbolji strijelac = [[Harry Kane]] (85) | FIFA = 4. | ažurirano = 11. lipnja 2026. | pattern_la1 = _eng26H | pattern_b1 = _eng26H | pattern_ra1 = _eng26H | pattern_sh1 = _eng26H | pattern_so1 = _eng26Hl | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = 000040 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _eng26A | pattern_b2 = _eng26A | pattern_ra2 = _eng26A | pattern_sh2 = _eng26A | pattern_so2 = _eng26Al | leftarm2 = fe080a | body2 = fe080a | rightarm2 = fe080a | shorts2 = 000040 | socks2 = fe080a | prva utakmica ={{Z+X|ŠKO}} 0:0 Engleska {{Z|ENG}}<br/> (Partick, [[30. studenoga]] [[1872.]])<br> | najveća pobjeda = [[Datoteka:Saint Patrick's Saltire.svg|20px]] [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] 0:13 [[engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] [[datoteka:Flag of England.svg|border|20px]]<br/> ([[Belfast]], [[18. veljače]] [[1882.]])<br/> | najveći poraz = [[Datoteka:Flag of Hungary 1949-1956.svg|20px]] [[mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]] 7:1 Engleska [[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]]<br/>([[Budimpešta]], [[23. svibnja]] [[1954.]])<br/> | Nastupi na SP = 17 | Prvi put na SP = 1950. | Najbolji rezultat na SP = prvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|1966.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 11 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|1968.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = doprvaci ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]) | Nastupi na LN = 1 | Prvi put na LN = [[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]] | Najbolji rezultat na LN = treće mjesto ([[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]]) | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|Engleska 1966.]] | }} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026. | Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] | }} {{Medalje EP}} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|Italija 1968.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]] | }} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje bronca | [[UEFA Liga nacija 2018./19.|Portugal 2019.]] | }} }} '''Engleska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Engleska|Englesku]] u sportu [[nogomet]]u. Svoju je prvu službenu utakmicu odigrala još u 19. stoljeću, pa je jedna od najstarijih na svijetu. Najveći je uspjeh Engleza osvajanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|Svjetskog prvenstva 1966.]] godine. U finalu su na svom [[Wembley Stadium|Wembleyju]] savladali [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačku]] rezultatom 4:2 nakon produžetaka. Na [[Europsko prvenstvo u nogometu|europskim prvenstvima]] najveći im je uspjeh osvojeno drugo mjesto na dvama europskim prvenstvima, [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]] == Rezultati na Svjetskim prvenstvima == {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Runda !Poz. !Uta. !Pob. !Ner. !Por. !DGo. !PGo. |- |{{Z|URU}} 1930.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|ITA}} 1934.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|FRA}} 1938.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|BRA}} 1950.||1. krug|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''3'''||1||0||2||2||2 |- |{{Z|ŠVI}} 1954.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''3'''||1||0||2||8||8 |- |{{Z|ŠVE}} 1958.||1. krug|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''3'''||0||3||0||4||4 |- |{{Z|ČIL}} 1962.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''4'''||1||1||2||5||6 |- |{{Z|ENG}} 1966.||Finale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''1''' </span> ||'''6'''||5||1||0||11||3 |- |{{Z|MEKS}} 1970.||Četvrtfinale||<span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span>||'''4'''||2||0||2||4||4 |- |{{Z|NJE}} 1974.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|ARG}} 1978.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|ŠPA}} 1982.||2. krug|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''5'''||3||2||0||6||1 |- |{{Z|MEKS}} 1986.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''5'''||2||1||2||7||3 |- |{{Z|ITA}} 1990.||Polufinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''4''' </span> ||'''6'''||3||3||0||7||4 |- |{{Z|SAD}} 1994.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|FRA}} 1998.||Osmina finala|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''4'''||2||1||1||7||4 |- |{{Z|JKO}}{{Z|JAP}} 2002.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942;">'''-''' </span> ||'''5'''||2||2||1||6||3 |- |{{Z|NJE}} 2006.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''5'''||3||2||0||6||2 |- |{{Z|JAR}} 2010.||Osmina finala|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''4'''||1||2||1||3||5 |- |{{Z|BRA}} 2014.||1. krug|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''3'''||0||1||2||2||4 |- |{{Z|RUS}} 2018.||Četvrto mjesto|| <span style="color:#EE7942 ;">'''4''' </span> ||'''7'''||3||1||3||12||8 |- |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]||Četvrtfinale||6||'''5'''||3||1||1||13||4 |- |{{Z|KAN}}{{Z|MEKS}}{{Z|SAD}} 2026.||Treće mjesto||'''3'''||'''8'''||6||1||1||20||12 |- |'''Ukupno'''||–||–||'''82'''||'''38'''||'''23'''||'''21'''||'''124'''||'''80''' |} ==Povijest== Engleska nogometna reprezentacija je jedna od najstarijih u svijetu, formirana je u isto vrijeme kada i Škotska. Prijateljska utakmica između Engleske i Škotske odigrana je 5. ožujka 1870. Uzvrat su organizirali Škoti 30. studenog 1872. Ova utakmica, igrana u Hamilton Crescentu u Škotskoj, smatra se prvim službenim međunarodnim nogometnim susretom. U početku, Engleska nije imala stalni stadion. Pridružili su se [[FIFA]]-i 1906, te uskoro odlaze na turneju po Srednjoj Europi. [[Wembley]] stadion je otvoren 1923. i postao je njihov domaći teren. Odnos između Engleske i [[FIFA]]-e međutim postaje napet i to je rezultiralo njihovim odlaskom iz FIFA-e 1928., da bi se pridružili tek 1946. Zbog toga, oni se ne natječu na Svjetskom prvenstvu do 1950., kada trpe 1:0 poraz od Sjedinjenih Država, te ne uspjevaju proći prvi krug. Prvi poraz na domaćem terenu od tima izvan UK-a bio je 0:2 poraz od Republike Irske, 21. rujna 1949. na [[Goodison Park]]u. 6:3 poraz 1953. od Mađarske, bio je njihov prvi poraz na Wembleyju od momčadi sastavljene od igrača izvan britanskog otočja. U uzvratu u Budimpešti, Mađarska je pobijedila 7:1. To još uvijek stoji kao najveći engleski poraz ikad. Nakon utakmice, zbunjeni Syd Owen je rekao: "To je kao da igraju ljudi iz svemira". Na Svjetskom prvenstvu 1954., Ivor Broadis postiže dva gola čime postaje prvi igrač Engleske koji je postigao dva gola u utakmici na SP. Nakon što je vidjela četvrtfinale po prvi put, Engleska je izgubila 4:2 od Urugvaja. [[Datoteka:England team.jpg|mini|275px|Engleska na Svjetskom prvenstvu 2006. S lijeva na desno: [[Michael Owen]], [[Peter Crouch]], [[John Terry]], [[Frank Lampard]], [[Steven Gerrard]], [[Gary Neville]], [[Ashley Cole]], [[Rio Ferdinand]], [[Paul Robinson]] i tadašnji kapetan [[David Beckham]].]] [[Datoteka:Wembley Stadium - USA v England.jpg|mini|275px|[[Wembley]] u [[London]]u, stadion na kojemu Engleska igra domaće utakmice]] Iako je Walter Winterbottom imenovan za prvog pravog izbornika 1946., tim je još uvijek odabiralo povjerenstvo, do [[Alf Ramsey]]a 1963. SP 1966. se igralo u Engleskoj i Alf Ramsey je vodio Englesku do pobjede 4:2 protiv Zapadne Njemačke u finalu, u kojem [[Geoff Hurst]] zabio hat-trick. Engleska se kvalificirala za Svjetsko prvenstvo 1970. u Meksiku kao branitelj naslova. Stigli su do četvrtfinala, ali su ispali od Zapadne Njemačke. Engleska je vodila 2:0, ali su na kraju poraženi 3:2 nakon produžetaka. Engleska se uspjela kvalificirati i na SP 1974. i 1978. Pod Ron Greenwoodom odlaze na SP 1982. u Španjolskoj, a eliminirani su u drugom krugu bez izgubljene utakmice. [[Bobby Robson]] momčad je vodio puno bolje 1986. te je Engleska dosegla četvrtfinale Svjetskog prvenstva 1986. te završila na četvrtom mjestu u Italiji 1990. 1990. promijenjana su četiri izbornika, svaki u ulozi u relativno kratkom razdoblju. [[Graham Taylor]] je bio Robsonov nasljednik, ali je otišao nakon što se Engleska nije uspjela kvalificirati na Svjetsko prvenstvo 1994. Na Euru '96, koji je održan u Engleskoj, [[Terry Venables]] je doveo Englesku do njihovog najboljeg nastupa na Europskom prvenstvu, dosegnuvši polufinale. On je podnio ostavku nakon istraga o njegovoj financijskoj djelatnosti i njegov nasljednik, [[Glenn Hoddle]], slično njemu je napustio posao zbog nenogometnih razloga nakon samo jednog međunarodnog turnira - SP-a 1998. u Francuskoj kada su bili eliminirani u drugom krugu. Nakon odlaska Hoddlea, [[Kevin Keegan]] je odveo Englesku na Euro 2000, ali nastupi su bili razočaravajući, a on je ubrzo nakon toga podnio ostavku. Sven-Göran Eriksson je vodio momčad od 2001. do 2006. i bio je prvi ne-engleski izbornik u Engleskoj. Unatoč kontroverzama iz njegova osobnog života, Eriksson je bio popularan kod većine navijača. On je vodio Englesku do četvrtfinala Svjetskog prvenstva 2002. i 2006. Izgubio je samo pet natjecateljskih utakmica tijekom svoga mandata i Englesku doveo do 4. mjesta svjetskog poretka. Njegov je ugovor zatim produžen za još dvije godine, ali raskinut je na Svjetskom prvenstvu 2006. godine. [[Steve McClaren]] je bio imenovan glavnim trenerom. Njegova vladavina donijela je malo uspjeha, s Engleskom se nije uspio kvalificirati na Euro 2008. McClaren je podnio ostavku 22. studenog 2007., nakon samo 16 mjeseci za kormilom. Zamijenio ga je 14. prosinca 2007. bivši trener [[Real Madrid]]a i [[AC Milan]]a [[Fabio Capello]]. Capello je odradio svoju prvu utakmicu 6. veljače 2008. protiv Švicarske, koju je Engleska pobijedila 2:1. Pod Capellom, Engleska je pobijedila sve osim jedne kvalifikacijske utakmice. 5:1 pobjeda nad Hrvatskom na Wembleyu osigurala im je plasman na završni turnir dvije utakmice prije kraja, podvig koji nikada nije postignut prije toga. Svjetsko prvenstvo 2010., međutim, ispostavilo se kao veliko razočaranje. Engleska je igrala neriješeno svoje prve dvije utakmice. Prošli su u sljedeći krug, gdje su ih tukli Nijemci 4:1, nanijevši im najteži poraz na Svjetskom prvenstvu. Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euru 2020.]] Engleska je osvojila srebrnu medalju nakon poraza od [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] od 3:2 (1:1) u raspucavanju. [[9. lipnja]] [[2019.]] Engleska je osvojila 3. mjesto u prvom izdanju [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]] protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] (0:0) boljim izvođenjem jedanaesteraca (6:5). Zanimljivo, to je prvo uspješno raspucavanje ove reprezentacije u povijesti velikih natjecanja. === Trenutačni sastav === Izbornik: [[Thomas Tuchel]] Thomas Tuchel objavio je 6. studenoga 2026. popis od 25 igrača za utakmice [[UEFA Liga nacija 2026./27.|UEFA Lige nacija 2026./27.]] protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]].<ref>{{cite web |url=https://www.englandfootball.com/articles/2026/Nov/06/england-senior-mens-squad-announcement-for-croatia-spain-games-20261106 |title=England squad named for Croatia and Spain games |publisher=England Football |date=6. studenoga 2026. |access-date=6. studenoga 2026.}}</ref> ''Nastupi i golovi ažurirani su nakon utakmice protiv [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] 6. listopada 2026.'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Jordan Pickford]]|sortname=Pickford, Jordan|dob={{datum rođenja i godine|1994|3|7}}|nastupi=93|golovi=0|klub=[[Everton F.C.|Everton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Jason Steele]]|sortname=Steele, Jason|dob={{datum rođenja i godine|1990|8|18}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[James Trafford]]|sortname=Trafford, James|dob={{datum rođenja i godine|2002|10|10}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Leeds United F.C.|Leeds United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Trent Alexander-Arnold]]|sortname=Alexander-Arnold, Trent|dob={{datum rođenja i godine|1998|10|7}}|nastupi=36|golovi=4|klub=[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Jarrad Branthwaite]]|sortname=Branthwaite, Jarrad|dob={{datum rođenja i godine|2002|6|27}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Everton F.C.|Everton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Marc Guéhi]]|sortname=Guéhi, Marc|dob={{datum rođenja i godine|2000|7|13}}|nastupi=41|golovi=1|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Lewis Hall]]|sortname=Hall, Lewis|dob={{datum rođenja i godine|2004|9|8}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Ezri Konsa]]|sortname=Konsa, Ezri|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|23}}|nastupi=30|golovi=2|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Jarell Quansah]]|sortname=Quansah, Jarell|dob={{datum rođenja i godine|2003|1|29}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Djed Spence]]|sortname=Spence, Djed|dob={{datum rođenja i godine|2000|8|9}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Ben White (nogometaš)|Ben White]]|sortname=White, Ben|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|8}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Elliot Anderson]]|sortname=Anderson, Elliot|dob={{datum rođenja i godine|2002|11|6}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Jobe Bellingham]]|sortname=Bellingham, Jobe|dob={{datum rođenja i godine|2005|9|23}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Jude Bellingham]]|sortname=Bellingham, Jude|dob={{datum rođenja i godine|2003|6|29}}|nastupi=60|golovi=14|klub=[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[James Garner (nogometaš)|James Garner]]|sortname=Garner, James|dob={{datum rođenja i godine|2001|3|13}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Everton F.C.|Everton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Josh King (nogometaš, rođen 2007.)|Josh King]]|sortname=King, Josh|dob={{datum rođenja i godine|2007|1|3}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Myles Lewis-Skelly]]|sortname=Lewis-Skelly, Myles|dob={{datum rođenja i godine|2006|9|26}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Declan Rice]]|sortname=Rice, Declan|dob={{datum rođenja i godine|1999|1|14}}|nastupi=80|golovi=8|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Dominic Calvert-Lewin]]|sortname=Calvert-Lewin, Dominic|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|16}}|nastupi=14|golovi=4|klub=[[Leeds United F.C.|Leeds United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Eberechi Eze]]|sortname=Eze, Eberechi|dob={{datum rođenja i godine|1998|6|29}}|nastupi=25|golovi=3|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Morgan Gibbs-White]]|sortname=Gibbs-White, Morgan|dob={{datum rođenja i godine|2000|1|27}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Anthony Gordon]]|sortname=Gordon, Anthony|dob={{datum rođenja i godine|2001|2|24}}|nastupi=28|golovi=7|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Harry Kane]]|sortname=Kane, Harry|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1993|7|28}}|nastupi=125|golovi=91|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Rio Ngumoha]]|sortname=Ngumoha, Rio|dob={{datum rođenja i godine|2008|8|29}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Morgan Rogers]]|sortname=Rogers, Morgan|dob={{datum rođenja i godine|2002|7|26}}|nastupi=26|golovi=2|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{nat fs end}} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Broj !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Igrač !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Godine !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Nastupi !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Peter Shilton]] |align=center|1970. – 1990. |align=center|125 |align=center|0 |- |align=center|2 |[[Wayne Rooney]]* |align=center|2003. – 2017. |align=center|119 |align=center|53 |- |align=center|3 |[[David Beckham]] |align=center|1996. – 2009. |align=center|115 |align=center|17 |- |align=center|4 |[[Steven Gerrard]] |align=center|2000. – 2014. |align=center|114 |align=center|21 |- |align=center|5 |[[Bobby Moore]] |align=center|1962. – 1973. |align=center|108 |align=center|2 |- |align=center|6 |[[Ashley Cole]] |align=center|2001. – 2014. |align=center|107 |align=center|0 |- | rowspan="2"|{{0}}{{0}} 7 |[[Bobby Charlton]] |align=center|1958. – 1970. |align=center|106 |align=center|49 |- |[[Frank Lampard]] |align=center|1999. – 2014. |align=center|106 |align=center|29 |- |align=center|9 |[[Billy Wright (nogometaš, rođen 1924.)|Billy Wright]] |align=center|1946. – 1959. |align=center|105 |align=center|3 |- |align=center|10 |[[Bryan Robson]] |align=center|1980. – 1991. |align=center|90 |align=center|26 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina A|utakmice]] s [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovom]]: 17. studenog 2019.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"| Broj !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Igrač !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Godine !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Golovi !scope=col style="border:1px solid navy; color:navy; background:#FFFFFF;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Wayne Rooney]]* |align=center|2003. – 2017. |align=center|53 |align=center|119 |- |align=center|2 |[[Bobby Charlton]] |align=center|1958. – 1970. |align=center|49 |align=center|106 |- |align=center|3 |[[Gary Lineker]] |align=center|1984. – 1992. |align=center|48 |align=center|80 |- |align=center|4 |[[Jimmy Greaves]] |align=center|1959. – 1967. |align=center|44 |align=center|57 |- |align=center|5 |[[Michael Owen]] |align=center|1998. – 2008. |align=center|40 |align=center|89 |- |align=center|6 |[[Harry Kane]]* |align=center|2015. – ''trenutno'' |align=center|32 |align=center|45 |- | rowspan="3"|{{0}}{{0}}7 |[[Nat Lofthouse]] |align=center|1950. – 1958. |align=center|30 |align=center|33 |- |[[Alan Shearer]] |align=center|1992. – 2000. |align=center|30 |align=center|63 |- |Tom Finney |align=center|1946. – 1958. |align=center|30 |align=center|76 |- | rowspan="2"|{{0}}{{0}}9 |Vivian Woodward |align=center|1903. – 1911. |align=center|29 |align=center|23 |- |[[Frank Lampard]] |align=center|1999. – 2014. |align=center|29 |align=center|106 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina A|utakmice]] s [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovom]]: 17. studenog 2019.'' {{col-end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.thefa.com/England/ Official website at the FA's website] *[https://web.archive.org/web/20180810182538/http://englandfanzine.co.uk/ The England Fanzine] *[https://web.archive.org/web/20180905154819/http://www.england-afc.co.uk/ England AFC] *[http://englandfootballonline.com England Football Online] *[http://www.englandstats.com englandstats.com - England statistics since 1872] {{clear}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{Nogomet u Engleskoj}} {{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Engleske reprezentacije u skupnim športovima}} {{Svjetski prvaci u nogometu}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Engleske | naslov-style = background:#FFFFFF; border:1px solid navy; color:navy; | popis = {{Sastav Engleska 1966 SP}} {{Sastav Engleska 1990 SP}} {{Sastav Engleska 1992 EP}} {{Sastav Engleska 1996 EP}} {{Sastav Engleska 1998 SP}} {{Sastav Engleska 2000 EP}} {{Sastav Engleska 2002 SP}} {{Sastav Engleska 2004 EP}} {{Sastav Engleska 2006 SP}} {{Sastav Engleska 2010 SP}} {{Sastav Engleska 2012. EP}} {{Sastav Engleska 2014 SP}} {{Sastav Engleska 2016. EP}} {{Sastav Engleska 2018 SP}} {{Sastav Engleska 2020. EP}} {{Sastav Engleska 2022 SP}} {{Sastav Engleska 2024. EP}} {{Sastav Engleska 2026 SP}} }} {{fb kraj}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Engleskoj]] [[Kategorija:Engleske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] [[Kategorija:Engleska nogometna reprezentacija| ]] 95o11ygaervem7u7dk6r2xum4h888va 7631685 7631684 2026-11-06T21:19:21Z Fraxinus 3144 /* Statistike */ 7631685 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Engleska | grb = Arms of The Football Association (include star).svg | nadimak = The Three Lions (Tri lava) | savez = [[Engleski nogometni savez]] | izbornik = {{Z|NJE}} [[Thomas Tuchel]] | kapetan = [[Harry Kane]] | najviše nastupa = [[Peter Shilton]] (125) | najbolji strijelac = [[Harry Kane]] (85) | FIFA = 4. | ažurirano = 11. lipnja 2026. | pattern_la1 = _eng26H | pattern_b1 = _eng26H | pattern_ra1 = _eng26H | pattern_sh1 = _eng26H | pattern_so1 = _eng26Hl | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = 000040 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _eng26A | pattern_b2 = _eng26A | pattern_ra2 = _eng26A | pattern_sh2 = _eng26A | pattern_so2 = _eng26Al | leftarm2 = fe080a | body2 = fe080a | rightarm2 = fe080a | shorts2 = 000040 | socks2 = fe080a | prva utakmica ={{Z+X|ŠKO}} 0:0 Engleska {{Z|ENG}}<br/> (Partick, [[30. studenoga]] [[1872.]])<br> | najveća pobjeda = [[Datoteka:Saint Patrick's Saltire.svg|20px]] [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] 0:13 [[engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] [[datoteka:Flag of England.svg|border|20px]]<br/> ([[Belfast]], [[18. veljače]] [[1882.]])<br/> | najveći poraz = [[Datoteka:Flag of Hungary 1949-1956.svg|20px]] [[mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]] 7:1 Engleska [[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]]<br/>([[Budimpešta]], [[23. svibnja]] [[1954.]])<br/> | Nastupi na SP = 17 | Prvi put na SP = 1950. | Najbolji rezultat na SP = prvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|1966.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 11 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|1968.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = doprvaci ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]) | Nastupi na LN = 1 | Prvi put na LN = [[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]] | Najbolji rezultat na LN = treće mjesto ([[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]]) | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|Engleska 1966.]] | }} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026. | Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] | }} {{Medalje EP}} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|Italija 1968.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]] | }} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje bronca | [[UEFA Liga nacija 2018./19.|Portugal 2019.]] | }} }} '''Engleska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Engleska|Englesku]] u sportu [[nogomet]]u. Svoju je prvu službenu utakmicu odigrala još u 19. stoljeću, pa je jedna od najstarijih na svijetu. Najveći je uspjeh Engleza osvajanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|Svjetskog prvenstva 1966.]] godine. U finalu su na svom [[Wembley Stadium|Wembleyju]] savladali [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačku]] rezultatom 4:2 nakon produžetaka. Na [[Europsko prvenstvo u nogometu|europskim prvenstvima]] najveći im je uspjeh osvojeno drugo mjesto na dvama europskim prvenstvima, [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]] == Rezultati na Svjetskim prvenstvima == {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Runda !Poz. !Uta. !Pob. !Ner. !Por. !DGo. !PGo. |- |{{Z|URU}} 1930.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|ITA}} 1934.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|FRA}} 1938.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|BRA}} 1950.||1. krug|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''3'''||1||0||2||2||2 |- |{{Z|ŠVI}} 1954.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''3'''||1||0||2||8||8 |- |{{Z|ŠVE}} 1958.||1. krug|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''3'''||0||3||0||4||4 |- |{{Z|ČIL}} 1962.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''4'''||1||1||2||5||6 |- |{{Z|ENG}} 1966.||Finale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''1''' </span> ||'''6'''||5||1||0||11||3 |- |{{Z|MEKS}} 1970.||Četvrtfinale||<span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span>||'''4'''||2||0||2||4||4 |- |{{Z|NJE}} 1974.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|ARG}} 1978.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|ŠPA}} 1982.||2. krug|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''5'''||3||2||0||6||1 |- |{{Z|MEKS}} 1986.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''5'''||2||1||2||7||3 |- |{{Z|ITA}} 1990.||Polufinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''4''' </span> ||'''6'''||3||3||0||7||4 |- |{{Z|SAD}} 1994.||''Nisu sudjelovali'' |- |{{Z|FRA}} 1998.||Osmina finala|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''4'''||2||1||1||7||4 |- |{{Z|JKO}}{{Z|JAP}} 2002.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942;">'''-''' </span> ||'''5'''||2||2||1||6||3 |- |{{Z|NJE}} 2006.||Četvrtfinale|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''5'''||3||2||0||6||2 |- |{{Z|JAR}} 2010.||Osmina finala|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''4'''||1||2||1||3||5 |- |{{Z|BRA}} 2014.||1. krug|| <span style="color:#EE7942 ;">'''-''' </span> ||'''3'''||0||1||2||2||4 |- |{{Z|RUS}} 2018.||Četvrto mjesto|| <span style="color:#EE7942 ;">'''4''' </span> ||'''7'''||3||1||3||12||8 |- |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]||Četvrtfinale||6||'''5'''||3||1||1||13||4 |- |{{Z|KAN}}{{Z|MEKS}}{{Z|SAD}} 2026.||Treće mjesto||'''3'''||'''8'''||6||1||1||20||12 |- |'''Ukupno'''||–||–||'''82'''||'''38'''||'''23'''||'''21'''||'''124'''||'''80''' |} ==Povijest== Engleska nogometna reprezentacija je jedna od najstarijih u svijetu, formirana je u isto vrijeme kada i Škotska. Prijateljska utakmica između Engleske i Škotske odigrana je 5. ožujka 1870. Uzvrat su organizirali Škoti 30. studenog 1872. Ova utakmica, igrana u Hamilton Crescentu u Škotskoj, smatra se prvim službenim međunarodnim nogometnim susretom. U početku, Engleska nije imala stalni stadion. Pridružili su se [[FIFA]]-i 1906, te uskoro odlaze na turneju po Srednjoj Europi. [[Wembley]] stadion je otvoren 1923. i postao je njihov domaći teren. Odnos između Engleske i [[FIFA]]-e međutim postaje napet i to je rezultiralo njihovim odlaskom iz FIFA-e 1928., da bi se pridružili tek 1946. Zbog toga, oni se ne natječu na Svjetskom prvenstvu do 1950., kada trpe 1:0 poraz od Sjedinjenih Država, te ne uspjevaju proći prvi krug. Prvi poraz na domaćem terenu od tima izvan UK-a bio je 0:2 poraz od Republike Irske, 21. rujna 1949. na [[Goodison Park]]u. 6:3 poraz 1953. od Mađarske, bio je njihov prvi poraz na Wembleyju od momčadi sastavljene od igrača izvan britanskog otočja. U uzvratu u Budimpešti, Mađarska je pobijedila 7:1. To još uvijek stoji kao najveći engleski poraz ikad. Nakon utakmice, zbunjeni Syd Owen je rekao: "To je kao da igraju ljudi iz svemira". Na Svjetskom prvenstvu 1954., Ivor Broadis postiže dva gola čime postaje prvi igrač Engleske koji je postigao dva gola u utakmici na SP. Nakon što je vidjela četvrtfinale po prvi put, Engleska je izgubila 4:2 od Urugvaja. [[Datoteka:England team.jpg|mini|275px|Engleska na Svjetskom prvenstvu 2006. S lijeva na desno: [[Michael Owen]], [[Peter Crouch]], [[John Terry]], [[Frank Lampard]], [[Steven Gerrard]], [[Gary Neville]], [[Ashley Cole]], [[Rio Ferdinand]], [[Paul Robinson]] i tadašnji kapetan [[David Beckham]].]] [[Datoteka:Wembley Stadium - USA v England.jpg|mini|275px|[[Wembley]] u [[London]]u, stadion na kojemu Engleska igra domaće utakmice]] Iako je Walter Winterbottom imenovan za prvog pravog izbornika 1946., tim je još uvijek odabiralo povjerenstvo, do [[Alf Ramsey]]a 1963. SP 1966. se igralo u Engleskoj i Alf Ramsey je vodio Englesku do pobjede 4:2 protiv Zapadne Njemačke u finalu, u kojem [[Geoff Hurst]] zabio hat-trick. Engleska se kvalificirala za Svjetsko prvenstvo 1970. u Meksiku kao branitelj naslova. Stigli su do četvrtfinala, ali su ispali od Zapadne Njemačke. Engleska je vodila 2:0, ali su na kraju poraženi 3:2 nakon produžetaka. Engleska se uspjela kvalificirati i na SP 1974. i 1978. Pod Ron Greenwoodom odlaze na SP 1982. u Španjolskoj, a eliminirani su u drugom krugu bez izgubljene utakmice. [[Bobby Robson]] momčad je vodio puno bolje 1986. te je Engleska dosegla četvrtfinale Svjetskog prvenstva 1986. te završila na četvrtom mjestu u Italiji 1990. 1990. promijenjana su četiri izbornika, svaki u ulozi u relativno kratkom razdoblju. [[Graham Taylor]] je bio Robsonov nasljednik, ali je otišao nakon što se Engleska nije uspjela kvalificirati na Svjetsko prvenstvo 1994. Na Euru '96, koji je održan u Engleskoj, [[Terry Venables]] je doveo Englesku do njihovog najboljeg nastupa na Europskom prvenstvu, dosegnuvši polufinale. On je podnio ostavku nakon istraga o njegovoj financijskoj djelatnosti i njegov nasljednik, [[Glenn Hoddle]], slično njemu je napustio posao zbog nenogometnih razloga nakon samo jednog međunarodnog turnira - SP-a 1998. u Francuskoj kada su bili eliminirani u drugom krugu. Nakon odlaska Hoddlea, [[Kevin Keegan]] je odveo Englesku na Euro 2000, ali nastupi su bili razočaravajući, a on je ubrzo nakon toga podnio ostavku. Sven-Göran Eriksson je vodio momčad od 2001. do 2006. i bio je prvi ne-engleski izbornik u Engleskoj. Unatoč kontroverzama iz njegova osobnog života, Eriksson je bio popularan kod većine navijača. On je vodio Englesku do četvrtfinala Svjetskog prvenstva 2002. i 2006. Izgubio je samo pet natjecateljskih utakmica tijekom svoga mandata i Englesku doveo do 4. mjesta svjetskog poretka. Njegov je ugovor zatim produžen za još dvije godine, ali raskinut je na Svjetskom prvenstvu 2006. godine. [[Steve McClaren]] je bio imenovan glavnim trenerom. Njegova vladavina donijela je malo uspjeha, s Engleskom se nije uspio kvalificirati na Euro 2008. McClaren je podnio ostavku 22. studenog 2007., nakon samo 16 mjeseci za kormilom. Zamijenio ga je 14. prosinca 2007. bivši trener [[Real Madrid]]a i [[AC Milan]]a [[Fabio Capello]]. Capello je odradio svoju prvu utakmicu 6. veljače 2008. protiv Švicarske, koju je Engleska pobijedila 2:1. Pod Capellom, Engleska je pobijedila sve osim jedne kvalifikacijske utakmice. 5:1 pobjeda nad Hrvatskom na Wembleyu osigurala im je plasman na završni turnir dvije utakmice prije kraja, podvig koji nikada nije postignut prije toga. Svjetsko prvenstvo 2010., međutim, ispostavilo se kao veliko razočaranje. Engleska je igrala neriješeno svoje prve dvije utakmice. Prošli su u sljedeći krug, gdje su ih tukli Nijemci 4:1, nanijevši im najteži poraz na Svjetskom prvenstvu. Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euru 2020.]] Engleska je osvojila srebrnu medalju nakon poraza od [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] od 3:2 (1:1) u raspucavanju. [[9. lipnja]] [[2019.]] Engleska je osvojila 3. mjesto u prvom izdanju [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]] protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] (0:0) boljim izvođenjem jedanaesteraca (6:5). Zanimljivo, to je prvo uspješno raspucavanje ove reprezentacije u povijesti velikih natjecanja. === Trenutačni sastav === Izbornik: [[Thomas Tuchel]] Thomas Tuchel objavio je 6. studenoga 2026. popis od 25 igrača za utakmice [[UEFA Liga nacija 2026./27.|UEFA Lige nacija 2026./27.]] protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]].<ref>{{cite web |url=https://www.englandfootball.com/articles/2026/Nov/06/england-senior-mens-squad-announcement-for-croatia-spain-games-20261106 |title=England squad named for Croatia and Spain games |publisher=England Football |date=6. studenoga 2026. |access-date=6. studenoga 2026.}}</ref> ''Nastupi i golovi ažurirani su nakon utakmice protiv [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] 6. listopada 2026.'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Jordan Pickford]]|sortname=Pickford, Jordan|dob={{datum rođenja i godine|1994|3|7}}|nastupi=93|golovi=0|klub=[[Everton F.C.|Everton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Jason Steele]]|sortname=Steele, Jason|dob={{datum rođenja i godine|1990|8|18}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[James Trafford]]|sortname=Trafford, James|dob={{datum rođenja i godine|2002|10|10}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Leeds United F.C.|Leeds United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Trent Alexander-Arnold]]|sortname=Alexander-Arnold, Trent|dob={{datum rođenja i godine|1998|10|7}}|nastupi=36|golovi=4|klub=[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Jarrad Branthwaite]]|sortname=Branthwaite, Jarrad|dob={{datum rođenja i godine|2002|6|27}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Everton F.C.|Everton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Marc Guéhi]]|sortname=Guéhi, Marc|dob={{datum rođenja i godine|2000|7|13}}|nastupi=41|golovi=1|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Lewis Hall]]|sortname=Hall, Lewis|dob={{datum rođenja i godine|2004|9|8}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Ezri Konsa]]|sortname=Konsa, Ezri|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|23}}|nastupi=30|golovi=2|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Jarell Quansah]]|sortname=Quansah, Jarell|dob={{datum rođenja i godine|2003|1|29}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Djed Spence]]|sortname=Spence, Djed|dob={{datum rođenja i godine|2000|8|9}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=B|ime=[[Ben White (nogometaš)|Ben White]]|sortname=White, Ben|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|8}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Elliot Anderson]]|sortname=Anderson, Elliot|dob={{datum rođenja i godine|2002|11|6}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Jobe Bellingham]]|sortname=Bellingham, Jobe|dob={{datum rođenja i godine|2005|9|23}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Jude Bellingham]]|sortname=Bellingham, Jude|dob={{datum rođenja i godine|2003|6|29}}|nastupi=60|golovi=14|klub=[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[James Garner (nogometaš)|James Garner]]|sortname=Garner, James|dob={{datum rođenja i godine|2001|3|13}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Everton F.C.|Everton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Josh King (nogometaš, rođen 2007.)|Josh King]]|sortname=King, Josh|dob={{datum rođenja i godine|2007|1|3}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Myles Lewis-Skelly]]|sortname=Lewis-Skelly, Myles|dob={{datum rođenja i godine|2006|9|26}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Declan Rice]]|sortname=Rice, Declan|dob={{datum rođenja i godine|1999|1|14}}|nastupi=80|golovi=8|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Dominic Calvert-Lewin]]|sortname=Calvert-Lewin, Dominic|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|16}}|nastupi=14|golovi=4|klub=[[Leeds United F.C.|Leeds United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Eberechi Eze]]|sortname=Eze, Eberechi|dob={{datum rođenja i godine|1998|6|29}}|nastupi=25|golovi=3|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Morgan Gibbs-White]]|sortname=Gibbs-White, Morgan|dob={{datum rođenja i godine|2000|1|27}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Anthony Gordon]]|sortname=Gordon, Anthony|dob={{datum rođenja i godine|2001|2|24}}|nastupi=28|golovi=7|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Harry Kane]]|sortname=Kane, Harry|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1993|7|28}}|nastupi=125|golovi=91|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Rio Ngumoha]]|sortname=Ngumoha, Rio|dob={{datum rođenja i godine|2008|8|29}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Morgan Rogers]]|sortname=Rogers, Morgan|dob={{datum rođenja i godine|2002|7|26}}|nastupi=26|golovi=2|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{nat fs end}} == Statistike == ''Stanje nakon utakmice protiv [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] 6. listopada 2026. Zvjezdica (*) označuje igrača koji je još aktivan u reprezentaciji.'' {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%; text-align:center;" |+ Nastupi za seniorsku reprezentaciju<ref>{{cite web |url=https://www.11v11.com/teams/england/tab/stats/option/appearances/ |title=England national football team statistics and records: appearances |publisher=11v11 |access-date=6. studenoga 2026.}}</ref> ! scope="col" | Broj ! scope="col" | Igrač ! scope="col" | Godine ! scope="col" | Nastupi ! scope="col" | Golovi |- | rowspan="2" | 1 | style="text-align:left;" | [[Peter Shilton]] | 1970. – 1990. | 125 | 0 |- | style="text-align:left;" | [[Harry Kane]]* | od 2015. | 125 | 91 |- | 3 | style="text-align:left;" | [[Wayne Rooney]] | 2003. – 2018. | 120 | 53 |- | 4 | style="text-align:left;" | [[David Beckham]] | 1996. – 2009. | 115 | 17 |- | 5 | style="text-align:left;" | [[Steven Gerrard]] | 2000. – 2014. | 114 | 21 |- | 6 | style="text-align:left;" | [[Bobby Moore]] | 1962. – 1973. | 108 | 2 |- | 7 | style="text-align:left;" | [[Ashley Cole]] | 2001. – 2014. | 107 | 0 |- | rowspan="2" | 8 | style="text-align:left;" | [[Bobby Charlton]] | 1958. – 1970. | 106 | 49 |- | style="text-align:left;" | [[Frank Lampard]] | 1999. – 2014. | 106 | 29 |- | 10 | style="text-align:left;" | [[Billy Wright (nogometaš, rođen 1924.)|Billy Wright]] | 1946. – 1959. | 105 | 3 |} {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%; text-align:center;" |+ Golovi za seniorsku reprezentaciju<ref>{{cite web |url=https://learn.englandfootball.com/sitecore/content/EnglandFootball/Home/articles/2021/Nov/15/england-mens-all-time-record-goalscorers-20211115 |title=England men's all-time record goalscorers list |publisher=England Football |date=6. listopada 2026. |access-date=6. studenoga 2026.}}</ref> ! scope="col" | Broj ! scope="col" | Igrač ! scope="col" | Godine ! scope="col" | Golovi ! scope="col" | Nastupi |- | 1 | style="text-align:left;" | [[Harry Kane]]* | od 2015. | 91 | 125 |- | 2 | style="text-align:left;" | [[Wayne Rooney]] | 2003. – 2018. | 53 | 120 |- | 3 | style="text-align:left;" | [[Bobby Charlton]] | 1958. – 1970. | 49 | 106 |- | 4 | style="text-align:left;" | [[Gary Lineker]] | 1984. – 1992. | 48 | 80 |- | 5 | style="text-align:left;" | [[Jimmy Greaves]] | 1959. – 1967. | 44 | 57 |- | 6 | style="text-align:left;" | [[Michael Owen]] | 1998. – 2008. | 40 | 89 |- | rowspan="3" | 7 | style="text-align:left;" | [[Nat Lofthouse]] | 1950. – 1958. | 30 | 33 |- | style="text-align:left;" | [[Alan Shearer]] | 1992. – 2000. | 30 | 63 |- | style="text-align:left;" | [[Tom Finney]] | 1946. – 1958. | 30 | 76 |- | rowspan="2" | 10 | style="text-align:left;" | [[Vivian Woodward]] | 1903. – 1911. | 29 | 23 |- | style="text-align:left;" | [[Frank Lampard]] | 1999. – 2014. | 29 | 106 |} {{col-end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.thefa.com/England/ Official website at the FA's website] *[https://web.archive.org/web/20180810182538/http://englandfanzine.co.uk/ The England Fanzine] *[https://web.archive.org/web/20180905154819/http://www.england-afc.co.uk/ England AFC] *[http://englandfootballonline.com England Football Online] *[http://www.englandstats.com englandstats.com - England statistics since 1872] {{clear}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{Nogomet u Engleskoj}} {{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Engleske reprezentacije u skupnim športovima}} {{Svjetski prvaci u nogometu}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Engleske | naslov-style = background:#FFFFFF; border:1px solid navy; color:navy; | popis = {{Sastav Engleska 1966 SP}} {{Sastav Engleska 1990 SP}} {{Sastav Engleska 1992 EP}} {{Sastav Engleska 1996 EP}} {{Sastav Engleska 1998 SP}} {{Sastav Engleska 2000 EP}} {{Sastav Engleska 2002 SP}} {{Sastav Engleska 2004 EP}} {{Sastav Engleska 2006 SP}} {{Sastav Engleska 2010 SP}} {{Sastav Engleska 2012. EP}} {{Sastav Engleska 2014 SP}} {{Sastav Engleska 2016. EP}} {{Sastav Engleska 2018 SP}} {{Sastav Engleska 2020. EP}} {{Sastav Engleska 2022 SP}} {{Sastav Engleska 2024. EP}} {{Sastav Engleska 2026 SP}} }} {{fb kraj}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Engleskoj]] [[Kategorija:Engleske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] [[Kategorija:Engleska nogometna reprezentacija| ]] gbmwir1ix27vbs4lthznkb5535r1kd7 0 59832 7631676 7471999 2026-11-06T20:51:41Z Neptune, the Mystic 95253 /* Diskografija */ + 7631676 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Enslaved | Img = Enslaved_2026.jpg | Img_capt = Enslaved na Inferno Metal Festivalu 2026. godine | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1991.]] | Mjesto = Haugesund, [[Norveška]] | Prebivalište = | Žanr = [[black metal]], [[viking metal]], [[progresivni metal]]<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2007/11/08/arts/music/08ensl.html?_r=1 |title=On the Road to Spread the Word of Good, Old-Fashioned Evil |date=2007-11-08 |work=[[The New York Times]] |accessdate=2009-07-07 |first=Kelefa |last=Sanneh}}</ref> | Djelatno_razdoblje = 1991. – danas | Producentska_kuća = [[Deathlike Silence]], [[Voices of Wonder]], [[SPV GmbH]], [[Osmose Productions|Osmose]], [[Tabu Recordings|Tabu]], [[Relapse Records|Relapse]], [[Candlelight Records|Candlelight]], [[Nuclear Blast]] | Angažman = | URL = [http://www.enslaved.no/ Službene stranice sastava] | Sadašnji članovi = [[Ivar Bjørnson]]<br />[[Grutle Kjellson]]<br />[[Arve Isdal|Ice Dale]]<br />[[Håkon Vinje]]<br />[[Iver Sandøy]] | Bivši članovi = [[Trym Torson]]<br />[[Roy Kronheim]]<br />Per Husebø<br />Harald Helgeson<br />[[Herbrand Larsen]]<br />[[Cato Bekkevold]] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Enslaved''' je [[ekstremni metal]] sastav iz [[Norveška|Norveške]], osnovan u gradu [[Haugesund]]u u lipnju 1991. godine. Članovi skupine trenutno žive u gradu [[Bergen]]u, također u Norveškoj.<ref>{{cite web |url=http://www.metal-archives.com/band.php?id=104 |title=Enslaved Encyclopaedia Metallum entry |publisher=Metal-archives.com |date=2002-07-17 |accessdate=2011-07-15}}</ref> ==Životopis== [[Datoteka:Enslaved-Live-Oslo 2012.JPG|210px|thumb|lijevo|Enslavedov nastup uživo u [[Oslo|Oslu]] u listopadu 2012. godine.]] Enslaved su u lipnju 1991. godine osnovali [[Ivar Bjørnson]] i [[Grutle Kjellson]] kada je Bjørnson imao 13 a Kjellson 17 godina. Ime sastava inspirirano je nazivom pjesme s demoalbuma grupe [[Immortal]], ''Enslaved in Rot''.<ref name="tartarean" /> Nakon mnogih promjena u postavi grupe, Bjørnson i Kjellson jedini su njeni preostali izvorni članovi. Postava skupine ostala je nepromijenjena od 2004. godine, kada su se grupi pridružili Arve "Ice Dale" Isdal na solo gitari, Herbrand Larsen na klavijaturama i vokalima te Cato Bekkevold na bubnjevima. Međutim, to se promijenilo 2016. godine kad je Larsen napustio Enslaved te ga je zamijenio [[Håkon Vinje]] Prije osnivanja Enslaveda, Bjørnson i Kjellson svirali su u [[death metal]] skupini Phobia. No, kako je u to doba rastao pokret ekstremnog metala, uskoro su, kao i mnogi drugi, bili u potrazi za novim izvorima inspiracije i izražavanja.<ref name="tartarean">{{cite web |url=http://www.tartareandesire.com/bands/Enslaved/585/ |title=Enslaved |publisher=Tartarean Desire |accessdate=2011-07-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151106182934/http://www.tartareandesire.com/bands/Enslaved/585/ |archivedate=6. studenoga 2015.}}</ref> Iako se Enslaved u doba svog nastanka 1991. godine odlikovao prototipnim black metal stilom glazbe, već dvije godine kasnije sastav je počeo uključivati strukture pjesama koje su neuobičajene za žanr; nekoliko njihovih ranijih pjesama prelazilo je deset minuta u svojem trajanju (njihov debitantski studijski album ''[[Vikingligr Veldi]]'' ima samo jednu pjesmu koja traje manje od deset minuta, "Heimdallr"). Zbog toga sastav odbija svoj glazbeni stil nazivati black metalom te preferira pojam [[ekstremni metal]].<ref>{{cite web |url=http://www.youtube.com/watch?v=XLy7w6mQuPE |title=Enslavedov Intervju iz 2009. |publisher=Youtube.com |accessdate=2011-07-15}}</ref> Na albumu ''[[Mardraum: Beyond the Within]]'' iz 2000. godine pojavljuju se višedjelne epske pjesme poput "Større enn tid - tyngre enn natt" te "Entrance - Escape". Na nekoliko pjesama sastava pojavljuje se i [[mellotron]] (najviše istaknut u pjesmi "As Fire Swept Clean the Earth s albuma ''[[Below the Lights]]'').<ref name="bmuk">{{cite web |url=http://blackmetal.co.uk/reviews/10-audio/756-Enslaved-Below-the-Lights.html |title=Below the Lights recenzija |publisher=BlackMetal.co.uk |date=2009-02-26 |accessdate=2011-07-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110809140843/http://blackmetal.co.uk/reviews/10-audio/756-Enslaved-Below-the-Lights.html |archivedate=2011-08-09}}</ref> Albumi ''Mardraum: Beyond the Within'', ''[[Monumension]]'' i ''Below the Lights'' mogu se smatrati pomalo sličnim po stilu izvođenja. Albumi ''[[Isa (album)|Isa]]'' i ''[[Ruun]]'' prikazali su značajno odstupanje od prijašnjeg stila sastava, posebice zbog uključivanja oštrih promjena u dinamici glazbe. [[Datoteka:Enslaved Wave-Gotik-Treffen 2016 08.jpg|thumb|desno|Pjevač Grutle Kjellson na [[Wave-Gotik-Treffen]]u u Njemačkoj 2016. godine.]] Iako je sastav od albuma ''Monumension'' nadalje uglavnom pisao tekstove pjesama na engleskom jeziku, prethodni albumi većinom su sadržavali tekstove na norveškom. Tri su pjesme s albuma ''Vikingligr Veldi'' bile napisane na islandskom te je pjesma "Heimdallr", čiji je tekst izvadak iz književnog djela ''Gylfaginning'' [[Snorri Sturluson|Snorrija Sturlusona]], napisana na [[Staronordijski jezik|staronordijskom jeziku]]. Tekstovi pjesama skupine uglavnom se usredotočuju na [[nordijska mitologija|nordijsku mitologiju]]. Nakon albuma ''[[Ruun]]'', između 2007. i 2008. godine Bjørnson, Kjellson i Isdal surađivali su s norveškim noise duom Fe-Mail pod imenom [[Trinacria]].<ref>{{cite web |url=http://www.myspace.com/trinacriamusic |title=Trinacria |publisher=Myspace |accessdate=2014-10-06}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.metal-archives.com/bands/Trinacria/124954 |title=Trinacria |publisher=Encyclopaedia Metallum |accessdate=2014-10-06}}</ref> U srpnju 2008. godine Enslaved je objavio ''[[Vertebrae]]'', svoj deseti studijski album i prvi koji je objavljen pod licencijom diskografske kuće [[Nuclear Blast]]. Terror Magazine nazvao ga je albumom godine 2008., iznad albuma ostalih poznatih metal sastava kao što su ''[[obZen]]'' grupe [[Meshuggah]] i ''[[Watershed]]'' sastava [[Opeth]].<ref>{{Cite news |url=http://www.blabbermouth.net/news/enslaved-s-vertebrae-crowned-terrorizer-magazine-s-album-of-the-year/ |title=ENSLAVED's 'Vertebrae' Crowned TERRORIZER Magazine's 'Album Of The Year' |date=2008-12-31 |work=Blabbermouth.net |accessdate=2014-03-17}}</ref> Album je istaknut po svojem različitom glazbenom pristupu od svojih prethodnika te mnogim raznolikim zvukovima; Sammy O'Hagar sa stranice MetalSucks.net izjavio je da bi "Nazvati [Vertebrae] black metal albumom bilo veliko rastezanje" jer je "na njemu impresivna dubina koja prelazi jetku mizantropiju koju se često (i s razlogom) povezuje sa žanrom" te je osim toga opisao zvuk skupine kao "težak, no ujedno i iznenađujuće mek, usredotočen i znatiželjan, vjeran svojim korijenima i pun čežnje da ih zaboravi".<ref name="metalsucks">{{cite web |last=O'Hagar |first=Sammy |title=Enslaved's Vertebrae: The Sound of a Band at the Top of Their Game |url=http://www.metalsucks.net/2008/09/17/enslaveds-vertebrae-the-sound-of-a-band-at-the-top-of-their-game/ |work=MetalSucks.net |accessdate=2014-03-17}}</ref> Zvuk albuma na nekoliko je prigoda opisan kao sličan zvuku [[Pink Floyd]]a.<ref name="metalsucks" /><ref>{{cite web |title=Enslaved - Vertebrae: A Momentary Lapse in Norwegian? |url=http://www.metal-archives.com/reviews/Enslaved/Vertebrae/207825/ |work=Encyclopaedia Metallum |publisher=marktheviktor |accessdate=2014-03-17}}</ref> Nakon intenzivne turneje širom Europe, sastav je krenuo na sjevernoameričku turneju zajedno s Opethom u svibnju 2009. godine.<ref name="Enslaved Events">{{cite web |url=http://www.enslaved.no/index.php?module=events |title=Enslaved Events |publisher=Enslaved.no |accessdate=2011-07-15}}</ref> Dvije godine nakon objave albuma ''Vertebrae'', sastav je objavio svoj jedanaesti studijski album, ''[[Axioma Ethica Odini]]''.<ref>{{Cite news |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=143007&utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+blabbermouth+%28Blabbermouth.net%27s+Daily+Headlines%29 |title=Enslaved: New Album Title, Release Date Revealed |date=2010-07-15 |work=Blabbermouth.net |accessdate=2010-07-15 |url-status=dead}}</ref> Godinu kasnije, sastav je također objavio i dva EP-a. Prvi EP, nazvan ''[[The Sleeping Gods]]'', nastao je u suradnji s izdavačkom kućom Scion Audio/Visual te je bio objavljen 10. svibnja 2011. godine.<ref>{{Cite news |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=157886 |title=ENSLAVED to Release 'The Sleeping Gods' EP |date=2011-05-09 |work=Blabbermouth.net |access-date=11. rujna 2015. |archive-url=https://archive.is/20120909161259/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=157886 |archive-date=9. rujna 2012.}}</ref> Drugi EP, nazvan ''[[Thorn (EP)|Thorn]]'', objavio je [[Soulseller Records]] 27. kolovoza 2011. godine kako bi sastav ispunio odredbe ugovora starog desetak godina. Taj EP bio je objavljen samo na LP ploči, ograničen na samo 1000 primjeraka i sadržava atmosferičniji zvuk od onoga po kojem je sastav uglavnom prepoznatljiv.<ref>{{Cite news |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=161066 |title=ENSLAVED To Release Seven-Inch EP on SOULSELLER RECORDS |date=2011-07-24 |work=Blabbermouth.net |access-date=11. rujna 2015. |archive-url=https://archive.is/20130201085442/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=161066 |archive-date=1. veljače 2013.}}</ref> Nakon potpisivanja ugovora s Nuclear Blastom i u Europi, sastav je 2012. godine objavio svoj dvanaesti studijski album, ''[[RIITIIR]]''. Dana 10. ožujka 2015. godine sastav je objavio svoj trinaesti studijski album, ''[[In Times]]''.<ref>{{Cite news |url=http://www.metal-archives.com/albums/Enslaved/In_Times/477884 |title=In Times |date=2014-12-15 |work=Encyclopaedia Metallum |accessdate=2015-01-10}}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.metalsucks.net/2014/12/15/enslaved-announce-new-album-times/ |title=Enslaved Announce New Album, In Times |date=2014-12-15 |work=MetalSucks |author=Axl Rosenberg |accessdate=2015-01-10}}</ref> Tijekom promidžbene turneje za album ''In Times'', klavijaturist Herbrand Larsen rekao je skupini da će ju napustiti kad turneja bude gotova. Grupi se tada pridružio Håkon Vinje iz Seven Impalea, norveškog sastava koji je bio Enslavedova predgrupa na koncertu u [[Bergen]]u.<ref>{{Eng oznaka}} {{cite magazine |last=Dome |first=Malcolm |date=2017-10-12 |title=Theory of Evolution |magazine=Prog #81 |location=UK |publisher=Future}}</ref> ''[[E (album)|E]]'', četrnaesti album skupine, bio je objavljen 13. listopada 2017. godine.<ref>{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.nuclearblast.de/en/label/music/band/news/details/4863427.413149.enslaved-album-details-amp-pre-order.html |title=ENSLAVED - album details & pre-order! |date=2017-08-07 |website=nuclearblast.de |accessdate=2018-04-11}}</ref> Bio je to posljednji album na kojem je bubnjeve svirao [[Cato Bekkevold]] prije svojeg odlaska iz grupe 2018. godine.<ref>{{Eng oznaka}} {{Cite news |url=http://www.metalinjection.net/latest-news/breakups/enslaved-drummer-cato-bekkevold-quits |title=ENSLAVED Drummer Cato Bekkevold Quits |work=metalinjection.net |date=2018-06-20 |access-date=2018-06-24}}</ref> == Članovi sastava == {{col-begin}} {{col-3}} ;Trenutna postava *[[Grutle Kjellson]] – vokali, bas-gitara <small>(1991. – danas)</small> *[[Ivar Bjørnson]] – solo gitara, ritam gitara, prateći vokali <small>(1991.–danas)</small>, klavijature <small>(1991. – 2004.)</small> *[[Arve Isdal|Arve "Ice Dale" Isdal]] – solo gitara, ritam gitara <small>(2002. – danas)</small> *[[Håkon Vinje]] – vokali, klavijature <small>(2017. – danas)</small> *[[Iver Sandøy]] – vokali, bubnjevi {{malo|(2018. – danas)}} {{col-3}} ;Bivši članovi *[[Trym Torson]] – bubnjevi, udaraljke <small>(1991. – 1995.)</small> *[[Harald Helgeson]] – bubnjevi <small>(1995. – 1997.)</small> *[[Per Husebø|Per "Dirge Rep" Husebø]] – bubnjevi, udaraljke <small>(1997. – 2002.)</small> *[[Freddy Bolsø]] – bubnjevi <small>(2003.)</small> *[[Roy Kronheim|Richard "Roy" Kronheim]] – gitara <small>(1997. – 2002.)</small> *[[Herbrand Larsen]] – klavijature, gitara, melotron, sintesajzer, vokali <small>(2004. – 2016.)</small> *[[Cato Bekkevold]] – bubnjevi, udaraljke <small>(2003. – 2018.)</small> {{col-3}} ;Koncertni članovi *[[Øyvind Madsen]] – klavijature (2003.) {{col-end}} === Vremenska crta === <div class="left"> <timeline> ImageSize = width:1000 height:auto barincrement:20 PlotArea = left:100 bottom:60 top:0 right:10 Alignbars = justify DateFormat = mm/dd/yyyy Period = from:01/01/1991 till:06/01/2017 TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy Legend = orientation:horizontal position:bottom ScaleMajor = increment:2 start:1991 ScaleMinor = increment:1 start:1991 Colors = id:Vocals value:red legend:Vokali id:Bass value:blue legend:Bas_gitara id:rguitar value:teal legend:Ritam_gitara id:lguitar value:green legend:Solo_gitara id:keyboards value:purple legend:Klavijature id:Drums value:orange legend:Bubnjevi id:StudioAlbums value:black legend:Studijski_albumi id:Lines2 value:gray(0.80) legend:EP_albumi LineData= at:05/01/1993 color:Lines2 layer:back at:02/22/1994 color:black layer:back at:08/04/1994 color:black layer:back at:03/21/1997 color:black layer:back at:06/01/1998 color:black layer:back at:10/03/2000 color:black layer:back at:11/27/2001 color:black layer:back at:04/14/2003 color:black layer:back at:11/01/2004 color:black layer:back at:05/22/2006 color:black layer:back at:09/26/2008 color:black layer:back at:09/27/2010 color:black layer:back at:05/10/2011 color:Lines2 layer:back at:08/27/2011 color:Lines2 layer:back at:10/09/2012 color:black layer:back at:03/06/2015 color:black layer:back BarData = bar:Ivar_Bjørnson text:"Ivar_Bjørnson" bar:Grutle_Kjellson text:"Grutle_Kjellson" bar:Trym_Torson text:"Trym_Torson" bar:Harald_Helgeson text:"Harald_Helgeson" bar:Dirge_Rep text:"Dirge_Rep" bar:Roy_Kronheim text:"Roy_Kronheim" bar:Ice_Dale text:"Ice_Dale" bar:Cato_Bekkevold text:"Cato_Bekkevold" bar:Herbrand_Larsen text:"Herbrand_Larsen" bar:Hakon_Vinje text:"Hakon_Vinje" PlotData= width:10 textcolor:black align:left anchor:from shift:(10,-4) bar:Ivar_Bjørnson from:01/01/1991 till:06/01/2017 color:keyboards width: 2.5 bar:Ivar_Bjørnson from:01/01/1991 till:06/01/2017 color:rguitar bar:Grutle_Kjellson from:01/01/1991 till:06/01/2017 color:vocals width: 2.5 bar:Grutle_Kjellson from:01/01/1991 till:06/01/2017 color:bass bar:Trym_Torson from:01/01/1991 till:01/01/1995 color:drums bar:Harald_Helgeson from:01/02/1995 till:06/01/1997 color:drums bar:Dirge_Rep from:06/02/1997 till:04/14/2003 color:drums bar:Roy_Kronheim from:01/01/1997 till:01/01/2002 color:lguitar bar:Ice_Dale from:01/02/2002 till:06/01/2017 color:lguitar bar:Cato_Bekkevold from:04/15/2003 till:06/01/2017 color:drums bar:Herbrand_Larsen from:01/01/2004 till:12/14/2016 color:vocals width: 2.5 bar:Herbrand_Larsen from:01/01/2004 till:12/14/2016 color:keyboards bar:Hakon_Vinje from:03/10/2017 till:06/01/2017 color:vocals width: 2.5 bar:Hakon_Vinje from:03/10/2017 till:06/01/2017 color:keyboards </timeline> </div> == Diskografija == ;Studijski albumi * ''[[Vikingligr Veldi]]'' (1994.) * ''[[Frost]]'' (1994.) * ''[[Eld]]'' (1997.) * ''[[Blodhemn]]'' (1998.) * ''[[Mardraum: Beyond the Within]]'' (2000.) * ''[[Monumension]]'' (2001.) * ''[[Below the Lights]]'' (2003.) * ''[[Isa (album)|Isa]]'' (2004.) * ''[[Ruun]]'' (2006.) * ''[[Vertebrae]]'' (2008.) * ''[[Axioma Ethica Odini]]'' (2010.) * ''[[RIITIIR]]'' (2012.) * ''[[In Times]]'' (2015.) * ''[[E (album)|E]]'' (2017.) * ''[[Utgard (album)|Utgard]]'' (2020.) * ''[[Heimdal]]'' (2023.) * ''[[Mið]]'' (2026.) ;Koncertni albumi * ''[[Live at the Rock Hard Festival]]'' (2009.) * ''[[Roadburn Live]]'' (2017.) ;EP-ovi * ''[[Hordanes Land]]'' (1993.) * ''[[The Sleeping Gods]]'' (2011.) * ''[[Thorn (EP)|Thorn]]'' (2011.) == Izvori == {{izvori|colwidth=30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.enslaved.no/ Službena stranica] *[https://www.facebook.com/enslaved Enslaved na Facebooku] *[http://www.metal-archives.com/bands/Enslaved/104 Enslaved na Encyclopaedia Metallum] {{Enslaved}} [[Kategorija:Norveški sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Sastavi black metala]] [[Kategorija:Sastavi viking metala]] [[Kategorija:Sastavi progresivnog metala]] d8o84o0l1y4nagfdxr9jfqo8zhel345 0 61369 7631576 6910545 2026-11-06T15:56:14Z ~2026-59142-03 377725 /* */ 7⁷86 7631576 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{razgodak|, }} '''Zarez''' <code>''','''</code> ([[grčki jezik|grč.]] κoµµa, ''komma'' = odsječak; hrvatska [[riječ]] ''zarez'' [[Prevedenice|kalk]] je grčke riječi) razgodak je kojim se odjeljuju [[rečenica|rečenični]] dijelovi radi lakšeg razumijevanja, jasnoće ili preglednosti, pogotovo ako se radi o dužim rečenicama. Zarez dijeli i [[sintaksa|sintaktičke]] dijelove koji ne dolaze zajedno, mijenja značenje u rečenici ili dijeli rečenične dijelove u nizanju. Tri su osnovna pravila uporabe zareza: # nizanje # naknadno dodavanje/umetanje # suprotnost. == Povijest == Nekada se rabila [[točka (pravopis)|točka]] na sredini retka {{Nowrap|( · )}}, tzv. ''media distinctio'' kao stanka, što je, zajedno s brojnom drugom interpunkcijom i znakovima, uveo [[Stara Grčka|grčki]] [[gramatika|gramatičar]] [[Aristofan iz Bizanta]]. Od [[13. stoljeće|13.]] do [[17. stoljeće|17.]] stoljeća, rabila se kosa crta {{Nowrap|( / )}}, tzv. ''virgula suspensiva'', pogotovo u djelima [[venecija]]nskog tiskara [[Aldus Manutius|Alda Manucija]], a u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] je poprimila današnji oblik. ==Uporaba u jeziku== === Niza nje === ==== Nabrajanje ==== Ako istovrsni dijelovi dolaze jedan uz drugoga, usporedno, bez [[veznik]]a, odvajaju se zarezom: * ''Psiče''',''' puše''',''' kune''',''' psuje''',''' grize''',''' plače''',''' jadikuje'' ([[August Šenoa]]) * ''Hlapić je bio malen kao lakat''',''' veseo kao ptica''',''' hrabar kao Kraljević Marko''',''' mudar kao knjiga''',''' a dobar kao sunce.'' ([[Ivana Brlić-Mažuranić]]) * ''Govorimo hrvatski''',''' skupina autora''',''' urednik Mihovil Dulčić''',''' Zagreb''',''' Naprijed''',''' 1997.''',''' {{ISBN|953-178-079-0}}'' * [[Antun Gustav Matoš]]: ''Mora'' : ''Topovi''',''' bombe''',''' džemije''',''' torpedi, : ''Sistemi suhi''',''' kumiri od mjedi''',''' : ''Plemići lažni - carski svodnici, : ''Mračnjaci tusti''',''' vragu srodnici * [[Tin Ujević]]: ''Dažd'' : ''Toči kao iz kabla : ''na livade''',''' : ''na voćnjake''',''' : ''na pašnjake; : ''ali, nadasve''',''' : ''lupa na naša stakla''',''' : ''kuca na naša vrata''',''' : ''bije nam o krovove. Pogledati: [[asindeton]], asindetonske se rečenice vežu bez [[veznik]]a, a povezuju zarezima. ==== Okomito nabrajanje ==== Ako se u nizanju dijelovi pišu jedan ispod drugog, odvajaju [[brojevi (vrste riječi)|brojevima]] (znamenkama i riječima) ili slovima, onda se ne odvajaju zarezom: * ''Promjenjive vrste riječi:'' :: ''[[imenice]]'' :: ''[[pridjevi]] :: ''[[zamjenice]]'' :: ''[[brojevi (vrste riječi)|brojevi]]'' :: ''[[glagoli]]'' * ''Načini u hrvatskom jeziku:'' :: a) ''[[imperativ]]'' :: b) ''[[kondicional prošli]]'' :: c) ''[[kondicional sadašnji]]'' :: d) ''[[optativ]]'' * ''Primarne boje:'' :: ''1. [[žuta]]'' :: ''2. [[crvena]]'' :: ''3. [[plava]]'' Ako u takvom nabrajanju dolaze rečenice koje počinju malim slovom, mogu se odjeljivati [[točka sa zarezom|točkom sa zarezom]]. Ako pak počinju velikim početnim slovom, rabe se odgovarajući rečenični znakovi koje rečenica zahtijeva. ==== Priložne oznake ==== Ako u rečenici dolazi više [[prilozi|priložnih]] oznaka raznovrsnih po značenju, one se ne odvajaju zarezom: * ''Godišnji skup Hrvatskog filološkog društva održan je u Hebrangovoj 13 u 19 sati s predmetom rasprave o [[tuđice|tuđicama]] i [[posuđenice|posuđenicama]].'' * ''[[Miroslav Krleža]] rodio se u [[Zagreb]]u [[7. srpnja]] [[1893.]]'' Ako se uz nadnevak piše [[prijedlozi|prijedlog]] ''u'', zarez također ne dolazi: * '''''U''' Zagrebu 10. srpnja.'' * ''Zagreb''',''' 10. srpnja,'' ==== Vokativ ==== [[Vokativ]] se uvijek odvaja zarezom, osim ako nije odvojen [[uskličnik]]om. * ''Molim te''',''' Bože moj!'' * ''Marina''',''' gdje si bila?'' * ''Ne znam što da ti kažem''',''' Filipe''',''' potpuno si u pravu.'' Ako se u oslovljavanju u pismima ne rabi uskličnik, zaziv se odvaja zarezom, a [[rečenica]] nastavlja malim slovom: * ''Draga majko''',''''' : '''''p'''išem ti ovo pismo...'' * ''Dragi oče'''!''''' : '''''H'''tio sam ti javiti da...'' ==== Atributi i apozicije ==== Zarez dolazi i u nizanju [[atribut]]a: * ''Prekrasna''',''' zamamna''',''' mirisna''',''' crvena ruža.'' No, ako atributi čine cjelinu i međusobno su zavisni, oni se ne odvajaju zarezom: * ''<u>Velika bijela</u> psina'' * ''Šetali smo <u>mirisnom cvjetnom</u> livadom.'' * ''U <u>zimsku bijelu</u> noć...'' Ako se u ispred neke [[riječ]]i nalaze samo dva atributa koja su odvojena zarezom, govorimo o isticanju: * ''Bio je to koban''',''' užasan dan.'' Za odvajanje atributa i [[apozicija]] koji dolaze nakon riječi na koje se odnose, pogledajte u dijelu o naknadnom dodavanju. Ako se zbog [[abeceda|abecednog]] reda prvo navodi [[prezime]] pa onda [[ime]], oni se odvajaju zarezom: * ''Matoš''',''' Antun Gustav'' * ''Ujević''',''' Tin'' ==== Semantika ==== Ponekad se zarezom može potpuno promijeniti [[semantika|značenje]] rečenice. Poznato je [[Pitija|Pitijino]] proročanstvo koje mijenja značenje ovisno o tome gdje se stavi zarez: * ''Ibis redibis numquam peribis in bello.'' {{Lat oznaka}} * ''Ići ćeš vratiti se nećeš poginuti u ratu.'' (prijevod) Ili pak primjer poput: * ''Dok sam sjedio''',''' na krevetu ugledah pauka.'' * ''Dok sam sjedio na krevetu''',''' ugledah pauka.'' === Sastavne rečenice === Zarez ne dolazi u sastavnim [[rečenica]]ma, ispred [[veznik]]a ''i, pa, te, ni, niti'' i u rastavnim rečenicama, ispred [[veznik]]a ''ili'' * ''Vidio sam psa '''i''' mačku '''te''' brojne druge životinje.'' * ''Promotrio nas je '''pa''' je potom počeo govoriti.'' * '''''Ni''' ružne riječi '''niti''' psovke ne mogu me pokolebati.'' * '''''Ili''' je bio tužan '''ili''' ljut, nikad ništa drugo.'' U takvim rečenicama zarezi mogu doći samo ako su veznici u službi '''intenzifikatora''': * '''''I''' kuću''',''' '''i''' polje''',''' '''i''' livadu''',''' i more - sve su prodali!'' * '''''Ni''' za novac''',''' '''ni''' za bogatstvo''',''' '''ni''' za karijeru ne bih izdao svoju obitelj.'' Zarez se ne stavlja ni u [[veznik#Veznički parovi|vezničkom paru]] ''ne samo/nego'': * '''''Ne samo''' da ne izvršava obaveze '''nego''' je još i bezobrazan.'' ==== Zavisne rečenice ==== Zarezom se odvajaju zaključne [[rečenica|rečenice]]: * ''Priznao je da je to učinio''',''' '''stoga''' su ga zatvorili.'' * ''Rekao mi je istinu''',''' '''dakle''' ipak nije lagao.'' Zavisne se rečenice uobičajeno ne odvajaju zarezom: * ''Došao je da bi nas obavijestio.'' Ali, ako se nižu, zarez dolazi: * ''Nije znao gdje putovati''',''' koga pitati''',''' kome se obratiti.'' Ako zavisna i glavna rečenica stoje u [[inverzija (jezik)|inverziji]], odvajaju se zarezom: * ''Da nisi došao''',''' tko zna što bi se dogodilo.'' * ''Tko rano rani''',''' dvije sreće grabi.'' === Naknadno dodavanje/umetanje === Ako neki dio [[rečenica|rečenice]] nije uže povezan s ostalim dijelovima te je '''umetnut''' u tu rečenicu, onda se on odvaja zarezom: * ''Bio je to''',''' bar tako vele''',''' najgori dan.'' * ''Sve što se može izreći''',''' rekao je [[Ludwig Wittgenstein]]''',''' može se izreći jasno.'' Ako glavna rečenica može biti bez zavisne, smije se odvojiti zarezom kao da je naknadno dodana (manja joj je važnost od glavne): * ''Jednog lijepog jutra''',''' kad su svi još spavali''',''' probudi me čudan glas.'' ==== Objašnjenje ==== Rečenični dijelovi koji se rabe kao naknadno objašnjenje odvajaju se zarezom. * ''Sve je to bilo mutno''',''' '''tj.''' igranje prljavog posla.'' * ''Morali smo to učiniti''',''' '''to jest''' zaprijetili su nam svima.'' * ''Bio je to moćan savez''',''' '''tzv.''' Antanta.'' * ''[[Otto von Bismarck]] bio je njemački državnik''',''' '''takozvani''' željezni kancelar.'' U takvim slučajevima [[neodređene zamjenice|neodređena zamjenica]] ''sve'' sažima prethodno nabrajanje te se odjeljuje zarezom ili [[crtica (pravopis)|crticom]]: * ''Kuću''',''' dvorište''',''' voćnjak''',''' vrt''',''' '''sve''' su nam to uzeli!'' * ''Ljubav''',''' sreću''',''' radost''',''' mir '''– sve''' to više nemam.'' ==== Modifikatori ==== Riječi koje su samostalne cjeline i sintaktički ne pripadaju [[rečenica|rečenici]], odvajaju se zarezom. To su [[Čestice (vrsta riječi)#Samostalne čestice|modifikatori]] poput: ''vjerojatno, doista, zaista, stvarno, uistinu, sigurno, zasigurno, nažalost, eventualno, uglavnom, nesumnjivo, možda...'' * ''On je''',''' međutim''',''' ipak to učinio.'' * ''Ne znam''',''' zaista''',''' sve je moguće.'' ==== Atributi i apozicije ==== Ako [[atribut]], odnosno [[apozicija]] dolazi nakon imenske [[riječ]]i na koju se odnosi, odvaja se zarezom: * ''Bila je to Marina''',''' <u>prekrasna djevojka</u>.'' * ''Gledajući tu jabuku''',''' <u>crvenu i mirisnu voćku</u>, osjetio sam glad.'' Ako apozicija sama stoji iza [[imenice]] ili nekog [[ime]]na, ne odvaja se zarezom: * ''Jelačić <u>ban</u>, Petar <u>apostol</u>, sveti Donat <u>mučenik</u>'' ==== Enklitike ==== Nakon umetnutoga dijela odvojenog zarezom, ne može doći [[enklitika]]: * ''<s>Crvena mirisna ruža''',''' priča mi baka''',''' je cvala ispod prozora.</s>'' * ''Crvena je mirisna ruža''',''' priča mi baka''',''' cvala ispod prozora.'' * ''Crvena mirisna ruža''',''' priča mi baka''',''' cvala je ispod prozora.'' ==== Semantika ==== Promotrimo razliku u [[semantika|značenju]] sljedećih [[rečenica]] i njihovu odvajanju zarezom: * ''Moj brat''',''' <u>koji živi u Zagrebu</u>''',''' jučer me posjetio.'' (usput je dodano da živi u Zagrebu) * ''<u>Moj brat koji živi u Zagrebu</u> jučer me posjetio.'' (točno onaj brat koji živi u [[Zagreb]]u, a ne onaj, primjerice, iz [[Split]]a) === Suprotnost === Suprotne [[rečenica|rečenice]] s [[veznici]]ma ''a, ali, nego, no, već'' odjeljuju se zarezom: * ''Nije bio dobar''',''' '''nego''' je stalno činio štetu!'' * ''Ja bih to učinio''',''' '''ali''' mi ne žele dopustiti.'' * ''Bio sam temperamentan i živčan''',''' '''a''' ona je mirno gledala u daljinu.'' Ako se veznik ''nego'' dovezuje na [[Pridjevi#Stupnjevi pridjeva|komparativ]] ili neki komparativni izraz, zarez se ne stavlja: * ''Bolje vrabac u ruci nego golub na grani.'' Ili ako je riječ o proširenju opisa, bez obzira na to što se pojavljuju suprotni veznici: * ''Velik a plašljiv. Sitan ali dinamitan.'' Isključne [[rečenica|rečenice]] suprotne su po svome smislu te se odvajaju zarezom: * ''Svi su došli''',''' '''samo''' je on odlučio ostati kod kuće.'' * ''Svi su potrčali''',''' '''osim''' Marka koji je stajao na mjestu.'' No, ako se isključnim [[veznici]]ma vežu samo [[riječ]]i, a ne rečenični dijelovi, zarez se ne stavlja: * ''Ne treba mi ništa '''osim''' ljubavi.'' ==Uporaba izvan jezika== Zarez se u nekim [[jezik|jezicima]] rabi kao [[decimalni brojevi|decimalni]] separator. Zajedno s [[točka (pravopis)|točkom]], u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] rabe se za odvajanje velikih [[broj]]eva (odlomak ispod). Isti oblik kao i zarez imaju [[navodnici]], samo što se razlikuje njihov položaj u retku. Također isti oblik, ali drukčiji položaj ima [[izostavnik]] (apostrof) koji se od zareza razlikuje po tome što je iznad razine teksta, a zarez je ispod. === Zarez kao desetinski znak === U rečenici ''Snijeg visine 0,5 m (pola metra)'', ispred desetinskog zareza i iza njega ne dolazi razmak. Ne valja umjesto desetinskog zareza upotrebljavati točku. Zarezom se odjeljuju i milijuni, a tisuće točkom, sve bez razmaka među njima: ''Hrvatska prema popisu 2001. ima 4,437.460 stanovnika.'' Kako taj način nije pregledan, a pogotovo ako brojka prelazi milijune, bolje je takve brojeve pisati bjelinama umjesto zareza i točke: {{Broj|4437460}}.<ref>Stjepan Babić, Milan Moguš: Hrvatski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 117., {{ISBN|978-953-0-40034-4}} </ref> * 8000 (osam tisuća – bez točke ili bjeline) * {{Broj|30000}}; 30.000 (trideset tisuća) * {{Broj|500000}}; 500.000 (petsto tisuća) * {{Broj|9000000}}; 9,000.000 (devet milijuna) * {{Broj|4000000000}}; 4.000,000.000 (četiri milijarde)<ref>Pravopis hrvatskoga jezika, Vladimir Anić, Josip Silić, Novi Liber i Školska knjiga, Zagreb 2001. godine, {{ISBN|953-6045-17-6}} (Novi Liber), - {{ISBN|953-0-40019-5}} (Školska knjiga) </ref> === Decimalni zarez === Prema hrvatskoj normi HRN ISO 31-0:1996, Veličine i jedinice – 0. dio: Opća načela (ISO 31-0:1992) utvrđen je decimalni zarez kao decimalni znak za uporabu u Republici Hrvatskoj. Ta je norma istovjetna međunarodnoj normi ISO 31-0:1992 koja također utvrđuje uporabu decimalnog zareza i koja je dogovor na najvišoj međunarodnoj razini o načinu pisanja decimalnog znaka (npr. 1,234 – ''jedno cijelo, dvjesto trideset i četiri'').<ref>[[Igor Čatić]], [[Hrvatski zavod za norme]] (HNZ), Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Hrvatsko filološko društvo u Zagrebu, god. 57., br. 2., 41.-80., Zagreb, travanj 2010., str. 68.</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Interpunkcija]] c80jrqvxx3k7ap0yg0h2y09a7hbiu3n 7631578 7631576 2026-11-06T15:58:02Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-59142-03|~2026-59142-03]] ([[User talk:~2026-59142-03|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] 6910545 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{razgodak|, }} '''Zarez''' <code>''','''</code> ([[grčki jezik|grč.]] κoµµa, ''komma'' = odsječak; hrvatska [[riječ]] ''zarez'' [[Prevedenice|kalk]] je grčke riječi) razgodak je kojim se odjeljuju [[rečenica|rečenični]] dijelovi radi lakšeg razumijevanja, jasnoće ili preglednosti, pogotovo ako se radi o dužim rečenicama. Zarez dijeli i [[sintaksa|sintaktičke]] dijelove koji ne dolaze zajedno, mijenja značenje u rečenici ili dijeli rečenične dijelove u nizanju. Tri su osnovna pravila uporabe zareza: # nizanje # naknadno dodavanje/umetanje # suprotnost. == Povijest == Nekada se rabila [[točka (pravopis)|točka]] na sredini retka {{Nowrap|( · )}}, tzv. ''media distinctio'' kao stanka, što je, zajedno s brojnom drugom interpunkcijom i znakovima, uveo [[Stara Grčka|grčki]] [[gramatika|gramatičar]] [[Aristofan iz Bizanta]]. Od [[13. stoljeće|13.]] do [[17. stoljeće|17.]] stoljeća, rabila se kosa crta {{Nowrap|( / )}}, tzv. ''virgula suspensiva'', pogotovo u djelima [[venecija]]nskog tiskara [[Aldus Manutius|Alda Manucija]], a u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] je poprimila današnji oblik. ==Uporaba u jeziku== === Nizanje === ==== Nabrajanje ==== Ako istovrsni dijelovi dolaze jedan uz drugoga, usporedno, bez [[veznik]]a, odvajaju se zarezom: * ''Psiče''',''' puše''',''' kune''',''' psuje''',''' grize''',''' plače''',''' jadikuje'' ([[August Šenoa]]) * ''Hlapić je bio malen kao lakat''',''' veseo kao ptica''',''' hrabar kao Kraljević Marko''',''' mudar kao knjiga''',''' a dobar kao sunce.'' ([[Ivana Brlić-Mažuranić]]) * ''Govorimo hrvatski''',''' skupina autora''',''' urednik Mihovil Dulčić''',''' Zagreb''',''' Naprijed''',''' 1997.''',''' {{ISBN|953-178-079-0}}'' * [[Antun Gustav Matoš]]: ''Mora'' : ''Topovi''',''' bombe''',''' džemije''',''' torpedi, : ''Sistemi suhi''',''' kumiri od mjedi''',''' : ''Plemići lažni - carski svodnici, : ''Mračnjaci tusti''',''' vragu srodnici * [[Tin Ujević]]: ''Dažd'' : ''Toči kao iz kabla : ''na livade''',''' : ''na voćnjake''',''' : ''na pašnjake; : ''ali, nadasve''',''' : ''lupa na naša stakla''',''' : ''kuca na naša vrata''',''' : ''bije nam o krovove. Pogledati: [[asindeton]], asindetonske se rečenice vežu bez [[veznik]]a, a povezuju zarezima. ==== Okomito nabrajanje ==== Ako se u nizanju dijelovi pišu jedan ispod drugog, odvajaju [[brojevi (vrste riječi)|brojevima]] (znamenkama i riječima) ili slovima, onda se ne odvajaju zarezom: * ''Promjenjive vrste riječi:'' :: ''[[imenice]]'' :: ''[[pridjevi]] :: ''[[zamjenice]]'' :: ''[[brojevi (vrste riječi)|brojevi]]'' :: ''[[glagoli]]'' * ''Načini u hrvatskom jeziku:'' :: a) ''[[imperativ]]'' :: b) ''[[kondicional prošli]]'' :: c) ''[[kondicional sadašnji]]'' :: d) ''[[optativ]]'' * ''Primarne boje:'' :: ''1. [[žuta]]'' :: ''2. [[crvena]]'' :: ''3. [[plava]]'' Ako u takvom nabrajanju dolaze rečenice koje počinju malim slovom, mogu se odjeljivati [[točka sa zarezom|točkom sa zarezom]]. Ako pak počinju velikim početnim slovom, rabe se odgovarajući rečenični znakovi koje rečenica zahtijeva. ==== Priložne oznake ==== Ako u rečenici dolazi više [[prilozi|priložnih]] oznaka raznovrsnih po značenju, one se ne odvajaju zarezom: * ''Godišnji skup Hrvatskog filološkog društva održan je u Hebrangovoj 13 u 19 sati s predmetom rasprave o [[tuđice|tuđicama]] i [[posuđenice|posuđenicama]].'' * ''[[Miroslav Krleža]] rodio se u [[Zagreb]]u [[7. srpnja]] [[1893.]]'' Ako se uz nadnevak piše [[prijedlozi|prijedlog]] ''u'', zarez također ne dolazi: * '''''U''' Zagrebu 10. srpnja.'' * ''Zagreb''',''' 10. srpnja,'' ==== Vokativ ==== [[Vokativ]] se uvijek odvaja zarezom, osim ako nije odvojen [[uskličnik]]om. * ''Molim te''',''' Bože moj!'' * ''Marina''',''' gdje si bila?'' * ''Ne znam što da ti kažem''',''' Filipe''',''' potpuno si u pravu.'' Ako se u oslovljavanju u pismima ne rabi uskličnik, zaziv se odvaja zarezom, a [[rečenica]] nastavlja malim slovom: * ''Draga majko''',''''' : '''''p'''išem ti ovo pismo...'' * ''Dragi oče'''!''''' : '''''H'''tio sam ti javiti da...'' ==== Atributi i apozicije ==== Zarez dolazi i u nizanju [[atribut]]a: * ''Prekrasna''',''' zamamna''',''' mirisna''',''' crvena ruža.'' No, ako atributi čine cjelinu i međusobno su zavisni, oni se ne odvajaju zarezom: * ''<u>Velika bijela</u> psina'' * ''Šetali smo <u>mirisnom cvjetnom</u> livadom.'' * ''U <u>zimsku bijelu</u> noć...'' Ako se u ispred neke [[riječ]]i nalaze samo dva atributa koja su odvojena zarezom, govorimo o isticanju: * ''Bio je to koban''',''' užasan dan.'' Za odvajanje atributa i [[apozicija]] koji dolaze nakon riječi na koje se odnose, pogledajte u dijelu o naknadnom dodavanju. Ako se zbog [[abeceda|abecednog]] reda prvo navodi [[prezime]] pa onda [[ime]], oni se odvajaju zarezom: * ''Matoš''',''' Antun Gustav'' * ''Ujević''',''' Tin'' ==== Semantika ==== Ponekad se zarezom može potpuno promijeniti [[semantika|značenje]] rečenice. Poznato je [[Pitija|Pitijino]] proročanstvo koje mijenja značenje ovisno o tome gdje se stavi zarez: * ''Ibis redibis numquam peribis in bello.'' {{Lat oznaka}} * ''Ići ćeš vratiti se nećeš poginuti u ratu.'' (prijevod) Ili pak primjer poput: * ''Dok sam sjedio''',''' na krevetu ugledah pauka.'' * ''Dok sam sjedio na krevetu''',''' ugledah pauka.'' === Sastavne rečenice === Zarez ne dolazi u sastavnim [[rečenica]]ma, ispred [[veznik]]a ''i, pa, te, ni, niti'' i u rastavnim rečenicama, ispred [[veznik]]a ''ili'' * ''Vidio sam psa '''i''' mačku '''te''' brojne druge životinje.'' * ''Promotrio nas je '''pa''' je potom počeo govoriti.'' * '''''Ni''' ružne riječi '''niti''' psovke ne mogu me pokolebati.'' * '''''Ili''' je bio tužan '''ili''' ljut, nikad ništa drugo.'' U takvim rečenicama zarezi mogu doći samo ako su veznici u službi '''intenzifikatora''': * '''''I''' kuću''',''' '''i''' polje''',''' '''i''' livadu''',''' i more - sve su prodali!'' * '''''Ni''' za novac''',''' '''ni''' za bogatstvo''',''' '''ni''' za karijeru ne bih izdao svoju obitelj.'' Zarez se ne stavlja ni u [[veznik#Veznički parovi|vezničkom paru]] ''ne samo/nego'': * '''''Ne samo''' da ne izvršava obaveze '''nego''' je još i bezobrazan.'' ==== Zavisne rečenice ==== Zarezom se odvajaju zaključne [[rečenica|rečenice]]: * ''Priznao je da je to učinio''',''' '''stoga''' su ga zatvorili.'' * ''Rekao mi je istinu''',''' '''dakle''' ipak nije lagao.'' Zavisne se rečenice uobičajeno ne odvajaju zarezom: * ''Došao je da bi nas obavijestio.'' Ali, ako se nižu, zarez dolazi: * ''Nije znao gdje putovati''',''' koga pitati''',''' kome se obratiti.'' Ako zavisna i glavna rečenica stoje u [[inverzija (jezik)|inverziji]], odvajaju se zarezom: * ''Da nisi došao''',''' tko zna što bi se dogodilo.'' * ''Tko rano rani''',''' dvije sreće grabi.'' === Naknadno dodavanje/umetanje === Ako neki dio [[rečenica|rečenice]] nije uže povezan s ostalim dijelovima te je '''umetnut''' u tu rečenicu, onda se on odvaja zarezom: * ''Bio je to''',''' bar tako vele''',''' najgori dan.'' * ''Sve što se može izreći''',''' rekao je [[Ludwig Wittgenstein]]''',''' može se izreći jasno.'' Ako glavna rečenica može biti bez zavisne, smije se odvojiti zarezom kao da je naknadno dodana (manja joj je važnost od glavne): * ''Jednog lijepog jutra''',''' kad su svi još spavali''',''' probudi me čudan glas.'' ==== Objašnjenje ==== Rečenični dijelovi koji se rabe kao naknadno objašnjenje odvajaju se zarezom. * ''Sve je to bilo mutno''',''' '''tj.''' igranje prljavog posla.'' * ''Morali smo to učiniti''',''' '''to jest''' zaprijetili su nam svima.'' * ''Bio je to moćan savez''',''' '''tzv.''' Antanta.'' * ''[[Otto von Bismarck]] bio je njemački državnik''',''' '''takozvani''' željezni kancelar.'' U takvim slučajevima [[neodređene zamjenice|neodređena zamjenica]] ''sve'' sažima prethodno nabrajanje te se odjeljuje zarezom ili [[crtica (pravopis)|crticom]]: * ''Kuću''',''' dvorište''',''' voćnjak''',''' vrt''',''' '''sve''' su nam to uzeli!'' * ''Ljubav''',''' sreću''',''' radost''',''' mir '''– sve''' to više nemam.'' ==== Modifikatori ==== Riječi koje su samostalne cjeline i sintaktički ne pripadaju [[rečenica|rečenici]], odvajaju se zarezom. To su [[Čestice (vrsta riječi)#Samostalne čestice|modifikatori]] poput: ''vjerojatno, doista, zaista, stvarno, uistinu, sigurno, zasigurno, nažalost, eventualno, uglavnom, nesumnjivo, možda...'' * ''On je''',''' međutim''',''' ipak to učinio.'' * ''Ne znam''',''' zaista''',''' sve je moguće.'' ==== Atributi i apozicije ==== Ako [[atribut]], odnosno [[apozicija]] dolazi nakon imenske [[riječ]]i na koju se odnosi, odvaja se zarezom: * ''Bila je to Marina''',''' <u>prekrasna djevojka</u>.'' * ''Gledajući tu jabuku''',''' <u>crvenu i mirisnu voćku</u>, osjetio sam glad.'' Ako apozicija sama stoji iza [[imenice]] ili nekog [[ime]]na, ne odvaja se zarezom: * ''Jelačić <u>ban</u>, Petar <u>apostol</u>, sveti Donat <u>mučenik</u>'' ==== Enklitike ==== Nakon umetnutoga dijela odvojenog zarezom, ne može doći [[enklitika]]: * ''<s>Crvena mirisna ruža''',''' priča mi baka''',''' je cvala ispod prozora.</s>'' * ''Crvena je mirisna ruža''',''' priča mi baka''',''' cvala ispod prozora.'' * ''Crvena mirisna ruža''',''' priča mi baka''',''' cvala je ispod prozora.'' ==== Semantika ==== Promotrimo razliku u [[semantika|značenju]] sljedećih [[rečenica]] i njihovu odvajanju zarezom: * ''Moj brat''',''' <u>koji živi u Zagrebu</u>''',''' jučer me posjetio.'' (usput je dodano da živi u Zagrebu) * ''<u>Moj brat koji živi u Zagrebu</u> jučer me posjetio.'' (točno onaj brat koji živi u [[Zagreb]]u, a ne onaj, primjerice, iz [[Split]]a) === Suprotnost === Suprotne [[rečenica|rečenice]] s [[veznici]]ma ''a, ali, nego, no, već'' odjeljuju se zarezom: * ''Nije bio dobar''',''' '''nego''' je stalno činio štetu!'' * ''Ja bih to učinio''',''' '''ali''' mi ne žele dopustiti.'' * ''Bio sam temperamentan i živčan''',''' '''a''' ona je mirno gledala u daljinu.'' Ako se veznik ''nego'' dovezuje na [[Pridjevi#Stupnjevi pridjeva|komparativ]] ili neki komparativni izraz, zarez se ne stavlja: * ''Bolje vrabac u ruci nego golub na grani.'' Ili ako je riječ o proširenju opisa, bez obzira na to što se pojavljuju suprotni veznici: * ''Velik a plašljiv. Sitan ali dinamitan.'' Isključne [[rečenica|rečenice]] suprotne su po svome smislu te se odvajaju zarezom: * ''Svi su došli''',''' '''samo''' je on odlučio ostati kod kuće.'' * ''Svi su potrčali''',''' '''osim''' Marka koji je stajao na mjestu.'' No, ako se isključnim [[veznici]]ma vežu samo [[riječ]]i, a ne rečenični dijelovi, zarez se ne stavlja: * ''Ne treba mi ništa '''osim''' ljubavi.'' ==Uporaba izvan jezika== Zarez se u nekim [[jezik|jezicima]] rabi kao [[decimalni brojevi|decimalni]] separator. Zajedno s [[točka (pravopis)|točkom]], u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] rabe se za odvajanje velikih [[broj]]eva (odlomak ispod). Isti oblik kao i zarez imaju [[navodnici]], samo što se razlikuje njihov položaj u retku. Također isti oblik, ali drukčiji položaj ima [[izostavnik]] (apostrof) koji se od zareza razlikuje po tome što je iznad razine teksta, a zarez je ispod. === Zarez kao desetinski znak === U rečenici ''Snijeg visine 0,5 m (pola metra)'', ispred desetinskog zareza i iza njega ne dolazi razmak. Ne valja umjesto desetinskog zareza upotrebljavati točku. Zarezom se odjeljuju i milijuni, a tisuće točkom, sve bez razmaka među njima: ''Hrvatska prema popisu 2001. ima 4,437.460 stanovnika.'' Kako taj način nije pregledan, a pogotovo ako brojka prelazi milijune, bolje je takve brojeve pisati bjelinama umjesto zareza i točke: {{Broj|4437460}}.<ref>Stjepan Babić, Milan Moguš: Hrvatski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 117., {{ISBN|978-953-0-40034-4}} </ref> * 8000 (osam tisuća – bez točke ili bjeline) * {{Broj|30000}}; 30.000 (trideset tisuća) * {{Broj|500000}}; 500.000 (petsto tisuća) * {{Broj|9000000}}; 9,000.000 (devet milijuna) * {{Broj|4000000000}}; 4.000,000.000 (četiri milijarde)<ref>Pravopis hrvatskoga jezika, Vladimir Anić, Josip Silić, Novi Liber i Školska knjiga, Zagreb 2001. godine, {{ISBN|953-6045-17-6}} (Novi Liber), - {{ISBN|953-0-40019-5}} (Školska knjiga) </ref> === Decimalni zarez === Prema hrvatskoj normi HRN ISO 31-0:1996, Veličine i jedinice – 0. dio: Opća načela (ISO 31-0:1992) utvrđen je decimalni zarez kao decimalni znak za uporabu u Republici Hrvatskoj. Ta je norma istovjetna međunarodnoj normi ISO 31-0:1992 koja također utvrđuje uporabu decimalnog zareza i koja je dogovor na najvišoj međunarodnoj razini o načinu pisanja decimalnog znaka (npr. 1,234 – ''jedno cijelo, dvjesto trideset i četiri'').<ref>[[Igor Čatić]], [[Hrvatski zavod za norme]] (HNZ), Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Hrvatsko filološko društvo u Zagrebu, god. 57., br. 2., 41.-80., Zagreb, travanj 2010., str. 68.</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Interpunkcija]] sjvhh9i8vu0oci70r4el5dkm699l2rh 0 62037 7631690 7599117 2026-11-06T21:51:20Z Kamilica1974 377159 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|1|0 */ 7631690 wikitext text/x-wiki {{dz}} [[Datoteka:Tršćanske karte.png|mini|350x350px|Karte za trešetu: <br> * 1. red – špade,<br>* 2. red – kupe,<br> * 3. red – dinare,<br> * 4. red – baštone]] '''Trešete''' (trešeta u [[Dalmacija|Dalmaciji]]) (od [[Talijanski jezik|talijanskog]] izvornika ''Tressette'', ''Tresettey'' što znači ''tri sedmice'') je [[Italija|talijanska]] kartaška igra udomaćena u Istri i na [[Hrvatska|hrvatskom]] priobalju i otocima. Iznimno je popularna i lako se uči. Najčešće se igra s [[Trst|tršćanskim]] kartama ([[Talijanke karte|tal. ''Carte Triestine'']]). Ima 40 karata u jednom "'''macu'''" (špilu). Po istim osnovnim pravilima igra se trešete s kužama (zvanjima ili akužanjem) (obično do 41 punta) i bez akužanja (obično do 31 punta). Klasičan '''Trešete''' igraju četiri igrača, u parovima dva protiv dva. Može se igrati i u dvoje. Postoje različite varijacije igre i pravila ovisno o kraju gdje se igra. == Miješanje i dijeljenje karata == Svi igrači naizmjenično, po redu, miješaju i dijele [[Talijanke karte|karte]]. Pravilno je dijeliti karte u smjeru kretanja kazaljki na [[Sat (instrument)|satu]]. Nakon miješanja karata, prethodni djelitelj prediže karte ili "'''tuče'''" (udara rukom po macu). Ako su karte predignute, djelitelj dijeli po 5 karata svakom igraču naizmjenično, ukupno 10 karata svakome. Ako su karte tučene (nisu predignute), djelitelj (ovisno o lokalnom običaju) bira hoće li dijeliti po 5 ili 10 karata svakom igraču. == Pravila igre == Postoje 4 boje: '''kupe''' (kope), '''bate''' (baštone), '''špade''' i '''dinare'''. Unutar svakog zoga postoje karte od broja 1-7 i od 11-13. Unutar jednog zoga, najjača je '''trica''' (3), pa '''duja''' (2), '''as''' (1), '''kralj''' (13), '''konj''' (12), '''fanat''' (11) i dalje od sedmice (7) prema četvorki (4). Kada četiri igrača igraju u parovima, svaki igrač dobije deset karata. Kako igrači dolaze na red, a prije nego što odigraju kartu, mogu zvati akužu. Igrači bacaju po jednu kartu naizmjenično, dok svi ne bace, a zatim najjača strana pokupi bačene karte. Time je završila jedna "'''ruka'''" te '''partije'''. Sljedeću ruku započinje igrač koji je "uzeo" prethodnu ruku najjačom kartom. Kada igraju dva igrača, 20 karata okrenutih prema stolu ostaje u macu. Nakon svake ruke svaki igrač, počevši od pobjednika te ruke, "'''peška'''" (uzima) po jednu kartu s maca i započinje nova ruka, i tako dok se ne odigraju sve karte. Dobivena karta pokazuje se protivniku. Igru započinje igrač kojemu su prvom podijeljene karte. Bačena karta predstavlja zog u kojemu se igra ta ruka, te su igrači dužni odgovarati, odnosno baciti kartu iz istog zoga, ako je imaju. Igrač s najjačom kartom u zogu u kojem se igra ta ruka, kupi karte, prvi uzima novu kartu s maca i započinje novu ruku. Prva bačena karta može se "'''ubiti'''" samo jačom kartom istog zoga. Specifičnost igre u parovima je ta da [[komunikacija]] '''nije''' dopuštena za cijelo vrijeme igre, osim 2 unaprijed dogovorena znaka. To su '''tučem (busso, piko)''' i '''strišo'''. Ova dva znaka smije pokazati (reći) samo onaj igrač koji prvi baca kartu tu ruku. Komunikacija se tijekom igre odvija tako da igrači prate što protivnici i njihov partner bacaju, posebno u "škarat" (kada nemaju za odgovarati u istoj boji pa su prisiljeni bacati karte drugih boja). Na temelju bačenih karata i odvijanja igre procjenjuju u kojoj je boji jak njihov partner, odnosno protivnik. *'''tučem''' znači "ubij najjačom kartom (tog zoga, očito) i vrati u isti zog". Koristi se kada prvi igrač ima dva od tri aduta (as, duja, trica) te on s tim "pita" suigrača je li u njega treći. Igrač tuče i kada ima samo jednu jaku kartu u nekoj boji, ali može razviti igru ako mu padnu druge jake karte. Tuče se i pri kraju partije, kada igrač zna u kojoj je boji jak njegov partner, ali ne može mu doći u tu boju pa ga traži da baci punte kako ne bi propali. *'''strišo''' ima više značenja. U laičkoj varijanti znači "koji zog hoćeš da ti vratim? tj. u kojem zogu si jak?", no niti jedan iole ozbiljan igrač strišo ne upotrebljava u ovu svrhu jer time gubi jednu "franjku" (sigurnu) kartu. Strišo u ozbiljnoj igri može značiti "doći ću ti", odnosno igrač koji baca time govori partneru da zna gdje je jak i da će mu kada izigra svoje karte doći u njegovu boju. Također, strišo govori igrač kada ne želi da partner uzme njegovu kartu. U tom slučaju partner treba baciti što manju kartu kao znak da ima najjaču kartu u toj boji i da želi da se ta boja opet odigra. == Brojanje punata == Tri bele čine 1 punat. As se broji kao 1 '''punat''' (bod), trica i dvica vrijedi 1 belu, a karte 4-7 zovu se "'''lišine'''" ili "škart" i ne donose punte. Kralj, konj i fanat vrijedi 1 belu. U kartama ima 10 i ⅔ punata i jedan nevidljivi punat '''ultima''' što znači da u igri ima ukupno 11 punata, pri čemu zadnji punat '''ultimu''' dobije igrač koji nosi zadnju ruku. Igra se na do 31 punat (bez akužavanja) ili do 41 punat (s akužanjem). Rezultati koji se mogu dobiti prebrojavanjem punata su: * 0 – 11 ovisno tko dobije može biti i 11 – 0 (ova pobjeda se često u nekim krajevima naziva i ''kapot'') * 1 – 10 = 10 – 1 * 2 – 9 = 9 – 2 * 3 – 8 = 8 – 3 * 4 – 7 = 7 – 4 * 5 – 6 = 6 – 5 == Akužavanje == As, trica i duja istog zoga predstavljaju napolitanu i nose 3 punta. Pored toga 3 ili 4 punta nose 3 ili 4 ista asa, dvice ili trice (npr.: 3 asa). Obično se akuža prije nego što igrač baci prvu kartu, kad je njega red igrati (u prvoj ruci), dok postoji i varijanta u kojoj je dozvoljeno akužanje tijekom cijele igre (u pravilu također kad je igrača red bacit kartu, prije nego što je baci). Minimalno što jedan igrač može akužati je 3 punta: * 3 trice ili * 3 duje ili * 3 asa. Maksimalno što jedan igrač može akužati iz jedne ruke od 10 karata je 19 punata u različitim kombinacijama trica, duja i aseva, kao na primjer: * 4 trice = 4 punta akuže (4 karte), plus * 3 duje = 3 punta akuže (3 karte), plus * 3 asa = 3 punta akuže (3 karte, ukupno 10 karata), plus ** napolitana po prvom zogu = 3 punta akuže, plus ** napolitana po drugom zogu = 3 punta akuže, plus ** napolitana po trećem zogu = 3 punta akuže. Ukupno 19 punata; 10 punata iz karata trica, duja i aseva te 9 iz napolitana, spojeva trica, duja i aseva. Vjerojatnost dobivanja ove kombinacije karata je vrlo mala ali moguća. == Varanje == Najčešća varanja u trešeti su lažna akuža, koja izađe na vidjelo kad drugi igrač dobije kartu koju je netko akužao, i neodgovaranje, kada netko ne odigra kartu u zogu u kojem se igra ruka, a poslije odigra taj zog iako nije predigao kartu u tom zogu, te namještanje prilikom dijeljenja. Varanje se kažnjava tako da se drugi igrač (ili par) "nagradi" s 11 punata. Također pod varanjem se smatra svaka verbalna i u pojedinim slučajevima gestikularna komunikacija koja nije sadržana u tri znaka zvanja za igru (tučem, strišo i batim). Kazna za varanje je uvijek ista, protivničkom igraču ili ekipi piše se 11 punata. == Trešeta ''u troje'' == Trešeta se može igrati i u troje. Tada se izbacuje jedna četvorka (4) (ili u nekim verzijama sve četiri četvorke, radi lakšeg praćenja igre) te se dijeli svakom po 13 (odnosno 12) karata. Sva pravila ostaju ista, osim kod brojenja punata. Kako se može dogoditi da u jedan punat bude "podijeljen" među igračima, često se koristi pravilo da svi bele "viška" daju onom tko je skupio zadnju ruku. == Trešeta u ''ko manje'' == Ovo je možda još teža inačica trešete, uobičajeno nazivana ''Chi fa meno'' u [[Hrvatsko Primorje|Primorju]], te u [[Istra|Istri]], a i u Dalmaciji. Igra nije pretjerano zanimljiva u dvoje, nego se u pravilu igra s više igrača (iako je besmisleno ići iznad 6-7 igrača). Ne igra se u paru, nego svatko za sebe. Ako broj karata nije djeljiv s brojem igrača, izbacuje se potreban broj četvorki (ako je potrebno i petica, recimo kad je 7 igrača). Osnovna pravila su ista, dijeljenje, tko igra prvi, tko nosi, odgovaranje. Razlika je što akuža nosi negativne punte, a punti iz igre su pozitivni. Cilj je imati što manje punata, a igra završava kad netko izađe (sakupi 41 punat). Pobjednik je onaj s najmanje punata. Jedna dodatna zanimljivost je da ako igrač u jednoj ruci pokupi svih 11 punata, ne piše se + 11 nego negativni punti (- 11), pa je važno i spriječiti ostale igrače da ne skupe 11 punata. Pri igranju trešete ''u ko manje'' pri manjem broju igrača postoji inačica kada je dopušteno ''tražiti kartu'', točnije igrač najavljuje da će ići na osvajanje svih 11 punata u igri te za to ''traži kartu'' (jednu ili dvije ovisno o dogovoru igrača prije početka igre) jer su mu potrebne za taj pothvat. Na osvajanje svih 11 punata može se ići i bez traženja karte kako je i prije navedeno. == Povezani članci == * [[Briškula]] [[Kategorija: Kartaške igre]] ok6ypp270pkx32ml0qvk5hzrp7nrwve 7631779 7631690 2026-11-07T00:48:58Z Kamilica1974 377159 Fali spomen na pamćenje izišlih karata. Formulacije, dopune; Uglavnom je stvar anegdota i usmene predaje - ozbiljnih izvora ima uglavnom samo kao rječnika. Sumnjam da je ikoja udruga objavila knjižicu s pravilima. "Trieštine" su praktički jedini oblik talijanskih karata na ovim prostorima - ostali oblici razlikuju se samo po izgledu i dimenzijama 7631779 wikitext text/x-wiki {{dz}} [[Datoteka:Tršćanske karte.png|mini|350x350px|Karte za trešetu: <br> * 1. red – špade,<br>* 2. red – kupe,<br> * 3. red – dinare,<br> * 4. red – baštone]] '''Trešȅte''' (u [[Istra|Istri]]) ili '''trešeta''' (u [[Dalmacija|Dalmaciji]], od [[Talijanski jezik|talijanskog]] izvornika ''Tressette'' - "tri sedmice") je [[Italija|talijanska]] kartaška igra udomaćena na [[Hrvatska|hrvatskom]] priobalju i otocima, gdje uživa naročitu popularnost. U Hrvatskoj se igra [[Trst|tršćanskom]] inačicom [[Talijanske karte|talijanskih karata]] (tal. ''Triestine''), s 40 karata u jednom ''mȁcu'' (špilu). Igra se s ''kȗžama'' (zvanjima ili ''akȗžanjem'', obično do 41 punta) i bez akužanja (obično do 31 punta). Obično sudjeluju četiri igrača, u parovima dva protiv dva, ili dva, jedan protiv drugoga. Postoje različite inačice igre i varijacije u pravilima ovisno o kraju. == Miješanje i dijeljenje karata == Jedan od igrača je ujedno i djelitelj, koji miješa, a onda dijeli karte u smjeru kretanja kazaljki na [[Sat (instrument)|satu]], i to samo na početku partije. Iduću partiju ulogu preuzima sljedeći po redu igrač. Nakon miješanja, prethodni djelitelj karte može predići (prepoloviti mac, pa donju polovicu zamijeniti gornjom) ili tući (udariti rukom po macu). Karte se potom naizmjenično dijele igračima dok svakome ne pripadne deset karata. Ako su karte predignute, dijeli se po pet karata, a u suprotnom, djelitelj (ovisno o lokalnom običaju) bira hoće li svakomu dijeliti po pet ili deset. == Pravila igre == Postoji četiri zoga (štiha): '''kȕpe''' (kȍpe), '''bȃte''' (baštȏne), '''špȃde''' i '''dinȃre''' (danȃre). Unutar svakog zoga su karte s brojevima 1-7, te 11-13, svaka u jednom primjerku. U zogu najjača je '''trica''' (s naznačenim brojem 3), pa '''duja''' ili dvica (2), '''as''' ili aš (1), '''kralj''' (13), '''konj''' ili kavàl (12), '''fȁnat''' ili fant (11) i dalje od sedmice (7) prema četvorki (4). Kada četiri igrača igraju u parovima, svaki igrač dobije deset karata. Kako igrači dolaze na red, a prije nego što odigraju kartu, mogu zvati akȗžu. Igrači bacaju po jednu kartu naizmjenično, dok svi ne bace, a zatim najjača strana pokupi bačene karte. Time je završila jedna "'''ruka'''" te '''partije'''. Sljedeću ruku započinje igrač koji je "uzeo" prethodnu ruku najjačom kartom. Dobivena karta pokazuje se protivniku. Igru započinje igrač kojemu su prvom podijeljene karte. Bačena karta predstavlja zog u kojemu se igra ta ruka, te su igrači dužni odgovarati, odnosno baciti kartu iz istog zoga, ako je imaju. Igrač s najjačom kartom u zogu u kojem se igra ta ruka, kupi karte, prvi uzima novu kartu s maca i započinje novu ruku. Prva bačena karta može se "'''ubiti'''" samo jačom kartom istog zoga. Specifičnost igre u parovima je ta da [[komunikacija]] '''nije''' dopuštena za cijelo vrijeme igre, osim 2 unaprijed dogovorena znaka. To su '''tȗčem (bȕsso, pȉko)''' i '''strȉšo'''. Ova dva znaka smije pokazati (reći) samo onaj igrač koji prvi baca kartu tu ruku. Komunikacija se tijekom igre odvija tako da igrači prate što protivnici i njihov partner bacaju, posebno u "škȁrat" (kada nemaju za odgovarati u istoj boji pa su prisiljeni bacati karte drugih boja). Na temelju bačenih karata i odvijanja igre procjenjuju u kojoj je boji jak njihov partner, odnosno protivnik. *'''tučem''' znači "ubij najjačom kartom (tog zoga, očito) i vrati u isti zog". Koristi se kada prvi igrač ima dva od tri aduta (as, duja, trica) te on s tim "pita" suigrača je li u njega treći. Igrač tuče i kada ima samo jednu jaku kartu u nekoj boji, ali može razviti igru ako mu padnu druge jake karte. Tuče se i pri kraju partije, kada igrač zna u kojoj je boji jak njegov partner, ali ne može mu doći u tu boju pa ga traži da baci punte kako ne bi propali. *'''strišo''' ima više značenja. U laičkoj varijanti znači "koji zog hoćeš da ti vratim? tj. u kojem zogu si jak?", no niti jedan iole ozbiljan igrač strišo ne upotrebljava u ovu svrhu jer time gubi jednu "franjku" (sigurnu) kartu. Strišo u ozbiljnoj igri može značiti "doći ću ti", odnosno igrač koji baca time govori partneru da zna gdje je jak i da će mu kada izigra svoje karte doći u njegovu boju. Također, strišo govori igrač kada ne želi da partner uzme njegovu kartu. U tom slučaju partner treba baciti što manju kartu kao znak da ima najjaču kartu u toj boji i da želi da se ta boja opet odigra. == Brojanje punata == Tri bȇle čine jedan '''pȕnat''' (bod). As se broji kao 1 punat (bod), trica, dvica, kralj, konj i fanat vrijedi svaki po 1 belu, dok karte 4-7 ne donose punte i zovu se '''lišȉne''', lȉšo ili škart. Kralj, konj i fanat vrijedi 1 belu. U kartama ima 10 i ⅔ punata, a u igri 11, tako da posljednji punat ('''ȕltima''') pripadne igraču koji nosi zadnju ruku. Igra se na 31 punat (bez akužavanja) ili do 41 (s akužanjem). Rezultati koji se mogu dobiti prebrojavanjem punata su: * 0 – 11 ovisno tko dobije može biti i 11 – 0 (ova pobjeda se često u nekim krajevima naziva i ''kapȍt'') * 1 – 10 = 10 – 1 * 2 – 9 = 9 – 2 * 3 – 8 = 8 – 3 * 4 – 7 = 7 – 4 * 5 – 6 = 6 – 5 == Akužavanje == As, trica i duja istog zoga predstavljaju napolitanu i nose 3 punta. Pored toga 3 ili 4 punta nose 3 ili 4 ista asa, dvice ili trice (npr.: 3 asa). Obično se akuža prije nego što igrač baci prvu kartu, kad je njega red igrati (u prvoj ruci), dok postoji i varijanta u kojoj je dozvoljeno akužanje tijekom cijele igre (u pravilu također kad je igrača red bacit kartu, prije nego što je baci). Minimalno što jedan igrač može akužati je 3 punta: * 3 trice ili * 3 duje ili * 3 asa. Maksimalno što jedan igrač može akužati iz jedne ruke od 10 karata je 19 punata u različitim kombinacijama trica, duja i aseva, kao na primjer: * 4 trice = 4 punta akuže (4 karte), plus * 3 duje = 3 punta akuže (3 karte), plus * 3 asa = 3 punta akuže (3 karte, ukupno 10 karata), plus ** napolitana po prvom zogu = 3 punta akuže, plus ** napolitana po drugom zogu = 3 punta akuže, plus ** napolitana po trećem zogu = 3 punta akuže. Ukupno 19 punata; 10 punata iz karata trica, duja i aseva te 9 iz napolitana, spojeva trica, duja i aseva. Vjerojatnost dobivanja ove kombinacije karata je vrlo mala ali moguća. == Varanje == Najčešća varanja u trešeti su lažna akuža, koja izađe na vidjelo kad drugi igrač dobije kartu koju je netko akužáo, i neodgovaranje, kada netko ne odigra kartu u zogu u kojem se igra ruka, a poslije odigra taj zog iako nije predigao kartu u tom zogu, te namještanje prilikom dijeljenja. Varanje se kažnjava tako da se drugi igrač (ili par) "nagradi" s 11 punata. Također pod varanjem se smatra svaka verbalna i u pojedinim slučajevima gestikularna komunikacija koja nije sadržana u tri znaka zvanja za igru (tučem, strišo i batim). Kazna za varanje je uvijek ista, protivničkom igraču ili ekipi piše se 11 punata. == Trešeta u troje == Trešeta se može igrati i u troje. Tada se izbacuje jedna četvorka (4), ili sve četiri, radi lakšeg praćenja igre, te se dijeli svakom po 13 (odnosno 12) karata. Sva pravila ostaju ista, osim kod brojenja punata. Kako se može dogoditi da u jedan punat bude "podijeljen" među igračima, često se koristi pravilo da svi bele "viška" daju onom tko je skupio zadnju ruku. == Trešeta u ''ko manje'' == Ovo je možda još teža inačica trešete, uobičajeno nazivana '''kifamȇno''' (tal. ''Chi fa meno'') u [[Hrvatsko Primorje|Primorju]], te u [[Istra|Istri]], a i u Dalmaciji. Igra nije pretjerano zanimljiva u dvoje, nego se u pravilu igra s više igrača (iako je besmisleno ići iznad 6-7 igrača), ali nikad u paru. Ako broj karata nije djeljiv s brojem igrača, izbacuje se potreban broj četvorki (i petica, kad je 7 igrača). Osnovna pravila su ista, samo što akuža nosi negativne punte, a punti iz igre su pozitivni. Cilj je imati što manje punata, a igra završava kad netko "izađe" (sakupi 41 punat). Pobjednik je onaj s najmanje punata. Jedna dodatna zanimljivost je da ako igrač u jednoj ruci pokupi svih 11 punata, ne piše se + 11 nego negativni punti (- 11), pa je važno i spriječiti ostale igrače da ne skupe 11 punata. Pri igranju trešete ''u ko manje'' pri manjem broju igrača postoji inačica kada je dopušteno ''tražiti kartu'', točnije igrač najavljuje da će ići na osvajanje svih 11 punata u igri te za to ''traži kartu'' (jednu ili dvije ovisno o dogovoru igrača prije početka igre) jer su mu potrebne za taj pothvat. Na osvajanje svih 11 punata može se ići i bez traženja karte kako je i prije navedeno. == Trešeta u dvoje == Kada igraju dva igrača, 20 karata okrenutih prema stolu ostaje u macu. Svaki igrač nakon svake ruke, počevši od njenog dobitnika, "'''peškȃ'''" (uzima) po jednu kartu s maca i započinje novu ruku. Tako se nastavlja dok se ne odigraju sve karte. == Povezani članci == * [[Briškula]] [[Kategorija: Kartaške igre]] 8vtvs44svd2usnq2w1h4oqv4p6w7hvw 0 65670 7631784 7485127 2026-11-07T02:10:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631784 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|studeni 2016.}} {{Bitka | naziv = Opsada Sigeta | slika = [[Datoteka:Oton Ivekovic, Nikola Subic Zrinski.jpg|300px]] | sukob = Stogodišnji hrvatsko-turski rat | vrijeme = [[5. kolovoza]] – [[7. rujna]] [[1566.]]<ref name="HE">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/siget www.enciklopedija.hr], natuknica Siget, pristupljeno 21. listopada 2016.</ref> | mjesto = [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Siget]], [[Mađarska]] | ishod = [[Pirova pobjeda]] Osmanskoga Carstva | strana1 = [[Datoteka:Flag of Ottoman Empire (1517-1793).svg|25px|border]] [[Osmansko Carstvo]]<br />[[Datoteka:Military flag of the Crimean Tatars.svg|border|25px]] [[Krimski Kanat]]<br />[[Datoteka:Flag of Moldavia.svg|25px|border]] [[Kneževina Moldavija]] | strana2 = [[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|25px|border]] [[Habsburška Monarhija]]<br />[[Datoteka:Coat of Arms of Kingdom of Croatia.svg|18px]] [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]]<br />[[Datoteka:Flag of Hungary (15th century, rectangular).svg|22px|border]] [[Kraljevina Ugarska]] | zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag of Ottoman Empire (1517-1793).svg|25px|border]] [[Sulejman I.]]<br />[[Datoteka:Flag of Ottoman Empire (1517-1793).svg|25px|border]] [[Mehmed-paša Sokolović]] | zapovjednik2 = [[Datoteka:Coat of Arms of Kingdom of Croatia.svg|18px]] [[Nikola Šubić Zrinski|Nikola IV. Zrinski]] † | postrojbe1 = 90.000<ref name="PH">[[Dragutin Pavličević]], Povijest Hrvatske, Naklada Pavičić, Zagreb, 2007.</ref>{{is|163}} – 100.000<ref name="Rapacka">[[Joanna Rapacka]], ''Leksikon hrvatskih tradicija'', [[Matica hrvatska]], Zagreb, 2002.</ref>{{is|156}} vojnika: 80.000 osmanskih vojnika<br />12.000 – 15.000 tatarskih vojnika<br />700 moldavskih vojnika<br />300 topova | postrojbe2 = 2300 – 2600 vojnika, većinom Hrvata<ref>Većina branitelja bili su [[Hrvati]]. To se izričito spominje u izvješćima o bitci koji dolaze iz prve ruke. Zapisano u ''Podsjedanje i osvojenje Sigeta'' Franje Črnka, komornika Zrinskog, te jednoga od preživjelih vojnika ove bitke. Kasnija djela također potvrđuju da su Hrvati bili većina među braniteljima: ''Vazetje Sigeta grada'' (1573.) [[Brne Karnarutić]]a, ''Szigeti veszedelem'' (1647.) Nikole VII. Zrinskog te ''Opsida Sigecka'' (1647.) Petra Zrinskog</ref> | gubitci1 = Sulejman I. umire prirodnom smrću pretkraj bitke.<br />20.000<ref>Lieber, Francis : ''Encyclopædia Americana: A popular dictionary of arts, sciences, literature, history, politics, and biography'' Philadelphia: Columbia University Library, 1845., sv. 13., str. 345.</ref> – 30.000<ref>Tait, William. ''Tait's Edinburgh magazine'' 20. Edinburgh: Sutherland and Knox., 1853., str. 679.</ref><ref>Coppée, Henry: ''The United States service magazine'' 2. New York: C. B. Richardson., 1864., str. 562.-565.</ref> poginulih u bitci ili umrlih od bolesti | gubitci2 = Nikola Šubić Zrinski poginuo je u bitki.<br />Poginula je skoro cijela obrambena posada }} '''Opsada Sigeta''' trajala je od [[5. kolovoza]] do [[7. rujna]] [[1566.]] godine.<ref name="HE" /> Zapamćena je po hrabroj pogibiji zapovjednika [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] i čitave posade, koja se nije htjela predati [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] – i svojom žilavom obranom spasila [[Kraljevina Ugarska|Mađarsku]], [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatsku]] i [[Habsburška Monarhija|Austriju]] od pada u turske ruke. Utvrda Siget imala je u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]] izuzetni geostrateški značaj za obranu Kraljevstva krune sv. Stjepana, a sprječavala je prodor Turaka prema [[Budim]]u i [[Beč]]u.<ref name="lzmk">{{Citiranje www |naslov=7. rujna 1566. – 445 godina od sigetske bitke |url=http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/izdvojeni-dogadaji/857-7-rujna-1566-445-godina-od-sigetske-bitke |izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |datum=7. rujna 2011. |preuzeto=31. kolovoza 2019. |archive-url=https://archive.today/20161027182412/http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/izdvojeni-dogadaji/857-7-rujna-1566-445-godina-od-sigetske-bitke |arhivnadnevak=27. listopada 2016. |url-status=dead }}</ref> Nakon mjesec dana opsade Nikola Zrinski s manjim brojem preživjelih vojnika provalio je iz utvrde, te zajedno s braniteljima poginuo u boju. Tijekom opsade umro je i sultan [[Sulejman I.|Sulejman I. zvani Veličanstveni]]. Sigetska bitka poznata je i kao ''"Bitka koja je spasila (Zapadnu) civilizaciju"''.<ref>Dzhak, Yulia. [https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/battle-saved-civilization-szigetvar-1566.html?ios=1&safari=1&andro=1&chrome=1 “The Battle That Saved The Civilization” – Szigetvár, 1566], ''warhistoryonline.com''. Objavljeno 30. lipnja 2016. {{eng oznaka}}</ref> == Uvod u bitku == Nikola Zrinski došao je na čelo sigetske utvrde [[1561.]] godine nakon smrti [[Marko Horvat Stančić|Marka Horvata Stančića]], poznatog kapetana i branitelja Sigeta tijekom [[Prva opsada Sigeta|prve osmanske opsade]] [[1556.]] godine, i to na vlastiti zahtjev, postavši tako glavnim kapetanom Sigeta.<ref name="Hrvoje Petrić">[[Hrvoje Petrić]], [http://www.matica.hr/hr/530/nikola-iv-subic-zrinski-27448/ ''Nikola IV. Šubić Zrinski. O 450. obljetnici njegove pogibije i proglašenju 2016. »Godinom Nikole Šubića Zrinskog«''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220624120220/https://www.matica.hr/hr/530/nikola-iv-subic-zrinski-27448/ |date=24. lipnja 2022.}}, ''[[Hrvatska revija]]'', [http://www.matica.hr/hr/530/ br. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190823093534/http://www.matica.hr/hr/530/ |date=23. kolovoza 2019. }}, 2017., pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref> Godine [[1563.]] Zrinski je preuzeo i dužnost generala i zapovjednika obrane cijeloga Prekodunavlja i time pod svoju neposrednu kontrolu stavio cjelokupnu pograničnu obranu između [[Blatno jezero|Blatnoga jezera]] (Balatona) i rijeke [[Drava|Drave]].<ref name="Hrvoje Petrić"/> [[Car]] i [[kralj]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I.]] ostavio je Zrinskome mogućnost da u slučaju osmanske opsade napusti Sigetu i prepusti obranu drugome zapovjedniku, no kada se 1566. osmanska vojska približila Sigetu Zrinski je odlučio ostati braniti grad sa svojim vojnicima. Godine [[1566.]] [[sultan]] [[Sulejman I.]] krenuo je, u već dubokoj starosti (72 godini života) s 90.000<ref name="PH" />{{is|163}} – 100.000<ref name="Rapacka" />{{is|156}} vojnika i 300 topova, na svoj trinaesti pohod, a ukupno sedmi na Ugarsku. Cilj je bio osvajanje [[Beč]]a koji bi potom poslužio kao polazišna točka za daljnja osvajanja. Osim što ga je starost potaknula na jedan zadnji, veliki pohod na Ugarsku, dodatna motivacija bila je i neuspješna [[Opsada Malte|osmanska opsada Malte]] [[1565.]] godine, krvavi i neuspjeli pohod koji nikako nije smio biti zapamćen kao posljednji pohod velikog sultana Osvajača.<ref name=":1">László Kontler, ''Povijest Mađarske. Tisuću godina u Srednjoj Europi'', prev. Draženka Kešić i Silvije Devald (Zagreb: Srednje Europa, 2007.).</ref>{{Is|str. 155.}} Na putu prema [[Budim]]u i Beču sultanu su stajale utvrde [[Gyula (grad)|Gyula]], [[Eger (grad u Mađarskoj)|Eger]] i Siget. Nikola Zrinski, tada kapetan Sigeta, bio je svjestan važnosti ovoga grada i počeo se rano pripremati za obranu znajući da će sigetska utvrda sigurno biti jedan od osmanskih ciljeva – u grad je dovezeno i oko 100.000 litara pšenice i druge hrane, te je po procjenama hrane bilo dovoljno za oko 4 mjeseca.<ref name="Hrvoje Petrić" /> Od svoje žene i sina Jurja oprostio se prije polaska u Siget riječima: ''Sinko moj predragi, ti sam to dobro znaš da mi j'va Sigeti moju glavu zgubit''.<ref>Nataša Štefanec, „Nikola IV. Zrinski Sigetski“, ''Croatica: Hrvatski udio u svjetskoj baštini'', 1 (2007.).</ref>{{Is|str. 283.}} Iako je Zrinski opskrbio Siget s dovoljno zaliha hrane i barutom za dugu opsadu, najveći problem su ipak bili vojnici. Zrinski je u travnju uzeo 1000 plaćenika, te je u konačnici broj vojnika u Sigetu bio između 2300 i 2600 vojnika.<ref name="PH" />{{is|163}}<ref>Ne postoji točan konsenzus oko broja vojnika, ali svi autori se kreću oko broja od 2500 branitelja.; [[Matija Mesić]], [https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=i&id=20041 ''Život Nikole Zrinjskoga sigetskoga junaka''] (Zagreb: Matica ilirska, 1866.), 241.; Andrew Wheatcroft, ''The Enemy at the Gate: Habsburg, Ottomans and the Battle for Europe'' (New York: The Bodley Head, 2008), 59.</ref> Od nadvojvode Karla dobio je ''14 različitih topovah, 2400 tanetah za topove, 300 raznih bojnih sjekirah i mnogo praha, željeza''<ref name=":0">Matija Mesić, ''Život Nikole Zrinjskoga sigetskoga junaka'' (Zagreb: Matica ilirska, 1866.)</ref>''{{Is|str. 226.}}'' čime je dodatno pojačan Siget koji je prije toga imao 40 topova. Iako mu je nadvojvoda ponudio i dodatne ljude, [[Nijemci|Nijemce]], Zrinski je to odbio, najvjerojatnije kako bi zadržao posadu Sigeta u što većoj koheziji. Prije velike i sudbonosne bitke tražio je od svojih vojnika, koji su velikim dijelom bili [[Hrvati]],<ref>Kada smo se dotakli pitanja nacionalnosti valja spomenuti da su branitelji većinom bili Hrvati, manjim dijelom Mađari, a tek poneki Nijemac se spominje. U hrvatskoj historiografiji često će se naći podatak da su svi branitelji bili Hrvati, međutim kada čitamo ''Podsjedanje i osvajanje Sigeta'' sudionika bitke Ferenc Črnka vidimo kako se spominju i nehrvatska imena među braniteljima. Većina branitelja bili su Hrvati, ali bilo je i dosta Mađara, stoga ne smijemo govoriti samo o hrvatskim braniteljima.; Popis svih poznatih branitelja raspoređenih po nacionalnosti može se naći u Matija Mesić, ''Život Nikole Zrinjskoga sigetskoga junaka'', 242. – 244.</ref> da mu obećaju poslušnost i vjernost do smrti. Prije toga i sam je prisegnuo ovim riječima: {{citat|Ja Nikola, knez Zrinski, obećajem najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama [[vitez (vojnik)|vitezovima]] da vas nikada ne ću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!|<ref>Martina Ranogajec, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A1290/datastream/PDF/view ''Sulejmanov vojni pohod kroz Hrvatsku s posebnim osvrtom na Sigetsku bitku: diplomski rad''], mentor: prof. dr.sc. Ivan Balta, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Diplomski studij Hrvatskog jezika i književnosti i Povijesti, Osijek, 2014., str. 43.-44., pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref>}} == Prvi sukobi prije Sigeta == [[Datoteka:Park of Hungarian Turkish Friendship Szigetvár 2.jpg|mini|300px|Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta.]] Od svojih uhoda Zrinski je saznao za jedan osmanski kamp kod [[Šikloš]]a, te je [[17. lipnja]] [[1566.]] godine poslao 1000 pješaka i 500 konjanika da napadnu kamp. Predvođeni zapovjednicima Gašparom Alapićem, Mikloušom Kobakom, Petrom Patačićem, Vukom Papratovićem i pješačkim vojvodama porazili su Mehmed-bega Taroliju, sandžakbega od Vize, koji je kraj Pečuha trebao organizirati prihvatilište za osmansku vojsku. Mnogo je osmanskih vojnika poginulo kao i sam sandžakbeg, a njegov sin je zarobljen.<ref>Mijatović, 2010., str. 61.</ref> Napad je bio uspješan, te su Nikolini vojnici ponijeli u Siget veliki plijen.<ref name=":2">Ferenac Črnko, ''Podsjedanje i osvojenje Sigeta'' (Zagreb: Liber, 1971).</ref>''{{Is|str. 5.}}'' U međuvremenu je dio osmanske vojske pod vezirom Pertavpašom krenuo prema Gyuli.<ref name=":3">Vjekoslav Klaić, ''Povijest Hrvata'', sv. 3, dio 1, ''Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527. – 1608.)'' (Zagreb: Knjižara L. Hartmana, 1911.).</ref>''{{Is|str. 260.}}'' Postavilo se pitanje hoće li Sulejman osobno udariti na Eger ili na Siget, što je i Zrinski saznao od svojih uhoda. Povjesničari su to podijeljena mišljenja – prema jednima Sulejman nije niti sam znao gdje će krenuti s glavninom vojske sve do samog kraja, te je u konačnici krenuo na Eger, ali ga je vijest o porazu kod Šikloša potaknula da vojsku okrene na Siget. Drugi će pak reći, a što se i čini smislenije, da sultan ne bi pokrenuo veliku vojsku u tako važnom pohodu da nije unaprijed dobro isplanirano i određeno gdje će udariti. Također, Osmanlije su prilikom svih pregovora s Habsburgovcima zahtijevali da im se preda Siget<ref name=":0" />''{{Is|str. 233.}}'' te su obje strane bile svjesne važnosti ove utvrde pa se vjerojatnijom čini priča kako je Siget bio cilj napada, ali u historiografiji ne postoji konsenzus oko ovog pitanja. Kao što znamo Sulejman se odlučio udariti na Siget, a kako bi došao do njega trebao je prijeći [[Drava|Dravu]]. Nakon što je gradnja prva dva mosta propala zbog jake riječne struje, treći je uspješno podignut kod [[Osijek]]a. Poznati [[Sulejmanov most|most kod Osijeka]] podigao je [[Hamza-beg Biharović|Hamza-beg]] u svega deset dana, zasigurno uvelike motiviran činjenicom da je njegova glava ovisila o uspješnosti gradnje.<ref name=":2" />''{{Is|str. 6.}}'' Most kod Osijeka do danas je poznat te je zapravo bio ingeniozno rješenje u kojem je dio mosta preko Drave napravljen na brodovima, a dio koji je prelazio preko močvarnog područja oko rijeke na stupovima, sveukupne dužine 6&nbsp;km. Sultan je prešao preko mosta [[20. srpnja]] [[1566.]] godine, a do tada je već i Zrinski od uhoda saznao da Sulejman ide na Siget.<ref name=":2" />''{{Is|str. 5 - 7.}}'' == Utvrda Siget == [[Datoteka:Szigetvár_before_the_siege_-_A%2BB.jpg|200px|desno|mini|Siget (minijatura nepoznatoga autora, 16. st.)]] Kako bi se razumjela bitka i tijek bitke nužno je poznavati strukturu Sigeta. On se sastoji od tri dijela, prvi je „Novi Varoš“, drugi „Stari Varoš“, a treći „Stari Grad“ koji je unutar sebe ima posebno odvojen „Nutarnji Grad“. Svi ovi dijelovi međusobno su odvojeni mostovima, od kojih je onaj koji vodi od Starog Varoša do Starog Grada najduži, a oko Sigeta nalazi se močvara nastala navodnjavanjem iz obližnjeg potoka Almaša. Tako je Siget predstavljao pravu bastionsku utvrdu jer da bi pao napadač je morao redom osvajati jedan po jedan dio, svaki čvršći od prethodnog i svaki s više bastiona, a močvarno područje otežavalo je napade s više strana. Kako je utvrda bila u dobrom stanju Zrinskom je jedino preostalo od svojih vojnika tražiti zakletvu vjernosti, a posebno je naglašeno da će se sve izdajnike i neposlušne oštro kazniti, te posložiti slamu i goriv materijal u Novom i Starom Varošu, kako bi mogli biti potpaljeni u slučaju povlačenja.<ref>Puni tekst zakletve vojnika Nikole Šubića Zrinskog (Črnko, ''Podsjedanje i osvojenje Sigeta'', str. 9.){{Citat|Mi svi: konjanjici i pišci i purgari i vsakojake vrste vitezi i sluge cesarpve svitlosti prisežemo najprvo gospodinu Bogu, potom našemu gospodinu cesarovoj svitlosti i ovomu orsagu i našemu gospodinu knezu Mikloušu Zrinskomu da mi oćemo biti verni, pravi i pokorni njih milosti i da smo polag nih milosti gotovi živiti i umriti. Tako nam pomozi gospodin Bog!}}</ref> == Tijek bitke == [[Datoteka:Siege_of_Szigetvár_1566_A.jpg|200px|lijevo|mini|Opsada Sigeta (minijatura nepoznatoga autora, 16. st.)]] Već početkom kolovoza došla je osmanska vojska u blizinu Sigeta, a od 5. kolovoza započinju intenzivne borbe. Sam sultan došao je dan nakon početka borbe i boravio je u šatoru na Šimlehevu, mjesto ''frtalj milje'' od Sigeta<ref name=":2" />''{{Is|str. 12.}}'', pošto je zbog starosti i bolesti bio prisiljen biti izvan borbe, a jedva je mogao i sam hodati. Osmanska vojska bila je mnogobrojna i povjesničari se uglavnom slažu da je bilo negdje oko 100 000 osmanskih vojnika, od toga dosta elitnih janjičara, i dvije do tri stotine topova, a osim sultana vodio ju je i veliki vezir Mehmed Sokolović. Teški napadi i topovska paljba, koju je koordinirao zapovjednik topništva Aliportug, na Novi Varoš natjerali su u konačnici Zrinskog da izda naredbu za povlačenje u Stari Varoš u večer [[9. kolovoza]]. Napadači nisu mirovali i već su sljedećeg dana počeli napad na Stari. Janjičari su se primicali varošu s tri strane, kopajući jarke prema mjestima na koja su topovi fokusirali paljbu.<ref name=":0" />''{{Is|str. 251.}}'' U isto vrijeme počeli su raditi i na isušivanju močvare pa rade na rušenju nasipa potoka Almaša. Podignuta su i dva „nasipa“ kako bi se lakše pucalo na branitelje.<ref>„Nasip“ je zapravo vrsta povišenja nastalog gomilanjem zemlje, a na njega su se postavljali mali „kašteli“ u kojima su se nalazili topovi ili janjičari s puškama. Kako su zidine Sigeta bile niske i široke, da bi lakše apsorbirale topovske kugle, tako je ovakvo povišenje davalo napadaču mogućnost da puca po braniteljima na zidinama</ref> Odlučujući, ukupno sedmi, juriš na Stari Varoš dogodio se [[19. kolovoza]], a prilikom povlačenja u Stari Grad neki branitelji ostali su odsječeni od mosta te su poginuli opkoljeni u Starom Varošu. Važnu ulogu u zauzimanju imao je izdajica Antun Mlečanin, topnički glavar kojega je Zrinski primio u službu na plaću, a koji je usred opsade prešao na osmansku stranu i dao im podatke o stanju utvrde i braniteljima.<ref>Mijatović, 2010., str. 72.</ref> Jedni od branitelja koji su poginuli tada su Martin Bošnjak, vojvoda Petar Botoš, vojvoda Lovrenac, vojvoda Petar Bata i vojvoda Jurij Matijaš.<ref name="Mijatović-73">Mijatović, 2010., str. 73.</ref> Na osmanskoj strani u tome jurišu poginulo je više od 3000 njihovih vojnika.<ref name="Mijatović-73"/> Do [[20. kolovoza]] bila je već močvara oko Sigeta uvelike isušena, samo je blato ostalo, pa su napadi krenuli s četiri strane, a podignuti su i novi „nasipi“ nad JZ i JI bedemom Grada.<ref name=":2" />''{{Is|str. 15.}}'' Prvi juriš uslijedio je nakon šest dana pucanja po zidinama, ali je odbijen, a istodobno Osmanlije počinju podizati „nasipe“ i sa sjeverne strane. Novi veliki juriš uslijedio je [[29. kolovoza|29. kolovoz]]<nowiki/>a, dan koji ima puno simbolike za Osmanlije jer su na taj datum odnijeli veliku pobjedu na Mohaču te zauzeli gradove Beograd i Budim, ali je i taj napad odbijen uz velike osmanske gubitke, a pao je i zapovjednik Aliportug.<ref name=":0" />''{{Is|str. 269 - 270.}}'' [[Datoteka:Siege_of_Szigetvár_1566_B.jpg|200px|desno|mini|Opsada Sigeta (minijatura nepoznatoga autora, 16. st.)]] Cijelo ovo vrijeme Zrinski se nadao kako će kršćanska vojska doći u pomoć, te je odbijao ponude predaje. U jednom trenutku napadači su doveli trubača njegovog sina Jurja, te su na prevaru htjeli uvjeriti Zrinskog da drže i njegovog sina kojeg će ubiti ako se ne preda.<ref name=":3" /> ''{{Is|str. 261.}}'' Unatoč svemu Zrinski je odbio predaju, a sve ponude o predaji ispaljene na strijelama u Siget bile su beskorisne, jer se branitelji nisu htjeli predati, što zbog vjernosti Zrinskom, što zbog straha od strogih kazni ako se njihov naum otkrije. [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Car i kralj Maksimilijan II.]] imao je već okupljenih 90 000 vojnika u blizini Gyula, ali je vojno vijeće odlučilo za sada ne činiti ništa i ne udariti niti izravno na Siget, niti na Ostrogon kako bi se odvukao dio osmanske vojske.<ref name=":0" />''{{Is|str. 275 - 279.}}'' Krajem kolovoza i početkom rujna juriši su postali redovni te je ukupno bilo 12 do 15 juriša. Kako je sunce osušilo blato koje je ostalo nakon povlačenja močvare javila se nova ideja o potkopavanju bedema, a [[2. rujna]] počelo je kopanje prema JZ bedemu. Sulejman je preminuo [[4. rujna]], ali Sokolović nije obavijestio vojsku o tome iz straha od još veće demoralizacije vojnika, jer je bilo neobično za osmansku vojsku da ovako dugo ratuje za neku utvrdu.<ref name=":0" />''{{Is|str. 280 - 282.}}''<ref name=":2" />''{{Is|str. 15.}}'' Vojnici će saznati za sultanovu smrt tek [[24. listopada]] u Beogradu. Osmanlije su iskopanu rupu napunili zapaljivim materijalima i [[5. rujna]] u rano jutro potpalili. Uništenje dijela bedema bilo je već samo po sebi veliki problem, a uz to počeo je puhati i južni vjetar te se požar proširio po cijelom Starom gradu. Opću pomutnju iskoristili su napadači i ubrzo udarili na grad, te se Zrinski morao povući u Nutarnji Grad, pri čemu je dio vojnika ostao vani kako bi kupio vrijeme za povlačenje i spuštanje vrata.<ref name=":2" />''{{Is|str. 15.}}'' U zadnjem uporištu ostao je Zrinski s ne više od 500 vojnika te s malo zaliha pošto je većina ostala izvan Nutarnjeg Grada. Situacija se dodatno pogoršala kada je [[7. rujna]] zapaljen i Nutarnji Grad. Zrinskom postaje jasno da nema izlaza, ali unatoč tome odbija ponudu o predaji uz komentar da će grad braniti do smrti.<ref name=":0" />''{{Is|str. 286.}}'' O posljednjim trenutcima Nikolina života svjedoči nam njegov komornik Ferenc Črnko. Zrinski je na sebe stavio čistu odjeću, ne ratničku, već plemićku odjeću, a na glavu ''"klobuk ča je na svadbi nosil"''.<ref name=":2" />''{{Is|str. 18.}}'' Na svoju svečanu halju dao je privezati 100 zlatnika, kako sam reče: ''"da  znate da to zato postavih: koji nevernik s mene haljinu svuče da potle ne reče da ni ništar pri meni našal"''.<ref name=":2" />''{{Is|str. 19.}}'' [[Datoteka:Johann_Peter_Krafft_005.jpg|400px|desno|mini|Juriš Zrinskoga iz sigetske tvrđave. (Ulje na platnu, 1825. Johann Peter Krafft)]] Od četiri sablje odabrao je onu koja je pripadala njegovom ocu te je izašao pred preostale vojnike i održao im govor:<ref name=":2" />''{{Is|str. 20 - 21.}}'' {{Citat|Moja bratjo i vitezi! Ovo vidimo vsi kako nas gospodin Bog kaštiga ognjem da nas ognjem naši neprijatelji zmogoše i ne toliko oni svojom moćjom, koliko nas oganj pogubi i zmože. Na vsem budi gospodinu Bogu hvala! Mi moramo tu kaštigu prijeti za dobro od Boga, zač ni listo to za naše grihe, nego za inih orsagov grihe nas je otil kaštigati. Zato vi dobro znate, kako sam ja prisegal najprvo, a vi potom po meni vsi ste prisegli na vernost, tako da mi oćemo ovdi skupa živiti i umriti. I hvala budi gospodinu Bogu da se jošće ni ni jedna nevera mej nami našla dosada, i da i sada ne bude! I ovo jur vidimo vsi da ovdi našega ostanka dalje ne more biti, zač ako bismo vse otili, tako ne moremo pred silom i ognjem ostati. Jedan je uzrok da gorimo, a drugi da smo s malim, a treti da jiliša nimamo i da vam dica i žene od glada i od žeje pomiraju. Zato ča oćemo totu goriti? Hodimo, vitezi, van iz toga grada u veliki grad i ondi se pobimo na lice s našimi neprijatelji i ondi pomrimo da nam bude po našoj smrti dobar i pošten glas! Ki umre, oće z Bogom biti, a ki ostane, oće vazda dobar glas imati. Zato ja oću biti prvi i ja oću najprvo pred vami pojti. Ča ja budem činil, to i vi činite! Verujte mi, moja bratjo i vitezi, da vas do smrti nigdar neću ostaviti}} Isti taj dan, u plemićkoj odjeći s očevom sabljom i malim okruglim štitom krenuo je Nikola Šubić Zrinski u juriš iz Nutarnjeg Grada na Osmanlije, predvodeći svoje vojnike. Ubrzo su Zrinskog pogodile janjičarske puške, te je pao mrtav nakon pogotka u glavu. Dio branitelja odolijevao je još neko vrijeme, ali je bitka ubrzo završena. Od svih branitelja pošteđena su samo sedmorica, a među njima i Ferenc Črnko.<ref>Ti vojnici bili su: Ferenc Črnko, Bert Fereci, Stjepan Oršić, Gašo Alapić te trojica neimenovanih vojnika koji su bili odmah pušteni kako bi poslali poruku kršćanima da je Siget pao uz pokolj svih branitelja i Zrinskog.</ref> Nakon završetka bitke došlo je do eksplozije baruta u gradu. Oko eksplozije ponovno ne postoji konsenzus, jedni će reći kako je do nje došlo slučajno kada je vatra zahvatila spremište baruta, drugi da je neka mlada žena potpalila zalihe, a treći da je potpaljen „spori fitilj“ prije juriša. Kako god bilo u eksploziji je poginulo oko 3000 osmanskih vojnika.<ref name=":2" />''{{Is|str. 22.}}'' Ukupni broj žrtava na osmanskoj strani bio je između 20 i 35 tisuća vojnika, od toga 5000 do 7000 janjičara.<ref name=":0" />''{{Is|str. 292.}}'' == Posljedice bitke == [[Datoteka:Szigetvár - Castle.jpg|mini|Sigetska tvrđava danas]] Dan nakon juriša, [[8. rujna]], glave branitelja i Zrinskog bile su nabijene na kolce oko sultanovog šatora. Sutradan je Nikolinu glavu Mehmed Sokolović poslao svome bratu Mustafi u Budim, a on ju dalje proslijedio u habsburški carski tabor (carskom generalu [[Egon od Salma|Egonu od Salma]]). U tabor carske vojske kod grada [[Jura (Mađarska)|Jure]] glava Nikole Zrinskog dopremljena je [[14. rujna]]. Nikolinu su glavu [[18. rujna]] preuzeli njegov sin [[Juraj IV. Zrinski]], zet [[Baltazar Batthyanyi]] i svak [[Franjo Tahy]]. Donijeli su je u [[Čakovec]], a pokopana je u obiteljskoj grobnici Zrinskih u kompleksu [[pavlini|pavlinskog]] samostana u [[Sveta Jelena (Međimurje)|Svetoj Jeleni]], uz grob Nikoline prve supruge Katarine Frankopanske.<ref name=":2" />''{{Is|str. 24 - 25.}}'' Sudbina Nikolina tijela nije u potpunosti poznata, prema jednim podacima tijelo je spaljeno, a prema drugim tijelo je pokopao Mustafa Vilić Banjalučki, nekadašnju Nikolin zarobljenik, u čast i spomen za humano postupanje Zrinskog prema njemu.<ref name=":0" />''{{Is|str. 292.}}'' Mir između Osmanlija i Habsburgovaca sklopljen je [[17. veljače]] [[1568.]] godine u [[Edirne|Drinopolju]] (Edirne) između cara i kralja Maksimilijana II. i novog sultana [[Selim II.|Selima II.]] Prema odredbama mira Osmanlijama su priznata sva osvajanja iz [[1552.]] i [[1566.]] godine.<ref name=":1" />''{{Is|str. 155.}}'' Siget će ostati u osmanskim rukama sve do [[1689.]] godine. === Strateški značaj === Cilj vojne [[Sulejman I.|Sulejmana I.]] bio je [[Beč]], no kako je car Sulejman Veličanstveni tijekom opsade umro, uzimajući u obzir velike gubitke reda veličine trećine do četvrtine vojske, osmanska vojska sad pod zapovjedništvom vezira Mehmeda Sokolovića odustala je od plana i vratila se u Istanbul, te je ova [[Pirova pobjeda]] kod Sigeta bila kraj jednog od brojnih osmanskih prodora u Europu. Pobjeda je značajna jer je označila početak slabljenja Osmanskog Carstva. Iako je u prethodnim desetljećima sultan pokrenuo čak tri napada na Beč – [[1529.]], [[Opsada Kisega (1532.)|1532.]] i [[1566.]] – nakon bitke kod Sigeta proći će više od stotinu godina do novoga pokušaja [[1683.]] godine. <!-- === Carske akcije === === Do napuštanja obrane Novog grada === === Do napuštanja obrane vanjskih zidina Starog grada === --> === Odjek u Europi === [[Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|desno|mini|Pogled na [[Zrinjevac]], trg u središtu [[Zagreb]]a]] Junačka smrt Zrinskog, ili kneza Mikule, kako su ga još zvali, izazvalo je divljenje čitave tadašnje [[Europa|Europe]], koja ga je nazvala novim [[Leonida|Leonidom]]. Znameniti francuski kardinal [[Richelieu]], ministar na dvoru kralja Luja XIII., napisao je ovo: ''"Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to čudo dogodilo se u Sigetu"''.<ref>[[Branimir Bunjac]], [http://zupa-zrinski-topolovac.hr/PDF/povijest_zrinskih_bunjac.pdf ''Povijest obitelji Zrinskih''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190831004227/http://zupa-zrinski-topolovac.hr/PDF/povijest_zrinskih_bunjac.pdf |date=31. kolovoza 2019. }}, zupa-zrinski-topolovac.hr, pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref> Četvorica preživjelih sigetskih branitelja su kasnije otkupljeni, a među njima su bili nećak Zrinskog [[Gašpar Alapić]], te [[komornik (činovnik)|komornik]] [[Franjo Črnko]], koji je kasnije na hrvatskom, njemačkom i latinskom jeziku vjerno i potanko opisao sigetsku katastrofu u djelu ''Podsjedanje i osvojenje Sigeta''. Kako su iscrpljeni Turci izgubili više od 30.000 vojnika, nije im bilo druge nego odustati od invazije na Beč i Europu. [[Nikola Zrinski]] mlađi (1620. – 1664.), praunuk sigetskog junaka, hrvatski državnik i pisac, u svoju je zbirku pjesama ''Jadranskoga mora sirena'' uvrstio i [[ep]] "Opsada Sigeta" u kojem je opisao herojsku smrt svog pradjeda 1566. godine, koja je ušla u sve povijesne anale 16. stoljeća. Spomenuti ep, kao i preostali dio zbirke, napisan je na mađarskom jeziku, a na hrvatski jezik ih je preveo njegov brat [[Petar Zrinski]]. Iako ga je pisao Hrvat, taj se ep smatra jednim od najvećih dostignuća rane mađarske književnosti. Iz toga vremena postoji jedna pesimistična izreka koja se često pripisuje samom Zrinskom koji je znao da pomoći ne će biti i da im nema druge nego držati Siget koliko mogu. Kada su Zrinskog pitali o kraljevskom pojačanju i hoće li uspjeti odbiti Turke, Zrinski je odgovorio: ''"Bog je visoko, a kralj daleko"''.<ref name="nsk.hr">[http://www.nsk.hr/bog-je-visoko-a-kralj-daleko-uz-obljetnicu-junacke-smrti-nikole-zrinskog-sigetskog/ „Bog je visoko, a kralj daleko“ – uz obljetnicu junačke smrti Nikole Zrinskog Sigetskog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190704124434/http://www.nsk.hr/bog-je-visoko-a-kralj-daleko-uz-obljetnicu-junacke-smrti-nikole-zrinskog-sigetskog/ |date=4. srpnja 2019. }}, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, nsk.hr, 7. rujna 2011., pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref> == Odraz u umjetnosti == === Književnost i glazba === [[Datoteka:Sablja i kaciga Nikole Šubića Zrinskog.jpg|desno|mini|Sablja i kaciga Nikole Zrinskog na izložbi u [[Čakovec|Čakovcu]] u rujnu 2016. godine povodom 450. obljetnice sigetske bitke]] Osim što je Črnkov spis ''[[Podsjedanje i osvojenje Sigeta]]'' doživio brojna izdanja, uz hrvatski, bili su tu latinski, njemački i talijanski prijevodi, ovaj je događaj potaknuo stvaranje mnogih umjetničkih djela. Posmrtno je 1584. godine objavljen ep ''Vazetje Sigeta grada'' [[Brne Karnarutić]]a, napisan negdje 1568. – 1572. godine. "''Vazetje Sigeta grada prvi je hrvatski povijesni ep i prvo u nizu djela o poznatoj bitki pod Sigetom 1566. U opisu događaja pjesnik se oslanjao na poznatu sigetsku kroniku Ferenca Črnka te pokušava posredovati povijesnu istinu o događaju.''"<ref>[http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=650 Vazetje Sigeta grada / Brne Karnarutić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161001100110/http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=650 |date=1. listopada 2016. }}, db.nsk.hr, pristupljeno 25. listopada 2016.</ref> Imenjak, praunuk Nikole Šubića Zrinskoga, [[Nikola VII. Zrinski|Nikola Zrinski]] napisao je na mađarskom jeziku djelo ''Adriai tengernek syrenaia'' i objavio ga [[1651.]] godine, dio "Syrene" u kome je opisana opsada Sigeta je ep "Opsida sigetska" ("''Szigeti veszedelem''"; prvo je naveden naslov Petrova prijevoda, potom u zagradi naslov izvornika). Nikolin brat Petar je cijelo djelo [[1660.]] godine preveo na [[hrvatski jezik]] pod naslovom "Adrijanskoga mora sirena".<ref name="Rapacka" />{{is|157}} "''O oslanjanju (Nikole Zrinskoga) na a hrvatske književne i jezične tradicije govore i brojni kroatizmi i turcizmi koje je Nikola unio u svoju "Syrenu", posebice u spjevu "Opsida sigetska"; kopje, sablja, barjaktar, demecki kard (demeškinja), istraža (straža), poraz. Riječ je o hrvatskom vojničkom nazivlju.''"<ref>Zvonimir Bartolić, ''Čakovečka knjižnica Nikole Zrinskog'', ''Podravina'', sv. 1, br.1, veljača 2002., str. 141.</ref> [[Datoteka:Knjiga Sigetski boj u hrvatskoj epici.jpg|desno|mini|Knjiga ''Sigetski boj u hrvatskoj epici'' autora Ivana Pranjića, predsjednika [[Čakovec|čakovečkog]] ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], predstavljena je na 450. obljetnicu znamenite opsade]] [[Pavao Ritter Vitezović]] objavljuje ep ''Odiljenje sigetsko'' u [[Linz]]u [[1684.]] godine. U ''Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]] iz [[1756.]] godine nalazi se [[:s:Razgovor ugodni/Pisma od bana Zrinovića i cara Sulemana trećega|"Pisma od bana Zrinovića i cara Sulemana trećega"]], posvećena opsadi Sigeta i junaštvu Nikole Zrinskoga: {| cellpadding=6 |- style="vertical-align:top; white-space:nowrap;" | :Suleman se razbolio biše ::U bijelu gradu Carigradu. ::Pitaju ga paše i veziri: ::„Što je tebi, care gospodare! :Koja ti je bolovat nevolja? ::Ali ti je starost dodijala? ::Ali junak Zrinović Nikola ::Devet godín s tobom bojak bijuć?“ :Odgovara care Sulemane: ::„Prodj'te me se, paše i veziri! ::Nije meni starost dodijala; ::Već nevirni Zrinović Nikola. | :Koi razbì Ali-pašu moga ::Pod Sigetom, on se ne bilio! ::Ter izsičè svu vojsku njegovu, ::I porobì Bosnu do Fojnice. :Sada nejma većega junaka ::U Turčina, ni u Kaurina, ::Ni žeštjega meni dušmanina ::Od Nikole Zrinovića bana. :Nit ću živit, ni veseo biti, ::Dok nesmaknem dušmanina moga, ::Zrinovića, bana hàrvatskoga, ::Koi mi je puno dodijao.“ (...) |} (Andrija Kačić Miošić, ulomak iz "Pisma od bana Zrinovića, cara Sulemana tretjega..."<ref>Andrija Kačić Miošić, ''[https://archive.org/details/razgovorugodnin00miogoog/page/n1 Razgovor ugodni naroda slovinskoga]'', Razpošilja knjižara A . Jakić, Zagreb, 1862., str. 227.</ref>) Njemački pjesnik [[Theodor Körner]] [[1812.]] godine objavljuje svoju dramu ''Zrinyi'', koja je zagrebačku premijeru na njemačkom jeziku doživjela [[1832.]] godine, a na hrvatskom jeziku [[1841.]] godine.<ref name="Rapacka" />{{is|157}} Hrvatski velikan [[Ante Starčević]] o 300. obljetnici bitke iz 1866. godine kritizirao je kult sigetskog heroja kojega je okarakterizirao kao branitelja hrvatskih neprijatelja (Austrijanaca i Mađara), te je suprotstavio Nikoli kao pozitivniji lik drugog Zrinskog - Nikolinog praunuka [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] i [[Fran Krsto Frankapan|Frana Krstu Frankapana]]. Unatoč ovoj kritici, heroizam Nikole Šubića Zrinskog nije izblijedio,<ref name="Rapacka" />{{is|158}} nego je konačnu (umjetničku) potvrdu dobio u operi [[Nikola Šubić Zrinjski (opera)|Nikola Šubić Zrinjski]] [[Ivan Zajc|Ivana pl. Zajca]] iz [[1876.]] godine, čiji se napjev [[U boj, u boj]] pjeva čak i u [[Japan]]u.<ref>Nobuhiro Shiba, "Jedan odlomak iz povijesti suradnje Japana i Hrvatske, Hrvatska pjesma “U boj” i japanski muški zbor", Povijest u nastavi, sv. VI, broj 12 (2) prosinac 2008.</ref> Riječima muzikologa: "''Naposljetku, zborski završetci svakoga od triju činova sa sintagmama '''Dok u nama živo srce bije''', '''Za dom''' (je slatko mrijeti) i '''U boj''' poprimili su prepoznatljiv znamen. Poistovjetivši se s operom i nadrastajući svoju prvotnu ulogu, osobito je zborski finale (U boj) poprimio crtu bezvremenosti.''"<ref>Rozina Palić-Jelavić, "Zborski ulomci/brojevi u operi Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca iz aspekta romantičarskih i nacionalnih ideja", Arti musices: hrvatski muzikološki zbornik, sv. 45 br. 2, studeni 2014., str. 240.</ref> === Umjetničke slike === [[Oton Iveković]] (slika<ref>[http://nadanasnjidan.files.wordpress.com/2012/09/bitka-kod-sigeta-1566.jpg Na današnji dan], pristupljeno 25. listopada 2016.</ref>), [[Ljudevit Ožegović]], [[Bela Čikoš Sesija]],<ref>Ivan Brnčić, [https://www.zagrebonline.hr/nikola-zrinski-pred-vratima-tvrdave-siget/ ''Nikola Zrinski pred vratima tvrđave Siget''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190831021959/https://www.zagrebonline.hr/nikola-zrinski-pred-vratima-tvrdave-siget/ |date=31. kolovoza 2019. }}, zagrebonline.hr, 2. travnja 2013., pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref> [[Johann Peter Krafft]], [[Tivadar Kosztka Csontváry]], [[Simon Hollósy]], [[Alfons Mucha]], [[Antonio Lafreri]], [[Bertalan Székely]] (tri slike), [[Simon Hollósy]], razni nepoznati slikari, ilustratori, minijaturisti i tiskari kršćanske i osmanske provenijencije. == Vidi još == * [[Prva opsada Sigeta]] == Literatura == * [[Franjo Črnko]]. ''[[Podsjedanje i osvojenje Sigeta]]'', 1568. (reprint: Zagreb: Liber, 1971). * [[Matija Mesić]]. ''Život Nikole Zrinjskog sigetskoga junaka''. Zagreb: Matica ilirska, 1866. * [[Vjekoslav Klaić]]. ''Povijest Hrvata''. Sv. 3, dio 1, ''Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527. – 1608)''. Zagreb: Knjižara L. Hartmana, 1911. * László Kontler. ''Povijest Mađarske. Tisuću godina u Srednjoj Europi''. Preveli Draženka Kešić i Silvije Devald. Zagreb: Srednje Europa, 2007. * [[Nataša Štefanec]]. „Nikola IV. Zrinski Sigetski.“ ''Croatica: Hrvatski udio u svjetskoj baštini'' 1 (2007): 278 – 283. * Andrew Wheatcroft. ''The Enemy at the Gate: Habsburg, Ottomans and the Battle for Europe''. New York: The Bodley Head, 2008. * [[Đuro Franković]], ''Mit o Nikoli Zrinskom u umjetnosti'', [http://zornicanova.hu/odjeci-bitke-kod-sigeta/ 1. dio] * Đuro Franković, ''Mit o Nikoli Zrinskom u umjetnosti'', [http://zornicanova.hu/odjeci-bitke-kod-sigeta-ii/ 2. dio] * Đuro Franković, ''Boj pod Sigetom u gradišćanskohrvatskoj poeziji'', [http://zornicanova.hu/odjeci-bitke-kod-sigeta-iii/ 3. dio] * [[Anđelko Mijatović]], ''Obrana Sigeta'', 2. dop. i proš. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2010., {{ISBN|978-953-0-61493-2}} == Izvori == * [https://www.dnevno.hr/ekalendar/zanimljivosti-iz-povijesti/bitka-kod-sigeta-junacki-otpor-do-smrti-koji-je-zaustavio-turski-pohod-62695/ ''Bitka kod Sigeta: Junački otpor do smrti koji je zaustavio turski pohod''], dnevno.hr, 7. studenoga 2013. {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Battle of Szigetvár |commonscathr = Bitka kod Sigeta iz 1566. godine |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} === Mrežna sjedišta === * [https://web.archive.org/web/20120219003421/http://www.crohis.com/izvori/tur16st.pdf Izvori za borbe Hrvata s Turcima], crohis.com, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 19. veljače 2012.) * [https://projektvelebit.com/projekt-velebit-opsada-sigeta-1566-cijeli-film/ Opsada Sigeta 1566.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190831004226/https://projektvelebit.com/projekt-velebit-opsada-sigeta-1566-cijeli-film/ |date=31. kolovoza 2019. }} Animirani film ''Siget '1566''' snimljen je u produkciji neprofitne udruge ‘MANK’ iz Budimpešte. Za Projekt Velebit, s mađarskoga [[pohrvaćenje|pohrvatio]] [[Marko Jurič]]. * Domagoj Vlahović, [https://hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik-nikola-subic-zrinski/ ''Hrvatski vojnik Nikola Šubić Zrinski''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', [https://hrvatski-vojnik.hr/kategorija/magazin/2016/broj-509/ br. Broj 509], 22. rujna 2016. * [[Josip Bratulić]], [http://www.matica.hr/vijenac/592/sigetska-bitka-i-njezini-odjeci-26156/ ''Uz 450. obljetnicu smrti Nikole Šubića Zrinskoga (1566–2016). Sigetska bitka i njezini odjeci''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190831004226/http://www.matica.hr/vijenac/592/sigetska-bitka-i-njezini-odjeci-26156/ |date=31. kolovoza 2019. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', [http://www.matica.hr/vijenac/592/r/Naslovnica/ br. 592] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190831004228/http://www.matica.hr/vijenac/592/r/Naslovnica/ |date=31. kolovoza 2019. }}, 10. studenoga 2016. {{Bitke Hrvata i Osmanlija}} {{Mađarska}} [[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke|Siget]] [[Kategorija:Mađarske bitke|Siget]] [[Kategorija:Osmanske opsade|Siget]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]] [[Kategorija:Vojna povijest 16. stoljeća|Siget]] [[Kategorija:Opsade]] [[Kategorija:Siget]] q4flqesfc48ecehk4rl3wdz4pv4bxsl 0 72799 7631728 6852528 2026-11-06T22:50:11Z Divna Jaksic 974 [[Kategorija:Međunarodna teniska natjecanja]] 7631728 wikitext text/x-wiki {{TOC desno}} '''Grand Slam''' ili '''Istinski Grand Slam''' (True Grand Slam) u [[tenis]]u predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini: *{{Z|AUS}} [[Australian Open]] *{{Z|FRA}} [[Roland Garros]] *{{Z|UK}} [[Wimbledon]] *{{Z|SAD}} [[US Open]] ==Small slam== Za razliku od Grand Slama, postoji i Mali Slam (Small Slam); ako je netko od tenisača osvojio 3 od 4 turnira u istoj kalendarskoj godini. == Osvajači Grand Slama == === Pojedinačna konkurencija === * {{Z|SAD}} [[Don Budge]] [[1938.]] * {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] [[1953.]] * {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] [[1962.]] i [[1969.]] * {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] [[1970.]] * {{Z|NJE}} [[Steffi Graf]] [[1988.]] (iste godine osvojila i zlatnu olimpijsku medalju - [[Golden Slam]]) === Igra parova === * {{Z|AUS}} [[Frank Sedgman]] i {{Z|AUS}} [[Ken McGregor]] [[1951.]] * {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] [[1960.]], sa {{Z|UK}} [[Christine Truman|Christine Truman Janes]] na [[Australian Open]]u, sa {{Z|SAD}} [[Darlene Hard]] na [[Roland Garros]]u, [[Wimbledon]]u, i [[US Open]]u. * {{Z|SAD}} {{Z|ČEH}} [[Martina Navrátilová]] i {{Z|SAD}} [[Pam Shriver]] [[1984.]] * {{Z|ŠVI}} [[Martina Hingis]] [[1998.]], sa {{Z|HRV}} [[Mirjana Lučić|Mirjanom Lučić]] na Australian Openu, sa {{Z|ČEŠ}} [[Jana Novotna|Janom Novotnom]] na Roland Garrosu, Wimbledonu i US Openu. === Igra mješovitih parova === * {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] i {{Z|AUS}} [[Ken Fletcher]] [[1963.]] * {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] [[1965.]], sa {{Z|AUS}}[[John Newcombe|Johnom Newcombeom]] na [[Australian Open]]u; sa {{Z|AUS}}[[Ken Fletcher|Kenom Fletcherom]] na [[Roland Garros]]u i [[Wimbledon]]u; i {{Z|AUS}} [[Fred Stolle|Fredom Stolleom]] na [[US Open]]u. * {{Z|AUS}} [[Owen Davidson]] [[1967.]], sa {{Z|AUS}} [[Lesley Turner|Lesley Turner Bowrey]] na Australian Openu, sa {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] na Roland Garrosu, Wimbledonu i US Openu. === Juniori === * {{Z|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] [[1983.]] == Poveznice == * [[Pobjednici Grand Slam turnira (pojedinačno muškarci)]] * [[Pobjednici Grand Slam turnira (pojedinačno žene)]] [[Kategorija:Tenis]] [[Kategorija:Međunarodna teniska natjecanja]] 1cb11v26jqb4p3uv19h2a104tlzjaag 0 75568 7631562 7628666 2026-11-06T15:14:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631562 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Nad lipom 35 | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sitcom]] | autor = [[Stevo Cvikić]] | razvoj = | redatelj = Stevo Cvikić | scenarist = Stevo Cvikić | glazba = | uvodna_glazba = Bobo Dominik | glumci = [[Ivica Zadro]]<br>[[Elizabeta Kukić]]<br>[[Žarko Potočnjak]]<br>[[Slavko Pintarić]]<br>[[Branimir Vidić]]<br>[[Tomislav Štriga]]<br>[[Hrvoje Grčević]]<br>[[Mario Valentić]] | pripovjedač = | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 103 + 13 specijala | broj_sezona = 3 | popis_epizoda = Popis epizoda serije Nad lipom 35 | producent = Goran Pleša | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 60 minuta (osim specijala kada traje 135 minuta) | tv_kuća = [[Nova TV]] | u_hrv = Nova TV / Nova World | početak_serije = [[15. listopada]] [[2006.]] | kraj_serije = [[31. prosinca]] [[2021.]] | povezano = [[Jel' me netko tražio?]]<br>[[I godina Nova]] | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/nad-lipom-35 | imdb_id = 0887988 }} '''''Nad lipom 35''''' je [[humoristična serija]] autora Steve Cvikića rađena u produkciji [[Nova TV|Nove TV]]. Serija je s emitiranjem započela 15. listopada [[2006.]] godine. Specijal serije pod nazivom "I godina nova" emitirao se svake kalendarske godine u noći sa stare na novu godinu, od 2010. do 2021. Nasljednik novogodišnjih specijala je specijal "I godina nova 2023." koji se emitirao na novogodišnju noć 31. prosinca 2022., gdje se radnja specijalija događa ne više unutar poznatog kafića nego unutar studija Supertalent emisije.<ref>{{Citiranje weba|date=27. prosinca 2022.|title=''I godina Nova 2023.'' – najveseliji doček Nove godine uz glazbeno zabavnu emisiju Nove TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2023/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2023-najveseliji-docek-nove-godine-uz-glazbeno-zabavnu-emisiju-nove-tv---758500.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221227142202/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/i-godina-nova-2023/clanak/zanimljivosti/i-godina-nova-2023-najveseliji-docek-nove-godine-uz-glazbeno-zabavnu-emisiju-nove-tv---758500.html|archive-date=27. prosinca 2022.|access-date=19. prosinca 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Paralela s prijašnjom serijom == Za vrijeme [[1990-ih]] emitirala se serija ''[[Jel' me netko tražio?]]'' Ova serije je nekakva vrsta nasljednice serije, no uz poboljšanja. U originalnoj seriji bili su samo neki gosti i djelatnici bara, dok su u novoj seriji dodani i stanari iznad bara. Popularna fraza: ''Jel' me netko tražio'', po kojoj je serija dobila ime i danas se koristi u seriji. U novoj verziji serije svoje uloge tumače [[Ivica Zadro]], [[Slavko Pintarić|Slavko Pintarić Pišta]] i [[Branimir Vidić|Branimir Vidić Flika]]. [[Sanja Doležal]] je u ''Jel me netko tražio?'' tumačila ulogu novinarke koju od tada tumači [[Mirna Maras]]. ==Pregled serije== {{glavni|Popis epizoda serije Nad lipom 35}} {{:Popis epizoda serije Nad lipom 35}} == O seriji == Stanovnicima zgrade u susjedstvu probleme stvara lokal u prizemlju koji za gaže angažira nastupe pjevača kao što su [[Jasmin Stavros]] ili [[Jelena Rozga]]. Nerijetko je otvorena i terasa na kojoj ne baš tiho svira četveročlani sastav i gostujući pjevači. Car lokala je [[konobar]] koji svakog poznaje, u sve je upućen i na sve ima komentar, baš kao i njegove redovne mušterije, te oni koji često navraćaju – lokalna novinarka ili pjevačica u usponu. I sve bi bilo u najveselijem redu da iznad lokala ne žive stanari kojima se događanja iz prizemlja nimalo ne sviđaju – stariji bračni par, susjeda usidjelica i predstavnik stanara Neven Bau. U seriji je gostovalo mnogo glazbenih gostiju kao što su [[Severina]], [[Jasmin Stavros]], [[Jelena Rozga]], [[Danijela Martinović]], [[Zlatko Pejaković]], [[Boris Novković]], [[Dražen Zečić]], [[Alka Vuica]], [[Joško Čagalj Jole]], [[Hanka Paldum]], [[Jurica Pađen]], [[Mladen Grdović]], [[Vlatka Pokos]], [[Matija Vuica]], [[Fantomi (glazbeni sastav)|Fantomi]], [[Novi fosili]], [[Slavonske Lole]], [[Alen Vitasović]], [[Dean Dvornik]], [[Magazin]], [[Mate Mišo Kovač]], [[Josipa Lisac]], [[Lana Jurčević]], [[Luka Nižetić]], [[Antonija Šola]], [[Toše Proeski]], [[Neda Ukraden]], [[Lepa Brena]], [[Željko Samardžić]] i mnogi drugi. {{Glavni|Dodatak:Popis gostujućih uloga u "Nad lipom 35"}} === Novogodišnji specijal === Na [[Stara godina|Staru godinu]] [[2010.]] [[Nova TV]] emitiralo se dvosatni specijal "'''Nova u Dragošju'''" u kojoj su sudjelovali fiktivni likovi iz dramske serije "[[Najbolje godine (TV serija)|Najbolje godine]]" kao i nekoliko likova iz "Nad lipom 35". Na [[Stara godina|Staru godinu]] [[2013.]] na [[Nova TV|Novoj TV]] emitirao se dvosatni specijal "S Novom u novu 2014" u kojoj je gostovao [[Radovan Marčić]], član žirija kulinarskog showa [[Masterchef]] koji se tad emitirao. Na [[Stara godina|Staru godinu]] [[2014.]] na [[Nova TV|Novoj TV]] emitirao se dvosatni specijal "S Novom u novu 2015" u kojoj su sudjelovali fiktivni likovi iz humoristične serije "[[Kud puklo da puklo (TV serija)|Kud puklo da puklo]]" kao i nekoliko likova iz "Nad lipom 35". Glumačku postavu specijala činili [[Jasna Odorčić]] (Zlata), [[Ljubomir Kerekeš]] (Lale), [[Velimir Čokljat]] (Đuka) i [[Janko Rakoš]] (Damir) iz "[[Najbolje godine (TV serija)|Najboljih godina]]", [[Milan Štrljić]] (Mile), [[Miodrag Krivokapić]] (Stipe), [[Barbara Vicković]] (Ane) i [[Jagoda Kumrić]] (Snježana) iz "[[Kud puklo da puklo (TV serija)|Kud puklo da puklo]]", [[Radovan Marčić]] iz [[Masterchef]]a, te [[Nives Ivanković]] (Miki), [[Mirna Maras]] (Nina), [[Mario Valentić]] (Luigi), [[Ivica Zadro]] (Barmen), [[Branimir Vidić]] (Doline) i [[Damir Mihanović Čubi]] (Roman) iz ''Nad lipom 35''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=9065 |title=Gostujuće zvijezde u Dragošju |access-date=26. prosinca 2010. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114300/http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=9065 |url-status=dead }}</ref> Od glazbenih gostiju nastupili su [[Severina Vučković]], [[Neda Ukraden]], [[Danijela Martinović]], [[Halid Bešlić]], [[Maja Šuput]], [[Dražen Zečić]], [[Zlatko Pejaković]], [[Mate Bulić]], [[Jasmin Stavros]], "[[Electro team|E.T.]]" i "[[Karma (sastav)|Karma]]".<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=9065 |title=Potvrđeni glazbeni gosti |access-date=26. prosinca 2010. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114300/http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=9065 |url-status=dead }}</ref> == Glumačka postava == * [[Ivica Zadro]] kao Šef ''(barmen)'' ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Slavko Pintarić|Slavko Pintarić Pišta]] kao Štefek ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Branimir Vidić]] kao Zvonimir Doline ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Tomislav Štriga]] kao policajac/Oskar ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Hrvoje Grčević]] kao Punker ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Mario Valentić]] kao Luigi Kenjalo/Dragutin ([[2008.]] – [[2021.]]) * [[Elizabeta Kukić]] kao Bosiljka Picek/Doktorica/Šefova žena ([[2006.]] – [[2012.]]) * [[Jagoda Kumrić]] kao Nikol/Snježana/Konobarica ([[2012.]], [[2014.]], [[2019.]], [[2021.]]) * [[Nives Ivanković]] kao Miki ([[2006.]] – [[2012.]], [[2016.]] – [[2017.]]) * [[Damir Mihanović|Damir Mihanović Ćubi]] kao Roman/Neven Bau ([[2006.]] – [[2020.]]) *[[Žarko Potočnjak]] kao Srećko Leš/Božo Hajduk ([[2006.]] – [[2021.]]) * [[Emilija Bunjac]] kao Maja ([[2007.]] – [[2011.]]) * [[Duško Gruborović]] kao Josip Brda ([[2006.]]) * [[Vanda Božić]] kao Anđela ([[2006.]]) * [[Marija Borić]] kao Anamarija - Ana ([[2006.]]) * [[Vlatka Grakalić]] kao Agata Svečnjak ([[2006.]] – [[2007.]]) * [[Jadranka Matković]] kao Rebeka Palisander ([[2006.]] – [[2009.]]) * [[Edo Vujić]] kao Robert Picek ([[2006.]] – [[2008.]]) == Izvori == {{izvori}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske humoristične serije]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2006.]] pojnx43tk7i9ehxn4v3cceoc45p2olh 0 78434 7631509 6921077 2026-11-06T12:34:54Z Divna Jaksic 974 {{zastarjelo}} 7631509 wikitext text/x-wiki {{zastarjelo}} {{Infookvir F1 utrka | naziv_VN = {{Z|KIN}} Velika nagrada [[Kina|Kine]] | slika = Circuit Shanghai.svg | naziv_staze = Shanghai International Circuit | broj_krugova = 56 | dužina_km = 5,451 | dužina_t_km = 305.066 | rekord_kruga = 1:32,238 ([[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]]) <br/> {{Z|NJE}} [[Michael Schumacher]] <br/> [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | godina_posljednje_utrke = 2019. | pp_vozač = {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | pp_momčad = [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | vrijeme_pp = 1:31,547 | pobjednik = {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] | pobjednička_momčad = [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | vrijeme_pobjednika = 1h 32m 06,350s (198,727 km/h) | drugoplasirani = {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | drugoplasirana_momčad = [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | vrijeme_drugoplasiranog = +6,552s | trećeplasirani = {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | trećeplasirana_momčad = [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | vrijeme_trećeplasiranog = +13,744s | nk_vozač = {{Z|FRA}} [[Pierre Gasly]] | nk_momčad = [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Honda Racing F1|Honda]] | najbrži_krug = 1:34,742 }} '''Velika nagrada Kine''' se održava od [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] godine u natjecanju bolida [[Formula 1|Formule 1]]. Vozi se na jednoj od nekoliko modernih staza koje su napravljene u [[Azija|Aziji]] s kojima se [[Formula 1]] proširila na istok. Izrada staze koštala nezamislivih 450 mil. dolara i najskuplja je staza ikada napravljena, što i ne čudi ako nam je poznat podatak da je nastala na močvari. Više od 18 mjeseci se radilo 24 sata na dan. ==Pobjednici== === Višestruki pobjednici (vozači) === '''''Podebljani''' vozač je i dalje aktivan u natjecanju [[Formula 1|Formule 1]].'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Vozač ! Pobjednička godina |- ! 6 | {{Z|UK}} '''[[Lewis Hamilton]]''' | [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]], [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] |- ! rowspan="2"| 2 | {{Z|ŠPA}} '''[[Fernando Alonso]]''' | [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] |- | {{Z|NJE}} [[Nico Rosberg]] | [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] |} === Višestruki pobjednici (konstruktori) === {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Konstruktor ! Pobjednička godina |- ! 6 | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]], [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] |- ! 4 | {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]], [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] |- ! 3 | {{Z|UK}} [[McLaren]] | [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]], [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]], [[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]] |- ! 2 | {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]] | [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] |} === Pobjednici po godinama === {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Godina !! Vozač !! Konstruktor !! Staza !! Izvještaj |- ! [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] | {{Z|BRA}} [[Rubens Barrichello]] || {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2004.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]] | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] || {{Z|FRA}} [[Renault F1|Renault]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2005.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]] | {{Z|NJE}} [[Michael Schumacher]] || {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2006.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] | {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] || {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2007.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] || {{Z|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2008.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] | {{Z|NJE}} [[Sebastian Vettel]] || {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull-Renault]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2009.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] | {{Z|UK}} [[Jenson Button]] || {{Z|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2010.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] || {{Z|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2011.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] | {{Z|NJE}} [[Nico Rosberg]] || {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2012.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] || {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2013.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] || {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2014.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] || {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2015.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] | {{Z|NJE}} [[Nico Rosberg]] || {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2016.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] || {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2017.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] | {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] || {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2018.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] | {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] || {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2019.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |colspan=4| Utrka nije održana radi COVID krize |- ! [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] |colspan=4| Utrka nije održana radi COVID krize |- ! [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] |colspan=4| Utrka nije održana radi COVID krize |- ! [[Formula 1 – sezona 2023.|2023.]] |colspan=4| Utrka nije održana radi COVID krize |- ! [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]] | {{Z|NED}} [[Max Verstappen]] || {{Z|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]]-Honda RBPT || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2024.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]] | {{Z|UK}} [[Oscar Piastri]] || {{Z|AUS}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2025.|Izvještaj]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] | {{Z|ITA}} [[Kimi Antonelli]] || {{Z|ITA}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] || Shanghai International Circuit || [[Velika nagrada Kine 2026.|Izvještaj]] |} == Izvor == *[http://www.statsf1.com/en/grand-prix-china.aspx statsf1.com] {{Utrke Formule 1}} [[Kategorija:Velike nagrade F1|Kina]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Kini]] [[Kategorija:Automobilizam u Kini]] hdewu8nvf8nt8ea5povd6pzyzdlgp49 0 78655 7631874 7466967 2026-11-07T10:50:54Z Fraxinus 3144 /* Europske prijestolnice kulture */ 7631874 wikitext text/x-wiki [[File:Karte Kulturhauptstadt Europas.png|thumb|300px|Popis gradova s titulom Europske prijestolnice kulture]] '''Europska prijestolnica kulture''' je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome [[Europa|europskom]] gradu kojeg [[Europska unija]] odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj [[kultura|kulturni]] život te svoju kulturno-povijesnu baštinu. Brojni europski gradovi dosada su iskoristili tu titulu za preobražaj vlastite kulturne osnove, te tako izmijenili način na koji ih svijet promatra. Kad grad dobije naslov Europskoge prijestolnice kulture, tijekom cijele jedne godine u njemu se održavaju različite kulturne manifestacije i umjetničke priredbe, a postavljaju se i zanimljive instalacije kao što je npr. ''«Šuma naopako»'' (''«La forêt suspendue»'') na jednome od najpoznatijih trgova [[Lille]]a 2004. godine. Jednogodišnjim nošenjem ove titule izabrani se gradovi nadaju povećanoj inozemnoj pozornosti i velikom broju posjetitelja. Vjeruje se da izbor značajno povećava društvenu i [[Ekonomski rast|ekonomsku korist]], osobito kada su događaji ugrađeni kao dio dugoročnog razvoja temeljenog na kulturnoj [[strategija|strategiji]] okolne [[regija|regije]].<ref> {{Citiranje časopisa|last=Burksiene|first=Valentina|last2=Dvorak|first2=Jaroslav|last3=Burbulyte-Tsiskarishvili|first3=Gabriele|date=2018-02-01|title=Sustainability and Sustainability Marketing in Competing for the Title of European Capital of Culture|url=https://sciendo.com/article/10.2478/orga-2018-0005|journal=Organizacija|language=en|volume=51|issue=1|pages=66–78|doi=10.2478/orga-2018-0005|issn=1318-5454 }}</ref> [[Datoteka:Lille2004.JPG|desno|mini|300px|Lille 2004. – Kineski paviljon]] == Povijest == Na prijedlog tadašnje [[Grčka|grčke]] ministrice kulture [[Melina Mercouri|Meline Mercouri]] '''Europski grad kulture''' je začet [[13. lipnja]] [[1985.]] odlukom [[Vijeće Europske unije|Vijeća ministara]] kao sredstvo zbližavanja građana Europske unije (odnosno Europske zajednice, kako se EU tada zvala). Prijedlogom je predviđeno svake godine imenovati jednu Europsku prijestolnicu kulture, s ciljem jačanja europske integracije. Otada je ova inicijativa sve uspješnija među europskim građanima te ima sve snažniji kulturni i socijalno-ekonomski učinak na mnogobrojne posjetitelje koje privuče. Godine 1990. ministri kulture [[Europska unija|Europske zajednice]] pokrenuli su ''[[Europski mjesec kulture]]''. Ovaj događaj je sličan Europskome gradu kulture, ali traje znatno kraće i namijenjen je prije svega zemljama [[Srednja Europa|Srednje]] i [[Istočna Europa|Istočne Europe]]. [[Europska komisija]] svake godine dodjeljuje novčanu pomoć za Europski mjesec kulture. Godine 1991. organizatori raznih dotadašnjih Europskih gradova kulture stvorili su '''Mrežu Europskih prijestolnica i mjeseci kulture''' ([http://www.eccm-cultural-capitals.org ECCM]), omogućivši na taj način razmjenu i širenje informacija, posebno korisnih budućim organizatorima ovih događanja. Riječ je o neprofitnoj organizaciji sa sjedištem pri Ministarstvu kulture, istraživanja i visokog obrazovanja [[Luksemburg]]a, koja usko surađuje s europskim institucijama. Ova je mreža 1994. provela studiju o utjecaju Europskoga grada kulture od njegova osnutka, a od 2006. u svakoj Europskoj kulturnoj prijestolnici, kao i u onim bivšima, predstavlja putujuću izložbu ''«Putovanje u svijet: Prijestolnice kulture»'' (''«A Journey to the World: Cultural Capitals»''). Izložba je po prvi put bila postavljena u [[Patras]]u [[27. ožujka]] [[2006.]] Godine 1999. Europski grad kulture preimenovan je u '''Europsku prijestolnicu kulture'', te je od tada financiran kroz program [[Culture 2000]]. [[25. svibnja]] [[1999.]] odlukom [[Europski parlament|Europskoga parlamenta]] i Vijeća EU-a ova godišnja priredba integrirana je u Okvirni program rada EU-a te je uveden i novi način izbora gradova za razdoblje 2005. – 2019. Sve do 2004. godine Europske prijestolnice kulture birane su na osnovi međuvladinih dogovora zemalja EU-a; države članice su jednoglasno odabirale gradove koji su najvjerojatniji predstojeći domaćini manifestacije, a Europska komisija bi svake godine izabranome gradu davala financijsku pomoć za pripremu manifestacije. Od 2005. institucije EU-a sudjeluju u procesu izbora gradova domaćina. Na taj se način izbjegava prežestoka konkurencija u nadmetanju za tu prestižnu titulu i olakšava sām izbor. == Europske prijestolnice kulture == === Dosadašnji Europski gradovi kulture === * [[1985.]]: [[Atena (grad)|Atena]] ([[Grčka]]) * [[1986.]]: [[Firenca]] ([[Italija]]) * [[1987.]]: [[Amsterdam]] ([[Nizozemska]]) * [[1988.]]: [[Zapadni Berlin]] ([[Zapadna Njemačka]]) * [[1989.]]: [[Pariz]] ([[Francuska]]) * [[1990.]]: [[Glasgow]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) * [[1991.]]: [[Dublin]] ([[Irska]]) * [[1992.]]: [[Madrid]] ([[Španjolska]]) * [[1993.]]: [[Antwerpen]] ([[Belgija]]) * [[1994.]]: [[Lisabon]] ([[Portugal]]) * [[1995.]]: [[Luxembourg]] ([[Luksemburg]]) * [[1996.]]: [[Kopenhagen]] ([[Danska]]) * [[1997.]]: [[Solun]] ([[Grčka]]) * [[1998.]]: [[Stockholm]] ([[Švedska]]) * [[1999.]]: [[Weimar]] ([[Njemačka]]) === Dosadašnje Europske prijestolnice kulture === * [[2000.]]: [[Avignon]] ([[Francuska]]) – [[Bergen]] ([[Norveška]]) – [[Bologna]] ([[Italija]]) – [[Bruxelles]] ([[Belgija]]) – [[Helsinki]] ([[Finska]]) – [[Krakow]] ([[Poljska]]) – [[Prag]] ([[Češka]]) – [[Reykjavik]] ([[Island]]) – [[Santiago de Compostela]] ([[Španjolska]]) * [[2001.]]: [[Porto]] ([[Portugal]]) – [[Rotterdam]] ([[Nizozemska]]) * [[2002.]]: [[Bruges]] ([[Belgija]]) – [[Salamanca]] ([[Španjolska]]) * [[2003.]]: [[Graz]] ([[Austrija]]) * [[2004.]]: [[Genova]] ([[Italija]]) – [[Lille]] ([[Francuska]]) * [[2005.]]: [[Cork (grad)|Cork]] ([[Irska]]) * [[2006.]]: [[Patras]] ([[Grčka]]) * [[2007.]]: [[Luxembourg]] ([[Luksemburg]]) i [[Grande Région]] – [[Sibiu (grad)|Sibiu]] ([[Rumunjska]]) * [[2008.]]: [[Liverpool]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) – [[Stavanger]] ([[Norveška]]) * [[2009.]]: [[Linz]] ([[Austrija]]) – [[Vilnius]] ([[Litva]]) * [[2010.]]: [[Essen]] ([[Njemačka]]) – [[Pečuh]] ([[Mađarska]]) – [[Istanbul]] ([[Turska]]) (kao predstavnik države izvan EU-a) * [[2011.]]: [[Tallinn]] ([[Estonija]]) – [[Turku]] ([[Finska]]) * [[2012.]]: [[Guimarães]] ([[Portugal]]) – [[Maribor]] ([[Slovenija]]) * [[2013.]]: [[Marseille]] ([[Francuska]]) – [[Košice]] ([[Slovačka]]) * [[2014.]]: [[Umeå]] ([[Švedska]]) – [[Riga]] ([[Latvija]]) * [[2015.]]: [[Mons]] ([[Belgija]]) – [[Plzen]] ([[Češka]]) * [[2016.]]: [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]] ([[Španjolska]]) – [[Wroclaw]] ([[Poljska]]) * [[2017.]]: [[Aarhus]] ([[Danska]]) – [[Pafos]] ([[Cipar]]) * [[2018.]]: [[Leeuwarden]] ([[Nizozemska]]) – [[Valletta]] ([[Malta]]) * [[2019.]]: [[Matera]] ([[Italija]]) – [[Plovdiv]] ([[Bugarska]]) * [[2020.]]/2021.: [[Rijeka]] ([[Hrvatska]]) – [[Galway]] ([[Irska]])<ref>{{Citiranje weba|title=Grad Rijeka bit će europska prijestolnica kulture 2020. godine!|url=https://www.vecernji.hr/kultura/grad-rijeka-biti-ce-europska-prijestolnica-kulture-2020-godine-1071000|access-date=2022-10-16|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2016-03-24|title=Rijeka Named 2020 European Capital of Culture|url=https://www.croatiaweek.com/rijeka-named-2020-european-capital-of-culture/|access-date=2022-10-16|website=Croatia Week|language=en}}</ref> * 2022.: [[Kaunas]] ([[Litva]]), [[Esch-sur-Alzette]] ([[Luksemburg]]), [[Novi Sad]] ([[Srbija]])<ref>{{Citiranje weba|title=European Capitals of Culture {{!}} Culture and Creativity|url=https://culture.ec.europa.eu/node/635|access-date=2022-10-16|website=culture.ec.europa.eu|language=en}}</ref> * 2023.: [[Veszprém]] ([[Mađarska]]), [[Timișoara]] ([[Rumunjska]]), [[Elefsina|Eleusis]] ([[Grčka]])<ref>{{Citiranje weba|title=Designated European Capitals of Culture {{!}} Culture and Creativity|url=https://culture.ec.europa.eu/node/335|access-date=2022-10-16|website=culture.ec.europa.eu|language=en}}</ref> * 2024.: [[Bad Ischl]] ([[Austrija]]), [[Tartu]] ([[Estonija]]) i [[Bodø]] ([[Norveška]]) * 2025.: [[Chemnitz]] ([[Njemačka]]) i [[Nova Gorica]] ([[Slovenija]])/[[Gorizia]] ([[Italija]]) == Vanjske poveznice == === Službene stranice === *[https://rijeka2020.eu/ Rijeka 2020] *[https://web.archive.org/web/20080506002204/http://www.tallinn2011.ee/ Tallinn 2011] *[http://www.turku2011.fi/ Turku 2011] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100723011228/http://www.turku2011.fi/ |date=23. srpnja 2010. }} *[https://web.archive.org/web/20070821095950/http://www.kulturhauptstadt-europas.de/ Essen 2010] *[https://web.archive.org/web/20181001104754/http://www.pecs2010.hu/ Pečuh 2010] *[http://www.istanbul2010.org/ Istanbul 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170715131307/http://istanbul2010.org/ |date=15. srpnja 2017. }} *[http://www.linz09.at/ Linz 2009] *[http://kulturagyvai.lt/en/ Vilnius 2009]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[https://web.archive.org/web/20070405123257/http://www.liverpool08.com/ Liverpool 2008] *[https://web.archive.org/web/20040830211751/http://www.sibiu2007.ro/ Sibiu 2007] *[https://web.archive.org/web/20030526041921/http://www.cork2005.ie/ Cork 2005] *[http://www.lille2004.fr/ Lille 2004] == Izvori == {{izvori}} {{Europski gradovi kulture}} [[Kategorija:Europska unija]] [[Kategorija:Kultura]] 0lz7kckxlv2fkie3etg29w5kwx5eb3w 7631876 7631874 2026-11-07T10:53:24Z Fraxinus 3144 /* Dosadašnje Europske prijestolnice kulture */ 7631876 wikitext text/x-wiki [[File:Karte Kulturhauptstadt Europas.png|thumb|300px|Popis gradova s titulom Europske prijestolnice kulture]] '''Europska prijestolnica kulture''' je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome [[Europa|europskom]] gradu kojeg [[Europska unija]] odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj [[kultura|kulturni]] život te svoju kulturno-povijesnu baštinu. Brojni europski gradovi dosada su iskoristili tu titulu za preobražaj vlastite kulturne osnove, te tako izmijenili način na koji ih svijet promatra. Kad grad dobije naslov Europskoge prijestolnice kulture, tijekom cijele jedne godine u njemu se održavaju različite kulturne manifestacije i umjetničke priredbe, a postavljaju se i zanimljive instalacije kao što je npr. ''«Šuma naopako»'' (''«La forêt suspendue»'') na jednome od najpoznatijih trgova [[Lille]]a 2004. godine. Jednogodišnjim nošenjem ove titule izabrani se gradovi nadaju povećanoj inozemnoj pozornosti i velikom broju posjetitelja. Vjeruje se da izbor značajno povećava društvenu i [[Ekonomski rast|ekonomsku korist]], osobito kada su događaji ugrađeni kao dio dugoročnog razvoja temeljenog na kulturnoj [[strategija|strategiji]] okolne [[regija|regije]].<ref> {{Citiranje časopisa|last=Burksiene|first=Valentina|last2=Dvorak|first2=Jaroslav|last3=Burbulyte-Tsiskarishvili|first3=Gabriele|date=2018-02-01|title=Sustainability and Sustainability Marketing in Competing for the Title of European Capital of Culture|url=https://sciendo.com/article/10.2478/orga-2018-0005|journal=Organizacija|language=en|volume=51|issue=1|pages=66–78|doi=10.2478/orga-2018-0005|issn=1318-5454 }}</ref> [[Datoteka:Lille2004.JPG|desno|mini|300px|Lille 2004. – Kineski paviljon]] == Povijest == Na prijedlog tadašnje [[Grčka|grčke]] ministrice kulture [[Melina Mercouri|Meline Mercouri]] '''Europski grad kulture''' je začet [[13. lipnja]] [[1985.]] odlukom [[Vijeće Europske unije|Vijeća ministara]] kao sredstvo zbližavanja građana Europske unije (odnosno Europske zajednice, kako se EU tada zvala). Prijedlogom je predviđeno svake godine imenovati jednu Europsku prijestolnicu kulture, s ciljem jačanja europske integracije. Otada je ova inicijativa sve uspješnija među europskim građanima te ima sve snažniji kulturni i socijalno-ekonomski učinak na mnogobrojne posjetitelje koje privuče. Godine 1990. ministri kulture [[Europska unija|Europske zajednice]] pokrenuli su ''[[Europski mjesec kulture]]''. Ovaj događaj je sličan Europskome gradu kulture, ali traje znatno kraće i namijenjen je prije svega zemljama [[Srednja Europa|Srednje]] i [[Istočna Europa|Istočne Europe]]. [[Europska komisija]] svake godine dodjeljuje novčanu pomoć za Europski mjesec kulture. Godine 1991. organizatori raznih dotadašnjih Europskih gradova kulture stvorili su '''Mrežu Europskih prijestolnica i mjeseci kulture''' ([http://www.eccm-cultural-capitals.org ECCM]), omogućivši na taj način razmjenu i širenje informacija, posebno korisnih budućim organizatorima ovih događanja. Riječ je o neprofitnoj organizaciji sa sjedištem pri Ministarstvu kulture, istraživanja i visokog obrazovanja [[Luksemburg]]a, koja usko surađuje s europskim institucijama. Ova je mreža 1994. provela studiju o utjecaju Europskoga grada kulture od njegova osnutka, a od 2006. u svakoj Europskoj kulturnoj prijestolnici, kao i u onim bivšima, predstavlja putujuću izložbu ''«Putovanje u svijet: Prijestolnice kulture»'' (''«A Journey to the World: Cultural Capitals»''). Izložba je po prvi put bila postavljena u [[Patras]]u [[27. ožujka]] [[2006.]] Godine 1999. Europski grad kulture preimenovan je u '''Europsku prijestolnicu kulture'', te je od tada financiran kroz program [[Culture 2000]]. [[25. svibnja]] [[1999.]] odlukom [[Europski parlament|Europskoga parlamenta]] i Vijeća EU-a ova godišnja priredba integrirana je u Okvirni program rada EU-a te je uveden i novi način izbora gradova za razdoblje 2005. – 2019. Sve do 2004. godine Europske prijestolnice kulture birane su na osnovi međuvladinih dogovora zemalja EU-a; države članice su jednoglasno odabirale gradove koji su najvjerojatniji predstojeći domaćini manifestacije, a Europska komisija bi svake godine izabranome gradu davala financijsku pomoć za pripremu manifestacije. Od 2005. institucije EU-a sudjeluju u procesu izbora gradova domaćina. Na taj se način izbjegava prežestoka konkurencija u nadmetanju za tu prestižnu titulu i olakšava sām izbor. == Europske prijestolnice kulture == === Dosadašnji Europski gradovi kulture === * [[1985.]]: [[Atena (grad)|Atena]] ([[Grčka]]) * [[1986.]]: [[Firenca]] ([[Italija]]) * [[1987.]]: [[Amsterdam]] ([[Nizozemska]]) * [[1988.]]: [[Zapadni Berlin]] ([[Zapadna Njemačka]]) * [[1989.]]: [[Pariz]] ([[Francuska]]) * [[1990.]]: [[Glasgow]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) * [[1991.]]: [[Dublin]] ([[Irska]]) * [[1992.]]: [[Madrid]] ([[Španjolska]]) * [[1993.]]: [[Antwerpen]] ([[Belgija]]) * [[1994.]]: [[Lisabon]] ([[Portugal]]) * [[1995.]]: [[Luxembourg]] ([[Luksemburg]]) * [[1996.]]: [[Kopenhagen]] ([[Danska]]) * [[1997.]]: [[Solun]] ([[Grčka]]) * [[1998.]]: [[Stockholm]] ([[Švedska]]) * [[1999.]]: [[Weimar]] ([[Njemačka]]) === Dosadašnje Europske prijestolnice kulture === * [[2000.]]: [[Avignon]] ([[Francuska]]) – [[Bergen]] ([[Norveška]]) – [[Bologna]] ([[Italija]]) – [[Bruxelles]] ([[Belgija]]) – [[Helsinki]] ([[Finska]]) – [[Krakow]] ([[Poljska]]) – [[Prag]] ([[Češka]]) – [[Reykjavik]] ([[Island]]) – [[Santiago de Compostela]] ([[Španjolska]]) * [[2001.]]: [[Porto]] ([[Portugal]]) – [[Rotterdam]] ([[Nizozemska]]) * [[2002.]]: [[Bruges]] ([[Belgija]]) – [[Salamanca]] ([[Španjolska]]) * [[2003.]]: [[Graz]] ([[Austrija]]) * [[2004.]]: [[Genova]] ([[Italija]]) – [[Lille]] ([[Francuska]]) * [[2005.]]: [[Cork (grad)|Cork]] ([[Irska]]) * [[2006.]]: [[Patras]] ([[Grčka]]) * [[2007.]]: [[Luxembourg]] ([[Luksemburg]]) i [[Grande Région]] – [[Sibiu (grad)|Sibiu]] ([[Rumunjska]]) * [[2008.]]: [[Liverpool]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) – [[Stavanger]] ([[Norveška]]) * [[2009.]]: [[Linz]] ([[Austrija]]) – [[Vilnius]] ([[Litva]]) * [[2010.]]: [[Essen]] ([[Njemačka]]) – [[Pečuh]] ([[Mađarska]]) – [[Istanbul]] ([[Turska]]) (kao predstavnik države izvan EU-a) * [[2011.]]: [[Tallinn]] ([[Estonija]]) – [[Turku]] ([[Finska]]) * [[2012.]]: [[Guimarães]] ([[Portugal]]) – [[Maribor]] ([[Slovenija]]) * [[2013.]]: [[Marseille]] ([[Francuska]]) – [[Košice]] ([[Slovačka]]) * [[2014.]]: [[Umeå]] ([[Švedska]]) – [[Riga]] ([[Latvija]]) * [[2015.]]: [[Mons]] ([[Belgija]]) – [[Plzen]] ([[Češka]]) * [[2016.]]: [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]] ([[Španjolska]]) – [[Wroclaw]] ([[Poljska]]) * [[2017.]]: [[Aarhus]] ([[Danska]]) – [[Pafos]] ([[Cipar]]) * [[2018.]]: [[Leeuwarden]] ([[Nizozemska]]) – [[Valletta]] ([[Malta]]) * [[2019.]]: [[Matera]] ([[Italija]]) – [[Plovdiv]] ([[Bugarska]]) * [[2020.]]/2021.: [[Rijeka]] ([[Hrvatska]]) – [[Galway]] ([[Irska]])<ref>{{Citiranje weba|title=Grad Rijeka bit će europska prijestolnica kulture 2020. godine!|url=https://www.vecernji.hr/kultura/grad-rijeka-biti-ce-europska-prijestolnica-kulture-2020-godine-1071000|access-date=2022-10-16|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2016-03-24|title=Rijeka Named 2020 European Capital of Culture|url=https://www.croatiaweek.com/rijeka-named-2020-european-capital-of-culture/|access-date=2022-10-16|website=Croatia Week|language=en}}</ref> * 2022.: [[Kaunas]] ([[Litva]]), [[Esch-sur-Alzette]] ([[Luksemburg]]), [[Novi Sad]] ([[Srbija]])<ref>{{Citiranje weba|title=European Capitals of Culture {{!}} Culture and Creativity|url=https://culture.ec.europa.eu/node/635|access-date=2022-10-16|website=culture.ec.europa.eu|language=en}}</ref> * 2023.: [[Veszprém]] ([[Mađarska]]), [[Timișoara]] ([[Rumunjska]]), [[Elefsina|Eleusis]] ([[Grčka]])<ref>{{Citiranje weba|title=Designated European Capitals of Culture {{!}} Culture and Creativity|url=https://culture.ec.europa.eu/node/335|access-date=2022-10-16|website=culture.ec.europa.eu|language=en}}</ref> * 2024.: [[Bad Ischl]] ([[Austrija]]), [[Tartu]] ([[Estonija]]) i [[Bodø]] ([[Norveška]]) * 2025.: [[Chemnitz]] ([[Njemačka]]) i [[Nova Gorica]] ([[Slovenija]])/[[Gorizia]] ([[Italija]]) === Europske prijestolnice kulture 2026. === * 2026.: [[Oulu]] ([[Finska]]) i [[Trenčín]] ([[Slovačka]]).<ref name="EPK-buduce">{{cite web |url=https://culture.ec.europa.eu/policies/culture-in-cities-and-regions/designated-capitals-of-culture |title=Designated European Capitals of Culture |publisher=Europska komisija |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> === Buduće europske prijestolnice kulture === * 2027.: [[Liepāja]] ([[Latvija]]) i [[Évora]] ([[Portugal]]).<ref name="EPK-buduce" /> * 2028.: [[České Budějovice]] ([[Češka]]), [[Bourges]] ([[Francuska]]) i [[Skoplje]] ([[Sjeverna Makedonija]]).<ref name="EPK-buduce" /> * 2029.: [[Lublin]] ([[Poljska]]) i [[Kiruna]] ([[Švedska]]).<ref name="EPK-buduce" /> * 2030.: [[Leuven]] ([[Belgija]]), [[Larnaka]] ([[Cipar]]) i [[Nikšić]] ([[Crna Gora]]).<ref name="EPK-buduce" /> == Vanjske poveznice == === Službene stranice === *[https://rijeka2020.eu/ Rijeka 2020] *[https://web.archive.org/web/20080506002204/http://www.tallinn2011.ee/ Tallinn 2011] *[http://www.turku2011.fi/ Turku 2011] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100723011228/http://www.turku2011.fi/ |date=23. srpnja 2010. }} *[https://web.archive.org/web/20070821095950/http://www.kulturhauptstadt-europas.de/ Essen 2010] *[https://web.archive.org/web/20181001104754/http://www.pecs2010.hu/ Pečuh 2010] *[http://www.istanbul2010.org/ Istanbul 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170715131307/http://istanbul2010.org/ |date=15. srpnja 2017. }} *[http://www.linz09.at/ Linz 2009] *[http://kulturagyvai.lt/en/ Vilnius 2009]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[https://web.archive.org/web/20070405123257/http://www.liverpool08.com/ Liverpool 2008] *[https://web.archive.org/web/20040830211751/http://www.sibiu2007.ro/ Sibiu 2007] *[https://web.archive.org/web/20030526041921/http://www.cork2005.ie/ Cork 2005] *[http://www.lille2004.fr/ Lille 2004] == Izvori == {{izvori}} {{Europski gradovi kulture}} [[Kategorija:Europska unija]] [[Kategorija:Kultura]] qzh50x0bnrlbq08hip4ajecisu5au01 0 82255 7631698 7623875 2026-11-06T21:59:53Z ~2026-55394-49 375580 7631698 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Slam from armbar.jpg|mini|250px|right]] '''Mješovite borilačke vještine''' ([[Engleski jezik|engl.:]] '''mixed martial arts'''; '''MMA'''), poznatiji i kao ultimate-fight, slobodna borba, Vale Tudo ([[portugalski jezik|portugalska]] riječ, znači sve vrijedi) i free-fight je borilački sport u kojem se za pobjedu nad protivnikom koristi kombinacija velike većine borilačkih disciplina. ==Povijest== {{mrva-sport}} Umirovljeni MMA borac Jorge Masvidal osnovao je 2023. ''Gamebred Bareknuckle MMA'', prvu profesionalna organizacija za goloruki MMA u SAD-u.<ref>https://www.miamiherald.com/sports/fighting/article274873916.html</ref> ===U Hrvatskoj=== [[Hrvatski MMA savez]] (HMMAS) osnovan je 3. studenoga 2006. pod nazivom Hrvatski savez slobodne borbe (HSSB).<ref name="#1">http://www.vecernji.hr/borilacki-sport/hrvatski-savez-slobodne-borbe-se-ogradio-od-mma-lige-i-takozvane-reprezentacije-914012</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fightsite.hr/rubrike/vijesti-iz-regije/hrvatski-savez-slobodne-borbe-promijenio-naziv-u-hrvatski-mma-savez/ |title=Arhivirana kopija |access-date=22. srpnja 2016. |archive-date=16. rujna 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160916033738/http://fightsite.hr/rubrike/vijesti-iz-regije/hrvatski-savez-slobodne-borbe-promijenio-naziv-u-hrvatski-mma-savez/ |url-status=dead}}</ref> 5. siječnja 2013. godine na skupštini [[Hrvatski grappling savez|Hrvatskog Grappling Saveza]] (HGS) donesena je odluka o spajanju HGS-a sa Hrvatskim Savezom Slobodne Borbe u '''Hrvatski MMA & Grappling Savez''', koji je djelovao kroz 2 odbora: MMA odbor i Grappling odbor.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.profightstore.hr/novosti/ujedinjenje-hrvatskog-grappling-saveza-i-hrvatskog-saveza-slobodne-borbe/11881.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=16. svibnja 2017. |archive-date=11. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171011001458/http://www.profightstore.hr/novosti/ujedinjenje-hrvatskog-grappling-saveza-i-hrvatskog-saveza-slobodne-borbe/11881.aspx |url-status=dead }}</ref> Prvo natjecanje savez je organizirao 17. prosinca 2006. godine u Zagrebu.<ref name="#1"/><ref name="#2">http://www.dalmacijanews.hr/clanak/0vdm-na-visokoj-se-odrzava-mma-prvenstvo-za-kadete-juniore-i-seniore#/clanak/0vdm-na-visokoj-se-odrzava-mma-prvenstvo-za-kadete-juniore-i-seniore</ref><ref>http://www.croring.com/news/bernard-ban-hrvatski-mma-savez-ne-priznaju-ni-oni-koji-se-aktivno-bave-mma-om-a-kamoli-hoo/12119.aspx</ref> Na 9. državnom prvenstvu održanom u ožujku 2016., po prvi puta u svijetu na nekom amaterskom MMA natjecanju vršila se antidopinška kontrola.<ref name="#2"/> '''Hrvatska MMA unija''' osnovana je 12. prosinca 2020.<ref>https://fightsite.hr/fightsite/regija/sto-je-hrvatska-mma-unija-i-koji-su-njeni-glavni-ciljevi-cro-cop-ce-biti-nas-pocasni-predsjednik-10512061</ref><ref>https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/mma/osnovana-hrvatska-mma-unija-mirko-filipovic-pocasni-predsjednik---631950.html</ref><ref>https://fightsite.hr/fightsite/regija/video-sluzbeno-osnovana-hrvatska-mma-unija-forgac-i-cro-cop-najavili-planove-10513627</ref><ref>https://fightroom.hr/kruna-rada-hrvatske-mma-unije-reprezentacija-nastupa-na-nadolazecem-immaf-u-u-beogradu/</ref> Djelovala je '''Hrvatska MMA liga''' (prve sezone Only Men Stuff liga). HMMAS je organizirao seriju međunarodnih turnira Croatia MMA Challenge.<ref>https://www.vecernji.hr/sport/odrzan-drugi-turnir-iz-serije-croatia-mma-challenge-2018-1233361</ref> Postojalo je nekoliko hrvatskih profesionalnih organizacija: {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" style="white-space: nowrap;" ! colspan=2|Organizacija ! rowspan=2|<small>Broj<br>priredbi</small> ! rowspan=2 data-sort-type="number"|1. priredba ! rowspan=2 data-sort-type="number"|Zadnja priredba<br><small>(organizacija ugašena)</small> ! rowspan=2 class="unsortable"|Bilješke |- ! Naziv !! Kratica <!-- |- bgcolor="#FFFFFF" | || | ||data-sort-value=","| ||data-sort-value=","| | --> |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Fight Nation Championship]] ||FNC |30+ ||data-sort-value="2019,10"|listopad 2019. ||data-sort-value=","| |<ref>https://www.jutarnji.hr/sportske/fightsite/regija/velika-stvar-za-regionalni-mma-fnc-je-otkupio-brzorastucu-mma-organizaciju-ceka-nas-veci-broj-evenata-15553487</ref><ref>https://fightsite.hr/fightsite/regija/najavljena-prva-priredba-fight-nation-championshipa-nove-hrvatske-borilacke-promocije-9196040</ref><ref>https://fightsite.hr/fightsite/regija/nova-hrvatska-borilacka-promocija-objavila-zajednicki-popis-do-sada-potvrdenih-boraca-9291449</ref><ref>https://www.fnc.hr/hr/novosti/odrzana-prva-priredba-fight-nation-championshipa-prepuna-dvorana-uzbudljivi-mecevi</ref> ''FNC organizira i amaterske turnire;<ref>https://smoothcomp.com/en/event/10168 {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Armagedon turniri<ref>https://www.24sata.hr/sport/spektakl-u-zagrebu-50-tisuca-eur-i-prvaku-ugovor-s-ksw-om-694492</ref><ref>https://www.fnc.hr/hr/novosti/fnc-ov-novi-turnir-armagedon-borci-u-lovu-na-ugovor-s-ksw-om/</ref> |- bgcolor="#FFFFFF" |Fight Night Champion ||FNC | ||data-sort-value=","| ||data-sort-value=","| |<ref>https://www.dalmacijanews.hr/clanak/qa5i-splicani-se-pripremaju-za-macedonia-fight-night-champion-3/</ref><ref>https://www.dalmacijanews.hr/clanak/a4in-u-bombonjeri-na-visokoj-odrzan-sixt-fight-night-2/</ref> |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Fight Night Champion League]] ||FNCL |4<ref>https://www.vecernji.hr/sport/dominantni-nastupi-boraca-iz-gladiator-cikatic-teama-i-pitt-bula-1095107</ref> ||data-sort-value="2015,3"|ožujak 2015. ||data-sort-value=","| |<ref>https://www.vecernji.hr/sport/braca-perak-i-teo-radnic-borit-ce-se-na-spektaklu-za-dan-drzavosti-1092709</ref> |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Final Fight Championship]] ||FFC |40+ ||data-sort-value="2013,4"|{{nowrap|travanj 2013. (MMA)}}<br>listopad 2003. ||data-sort-value=","| | <ref>https://www.tapology.com/fightcenter/events/20771-final-fight-championship-3</ref><ref>https://www.tapology.com/fightcenter/events/68096-final-fight-championship-2</ref><ref>https://www.tapology.com/fightcenter/events/69774-final-fight-championship-2</ref><ref>https://www.tapology.com/fightcenter/events/69136-final-fight-championship-1</ref><ref>https://www.index.hr/sport/clanak/nakon-dvije-godine-ffc-se-vraca-u-zagreb-krajem-listopada-spektakl-u-ciboni/845173.aspx</ref> ''Futures turniri''<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/Odrzano-vaganje-za-FFC-Futures-1-u-Opatiji-Bekavac-946-Stanic-savrseno-tocan-na-vagi/731388.aspx</ref><ref>https://www.index.hr/sport/clanak/Otkriven-popis-boraca-za-FFC-Futures-1-u-Opatiji-Evo-koji-su-borci-usli-u-turnire!/729450.aspx</ref><ref>https://www.index.hr/sport/clanak/FFC-Futures-u-Podsusedu---Zovko-priznao-Brestovac-i-Delija-postaju-preveliki/773864.aspx</ref> |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Golden Fight]] ||GF |10+ ||data-sort-value="2022,9"|rujan 2022. ||data-sort-value=","| |<ref>https://www.antenazadar.hr/clanak/2024/03/borilacki-spektakl-u-iducu-subotu-zadarski-borci-reljic-i-razov-nastupaju-u-zagrebu/</ref><ref>https://fightsite.hr/fightsite/regija/odrzana-je-prva-golden-fight-priredba-publika-u-sibeniku-gledala-je-13-uzbudljivih-meceva-15251341</ref><ref>https://www.jutarnji.hr/sportske/fightsite/ostalo/golden-fight-kapa-dolje-hrvatska-borilacka-organizacija-odusevila-je-sinocnjim-eventom-15700240</ref><ref>https://www.vecernji.hr/sport/golden-fight-u-cibonu-dovodi-vrhunske-borce-koji-ce-napraviti-spektakl-svjetskih-razmjera-1757213</ref> |- bgcolor="#FFFFFF" |Milenium Fighting Challenge ||MFC |4 ||data-sort-value="2009,11"|studeni 2009. ||data-sort-value=","| |<ref>https://www.sherdog.com/organizations/Milenium-Fighting-Challenge-2538</ref><ref>https://m.facebook.com/profile.php?id=100069292534379&__n=K</ref><ref>https://www.profightstore.hr/portal/slobodna%20borba/milenium-fighting-challenge/3979</ref> |- bgcolor="#FFFFFF" |Munja Fighting Championship ||MFC, Munja FC |1 ||data-sort-value="2017,1"|siječanj 2017. ||data-sort-value=","| |<ref>https://www.vecernji.hr/sport/zvijer-protiv-cro-copa-osjetio-sam-najjacu-bol-u-zivotu-1143738</ref><ref>https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/video-borbe-kasnile-dva-sata-a-borci-padali-za-cetiri-sekunde/945655.aspx</ref><ref>https://likaclub.eu/tko-ce-nastupiti-borilackom-spektaklu-kutiji-sibica/</ref> |- bgcolor="#FFFFFF" |Nokaut Promotions || | ||data-sort-value=","| ||data-sort-value=","| |organizirali turnire pod nazivom ''Ultimate Nokaut''<ref>https://sportnet.hr/vijesti/ostali-sportovi/ultimate-nokaut-3-u-rijeci-10-prosinca/278767/</ref><ref>https://sportnet.hr/vijesti/ostali-sportovi-borilacki/ultimate-fight-spektakli-u-zagrebu-i-rijeci/278832/</ref> |} "Obračun u Ringu" bio je turnir Venum Victory World Series.<ref>https://www.vecernji.hr/sport/obracun-u-ringu-saznajte-citav-popis-borbi-u-splitskom-spaladiumu-1006554</ref><ref>https://www.profightstore.hr/portal/slobodna-borba/obracun-u-ringu-saznajte-vise-o-venum-turniru-na-kojem-se-bore-tomic-i-catipovic/19832</ref> MFC - Fight House, koji je producirala promotorska kuća Milenium Fighting Challenge, je prvi borilački [[reality show]] u Hrvatskoj.<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/od-jeseni-balkanska-verzija-borilackog-reality-showa-gladijatori-u-lovu-na-30-tisuca-eura/505126.aspx</ref><ref>https://www.profightstore.hr/portal/slobodna%20borba/krece-fight-house-uskoro-prijave-u-sijecnju-starta-show/6244</ref> NAAFS Fight Nite 1 je bio prvi event NAAFS-a u Hrvatskoj održan 2015.<ref>https://split.com.hr/novosti/sport/promocija-stipe-miocica-dolazi-na-gripe/</ref><ref>https://split.com.hr/novosti/sport/naafs-fight-nite-1-split-na-gripama-6-prosinca/</ref><ref>https://www.klix.ba/sport/naafs-fight-nite-1-u-splitu-pet-bh-boraca-ucestvuje-na-takmicenju/151201108</ref><br> UFC Fight Night 86 je bio prvi event UFC-a u Hrvatskoj održan 2016.<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/od-prvoaprilske-sale-do-realnosti-kako-je-ufc-dosao-u-hrvatsku/867034.aspx</ref><ref>https://www.24sata.hr/sport/hrvatska-je-spremna-povijesni-ufc-ov-spektakl-u-zagrebu-468827</ref><br> KSW 51 je bio prvi event KSW-a u Hrvatskoj održan 2019.<ref>https://riportal.net.hr/sport/borilacki-spektakl-ksw-51-u-areni-zagreb-na-rtl2-i-rtlplay/132977/</ref><ref>https://www.index.hr/sport/clanak/vise-od-10-tisuca-gledatelja-na-spektaklu-u-areni-evo-gdje-mozete-gledati-borbe/2130739.aspx</ref><br> BRAVE CF 108 je bio prvi event BRAVE CF-a u Hrvatskoj održan 2026.<ref>https://www.istra.hr/index.php/hr/destinacije/pula/dogadjanja/28400</ref> == Najpoznatije organizacije == *[[PRIDE Fighting Championships]] *[[Ultimate Fighting Championship]] *MFC M1 *Ares FC *Bellator MMA *Bodog Fight *BRAVE Combat Federation *Bushido *Cage Rage Championships *Cage Warriors *DEEP *DREAM *Elite Xtreme Combat *Extreme Challenge *ICON *International Fight League *King of the Cage *KSW (Konfrontacja Sztuk Walki) *NAAFS (North American Allied Fight Series) *ONE Championship *Pancrase *Professional Fighters League (PFL) *Rizin *Shooto *Sportfight *World Extreme Cagefighting *World Extreme Fighting *Xtreme Kage Kombat == Borba == Svaka borba i runda počinju na nogama, te se u takvoj borbi najčešće koriste tehnike [[boks]]a, [[kickboxing|kikboksa]] te [[tajlandski boks|tajlandskog boksa]]. Želi li borac prijeći u borbu u parteru, najčešće koristi tehnike [[hrvanje|hrvanja]], [[sambo|samba]] i [[judo|juda]]. Iste tehnike borci koriste i u klinču, kada postoji neudaračka mogućnost dovršenja borbe, odnosno završetak borbe zahvatom. Kada borba prijeđe u parter, najviše se koriste tehnike [[brazilski jiu jitsu|brazilskog jiu jitsua]]. Mogući završetci borbe su prekidom ili bodovno. Prekid borbe uzrokuju: [[nokaut]], tehnički nokaut i protivnikova predaja. Prekid može proglasiti i sudac, ocijeni li da prijeti ozbiljna opasnost. Borba može završiti u statusu "nije održana" (''no contest''), najčešće nehotični udarac u genitalije i ozljeda glave. ==Vidi== *[[Hrvatski MMA savez]] *[[Final Fight Championship]] *[[Fight Nation Championship]] == Vanjske poveznice == * [http://www.croring.com CROring Portal Dnevno najnovije informacije iz svijeta Ultimate fighta] * [https://fightsite.hr/fightsite/ fightsite.hr] * [http://www.ufc.com UFC] * [http://www.pridefc.com/ PRIDE FC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070611100931/http://www.pridefc.com/ |date=11. lipnja 2007. }} * [http://www.sherdog.com Sherdog, MMA baza podataka] - ''MMA statistika, ranking boraca, organizacije, vijesti...'' * [https://www.tapology.com/ Tapology, MMA baza podataka] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Mješovite borilačke vještine]] aw0lrhmmm9ql02e4fdij5w95wtw8frx 0 89126 7631605 7625485 2026-11-06T17:13:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631605 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | ime_serije = Navy CIS | orig_naslov = NCIS | format_serije = [[kriminalistička serija | kriminalistička]] | trajanje_epizode = cca. 42 min. | autor = [[Don McGill]] i [[Donald Bellisario]] | izvršni_producent = Don McGill i Donald Bellisario | glumci = ''vidi [[#Glumačka postava|niže]]'' | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | tv_kuća = [[CBS (TV mreža)|CBS]] | web_stranica = http://www.cbs.com/shows/ncis/ | imdb_id = 0364845 | broj_epizoda = 511 | broj_sezona = 24 | početak_serije = 23. rujna 2003. }} '''''Navy CIS''''' naziv je [[TV serija|televizijske serije]] nominirane za prestižnu nagradu [[Emmy]] te okrunjena s dvjema prestižnim nagradama u kategorijama najbolje serije i najbolje [[Glazba|glazbe]]. NCIS predstavlja državnu agenciju koja koja se bavi istragama zločina (uglavnom ubojstva) protiv članova [[Američka ratna mornarica|Američke ratne mornarice]] i ponekad [[Američki marinci|američkih marinaca]]. Serija je zapažena i po mnogim specijalnim glumačkim gostovanjima. Serija se prikazuje od [[23. rujna]] [[2003]] na [[CBS (TV mreža)|CBS]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/NCIS/|title=NCIS (a Titles & Air Dates Guide)|access-date=26. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260803192751/https://epguides.com/NCIS/|archive-date=3. kolovoza 2026.|url-status=live}}</ref> == O seriji == Glavni je lik Leroy Jethro Gibbs, bivši [[snajper]]ist američke mornarice koji se agenciji pridružuje nakon ubojstva njegove žene Shannon i kćeri Kelly. Anthony DiNozzo je sin imućnog oca koji se pokušava iskupiti za pogreške iz njegove prošlosti. Timothy McGee je treći član tima i vrlo je talentiran u svezi s računalima. Od početka serije mijenjaju se tri agentice. Prva je bila Caitlin Todd koju je ubio Ari. Poslije nje dolazi Ziva David bivša agentica izraelskog [[Mossad]]a. Ona odlazi nakon smaknuća njenog oca. Trenutno je u seriji Eleanor Bishop. [[Forenzika|Forenzičarka]] Abigail Sciuto vrlo je povezana s Gibbs-om. Glavni [[patolog]] je Donald Mallard koji je diplomirao i [[Psihologija|psihologiju]] te tako timu može pomoći pri [[Psihoanaliza|psihološkim analizama]]. Od početka serije imao je 2 pomoćnika. Prvi je bio Gerald Jackson, a trenutno je James Palmer. Ravnatelji (direktori) agencije su se jednako tako mijenjali, prvi je bio Thomas Morrow, nakon njega Jennifer Shepard koja je bivša Gibbs-ova partnerica te njegova druga najveća ljubav koja jednako kao i njegova žena završava ubijena. Nakon nje dolazi trenutni ravnatelj Leon Vance kojem je žena ubijena u istom trenutku kada i Zivin otac, te sada sam odgaja dvoje djece. U epizodnim ulogama Navy CIS-a pojavila su se mnoga zvučna imena; [[Sherilyn Fenn]], [[Emilie de Ravin]] (''[[Izgubljeni]]'', ''[[Roswell]]'', ''[[Gospodar zvijeri]]''), [[Adam Baldwin]], [[Josh Holloway]] (''Izgubljeni''), [[Terry O'Quinn]] (''Milenij'', ''Izgubljeni''), [[Julie Benz]], [[Zachary David Alexander "Zac" Efron]] == Glumačka postava == * [[Mark Harmon]] * [[Rocky Carroll]] * [[Emily Wickersham]] * [[Michael Weatherly]] * [[David McCallum]] * [[Pauley Perrette]] * [[Sean Murray]] * [[Brian Dietzen]] * [[Diona Reasonover]] * [[Wilmer Valderrama]] * [[Maria Bello]] * [[Duane Henry]] * [[Jennifer Esposito]] * [[Lauren Holly]] * [[Cote de Pablo]] * [[Sasha Alexander]] == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = NCIS (TV series) |commonscathr = Navy CIS (TV serija) |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna sjedišta === *[http://www.cbs.com/shows/ncis/ www.cbs.com – NCIS] (službene stranice) {{engl}} *[http://www.allmovie.com/movie/v295554 www.allmovie.com – NCIS (TV Series, 2003)] {{engl}} *[http://www.imdb.com/title/tt0364845/ IMDb – NCIS: Naval Criminal Investigative Service (2003– )] {{engl}} [[Kategorija:Američke kriminalističke televizijske serije]] me0p44k9zzaue9tzetj329v2xnuteoh 0 94285 7631569 7431356 2026-11-06T15:36:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631569 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Emmy Awards 1997.jpg|desno|mini|280px|Pokusi za Emmy ceremoniju 1997.]] [[Datoteka:David Letterman Emmy 1987.jpg|desno|mini|280px|David Letterman osvaja Emmy 1987.]] '''Emmy nagrade''' su [[SAD|američke]] nagrade za televizijske produkcije, slične nagradi [[Peabody Awards|Peabody]] ali više fokusirane na zabavljačku industriju, te se smatraju televizijskim ekvivalentom nagrada [[Zlatni globus]] i [[Oscar]]. Tri povezane ali odvojene organizacije predstavljaju Emmy nagrade: *'''Akademija televizijskih umjetnosti i znanosti''' – nagrađuje sve nacionalne televizijske emisije, izuzev [[sport]]a *'''Nacionalna akademija televizijskih umjetnosti i znanosti''' – nagrađuje dnevne, sportske i dokumentarne emisije i vijesti *'''Međunarodna akademija televizijskih umjetnosti i znanosti''' – nagrađuje emisije izvan SAD-a Najpoznatije nagrade su ''Primetime Emmy'' i ''Daytime Emmy'', koje oboje imaju kategorije klasificirane kao ''Creative Arts Emmy''. == Povijest == Prvi Emmy prezentiran je u '''Hollywood Athletic Clubs''' [[25. siječnja]] [[1949.]] Ime „Emmy“ je feminizacija imena „Immy“, nadimka koji je iskorišten za cijevi ranih televizijskih kamera. [[Shirley Dinsdale]] je postala prva osoba koja je osvojila Emmy na prvoj ceremoniji. Kip nagrade Emmy izgleda kao žena s krilima koja drži [[atom]], što je postao simbol televizijske akademije za uzdizanje umjetnosti na televiziji. Kip je izradio inženjer ''Louis McManus''. == Vrste == ===Emmy za udarne termine=== Predstavljaju nagrade koje se dodjeljuju američkim televizijskim programima u udarnom terminu. Ceremonije se uglavnom odvijaju sredinom [[Rujan|rujna]] te se emitiraju na kanalima [[ABC]], [[CBS (TV mreža)|CBS]], [[NBC]] i Fox. ===Dnevni Emmy=== Predstavljaju nagrade koje se dodjeljuju američkim svakodnevnim televizijskim programima. Prvi Daytime Emmy dodijeljen je [[1972.]] ===Sportski Emmy=== Predstavljaju nagrade koje se dodjeljuju američkim sportskim televizijskim programima. Ceremonija se održava svakog proljeća, uglavnom negdje zadnja dva tjedna u travnju ili prvog tjedna u svibnju. ===Tehnološko-inženjerski Emmy=== Predstavljaju nagrade koje se dodjeljuju individualcima, tvrtkama ili znanstvenim organizacijama koje su uveliko pomogle razvoju tehnologije na televiziji. ===Regionalni Emmy=== Predstavljaju lokalne nagrade koje se dodjeljuju regionalnim američkim televizijskim tržištima. Ove nagrade su manje glamoruzne. ===Međunarodni Emmy=== Predstavljaju nagrade koje se dodjeljuju najboljim televizijskim programima izvan SAD-a. Svaki program koji je nominiran se emitira na festivalu u [[New York]]u dan prije održavanja ceremonije. ===Ostale Emmy nagrade=== *National TV newscasts and documentaries *Business and financial reporting *Public Service *Bob Hope Humanitarian Award == Vanjske poveznice == {{commons|Emmy Awards}} * [http://www.emmys.org Emmys.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19961104002354/http://www.emmys.org/ |date=4. studenoga 1996. }} * [http://www.emmys.org/awards/rulesnprocedures.php Službena pravila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090203184155/http://www.emmys.org/awards/rulesnprocedures.php |date=3. veljače 2009. }} * [http://www.iemmys.tv/winners.html International Emmy Awards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070814092337/http://www.iemmys.tv/winners.html |date=14. kolovoza 2007. }} * [http://www.emmyonline.org/emmy/daytime.html Daytime Emmy Awards] * [http://www.nynatas.org/ Emmy New York] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516122040/http://www.nynatas.org/ |date=16. svibnja 2008. }} * [http://www.tvweek.com/page.cms?pageId=255 TVWeek.com's - Emmy centrala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070305135815/http://www.tvweek.com/page.cms?pageId=255 |date=5. ožujka 2007. }} * [https://web.archive.org/web/20100405052907/http://www.digitalhit.com/emmy/ Emmy pokrivanje] * [http://www.emmyawardsonline.com/ Emmy Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091213144206/http://www.emmyawardsonline.com/ |date=13. prosinca 2009. }} {{SAD}} [[Kategorija:Američke televizijske nagrade]] [[Kategorija:Emmy| ]] lvqcpjfd6ftl7yy16xyo3crp1xfrq71 0 101504 7631538 7475472 2026-11-06T14:10:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631538 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = NK Omladinac Niza | slika = NK_Omladinac_Niza_-grb_kluba.jpg ‎ | puno ime = Nogometni klub Omladinac Niza | navijači = | godina osnivanja = [[1963.]] | igralište = SRC Miroslav Knežević Bujdo | kapacitet stadiona = 500 | trener = | liga = [[3. ŽNL Osječko-baranjska]] Liga NS Našice | web stranica = http://nkomladinacniza.bloger.hr. | pattern_la1=_esl10a|pattern_b1=_esl10a|pattern_ra1=_esl10a| leftarm1=0000ff|body1=AFEEEE|rightarm1=0000ff|shorts1=191970|socks1=191970| pattern_la2=_shoulder_stripes_black_stripes_half|pattern_b2=_shoulder_stripes_black_stripes| pattern_ra2=_shoulder_stripes_black_stripes_half| leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=191070|socks2=191970| }} NK '''Omladinac''' je [[nogomet]]ni klub iz mjesta [[Niza|Nize]] u [[općina|općini]] [[Koška]] nedaleko [[Našice|Našica]] u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. Klub je osnovan [[1963.]] i član je [[Nogometno središte Našice|Nogometnog središta Našice]] == Povijest == ===Šezdesete=== Iako se [[nogomet]] u Nizi igrao i ranije, počeci stvaranja nogometnog kluba sežu u [[1961.]] godinu kada Osnovna škola [[Koška]] dozvoljava izgradnju [[Nogometno igralište|nogometnog igrališta]] na njezinom zemljištu. Gradnja igrališta se odvijala tijekom [[1961.]] i [[1962.]] godine. Prvo igralište je građeno u minimalnim propisanim dimenzijama, dužine 90 i širine 45 metara. U lipnju [[1963.]] godine u prostorijama Osnovne [[škola|škole]] u Nizi održana je skupština na kojoj je osnovan '''NK Omladinac'''.<ref>[http://nkomladinacniza.bloger.index.hr/post/povijest-kluba-19632010/2459282.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131219101027/http://nkomladinacniza.bloger.index.hr/post/povijest-kluba-19632010/2459282.aspx |date=19. prosinca 2013. }} Ivica Bardy: Povijest NK Omladinac Niza 1963. - 2012.</ref> Za prvog predsjednika izabran je Jure Dumenčić, za tajnika Josip Krulić, a za blagajnika Dragutin Mauhar. Istoga dana odigrana je i prva utakmica između NK Omladinca i [[NK Seljak Koška|NK Seljak]] iz Koške. Za Omladinac su nastupili: Ivan Krulić, Đuro Kumrić, Josip Tomac, Miro Kovačević, Dragan Kumrić, Franjo Kumrić, Franjo Podoreški, Josip Krulić, Šime Janjić, Antun Čop i Gabrijel Suk. Iste godine klub se uključuje u natjecanje '''Općinskog nogometnog saveza Našice''' danas [[Nogometno središte Našice|Nogometnog središta Našice]] koji je osnovan iste [[1963.]] NK Omladinac nastupa tada u skupini 1. općinske nogometne lige Našice s klubovima iz [[Podgorač]]a, [[Bijela Loza|Bijele Loze]], [[Budimci|Budimaca]], [[Ledenik]]a, Ličana (danas [[Andrijevac]]) te [[Breznica Našička|Breznice]]. Već sljedeće natjecateljske sezone 1964./65. klub osvaja prvo mjesto u svojoj skupini i s pobjednikom druge skupine [[NK Brezik Brezik Našički|NK Brezikom]] razigrava za naslov prvaka. Pobjedom na domaćem igralištu u [[Niza|Nizi]] s 4:1 te porazom od 2:1 u [[Brezik Našički|Breziku]], klub osvaja naslov Općinske nogometne lige Našice. Osvajanjem titule prvaka stječe pravo da se kroz kvalifikacije probije u viši rang – '''Međuopćinski nogometni savez'''. Kvalifikacije su odigrane s pobjednicima susjednih Općinskih nogometnih saveza: [[Orahovica]] ([[NK Crnac|NK Omladinac Crnac]]), [[Slatina|Podravska Slatina]] ([[NK Mladost Miljevci|NK Mladost]] [[Miljevci]]) i [[Donji Miholjac]] ([[NK Mladost Črnkovci|NK Mladost]] [[Črnkovci]]) i u istima NK Omladinac zauzima prvo mjesto i tako već u drugoj sezoni od osnutka ulazi u Međuopćinsku ligu. Klub se financirao između ostalog i angažmanom nogometaša na berbama [[kukuruz]]a, sađenju [[žir]]a, organiziranju zabava i dr. Klub se natjecao u Međuopćinskoj ligi sve do proljeća [[1969.]] godine, kada se zbog nedostatka financijskih sredstava odustaje od daljnjeg natjecanja i klub se stavlja u status mirovanja. ===Sedamdesete=== Klub je u statusu mirovanja od [[1969.]] – [[1973.]] godine, te u tom periodu većina igrača prelazi u [[NK Seljak Koška]] i [[NK Mladost Našička Breznica]]. Klub [[1973.]] godine obnavlja rad i nastavlja natjecanje u Grupnoj ligi Općinskog nogometnog saveza [[Našice]]. Predsjedničku funkciju niz godina obnašao je tada Pavao Horvat, tajničku Josip Krulić, a blagajničku Dragan Kumrić. Sredinom 70. -ih godina klub svake godine organizira "'''Seoske sportske igre'''" pod pokroviteljstvom ondašnjeg SIZ-a za fizičku kulturu koji je osiguravao financijska sredstva. Održavana su natjecanja u velikom [[nogomet]]u, [[odbojka|odbojci]], [[šah]]u, [[potezanje konopa|potezanju konopa]], [[streljaštvo|streljaštvu]] (zračna puška), [[skok u dalj|skoku u dalj]], [[stolni tenis]], [[bacanje kugle|bacanju kugle]], utrke na 100 i 1000 m. ===Osamdesete=== 1980. -ih godina predsjedničku funkciju su obnašali Slavko Tomac i Josip Stojaković, a blagajničku Dragan Kumrić i Stjepan Paska. U sezoni 1985/86. NK Omladinac je prvak Grupne lige NS Našice i ulazi u Općinsku ligu NS Našice, zbog ulaska u viši rang oformljen je ponovno sastav [[junior]]a i tako od 1986. pa do danas NK Omladinac ima u kontinuitetu juniorski ili pionirski sastav u natjecanju. [[1986.]] godine završena je izgradnja mjesnog doma a u prizemlju se nalaze svlačionice i prostorije kluba. [[1988.]] godine održana je proslava 25. godina postojanja NK"OMLADINAC", uz odigravanje utakmice između generacije 60-ih i ondašnjih ekipa seniora i juniora, a što je popraćeno i prigodnim tekstom s fotografijom u Večernjem listu. U sezoni 1988/89. pionirski sastav osvaja prvo mjesto u svojoj ligi i sudjeluje u Kup natjecanju NS [[Slavonija|Slavonije]] i [[Baranja|Baranje]] gdje su stigli do polufinala. U prvom kolu izbacuju [[NK Viljevo]] s 4-1 u drugom [[NK Slatina|NK Slatinu]] s 2-1 a u polufinalu gube od [[NK Sloga Nova Gradiška|NK Sloge]] iz [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] s 10-1. Polufinale Kupa NS [[Slavonija|Slavonije]] i [[Baranja|Baranje]] pionirske ekipe ulazi među najveće uspjehe u povijesti kluba uz onaj 60 -tih godina. U sezoni 1988/89. seniori ispadaju iz Općinske lige. U sezoni 1989/90. osvajaju prvo mjesto u Grupnoj ligi NS Našice i vračaju se u Općinsku ligu NS Našice. U sezoni 1990/91. opet se ispada u niži rang natjecanja. Sezona 1991/92. nije odigrana zbog [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] a u [[jesen]] [[1991.]] u ratu pogiba dugogodišnji igrač kluba Nikola Petranović-Šiljo te mu klub povodom 10. godine pogibje otkriva [[spomenik|spomen]] ploču na pročelju mjesnog doma u Nizi. Ratnih godina većina igrača sudjeluju u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] kroz postrojbe [[132. brigada HV|132. brigade]] [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] [[Našice]] te [[policija|policije]]. ===NK Omladinac u HNL-u=== 1991./92. godine izvođeni su radovi na proširenju igrališta. Budući igralište u to vrijeme nije bilo u funkciji, te sezone je klub zahvaljujući susretljivošću susjeda iz Koške odigravao utakmice na terenu [[NK Seljak Koška|NK Seljaka]] iz [[Koška|Koške]] u [[jesen]] a u [[proljeće]] na igralištu [[NK Mladost Našička Breznica|NK Mladosti]] iz [[Breznica Našička|N.Breznice]]. U [[jesen]] [[1994.]] godine novo izgrađeno igralište dimenzija 105x63 metra stavljeno je u funkciju. Prema novom teritorijalnom ustroju, NK Omladinac prelazi pod okrilje Nogometnog središta [[Valpovo]], gdje se natječe u [[3. ŽNL]] Liga NS Valpovo sve do sezone 2001/02. kada osvaja prvo mjesto i iste godine prelazi u viši rang – [[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL]] [[Nogometno središte Našice|Nogometnog središta Našice]]. Tih godina predsjedničku funkciju obavlja Ivica Bardy, dopredsjednici su Miroslav Knežević- Bujdo i Branko Markovčić, tajnik Zdravko Kuzminski, te blagajnik Stjepan Kumrić. [[2003.]] godine predsjedničku funkciju preuzima Robert Jakovac. [[2007.]] godine u prometnoj nesreći pogiba dugogodišnji član kluba, dopredsjednik, tajnik i nekadašnji igrač Miroslav Knežević- Bujdo te klub u njegovu spomen organizira svake godine (od [[2008.]]) memorijalni turnir u nogometu. Cijeli kompleks je nazvan Športsko-rekreacijski centar Miroslav Knežević-Bujdo te je postavljena prigodna [[spomenik|spomen]] ploča a sastoji od nogometnog igrališta,[[rukomet]]nog igrališta (asfaltiranog) izgrađenog [[2006.]], [[boćanje|boćališta]], mjesnog doma i pratećih zgrada. U sezoni 2007/08. klub ispada iz 2. ŽNL ali sljedeće sezone postaje prvak 3. ŽNL Liga NS Našice te se vraća u 2. ŽNL Našice. U sezoni 2011/12. opet klub ispada u 3. ŽNL LNS Našice. U međuvremenu postavljeni su reflektori na igralište, izgrađena velika terasa uz mjesni dom, pecara i drugo. Financiranje kluba tijekom 1990. -tih pa do danas najvećim dijelom je osigurano iz proračuna Općine Koška i sponzorstvom raznih tvrtki u kojima rade bivši igrači. Za prijevoz igrači koriste vlastite automobile bez ikakve naknade. 31. [[kolovoz]]a [[2013.]] obilježeno je 50. godina od osnivanja kluba svečanom Skupštinom kluba i velikom feštom uz pečenog [[vol]]a s [[ražanj|ražnja]] i zabavnim programom. Klub se od sezone 2014./15. ponovno natječe u [[2. ŽNL Osječko-baranjska]] NS Našice, a gdje se plasirao kao drugoplasirani klub [[3. ŽNL Osječko-baranjska]] Lige NS Našice u sezoni 2013./14. Od sezone 2015/16. klub ima u natjecanju uz seniore i tri mlađe kategorije i to predpočetnici U-8, početnici U-10 i juniori. Mlađe kategorije nastupaju i treniraju u organizaciji '''Dječja športske akademije "Niza"''' osnovane 2014., a radom počela u jesen 2013. Nogomet je tada treniralo preko pedesetak djece, a što je bio veliki uspjeh za selo od 400. stanovnika. U sezoni 2017./18. klub ispada iz 2. ŽNL Našice i natječe se u 3. ŽNL Liga NS Našice. Nakon sezone 2018./19. klub kao trećeplasirani u [[3. ŽNL Osječko-baranjska]] Liga NS Našice u kvalifikacijama za popunu [[2. ŽNL Osječko-baranjska]] NS Našice u dvije utakmice biva bolji od [[NK Polet Bokšić]], oba puta s pobjedama od 3:1, te je od jeseni sezone 2019./20. član ranga više iliti [[2. ŽNL Osječko-baranjska]] NS Našice. Nakon odigrane sezone 2020./21. klub kao pretposljednji u [[2. ŽNL Osječko-baranjska]] NS Našice igra kvalifikacijama s [[NK Poganovci]] drugoplasiranom ekipom [[3. ŽNL Osječko-baranjska]] Liga NS Našice za popunu 2. ŽNL Našice i u dvije utakmice pobjedom 3:1 i porazom 4.2 u gostima ostaje član navedene lige i u sezoni 2021/22. [[2024.]] nakon tragične smrti dugogodišnjeg igrača, tajnika i člana uprave kluba Krunoslava Benceka-Benđe, noćni malonogometni turnir na asfaltu koji se igra početkom mjeseca srpnja nosi njegove ime u spomen. Na pročelju doma postavljena je spomen ploča u sjećanje na Krunoslava Benceka-Benđu. Krajem 2024. izgrađena natkrivena tribina sa 100 sjedalica i prilaznom stazom, koje je u cijelosti financirala Općina Koška. U sezoni 2024/25. klub ispada kao posljedni iz [[2. ŽNL Osječko-baranjska]] NS Našice u [[3. ŽNL Osječko-baranjska]] Liga NS Našice. Slijedeće sezone 2025/26. klub je prvak Lige NS Našice uvjerljivo sa 17 pobjeda, 2 remija i jednim porazom i gol razlikom 55:14. == Ostalo == NK „Omladinac“ Niza ima svoje web stranice [[blog]] na internet adresi https://omladinacniza.hr/ Klub ima također stranicu na Facebook-u, Instagramu, You tube, Google plus i Wikipediji. Od [[1992.]] klub ima svoju navijačku skupini Niza Grickavci. == Uspjesi == '''Seniori''' Prvaci 1964/65.Općinska nogometna liga Našice, Prvaci 1985/86. Grupna liga Nogometnog saveza Našice, Prvaci 1989/90. Grupna liga Nogometnog saveza Našice, Prvaci 2001/02. 3. ŽNL Osječko-baranjska Liga [[Nogometno središte Valpovo|Nogometnog središta Valpovo]], Prvaci 2008/09. 3. ŽNL Osječko-baranjska Liga [[Nogometno središte Našice|Nogometnog središta Našice]]. Prvaci 2025/26. 3. ŽNL Osječko-baranjska Liga [[Nogometno središte Našice|Nogometnog središta Našice]]. '''Pioniri''' Prvaci 1988./89. Liga pionira Nogometnog saveza Našice, 1988/89. polufinale Kupa Nogometnog saveza Slavonije i Baranje. == Poznati igrači == [[Katarina Pranješ]] - Nakon uspješne sezone pionira 2015./16. te osvojenog 4. mjesta, Kata, koju su uočili skauti [[ŽNK Osijek]]a, prelazi u ŽNK Osijek, te osvaja titulu državnog prvaka u sezoni 2017./18. [[2017.]] počinje igrati za hrvatsku žensku nogometnu U-16 reprezentaciju, kasnije i za U-17 i U-19, uz 13 nastupa za sve selekcije i dva postignuta gola. U [[jesen]][[2020.]] bilježi prvi prvi nastup za [[Hrvatska ženska nogometna reprezentacija|Hrvatsku žensku nogometnu reprezentaciju]] protiv reprezentacije [[Litva|Litve]].Od [[veljača|veljače]] [[2021.]] članica je [[ŽNK Split]]. Katarina Pranješ je prva registrirana ženska igračica u povijesti NK Omladinac Nize, gdje je svoju karijeru započela 2014. godine, a kao članica Dječje športske akademije "Niza". ==Izvori== {{Izvori}} 1.https://web.archive.org/web/20120603005205/http://nkomladinacniza.bloger.hr/ 2."100 godina sela Niza", fotomonografija skupine autora u izdanju i nakladništvu Grafika d. o. o., Osijek, 2010. godine. ==Vanjske poveznice== 1.http://koska.hr/ 2.http://nsnasice.blogspot.com/ 3.http://mladostnasickabreznica.blogspot.com/ 4.https://web.archive.org/web/20210302112642/https://connect.facebook.net/en_US/sdk.js?hash=50686641257af4d13db8015778b1ac85&ua=modern_es6 Katarina-Pranjes-Nova-clanica-zenske-nogometne-reprezentacije-Hrvatske/ {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Omladinac Niza, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji‎|Omladinac]] {{Nogometni klubovi u sastavu Nogometnog središta Našice}} d7ezid1oyzynmzll81k0ytgopczec9x 0 110641 7631729 7284943 2026-11-06T22:56:18Z Divna Jaksic 974 2026 7631729 wikitext text/x-wiki <!--Preuzeto s njemačke wiki--> Popis pobjednica u pojedinačnoj konkurenciji na [[Grand Slam]] turnirima: {| class="sortable wikitable" |- bgcolor="#efefef" ! Godina !! [[Australian Open]] !! [[French Open]] !! [[Wimbledon]] !! [[US Open]] |- |align=center | '''[[2026.]]''' || {{Z|KAZ}} [[Jelena Rybakina]] || {{Z|}} [[Mirra Andrejewa]] || {{Z|ČEH}} [[Linda Nosková]] || {{Z|KAZ}} [[Jelena Rybakina]] |- |align=center | '''[[2025.]]''' || {{Z|SAD}} [[ Madison Keys]] || {{Z|SAD}} [[Coco Gauff]] || {{Z|POLJ}} [[Iga Świątek]] || {{Z|BJE}} [[Arina Sabaljenka]] |- |align=center | '''[[2024.]]''' || {{Z|BJE}} [[Arina Sabaljenka]] || {{Z|POLJ}} [[Iga Świątek]] ||{{Z|ČEH}} [[Barbora Krejčíková]] || {{Z|BJE}} [[Arina Sabaljenka]] |- |align=center | '''[[2023.]]''' || {{Z|BJE}} [[Arina Sabaljenka]] || {{Z|POLJ}} [[Iga Świątek]] ||{{Z|ČEH}} [[Markéta Vondroušová]] || {{Z|SAD}} [[Coco Gauff]] |- |align=center | '''[[2022.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ashleigh Barty]] || {{Z|POLJ}} [[Iga Świątek]] ||{{Z|KAZ}} [[Jelena Ribakina]] || {{Z|POLJ}} [[Iga Świątek]] |- |align=center | '''[[2021.]]''' || {{Z|JAP}} [[Naomi Osaka]] || {{Z|ČEŠ}} [[Barbora Krejčíková]] ||{{Z|AUS}} [[Ashleigh Barty]] || {{Z|UK}} [[Emma Raducanu]] |- |align=center | '''[[2020.]]''' || {{Z|SAD}} [[Sofia Kenin]] || {{Z|POLJ}} [[Iga Świątek]] || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|JAP}} [[Naomi Osaka]] |- |align=center | '''[[2019.]]''' || {{Z|JAP}} [[Naomi Osaka]] || {{Z|AUS}} [[Ashleigh Barty]] || {{Z|RUM}} [[Simona Halep]] || {{Z|KAN}} [[Bianca Andreescu]] |- | align=center | '''[[2018.]]''' || {{Z|DAN}} [[Caroline Wozniacki]] || {{Z|RUM}} [[Simona Halep]] || {{Z|NJE}} [[Angelique Kerber]] || {{Z|JAP}} [[Naomi Osaka]] |- | align=center | '''[[2017.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|LAT}} [[Jelena Ostapenko]] || {{Z|ŠPA}} [[Garbiñe Muguruza]] || {{Z|SAD}} [[Sloane Stephens]] |- | align=center | '''[[2016.]]''' || {{Z|NJE}} [[Angelique Kerber]] || {{Z|ŠPA}} [[Garbiñe Muguruza]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|NJE}} [[Angelique Kerber]] |- | align=center | '''[[2015.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|ITA}} [[Flavia Pennetta]] |- | align=center | '''[[2014.]]''' || {{Z|KIN}} [[Li Na]] || {{Z|RUS}} [[Marija Šarapova]] ||{{Z|ČEŠ}} [[Petra Kvitová]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] |- | align=center | '''[[2013.]]''' || {{Z|BJE}} [[Viktorija Azarenka]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] ||{{Z|ITA}} [[Marion Bartoli]]||{{Z|SAD}} [[Serena Williams]] |- | align=center | '''[[2012.]]''' || {{Z|BJE}} [[Viktorija Azarenka]] || {{Z|RUS}} [[Marija Šarapova]] ||{{Z|SAD}} [[Serena Williams]] ||{{Z|SAD}} [[Serena Williams]] |- | align=center | '''[[2011.]]''' || {{Z|BEL}} [[Kim Clijsters]] || {{Z|KIN}} [[Li Na]] ||{{Z|ČEŠ}} [[Petra Kvitová]] || {{Z|AUS}} [[Samantha Stosur]] |- | align=center | '''[[2010.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|ITA}} [[Francesca Schiavone]] ||{{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|BEL}} [[Kim Clijsters]] |- | align=center | '''[[2009.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|RUS}} [[Svetlana Kuznjecova]] ||{{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|BEL}} [[Kim Clijsters]] |- | align=center | '''[[2008.]]''' || {{Z|RUS}} [[Marija Šarapova]] || {{Z|SRB}} [[Ana Ivanović]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] |- | align=center | '''[[2007.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] |- | align=center | '''[[2006.]]''' || {{Z|FRA}} [[Amélie Mauresmo]] || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] || {{Z|FRA}} [[Amélie Mauresmo]] || {{Z|RUS}} [[Marija Šarapova]] |- | align=center | '''[[2005.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] || {{Z|BEL}} [[Kim Clijsters]] |- | align=center | '''[[2004.]]''' || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] || {{Z|RUS}} [[Anastazija Miškina]] || {{Z|RUS}} [[Marija Šarapova]] || {{Z|RUS}} [[Svetlana Kuznjecova]] |- | align=center | '''[[2003.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[2002.]]''' || {{Z|SAD}} [[Jennifer Capriati]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] |- | align=center | '''[[2001.]]''' || {{Z|SAD}} [[Jennifer Capriati]] || {{Z|SAD}} [[Jennifer Capriati]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] |- | align=center | '''[[2000.]]''' || {{Z|SAD}} [[Lindsay Davenport]] || {{Z|FRA}} [[Mary Pierce]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] |- | align=center | '''[[1999.]]''' || {{Z|ŠVI}} [[Martina Hingis]] || {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || {{Z|SAD}} [[Lindsay Davenport]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] |- | align=center | '''[[1998.]]''' || {{Z|ŠVI}} [[Martina Hingis]] || {{Z|ŠPA}} [[Arantxa Sánchez Vicario|Arantxa Sánchez-Vicario]] || {{Z|ČEŠ}} [[Jana Novotná]] || {{Z|SAD}} [[Lindsay Davenport]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1997.]]''' || bgcolor="ffffcc" | {{Z|ŠVI}} [[Martina Hingis]] || {{Z|HRV}} [[Iva Majoli]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|ŠVI}} [[Martina Hingis]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|ŠVI}} [[Martina Hingis]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1996.]]''' || {{Z|SAD}} [[Monica Seles]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1995.]]''' || {{Z|FRA}} [[Mary Pierce]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] |- | align=center | '''[[1994.]]''' || {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || {{Z|ŠPA}} [[Arantxa Sánchez Vicario|Arantxa Sánchez-Vicario]] || {{Z|ŠPA}} [[Conchita Martínez]] || {{Z|ŠPA}} [[Arantxa Sánchez Vicario|Arantxa Sánchez-Vicario]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1993.]]''' || {{Z|SCG}} [[Monica Seles]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1992.]]''' || bgcolor="ffffcc" | {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] || {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1991.]]''' || bgcolor="ffffcc" | {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] || {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] |- | align=center | '''[[1990.]]''' || {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|ARG}} [[Gabriela Sabatini]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1989.]]''' || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || {{Z|ŠPA}} [[Arantxa Sánchez Vicario|Arantxa Sánchez-Vicario]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] |- bgcolor="FFEFD5" | align=center bgcolor=gold | '''[[1988.]]''' || align=center bgcolor=gold |{{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || align=center bgcolor=gold |{{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || align=center bgcolor=gold |{{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || align=center bgcolor=gold |{{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] |- | align=center | '''[[1987.]]''' || {{Z|ČEH}} [[Hana Mandlíková]] || {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] |- | align=center | '''[[1986.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] |- | align=center | '''[[1985.]]''' || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|ČEH}} [[Hana Mandlíková]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1984.]]''' || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1983.]]''' || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] |- | align=center | '''[[1982.]]''' || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] |- | align=center | '''[[1981.]]''' || {{Z|ČEH}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|ČEH}} [[Hana Mandlíková]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Tracy Austin]] |- | align=center | '''[[1980.]]''' || {{Z|ČEH}} [[Hana Mandlíková]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] |- | align=center | '''[[1979.]]''' || {{Z|SAD}} [[Barbara Jordan]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|ČEH}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Tracy Austin]] |- | align=center | '''[[1978.]]''' || {{Z|AUS}} [[Chris O’Neil]] || {{Z|RUM}} [[Virginia Ruzici]] || {{Z|ČEH}} [[Martina Navratilova]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] |- | align=center | '''[[1977.]]''' || (sij.) {{Z|AUS}} [[Kerry Reid]] || {{Z|JUG}} [[Mima Jaušovec]] || {{Z|UK}} [[Virginia Wade]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] |- | align=center | '''[[1977.]]''' || (pros.) {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || || || |- | align=center | '''[[1976.]]''' || {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || {{Z|UK}} [[Sue Barker]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] |- | align=center | '''[[1975.]]''' || {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] |- | align=center | '''[[1974.]]''' || {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1973.]]''' || bgcolor="ffffcc" | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] |- | align=center | '''[[1972.]]''' || {{Z|UK}} [[Virginia Wade]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] |- | align=center | '''[[1971.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] |- bgcolor="FFEFD5" | align=center bgcolor=gold | '''[[1970.]]''' || align=center bgcolor=gold | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || align=center bgcolor=gold | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || align=center bgcolor=gold | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || align=center bgcolor=gold | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] |- | align=center | '''[[1969.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|UK}} [[Ann Haydon-Jones]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] |- | align=center | '''[[1968.]]''' || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|SAD}} [[Nancy Richey]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|UK}} [[Virginia Wade]] |- bgcolor="ffffff" ! colspan = "5" bgcolor = "#ffffff" align = "center" | |- | align=center | '''[[1967.]]''' || {{Z|SAD}} [[Nancy Richey]] || {{Z|FRA}} [[Francoise Durr]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] |- | align=center | '''[[1966.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|UK}} [[Ann Haydon-Jones]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] |- | align=center | '''[[1965.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Lesley Turner]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] |- | align=center | '''[[1964.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] |- | align=center | '''[[1963.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Lesley Turner]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] |- | align=center | '''[[1962.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|SAD}} [[Karen Susman]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] |- | align=center | '''[[1961.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|UK}} [[Ann Haydon-Jones]] || {{Z|UK}} [[Angela Mortimer]] || {{Z|SAD}} [[Darlene Hard]] |- | align=center | '''[[1960.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|SAD}} [[Darlene Hard]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] || {{Z|SAD}} [[Darlene Hard]] |- | align=center | '''[[1959.]]''' || {{Z|AUS}} [[Mary Carter-Reitano]] || {{Z|UK}} [[Christine Truman]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] |- | align=center | '''[[1958.]]''' || {{Z|UK}} [[Angela Mortimer]] || {{Z|MAĐ}} [[Zsuzsi Kormoczy]] || {{Z|SAD}} [[Althea Gibson]] || {{Z|SAD}} [[Althea Gibson]] |- | align=center | '''[[1957.]]''' || {{Z|SAD}} [[Shirley Fry]] || {{Z|UK}} [[Shirley Bloomer]] || {{Z|SAD}} [[Althea Gibson]] || {{Z|SAD}} [[Althea Gibson]] |- | align=center | '''[[1956.]]''' || {{Z|AUS}} [[Mary Carter]] || {{Z|SAD}} [[Althea Gibson]] || {{Z|SAD}} [[Shirley Fry]] || {{Z|SAD}} [[Shirley Fry]] |- | align=center | '''[[1955.]]''' || {{Z|AUS}} [[Beryl Penrose]] || {{Z|UK}} [[Angela Mortimer]] || {{Z|SAD}} [[Louise Brough]] || {{Z|SAD}} [[Doris Hart]] |- | align=center | '''[[1954.]]''' || {{Z|AUS}} [[Thelma Long]] || {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] || {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] || {{Z|SAD}} [[Doris Hart]] |- bgcolor="FFEFD5" | align=center bgcolor=gold | '''[[1953.]]''' || align=center bgcolor=gold | {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] || align=center bgcolor=gold | {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] || align=center bgcolor=gold | {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] || align=center bgcolor=gold | {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] |- | align=center | '''[[1952.]]''' || {{Z|AUS}} [[Thelma Long]] || {{Z|SAD}} [[Doris Hart]] || {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] || {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] |- | align=center | '''[[1951.]]''' || {{Z|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || {{Z|SAD}} [[Shirley Fry]] || {{Z|SAD}} [[Doris Hart]] || {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] |- | align=center | '''[[1950.]]''' || {{Z|SAD}} [[Louise Brough]] || {{Z|SAD}} [[Doris Hart]] || {{Z|SAD}} [[Louise Brough]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] |- | align=center | '''[[1949.]]''' || {{Z|SAD}} [[Doris Hart]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] || {{Z|SAD}} [[Louise Brough]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] |- | align=center | '''[[1948.]]''' || {{Z|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || {{Z|FRA}} [[Nelly Landry]] || {{Z|SAD}} [[Louise Brough]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] |- | align=center | '''[[1947.]]''' || {{Z|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || {{Z|SAD}} [[Patricia Todd]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] |- | align=center | '''[[1946.]]''' || {{Z|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] || {{Z|SAD}} [[Pauline Betz]] || {{Z|SAD}} [[Pauline Betz]] |- | align=center | '''[[1945.]]''' | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | {{Z|SAD}} [[Sarah Palfrey Cooke]] |- | align=center | '''[[1944.]]''' | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | {{Z|SAD}} [[Pauline Betz]] |- | align=center | '''[[1943.]]''' | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | {{Z|SAD}} [[Pauline Betz]] |- | align=center | '''[[1942.]]''' | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | {{Z|SAD}} [[Pauline Betz]] |- | align=center | '''[[1941.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Sarah Palfrey Cooke]] |- | align=center | '''[[1940.]]''' || {{Z|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Alice Marble]] |- | align=center | '''[[1939.]]''' || {{Z|AUS}} [[Emily Hood Westacott]] || {{Z|FRA}} [[Simone Mathieu]] || {{Z|SAD}} [[Alice Marble]] || {{Z|SAD}} [[Alice Marble]] |- | align=center | '''[[1938.]]''' || {{Z|UK}} [[Dorothy Bundy]] || {{Z|FRA}} [[Simone Mathieu]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Alice Marble]] |- | align=center | '''[[1937.]]''' || {{Z|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || {{Z|NJE}} [[Hilde Sperling]] || {{Z|UK}} [[Dorothy Round]] || [[Bild:Flag of Chile.svg|20px]] [[Anita Lizana]] |- | align=center | '''[[1936.]]''' || {{Z|AUS}} [[Joan Hartigan]] || {{Z|NJE}} [[Hilde Sperling]] || {{Z|SAD}} [[Helen Jacobs]] || {{Z|SAD}} [[Alice Marble]] |- | align=center | '''[[1935.]]''' || {{Z|UK}} [[Dorothy Round]] || {{Z|NJE}} [[Hilde Sperling]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Jacobs]] |- | align=center | '''[[1934.]]''' || {{Z|AUS}} [[Joan Hartigan]] || {{Z|UK}} [[Margaret Scriven]] || {{Z|UK}} [[Dorothy Round]] || {{Z|SAD}} [[Helen Jacobs]] |- | align=center | '''[[1933.]]''' || {{Z|AUS}} [[Joan Hartigan]] || {{Z|UK}} [[Margaret Scriven]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Jacobs]] |- | align=center | '''[[1932.]]''' || {{Z|AUS}} [[Coral McInnes Buttsworth]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Jacobs]] |- | align=center | '''[[1931.]]''' || {{Z|AUS}} [[Coral McInnes Buttsworth]] || {{Z|NJE}} [[Cilly Aussem]] || {{Z|NJE}} [[Cilly Aussem]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1930.]]''' || {{Z|AUS}} [[Daphne Akhurst]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|UK}} [[Betty Nuthall]] |- | align=center | '''[[1929.]]''' || {{Z|AUS}} [[Daphne Akhurst]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1928.]]''' || {{Z|AUS}} [[Daphne Akhurst]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1927.]]''' || {{Z|AUS}} [[Esna Boyd]] || [[Bild:Flag_of_the_Netherlands.svg|20px]] [[Kornelia Bouman]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1926.]]''' || {{Z|AUS}} [[Daphne Akhurst]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|UK}} [[Kitty McKane]] || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1925.]]''' || {{Z|AUS}} [[Daphne Akhurst]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1924.]]''' || {{Z|AUS}} [[Sylvia Lance Harper]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|UK}} [[Kitty McKane]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1923.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Molesworth]] || {{Z|FRA}} [[Diddie Vlasto]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1922.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Molesworth]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1921.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1920.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1919.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|SAD}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]] |- | align=center | '''[[1918.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1917.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1916.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1915.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1914.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Marguerite Broquedis]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[Mary Browne]] |- | align=center | '''[[1913.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Marguerite Broquedis]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[Mary Browne]] |- | align=center | '''[[1912.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Jeanne Matthey]] || {{Z|UK}} [[Ethel Larcombe]] || {{Z|SAD}} [[Mary Browne]] |- | align=center | '''[[1911.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Jeanne Matthey]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]] |- | align=center | '''[[1910.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Jeanne Matthey]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]] |- | align=center | '''[[1909.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Jeanne Matthey]] || {{Z|UK}} [[Dora Boothby]] || {{Z|SAD}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]] |- | align=center | '''[[1908.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Kate Gillou-Fenwick]] || {{Z|UK}} [[Charlotte Cooper]] || {{Z|SAD}} [[Maud Barger-Wallach]] |- | align=center | '''[[1907.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Comtesse de Kermel]] || {{Z|SAD}} [[May Sutton]] || {{Z|SAD}} [[Evelyn Sears]] |- | align=center | '''[[1906.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Kate Gillou-Fenwick]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[Helen Homans]] |- | align=center | '''[[1905.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Kate Gillou-Fenwick]] || {{Z|SAD}} [[May Sutton]] || {{Z|SAD}} [[Elisabeth Moore]] |- | align=center | '''[[1904.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Kate Gillou-Fenwick]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[May Sutton]] |- | align=center | '''[[1903.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Adine Masson]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[Elisabeth Moore]] |- | align=center | '''[[1902.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Adine Masson]] || {{Z|UK}} [[Muriel Robb]] || {{Z|SAD}} [[Marion Jones (Tennisspielerin)|Marion Jones]] |- | align=center | '''[[1901.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} P. Girod || {{Z|UK}} [[Charlotte Cooper]] || {{Z|SAD}} [[Elisabeth Moore]] |- | align=center | '''[[1900.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} Y. Prevost || {{Z|UK}} [[Blanche Bingley Hillyard]] || {{Z|SAD}} [[Myrtle McAteer]] |- | align=center | '''[[1899.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Adine Masson]] || {{Z|UK}} [[Blanche Bingley Hillyard]] || {{Z|SAD}} [[Marion Jones (Tennisspielerin)|Marion Jones]] |- | align=center | '''[[1898.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Adine Masson]] || {{Z|UK}} [[Charlotte Cooper]] || {{Z|SAD}} [[Juliette Atkinson]] |- | align=center | '''[[1897.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Adine Masson]] || {{Z|UK}} [[Blanche Bingley Hillyard]] || {{Z|SAD}} [[Juliette Atkinson]] |- | align=center | '''[[1896.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Charlotte Cooper]] || {{Z|SAD}} [[Elisabeth Moore]] |- | align=center | '''[[1895.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Charlotte Cooper]] || {{Z|SAD}} [[Juliette Atkinson]] |- | align=center | '''[[1894.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Blanche Bingley Hillyard]] || {{Z|SAD}} [[Helen Hellwig]] |- | align=center | '''[[1893.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Lottie Dod]] || {{Z|SAD}} [[Aline Terry]] |- | align=center | '''[[1892.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Lottie Dod]] || {{Z|UK}} [[Mabel Cahill]] |- | align=center | '''[[1891.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Lottie Dod]] || {{Z|UK}} [[Mabel Cahill]] |- | align=center | '''[[1890.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Blanche Bingley Hillyard]] || {{Z|SAD}} [[Ellen Roosevelt]] |- | align=center | '''[[1889.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Helena Rice]] || {{Z|SAD}} [[Bertha Townsend]] |- | align=center | '''[[1888.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Lottie Dod]] || {{Z|SAD}} [[Bertha Townsend]] |- | align=center | '''[[1887.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Lottie Dod]] || {{Z|SAD}} [[Ellen Hansell]] |- | align=center | '''[[1886.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Blanche Bingley]] || align=center | <small>nije održano</small> |- | align=center | '''[[1885.]]''' | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | {{Z|UK}} [[Maud Watson]] | align=center | <small>nije održano</small> |- | align=center | '''[[1884.]]''' | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | {{Z|UK}} [[Maud Watson]] | align=center | <small>nije održano</small> |} [[Kategorija:Međunarodna teniska natjecanja]] p2v5rfj3tqhmlaxq9zdkqgejnq5s4ox 7631733 7631729 2026-11-06T22:59:32Z Divna Jaksic 974 {{Glavni|Grand Slam}} 7631733 wikitext text/x-wiki <!--Preuzeto s njemačke wiki--> {{Glavni|Grand Slam}} Popis pobjednica u pojedinačnoj konkurenciji na [[Grand Slam]] turnirima: {| class="sortable wikitable" |- bgcolor="#efefef" ! Godina !! [[Australian Open]] !! [[French Open]] !! [[Wimbledon]] !! [[US Open]] |- |align=center | '''[[2026.]]''' || {{Z|KAZ}} [[Jelena Rybakina]] || {{Z|}} [[Mirra Andrejewa]] || {{Z|ČEH}} [[Linda Nosková]] || {{Z|KAZ}} [[Jelena Rybakina]] |- |align=center | '''[[2025.]]''' || {{Z|SAD}} [[ Madison Keys]] || {{Z|SAD}} [[Coco Gauff]] || {{Z|POLJ}} [[Iga Świątek]] || {{Z|BJE}} [[Arina Sabaljenka]] |- |align=center | '''[[2024.]]''' || {{Z|BJE}} [[Arina Sabaljenka]] || {{Z|POLJ}} [[Iga Świątek]] ||{{Z|ČEH}} [[Barbora Krejčíková]] || {{Z|BJE}} [[Arina Sabaljenka]] |- |align=center | '''[[2023.]]''' || {{Z|BJE}} [[Arina Sabaljenka]] || {{Z|POLJ}} [[Iga Świątek]] ||{{Z|ČEH}} [[Markéta Vondroušová]] || {{Z|SAD}} [[Coco Gauff]] |- |align=center | '''[[2022.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ashleigh Barty]] || {{Z|POLJ}} [[Iga Świątek]] ||{{Z|KAZ}} [[Jelena Ribakina]] || {{Z|POLJ}} [[Iga Świątek]] |- |align=center | '''[[2021.]]''' || {{Z|JAP}} [[Naomi Osaka]] || {{Z|ČEŠ}} [[Barbora Krejčíková]] ||{{Z|AUS}} [[Ashleigh Barty]] || {{Z|UK}} [[Emma Raducanu]] |- |align=center | '''[[2020.]]''' || {{Z|SAD}} [[Sofia Kenin]] || {{Z|POLJ}} [[Iga Świątek]] || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|JAP}} [[Naomi Osaka]] |- |align=center | '''[[2019.]]''' || {{Z|JAP}} [[Naomi Osaka]] || {{Z|AUS}} [[Ashleigh Barty]] || {{Z|RUM}} [[Simona Halep]] || {{Z|KAN}} [[Bianca Andreescu]] |- | align=center | '''[[2018.]]''' || {{Z|DAN}} [[Caroline Wozniacki]] || {{Z|RUM}} [[Simona Halep]] || {{Z|NJE}} [[Angelique Kerber]] || {{Z|JAP}} [[Naomi Osaka]] |- | align=center | '''[[2017.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|LAT}} [[Jelena Ostapenko]] || {{Z|ŠPA}} [[Garbiñe Muguruza]] || {{Z|SAD}} [[Sloane Stephens]] |- | align=center | '''[[2016.]]''' || {{Z|NJE}} [[Angelique Kerber]] || {{Z|ŠPA}} [[Garbiñe Muguruza]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|NJE}} [[Angelique Kerber]] |- | align=center | '''[[2015.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|ITA}} [[Flavia Pennetta]] |- | align=center | '''[[2014.]]''' || {{Z|KIN}} [[Li Na]] || {{Z|RUS}} [[Marija Šarapova]] ||{{Z|ČEŠ}} [[Petra Kvitová]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] |- | align=center | '''[[2013.]]''' || {{Z|BJE}} [[Viktorija Azarenka]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] ||{{Z|ITA}} [[Marion Bartoli]]||{{Z|SAD}} [[Serena Williams]] |- | align=center | '''[[2012.]]''' || {{Z|BJE}} [[Viktorija Azarenka]] || {{Z|RUS}} [[Marija Šarapova]] ||{{Z|SAD}} [[Serena Williams]] ||{{Z|SAD}} [[Serena Williams]] |- | align=center | '''[[2011.]]''' || {{Z|BEL}} [[Kim Clijsters]] || {{Z|KIN}} [[Li Na]] ||{{Z|ČEŠ}} [[Petra Kvitová]] || {{Z|AUS}} [[Samantha Stosur]] |- | align=center | '''[[2010.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|ITA}} [[Francesca Schiavone]] ||{{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|BEL}} [[Kim Clijsters]] |- | align=center | '''[[2009.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|RUS}} [[Svetlana Kuznjecova]] ||{{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|BEL}} [[Kim Clijsters]] |- | align=center | '''[[2008.]]''' || {{Z|RUS}} [[Marija Šarapova]] || {{Z|SRB}} [[Ana Ivanović]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] |- | align=center | '''[[2007.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] |- | align=center | '''[[2006.]]''' || {{Z|FRA}} [[Amélie Mauresmo]] || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] || {{Z|FRA}} [[Amélie Mauresmo]] || {{Z|RUS}} [[Marija Šarapova]] |- | align=center | '''[[2005.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] || {{Z|BEL}} [[Kim Clijsters]] |- | align=center | '''[[2004.]]''' || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] || {{Z|RUS}} [[Anastazija Miškina]] || {{Z|RUS}} [[Marija Šarapova]] || {{Z|RUS}} [[Svetlana Kuznjecova]] |- | align=center | '''[[2003.]]''' || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || {{Z|BEL}} [[Justine Henin|Justine Henin]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[2002.]]''' || {{Z|SAD}} [[Jennifer Capriati]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] |- | align=center | '''[[2001.]]''' || {{Z|SAD}} [[Jennifer Capriati]] || {{Z|SAD}} [[Jennifer Capriati]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] |- | align=center | '''[[2000.]]''' || {{Z|SAD}} [[Lindsay Davenport]] || {{Z|FRA}} [[Mary Pierce]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] || {{Z|SAD}} [[Venus Williams]] |- | align=center | '''[[1999.]]''' || {{Z|ŠVI}} [[Martina Hingis]] || {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || {{Z|SAD}} [[Lindsay Davenport]] || {{Z|SAD}} [[Serena Williams]] |- | align=center | '''[[1998.]]''' || {{Z|ŠVI}} [[Martina Hingis]] || {{Z|ŠPA}} [[Arantxa Sánchez Vicario|Arantxa Sánchez-Vicario]] || {{Z|ČEŠ}} [[Jana Novotná]] || {{Z|SAD}} [[Lindsay Davenport]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1997.]]''' || bgcolor="ffffcc" | {{Z|ŠVI}} [[Martina Hingis]] || {{Z|HRV}} [[Iva Majoli]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|ŠVI}} [[Martina Hingis]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|ŠVI}} [[Martina Hingis]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1996.]]''' || {{Z|SAD}} [[Monica Seles]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1995.]]''' || {{Z|FRA}} [[Mary Pierce]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] |- | align=center | '''[[1994.]]''' || {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || {{Z|ŠPA}} [[Arantxa Sánchez Vicario|Arantxa Sánchez-Vicario]] || {{Z|ŠPA}} [[Conchita Martínez]] || {{Z|ŠPA}} [[Arantxa Sánchez Vicario|Arantxa Sánchez-Vicario]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1993.]]''' || {{Z|SCG}} [[Monica Seles]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1992.]]''' || bgcolor="ffffcc" | {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] || {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1991.]]''' || bgcolor="ffffcc" | {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] || {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] |- | align=center | '''[[1990.]]''' || {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || {{Z|JUG}} [[Monica Seles]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|ARG}} [[Gabriela Sabatini]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1989.]]''' || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || {{Z|ŠPA}} [[Arantxa Sánchez Vicario|Arantxa Sánchez-Vicario]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] |- bgcolor="FFEFD5" | align=center bgcolor=gold | '''[[1988.]]''' || align=center bgcolor=gold |{{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || align=center bgcolor=gold |{{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || align=center bgcolor=gold |{{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || align=center bgcolor=gold |{{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] |- | align=center | '''[[1987.]]''' || {{Z|ČEH}} [[Hana Mandlíková]] || {{Z|NJE}} [[Stefanie Graf|Steffi Graf]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] |- | align=center | '''[[1986.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] |- | align=center | '''[[1985.]]''' || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|ČEH}} [[Hana Mandlíková]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1984.]]''' || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1983.]]''' || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] |- | align=center | '''[[1982.]]''' || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] |- | align=center | '''[[1981.]]''' || {{Z|ČEH}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|ČEH}} [[Hana Mandlíková]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Tracy Austin]] |- | align=center | '''[[1980.]]''' || {{Z|ČEH}} [[Hana Mandlíková]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] |- | align=center | '''[[1979.]]''' || {{Z|SAD}} [[Barbara Jordan]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|ČEH}} [[Martina Navrátilová]] || {{Z|SAD}} [[Tracy Austin]] |- | align=center | '''[[1978.]]''' || {{Z|AUS}} [[Chris O’Neil]] || {{Z|RUM}} [[Virginia Ruzici]] || {{Z|ČEH}} [[Martina Navratilova]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] |- | align=center | '''[[1977.]]''' || (sij.) {{Z|AUS}} [[Kerry Reid]] || {{Z|JUG}} [[Mima Jaušovec]] || {{Z|UK}} [[Virginia Wade]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] |- | align=center | '''[[1977.]]''' || (pros.) {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || || || |- | align=center | '''[[1976.]]''' || {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || {{Z|UK}} [[Sue Barker]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] |- | align=center | '''[[1975.]]''' || {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] |- | align=center | '''[[1974.]]''' || {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Chris Evert]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] |- | bgcolor=silver align=center | '''[[1973.]]''' || bgcolor="ffffcc" | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || bgcolor="ffffcc" | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] |- | align=center | '''[[1972.]]''' || {{Z|UK}} [[Virginia Wade]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] |- | align=center | '''[[1971.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || {{Z|AUS}} [[Evonne Goolagong]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] |- bgcolor="FFEFD5" | align=center bgcolor=gold | '''[[1970.]]''' || align=center bgcolor=gold | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || align=center bgcolor=gold | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || align=center bgcolor=gold | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || align=center bgcolor=gold | {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] |- | align=center | '''[[1969.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|UK}} [[Ann Haydon-Jones]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] |- | align=center | '''[[1968.]]''' || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|SAD}} [[Nancy Richey]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|UK}} [[Virginia Wade]] |- bgcolor="ffffff" ! colspan = "5" bgcolor = "#ffffff" align = "center" | |- | align=center | '''[[1967.]]''' || {{Z|SAD}} [[Nancy Richey]] || {{Z|FRA}} [[Francoise Durr]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] |- | align=center | '''[[1966.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|UK}} [[Ann Haydon-Jones]] || {{Z|SAD}} [[Billie Jean King]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] |- | align=center | '''[[1965.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Lesley Turner]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] |- | align=center | '''[[1964.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] |- | align=center | '''[[1963.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Lesley Turner]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] |- | align=center | '''[[1962.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|SAD}} [[Karen Susman]] || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] |- | align=center | '''[[1961.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|UK}} [[Ann Haydon-Jones]] || {{Z|UK}} [[Angela Mortimer]] || {{Z|SAD}} [[Darlene Hard]] |- | align=center | '''[[1960.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Smith Court]] || {{Z|SAD}} [[Darlene Hard]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] || {{Z|SAD}} [[Darlene Hard]] |- | align=center | '''[[1959.]]''' || {{Z|AUS}} [[Mary Carter-Reitano]] || {{Z|UK}} [[Christine Truman]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] || {{Z|BRA}} [[Maria Bueno]] |- | align=center | '''[[1958.]]''' || {{Z|UK}} [[Angela Mortimer]] || {{Z|MAĐ}} [[Zsuzsi Kormoczy]] || {{Z|SAD}} [[Althea Gibson]] || {{Z|SAD}} [[Althea Gibson]] |- | align=center | '''[[1957.]]''' || {{Z|SAD}} [[Shirley Fry]] || {{Z|UK}} [[Shirley Bloomer]] || {{Z|SAD}} [[Althea Gibson]] || {{Z|SAD}} [[Althea Gibson]] |- | align=center | '''[[1956.]]''' || {{Z|AUS}} [[Mary Carter]] || {{Z|SAD}} [[Althea Gibson]] || {{Z|SAD}} [[Shirley Fry]] || {{Z|SAD}} [[Shirley Fry]] |- | align=center | '''[[1955.]]''' || {{Z|AUS}} [[Beryl Penrose]] || {{Z|UK}} [[Angela Mortimer]] || {{Z|SAD}} [[Louise Brough]] || {{Z|SAD}} [[Doris Hart]] |- | align=center | '''[[1954.]]''' || {{Z|AUS}} [[Thelma Long]] || {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] || {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] || {{Z|SAD}} [[Doris Hart]] |- bgcolor="FFEFD5" | align=center bgcolor=gold | '''[[1953.]]''' || align=center bgcolor=gold | {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] || align=center bgcolor=gold | {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] || align=center bgcolor=gold | {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] || align=center bgcolor=gold | {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] |- | align=center | '''[[1952.]]''' || {{Z|AUS}} [[Thelma Long]] || {{Z|SAD}} [[Doris Hart]] || {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] || {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] |- | align=center | '''[[1951.]]''' || {{Z|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || {{Z|SAD}} [[Shirley Fry]] || {{Z|SAD}} [[Doris Hart]] || {{Z|SAD}} [[Maureen Connolly]] |- | align=center | '''[[1950.]]''' || {{Z|SAD}} [[Louise Brough]] || {{Z|SAD}} [[Doris Hart]] || {{Z|SAD}} [[Louise Brough]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] |- | align=center | '''[[1949.]]''' || {{Z|SAD}} [[Doris Hart]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] || {{Z|SAD}} [[Louise Brough]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] |- | align=center | '''[[1948.]]''' || {{Z|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || {{Z|FRA}} [[Nelly Landry]] || {{Z|SAD}} [[Louise Brough]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] |- | align=center | '''[[1947.]]''' || {{Z|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || {{Z|SAD}} [[Patricia Todd]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] |- | align=center | '''[[1946.]]''' || {{Z|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || {{Z|SAD}} [[Margaret Osborne]] || {{Z|SAD}} [[Pauline Betz]] || {{Z|SAD}} [[Pauline Betz]] |- | align=center | '''[[1945.]]''' | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | {{Z|SAD}} [[Sarah Palfrey Cooke]] |- | align=center | '''[[1944.]]''' | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | {{Z|SAD}} [[Pauline Betz]] |- | align=center | '''[[1943.]]''' | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | {{Z|SAD}} [[Pauline Betz]] |- | align=center | '''[[1942.]]''' | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | {{Z|SAD}} [[Pauline Betz]] |- | align=center | '''[[1941.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Sarah Palfrey Cooke]] |- | align=center | '''[[1940.]]''' || {{Z|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Alice Marble]] |- | align=center | '''[[1939.]]''' || {{Z|AUS}} [[Emily Hood Westacott]] || {{Z|FRA}} [[Simone Mathieu]] || {{Z|SAD}} [[Alice Marble]] || {{Z|SAD}} [[Alice Marble]] |- | align=center | '''[[1938.]]''' || {{Z|UK}} [[Dorothy Bundy]] || {{Z|FRA}} [[Simone Mathieu]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Alice Marble]] |- | align=center | '''[[1937.]]''' || {{Z|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || {{Z|NJE}} [[Hilde Sperling]] || {{Z|UK}} [[Dorothy Round]] || [[Bild:Flag of Chile.svg|20px]] [[Anita Lizana]] |- | align=center | '''[[1936.]]''' || {{Z|AUS}} [[Joan Hartigan]] || {{Z|NJE}} [[Hilde Sperling]] || {{Z|SAD}} [[Helen Jacobs]] || {{Z|SAD}} [[Alice Marble]] |- | align=center | '''[[1935.]]''' || {{Z|UK}} [[Dorothy Round]] || {{Z|NJE}} [[Hilde Sperling]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Jacobs]] |- | align=center | '''[[1934.]]''' || {{Z|AUS}} [[Joan Hartigan]] || {{Z|UK}} [[Margaret Scriven]] || {{Z|UK}} [[Dorothy Round]] || {{Z|SAD}} [[Helen Jacobs]] |- | align=center | '''[[1933.]]''' || {{Z|AUS}} [[Joan Hartigan]] || {{Z|UK}} [[Margaret Scriven]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Jacobs]] |- | align=center | '''[[1932.]]''' || {{Z|AUS}} [[Coral McInnes Buttsworth]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Jacobs]] |- | align=center | '''[[1931.]]''' || {{Z|AUS}} [[Coral McInnes Buttsworth]] || {{Z|NJE}} [[Cilly Aussem]] || {{Z|NJE}} [[Cilly Aussem]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1930.]]''' || {{Z|AUS}} [[Daphne Akhurst]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|UK}} [[Betty Nuthall]] |- | align=center | '''[[1929.]]''' || {{Z|AUS}} [[Daphne Akhurst]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1928.]]''' || {{Z|AUS}} [[Daphne Akhurst]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1927.]]''' || {{Z|AUS}} [[Esna Boyd]] || [[Bild:Flag_of_the_Netherlands.svg|20px]] [[Kornelia Bouman]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1926.]]''' || {{Z|AUS}} [[Daphne Akhurst]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|UK}} [[Kitty McKane]] || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1925.]]''' || {{Z|AUS}} [[Daphne Akhurst]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1924.]]''' || {{Z|AUS}} [[Sylvia Lance Harper]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|UK}} [[Kitty McKane]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1923.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Molesworth]] || {{Z|FRA}} [[Diddie Vlasto]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|SAD}} [[Helen Wills Moody]] |- | align=center | '''[[1922.]]''' || {{Z|AUS}} [[Margaret Molesworth]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1921.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1920.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1919.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || {{Z|SAD}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]] |- | align=center | '''[[1918.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1917.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1916.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1915.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Molla Mallory]] |- | align=center | '''[[1914.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Marguerite Broquedis]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[Mary Browne]] |- | align=center | '''[[1913.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Marguerite Broquedis]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[Mary Browne]] |- | align=center | '''[[1912.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Jeanne Matthey]] || {{Z|UK}} [[Ethel Larcombe]] || {{Z|SAD}} [[Mary Browne]] |- | align=center | '''[[1911.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Jeanne Matthey]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]] |- | align=center | '''[[1910.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Jeanne Matthey]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]] |- | align=center | '''[[1909.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Jeanne Matthey]] || {{Z|UK}} [[Dora Boothby]] || {{Z|SAD}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]] |- | align=center | '''[[1908.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Kate Gillou-Fenwick]] || {{Z|UK}} [[Charlotte Cooper]] || {{Z|SAD}} [[Maud Barger-Wallach]] |- | align=center | '''[[1907.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Comtesse de Kermel]] || {{Z|SAD}} [[May Sutton]] || {{Z|SAD}} [[Evelyn Sears]] |- | align=center | '''[[1906.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Kate Gillou-Fenwick]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[Helen Homans]] |- | align=center | '''[[1905.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Kate Gillou-Fenwick]] || {{Z|SAD}} [[May Sutton]] || {{Z|SAD}} [[Elisabeth Moore]] |- | align=center | '''[[1904.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Kate Gillou-Fenwick]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[May Sutton]] |- | align=center | '''[[1903.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Adine Masson]] || {{Z|UK}} [[Dorothea Douglass]] || {{Z|SAD}} [[Elisabeth Moore]] |- | align=center | '''[[1902.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Adine Masson]] || {{Z|UK}} [[Muriel Robb]] || {{Z|SAD}} [[Marion Jones (Tennisspielerin)|Marion Jones]] |- | align=center | '''[[1901.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} P. Girod || {{Z|UK}} [[Charlotte Cooper]] || {{Z|SAD}} [[Elisabeth Moore]] |- | align=center | '''[[1900.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} Y. Prevost || {{Z|UK}} [[Blanche Bingley Hillyard]] || {{Z|SAD}} [[Myrtle McAteer]] |- | align=center | '''[[1899.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Adine Masson]] || {{Z|UK}} [[Blanche Bingley Hillyard]] || {{Z|SAD}} [[Marion Jones (Tennisspielerin)|Marion Jones]] |- | align=center | '''[[1898.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Adine Masson]] || {{Z|UK}} [[Charlotte Cooper]] || {{Z|SAD}} [[Juliette Atkinson]] |- | align=center | '''[[1897.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Adine Masson]] || {{Z|UK}} [[Blanche Bingley Hillyard]] || {{Z|SAD}} [[Juliette Atkinson]] |- | align=center | '''[[1896.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Charlotte Cooper]] || {{Z|SAD}} [[Elisabeth Moore]] |- | align=center | '''[[1895.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Charlotte Cooper]] || {{Z|SAD}} [[Juliette Atkinson]] |- | align=center | '''[[1894.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Blanche Bingley Hillyard]] || {{Z|SAD}} [[Helen Hellwig]] |- | align=center | '''[[1893.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Lottie Dod]] || {{Z|SAD}} [[Aline Terry]] |- | align=center | '''[[1892.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Lottie Dod]] || {{Z|UK}} [[Mabel Cahill]] |- | align=center | '''[[1891.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Lottie Dod]] || {{Z|UK}} [[Mabel Cahill]] |- | align=center | '''[[1890.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Blanche Bingley Hillyard]] || {{Z|SAD}} [[Ellen Roosevelt]] |- | align=center | '''[[1889.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Helena Rice]] || {{Z|SAD}} [[Bertha Townsend]] |- | align=center | '''[[1888.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Lottie Dod]] || {{Z|SAD}} [[Bertha Townsend]] |- | align=center | '''[[1887.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Lottie Dod]] || {{Z|SAD}} [[Ellen Hansell]] |- | align=center | '''[[1886.]]''' || align=center | <small>nije održano</small> || align=center | <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Blanche Bingley]] || align=center | <small>nije održano</small> |- | align=center | '''[[1885.]]''' | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | {{Z|UK}} [[Maud Watson]] | align=center | <small>nije održano</small> |- | align=center | '''[[1884.]]''' | align=center | <small>nije održano</small> | align=center | <small>nije održano</small> | {{Z|UK}} [[Maud Watson]] | align=center | <small>nije održano</small> |} [[Kategorija:Međunarodna teniska natjecanja]] kh4xvdr5ls1ylc8pr88hdus4gfdnkbb 0 110655 7631727 7287176 2026-11-06T22:49:10Z Divna Jaksic 974 2026 7631727 wikitext text/x-wiki <!--Preuzeto za njemačke wiki--> Popis pobjednika u pojedinačnoj konkurenciji na [[Grand Slam]] turnirima: {| class="sortable wikitable" |- bgcolor="#efefef"Roger Federer Schweiz ! Godina !! [[Australian Open]] !! [[French Open]] !! [[Wimbledon]] !! [[US Open]] |- |align=center | '''[[2026.]]''' ||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] ||{{Z|NJE}} [[Alexander Zverev]] || {{Z|ITA}} [[Jannik Sinner]]||{{Z|NJE}} [[Alexander Zverev]] |- |align=center | '''[[2025.]]''' ||{{Z|ITA}} [[Jannik Sinner]] ||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{Z|ITA}} [[Jannik Sinner]]||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |- |align=center | '''[[2024.]]''' ||{{Z|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] ||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]]|| {{Z|ITA}} [[Jannik Sinner]] |- |align=center | '''[[2023.]]''' ||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] ||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] |- |align=center | '''[[2022.]]''' ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]]|| {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |- |align=center | '''[[2021.]]''' || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]]|| {{Z|RUS}} [[Daniil Medvedev]] |- | align=center | '''[[2020.]]''' ||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]]|| align=center | <small>nije održano</small> ||{{Z|AUT}} [[Dominic Thiem]] |- | align=center | '''[[2019.]]''' ||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]]|| {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]]||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |- | align=center | '''[[2018.]]''' ||{{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]]|| {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]]||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] |- | align=center | '''[[2017.]]''' ||{{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]]|| {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]]|| {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |- | align=center | '''[[2016.]]''' ||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]]|| {{Z|UK}} [[Andy Murray]] ||{{Z|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[2015.]]''' || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{Z|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]][[?|<nowiki/>]]|| {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] |- | align=center | '''[[2014.]]''' ||{{Z|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|HRV}} '''[[Marin Čilić]]''' |- | align=center | '''[[2013.]]''' || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|UK}} [[Andy Murray]] ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |- | align=center | '''[[2012.]]''' || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|UK}} [[Andy Murray]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center | '''[[2011.]]''' || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center | '''[[2010.]]''' || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |- | align=center | '''[[2009.]]''' || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] |- | align=center | '''[[2008.]]''' || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] |- | align=center | '''[[2007.]]''' || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[2006.]]''' || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] |- | align=center | '''[[2005.]]''' || {{Z|RUS}} [[Marat Safin]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[2004.]]''' || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ARG}} [[Gaston Gaudio]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] |- | align=center | '''[[2003.]]''' || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || {{Z|ŠPA}} [[Juan Carlos Ferrero]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|SAD}} [[Andy Roddick]] |- | align=center | '''[[2002.]]''' || {{Z|ŠVE}} [[Thomas Johansson]] || {{Z|ŠPA}} [[Albert Costa]] || {{Z|AUS}} [[Lleyton Hewitt]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] |- | align=center | '''[[2001.]]''' || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || {{Z|BRA}} [[Gustavo Kuerten]] || {{Z|HRV}} '''[[Goran Ivanišević]]''' || {{Z|AUS}} [[Lleyton Hewitt]] |- | align=center | '''[[2000.]]''' || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || {{Z|BRA}} [[Gustavo Kuerten]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|RUS}} [[Marat Safin]] |- | align=center | '''[[1999.]]''' || {{Z|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] |- | align=center | '''[[1998.]]''' || {{Z|ČEŠ}} [[Petr Korda]] || {{Z|ŠPA}} [[Carlos Moya]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|AUS}} [[Patrick Rafter]] |- | align=center | '''[[1997.]]''' || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|BRA}} [[Gustavo Kuerten]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|AUS}} [[Patrick Rafter]] |- | align=center | '''[[1996.]]''' || {{Z|NJE}} [[Boris Becker]] || {{Z|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] || {{Z|NIZ}} [[Richard Krajicek]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] |- | align=center | '''[[1995.]]''' || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || {{Z|AUT}} [[Thomas Muster]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] |- | align=center | '''[[1994.]]''' || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|ŠPA}} [[Sergi Bruguera]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] |- | align=center | '''[[1993.]]''' || {{Z|SAD}} [[Jim Courier]] || {{Z|ŠPA}} [[Sergi Bruguera]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] |- | align=center | '''[[1992.]]''' || {{Z|SAD}} [[Jim Courier]] || {{Z|SAD}} [[Jim Courier]] || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || {{Z|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] |- | align=center | '''[[1991.]]''' || {{Z|NJE}} [[Boris Becker]] || {{Z|SAD}} [[Jim Courier]] || {{Z|NJE}} [[Michael Stich]] || {{Z|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] |- | align=center | '''[[1990.]]''' || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] || {{Z|EKV}} [[Andrés Gómez]] || {{Z|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] |- | align=center | '''[[1989.]]''' || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] || {{Z|SAD}} [[Michael Chang]] || {{Z|NJE}} [[Boris Becker]] || {{Z|NJE}} [[Boris Becker]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1988.]]''' || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || {{Z|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] |- | align=center | '''[[1987.]]''' || {{Z|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] || {{Z|AUS}} [[Pat Cash]] || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] |- | align=center | '''[[1986.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] || {{Z|NJE}} [[Boris Becker]] || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] |- | align=center | '''[[1985.]]''' || {{Z|ŠVE}}[[Stefan Edberg]] || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || {{Z|NJE}} [[Boris Becker]] || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] |- | align=center | '''[[1984.]]''' || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || {{Z|ČEH}}[[Ivan Lendl]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] |- | align=center | '''[[1983.]]''' || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || {{Z|FRA}} [[Yannick Noah]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] |- | align=center | '''[[1982.]]''' || {{Z|JAR}} [[Johan Kriek]] || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] |- | align=center | '''[[1981.]]''' || {{Z|JAR}} [[Johan Kriek]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] |- | align=center | '''[[1980.]]''' || {{Z|SAD}} [[Brian Teacher]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] |- | align=center | '''[[1979.]]''' || {{Z|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] |- | align=center | '''[[1978.]]''' || {{Z|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] |- | align=center | '''[[1977.]]''' || (sij.) {{Z|SAD}} [[Roscoe Tanner]] || {{Z|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|ARG}} [[Guillermo Vilas]] |- | align=center | '''[[1977.]]''' || (pros.) {{Z|SAD}} [[Vitas Gerulaitis]] || || || |- | align=center | '''[[1976.]]''' || {{Z|AUS}} [[Mark Edmondson]] || {{Z|ITA}} [[Adriano Panatta]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] |- | align=center | '''[[1975.]]''' || {{Z|AUS}} [[John Newcombe]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[Arthur Ashe]] || {{Z|ŠPA}} [[Manuel Orantes]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1974.]]''' || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] |- | align=center | '''[[1973.]]''' || {{Z|AUS}} [[John Newcombe]] || {{Z|RUM}} [[Ilie Năstase]] || {{Z|ČEH}} [[Jan Kodes]] || {{Z|AUS}} [[John Newcombe]] |- | align=center | '''[[1972.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] || {{Z|ŠPA}} [[Andrés Gimeno]] || {{Z|SAD}} [[Stan Smith]] || {{Z|RUM}} [[Ilie Năstase]] |- | align=center | '''[[1971.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] || {{Z|ČEH}} [[Jan Kodes]] || {{Z|AUS}} [[John Newcombe]] || {{Z|SAD}} [[Stan Smith]] |- | align=center | '''[[1970.]]''' || {{Z|SAD}} [[Arthur Ashe]] || {{Z|ČEH}} [[Jan Kodes]] || {{Z|AUS}} [[John Newcombe]] || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] |- bgcolor=gold | align=center | '''[[1969.]]''' || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] |- | align=center | '''[[1968.]]''' || {{Z|AUS}} [[Bill Bowrey]] || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|SAD}} [[Arthur Ashe]] |- bgcolor="ffffff" ! colspan = "5" bgcolor = "#ffffff" align = "center" | |- | align=center | '''[[1967.]]''' || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|AUS}} [[John Newcombe]] || {{Z|AUS}}[[John Newcombe]] |- | align=center | '''[[1966.]]''' || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|AUS}} [[Tony Roche]] || {{Z|ŠPA}} [[Manuel Santana]] || {{Z|AUS}} [[Fred Stolle]] |- | align=center | '''[[1965.]]''' || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|AUS}} [[Fred Stolle]] || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|ŠPA}} [[Manuel Santana]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1964.]]''' || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|ŠPA}} [[Manuel Santana]] || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] |- | align=center | '''[[1963.]]''' || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|SAD}} [[Chuck McKinley]] || {{Z|MEX}} [[Rafael Osuna]] |- bgcolor=align=center| <small>nije održano</small> |- bgcolor=gold | align=center | '''[[1962.]]''' || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] |- | align=center | '''[[1961.]]''' || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|ŠPA}} [[Manuel Santana]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] |- | align=center | '''[[1960.]]''' || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|ITA}} [[Nicola Pietrangeli]] || {{Z|AUS}} [[Neale Fraser]] || {{Z|AUS}} [[Neale Fraser]] |- | align=center | '''[[1959.]]''' || {{Z|SAD}} [[Alex Olmedo]] || {{Z|ITA}} [[Nicola Pietrangeli]] || {{Z|SAD}} [[Alex Olmedo]] || {{Z|AUS}} [[Neale Fraser]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1958.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ashley Cooper]] || {{Z|AUS}} [[Mervyn Rose]] || {{Z|AUS}} [[Ashley Cooper]] || {{Z|AUS}} [[Ashley Cooper]] |- | align=center | '''[[1957.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ashley Cooper]] || {{Z|ŠVE}} [[Sven Davidson]] || {{Z|AUS}} [[Lew Hoad]] || {{Z|AUS}} [[Malcolm Anderson]] |- | align=center | '''[[1956.]]''' || {{Z|AUS}} [[Lew Hoad]] || {{Z|AUS}} [[Lew Hoad]] || {{Z|AUS}} [[Lew Hoad]] || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1955.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] || {{Z|SAD}} [[Tony Trabert]] || {{Z|SAD}} [[Tony Trabert]] || {{Z|SAD}} [[Tony Trabert]] |- | align=center | '''[[1954.]]''' || {{Z|AUS}} [[Mervyn Rose]] || {{Z|SAD}} [[Tony Trabert]] || {{Z|ČEH}} [[Jaroslav Drobny]] || {{Z|SAD}} [[Vic Seixas]] |- | align=center | '''[[1953.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] || {{Z|SAD}} [[Vic Seixas]] || {{Z|SAD}} [[Tony Trabert]] |- | align=center | '''[[1952.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ken McGregor]] || {{Z|ČEH}} [[Jaroslav Drobný]] || {{Z|AUS}} [[Frank Sedgman]] || {{Z|AUS}} [[Frank Sedgman]] |- | align=center | '''[[1951.]]''' || {{Z|SAD}} [[Dick Savitt]] || {{Z|ČEH}} [[Jaroslav Drobný]] || {{Z|SAD}} [[Dick Savitt]] || {{Z|AUS}} [[Frank Sedgman]] |- | align=center | '''[[1950.]]''' || {{Z|AUS}} [[Frank Sedgman]] || {{Z|SAD}} [[Budge Patty]] || {{Z|SAD}} [[Budge Patty]] || {{Z|SAD}} [[Arthur Larsen]] |- | align=center | '''[[1949.]]''' || {{Z|AUS}} [[Frank Sedgman]] || {{Z|SAD}} [[Frank Parker]] || {{Z|SAD}} [[Ted Schroeder]] || {{Z|SAD}} [[Pancho Gonzales]] |- | align=center | '''[[1948.]]''' || {{Z|AUS}} [[Adrian Quist]] || {{Z|SAD}} [[Frank Parker]] || {{Z|SAD}} [[Bob Falkenburg]] || {{Z|SAD}} [[Pancho Gonzales]] |- | align=center | '''[[1947.]]''' || {{Z|AUS}} [[Dinny Pails]] || {{Z|MAĐ}} [[József Asbóth]] || {{Z|SAD}} [[Jack Kramer]] || {{Z|SAD}} [[Jack Kramer]] |- | align=center | '''[[1946.]]''' || {{Z|AUS}} [[John Bromwich]] || {{Z|FRA}} [[Marcel Bernard]] || {{Z|FRA}} [[Yvon Petra]] || {{Z|SAD}} [[Jack Kramer]] |- | align=center | '''[[1945.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Frank Parker]] |- | align=center | '''[[1944.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Frank Parker]] |- | align=center | '''[[1943.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Joseph Hunt]] |- | align=center | '''[[1942.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Ted Schroeder]] |- | align=center | '''[[1941.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Robert Riggs]] |- | align=center | '''[[1940.]]''' || {{Z|AUS}} [[Adrian Quist]] || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Donald McNeill]] |- | align=center | '''[[1939.]]''' | {{Z|AUS}} [[John Bromwich]] | {{Z|SAD}} [[Donald McNeill]] | {{Z|SAD}} [[Bobby Riggs]] | {{Z|SAD}} [[Bobby Riggs]] |- bgcolor=gold | align=center | '''[[1938.]]''' | {{Z|SAD}} [[Don Budge]] | {{Z|SAD}} [[Don Budge]] | {{Z|SAD}} [[Don Budge]] | {{Z|SAD}} [[Don Budge]] |- | align=center | '''[[1937.]]''' | {{Z|AUS}} [[Vivian McGrath]] | {{Z|NJE}} [[Henner Henkel]] | {{Z|SAD}} [[Don Budge]] | {{Z|SAD}} [[Don Budge]] |- | align=center | '''[[1936.]]''' || {{Z|AUS}} [[Adrian Quist]] || {{Z|NJE}} [[Gottfried von Cramm]] || {{Z|AUS}} [[Fred Perry]] || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] |- | align=center | '''[[1935.]]''' || {{Z|AUS}} [[Jack Crawford]] || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] || {{Z|SAD}} [[Wilmer Allison]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1934.]]''' || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] || {{Z|NJE}} [[Gottfried von Cramm]] || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1933.]]''' || {{Z|AUS}} [[Jack Crawford]] || {{Z|AUS}} [[Jack Crawford]] || {{Z|AUS}} [[Jack Crawford]] || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] |- | align=center | '''[[1932.]]''' || {{Z|AUS}} [[Jack Crawford]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|SAD}} [[Ellsworth Vines]] || {{Z|SAD}} [[Ellsworth Vines]] |- | align=center | '''[[1931.]]''' || {{Z|AUS}} [[Jack Crawford]] || {{Z|FRA}} [[Jean Borotra]] || {{Z|SAD}} [[Sidney Wood]] || {{Z|SAD}} [[Ellsworth Vines]] |- | align=center | '''[[1930.]]''' || {{Z|AUS}} [[Edgar Moon]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] || {{Z|SAD}} [[John Doeg]] |- | align=center | '''[[1929.]]''' || {{Z|UK}} [[John Gregory]] || {{Z|FRA}} [[Jean Borotra]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1928.]]''' || {{Z|FRA}} [[Jean Borotra]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|FRA}} [[Rene Lacoste]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] |- | align=center | '''[[1927.]]''' || {{Z|AUS}} [[Gerald Patterson]] || {{Z|FRA}} [[Rene Lacoste]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|FRA}} [[Rene Lacoste]] |- | align=center | '''[[1926.]]''' || {{Z|AUS}} [[John Hawkes]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|FRA}} [[Jean Borotra]] || {{Z|FRA}} [[Rene Lacoste]] |- | align=center | '''[[1925.]]''' || {{Z|AUS}} [[James Anderson (pojedinačno muškarci)|James Anderson]] || {{Z|FRA}} [[Rene Lacoste]] || {{Z|FRA}} [[Rene Lacoste]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1924.]]''' || {{Z|AUS}} [[James Anderson]] || {{Z|FRA}} [[Jean Borotra]] || {{Z|FRA}} [[Jean Borotra]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1923.]]''' || {{Z|AUS}} [[Pat O'Hara Wood]] || {{Z|FRA}} [[François Blanchy]] || {{Z|SAD}} [[Bill Johnston]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1922.]]''' || {{Z|AUS}} [[James Anderson]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|AUS}} [[Gerald Patterson]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1921.]]''' || {{Z|AUS}} [[Rhys Gemmell]] || {{Z|FRA}} [[Jean Samazeuilh]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1920.]]''' || {{Z|AUS}} [[Pat O'Hara Wood]] || {{Z|FRA}} [[Andre Gobert]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1919.]]''' || {{Z|UK}} [[Algernon Kingscote]] || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|AUS}} [[Gerald Patterson]] || {{Z|SAD}} [[Bill Johnston]] |- | align=center | '''[[1918.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Lindley Murray]] |- | align=center | '''[[1917.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Lindley Murray]] |- | align=center | '''[[1916.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Richard Williams]] |- | align=center | '''[[1915.]]''' || {{Z|UK}} [[Francis Lowe]] || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Bill Johnston]] |- | align=center | '''[[1914.]]''' || {{Z|AUS}} [[Arthur O'Hara Wood]] || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|AUS}} [[Norman Brookes]] || {{Z|SAD}} [[Richard Williams]] |- | align=center | '''[[1913.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ernie Parker]] || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|AUS}} [[Tony Wilding]] || {{Z|SAD}} [[Maurice McLoughlin]] |- | align=center | '''[[1912.]]''' || {{Z|AUS}} [[James Parker]] || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|AUS}} [[Tony Wilding]] || {{Z|SAD}} [[Maurice McLoughlin]] |- | align=center | '''[[1911.]]''' || {{Z|AUS}} [[Norman Brookes]] || {{Z|FRA}} [[Andre Gobert]] || {{Z|AUS}} [[Tony Wilding]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1910.]]''' || {{Z|AUS}} [[Rodney Heath]] || {{Z|FRA}} [[Maurice Germot]] || {{Z|AUS}} [[Tony Wilding]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1909.]]''' || {{Z|AUS}} [[Tony Wilding]] || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|UK}} [[Arthur Gore]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1908.]]''' || {{Z|SAD}} [[Fred Alexander]] || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|UK}} [[Arthur Gore]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1907.]]''' || {{Z|AUS}} [[Horace Rice]] || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|AUS}} [[Norman Brookes]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1906.]]''' || {{Z|AUS}} [[Tony Wilding]] || {{Z|FRA}} [[Maurice Germot]] || {{Z|UK}} [[Laurie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[William Clothier]] |- | align=center | '''[[1905.]]''' || {{Z|AUS}} [[Rodney Heath]] || {{Z|FRA}} [[Maurice Germot]] || {{Z|UK}} [[Laurie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Beals Wright]] |- | align=center | '''[[1904.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|UK}} [[Laurie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Holcombe Ward]] |- | align=center | '''[[1903.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|UK}} [[Laurie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Hugh Doherty]] |- | align=center | '''[[1902.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Michel Vacherot]] || {{Z|UK}} [[Laurie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1901.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[André Vacherot]] || {{Z|UK}} [[Arthur Gore]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1900.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Paul Aymé]] || {{Z|UK}} [[Reggie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Malcolm Whitman]] |- | align=center | '''[[1899.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Paul Aymé]] || {{Z|UK}} [[Reggie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Malcolm Whitman]] |- | align=center | '''[[1898.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Paul Aymé]] || {{Z|UK}} [[Reggie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Malcolm Whitman]] |- | align=center | '''[[1897.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Paul Aymé]] || {{Z|UK}} [[Reggie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Robert Wrenn]] |- | align=center | '''[[1896.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[André Vacherot]] || {{Z|UK}} [[Harold Mahoney]] || {{Z|SAD}} [[Robert Wrenn]] |- | align=center | '''[[1895.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[André Vacherot]] || {{Z|UK}} [[Wilfred Baddeley]] || {{Z|SAD}} [[Fred Hovey]] |- | align=center | '''[[1894.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[André Vacherot]] || {{Z|UK}} [[Joshua Pim]] || {{Z|SAD}} [[Robert Wrenn]] |- | align=center | '''[[1893.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Laurent Riboulet]] || {{Z|UK}} [[Joshua Pim]] || {{Z|SAD}} [[Robert Wrenn]] |- | align=center | '''[[1892.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Claude Anet]] || {{Z|UK}} [[Wilfred Baddeley]] || {{Z|SAD}} [[Oliver Campbell]] |- | align=center | '''[[1891.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[H. Briggs]] || {{Z|UK}} [[Wilfred Baddeley]] || {{Z|SAD}} [[Oliver Campbell]] |- | align=center | '''[[1890.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Willoughby Hamilton]] || {{Z|SAD}} [[Oliver Campbell]] |- | align=center | '''[[1889.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Henry Slocum]] |- | align=center | '''[[1888.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Ernest Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Henry Slocum]] |- | align=center | '''[[1887.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Herbert Lawford]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1886.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1885.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1884.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1883.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1882.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1881.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1880.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[John Hartley]] || align=center| <small>nije održano</small> |- | align=center | '''[[1879.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[John Hartley]] || align=center| <small>nije održano</small> |- | align=center | '''[[1878.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Frank Hadow]] || align=center| <small>nije održano</small> |- | align=center | '''[[1877.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Spencer Gore]] || align=center| <small>nije održano</small> |} [[Kategorija:Međunarodna teniska natjecanja]] 24ldrrg7nvci3lsdfjfcgcys9jk6hsu 7631731 7631727 2026-11-06T22:59:03Z Divna Jaksic 974 {{Glavni|Grand Slam}} 7631731 wikitext text/x-wiki <!--Preuzeto za njemačke wiki--> {{Glavni|Grand Slam}} Popis pobjednika u pojedinačnoj konkurenciji na [[Grand Slam]] turnirima: {| class="sortable wikitable" |- bgcolor="#efefef"Roger Federer Schweiz ! Godina !! [[Australian Open]] !! [[French Open]] !! [[Wimbledon]] !! [[US Open]] |- |align=center | '''[[2026.]]''' ||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] ||{{Z|NJE}} [[Alexander Zverev]] || {{Z|ITA}} [[Jannik Sinner]]||{{Z|NJE}} [[Alexander Zverev]] |- |align=center | '''[[2025.]]''' ||{{Z|ITA}} [[Jannik Sinner]] ||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{Z|ITA}} [[Jannik Sinner]]||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |- |align=center | '''[[2024.]]''' ||{{Z|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] ||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]]|| {{Z|ITA}} [[Jannik Sinner]] |- |align=center | '''[[2023.]]''' ||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] ||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] |- |align=center | '''[[2022.]]''' ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]]|| {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{Z|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |- |align=center | '''[[2021.]]''' || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]]|| {{Z|RUS}} [[Daniil Medvedev]] |- | align=center | '''[[2020.]]''' ||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]]|| align=center | <small>nije održano</small> ||{{Z|AUT}} [[Dominic Thiem]] |- | align=center | '''[[2019.]]''' ||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]]|| {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]]||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |- | align=center | '''[[2018.]]''' ||{{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]]|| {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]]||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] |- | align=center | '''[[2017.]]''' ||{{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]]|| {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]]|| {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |- | align=center | '''[[2016.]]''' ||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]]|| {{Z|UK}} [[Andy Murray]] ||{{Z|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[2015.]]''' || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{Z|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]][[?|<nowiki/>]]|| {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] |- | align=center | '''[[2014.]]''' ||{{Z|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|HRV}} '''[[Marin Čilić]]''' |- | align=center | '''[[2013.]]''' || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|UK}} [[Andy Murray]] ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |- | align=center | '''[[2012.]]''' || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|UK}} [[Andy Murray]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center | '''[[2011.]]''' || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center | '''[[2010.]]''' || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |- | align=center | '''[[2009.]]''' || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] |- | align=center | '''[[2008.]]''' || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] |- | align=center | '''[[2007.]]''' || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[2006.]]''' || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] |- | align=center | '''[[2005.]]''' || {{Z|RUS}} [[Marat Safin]] || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[2004.]]''' || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ARG}} [[Gaston Gaudio]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] |- | align=center | '''[[2003.]]''' || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || {{Z|ŠPA}} [[Juan Carlos Ferrero]] || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|SAD}} [[Andy Roddick]] |- | align=center | '''[[2002.]]''' || {{Z|ŠVE}} [[Thomas Johansson]] || {{Z|ŠPA}} [[Albert Costa]] || {{Z|AUS}} [[Lleyton Hewitt]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] |- | align=center | '''[[2001.]]''' || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || {{Z|BRA}} [[Gustavo Kuerten]] || {{Z|HRV}} '''[[Goran Ivanišević]]''' || {{Z|AUS}} [[Lleyton Hewitt]] |- | align=center | '''[[2000.]]''' || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || {{Z|BRA}} [[Gustavo Kuerten]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|RUS}} [[Marat Safin]] |- | align=center | '''[[1999.]]''' || {{Z|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] |- | align=center | '''[[1998.]]''' || {{Z|ČEŠ}} [[Petr Korda]] || {{Z|ŠPA}} [[Carlos Moya]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|AUS}} [[Patrick Rafter]] |- | align=center | '''[[1997.]]''' || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|BRA}} [[Gustavo Kuerten]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|AUS}} [[Patrick Rafter]] |- | align=center | '''[[1996.]]''' || {{Z|NJE}} [[Boris Becker]] || {{Z|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] || {{Z|NIZ}} [[Richard Krajicek]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] |- | align=center | '''[[1995.]]''' || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || {{Z|AUT}} [[Thomas Muster]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] |- | align=center | '''[[1994.]]''' || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|ŠPA}} [[Sergi Bruguera]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] |- | align=center | '''[[1993.]]''' || {{Z|SAD}} [[Jim Courier]] || {{Z|ŠPA}} [[Sergi Bruguera]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] |- | align=center | '''[[1992.]]''' || {{Z|SAD}} [[Jim Courier]] || {{Z|SAD}} [[Jim Courier]] || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || {{Z|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] |- | align=center | '''[[1991.]]''' || {{Z|NJE}} [[Boris Becker]] || {{Z|SAD}} [[Jim Courier]] || {{Z|NJE}} [[Michael Stich]] || {{Z|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] |- | align=center | '''[[1990.]]''' || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] || {{Z|EKV}} [[Andrés Gómez]] || {{Z|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] |- | align=center | '''[[1989.]]''' || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] || {{Z|SAD}} [[Michael Chang]] || {{Z|NJE}} [[Boris Becker]] || {{Z|NJE}} [[Boris Becker]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1988.]]''' || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || {{Z|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] |- | align=center | '''[[1987.]]''' || {{Z|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] || {{Z|AUS}} [[Pat Cash]] || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] |- | align=center | '''[[1986.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] || {{Z|NJE}} [[Boris Becker]] || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] |- | align=center | '''[[1985.]]''' || {{Z|ŠVE}}[[Stefan Edberg]] || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || {{Z|NJE}} [[Boris Becker]] || {{Z|ČEH}} [[Ivan Lendl]] |- | align=center | '''[[1984.]]''' || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || {{Z|ČEH}}[[Ivan Lendl]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] |- | align=center | '''[[1983.]]''' || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || {{Z|FRA}} [[Yannick Noah]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] |- | align=center | '''[[1982.]]''' || {{Z|JAR}} [[Johan Kriek]] || {{Z|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] |- | align=center | '''[[1981.]]''' || {{Z|JAR}} [[Johan Kriek]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] |- | align=center | '''[[1980.]]''' || {{Z|SAD}} [[Brian Teacher]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] |- | align=center | '''[[1979.]]''' || {{Z|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] |- | align=center | '''[[1978.]]''' || {{Z|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] |- | align=center | '''[[1977.]]''' || (sij.) {{Z|SAD}} [[Roscoe Tanner]] || {{Z|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|ARG}} [[Guillermo Vilas]] |- | align=center | '''[[1977.]]''' || (pros.) {{Z|SAD}} [[Vitas Gerulaitis]] || || || |- | align=center | '''[[1976.]]''' || {{Z|AUS}} [[Mark Edmondson]] || {{Z|ITA}} [[Adriano Panatta]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] |- | align=center | '''[[1975.]]''' || {{Z|AUS}} [[John Newcombe]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[Arthur Ashe]] || {{Z|ŠPA}} [[Manuel Orantes]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1974.]]''' || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] || {{Z|ŠVE}} [[Björn Borg]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] || {{Z|SAD}} [[Jimmy Connors]] |- | align=center | '''[[1973.]]''' || {{Z|AUS}} [[John Newcombe]] || {{Z|RUM}} [[Ilie Năstase]] || {{Z|ČEH}} [[Jan Kodes]] || {{Z|AUS}} [[John Newcombe]] |- | align=center | '''[[1972.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] || {{Z|ŠPA}} [[Andrés Gimeno]] || {{Z|SAD}} [[Stan Smith]] || {{Z|RUM}} [[Ilie Năstase]] |- | align=center | '''[[1971.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] || {{Z|ČEH}} [[Jan Kodes]] || {{Z|AUS}} [[John Newcombe]] || {{Z|SAD}} [[Stan Smith]] |- | align=center | '''[[1970.]]''' || {{Z|SAD}} [[Arthur Ashe]] || {{Z|ČEH}} [[Jan Kodes]] || {{Z|AUS}} [[John Newcombe]] || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] |- bgcolor=gold | align=center | '''[[1969.]]''' || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] |- | align=center | '''[[1968.]]''' || {{Z|AUS}} [[Bill Bowrey]] || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|SAD}} [[Arthur Ashe]] |- bgcolor="ffffff" ! colspan = "5" bgcolor = "#ffffff" align = "center" | |- | align=center | '''[[1967.]]''' || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|AUS}} [[John Newcombe]] || {{Z|AUS}}[[John Newcombe]] |- | align=center | '''[[1966.]]''' || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|AUS}} [[Tony Roche]] || {{Z|ŠPA}} [[Manuel Santana]] || {{Z|AUS}} [[Fred Stolle]] |- | align=center | '''[[1965.]]''' || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|AUS}} [[Fred Stolle]] || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|ŠPA}} [[Manuel Santana]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1964.]]''' || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|ŠPA}} [[Manuel Santana]] || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] |- | align=center | '''[[1963.]]''' || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|SAD}} [[Chuck McKinley]] || {{Z|MEX}} [[Rafael Osuna]] |- bgcolor=align=center| <small>nije održano</small> |- bgcolor=gold | align=center | '''[[1962.]]''' || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] |- | align=center | '''[[1961.]]''' || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] || {{Z|ŠPA}} [[Manuel Santana]] || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|AUS}} [[Roy Emerson]] |- | align=center | '''[[1960.]]''' || {{Z|AUS}} [[Rod Laver]] || {{Z|ITA}} [[Nicola Pietrangeli]] || {{Z|AUS}} [[Neale Fraser]] || {{Z|AUS}} [[Neale Fraser]] |- | align=center | '''[[1959.]]''' || {{Z|SAD}} [[Alex Olmedo]] || {{Z|ITA}} [[Nicola Pietrangeli]] || {{Z|SAD}} [[Alex Olmedo]] || {{Z|AUS}} [[Neale Fraser]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1958.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ashley Cooper]] || {{Z|AUS}} [[Mervyn Rose]] || {{Z|AUS}} [[Ashley Cooper]] || {{Z|AUS}} [[Ashley Cooper]] |- | align=center | '''[[1957.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ashley Cooper]] || {{Z|ŠVE}} [[Sven Davidson]] || {{Z|AUS}} [[Lew Hoad]] || {{Z|AUS}} [[Malcolm Anderson]] |- | align=center | '''[[1956.]]''' || {{Z|AUS}} [[Lew Hoad]] || {{Z|AUS}} [[Lew Hoad]] || {{Z|AUS}} [[Lew Hoad]] || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1955.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] || {{Z|SAD}} [[Tony Trabert]] || {{Z|SAD}} [[Tony Trabert]] || {{Z|SAD}} [[Tony Trabert]] |- | align=center | '''[[1954.]]''' || {{Z|AUS}} [[Mervyn Rose]] || {{Z|SAD}} [[Tony Trabert]] || {{Z|ČEH}} [[Jaroslav Drobny]] || {{Z|SAD}} [[Vic Seixas]] |- | align=center | '''[[1953.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] || {{Z|SAD}} [[Vic Seixas]] || {{Z|SAD}} [[Tony Trabert]] |- | align=center | '''[[1952.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ken McGregor]] || {{Z|ČEH}} [[Jaroslav Drobný]] || {{Z|AUS}} [[Frank Sedgman]] || {{Z|AUS}} [[Frank Sedgman]] |- | align=center | '''[[1951.]]''' || {{Z|SAD}} [[Dick Savitt]] || {{Z|ČEH}} [[Jaroslav Drobný]] || {{Z|SAD}} [[Dick Savitt]] || {{Z|AUS}} [[Frank Sedgman]] |- | align=center | '''[[1950.]]''' || {{Z|AUS}} [[Frank Sedgman]] || {{Z|SAD}} [[Budge Patty]] || {{Z|SAD}} [[Budge Patty]] || {{Z|SAD}} [[Arthur Larsen]] |- | align=center | '''[[1949.]]''' || {{Z|AUS}} [[Frank Sedgman]] || {{Z|SAD}} [[Frank Parker]] || {{Z|SAD}} [[Ted Schroeder]] || {{Z|SAD}} [[Pancho Gonzales]] |- | align=center | '''[[1948.]]''' || {{Z|AUS}} [[Adrian Quist]] || {{Z|SAD}} [[Frank Parker]] || {{Z|SAD}} [[Bob Falkenburg]] || {{Z|SAD}} [[Pancho Gonzales]] |- | align=center | '''[[1947.]]''' || {{Z|AUS}} [[Dinny Pails]] || {{Z|MAĐ}} [[József Asbóth]] || {{Z|SAD}} [[Jack Kramer]] || {{Z|SAD}} [[Jack Kramer]] |- | align=center | '''[[1946.]]''' || {{Z|AUS}} [[John Bromwich]] || {{Z|FRA}} [[Marcel Bernard]] || {{Z|FRA}} [[Yvon Petra]] || {{Z|SAD}} [[Jack Kramer]] |- | align=center | '''[[1945.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Frank Parker]] |- | align=center | '''[[1944.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Frank Parker]] |- | align=center | '''[[1943.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Joseph Hunt]] |- | align=center | '''[[1942.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Ted Schroeder]] |- | align=center | '''[[1941.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Robert Riggs]] |- | align=center | '''[[1940.]]''' || {{Z|AUS}} [[Adrian Quist]] || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Donald McNeill]] |- | align=center | '''[[1939.]]''' | {{Z|AUS}} [[John Bromwich]] | {{Z|SAD}} [[Donald McNeill]] | {{Z|SAD}} [[Bobby Riggs]] | {{Z|SAD}} [[Bobby Riggs]] |- bgcolor=gold | align=center | '''[[1938.]]''' | {{Z|SAD}} [[Don Budge]] | {{Z|SAD}} [[Don Budge]] | {{Z|SAD}} [[Don Budge]] | {{Z|SAD}} [[Don Budge]] |- | align=center | '''[[1937.]]''' | {{Z|AUS}} [[Vivian McGrath]] | {{Z|NJE}} [[Henner Henkel]] | {{Z|SAD}} [[Don Budge]] | {{Z|SAD}} [[Don Budge]] |- | align=center | '''[[1936.]]''' || {{Z|AUS}} [[Adrian Quist]] || {{Z|NJE}} [[Gottfried von Cramm]] || {{Z|AUS}} [[Fred Perry]] || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] |- | align=center | '''[[1935.]]''' || {{Z|AUS}} [[Jack Crawford]] || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] || {{Z|SAD}} [[Wilmer Allison]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1934.]]''' || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] || {{Z|NJE}} [[Gottfried von Cramm]] || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] |- | bgcolor="ffffcc" align=center |'''[[1933.]]''' || {{Z|AUS}} [[Jack Crawford]] || {{Z|AUS}} [[Jack Crawford]] || {{Z|AUS}} [[Jack Crawford]] || {{Z|UK}} [[Fred Perry]] |- | align=center | '''[[1932.]]''' || {{Z|AUS}} [[Jack Crawford]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|SAD}} [[Ellsworth Vines]] || {{Z|SAD}} [[Ellsworth Vines]] |- | align=center | '''[[1931.]]''' || {{Z|AUS}} [[Jack Crawford]] || {{Z|FRA}} [[Jean Borotra]] || {{Z|SAD}} [[Sidney Wood]] || {{Z|SAD}} [[Ellsworth Vines]] |- | align=center | '''[[1930.]]''' || {{Z|AUS}} [[Edgar Moon]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] || {{Z|SAD}} [[John Doeg]] |- | align=center | '''[[1929.]]''' || {{Z|UK}} [[John Gregory]] || {{Z|FRA}} [[Jean Borotra]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1928.]]''' || {{Z|FRA}} [[Jean Borotra]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|FRA}} [[Rene Lacoste]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] |- | align=center | '''[[1927.]]''' || {{Z|AUS}} [[Gerald Patterson]] || {{Z|FRA}} [[Rene Lacoste]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|FRA}} [[Rene Lacoste]] |- | align=center | '''[[1926.]]''' || {{Z|AUS}} [[John Hawkes]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|FRA}} [[Jean Borotra]] || {{Z|FRA}} [[Rene Lacoste]] |- | align=center | '''[[1925.]]''' || {{Z|AUS}} [[James Anderson (pojedinačno muškarci)|James Anderson]] || {{Z|FRA}} [[Rene Lacoste]] || {{Z|FRA}} [[Rene Lacoste]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1924.]]''' || {{Z|AUS}} [[James Anderson]] || {{Z|FRA}} [[Jean Borotra]] || {{Z|FRA}} [[Jean Borotra]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1923.]]''' || {{Z|AUS}} [[Pat O'Hara Wood]] || {{Z|FRA}} [[François Blanchy]] || {{Z|SAD}} [[Bill Johnston]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1922.]]''' || {{Z|AUS}} [[James Anderson]] || {{Z|FRA}} [[Henri Cochet]] || {{Z|AUS}} [[Gerald Patterson]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1921.]]''' || {{Z|AUS}} [[Rhys Gemmell]] || {{Z|FRA}} [[Jean Samazeuilh]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1920.]]''' || {{Z|AUS}} [[Pat O'Hara Wood]] || {{Z|FRA}} [[Andre Gobert]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] || {{Z|SAD}} [[Bill Tilden]] |- | align=center | '''[[1919.]]''' || {{Z|UK}} [[Algernon Kingscote]] || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|AUS}} [[Gerald Patterson]] || {{Z|SAD}} [[Bill Johnston]] |- | align=center | '''[[1918.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Lindley Murray]] |- | align=center | '''[[1917.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Lindley Murray]] |- | align=center | '''[[1916.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Richard Williams]] |- | align=center | '''[[1915.]]''' || {{Z|UK}} [[Francis Lowe]] || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|SAD}} [[Bill Johnston]] |- | align=center | '''[[1914.]]''' || {{Z|AUS}} [[Arthur O'Hara Wood]] || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|AUS}} [[Norman Brookes]] || {{Z|SAD}} [[Richard Williams]] |- | align=center | '''[[1913.]]''' || {{Z|AUS}} [[Ernie Parker]] || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|AUS}} [[Tony Wilding]] || {{Z|SAD}} [[Maurice McLoughlin]] |- | align=center | '''[[1912.]]''' || {{Z|AUS}} [[James Parker]] || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|AUS}} [[Tony Wilding]] || {{Z|SAD}} [[Maurice McLoughlin]] |- | align=center | '''[[1911.]]''' || {{Z|AUS}} [[Norman Brookes]] || {{Z|FRA}} [[Andre Gobert]] || {{Z|AUS}} [[Tony Wilding]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1910.]]''' || {{Z|AUS}} [[Rodney Heath]] || {{Z|FRA}} [[Maurice Germot]] || {{Z|AUS}} [[Tony Wilding]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1909.]]''' || {{Z|AUS}} [[Tony Wilding]] || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|UK}} [[Arthur Gore]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1908.]]''' || {{Z|SAD}} [[Fred Alexander]] || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|UK}} [[Arthur Gore]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1907.]]''' || {{Z|AUS}} [[Horace Rice]] || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|AUS}} [[Norman Brookes]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1906.]]''' || {{Z|AUS}} [[Tony Wilding]] || {{Z|FRA}} [[Maurice Germot]] || {{Z|UK}} [[Laurie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[William Clothier]] |- | align=center | '''[[1905.]]''' || {{Z|AUS}} [[Rodney Heath]] || {{Z|FRA}} [[Maurice Germot]] || {{Z|UK}} [[Laurie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Beals Wright]] |- | align=center | '''[[1904.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|UK}} [[Laurie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Holcombe Ward]] |- | align=center | '''[[1903.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Max Decugis]] || {{Z|UK}} [[Laurie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Hugh Doherty]] |- | align=center | '''[[1902.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Michel Vacherot]] || {{Z|UK}} [[Laurie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1901.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[André Vacherot]] || {{Z|UK}} [[Arthur Gore]] || {{Z|SAD}} [[William Larned]] |- | align=center | '''[[1900.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Paul Aymé]] || {{Z|UK}} [[Reggie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Malcolm Whitman]] |- | align=center | '''[[1899.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Paul Aymé]] || {{Z|UK}} [[Reggie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Malcolm Whitman]] |- | align=center | '''[[1898.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Paul Aymé]] || {{Z|UK}} [[Reggie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Malcolm Whitman]] |- | align=center | '''[[1897.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Paul Aymé]] || {{Z|UK}} [[Reggie Doherty]] || {{Z|SAD}} [[Robert Wrenn]] |- | align=center | '''[[1896.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[André Vacherot]] || {{Z|UK}} [[Harold Mahoney]] || {{Z|SAD}} [[Robert Wrenn]] |- | align=center | '''[[1895.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[André Vacherot]] || {{Z|UK}} [[Wilfred Baddeley]] || {{Z|SAD}} [[Fred Hovey]] |- | align=center | '''[[1894.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[André Vacherot]] || {{Z|UK}} [[Joshua Pim]] || {{Z|SAD}} [[Robert Wrenn]] |- | align=center | '''[[1893.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Laurent Riboulet]] || {{Z|UK}} [[Joshua Pim]] || {{Z|SAD}} [[Robert Wrenn]] |- | align=center | '''[[1892.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|FRA}} [[Claude Anet]] || {{Z|UK}} [[Wilfred Baddeley]] || {{Z|SAD}} [[Oliver Campbell]] |- | align=center | '''[[1891.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[H. Briggs]] || {{Z|UK}} [[Wilfred Baddeley]] || {{Z|SAD}} [[Oliver Campbell]] |- | align=center | '''[[1890.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Willoughby Hamilton]] || {{Z|SAD}} [[Oliver Campbell]] |- | align=center | '''[[1889.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Henry Slocum]] |- | align=center | '''[[1888.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Ernest Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Henry Slocum]] |- | align=center | '''[[1887.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Herbert Lawford]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1886.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1885.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1884.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1883.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1882.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1881.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[William Renshaw]] || {{Z|SAD}} [[Richard Sears]] |- | align=center | '''[[1880.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[John Hartley]] || align=center| <small>nije održano</small> |- | align=center | '''[[1879.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[John Hartley]] || align=center| <small>nije održano</small> |- | align=center | '''[[1878.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Frank Hadow]] || align=center| <small>nije održano</small> |- | align=center | '''[[1877.]]''' || align=center| <small>nije održano</small> || align=center| <small>nije održano</small> || {{Z|UK}} [[Spencer Gore]] || align=center| <small>nije održano</small> |} [[Kategorija:Međunarodna teniska natjecanja]] q8gwqw2ajzvromdvijqeb9gmrxzootj 0 122017 7631835 7624585 2026-11-07T07:36:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631835 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2009.}} {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Perzepolis |slika = |godina = [[1979.]] |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = (i), (iii) i (iv) |ugroženost = ne |dossier = 114 |država = {{Z|IRN}} |karta = Iran |karta-oznaka = Perzepolis |oznaka-položaj = bottom |koordinate = {{coord|29|56|04|N|52|53|29|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Perzepolisa u Iranu }} [[Datoteka:Persepolis T Chipiez.jpg|mini|300px|Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''']] '''Perzepolis''' ([[perzijski|staroperz.]] ''Parsa'', [[perzijski|perz.]] تخت جمشید/پارسه; ''Taht-e Džamšid'' ili ''Tahsti Džamšid''; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] u doba [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Nalazi se sjeveroistočno od modernog grada [[Marvdasht]]a u provinciji [[Fars]] u [[Iran]]u. Najraniji ostaci Perzepolisa datiraju iz [[515. pr. Kr.]], odnosno iz doba vladavine [[Darije I. Veliki|Darija I. Velikog]] koji je dao izgraditi grad.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranchamber.com/history/persepolis/persepolis1.php |title=Parse or Persepolis, IranChamber.com |access-date=11. svibnja 2009. |archive-date=5. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605090521/http://www.iranchamber.com/history/persepolis/persepolis1.php |url-status=dead }}</ref> Kompleks Perzepolisa nalazi se na uzvišenoj terasi, a sastoji se od nekoliko kraljevskih palača, riznice i popratnih građevina, te dvije goleme ceremonijalne dvorane; „dvorane od stotinu stupova“ i [[Apadana|apadane]], koja je mogla primiti 10.000 ljudi. Kolosalna apadana i dvostruka monumentalna stubišta ukrašena reljefima najprepoznatljiviji su elementi perzijske arhitekture iz tog doba. Godine [[1979.]] Perzepolis je uvršten na popis [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a prema I., III. i IV. kategoriji. == Etimologija == Starim [[Perzija]]ncima grad je bio poznat kao ''Parsa'', što znači „Grad Perzijanaca“. Naziv ''Perzepolis'' [[grčki|grčka]] je inačica (Πέρσης πόλις) staroperzijskog imena, a znači ''Perses polis'' odnosno „Perzijski grad“. Ruševine su bile poznate [[Sasanidi]]ma pod nazivom „st stwny“ (''sto stupova''), a od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] „Čehel minar“ (''četrdeset stupova''). Prema modernom perzijskom jeziku, poznat je kao ''Parseh'' ili ''Taht-e Džamšid'' („Džamšidov tron“), što vuče podrijetlo od mitološkog junaka [[Džamšid]]a. == Povijest == [[Datoteka:Map achaemenid empire en.png|350px|desno|mini|Zemljovid [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] s označenim Perzepolisom i [[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]]]] [[Datoteka:Darius.jpg|mini|200px|desno|[[Darije I. Veliki]], osnivač '''Perzepolisa''']] Prvi glavni grad [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] iz dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]] bio je [[Pasargad]]. Oko [[512. pr. Kr.]] kralj [[Darije Veliki]] započeo je izgradnju masivnog kompleksa palača Perzepolis, koji su kasnije nadograđivali njegov sin [[Kserkso I.]], odnosno unuk [[Artakserkso I.]] Iako su administrativni centri Perzijskog Carstva u to vrijeme bili [[Suza (Iran)|Suza]], [[Babilon]] i [[Ekbatana]], Perzepolis je imao ceremonijalnu ulogu glavnog grada u kojem se slavila perzijska Nova godina. Budući da je sagrađen u [[Planine|planinskom]] krajoliku, Perzepolis nije bio previše ugodan za stalno prebivalište, pa je korišten uglavnom u [[proljeće]]. Godine [[330. pr. Kr.]] u vrijeme [[Azija|azijskih]] osvajanja [[Aleksandar Makedonski]] osvaja i pljačka grad, nakon čega u Kserksovoj palači izbija [[požar]] koji uništava većinu kompleksa, što povjesničari uglavnom pripisuju osveti [[Stara Grčka|Grka]] iz makedonske vojske za perzijsko rušenje [[Atena (polis)|Atene]] u doba [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Od [[316. pr. Kr.]] Perzepolis i dalje ima ulogu [[Glavni grad|glavnog grada]], u okviru novih [[Helenizam|helenističkih]] kraljevstva nastalih nakon Aleksandrove smrti. Od doba dinastije [[Seleukidi|Seleukida]] značaj grada opada, no u [[3. stoljeće|3. stoljeću]] obližnji grad [[Istahr]] postaje središtem [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]]. === Gradnja === Nakon što je nastavio [[Kir Veliki|Kirovu]] gradnju [[Pasargad]]a i uređivanje [[Suza (Iran)|Suze]], [[Darije Veliki]] odlučio se za gradnju novog [[Glavni grad|glavnog grada]], što se često tumači kao pokušaj da se Perzepolis vezuje uz njegovo ime, isto kao što se Pasargad vezivao uz ime [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Novi grad trebao je imati političku i ceremonijalnu važnost, pa su u okolici grada pronađeni brojni zapisi koji navode legitimnost vladavine Darija Velikog, koji je došao na vlast zbacivši uzurpatora [[Smerdis]]a koji se predstavljao kao brat [[Kambiz II.|Kambiza II.]] Monumentalna [[palača]] građena je po uzoru na Kirovu palaču u [[Pasargad]]u, kao i okolni vrtovi kompleksa. [[Babilonija|Babilonski]] zapisi navode kako je Pasargad bio vrlo aktivno urbano i gusto naseljeno središte Perzijskog Carstva, koje je imalo odlične trgovačke odnose s babilonskim gradovima.<ref>Pierre Briant, str. 99.</ref> Povjesničar Pierre Briant tvrdi kako je prilikom gradnje Perzepolisa obustavljena sva gradnja u [[Pasargad]]u i [[Suza (Iran)|Suzi]], jer su sva sredstva bila mobilizirana za gradnju nove metropole. Navodi i kako je novi glavni grad trebao simbolizirati „ponovno rođenje Perzijskog Carstva“.<ref name="#1">Pierre Briant, str. 182.</ref> Darije je za lokaciju kompleksa izgrabrao uvišenje doline na jugozapadnoj padini planine [[Kuh-e Rahmat]], koja od tada postaje simbolom [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]]. Darije je podigao vlastitu palaču (''tačaru''), apadanu, riznicu, te [[Fortifikacija|gradske zidine]], no teško je utvrditi kada je pojedina građevina bila završena. Jedan od dokaza koji može poslužiti za kronologiju gradnje je zapis iz [[509. pr. Kr.]] koji spominje izgradnju gradskih zidina. Gradnju pojedinih objekata završili su njegovi nasljednici.<ref>Pierre Briant, str. 181.</ref> Primjerice, njegov sin [[Kserkso I.]] dodao je na sjever kompleksa ''Vrata svih naroda'', vlastitu palaču ''hadiš'', a možda čak i tripilon. Kserksov sin [[Artakserkso I.]] [[460. pr. Kr.]] dodaje i garnizon, vlastitu palaču, te završava „dvoranu od stotinu stupova“.<ref>Pierre Briant, str. 590.</ref> Neki objekti ostali su nezavršeni, poput procesijskog puta i „nezavršenih vrata“ na sjeveru kompleksa, a pripisuju se uglavnom [[Artakserkso III.|Artakserksu III.]]<ref name="#2">Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 71.</ref> Kasnije su u stijene sjeveroistočne planine urezane dvije kraljevske grobnice, te jedna nezavršena koja se pripisuje [[Darije III.|Dariju III.]] Za razliku od mnogih drugih monumentalnih građevina [[Antika|antičkog doba]] poput [[Partenon]]a u [[Stara Grčka|Grčkoj]] ili [[Kolosej]]a u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], Perzepolis nisu gradili [[Robovlasništvo|robovi]] već (vjerojatno [[darik]]om) plaćeni radnici iz svih zemalja carstva; [[Babilonija|Babilonije]], [[Karija|Karije]], [[Jonija|Jonije]], [[Asirija|Asirije]], [[Drevni Egipat|Egipta]], itd.<ref name="GC">Georges Cameron, „Pločice iz riznice u Perzepolisu“ (Persepolis Treasury Tablets), Izdanja Orijentalnog instituta, Chicago (1948.)</ref> Razdoblja gradnje dijele se na pet perioda<ref name="MPJLLC">Marco Prins & Jona Lendering, [http://www.livius.org/a/iran/persepolis/persepolis.html''Persepolis''], Livius.org (pristupano 11. svibnja 2009.)</ref>: ;'''1. [[Darije Veliki|Darijev]] period''' ([[518. pr. Kr.|518.]] – [[490. pr. Kr.]]): * Terasa kompleksa * Apadana (dvorana za prijem) * Riznica * Gradske zidine ;'''2. [[Darije Veliki|Darijev]] i [[Kserkso I.|Kserksov]] period''' ([[490. pr. Kr.|490.]] – [[486. pr. Kr.]]): * Tačara (Darijeva palača) * Monumentalno (istočno) stubište * Vrata svih naroda * Sjeverno stubište ;'''3. [[Kserkso I.|Kserksov]] period''' ([[486. pr. Kr.|486.]] – [[465. pr. Kr.]]): * Hadiš (Kserksova palača) * „Harem“ * Tripilon * „Palača D“ ;'''4. Period [[Artakserkso I.|Artakserksa I.]]''' ([[465. pr. Kr.|465.]] – [[424. pr. Kr.]]): * „Dvorana od stotinu stupova“ * Artakserksova palača * Garnizon ;'''5. Period [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]], [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] i [[Darije III.|Darija III.]]''' ([[424. pr. Kr.|424.]] – [[330. pr. Kr.]]): * Grob Artakserksa II. * Palača Artakserksa III. * „Dvorana od 32 stupa“ * Grob Artakserksa III. * Procesijski put * Nedovršena vrata * Nedovršena grobnica === Uništenje === [[Datoteka:AlexanderTheGreat_Bust.jpg|mini|desno|[[Aleksandar Makedonski]], koji je uništio Perzepolis]] [[Zemljopis Irana|Zemljopisno]] zaštićen u središtu [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], Perzepolis kao kompleks nije imao solidnu obranu. Osim toga, u podnožje planine Kuh-e Ramat predstavlja slabu točku jer na istoku postoji blagi pad koji ne pogoduje obrani, pa je ta strana bila zaštićena bedemima i kulama.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 12.</ref> Uništenje Perzepolisa [[330. pr. Kr.]]<ref name="#3">Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 23.</ref> uglavnom se pripisuje [[Aleksandar Makedonski|Aleksandru Makedonskom]], što u svojim djelima spominju [[Antika|antički]] povjesničari [[Plutarh]], [[Diodor sa Sicilije]] i [[Kvint Kurcije Ruf]].<ref name="#4">{{Citiranje weba |url=http://bcs.fltr.ucl.ac.be/Curtius/CurtiusV.html |title=Quinte-Curce, Histoires, Livre V |access-date=11. svibnja 2009. |archive-date=25. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090125105046/http://bcs.fltr.ucl.ac.be/Curtius/CurtiusV.html |url-status=dead }}</ref> Neki [[Arheologija|arheološki]] nalazi potkrepljuju njihove navode, no njihova verzija uništenja grada se ponekad osporava od strane nekih modernih [[povjesničar]]a. Razlozi uništenja Perzepolisa su i dalje predmet povijesne rasprave. [[Antika|Antički]] povjesničari tvrde kako je Aleksandar spalio Perzepolis za vrijeme pijanstva, navodno je na nagovor jedne [[Grčka|grčke]] hetere (prostitutke) bacio baklju u [[Kserkso]]vu palaču (hadiš), kako bi udovoljio svojim grčkim saveznicima osvetu za Kserksovo spaljivanje [[Atena (polis)|Atene]] u doba [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Ovoj priči idu u prilog [[Arheologija|arheološki]] dokazi prema kojima su Kserksova palača i obližnji tripilon više oštećeni od ostatka kompleksa.<ref name="#5">Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 73.</ref> Moderni povjesničari spaljivanje Perzepolisa pripisuju Aleksandrovoj želji da na simboličan način pokaže kraj [[Perzija|perzijske]] dominacije [[Bliski istok|regijom]].<ref>[http://www.mediterranee-antique.info/Duruy/Grecs/HG_32.htm#_edn1 I. Alexandre et Aristote ; destruction de Thèbes (333), Mediterranee-Antique.info]</ref> Drevni spisi iz doba [[Helenizam|helenističkog doba]] navode kako se [[Aleksandar Makedonski]] kasnije jako kajao zbog uništenja Perzepolisa, koje je smatrao lošim političkim primjerom.<ref>Pierre Briant, str. 871.</ref> === Ostava === Perzepolis su poslije helenističkog doba [[Seleukidi|Seleukidske dinastije]] nastavile koristiti [[iran]]ske dinastije poput [[Partsko Carstvo|Parta]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanida]], koje su ga smatrale simbolom perzijske kulture i moći. Prema perzijskim zapisima iz doba [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog carstva]], kralj [[Hormizd I.]] je u Perzepolisu priređivao svečane gozbe, što upućuje kako je kompleks korišten stoljećima nakon makedonskih osvajanja. Također, arhitektura Perzepolisa je snažno utjecala na [[Sasanidi|sasanidsku]] arhitekturu što je vidljivo na palači u [[Firuzabad]]u. Dvorana za audijencije, otvorena s prednje strane, postala je kasnije uobičajenom u [[Islamska umjetnost i arhitektura|islamskoj arhitekturi]]. Kompleks je poslije teško stradao i u navalama [[Arapi|Arapa]] u [[7. stoljeće|7. stoljeću]], odnosno [[Mongoli|Mongola]] početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] nakon čega biva potpuno napušten. <gallery> Datoteka:Persepolis_sassanian_horseman.jpg|Rezbarije konjanika iz [[Sasanidsko Carstvo|sasanidskog doba]], Muzej u Perzepolisu Datoteka:Persepolis_Pahlavi_inscriptions.jpg|Zapisi na pahlaviju, Muzej u Perzepolisu </gallery> === Prve posjete ruševinama === [[Datoteka:Persepolis by Chardin & al.jpg|mini|200px|desno|Južna perspektiva Perzepolisa, [[Jean Chardin]] ([[1711.]])]] [[Datoteka:Persepolis Bas-relief Flandin.jpg|mini|200px|desno|Skica reljefa, [[Eugene Flandin]] ([[1840.]])]] [[Datoteka:Persepolis vue d'oiseau Chipiez.jpg|mini|200px|desno|Ptičija perspektiva, rekonstrukcija prema [[Charles Chipiez]]u ([[1884.]])]] Ruševine su bile poznate [[Sasanidi]]ma pod nazivom „st stwny“ (''sto stupova''), a od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] „Čehel minar“ (''četrdeset stupova''). Sadašnji naziv „Taht-e Džamšid“ (''Džamšidov tron'') vuče podrijetlo od mitološkog junaka [[Džamšid]]a. Lokalitet je postao odredištem mnogih posjeta sa zapada između [[13. stoljeće|13.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Primjeri su:<ref name="#6">{{Citiranje časopisa |url=http://www.clio.fr/BIBLIOTHEQUE/comment_peut-on_etre_persan_.asp |title=Bibliothèque en ligne: Comment peut-on être Persan? (Didier Trock, 1998., Clio.fr) |journal= |access-date=11. svibnja 2009. |archive-date=31. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090131025410/http://www.clio.fr/BIBLIOTHEQUE/comment_peut-on_etre_persan_.asp |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/pen-pg/persepolis/persepolis.html |title=Persepolis, Jona Lendering, Livius.org |journal= |access-date=16. listopada 2007. |archive-date=2. srpnja 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060702231619/http://www.livius.org/pen-pg/persepolis/persepolis.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://hypo.ge-dip.etat-ge.ch/athena/rousseau/jjr_ineg.html |title=Jean-Jacques Rousseau: Discours Sur L'origine et les fondements de L'inegalite parmi les hommes |archive-url=https://web.archive.org/web/20090123124709/http://hypo.ge-dip.etat-ge.ch/athena/rousseau/jjr_ineg.html |archive-date=23. siječnja 2009. |access-date=11. svibnja 2009.}}</ref> * Godine [[1318.]] [[Mletačka Republika|mletački]] misionar [[Odorik iz Pordenone]] na putu prema [[Kina|Kini]] posjećuje ''Čehel minar'', bez stupanja na ruševine. Njegov se posjet smatra prvim [[Europa|europskim]] posjetom Perzepolisu. * Stoljeće i pol kasnije još jedan mletački putnik ([[Giosafat Barbaro]]) posjećuje ostatke Perzepolisa. * Portugalski misionar Antonio de Gouvea posjećuje ruševine [[1602.]] godine, a u svojim zapisima spominje [[klinasto pismo]] i „životinje s ljudskim glavama“. * [[Španjolska|Španjolski]] veleposlanik Don Garcia de Silva y Figueroa kod perzijskog [[Šah (vladar)|šaha]] [[Abas I.|Abasa I.]] opisuje ruševine u pismu iz [[1619.]] godine, te na temelju grčkih tekstova objašnjava jasnu vezu između Perzepolisa i ''Čehel Minara''. * Između [[1615.]] i [[1626.]] [[Rim]]ljanin [[Pietro Della Valle]] posjećuje mnoge istočne zemlje i prepisuje [[klinasto pismo]] koje će kasnije biti dešifrirano. * [[Englezi]] Anglais Dodmore Cotton i [[Sir Thomas Herbert]] od [[1628.]] do [[1629.]] putuju istokom s ciljem dešifriranja drevnih pisama. * Između [[1664.]] i [[1667.]] [[Francuzi]] [[Jean Thévenot]] i [[Jean Chardin]] posjećuju Perzepolis. Thévenot u svom „Voyage au Levant“ (''Putovanje Levantom'') pogrešno zaključuje kako su ruševine premale da bi služile kao palača perzijskih kraljeva, no Chardin jasno identificira objekte na kompleksu. * Godine [[1694.]] [[Talijan]] Giovanni Francesco Gemelli-Carreri mjeri i bilježi sve dimenzije ruševina, te proučava drevne natpise. * [[Nizozemci|Nizozemac]] Cornelis de Bruijn [[1704.]] posjećuje i istražuje ruševine Perzepolisa; godine [[1711.]] objavljuje knjigu ''Reizen over Moskovie, door Persie en Indie'', a [[1718.]] godine ''Voyages de Corneille le Brun par la Moscovie, en Perse, et aux Indes Occidentales''. === Arheološke ekspedicije === U [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeću]] raste broj znanstvenih ekspedicija u Perzepolis:<ref name="#3"/><ref name="#6"/><ref name="#7">Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 78.</ref> * Sredinom [[1820-ih]] [[UK|britanski]] veleposlanik [[John Macdonald Kinneir]] djelomično iskopava palaču [[Artakserkso I.|Artakserksa I.]] odnosno prvu [[Sfinga|sfingu]]. * Godine [[1840.]] i [[1841.]] slikar [[Eugene Flandin]] i arhitekt [[Pascal Coste]], pridruženi veleposlanstvu [[Francuska|Francuske]], nekoliko puta posjećuju ruševine u Perziji, uključujući Perzepolis. * Prva istraživanja provedena su [[1878.]] godine kada je Motamed-Od Dowleh Farhad Mirza, guverner [[Fars]] provincije, otkopavao „dvoranu od stotinu stupova“. * Ubrzo nakon toga, Franuzi [[Charles Chipiez]] i [[Georges Perrot]] provode veliko istraživanje lokacije. Kroz temeljit studij arhitekture otkopanih ruševina i otpada, Chipiez počinje praviti prve poznate rekonstrukcije palača i spomenika iz [[Ahemenidi|ahemendiskog]] doba. * [[Njemačka|Njemački]] učenjak Franz Stolze istražuje [[Arheologija|arheološke]] lokalitete u [[Fars]] provinciji i objavljuje rezultate [[1882.]] godine. * Dvoje [[Francuska|francuskih]] arheologa, Jane i Marcel Dieulafoy, provode dvije arheološke misije u Perziji ([[1881.]] – [[1882.]] i [[1884.]] – [[1886.]]). Oni su prvi posjetitelji lokacije koji su u [[Europa|Europu]] donijeli fotografije Perzepolisa, te mnogo arheoloških predmeta. * Od [[1931.]] do [[1939.]], iskopavanja su provedena od strane Nijemaca Ernst Herzfeld i Frederich Erich Schmidt, koje je poslao Orijentalni institut sveučilišta u [[Chicago|Chicagu]]. * Tijekom [[1940-ih]], Francuz Andre Godard i Iranac A. Sami nastavljaju iskopavanja pod ovlaštenjem „Iranskog arheološkog zavoda“ (''MRS''). * Kasnija istraživanja provodi „Iranski arheološki zavod“ na čelu kojeg je Ali Tajvidi. U suradnji s [[Italija|talijanskim]] istraživačem Giuseppe Ann Britt Tilia s „Talijanskog orijentalnog instituta“, otkrivene su dvije nove [[Palača|palače]] koje su pripisane kasnijim ahemenidskim vladarima [[Artakserkso I.|Artakserksu I.]] i [[Artakserkso III.|Artakserksu III.]] Svi objetki Perzepolisa i dan danas nisu otkriveni ili definirani. Neki od takvih zdanja su ruševine kod hadiša i tačare čije podrijetlo još nije utvrđeno.<ref name="#2"/> === Moderno doba === [[Datoteka:Persepolis_2.jpg|mini|desno|Perzepolis, pogled s [[Kuh-e Rahmat]]a]] Godine [[1971.]] ispred kompleksa Perzepolis održana je raskošna parada u sklopu obilježavanja 2500. obljetnice monarhije u [[Iran]]u, koju je priredio posljednji iranski šah [[Mohammed Reza Pahlavi]]. Na ceremoniji je sudjelovalo više od 200 državnika iz cijelog svijeta, uključujući i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskog]] predsjednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i njegovu ženu [[Jovanka Broz|Jovanku]]. Smatra se kako je proslava bila šahov pokušaj da opravda legitimitet svoje vlasti nakon što je [[1953.]] na vlast došao državnim udarom, zbacivši demokratski izabranu vlast. Procjene troškova proslave kreću se između 22 i 200 milijuna [[Američki dolar|američkih dolara]], a financirana je na uštrb drugih projekata poput socijalnog planiranja zbog čega su izbili neredi diljem [[Iran]]a, koje je šah brutalno ugušio.<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2005/sep/22/arts.iran Iran to rebuild spectacular tent city at Persepolis (Guardian.co.uk)]</ref> Novija [[Arheologija|arheološka]] istraživanja pokazala su kako je ceremonija oštetila ostatke kanala i vrtova u okolici Perzepolisa. Danas Perzepolis spada u osjetljivi okoliš koji može biti ugrožena ljudskim aktivnostima. Lokacija nije direktno ugrožena ispušnim plinovima jer se veća urbana mjesta poput [[Širaz]]a nalaze na 70 kilometara udaljenosti, no postoji opasnost od korištenja poljoprivrednih kemikalija u plodnoj dolini podno kompleksa.<ref>[https://web.archive.org/web/20070930203621/http://iran-daily.com/1385/2604/html/art.htm#s157275 Smoke From Wheat Farms Threatens Persepolis (Iran Daily)]</ref> Program za zaštitu lokacije nedavno je zbog [[Erozija|erozije]] ograničio broj posjetitelja, a iznad osjetljivih elemenata poput istočnog stubišta apadane postavljeni su krovovi zbog zaštite od atmosferilija. Veliku zabrinutost za sudbinu Perzepolisa pokazali su mnogi stručnjaci zbog gradnje brane Sivand nedaleko od [[Pasargad]]a, koji se nalazi 43 km od Perzepolisa. Iako stručnjaci tvrde kako razina vode neće oštetiti [[Arheologija|arheološka]] nalazišta u okolici antičkih nalazišta, arheolozi su zabrinuti i zbog povećanja vlažnosti zbog pojave umjetnog jezera, no ministri energetike tvrde kako se to može obeštetiti mogućnošću kontroliranja razine jezera.<ref>[http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=6409 Date of Sivand Dam Inundation Not Yet Agreed Upon (CHNpress.com)]</ref> Izgradnja brane počela je [[19. travnja]] [[2007.]] godine. Osim brane, strah je prouzročila i gradnja [[Željeznica|željezničke pruge]] nekoliko kilometara od Perzepolisa i [[Nakš-e Rustam]]a, za koje neki smatraju kako njihove vibracije mogu oštetiti nalazišta. Zbog bogatih arheoloških nalazišta i velikog razvoja prometne mreže, nerijetko dolazi do sukoba i parnica između [[iran]]skih ministarstava kulturne baštine odnosno prometa. Perzepolis je [[1979.]] godine uvršten na popis [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a prema 1., 3. i 4. kategoriji, zbog čega na kompleksu nisu dozvoljene ikakve modifikacije.<ref>[http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1384/2509/html/art.htm#s129375 Council Moots Persepolis Museum Development (Iran Daily)]</ref> == Umjetnost == === Arhitektura === [[Datoteka:Persepolis Colonne flandin.jpg|mini|250px|desno|Karakteristike perzijskih [[stup]]ova iz [[apadana|apadane]], Eugène Flandin (1840.)]] [[Datoteka:Persepolis_P100c_ES_carving.jpg|mini|250px|desno|Utjecaji [[Drevni Egipat|egipatsk]]e arhitekture]] U rano doba perzijska [[pleme]]na nisu imali jedinstveni arhitektonski stil, jer su bili [[Nomad|polunomadski]] narod seljaka i jahača.<ref>Henri Stierlin, str. 86.</ref> Međutim, nakon što je [[Kir Veliki]] [[550. pr. Kr.]] osnovao [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]], diljem zemlje niknut će mnoge monumentalne građevine. U početku se [[Ahemenidi|ahemenidska]] arhitektura temelji na elementima pokorenih naroda, no prema njima ubrzo je razvijen autohtoni stil. Prvi perzijski grad [[Pasargad]] još pokazuje neke nomadske utjecaje gdje su objekti raspršeni u ogromnom [[park]]u, no pedeset godina kasnije gradi se Perzepolis koji postaje simbolom racionalizacije i ravnoteže u perzijskoj arhitekturi. Plan kompleksa je strogo ortogonalan, broj stupova u dvoranama je slagan u omjerima 1:1 ili 1:2, raspored objekata je poslagan na zaštićenoj terasi. Trijemovi s dvostrukim kolonadama na apadani sijeku se na uglovima koji postaju kule, što je bila velika funkcionalna i estetska inovacija. Kompleksu se pristupa s dvaju velikih portala kroz koje teče sav promet. Uspjesi ovih originalnih djela temelje se na brojnim elementima koji kombiniraju arhitekture podvrgnutih naroda. Perzijski elementi nisu hibrid već fuzija stilova koji stvaraju novi. Proizlaze iz stručnosti arhitekata i radnika širom carstva, pa je perzijska arhitektura utilitaristička, ritualna i simbolična. Perzepolis je pun elemenata koji svjedoče o njihovim višestrukim izvorima.<ref name="#8">Henri Stierlin, str. 86., 94., 102., 111. i 115.</ref> [[Drevni Egipat|Egipatski]] elementi prepoznatljivi su na krovnim vijencima i [[portal]]ima,<ref name="#8"/> a [[Mezopotamija|mezopotamski]] kod povezivanja dviju palača gdje jedna ima privatnu, a druga javnu namjenu.<ref>Henri Stierlin, str. 78. i 79.</ref> [[Rozeta (arhitektura)|Rozete]] i biljni reljefi sa stubišta skupa s nazubljenim bedemima i zidovima podsjećaju na arhitekturu [[zigurat]]a, koji su u ranije doba nicali u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i [[Elam]]u. Glazure reljefa imaju [[Babilonija|babilonski]] utjecaj, dok krilati ljudi-bikovi na portalima potječu od [[Novoasirsko Carstvo|asirskog]] stila.<ref name="#8"/> Nakon uključivanja [[Jonija|Jonije]] u Perzijsko Carstvo, perzijska arhitektura dovodi do jakog utjecaja na grčki [[jonski red]], kao i obrnuto. Ti utjecaji posebno su vidljivi kod dvorana sa stupovima (''hipostila''). [[Lidija|Lidijski]] i jonski arhitekti sudjelovali su na radovima u [[Pasargad]]u, te kasnije u Perzepolisu i [[Suza (Iran)|Suzi]], o čemu svjedoče grafiti na grčkom u kamenolomu blizu Perzepolisa i zapis iz Suze. Spiralni elementi ([[Voluta|volute]]) s perzijskih [[kapitel]]a kasnije su postali glavno obilježje grčke arhitekture [[Jonski red|jonskog reda]]. Perzepolis je kasnije snažno utjecao na [[Artemidin hram u Efezu]], jedno od antičkih [[sedam svjetskih čuda]]. Načelo unutrašnjeg prostora, gdje dvorana sa stupovima predstavlja jezgru palače, prisutno je na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i prije doba Perzijskog Carstva. Ipak, sofisticiranost perzijske tehnologije koja je vidljiva na visini i rasponima stupova, uvjetovala je veliku prostranost i upotrebljivost dvorana, za razliku od sličnih hipostila u [[Stara Grčka|Grčkoj]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]] čiji su stupovi bili zdepasti, rasponi maleni, a prostori skučeni.<ref>Henri Stierlin, str. 78., 92. i 93.</ref> [[Datoteka:Persepolis_Lamassus.jpg|mini|200px|lijevo|''Lamassus'' (krilati [[bik]] s ljudskom glavom) u [[Asirija|asirskom]] stilu]] Konstruktivni sustavi u Perzepolisu su isključivo tektonski odnosno sastoje se od stupova i greda, dok nema traga stereotomskom sustavu ([[Luk (arhitektura)|lukovi]], [[svod]]ovi i [[kupola|kupole]]). Većina stupova izrađenih od drva su nestali, no sačuvane su njihove kamene baze. Kod dvorana gdje su visine bile prevelike za korištenje drva, stupovi su građeni od masivnih kamenih blokova. Kameni stupovi koji su preživjeli vrlo su heterogenog stila, odnosno pokazuju utjecaje različitih civilizacija. Baza stupa ima [[Hetiti|hetitski]] utjecaj, dok je omjer visine i promjera debla gotovo identičan stupovima [[Jonski red|jonskog reda]]. Ogromni kapitel koji čini gotovo trećinu ukupne visine stupa karakterističan je za [[Drevni Egipat|egipatske]] stupove s kapitelom lotosa. Skulpturalni kapiteli sa životinjskim oblicima vjerojatno su inspirirani [[Asirija|asirskom]] arhitekturom, no predstavljaju originalni perzijski stil. Kao i većina [[Ahemenidi|ahemenidskih]] palača, Perzepolis je imao zidove izgrađene od opeke, koji možda izgledaju neobično na području gdje je kamen dostupan u velikim količinama. To je zajedničke karakteristika svim narodima Istoka, koji [[kamen]] koriste uglavnom za [[Fortifikacija|gradske zidine]]. Danas su uglavnom sačuvani samo temelji zidova, kao i masivni kameni [[portal]]i i [[stup]]ovi. Iako je građen gotovo dva stoljeća, Perzepolis kao cjelina pokazuje jedinstveni stil koji je karakteristika [[Ahemenidi|ahemenidske]] umjetnosti. Kasniji ahemenidski vladari nisu mnogo odstupali od umjetnosti i tehnike koju je [[Kir Veliki]] započeo u [[Pasargad]]u, odnosno [[Darije Veliki]] nastavio u Perzepolisu. Samo najnovije kraljevske grobnice [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] i [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] razlikuju se od onih u [[Nakš-e Rustam]]u po tome što nisu urezane u okomitu liticu planine već u kosi teren, no na pročelju sadrže iste elemente kao i Darijeva grobnica. === Kiparstvo === [[Datoteka:Persepolis - statue of a mastiff.jpg|mini|250px|desno|Skulptura mastifa iz apadane]] Najpoznatije skulpture iz [[Ahemenidi|ahemenidskog]] perioda nalaze se upravo u Perzepolisu. Brojni reljefi krase stubišta, panele ispred palače i unutrašnjost kraljevskih dvorana. Pretpostavlja se kako su također korišteni za uređenje prostorija sa stupovima. Inspiracija perzijskih skulptura vuče korijene iz [[Drevni Egipat|Egipta]], [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Asirija|Asirije]], a karakterizira je velika preciznost i detaljnost izvedbe. Tipologija skulpturalnog oblikovanja je tipična za orijentalnu umjetnost; svi likovi prikazani su u profilu. Reljefi najčešće prikazuju perzijskog kralja i vojnike, te [[bik]]ove, [[lav]]ove i [[grifon]]e; životinje vrlo su stilizirane, bez varijacija. Osim reljefa, povjesničari poput [[Herodot]]a i [[Plutarh]]a spominju [[Kserkso]]v kip i Perzepolisu, te kip [[Darije Veliki|Darijeve]] žene [[Artistona|Artistone]] u [[Suza (Iran)|Suzi]]. Neke skulpture su u potpunosti realistične, poput [[Pas|psa]] (mastifa) koji je pronađen na uglu apadane. === Slikarstvo === [[Datoteka:Persepolis Color samples.jpg|mini|250px|desno|Ostaci pigmenata]] Područja na kojima su korištene boje teško je tvrditi, jer je pigment gotovo u potpunosti nestao. Vrijeme, tanki slojevi nanošenja boja, te raspadanje organskih pigmenata glavni su razlozi njegova nestanka. Ipak, dokazi o korištenju boja nalaze se u tragovima diljem palače što svjedoči kako Perzepolis nije bio jednoličan, već u bogatim bojama.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2005.002-Ambers-Simpson.pdf |title=Some pigments identifications for objects from Persepolis (Janet Ambers i St John Simpson, The British Museum) |access-date=19. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928104125/http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2005.002-Ambers-Simpson.pdf |archive-date=28. rujna 2007. |url-status=dead}}</ref> Također, pronađeno je i mnogo posuda koje su sudeći prema unutrašnjim pigmentima služile za pohranu boja. Boje su korištene na svim arhitektonskim elementima; zidovi, reljefi, stupovi, vrata, podovi, stepenice, kipovi, itd. Opeka je bila glazirana, crvena oker boja korištena je na podovima od vapnenca ili sivo-zelenkastog gipsa, stupovi su oslikani u više boja, kao i eksterijer palača. Tragovi crvene boje pronađeni su i na skulpturi Darijeve žene [[Darije Veliki|Darijeve]] žene [[Artistona|Artistone]] koja se danas čuva u [[iran]]skom Nacionalnom muzeju u [[Teheran]]u. Velika paleta pronađenih boja govori o njihovom bogatom polikromatskom podrijetlu. Spominje se i upotreba biljnih pigmenata, no s obzirom na raspadanje takvih organskih boja, nažalost nisu sačuvane. == Tehnologija == [[Datoteka:Pasargadae Swallow-Tail Staples.jpg|desno|mini|250px|Konstruktivne '''spone (kopče)''' između kamenih blokova koje su korištene u '''Perzepolisu''' i [[Pasargad]]u datiraju iz [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. n. e.]] i najstarije su u povijesti; predstavljaju veliki napredak u [[Antika|antičkoj]] građevinskoj tehnologiji]] Kompleks u Perzepolisu obiluje mnogim inovativnim elementima na području [[Građevinarstvo|građevinskog]] inženjerstva. Novija istraživanja strukturalne tehnologije u susjednom [[Pasargad]]u koji je udaljen svega 43 km i građen tri desetljeća prije Perzepolisa, pokazala su kako su [[Perzija|perzijski]] [[inženjer]]i sagradili kompleks koji je mogao izdržati jake [[potres]]e, čak do 7. stupnja prema [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |title=Pasargadae Can Withstand Earthquakes (Payvand) |access-date=12. svibnja 2009. |archive-date=24. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110624113347/http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |url-status=dead }}</ref> Temelji graditeljskih zdanja u Perzepolisu i Pasargadu građeni su tehnologijom izolirane baze temelja, koja se danas koristi pri gradnji modernih osjetljivih objekata poput [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]], zbog zaštite od [[Seizmički val|seizmičkih]] aktivnosti. Značajan doprinos graditeljstvu predstavlja i uporaba konstruktivnih spona (kopči) između kamenih blokova, koje su izgrađene od [[metal]]a. Takav konstruktivni sustav zajedno s izoliranom bazom temelja stvorili su preduvjete za gradnju mnogo većih i tanjih konstruktivnih elemenata, koji su svoj vrhunac doživjeli u [[Apadana|apadani]] Perzepolisa gdje su stupovi bili visoki čak 20 metara što ih čini najvišim te u odnosu na visinu najtanjim stupovima [[Antika|antičkog]] graditeljstva, dok su osni rasponi stupova od 8.65 m također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba. Usporedbe radi, [[Artemidin hram u Efezu]] kojeg su [[Grci]] uvrstili na [[Sedam svjetskih čuda]] imao je mnogo manje raspone od 5.9 m, dok su stupovi bili 1.5 m kraći od onih iz apadane Perzepolisa.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.persepolis3d.com/control_structures/apadana.htm |title=Persepolis3D: Apadana |access-date=12. svibnja 2009. |archive-date=16. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716111243/http://www.persepolis3d.com/control_structures/apadana.htm |url-status=dead }}</ref> Veliki doprinos perzijskih inženjera ostvaren je i na području opskrbe vodom tzv. [[kanat]]ima koje su graditelji usjekli duboko u planine te bi pomoću njih dopremali i čuvali svježu [[Voda|vodu]]. Zahvaljujući tom [[vodovod]]nom sustavu i umijeću kontroliranja tlaka, u kompleksu Perzepolis izgrađen je sofisticiran sustav vodovodnih, kanalizacijskih i drenažnih cjevovoda. Mreža cjevovoda usječena je u teren terase prije gradnje temelja, što predstavlja prvi takav slučaj u povijesti. == Glavni kompleks == [[Datoteka:Persepolis_complex_map_hrv.png|mini|450px|lijevo|Detaljni nacrt Perzepolisa]] === Terasa === Kompleks palača u Perzepolisu temelji se na terasi dimenzija 450 x 300 m, 14 m visine s četiri razine od 2 m. Ulaz vodi na razinu rezerviranu za delegacije, dok se plemići nalaze na razini iznad. Najnižu razinu čine područja za službu i upravu. Kraljevska razina je na najvišoj razini, koja je vidljiva širom okolice kompleksa. Materijal za gradnju bio je uglavnom sivi [[vapnenac]]. Tlocrt kompleksa je strogo ortogonalan, odnosno slijedi strogu organizaciju [[hipodamus]]a.<ref name="#9">Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 25.</ref><ref>Henri Stierlin, str. 101.</ref> Na istočnoj strani terase nalazi se ''[[Kuh-e Rahmat]]'' („Planina milosti“), u čiji su kamen uklesane goleme kraljevske grobnice koje dominiraju krajolikom. Na ostalim trima stranama svijeta nalaze se gradske zidine čija visina varira od 5 do 14 metara. Zidine su građene od velikih kamenih blokova bez [[mort]]a čiji stabilitet osiguravaju metalne kopče (spone); perzijska inovacija prvi put korištena u [[Pasargad]]u. Na zapadnom pročelju nalazi se glavni pristup kompleksa u obliku monumentalnog stubišta.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 25. i 88.</ref> Niveliranje temelja osigurano je ispunjavanjem rupa zemljom i kamenjem. Tijekom prve pripremne faze gradnje postavljena je složena mreža odvodnje i vodoopskrbe, ponekad urezana u stijene.<ref name="#3"/> Kameni blokovi su rezani pomoću posebnih rudarskih alata koji omogućavaju fragmentaciju kamena na ravne površine, dok su se blokovi postavljali uz pomoć drvenih greda.<ref name="#10">[http://www.iranica.com/newsite/index.isc?Article=http://www.iranica.com/newsite/articles/v6f2/v6f2a018.html Construction materials and techniques in Persian architecture (Iranica enciklopedija)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na južnoj fasadi pronađeni su zapisi na tri jezika pisani [[Klinasto pismo|klinastim pismom]]. Tekst pisan na [[Elamski jezik|elamskom jeziku]] sličan je zapisima iz [[Suza (Iran)|Suze]], a govori: <blockquote> ''Ja, kralj Darije Veliki, kralj kraljeva, kralj Zemlje, sin Histapa Ahemenidskog, izgradio sam ovu utvrdu uz milost Ahura Mazde. '' ''Neka Ahura Mazda štiti mene i ovu utvrdu koju izgradih.''<ref name="#1"/> </blockquote> Ovi zapisi nalaze se neposredno prije ulaza u kompleks, ispred monumentalnog stubišta i „vrata svih naroda“.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/a/iran/persepolis/terrace/terrace.html |title=Persepolis - Terrace, Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20100316033047/http://www.livius.org/a/iran/persepolis/terrace/terrace.html |archive-date=16. ožujka 2010. |access-date=11. svibnja 2009.}}</ref> Konfiguracija terase sugerira kako je projektirana za obranu u slučaju mogućeg napada, pa je kompleks osiguran zidinama i kulama, koje su s istočne strane udvostručene. Ugla na zidinama izgrađena su na način da osiguraju čuvarima maksimalnu vidljivost na vanjsko područje.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 29.</ref> Na terasi se nalazi impresivan broj kolosalnih zdanja, građenih od sivog vapnenca s okolnih brda. Ove objekte karakterizira često korištenje kolonada stupova, od kojih su nekolicina sačuvani i do današnjeg dana. [[Tlocrt]]e karakteriziraju hipostili (dvorane sa stupovima), bez obzira na njihovu veličinu. Građevine broje 99 prostorija, u kojima se nalazi po 100, 36 ili 16 stupova, raspoređenih u različitim omjerima (20x5 u trezoru, 10x10 u dvorani od stotinu stupova, itd.). Neke građevine očito nisu bile završene; u blizini kompleksa pronađen je antički građevinski otpad.<ref>[[Franz Stolze]], „Perzepolis: ahemenidski i sasanidski spomenici i natpisi iz Perzepolisa, Istahra, Pasargada, Šapura“ ''Persepolis, die achaemenidischen und sasanidischen Denkmäler und Inschriften von Persepolis, Istakhr, Pasargadae, Shâpur'', Izdavač: A. Asher ed, Berlin (1882.)</ref> Fragmenti posuda koje su se koristile za pohranu boja slučajno su otkriveni [[2005.]] kod apadane, što potvrđuje ranije pretpostavke kako su se za uređenje palače koristile boje.<ref>[http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=5146 Ancient Paint Buckets Found in Persepolis (CHNpress)]</ref><ref>Henri Stierlin, str. 101. i 102.</ref> <gallery> Datoteka:Persepolis_Door_Pivot.jpg|Lavor urezan u pod terase s pipom </gallery> === Glavno stubište === [[Datoteka:Persepolis_main_stairway.jpg|mini|desno|Glavno stubište]] Pristup terasi se nalazi na zapadnom pročelju, a vrši se simetričnim monumentalnim stubištem koje se na donjem dijelu razilazi, a na gornjem spaja. Ovaj pristup dodao je [[Kserkso I.]] kako bi zamijenio originalni pristup na jugu, nakon čega monumentalno stubište postaje jedinim pristupom kompleksu. Vjerojatno je postojalo i nekoliko sekundarnih pristupa, posebno na istočnoj strani čija je visina niža s obzirom na pad terena. Glavno stubište građeno je od čvrstih kamenih blokova povezanih metalnim sponama, a sastoji se od 111 stepenica 10 cm visine i 31 cm dubine, dok je stubišni krak širok 6.9 metara. Niski nagib stubišta omogućavao je lakši pristup konjanicima; pojedine stepenice bile su i po pet koraka dubine. Stubište je zatvoreno visokim drvenim vratima, čiji su zglobovi oko podnožja bili urezani u teren. Pri vrhu glavnog stubišta dolazi se do malenog dvorišta ispred „Vrata svih naroda“.<ref name="#9"/> === Vrata svih naroda === <gallery> Datoteka:Persepolis_Porte_des_Nations.jpg|Skulpture bikova kod ''Vrata svih naroda'', istočni pristup Datoteka:Persepolis_gate_of_all_nations.jpg|''Vrata svih naroda'', s istoka Datoteka:Persepolis_GAN.JPEG|''Vrata svih naroda'', sa sjevera </gallery> „Vrata svih naroda“ ili ''Kserksova vrata'' su portal s malom dvoranom izgrađenom [[475. pr. Kr.]] u doba vladavine [[Kserkso I.|Kserksa I.]],<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 28.</ref> [[Darije Veliki|Darijevog]] sina. Na zapadnom [[portal]]u na obje strane nalaze se dvije kolosalne skulpture [[bik]]a od 5.5 m visine, što je element inspiriran [[Asirija|asirskom]] arhitekturom. Prolaskom kroz portal dolazi se do središnje dvorane od 24.7 m², okružene [[mramor]]nim klupama. Krov dvorane bio je podržan s četiri stupa visine 18.3 metra, stiliziran u obliku [[Palma|palme]] i palminog lišća.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 26.</ref> U portalnoj dvorani postoje dva izlaza; južni koji vodi do apadane, te istočni koji se otvara prema procesijskoj stazi. Potonji prolaz čuvaju veliki kipovi u obliku krilatih ljudi-bikova (''lammasus'').<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 26. i 27.</ref> Isti elementi nalaze se i na [[kapitel]]ima stupova u tripilonu. Tu su i ostaci stopala na podnožju koje počinje od nezavršenih vrata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/la-ld/lamassu/lamassu.html |title=Lamassu (bull-man), Livius.org |journal= |access-date=11. svibnja 2009. |archive-date=24. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110824213450/http://www.livius.org/la-ld/lamassu/lamassu.html |url-status=dead }}</ref> Svi navedeni otvori u dvorani zatvoreni su drvenim dvokrilnim vratima sa zglobovima urezanim u terenu, a ukrašeni su plemenitim [[metal]]ima.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 25. i 33.</ref> [[Datoteka:Inscription_Xerxès.JPEG|desno|mini|''Vrata svih naroda'': [[Kserkso]]vi kraljevski zapisi]] Natpisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] uklesani su iznad zapadnih skulptura bikova, a sadrže tekst na tri jezika: [[Perzijski|staroperzijski]], [[Akadski jezik|babilonski]] i [[Elamski jezik|elamski]]. Tekst govori: <blockquote> ''Ahura Mazda je veliki Bog, koji je stvorio ovu zemlju, koji je stvorio nebo, koji je stvorio čovjeka, čovjeka koji ima sreću što mu je Kserkso kralj, kralj svih kraljeva.'' ''„Ja sam Kserkso, veliki kralj, kralj kraljeva, kralj ljudi s različitog podrijetla, kralj goleme zemlje, sin kralja Darija Ahemenidskog.“'' ''Kralj Kserkso kaže: „Uz pomoć Ahura Mazde, napravio sam Vrata svih naroda, i sagradio mnogo dobra u Perziji, što je činio i moj otac. Sve dobro što smo napravili, napravili smo uz pomoć Ahura Mazde.“'' ''Kralj Kserkso kaže: „Ahura Mazda štiti mene i moje carstvo, jer radim isto što i moj otac, kojeg je štitila Ahura Mazda.“'' </blockquote> Ovaj natpis ukazuje kako su Vrata svih naroda posvećena od strane Kserksa za mnoge narode i kraljevstva koja su bila sastavni dio [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Isti natpis nalazi se i iznad ''lammasusa''.<ref name="#11">{{Citiranje weba |url=http://www.iranchamber.com/history/persepolis/persepolis1.php |title=Parse or Persepolis (Iran Chamber) |access-date=11. svibnja 2009. |archive-date=5. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605090521/http://www.iranchamber.com/history/persepolis/persepolis1.php |url-status=dead }}</ref> === Procesijski put i „Nedovršena vrata“ === Od zapada prema istoku uzduž sjeverne strane terase, odnosno od „Vrata svih naroda“ nalazi se procesijski put koji vodi prema sličnom zdanju zvanom „Nezavršenim vratima“, jer nije bilo dovršeno do vremena [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrovih]] osvajanja i uništenja Perzepolisa. Ovaj [[portal]] nalazi se na sjeverozapadnom uglu terase i sadrži četiri stupa, identična onima iz dvorane na zapadu. „Nezavršena vrata“ vode do dvorišta koji se otvara prema „Dvorani od stotinu stupova“. Dvostruki zid omeđuje procesijski put s obje strane, čineći privatnost apadane i kraljevske palače. Samo donji dijelovi tih zidina sačuvani su do danas, no neki vjeruju kako je njihova originalna visina dosezala ''lammasuse''. Takva pretpostavka može se potvrditi pronalaskom i obnovom dviju skulptura u obliku [[supovi]]h glava, za koje se čini kako nikada nisu montirane na stupe, već se pretpostavlja kako su bili namijenjeni za nadogradnju.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 27.</ref> <gallery> Datoteka:Persepolis_Procession_Pathway.jpg|Procesijski put prema zapadu Datoteka:Persepolis_griffons.jpg|Monumentalni portal s [[grifon]]ima Datoteka:Persepolis_Unachieved_Gate.jpg|„Nedovršena vrata“, s juga. </gallery> === Apadana (Dvorana za prijem) === [[Datoteka:Persepolis001.jpg|mini|250px|Ruševine apadane]] Apadanu je dao izgraditi [[Darije Veliki]], a početak njene izgradnje počeo je [[515. pr. Kr.]] prema zapisima od zlata i srebra koji su postavljeni u kamen temeljac. Zapisi sadrže Darijevo ime i podatke o zemljama koje su pripadale [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskom Carstvu]]. Gradnja apadane trajala je i nakon Darijeve smrti [[486. pr. Kr.]] a dovršena je u doba vladavine njegova sina [[Kserkso I.|Kserksa I.]]<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 31.</ref> Apadana je dvorana s 36 kolosalnih stupova koji su bili čak 20 metara visine što ih čini najvišim i u odnosu na visinu najtanjim [[stup]]ovima [[Antika|antičkog doba]], dok su rasponi stupova od 8.9 m također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba. Zbog navedenih tehnoloških karakteristika, apadana je bila najveće i najkompleksnije zdanje cijelog kompleksa u Perzepolisu. Nalazi se na zapadnom središtu terase i smještena je na visokoj razini. Pristup na apadanu vršio se s dva monumentalna simetrična stubišta, koji se nalaze na sjevernoj i istočnoj strani.<ref>Henri Stierlin, str. 151.</ref> ==== Palača ==== Početni tlocrt palače bio je vrlo jednostavan, no nakon što su kasnije sagrađena „vrata svih naroda“, nadograđivanje sjevernog monumentalnog stubišta postalo je neophodno. Palača je [[kvadrat]]ičnog unutrašnjeg tlocrta, dimenzija 60.5 x 60.5 metara, u kojoj se nalazi 36 kolosalnih stupova raspoređenih 6 x 6. Kameni blokovi stupova na željenu razinu najvjerojatnije su podizani visokim rampama, načinjenima od zemlje i drvenih dasaka.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 27. i 33.</ref> Na sjevernoj, istočnoj i zapadnoj strani nalaze se ulazni trijemovi s dvostrukim kolonadama od šest [[stup]]ova. Južni dio sastojao se od malih soba koje su služile kao Darijeve odaje, nadovezujući se na tačaru. Na uglovima apadane nalazile su se četiri kvadratične kule koje su smještene u razini s trijemovima.<ref name="#12">Henri Stierlin, str. 110.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranchamber.com/art/articles/art_of_achaemenids.php |title=The Art of Achaemenids (Iran Chamber) |access-date=11. svibnja 2009. |archive-date=13. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713054240/http://www.iranchamber.com/art/articles/art_of_achaemenids.php |url-status=dead }}</ref><ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 33.</ref> Od ukupno 72 stupa u apadani, samo 13 stoje još i danas. Perzijski stupovi odražavaju jak utjecaj na [[Stara Grčka|grčki]] [[jonski red]], o čemu svjedoče isti omjeri promjera i visine sa stupovima Herinog hrama u Samosu, koji imaju i slične vertikalne utore (tzv. ''[[Kanelira|kanelire]]'') na kolumnama.<ref>Henri Stierlin, str. 83.</ref> <gallery> Datoteka:Apadana.jpg|Golemi perzijski [[stup]]ovi na ostacima apadane Datoteka:Persepolis_tête_colonne_taureau.jpg|Kolosalni bik na [[portal]]u apadane Datoteka:Colonne_persepolis_muze_iran_bastan_teheran.jpg|Karakteristični perzijski stup u sivom [[mramor]]u, danas u [[iran]]skom Nacionalnom muzeju u [[Teheran]]u </gallery> Strop se sastojao od sekundarnih greda koje su se naslanjale na [[kapitel]]e stupova ukrašene [[bik]]ovima i [[lav]]ovima, te glavnih greda položenih okomito na sekundarne. Streha ravnog stropa stršala je oko 1 m izvan osi kolonada. Kapiteli stupova izgrađeni su u obliku simetričnih rogatih bikova, a osim dekorativne uloge korišteni su i za stabiliziranje greda jer se između dvije simetrične glave bikova nalazio konstruktivni utor. Krov je bio ravan, a građen je u više slojeva kod kojih je kao [[mort]] korišteno blato. Grede su bile od [[hrast]]ovine i [[Ebanovina|ebanovine]], a korišten je i [[cedar]] kupljen u [[Fenicija|Feniciji]], današnjem [[Libanon]]u.<ref name="#13">Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 30. i 33.</ref><ref name="#12"/> Korištenjem tehnika kolonadi s laganim cedrovim krovovima ostvareni su golemi rasponi od 8.9 metara, a omjer raspona i stupa bio je 1 prema 3.6. Usporedbe radi, isti omjer hipostilne dvorane u [[Drevni Egipat|egipatskom]] hramu u [[Karnak]]u bio je 1 prema 1.2.<ref name="#12"/> Dvorana je bila bogato oslikana o čemu svjedoče brojni ostaci pigmenata u podnožju stupova, zidova i reljefa. Primjerice, u grlu rezbarenog lava pronađeni su tragovi crvene boje. Pod je izgrađen od cementnog morta s keramičkim pločicama, zidovi su ukrašeni [[zlato|zlatnim]] elementima, te brojnim slikama lavova, bikova, cvijeća i biljaka. Drvena vrata ukrašena su reljefima sa zlatom, [[slonovača|slonovačom]], i plemenitim metalima. Skulpture bikova korištene su za kapitele i sjeverni portal, dok se na istočnim i zapadnim vratima nalaze skulpture drugih životinja.<ref name="#13"/><ref name="#14">[http://www.iranica.com/newsite/index.isc?Article=http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f2/v2f2a019.html Apadana (Iranica enciklopedija)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> <center> <gallery> Datoteka:Persepolis-lion_capital.jpg|Skulptura [[lav]]a ispred apadane Datoteka:Persepolis_Reconstruction_Apadana_Toit_Chipiez.JPEG|Krov apadane, rekonstruirao Charles Chipiez ([[1884.]]) Datoteka:Persepolis_Reconstruction_Apadana_Chipiez.jpg|Rekonstrukcija apadane (bez kula na uglovima), Charles Chipiez ([[1884.]]) Datoteka:Lion-persepolis.JPG|Lavlja glava i ostaci baze stupa </gallery> [[Arheolog]] David Stronach tvrdi kako je apadana imala dvije glavne funkcije. Svojim dimenzijama mogla je omogućiti prijem od 10.000 ljudi, koji su dolazili na kraljeve ceremonije. S druge strane, velika visina apadane omogućava kralju promatranje ceremonija, povorki i vojnih vježbi koje su održavane u okolici.<ref name="#14"/> Iskopavanja grada [[Suza (Iran)|Suze]] u palači [[Darije Veliki|Darija Velikog]] pokazala su kako zgrade imaju vrlo slične koncepte, što uključuje monumentalno stubište, prijestolje, rastere kolumni i podrum. Obje zgrade imale su i posebni privatni dio koji je služio kao kraljev osobni apartman.<ref name="E.F.S.">E. F. Schmidt, ''Persepolis I.'', Izdanja Orijentalnog instituta, Chicago (1953.)</ref> Kada je Aleksandar Makedonski spalio Perzepolis, krov apadane se urušio i njegovi ostaci prekrivali su podnožje gotovo 2100 godina. Između apadane i „dvorane od stotinu stupova“ pronađena je masivna glava lava, za koju se smatra kako je bila dijelom istočnog portala apadane. Na osnovu ostataka sagrađena je i replika tog portala koji se danas čuva u muzeju i koji daje predodžbu o veličanstvenosti palače.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 27. i 30.</ref> ==== Istočno stubište ==== [[Datoteka:Persepolis_Apadana_Eastern_Stairway.jpg|mini|250px|desno|Središnji panel na istočnom stubištu]] [[Datoteka:Persepolis-Darius_palace-stairs_relief.jpg|mini|250px|desno|Reljefi iznad stepeništa, istočno stubište kod apadane]] Unatoč tome što je spaljen krov apadane, monumentalno stubište je vrlo dobro saučvano. Ono je podijeljeno u tri panela; sjeverno, središnje i južno, te na trokut ispod stepenica. Sjeverni panel prikazuje primanje [[Medijci|Medijaca]] i [[Perzija]]naca, dok južni panel prikazuje delegacije iz raznih zemalja podvrgnutih [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskom Carstvu]]. Stubište sadrži više simbola plodnosti kao što su latice cvijeća, drveća ili sjemenja, koja su ukrašavala trokute.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 32., 33., 36. i 39.</ref> Stabla, borovi i palme simbolizirali su ukrašavanje kraljevskih vrtova.<ref>Henri Stierlin, str. 150.</ref> Također, reljefi nose i natpise koji navode kako je [[Darije Veliki]] izgradio palaču, odnosno kako ju je završio njegov sin [[Kserkso I.]] Sačuvan je i natpis na kojem Kserkso od Boga dobra (Ahura Mazda) traži da čuva njegovu zemlju od gladi, sukoba i potresa.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 43.</ref> Likovi uklesani na reljefima prikazani su vrlo detaljno pa se vide nošnja, brade, kovrčava kosa, životinje i ostali elementi s najsitnijim detaljima. Proučavanje nazavršenih scena na panelima pokazuju kako su umjetnici i radnici slijedili stroge upute od kraljevih savjetnika i kako je bilo malo mjesta za improvizaciju. Reljef je izvorno bio u bojama, no danas postoje samo tragovi pigmenata. Klesanje kamena je moto perzijskog oblikovanja, te se znatno razlikuje od klesanja u [[Asirija|Asiriji]] gdje su se reljefi upotrebljavali kao ukras isključivo u interijerima. U Perzepolisu oni su integralni dio vanjskog oblikovanja, a njihov red i strogoća stila kasnije je jako utjecala na grčki [[jonski red]].<ref>Henri Stierlin, str. 137.-153.</ref> ;Trokuti i središnji panel: Trokuti su ispunjeni s reljefima simboliziraju perzijsku novu godinu, a na njima [[lav]] proždire [[bik]]a. Proljetnu ravnodnevnicu ([[ekvinocij]]) prikazuju elementi neba gdje je sazviježđe lava bilo na vrhuncu, dok se sazviježđe bika gubilo na južnom horizontu. Perzijska nova godina ili ''[[Novruz]]'' označavala je početak poljoprivrednih aktivnosti nakon zime. Srednišnji panel je religioznog karaketera, prikazuje Ahura Mazdu kojeg čuvaju dva [[grifon]]a s ljudskim glavama, te četiri medijska i perzijska čuvara. Perzijanci u lijevoj ruci imaju tipičan okrugli štit, dok u desnici drže koplje. Medijci nose kratke kapute, hlače i okrugle kape, ispod kojih je kovrčava kosa, ponekad s repom.<ref>Henri Stierlin, str. 145.</ref> ;Sjeverni panel: Sjeverni panel podijeljen je na tri dijela i pokazuje paradu prijema u doba perzijske nove godine.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 36.</ref> Od središta prema sjevernom kraju, gornji reljef pokazuje [[Perzijski besmrtnici|perzijske besmrtnike]] (elitna garda), a potom kraljevsku procesiju. Besmrtnici nose kapu i naoružani [[Luk (oružje)|lukom]] i [[strijela]]ma te [[Koplje|kopljima]]. Prikazanu kraljevsku stolicu pridržavaju dva [[bambus]]a, dok je sama stolica izrađena od rezbarenog drva, s nogama u obliku životinjskih nogu. Nastavak procesije gdje su prikazani medijski šef kraljevske staje i konji urezani do najsitnijih detalja. Procesija na reljefu završava prikazom dvaju kola kojima upravljaju [[Elam]]iti. Prikazano je ukupno 12 kola s konjima, koji simboliziraju 12 mjeseci u godini. Donji i srednji pojas reljefa također prikazuje kraljevsku gardu [[Perzijski besmrtnici|besmrtnika]] iza kojih slijede medijski plemići. Oni nose razne posude, cvijeće i sjemena žitarica koji simboliziraju plodnost. Suptilne razlike u njihovoj odjeći i nakitu ukazuju kako su imali različite funkcije ili status. Neki od njih prikazani su kako se smiju i razgovaraju, s opuštenim stavom bez ceremonije. Neki se drže za ruke, ili stavljaju ruku na rame onome ispred sebe, što simbolizira jedinstvo.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 37. i 39.</ref><ref>Henri Stierlin, str. 140. i 141.</ref> Na kosom dijelu panela (uz stepenice) prikazani su reljefi vojnika naoružanih [[Koplje|kopljima]] te [[Luk (oružje)|lukom]] i [[strijela]]ma, koji se penju uz stepenice.<ref>Henri Stierlin, str. 136.</ref> <gallery> Datoteka:Persepolis_Apadana_ES_NP.jpg|Trodijelni panel na sjevernom panelu istočnog stubišta apadane </gallery> <gallery> Datoteka:Persepolis_Apadana_royal_chair_carriers.jpg|Kraljevska stolica (reljef popravljan s metalom) Datoteka:_Persepolis_Apadana_Eastern_Stairway_Triangle.jpg|Trokutni panel </gallery> ;Južni panel: [[Datoteka:Perserreich_500_v.Chr.jpg|mini|400px|desno|[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] oko [[500. pr. Kr.]] s ucrtanim satrapijama (pokrajinama)]] [[Datoteka:Schema apadana stairs-hr.png|mini|400px|desno|Shema istočnog stubišta kod apadane s ucrtanim delegacijama]] Na južnom panelu prikazane su delegacije od 23 naroda iz svih dijelova Perzijskog Carstva, na čelu s Medijcima i Perzijancima. Svaka delegacija prikazana je na posebnoj ploči, a iako iz daleka izgledaju jednolično, izbliza se razlikuju po brojnim detaljima. Parada prikazuje oko 250 ljudi, životinja i 40 kola. Pojedinačne ploče su po 90 cm visine, dok je ukupna dužina svih reljefa 145 m.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 46.</ref><ref>Henri Stierlin, str. 137. i 152.</ref> Prema Dutzu, reljefi nisu poslagani slučajno već su organizirani prema važnosti pojedinih delegacija. Primjerice, jasno je da su [[Medijci]] bili prvi, a [[Etiopija|Etiopljani]] zadnji (vidi dijagram). Prema [[Herodot]]u,<ref>[http://www.iranchamber.com/history/herodotus/herodotus_history_book1.php Histories of Herodotus (Iran Chamber)]</ref> Perzijanci su više poštovali narode iz njihove neposredne blizine. Popis većine naroda pronađen je na administrativnim zapisima u trezoru, a identificirani su prema nošnjama, izgledu i darovima koje su nosili. Ipak, i dalje postoji nekoliko delegacija čije podrijetlo nije utvrđeno sa sigurnošću. Delegacije svih naroda u cjelini predstavljaju simbol kohezije golemog carstva, čiji je utisak kralj želio ostaviti na svakog posjetitelja. Rekonstrukcija delegacija prema Dutzu,<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 48.-49.-50.-57.-59.</ref> Stierlinu<ref>Henri Stierlin, str. 131.-132.-152.</ref> i Briantu<ref>Pierre Briant, str. 187.-188.</ref>: * '''1.''' '''[[Medijci]]:''' izuzevši Perzijance, ova delegacija je najvažnija. Medijci nose karakteristične nošnje, narukvice i [[mač]]eve, a darovi uključuju lonce i vaze. Medijci su postali dijelom Perzijskog carstva od samog osnutka, kada je [[Kir Veliki]] ujedinio Perziju i Mediju. * '''2.''' '''[[Elam]]iti:''' oni su također dio Perzijskog carstva od samih početaka, i usko su vezani uz Perzijance. Delegacija na čelu s [[lav]]ovima prolazi mimo Medijaca, a delegati nose mačeve i lukove. * '''3.''' '''[[Armenci]]:''' ova delegacija kao darove vodi konja i nosi fino obrađeni pehar s dvije ručke. * '''4.''' '''[[Arahozija|Arahozijci]]''' ili '''[[Arija (satrapija)|Arijci]]:''' članovi delegacije nose hlače karakteristične za [[Baludžistan]], a darovi koje nose su lonci i koža, te [[deva|deve]]. * '''5.''' '''[[Babilonija|Babilonci]]:''' delegacija donosi [[bik]]ove i razne posude, što je motiv slučan onome iz „dvorane od stotinu stupova“, riznice ili tripilona. * '''6.''' '''[[Asirija|Asrici]]''' i '''[[Feničani]]''' (ili '''[[Lidija|Lidijci]]'''): ovaj reljef je vrlo detaljan; darovi se sastoje od srebrnih i zlatnih vaza, rezbarenih zdjela s ručkama od krilatih bikova, nakita poput narukvica ukrašenih krilima [[grifon]]a, te bojna kola s malenim [[konj]]ima. Njihova nošnja i frizura podsjeća na današnje nošnje kod [[Židovi|Židova]] ili [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] popova. Identitet odjeće ostaje sporno pitanje o podrijetlu ove delegacije. * '''7.''' '''[[Arija (satrapija)|Arijci]]''' ili '''[[Arahozija|Arahozijci]]:''' članovi ove [[satrap]]ije dolaze iz iranskih regija oko [[Herat]]a i [[Mašhad]]a, a darovi uključuju [[deva|deve]] i vaze. * '''8.''' '''[[Cilicija (satrapija)|Cilicija]]nci''' ili '''[[Asirija|Asrici]]:''' dolaze iz [[Mala Azija|Male Azije]], a darovi koje nose su dva ovna, kožu, odjeću, šalice i vaze. Reljef je izgrađen vrlo detaljno, što uključuje detalje odjeće poput čipke, remena ili kapa. <gallery> Datoteka:Persepolis_delegations.jpg|Skup delegacija raznih naroda Datoteka:Persepolis_Delegation_Siliciens.jpg|Delegacija [[Cilicija (satrapija)|Cilicija]]naca Datoteka:Persepolis 1-13.jpg|Detalj [[Lidija|lidijske]] delegacije </gallery> * '''9.''' '''[[Kapadocija|Kapadokijci]]:''' karakteriziraju ih slojevi odjeće preko njihovih ramena, a pripadaju istoj grupi kao Armenci, Medijci i Sagartijci. Njihovi darovi su konji i odjeća. * '''10.''' '''[[Drevni Egipat|Egipćani]]:''' vrh reljefa ove delegacije teško je oštećen prilikom uništenja apadane, no sačuvani donji dio je dostatan za utvrđivanje identiteta delegata prema karakteristikama njihovih odijela. * '''11.''' '''[[Skiti]]:''' njihove satrapije nalazile su se na širokom području; od današnje [[Ukrajina|Ukrajine]], preko stepa sjevernog [[Kavkaz]]a, do centralnoazijskih područja sjeverno od regije [[Sogdijana|Sogdijane]]. Delegati nose tipične skitske kape, a njihovi darovi su konji i odjeća s olovnim kopčama, te narukvice. * '''12.''' '''[[Lidija|Lidijci]]''' ili '''[[Jonija|Jonjani]]:''' [[Stara Grčka|grčke]] satrapije Perzijskog Carstva bile su pod upravom grada [[Sard]]a, a njihove delegacije prepoznatljive su po karakterističnoj odjeći. Oni donose tkanine, pehare, te posude koje su možda sadržavale bojila. * '''13.''' '''[[Parti]]:''' ovaj narod sa sjeveroistoka carstva u vrijeme [[Ahemenidi|Ahemenida]] živio je u vazalnoj kraljevini, no stoljeće nakon [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrovih]] osvajanja pokoravaju helenističke [[Seleukidi|Seleukide]] i vladaju središnjim dijelom nekadašnjeg ahemenidskog Perzijskog Carstva. Njihova satrapija danas se nalazi na sjeveru [[Iran]]a odnosno na jugu [[Turkmenistan]]a. Njihovi delegati nose turbane oko vrata, a darovi uključuju vaze i [[deva|deve]]. * '''14.''' '''[[Gandara|Gandari]]:''' ovaj narod dolazio je iz [[satrap]]ija uzvodno od rijeke [[Ind]]; između [[Lahore]]a i [[Kabul]]a odnosno zapadno od današnje regije [[Pandžab]]. Darovi su [[Goveda|goveda]]. * '''15.''' '''[[Baktrija|Baktrijci]]:''' ova satrapija nalazi se na sjeveru današnjeg [[Afganistan]]a, delegati za darove nose deve, odjeću i vaze. * '''16.''' '''[[Sagartija|Sagartijci]]:''' njihova je odjeća slična [[Medijci|medijskoj]], isto kao i [[Armenci|armenska]] odjeća [[Kapadocija|kapadocijskoj]], što ukazuje kako pripadaju istoj grupi. Sagartija se nalazi u današnjem istočnom [[Iran]]u, uz granicu s [[Afganistan]]om. * '''17.''' '''[[Sogdijana|Sogdijanci]]:''' njihova satrapija nalazi se u centralnoj [[Azija|Aziji]] odnosno današnjem [[Uzbekistan]]u, dok njihova etnička skupina pripada [[Skiti]]ma. Postoje velike sličnosti između sogijanskih i skitskih kapa. Njihovi darovi uključuju konje, sjekire, ukrasne predmete poput narukvica, te bodeže. * '''18.''' '''[[Indija|Indijci]]:''' delegati dolaze iz dolina donjeg toka rijeke [[Ind]], odjeveni su u posebnu odjeću s tkakinom oko kukova, a na nogama nose sandale. Njihovi darovi su [[magarac]], sjekire i košare nošene na leđima pomoću štapova za bilancu. * '''19.''' '''[[Tračani]]''' ili '''[[Skiti]]:''' [[Europa|europska]] satrapija [[Skudra|Trakija (Skudra)]] nalazi se između [[Egejsko more|Egejskog]] i [[Crno more|Crnog mora]], odnosno na teritoriju moderne [[Grčka|Grčke]], [[Turska|Turske]] i [[Bugarska|Bugarske]]. Delegati vode konja, a nose duge hlače i kape slične onim [[Skiti|skitskima]]. * '''20.''' '''[[Arapi]]:''' odjeveni su u odjeću vezanu na rubovima, nose sandale na nogama, a za darove nose deve i odjeću. * '''21.''' '''[[Drangijana|Drangijanci]]:''' među autorima ne postoji dogovor o podrijetlu ove delegacije. Dok jedni pretpostavljaju kako se radi o narodima [[Baktrija|Baktrije]] (današnji sjever [[Afganistan]]a, odnosno jug [[Uzbekistan]]a i [[Tadžikistan]]a), drugi smatraju kako dolaze iz regije Kerman (istočni [[Iran]]). Njihova frizura upućuje kako su možda iz okolice [[Kandahar]]a, kao i njihovi štitovi i kopnja. Njihovi darovi su bikovi. * '''22.''' '''[[Somalija|Somalijci]]''' ili '''[[Libija|Libijci]]:''' podrijetlo ove delegacije i dalje je predmet rasprave. Njeni predstavnici nose košarice i vode planinske [[Koza|koze]], obučeni su u kožu, ali nisu slični crncima. Njihove morfološke karakteristike ukazuju kako su vjerojatno [[Libija|libijskog]] podrijetla, unatoč tome što njihovi kožni ukrasi i [[Kozolike antilope|antilope]] koje dovode potječu s juga ([[Jemen]] ili [[Somalija]]). * '''23.''' '''[[Nubijci]]''' ili '''[[Etiopija|Etiopljani]]:''' delegati su [[Negroidi|crnci]], a njihovi darovi su vaze i [[slonovača]]. ==== Sjeverno stubište ==== <gallery> Datoteka:Persepolis_Apadana_noerdliche_Treppe_Detail.jpg|Detalj [[Medijci|medijske]] garde </gallery> Sjeverno stubište dodao je [[Kserkso I.]] kako bi olakšao pristup od „vrata svih naroda“ do apadane. Na reljefima stubišta nalaze se slični motivi kao i na istočnom stubištu, ali su degradirani.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/a/iran/persepolis/apadana-northstairs/apadana-northstairs.html |title=Persepolis - Apadana north stairs (Livius.org) |archive-url=https://web.archive.org/web/20100515171543/http://www.livius.org/a/iran/persepolis/apadana-northstairs/apadana-northstairs.html |archive-date=15. svibnja 2010. |access-date=11. svibnja 2009.}}</ref> Glavna ploča prikazivala je Darija Velikog, Kserksa i njihove djelatnike poput ''ganzabara'' (upravitelja riznice) i ''quiliarca'' (zapovjednika straže), no kasnije je premještena u riznicu i zamijenjena drugom koja pokazuje osam stražara. Trojezičan natpis na stubištu ne spominje ime zgrade. === Tačara === ''[[Darije Veliki|Darijeva]] palača'' nalazi se južno od apadane, a naziv „tačara“ dobila je prema natpisu s jednog stupa na južnom [[portal]]u. <gallery> Datoteka:Persépolis._Palais_de_Darius.jpg|Južno stubište tačare (apadana u pozadini) Datoteka:Persepolis_recreated.jpg|Tačara Datoteka:Persepolis_King_Fighting_Evil.jpg|Kralj u borbi protiv zvijeri koje simoliziraju zlo </gallery> Palača ima pristup samo s južne strane, dok je zbog stambenog karaktera sa sjeverne (planinske) strane gotovo u potpunosti zaštićena; bez prilaza i otvora. Darije Veliki umire [[486. pr. Kr.]], a gradnju nastavlja njegov sin [[Kserkso I.]] Originalni pristup dvostrukim stubištem nalazi se na jugoistočnoj strani palače, dok stoljeće i pol kasnije kralj [[Artakserkso III.]] dodaje i jugozapadno stubište, što stvara asimetriju. Odjeća vojnika na reljefima novog stubišta u odnosu na staro sugerira promjene u modi, a istovremeno učvršćuje teoriju o nadogradnji palače.<ref name="#15">Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 64.</ref> Na južnoj strani stubišta nalazi se simbol [[Novruz]]a koji prikazuje kako [[lav]] proždire [[bik]]a. Ispod se nalaze reljefi na kojima [[Medijci]] i [[Arahozijci]] donose životinje te posude s hranom ili vodom. Moguće je kako ti motivi predstavljaju stari [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] običaj žrtvovanja životinja.<ref name="#15"/> Središnja ploča prikazuje dvije grupe po devet stražara, dok ostala tri reljefa sadrže trojezične natpise [[Kserkso II.|Kserksa II.]] i krilate diskove (simbole Ahura Mazde) s bočnim [[sfinga]]ma. <gallery> Datoteka:Persepolis_T_Chipiez.jpg|Rekonstrukcija tačare, Charles Chipiez ([[1884.]]) Datoteka:Persepolis_Relief_Priests.jpg|[[Arahozija|Arahozijci]] ili [[Arija (satrapija)|Arijci]] Datoteka:Persepolis_Rec_Iso_Toit_Tach_Chipiez.jpg|Rekonstrukcija krova tačare, Charles Chipiez ([[1884.]]) </gallery> Jugozapadni ulaz u palaču vodi kroz prostoriju s velikim portalom, na kojem reljefi prikazuju stražare. Nakon ove prostorije nalaze se još jedna vrata koja vode u glavnu dvoranu, u kojoj postoje brojni reljefi s prikazima borbe kralja protiv divljih životinja. Ovi motivi pojavljuju se i na drugim portalima palače, u „dvorani od stotinu stupova“ i „haremu“, a osim kraljevog herojstva simboliziraju i religijsku tematiku borbe dobra i zla, te moguće [[Astrologija|astrologijske]] teme.<ref name="#16">Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 70. i 71.</ref> U sklopu palače nalazi se i kupalište, također s reljefima koji prikazuju kralja uoči priprema ceremonije; služe ga dva dvoranina koji nose suncobran, pomast i ručnik, dok kralj nosi krunu i nakit. Opskrba prostorije vodom omogućena je sofisticiranom izgradnjom cjevovoda u terenu izgrađenih prije palače, a na podu kupališta vidljivi su ostaci od crvenog [[cement]]a.<ref name="#16"/> Na ulazu u palaču pronađeni su i urezani natpisi koji datiraju iz [[islam]]skog perioda. Na jugoistočnom dijelu palače nalazio se trijem s dvostrukom kolonadom od četiri stupa, dok se na razini ispod monumentalnog stubišta nalazilo zatvoreno kraljevsko dvorište okruženo ostalim palačama. Iznad svih portala i prozora nalaze se trojezični natpisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] na kojima i [[Darije Veliki|Darije]] i [[Kserkso I.|Kserkso]] tvrde kako su podigli tačaru, a ta kontradikcija može se objasniti time što je Kserkso završio gradnju palače, a možda ju je dao i nadograditi. === Tripilon === [[Datoteka:Persepolis_relief_tripylon_bas.jpg|mini|desno|Detalji reljefa na tripilonu]] Dvorana palače odnosno [[Kserkso]]va vijećnica ''tripilon'' nazvana je prema zapisima na tri jezika ([[perzijski]], [[Akadski jezik|babilonski]] i [[Elamski jezik|elamski]]), a nalazi se na centralnom dijelu kompleksa Perzepolis. U dvoranu se pristupa sjevernim stubištem ukrašenim reljefima, na kojima su prikazani uglavnom [[Perzija|perzijski]] i [[Medijci|medijski]] stražari, dok ostale motive čine prizori pripreme gozbe. Južno stubište tripilona danas se čuva u [[iran]]skom Nacionalnom muzeju u [[Teheran]]u, a otvaralo se prema istočnom hodniku gdje vrata ukrašena reljefom prikazuju: * Gornji dio: Darije stoji na svom prijestolju pred Kserksom kojeg kruni kao princa, zaklonjeni su ispod malenog krova ukrašenim simbolima božanstava, bikova, lavova i cvijeća; kralj i princ u ruci drže palmino lišće što predstavlja simbol plodnosti. * Donji dio: izaslanici 28 zemalja carstva vode ka kralju. Ovaj motiv jasno govori kako će Darije imenovati svog sina Kserksa kao legitimnog nasljednika na prijestolju.<ref name="#5"/> === Hadiš === [[Datoteka:Persépolis._Darius.jpg|mini|desno|Kraljevska procesija u hadišu]] Hadiš ili ''[[Kserkso I.|Kserksova]] palača'' nalazi se južno od tripilona, izgrađen je prema tipologiji tačare (''[[Darije Veliki|Darijeve]] palače'') ali na dvostruko većem tlocrtu. Središnja dvorana sastojala se od 36 stupova izgrađenih od kamenih baza i drvenih kolumni velikih promjera, od kojih nijedna nije sačuvana. Na zapadu i istoku hadiš je okružen malenim sobama i hodnicima, u čije su portale urezani reljefi. Oni prikazuju kraljevsku procesiju u kojoj kraljevski podanik drži suncobran [[Kserkso I.|Kserksu I.]] Južni dio palače sastoji se od apartmana čija je uloga kontroverzna; neki smatraju kako se radi o kraljičinim odajama, dok neki prostoriju pripisuju proširenju riznice ili skladištu.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 74.</ref> Pristup hadišu vodi preko dvorišta ispred kojeg se nalazi jedno od monumentalnih stubišta, koje se u donjem dijelu spaja a potom u gornjem razilazi. Stubište je ukrašeno reljefima sličnim onima u tačari, a na njemu su prikazani bikovi i lavovi, perzijski stražari, sfinge i krilati disk (simbol [[Zoroastrizam|zoroastrizma]]). Naziv „hadiš“ je drevna [[perzijski|perzijska]] riječ za palaču, a spomenuta je na trojezičnim natpisima diljem prostorije. Palača se sa sigurnošću može pripisati Kserksu, jer je njegovo ime spomenuto na barem četrnaest mjesta. === Dvorana od stotinu stupova === Dvorana od stotinu stupova naziva se i „prijestolna dvorana“. Dimenzije te [[kvadrat]]ne dvorane su 70 x 70 metara, što je čini najvećom prostorijom u cijelom kompleksu. Kada je pronađena prilikom [[Arheologija|arheoloških]] istraživanja, bila je pokrivena zemljom i cedrovim pepelom u sloju debljem od tri metra. Prostorija je jako oštećena [[požar]]om pa su sačuvane samo baze stupova i okviri kamenih [[portal]]a.<ref name="#7"/> Sjeverno od palače nalazi se golemi portal s dvije kolosalne skulpture bikova koje služe kao glavna baza stupovima visine 18 metara. Portalni prolaz bogato je ukrašen reljefima s obje strane koji posloženi od vrha prema dnu prikazuju: Ahura Mazdu, kralja na prijestolju, a zatim tri reda vojnika iz kraljeve osobne straže. Ovi motivi žele prikazati kako Bog dobra (Ahura Mazda) štiti perzijskog kralja i vojsku, odnosno kako je kraljeva vlast legitimna.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 82.</ref> <gallery> Datoteka:Persepolis-Hundred_Columns_Hall.jpg|Dvorana od stotinu [[stup]]ova (sjeverna strana) Datoteka:Persepolis_P100c_NPG_bull.jpg|Sjeverni [[portal]] Datoteka:Persépolis._La_Garde.jpg|[[Perzijski besmrtnici]] u Dvorani od stotinu stupova Datoteka:Persepolis_king_P100C.jpg|Kralj u borbi protiv divljih zvijeri Datoteka:Chipiez_100_colonnes.jpg|Rekonstruirana dvorana od stotinu stupova prema Charles Chipiezu ([[1884.]]) Datoteka:Persepolis_Rec_iso_Toit_P100C_Chipiez.jpg|Rekonstrukcija krova prema Charles Chipiezu ([[1884.]]) Datoteka:Persepolis_relief_sud_P100C.jpg|Reljefi s južne strane Datoteka:Persepolis_relief_sud_P100C_bas.jpg|Detalj donjeg dijela južnog reljefa </gallery> Palača je ukrašena brojnim reljefima izvanredne očuvanosti, a česti motivi su bikovi, lavovi, cvijeće i razne biljke.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 81.</ref> S druge strane, južna vrata palače predstavljaju potpuno različite motive na ukrasnim reljefima. Ti motivi simboliziraju podršku perzijskom vladaru od strane svih naroda koji su živjeli diljem njegova carstva. Vojnici iz mnogih zemalja nalaze se na reljefima u pet redova, a prepoznatljivi su po njihovom odijevanju, kosi i oružju. Poruke takvih reljefa uglavnom se odnose na koheziju i bogatstvo carstva, a upućene su prije svega raznim diplomatima ili vazalnim kraljevima koji su posjećivali Perzepolis zbog iskazivanja počasti, trgovine, administracije ili plaćanja danka. Zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] svjedoče o procijeni bogatstva koja su prolazila kroz ova vrata.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 79. i 80.</ref> Uglavnom, reljefi sa sjeverne i južne strane uglavnom su političkog karaktera i odnose se na cjelovitost monarhije odnosno legitimnost kraljeve vladavine, reljefi na istoku i zapadu dvorane (i u većini drugih palača) uglavnom pokazuju borbe kralja s raznim zvijerima ili Bogom zla Ahrimanom, što simbolizira kraljevu hrabrost i pobožnost.<ref name="#11"/> === Riznica === [[Datoteka:Persepolis_Museum.jpg|desno|mini|Muzej u Perzepolisu]] [[Datoteka:Tablette_xerxes_persepolis.jpg|desno|mini|[[Kserkso]]vi zapisi, Nacionalni muzej u [[Teheran]]u]] Ova pravokutna skupina prostorija građena je u doba [[Darije I. Veliki|Darija I.]], a nalazi se na jugoistočnom uglu terase koji se proteže na 10.000 m². Glavne prostorije zgrade su dvije velike dvorane čiji se krov pridržan s 100 kamenih, odnosno drvenih stupova.<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 86.</ref> Tu su pronađeni zapisi na drvu i glini koji sadrže potankosti o plaćanju i naknadi za radnike koji su radili na kompleksu. Prema [[Plutarh]]u, u doba Aleksandra 10.000 [[mula]] i 5.000 [[deva]] bilo je potrebno za transport dragocijenosti iz [[Ahemenidi|ahemenidske]] riznice u Perzepolisu. Prema pronađenim dokumentima, u trezoru je [[467. pr. Kr.]] radilo 1348 ljudi. Riznica je više puta obnavljana i mijenjana. Mnogi natpisi pronađeni su na masivnim blokovima od [[diorit]]a, a uglavnom se pripisuju Dariju Velikom.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/a/iran/persepolis/treasury/treasury.html |title=Persepolis - Treasury (Livius.org) |archive-url=https://web.archive.org/web/20100316032230/http://www.livius.org/a/iran/persepolis/treasury/treasury.html |archive-date=16. ožujka 2010. |access-date=11. svibnja 2009.}}</ref> Sjeverno od apadane stubištem se dolazi do dvaju reljefa koji se danas čuvaju u [[Teheran]]skom muzeju. Reljef prikazuje Darija Velikog koji sjedi na prijestolju i prima posjetitelje koji se naginju prema njemu a desnu ruku stavljaju na usne u znak poštovanja. To bi mogao biti zapovjednik kraljevske grade od 1000 stražara, ili pak upravitelj riznice. Darijev sin [[Kserkso I.]] na reljefu stoji iza oca, skupa s perzijskim plemićima. Po dva kadiona nalaze se na strani kralja i dostojanstvenika.<ref name="#17">Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 84. i 86.</ref> Prema istraživanjima, zgrada je brzo identificirana kao riznica jer se radi o velikom području koje je s ostatkom kompleksa povezano samo s dva malena ulaza. === Garnizon i dvorana od 32 stupa === Između „Dvorane od stotinu stupova“ i planine nalazi se nekoliko prostorija koje su uglavnom koristili posluga, vojnici i administracija. Tu je pronađeno više od 30.000 natpisa na [[Elamski jezik|elamskom jeziku]].<ref name="#17"/> Prema zapisima [[Diodor sa Sicilije|Diodora sa Sicilije]] i [[Kvint Kurcije Ruf|Kvinta Kurcija Rufa]], [[Aleksandar Makedonski]] je u ovdje ostavio 3.000 vojnika što govori o kapacitetu [[garnizon]]a u Perzepolisu.<ref name="#4"/> Sjeverno od vojarne, postoje ostaci prostorija s 32 stupa, čija je funkcija nejasna. === Harem i Muzej === Ulazak u [[harem]] vodi s južne strane „Dvorane od stotinu stupova“. Zgrada ima oblik slova „L“, a glavno krilo ima orijentaciju sjever-jug. Središte zgrade čini prostorija s kolonadama, dok se na sjeveru nalazi otvoreno dvorište s [[portal]]om. Ulazna dvorana ima četiri stupa, a vrata su ukrašena brojnim reljefima koji prikazuju prizore borbi, karakteristične za Tačaru ili „Dvoranu od stotinu stupova“. Na reljefima je uglavnom prikazan kralj koji se bori protiv raznih životinja; rogatih [[bik]]ova, krilatih [[lav]]ova ili [[Štipavac|škorpion]]a, koji vjerojatno simboliziraju [[Zoroastrizam|zoroastrijskog]] Boga zla (Ahrimana). Čest motiv reljefa je kraljevo zabijanje mača u trbuh životinja. Također, reljefi na jugu prikazuju i [[Kserkso I.|Kserksa I.]] i njegove sluge, što podsjeća na reljefe iz Kserksove palače (Hadiša). U južnom dijelu krila nalazi se proširenje prema zapadu s 25 apartmana, od kojih je svaki ''hipostil'' odnosno dvorana s 16 stupova. Zgrada ima dva stubišta koji je spajaju s Hadišem i dva dvorišta, koja su najvjerojatnije bila zatvorenog tipa.<ref name="#11"/> Povjesničari dvoje je li zgrada imala funkciju harema, ili se pak radi o odajama za kraljicu i njeno osoblje. Neki vjeruju kako su žene prebivale uz vanjske zidove zgrade.<ref name="#11"/> Smještaj na visokoj razini, veličina i bogata ukrašenost reljefima upućuju kako je zgrada imala važnu funkciju, najvjerojatnije administrativnog karaktera. Zapadni povjesničari pretpostavili su funkciju harema prema [[Osmansko Carstvo|osmanskoj]] tipologiji orijentalne palače, koja nema sličnosti s [[Perzija|perzijskim]] palačama iz [[Ahemenidi|ahemenidskog]] doba. Zgradu je otkopao i djelomično obnovio E. Hertzfeld prema analizi njenih temelja. Nekoliko obnovljenih prostorija služile su kao radionica za restauraciju i prezentaciju dokumenata pronađenih u okolici, poslije čega je dio harema pretvoren u muzej.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/a/iran/persepolis/harem/harem.html |title=Persepolis - Harem (Livius.org) |archive-url=https://web.archive.org/web/20100315200159/http://www.livius.org/a/iran/persepolis/harem/harem.html |archive-date=15. ožujka 2010. |access-date=11. svibnja 2009.}}</ref> Muzej sadrži široku paletu pronađenih predmeta:<ref>{{Citiranje weba |url=http://oi.uchicago.edu/museum/collections/pa/persepolis/harem_xerxes.html |title=Oriental Institute Photographic Archives: The Harem of Xerxes (oi.uchicago.edu) |access-date=11. svibnja 2009. |archive-date=12. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080512092619/http://oi.uchicago.edu/museum/collections/pa/persepolis/harem_xerxes.html |url-status=dead }}</ref> * lončarija, tanjuri i čaše od terakota, keramičke pločice * komadi kovanog novca * sve vrste alata: zidarski, tesarski, kuhinjski pribor, itd. * kovano željezo; vrhovi koplja i strijela, krhotine truba i metalnih ukrasa, metalni klinovi * ostaci tkanine i drva kao komponenata infrastrukture * krhotine metala * urezani natpisi <gallery> Datoteka:Persepolis_Marble_Perfume_Jar.jpg|Parfem u [[mramor]]noj posudi Datoteka:Persepolis_Marble_plate.jpg|Mramorna ploča (Muzej Persepolis) Datoteka:Persepolis_Mortars.jpg|Posude za drobljenje Datoteka:Persepolis_Pot.jpg|Vaza s ukrašenim drškama Datoteka:Persepolis_stone_plate.jpg|Kameni tanjuri Datoteka:Persepolis_stone_dishes.jpg|Kamene posude Datoteka:Persepolis_Terracota_rython.jpg|Glineni [[riton]] ukrašen animalističkim elementima Datoteka:Persepolis_Marble_Statue_eye.jpg|Oko s kipa </gallery> Postoje i predmeti koji datiraju iz kasnijih razdoblja ([[Sasanidsko Carstvo|sasanidsko]] i [[islam]]sko), pa čak i onih prapovijesnih. Raznolikost pronađenih dokumenata i predmeta daju predodžbu o životu i djelatnostima iz tog doba. === Ostale građevine === [[Datoteka:Persepolis-horn_shaped_stones.jpg|mini|300px|desno|Ostaci [[kamen]]ih blokova u obliku bikovih [[rog]]ova na terasi]] Pretpostavlja se kako je građevina u jugozapadnom uglu kompleksa zapravo palača [[Artakserkso I.|Artakserksu I.]] Ipak, njene ruševine ne odgovaraju tlocrtu karakteristične [[Ahemenidi|ahemenidske]] palače, a danas se u istraživačkim krugovima naziva „Palača H“. Skulpture u obliku [[rog]]ova pronađene su zakopane u blizini, dok je funkcija zidova i terase nepoznata. Još jedna građevina za koju se smatra kako potječe iz post-ahemenidskog perioda, tzv. „Palača G“, smještena je sjeverno od Hadiša ([[Kserkso]]ve palače). Za nju se pretpostavlja kako je izgrađena na mjestu uništene palače [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] Također, ostaci slične građevine („Palača D“) pronađeni su i istočno od Hadiša. Navedena post-ahemenidska zdanja sadržavala su ahemenidske krhotine [[Ornament|ornamenata]] pronađene zakopane u zemlji. == Okruženje == Mnogi arhitektonski elementi pronađeni su izvan zidina terase. Uglavnom se radi o ostacima vrtova, domova i kraljevskih grobnica iz doba [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Osim toga, unutar i izvan zidina nalazi se sofisticirana cjevovodna mreža koja je i danas pod istraživanjem. === Naselja === [[Datoteka:Persepolis_Downtown.jpg|mini|300px|desno|Domovi u donjem gradu]] Ruševine naselja koja još nisu u potpunosti istražena nalaze se 300 metara južno od terase Perzepolisa. Pretpostavlja se kako su služili kao dvori, a zgrade se sastoje od brojnih domova. Centralna dvorana okružena je sekundarnim sobama i dostupna je pomoću stubišta. Sudeći prema tipologiji zgrada, bile su namijenjene za ljude visokog socijalnog položaja, najvjerojatnije plemiće ili bogate trgovce. Sjeverno od zgrada nalazi se terasa, čija je funkcija nepoznata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/a/iran/persepolis/lowercity/lower_city.html |title=Persepolis - Lower City (Livius.org) |archive-url=https://web.archive.org/web/20100119043036/http://www.livius.org/a/iran/persepolis/lowercity/lower_city.html |archive-date=19. siječnja 2010. |access-date=11. svibnja 2009.}}</ref> === Vrtovi === Nedavna geološka istraživanja u okruženju Perzepolisa otkrila su ruševine perzijskih kanala za navodnjavanje vrtova koji se nalaze izvan kompleksa. Dio njih oštećen je [[1971.]] kada je iranski [[Šah (vladar)|šah]] [[Mohammed Reza Pahlavi]] slavio 2500. obljetnicu monarhije u [[Iran]]u, dok su ostala oštećenja nastala nakon revolucije prilikom izgradnje asfaltiranog puta. Očito je kako su vrtovi Perzepolisa projektirani prema uzoru na [[Pasargad]], koji se sastoji od kraljevskog kompleksa na uzvišenju terena te okolnih vrtova. Kompleks u Perzepolisu također je postavljen na uzvišenje u odnosu na okolna plodna polja, a od [[Pasargad]]a se razlikuje po tome što je na sjeveroistočnoj strani bio zaštićen planinom, dok su se vrtovi nalazili prema jugozapadnoj strani. Ovi vrtovi pozvani su ''pairidaeza'' što je [[perzijski|staroperzijska]] riječ za „[[raj]]“, a karakteristični su za mnoge [[Ahemenidi|ahemenidske]] palače.<ref>[http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=5700 Scent of Achaemenid Gardens Rises in Persepolis (CHNpress)]</ref> === Cjevovodna mreža === Sustav cjevovoda ispod terase i u okolnim područjima i dalje skriva mnoge dragocjene tajne, što potiče na daljnja istraživanja čiji je cilj detaljno analizirati sedimente sustava. Do sada je na širem području otkriveno preko 2 km mrežnih kanala, čije dimenzije variraju: od 60 do 160 cm širine, te od 80 cm do nekoliko metara dubine, što govori o njihovom značaju i [[Arheologija|arheološkoj]] vrijednosti. Kanali sadrže sedimente koji mogu biti korisni za arheološka istraživanja budući kako je već utvrđeno da neki od 600 komada lončarije iz [[Darije Veliki|Darijevog]] doba sadrže identičan talog pronađen onom u kanalima. Istraživanje je međutim naišlo na problem jer uklanjanje sedimenata omogućava infiltraciju vode koja šteti strukturi pronalazaka.<ref name="#10"/> Mreže odvodnih i dovodnih kanala protežu se ispod cijelog kompleksa kroz temelje i pod terase, što upućuje na to kako su urezane u kamen prije početka izgradnje samog kompleksa. Zbog toga se Perzepolis smatra prvom građevinom u povijesti koja koristi drenažni sustav. === Kraljevske grobnice === <gallery> Datoteka:Persepolis_Artaxerxes_II_tomb.jpg|Grobnica [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] Datoteka:Persepolis_Artaxerxes_III_tomb.jpg|Grobnica [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] Datoteka:Persepolis_Unachieved_Tomb.jpg|Nedovršena grobnica [[Darije III.|Darija III.]] </gallery> Nekoliko desetaka metara sjeveroistočno od terase kompleksa, u stijenama Kuh-e Ramata urezane su dvije goleme kraljevske grobnice koje dominiraju okolicom. Grobnice se pripisuju perzijskim vladarima [[Artakserkso II.|Artakserksu II.]] i [[Artakserkso III.|Artakserksu III.]] Oba groba okružena su uklesanim skulpturama čiji je glavni element pročelje tipične perzijske palače s kolonadom, arhitravom i sporednim zidovima. Ove grobnice zajedno s onima u [[Nakš-e Rustam]]u omogućile su bolje razumijevanje iranske arhitekture iz doba dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Na vrhu groba Artakserksa III. kralj je prikazan na postolju od tri razine, pred svetom vatrom i Ahura Mazdom. Zidovi sadrže trojezičan natpis što je karakteristično za perzijsku arhitekturu još od doba [[Darije Veliki|Darija Velikog]], koji je dao izgraditi Perzepolis. Grobnice se razlikuju prema određenim detaljima, dok su na jugu pronađeni ostaci nedovršene treće grobnice, koja se pripisuje zadnjem ahemenidskom kralju [[Darije III.|Dariju III.]]<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 88. i 89.</ref><ref>Henri Stierlin, str. 158.</ref> U podnožju planine 1 km sjeverno od terase kompleksa<ref name="#11"/> pronađeni su i ostaci grobnica koje datiraju iz post-ahemenidskog perioda. == Zapisi == [[Datoteka:Persepolis_clay_tablet.jpg|mini|desno|300px|Glineni zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]]]] Tijekom iskopavanja od strane Ernst Herzfelda i Frederich Erich Schmidta, otkrivena su dva velika arhiva na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]], pisana na glini i u drvu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/pen-pg/persepolis/fortification_tablets.html |title=Persepolis fortification tablets, Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20070209013501/http://www.livius.org/pen-pg/persepolis/fortification_tablets.html |archive-date=9. veljače 2007. |access-date=11. svibnja 2009.}}</ref> Prvi arhiv koji je otkrio Herzfeld poznat je pod imenom „Pločice s utvrde Perzepolisa“, jer su pronađeni na području utvrde sjeveroistično od terase kompleksa.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/Persepolis_Elam_Tab.html |title=Persepolis Elamite Tablets (Iranica enciklopedija) |access-date=11. svibnja 2009. |archive-date=14. studenoga 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071114050207/http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/Persepolis_Elam_Tab.html |url-status=dead }}</ref> Sadrži oko 30.000 pločica od kojih su 6.000 čitljive. Sadržaj tih zapisa je proučavan, no do danas nije objavljen u cijelosti. Radi se uglavnom o administrativnim dokumentima koji datiraju između [[506. pr. Kr.|506.]] i [[497. pr. Kr.]], a pisani su na [[Elamski jezik|elamskom jeziku]]. Ostali jezici uključuju [[Aramejski jezik|aramejski]] (od kojeg je 500 tekstova dešifrirano),<ref>[http://www.iranica.com/newsite/index.isc?Article=http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/Persepolis_Elam_Tab.html Persepolis Elamite Tablets (Iranica enciklopedija)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> te [[Akadski jezik|akadski]], [[grčki]], [[perzijski|staroperzijski]],<ref>[http://persepolistablets.blogspot.com/2007/01/les-archives-des-fortifications-de.html Les archives des fortifications]</ref> jezike [[Anatolija|Anatolije]],<ref>[http://persepolistablets.blogspot.com/2007/01/what-are-persepolis-fortication.html What are the Persepolis Fortification Tablets?, Matthew Stolper, John A. Wilson Professor of Oriental Studies, Oriental Institute]</ref> itd. Pronađeni zapisi mogu se podijeliti u dvije podgrupe. Prva se odnosi na transport robe diljem carstva, a drugi je registar računa. Ove pločice dale su vrijedne informacije za razumijevanje funkcioniranja carstva i njegove administracije, jer se radilo o carstvu raznolikih jezika, naroda, pisama, te platežnih sredstava. Neki zapisi spominju čak i imena radnika u riznici,<ref>[http://www.iranica.com/newsite/index.isc?Article=http://www.iranica.com//newsite/articles/v10f3/v10f381.html Ganzabara ili riznica (Iranica enciklopedija)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> kao i žena iz [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]]. Druga podgrupa zapisa koju je pronašao Schmidt poznata je pod nazivom „Pločice iz riznice Perzepolisa“, a opisuje 139 komada uplate u zlatu i srebru koje datira između [[492. pr. Kr.|492.]] i [[458. pr. Kr.]] Na nekoliko njih pronađeni su i ostaci kraljevskih pečata. Budući kako je pečena glina najotpornija, spaljivanje Perzepolisa paradoksalno je omogućilo bolju otpornost zapisa odnosno njihovu trajnost do današnjih dana. Zapisi predstavljaju neprocjenjivu povijesnu baštinu koja je doprinijela boljem razumijevanju [[Elamski jezik|elamskog]] i [[perzijski|staroperzijskog jezika]], te političkih i [[Zoroastrizam|vjerskih]] običaja [[Ahemenidi|Ahemenida]]. == Funkcija i kontroverze == [[Datoteka:Persepolis_Taureaux.jpg|mini|desno|Kolosalni bikovi (Nedovršena vrata)]] [[Datoteka:Persepolis_relief_god_king.jpg|mini|desno|Detalj reljefa koji ističe snagu kralja, i njegovu privrženost [[Ahura Mazda|Ahura Mazdi]]]] [[Datoteka:Persepolis_Trumpet.jpg|desno|mini|Truba od bronce]] === Politički centar === [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] u vrijeme dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]] sagradilo je nekoliko [[Glavni grad|glavnih gradova]]. [[Kir Veliki]] dao je podići [[Pasargad]], dok su kao administrativna središta korišteni i gradovi [[Suza (Iran)|Suza]], [[Ekbatana]], [[Babilon]], te konačno Perzepolis. Ipak, povjesničari se slažu kako je Perzepolis imao uglavnom ceremonijalnu i vjersku funkciju, sudeći prema reljefnim ukrasima diljem kompleksa.<ref name="#3"/> Skupne delegacije brojnih naroda različitih kultura predstavljaju jedinstvo golemog carstva, borbe sa životinjama kraljevo herojstvo odnosno borbu dobra i zla, dok vjerski motivi poput [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] „krilatih diskova“ simboliziraju kraljevu privrženost Ahura Mazdi, odnosno Bogu dobra. === Teorija o „perzijskom gradu“ === Neki povjesničari u početku su pretpostavljali kako je Perzepolis bio mjesto rezervirano isključivo za Perzijance. Ova pretpostavka temelji se na nekoliko antičkih zapisa, koji su taj zaključak najvjerojatnije izvukli od imena grada (Perzepolis: „Grad Perzijanaca“). Ipak, raznolikost brojnih naroda prikazanih na reljefima ceremonija u suprotnosti je s početnim pretpostavkama. Sudeći prema reljefima, Perzepolis je imao i [[Astrologija|astrološku]] funkciju slavljenja perzijske nove godine („[[Novruz]]“), te funkciju prikupljanja [[porez]]a koji su donosile delegacije iz svih krajeva carstva. Delegacije su poslagane prema važnosti, a plemići i vojnici prema statusu. Dvostruko simetrično stubište imalo je razvodnu funkcijsku ulogu; jednim krakom pristizale su delegacije, a drugim plemstvo i [[Perzijski besmrtnici|vojnici]]. Vrata svih naroda na ulazu u kompleks, kao i dvorana od stotinu stupova ispred ulaska u riznicu, svojom monumentalnošću trebale su impresionirati posjetitelje prilikom dolaska ili plaćanja poreza, te afirmirati moć carstva. Henri Stierlin, povjesničar umjetnosti i arhitekture, tvrdi kako je apadana korištena za velike prijeme, [[banket]]e i ceremonije. Tradicija velikih svečanih gozbi širila se iz Perzije diljem carstva; u [[Trakija|Trakiju]], [[Mala Azija|Malu Aziju]], [[Kraljevina Makedonija|Makedoniju]], gdje su inkorporirali takve običaje. === Teorija o „ceremonijalnom gradu“ === Jedna od teorija o funkciji Perzepolisa bila je ona kako je kompleks korišten isključivo u proljeće za ceremoniju perzijske nove godine, odnosno kako je Perzepolis bio isključivo obredni grad. Ta pretpostavka se također pokazala krivom, jer su glineni tekstovi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] koji sadrže informacije o plaćanju poreza dokazali ekonomski i administrativni značaj grada, koji je kao takav morao biti stalno naseljen i korišten. U slučaju ispravnosti teorije o obrednoj funkciji Perzepolisa, to bi impliciralo kako su reljefi i glinene pločice prikupljene tijekom skupljanja danka po cijelom kraljevstvu,<ref>Pierre Briant, str. 96.-99.</ref> što je gotovo nemoguće s obzirom na jednoličnost motiva delegacija i umjetnički stil. === Simbol legitimiteta === [[Arheolog]] David Stronach kao funkciju grada navodi i političku simboliku [[Darije Veliki|Darijevog]] prava na prijestolje, uzimajući u obzir način njegovog dolaska na vlast; morao je poraziti brojne opozicije i uzurpatore poput [[Smerdis]]a.<ref>[http://www.iranica.com/newsite/index.isc?Article=http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f136a.html#iii Darius (Iranica enciklopedija)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Zbog toga se tvrdi kako je Perzepolis simbol legitimnosti Darijeve vladavine, te njegova prijestolonasljednika, sina [[Kserkso|Kserksa I.]]<ref name="#14"/> == Citati == '''Jean Chardin:''' <blockquote> ''Ne znam kakav Vam se čini moj opis i podaci koji ga prate, ali pružit će velike ideje i uvjeravam Vas kako je u pravim očima iznad svih izraza, jer ne postoji ništa što ste vidjeli ili pročitali; tako veliko i tako lijepo. Koliko tisuća ljudi moraju raditi tako nešto i za koliko godina? Ovo nije samo arhitektonsko remek djelo, poput egipatskih piramida gdje je rad bio kazna i što je ipak nakon svega hrpa kamenja; ovdje se nalazi mnogo umjetnosti i reda, i možemo reći kako je ovo knjiga dostojna tih najvećih majstora.''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fravahr.org/spip.php?article123 |title=Voyages du Chevalier Chardin en Perse, et autres lieux de l’Orient |archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220753/http://www.fravahr.org/spip.php?article123 |archive-date=26. rujna 2007. |access-date=11. svibnja 2009.}}</ref> </blockquote> '''Arthur Upham Pope:''' <blockquote> ''Sjaj Perzepolisa nije bio slučajan povratak monumentalnosti i veličanstvenosti ljepote, prepoznate kao vrhovne vrijednosti.''<ref>Arthur Upham Pope, „Perzijska arhitektura“ (''Persian Architecture''), London (1965.)</ref> </blockquote> '''Roman Ghirshman:''' <blockquote> ''Nikada u drevnoj umjetnosti nije pokazana takva hrabrost.''<ref name="#12"/> </blockquote> '''Marcel Dieulafoy:''' <blockquote> ''Neke stvari o ovoj veličanstvenog građevini pokušavam oživjeti u mom umu, pa vidim ona vrata sa stupovima od mramora ili uglačane portale, bikove čiji su [[rog]]ovi, noge, oči i ovratnik bili premazani zlatnim premazom, grede od cedrovine, mozaik opeku u zidu, ukrase od zlata i srebra, tirkizno plavi emajl, velike zavjese na portalima, bogate sagove na podovima... ponekad se pitam jesu li egipatski ili grčki hramovi imali tako snažan dojam kao perzijska palača velikog kralja.''<ref>[http://www.mediterranee-antique.info/Duruy/Grecs/HG_32.htm#_edn1 Chapitre XXXII — Alexandre (336-323), Mediterranee-Antique.info]</ref> </blockquote> == Popularna kultura == * [[Persepolis Teheran]], [[iran]]ski [[nogomet]]ni klub iz [[Teheran]]a nazvan je prema [[Antika|antičkom]] Perzepolisu, a simbol kluba je [[kapitel]] perzijskog stupa. * [[Grčka|Grčki]] skladatelj [[Iannis Xenakis]] komponirao je glazbeno djelo nazvano „Persepolis“, posvećeno antičkim ruševinama. * [[Dariush Grand Hotel]], jedan od najluksuznijih [[iran]]skih [[hotel]]a s 5 zvjezdica (otvoren [[1999.]]) na otoku [[Kiš]] projektiran je prema uzoru na antički Perzepolis. == Kratke zanimljivosti == * Perzepolis je podigao [[Darije Veliki]] a uništio [[Aleksandar Makedonski]]; oba vladara proširila su svoje perzijsko odnosno makedonsko carstvo na [[Najveća carstva svijeta|rekordni teritorijani opseg]], koje se prostiralo na tri [[kontinent]]a. * [[Antika|Antički]] povjesničari tvrde kako je [[Aleksandar Makedonski|Aleksandar]] spalio Perzepolis za vrijeme pijanstva, navodno je na nagovor jedne [[Grčka|grčke]] hetere (prostitutke). * Perzepolis je bio samo jedan od glavnih gradova [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] u doba dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]], ostali [[glavni grad]]ovi bili su [[Suza (Iran)|Suza]], [[Ekbatana]] i [[Babilon]], dok je ranije i [[Pasargad]] imao status glavnog grada. * [[Apadana]], dvorana za prijem i najveća građevina u Perzepolisu, mogla je primiti čak 10.000 ljudi. * Dvorana za prijem (apadana) imala je najveće konstruktivne stupove (20 m) i raspone (8.65 m) od svih građevina [[Antika|antičkog doba]], uključujući i najveći [[Grčki hram|grčki hram]] ikada sagrađen - [[Artemidin hram u Efezu]], koji je imao stupove od 18.5 m i raspone od 5.9 m. * Perzepolis se smatra prvom građevinom na svijetu s unaprijed planiranim cjevovodnim sustavom, koji je urezan u temelje prije početka gradnje. * Inspirirani [[Osmansko Carstvo|osmanskoj]] tipologiji orijentalne palače, prvotni istraživači Perzepolisa funkciju građevine na jugu kompleksa pripisali su [[harem]]u, no moderni povjesničari tvrde kako je riječ o kraljičinim odajama. * Brojni motivi na reljefima gdje [[lav]] proždire [[bik]]a prikazuju [[Astrologija|astrološku]] simboliku; početak proljetne ravnodnevnice ([[ekvinocij]]a) kada je sazviježđe lava na vrhuncu, dok se sazviježđe bika gubi na južnom horizontu. * [[Spirala|Spiralni]] oblici ([[Voluta|volute]]) na [[kapitel]]ima perzijskih [[stup]]ova snažno su utjecali na grčki [[jonski red]], za kojeg su volute glavno obilježje. * Tipologija Perzepolisa koja se sastoji od kompleksa na uzvisini i brojnih hipostilnih građevina postala je inspiracijom za oblikovanje [[Akropola (Atena)|atenske akropole]]. * Dvorane iz Perzepolisa otvorene s prednje strane kasnije su postala uobičajenom u [[Sasanidsko Carstvo|sasanidskoj]] i [[Islamska umjetnost i arhitektura|islamskoj arhitekturi]]. * Ironično, [[požar]] koji je uništio Perzepolis istovremeno je očvrsnuo 30.000 zapisa od pečene gline, koji su postali trajan i neprocijenjiv izvor informacija iz tog doba. == Panorame == [[Datoteka:Persepolis-Panorama.jpg|središte|800px|mini|Panoramski pogled na Perzepolis]] [[Datoteka:PersepolisPanorama2007.jpg|središte|800px|mini|Panoramski pogled na Perzepolis]] == Poveznice == * '''[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]''' * [[Perzijsko Carstvo]] * [[Ahemenidi]] * [[Darije Veliki]] * [[Kserkso I.]] * [[Artakserkso I.]] * [[Kir Veliki]] * [[Nakš-e Rustam]] * [[Pasargad]] * [[Ekbatana]] * [[Suza (Iran)]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * Georges Cameron, „Pločice iz riznice u Perzepolisu“ (''Persepolis Treasury Tablets''), Izdanja Orijentalnog instituta, Chicago (1948.) * Werner F. Dutz i Sylvia A. Matheson, „Perzepolis: arheološka nalazišta u Fars provinciji I.“ (''Parsa (Persepolis) Archaelogical sites in Fars (I)''). Yavassoli izdanja, Teheran (1998.), str. 144. * {{fr}} [[Eugene Flandin]] i [[Pascal Coste]], „Put u Perziju“ (''Voyage en Perse''), Pariz (1851.) * {{fr}} [[Georges Perrot]] i [[Charles Chipiez]], „Antička povijest umjetnosti u Egiptu, Asiriji, Perziji, Maloj Aziji, Grčkoj, Etruriji, Rimu“ (''Histoire de l'art dans l'Antiquité, Égypte, Assyrie, Perse, Asie mineure, Grece, Etrurie, Rome''). Svezak V.: „Perzija, Frigija, Lidija i Karija, Licija“ (''Perse, Phrygie, Lydie et Carie, Lycie''), Pariz (1890.) * [[Arthur Upham Pope]], „Perzijska arhitektura“ (''Persian Architecture''), London (1965.) * Arthur Upham Pope, „Elaborat perzijske umjetnosti od pretpovijesti do danas“ (''A Survey of Persian Art from Prehistoric Times to the Present''), Izdavač: Charles Scribner’s Sons, New York (1931.) * Robert W. Rogers, [http://www.aina.org/books/ahba/ahba1.htm#c35 „Povijest Babilonije i Asirije“ (''A history of Babylonia and Assyria Vol 1'')]. Izdavači: Jennings and Pye, Cincinnati (1900.); Eaton and Mains, New York (1900.) * {{fr}} [[Jean Chardin]], „Putovanje Chardina od Pariza do Isfahana...“ (''Voyages de monsieur le Chevalier Chardin en Perse et autres lieux de l'Orient contenant le voyage de Paris a Ispahan ...'') Ed Jean Louis Delorme, Amsterdam, 1711. * H. Sancisi-Weerdenburg, „Novruz u Perzepolisu“ (''Nowruz in Persepolis'') iz „Ahemenidske povijesti VII.“ (''Achaemenid History VII.''), Izdavač: Leyde. * {{fr}} [[Henri Stierlin]], „Velikani iz Perzijskog Carstva“ (''Splendeurs de l’Empire perse''), Izdavač: Gründ, Pariz (2006.), str. 280. * {{de}} [[Franz Stolze]], „Perzepolis: ahemenidski i sasanidski spomenici i natpisi iz Perzepolisa, Istahra, Pasargada, Šapura“ ''Persepolis, die achaemenidischen und sasanidischen Denkmäler und Inschriften von Persepolis, Istakhr, Pasargadae, Shâpur'', Izdavač: A. Asher ed, Berlin (1882.) == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Persepolis}} * [https://persepolis.ir Perzepolis, službene stranice.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240725195812/https://persepolis.ir/ |date=25. srpnja 2024. }} * [http://www.3dparse.com Virtualna rekonstrukcija Perzepolisa (3dparse)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190823000358/http://www.3dparse.com/ |date=23. kolovoza 2019. }} * [http://www.persepolis3d.com Virtualna rekonstrukcija, persepolis3D] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220216111240/http://www.persepolis3d.com/ |date=16. veljače 2022. }} * [http://maps.google.com/maps?f=q&hl=en&q=persepolis,+iran&ie=UTF8&z=17&ll=29.934947,52.890544&spn=0.004844,0.01075&t=k&om=0 Lokacija Perzepolisa (satelitski pogled), Google Maps] * [http://oi.uchicago.edu/OI/MUS/PA/IRAN/PAAI/PAAI.html Fotografije Perzepolisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070205040025/http://oi.uchicago.edu/OI/MUS/PA/IRAN/PAAI/PAAI.html |date=5. veljače 2007. }} i [http://oi.uchicago.edu/research/projects/per/ Uvod u ekspediciju Perzepolisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110515235355/http://oi.uchicago.edu/research/projects/per/ |date=15. svibnja 2011. }}, Orijentalni institut sveučilišta u [[Chicago|Chicagu]] * [http://landofaryan.atspace.com/persepolis.htm Perzepolis] * [http://www.iraninfo.dk/persepolis-recreated-filmen-om-genskabelse-af-persepolis-2.html ''Rekonstrukcija Perzepolisa'' (dokumentarni film)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071022043021/http://www.iraninfo.dk/persepolis-recreated-filmen-om-genskabelse-af-persepolis-2.html |date=22. listopada 2007. }} * [http://www.gloryofpersepolis.com/ Slava Perzepolisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071013212525/http://gloryofpersepolis.com/ |date=13. listopada 2007. }} * [http://www.livius.org/pen-pg/persepolis/persepolis.html Fotografije i mape Perzepolisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060702231619/http://www.livius.org/pen-pg/persepolis/persepolis.html |date=2. srpnja 2006. }} * [http://www.livius.org/a/iran/persepolis/persepolis.html Arhiva slika Perzepolisa] * [http://www.persepolis3d.com 3D Rekonstrukcija Perzepolisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220216111240/http://www.persepolis3d.com/ |date=16. veljače 2022. }} * [http://www.virtualtourengine.com/tour.aspx?id=17&langindex=1 Perzepolis prije uništenja (virtualni projekt)] * [http://www.m-hesse.com/iran/Seiten/persepolis_%26_pasargad.html Fotogalerija iz 2009. godine (njemački jezik)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160420070650/http://www.m-hesse.com/iran/Seiten/persepolis_%26_pasargad.html |date=20. travnja 2016. }} * [http://www.letsgoiran.com/persepolis/persepolis-travel-guide Fotografije i video snimke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090407083946/http://www.letsgoiran.com/persepolis/persepolis-travel-guide |date=7. travnja 2009. }} * [http://www.chn.ir/en/news/?section=2&id=6166 Tajno stubište „Palače G“ u Perzepolisu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Cultural Heritage News Agency, 13. veljače, 2006. * [http://oi.uchicago.edu/OI/DEPT/PUB/SRC/OIP/117/OIP117.html ''Pečati na zapisima zidina u Persepolisua''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130325181337/http://oi.uchicago.edu/OI/DEPT/PUB/SRC/OIP/117/OIP117.html |date=25. ožujka 2013. }} - Mark B. Garrison i Margaret C. Root, na [http://oi.uchicago.edu Stranicama Orijentalnog instituta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211164727/http://oi.uchicago.edu/ |date=11. veljače 2011. }} * [http://www.anobanini.ir/travel/fa/fars/1385/10/post_19.php#more Korisni tekst i fotografije Perzepolisa (perzijski jezik)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090503121414/http://www.anobanini.ir/travel/fa/fars/1385/10/post_19.php#more |date=3. svibnja 2009. }} * [http://persepolistablets.blogspot.com/ Utvrda Perzepolis] (Informacije o utvrdi Perzepolis prema Orijentalnom institutu sveučilišta u Chicagu) * [http://www.rugreview.com/13-3pers.htm Perzepolis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090519205824/http://www.rugreview.com/13-3pers.htm |date=19. svibnja 2009. }} * Farzin Rezaeian i Hossein Hazarati; ''Obnova Perzepolisa'', dokumentarac iz 2004. [http://www.youtube.com/v/nCwxJsk14e4&hl=en&rel=0&border=1 1. dio] (8 min. i 38 sek.), [http://www.youtube.com/v/LGeJRTw7mW8&hl=en&rel=0&border=1 2. dio] (9 min. i 52 sek.), [http://www.youtube.com/v/rIPHEb9lWXA&hl=en&rel=0&border=1 3. dio] (8 min. i 52 sek.), [http://www.youtube.com/v/VXLaeZnJzVY&hl=en&rel=0&border=1 4. dio] (10 min. i 29 sek.), [http://www.youtube.com/v/gqQH56JcEhE&hl=en&rel=0&border=1 5. dio] (3 min. i 22 sek.) * [http://www.history.com/marquee.do?content_type=Marquee_Generic&content_type_id=51242&display_order=1&marquee_id=51188 ''Engineering an Empire: The Persians'', dokumentarni film „The History Channela“] * [http://maps.google.com/maps?f=q&source=s_q&hl=en&geocode=&q=&ie=UTF8&ll=29.933459,52.888162&spn=0.007922,0.013733&t=h&z=16 Lokacija] {{Svjetska baština u Iranu}} [[Kategorija:Ahemenidsko Carstvo]] [[Kategorija:Partsko Carstvo]] [[Kategorija:Sasanidsko Perzijsko Carstvo]] [[Kategorija:Drevni gradovi u Iranu]] [[Kategorija:Fars]] [[Kategorija:Svjetska baština u Iranu]] [[Kategorija:Palače]] ies630fuucpmmez9oua8ll7tf6apo3q 0 126725 7631603 6216931 2026-11-06T16:53:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631603 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Nasići |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Zeničko-dobojska županija]] |općina = [[Breza (BiH)|Breza]] |nadvisina = |lat = 44.011 |long = 18.348 |position = |brojstan2013 = 8 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Nasići''' su naseljeno mjesto u općini [[Breza (BiH)|Breza]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 10. prosinca 2020.</ref> Nalazi se oko 10 kilometara istočno od Breze. == Stanovništvo == === 1991. === Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći:<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> ukupno: 63 * Hrvati - 63 === 2013. === Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>: ukupno: 8 * Hrvati - 7 * Srbi - 1 Nasići su jedino selo s hrvatskom većinom u općini Breza i jedno od najistočnijih hrvatskih naselja u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20250812032657/http://glosk.com/BK/Nasici/8352/gmap_en.htm Satelitska snimka] {{mrva-naselje BiH}} {{Breza}} [[Kategorija:Naselja u Zeničko-dobojskoj županiji]] [[Kategorija:Breza (BiH)]] j24wrgwg1pigtipjq2qq24sv01ccwog 0 129811 7631879 7627525 2026-11-07T11:02:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631879 wikitext text/x-wiki {{slično||trenutnu sezonu|Ples sa zvijezdama (9. sezona)}} {{Infookvir TV emisija | bg_color = #ddbe99 | slika = Ples sa zvijezdama logo.png | veličina slike = 200px | natpis_pod_slikom = Logotip emisije na [[Nova TV|Novoj TV]] | format = [[reality show]] | žanr = [[ples|plesni]] [[talent show]] | smislio = [[BBC]] | utemeljeno_na = {{Z|UK}} ''[[Strictly Come Dancing]]'' | scenarij = {{ubl|Alen Đurica {{small|(HRT)}} | Jasna Nanut {{small|(Nova TV)}} }} | žiri = vidi [[Ples sa zvijezdama#Voditelji i žiri|Voditelji i žiri]] | voditelj = vidi [[Ples sa zvijezdama#Voditelji i žiri|Voditelji i žiri]] | uvodna_gl = "Strictly Come Dancing" – Dan McGrath i Josh Phillips | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = 12 | emisije = 101 (+3 specijala) | producent = Vojo Stojanac {{small|(HRT)}} | izvršni_producent = [[Goran Marić]] {{small|(Nova TV)}} | urednik = {{ubl|Tomislav Štengl {{small|(HRT)}} | Gordana Č. Kojundžić {{small|(Nova TV)}}}} | kinematografija = {{ubl|Dragutin Broz {{small|(HRT)}} | Matej Kniewald {{small|(Nova TV)}}}} | trajanje_emisije = 150 – 170 minuta | tv_kuća = [[HTV 1]] | prva_emisija = {{premijera|2|12|2006}} | posljednja_emisija = {{finale|21|12|2013}} | prva_emisija2 = {{premijera|31|10|2026}} | posljednja_emisija2 = | tv_kuća3 = [[Nova TV]] | prva_emisija3 = {{premijera|17|3|2019}} | posljednja_emisija3 = {{finale|21|5|2023}} | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/ples-sa-zvijezdama/ | imdb_id = 2438054 }}'''''Ples sa zvijezdama''''' je [[Hrvatska|hrvatska]] [[Ples|plesno]]-[[Reality show|natjecateljska]] [[televizijska emisija]] u kojoj se poznate osobe u paru s profesionalnim [[Plesač|plesačima]] natječu za titulu pobjednika. Temeljena je na [[BBC|BBC-ovom]] formatu ''[[Strictly Come Dancing]]'' i dio je međunarodne televizijske franšize ''Dancing with the Stars''. Emisiju je prvotno emitirao [[HRT]] koji je od [[2006.]] do [[2013.]] godine proizveo osam sezona. Od [[2019.]] do [[2023.]] godine, [[Nova TV]] je emitirala tri sezone. HRT je 2024. godine najavio planove za [[Ples sa zvijezdama (9. sezona)|devetu sezonu]],<ref>{{citiranje weba|url=https://api.hrt.hr/media/1f/c7/financijski-plan-hrt-a-2025-20241217091622.pdf|title=Financijski plan HRT-a za 2025. godinu|publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250717004959/https://api.hrt.hr/media/1f/c7/financijski-plan-hrt-a-2025-20241217091622.pdf|archive-date=17. srpnja 2025.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2024-11-20|title=Slobodna Dalmacija - Doznajemo: HRT preoteo Novoj TV 'Ples sa zvijezdama'! Vratili su im 'milo za drago', evo kad se popularni show vraća|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/tv-reality/doznajemo-hrt-preoteo-novoj-tv-ples-sa-zvijezdama-vratili-su-im-milo-za-drago-evo-kad-se-popularni-show-vraca-1434750|access-date=2024-11-20|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20241222150958/https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/tv-reality/doznajemo-hrt-preoteo-novoj-tv-ples-sa-zvijezdama-vratili-su-im-milo-za-drago-evo-kad-se-popularni-show-vraca-1434750|archive-date=22. prosinca 2024.|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]}}</ref> koja je s prikazivanjem započela [[31. listopada]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|last=Kukec|first=Tomislav|date=2025-11-10|title=Drastična štednja na HRT-u, emisijama prepolovili budžete, gledatelji ostaju bez omiljenog showa|url=https://www.dnevno.hr/magazin/drasticna-stednja-na-hrt-u-emisijama-prepolovili-budzete-gledatelji-ostaju-bez-omiljenog-showa-3120892/|url-status=live|access-date=2025-11-16|website=[[Dnevno]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/na-htv-u-uskoro-ples-sa-zvijezdama-marija-husar-rimac-i-ivan-jarnec-jedan-su-od-deset-plesnih-parova-12954653|title=Na HTV-u uskoro "Ples sa zvijezdama"|date=13. listopada 2026.|access-date=14. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|website=hrtprikazuje.hrt.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20261014143201/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/na-htv-u-uskoro-ples-sa-zvijezdama-marija-husar-rimac-i-ivan-jarnec-jedan-su-od-deset-plesnih-parova-12954653|archive-date=14. listopada 2026.}}</ref> ==Format== Razni poznate osobe uparene su s profesionalnim plesačima. Svaki tjedan, par pleše određeni stil plesa, a njihovu izvedbu ocjenjuje stručni žiri. Gledatelji također mogu glasovati putem televotinga; konačna ocjena para je kombinacija bodova žirija i gledatelja. Obično je na kraju svake epizode jedan par eliminirana, a u finalnoj epizodi sezone, par s najvišim brojem bodova pobjeđuje. ==Voditelji i žiri== Emisiju su na [[HRT|HRT-u]] vodili [[Barbara Kolar]] i [[Duško Ćurlić]], a u žiriju su bili Elio Bašan, [[Milka Babović]], Davor Bilman i Dinko Bogdanić.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/ivana-brkljacic-davorove-izjave-na-granici-su-vrijedjanja-215419|title=Ivana Brkljačić: “Davorove izjave na granici su vrijeđanja!”|publisher=[[Večernji list]]|date=14. studenoga 2010.|access-date=25. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725062038/https://www.vecernji.hr/showbiz/ivana-brkljacic-davorove-izjave-na-granici-su-vrijedjanja-215419|archive-date=25. srpnja 2025.}}</ref> Na [[Nova TV|Novoj TV]], prvu su sezonu vodili [[Janko Popović Volarić]] i Mia Kovačić, drugu [[Maja Šuput]] i [[Igor Mešin]], a treću Mešin i Tamara Loos.<ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/kroz-show-ples-sa-zvijezdama-vodit-ce-nas-mia-kovacic-i-janko-popovic-volaric---552232.html|title=Kroz show 'Ples sa zvijezdama' vodit će nas Mia Kovačić i Janko Popović Volarić|date=8. ožujka 2019.|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Nova TV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250316133853/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/kroz-show-ples-sa-zvijezdama-vodit-ce-nas-mia-kovacic-i-janko-popovic-volaric---552232.html|archive-date=16. ožujka 2025.}}</ref> U devetoj sezoni na HRT-u voditelji su ponovno Barbara Kolar i Duško Ćurlić, dok se žiri sastojao od Damira Horvatinčića, Daniele Trbović, Roberta Schuberta i Mihaele Devald Roksandić. '''Legenda:''' {{columns-list|colwidth=20em| :{{color box|#ffc6c6|}} Voditelj :{{color box|#FFFF66|}} Član žirija :{{color box|lightblue|}} Natjecatelj :{{color box|#d293ff|}} Profesionalni plesač }}<div style="overflow-x:auto;"> {| class="wikitable unsortable" style="text-align:center; font-size:100%" |- ! rowspan="3" scope="col" | Ime i prezime ! colspan="22" style="text-align:center" scope="col" | Sezone |- !colspan=9|[[HRT]] !colspan=3|[[Nova TV]] |- ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (1. sezona)|1.]]<br><small>2006.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (2. sezona)|2.]]<br><small>2007.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (3. sezona)|3.]]<br><small>2008.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (4. sezona)|4.]]<br><small>2009.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (5. sezona)|5.]]<br><small>2010.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (6. sezona)|6.]]<br><small>2011.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (7. sezona)|7.]]<br><small>2012.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (8. sezona)|8.]]<br><small>2013.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (9. sezona)|9.]]<br><small>2026.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 1. sezona)|1.]]<br><small>2019.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 2. sezona)|2.]]<br><small>2022.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 3. sezona)|3.]]<br><small>2023.</small> |- ! scope="row" style="font-weight:normal" | [[Barbara Kolar]] | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | colspan="3" bgcolor="lightgrey" | |- ! scope="row" style="font-weight:normal" | [[Duško Ćurlić]] | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | colspan="3" bgcolor="lightgrey" | |- ! scope="row" style="font-weight:normal" | [[Janko Popović Volarić]] | colspan="7" style="background:lightgrey;" | | bgcolor="lightblue" | ● | bgcolor= "lightgrey"| | bgcolor="ffc6c6" | ● | colspan="2" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal" | Mia Kovačić | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="ffc6c6" | ● | colspan="2" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal" | [[Maja Šuput]] | bgcolor="lightblue" | ● | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="ffc6c6" | ● | style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal" | [[Igor Mešin]] | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Tamara Loos | colspan="11" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="ffc6c6" | ● |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Elio Bašan | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| [[Milka Babović]] | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Davor Bilman | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Dinko Bogdanić | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor= "lightgrey"| | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="2" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Nicolas Quesnoit | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor= "lightgrey"| | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="2" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Tamara Despot | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="d293ff" | ● | style="background:lightgrey;"| | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="2" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Almira Osmanović | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="2" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Igor Barberić | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| [[Franka Batelić]] | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="lightblue" | ● | colspan="6" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Marko Ciboci | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| {{nowrap|Larisa Lipovac Navojec}} | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| [[Daniela Trbović]] | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="lightblue" | ● | colspan="5" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="3" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Damir Horvatinčić |colspan="3" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | style="background:lightgrey;"| | bgcolor="d293ff" | ● |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Robert Schubert |colspan="2" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● |colspan="3" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Mihaela Devald Roksandić |colspan="8" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="FFFF66" | ● |colspan="3" style="background:lightgrey;"| |- |} </div> ==Profesionalni plesači== U nastavku je popis svih profesionalnih plesača i zvijezda s kojima su se natjecali po sezonama. '''Legenda:''' {{columns-list|colwidth=20em| :{{color box|gold|border=silver}} Pobjednici<br> :{{color box|silver|border=silver}} Drugo mjesto<br> :{{color box|tan|border=silver}} Treće mjesto<br> :{{color box|orange|border=silver}} Posljednje mjesto }}<div style="overflow-x:auto;"> {| class="wikitable" style="margin:left; font-size:80%; line-height:15px;" |- ! rowspan=2|Profesionalni plesač/ica || colspan="12" | Sezona |- ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (1. sezona)|1.]]<br><small>2006.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (2. sezona)|2.]]<br><small>2007.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (3. sezona)|3.]]<br><small>2008.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (4. sezona)|4.]]<br><small>2009.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (5. sezona)|5.]]<br><small>2010.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (6. sezona)|6.]]<br><small>2011.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (7. sezona)|7.]]<br><small>2012.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (8. sezona)|8.]]<br><small>2013.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (9. sezona)|9.]]<br><small>2026.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 1. sezona)|1.]]<br><small>2019.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 2. sezona)|2.]]<br><small>2022.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 3. sezona)|3.]]<br><small>2023.</small> |- ! scope="row" | Nicolas Quenoist | style="background:gold;"|Zrinka Cvitešić | Danijela Martinović | style="background:tan;"|Daniela Trbović | style="background:tan;"|Ana Ugarković | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | style="background:tan;"|Sanda Dubravčić | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Mirjana Žutić | style="background:silver;"|Rene Bitorajac | style="background:gold;"|Luka Nižetić | Luka Vidović | Frano Lasić | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Denis Ahmetašević | colspan="6" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Ištvan Varga | style="background:tan;"|Maja Šuput | Nikolina Pišek | style="background:silver;"|Zlata Muck | style="background:gold;"|Franka Batelić | colspan="8" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Ivana Antinac | Žarko Radić | colspan="11" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Ksenija Pluščec | Zoran Vakula | colspan="11" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Leon Ajtlbez | Sandra Bagarić | colspan="11" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Tamara Despot | Dubravko Šimenc | style="background:tan;"|Davor Gobac | style="background:orange;"|Nikša Kaleb | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | Niko Pulić |style="background:lightgrey;"| | Ivan Dorian Molnar | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Hrvoje Kraševac | style="background:orange;"|Zdenka Kovačiček | style="background:silver;"|Lana Jurčević | [[Antonija Šola]] | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | [[Sanja Doležal]] | Jelena Perčin | Ana Begić Tahiri | colspan="5" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Marko Herceg | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Iva Majoli | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | Ivana Brkljačić | style="background:tan;"|Martina Tomčić | style="background:orange;"|Nika Fleiss | style="background:silver;"|Ornela Vištica | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Ana Herceg | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Damir Markovina | style="background:gold;"|Mario Valentić | style="background:silver;"|Gordan Kožulj | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | style="background:gold;"|[[Marko Tolja]] | Davor Radolfi | colspan="5" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Žana Alerić | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | style="background:orange;"|Mirko Fodor | colspan="10" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Robert Schubert | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | Martina Zubčić | Vanessa Radman | style="background:silver;"|Mila Horvat | style="background:orange;"|Tatjana Jurić | style="background:gold;"|Barbara Radulović | Iva Mihalić | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Sara Stojanović | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | Goran Grgić | colspan=9" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Marija Šantek | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | Vedran Mlikota | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | style="background:tan;"|Saša Lozar | colspan="5" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Damir Horvatinčić | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | Iva Šulentić | style="background:gold;"|Nera Stipičević | style="background:silver;"|Lana Banely | style="background:silver;"|Mirna Medaković | Žanamari Lalić | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Josipa Pavičić Bernadini | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Petra Kurtela |- ! scope="row" | Gabriela Pilić | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | style="background:orange;"|Sandi Cenov | colspan="4" style="background:lightgrey;"| | Dorijan Klarić | style="background:gold;"|Slavko Sobin | Marko Petrić | style="background:tan;"| Frano Ridjan |- ! scope="row" | Martina Bastić | colspan="4" style="background:lightgrey;"| | style="background:tan;"|Bojan Jambrošić | colspan="7" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Ana Domišljanović | colspan="4" style="background:lightgrey;"| | Petar Vlahov | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Frano Domitrović | Ronald Braus | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Tihana Devčić-Matijaščić | colspan="4" style="background:lightgrey;"| | Zijad Gračić | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | style="background:orange;"|Damir Hoyka | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Marija Stošić-Marinčić | colspan="4" style="background:lightgrey;"| | style="background:orange;"|Hrvoje Rupčić | Miro Ungar | Darko Janeš | Giuliano | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Lejla Bjedov | colspan="5" style="background:lightgrey;"| | Hrvoje Šalković | colspan="6" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Patrik Majcen | colspan="6" style="background:lightgrey;"| | Blaženka Leib | Nevena Randeli | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Petra Jeričević | colspan="7" style="background:lightgrey;"| | style="background:gold;"|Mislav Čavajda | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Valentina Walme | colspan="7" style="background:lightgrey;"| | Janko Popović Volarić | Marko Bratoš | Davor Garić | style="background:gold;"| Pedro Soltz | colspan="1" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Marko Mrkić | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | style="background:silver;"|Viktorija Đonlić Rađa | style="background:tan;"| Jelena Perić | Maja Drobnjaković |- ! scope="row" |Paula Jeričević-Tonković | colspan="8" style="background:lightgrey;"| | Alen Đuras | style="background:tan;"|Ivan Šarić | Filip Vidović | style="background:gold;"| Marco Cuccurin |- ! scope="row" | Ela Vuković-Romanova | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | Marko Grubnić | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Alen Liverić |- ! scope="row" | Gordon Vogleš | colspan="8" style="background:lightgrey;"| | Lana Ujević Telenta | Sonja Kovač | Bojana Gregorić Vejzović | colspan="1" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |{{nowrap|Helena Janjušević}} | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | [[Damir Kedžo]] | style="background:silver;"| Sandi Pego | Dario Zurovac |- ! scope="row" |Marko Šapina | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | Ecija Ojdanić | Lucija Lugomer | colspan="1" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Mateo Cvenić | colspan="8" style="background:lightgrey;"| | Ema Luketin | Nives Celzijus | style="background:orange;"| Vlatka Pokos | Tara Thaller |- ! scope="row" |Mario Ožbolt | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | style="background:orange;"|Ana Vučak Veljača | Albina Grčić | Ana Zaninović |- ! scope="row" |Alan Walme | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | Domenica Žuvela | colspan="1" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Nika Jelić | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | Asim Ugljen | colspan="1" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Ivan Jarnec | colspan="8" style="background:lightgrey;"| |Marija Husar Rimac | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Ivana Čuljak | style="background:silver;"| Daria Lorenci Flatz |- ! scope="row" | Helena Bradvica-Naletilić | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | Matija Lovrec | Mario Mandarić |- ! scope="row" |Patrik Seretin | colspan="8" style="background:lightgrey;"| | Christina Zwicker | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | [[Emilija Kokić]] |- ! scope="row" |{{nowrap|Rebecca Krajinović}} | colspan="8" style="background:lightgrey;"| | Ivica Skoko | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | [[Fran Lauš]] |- ! scope="row" |Jakov Bjelac | colspan="11" style="background:lightgrey;"| | style="background:orange;"| Deniss Grgić |- ! scope="row" |{{nowrap|Vedran Sraga}} | colspan="8" style="background:lightgrey;"| | Antonija Stupar Jurkin | colspan="3" style="background:lightgrey;"| |}</div> ==Pregled emisije== <div style="overflow-x:auto;"> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan=2 rowspan=2| Sezona ! rowspan=2| Epizode |- ! Premijera ! Finale ! Pobjednici |- ! colspan=9 style="background:#ccf"| [[HRT]] |- | style="background:#ba2d7b; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (1. sezona)|1.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|2|12|2006}}}} | {{nowrap|{{finale|20|1|2007}}}} | {{nowrap|[[Zrinka Cvitešić]] i Nicolas Quesnoit}} |- | style="background:#d47deb; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (2. sezona)|2.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|3|11|2007}}}} | {{nowrap|{{finale|22|12|2007}}}} | {{nowrap|[[Luka Nižetić]] i Mirjana Žutić}} |- | style="background:#0100ce; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (3. sezona)|3.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|25|10|2008}}}} | {{nowrap|{{finale|20|12|2008}}}} | {{nowrap|[[Mario Valentić]] i Ana Herceg}} |- | style="background:#471d3e; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (4. sezona)|4.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|31|10|2009}}}} | {{nowrap|{{finale|19|12|2009}}}} | {{nowrap|[[Franka Batelić]] i Ištvan Varga}} |- | style="background:#b1c3c9; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (5. sezona)|5.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|30|10|2010}}}} | {{nowrap|{{finale|18|12|2010}}}} | {{nowrap|[[Nera Stipičević]] i Damir Horvatinčić}} |- ! colspan="3" style="font-weight:normal;" |{{nowrap|[[Ples sa zvijezdama#Božićni specijal (2010.)|Božićni specijal]]}} | colspan="2"| {{nowrap|{{premijera|25|12|2010}}}} | {{nowrap|Zrinka Cvitešić i Nicolas Quesnoit}} |- | style="background:#bf4840; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (6. sezona)|6.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|29|10|2011}}}} | {{nowrap|{{finale|17|12|2011}}}} | {{nowrap|[[Marko Tolja]] i Ana Herceg}} |- ! colspan="3" style="font-weight:normal;" |{{nowrap|[[Ples sa zvijezdama#Novogodišnji specijal (2011.)|Novogodišnji specijal]]}} | colspan="2"| {{nowrap|{{premijera|31|12|2011}}}} | {{nowrap|[[Daniela Trbović]] i Nicolas Quesnoit}} |- | style="background:#b9702d; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (7. sezona)|7.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|3|11|2012}}}} | {{nowrap|{{finale|22|12|2012}}}} | {{nowrap|Barbara Radulović i Robert Schubert}} |- | style="background:#71649b; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (8. sezona)|8.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|2|11|2013}}}} | {{nowrap|{{finale|21|12|2013}}}} | {{nowrap|[[Mislav Čavajda]] i Petra Jeričević}} |- | style="background:#452405; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (9. sezona)|9.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|31|10|2026}}}} | {{nowrap|{{finale|19|12|2026}}}} | |- |- ! colspan=9 style="background:#ccf"| [[Nova TV]] |- | style="background:#e8d3a2; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 1. sezona)|1.]] | 12 | {{nowrap|{{premijera|17|3|2019}}}} | {{nowrap|{{finale|2|6|2019}}}} | {{nowrap|[[Slavko Sobin]] i Gabriela Pilić}} |- | style="background:#e0dcd6; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 2. sezona)|2.]] | 12 | {{nowrap|{{premijera|6|3|2022}}}} | {{nowrap|{{finale|29|5|2022}}}} | {{nowrap|Pedro Soltz i Valentina Walme}} |- | style="background:#46301f; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 3. sezona)|3.]] | 12 | {{nowrap|{{premijera|5|3|2023}}}} | {{nowrap|{{finale|21|5|2023}}}} | {{nowrap|[[Marco Cuccurin]] i Paula Tonković}} |- |}</div> ==HRT== ===Prva sezona (2006. – 2007.)=== Prva se sezona emitirala od [[2. prosinca]] [[2006.]] do [[20. siječnja]] [[2007.]] Pobijedili su [[Zrinka Cvitešić]] i njezin profesionalni partner Nicolas Quesnoit.<ref name="pobjednici1">{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/zrinka-i-nicholas-pobjednici-plesa-sa-zvijezdama/337731.aspx|title=Zrinka i Nicholas pobjednici "Plesa sa zvijezdama"|date=21. siječnja 2007.|access-date=10. srpnja 2025.|publisher=[[Index.hr]]}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !Zvijezda !Profesionalni plesač/ica !Rezultat !{{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal;" |{{nowrap|[[Zdenka Kovačiček]]}} | Hrvoje Kraševac | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani prvi}} | <ref name="30lis2006">{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/simenc-zbog-plesa-morao-na-masazu-sandra-bagaric-dobila-upalu-misica-3235166|title=Šimenc zbog plesa morao na masažu, Sandra Bagarić dobila upalu mišića|date=30. listopada 2006}}</ref> |- ! style="font-weight:normal;| {{nowrap|[[Dubravko Šimenc]]}} | {{nowrap|Tamara Despot}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref name="30lis2006"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Sandra Bagarić]] | {{nowrap|Leon Ajtlbez}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref name="30lis2006"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Zoran Vakula]] | {{nowrap|Ksenija Pluščec}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref name="30lis2006"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Žarko Radić]] | {{nowrap|Ivana Antinac}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref name="30lis2006"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Maja Šuput]] | Ištvan Varga | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref name="30lis2006"></ref> |- ! style="font-weight:normal;| [[Rene Bitorajac]] | Mirjana Žutić | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="30lis2006"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Zrinka Cvitešić]] | {{nowrap|Nicolas Quesnoit}} | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici1"></ref> |- |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |+ class="nowrap" | Najviše ocjene u sezoni (40 bodova) |- | Zrinka i Nicolas ([[jive]] - 3. epizoda) |- | Zrinka i Nicolas ([[slowfox]] - 4. epizoda) |- | Maja i Ištvan ([[paso doble]] - 4. epizoda) |- | Maja i Ištvan ([[engleski valcer]] - 6. epizoda) |- | Zrinka i Nicolas - ''ukupno - 80 bodova'' ([[engleski valcer]] i [[paso doble]] - 7. epizoda) |- | Maja i Ištvan ([[slowfox]] - 7. epizoda) |- | Zrinka i Nicolas - ''ukupno - 120 bodova'' ([[engleski valcer]], [[samba]] i slobodni stil - finale) |- | Rene i Mirjana (''slobodni stil'' - finale) |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |+ class="nowrap" | Najniže ocjene u sezoni |- |Žarko i Ivana - 16 bodova ([[samba]] - 5. epizoda) |} ===Druga sezona (2007.)=== Druga se sezona prikazivala od [[3. studenoga]] do [[2. prosinca]] [[2007.]], a pobijedili su [[Luka Nižetić]] i Mirjana Žutić.<ref name="pobjednici2"></ref> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !Zvijezda !Profesionalni plesač/ica !Rezultat !{{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Mirko Fodor]] | Žana Alerić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://ples.com.hr/sezona-2007/drugoj-emisiji-ispali-mirko-fodor-zana-aleric-najbolji-par-je-lana-jurcevic-hrvoje-krasevac/|title=U drugoj emisiji ispali Mirko Fodor i Žana Alerić, najbolji par je Lana Jurčević i Hrvoje Kraševac|website=ples.com.hr}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Damir Markovina]] | Ana Herceg | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/umjesto-ive-majoli-iz-hrtovog-showa-otplesao-damir-markovina/365306.aspx|title=Umjesto Ive Majoli, iz HRT-ovog showa otplesao Damir Markovina|date=18. studenoga 2007.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Iva Majoli]] | Marko Herceg | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/iva-majoli-suci-u-plesu-nisu-bili-fer-prema-meni-38600|title=Iva Majoli: Suci u 'Plesu' nisu bili fer prema meni|date=25. studenoga 2007.|publisher=[[24sata]]}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Danijela Martinović]]}} | {{nowrap|Nicolas Quesnoit}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref name="1pro2007">{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/davor-gobac-plese-i-dalje-ispali-danijela-i-nicholas-39505|title=Davor Gobac pleše i dalje, ispali Danijela i Nicholas|date=1. prosinca 2007.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Nikolina Pišek]] | Ištvan Varga | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://ezadar.net.hr/zabava/328309/zavrsilo-plesanje-za-nikolinu-pisek-i-istvana-vargu/|title=Završilo plesanje za Nikolinu Pišek i Ištvana Vargu|date=9. prosinca 2007.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Davor Gobac]] | Tamara Despot | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref name="1pro2007"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Lana Jurčević]] | Hrvoje Kraševac | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici2"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Luka Nižetić]] | Mirjana Žutić | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici2">{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/mirjana-i-luka-na-tronu-plesa-sa-zvijezdama-3859506|title=Mirjana i Luka na tronu Plesa sa zvijezdama|publisher=[[Jutarnji list]]|date=23. prosinca 2007.}}</ref> |- |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |+ class="nowrap" | Najviše ocjene u sezoni (40 bodova) |- | Luka i Mirjana ([[paso doble]] - 6. epizoda) |- | Lana i Hrvoje ''- ukupno - 80 bodova'' ([[quickstep]] i [[paso doble]] - 7. epizoda) |- |Luka i Mirjana ''- ukupno - 80 bodova'' ([[tango]] i [[cha-cha-cha]] - 7. epizoda) |- | Luka i Mirjana ([[paso doble]] i ''slobodni stil'' - finale) |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |+ class="nowrap" | Najniže ocjene u sezoni |- | Davor i Tamara - 20 bodova ([[samba]] - 5. epizoda) |} ===Treća sezona (2008.)=== {{glavni|Ples sa zvijezdama (3. sezona)}} U trećoj sezoni, koja se prikazivala od [[25. listopada]] do [[20. prosinca]] [[2008.]], pobjedu su odnijeli [[Mario Valentić]] i Ana Herceg.<ref name="pobjednici3">{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/ples-sa-zvijezdama-mario-i-ana-su-pobjednici-showa-94228|title=Ples sa zvijezdama: Mario i Ana su pobjednici showa|archive-url=https://web.archive.org/web/20250113102840/https://www.24sata.hr/show/ples-sa-zvijezdama-mario-i-ana-su-pobjednici-showa-94228|archive-date=13. siječnja 2025.|publisher=[[24sata]]|access-date=24. srpnja 2025.|date=20. prosinca 2008.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- !Zvijezda !Profesionalni plesač/ica !Rezultat !{{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Nikša Kaleb]] | {{nowrap|Tamara Despot}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/kultura/niksa-i-tamara-prvi-napustili-ples-sa-zvijezdama-846451|title=Nikša i Tamara prvi napustili 'Ples sa zvijezdama'|publisher=[[Večernji list]]|website=vecernji.hr|date=8. studenoga 2008.|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724153212/https://www.vecernji.hr/kultura/niksa-i-tamara-prvi-napustili-ples-sa-zvijezdama-846451|archive-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Luka Vidović]] | Mirjana Žutić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/1327/svoje-su-otplesali-luka-vidovic-i-mirjana-zutic.aspx|title=Svoje su otplesali Luka Vidović i Mirjana Žutić|date=15. studenoga 2008.|access-date=24. srpnja 2025.|website=mojtv.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20250123211103/https://mojtv.hr/magazin/1327/svoje-su-otplesali-luka-vidovic-i-mirjana-zutic.aspx|archive-date=23. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Goran Grgić]] | {{nowrap|Sara Stojanović}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/kultura/goran-i-sara-vise-nece-plesati-sa-zvijezdama-848600|title=Goran i Sara više neće 'plesati sa zvijezdama'|publisher=[[Večernji list]]|access-date=24. srpnja 2025.|date=22. studenoga 2008.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724153743/https://www.vecernji.hr/kultura/goran-i-sara-vise-nece-plesati-sa-zvijezdama-848600|archive-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Antonija Šola]]}} | {{nowrap|Hrvoje Kraševac}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/antonija-sola-izbacena-iz-natjecanja-a-mario-zaplesao-s-duskom-curlicem/411729.aspx|title=Antonija Šola izbačena iz natjecanja, a Mario zaplesao s Duškom Ćurlićem|date=29. studenoga 2008.|publisher=[[Index.hr]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724153926/https://www.index.hr/magazin/clanak/antonija-sola-izbacena-iz-natjecanja-a-mario-zaplesao-s-duskom-curlicem/411729.aspx|archive-date=24. srpnja 2025.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Martina Zubčić]]}} | {{nowrap|Robert Schubert}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/bez-seksipilne-martine-zubcic-u-finalu-20081207|title=Bez seksipilne Martine Zubčić u finalu|date=7. prosinca 2008.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Daniela Trbović]]}} | Nicolas Quesnoit | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref name="pobjednici3"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Zlata Mück Sušec|Zlata Mück]] | {{nowrap|Ištvan Varga}} | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici3"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Mario Valentić]]}} | {{nowrap|Ana Herceg}} | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici3"></ref> |- |} ===Četvrta sezona (2009.)=== {{glavni|Ples sa zvijezdama (4. sezona)}} [[Franka Batelić]] i njezin profesionalni partner Ištvan Varga pobjednici su četvrte sezone, koja se prikazivala od [[31. listopada]] do [[19. prosinca]] [[2009.]]<ref name="pobjednici4">{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/franka-batelic-i-istvan-varga-pobjednici-su-plesa-sa-zvijezdama-69540|title=Franka Batelić i Ištvan Varga pobjednici su "Plesa sa zvijezdama"|publisher=[[Večernji list]]|date=19. prosinca 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203160614/https://www.vecernji.hr/showbiz/franka-batelic-i-istvan-varga-pobjednici-su-plesa-sa-zvijezdama-69540|archive-date=3. prosinca 2024.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- !Zvijezda !Profesionalni plesač/ica !Rezultat !{{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Sandi Cenov]] | Gabriela Pilić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/iz-showa-ples-sa-zvijezdama-prvi-ispao-sandi-cenov-46941|title=Iz showa "Ples sa zvijezdama" prvi ispao Sandi Cenov|publisher=[[Večernji list]]|date=8. studenoga 2009.|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250124195213/https://www.vecernji.hr/showbiz/iz-showa-ples-sa-zvijezdama-prvi-ispao-sandi-cenov-46941|archive-date=24. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Vanessa Radman]]}} | Robert Schubert | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/suznih-ociju-vanessa-radman-otplesala-iz-showa-uz-zivahni-jive-50626|title=Suznih očiju Vanessa Radman otplesala iz showa uz živahni jive|publisher=[[Večernji list]]|date=14. studenoga 2009.|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250124194709/https://www.vecernji.hr/showbiz/suznih-ociju-vanessa-radman-otplesala-iz-showa-uz-zivahni-jive-50626|archive-date=24. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Frano Lasić]] | Mirjana Žutić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-ples-sa-zvijezdama-ispali-strastveni-frano-lasic-i-mirjana-zutic/461231.aspx |title=Video: Ples sa zvijezdama: Ispali strastveni Frano Lasić i Mirjana Žutić |publisher=[[Index.hr]] |date=21. studenoga 2009. |access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250124194553/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-ples-sa-zvijezdama-ispali-strastveni-frano-lasic-i-mirjana-zutic/461231.aspx|archive-date=24. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Iva Šulentić]] | {{nowrap|Damir Horvatinčić}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/sokantni-rasplet-ispali-iva-sulentic-i-damir-horvatincic-58123 |title=Šokantni rasplet: ispali Iva Šulentić i Damir Horvatinčić |publisher=[[Večernji list]] |date= |access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Vedran Mlikota]]}} | Marija Šantek | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://story.hr/Lifestyle/a19506/Mlikota-napustio-Ples-sa-zvijezdama.html |title=Mlikota napustio "Ples sa zvijezdama" |publisher=|website=story.hr |date=7. prosinca 2009. |access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Ana Ugarković]]}} | Nicolas Quesnoit | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/spektakli/ana-otplesala-svoj-posljednji-ples-2878115|title=Ana otplesala svoj posljednji ples |publisher=[[Jutarnji list]] |date=12. prosinca 2009. |access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250124194853/https://www.jutarnji.hr/spektakli/ana-otplesala-svoj-posljednji-ples-2878115|archive-date=24. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Gordan Kožulj]] | Ana Herceg | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici4"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Franka Batelić]]}} | Ištvan Varga | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici4"></ref> |- |} ===Peta sezona (2010.)=== {{glavni|Ples sa zvijezdama (5. sezona)}} Peta se sezona prikazivala od [[30. listopada]] do [[18. prosinca]] [[2010.]] Pobijedili su [[Nera Stipičević]] i Damir Horvatinčić.<ref name="pobjednici5">{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/nera-stipicevic-i-damir-horvatincic-pobjednici-su-plesa-sa-zvijezdama-229710|title=Nera Stipičević i Damir Horvatinčić pobjednici su 'Plesa sa zvijezdama'|archive-url=https://web.archive.org/web/20250223214912/https://www.vecernji.hr/showbiz/nera-stipicevic-i-damir-horvatincic-pobjednici-su-plesa-sa-zvijezdama-229710|archive-date=23. veljače 2025.|publisher=[[Večernji list]]|date=18. prosinca 2010.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- !Zvijezda !Profesionalni plesač/ica !Rezultat !{{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Hrvoje Rupčić]] | Marija Stošić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hrvoje-rupcic-ispao-odlicnoj-neri-stipicevic-prva-desetka-212614|title=Hrvoje Rupčić ispao, odličnoj Neri Stipičević prva desetka|publisher=[[Večernji list]]|date=6. prosinca 2010.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Ivana Brkljačić]] | Marko Herceg | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/ivana-brkljacic-i-marko-herceg-ispali-iz-plesa-sa-zvijezdama-198247|title=Ivana Brkljačić i Marko Herceg ispali iz Plesa sa zvijezdama|date=13. studenoga 2010.|first=Bruno|last=Serdar|publisher=[[24sata]]}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Zijad Gračić]] | Tihana Devčić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-ziri-izbacio-zijada-a-ostavio-vlahova-jer-je-propustio-teretanu-i-omeksao/524582.aspx|title=Ples sa zvijezdama: Žiri izbacio Zijada, a ostavio Vlahova jer je propustio teretanu i "omekšao"|publisher=[[Index.hr]]|date=20. studenoga 2010.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Petar Vlahov]] | {{nowrap|Ana Domišljanović}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/petar-vlahov-i-ana-domisljanovic-oprostili-se-od-plesa-sa-zvijezdama-221112|title=Petar Vlahov i Ana Domišljanović oprostili se od Plesa sa zvijezdama|publisher=[[Večernji list]]|date=27. studenoga 2010.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250124194944/https://www.vecernji.hr/showbiz/petar-vlahov-i-ana-domisljanovic-oprostili-se-od-plesa-sa-zvijezdama-221112|archive-date=24. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Sanja Doležal]] | Hrvoje Kraševac | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/sanja-dolezal-ispala-iz-showa-suprug-placa-runde-od-srece-201047|title=Sanja Doležal ispala iz showa, suprug plaća runde od sreće|publisher=[[24sata]]|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20101210183009/https://www.24sata.hr/show/sanja-dolezal-ispala-iz-showa-suprug-placa-runde-od-srece-201047|archive-date=10. prosinca 2010.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Bojan Jambrošić]]}} | Martina Bastić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/bojan-jambrosic-ispaomila-horvat-i-nera-stipicevic-idu-u-finale-227375|publisher=[[Večernji list]]|date=11. prosinca 2010.|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724181242/https://www.vecernji.hr/showbiz/bojan-jambrosic-ispaomila-horvat-i-nera-stipicevic-idu-u-finale-227375|archive-date=24. srpnja 2025.|title=Bojan Jambrošić ispao,Mila Horvat i Nera Stipičević idu u finale}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Mila Horvat]] | Robert Schubert | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici5"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Nera Stipičević]]}} | Damir Horvatinčić | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici5"></ref> |- |} ===Božićni specijal (2010.)=== Na [[Božić]] [[2010.]] godine emitirana je posebna emisija sa šest parova iz prve četiri sezone. Mogli su plesati ples po izboru uz uvjet da se pleše na božićnu pjesmu. O pobjedniku je odlučivao isključivo žiri.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/clanak913486.html-3133043|title=Božićni ples sa zvijezdama: Maknite se svi, mi se vraćamo na plesni podij|publisher=[[Jutarnji list]]|date=24. prosinca 2010.|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724183618/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/clanak913486.html-3133043|archive-date=24. srpnja 2025.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Prethodni rezultat ! Ples ! Rezultat |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Zrinka Cvitešić]]}} | {{nowrap|[[Nicolas Quesnoit]]}} | {{nowrap|pobjednici prve sezone}} | [[tango]] | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' |- ! style="font-weight:normal; | [[Gordan Kožulj]] | [[Ana Herceg]]||finalisti četvrte sezone | {{nowrap|[[valcer |bečki valcer]]}} | bgcolor="f4c7b8" rowspan="5"| Eliminirani |- ! style="font-weight:normal; | [[Luka Nižetić]] | [[Mirjana Žutić]] | pobjednici druge sezone | [[jive]] |- ! style="font-weight:normal; | [[Maja Šuput]] | [[Ištvan Varga]] | polufinalisti prve sezone | [[jive]] |- ! style="font-weight:normal; | [[Lana Jurčević]] | {{nowrap|[[Hrvoje Kraševac]]}} | finalisti druge sezone | [[rumba]] |- ! style="font-weight:normal; | [[Zoran Vakula]] | {{nowrap|[[Ksenija Pluščec]]}} | {{nowrap|peto mjesto u prvoj sezoni}} | [[rumba]] |} ===Šesta sezona (2011.)=== {{glavni|Ples sa zvijezdama (6. sezona)}} U šestoj su sezoni pobijedili [[Marko Tolja]] i Ana Herceg. Sezona se prikazivala od [[29. listopada]] do [[17. prosinca]] [[2011.]]<ref name="pobjednici6">{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/marko-tolja-i-ana-herceg-pobjednici-plesa-sa-zvijezdama-357350|title=Marko Tolja i Ana Herceg pobjednici "Plesa sa zvijezdama"|publisher=[[Večernji list]]|date=17. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241206231222/https://www.vecernji.hr/showbiz/marko-tolja-i-ana-herceg-pobjednici-plesa-sa-zvijezdama-357350|archive-date=6. prosinca 2024.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Tatjana Jurić]] | Robert Schubert | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/spektakli/foto-tatjana-juric-prva-napustila-ples-sa-zvijezdama-a-marko-tolja-odusevio-ziri-1729797 |title=Tatjana Jurić prva napustila 'Ples sa zvijezdama', a Marko Tolja oduševio žiri |date=5. studenoga 2011.|publisher=[[Jutarnji list]]|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Miro Ungar]] | Marija Stošić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/miro-ungar-napustio-ples-sa-zvijezdama-nisam-razocarao-242245 |title=Miro Ungar napustio 'Ples sa zvijezdama': Nisam razočarao |date=12. studenoga 2011. | website=[[24sata]] |access-date=24. srpnja 2025.|first=Anita|last=Runje}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Hrvoje Šalković]] | Lejla Bjedov | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/6146/ples-sa-zvijezdama-hrvoje-salkovi-sve-zabavio-ali-ispao.aspx |title=Ples sa zvijezdama: Hrvoje Šalković sve zabavio, ali ispao|date=20. studenoga 2011.| website=mojtv.hr|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Denis Ahmetašević]]}} | {{nowrap|Mirjana Žutić}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/6174/ples-sa-zvijezdama-iz-showa-ispao-denis-ahmetasevic-.aspx |title=Ples sa zvijezdama: Iz showa ispao Denis Ahmetašević|date=26. studenoga 2011.| website=mojtv.hr |access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20141001172458/https://mojtv.hr/magazin/6174/ples-sa-zvijezdama-iz-showa-ispao-denis-ahmetasevic-.aspx|archive-date=1. listopada 2014.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Jelena Perčin]] | Hrvoje Kraševac | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/6203/ples-sa-zvijezdama-ispala-bolesna-jelena-percin-.aspx|title=Ples sa zvijezdama: Ispala bolesna Jelena Perčin|date=4. prosinca 2011.|website=mojtv.hr|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20141001140755/https://mojtv.hr/magazin/6203/ples-sa-zvijezdama-ispala-bolesna-jelena-percin-.aspx|archive-date=1. listopada 2014.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Martina Tomčić]]}} | Marko Herceg | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/sjajni-martina-i-marko-ispali-u-polufinalu-20111210|title=Sjajni Martina i Marko ispali u polufinalu|date=10. prosinca 2011.|website=tportal.hr|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Lana Banely]] | {{nowrap|Damir Horvatinčić}} | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici6"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Marko Tolja]]}} | Ana Herceg | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici6"></ref> |- |} ===Novogodišnji specijal (2011.)=== U novogodišnjoj 2011. godini je emitirana posebna emisija sa 6 parova iz prve-pete sezone. Mogli su plesati ples po svom izboru. O pobjedniku je odlučivao isključivo žiri, a pobijedili su [[Daniela Trbović]] i Nicolas Quesnoit.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/gobac-ponovo-plese-plavusa-danijela-trbovic-pobijedila-u-specijalu-plesa-sa-zvijezdama/591447.aspx|title=Gobac ponovo pleše, "plavuša" Danijela Trbović pobijedila u specijalu "Plesa sa zvijezdama"|access-date=24. srpnja 2025.|publisher=[[Index.hr]]|date=1. siječnja 2012.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profi plesač/ica ! Prethodni rezultat ! Ples ! Rezultat |- ! style="font-weight:normal; |[[Daniela Trbović]] | Nicolas Quesnoit | polufinalisti treće sezone|| [[slowfox]] | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Mario Valentić]]}} | [[Ana Herceg]] | pobjednici treće sezone | [[jive]] | bgcolor="f4c7b8" rowspan="5"| Eliminirani |- ! style="font-weight:normal; | [[Sanja Doležal]] | {{nowrap|[[Hrvoje Kraševac]]}} | {{nowrap|četvrto mjesto u petoj sezoni}} | {{nowrap|[[engleski valcer]]}} |- ! style="font-weight:normal; | [[Mila Horvat]] | {{nowrap|[[Robert Schubert]]}} | finalisti pete sezone | [[samba]] |- ! style="font-weight:normal; | [[Davor Gobac]] | [[Tamara Despot]] | treće mjesto u drugoj sezoni | [[quickstep]] |- ! style="font-weight:normal; | [[Žarko Radić]] | [[Ivana Antinac]] | {{nowrap|četvrto mjesto u prvoj sezoni}}|| [[engleski valcer]] |} ===Sedma sezona (2012.)=== Sedma se sezona prikazivala od [[3. studenoga]] do [[22. prosinca]] [[2012.]], a pobijedili su [[Barbara Radulović]] i Robert Schubert.<ref name="pobjednici7">{{citiranje weba|url=https://www.gloria.hr/gl/arhiva/barbara-radulovic-i-robert-schubert-pobjednici-plesa-sa-zvijezdama-5088935|title=Barbara Radulović i Robert Schubert pobjednici Plesa sa zvijezdama|website=gloria.hr|date=23. prosinca 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725063721/https://www.gloria.hr/gl/arhiva/barbara-radulovic-i-robert-schubert-pobjednici-plesa-sa-zvijezdama-5088935|archive-date=25. srpnja 2025.|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Nika Fleiss]] | Marko Herceg | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/8298/u-prvoj-emisiji-plesa-sa-zvijezdama-ispali-nika-fleiss-i-marko-herceg.aspx|title=U prvoj emisiji "Plesa sa zvijezdama" ispali Nika Fleiss i Marko Herceg|date=3. studenoga 2012.|website=mojtv.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20160413050029/https://mojtv.hr/magazin/8298/u-prvoj-emisiji-plesa-sa-zvijezdama-ispali-nika-fleiss-i-marko-herceg.aspx|archive-date=3. travnja 2016.|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Frano Domitrović]] | {{nowrap|Ana Domišljanović}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani drugi}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/U-drugoj-epizodi-Plesa-sa-zvijezdama-ispao-Frano-Domitrovic-Natali-Dizdar-zabljesnula-u-dekoltiranoj-haljini/646091.aspx |title=U drugoj epizodi "Plesa sa zvijezdama" ispao Frano Domitrović, Natali Dizdar zabljesnula u dekoltiranoj haljini|date=10. studenoga 2012.|publisher=[[Index.hr]]|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Davor Radolfi]] | Ana Herceg | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/U-trecoj-epizodi-Plesa-sa-zvijezdama-ispali-Davor-Radolfi-i-njegova-partnerica-Ana-nisam-te-zasluzio/647233.aspx |title=U trećoj epizodi "Plesa sa zvijezdama" ispali Davor Radolfi i njegova partnerica: Ana, nisam te zaslužio|date=17. studenoga 2012.|publisher=[[Index.hr]]|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Niko Pulić]] | Tamara Despot | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.gloria.hr/gl/arhiva/niko-pulic-i-tamara-despot-otplesali-iz-plesa-sa-zvijezdama-5090222 |title=Niko Pulić i Tamara Despot otplesali iz 'Plesa sa zvijezdama'|date=25. studenoga 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220405002102/https://www.gloria.hr/gl/arhiva/niko-pulic-i-tamara-despot-otplesali-iz-plesa-sa-zvijezdama-5090222|archive-date=5. travnja 2022.|website=gloria.hr|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Blaženka Leib]] | Patrik Majcen | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://net.hr/hot/tv/video-blazenka-leib-napustila-show-ples-sa-zvijezdama-afe49328-b1c5-11eb-8862-0242ac130057 |title=Blaženka Leib napustila show|date=1. prosinca 2012.|website=net.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20250503084551/https://net.hr/hot/tv/video-blazenka-leib-napustila-show-ples-sa-zvijezdama-afe49328-b1c5-11eb-8862-0242ac130057|archive-date=3. svibnja 2025.|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Darko Janeš]] | Marija Stošić | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani šesti}} || <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/darko-janes-napredovao-u-plesu-ali-ne-dovoljno-dobro-484842 |title=Darko Janeš napredovao u plesu ali ne dovoljno dobro |date=8. prosinca 2012.|publisher=[[Večernji list]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725063617/https://www.vecernji.hr/showbiz/darko-janes-napredovao-u-plesu-ali-ne-dovoljno-dobro-484842|archive-date=25. srpnja 2025.|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Ana Begić Tahiri]] | Hrvoje Kraševac | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani sedmi}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.gloria.hr/gl/arhiva/ana-begic-tahiri-otplesala-iz-emisije-5089172 |title=Ana Begić Tahiri otplesala iz emisije|date=16. prosinca 2012.|website=gloria.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725063510/https://www.gloria.hr/gl/arhiva/ana-begic-tahiri-otplesala-iz-emisije-5089172|archive-date=25. srpnja 2025.|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Saša Lozar]] | Marija Šantek | bgcolor="tan"| Treće mjesto | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.gloria.hr/gl/arhiva/sasa-lozar-strah-me-da-ne-ispustim-partnericu-5090927|title=Saša Lozar: Strah me da ne ispustim partnericu|date=9. studenoga 2012.|access-date=25. srpnja 2025.|website=gloria.hr}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Mirna Medaković]] | Damir Horvatinčić | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici7"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Barbara Radulović]]}} | Robert Schubert | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici7"></ref> |- |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |+ class="nowrap" |Rezultati parova sedme sezone ''Plesa s zvijezdama'' po tjednima !rowspan=2|Par !colspan=8|Tjedan |- !1. !2. !3. !4. !5. !6. !7. !8. |- ! style="font-weight:normal;"|{{nowrap|Barbara i Robert}} |38 | - |39 |39 |40 + 10 = 50 |39 + 40 = 79 |40 + 40 = 80 |40 + 39 = 79 |- ! style="font-weight:normal;"|Mirna i Damir |33 | - |28 |37 |30 + 9 = 39 |35 + 33 = 68 |39 + 33 = 72 |40 + 39 = 79 |- ! style="font-weight:normal;"|Saša i Marija | - |33 |34 |35 |36 + 7 = 43 |33 + 36 = 69 |34 + 29 = 63 |36 + 40 = 76 |- ! style="font-weight:normal;"|Ana i Hrvoje |33 | - |35 |31 |36 + 8 = 44 |35+ 32 = 67 |32 + 34 = 66 | colspan=1 style="background:darkgray"| |- ! style="font-weight:normal;"|Darko i Marija | - |30 |23 |25 |20 + 5 = 25 |29 + 24 = 53 | colspan=2 style="background:darkgray"| |- ! style="font-weight:normal;"|{{nowrap|Blaženka i Patrik}} |24 | - |23 |30 |28 + 6 = 34 | colspan=3 style="background:darkgray"| |- ! style="font-weight:normal;"|Niko i Tamara | - |32 |23 |30 | colspan=4 style="background:darkgray"| |- ! style="font-weight:normal;"|Davor i Ana | - |19 |18 | colspan=5 style="background:darkgray"| |- ! style="font-weight:normal;"|Frano i Ana | - |24 | colspan=7 style="background:darkgray"| |- ! style="font-weight:normal;"|Nika i Marko |24 | colspan=7 style="background:darkgray"| |- |} ===Osma sezona (2013.)=== Osma se sezona prikazivala od [[2. studenoga]] do [[21. prosinca]] [[2013.]]. Pobjedu su odnijeli [[Mislav Čavajda]] i Petra Jeričević.<ref name="pobjednici8">{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/mislav-i-petra-pobjednici-osme-sezone-plesa-sa-zvijezdama-911360|title=Mislav i Petra pobjednici osme sezone Plesa sa zvijezdama|publisher=[[Večernji list]]|date=22. prosinca 2013.|access-date=25. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250123232619/https://www.vecernji.hr/showbiz/mislav-i-petra-pobjednici-osme-sezone-plesa-sa-zvijezdama-911360|archive-date=23. siječnja 2025.}}</ref> Ovo je ujedno posljednja sezona koja se prikazivala na HRT-u prije prelaska emisije na [[Nova TV|Novu TV]] [[2019.]] godine. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Damir Hoyka]] | {{nowrap|Tihana Matijaščić}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Nevena Rendeli Vejzović]]}} | {{nowrap|Patrik Majcen}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Janko Popović Volarić]] | {{nowrap|Valentina Walme}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Ronald Braus]] | {{nowrap|Ana Domišljanović}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Žanamari Perčić]] | {{nowrap|Damir Horvatinčić}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Iva Mihalić]] | Robert Schubert | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani šesti}} | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Giuliano]] | Harija Marinčić | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani sedmi}} | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Sanda Dubravčić|Sanda Dubravčić-Šimunjak]]}} | Nicolas Quesnoit | bgcolor="tan"| Treće mjesto | <ref name="parovi8">{{citiranje weba|url=https://story.hr/Lifestyle/a49663/Predstavljeni-parovi-8.-sezone-Plesa-sa-zvijezdama.html|title=Predstavljeni parovi 8. sezone 'Plesa sa zvijezdama'|date=28. rujna 2013.|website=story.hr|access-date=25. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725070006/https://story.hr/Lifestyle/a49663/Predstavljeni-parovi-8.-sezone-Plesa-sa-zvijezdama.html|archive-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Ornela Vištica]] | Marko Herceg | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Mislav Čavajda]]}} | Petra Jeričević | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici8"></ref> |- |} ===Deveta sezona (2026.)=== {{glavni|Ples sa zvijezdama (9. sezona)}} Deveta će se sezona emitirati od 31. listopada do 19. prosinca 2026. Sezona označava povratak emisije na HRT nakon dugogodišnje stanke te nakon što je [[Nova TV]] emitirala tri sezone od [[2019.]] do [[2023.]] godine. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; | Alen Đuras | Paula Tonković | rowspan="10" bgcolor="lightblue"|U natjecanju | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/ples-2-12957067|title=Alen Đuras o tremi i izazovima uoči prvog nastupa u "Plesu sa zvijezdama"|date=14. listopada 2026.|access-date=18. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|website=magazin.hrt.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20261018075506/https://magazin.hrt.hr/zabava/ples-2-12957067|archive-date=18. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Antonija Stupar Jurkin | Vedran Sraga | <ref name="parovi">{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"|publisher=[[HRT]]|access-date=28. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261024012156/https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|archive-date=24. listopada 2026.|url-status=live}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Christina Zwicker | Patrik Seretin | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | Dorijan Klarić | Gabrijela Pilić | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ema Luketin | Mateo Cvenić | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Ivan Dorian Molnar]] | Tamara Despot | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ivica Skoko | Rebecca Krajnović | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Lana Ujević Telenta]] | Gordan Vogleš | <ref name="lanamarko">{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/lana-ujevic-telenta-i-marko-bratos-o-izazovima-tremi-i-prvim-treninzima-u-showu-ples-sa-zvijezdama--12955105|title=Lana i Marko nadvladali strah i prihvatili izazov u showu „Ples sa zvijezdama”|date=13. listopada 2026.|access-date=14. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20261014140801/https://magazin.hrt.hr/zabava/lana-ujevic-telenta-i-marko-bratos-o-izazovima-tremi-i-prvim-treninzima-u-showu-ples-sa-zvijezdama--12955105|archive-date=14. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Marija Husar|Marija Husar Rimac]]}} | {{nowrap|Ivan Jarnec}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/marija-husar-rimac-natjecat-ce-se-u-plesu-sa-zvijezdama-to-je-bila-moja-tiha-ceznja-12953341|title=Marija Husar Rimac ostvarit će dugogodišnju želju u showu „Ples sa zvijezdama”|date=12. listopada 2026.|access-date=13. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|website=magazin.hrt.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20261013072420/https://magazin.hrt.hr/zabava/marija-husar-rimac-natjecat-ce-se-u-plesu-sa-zvijezdama-to-je-bila-moja-tiha-ceznja-12953341|archive-date=13. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Marko Bratoš | Valentina Walme Petrić | <ref name="lanamarko"></ref> |- |} ==Nova TV== Nakon prekida emitiranja na [[HRT|HRT-u]], emisiju preuzima [[Nova TV]], koja je od [[2019.]] do [[2023.]] godine prikazala tri sezone. ===Prva sezona (2019.)=== {{glavni|Ples sa zvijezdama (Nova TV, 1. sezona)}} Ukupno deveta sezona emisije, odnosno prva sezona na Novoj TV, prikazivala se od [[17. ožujka]] do [[2. lipnja]] [[2019.]], a pobjednicima su bili proglašeni [[Slavko Sobin]] i njegova partnerica Gabriela Pilić.<ref name="pobjedniciNovaTV1">{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/pobjednici-showa-ples-sa-zvijezdama-su-slavko-sobin-i-gabirela-pilic---563214.html|title=Pobjednici showa 'Ples sa zvijezdama' su Slavko Sobin i Gabriela Pilić!|date=2. lipnja 2019.|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Nova TV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250207171749/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/pobjednici-showa-ples-sa-zvijezdama-su-slavko-sobin-i-gabirela-pilic---563214.html|archive-date=7. veljače 2025.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Ana Vučak Veljača]]}} | {{nowrap|Mario Ožbolt}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/plesni-dvoboj-presudio-ana-i-mario-prvi-napustili-ples-sa-zvijezdama---554407.html|title=Plesni dvoboj presudio - Ana i Mario prvi napustili ''Ples sa zvijezdama''|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Nova TV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250217035046/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/plesni-dvoboj-presudio-ana-i-mario-prvi-napustili-ples-sa-zvijezdama---554407.html|archive-date=17. veljače 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Nives Celzijus]] | {{nowrap|Mateo Cvenić}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-nives-celzijus-ispala-nakon-dvoboja/2074993.aspx|title=Ples sa zvijezdama: Nives Celzijus ispala nakon dvoboja|access-date=25. srpnja 2025.|date=31. ožujka 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021042511/https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-nives-celzijus-ispala-nakon-dvoboja/2074993.aspx|archive-date=21. listopada 2019.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Ecija Ojdanić]]}} | Marko Šapina | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a86901/Ecija-Ojdanic-ispala-iz-showa-Ples-sa-zvijezdama.html|title=Ecija Ojdanić ispala iz showa 'Ples sa zvijezdama'|access-date=25. srpnja 2025.|date=8. travnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725070724/https://story.hr/Celebrity/a86901/Ecija-Ojdanic-ispala-iz-showa-Ples-sa-zvijezdama.html|archive-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Davor Garić]] | Valentina Walme | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-garic-napustio-show-grubnic-prezivio-treci-dvoboj/2078393.aspx|title=Ples sa zvijezdama: Garić napustio show, Grubnić preživio treći dvoboj|access-date=25. srpnja 2025.|date=14. travnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415212448/https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-garic-napustio-show-grubnic-prezivio-treci-dvoboj/2078393.aspx|archive-date=15. travnja 2019.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Damir Kedžo]] | {{nowrap|Helena Janjušević}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/iznenadjenje-za-kraj-damir-kedzo-i-helena-janjusevic-napustili-su-show-ples-sa-zvijezdama---557971.html|title=Iznenađenje za kraj: Damir Kedžo i Helena Janjušević napustili show 'Ples sa zvijezdama'|access-date=25. srpnja 2025.|date=21. travnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250216012455/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/iznenadjenje-za-kraj-damir-kedzo-i-helena-janjusevic-napustili-su-show-ples-sa-zvijezdama---557971.html|archive-date=16. veljače 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Josipa Pavičić Berardini]]}} | Damir Horvatinčić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref>{{citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a108969/PLES-SA-ZVIJEZDAMA-Ispala-Josipa-Pavicic-Berardini-i-Damir-Horvatincic.html|title=Ispala Josipa Pavičić Berardini i Damir Horvatinčić|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Sonja Kovač]] | Gordan Vogleš | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani sedmi}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ples-sa-zvijezdama-sedma-emisija---558697.html|title=Sonja i Gordan oprostili se od "Plesa sa zvijezdama": "Hvala glasačima, plesali smo za vas"|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Večernji list]]|date=27. svibnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231226192431/https://www.vecernji.hr/showbiz/marko-grubnic-ispao-u-polufinalu-nakon-svog-sestog-plesnog-dvoboja-1321925|archive-date=26. prosinca 2023.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Marko Grubnić]] | Ela Vuković | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani osmi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/marko-grubnic-ispao-u-polufinalu-nakon-svog-sestog-plesnog-dvoboja-1321925|title=Marko Grubnić ispao u polufinalu nakon svog šestog plesnog dvoboja|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ivan Šarić | Paula Jeričević | bgcolor="tan"| Treće mjesto | <ref name="pobjedniciNovaTV1"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Viktorija Đonlić Rađa]]}} | Marko Mrkić | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjedniciNovaTV1"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Slavko Sobin]] | Gabriela Pilić | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjedniciNovaTV1"></ref> |- |} ===Druga sezona (2022.)=== {{glavni|Ples sa zvijezdama (Nova TV, 2. sezona)}} Kronološki deseta, odnosno druga sezone na Novoj TV, prikazivala se od [[6. ožujka]] do [[29. svibnja]] [[2022.]] Pobijedili su Pedro Soltz i Valentina Walme.<ref name="pobjedniciNovaTV2">{{citiranje weba|url=https://www.gloria.hr/gl/scena/eventi/pedro-i-valentina-pobjednici-su-plesa-sa-zvijezdama-15203860|title=Pedro i Valentina pobjednici su Plesa sa zvijezdama!|website=gloria.hr|access-date=25. srpnja 2025.|date=29. svibnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725071905/https://www.gloria.hr/gl/scena/eventi/pedro-i-valentina-pobjednici-su-plesa-sa-zvijezdama-15203860|archive-date=25. srpnja 2025.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Vlatka Pokos]]}} | Mateo Cvenić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-vlatka-pokos-je-prva-ispala-iz-showa/2347101.aspx|title=Ples sa zvijezdama: Vlatka Pokos je prva ispala iz showa|date=13. ožujka 2022.|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Index.hr]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220418223503/https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-vlatka-pokos-je-prva-ispala-iz-showa/2347101.aspx|archive-date=18. ožujka 2022.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Lucija Lugomer]] | {{nowrap|Marko Šapina}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/lucija-lugomer-ispala-je-iz-plesa-sa-zvijezdama/2348957.aspx|title=Lucija Lugomer ispala je iz Plesa sa zvijezdama|access-date=25. srpnja 2025.|date=20. ožujka 2022.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Matija Lovrec]]}} | {{nowrap|Helena Bradvica}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/matija-lovrec-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama-pa-citirao-vlatku-pokos-ovo-ime-upamtite-1576087|title=Matija Lovrec ispao iz 'Plesa sa zvijezdama' pa citirao Vlatku Pokos: 'Ovo ime upamtite...'|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Večernji list]]|date=4. travnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220428023644/https://www.vecernji.hr/showbiz/matija-lovrec-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama-pa-citirao-vlatku-pokos-ovo-ime-upamtite-1576087|archive-date=28. travnja 2022.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Ivana Čuljak]] | Ivan Jarnec | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani četvrti | <ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/ivana-culjak-i-ivan-jarnec-cetvrti-su-par-koji-je-napustio-show-ples-sa-zvijezdama---719117.html|title=Ivana Čuljak i Ivan Jarnec četvrti su par koji je napustio show "Ples sa zvijezdama"|access-date=25. srpnja 2025.|date=10. travnja 2022.|publisher=[[Nova TV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250612230504/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/ivana-culjak-i-ivan-jarnec-cetvrti-su-par-koji-je-napustio-show-ples-sa-zvijezdama---719117.html|archive-date=12. lipnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Asim Ugljen (glumac)|Asim Ugljen]] | Nika Jelić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/asim-i-nika-napustili-su-show-ples-sa-zvijezdama---721211.html|title=Asim i Nika napustili su show ''Ples sa zvijezdama'' – Njihov jive nas je odveo u pedesete godine prošlog stoljeća, a pala je i prva jedinica|access-date=25. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250618154124/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/asim-i-nika-napustili-su-show-ples-sa-zvijezdama---721211.html|archive-date=18. lipnja 2025.|date=25. travnja 2022.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Albina Grčić]] | {{nowrap|Mario Ožbolt}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani šesti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.zagreb.info/magazin/albina-grcic-nakon-ispadanja-iz-plesa-sa-zvijezdama-najavila-mali-predah-trenutno-sam-u-inspirativnoj-krizi/416021/|title=Albina Grčić nakon ispadanja iz ‘Plesa sa zvijezdama’ najavila mali predah: ‘Trenutno sam u inspirativnoj krizi’|access-date=25. srpnja 2025.|website=zagreb.info}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Bojana Gregorić Vejzović]]}} | {{nowrap|Gordan Vogleš}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani sedmi | <ref>{{citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/bojana-gregoric-vejzovic-oglasila-se-nakon-ispadanja-iz-showa-ples-sa-zvijezdama---723213.html|title=Bojanu Gregorić Vejzović poslije ispadanja iz "Plesa sa zvijezdama" ponijele emocije, posebno se obratila Maji Šuput|access-date=25. srpnja 2025.|website=showbuzz.dnevnik.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20250322065935/https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/bojana-gregoric-vejzovic-oglasila-se-nakon-ispadanja-iz-showa-ples-sa-zvijezdama---723213.html|archive-date=22. ožujka 2025.|date=9. svibnja 2022.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Domenica Žuvela]] | Alan Walme | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani osmi | <ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/domenica-i-alan-napustili-show---724318.html|title=Domenica i Alan napustili show "Ples sa zvijezdama"|access-date=25. srpnja 2025.|date=16. svibnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250115114617/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/domenica-i-alan-napustili-show---724318.html|archive-date=15. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Marko Petrić]] | Gabriela Pilić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani deveti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/publika-nakon-ispadanja-marka-i-gabriele-bio-je-bolji-a-filip-vise-ne-plese-kao-na-pocetku-837303|title=Publika nakon ispadanja Marka i Gabriele: 'Bio je bolji, a Filip više ne pleše kao na početku'|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[24sata]]|first=Izabela|last=Pepelko Farszky|date=23. svibnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241101234552/https://www.24sata.hr/show/publika-nakon-ispadanja-marka-i-gabriele-bio-je-bolji-a-filip-vise-ne-plese-kao-na-pocetku-837303|archive-date=1. studenoga 2024.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Filip Vidović | {{nowrap|Paula Jeričević}} | bgcolor="pink" | Četvrto mjesto | <ref name="pobjedniciNovaTV2"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | Jelena Perić | Marko Mrkić | bgcolor="tan" | Treće mjesto | <ref name="pobjedniciNovaTV2"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | Sandi Pego | {{nowrap|Helena Janjušević}} | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjedniciNovaTV2"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Pedro Soltz]] | Valentina Walme | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjedniciNovaTV2"></ref> |- |} ===Treća sezona (2023.)=== {{glavni|Ples sa zvijezdama (Nova TV, 3. sezona)}} U kronološki jedanaestoj, odnosnoj trećoj sezoni na Novoj TV, pobjedu su odnijeli [[Marco Cuccurin]] i njegova partnerica Paula Tonković.<ref name="pobjednici11"></ref> Sezona se prikzivala od [[5. ožujka]] do [[21. svibnja]] [[2023.]] i posljednja je sezona prikazana na Novoj TV. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Deniss Grgić]]}} | Jakov Bjelac | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/ples-sa-zvijezdama/likovi/deniss-i-jakov|title=Deniss i Jakov|archive-url=https://web.archive.org/web/20230403220257/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/ples-sa-zvijezdama/likovi/deniss-i-jakov|archive-date=3. travnja 2025.|publisher=[[Nova TV]]|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Alen Liverić]] | Ela Romanova | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/alen-liveric-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama/2447845.aspx|title=Alen Liverić ispao iz Plesa sa zvijezdama|archive-url=https://web.archive.org/web/20230411193817/https://www.index.hr/magazin/clanak/alen-liveric-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama/2447845.aspx|archive-date=11. travnja 2025.|publisher=[[Index.hr]]|date=19. ožujka 2023.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Fran Lauš]] | {{nowrap|Rebecca Krajinović}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/nakon-sto-je-fran-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama-gledatelje-je-iznenadio-ovaj-potez-nove-tv-900208|title=Nakon što je Fran ispao iz 'Plesa sa zvijezdama', gledatelje je iznenadio ovaj potez Nove TV…|archive-url=https://web.archive.org/web/20230412091348/https://www.24sata.hr/show/nakon-sto-je-fran-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama-gledatelje-je-iznenadio-ovaj-potez-nove-tv-900208|archive-date=12. travnja 2023.|publisher=[[24sata]]|first=Monika |last=Kavedžić|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Emilija Kokić]] | Patrik Seretin | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/novi-izazov-u-showu-nove-tv-koji-ce-se-par-najbolje-snaci-u-plesu-u-troje-foto-20230402|title=Emilija Kokić odlukom žirija napustila 'Ples sa zvijezdama': 'Ovo je bilo nezaboravno iskustvo'|archive-url=https://web.archive.org/web/20230520092846/https://www.tportal.hr/showtime/clanak/novi-izazov-u-showu-nove-tv-koji-ce-se-par-najbolje-snaci-u-plesu-u-troje-foto-20230402ˇ|archive-date=20. svibnja 2023.|date=2. travnja 2023.|website=tportal.hr|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Petra Kurtela]] | Damir Horvatinčić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/petra-kurtela-u-suzama-napustila-ples-sa-zvijezdama-zbog-toga-mi-je-najteze-15324250|title=Petra Kurtela u suzama napustila ‘Ples sa zvijezdama‘: ‘Zbog toga mi je najteže...‘|publisher=[[Jutarnji list]]|date=10. travnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230426221539/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/petra-kurtela-u-suzama-napustila-ples-sa-zvijezdama-zbog-toga-mi-je-najteze-15324250|archive-date=26. travnja 2023.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Dario Zurovec]] | {{nowrap|Helena Janjušević}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani šesti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://zapadno.hr/politika/dario-zurovec-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama|title=Dario Zurovec ispao iz Plesa sa zvijezdama|date=16. travnja 2023.|website=zapadno.hr|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Ana Zaninović]] | Mario Ožbolt | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani sedmi}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ana-zaninovic-ispala-iz-plesa-sa-zvijezdama/2457507.aspx|title=Ana Zaninović ispala iz Plesa sa zvijezdama|date=23. travnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230510181341/https://www.index.hr/magazin/clanak/ana-zaninovic-ispala-iz-plesa-sa-zvijezdama/2457507.aspx|archive-date=10. svibnja 2023.|publisher=[[Index.hr]]|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Mario Mandarić]] | Helena Naletilić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani osmi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/mario-i-helena-ispali-iz-plesa-sa-zvijezdama/2459472.aspx|title=Mario i Helena ispali iz Plesa sa zvijezdama|archive-url=https://web.archive.org/web/20230518125342/https://www.index.hr/magazin/clanak/mario-i-helena-ispali-iz-plesa-sa-zvijezdama/2459472.aspx|archive-date=18. svibnja 2023.|publisher=[[Index.hr]]|date=30. travnja 2023.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Tara Thaller]] | Mateo Cvenić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani deveti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.gloria.hr/gl/scena/novosti/tara-thaller-ispala-iz-plesa-sa-zvijezdama-zahvalna-sam-15333462|title=Tara Thaller ispala iz ‘Plesa sa zvijezdama‘: ‘Zahvalna sam!‘|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724105839/https://www.gloria.hr/gl/scena/novosti/tara-thaller-ispala-iz-plesa-sa-zvijezdama-zahvalna-sam-15333462|archive-date=24. srpnja 2025.|website=gloria.hr|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Maja Drobnjaković]] | Marko Mrkić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani deseti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/maja-nakon-showa-zbog-plesa-danima-nisam-mogla-obuci-protezu-ali-bilo-je-predivno-910513|title=Maja nakon showa: 'Zbog plesa danima nisam mogla obući protezu, ali bilo je predivno...'|date=15. svibnja 2023.|publisher=[[24sata]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724105516/https://www.24sata.hr/show/maja-nakon-showa-zbog-plesa-danima-nisam-mogla-obuci-protezu-ali-bilo-je-predivno-910513|archive-date=24. srpnja 2025.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Frano Ridjan]] | Gabriela Pilić | bgcolor="tan" | Treće mjesto | <ref name="pobjednici11"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Daria Lorenci Flatz]]}} | Ivan Jarnec | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici11"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Marco Cuccurin]] | Paula Tonković | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici11">{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/marco-cuccurin-pobjednik-je-plesa-sa-zvijezdama/2465260.aspx|title=Marco Cuccurin pobjednik je Plesa sa zvijezdama|publisher=[[Index.hr]]|date=21. svibnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241204025018/https://www.index.hr/magazin/clanak/marco-cuccurin-pobjednik-je-plesa-sa-zvijezdama/2465260.aspx|archive-date=4. prosinca 2024.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- |} ==Produkcija== Na [[HRT|HRT-u]], urednik emisije je bio Tomislav Štengl, producent Vojo Stojanac, scenograf Dragutin Broz, glazbeni producent Nikša Bratoš, dizajner svjetla Marko Foretić, redatelj Dalibor Sokolić, a scenarist Alen Đurica.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.057info.hr/vijesti/2011-10-29/veceras-pocinje-ples-sa-zvijezdama/|title=Večeras počinje “Ples sa zvijezdama”|website=057info.hr|access-date=25. srpnja 2025.|date=29. listopada 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190428024724/https://www.057info.hr/vijesti/2011-10-29/veceras-pocinje-ples-sa-zvijezdama/|archive-date=28. travnja 2019.}}</ref> ==Vidi još== *''[[Strictly Come Dancing]]'' ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{YouTube|h=plessazvijezdamaHRT|Ples sa zvijezdama – HRT}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/ples-sa-zvijezdama/}} Plesa sa zvijezdama (Nova TV) *[https://www.hrt.hr/plessazvijezdama/8_sezona/ Stranica plesa sa zvijezdama 8. sezona (HRT)] –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191105171829/https://www.hrt.hr/plessazvijezdama/8_sezona/ |date=5. studenoga 2019.}} *{{službena|http://www.hrt.hr/htv/emisije/plessazvijezdama/}} Plesa sa zvijezdama (HRT) (2010.) –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100505110024/http://www.hrt.hr/htv/emisije/plessazvijezdama/|date=5. svibnja 2010.}} *{{imdb|tt2438054}} {{Ples sa zvijezdama}} {{Televizijski program na HTV-u}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Reality show]] [[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]] [[Kategorija:Televizijske emisije na NOVA TV-u]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] [[Kategorija:Dobitnici Večernjakove ruže]] mulmv2n734xr3cqlgm2yow0xwl2vupj 0 131381 7631563 6203262 2026-11-06T15:16:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631563 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Nadbare |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Županija Središnja Bosna]] |općina = [[Fojnica]] |nadvisina = |lat = 43.973 |long = 17.953 |position = left |brojstan2013 = 347 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Nadbare''' su naseljeno mjesto u općini [[Fojnica]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. svibnja 2020.</ref> == Stanovništvo == === 1991. === Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći:<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> ukupno: 468 * Hrvati - 232 * Muslimani - 229 * Jugoslaveni - 6 * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1 === 2013. === Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>: ukupno: 347 * Bošnjaci - 237 * Hrvati - 109 * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1 == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20250528142359/http://www.glosk.com/BK/Nadbare/-131134/aerial_en.htm Satelitska snimka] {{mrva-naselje BiH}} {{Fojnica}} [[Kategorija:Naselja u županiji Središnja Bosna]] [[Kategorija:Fojnica]] 8p1ml5lfp9naj3v25tu3rwp3ypwd7yr 0 131390 7631796 6815194 2026-11-07T03:36:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631796 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Naselje u BiH |ime = Otigošće |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Županija Središnja Bosna]] |općina = [[Fojnica]] |nadvisina = |lat = 43.92 |long = 17.974 |position = |brojstan2013 = 165 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Otigošće''' je naseljeno mjesto u općini [[Fojnica]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. svibnja 2020.</ref> Nalazi se oko 5 kilometara jugoistočno od Fojnice. == Povijest == Kod Otigošća je prapovijesni [[Gradina (tip naselja)|gradinski]] lokalitet [[Zvonigrad (Fojnica)|Zvonigrad]].<ref>[http://starigradfojnica.com/u%20Fojnici.html Hotel Stari grad Fojnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170421150806/http://starigradfojnica.com/u%20Fojnici.html |date=21. travnja 2017. }} ''Tvrđave'' (pristupljeno 2. studenoga 2016.)</ref> Pretpostavlja se da su drevni [[Rudar|rudari]] u Zvonigradu nalazili sklonište.<ref>(eng.) [http://www.bhtourism.ba/eng/fojnica.wbsp BH Tourism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161104003216/http://www.bhtourism.ba/eng/fojnica.wbsp |date=4. studenoga 2016. }} ''Fojnica'' (pristupljeno 3. studenoga 2016.)</ref> Na Otigošću se nalazi filijalna crkva sv. Ane.<ref>[http://www.fojnica-samostan.com/novo/index.php/10-novosti/305-mario2-50 Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica] R.R.: ''Sv. Ana na Otigošću'', 29. srpnja 2017. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)</ref> == Stanovništvo == === 1991. === Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći:<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> ukupno: 330 * Hrvati - 292 * Muslimani - 31 * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 7 === 2013. === Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>: ukupno: 165 * Hrvati - 162 * Bošnjaci - 3 == Poznate osobe == * Fra [[Leonardo Čuturić]], kroničar, zavičajni pisac, profesor povijesti i zemljopisa, autor molitvenika Biserje sv. Ante, pokretač i urednik Glasnika sv. Ante<ref>[http://www.fojnica-samostan.com/novo/index.php/10-novosti/257-fra-leonardo-cuturic Franjevački samostan Duha Svetoga] ''Fra Leonardo Čuturić'', 8. studenoga 2016. (pristupljeno 3. prosinca 2016.)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20260116204535/http://www.glosk.com/BK/Otigosce/-132985/aerial_en.htm Satelitska snimka] {{mrva-naselje BiH}} {{Fojnica}} [[Kategorija:Naselja u županiji Središnja Bosna]] [[Kategorija:Fojnica]] l3j7s6axxz7snglrrjb9ghhxoaqmxfu 0 137982 7631654 7613990 2026-11-06T19:44:34Z Niegodzisie 202792 /* Diskografija */ 7631654 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Nickelback | Img = Ryan Peake Nickelback.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = Hanna, [[Alberta]], [[Kanada]] | Prebivalište = | Žanr = [[post-grunge]], [[hard rock]], [[pop rock]], [[alternativni metal]], [[alternativni rock]] | Djelatno_razdoblje = 1995. - danas | Producentska_kuća = [[EMI]] <br/> [[Roadrunner Records]] | Angažman = | URL = [http://www.nickelback.com/ www.nickelback.com] | Sadašnji članovi = [[Chad Kroeger]] <br /> [[Ryan Peake]] <br /> [[Mike Kroeger]] <br /> [[Daniel Adair]] | Bivši članovi = Brandon Kroeger <br /> Mitch Guindon <br /> Ryan Vikedal | Nagrade = | Značajni instrumenti = [[Gitara]] <br /> [[Bubnjevi]] <br /> [[Bas gitara]] <br/> [[Električna gitara]]}} '''Nickelback''' je [[kanada|kanadski]] rock sastav. Osnovali su ga u Hanni [[Chad Kroeger]], [[Mike Kroeger]], [[Ryan Peake]] i tadašnji bubnjar Brandon Kroeger, kojeg kasnije zamjenjuje [[Daniel Adair]]. Ime sastava dolazi još iz dana kad je Mike Kroeger radio u lokalnom kafiću pa je, vraćajući mušterijama ostatak, govorio "Here's your nickel back" (Evo vam vaš ostatak). U Kanadi je sastav potpisao s izdavačkom kućom EMI, a u ostatku svijeta s Roadrunner Records. ==Povijest== Prvo izdanje sastava bio je [[EP]] (extended play, tj. kraći album) od 7 pjesama pod imenom ''[[Hesher (EP)|Hesher]]'' [[1996.]] godine, kada je snimljen i prvi pravi album ''[[Curb]]''. "Fly" je pjesma objavljena na oba albuma i ona je prvi [[singl]] sastava. Izvođena je samo na lokalnim radio postajama. <br/> Sljedeći je album bio ''[[The State]]'', koji je izdan kao nezavisni album. Nickelback je tada potpisao ugovor s kućom [[EMI]] i [[Roadrunner Records]]. ''The State'' je tad ponovno izdan u Kanadi i [[SAD]]-u [[2000.]] godine od EMI-a i Roadrunner Recordsa; postao je zlatni u Kanadi i SAD-u. <br/> [[2001.]] godine idaju novi album ''[[Silver Side Up]]'', koji ih smješta među mainstream - izvođače. [[Singl]] "[[How You Remind Me]]" je bio golemi uspjeh, istovremeno na vrhu i kanadskih i američkih top ljestvica. Sljedeći [[singl]] s albuma, "[[Too Bad]]", također je postigao 1. mjesto na top ljestvicama. Posljednji [[singl]] s ovog albuma, "[[Never Again]]", također je završio na 1. mjestu na top ljestvicama. <br/> [[2002.]], [[Chad Kroeger]] radi zajedno s grupom drugih izvođača na temi "[[Spiderman (film)|Spidermana]]", pjesmi "[[Hero (pjesma)|Hero]]". <br/> [[2003.]] godine Nickelback izdaje novi album ''[[The Long Road]]''. Vodeći [[singl]] je bio "[[Someday]]". <br/> Nickelbackov 5. studijski album, ''[[All The Right Reasons]]'' iz [[2005.]] godine dao je pet [[singl]]ova koji su u [[SAD]]-u završili na jednom od prvih 5 pozicija: "[[Photograph]]", "[[Savin' Me]]", "[[Far Away]]", "[[If Everyone Cared]]", "[[Rockstar]]". Čak 3 od njih su postale top 10 singlovi u SAD-u. <br/> [[2008.]] godine izašao je novi album ''[[Dark Horse]]'', za koji je vodeći singl trebala biti pjesma "[[If Today Was Your Last Day]]", no na kraju su se predomislili pa je to bila pjesma "[[Gotta Be Somebody]]".<ref>[http://www.fmqb.com/Article.asp?id=16691 Mainstream Top 40 Add Dates] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160217085656/http://www.fmqb.com/Article.asp?id=16691 |date=17. veljače 2016. }} FMQB.com. Accessed [[September 25]], [[2008.]]</ref> Novi album je pušten u prodaju [[18. studenog]], a na njemu je radio [[Mutt Lange]].<ref>http://www.komodorock.com/new-releases/cd-releases/nickleback-announce-new-album-200809047346/ Nickleback Announce New Album</ref> ==Diskografija== *''[[Curb]]'' (1996.) *''[[The State]]'' (2000.) *''[[Silver Side Up]]'' (2001.) *''[[The Long Road]]'' (2003.) *''[[All the Right Reasons]]'' (2005.) *''[[Dark Horse]]'' (2008.) *''[[Here and Now]]'' (2011.) *''[[No Fixed Address]]'' (2014.) *''[[Feed The Machine]]'' (2017.) *''[[Get Rollin]]''' (2022.) *''Everything Under the Sun'' (2026.) == Izvori == {{izvori}} {{Nickelback}} [[Kategorija:Rock-sastavi]] [[Kategorija:Kanadski glazbeni sastavi]] smlo6lnmh0nberd4242813n4vd63473 0 142094 7631639 7552307 2026-11-06T19:05:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631639 wikitext text/x-wiki {{Infookvir francuska općina |ime = Nica |slika panorama = |veličina slike = 280px |slika zastave = Bandièra_de_Niça.svg |veličina zastave = 110px |slika grba = Nizza-Stemma.svg |veličina grba = 110px |geslo = |slika karte =France_jms.png |x = 208 |y = 189 |koordinate = {{coord|format=dms|display=it}} |vremenska zona = CET <small>(GMT +1)</small> |pokrajina = [[Provence-Alpes-Côte d'Azur]] |departman = [[Alpes-Maritimes]] (06)|okrug = Nica |kanton = Glavno mjesto 14 kantona |najniža visina = 0 |najviša visina = 520 |prosječna visina = 10 |površina = 71,92 |stanovništvo = 353 701<ref name=st>[https://www.insee.fr/fr/statistiques/8288323?geo=COM-06088 "Populations de férence 2022"], [https://en.wikipedia.org/wiki/Institut_national_de_la_statistique_et_des_%C3%A9tudes_%C3%A9conomiques Nacionalni institut za statistiku i ekonomske studije] {{fr}} Pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> |gustoća stanovništva = 4900 |poštanski broj = 06000, 06100, 06200, 06300 |insee = 06088 |web stranica = http://www.nice.fr/ }}{{Dz|[[Nica (rijeka)]]|rijeku u Rusiji, pritok [[Tura (rijeka)|Ture]]}} '''Nica''' ([[francuski|fr.]] ''Nice'', [[okcitanski jezik|okc.]] ''Niça'') je lučki grad, općina i upravno središte [[Francuska|francuskog]] [[departman]]a [[Alpes-Maritimes]] ([[Francuske regije|pokrajina]] [[Provansa-Alpe-Azurna obala]]) na krajnjem jugoistoku Francuske, nedaleko od talijanske granice, između [[Cannes]]a i [[Monako|Monaka]]. Ima oko {{n|350000}} stanovnika, ali u metropolitanskoj Nici živi skoro milijun stanovnika,<ref>[https://www.insee.fr/fr/statistiques/1405599?geo=AAV2020-017+UU2020-06701+COM-06088 Comparateur de territoire: Aire d'attraction des villes 2020 de Nice (017), Unité urbaine 2020 de Nice (06701), Commune de Nice (06088)] {{fr}} Pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> po čemu je 7. [[Urbana aglomeracija|aglomeracija]] u Francuskoj. [[Datoteka:Galerie Nice.jpg|lijevo|mini|Razglednica Nice; s lijeva na desno i od vrha prema dnu: luka, pogled s Brda s dvorcem, panoramski kotač, ''Promenade du Paillon'', škola u blizini poslovne četvrti, kuća na ''Cours Saleya'', trgovačka avenija, pogled s Mont-Borona noću.]] Nica je i svjetski poznata [[Mediteran|sredozemna]] [[Turizam|turistička destinacija]] u kojoj je nastala ideja zimskog obalnog turizma. Zbog njezine povijesne važnosti kao zimskog aristokratskog odmarališta i rezultirajuće mješavine kultura koja odlikuje grad, [[UNESCO]] je 2021. god. Nicu proglasio za [[svjetska baština|svjetsku baštinu]].<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1635 Nica, zimski grad-odmaralište na rivijeri] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> == Zemljopis == [[Datoteka:Nice SPOT 1161.jpg|lijevo|mini|Nica iz svemira (SPOT satelit 2005.)]] Nica leži u [[zaljev]]u Baie des Anges i drugi je najveći francuski grad na sredozemnoj obali nakon [[Marseilles]]a. Grad je udaljen 13 km od kneževine [[Monako]] i 32 km od francusko-[[Italija|talijanske]] [[granica|granice]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Nice | title =''Nice'' | accessdate = | language= engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> [[Rijeka (vodotok)|Rijeka]] [[Paillon]], koja je danas djelomično natkrivena, razdvaja novi grad na [[zapad]]u od starog grada, [[luka|luke]] i trgovačke četvrti na [[istok]]u. Stari grad s uskim krivudavim [[ulica]]ma, prostire se po [[zapad]]nim obroncima [[granit]]nog brda zvanog ''Colline du château'' (Brdo dvorca), iako je [[dvorac]] (po kojemu je dobilo ime) srušen davne [[1706.]] godine. == Klima == Zaklonjena prekrasnim [[brdo|brdima]] Nica ima ugodnu [[klima|klimu]] i vodeći je grad na [[Azurna obala|Azurnoj obali (Côte d'Azur)]].<ref name=brit/>. Najugodniji mjeseci za putovanje su [[svibanj]] i razdoblje od polovine [[rujan|rujna]] do polovine [[listopad|listopad]]. Najkišovitiji dani su u veljači i ožujku, a od lipnja do kolovoza moguće su velike vrućine. Zime su blage i nema mraza, pa je zato ovaj grad u 19. stoljeću [[Englezi]]ma bio omiljeno mjesto za odmor u tijeku zime, što danas dokazuju veliki hoteli i vrtovi. Blaga klima pogodna je i za [[vinogradarstvo]]. == Povijest == [[Datoteka:Plan-Nice-1624.jpg|lijevo|mini|Nica 1624. godine]] [[Datoteka:Promenade des Anglais Nice IMG 1255.jpg|lijevo|mini|Promenade des Anglais s Brdom dvorca u pozadini]] [[Datoteka:Nizza-Côte_d'Azur.jpg|mini|300px|Panorama Nice sa Dvorskog brda; lijevo je riva ''Promenade des Anglais'', a u središtu je Stari grad.]] [[Datoteka:NIKAIA-palaisPE7_Pano.jpg|mini|300px|Trg palače (''Place du Palais'')]] Nica je još od najstarijih vremena bio neprekidno, gusto naseljena, o čemu svjedoče dokazi rane uporabe vatre (prije {{n|380000}} godina) na arheološkom lokalitetu ''Terra Amata'', kao i predmeti pronađeni u „Grimaldijevoj špilji” koja je bila naseljena u [[paleolitik]]u i [[neolitik]]u. Prirodnim pogodnostima ovog područja koristili su se [[Grci]], koji su svoje naselje nazvali '''Nikaea''' (oko 350. pr. Kr.), vjerojatno u čast pobjede (''niké'' na [[grčki jezik|grčkom]]) nad susjednom kolonijom<ref name="AR">Alain Ruggiero, ur., ''Nouvelle histoire de Nice. Toulouse: Privat'', 2006. str. 17.–18. {{fr}} ISBN 978-2-7089-8335-9.</ref>, a to ime zadržali su i [[Rimljani]], koji su je osvojili tijekom 1. st. Za njihove vlasti postala je važnom prometnom i trgovačkom lukom. Od [[10. stoljeće|10. st.]] njome vladaju [[provansa]]lski [[grof]]ovi, a od [[1388.]] je pod vlašću [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]]<ref name=brit/>. Postala je dijelom [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]] između 1792. i 1815. godine, kada je vraćena [[Kraljevina Sardinija|Kraljevini Pijemont-Sardinija]], pravnom prethodniku [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Prirodni okoliš područja Nice i njezina blaga [[mediteranska klima]] privukli su pozornost engleskih viših slojeva u drugoj polovici 18. stoljeća, od kada je sve veći broj aristokratskih obitelji počeo tamo provoditi zime. Godine 1832. Nica, tada dio Kraljevine Sardinije, osnovala je ''„Consiglio d'Ornato“'' koji je izradio plan [[urbanizam|urbanističkog]] planiranja i arhitektonske zahtjeve osmišljene kako bi grad bio privlačan strancima. Tako je ''„Camin dei Ingles“'', skromna staza koju su britanski zimski posjetitelji stvorili uz obalu 1824. godine, kasnije postala prestižna ''Promenade des Anglais'' („Engleska šetnica”). Nica je konačno ustupljena Francuskoj nakon sklapanja „Torinskog sporazuma” 1860. god., što su kasnije potvrdili i sami stanovnici na referendumu. Nakon toga, i zahvaljujući povezanosti s europskom željezničkom mrežom, sve veći broj zimskih posjetitelja iz svih zemalja hrlio je u grad<ref name=UNESCO/>. [[Talijanski iredentizam|Protalijanski iredentistički pokret]] trajao je tijekom cijelog razdoblja 1860.–1914., unatoč represiji koja se provodila od aneksije. Naime, Francuska vlada provodila je politiku frankizacije društva, jezika i kulture. Toponimi općina drevne Grofovije bili su frankizirani, s obvezom korištenja francuskog jezika u Nici<ref>[http://www.aiig.altervista.org/Nizzardo/IL%20NIZZARDO%20NEI%20SUOI%20ASPETTI%20GEOGRAFICI.pdf "Il Nizzardo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250618080609/http://www.aiig.altervista.org/Nizzardo/IL%20NIZZARDO%20NEI%20SUOI%20ASPETTI%20GEOGRAFICI.pdf |date=18. lipnja 2025. }} (PDF) {{it}} Pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> Godine 1931., nakon obnove, glavnu gradsku šetnicu uz more, ''Promenade des Anglais'', otvorio je princ [[Arthur, vojvoda od Connaughta i Strathearna]]. Šetnica svoje ime duguje posjetiteljima ljetovališta među kojima su, između ostalih, bili i [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljica Viktorija]] sa sinom [[Eduard VII.|Edwardom VII.]] koji su tamo provodili zime, ali i [[Henry Cavendish]] (rođen u Nici) koji je otkrio [[vodik]]<ref name=AR/>. Kada je u rujnu 1939. izbio rat, Nica je postala grad utočišta za mnoge raseljene strance, posebno Židove koji su bježali od nacističkog napredovanja u Istočnu Europu. Iz Nice mnogi su potražili daljnje sklonište u [[Francusko kolonijalno carstvo|francuskim kolonijama]] i Maroku, te Sjevernoj i Južnoj Americi. U drugoj polovici 20. stoljeća, Nica je doživjela gospodarski procvat prvenstveno potaknut turizmom i građevinarstvom. Dva su čovjeka dominirala tim razdobljem: Jean Médecin, gradonačelnik 33 godine od 1928. do 1943. i od 1947. do 1965., i njegov sin Jacques, gradonačelnik 24 godine od 1966. do 1990. Pod njihovim vodstvom došlo je do opsežne urbane obnove, uključujući mnoge nove građevine. To je uključivalo kongresni centar, kazališta, nove prometnice i brze ceste. Do kraja 1980-ih pojavile su se glasine o političkoj korupciji u gradskoj upravi, što je dovelo do formalne optužbe protiv Jacquesa Médecina koji je a nekoliko točaka optužnice za korupciju i povezane zločine osuđen na zatvorsku kaznu. U veljači 2001. god. europski čelnici sastali su se u Nici kako bi pregovarali i potpisali ono što je danas [[Ugovor iz Nice]], kojim se mijenjaju institucije Europske unije. Dana [[14. srpnja]] [[2016.]], Mohamed Lahouaiej-Bouhlel namjerno je kamionom udario u mnoštvo ljudi na ''Promenade des Anglais'' koji su gledali vatromet u čast [[Francuski državni praznik|Dana Bastille]]. Ukupno je ubijeno 87 ljudi, uključujući počinitelja kojeg je ustrijelila policija. [[Islamska država]] preuzela je odgovornost za ovaj napad.<ref>"[https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-36800730 Napad u Nici: Najmanje 84 ubijenih tijekom proslave Dana Bastille]", BBC News, 15. srpnja 2016., arhivirano iz izvornika 18. travnja 2019. {{eng oznaka}} Preuzeto 27. lipnja 2025.</ref> Nica će biti glavno mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre|Zimskih olimpijskih igara]] 2030. godine. ==Znamenitosti== [[Datoteka:Nice Hôtel Negresco Extérieur 07.jpg|lijevo|mini|Hotel Negresco]] {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Nica, zimsko odmaralište rivijere |slika = Ницца.jpg |godina = 2021. |vrst baštine = Kulturna |mjerilo = ii |ugroženost = ne |dossier = 1635 |država = {{Z+X|FRA}} |karta = |karta-oznaka = Nica |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} Nica je maksimalno iskoristila svoju blagu klimu i obalni položaj između mora i planina, te je od sredine 18. stoljeća počela privlačiti sve veći broj aristokratskih i obitelji iz viših klasa (uglavnom britanskih) koji su razvili naviku provođenja zima u Nici. To je dovelo do uzastopnih faza razvoja novih četvrti izvan srednjovjekovnog starog grada. Raznoliki kulturni utjecaji zimskih posjetitelja i želja da se maksimalno iskoriste vremenski uvjeti i obalni krajolik oblikovali su urbani razvoj i [[eklekticizam|eklektične]] arhitektonske stilove ovih četvrti, doprinoseći ugledu Nice kao kozmopolitskog zimskog odmarališta<ref name=UNESCO/>. Nica se sastoji iz tri različita dijela po fizionomiji, a donekle i po funkcijama. To su: ''Vieille Ville'' (stari dio grada), ''Simez'' (staro rimsko regionalno središte) i novi dio grada. Stari dio grada karakterizira se relativno uskim, mestimično krivudavim ulicama i ostalim odlikama mediteranskih gradova (visokim kućama sagrađenim uglavnom od kamena s karakterističnim drvenim kapcima na prozorima). Istočno od starog grada i luke, na poluotoku Kap-Fera. Novi se dio grada prostire pored obale, odnosno duž jednog širokog i ovalnog zaljeva žalovitom obalom. Njegovu najupadljiviju odliku predstavljaju široke avenije ukrašene zelenim palmama, raznovrsnim cvijećem i travnjacima. Najupečatljiviji dio novog grada je poznata ''Promenade des Anglais'', nastala [[1822.]] kao puteljak uz [[obala|obalu]] zalaganjem prvih [[englezi|engleskih]] turista.<ref name=brit/> Ona se proteže u dužinu od 4 [[km]] duž [[more|mora]] i sastoji se od dva široka kolnika odvojena [[travnjak]]om sa [[Cvijet|cvijećem]] i [[palma]]ma.<ref name=brit/> [[Muzej]]i ''Jules Chéret des Beaux-Arts'' i ''Masséna'' posjeduju kolekcije ranog [[Italija|talijanskog]] slikarstva i djela iz 19. st. i suvremenih umjetnika. Memorijalni muzej posvećen slikaru [[Marc Chagall|Marcu Chagallu]] izgrađen je kako bi se čuvala kolekcija slika [[Biblija|biblijskih]] motiva koje je umjetnik poklonio gradu [[1966.]] god. Dva km sjeveroistočno od centra grada nalazi se drevni [[biskup]]ski grad Cimiez, u kom se nalaze veličanstvene ruševine [[Amfiteatar|rimskog amfiteatra]]. U blizini leži [[Vila (građevina)|vila]] iz 17. st, u kojoj je smješten [[arheologija|arheološki]] muzej i kolekcija s više od 40 slika i [[crtež]]a francuskog umjetnika [[Henri Matisse|Henrija Matissea]].<ref name=brit/> <gallery mode="packed"> File:Cathedrale Sainte-Reparate Nice.jpg|Katedrala Sainte-Réparate u Nici File:Nice Place Garibaldi 1.jpg|Trg Garibaldi File:NIKAIA-palaisN5.jpg|''Place du Palais'' od palače Rusca File:Opéra de Nice IMG 1254.jpg|''Opéra de Nice'' File:Notre-Dame de Nice PC250048 (50551243457).jpg|''Notre-Dame de Nice'' File:Villa Thomson 03.jpg|''Musée des Beaux-Arts de Nice'' </gallery> ==Stanovništvo== [[Datoteka:Russian Orthodox Cathedral Nice France.jpg|mini|Ruska pravoslavna katedrala sv. Nikole]] === Stanovništvo kroz povijest === {| border="1" class="wikitable" | valign="top" width="30%" | * [[1946.]] – 211 165 * [[1954.]] – 244 400 * [[1962.]] – 295 000 * [[1968.]] – 322 422 | valign="top" width="30%" | * [[1975.]] – 346 600 * [[1982.]] – 338 486 ''([[4. ožujka]])'' * [[1990.]] – 342 439 ''([[5. ožujka]])'' * [[1999.]] – 342 738 ''([[8. ožujka]])'' | valign="top" width="30%" | * [[2006.]] – 347 060 ''([[1. siječnja]])'' * [[2018.]] – 342 522 <ref>[http://www.citypopulation.de/php/france-nice.php?adm1id=06088 Nice, City population] {{eng oznaka}} Pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> * [[2022.]] - 353 701<ref name=st/> |} ===Slavni stanovnici=== Čist zrak i meko svjetlo posebno su privukli značajne slikare, kao što su bili: [[Marc Chagall]], [[Henri Matisse]], [[Niki de Saint Phalle]] i [[Arman]]. Njihov rad obilježen je u mnogim gradskim muzejima, uključujući Musée Marc Chagall, Musée Matisse i Musée des Beaux-Arts. Međunarodni pisci također su bili privučeni i inspirirani gradom. [[Frank Harris]] napisao je tu nekoliko knjiga, uključujući svoju autobiografiju „Moj život i ljubavi”. [[Friedrich Nietzsche]] proveo je šest uzastopnih zima u Nici i tamo napisao „[[Tako je govorio Zaratustra]]” . Osim toga, ruski pisac [[Anton Čehov]] dovršio je svoju dramu „[[Tri sestre (drama)|Tri sestre]]” dok je živio u Nici. Nicina privlačnost proširila se na ruske više slojeve. Princ Nikola Aleksandrovič, nasljednik carske Rusije, umro je u Nici i bio je pokrovitelj Ruskog pravoslavnog groblja u Nici gdje je pokopana princeza Katarina Dolgorukova, [[Morganatski brak|morganatska]] supruga ruskog cara [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandra II.]] Tamo su pokopani i general Dmitrij Ščerbačov i general [[Nikolaj Judenič]], vođe antikomunističkog „[[Bijela garda|Bijelog pokreta]]”. Na groblju ''Cimetière du Château'' pokopani su slavni draguljar Alfred Van Cleef, [[Emil Jellinek]]-Mercedes, osnivač automobilske tvrtke [[Mercedes-Benz|Mercedes]], filmski redatelj [[Louis Feuillade]], pjesnikinja Agathe-Sophie Sasserno , plesačica Carolina Otero , [[René Goscinny]], autor stripova o [[Asterix]]u, spisatelj [[Gaston Leroux]], francuski premijer [[Léon Gambetta]] i prvi predsjednik Međunarodnog suda pravde José Gustavo Guerrero. ==Gospodarstvo== [[Datoteka:Palais des Congrès Acropolis Nice 2019 2.jpg|mini|''Palais des Congrès Acropolis'']] [[Datoteka:Défilé nocturne du char du Roi au carnaval de Nice 2023.jpg|mini|Karneval u Nici poznat kao ''Bataille de fleurs']] Nica ima dugu [[tradicija|tradiciju]], kako [[ljeto|ljetnog]] tako i [[zima|zimskog]] [[turizam|turizma]], pa je to jedna od glavnih [[Gospodarstvo|ekonomskih]] aktivnosti grada. Pored [[plaža]] i [[Marina|marine]] za [[jahta|jahte]], turizam potiču i objekti [[kultura|kulture]], [[trgovina|trgovine]] i [[arhitektura|arhitektonska]] [[Kulturna baština|baština]] Nice. Od velikog je značaja i poslovni turizam koji se vrti oko novoizgrađenog Kongresnog centra Akropolis (''Palais des Congrès Acropolis'') i povezanih [[galerija]].<ref name=brit/> Pored toga grad Nica svake godine organizira brojna događanja i festivale, kao što su karneval u Nici, koji datira iz [[1873.]], i otvoreni teniski turnir „Nice Open”.<ref name=brit/> Nica je glavni [[financije|financijsko]]-[[državna uprava|administrativno]] središte na istoku [[Provansa-Alpe-Azurna obala|Regije Provansa-Alpe-Azurna obala]], pa se njen utjecaj proteže daleko izvan [[granica]] [[Alpes-Maritimes|Departmana Alpes-Maritimes]].<ref name=brit/> Brojne male i srednje velike [[tvornica|tvornice]] nalaze se u Nici, naročito prema [[Saint-Laurent-du-Var]]u na [[zapad]]u. Noviji gospodarski razvoj sve je češće povezan s velikim susjednim znanstvenim parkom u Sophia-Antipolisu. High Tech tvrtke često usko surađuju sa Sveučilištom u Nici (osnovano [[1965.]]).<ref name=brit/> ==Promet== [[Datoteka:Hafen von Nizza.jpg|lijevo|mini|Luka Lympia u Nici]] [[Luka]] Lympia čija je gradnja započela [[1750.]] i dograđena nakon [[1870.]] godine, danas se koristi prije svega za [[trajekt]]e na redovitim linijama do [[Korzika|Korzike]] i za privatne [[Jahta|jahte]].<ref name=brit/> Glavni željeznički kolodvor je ''Nice-Ville'', a grad je odlično povezana [[autoput]]evima i superbrzim [[vlak]]ovima [[TGV]] sa [[Pariz]]om i [[sjever]]nom Francuskom. ''Tramway de Nice'' započeo je s radom [[tramvaj]]a s konjskom vučom 1879. (elektrificirana 1900.), a ukupna duljina mreže dosegla je 144 km do 1930. god. Zamjena tramvaja [[trolejbus]]ima započela je 1948., a završena je 1953. god. Zračna luka „Nice Côte d'Azur” služi kao zračna luka cijele regije. Ona je treća najprometnija zračnu luka u Francuskoj, nakon dvije glavne pariške<ref>[https://web.archive.org/web/20120229142615/http://www.aeroport.fr/fichiers/stats_2007.pdf "Unija francuskih zračnih luka – Rezultati aktivnosti francuskih zračnih luka 2007. – Razvrstavanje putnika u prometu 2007. – stranica 8]" (PDF) Arhivirano iz izvornika 29. veljače 2012- {{fr}} Posjećeno 27. lipnja 2025.</ref>. ==Sport== [[Datoteka:AllianzRiviera342.JPG|mini|[[Allianz Riviera]], stadion [[OGC Nice]]]] * Glavni [[nogomet]]ni klub u gradu je [[OGC Nice]] koji igra u [[Ligue 1]] (najvišoj ligi u Francuskoj). * Plivački klub ''Olympic Nice Natation'' također je značajan; [[Camille Muffat]] i [[Yannick Agnel]] su tamo trenirali. * Nica je ciljni domaćin godišnje [[biciklizam|biciklističke]] utrke Pariz-Nica. Klub Nice Hockey Élite igra u Ligue Magnus , najvišoj muškoj diviziji francuskog hokeja na ledu. * Stade Niçois je ragbi klub koji igra u Fédérale 1. == Obrazovanje == * Sveučilište Azurne obale (''Université Côte d'Azur'') * ''École des hautes études commerciales du nord'' [[EDHEC Business School]] * ''École pour l'informatique et les nouvelles technologies'' (EPITECH) * ''Institut supérieur européen de formation par l'action'' (ISEFAC Bachelor) == Gradovi prijatelji == {{stupci|3| * {{Z|ŠPA}} [[Alicante]], [[Španjolska]] * {{Z|MAD}} [[Antananarivo]], [[Madagaskar]] * {{Z|VIJ}} [[Cần Thơ]], [[Vijetnam]] * {{Z|JAR}} [[Cape Town]], [[Južna Afrika]] * {{Z|KOL}} [[Cartagena de Indias]], [[Kolumbija]] * {{Z|ITA}} [[Cuneo]], [[Italija]] * {{Z|UK}} [[Edinburgh]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * {{Z|ARM}} [[Erevan]], [[Armenija]] * {{Z|POL}} [[Gdańsk]], [[Poljska]] * {{Z|KIN}} [[Hangzhou]], [[Kina]] * {{Z|SAD}} [[Houston]], [[Sjedinjene Američke Države]] * {{Z|JAP}} [[Kamakura]], [[Japan]] * {{Z|KAN}} [[Laval]], [[Kanada]] * {{Z|GAB}} [[Libreville]], [[Gabon]] * {{Z|RUS}} [[Jalta]], [[Rusija]] * {{Z|ŠVI}} [[Locarno]], [[Švicarska]] * {{Z|SAD}} [[Louisiana]], [[Sjedinjene Američke Države]] * {{Z|FIL}} [[Manila]], [[Filipini]] * {{Z|SAD}} [[Miami]], [[Sjedinjene Američke Države]] * {{Z|IZR}} [[Netanja]], [[Izrael]] * {{Z|FRA}} [[Nouméa]], [[Nova Kaledonija]] * {{Z|NJE}} [[Nürnberg]], [[Njemačka]] * {{Z|KAZ}} [[Nursultan]], [[Kazahstan]] * {{Z|TAJ}} [[Puket]], [[Tajland]] * {{Z|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]] * {{Z|FRA}} [[Saint-Denis, Réunion]], [[Francuska]] * {{Z|RUS}} [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] * {{Z|ŠPA}} [[Santa Cruz de Tenerife]], [[Španjolska]] * {{Z|GRČ}} [[Solun]], [[Grčka]] * {{Z|ITA}} [[Sorrento]], [[Italija]] * {{Z|MAĐ}} [[Szeged]], [[Mađarska]] * {{Z|KIN}} [[Xiamen]], [[Kina]] }} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Svjetska baština u Francuskoj}} {{Prefekture francuskih departmana}} [[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]] [[Kategorija:Nica| ]] 6zl4ru49tf2idyqovu5cchy7tswshsa 0 145228 7631545 7229227 2026-11-06T14:34:07Z ~2026-58981-99 377722 azurirano sa novim stanjem 7631545 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Cesta |DRŽAVA = BA |VRSTA_CESTE = A |BROJ = 1 |EBROJ = 73 |EBROJ1 = 761 |UPRAVITELJ = |UPRAVITELJ1 = JP Autoputevi Republike Srpske |POČETAK-IME = [[Svilaj]] |POČETAK-REGION = BA-BIH |POČETAK-LAT = 45.1063 |POČETAK-LON = 18.3147 |KRAJ-IME = [[Bijača]] |KRAJ-REGION = BA-BIH |KRAJ-LAT = 43.12307 |KRAJ-LON = 17.56632 |UKUPNA_DUŽINA = 334 |U_IZGRADNJI-KM = 45 |DOVRŠENO-KM = 170 |PLANIRANO-KM = 119 |REGION = |SLIKA = A1 - Bijaca (2).JPG |SLIKA-OPIS = Izlaz Bijača, u smjeru [[Zvirovići|Zvirovića]] }} '''Autocesta A1''' (ili ''Autoput A1'') je [[autocesta]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jpautoceste.ba/ac-info/ |title=AC INFO |work=JP Autoceste FBiH |language=bs-BA |accessdate=2021-03-25}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://autoputevirs.com/our-services/69466a1df7ca8ee5ef18c4b91a5a8eca5927aaaa7254cacd155858c354d58dddd069466a1df7ca8ee5ef18c4b91a5a8eca5927aaaa7254cacd155858c354d58dddba69466a1df7ca8ee5ef18c4b91a5a8eca5927aaaa7254cacd155858c354d58dd/|title=Коридор VC у Републици Српској {{!}} Аутопутеви|work=autoputevirs.com|accessdate=2021-03-25}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://mapa.jpautoceste.ba/ |title=JP Autoceste FBiH - Interaktivna mapa |work=Rutmap |accessdate=2021-03-25}}</ref> koji je dio paneuropskog [[Koridor 5c|koridora 5c]]. Autocesta se gradi proširivanjem magistralne ceste M5, sve do magistralne ceste M17, gdje autocesta kreće u drugom smjeru. Prve naplatne kućice kod Jošanice, na početku autoceste, puštene su u rad [[1. lipnja]] [[2008.]] godine.<ref>http://www.jarani.org/vijesti/bosna-i-hercegovina/34-bosna-i-hercegovina/279-naplata-putarine-u-bih{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Autocesta prolazi (ili će prolaziti) kroz sljedeća mjesta (pravac sjever-jug): * [[Odžak]] * [[Modriča]] * [[Doboj]] * [[Maglaj]] * [[Žepče]] * [[Zenica]] * [[Kakanj]] * [[Visoko (BiH)|Visoko]] * [[Sarajevo]] * [[Konjic]] * [[Mostar]] * [[Čapljina]] == Trenutni radovi na izgradnji== Trenutno se vrše radovi na izgradnji dionica : * Rudanka - Putnikovo Brdo (obilaznica Doboja) * Medakovo - Ozimice * Tunel Kvanj - Buna * Ozimica - Poprikuše == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|A1 (Bosnia and Herzegovina)}} * [http://www.jpautoceste.ba/20130312676/koridor-vc Koridor Vc] (JP Autoceste FBiH) {{mrva-promet}} [[Kategorija:Autoceste u Bosni i Hercegovini]] rj9zeu2c1ap4dov4si70y17pczz0dpr 0 148335 7631882 7318121 2026-11-07T11:06:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631882 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Plovdiv | ime_genitiv =Plovdiva | izvorno_ime =<small>Пловдив</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | slika_panorama =Panorama Plovdiv.jpg | veličina_slike =260px | opis_slike =Panorama Plovdiva | slika_zastava =Plovdiv flag.svg | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Plovdiv-coat-of-arms.svg | slika_grb_veličina =75px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte =Položaj Plovdiva na karti Bugarske | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Bugarska | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =42 | širina-minute =9 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =24 | dužina-minute =45 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|BUG}} | lokacija1_ime =Oblast | lokacija1_info =Plovdiv | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Kostadin Dimitrov | stranka_vođe =GERB | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =160 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2008.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =378 107 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =EEST | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =4000 | pozivni_broj =032 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http.//www.plovdiv.bg plovdiv.bg] | bilješke = }} '''Plovdiv''' ([[Bugarski jezik|bugarski]]: Пловдив) je drugi po veličini bugarski grad, odmah iza [[Sofija|Sofije]], sa svojih 379,882.stanovnika. Plovdiv je upravno sjedište [[Oblast Plovdiv|Plovdivske oblasti]] u južnoj Bugarskoj i tri općine: Plovdivske, Maričke i Rodopske. To je grad velikog povijesnog kontinuiteta, već od antičkog doba je najveći grad i središte gornje [[Tračka (regija)|Trakije]]. Plovdiv je iznimno značajan gospodarski, kulturni, učilišni i transportni centar tog dijela Bugarske. Plovdiv je jedan od najstarijih europskih gradova, Izvorno je podignut od [[Tračani|Tračana]], da bi se vremenom premetnuo u važno središte kojim su upravljali [[Grci]] i [[Rimljani]] u [[Antika|antici]]. Tokom srednjeg vijeka Plovdiv je zadržao svoj značaj i padao iz ruke u ruku između Bizanta i Bugarske. U XIV. st. grad je potpao pod [[Otomansko Carstvo]], od [[1878.]] godine, Plovdiv je bio sjedište [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]], autonomne pokrajine [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Od [[1885.]] godine Plovdiv je u sastavu [[Kneževina Bugarska|Kneževine Bugarske]]. Plovdiv se nalazi u južnom dijelu Plovdivske doline, na obalama rijeke [[Marica (rijeka)|Marice]]. Povijesno Plovdiv je bio grad na sedam brežuljaka (visine do 250 metara, danas ima samo šest brežuljaka, ali ga i danas Bugari zovu ''Grad na sedam brežuljaka''. Plovdiv je grad domaćin ''Međunarodnog Plovdivskog sajma'', povijesno značajne gospodarske manifestacije tog dijela Europe, kao i međunarodnog kazališnog festivala ''Scena na raskršću''. Plovdiv je grad s mnogo antičkih objekata i iskopina poput; amfiteatra, rimskog odeona, rimskog stadiona, arheološkog kompleksa Eirene i drugih. [[datoteka:Straat in Oud Plovdiv 1.jpeg|mini|lijevo|220px|Stari grad Plovdiv]] ==Ime== Plovdiv je u svojoj dugoj povijesti često mijenjao ime. Prvobitno tračko naselje zvalo se Eumolpias. [[Filip II. Makedonski]] osvojio je grad i cijelo područje 342. – [[341. pr. Kr.]] i prezvao grad po svom imenu u ''Filipopolis'', Philippoupolis ([[Grčki jezik|grčki]]: Φιλιππούπολις). Kasnije [[Trački jezik|tračko]] ime grada ''Pulpu-deva'', bio je prijevod grčkog imena grada: Philippou (Filipov) polis (grad). Kad su Rimljali ovladali gradom, dali su mu svoje ime: Trimontium ([[Latinski jezik|latinski]]: tri brda, to je stvarna zemljopisna odrednica grada). Za ranog srednjeg vijeka i vladavine bizanta grad njegovi stanovnici [[Bugari]] ponovo zovu po grčkom Philippoupolis, ali i Paldin (Пълдин) ili Plavdiv (Плъвдив). Za [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]] grad se zvao Filibe, europljani su kao i grci nastavili zvati grad sve do [[19. stoljeće|19. st.]] Philippoupolis ([[Grci]] ga tako i danas zovu). ==Zemljopisne osobine== Plovdiv leži na obalama rijeke [[Marica (rijeka)|Marice]], udaljen oko 152 km jugoistočno od glavnog grada [[Sofija|Sofije]]. Grad se smjestio na južnom dijelu vrlo plodne Doline Plovdiv, aluvijalne tvorevine u gornjoj Trakiji. Padine Sredne Gore uzdižu se na sjeverozapadu, s istoka tu dolinu zatvaraju planina Čirpan, a s juga Rodopski paninski masiv. Izvorno grad je podignut na južnim obalama rijeke, ali se u posljednjih sto godina proširio i na sjevernu obalu rijeke [[Marica (rijeka)|Marice]]. Današnji Plovdiv prostire se na površini od 101 km², s 3352 stanovnika na km². Povijesni dio grada podignut je na šest šumovitih brežuljaka zvanih tapeta. Još početkom 20. st. bilo ih je sedam, ali je je jedno od njih Markovo tepe razgrađeno. Ti brežuljci se zovu; ''Džendem tepe'', ''Bunardžik tepe'', ''Sahat tepe'', ''Nebet tepe'', ''Džambaz tepe'' i ''Taksim tepe''. Na posljednja tri ([[Bugarski jezik|bugarski]]: Трихълмие), prostire se najuži centar grada. [[datoteka:Plovdiv Theater.jpg|mini|desno|260px|Rimsko kazalište iz Plovdiva]] ==Klimatske osobine== Plovdiv ima umjerenu kontinentalnu klimu s utjecajem Mediterana, tipičnu za taj dio jugoistočne Europe, s vrlo toplim i sušnim ljetima i prilično hladnim zimama. Prosječna godišnja temperatura u gradu je 12,3 °C. Najviša je u prosjeku u mjesecu srpnju – 30,3 °C, najviša ikad izmjerena bila je 45 °C, izmjerena 2000. godine. Prosječna najniža temperatura je 6,5 °C, a najniža ikad izmjerena bila je −31,7 °C. Prosječna količina vlage je 73 %, najviša je prosincu 86 % a najniža u kolovozu 62 %. Ukupno padne 540 mm – padalina, najviše u svibnju i lipnju prosječno po 66,2 mm, a najsušniji mjesec je kolovoz kad padne samo 31 mm padalina. Prosječni broj dana sa sniježnim pokrivačem je 33, koji je obično visok 2 – 4 cm. ==Povijest grada== ====Za antike==== Plovdiv je jedno od najstarijijih europskih naselja, vršnjak je [[Troja|Troje]] i [[Mikena|Mikene]], a stariji od [[Rim]]a,[[Kartaga|Kartage]] i [[Istanbul|Konstatinopola]]. [[Arheologija|Arheolozi]] su pronašli finu [[Keramika|keramiku]] i druge svakodnevne uporabne predmete neolita, koji govore da je već pri kraju VII. tisućljeća pr. Kr. tu postajalo naselje. Po Ammianusu Marcellinusu, Plovdiv je na kraju brončanog doba tračko utvrđeno naselje pod imenom Eumolpias. U IV st ovo naselje je središte trgovačkog sajma zvanog – panegiris). [[342. pr. Kr.]], osvaja ga [[Filip II. Makedonski]], otac [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i naziva po sebi Filipov grad – Philippopolis (Φιλιππόπολις). Kasnije su grad ponovno osvojili [[Tračani]] kojji su ga nazvali Pulpudeva (jednostavno prevevši Filipovo ime grada Philipopolis na svoj jezik). [[72. pr. Kr.]] grad je zauzeo rimski general [[Marko Terencije Varon Lukul]] i uključio ga u [[Rimsko Carstvo]]. Grad je prezvan u Trimontium (Trobrdac). Plovdiv je dobio status grada na kraju I st. Za Rimljana je Plovdiv bio važan grad u Gornjoj Trakiji, najveći grad u čitavoj provinciji (iako ne i glavni). U to doba Via Militaris (zvana još i Via Diagonalis), jedna od najznačajnijih rimskih balkanskih cesta prolazila je kroz grad. Grad je imao visoko razvijen vodovodni sustav, dvostruke zidine, dio tih objekata iz rimskih vremena danas je samo manjim dijelom iskopan. ====Srednji vijek==== [[Slaveni]] su definitivno naselili teritorij Plovdiva sredinom 6. st. Po osnutku Prve Bugarske države [[681.]] godine Philipopolis je postao važna granična utvrda [[Bizant|Bizantskog Carstva]]. Bugarski [[kan]] Krum bio je prvi bugarski vladar koji je ovladao Plovdivom [[812.]] godine, ali je grad postao dio Bugarskog Carstva [[834.]] za vrijeme vladavine [[kan]]a [[Malamir Bugarski|Malamira]]. Grad je ostao pod Bugarskom vlašću vrlo malo, ponovno ga je zauzelo [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] [[855.]] – [[856.]] Pod [[bizant]]skom vlašću grad je postao središte vjerskih hereza koje su se s granica širile u unutrašnjost carstva. Iz Philippopolisa su se širile dualističke vjerske doktrine, koje su se nakraju oblikovale u [[Bogumili|bogumilstvo]]. [[970.]] godine, veliku azijsku armiju [[Bizant|Bizantskog Carstva]] pobijedili su Bugari. Nakon toga gradom vlada [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] uz dva kratka prekida, kada grad zauzima bugarski kralj Kalojan. Godine [[1208.]] Kalojanova nasljednika Borila, pobijedila je vojska [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]] u Bitci kod Plovdiva. Za vrijeme [[Latinsko Carstvo|Latina]] Plovdiv je glavni grad Kneževine Philippopolis, kojom vlada Renier de Trit, te kasnije Gerard de Strem. Bugari se vraćaju vraćaju vlast nad Plovdivom za vladavine Ivana Asena II., između [[1225.]] i [[1229.]] godine. Godine [[1263.]] na vlast u Plovdivu vraća se obnovljeno [[Bizant|Bizantsko Carstvo]], zatim se ponovo vraćaju Bugari s Đurom Terterom II. Bugarskim, [[1322.]] godine. [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] se ponovno vraća [[1323.]] godine. Godine [[1344.]], Plovdiv je uz još osam gradova Bugarima poklonio car Ivan V. Palajologos, kao nagradu za sudjelovanje Ivana Aleksandra Bugarskog u bizantskom građanskom ratu. Godine [[1364.]] [[Otomansko Carstvo|Turci]] su pod vodstvom paše Lale Šakina zauzeli Plovdiv, grad je nazvan Filibe, postao je sjedište [[Ajalet|Vilajeta]]Rumelija sve do [[1382.]] godine, kad je zauzeta [[Sofija]], koja je postala glavni grad. ====Plovdiv za vrijeme nacionalnog buđenja==== Pod vlašću [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]], Plovdiv je bio najznačajnije središte bugarskog nacionalnog pokreta u Istočnoj Rumeliji. Za vrijeme tog razdoblja Plovdiv je značajno gospodarsko sjedište uz [[Istanbul]], [[Edirne|Jedrene]] i [[Solun]]. Bogati građani podižu kuće u historicističkim stilovima, to danas predstavlja arhitktonsko nasljeđe Plovdiva. Plovdiv je bio sjedište [[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžaka Rumelija]] [[1364.]] – [[1864.]], te potom sjedište [[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžaka]] u [[Ajalet|Vilajetu]] Edirne, kad je osnovan između [[1864.]] – [[1878.]] Plovdiv je postao sjedište borbe za bugarsku crkvenu samostalnost (autokefalnost) jednu vrst mirne građanske revolucije. Lideri tog gibanja bili su Najden Gerov, Dr. Valkovič, Joakim Gruev i brojne druge osobe. Godine [[1836.]] osnovana je prva škola na bugarskom jeziku, a [[1850.]] godine otpočelo je suvremeno svjetovno obrazovanje otvaranjem škole "Sv. Kirila i Metoda". Dne [[11. svibnja]] [[1858.]] po prvi put nakon nekoliko stoljeća slavljen je dan Sv. Kirila i Metoda, dan koji će poslije postati nacionalni praznik. Godine [[1858.]] u crkvi Djevice Marije po prvi put za božić te godine, služena je misa na bugarskom jeziku od početka otomanske okupacije. Godine [[1868.]] osnovna škola, proširena je i postala je prva škola bugarskog jezika, brojni bugarski intelektualci, političari i crkveni velikodostojnici pohađali su tu školu. Grad je oslobođen od [[Otomansko Carstvo|Turaka]] nakon Bitke za Plovdiv [[1878.]] godine. ====Istočna Rumelija==== Po ugovornim točkama [[Sanstefanski mir|Sanstefanskog mira]] od [[3. ožujka]] [[1878.]] Kneževini Bugarskoj pripale bi zemlje u kojima živi većinsko bugarsko stanovništvo. Plovdiv kao veliki i propulzivni Bugarski grad, odabran je za sjedište obnovljene zemlje i sjedište privremene ruske vlade. [[Ujedinjeno kraljevstvo|Velika Britanija]] i [[Austro-Ugarska]], nisu pozitivno gledale na [[Sanstefanski mir]] i nisu to odobravale, zato su inzistirale na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]], po kojem je netom oslobođena Bugarska podijeljena na više dijelova. Tako je [[Istočna Rumelija]] postala neovisna zemlja s Plovdivom kao glavnim gradom, [[Otomansko Carstvo]] priredilo je ustav i poslalo guvernera ove tvorevine. Tada je grad imao oko 33 500, od toga je 45 % bilo [[Bugari|Bugara]], 25 % [[Grci|Grka]], 21 % [[Turci|Turaka]], 6 % [[Židovi|Židova]] i 3 % [[Armenci|Armenaca]]. U proljeće [[1885.]] godine Zahari Stojanov osnovao je Tajni bugarski centralni revolucionarni komitet u gradu koji je trebao raditi na promicanju ideje ujedinjenja između Bugarske i Istočne Rumelije. [[ 5. rujna]] nekoliko stotina naoružanih pobunjenika iz mjesta Golemo Konjare (danas Sjedinjenje) krenulo je na Plovdiv. U noći između 5-6, rujna, ovaj pobunjenički odred pod vodstvom Danila Nikolajeva zauzeo je grad i preuzeo kontrolu od Generalnog guvernera Gavrila Krasteviča. Nakon toga osnovana je privremena vlada s Georgijem Stranskim na čelu i najavljena opća mobilizacija. Nakon poraza [[Srbija|Srbije]] u Srpsko-Bugarskom ratu, [[Bugarska]] je s [[Turska|Turskom]] sklopila sporazum po kojem će [[Kneževina Bugarska]] i [[Istočna Rumelija]] imati zajedničku vladu, parlament, upravu i vojsku. Danas se [[6. rujna]] slavi kao Dan ujedinjenja i Dan grada Plovdiva. ====Plovdiv danas==== [[datoteka:Plowdiw - Römisches Stadion.jpg|mini|desno|260px|Rimski stadion iz Plovdiva]] Nakon ujedinjenja Plovdiv je postao drugi grad po veličini i značaju u Bugarskoj. Prva željeznička pruga do grada izgrađena je [[1874.]] godine, a [[1888.]] godine Plovdiv je spojen sa [[Sofija|Sofijom]]. Godine [[1892.]] održan je prvi svebugarski sajam u Plovdivu (uz brojne inozemne izlagače), nakon toga Plovdiv je postao značajan sajamski grad, a Plovdiski sajam značajna međunarodna priredba. Odmah po oslobođenju grada u gradu je proradila prva pivovara. Na početku 20. st. Plovdiv je izrastao u značajno, trgovački i industrijsko središte (prehrambena i laka industrija) mlade Bugarske države u koji su dosta investirali [[Nijemci]], [[Francuzi]] i [[Belgija]]nci. [[1939.]] godine u gradu je bilo 16 000 obrtnika i 17 000 radnika koji su bili uposleni u tvornicama i pogonima za proizvodnju hrane i duhana. Godine [[1943.]] 1500 gradskih [[Židovi|židova]] spasio je od koncentracijskih logora od tadašnji [[episkop]] grada Plovdiva – Kiril, on je kasnije postao Bugarski [[Episkop (pravoslavlje)|patrijarh]]. [[1960-ih|1960-te]] i [[1970-ih|1970-te]] su bile godine velike [[socijalizam|socijalističke]] izgradnje, tada je izgrađen veliki dio grada.Između [[1970-ih]] i [[1980-ih]] rađeno je puno na iskopavanju antičkih spomenika u gradu, tada je temeljito obnovljen Stari grad. == Vanjske poveznice == * [http://www.detev.com O Plovdivu na stranicama Bugarske povijesti] * [http://www.plovdiv.org/ Virtualna šetnja Plovdivom] * [http://www.plovdivcity.net/ Obavijesti o Plovdivu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060805034111/http://plovdivcity.net/ |date=5. kolovoza 2006. }} * [http://www.pbase.com/ngruev/plovdiv&page= Slike iz Plovdiva (starog grada)] * [https://web.archive.org/web/20260116191844/http://www.guide-bulgaria.com/SC/Vodi%C4%8D kroz oblast Plovdiv] * [http://whc.unesco.org/en/tentativelists/1948/ Stari Plovdiv] * [http://www.plovdiv.bg Službene stranice grada] {{Gradovi u Bugarskoj}} [[Kategorija:Gradovi u Bugarskoj]] [[Kategorija:Plovdiv| ]] hrhoixlzvluqxk3rbkz1sgndacj6rpy 0 149562 7631680 7614071 2026-11-06T21:01:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631680 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija nacionalne manjine | ime = Nogometna reprezentacija hrvatske manjine u Vojvodini | grb = | nadimak = | savez = | izbornik = [[Petar Kuntić]] (stanje u lipnju 2016.) | kapetan = | najviše nastupa = | najbolji strijelac = | ažurirano = 31. ožujka 2018. | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1=82CAFA |body1=82CAFA |rightarm1=82CAFA | shorts1=82CAFA |socks1=FFFFFF | pattern_la2= |pattern_b2=_unknown | pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= | shorts2= |socks2= | prva utakmica = ? | najveća pobjeda = | najveći poraz = | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europeada]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 3 od 3 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Europeada 2008.|2008.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = 2. mjesto | medalje = {{medalje sport | [[nogomet]]}} {{medalje EP}} {{Medalje srebro | [[Europeada 2008.|Europeada - Švicarska 2008.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europeada 2012.|Europeada - Njemačka 2012.]] | }} }} '''Nogometna reprezentacija Hrvata u Vojvodini''' predstavlja [[Hrvati|hrvatsku manjinu]] iz autonomne pokrajine [[Vojvodina|Vojvodine]] u [[Republika Srbija|Republici Srbiji]]. Trenutačni izbornik: [[Petar Kuntić]] (stanje u lipnju 2016.)<br> Koordinator: [[Ivan Budinčević]] (stanje u lipnju 2016.) Osnovana: == Trenutačni sastav == U prijateljskom susretu protiv reprezentacije hrv. manjine iz Rumunjske, nastupila je u ovom sastavu<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=2283971&no=264 Hrvatska riječ] Dražen Prćić: Nogometni međunarodni susret u Tavankutu: Pobjeda prijateljstva, 25. travnja 2008., preuzeto 21. ožujka 2011.</ref>: Željko Antonić, Branislav Babić, Filip Ilovac, Bojan Ostrogonac (kapetan), Predrag Bedeković, Igor Tumbas, Branko Vizin, Damir Lukač, Amir Memišević, [[Dejan Kekezović]], Patarčić, Zoltan Kujundžić, Mračina, Šimić, Skenderović. == Sudjelovanja na natjecanjima == === 2006. === Na [[Prvo Europsko nogometno natjecanje reprezentacija hrvatskih nacionalnih manjina 2006.|1. EP-u hrvatskih manjina]] u [[Split]]u [[2006.]] osvojila je brončanu medalju, pobijedivši [[nogometna reprezentacija hrvatske manjine u Rumunjskoj|izabrani sastav hrvatske manjine]] iz Rumunjske s 3:2. U 1. krugu natjecanja, bili su drugi u svojoj skupini. Najbolji igrač turnira je bio iz redova vojv. Hrvata, [[Dejan Godar]]. Prvi trener je bio Marinko Poljaković, a izbornik Petar Kuntić.<ref name="radioSU">[http://suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=748&arc=748 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309184805/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?arc=748&func=viewpub&module=pagesetter&pid=748&tid=3 |date=9. ožujka 2016. }} Josip Stantić/Ivana Petrekanić Sič: Naši nogometaši na prvom Europskom prvenstvu za najbolje momčadi autohtonih Hrvata, 1. prosinca 2006., preuzeto 20. lipnja 2011.</ref> Uvjet da bi igrač mogao sudjelovati bio je taj što je igrač morao igrati u domaćem prvenstvu, odnosno u ovom slučaju, stalno boraviti na teritoriju Srbije.<ref name="radioSU"/> Za reprezentaciju je bilo izabrano 18 igrača. Došli su većinom iz [[Bačka|bačkih]] klubova, subotičke [[FK Bačka 1901 Subotica|Bačke]] i [[FK Sever Subotica|Severa]], somborskog [[FK Radnički Sombor|Radničkog]], [[OFK Tavankut|Tavankuta]], bajmačkog [[FK Radnički Bajmak|Radničkog]], a jedini nebački klub je bio [[srijem]]ski [[FK Jadran Golubinci|Jadran]] iz [[Golubinci|Golubinaca]].<ref name="radioSU"/> === 2007. === Na [[Prvo svjetsko nogometno natjecanje hrvatskih iseljenika 2007.]] godine nisu se plasirali. === 2008. === Sudionici su europskog prvenstva nacionalnih manjina koje se održavalo u Švicarskoj od [[31. svibnja]] do [[7. lipnja]] [[2008.]] godine.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=2676 Radio-Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305031034/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=2676 |date=5. ožujka 2016. }} Nogometna reprezentacija vojvođanskih Hrvata pobijedila ekipu Cibalie, 16. svibnja 2008.</ref> Već prije samog početka prvenstva, smatralo ih se favoritima.<ref>{{de}} [http://www.liarumantscha.ch/fileadmin/material/documents/Europeada_D_070508.pdf Liarumantscha]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Europeada 2008 - Medienmitteilung <br> "''...Ab dem ersten Spieltag wird sich zeigen, welche Mannschaften zu den Turnier Favoriten gezählt werden können. Schon heute schaut man mit Respekt auf die verschiedenen Deutschen Minderheiten. Die Waliser wie auch die Katalanen, Kroaten und Südtiroler werden zu beachten sein. Zur möglichen Überraschungsmannschaft werden die Rätoromanen gezählt.''" {{{pdf}}</ref> Na tom prvenstvu, koje je nosilo ime [[Europeada 2008.|Europeada]], reprezentacija vojvođanskih Hrvata (pod nazivom "reprezentacija Hrvata iz Srbije") je postala europskim doprvakom. U završnom susretu su izgubili u [[Chur]]u od [[nogometna reprezentacija Južnog Tirola|Južnog Tirola]] s 0:1, "''u kojemu su očevidnom sudačkom nepravdom ostali uskraćeni za zasluženo prvo mjesto''".<ref>[http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=2284054&no=271 Hrvatska riječ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hrvati iz Vojvodine drugi u Europi, 18. lipnja 2008.</ref><br> Sastav europskih doprvaka i prateće osoblje su bili: Dr. Zdravko Doko, Marinko Pranjčević, Željko Antunić, Branislav Babić, Filip Ilovac, Srđan Saulić, Igor Tumbas, Amir Mišević, Igor Skenderović, Grona Nimčević, [[Ivan Budinčević]] (vođa puta), [[Petar Kuntić]], Darijan Mračina, Srđan Miković, Bojan Ostrogonac, Predrag Bedeković, [[Dejan Kekezović]], Damir Lukač, Kristijan Petarčić, Albert Stantić, Davor Šimić, Branko Vizin.<ref>[http://www.croatia.ch/sport/prilozi4/080608b.php Croatia.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105053111/http://www.croatia.ch/sport/prilozi4/080608b.php |date=5. siječnja 2009. }} Nogometna reprezentacija vojvođanskih Hrvata druga je u Europi!</ref> === 2009. === Sudionici su [[Drugo Europsko nogometno natjecanje reprezentacija hrvatskih nacionalnih manjina 2009.|2. EP-a hrv. nacionalnih manjina]], pod imenom "reprezentacije Hrvata iz Srbije". Bili su favoritima natjecanja, no nova pravila koja je [[Hrvatski nogometni savez]] donio nekih mjesec dana prije EP-a su znatno otežala položaj ovoj reprezentaciji, jer četvorica igrača su potpisali profesionalne ugovore što po novim pravilima im oduzima pravo sudjelovati na tom EP-u<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3867 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308005728/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=3867&tid=3 |date=8. ožujka 2016. }} Nogometaši hrvatske zajednice u Vojvodini vratili se s neriješenim rezultatom iz Vinkovaca, 4. lipnja 2009.</ref> (otpali su Čović I, Čović II, [[Dejan Kekezović|Kekezović]] i Moravčić). Osvojili su treće mjesto, iako su bili neporaženi u skupini. U 1. kolu su pobijedili crnogorske Hrvate s 3:1 pogodcima Josipa Gala, Gorana Nimčevića i Davora Rajkovače. U 2. kolu su igrali neriješeno s austrijskih Hrvatima 1:1, a strijelac je bio Mario Maslač. U 3. kolu su pobijedili makedonske Hrvate s 3:0, a strijelci su bili Bojan Ušumović, Branislav Babić i Igor Tumbas. Odluku o tome tko će igrati za zlato, a tko za broncu je odlučilo raspucavanje jedanaestercima, u kojem su vojvođanski Hrvati izgubili od austrijskih Hrvata. U susretu za broncu su pobijedili slovačke Hrvate s 2:0, a pogotke su postigli Srđan Saulić i Igor Tumbas. <br> Nastupili su u sastavu: Miković (Antonić), Mračina, Nimčević, Ušumović, Maslač, Filip Ilovac (kapetan), Vizin, Babić, Čevarušić, Rajkovača, Tadijan, Stantić, Balažić, Skenderović i Tumbas.<br> Izbornik i trener: Marinko Poljaković. Liječnik: dr. Zdravko Doko. Koordinator: Petar Kuntić. Tehniko: [[Ivan Budinčević]].<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Treci-u-Europi.html Hrvatska riječ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Treći u Europi, 26. lipnja 2009.</ref> === 2010. === === 2011. === Sudionici su [[Treće Europsko nogometno natjecanje reprezentacija hrvatskih nacionalnih manjina 2011.|3. EP-a hrv. nacionalnih manjina]], pod imenom "reprezentacije Hrvata iz Srbije". Pobijedili su. Trener i izbornik prvaka: Marinko Poljaković. Kapetan je Filip Ilovac. Većinu igrača su činili igrači iz Bačke, a osim njih su bili igrači iz Tavankuta (Godar), Sombora (Vuković) te po prvi puta igrači iz Srijema (Beočin), Novog Sada (Zeljko) i Zemuna.<ref>[http://suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6185 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141030224150/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6185 |date=30. listopada 2014. }} Siniša Jurić: Nogometna reprezentacija Hrvata iz Srbije: Pobjedom na natjecanje višeg ranga, 20. lipnja 2011., preuzeto 20. lipnja 2011.</ref> === 2012. === ==== EP hrvatskih iseljenika ==== Sudionici su [[Četvrto europsko nogometno natjecanje hrvatskih iseljenika 2012.|4. EP-a hrv. nacionalnih manjina]], pod imenom "reprezentacije Hrvata iz Srbije". Održalo se od 3. – 4. lipnja. Pobijedili su. Trener i izbornik prvaka: Marinko Poljaković. Sastav: vratari Ivan Beretić (Sombor), Dražen Majer (Bačka Topola), obrambeni igrači Željko Gašparević (Novi Sad), Igor Skenderović (Tavankut), Filip Ilovac (Subotica), Predrag Bedeković (Tavankut), vezni igrači Mladen Vizin (Tavankut), Josip Gal (Sonta), Dejan Godar (Tavankut), Dejan Kekezović (Bajmak), Željko Tadijan (Sonta), napadač Mladen Čović (Subotica), u pričuvi Dario Mračina (Sombor), Marko Vujić (Mala Bosna), Davor Balažić (Tavankut), Mijo Erceg (Golubinci), Igor Meštrović (Zemun).<ref name="glas ravnice">[http://www.dshv.rs/glas-ravnice/glas-ravnice-broj-163/ S Europeade 2012. godine], [[Glas ravnice]] br. 163 (2012.) Piše: I.B.</ref> Dejan Kekezović iz Bačke Topole (Topolja) proglašen je najboljim igračem turnira.<ref name="prvaci na EP 2012.">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7286 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171005152333/http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7286 |date=5. listopada 2017. }} Siniša Jurić: Hrvatska nogometna momčad iz Srbije, iako oslabljena, najbolja u Europi, 5. lipnja 2012.</ref><ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1414/Prvaci-/ Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304195819/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1414/Prvaci-/ |date=4. ožujka 2016. }} Dražen Prćić: Prvaci! IV. Europsko nogometno prvenstvo hrvatskih momčadi izvan domovine, 6. lipnja 2012.</ref> Dejan Kekezović je bio najbolji igrač i najbolji strijelac sastava vojvođanskih Hrvata. Postigao je 5 pogodaka, Čović 3, Godar 2. Vratar Beretić zaslužan je za pobjedu protiv Dinama iz Ottakringa, jer je obranio jedanaesterac u raspucavanju.<ref name="glas ravnice"/> ==== Europeada ==== Sudjelovali su na [[Europeada 2012.|2. Europeadi]], europskog prvenstva nacionalnih manjina koja se održala u Lužicama od 16. do 24. lipnja. Branili su naslov doprvaka.<ref name="prvaci na EP 2012."/> Za himnu svoje reprezentacije u Bautzeni izabrali su pjesmu ''Veliko bačko kolo''.<ref name="jedinstvo">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7375 Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171005152405/http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7375 |date=5. listopada 2017. }} Siniša Jurić: Jedinstvo i snaga zajednice zrcali se u timu hrvatske manjinske nogometne reprezentacije, 6. srpnja 2012.</ref> Nakon niza pobjeda u skupini i četvrtzavršnici, ispali su u reprizi završnice s prve Europeade, izgubivši od jake momčadi Nijemaca iz Južnog Tirola. Ipak su osvojili odličje, brončano, pobijedivši koruške Slovence 1:0.<ref name="finale">[http://wf-verband.de/EUROPEADA2012/Turnier/finale.htm Westlausitzer Fussball Verband e.V. - Fußball im Landkreis Bautzen / Bischofswerda / Hoyerswerda / Kamenz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120627041444/http://wf-verband.de/EUROPEADA2012/Turnier/finale.htm |date=27. lipnja 2012. }} EUROPEADA 2012., Finale</ref>I na ovom turniru trener i izbornik bio je Marinko Poljaković.<ref name="jedinstvo"/> Liječnik reprezentacije bio je Zdravko Doko.<ref name="jedinstvo"/> Tehniko ekipe je [[Ivan Budinčević]] a koordinator reprezentacije je Petar Kuntić<ref name="HNV RS">[http://www.hnv.org.rs/aktualnosti.php?op=vise&pid=779 HNV RS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305015647/http://www.hnv.org.rs/aktualnosti.php?op=vise&pid=779 |date=5. ožujka 2016. }} Hrvatski nogometaši iz Srbije pripremaju se za EUROPEADU 2012, 13. lipnja 2012.</ref> iz Odbora za sport Hrvatskog nacionalnog vijeća.Na prvenstvo je pošlo 18 nogometaša (Bojan Ušumović, Dejan Kekezović, Mladen Čović, Davor Rajkovača, Mijo Erceg, Kristijan Čorba, Gal, Gašparović i drugi),<ref>[http://www.hnv.org.rs/aktualnosti.php?op=vise&pid=782 HNV RS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304133001/http://www.hnv.org.rs/aktualnosti.php?op=vise&pid=782 |date=4. ožujka 2016. }} Odigrane prve utakmice na Prvenstvu Europe nacionalnih manjina, 19. lipnja 2012.</ref> među kojima su se kvalitetom tijekom prvenstva izdvojili Bojan Ušumović i Dejan Kekezović koji su izabrani u idealni tim europskih manjina.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1441/Trece-mjesto-za-Hrvate-iz-Srbije-/ Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200428/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1441/Trece-mjesto-za-Hrvate-iz-Srbije-/ |date=4. ožujka 2016. }} Treće mjesto za Hrvate iz Srbije!, 27. lipnja 2012.</ref> Hrvati su nastupili u oslabljenom sastavu jer im se dvojica igrača nisu usudila izjasniti kao Hrvati. I dan danas postoje pojedini krajevi Srbije gdje se igrači nerado izjašnjavaju kao Hrvati, ponajviše u krajevima gdje ima malo Hrvata. Taj problem prati reprezentaciju Hrvata iz Srbije od početka formiranja sastava. Problem je nekad bio izraženiji nego danas, osobito u početku. Iako je taj problem manji nego prije, Hrvati iz Srbije su i nedavno imali situaciju da upravo zbog toga razloga dvojica igrača nisu došla, a željeli su igrati za reprezentaciju Hrvata iz Srbije.<ref name="jedinstvo"/> Nastup je ocijenjen vrlo uspješnim u i športskom i kulturnom pogledu. Rečeno je da su dobro predstavljali domicilnu državu Srbiju, a ime Hrvata iz Srbije se čulo po cijeloj Europi. "Bilo je riječi i o našoj [[Dužijanca|Dužijanci]] i [[Veliko prelo|Velikom prelu]], ali i o problemima koji nas prate. Ništa lošije nismo predstavili i hrvatski narod kao njegovi pripadnici u dijaspori."<ref name="jedinstvo"/> Vojvođanski Hrvati igrali su u sastavu: Nenad Vuković (Tavankut), Igor Skenderović (Tavankut), Željko Gašparović (Beočin), Mijo Erceg (Golubinci), Josip Gal (Sonta), [[Dejan Kekezović]] (Bajmak), Predrag Bedeković (Tavankut), Marko Vujić (Mala Bosna), Mladen Čović (Subotica), Darijan Mračina (Sombor), Davor Poljaković (Subotica), Dinko Kuntić (Subotica), Kristian Čorba (Subotica), Bojan Ušumović (Subotica), Damir Lukač (Subotica), Davor Rajkovača (Subotica), Slaven Juriša (Surčin). Stručni stožer činili su: izbornik Marinko Poljaković (Kelebija), koordinator Petar Kuntić (Subotica), tehniko [[Ivan Budinčević]] (Subotica), liječnik dr Zdravko Doko (Subotica).<ref name="glas ravnice"/> Izostala je nekolicina standardnih reprezentativaca, zbog obiteljskih, zdravstvenih, poslovnih razloga i zbog obveza prema matičnim klubovima: Filip Ilovac, Mladen Vizn, ŽeljkoTadijan, Dejan Godar, Goran Nimčević, Brane Babić, Ivan Beretić.<ref name="glas ravnice"/> === 2013. === Sudionici su [[Četvrto europsko nogometno natjecanje reprezentacija hrvatskih nacionalnih manjina 2013.|4. EP-a hrv. nacionalnih manjina]], pod imenom "reprezentacije Hrvata iz Srbije". Održalose od 21. – 23. lipnja. .<ref name="okrugla">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=8340 Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304075018/https://www.google.com/afs/ads/i/iframe.html |date=4. ožujka 2021. }} Lopta je okrugla, a Hrvati iz Srbije u nogometu i dalje pucaju na prvo mjesto, piše Siniša Jurić, 13. lipnja 2013.</ref> Vojvođanski su Hrvati favorit ovog natjecanja.<ref name="okrugla"/> Izbornik je Marinko Poljaković.<ref name="okrugla"/> Reprezentacija je u odnosu na prije nešto izmijenjena.<ref name="okrugla"/> Sada imaju čak sedmoricu igrača iz Srijema, dok su do ovog prvenstva imali samo jednog ili dvojicu.<ref name="okrugla"/> Također imaju i jednog igrača iz Banata.<ref name="okrugla"/> Neki su standardni igrači izostali, a nekoliko novih je zaigralo ovom prilikom i kvalitetom osigurali mjesto u sastavu.<ref name="okrugla"/> Juriša, Renić i Naglić pokazali su da mogu biti nositelji igre, a standardni su Kekezović i Ilovac.<ref name="okrugla"/> Na samom natjecanju izostali su Kekezović i Čović, te dvojac koji je u Švicarskoj Babić i Ninčević. Igrali su Nenad Vuković, Miodrag Erceg, Naglić (Mitrovica), Kekezović, Filip Ilovac, Marko Vujić, Slaven Juriša, Marko Renić (Novi Sad), Dinko Kuntić, Davor Poljaković, Gašparević (Novi Sad), izbornik je bio Marinko Poljaković, a sa sastavom je bio Koordinator reprezentacije i predsjednik Odbora za sport HNV-a Petar Kuntić.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1958/Uvodni-poraz-pokvario-plasman-u-finale/ Uvodni poraz pokvario plasman u finale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160402035248/http://hrvatskarijec.rs/vest/1958/uvodni-poraz-pokvario-plasman-u-finale/ |date=2. travnja 2016. }} {{Citiranje weba |url=http://hrvatskarijec.rs/vest/1958/uvodni-poraz-pokvario-plasman-u-finale/ |title=Arhivirana kopija |access-date=6. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160402035248/http://hrvatskarijec.rs/vest/1958/uvodni-poraz-pokvario-plasman-u-finale/ |archive-date=2. travnja 2016. |url-status=bot: unknown}}, [[Hrvatska riječ (Subotica)|]], piše Slavko Žebić, 26. lipnja 2013.</ref> Zauzeli su 4. mjesto u izravnom nadigravanju s Hrvatima iz Slovenije.<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=8380 Radio Subotica na hrvatskom]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Nogomet zbližava sunarodnjake, piše Siniša Jurić, 26. lipnja 2013.</ref> === 2015. === Na [[Treće svjetsko nogometno natjecanje hrvatskih iseljenika 2015.|Trećem svjetskom nogometnom natjecanju]] hrvatskih iseljenika osvojili su drugo mjesto. U završnici su izgubili od [[NK Pajde Möhlin|NK Pajda]] iz Möhlina [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]] rezultatom od 4:0. Vratar reprezentacije vojvođanskih Hrvata Lebović najbolji je vratar na ovom turniru.<ref>tp: [http://direktno.hr/en/2014/sport/18723/Zavr%C5%A1eno-Svjetsko-prvenstvo-klubova-dijaspore-Rakiti%C4%87eve-Pajde-prve!.htm Završeno Svjetsko prvenstvo klubova dijaspore: Rakitićeve Pajde prve!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150713214051/http://direktno.hr/en/2014/sport/18723/Zavr%C5%A1eno-Svjetsko-prvenstvo-klubova-dijaspore-Rakiti%C4%87eve-Pajde-prve!.htm |date=13. srpnja 2015. }}, direktno.hr, 5. srpnja 2015.</ref><ref>Zvonimir Magdić: Šport. Slavili rakitićevci, Hrvatsko slovo, 10. srpnja 2015., str. 27.</ref> Na prvenstvu su pobijedili u svojoj skupini s dvjema pobjedama i jednom neriješenom utakmicom, a izgubili su tek utakmicu završnice; vratar vojvođanskih Hrvata Lebović proglašen je najboljim čuvarem mreže na prvenstvu.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/3066/Hrvati-iz-Vojvodine-drugi-na-SP-hrvatskih-klubova-izvan-domovine/ Hrvati iz Vojvodine drugi na SP hrvatskih klubova izvan domovine. Prvi poraz u finalu protiv švicarske momčadi Pajde]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Hrvatska riječ, Subotica, 5. srpnja 2015.</ref> S obzirom na to da su mnogi igrači u reprezentaciji pred veteranskim godinama, ovo bi prvenstvo moglo biti i svojevrstan oproštaj od aktivnog nastupanja u izabranoj vrsti.<ref>Razgovarao Dražen Prćić: [http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2722/Igrati-za-reprezentaciju-je-velika-cast-i-obveza/ Igrati za reprezentaciju je velika čast i obveza. Marinko Poljaković, izbornik nogometne reprezentacije Hrvata iz Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150812071956/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2722/Igrati-za-reprezentaciju-je-velika-cast-i-obveza/ |date=12. kolovoza 2015. }}, Hrvatska riječ, Subotica, 23. ožujka 2015.</ref> Utakmicu polufinala igrali su u sastavu: Lebović, Skenderović (kap.), Mihaljević, Tumbas, Ušumović, Zeljko (od 81. min Vizin), Juriša Petreš, Kuntić,(od 46. min. Godar), D. Vojnić (od 78. min. Lukač) i Poljaković.<ref>[http://www.radiosubotica.co.rs/hr/0703hr.html#2 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160819182552/http://www.radiosubotica.co.rs/hr/0703hr.html#2 |date=19. kolovoza 2016. }} ''Hrvati Vojvodine u finalu svjetskog prvenstva '', 3. srpnja 2015. (pristupljeno 2. kolovoza 2016.)</ref><ref>[http://www.radiosubotica.co.rs/hr/0622hr.html#4 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160819214232/http://www.radiosubotica.co.rs/hr/0622hr.html#4 |date=19. kolovoza 2016. }} ''Nogometna selekcija hrvatske zajednice u Republici Srbiji na III. svjetskom nogometnom natjecanju klubova '', 22. lipnja 2015. (pristupljeno 2. kolovoza 2016.)</ref> === 2016. === Sudjelovali na Europeadi 2016. godine u Južnom Tirolu, u sastavu Aleksandar Naglić (Radnički), Davor Poljaković (Bačka), Kristijan Čorba (free), Bojan Ušumović (Bačka), Davor Rajkovača (Senta), Damir Lukač (free), Dario Vojnić (Bačka), Dejan Kekezović (Tisa), Bojan Kujunžić (Tavankut), Mladen Vizin (Tavankut), Igor Skenderović (Tavankut), Milan Petreš (Sombor), Veljko Vojnić (Tisa), Igor Tumbas (free), Dejan Godar (Tavankut), Stefan Lebović (Bajša), Damir Zeljko (Cement), Slaven Juriša (Pančevo), Filip Ilovac (Subotica), Slaviša Stipančević (Subotica), Davor Šimić (Tavankut). Glavni trener bio je Petar Kuntić, prvi pomoćnik Marinko Poljaković,drugi pomoćni trener Miodrag Erceg te voditelj [[Ivan Budinčević]].<ref>[http://www.europeada.eu/en/teams/gruppe-b/elbrusoid-fc-karachay-balkar-minority-of-russia/ Europeada 2016.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161004224523/http://www.europeada.eu/en/teams/gruppe-b/elbrusoid-fc-karachay-balkar-minority-of-russia/ |date=4. listopada 2016. }} Croats in Serbia</ref> Nadmoćno su pobijedili u svojoj skupini B,<ref>[http://www.europeada.eu/en/tournament/results/?l=12 Europeada 2016.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160822094140/http://www.europeada.eu/en/tournament/results/?l=12 |date=22. kolovoza 2016. }} Group B</ref> pobijedivši Reto-Romane iz Švicarske s 5:2, sve manjinske narode iz Estonije s 10:0 i Rome iz Mađarske s 5:0 te tako osvojili prvo mjesto u skupini. U četvrtfinalu su pobijedili Ladine 2:0.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.europeada.eu/en/tournament/results/?l=30 |title=Europeada 2016. |journal= |access-date=2. kolovoza 2016. |archive-date=22. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160822093201/http://www.europeada.eu/en/tournament/results/?l=30 |url-status=dead }}</ref> U polufinalu su izgubili od Oksitanaca 0:3.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.europeada.eu/en/tournament/results/?l=35 |title=Europeada 2016. |journal= |access-date=2. kolovoza 2016. |archive-date=22. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160822105611/http://www.europeada.eu/en/tournament/results/?l=35 |url-status=dead }}</ref> Utakmicu za treće mjesto nisu igrali,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.europeada.eu/en/tournament/results/?l=38 |title=Europeada 2016. |journal= |access-date=2. kolovoza 2016. |archive-date=22. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160822095047/http://www.europeada.eu/en/tournament/results/?l=38 |url-status=dead }}</ref> jer su diskvalificirani. Budući da su bili diskvalificirani, završili su na zadnjem mjestu. Obrazloženje trenera Petra Kuntića izjavljeno na Dnevniku RTV na hrvatskom bilo je "„da smo naivno naseli na provokacije“, „da nismo smjeli dozvoliti sucu da nam dijeli tolike crvene kartone“, „da nismo napustili utakmicu iako je sudac dobio takav utisak“" i druga.<ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/iseljenistvo/17326-lazne-vijesti-velikih-hrvata Hrvatski fokus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160806152459/http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/iseljenistvo/17326-lazne-vijesti-velikih-hrvata |date=6. kolovoza 2016. }} Branimir Miroslav Cakić: Lažne vijesti "velikih Hrvata". "Visoki kulturno-poltički djelatnici" Milorad Pupovac, Tomislav Žigmanov, Slaven Bačić, Vesna Prcić, Petar Kuntić..., 8. srpnja 2016. (pristupljeno 2. kolovoza 2016.)</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=2283971&no=264 ''Hrvatska riječ''] Dražen Prćić: Nogometni međunarodni susret u Tavankutu: Pobjeda prijateljstva, 25. travnja 2008. * [http://www.subnovine.co.yu/index.php?zg=867&no=12 ''Subotičke novine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070112233626/http://www.subnovine.co.yu/index.php?zg=867&no=12 |date=12. siječnja 2007. }} Dejan Godar najbolji igrač {{srp oznaka}} * [http://www.hrvatskarijec.rs/pdf/br_299_127.pdf ''Hrvatska riječ'', br. 299/2008.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Petar Kuntić, predsjednik sekcije autohtonih Hrvata pri HNS - Počast na temelju zapaženih rezultata * [http://www.flickr.com/photos/fuen-fuev-ufce/7350860104/in/photostream Flickr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hrvati iz Srbije na Europeadi 2012. {{eng oznaka}} * [http://www.europeada2016.eu/en/teams/gruppe-b/elbrusoid-fc-karachay-balkar-minority-of-russia/ Croats in Serbia], europeada2016.eu {{eng oznaka}} {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]] [[Kategorija:Nogomet u Srbiji]] [[Kategorija:Nogometne reprezentacije nacionalnih manjina|Hrvati, vojvođanski]] [[Kategorija:Šport u hrvatskoj dijaspori]] 2j9k4rw1m5kmbyhevab2te3q0xxxgba 0 150492 7631860 7599061 2026-11-07T09:20:42Z ~2026-59133-74 377797 /* Životopis */ 7631860 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Valter Drandić 1.jpg|mini|Valter Drandić, 2006.]] '''Valter Drandić''' ([[Pula]], [[7. kolovoza]] [[1956.]]) hrvatski je ekonomist i političar. Član je [[Europski odbor regija|Europskog odbora regija]] i Skupštine Istarske županije. == Životopis == Završio je tehničku školu te studij ekonomije i turizma u Puli. Stručne ispite za stručnog suradnika za informatiku i za organizatora automatske obrade podataka položio je pri Republičkom komitetu za znanost, tehnologiju i informatiku u Zagrebu. Odlukama Vlade Republike Hrvatske i [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]]{{Ni}} imenovan je članom [[Europski odbor regija|Europskog odbora regija]] u mandatima 2020. – 2025. i 2025. – 2030.<ref>{{Citiranje weba|title=Valter DRANDIĆ {{!}} European Committee of the Regions|url=https://cor.europa.eu/en/members/valter-drandic|access-date=2025-05-02|website=cor.europa.eu|language=en}}</ref> Sedam puta je izabran za člana Skupštine [[Istarska županija|Istarske županije]], a 2013. i 2017. izabran je za predsjednika Skupštine. Od 1996. do 2000. obnašao je dužnost podžupana [[Istarska županija|Istarske županije]]. Godine 1997. izabran je za zastupnika Županijskog doma [[Hrvatski sabor|Hrvatskog državnog sabora.]] Od 2000. do 2008. godine, u dva mandata, izabran je za [[zastupnik]]a u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], gdje je obavljao dužnost predsjednika Odbora za [[turizam]] i predsjednika Izvršnog odbora Nacionalne grupe Hrvatskog sabora pri Interparlamentarnoj uniji. Bio je i član Nacionalnog odbora za praćenje postupka pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU, Odbora za europske integracije i Odbora za međuparlamentarnu suradnju te predsjednik Grupe hrvatsko-talijanskog prijateljstva Hrvatskog sabora. [[popis pulskih gradonačelnika|Gradonačelnik Grada Pule]] od lipnja [[2005.]] do lipnja [[2006.]] Član [[Istarski demokratski sabor|Istarskog demokratskog sabora]], u kojem je obnašao dužnosti predsjednika Gradske podružnice IDS-a Pula, člana Predsjedništva IDS-a, potpredsjednika IDS-a, glavnog tajnika IDS-a i predsjednika Savjeta IDS-a. Dobrovoljni vatrogasac, počasni predsjednik Vatrogasne zajednice Istarske županije i predsjednik Područne vatrogasne zajednice Pula. Nosioc je odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske reda hrvatskog pletera i Spomenice domovinskog rata, odlikovanja Predsjednika Talijanske Republike ''Ufficiale dell'Ordine della Stella d'Italia'', Vatrogasnog odlikovanja za posebne zasluge i Povelje Gjure S. Deželića za životno djelo Hrvatske vatrogasne zajednice. == Izvori == {{Izvori}}{{GLAVNIRASPORED:Drandić, Valter}} [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Pulski gradonačelnici]] [[Kategorija:IDS]] [[Kategorija:Zastupnici u 4. sazivu Hrvatskog sabora]] [[Kategorija:Zastupnici u 5. sazivu Hrvatskog sabora]] [[Kategorija:Zastupnici u Županijskom domu Hrvatskog sabora]] 4fbel2bctrirf9jrnk2qvqf8zu6r2r1 7631861 7631860 2026-11-07T09:28:59Z ~2026-59133-74 377797 /* Životopis */ 7631861 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Valter Drandić 1.jpg|mini|Valter Drandić, 2006.]] '''Valter Drandić''' ([[Pula]], [[7. kolovoza]] [[1956.]]) hrvatski je ekonomist i političar. Član je [[Europski odbor regija|Europskog odbora regija]] i Skupštine Istarske županije. == Životopis == Završio je tehničku školu te studij ekonomije i turizma u Puli. Stručne ispite za stručnog suradnika za informatiku i organizatora automatske obrade podataka položio je pri Republičkom komitetu za znanost, tehnologiju i informatiku u Zagrebu. Izdvojeno iz profesionalne karijere: Voditelj projekata u Zavodu za informatiku, predsjednik uprave Tiskare Pula, član Upravnog vijeća Specijalne bolnice, voditelj značajnih razvojnih projekata (Istarska razvojna agencija, Opća bolnica Pula,...). Odlukama Vlade Republike Hrvatske i [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]]{{Ni}} imenovan je članom [[Europski odbor regija|Europskog odbora regija]] u mandatima 2020. – 2025. i 2025. – 2030.<ref>{{Citiranje weba|title=Valter DRANDIĆ {{!}} European Committee of the Regions|url=https://cor.europa.eu/en/members/valter-drandic|access-date=2025-05-02|website=cor.europa.eu|language=en}}</ref> Sedam puta je izabran za člana Skupštine [[Istarska županija|Istarske županije]], a 2013. i 2017. izabran je za predsjednika Skupštine. Od 1996. do 2000. obnašao je dužnost podžupana [[Istarska županija|Istarske županije]]. Godine 1997. izabran je za zastupnika Županijskog doma [[Hrvatski sabor|Hrvatskog državnog sabora.]] Od 2000. do 2008. godine, u dva mandata, izabran je za [[zastupnik]]a u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], gdje je obavljao dužnost predsjednika Odbora za [[turizam]] i predsjednika Izvršnog odbora Nacionalne grupe Hrvatskog sabora pri Interparlamentarnoj uniji. Bio je i član Nacionalnog odbora za praćenje postupka pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU, Odbora za europske integracije i Odbora za međuparlamentarnu suradnju te predsjednik Grupe hrvatsko-talijanskog prijateljstva Hrvatskog sabora. [[popis pulskih gradonačelnika|Gradonačelnik Grada Pule]] od lipnja [[2005.]] do lipnja [[2006.]] Član [[Istarski demokratski sabor|Istarskog demokratskog sabora]], u kojem je obnašao dužnosti predsjednika Gradske podružnice IDS-a Pula, člana Predsjedništva IDS-a, potpredsjednika IDS-a, glavnog tajnika IDS-a i predsjednika Savjeta IDS-a. Dobrovoljni vatrogasac, počasni predsjednik Vatrogasne zajednice Istarske županije i predsjednik Područne vatrogasne zajednice Pula. Nosioc je odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske reda hrvatskog pletera i Spomenice domovinskog rata, odlikovanja Predsjednika Talijanske Republike ''Ufficiale dell'Ordine della Stella d'Italia'', Vatrogasnog odlikovanja za posebne zasluge i Povelje Gjure S. Deželića za životno djelo Hrvatske vatrogasne zajednice. == Izvori == {{Izvori}}{{GLAVNIRASPORED:Drandić, Valter}} [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Pulski gradonačelnici]] [[Kategorija:IDS]] [[Kategorija:Zastupnici u 4. sazivu Hrvatskog sabora]] [[Kategorija:Zastupnici u 5. sazivu Hrvatskog sabora]] [[Kategorija:Zastupnici u Županijskom domu Hrvatskog sabora]] su8f26vlylsj7wdgb2f80yldk0iwl16 0 156988 7631660 7570894 2026-11-06T20:13:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631660 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolist | ime = Nikša Dobud | slika = Nikša Dobud 2010 (cropped).jpg | slika širina = | slika opis = | država = {{ZD+X|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = | mjesto rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | nacionalnost = Hrvat | zanimanje = | klub1 = | reprezentacija1 = | pozicija1 = | broj = | visina = 200 cm | težina = 125 kg | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = Centar | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi (golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji (golovi) = | medalje = {{medalje vrh2}} {{medalje sport | [[Vaterpolo]] |}} {{medalje sport | [[Vaterpolski klub Jug]]}} {{Medalje zlato | Liga prvaka 2006. |}} {{Medalje zlato | Super kup 2006. |}} {{Medalje zlato | PH 2004., 2005., 2006., 2007., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013. |}} {{Medalje zlato | Kup RH 2002., 2003., 2006., 2007., 2008., 2009. |}} {{Medalje zlato | Jadranska liga: 2009. |}} {{medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 2012.|London 2012.]] |}} {{medalje SP}} {{Medalje bronca | [[Vaterpolsko SP 2009.|Rim 2009.]] |}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011.|Šangaj 2011.]] |}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.|Barcelona 2013.]] |}} {{medalje EP}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolsko EP 2010.|Zagreb 2010.]] |}} {{medalje MI}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013.|Mersin 2013.]] | }} {{medalje SL}} {{Medalje srebro | [[Svjetska liga u vaterpolu 2009.|Podgorica 2009.]] |}} {{medalje dno}} }} '''Nikša Dobud '''([[Dubrovnik|Dubrovnik]], [[5._kolovoza|5. kolovoza]] [[1985.]]), bivši dugogodišnji kapetan Vaterpolskog kluba [[Vaterpolski klub Jug|Jug Croatia osiguranje]]. Igra na poziciji centra i prošao je sve uzrasne kategorije u matičnom klubu. Visok je 200 centimetara i težak 125 kilograma. Za prvu momčad Juga debitirao je u sezoni 2002./03. U reprezentaciji Hrvatske debitirao je 2006. godine, ali zbog iznimno jake konkurencije na poziciji centara nije bio u sastavu koji je osvojio zlato u Melbourneu 2007., kao ni na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. Danas je stožerni igrač Hrvatske i bez njega je nemoguće zamisliti igru naše reprezentacije. Osim što je osvojio zlatnu medalju, na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine proglašen je najboljim centrom svijeta, a posebna priznanja uslijedila su i u 2013. u kojoj je u anketi Večernjeg lista proglašen najboljim vaterpolistom Hrvatske, a dobitnik je i državne nagrade za sport Franjo Bučar. Zbog incidenta na utakmici s beogradskim [[vaterpolo klub Partizan Beograd|Partizanom]] krajem prosinca [[2014.]] određena mu je novčana kazna, oduzeta kapetanska traka i izbačen je iz prve momčadi.<ref>[http://www.24sata.hr/vaterpolo/dobud-zbog-udaranja-igraca-partizana-izbacen-iz-momcadi-400455 www.24sata.hr], "Dobud zbog udaranja igrača Partizana izbačen iz momčadi", objavljeno 30. prosinca 2014., pristupljeno 10. siječnja 2015.</ref> Naime, u bazenu je šakom u glavu udario Marka Manojlovića i razbio mu arkadu. Na mjestu kapetana naslijedio ga je vratar [[Marko Bijač]].<ref>[http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=34936#.VLF3yLf9Pcs www.dubrovniknet.hr], "Marko Bijač novi kapetan Juga", objavljeno i pristupljeno 10. siječnja 2015.</ref> Nakon četverogodišnje suspenzije zbog navodnog izbjegavanja dopinškog testiranja, od travnja 2019. igrao je za talijanski [[Pro Recco]].<ref>[https://sportnet.rtl.hr/vijesti/515775/vodeni-sportovi-vaterpolo/niksa-dobud-vraca-se-vaterpolu-u-rudicevom-pro-reccu/ Nikša Dobud vraća se vaterpolu u Rudićevom Pro Reccu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210729213446/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/515775/vodeni-sportovi-vaterpolo/niksa-dobud-vraca-se-vaterpolu-u-rudicevom-pro-reccu/ |date=29. srpnja 2021. }}, objavljeno 18. rujna 2018., pristupljeno 15. ožujka 2019.</ref><ref>[https://dubrovackidnevnik.rtl.hr/sport/dobud-dobio-novu-priliku-zavrsava-suspenzija-od-2019-igra-za-pro-recco Dobud dobio novu priliku, Završava suspenzija: Od 2019. igra za Pro Recco!], objavljeno 15. rujna 2018., pristupljeno 15. ožujka 2019.</ref><ref>[https://www.24sata.hr/sport/velikan-se-vraca-niksa-dobud-i-sluzbeno-u-redovima-pro-recca-615023 Nakon četiri godine suspenzije Dobud zaigrao je za Pro Recco], objavljeno 19. ožujka 2019., pristupljeno 22. ožujka 2019.</ref><ref>[http://www.prorecco.it/avviso-a-tutti-i-difensori-e-arrivato-dobud/ Avviso a tutti i difensori: è arrivato Dobud! - Pro Recco 1913], pristupljeno 15. travnja 2019. {{jezikk|tal.|talijanski}}</ref><ref>[https://www.dulist.hr/prva-sluzbena-utakmica-nakon-cetverogodisnje-suspenzije-dobud-opet-u-bazenu/570914/ DuList, Prva službena utakmica, Nakon četverogodišnje suspenzije Dobud opet u bazenu], objavljeno 12. travnja 2019., pristupljeno 15. travnja 2019.</ref><ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/sport/vaterpolo/clanak/id/598666/vratio-se-niksa-dobud-nekadasnji-najbolji-centar-svijeta-povratak-okrunio-s-dva-pogotka-u-mrezi-ferencvarosa Dubrovački vjesnik, Vratio se Nikša Dobud, Nekadašnji najbolji centar svijeta povratak okrunio s dva pogotka u mreži Ferencvarosa!], objavljeno 13. travnja 2019., pristupljeno 15. travnja 2019.</ref><ref>[http://hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Vijest.xsp?action=openDocument&documentId=CABB781D0CAC0693C12583DB006E0FDF Hrvatski vaterpolski savez, Dobudova dva gola u povratničkoj utakmici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190819115109/http://hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Vijest.xsp?action=openDocument&documentId=CABB781D0CAC0693C12583DB006E0FDF |date=19. kolovoza 2019. }}, objavljeno 13. travnja 2019., pristupljeno 15. travnja 2019.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/dobra-vijest-za-tucka-nakon-4-godine-suspenzije-vratio-se-niksa-dobud-1313222 Večernji list, Dobra vijest za Tucka! Nakon 4 godine suspenzije vratio se Nikša Dobud], objavljeno 14. travnja 2019., pristupljeno 15. travnja 2019.</ref><ref>[http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=68163 Nakon četiri godine pauze Nikša Dobud briljirao u bazenu], objavljeno 14. travnja 2019., pristupljeno 15. travnja 2019.</ref><ref>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/niksa-dobud-nakon-cetiri-godine-opet-je-strah-i-trepet-u-vaterpolu-imao-sam-tremu-nakupilo-se-puno-emocija-20190415 Nikša Dobud nakon četiri godine opet je strah i trepet u vaterpolu: Imao sam tremu, nakupilo se puno emocija], objavljeno i pristupljeno 15. travnja 2019.</ref><ref>[http://www.prorecco.it/ch-league-dobud-non-vedo-lora-che-inizi-la-partita/ Ch. League, Dobud: "Non vedo l'ora che inizi la gara"], pristupljeno 15. travnja 2019. {{jezikk|tal.|talijanski}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.youtube.com/watch?v=a7aSFU4vC5E Ch. League, Dobud: "Non vedo l'ora che inizi la gara"] * [https://www.youtube.com/watch?v=EuFVSTH-JI8 Nikša Dobud is back!] * [https://www.dulist.hr/niksa-dobud-zivot-mi-se-promijenio-preko-noci-ostao-sam-jak-i-stisnuo-zube/593597/ NIKŠA DOBUD Život mi se promijenio preko noći. Ostao sam jak i stisnuo zube] * [https://sportske.jutarnji.hr/vaterpolo/najveci-americki-vaterpolist-svih-vremena-dovodi-djecu-u-dubrovnik-i-na-korculu-mladi-amerikanci-su-prezadovoljni-jer-uce-od-najboljih/9201671/ Nikša Dobud i Tony Azevedo ujedinili su snage u projektu "Dubrovnik Waterpolo Island"] * [https://www.vecernji.hr/sport/uzbuden-sam-kao-da-mi-je-ovo-debi-za-reprezentaciju-1456898 Uzbuđen sam kao da mi je ovo debi za reprezentaciju] {{Hrvatski vaterpolist godine}} {{GLAVNIRASPORED:Dobud, Nikša}} [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski vaterpolski reprezentativci]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u vaterpolu]] [[Kategorija:Vaterpolisti Juga]] [[Kategorija:Hrvatski vaterpolist godine]] cn5lt9fws8djo5a3jepk6j7p1u5ir0o 0 170502 7631778 7481825 2026-11-07T00:39:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631778 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Okcitanija (francuska regija)]]|francusku regiju}} {| border="1" align="right" cellpadding="4" width="300px" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; font-size: 95%; border-collapse: collapse; " |- | align=center colspan="2" | {| style="background:#f9f9f9;" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" |- align=center |[[Datoteka:Flag of Occitania (with star).svg|mini|142px|Zastava Oksitanije sa zvijezdom]] |[[Datoteka:Flag of Occitania.svg|mini|142px|Zastava Oksitanije bez zvijezde]] |} |- valign=top | '''Ime''' || [[Okcitanija|Occitània (Okcitanija)]] |- align=center | colspan="2" | <small>''[[Geslo]] : ''<br /> Larguesa, Convivéncia, Paratge / Volèm viure al País <br /> |- valign=top | '''Glavne religije''' || [[kršćanstvo]] ([[katolicizam]], [[kalvinizam]]), [[islam]], [[židovi]] |- valign=top | '''Veći gradovi''' || [[Marseille]], [[Toulouse]], [[Bordeaux]], [[Tulon]], [[Nice]], [[Montpellier]], [[Limoges]], [[Nimes]], [[Clarmont]], [[Aix de Provence]], [[Avignon]], [[Pau]], [[Bayonne]], [[Biarritz]], [[Valence]], [[Besièrs]], [[Tarbes]], [[Montalban]], [[Agen]] |- valign=top |'''[[Narod]]''' || [[okcitanci]] |}{{tab-predl}} [[Datoteka:Occitania blanck map.PNG|mini|295px|desno|Mapa generala d'Occitània]] '''Okcitanija''' ili u izvorniku '''Occitània''' je zemlja tj. teritorij na jugozapadu [[Europa|Europe]] koji odgovara modernom lingvističkom teritoriju [[okcitanski|okcitanskog jezika]]. Po nekima Okcitanija je i posebna nacionalnost (i [[okcitanci]] poseban narod), dok je po drugima to samo specifičan kulturni i lingvistički prostor. Karta Okcitanije se veže direktno na definiciju okcitanskog jezika i kulture. U ovisnosti o dijalektima, '''Occitània''' se može izgovarati kao {{IPA|[utsiˈtanjɔ, uksiˈtanjɔ, usi'tanjɔ, ukʃiˈtanjɔ, uksiˈtanja]}}. ==Ime== '''Okcitanija''' tj. ''Occitània'' dolazi od [[latinski|latinskog]] srednjovjekovnog ''Occitania''. Prvi dio riječi, ''Occ-'', je iz okcitanskog ''òc'' i izraz ''lenga d'òc'', na talijanskom ''lingua d'oc'', je ime koje [[Dante]] daje okcitanskom te oni sami sebe nazivaju "òc" (za razliku od ''lenga de si'' kako kažu talijani ili ''lenga d'oïl'' po francuzima). Sufiks ''-itània'' je vjerojatno imitacija starog imena ''[Aqu]itània''. ==Zemljopis== Okcitanija je prostor koji omeđuju [[Atlantski ocean]] i [[Mediteran]]), [[Alpe]] i Centralni masiv u Francuskoj i [[Pirineji]], u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]]. Klima je umjerena. Populacija se procjenjuje na 14 do 15 milijuna stanovnika. Površina je otprilike 190&nbsp;000 do 200&nbsp;000 km<sup>2</sup>. Stanovnici su joj [[okcitanci]]. ==Jezici== Jezik koji obilježava Okcitaniju je [[Okcitanski]], koji je u podložnom položaju u [[Francuska|Francuskoj]] (priznavanje regionalnih jezika odobreno je tek Ustavnom reformom iz [[2008.]], no konkretno ne mijenja mnogo na terenu), dok je u [[Italija|Italiji]] i u [[Katalonija|Kataloniji]] kao [[Aranski]], dobio status (trećeg) službenog jezika (od [[2006.]] ovaj status službenog jezika se priznaje na cijelom teritoriju Katalonije). Osim jezika država i regija ([[Španjolski]] i [[Katalonski]], [[Francuski]], [[Talijanski]] i [[Pjemonteški]]), može se naići i na druge jezike uvezene izraženom [[ekonomska migracija|ekonomskom migracijom]] i turističkim putovanima. == Vanjske poveznice == * (oc) [http://www.paginas-occitanas.com/ Las Paginas Occitanas, l'art del bon trobar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080918052543/http://www.paginas-occitanas.com/ |date=18. rujna 2008. }}Annuari Internet dels actors de la cultura * (oc) [http://www.ieo-lengadoc.org/ IEO Lengadòc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130613001308/http://www.ieo-lengadoc.org/ |date=13. lipnja 2013. }}Seccion Regionala de Lengadòc-Rosselhon de l'Institut d'Estudis Occitans * {{fra oznaka}} {{es icon}} (oc) [http://www.conselharan.org/ Conselh Generau d'Aran] * (oc) [http://crdp.ac-bordeaux.fr/capoc/ Lo Cap'òc : Unitat d'animacion pedagogica en occitan, basada a Pau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070206031716/http://crdp.ac-bordeaux.fr/capoc/ |date=6. veljače 2007. }} * (oc) [http://www.caoc.cat/ Comitat d'Afrairament Occitanò-Catalan] * (oc) [https://web.archive.org/web/20060415024227/http://www.occitania.org/ Sit aranés independent] * {{eng oznaka}} {{fra oznaka}} (oc) [http://mtcn.free.fr/ Danças e músicas tradicionali dau País Niçard e dau Miegjorn] * {{eng oznaka}} (oc) [http://www.flickr.com/groups/agermanament-occitano-catala Grop de fotografia per l'afrairament occitanocatalan] [[Kategorija:Zemljopis Francuske]] [[Kategorija:Zemljopis Italije]] [[Kategorija:Zemljopis Andore]] du7094ln0d05quxn1b1gp7k8rsm4nii 0 182658 7631862 7341978 2026-11-07T09:50:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631862 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 2009. |ime izvornik = Конкурс песни Евровидение 2009 |slika = |datum = [[12. svibnja]] [[2009.]] (PF1)<br>[[14. svibnja]] [[2009.]] (PF2)<br>[[16. svibnja]] [[2009.]] (F) |voditelji = '''Polufinale:'''<br>[[Natalija Vodjanova]]<br>[[Andrej Malahov]]<br>'''Finale:'''<br>[[Alsou]]<br>[[Ivan Urgant]] |dirigent = |redatelj = Andrej Boltenko |domaćin = {{Z|RUS}} [[Pervij kanal|Pervij kanal]] |mjesto = [[Olimpijska arena]], [[Moskva]], [[Rusija]] |pobjednik = {{Z+X|NOR}}<br>''[[Fairytale]]'' |ples = |glasovanje = <small>Bodove će, u omjeru 50 : 50, dodijeliti nacionalni žiri i gledatelji svojim pozivima ili SMS-ovima. Po 10 favorita svake države bit će nagrađeno s po 12, 10 pa 8 i tako do 1 boda, ovisno o tome kako je glasovala populacija te zemlje. Sve zemlje koje sudjeluju u polufinalima i finalu imat će pravo glasovati i u finalnoj večeri. Žiri će svoje glasove davati samo u finalu, dok će u polufinalima glasovati samo gledatelji.</small> |sudionice = 42 |debi = |povratak = {{Z|SLK}} [[Slovačka]] |povlačenje = {{Z|SMR}} [[San Marino]]<br>{{Z+X|GRU}} |nula = {{Z+X|ČEŠ}}<br><small>(u polufinalu) |show = [[Ansambl Aleksandrov]]; [[t.A.T.u.]] izvodi ''[[Not Gonna Get Us]]'' (PF1)<br>[[Ansambl Igor Mojisejev]] (PF2)<br>''[[Fuerza Bruta]]'' (finale) |uvod = [[Blizanke Tolmačevij]] (PF1)<br>Narodni orkestar izvodi ''[[Nel blu dipinto di blu]]'', ''[[Waterloo (pjesma)|Waterloo]]'', ''[[Ding-A-Dong]]'', ''[[Diva (Dana International)|Diva]]'', ''[[Believe (pjesma Dime Bilana)|Believe]]'' (PF2)<br>[[Dima Bilan]] izvodi ''[[Believe (pjesma Dime Bilana)|Believe]]'', [[Kvartet Terem]], ''[[Cirque du Soleil]]'' (finale) }} '''Pjesma Eurovizije 2009.''' bila je 54. Pjesma Eurovizije. Finale se održalo [[16. svibnja]] [[2009.]], a dva polufinala [[12. svibnja|12.]] i [[14. svibnja]], u Olimpijskoj areni u [[Moskva|Moskvi]], [[Rusija]]. Na natjecanju je sudjelovalo 42 zemlje, među kojima i povratnik [[Slovačka]], a prošlogodišnji natjecatelj, [[San Marino]], nije sudjelovao zbog financijskih poteškoća. [[Latvija]] i [[Gruzija]] prvotno su najavile povlačenje iz natjecanja, no [[EBU]] je kasnije potvrdio da će i Latvija i Gruzija ipak sudjelovati.<ref name="Participantslist"/> U ožujku [[2009.]] Gruzija je ipak povukla svoju pjesmu ''[[We Don't Wanna Put In]]'' zbog problema s tekstom pjesme, koji je prema ocjeni [[EBU]]-a imao previše političkih konotacija. ==Dvorana== Nakon pobjede [[Dima Bilan|Dime Bilana]] u [[Beograd]]u [[2008.]], domaćinstvo je dobila [[Rusija]]. Iako je [[Moskva]], kao [[glavni grad]] bila najbolji izbor za domaćinstvo, [[Jurij Lužkov]], moskovski gradonačelnik, nije pokazao volju za organiziranjem tog natjecanja u Moskvi.<ref>{{cite web |title=Lloyd Webber: "Pjesmu smo napisali u samo dva sata" |url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-1127216/We-wrote-Eurovision-song-hours-says-Lloyd-Webber.html |publisher=The Daily Mail |year=2009 |accessdate=2009}}</ref> No, ubrzo je ruski premijer [[Vladimir Putin]] potvrdio da će se natjecanje održati u Moskvi i to, prema prijedlogu televizije-domaćina ''[[Pervij kanal|Pervog kanala]]'', u [[Olimpijska arena|Olimpijskoj areni]].<ref name="Confirmed venue">{{cite web |url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=1362 |title=Moskva prihvaćena kao domaćin! |publisher=[[European Broadcasting Union |EBU]] |last=Bakker |first=Sietse |year=2008 |accessdate=2008}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.esctoday.com/news/read/12162 |title=Vladimir Putin: "Eurosong će se održati u Moskvi" |publisher=ESCToday |last=Hondal |first=Víctor |year=2008 |accessdate=2008}}</ref> Prijedlog Moskev kao domaćina potvrđen je od strane EBU-a [[13. rujna]] [[2008.]]<ref name="Confirmed venue"/> Postojale su neke glasine oko toga da će se dvorana morati nadograđivati, no Vladimir Čurilin je to opovrgnuo rekavši da dvorana već sada može primiti 25 tisuća gledatelja.<ref>{{cite web |url=http://www.esckaz.com/2008/ |title=Domaćin |publisher=ESCKaz |year=2008 |accessdate=2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120320074423/http://esckaz.com/2008/ |archive-date=20. ožujka 2012. |url-status=dead}}</ref> ==Glasovanje== Zbog mnogih prigovora oko politički motiviranih glasovanja, tipa davanje susjednim državama velik broj bodova, EBU je u obzir uzeo promjenu sustava glasovanja na ovom Eurosongu. Organizatori su poslali upitnik svim sudionicama na kojem bi oni dali prijedlog novog sustava glasovanja.<ref name="Voting">{{cite web |url=http://esctoday.com/news/read/12232 |title=Ekskluzivno: Novi sustav glasovanja? |publisher=ESCToday |last=Klier |first=Marcus |accessdate=2008 |archive-date=13. ožujka 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/668SQDBQ7?url=http://esctoday.com/news/read/12232 |url-status=dead }}</ref> Poljska televizija TVP predložila je osnivanje međunarodnog žirija, sličnog onome na plesnom natjecanju EBU-a, kako bi se umanjila politički motiviranja glasovanja.<ref name="Poland jury">{{cite web |url=http://esctoday.com/news/read/12275 |title=Poljska: TVP predlaže međunarodni žiri za Eurosong |publisher=ESCToday |last=Floras |first=Stella |accessdate=2008 |archive-date=13. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080913151741/http://esctoday.com/news/read/12275 |url-status=dead }}</ref> Od tada je potvrđeno da će glasove svake države određivati gledatelji svojim telefonskim glasovina i nacionalni žiri, u omjeru 50:50.<ref>{{cite web |url=http://esctoday.com/news/read/12655 |title=EBU potvrđuje novi sustav glasovanja za finale |last=Viniker |first=Barry |year=2008 |publisher=ESCToday |accessdate=2008 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081211002140/http://www.esctoday.com/news/read/12655 |archivedate=11. prosinca 2008.}}</ref> No, ovaj sustav vrijedi samo za finale. Sustav glasovanja u polufinalima ostaje isti: 9 zemalja s najviše bodova dobivebnih telefonskim glasovima ide u finale, a 10. zemlju odabire stručni žiri.<ref name="Jury/televoting">{{cite web |url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=1363 |title=Mješovito glasovanje u finalu 2009. |last=Bakker |first=Sietse |year=2008 |publisher=[[European Broadcasting Union |EBU]] |accessdate=2008}}</ref><ref name="ESCTodayJury">{{cite web |url=http://www.esctoday.com/news/read/12282 |title=Eurosong 2009: Žiriji se vraćaju u finale! |last=Floras |first=Stella |year=2008 |publisher=ESCToday |accessdate=2008}}</ref> ==Vizualni dizajn== Televizija domaćin Pervij kanal je [[30. siječnja]] predstavila logo i podtemu za natjecanje. Logo se zasniva na "Fantasy Bird"-u, koji se može koristiti s mnogo boja. Ovo je bila prva [[Pjesma Eurovizije|Eurovizija]] nakon [[Pjesma Eurovizije 2001.|2001.]] koja nije imala slogan. Pozornicu je dizajnirao [[Sjedinjene Američke Države|američki]] scenograf [[John Casey]], a temelji se na temi suvremene ruske avangarde. Casey, koji je dizajnirao pozornicu za [[Pjesma Eurovizije 1997.|1997.]] u [[Dublin]]u, bio je uključen u oblikovanje [[Pjesma Eurovizije 1994.|1994.]] i [[Pjesma Eurovizije 1995.|1995.]] Objasnio je da je već radio s Rusima na dodjeli TEFI nagrada u [[Moskva|Moskvi]] [[1998.]] Rekao je da ga je najviše inspirirala [[Ruska avangarda]] zbog specifičnog oblika umjetnosti. Pozornica se uglavnom sastoji od različitih vrsta [[LED ekran]]a. Ekrani su bili viseći i pomični, te su predstavljli glavni efekt. Veći dio pozornice je pomičan, te omogućuje da se oblik i osjećaji prilagode pjesmi. Najveći efekt je imala [[Ukrajina]] s tri velika koluta i ljestvama u druga tri koluta koji se okreću. Razglednice (kratki videi između pjesama) su slijedili: * pojavljuje se [[Miss svijeta 2008.]], [[Ksenia Sukhinova]] * u 3D obliku se pokazuju poznate građevine, spomenici i prirodne znamenitosti koje se otvaraju kao knjiga. * Ksenia Sukhinova nosi šešir sa svim zgradama i majicu s bojama zastave iduće zemlje. Na desnoj strani se pojavljuje logo i naziv države na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] * tada se pojavljuje jedna ruska riječ i njezino značenje (na primjer: "Spasibo" - Hvala ) ==Podjela u polufinalu== Države koje nisu bile izravno u finalu su bile podijeljene u 6 skupina prema geografskoj i povijesnoj lokaciji. {| class="wikitable" border="1" |- ! width=25% | Grupa 1 ! width=25% | Grupa 2 ! width=25% | Grupa 3 |- | valign="top" | * {{Z+X|ALB}} * {{Z+X|BIH}} * {{Z+X|HRV}} * {{Z+X|MAK}} * {{Z+X|CG}} * {{Z+X|SRB}} * {{Z+X|SLO}} | valign="top" | * {{Z+X|DAN}} * {{Z+X|EST}} * {{Z+X|FIN}} * {{Z+X|ISL}} * {{Z+X|NOR}} * {{Z+X|ŠVE}} | valign="top" | * {{Z+X|ARM}} * {{Z+X|AZE}} * {{Z+X|BJE}} * {{Z+X|GRU}} <small>(odustala od natjecanja)</small> * {{Z+X|IZR}} * {{Z+X|MOL}} * {{Z+X|UKR}} |- ! width=24% | Grupa 4 ! width=24% | Grupa 5 ! width=24% | Grupa 6 |- | valign="top" | * {{Z+X|BEL}} * {{Z+X|BUG}} * {{Z+X|CIP}} * {{Z+X|GRČ}} * {{Z+X|NIZ}} * {{Z+X|TUR}} | valign="top" | * {{Z+X|AND}} * {{Z+X|IRS}} * {{Z+X|LAT}} * {{Z+X|LIT}} * {{Z+X|POR}} * {{Z+X|RUM}} | valign="top" | * {{Z+X|ČEŠ}} * {{Z+X|MAĐ}} * {{Z+X|MLT}} * {{Z+X|POLJ}} * {{Z+X|SLK}} * {{Z+X|ŠVI}} |} ==Sudionici== ===Sudionici polufinala=== 18 izvođača u jednom polufinalu je izvodilo 18 pjesama od kojih je 10 prošlo u finale. Žiri je birao 1 pjesmu, a gledatelji 9 pjesama. Voditelji su pritiscima na gumb izvlačili zemlje čije su se zastave nalazile u kuvertama. ====Polufinale 1==== * Države označene narančastom pozadinom prošle su uz pomoć glasova publike. * Država označena oker pozadinom prošla je u finale uz pomoć glasova žirija. {| class="sortable wikitable" width=100% |- bgcolor="#CCCCCC" ! Br. ! Država ! Jezik ! Izvođač ! Pjesma ! Hrvatski prijevod ! Mjesto ! Bodovi |- | align=center | 01. | {{Z+X|CG}} | [[engleski]] | [[Andrea Demirović]] | ''[[Just Get Out of My Life]]'' | ''Samo izađi iz mog života'' | align=center | 11. | align=center | 44 |- | align=center | 02. | {{Z+X|ČEŠ}} | [[engleski]] | [[Gipsy.cz]]<ref>{{cite web |url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=1862 |title=Gipzy.cz predstavlja Češku |last=Siim |first=Jarmo |year=2009 |publisher=[[European Broadcasting Union |EBU]] |accessdate=2009}}</ref> | ''[[Aven Romale]]'' | ''Uđite Romi'' | align=center | 18. | align=center | 0 |- | align=center | 03. | {{Z+X|BEL}} | [[engleski]] | [[Patrick Ouchène]] | ''[[Copycat]]'' | ''Imitator'' | align=center | 17. | align=center | 1 |- | align=center | 04. | {{Z+X|BJE}} | [[engleski]] | [[Petr Elfimov]] | ''[[Eyes That Never Lie]]'' | ''Oči koje nikada ne lažu'' | align=center | 13. | align=center | 25 |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''05.''' | '''{{Z+X|ŠVE}}''' | '''[[francuski]], [[engleski]]''' | '''[[Malena Ernman]]''' | '''''[[La Voix]]''''' | '''''Glas''''' | align=center | '''4.''' | align=center | '''105''' |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''06.''' | '''{{Z+X|ARM}}''' | '''[[armenski]], [[engleski]]''' | '''[[Inga i Anuš Aršakjan|Inga i Anuš]]''' | '''''[[Jan Jan]]''''' | '''''Moj dragi''''' | align=center | '''5.''' | align=center | '''99''' |- | align=center | 07. | {{Z+X|AND}} | [[katalonski]], [[engleski]] | [[Susanne Georgi]] | ''[[La teva decisió]]'' | ''Tvoja odluka'' | align=center | 15. | align=center | 8 |- | align=center | 08. | {{Z+X|ŠVI}} | [[engleski]] | [[Lovebugs]] | ''[[The Highest Heights]]'' | ''Najviše visine'' | align=center | 14. | align=center | 15 |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''09.''' | '''{{Z+X|TUR}}''' | '''[[engleski]]'''<!-- Only the main language should be stated, which is English. --> | '''[[Hadise]]''' | '''''[[Düm Tek Tek]]'''''<ref name="#1">{{cite web |url=http://esctoday.com/news/read/12815 |title=Turska: Hadise i ''Düm Tek Tek'' predstavljaju Tursku |last=Murray |first=Gavin |year=2009 |accessdate=2009 |archive-date=1. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090101151918/http://www.esctoday.com/news/read/12815 |url-status=dead }}</ref> | | align=center | '''2.''' | align=center | '''172''' |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''10.''' | '''{{Z+X|IZR}}''' | '''[[engleski]], [[hebrejski]], [[arapski]]'''<ref name="#2">{{cite web |url=http://www.oikotimes.com/v2/index.php?file=articles&id=4811 |title=Noa govori o kontroverznom duetu |last=Wells |first=Simon |year=2009 |publisher=Oikotimes |accessdate=2009 |archive-date=27. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090227070527/http://oikotimes.com/v2/index.php?file=articles&id=4811 |url-status=dead }}</ref> | '''[[Ahinoam Nini|Noa]] i [[Mira Awad]]'''<ref name="#3">{{cite web |url=http://www.esctoday.com/news/read/12891 |title=Izrael: Noa i Mira Awad predstavljaju Izrael |last=Barak |first=Itamar |year=2009 |publisher=ESCToday |accessdate=2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090208074215/http://www.esctoday.com/news/read/12891 |archivedate=8. veljače 2009.}}</ref> | '''''[[There Must Be Another Way]]''''' | '''''Mora biti drugi način''''' | align=center | '''7.''' | align=center | '''75''' |- | align=center | 11. | {{Z+X|BUG}} | [[engleski]] | [[Krasimir Avramov]] | ''[[Illusion]]'' | ''Iluzija'' | align=center | 16. | align=center | 7 |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''12.''' | '''{{Z+X|ISL}}''' | '''[[engleski]]''' | '''[[Jóhanna Guðrún Jónsdóttir|Yohanna]]''' | '''''[[Is It True?]]''''' | '''''Je li istina?''''' | align=center | '''1.''' | align=center | '''174''' |- | align=center | 13. | {{Z+X|MAK}} | [[makedonski]] | [[Next Time]] | ''[[Nešto što kje ostane]]'' | ''Nešto što će ostati'' | align=center | 10. | align=center | 45 |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''14.''' | '''{{Z+X|RUM}}''' | '''[[engleski]]''' | '''[[Elena Gheorghe]]''' | '''''[[The Balkan Girls]]''''' | '''''Balkanke''''' | align=center | '''9.''' | align=center | '''67''' |- style="background:#eedc82;" | align=center | '''15.''' | '''{{Z+X|FIN}}''' | '''[[engleski]]''' | '''[[Waldo's People]]''' | '''''[[Lose Control (Waldo's People)|Lose Control]]''''' | '''''Gubim kontrolu''''' | align=center | '''12.''' | align=center | '''42''' |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''16.''' | '''{{Z+X|POR}}''' | '''[[portugalski]]''' | '''[[Flor-de-Lis]]''' | '''''[[Todas as ruas do amor]]''''' | '''''Sve ulice ljubavi''''' | align=center | '''8.''' | align=center | '''70''' |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''17.''' | '''{{Z+X|MLT}}''' | '''[[engleski]]''' | '''[[Chiara Siracusa|Chiara]]''' | '''''[[What If We]]''''' | '''''Što ako mi''''' | align=center | '''6.''' | align=center | '''86''' |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''18.''' | '''{{Z+X|BIH}}''' | '''[[bošnjački]]'''<ref name="#4">{{cite web |url=http://esckaz.com/2009/bos.htm#interview |title=Intervju |quote=Pjevat ćete na bošnjačkom na Eurosongu. Je li to bila prirodna ili teška odluka? Prirodno je da pjevamo na materinjem jeziku jer je to ajbolji način da prezentiramo pjesmu. |publisher=ESCKaz |accessdate=2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141124233742/http://esckaz.com/2009/bos.htm#interview |archive-date=24. studenoga 2014. |url-status=dead}}</ref><ref name="#5">{{cite web |url=http://www.diggiloo.net/?2009ba |title=Regina - Bistra voda |quote=Jezik: Bošnjački |publisher=The Diggiloo Thursh |accessdate=2008}}</ref> | '''[[Regina (bosanskohercegovački rock sastav)|Regina]]''' | '''''[[Bistra voda]]''''' | | align=center | '''3.''' | align=center | '''125''' |} ====Polufinale 2==== * Države označene narančastom pozadinom prošle su uz pomoć glasova publike. * Država označena oker pozadinom prošla je u finale uz pomoć glasova žirija. {| class="sortable wikitable" width=100% |- bgcolor="#CCCCCC" ! Br. ! Država ! Jezik ! Izvođač ! Pjesma ! Hrvatski prijevod ! Mjesto ! Bodovi |- style="background:#eedc82;" | align=center | '''01.''' | '''{{Z+X|HRV}}''' | '''[[hrvatski]]''' | '''[[Igor Cukrov]] & [[Andrea Šušnjara]]''' | '''''[[Lijepa Tena]]''''' | | align=center | '''13.''' | align=center | '''33''' |- | align=center | 02. | {{Z+X|IRS}} | [[engleski]] | [[Sinéad Mulvey]] i [[Black Daisy]] | ''[[Et Cetera]]'' | ''I tako dalje'' | align=center | 11. | align=center | 52 |- | align=center | 03. | {{Z+X|LAT}} | [[ruski]]<ref name="Latvia">{{cite web |url=http://www.esctoday.com/news/read/13406 |title=Latvija: Pjesma će se izvoditi na ruskom |last=Floras |first=Stella |year=2009 |publisher=ESCToday |accessdate=2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090302063344/http://www.esctoday.com/news/read/13406 |archivedate=2. ožujka 2009.}}</ref> | [[Intars Busulis]] | ''[[Probka]]''<ref name="Latvia" /> | ''Prometna gužva'' | align=center | 19. | align=center | 7 |- | align=center | 04. | {{Z+X|SRB}} | [[srpski]]<ref>{{cite web |url=http://esctoday.com/news/read/12780 |title=Srbija: Finale Beovizije 8. ožujka |last=Floras |first=Stella |accessdate=2008 |year=2008 |publisher=ESCToday |archive-date=22. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090222230105/http://www.esctoday.com/news/read/12780 |url-status=dead }}</ref> | [[Marko Kon]] i [[Milan Nikolić]] | ''[[Cipela (pjesma)|Cipela]]'' | | align=center | 10. | align=center | 60 |- | align=center | 05. | {{Z+X|POLJ}} | [[engleski]] | [[Lidia Kopania]] | ''[[I Don't Wanna Leave]]'' | ''Ne želim otići'' | align=center | 12. | align=center | 43 |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''06.''' | '''{{Z+X|NOR}}''' | '''[[engleski]]''' | '''[[Alexander Rybak]]''' | '''''[[Fairytale]]''''' | '''''Bajka''''' | align=center | '''1.''' | align=center | '''201''' |- | align=center | 07. | {{Z+X|CIP}} | [[engleski]] | [[Christina Metaxa]] | ''[[Firefly]]'' | ''Krijesnica'' | align=center | 14. | align=center | 32 |- | align=center | 08. | {{Z+X|SLK}} | [[slovački]]<ref>{{cite web |url=http://medialne.etrend.sk/uploady/eurovizia_press_material.pdf |title=Veľká cena Eurovízie - Medijski materijal |publisher=STV |language=sk |accessdate=2008 |year=2008 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090206004733/http://medialne.etrend.sk/uploady/eurovizia_press_material.pdf |archivedate=6. veljače 2009.}}</ref> | [[Kamil Mikulčík]] i [[Nela Pocisková]] | ''[[Let' Tmou]]'' | ''Let kroz tamu'' | align=center | 18. | align=center | 8 |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''09.''' | '''{{Z+X|DAN}}''' | '''[[engleski]]''' | '''[[Niels Brinck]]''' | '''''[[Believe Again]]''''' | '''''Vjeruj ponovo''''' | align=center | '''8.''' | align=center | '''69''' |- | align=center | 10. | {{Z+X|SLO}} | [[engleski]] | [[Quartissimo]] i [[Martina Majerle]] | ''[[Love Symphony]]'' | ''Ljubavna simfonija'' | align=center | 16. | align=center | 14 |- | align=center | 11. | {{Z+X|MAĐ}} | [[engleski]] | [[Zoli Ádok]] | ''[[Dance With Me]]'' | ''Pleši sa mnom'' | align=center | 15. | align=center | 16 |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''12.''' | '''{{Z+X|AZE}}''' | '''[[engleski]]''' | '''[[Ajsel Tejmurzadeh|AySel]] i [[Araš]]'''<ref name="#6">{{cite web |url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=1909 |title=Azerbejdžan šalje duet na Eurosong |last=Siim |first=Jarmo |year=2009 |publisher=[[European Broadcasting Union |EBU]] |accessdate=2009}}</ref> | '''''[[Always]]''''' | '''''Uvijek''''' | align=center | '''2.''' | align=center | '''180''' |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''13.''' | '''{{Z+X|GRČ}}''' | '''[[engleski]]''' | '''[[Sakis Rouvas]]''' | '''''[[This Is Our Night]]''''' | '''''Ovo je naša noć''''' | align=center | '''4.''' | align=center | '''110''' |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''14.''' | '''{{Z+X|LIT}}''' | '''[[engleski]], [[ruski]]''' | '''[[Saša Son]]''' | '''''[[Pasiklydęs žmogus|Love]]''''' | '''''Ljubav''''' | align=center | '''9.''' | align=center | '''66''' |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''15.''' | '''{{Z+X|MOL}}''' | '''[[rumunjski]], [[engleski]]''' | '''[[Nelly Ciobanu]]''' | '''''[[Hora din Moldova]]''''' | '''''Moldavski ples''''' | align=center | '''5.''' | align=center | '''106''' |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''16.''' | '''{{Z+X|ALB}}''' | '''[[engleski]]''' | '''[[Kejsi Tola]]''' | '''''[[Më merr në ëndërr|Carry Me in Your Dreams]]''''' | '''''Odvedi me u svoje snove''''' | align=center | '''7.''' | align=center | '''73''' |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''17.''' | '''{{Z+X|UKR}}''' | '''[[engleski]]''' | '''[[Svetlana Loboda]]''' | '''''[[Be My Valentine]]''''' | '''''Budi mi partner''''' | align=center | '''6.''' | align=center | '''80''' |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''18.''' | '''{{Z+X|EST}}''' | '''[[estonski]]''' | '''[[Urban Symphony]]''' | '''''[[Rändajad]]''''' | '''''Putnici''''' | align=center | '''3.''' | align=center | '''115''' |- | align=center | 19. | {{Z+X|NIZ}} | [[engleski]] | [[De Toppers]] | ''[[Shine]]'' | ''Sjaji'' | align=center | 17. | align=center | 11 |} ===Sudionici finala=== ''"Velika četvorka"'' i domaćin ovogodišnjeg Eurosonga imaju direktan ulazak u finale i ne moraju se natjecati u polufinalima.<ref name="Participantslist">{{cite web |url=http://www.esctoday.com/news/read/12896 |title=Eurosong 2009: 43 zemlje u Moskvi |last=Murray |first=Gavin |year=2009 |publisher=ESCToday |accessdate=2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090120191828/http://www.esctoday.com/news/read/12896 |archivedate=20. siječnja 2009.}}</ref> Nakon održavanja polufinala, 20 pjesama se pridružilo ovima, tako da je u finalu bilo sveukupno 25 pjesama. {| class="sortable wikitable" width=100% |- bgcolor="#CCCCCC" ! Br. ! Država ! Jezik ! Izvođač ! Pjesma ! Hrvatski prijevod ! Mjesto ! Bodovi |- | align=center | 01. | {{Z+X|LIT}} | [[engleski]], [[ruski]] | [[Saša Son]] | ''[[Pasiklydęs žmogus|Love]]'' | ''Ljubav'' | align=center | 23. | align=center | 23 |- | align=center | 02. | {{Z+X|IZR}} | [[engleski]], [[hebrejski]], [[arapski]]<ref name="#2"/> | [[Ahinoam Nini|Noa]] i [[Mira Awad]]<ref name="#3"/> | ''[[There Must Be Another Way]]'' | ''Mora biti drugi način'' | align=center | 16. | align=center | 53 |- | align=center | 03. | {{Z|FRA}} [[Francuska]] | [[Francuski jezik|francuski]] | [[Patricia Kaas]] | ''[[Et s'il fallait le faire]]'' | ''I ako je to trebalo biti učinjeno'' | align=center | 8. | align=center | 107 |- | align=center | 04. | {{Z+X|ŠVE}} | [[francuski]], [[engleski]] | [[Malena Ernman]] | ''[[La Voix]]'' | ''Glas'' | align=center | 21. | align=center | 33 |- | align=center | 05. | {{Z+X|HRV}} | [[hrvatski]] | [[Igor Cukrov]] & [[Andrea Šušnjara]] | ''[[Lijepa Tena]]'' | | align=center | 18. | align=center | 45 |- | align=center | 06. | {{Z+X|POR}} | [[portugal]] | [[Flor-de-Lis]] | ''[[Todas as ruas do amor]]'' | ''Sve ulice ljubavi'' | align=center | 15. | align=center | 57 |- | align=center | 07. | {{Z+X|ISL}} | [[engleski]] | [[Jóhanna Guðrún Jónsdóttir|Yohanna]] | ''[[Is It True?]]'' | ''Je li istina?'' | align=center | 2. | align=center | 218 |- | align=center | 08. | {{Z+X|GRČ}} | [[engleski]] | [[Sakis Rouvas]]''' | ''[[This Is Our Night]]'' | ''Ovo je naša noć'' | align=center | 7. | align=center | 120 |- | align=center | 09. | {{Z+X|ARM}} | [[armenski]], [[engleski]] | [[Inga i Anuš Aršakjan]] | ''[[Jan Jan]]'' | ''Moj dragi'' | align=center | 10. | align=center | 92 |- | align=center | 10. | {{Z|RUS}} [[Rusija]] | [[ukrajinski]], [[ruski]] | [[Anastasija Prihodko]] | ''[[Mamo]]'' | ''Majka'' | align=center | 11. | align=center | 91 |- | align=center | 11. | {{Z+X|AZE}} | [[engleski]] | [[Ajsel Tejmurzadeh|AySel]] i [[Araš]]<ref name="#6"/> | ''[[Always]]'' | ''Uvijek'' | align=center | 3. | align=center | 207 |- | align=center | 12. | {{Z+X|BIH}} | [[bošnjački]]<ref name="#4"/><ref name="#5"/> | [[Regina (bosanskohercegovački rock sastav)|Regina]] | ''[[Bistra voda]]'' | | align=center | 9. | align=center | 106 |- | align=center | 13. | {{Z+X|MOL}} | [[rumunjski]], [[engleski]] | [[Nelly Ciobanu]] | ''[[Hora din Moldova]]'' | ''Moldavski ples'' | align=center | 14. | align=center | 68 |- | align=center | 14. | {{Z+X|MLT}} | [[engleski]] | [[Chiara Siracusa|Chiara]] | ''[[What If We]]'' | ''Što ako mi'' | align=center | 22 | align=center | 31. |- | align=center | 15. | {{Z+X|EST}} | [[estonski]] | [[Urban Symphony]] | ''[[Rändajad]]'' | ''Putnici'' | align=center | 6. | align=center | 129 |- | align=center | 16. | {{Z+X|DAN}} | [[engleski]] | [[Niels Brinck]] | ''[[Believe Again]]'' | ''Vjeruj ponovo'' | align=center | 13. | align=center | 74 |- | align=center | 17. | {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | [[njemački]] | [[Alex Christensen|Alex]] Swings [[Oscar Loya|Oscar]] Sings | ''[[Miss Kiss Kiss Bang]]'' | | align=center | 20. | align=center | 35 |- | align=center | 18. | {{Z+X|TUR}} | [[engleski]]<!-- Only the main language should be stated, which is English. --> | [[Hadise]] | ''[[Düm Tek Tek]]''<ref name="#1"/> | | align=center | 4. | align=center | 177 |- | align=center | 19. | {{Z+X|ALB}} | [[engleski]] | [[Kejsi Tola]] | ''[[Më merr në ëndërr|Carry Me in Your Dreams]]'' | ''Odvedi me u svoje snove'' | align=center | 17. | align=center | 48 |- bgcolor="#FFDEAD" | align=center | '''20.''' | '''{{Z+X|NOR}}''' | '''[[engleski]]''' | '''[[Alexander Rybak]]''' | '''''[[Fairytale]]''''' | '''''Bajka''''' | align=center | '''1.''' | align=center | '''387''' |- | align=center | 21. | {{Z+X|UKR}} | [[engleski]] | [[Svetlana Loboda]] | ''[[Be My Valentine]]'' | ''Budi mi partner'' | align=center | 12. | align=center | 76 |- | align=center | 22. | {{Z+X|RUM}} | [[engleski]] | [[Elena Gheorghe]] | ''[[The Balkan Girls]]'' | ''Balkanke'' | align=center | 19. | align=center | 40 |- | align=center | 23. | {{Z|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Jade Ewen]] | ''[[My Time]]'' | ''Moje vrijeme'' | align=center | 5. | align=center | 173 |- | align=center | 24. | {{Z+X|FIN}} | [[engleski]] | [[Waldo's People]] | ''[[Lose Control (Waldo's People)|Lose Control]]'' | ''Gubim kontrolu'' | align=center | 25. | align=center | 22 |- | align=center | 25. | {{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] | [[španjolski]], [[engleski]] | [[Soraya Arnelas]] | ''[[La noche es para mí]]'' | ''Noć je za mene'' | align=center | 24. | align=center | 23 |} ==Glasovanje== <div style="overflow-x:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> {|class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 85%" !colspan="1" rowspan="2" | !colspan="43"|Rezultati ''teleglasovanja'' |- !U !{{Z|ŠPA}} !{{Z|BEL}} !{{Z|BJE}} !{{Z|MLT}} !{{Z|NJE}} !{{Z|ČEŠ}} !{{Z|ŠVE}} !{{Z|ISL}} !{{Z|FRA}} !{{Z|IZR}} !{{Z|RUS}} !{{Z|LAT}} !{{Z|CG}} !{{Z|AND}} !{{Z|FIN}} !{{Z|ŠVI}} !{{Z|BUG}} !{{Z|LIT}} !{{Z|UK}} !{{Z|MAK}} !{{Z|SLK}} !{{Z|GRČ}} !{{Z|BIH}} !{{Z|UKR}} !{{Z|TUR}} !{{Z|ALB}} !{{Z|SRB}} !{{Z|CIP}} !{{Z|POLJ}} !{{Z|NIZ}} !{{Z|EST}} !{{Z|HRV}} !{{Z|POR}} !{{Z|RUM}} !{{Z|IRS}} !{{Z|DAN}} !{{Z|MOL}} !{{Z|SLO}} !{{Z|ARM}} !{{Z|MAĐ}} !{{Z|AZE}} !{{Z|NOR}} |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|LIT}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 23 || 0 || 0|| 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 7 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 4 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 2 || 0 || 0 || 0 || 7 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 0 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|IZR}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 53 || 0 || 8|| 0 || 0 || 0 || 4 || 0 || 0 || 10 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 0 || 0 || 4 || 7 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 8 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|FRA}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 107 || 3 || 1|| 7 || 0 || 3 || 0 || 0 || 6 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 5 || 10 || 5 || 1 || 3 || 4 || 7 || 0 || 6 || 1 || 0 || 0 || 6 || 6 || 3 || 0 || 2 || 3 || 0 || 0 || 6 || 0 || 0 || 0 || 0 || 3 || 2 || 0 || 7 || 6 || 0 || 0 || 1 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|ŠVE}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 33 || 0 || 0|| 0 || 4 || 0 || 0 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 3 || 2 || 0 || 0 || 0 || 0 || 2 || 7 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 6 || 0 || 0 || 0 || 0 || 4 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 4 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|HRV}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 45 || 0 || 0|| 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 8 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 4 || 0 || 2 || '''12''' || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 0 || 0 || 0 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 0 || 0 || 0 || 0 || 2 || 6 || 0 || 0 || 5 || 0 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|POR}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 57 || 8 || 6 || 0 || 0 || 0 || 7 || 0 || 7 || 7 || 0 || 0 || 0 || 0 || 6 || 0 || 10 || 0 || 0 || 0 || 0 || 2 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 3 || 0 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|ISL}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 218 || 0 || 0 || 2 || '''12''' || 7 || 2 || 10 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 0 || 10 || 3 || 8 || 5 || 8 || 10 || 5 || 5 || 8 || 8 || 2 || 6 || 4 || 0 || 0 || 2 || 6 || 0 || 5 || 1 || 7 || 8 || 2 || 8 || 10 || '''12''' || 10 || 3 || 5 || 5 || 7 || 0 || '''12''' |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|GRČ}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 120 || 1 || 5 || 5 || 7 || 6 || 0 || 2 || 0 || 0 || 0 || 4 || 0 || 2 || 0 || 0 || 2 || '''12''' || 0 || 5 || 0 || 0 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 5 || 0 || 0 || '''12''' || 6 || '''12''' || 0 || 1 || 0 || 7 || 0 || 8 || 0 || 0 || 0 || 4 || 10 || 4 || 0 || 0 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|ARM}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 92 || 4 || 7 || 1 || 0 || 0 || '''12''' || 3 || 5 || 6 || 8 || 5 || 0 || 0 || 0 || 1 || 0 || 6 || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 0 || 2 || 6 || 0 || 0 || 4 || 2 || 5 || 0 || 0 || 4 || 7 || 0 || 0 || 0 || 0 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 0 || 0 || 0 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|RUS}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 91 || 0 || 0|| 8 || 0 || 5 || 8 || 0 || 0 || 0 || 7 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 6 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 7 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 8 || 4 || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 10 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 6 || 0 || '''12''' || 0 || 6 || 0 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|AZE}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 207 || 0 || 3|| 10 || 1 || 0 || 10 || 8 || 0 || 1 || 6 || 7 || 4 || 6 || 0 || 2 || 0 || 8 || 5 || 3 || 3 || 4 || 0 || 3 || 10 || '''12''' || 4 || 4 || 8 || 6 || 10 || 7 || 10 || 0 || 4 || 0 || 8 || 10 || 1 || 1 || 10 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 10 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|BIH}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 106 || 0 || 0 || 0 || 0 || 2 || 0 || 5 || 2 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''12''' || 0 || 6 || 4 || 4 || 0 || 0 || 10 || 8 || 0 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 0 || 8 || 5 || '''12''' || 0 || 0 || 4 || 0 || '''12''' || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 0 || 2 || 0 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|MOL}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 69 || 5 || 4 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 7 || 7 || 7 || 0 || 0 || 5 || 0 || 0 || 3 || '''12''' || '''12''' || 0 || 0 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 0 || 2 || 0 || 7 || 3 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|MLT}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 31 || 0 || 0|| 0 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 4 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 0 || 1 || 3 || 0 || 0 || 1 || 6 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 7 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 3 || 5 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|EST}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 129 || 0 || 0|| 4 || 0 || 1 || 7 || 7 || 10 || 0 || 0 || 8 || 10 || 0 || 0 || '''12''' || 0 || 0 || 10 || 5 || 0 || '''12''' || 5 || 0 || 4 || 0 || 0 || 0 || 3 || 8 || 0 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 6 || 0 || 1 || 6 || 1 || 7 || 0 || 0 || 6 || 4 || 0 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|DAN}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 74 || 0 || 0|| 0 || 6 || 0 || 0 || 0 || 4 || 5 || 0 || 0 || 3 || 0 || 5 || 0 || 0 || 0 || 2 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 0 || 1 || 6 || 7 || 0 || 0 || 0 || 0 || 2 || 4 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 5 || 8 || 0 || 3 || 0 || 8 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|NJE}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 35 || 0 || 2 || 0 || 0 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 0 || 0 || 0 || 3 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 7 || 0 || 0 || 0 || 2 || 0 || 1 || 3 || 0 || 0 || 0 || 2 || 0 || 0 || 1 || 0 || 1 || 7 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 6 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|TUR}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 177 || 2 || '''12''' || 0 || 5 || 10 || 1 || 6 || 0 || '''12''' || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 5 || '''12''' || 10 || 0 || '''12''' || '''12''' || 0 || 3 || 7 || 0 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 10 || 0 || 0 || 0 || 8 || 0 || 1 || 3 || 6 || 0 || 6 || 0 || 0 || 4 || 5 || '''12''' || 7 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|ALB}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 48 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 7 || 0 || 0 || 6 || 0 || 0 || 0 || 7 || 0 || 7 || 0 || 0 || 10 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 5 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 2 || 0 || 2 || 0 || 0 |- bgcolor="#FFDEAD" | style="text-align:left; background-color:#FFDEAD" | {{Z|NOR}} || style="text-align:right; background-color:#FFDEAD" | '''387''' || '''12''' || '''10'''|| '''12''' || '''8''' || '''12''' || '''3''' || '''12''' || '''12''' || '''8''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''10''' || '''10''' || '''8''' || '''8''' || '''2''' || '''12''' || '''10''' || '''8''' || '''10''' || '''10''' || '''10''' || '''12''' || '''3''' || '''7''' || '''10''' || '''10''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''8''' || '''5''' || '''5''' || '''8''' || '''12''' || '''8''' || '''12''' || '''8''' || '''12''' || '''8''' || style="text-align:left; background-color:#efefef" | |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|UKR}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 76 || 6 || 0|| 6 || 2 || 0 || 5 || 0 || 0 || 0 || 2 || 2 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 4 || 2 || 0 || 1 || 0 || 0 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 0 || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 0 || 0 || 6 || 0 || 0 || 0 || 4 || 0 || 3 || 8 || 10 || 5 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|RUM}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 40 || 7 || 0|| 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 2 || 2 || 0 || 0 || 0 || 0 || 2 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 2 || 0 || '''12''' || 0 || 0 || 0 || 3 || 0 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|UK}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 173 || 10 || 0|| 3 || 10 || 8 || 6 || 0 || 0 || 4 || 4 || 6 || 2 || 0 || 4 || 0 || 0 || 7 || 3 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 6 || 7 || '''12''' || 4 || 6 || 0 || 8 || 8 || 7 || 4 || 3 || 0 || 4 || 10 || 0 || 10 || 3 || 1 || 3 || 7 || 1 || 0 || 2 |-<!--bgcolor="#FFDEAD"--> | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|FIN}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 22 || 0 || 0|| 0 || 3 || 0 || 0 || 4 || 8 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 0 || 3 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 4 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | style="text-align:center; background-color:#f2f2f2" | {{Z|ŠPA}} || style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 23 || style="text-align:left; background-color:#efefef" | || 0|| 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''12''' || 0 || 3 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 7 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} </div> ===12 bodova=== {| class="wikitable" border="1" style="width:100%;" |- ! Br. dobivenih !! Zemlja koja je dobila !! Zemlja/e koje su dale |- | 16 || [[Norveška]] || [[Bjelorusija]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Njemačka]], [[Mađarska]], [[Island]], [[Izrael]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Nizozemska]], [[Poljska]], [[Rusija]], [[Slovenija]], [[Španjolska]], [[Švedska]], [[Ukrajina]] |- | 6 || [[Turska]] || [[Azerbajdžan]], [[Belgija]], [[Republika Makedonija|Makedonija]], [[Francuska]], [[Švicarska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- |rowspan="3"| 3 | [[Bosna i Hercegovina]] || [[Hrvatska]], [[Crna Gora]], [[Srbija]] |- | [[Grčka]] || [[Albanija]], [[Bugarska]], [[Cipar]] |- | [[Island]] || [[Irska]], [[Malta]], [[Norveška]] |- |rowspan="2"| 2 | [[Estonija]] || [[Finska]], [[Slovačka]] |- | [[Moldavija]] || [[Portugal]], [[Rumunjska]] |- |rowspan="7"| 1 | [[Armenija]] || [[Češka]] |- | [[Azerbajdžan]] || [[Turska]] |- | [[Hrvatska]] || [[Bosna i Hercegovina]] |- | [[Rumunjska]] || [[Moldavija]] |- | [[Rusija]] || [[Armenija]] |- | [[Španjolska]] || [[Andora]] |- | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || [[Grčka]] |- |} ==Mape sudionika== [[File:ESC 2009 Map.svg|thumb|650px|center| <!-- {{legend|#22b14c|Osalevad riigid}} --> {{legenda|#22b14c|Finalisti}} {{legenda|#d40000|Nisu prošli polufinale}} {{legenda|#ffc20e|Zemlje koje su prije sudjelovale, ali ove godine nisu.}}]] [[File:ESC 2009 Semi-Finals.svg|thumb|650px|center| {{legenda|#FF0000|Sudionici prvog polufinala}} {{legenda|#000080|Sudionici drugog polufinala}} {{legenda|#FFAAAA|Finalisti koji su glasovali u prvom polufinalu}} {{legenda|#5599FF|Finalisti koji su glasovali u drugom polufinalu}}]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Izbori za pjesmu Eurovizije]] [[Kategorija:Ruska glazba]] {{Pjesma Eurovizije}} cuevoupjehzd30o9bfja43t6xlumr9r 0 184964 7631631 7271590 2026-11-06T18:52:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631631 wikitext text/x-wiki {{Videoigra |naslov= Neverwinter Nights |slika= Neverwinter Nights (1991) Coverart.jpg |opis= |proizvođač= [[America Online]]<br/>[[Stormfront Studios]]<br/>[[Strategic Simulations, Inc.]]<br/>[[Tactical studies rules]] |izdavač= [[America Online]] |distributer= |dizajner= [[Don Daglow]] <br> [[Cathryn Mataga]] |serija= |engine= |inačica= |datum izlaska= {{Z|SAD}} [[ožujak]] [[1991.]] |žanr igre= [[MMORPG]] |načini igre= Više igrača |ocjena= |platforma= [[MS-DOS]] |zahtjevi= |ulazni uređaji= [[tipkovnica]] |medij = [[Disketa]] }} '''Neverwinter Nights''' je prva grafička [[MMORPG]] igra autora Dona Daglowa i Cathryn Matagne, koja se je vrtila na serverima [[America Online]]-a (AOL) od [[1991.]] do [[1997.]] godine.<ref name="#1">{{cite web |url=http://www.mcvuk.com/press-releases/34298/Stormfront-Studios-Honored-At-59th-Annual-Emmy-Technology-Awards-For-Creating-First-Graphical-Online-Role-Playing-Game |title=Stormfront Studios Honored At 59th Annual Emmy Technology Awards For Creating First Graphical Online Role-Playing Game}}</ref> Nakon Neverwinter Nightsa slijedilo je još uspješnih MMORPG igri kao što su [[Ultima Online]] (''1997 - danas''), [[Everquest]] (''1999 - danas'') i [[World of Warcraft]] (''2004 - danas''). [[2008.]] godine na 59. Technology & Engineering Emmy Awards-u Neverwinter Nights je dobio priznanje uz [[Everquest]] i [[World of Warcraft]] kao igra koja je doprinijela razvoju [[MMORPG]] žanra.<ref name="#1"/> ==Razvoj Neverwinter Nightsa== U razvoju Neverwinter Nightsa sudjelovali su [[America Online|AOL]], [[Stormfront Studios]], [[Strategic Simulations]] i [[TSR]]. Don Daglow i Stormfront Studios počinju [[1987.]] godine raditi s [[America Online|AOL]]-om online igre kako tekstualne tako i grafičke. AOL je u to vrijeme bio online servis za [[Commodore 64]] računala pod imenom [[Quantum Link]], sa samo nekoliko tisuća korisnika. Online grafičke igre u kasnim osamdesetima su bile jako ograničene brzinom tadašnjih [[modem]]a jer su morale podržavati brzinu od minimalno 300 bitova u sekundi (bit/s). [[1989.]] Stormfront Studios počinje raditi sa [[Strategic Simulations]]-om na [[Dungeons & Dragons]] igri koja bi koristila Golden Box engine koji je već prije korišten [[1988.]] godine na RPG igri [[Pool of Radiance]]. Kroz nekoliko [[Mjesec (period)|mjesec]]i dolaze do zaključka da je tehnološki izvedivo kombiniranje Golden Box engina i online elemenata za kreaciju online grafičke RPG igre. Sve prijašnje online igre tog žanra bile su tekstualne. Nakon nekoliko sastanaka u [[San Francisco|San Franciscu]] i [[Las Vegas]]u sa Steve Caseom i Kathi McHugh iz AOL-a, Jim Wardom iz TSR i Chuck Kroegelom iz Strategic Simulationsa, Don Daglow i programer Cathryn Matagne uspijevaju uvjeriti ostala tri partnera u izvedivost projekta. Steve Case je odobrio financiranje Neverwinter Nightsa i 18 mjeseci kasnije u [[ožujak|ožujku]] [[1991.]] Neverwinter Nights je bio online na serverima AOL-a. ==Cijena igranja== Igranje Neverwinter Nightsa je koštalo 6.00[[Američki dolar|$ dolara]] po satu na AOL serverima. Ali kako je s vremenom cijena internetske veze padala, a korisnička baza Neverwinter Nightsa rasla kao i brzina servera, polako je i cijena igranja padala. Sistem plaćanja po satu je trajao od [[1991.]] do jeseni [[1996.]] kada je AOL uveo flat-rate sistem koji je trajao sve do [[srpanj|srpnja]] [[1997.]] godine kada je igra maknuta s AOL servera.<ref>{{cite web |url=http://www.bladekeep.com/nwn/index2.htm |title=THE HISTORY OF NWN |access-date=14. siječnja 2009. |archive-date=3. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303183604/http://www.bladekeep.com/nwn/index2.htm |url-status=dead }}</ref> Do [[srpanj|srpnja]] [[1997.]] Neverwinter Nights je imao korisničku bazu od 115000 igrača.<ref>{{cite web |url=http://www.wired.com/culture/lifestyle/news/1997/06/4625 |title=Gamers Claim AOL Is Playing Bait-and-Switch |access-date=14. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090124130755/http://www.wired.com/culture/lifestyle/news/1997/06/4625 |archive-date=24. siječnja 2009. |url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Poveznice== *[[MMORPG]] ==Vanjske poveznice== *[http://www.bladekeep.com/nwn The Original Neverwinter Nights] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210627213303/http://www.bladekeep.com/nwn |date=27. lipnja 2021. }} *[http://www.youtube.com/watch?v=n-zQWEp_IvY YouTube: Neverwinter Nights (AOL/Stormfront,1991) gameplay video] [[Kategorija:MMORPG videoigre]] 67b6c4dodun5rynvfyomrrtea2qwshh 0 185526 7631505 7631202 2026-11-06T12:15:05Z Kamilica1974 377159 Još teksta, prva tablica više nije zgusnuta. Knjiga "S Uraganima" izdana je u ožujku 2019. (na Facebooku najavljena 27. veljače 2019.: "koji dan stiže", predstavljena 29. ožujka na botelu Marina prema Novom listu iz sljedećeg dana) 7631505 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = VIS Uragani | Img = VIS Uragani.jpg | Img_capt = Uragani na festivalu MIK 1964. | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Rijeka]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = | Žanr = [[rock|rock and roll]], [[beat]], [[ritam i blues]], [[pop]], [[šansona]] | Djelatno_razdoblje = [[1961.]] – [[1970.]] | Producentska_kuća = [[Jugoton]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = Saša Sablić (vokal)<br>Dario Ottaviani (gitara)<br>Sanjin Kajba (tenor saksofon)<br>Marijan Peharda (orgulje)<br>Mirko Sertić (bas-gitara)<br>Armando Krok (bubnjevi)<br>[[Dalibor Brun]] (vokal)<br>Ira Kraljić (orgulje, vokal)<br>Aleksandar Maričić-Makva (bas-gitara)<br>Arno Udatny (gitara)<br>Ivica Veljačić (vokal) | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''VIS Uragani''' bio je vokalno instrumentalni sastav iz [[Rijeka|Rijeke]] koji je djelovao od [[1960.]] do [[1970.]] g. Sastav su krajem [[1960.]] osnovali Ante Škrobonja, Dario Ottaviani, Mario Peharda i Saša Sablić, učenici [[Prva sušačka hrvatska gimnazija|sušačke gimnazije]]. Prvi su nastup održali u riječkom Amaterskom kazalištu ''Viktor Car Emin'' povodom [[Doček Nove godine|dočeka Nove godine]] [[1961.]] Nastupali su po riječkim plesnjacima i ondašnjim gitarijadama kao jedan od prvih hrvatskih sastava [[rock]] glazbe. Na festivalima zabavne glazbe sudjelovali su od [[1966.]], kada su nastupili na festivalu [[Melodije Istre i Kvarnera|Melodije Kvarnera]] kao glazbena pratnja za četiri skladbe s različitim pjevačima, a vlastitom skladbom "Školjka" i osvojili 3. mjesto prema glasovima publike,<ref>{{Citiranje weba | url=https://melody.hr/1966/| archive-url=https://web.archive.org/web/20150112230929/http://monografija.melody.hr/monography/1966| title=1966 - e-monografija| date=2014| publisher=Melody| access-date=2026-11-05| archive-date=2015-01-12| url-status=live| language=hr}}</ref> a pjesmom "Bokaleta", zasnovanom na [[Istra|istarskom]] [[Folklor|folkloru]], i prvo.<ref>{{Citiranje časopisa | url=https://hrcak.srce.hr/file/466257| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106111329/https://hrcak.srce.hr/file/466257| last1=Duraković| first1=Lada| last2=Marin| first2=Laura| journal=Vjesnik istarskog arhiva| volume=31| issn=0353-7153| place=Pazin| title=Sa sopilon pod rukon, a na uhu ružmarin| date=2024-11-20| page=77| publisher=Državni arhiv u Pazinu| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=hr}}</ref> Sve četiri pjesme ubrzo su objavljene na prigodnoj [[EP]] [[Gramofonska ploča|ploči]], njihovom prvom diskografskom izdanju. Dvije godine kasnije izašla je njihova druga EP ploča, snimljena [[11. travnja]] [[1968.]] s novim pjevačem, [[Dalibor Brun|Daliborom Brunom]] koji je već sljedeće, [[1969.]] godine otišao u tada iznimno popularnu [[beograd]]sku [[Korni grupa|Korni grupu]]. U inozemstvu su 1969. nastupili turnejom po [[Čehoslovačka|čehoslovačkim]] gradovima. Djelovanje sastava prekinuto je uoči nastupa na dočeku [[1971]]. godine, kada je pjevač Ivica Veljačić dobio [[moždani udar]]. Diskografija Uragana pokazuje sklonost [[Jugoslavija|jugoslavenske]] rock scene prema skladanju autorskih rock skladbi, te sve manjem oslanjanju na prepjeve stranih uspješnica sredinom i krajem 60-ih.<ref>{{Citiranje knjige| title=Tvornica glazbe - priče iz Dubrave| last=Škarica| first=Siniša| section=Šezdesete - muzika na 45 okretaja| editor-last1=Škarica| editor-first1=Siniša| editor-last2=Mazalin| editor-first2=Nikolina| editor-last3=Cajić| editor-first3=Natalija| editor-last4=Bachrach-Krištofić| editor-first4=Sanja| page=168| volume=1| date=2017-08| orig-year=2017| publisher=Croatia Records| place=Zagreb| language=hr| isbn=978-953-7011-72-7}}</ref> U [[Italija|Italiji]] je istovremeno djelovao nepovezani rock sastav istog imena. == Diskografija == ===[[EP]] ploče=== * '''Melodije Kvarnera 66''' ([[Jugoton]], 1966.)<ref>{{cite AV media notes|title=Melodije Kvarnera 66|year=1966|type=EP|publisher=Jugoton|id=EPY-3682}}</ref> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Bokaleta | trajanje1 = 2:24 | tekst1 = [[Boško B. Obradović]] | glazba1 = Nello Milotti | skladba2 = Počinje igra | trajanje2 = 3:22 | tekst2 = Dario Ottaviani | glazba2 = Dario Ottaviani | skladba3 = Školjka | trajanje3 = 3:49 | tekst3 = Dario Ottaviani | glazba3 = Dario Ottaviani | skladba4 = Di cvita ružmarin | trajanje4 = 2:20 | tekst4 = [[Stjepan Benzon]] | glazba4 = Heda Piliš }} * '''Deborah''' ([[Jugoton]], 1968.)<ref>{{cite AV media notes|title=Deborah|year=1968|type=EP|publisher=Jugoton|id=EPY-4042}}</ref> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Deborah | trajanje1 = 3:12 | tekst1 = Dario Ottaviani,{{ref|Opaska1}} Vito Pallavicini | glazba1 = Paolo Conte, Pino Massara<ref>{{Citiranje knjige| title=Deborah| last=Pallavicini| first=Vito| page=2| year=1968| publisher=Ri-Fi Music| place=Milano| language=it}}</ref> | skladba2 = Žur | trajanje2 = 2:53 | tekst2 = Dario Ottaviani | glazba2 = Dario Ottaviani | skladba3 = Radi moje ljubavi | trajanje3 = 3:19 | tekst3 = Dario Ottaviani | glazba3 = Dario Ottaviani | skladba4 = Ako kiša obriše suze | trajanje4 = 2:43 | tekst4 = Dario Ottaviani | glazba4 = Dario Ottaviani }} '''Savitljive ploče'''<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.discogs.com/artist/942918| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106104656/https://www.discogs.com/artist/942918| title=Uragani Discography: Vinyl, CDs, &amp; More &#124; Discogs| date=2022-03-04| publisher=Zink Media| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref> *'''Bokaleta'''{{ref|Opaska2}} *'''Ako kiša obriše suze'''{{ref|Opaska3}} (1968.) ===[[Long play|LP]] ploče=== * '''[[Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|Beat na moru]]''' ([[Croatia Records]], 1991.)<ref>{{cite AV media notes|title=Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|year=1991|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=LP-6 2034628}}</ref> {{Popis pjesama | skladba2 = Školjka | skladba3 = Deborah }} ===[[CD]]=== *'''Beat na moru''' (Croatia Records, 1994.)<ref>{{cite AV media notes|title=Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|year=1994|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=CD D 5 03462 9}}</ref> {{Popis pjesama | skladba2 = Školjka | skladba3 = Deborah }} *'''Mala antologija hrvatskog rocka''' ([[Suzy Records|Suzy]] i Croatia Records, 1998.)<ref>{{cite AV media notes|title=Mala antologija hrvatskog rocka (1963.-1997.)|year=1998|type=antologija|publisher=Suzy|editor-last1=Škrnjug|editor-first1=Milan|editor-last2=Škarica|editor-first2=Siniša|id=3859888716773}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba13 = Deborah | trajanje13 = 3:06 }} *'''Festival Melodije Istre i Kvarnera: Dobre stare melodije 1964 - 1986''' (Melody, 2004.)<ref>{{cite AV media notes|title=Festival Melodije Istre i Kvarnera: Dobre stare melodije 1964 - 1986|year=2004|type=kompilacija|publisher=Melody|editor-last=Baša|editor-first=Andrej|id=MCD 019}}</ref> {{Popis pjesama | skladba1 = Bokaleta | trajanje1 = 2:22 | skladba6 = Školjka | trajanje6 = 3:42 }} *'''Kad je rock bio mlad''' (Croatia Records i Perfekt Music, 2005.)<ref>{{cite AV media notes|title=Kad je rock bio mlad: Priča s istočne strane (1956-1970)|year=2005|type=antologija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=6CD 5648253}}</ref> <ul>''4. disk''</ul> {{Popis pjesama | autor_glazbe = da | skladba1 = Rockin' T{{ref|Opaska4}} | glazba1 = Tom King,{{ref|Opaska5}} Jon Paris | trajanje1 = 0:32 }} <ul>''5. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba6 = Školjka | trajanje6 = 3:40 }} <ul>''6. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba16 = Deborah | trajanje16 = 3:10 }} *''' Zvuk Šezdesetih 1968-1969''' (Croatia Records, 2008.)<ref>{{cite AV media notes|title=Zvuk Šezdesetih 1968-1969|year=2008|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=2CD 5792499}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba11 = Deborah | trajanje11 = 3:10 }} *'''Najveći hitovi 60e''' (Croatia Records, 2008.)<ref>{{cite AV media notes|title=Najveći hitovi 60e|year=2008|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=2CD 5792499}}</ref> <ul>''2. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba11 = Školjka | trajanje11 = 3:43 }} *'''60-e - 150 originalnih hitova''' (Croatia Records, 2012.)<ref>{{cite AV media notes|title=60-e - 150 originalnih hitova|year=2012|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=6CD BOX 5970743}}</ref> {{Popis pjesama | skladba11 = Deborah | trajanje11 = 3:09 }} *'''Radio Rijeka 70 godina''' ([[Dallas Records]], 2015.)<ref>{{cite AV media notes|title=Radio Rijeka 70 godina|year=2015|type=kompilacija|publisher=Dallas Records|id=DCD DALLAS 818}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba12 = Ona traži moj lik{{ref|Opaska6}} | tekst12 = Dario Ottaviani | glazba12 = Dario Ottaviani }} *'''Riječki prvi val''' (Melody, 2022.)<ref>{{cite AV media notes|title=Riječki prvi val - Riječka rock scena 60-ih|date=2022-03|type=kompilacija|editor-last=Baša|editor-first=Andrej|publisher=Melody|id=CD 049}}</ref> <ul>''1. disk''{{ref|Opaska7}}</ul> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Ako kiša obriše suze | skladba2 = Deborah | skladba3 = Školjka | skladba4 = Žur | skladba5 = Radi moje ljubavi | skladba6 = Počinje igra | skladba7 = Okrutno more | tekst7 = Dalibor Brun | glazba7 = Dario Ottaviani | skladba8 = Plava kosa | tekst8 = Dario Ottaviani | glazba8 = Dario Ottaviani | skladba9 = Ona traži moj lik | skladba10 = Rockin' T | skladba11 = Theme for Young Lovers | glazba11 = Bruce Welch | skladba12 = Oh, Pretty Woman | skladba13 = Nisam te dostojan | skladba14 = Di cvita ružmarin | skladba15 = Plavi twist | skladba16 = Are You Ready | skladba17 = Na krilima Marijane | skladba18 = I Don't Need no Doctor | tekst18 = Nick Ashford, Jo Armstead | glazba18 = Valerie Simpson | skladba19 = Hit the Road, Jack | tekst19 = Percy Mayfield | glazba19 = Percy Mayfield | skladba20 = Jučer još | skladba21 = I Am the Walrus | tekst21 = [[John Lennon]] | glazba21 = John Lennon, [[Paul McCartney]] }} ==Bilješke== :1.{{note|a}}Autor prepjeva na hrvatski jezik. Pjesmu je iste godine na [[Festival di Sanremo|festivalu u Sanremu]] izveo [[Wilson Pickett]] na talijanskom i engleskom jeziku. :2.{{note|a}}Suvenir :3.{{note|a}}Promotivno izdanje :4.{{note|a}}Prethodno neobjavljena snimka nastala 1962. :5.{{note|a}}Pravim imenom Harry Balk :6.{{note|a}}Prethodno neobjavljena snimka iz 1970. uz [[folk rock]] trio Neda, Miljenko i Dario (Neda i Miljenko Karabaić, te Dario Ottaviani) :7.{{note|a}}Prethodno neobjavljene: 7., 8., 12., 13., 15., 16. do 21. == Izvori == {{Citiranje knjige| title=S Uraganima| last=Škrobonja| first=Ante| editor-last=Škrobonja| editor-first=Ante|date=2019-03| publisher=Muzej Grada Rijeke| place=Rijeka| language=hr| isbn=978-953-6587-98-8}} {{CIP|id=140527068}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.rirock.com/rirock-scena/uraganima-ide-posebno-priznanje/ Uraganima ide posebno priznanje] <small>(rirock.com, objavljeno 18. ožujka 2012., pristupljeno 7. prosinca 2014.)</small> {{Hrvatski rani rock and roll sastavi}} {{GLAVNIRASPORED:Uragani, VIS}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Hrvatski rani rock and roll]] [[Kategorija:Riječki glazbeni sastavi]] 2fmu8s92bilcsxzeiyqp9qdjk9g701w 7631541 7631505 2026-11-06T14:25:26Z Kamilica1974 377159 Bilješke popravljene 7631541 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = VIS Uragani | Img = VIS Uragani.jpg | Img_capt = Uragani na festivalu MIK 1964. | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Rijeka]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = | Žanr = [[rock|rock and roll]], [[beat]], [[ritam i blues]], [[pop]], [[šansona]] | Djelatno_razdoblje = [[1961.]] – [[1970.]] | Producentska_kuća = [[Jugoton]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = Saša Sablić (vokal)<br>Dario Ottaviani (gitara)<br>Sanjin Kajba (tenor saksofon)<br>Marijan Peharda (orgulje)<br>Mirko Sertić (bas-gitara)<br>Armando Krok (bubnjevi)<br>[[Dalibor Brun]] (vokal)<br>Ira Kraljić (orgulje, vokal)<br>Aleksandar Maričić-Makva (bas-gitara)<br>Arno Udatny (gitara)<br>Ivica Veljačić (vokal) | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''VIS Uragani''' bio je vokalno instrumentalni sastav iz [[Rijeka|Rijeke]] koji je djelovao od [[1960.]] do [[1970.]] g. Sastav su krajem [[1960.]] osnovali Ante Škrobonja, Dario Ottaviani, Mario Peharda i Saša Sablić, učenici [[Prva sušačka hrvatska gimnazija|sušačke gimnazije]]. Prvi su nastup održali u riječkom Amaterskom kazalištu ''Viktor Car Emin'' povodom [[Doček Nove godine|dočeka Nove godine]] [[1961.]] Nastupali su po riječkim plesnjacima i ondašnjim gitarijadama kao jedan od prvih hrvatskih sastava [[rock]] glazbe. Na festivalima zabavne glazbe sudjelovali su od [[1966.]], kada su nastupili na festivalu [[Melodije Istre i Kvarnera|Melodije Kvarnera]] kao glazbena pratnja za četiri skladbe s različitim pjevačima, a vlastitom skladbom "Školjka" i osvojili 3. mjesto prema glasovima publike,<ref>{{Citiranje weba | url=https://melody.hr/1966/| archive-url=https://web.archive.org/web/20150112230929/http://monografija.melody.hr/monography/1966| title=1966 - e-monografija| date=2014| publisher=Melody| access-date=2026-11-05| archive-date=2015-01-12| url-status=live| language=hr}}</ref> a pjesmom "Bokaleta", zasnovanom na [[Istra|istarskom]] [[Folklor|folkloru]], i prvo.<ref>{{Citiranje časopisa | url=https://hrcak.srce.hr/file/466257| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106111329/https://hrcak.srce.hr/file/466257| last1=Duraković| first1=Lada| last2=Marin| first2=Laura| journal=Vjesnik istarskog arhiva| volume=31| issn=0353-7153| place=Pazin| title=Sa sopilon pod rukon, a na uhu ružmarin| date=2024-11-20| page=77| publisher=Državni arhiv u Pazinu| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=hr}}</ref> Sve četiri pjesme ubrzo su objavljene na prigodnoj [[EP]] [[Gramofonska ploča|ploči]], njihovom prvom diskografskom izdanju. Dvije godine kasnije izašla je njihova druga EP ploča, snimljena [[11. travnja]] [[1968.]] s novim pjevačem, [[Dalibor Brun|Daliborom Brunom]] koji je već sljedeće, [[1969.]] godine otišao u tada iznimno popularnu [[beograd]]sku [[Korni grupa|Korni grupu]]. U inozemstvu su 1969. nastupili turnejom po [[Čehoslovačka|čehoslovačkim]] gradovima. Djelovanje sastava prekinuto je uoči nastupa na dočeku [[1971]]. godine, kada je pjevač Ivica Veljačić dobio [[moždani udar]]. Diskografija Uragana pokazuje sklonost [[Jugoslavija|jugoslavenske]] rock scene prema skladanju autorskih rock skladbi, te sve manjem oslanjanju na prepjeve stranih uspješnica sredinom i krajem 60-ih.<ref>{{Citiranje knjige| title=Tvornica glazbe - priče iz Dubrave| last=Škarica| first=Siniša| section=Šezdesete - muzika na 45 okretaja| editor-last1=Škarica| editor-first1=Siniša| editor-last2=Mazalin| editor-first2=Nikolina| editor-last3=Cajić| editor-first3=Natalija| editor-last4=Bachrach-Krištofić| editor-first4=Sanja| page=168| volume=1| date=2017-08| orig-year=2017| publisher=Croatia Records| place=Zagreb| language=hr| isbn=978-953-7011-72-7}}</ref> U [[Italija|Italiji]] je istovremeno djelovao nepovezani rock sastav istog imena. == Diskografija == ===[[EP]] ploče=== * '''Melodije Kvarnera 66''' ([[Jugoton]], 1966.)<ref>{{cite AV media notes|title=Melodije Kvarnera 66|year=1966|type=EP|publisher=Jugoton|id=EPY-3682}}</ref> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Bokaleta | trajanje1 = 2:24 | tekst1 = [[Boško B. Obradović]] | glazba1 = Nello Milotti | skladba2 = Počinje igra | trajanje2 = 3:22 | tekst2 = Dario Ottaviani | glazba2 = Dario Ottaviani | skladba3 = Školjka | trajanje3 = 3:49 | tekst3 = Dario Ottaviani | glazba3 = Dario Ottaviani | skladba4 = Di cvita ružmarin | trajanje4 = 2:20 | tekst4 = [[Stjepan Benzon]] | glazba4 = Heda Piliš }} * '''Deborah''' ([[Jugoton]], 1968.)<ref>{{cite AV media notes|title=Deborah|year=1968|type=EP|publisher=Jugoton|id=EPY-4042}}</ref> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Deborah | trajanje1 = 3:12 | tekst1 = Dario Ottaviani,{{Efn|Autor prepjeva na hrvatski jezik. Pjesmu je iste godine na [[Festival di Sanremo|festivalu u Sanremu]] izveo [[Wilson Pickett]] na talijanskom i engleskom jeziku.}} Vito Pallavicini | glazba1 = Paolo Conte, Pino Massara<ref>{{Citiranje knjige| title=Deborah| last=Pallavicini| first=Vito| page=2| year=1968| publisher=Ri-Fi Music| place=Milano| language=it}}</ref> | skladba2 = Žur | trajanje2 = 2:53 | tekst2 = Dario Ottaviani | glazba2 = Dario Ottaviani | skladba3 = Radi moje ljubavi | trajanje3 = 3:19 | tekst3 = Dario Ottaviani | glazba3 = Dario Ottaviani | skladba4 = Ako kiša obriše suze | trajanje4 = 2:43 | tekst4 = Dario Ottaviani | glazba4 = Dario Ottaviani }} '''Savitljive ploče'''<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.discogs.com/artist/942918| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106104656/https://www.discogs.com/artist/942918| title=Uragani Discography: Vinyl, CDs, &amp; More &#124; Discogs| date=2022-03-04| publisher=Zink Media| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref> *'''Bokaleta'''{{Efn|Suvenir}} *'''Ako kiša obriše suze'''{{Efn|Promotivno izdanje}} (1968.) ===[[Long play|LP]] ploče=== * '''[[Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|Beat na moru]]''' ([[Croatia Records]], 1991.)<ref>{{cite AV media notes|title=Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|year=1991|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=LP-6 2034628}}</ref> {{Popis pjesama | skladba2 = Školjka | skladba3 = Deborah }} ===[[CD]]=== *'''Beat na moru''' (Croatia Records, 1994.)<ref>{{cite AV media notes|title=Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|year=1994|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=CD D 5 03462 9}}</ref> {{Popis pjesama | skladba2 = Školjka | skladba3 = Deborah }} *'''Mala antologija hrvatskog rocka''' ([[Suzy Records|Suzy]] i Croatia Records, 1998.)<ref>{{cite AV media notes|title=Mala antologija hrvatskog rocka (1963.-1997.)|year=1998|type=antologija|publisher=Suzy|editor-last1=Škrnjug|editor-first1=Milan|editor-last2=Škarica|editor-first2=Siniša|id=3859888716773}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba13 = Deborah | trajanje13 = 3:06 }} *'''Festival Melodije Istre i Kvarnera: Dobre stare melodije 1964 - 1986''' (Melody, 2004.)<ref>{{cite AV media notes|title=Festival Melodije Istre i Kvarnera: Dobre stare melodije 1964 - 1986|year=2004|type=kompilacija|publisher=Melody|editor-last=Baša|editor-first=Andrej|id=MCD 019}}</ref> {{Popis pjesama | skladba1 = Bokaleta | trajanje1 = 2:22 | skladba6 = Školjka | trajanje6 = 3:42 }} *'''Kad je rock bio mlad''' (Croatia Records i Perfekt Music, 2005.)<ref>{{cite AV media notes|title=Kad je rock bio mlad: Priča s istočne strane (1956-1970)|year=2005|type=antologija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=6CD 5648253}}</ref> <ul>''4. disk''</ul> {{Popis pjesama | autor_glazbe = da | skladba1 = Rockin' T{{Efn|Prethodno neobjavljena snimka nastala 1962.}} | glazba1 = Tom King,{{Efn|Pravim imenom Harry Balk}} Jon Paris | trajanje1 = 0:32 }} <ul>''5. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba6 = Školjka | trajanje6 = 3:40 }} <ul>''6. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba16 = Deborah | trajanje16 = 3:10 }} *''' Zvuk Šezdesetih 1968-1969''' (Croatia Records, 2008.)<ref>{{cite AV media notes|title=Zvuk Šezdesetih 1968-1969|year=2008|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=2CD 5792499}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba11 = Deborah | trajanje11 = 3:10 }} *'''Najveći hitovi 60e''' (Croatia Records, 2008.)<ref>{{cite AV media notes|title=Najveći hitovi 60e|year=2008|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=2CD 5792499}}</ref> <ul>''2. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba11 = Školjka | trajanje11 = 3:43 }} *'''60-e - 150 originalnih hitova''' (Croatia Records, 2012.)<ref>{{cite AV media notes|title=60-e - 150 originalnih hitova|year=2012|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=6CD BOX 5970743}}</ref> {{Popis pjesama | skladba11 = Deborah | trajanje11 = 3:09 }} *'''Radio Rijeka 70 godina''' ([[Dallas Records]], 2015.)<ref>{{cite AV media notes|title=Radio Rijeka 70 godina|year=2015|type=kompilacija|publisher=Dallas Records|id=DCD DALLAS 818}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba12 = Ona traži moj lik{{Efn|Prethodno neobjavljena snimka iz 1970. uz [[folk rock]] trio Neda, Miljenko i Dario (Neda i Miljenko Karabaić, te Dario Ottaviani)}} | tekst12 = Dario Ottaviani | glazba12 = Dario Ottaviani }} *'''Riječki prvi val''' (Melody, 2022.)<ref>{{cite AV media notes|title=Riječki prvi val - Riječka rock scena 60-ih|date=2022-03|type=kompilacija|editor-last=Baša|editor-first=Andrej|publisher=Melody|id=CD 049}}</ref> <ul>''1. disk''{{Efn|Prethodno neobjavljene: 7., 8., 12., 13., 15., 16. do 21.}}</ul> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Ako kiša obriše suze | skladba2 = Deborah | skladba3 = Školjka | skladba4 = Žur | skladba5 = Radi moje ljubavi | skladba6 = Počinje igra | skladba7 = Okrutno more | tekst7 = Dalibor Brun | glazba7 = Dario Ottaviani | skladba8 = Plava kosa | tekst8 = Dario Ottaviani | glazba8 = Dario Ottaviani | skladba9 = Ona traži moj lik | skladba10 = Rockin' T | skladba11 = Theme for Young Lovers | glazba11 = Bruce Welch | skladba12 = Oh, Pretty Woman | skladba13 = Nisam te dostojan | skladba14 = Di cvita ružmarin | skladba15 = Plavi twist | skladba16 = Are You Ready | skladba17 = Na krilima Marijane | skladba18 = I Don't Need no Doctor | tekst18 = Nick Ashford, Jo Armstead | glazba18 = Valerie Simpson | skladba19 = Hit the Road, Jack | tekst19 = Percy Mayfield | glazba19 = Percy Mayfield | skladba20 = Jučer još | skladba21 = I Am the Walrus | tekst21 = [[John Lennon]] | glazba21 = John Lennon, [[Paul McCartney]] }} ==Bilješke== {{Notelist}} == Izvori == {{Citiranje knjige| title=S Uraganima| last=Škrobonja| first=Ante| editor-last=Škrobonja| editor-first=Ante|date=2019-03| publisher=Muzej Grada Rijeke| place=Rijeka| language=hr| isbn=978-953-6587-98-8}} {{CIP|id=140527068}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.rirock.com/rirock-scena/uraganima-ide-posebno-priznanje/ Uraganima ide posebno priznanje] <small>(rirock.com, objavljeno 18. ožujka 2012., pristupljeno 7. prosinca 2014.)</small> {{Hrvatski rani rock and roll sastavi}} {{GLAVNIRASPORED:Uragani, VIS}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Hrvatski rani rock and roll]] [[Kategorija:Riječki glazbeni sastavi]] 6vgrohzvwgaytqw3mib9x48k0ys5tt4 7631566 7631541 2026-11-06T15:25:58Z Kamilica1974 377159 /* EP ploče */ Autori "Debore" prema notnom izdanju 7631566 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = VIS Uragani | Img = VIS Uragani.jpg | Img_capt = Uragani na festivalu MIK 1964. | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Rijeka]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = | Žanr = [[rock|rock and roll]], [[beat]], [[ritam i blues]], [[pop]], [[šansona]] | Djelatno_razdoblje = [[1961.]] – [[1970.]] | Producentska_kuća = [[Jugoton]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = Saša Sablić (vokal)<br>Dario Ottaviani (gitara)<br>Sanjin Kajba (tenor saksofon)<br>Marijan Peharda (orgulje)<br>Mirko Sertić (bas-gitara)<br>Armando Krok (bubnjevi)<br>[[Dalibor Brun]] (vokal)<br>Ira Kraljić (orgulje, vokal)<br>Aleksandar Maričić-Makva (bas-gitara)<br>Arno Udatny (gitara)<br>Ivica Veljačić (vokal) | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''VIS Uragani''' bio je vokalno instrumentalni sastav iz [[Rijeka|Rijeke]] koji je djelovao od [[1960.]] do [[1970.]] g. Sastav su krajem [[1960.]] osnovali Ante Škrobonja, Dario Ottaviani, Mario Peharda i Saša Sablić, učenici [[Prva sušačka hrvatska gimnazija|sušačke gimnazije]]. Prvi su nastup održali u riječkom Amaterskom kazalištu ''Viktor Car Emin'' povodom [[Doček Nove godine|dočeka Nove godine]] [[1961.]] Nastupali su po riječkim plesnjacima i ondašnjim gitarijadama kao jedan od prvih hrvatskih sastava [[rock]] glazbe. Na festivalima zabavne glazbe sudjelovali su od [[1966.]], kada su nastupili na festivalu [[Melodije Istre i Kvarnera|Melodije Kvarnera]] kao glazbena pratnja za četiri skladbe s različitim pjevačima, a vlastitom skladbom "Školjka" i osvojili 3. mjesto prema glasovima publike,<ref>{{Citiranje weba | url=https://melody.hr/1966/| archive-url=https://web.archive.org/web/20150112230929/http://monografija.melody.hr/monography/1966| title=1966 - e-monografija| date=2014| publisher=Melody| access-date=2026-11-05| archive-date=2015-01-12| url-status=live| language=hr}}</ref> a pjesmom "Bokaleta", zasnovanom na [[Istra|istarskom]] [[Folklor|folkloru]], i prvo.<ref>{{Citiranje časopisa | url=https://hrcak.srce.hr/file/466257| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106111329/https://hrcak.srce.hr/file/466257| last1=Duraković| first1=Lada| last2=Marin| first2=Laura| journal=Vjesnik istarskog arhiva| volume=31| issn=0353-7153| place=Pazin| title=Sa sopilon pod rukon, a na uhu ružmarin| date=2024-11-20| page=77| publisher=Državni arhiv u Pazinu| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=hr}}</ref> Sve četiri pjesme ubrzo su objavljene na prigodnoj [[EP]] [[Gramofonska ploča|ploči]], njihovom prvom diskografskom izdanju. Dvije godine kasnije izašla je njihova druga EP ploča, snimljena [[11. travnja]] [[1968.]] s novim pjevačem, [[Dalibor Brun|Daliborom Brunom]] koji je već sljedeće, [[1969.]] godine otišao u tada iznimno popularnu [[beograd]]sku [[Korni grupa|Korni grupu]]. U inozemstvu su 1969. nastupili turnejom po [[Čehoslovačka|čehoslovačkim]] gradovima. Djelovanje sastava prekinuto je uoči nastupa na dočeku [[1971]]. godine, kada je pjevač Ivica Veljačić dobio [[moždani udar]]. Diskografija Uragana pokazuje sklonost [[Jugoslavija|jugoslavenske]] rock scene prema skladanju autorskih rock skladbi, te sve manjem oslanjanju na prepjeve stranih uspješnica sredinom i krajem 60-ih.<ref>{{Citiranje knjige| title=Tvornica glazbe - priče iz Dubrave| last=Škarica| first=Siniša| section=Šezdesete - muzika na 45 okretaja| editor-last1=Škarica| editor-first1=Siniša| editor-last2=Mazalin| editor-first2=Nikolina| editor-last3=Cajić| editor-first3=Natalija| editor-last4=Bachrach-Krištofić| editor-first4=Sanja| page=168| volume=1| date=2017-08| orig-year=2017| publisher=Croatia Records| place=Zagreb| language=hr| isbn=978-953-7011-72-7}}</ref> U [[Italija|Italiji]] je istovremeno djelovao nepovezani rock sastav istog imena. == Diskografija == ===[[EP]] ploče=== * '''Melodije Kvarnera 66''' ([[Jugoton]], 1966.)<ref>{{cite AV media notes|title=Melodije Kvarnera 66|year=1966|type=EP|publisher=Jugoton|id=EPY-3682}}</ref> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Bokaleta | trajanje1 = 2:24 | tekst1 = [[Boško B. Obradović]] | glazba1 = Nello Milotti | skladba2 = Počinje igra | trajanje2 = 3:22 | tekst2 = Dario Ottaviani | glazba2 = Dario Ottaviani | skladba3 = Školjka | trajanje3 = 3:49 | tekst3 = Dario Ottaviani | glazba3 = Dario Ottaviani | skladba4 = Di cvita ružmarin | trajanje4 = 2:20 | tekst4 = [[Stjepan Benzon]] | glazba4 = Heda Piliš }} * '''Deborah''' ([[Jugoton]], 1968.)<ref>{{cite AV media notes|title=Deborah|year=1968|type=EP|publisher=Jugoton|id=EPY-4042}}</ref> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Deborah | trajanje1 = 3:12 | tekst1 = Dario Ottaviani,{{Efn|Autor prepjeva na hrvatski jezik. Pjesmu je iste godine na [[Festival di Sanremo|festivalu u Sanremu]] izveo [[Wilson Pickett]] na talijanskom i engleskom jeziku.}} Vito Pallavicini | glazba1 = Paolo Conte, Pino Massara<ref>{{Citiranje knjige| title=Deborah| last=Pallavicini| first=Vito| page=2| year=1968| publisher=Ri-Fi Music| place=Milano| language=it}}</ref>{{Efn|Ne spominju se na ploči}} | skladba2 = Žur | trajanje2 = 2:53 | tekst2 = Dario Ottaviani | glazba2 = Dario Ottaviani | skladba3 = Radi moje ljubavi | trajanje3 = 3:19 | tekst3 = Dario Ottaviani | glazba3 = Dario Ottaviani | skladba4 = Ako kiša obriše suze | trajanje4 = 2:43 | tekst4 = Dario Ottaviani | glazba4 = Dario Ottaviani }} '''Savitljive ploče'''<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.discogs.com/artist/942918| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106104656/https://www.discogs.com/artist/942918| title=Uragani Discography: Vinyl, CDs, &amp; More &#124; Discogs| date=2022-03-04| publisher=Zink Media| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref> *'''Bokaleta'''{{Efn|Suvenir}} *'''Ako kiša obriše suze'''{{Efn|Promotivno izdanje}} (1968.) ===[[Long play|LP]] ploče=== * '''[[Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|Beat na moru]]''' ([[Croatia Records]], 1991.)<ref>{{cite AV media notes|title=Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|year=1991|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=LP-6 2034628}}</ref> {{Popis pjesama | skladba2 = Školjka | skladba3 = Deborah }} ===[[CD]]=== *'''Beat na moru''' (Croatia Records, 1994.)<ref>{{cite AV media notes|title=Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|year=1994|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=CD D 5 03462 9}}</ref> {{Popis pjesama | skladba2 = Školjka | skladba3 = Deborah }} *'''Mala antologija hrvatskog rocka''' ([[Suzy Records|Suzy]] i Croatia Records, 1998.)<ref>{{cite AV media notes|title=Mala antologija hrvatskog rocka (1963.-1997.)|year=1998|type=antologija|publisher=Suzy|editor-last1=Škrnjug|editor-first1=Milan|editor-last2=Škarica|editor-first2=Siniša|id=3859888716773}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba13 = Deborah | trajanje13 = 3:06 }} *'''Festival Melodije Istre i Kvarnera: Dobre stare melodije 1964 - 1986''' (Melody, 2004.)<ref>{{cite AV media notes|title=Festival Melodije Istre i Kvarnera: Dobre stare melodije 1964 - 1986|year=2004|type=kompilacija|publisher=Melody|editor-last=Baša|editor-first=Andrej|id=MCD 019}}</ref> {{Popis pjesama | skladba1 = Bokaleta | trajanje1 = 2:22 | skladba6 = Školjka | trajanje6 = 3:42 }} *'''Kad je rock bio mlad''' (Croatia Records i Perfekt Music, 2005.)<ref>{{cite AV media notes|title=Kad je rock bio mlad: Priča s istočne strane (1956-1970)|year=2005|type=antologija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=6CD 5648253}}</ref> <ul>''4. disk''</ul> {{Popis pjesama | autor_glazbe = da | skladba1 = Rockin' T{{Efn|Prethodno neobjavljena snimka nastala 1962.}} | glazba1 = Tom King,{{Efn|Pravim imenom Harry Balk}} Jon Paris | trajanje1 = 0:32 }} <ul>''5. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba6 = Školjka | trajanje6 = 3:40 }} <ul>''6. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba16 = Deborah | trajanje16 = 3:10 }} *''' Zvuk Šezdesetih 1968-1969''' (Croatia Records, 2008.)<ref>{{cite AV media notes|title=Zvuk Šezdesetih 1968-1969|year=2008|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=2CD 5792499}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba11 = Deborah | trajanje11 = 3:10 }} *'''Najveći hitovi 60e''' (Croatia Records, 2008.)<ref>{{cite AV media notes|title=Najveći hitovi 60e|year=2008|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=2CD 5792499}}</ref> <ul>''2. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba11 = Školjka | trajanje11 = 3:43 }} *'''60-e - 150 originalnih hitova''' (Croatia Records, 2012.)<ref>{{cite AV media notes|title=60-e - 150 originalnih hitova|year=2012|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=6CD BOX 5970743}}</ref> {{Popis pjesama | skladba11 = Deborah | trajanje11 = 3:09 }} *'''Radio Rijeka 70 godina''' ([[Dallas Records]], 2015.)<ref>{{cite AV media notes|title=Radio Rijeka 70 godina|year=2015|type=kompilacija|publisher=Dallas Records|id=DCD DALLAS 818}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba12 = Ona traži moj lik{{Efn|Prethodno neobjavljena snimka iz 1970. uz [[folk rock]] trio Neda, Miljenko i Dario (Neda i Miljenko Karabaić, te Dario Ottaviani)}} | tekst12 = Dario Ottaviani | glazba12 = Dario Ottaviani }} *'''Riječki prvi val''' (Melody, 2022.)<ref>{{cite AV media notes|title=Riječki prvi val - Riječka rock scena 60-ih|date=2022-03|type=kompilacija|editor-last=Baša|editor-first=Andrej|publisher=Melody|id=CD 049}}</ref> <ul>''1. disk''{{Efn|Prethodno neobjavljene: 7., 8., 12., 13., 15., 16. do 21.}}</ul> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Ako kiša obriše suze | skladba2 = Deborah | skladba3 = Školjka | skladba4 = Žur | skladba5 = Radi moje ljubavi | skladba6 = Počinje igra | skladba7 = Okrutno more | tekst7 = Dalibor Brun | glazba7 = Dario Ottaviani | skladba8 = Plava kosa | tekst8 = Dario Ottaviani | glazba8 = Dario Ottaviani | skladba9 = Ona traži moj lik | skladba10 = Rockin' T | skladba11 = Theme for Young Lovers | glazba11 = Bruce Welch | skladba12 = Oh, Pretty Woman | skladba13 = Nisam te dostojan | skladba14 = Di cvita ružmarin | skladba15 = Plavi twist | skladba16 = Are You Ready | skladba17 = Na krilima Marijane | skladba18 = I Don't Need no Doctor | tekst18 = Nick Ashford, Jo Armstead | glazba18 = Valerie Simpson | skladba19 = Hit the Road, Jack | tekst19 = Percy Mayfield | glazba19 = Percy Mayfield | skladba20 = Jučer još | skladba21 = I Am the Walrus | tekst21 = [[John Lennon]] | glazba21 = John Lennon, [[Paul McCartney]] }} ==Bilješke== {{Notelist}} == Izvori == {{Citiranje knjige| title=S Uraganima| last=Škrobonja| first=Ante| editor-last=Škrobonja| editor-first=Ante|date=2019-03| publisher=Muzej Grada Rijeke| place=Rijeka| language=hr| isbn=978-953-6587-98-8}} {{CIP|id=140527068}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.rirock.com/rirock-scena/uraganima-ide-posebno-priznanje/ Uraganima ide posebno priznanje] <small>(rirock.com, objavljeno 18. ožujka 2012., pristupljeno 7. prosinca 2014.)</small> {{Hrvatski rani rock and roll sastavi}} {{GLAVNIRASPORED:Uragani, VIS}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Hrvatski rani rock and roll]] [[Kategorija:Riječki glazbeni sastavi]] dri4zqs5izhtmysr84ot2fx234mi680 7631573 7631566 2026-11-06T15:42:47Z Kamilica1974 377159 Još izvora o autorima "Debore" (šifra ISWC T-005.002.314-7), trenutno u notnoj nakladi Universal Music Publishing Ricordi S.r.l. 7631573 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = VIS Uragani | Img = VIS Uragani.jpg | Img_capt = Uragani na festivalu MIK 1964. | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Rijeka]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = | Žanr = [[rock|rock and roll]], [[beat]], [[ritam i blues]], [[pop]], [[šansona]] | Djelatno_razdoblje = [[1961.]] – [[1970.]] | Producentska_kuća = [[Jugoton]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = Saša Sablić (vokal)<br>Dario Ottaviani (gitara)<br>Sanjin Kajba (tenor saksofon)<br>Marijan Peharda (orgulje)<br>Mirko Sertić (bas-gitara)<br>Armando Krok (bubnjevi)<br>[[Dalibor Brun]] (vokal)<br>Ira Kraljić (orgulje, vokal)<br>Aleksandar Maričić-Makva (bas-gitara)<br>Arno Udatny (gitara)<br>Ivica Veljačić (vokal) | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''VIS Uragani''' bio je vokalno instrumentalni sastav iz [[Rijeka|Rijeke]] koji je djelovao od [[1960.]] do [[1970.]] g. Sastav su krajem [[1960.]] osnovali Ante Škrobonja, Dario Ottaviani, Mario Peharda i Saša Sablić, učenici [[Prva sušačka hrvatska gimnazija|sušačke gimnazije]]. Prvi su nastup održali u riječkom Amaterskom kazalištu ''Viktor Car Emin'' povodom [[Doček Nove godine|dočeka Nove godine]] [[1961.]] Nastupali su po riječkim plesnjacima i ondašnjim gitarijadama kao jedan od prvih hrvatskih sastava [[rock]] glazbe. Na festivalima zabavne glazbe sudjelovali su od [[1966.]], kada su nastupili na festivalu [[Melodije Istre i Kvarnera|Melodije Kvarnera]] kao glazbena pratnja za četiri skladbe s različitim pjevačima, a vlastitom skladbom "Školjka" i osvojili 3. mjesto prema glasovima publike,<ref>{{Citiranje weba | url=https://melody.hr/1966/| archive-url=https://web.archive.org/web/20150112230929/http://monografija.melody.hr/monography/1966| title=1966 - e-monografija| date=2014| publisher=Melody| access-date=2026-11-05| archive-date=2015-01-12| url-status=live| language=hr}}</ref> a pjesmom "Bokaleta", zasnovanom na [[Istra|istarskom]] [[Folklor|folkloru]], i prvo.<ref>{{Citiranje časopisa | url=https://hrcak.srce.hr/file/466257| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106111329/https://hrcak.srce.hr/file/466257| last1=Duraković| first1=Lada| last2=Marin| first2=Laura| journal=Vjesnik istarskog arhiva| volume=31| issn=0353-7153| place=Pazin| title=Sa sopilon pod rukon, a na uhu ružmarin| date=2024-11-20| page=77| publisher=Državni arhiv u Pazinu| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=hr}}</ref> Sve četiri pjesme ubrzo su objavljene na prigodnoj [[EP]] [[Gramofonska ploča|ploči]], njihovom prvom diskografskom izdanju. Dvije godine kasnije izašla je njihova druga EP ploča, snimljena [[11. travnja]] [[1968.]] s novim pjevačem, [[Dalibor Brun|Daliborom Brunom]] koji je već sljedeće, [[1969.]] godine otišao u tada iznimno popularnu [[beograd]]sku [[Korni grupa|Korni grupu]]. U inozemstvu su 1969. nastupili turnejom po [[Čehoslovačka|čehoslovačkim]] gradovima. Djelovanje sastava prekinuto je uoči nastupa na dočeku [[1971]]. godine, kada je pjevač Ivica Veljačić dobio [[moždani udar]]. Diskografija Uragana pokazuje sklonost [[Jugoslavija|jugoslavenske]] rock scene prema skladanju autorskih rock skladbi, te sve manjem oslanjanju na prepjeve stranih uspješnica sredinom i krajem 60-ih.<ref>{{Citiranje knjige| title=Tvornica glazbe - priče iz Dubrave| last=Škarica| first=Siniša| section=Šezdesete - muzika na 45 okretaja| editor-last1=Škarica| editor-first1=Siniša| editor-last2=Mazalin| editor-first2=Nikolina| editor-last3=Cajić| editor-first3=Natalija| editor-last4=Bachrach-Krištofić| editor-first4=Sanja| page=168| volume=1| date=2017-08| orig-year=2017| publisher=Croatia Records| place=Zagreb| language=hr| isbn=978-953-7011-72-7}}</ref> U [[Italija|Italiji]] je istovremeno djelovao nepovezani rock sastav istog imena. == Diskografija == ===[[EP]] ploče=== * '''Melodije Kvarnera 66''' ([[Jugoton]], 1966.)<ref>{{cite AV media notes|title=Melodije Kvarnera 66|year=1966|type=EP|publisher=Jugoton|id=EPY-3682}}</ref> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Bokaleta | trajanje1 = 2:24 | tekst1 = [[Boško B. Obradović]] | glazba1 = Nello Milotti | skladba2 = Počinje igra | trajanje2 = 3:22 | tekst2 = Dario Ottaviani | glazba2 = Dario Ottaviani | skladba3 = Školjka | trajanje3 = 3:49 | tekst3 = Dario Ottaviani | glazba3 = Dario Ottaviani | skladba4 = Di cvita ružmarin | trajanje4 = 2:20 | tekst4 = [[Stjepan Benzon]] | glazba4 = Heda Piliš }} * '''Deborah''' ([[Jugoton]], 1968.)<ref>{{cite AV media notes|title=Deborah|year=1968|type=EP|publisher=Jugoton|id=EPY-4042}}</ref> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Deborah | trajanje1 = 3:12 | tekst1 = Dario Ottaviani,{{Efn|Autor prepjeva na hrvatski jezik. Pjesmu je iste godine na [[Festival di Sanremo|festivalu u Sanremu]] izveo [[Wilson Pickett]] na talijanskom i engleskom jeziku.}} Vito Pallavicini | glazba1 = Paolo Conte,<ref>{{Citiranje knjige| title=Deborah| last=Pallavicini| first=Vito| page=2| year=1968| publisher=Ri-Fi Music| place=Milano| language=it| id=T-005.002.314-7}}</ref> Giorgio Conte, Pino Massara<ref>{{Citiranje weba | url=https://servizionline.siae.it/it/archivioOpere/| title=Archivio opere &#124; Società Italiana degli Autori ed Editori| date=| publisher=Società Italiana degli Autori ed Editori| access-date=2026-11-06| url-status=live| language=it}}</ref>{{Efn|Ne spominju se na ploči}} | skladba2 = Žur | trajanje2 = 2:53 | tekst2 = Dario Ottaviani | glazba2 = Dario Ottaviani | skladba3 = Radi moje ljubavi | trajanje3 = 3:19 | tekst3 = Dario Ottaviani | glazba3 = Dario Ottaviani | skladba4 = Ako kiša obriše suze | trajanje4 = 2:43 | tekst4 = Dario Ottaviani | glazba4 = Dario Ottaviani }} '''Savitljive ploče'''<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.discogs.com/artist/942918| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106104656/https://www.discogs.com/artist/942918| title=Uragani Discography: Vinyl, CDs, &amp; More &#124; Discogs| date=2022-03-04| publisher=Zink Media| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref> *'''Bokaleta'''{{Efn|Suvenir}} *'''Ako kiša obriše suze'''{{Efn|Promotivno izdanje}} (1968.) ===[[Long play|LP]] ploče=== * '''[[Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|Beat na moru]]''' ([[Croatia Records]], 1991.)<ref>{{cite AV media notes|title=Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|year=1991|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=LP-6 2034628}}</ref> {{Popis pjesama | skladba2 = Školjka | skladba3 = Deborah }} ===[[CD]]=== *'''Beat na moru''' (Croatia Records, 1994.)<ref>{{cite AV media notes|title=Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|year=1994|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=CD D 5 03462 9}}</ref> {{Popis pjesama | skladba2 = Školjka | skladba3 = Deborah }} *'''Mala antologija hrvatskog rocka''' ([[Suzy Records|Suzy]] i Croatia Records, 1998.)<ref>{{cite AV media notes|title=Mala antologija hrvatskog rocka (1963.-1997.)|year=1998|type=antologija|publisher=Suzy|editor-last1=Škrnjug|editor-first1=Milan|editor-last2=Škarica|editor-first2=Siniša|id=3859888716773}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba13 = Deborah | trajanje13 = 3:06 }} *'''Festival Melodije Istre i Kvarnera: Dobre stare melodije 1964 - 1986''' (Melody, 2004.)<ref>{{cite AV media notes|title=Festival Melodije Istre i Kvarnera: Dobre stare melodije 1964 - 1986|year=2004|type=kompilacija|publisher=Melody|editor-last=Baša|editor-first=Andrej|id=MCD 019}}</ref> {{Popis pjesama | skladba1 = Bokaleta | trajanje1 = 2:22 | skladba6 = Školjka | trajanje6 = 3:42 }} *'''Kad je rock bio mlad''' (Croatia Records i Perfekt Music, 2005.)<ref>{{cite AV media notes|title=Kad je rock bio mlad: Priča s istočne strane (1956-1970)|year=2005|type=antologija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=6CD 5648253}}</ref> <ul>''4. disk''</ul> {{Popis pjesama | autor_glazbe = da | skladba1 = Rockin' T{{Efn|Prethodno neobjavljena snimka nastala 1962.}} | glazba1 = Tom King,{{Efn|Pravim imenom Harry Balk}} Jon Paris | trajanje1 = 0:32 }} <ul>''5. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba6 = Školjka | trajanje6 = 3:40 }} <ul>''6. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba16 = Deborah | trajanje16 = 3:10 }} *''' Zvuk Šezdesetih 1968-1969''' (Croatia Records, 2008.)<ref>{{cite AV media notes|title=Zvuk Šezdesetih 1968-1969|year=2008|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=2CD 5792499}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba11 = Deborah | trajanje11 = 3:10 }} *'''Najveći hitovi 60e''' (Croatia Records, 2008.)<ref>{{cite AV media notes|title=Najveći hitovi 60e|year=2008|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=2CD 5792499}}</ref> <ul>''2. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba11 = Školjka | trajanje11 = 3:43 }} *'''60-e - 150 originalnih hitova''' (Croatia Records, 2012.)<ref>{{cite AV media notes|title=60-e - 150 originalnih hitova|year=2012|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=6CD BOX 5970743}}</ref> {{Popis pjesama | skladba11 = Deborah | trajanje11 = 3:09 }} *'''Radio Rijeka 70 godina''' ([[Dallas Records]], 2015.)<ref>{{cite AV media notes|title=Radio Rijeka 70 godina|year=2015|type=kompilacija|publisher=Dallas Records|id=DCD DALLAS 818}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba12 = Ona traži moj lik{{Efn|Prethodno neobjavljena snimka iz 1970. uz [[folk rock]] trio Neda, Miljenko i Dario (Neda i Miljenko Karabaić, te Dario Ottaviani)}} | tekst12 = Dario Ottaviani | glazba12 = Dario Ottaviani }} *'''Riječki prvi val''' (Melody, 2022.)<ref>{{cite AV media notes|title=Riječki prvi val - Riječka rock scena 60-ih|date=2022-03|type=kompilacija|editor-last=Baša|editor-first=Andrej|publisher=Melody|id=CD 049}}</ref> <ul>''1. disk''{{Efn|Prethodno neobjavljene: 7., 8., 12., 13., 15., 16. do 21.}}</ul> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Ako kiša obriše suze | skladba2 = Deborah | skladba3 = Školjka | skladba4 = Žur | skladba5 = Radi moje ljubavi | skladba6 = Počinje igra | skladba7 = Okrutno more | tekst7 = Dalibor Brun | glazba7 = Dario Ottaviani | skladba8 = Plava kosa | tekst8 = Dario Ottaviani | glazba8 = Dario Ottaviani | skladba9 = Ona traži moj lik | skladba10 = Rockin' T | skladba11 = Theme for Young Lovers | glazba11 = Bruce Welch | skladba12 = Oh, Pretty Woman | skladba13 = Nisam te dostojan | skladba14 = Di cvita ružmarin | skladba15 = Plavi twist | skladba16 = Are You Ready | skladba17 = Na krilima Marijane | skladba18 = I Don't Need no Doctor | tekst18 = Nick Ashford, Jo Armstead | glazba18 = Valerie Simpson | skladba19 = Hit the Road, Jack | tekst19 = Percy Mayfield | glazba19 = Percy Mayfield | skladba20 = Jučer još | skladba21 = I Am the Walrus | tekst21 = [[John Lennon]] | glazba21 = John Lennon, [[Paul McCartney]] }} ==Bilješke== {{Notelist}} == Izvori == {{Citiranje knjige| title=S Uraganima| last=Škrobonja| first=Ante| editor-last=Škrobonja| editor-first=Ante|date=2019-03| publisher=Muzej Grada Rijeke| place=Rijeka| language=hr| isbn=978-953-6587-98-8}} {{CIP|id=140527068}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.rirock.com/rirock-scena/uraganima-ide-posebno-priznanje/ Uraganima ide posebno priznanje] <small>(rirock.com, objavljeno 18. ožujka 2012., pristupljeno 7. prosinca 2014.)</small> {{Hrvatski rani rock and roll sastavi}} {{GLAVNIRASPORED:Uragani, VIS}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Hrvatski rani rock and roll]] [[Kategorija:Riječki glazbeni sastavi]] 8jd72a25v1s8n6epgjv777vmn2iv4fb 7631681 7631573 2026-11-06T21:04:47Z Kamilica1974 377159 Manje preinake, sada prva tablica nije sužena, osim kad je širina teksta namještena na "Povećana" 7631681 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = VIS Uragani | Img = VIS Uragani.jpg | Img_capt = Uragani na festivalu MIK 1964. | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Rijeka]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = | Žanr = [[rock|rock and roll]], [[beat]], [[ritam i blues]], [[pop]], [[šansona]] | Djelatno_razdoblje = [[1961.]] – [[1970.]] | Producentska_kuća = [[Jugoton]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = Saša Sablić (vokal)<br>Dario Ottaviani (gitara)<br>Sanjin Kajba (tenor saksofon)<br>Marijan Peharda (orgulje)<br>Mirko Sertić (bas-gitara)<br>Armando Krok (bubnjevi)<br>[[Dalibor Brun]] (vokal)<br>Ira Kraljić (orgulje, vokal)<br>Aleksandar Maričić-Makva (bas-gitara)<br>Arno Udatny (gitara)<br>Ivica Veljačić (vokal) | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''VIS Uragani''' bio je vokalno instrumentalni sastav iz [[Rijeka|Rijeke]] koji je djelovao od [[1960.]] do [[1970.]] g. Sastav su krajem [[1960.]] osnovali Ante Škrobonja, Dario Ottaviani, Mario Peharda i Saša Sablić, koji su se udružili u [[Prva sušačka hrvatska gimnazija|Sušačkoj gimnaziji]]. Prvi su nastup održali u riječkom Amaterskom kazalištu Viktor Car Emin povodom [[Doček Nove godine|dočeka Nove godine]] [[1961.]] Nastupali su po riječkim plesnjacima i ondašnjim gitarijadama kao jedan od prvih hrvatskih sastava [[rock]] glazbe. Na festivalima [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]] sudjelovali su od [[1966.]], kada su nastupili na festivalu [[Melodije Istre i Kvarnera|Melodije Kvarnera]] kao glazbena pratnja za četiri skladbe s različitim pjevačima. Vlastitom skladbom "Školjka" su osvojili 3. mjesto prema glasovima publike,<ref>{{Citiranje weba | url=https://melody.hr/1966/| archive-url=https://web.archive.org/web/20150112230929/http://monografija.melody.hr/monography/1966| title=1966 - e-monografija| date=2014| publisher=Melody| access-date=2026-11-05| archive-date=2015-01-12| url-status=live| language=hr}}</ref> a pjesmom "Bokaleta", zasnovanom na [[Istra|istarskom]] [[Folklor|folkloru]], i prvo.<ref>{{Citiranje časopisa | url=https://hrcak.srce.hr/file/466257| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106111329/https://hrcak.srce.hr/file/466257| last1=Duraković| first1=Lada| last2=Marin| first2=Laura| journal=Vjesnik istarskog arhiva| volume=31| issn=0353-7153| place=Pazin| title=Sa sopilon pod rukon, a na uhu ružmarin| date=2024-11-20| page=77| publisher=Državni arhiv u Pazinu| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=hr}}</ref> Sve četiri pjesme ubrzo su objavljene na prigodnoj [[EP]] [[Gramofonska ploča|ploči]], njihovom prvom diskografskom izdanju. Dvije godine kasnije uslijedila ju je druga ploča, snimljena [[11. travnja]] [[1968.]] s novim pjevačem, [[Dalibor Brun|Daliborom Brunom]]. On je već sljedeće, [[1969.]] godine otišao u tada iznimno popularnu [[beograd]]sku [[Korni grupa|Korni grupu]]. U inozemstvu su 1969. nastupili turnejom po [[Čehoslovačka|čehoslovačkim]] gradovima. Djelovanje sastava prekinuto je uoči nastupa na dočeku [[1971]]. godine, kada je pjevač Ivica Veljačić dobio [[moždani udar]]. Njihov posljednji festivalski nastup bio je na [[Zagrebački festival|Zagrebačkom festivalu]] 1970. godine. Diskografija Uragana pokazuje sklonost [[Jugoslavija|jugoslavenske]] rock scene prema skladanju autorskih rock skladbi, te sve manjem oslanjanju na prepjeve stranih uspješnica sredinom i krajem 60-ih.<ref>{{Citiranje knjige| title=Tvornica glazbe - priče iz Dubrave| last=Škarica| first=Siniša| section=Šezdesete - muzika na 45 okretaja| editor-last1=Škarica| editor-first1=Siniša| editor-last2=Mazalin| editor-first2=Nikolina| editor-last3=Cajić| editor-first3=Natalija| editor-last4=Bachrach-Krištofić| editor-first4=Sanja| page=168| volume=1| date=2017-08| orig-year=2017| publisher=Croatia Records| place=Zagreb| language=hr| isbn=978-953-7011-72-7}}</ref> Gradsko vijeće Grada Rijeke je [[2022.]] sastavu dodijeilo zlatnu plaketu "Grb Grada Rijeke" zbog doprinosa u kulturnom životu grada.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Odluka o dodjeli Zlatne plakete »Grb Grada Rijeke«| last=Pešić-Bukovac| first=Dorotea| journal=Službene novine Primorsko-goranske županije| volume=20| issue=21| publisher=Primorsko-goranska županija| place=Rijeka| url=https://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=24825| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106203611/https://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=24825| page=60| date=2012-06-04| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| language=hr| id=2170-01-16-00-12-19}}</ref> U [[Italija|Italiji]] je istovremeno djelovao nepovezani rock sastav istog imena. == Diskografija == ===[[EP]] ploče=== * '''Melodije Kvarnera 66''' ([[Jugoton]], 1966.)<ref>{{cite AV media notes|title=Melodije Kvarnera 66|year=1966|type=EP|publisher=Jugoton|id=EPY-3682}}</ref> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Bokaleta | trajanje1 = 2:24 | tekst1 = [[Boško B. Obradović]] | glazba1 = Nello Milotti | skladba2 = Počinje igra | trajanje2 = 3:22 | tekst2 = Dario Ottaviani | glazba2 = Dario Ottaviani | skladba3 = Školjka | trajanje3 = 3:49 | tekst3 = Dario Ottaviani | glazba3 = Dario Ottaviani | skladba4 = Di cvita ružmarin | trajanje4 = 2:20 | tekst4 = [[Stjepan Benzon]] | glazba4 = Heda Piliš }} * '''Deborah''' ([[Jugoton]], 1968.)<ref>{{cite AV media notes|title=Deborah|year=1968|type=EP|publisher=Jugoton|id=EPY-4042}}</ref> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Deborah | trajanje1 = 3:12 | tekst1 = Dario Ottaviani,{{Efn|Autor prepjeva na hrvatski jezik. Pjesmu je iste godine na [[Festival di Sanremo|festivalu u Sanremu]] izveo [[Wilson Pickett]] na talijanskom i engleskom jeziku.<ref>{{Citiranje časopisa| title=“Le facce nere del festival”: Black Musicians at Sanremo in the 1960s| last=Boyd| first=Clifton| editor-last=Richardson Snyder| editor-first=Jon| journal=California Italian Studies| volume=14| issue=1| page=12| publisher=University of California| place=Oakland| url=https://www.researchgate.net/publication/397184837_Le_facce_nere_del_festival_Black_Musicians_at_Sanremo_in_the_1960s| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106205154/https://www.researchgate.net/publication/397184837_Le_facce_nere_del_festival_Black_Musicians_at_Sanremo_in_the_1960s| date=2025-10-21| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| issn=2155-7926| language=en}}</ref>}} Vito Pallavicini | glazba1 = Paolo Conte,<ref>{{Citiranje knjige| title=Deborah| last=Pallavicini| first=Vito| page=2| year=1968| publisher=Ri-Fi Music| place=Milano| language=it| id=T-005.002.314-7}}</ref> Giorgio Conte, Pino Massara<ref>{{Citiranje weba | url=https://servizionline.siae.it/it/archivioOpere/| title=Archivio opere &#124; Società Italiana degli Autori ed Editori| date=| publisher=Società Italiana degli Autori ed Editori| access-date=2026-11-06| url-status=live| language=it}}</ref>{{Efn|Ne spominju se na ploči}} | skladba2 = Žur | trajanje2 = 2:53 | tekst2 = Dario Ottaviani | glazba2 = Dario Ottaviani | skladba3 = Radi moje ljubavi | trajanje3 = 3:19 | tekst3 = Dario Ottaviani | glazba3 = Dario Ottaviani | skladba4 = Ako kiša obriše suze | trajanje4 = 2:43 | tekst4 = Dario Ottaviani | glazba4 = Dario Ottaviani }} '''Savitljive ploče'''<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.discogs.com/artist/942918| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106104656/https://www.discogs.com/artist/942918| title=Uragani Discography: Vinyl, CDs, &amp; More &#124; Discogs| date=2022-03-04| publisher=Zink Media| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref> *'''Bokaleta'''{{Efn|Suvenir}} *'''Ako kiša obriše suze'''{{Efn|Promotivno izdanje}} (1968.) ===[[Long play|LP]] ploče=== * '''[[Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|Beat na moru]]''' ([[Croatia Records]], 1991.)<ref>{{cite AV media notes|title=Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|year=1991|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=LP-6 2034628}}</ref> {{Popis pjesama | skladba2 = Školjka | skladba3 = Deborah }} ===[[CD]]=== *'''Beat na moru''' (Croatia Records, 1994.)<ref>{{cite AV media notes|title=Beat na moru (originalne snimke 1966.–1975.)|year=1994|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=CD D 5 03462 9}}</ref> {{Popis pjesama | skladba2 = Školjka | skladba3 = Deborah }} *'''Mala antologija hrvatskog rocka''' ([[Suzy Records|Suzy]] i Croatia Records, 1998.)<ref>{{cite AV media notes|title=Mala antologija hrvatskog rocka (1963.-1997.)|year=1998|type=antologija|publisher=Suzy|editor-last1=Škrnjug|editor-first1=Milan|editor-last2=Škarica|editor-first2=Siniša|id=3859888716773}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba13 = Deborah | trajanje13 = 3:06 }} *'''Festival Melodije Istre i Kvarnera: Dobre stare melodije 1964 - 1986''' (Melody, 2004.)<ref>{{cite AV media notes|title=Festival Melodije Istre i Kvarnera: Dobre stare melodije 1964 - 1986|year=2004|type=kompilacija|publisher=Melody|editor-last=Baša|editor-first=Andrej|id=MCD 019}}</ref> {{Popis pjesama | skladba1 = Bokaleta | trajanje1 = 2:22 | skladba6 = Školjka | trajanje6 = 3:42 }} *'''Kad je rock bio mlad''' (Croatia Records i Perfekt Music, 2005.)<ref>{{cite AV media notes|title=Kad je rock bio mlad: Priča s istočne strane (1956-1970)|year=2005|type=antologija|publisher=Croatia Records|editor-last=Škarica|editor-first=Siniša|id=6CD 5648253}}</ref> <ul>''4. disk''</ul> {{Popis pjesama | autor_glazbe = da | skladba1 = Rockin' T{{Efn|Prethodno neobjavljena snimka nastala 1962.}} | glazba1 = Tom King,{{Efn|Pravim imenom Harry Balk}} Jon Paris | trajanje1 = 0:32 }} <ul>''5. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba6 = Školjka | trajanje6 = 3:40 }} <ul>''6. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba16 = Deborah | trajanje16 = 3:10 }} *''' Zvuk Šezdesetih 1968-1969''' (Croatia Records, 2008.)<ref>{{cite AV media notes|title=Zvuk Šezdesetih 1968-1969|year=2008|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=2CD 5792499}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba11 = Deborah | trajanje11 = 3:10 }} *'''Najveći hitovi 60e''' (Croatia Records, 2008.)<ref>{{cite AV media notes|title=Najveći hitovi 60e|year=2008|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=2CD 5792499}}</ref> <ul>''2. disk''</ul> {{Popis pjesama | skladba11 = Školjka | trajanje11 = 3:43 }} *'''60-e - 150 originalnih hitova''' (Croatia Records, 2012.)<ref>{{cite AV media notes|title=60-e - 150 originalnih hitova|year=2012|type=kompilacija|publisher=Croatia Records|id=6CD BOX 5970743}}</ref> {{Popis pjesama | skladba11 = Deborah | trajanje11 = 3:09 }} *'''Radio Rijeka 70 godina''' ([[Dallas Records]], 2015.)<ref>{{cite AV media notes|title=Radio Rijeka 70 godina|year=2015|type=kompilacija|publisher=Dallas Records|id=DCD DALLAS 818}}</ref> <ul>''1. disk''</ul> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba12 = Ona traži moj lik{{Efn|Prethodno neobjavljena snimka iz 1970. uz [[folk rock]] trio Neda, Miljenko i Dario (Neda i Miljenko Karabaić, te Dario Ottaviani)}} | tekst12 = Dario Ottaviani | glazba12 = Dario Ottaviani }} *'''Riječki prvi val''' (Melody, 2022.)<ref>{{cite AV media notes|title=Riječki prvi val - Riječka rock scena 60-ih|date=2022-03|type=kompilacija|editor-last=Baša|editor-first=Andrej|publisher=Melody|id=CD 049}}</ref> <ul>''1. disk''{{Efn|Prethodno neobjavljene: 7., 8., 12., 13., 15., 16. do 21.}}</ul> {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Ako kiša obriše suze | skladba2 = Deborah | skladba3 = Školjka | skladba4 = Žur | skladba5 = Radi moje ljubavi | skladba6 = Počinje igra | skladba7 = Okrutno more | tekst7 = Dalibor Brun | glazba7 = Dario Ottaviani | skladba8 = Plava kosa | tekst8 = Dario Ottaviani | glazba8 = Dario Ottaviani | skladba9 = Ona traži moj lik | skladba10 = Rockin' T | skladba11 = Theme for Young Lovers | glazba11 = Bruce Welch | skladba12 = Oh, Pretty Woman | skladba13 = Nisam te dostojan | skladba14 = Di cvita ružmarin | skladba15 = Plavi twist | skladba16 = Are You Ready | skladba17 = Na krilima Marijane | skladba18 = I Don't Need no Doctor | tekst18 = Nick Ashford, Jo Armstead | glazba18 = Valerie Simpson | skladba19 = Hit the Road, Jack | tekst19 = Percy Mayfield | glazba19 = Percy Mayfield | skladba20 = Jučer još | skladba21 = I Am the Walrus | tekst21 = [[John Lennon]] | glazba21 = John Lennon, [[Paul McCartney]] }} ==Bilješke== {{Notelist}} == Izvori == {{Citiranje knjige| title=S Uraganima| last=Škrobonja| first=Ante| editor-last=Škrobonja| editor-first=Ante|date=2019-03| publisher=Muzej Grada Rijeke| place=Rijeka| language=hr| isbn=978-953-6587-98-8}} {{CIP|id=140527068}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.rirock.com/rirock-scena/uraganima-ide-posebno-priznanje/ Uraganima ide posebno priznanje] <small>(rirock.com, objavljeno 18. ožujka 2012., pristupljeno 7. prosinca 2014.)</small> {{Hrvatski rani rock and roll sastavi}} {{GLAVNIRASPORED:Uragani, VIS}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Hrvatski rani rock and roll]] [[Kategorija:Riječki glazbeni sastavi]] g8csp97ouoklgbwqmu4vk433chd0a68 0 190661 7631669 7607082 2026-11-06T20:37:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631669 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Headernm.gif|mini|alt=Le logo de NISI MASA|NISI MASA]] '''NISI MASA''' je europska mreža udruga, trenutno prisutna u 19 zemalja. Te udruge okupljaju mlade profesionalce, studente i entuzijaste sa zajedničkim interesom za [[europski film]]. Osnovana je 2001. godine, te ukljućuje udruženja iz zemalja [[Europska unija|Europske unije]], te [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Makedonija|Makedonije]], [[Kosovo|Kosova]], Turske i Rusije. Broji oko 1000 individualnih članova. NISI MASA je [[neprofitna organizacija]], koju među ostalima prodržava Europska unija (Mladi, Otvoreno Društvo i MEDIA Programi), [[Vijeće Europe]], Europska kulturna fundacija, Allianz kulturna fundacija, Fondation de France, te Ministarstvo mladih, sporta i socijalnog društva. Glavni ciljevi NISI MASE su otkrivanje mladih filmskih talenata, razvijanje kros-kulturalnih audio-vizualnih projekata, promicanje europskih vrijednosti kroz prizmu kinematografije, te kreiranje mreže za diskusije i suradnju europkih filmaša. NISI MASA je organizator mnogih projekata, među kojima je godišnji Europski natječaj za scenarij za kratki film, filmske i scenarističke radionice, projekcije, seminari o temama na području filma, te publikacije-knjige i filmska izdanja, mjesečni glasnik, te dnevne novine na filmskim festivalima poput [[Cannes]] Film Festivala. Svaki projekt je organiziran od strane jedne ili više udruženja. Sve aktivnosti koordiniraju se iz glavnog ureda smještenog u [[Pariz]]u, Francuska. == Porijeklo == NISI MASU su osnovala tri filmska entuzijasta, 2001. godine. Cilj im je bio stvoriti eurosku platformu za suradnju mladih filmaša. Sedam godina kasnije, broj zemlja članica se popeo na 19. Ime „NISI MASA“ proizašlo je iz filma [[8 ½]] [[Frederica Fellinija]] u kojem [[Marcello Mastroianni]] ponavlja frazu Asa Nisi Masa. Rečenica ne pripada ni jednom poznatom jeziku,te samim time simbolizira jedinstvo mladih filmaša. == Glavne aktivnosti == NISI MASA je mreža mladih filmaša.Glavno područje njihovog zanimanja je audiovizualno djelovanje diljem Europe, s naglaskom na interkulturalni dijalog i razmjenu. Sastanci i radionice se održavaju tokom cijele godine, diljem Europe, često u suradnji s filmskim festivalima. === Natječaj za kratki film === Kako bi ukazali i pronašli mnoge mlade talente, [[Nisi Masa|NISI MASA]] od 2002. godine organizira godišnji Europski natječaj za kratki film. Nagrađenim scenarijima pomađe u produkciji i disribuciji. Mladi između 18 i 28 godina mogu sudjelovati sa svojim scenarijem. Svake godine izabire se nova teme za scenarije. Od 2002. godine u natječaju je sudjelovalo više od 1000 scenarija. Desetak kratkih filmova producirano je uz pomoć NISI MASE. Pravila i više [[informacija]] mogu se pronaći na [http://www.nisimasa-scriptcontest.eu službenim stranicama projekta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160504164458/http://nisimasa-scriptcontest.eu/ |date=4. svibnja 2016. }}.<br /> U Hrvatskoj je ovaj natječaj organiziran od 2006. godine od strane scenarističkog projekta [[Hrvatski filmski savez|Hrvatskog filmskog saveza]] [http://www.palunko.org Palunko]. Informacije o proteklim natječajima moguće je naći na [http://palunko.org/palunko/nisi-masa/natjecaji službenim stranicama projekta Palunko posvećenim natječaju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110525031329/http://www.palunko.org/palunko/nisi-masa/natjecaji |date=25. svibnja 2011. }}. === Filmske i scenarističke radionice === Jedna od glavnih aktivnosti NISI MASE je razviti mnoge kros-kulturalne audiovizualne projekte i scenarističke radionice. Na scenarističkim radionicama sudionici raspravljaju o svojim scenarijima, prepreavljaju ih, te ih uobličavaju u formu za prezentiranje na europskim marketima. Pod patronažom iskusnih internacionalnih mentora, mladi Europljani održavaju kolektinve brainstorminge, rade u grupama ili samostalno, te tim putem dobivaju različite reakcije na svoje scenarije. Posljednje filmske radionice su bile koncentrirane posebice na gradove u kojima su se održavale. Sudionici tih radionica dolaze iz različitih kultura, te svojom različitošću pridonose multikulturalnosti projekta, na kojem su intenzivno radili u kratkom vremenskom roku. Neke od posljednjih radionica NISI MASE: ==== Vizije Istambula ==== U travnju 2007.godine, osam grupa mladih filmaša iz cijele Europe, sastali su se u Istambulu da bi snimili [[dokumentarni film]] o Istambulu iz njihove perspektive, otkrivajući grad koji je na raskrižju istočne i zapadne kulture. Time su sudionici pobliže shvatili tursku kulturu i običaje. Filmovi su prikazani na poznatom [[Istanbul]] Film Festivalu. Ideja za projekt proizišla je od sličnog projekta organizirtanog od strane NISI MASE, koji se odvijao u Parizu 2006. godine - „ 20 vizija Pariza“. ==== Snijeg ==== U studenom 2007.održana je još jedna filmska radionica u Turskoj, u gradu [[Karsu]] koji je na istoku zemlje.Ovaj grad je bio inspiracija dobitniku Nobelove nagrade [[Orhanu Pamuku]], za njgovu knjigu „Snijeg“, što je također bila polazišna točka ove radionice. Deset odabranih mladih Europljana bili su pozvani da snime kratke filmove inspirirane knjigom. Namjera radionice je bila uvidjeti kako je knjiga Orhana Pamuka utjecala na filmaške vizije Karsa. Radionica je napravljena u suradnji s 13. Festival of European Films on Wheels. ==== Kino-vlak ==== 18 mladih filmaša putovali su putevima slavne Trans-sibiske željeznice, od Moskve do Vladivostoka u rujnu 2008. godine. U suradnji s ruskom organizacijom Moviment, koristile su se posebne metode rada, one koima su se služili ruski filmaši 1930ih, predvođeni Aleksandrom Medvedkinom kada su filmske ekipe putovale su kroz Rusiju u specijalno opremljenim vagonima i dokumentirale tadašnji [[Sovjetski Savez|Sovjetski savez]]. 2008. godine, šest ekipa odlučilo je ponoviti njihov poduhvat, ali s temom „Gdje prestaje Europa“, putujući 9 302 kilometara slavnim željezničkim putem.Dokumentarnio filmvi koji su nastali, imali su premijeru na 6. Vladivostok International Film Festivalu. ==== Script&Pitch ==== Script&Pitch je napredna scenaristička radionca za scenariste i pisce dijaloga koji rade za film ili televiziju. Organizirana je u suradnji sa Scuola Holden (Torino, Italija). Prva radionica održana je 2005. godine, a 2008. godine dvadeset sudionika iz cijele Europe- 16 scenarista i 4 pisca dijaloga su prošli kroz cijel proces stvaranja; od generiranja ideja, strukturiranja materijala, prve i druge ruke scenarija, do finalnog obilka, te prezentiranja scenarija pred pozvanim producentima i distributerima. ==== European Short Pitch ==== Događaj potaknut od strane NISI MASE, nastavak je Skript&Picha koji je namijenjen pobjednicma Natječaja za kratki film, od 2004. godine. Njegov cilj je produkcija kratkih filmova, poglavito u europskim koprodukcijama, te praćenje filma kroz sve njegove faze - od scenarija, traženja redatelja i producenta, do distribucije filma. Događaj se odvija u dvije faze; rad na scenariju i predstavljanje potencijalnm producentima i distributerima, za vrijeme jednog od najvažnijih festivala kratkog filma u Europi, Festival International du Court Métrage Clermont-Ferrand. === Izdavaštvo === NISIMAZINE je mjesečni glasnik mreže, koji se bavi temama poput trendova u europskoj kinematografiji, predstavlja mlade filmaše, te obavještava o budućim projektima mreže. NISI MASA izdaje i dnevne biltene za vrijeme filmskih festivala, koje nastaju u novinarsko-filmskim radionicama koje se održavaju za vrijeme: ∞ [[Cannes Film Festival]], Francuska ( 2006./2007./2008.) ∞ Torino Film Festival, Italija (Studeni 2007./2008.) ∞ DocPoint – Helsinški festival dokumentarnog filma, Finska (Sječanj 2008.) ∞ Alba International Film Festival, Italija (Ožujak 2008.) ∞ Cinéma Verité – Iranski festival dokumentarnog filma, Tehran (Listopad 2008.) ∞ [[IDFA]] – Internationalni festival dokumentarnog filma Amsterdam, Nizozemska (Studeni 2008.) ∞ Festival of European Films on Wheels, Kars, Turska(Studeni 2008.) === Balkanski identitet, Balkanska kinematografija === Publikacije je zapravo niz eseja, nastalih za vrijeme seminara organiziranog u suradnji s Art Group Haide, u ožujku 2006., u gradu Blagoevgrad u Bugarskoj. Seminar je okupio 25 sudionika, od kojih osam iz zemlja Balkana. Glavna tema seminara bila je utjecaj društva na kinematografiju. Kroz razne radionice sudionici su raspravljali pitanje „Koje su tipične predodžbe o Balkanskim zemljama?“. Tekst ove knjige je zaključak koji su sudionici donijeli nakon rasprava koje su trajale tjedan dana. === Ljudska prava & Vizualna kultura (elektronička knjiga) === Ova elektronička knjiga je proizašla iz seminara „Ljudska prava i Audiovizualna kultura“ koji se održao u studenom 2006. u Ankari, Turska, u suradnji s 11th Festival of European Films on Wheels. Sudjelovalo je 30ak mladih europskih filmaša. NISI MASA redovito izdaje DVD kompilacije europskog kratkog filma-filmova nastalih na radionicama,te filmove pobjednike na Natječaju za kratki film. == Podrška == Neprofitnu organizaciju podupiru između ostalih, Europska unija(sa svojim programima Mladi, Otvoreno društvo i MEDIA ), Vijeće Europe, Europska kulturalna fundacija, te Allianz Cultural Foundation i Fondation de France. == 20 Članica organizacija NISI MASA == • Austrija – kino5 (http://www.kino5.net {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211202033938/http://www.kino5.net/ |date=2. prosinca 2021. }}) • Belgija - Ciné Script (http://www.cinescript.be {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090518092634/http://www.cinescript.be/ |date=18. svibnja 2009. }}) • Bugarska – Seven (bulgaria@nisimasa.com) • Hrvatska– Palunko (http://www.palunko.org) • Hrvatska– Kino Klub Zagreb (http://www.kkz.hr) • Češka – Fresh Film Fest (http://www.freshfilmfest.net {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027200037/http://www.freshfilmfest.net/ |date=27. listopada 2020. }}) • Finska - Euphoria Borealis (http://www.euphoriaborealis.net {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201113181700/https://euphoriaborealis.net/ |date=13. studenoga 2020. }}) • Francuska - Nisi Masa France (https://web.archive.org/web/20260311131205/http://nisimasafrance.org/) • Njemačka – filmArche (http://www.filmarche.de/) • Mađarska- Cras tibi (http://nisimasa.blog.hu/) • Italija – Franti Nisi Masa Italia (http://www.frantinisimasa.it/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090727114541/http://www.frantinisimasa.it/ |date=27. srpnja 2009. }}) • Kosovo - 7arte (http://www.7-arte.org/web/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090310083408/http://www.7-arte.org/web/ |date=10. ožujka 2009. }}) • Makedonija – Nisi Masa Macedonia (http://nisimasamacedonia.blogspot.com/) • Nizozemska - FILMNETWERK / MECCAPANZA (http://www.meccapanza.eu/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828194656/http://www.meccapanza.eu/ |date=28. kolovoza 2008. }}) • Rumunjska- Argo Audiovisual Association (http://www.argovisual.ro {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511023022/http://www.argovisual.ro/ |date=11. svibnja 2011. }}) • Rusija – Moviement (http://cinetrain.ru/) • Švedska - Nisi Mini – (https://web.archive.org/web/20200108112325/https://sites.google.com/a/nisimasa.se/stopmotionworkshop/) • Turska- Nisi Masa Turkey (http://nisimasaturkey.blogspot.com/) == Vanjske poveznice == • http://www.rhiz.eu/institution-12431-en.htmlttp://www.rhiz.eu/institution-12431-en.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720172019/http://www.rhiz.eu/institution-12431-en.htmlttp://www.rhiz.eu/institution-12431-en.html |date=20. srpnja 2011. }} • http://www.toutlecine.com/cinema/l-actu-cinema/0000/divers-00003834-nisi-masa-fait-son-cinema.html?cmpid=C09ptvflux {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080804131238/http://www.toutlecine.com/cinema/l-actu-cinema/0000/divers-00003834-nisi-masa-fait-son-cinema.html?cmpid=C09ptvflux |date=4. kolovoza 2008. }} • http://cineuropa.org/newsdetail.aspx?lang=en&documentID=66351 • http://www.dvoted.net/index.php?option=com_content&task=view&id=909&Itemid=121 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200108112416/http://www.dvoted.net/?option=com_content&task=view&id=909&Itemid=121 |date=8. siječnja 2020. }} • http://www.axelibre.org/cinema/article_artmaniaque_cinema.php?id_article=492 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081120195629/http://www.axelibre.org/cinema/article_artmaniaque_cinema.php?id_article=492 |date=20. studenoga 2008. }} [[Kategorija:Filmska umjetnost]] 4p2rpxucq4ruouzbdnqk09ne91pz3mg 0 196836 7631696 7384840 2026-11-06T21:57:57Z Man Usk 7132 7631696 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|rujan 2017.}} {{infookvir vjerski objekt | ime = Franjevački samostan Duha Svetoga | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Fojnica.PNG | veličina_slike = | opis_slike = Franjevački samostan Duha Svetoga | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Fojnica]] | dz = BIH | koordinate = {{Coord|43.96124|N|17.89666|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=inline,title|format=dms}} | koordinate_ref = | pushpin_map = BiH/Fojnica#BiH | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = [[1502.]] | godina završetka = | renoviran = [[1863.]], [[1913.]], [[1940.]] | srušen = [[1524.]] | religija = [[katoličanstvo]] | patron = [[Duh Sveti]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} [[Datoteka:Samostan i župa Duha Svetog, Fojnica.jpg|mini|desno|Franjevački samostan sv. Duha u Fojnici, fotografija izbliza.]] '''Franjevački samostan Fojnica'''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fojnica-samostan.com/index.php |title=Franjevački samostan Fojnica |archive-url=https://web.archive.org/web/20111011164928/http://www.fojnica-samostan.com/index.php |archive-date=11. listopada 2011. |access-date=15. ožujka 2011.}}</ref> nalazi se u [[Fojnica|Fojnici]], ispod brda Križa. Starost samostana nije moguće precizno utvrditi, no dokumenti potvrđuju nazočnost franjevaca u Fojnici još početkom četrnaestog stoljeća, na osnovi čega se dade zaključiti da su još u prvim desetljećima tog stoljeća na području Fojnice imali manju kuću koja je naknadno premještena na lokaciju današnjeg samostana. == Povijest == Samostani u Fojnici bili su na više lokacija i više puta razarani. Prvi je bio na Pazarišću. Vremenom su rasle potrebe za smještaj putnika namjernika i drugih zbog čega je trebala posebna soba. Onih drugih bili su sve brojniji, a samostan je bio uz prolazni put. Kad su okolnosti dovele da fratri tu više nisu mogli opstati, preselili su se na uzvišicu iznad Fojnice, na brdo Križ. Godne [[1502.]] u gustoj šumi postavili su temelje novom samostanu, na istom mjestu gdje je i danas. Danas to izgleda atraktivna lokacija, no gledano iz situacije onog vremena i prostora, vidljiv je sasvim drugi motiv izbora lokacije. Za velikog osmanskog progona katolika, porušeni su i samostan i crkva u Fojnici. Bilo je to [[1524.]] godine.<ref name="Ljubos">[http://www.fojnica-samostan.com/novo/index.php/19-samostan/muzej/101-blago-samostana-u-fojnici-pise-fra-janko-ljubos-kustos Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici] fra Janko Ljubos, kustos: ''Blago samostana u Fojnici '' (pristupljeno 2. studenoga 2016.)</ref> Zadnje je od [[1863.]] godine. Nacrt je napravio Ante Ciciliani (Ceciliani) iz Trogira. Gradnju je vodio domaći majstor Matija Lovrinović (do 1865.), a zatim Špiro Marić s otoka Visa.<ref name="bosnasrebrena-Fojnica">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-fojnica/fojnica.html Franjevačka provincija Bosna Srebrena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161013075726/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-fojnica/fojnica.html |date=13. listopada 2016. }} ''Fojnica – samostan i župa Svetoga Duha '' (pristupljeno 28. listopada 2016.)</ref> Obnovljen je pred rat, 1913. godine. Prema nacrtu arhitekta Lavrenčića samostan je znatno proširen izgradnjom dodatnog trakta 1940. godine. Taj se novi dio koristio kao stambeni prostor, a stara zgrada samostana za [[knjižnica|knjižnicu]] i [[muzej]].<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> Tijekom rata samostansko proširenje je završeno.<ref name="Ljubos"/> Netolerancija novih komunističkih vlasti prema katolicima brzo se pokazala. Nacionalizirala je dio samostanskih prostorija u razdoblju od 1949. do 1959. godine, prema nalogu općinskih vlasti koje su dale da se te prostorije koriste u druge svrhe.<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> U taj novi dio samostan završen tijekom rata uselila se JNA i ostala do 1959. godine.<ref name="Ljubos"/> Vjeronaučna dvorana izgrađena je 1984. godine. Predratnih godina bilo je novo renoviranje. Stambeni je dio temeljito renoviran od 1987. do 1990. godine.<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> {{Jednostrano}} Rat u Bosni i Hercegovini donio je nemile događaje fojničkim franjevcima. Premda su se fojnički franjevci ponijeli kao iskreni bosanskohercegovački domoljubi, to nije spriječilo muslimanske ekstremiste [[13. studenoga]] [[1993.]] ubiti dvojicu franjevaca na svirep, surov i nedoličan način u prostorijama samostana. Ubijena su dvojica velikih bh. patriota. Ubijeni fra Leon Migić prvi je u Fojnici istaknuo zastavu BiH (zastava s ljiljanima) i to na zidine fojničkog samostana, da se mogla vidjeti gotovo iz svake ulice i mjesta grada Fojnice. Drugi ubijeni bh. patriot, fra Nikica Miličević dva je mjeseca prije smrti govorio: „Moja domovina, domovina moga naroda s kojim sam nikao, s kojim živim, je jedino Bosna.“ i isticao „Katolička Crkva je bezpridržajno bila 'za' na referendumu, 'za' jedinstvenu BiH.“<ref name="osvrt">[http://www.fojnica-samostan.com/novo/index.php/2-uncategorised/183-povod Franjevački samostan Fojnica] Fra Nikica Vujica, gvardijan: ''Osvrt u povodu XXII. godišnjice strijeljanja fojničkih fratara'', 11. studenoga 2015. (pristupljeno 28. listopada 2016.)</ref> Muslimanski su ekstremisti iz 302. motorizirane brigade [[Armija BiH|Armije BiH]] iz [[Visoko (BiH)|Visoko]]g, i ubojica i trojica pomagača.<ref name="Večernji">[http://www.vecernji.ba/casnik-armije-bih-zao-mi-je-zbog-ubojstva-franjevaca-215158 Večernji.ba] Ana Popović: ''Časnik Armije BiH: Žao mi je zbog ubojstva franjevaca!'', 14. studenoga 2010. (pristupljeno 28. listopada 2016.)</ref> Strijeljali su gvardijana fra [[Nikica Miličević|Nikicu Milićevića]] i vikara fra [[Leon Migić|Leona Migića]] koji su tada obnašali službu Uprave Samostana u Fojnici.<ref name="osvrt"/> Prema svjedočenjima očevidaca, dvojica ubijenih franjevaca ubijeni su samo zato što su "uza se imali hrvatska obilježja; privjesak s grbom i hrvatskom šahovnicom koje je Čengiću zasmetao kada su mu ubijeni fratri otvorili vrata samostana".<ref name="Večernji"/> Čengić je bio u sastavu "Frkine jedinice", kojom je zapovijedao Ferid, Salemov, Provalić zvan Frka. Ta jedinica povezana je s u listopadu 1992. godine u Visokom formiranom postrojbom Armije BiH “Ljudi sjenke”, formacijski u sklopu 316. brigade. Činilo ju je 100-150 vojnika, 90 posto predratnih kriminalaca, tzv. Frkina jedinica, koja je po zlu postala poznata po zločinima nad Bosanskim Hrvatima u općinama Vareš, Breza, Visoko, Kakanj, Kiseljak i Fojnica.<ref>[http://kamenjar.com/popis-ratnih-zlocina-osumnjicenih-zlocinaca-tzv-armije-bih-nad-hrvatima-konjica-jablanice-koji-nikad-nisu-procesuirani/ Kamenjar.com] Objavio Marta G: ''Popis ratnih zločina i osumnjičenih zločinaca tzv Armije BiH nad Hrvatima Konjica i Jablanice koji nikad nisu procesuirani'', 20. srpnja 2013. (pristupljeno 28. listopada 2016.)</ref> Ipak, ovo nije bilo ubojstvo kao u krčmi zbog omražene zastave. U pozadini su stajali i drugi motivi, koji su nažalost zatajeni u sudskom procesu. Na te su probleme u kasnijim žalbama franjevci ukazivali.<ref name="osvrt"/> Ubojica je priveden tek četiri mjeseca nakon počinjenja ovog teškog zločina. Vrhovni vojni sud u Sarajevu u predmetu iz 1994. godine i i Vrhovni sud Bosne i Hercegovine u predmetu iz 1995. godine za ovo su kazneno djelo procesuirali Miralema Čengića i osudili ga na 11, odnosno na 15 godina zatvora, te sudionike Nedima Zerdu, Samina Mušinbegovića i Vahida Begića na po šest mjeseci zatvora. Sudovi nažalost u kaznenom predmetu nisu utvrdili prave ubojičine razloge, motive i pobude, a to je da je ovo bilo kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Ubijeni su članovi Uprave samostana, a ostali fratri su ostali pošteđeni, čak i fratar očevidac kojeg je sudionik ubojstva držao. U presudi tužitelj nije donio mogućnost da je netko ovaj ratni zločin planirao i naredio, niti je napisana u presudi niti jedna riječ koja bi upućivala na mogućnost da se ovo dvostruko ubojstvo dovede u kontekst zločina vojnika protiv civila, zločina iz mržnje prema drugom narodu, dakle: organiziranog ratnog zločina. Samo nekoliko mjeseci nakon presude, tadašnji predsjednik BiH [[Alija Izetbegović]] ubojici je dao čak tri pomilovanja, a četvrto je pomilovanje dao ondašnji predsjednik FBiH [[Ejup Ganić]] i ubojica je bio na slobodi.<ref name="osvrt"/> Dotrajalost je zgrade učinila svoje, pa je stari dio samostana gdje je bio muzej i knjižnica srušen 2000. godine, a gradnja novog na istom mjestu počela je po projektu Krešimira Kolovrata. Građevinski dio radova završen je 2001. godine.<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> Samostanske [[orgulje]] također su dane na obnovu. Kolaudacija obnovljenih samostanskih orgulja bila je 10. listopada 2012. godine.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=P6J4wofSJAU YouTube kanal TVKISSKiseljak] Samostanska crkva u Fojnici: kolaudacija obnovljenih orgulja, 10. listopad 2012.g. </ref> Muzej franjevačkog samostana svečano je otvoren ponovo za javnost 27. svibnja 2014. godine.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=uSCMXgi-Wa4 YouTube kanal Kanal 6 HD] Svečano otvoren Muzej Franjevačkog samostana u Fojnici, 27. svibnja 2014. </ref> Svečano ga je otvorio predsjednik Vlade susjedne RH Zoran Milanović.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=wEKeDuez1V4 kanal TVKISSKiseljak] Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović danas otvorio obnovljeni samostanski muzej u Fojnici, 27. svibnja 2014. </ref> [[Muzej franjevačkog samostana u Fojnici]] kandidiran je 2016. za nagradu [[Europski muzej godine|Europskog muzeja godine]], u konkurenciji 60 najboljih muzeja u Europi.<ref>(boš.) [https://www.biznisinfo.ba/muzej-samostana-u-fojnici-kandidat-za-najljepsi-muzej-u-evropi/ Biznisinfo.ba] ''Muzej samostana u Fojnici kandidat za najljepši muzej u Evropi'' 21. rujna 2016. (pristupljeno 23. siječnja 2020.)</ref> == Pastoralni rad == === Fojnički franjevci i grad Jajce === Franjevci iz Fojnice su nakon turskog osvajanja Jajca opsluživali preostale katolike Hrvate iz Jajca. Jajački Hrvati su po dolasku Turaka ostali bez [[crkva sv. Katarine u Jajcu|crkve sv. Katarine]] koju su Turci porušili, [[franjevački samostan i crkva sv. Marije u Jajcu|crkve sv. Marije]] koju su pretvorili u džamiju, [[toranj sv. Luke u Jajcu|toranj sv. Luke]] prenamijenili u minaret, a Turci su porušili franjevačke samostane u [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Jajcu|Jajcu]], [[franjevački samostan u Grebenu|Grebenu]] i [[franjevački samostan u Jezeru|Jezeru]]. Da bi imali gdje odsjesti, fojnički franjevci su imali svoje [[franjevački samostan u Lučini|sjedište]] na desnoj obali Vrbasa, u mjestu Lučini nedaleko od Jajca. Nastamba je izgorjela [[1620.]] godine. Obnovljena je nekoliko godina poslije. Sve ukazuje da je to bila prostrana zgrada, jer je udomila sve fojničke franjevce nekoliko godina, nakon požara samostana i crkve [[1664.]] godine.<ref>[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-jajce/jajce.html Franjevačka provincija Bosna Srebrena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161013144148/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-jajce/jajce.html |date=13. listopada 2016. }} ''Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina'' (pristupljeno 12. listopada 2016.)</ref><ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> === Pastoralni djelokrug fojničkih franjevaca === Sve koji su živjeli u prostoru uz lijevu obalu rijeke Bosne sve do Save, pa preko Banje Luke do Bihaća, Livna, Duvna, Rame i svu današnju središnju Bosnu, fojnički su fratri pastorizirali.<ref name="Ljubos"/> Kroz povijest mijenjalo se područje koje je pastoralno opsluživao fojnički franjevački samostan. Prema izvješću biskupa [[Marijan Maravić|M. Maravića]] 1647. godine, pokrivali su župe: Fojnicu, [[Jajce]], [[Kamengrad]], [[Kotor Varoš|Kotor]], [[Vodičevo]], [[Dragotina|Dragotinu]], [[Ljubija (Prijedor, BiH)|Ljubiju]], [[Banja Luka|Banju Luku]], [[Motike (Banja Luka, BiH)|Motike]], [[Dragočaj (Banja Luka, BiH)|Dragočaj]] i [[Kozarac (Prijedor, BiH)|Kozarac]].<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> Izvješće fra [[Nikola Ogramić Olovčić|Nikole Ogramića-Olovčića]] 1673. spominje da franjevci uz gornje župe opslužuju još [[Bihać]] i [[Dobretići|Dobretiće]], što je ukupno 16.443 katolika.<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> Uslijedilo je veliko iseljavanje katolika u vrijeme [[Bečki rat|Bečkog rata]] (1683. – 1699.) i nestale su brojne župe i samostani. Zbog toga je ostalo mnogo manje katolika raspršenih na velikom području, koje su fojnički franjevci pokrivali. Prema [[Pavao Dragičević|Dragičevićevom]] izvješću 1743. opslužuju župe: Fojnicu, [[Lašva|Lašvu]], Jajce, Dobretiće, Banju Luku, [[Ivanjska|Ivanjsku]], Kotor, [[Majdan]], Vodičevo, Bihać, [[Rama|Ramu]], [[Livno]], [[Duvno]], [[Uskoplje|Skoplje]] s [[Kupres]]om, što je ukupno 18.443 katolika.<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> Broj se katolika vremenom povećao. Godine 1762. bilo je 27.315, a 1779. god. 36.240 katolika. Nadležnost fojničkog samostan 1856. god. bila je nad župama: Fojnicom, [[Brestovsko|Brestovskim]], [[Busovača|Busovačom]], [[Zenica|Zenicom]], [[Guča Gora|Gučom Gorom]], [[Dolac|Dolcem]], [[Orašje]]m ([[Ovčarevo]]), Jajcem, Dobretićima, [[Varcar Vakuf|Varcarom]], Kotorom, Banjom Lukom, Ivanjskom, [[Gradiška|Gradiškom]], [[Sasina|Sasinom]], [[Volar]]om, [[Stara Rijeka|Starom Rijekom]], Bihać, Skoplje, [[Malo Selo|Malim Selom]], Kupres, Rama, [[Triješćani]]ma, [[Vidoši]]ma, [[Gorica|Goricom]], [[Čuklić]]em i [[Ljubunčić]]em, sveukupno 60.588 katolika.<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> U drugoj polovici 19. stoljeća osnovani su novi samostani (Gorica, Guča Gora, Petrićevac, Rama) koji su rasteretili fojničke franjevce i dio župa je prenesen pod nadležnost novih samostana. Dio tih župa predan je 1883. svjetovnom svećenstvu.<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> Fojnička župa brojila je 1991. godine 5223 katolika (1974.: 4950). Danas ima 3613. vjernika. Teritorijalno je opsežna i obuhvaća sljedeća naseljena mjesta: Fojnica, [[Bakovići (Fojnica, BiH)|Bakovići]], [[Bakovićka Citonja]], [[Banja (Fojnica, BiH)|Banja]], [[Bistrica (Fojnica, BiH)|Bistrica]], Bježanija, [[Božići (Fojnica, BiH)|Božići]], [[Carev Do]], Crvene zemlje, [[Djedov Do]], Drin, Dugo brdo, [[Gojevići]], [[Gradina (Fojnica, BiH)|Gradina]], Kamenik, Kazijevići, [[Lučice (Fojnica, BiH)|Lučice]], [[Lužine (Fojnica, BiH)|Lužine]], Mujakovići,[[Nadbare]], [[Ostruška Citonja]], Ostružnica, [[Otigošće]], [[Paljike (Fojnica, BiH)|Paljike]], [[Podcitonja]], [[Ponjušina]], [[Ragale]], [[Rajetići]], Slakovići, [[Selište (Fojnica, BiH)|Selišće]], [[Šavnik (Fojnica, BiH)|Šavnik]], Šćitovo, [[Tješilo]], Trošnik, Zarastin i Zimije.<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> Uz spomenutu župnu crkvu, na području župe nalazi se i nekoliko podružnih: Gojevići (Sv. Franje Asiškog, 26 x 12 m, izgr. 1972./1973. umjesto drvene crkve iz 1946.; projekt: M. Subotić, B. Borić), Šćitovo (Presv. Srca Isusova, 20 x 10 m, izgr. 1974./1975., projekt: D. Duvnjak), Otigošće (Sv. Ane, 10 x 6 m, izgr. 1980., projekt: D. Duvnjak), Kazijevići (Porcijunkula, 7 x 4 m, izgr. 1969., projekt: B. Borić). Od drugih sakralnih objekata postoji i 15 grobljanskih kapelica.<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> == Crkva == Nakon turskog razaranja samostana i crkve sv. Marije za velikog progona između 1521. i 1524., franjevci su poslije od Turaka isposlovali dopuštenje za obnovu u istim gabaritima. Franjevci međutim uskoro grade novi samostan i crkvu. Obnova je bila zatražena 1527. godine. Nova je crkva sagrađena 1594. – 1598. na mjestu te crkve, približnih dimenzija kao i prethodna (ca 31xl0 m) jer Turci nisu dopuštali veću, a samostan je obnovljen 1598. god. Veliki požar 1664. uništio je i samostan i crkvu i dragocjenosti, prije svega knjižnicu i arhiv. Do izgradnje nove, franjevci su se privremeno nastanili u [[Lučine|Lučini]] kod Jajca. Nakon dvadesetak godina, podmićivanja činovnika i plaćanja visokih dažbina, franjevci su isposlovali dopuštenje za gradnju, tako da su podigli samostan 1666. – 68. i crkvu 1669. godine. Obje su zgrade obnovljene 1798. ali opet tek nakon višegodišnjeg podastiranja molbi kod turskih vlasti. Bosna je u fojničkoj crkvi dobila prve orgulje. Nabavljene su godine 1801., ali nisu sačuvane. Obnova crkve i samostana uslijedila je ponovno 1830. godine. Ne zna se kakva su bila stilska obilježja crkve, no zacijelo se radilo o jednom uobičajenom pravokutnom prostoru za puk, na koji se nastavljao [[Prezbiterij (kršćanstvo)|prezbiterij]] s glavnim oltarom. U tim je teškim vremenima franjevcima glavni cilj bio osigurati krov nad glavom, tako da je estetska dimenzija imala drugotno značenje.<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> Novu crkvu franjevci su započeli graditi 1884. god. pod vodstvom Franje Moysesa graditelja iz Dalmacije. Fra [[Miho Čuić (franjevac)|Miho Čuić]] (Duvno 1750.? – 1809.) oslikao je strop i propovjedaonicu.<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> Ova se gotovo izgrađena crkva zbog nesolidne izvedbe srušila, pa je 1888. god. podignuta nova (31 x 14 m), po projektu arhitekta [[Josip Vancaš|Josipa Vancaša]], u [[Renesansna arhitektura|renesansnom]] slogu i s [[Kupola|kupolom]] na [[križište|križištu]]. Crkvu je iznutra oslikao slikar [[Josip Oisner]] 1894. god za 2400 forinti. Ukrasio ju je floralnim [[ornament]]ima i likovima svetaca u [[medaljon]]ima. Natpisi na njemačkom jeziku ispod likova [[evanđelist]]a govore o podrijetlu slikara, o kome inače nemamo životopisnih podataka. Cijela dekoracija crkve ostavlja dojam o solidnoj slikarskoj izvedbi. God. 1894. nabavljena su tri [[oltar]]a tirolske izradbe (radionica F. Stuflessera), nove orgulje (sedam registara) firme Rieger iz Šleske (1896.), ''Put križa'' u Beču, te dva zvona u Innsbrucku. Crkva je obnovljena 1913. god. Ona danas ima tri zvona: malo i veliko potječu iz 1927. god. (Livarna zvonov-Maribor), a srednje je iz 1894. (firma: Albert Samassa-Labaca). Crkva je u najnovije vrijeme djelomice renovirana.<ref name="bosnasrebrena-Fojnica"/> == Samostansko blago == [[Datoteka: Fojnica 1930.gif|thumb|right|600px|Prikaz fojničkog samostana, uz prizor biskupa Miletića i izdavanja [[Ahdnama|"Ahd-name"]], povelje kojom je franjevcima zajamčena sloboda rada u svom carstvu i slobodan povratak izbjeglih franjevaca [[1463.]] godine na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkom]] kalendaru u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[svibanj]], [[1930.]] godina]] Samostan je od tada središnja točka duhovnosti u nekoć pretežito rudarskom naselju i okolici, o čemu svjedoče bogati samostanski muzej, knjižnica, te pismohrana u kojoj su pohranjeni neki izuzetno rijetki i vrijedni dokumenti, među kojima treba istaknuti [[ahdnama|ahdnamu]], povelju iz osmanskog razdoblja kojom je vojskovođa [[Mehmed II.]] bosanskim franjevcima zajamčio sigurnost i omogućio slobodno djelovanje na ozemlju koje je osvojio. Povijesno i heraldički vrlo vrijedan [[Fojnički grbovnik]] se od davnina čuva u samostanu. Zbirku minerala prikupio je fra [[Paškal Vešara]] (Fojnica, 20. rujna 1906. – 3. veljače 1979.).<ref>Pavić, Stjepan: Spašeni talent : (Fra Paškal Vešara, Fojnica, 20. 9. 1906. - 3.2. 1979.), Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo, 12(2004) 20, str. 341-344</ref><ref name="Šimić">[http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/252/reportaze/fojnica-proslost-koja-obvezuje Svjetlo riječi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161104001912/http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/252/reportaze/fojnica-proslost-koja-obvezuje |date=4. studenoga 2016. }} Domagoj Šimić: ''Fojnica - Prošlost koja obvezuje'', 30. siječnja 2014. (pristupljeno 28. listopada 2016.)</ref> Muzej čuva dokaze o ekploataciji zlata i srebra iz rudnika [[Bakovići (Fojnica, BiH)|Bakovića]]. Izložene su rude iz kojih se prerađivalo zlato, alat kojim se kopao, te nakit koji su izrađivali [[fojnička zlatarska škola|fojnički zlatari]].<ref>(srp.) [http://www.slobodnaevropa.org/a/rudnik-zlata-u-fojnici-ce-ponovo-proraditi/24632662.html Radio Slobodna Evropa] Ivan Katavić: ''Rudnik zlata kod Fojnice će ponovo proraditi'', 3. srpnja 2016. (pristupljeno 7. studenoga 2016.)</ref> Aktualni [[gvardijan]] fojničkog samostana je fra [[Miro Relota]], koji se vratio u svoju provinciju Bosnu Srebrenu poslije 27 godina provedenih u Italiji.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/3028/ofm-bih/jednostavan-pristupacan-pravi-fratar-fra-miro-relota FMC Svjetlo riječi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151127032901/http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/3028/ofm-bih/jednostavan-pristupacan-pravi-fratar-fra-miro-relota |date=27. studenoga 2015. }} [[Branka Jukić]]: ''Jednostavan, pristupačan, pravi fratar – fra Miro Relota'', 18. studenoga 2015. (pristupljeno 14. studenoga 2016.)</ref> Muzej samostana u Fojnici rujna 2016. kandidiran je za naljepši europski muzej godine.<ref>[http://www.bljesak.info/rubrika/kultura/multimedia/video/muzej-samostana-u-fojnici-kandidat-za-najljepsi-muzej-u-europi/3180 Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161104141523/http://www.bljesak.info/rubrika/kultura/multimedia/video/muzej-samostana-u-fojnici-kandidat-za-najljepsi-muzej-u-europi/3180 |date=4. studenoga 2016. }} Bljesak.info: ''Muzej samostana u Fojnici kandidat za najljepši muzej u Europi'', 23. rujna 2016. (pristupljeno 3. studenoga 2016.)</ref> == Časne sestre == {{glavni|Kuća časnih sestara Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Fojnici}} U podnožju samostana,<ref>[http://storage.oslobodjenje.ba/image/276740/704x465/zivot-casnih-sestara-u-samostanu-u-fojnici-obaveze-pocinju-od-sest-ujutro_1458990796_15.jpg Oslobođenje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019000306/http://storage.oslobodjenje.ba/image/276740/704x465/zivot-casnih-sestara-u-samostanu-u-fojnici-obaveze-pocinju-od-sest-ujutro_1458990796_15.jpg |date=19. listopada 2016. }} Fotografija Anadolija: ''Život časnih sestara u samostanu u Fojnici: Obaveze počinju od šest ujutro'', 26. ožujka 2016. (pristupljeno 16. listopada 2016.)</ref><ref>[http://www.ssf.hr/articlefiles/2266_5584_fojnica.jpg Školske sestre franjevke Krista Kralja - Bosansko-hrvatska provincija Prečista Srca Marijina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019021738/http://www.ssf.hr/articlefiles/2266_5584_fojnica.jpg |date=19. listopada 2016. }} Fotografije uz članak Branke Jukić/ssf: ''Rupnovac/Fojnica: Uređenje i adaptacija sestarske kuće'', 19. studenoga 2015.</ref> na lokalitetu Rupnovcu, stotinjak metara ispod nalazi se kuća časnih sestara. Gradnja kuće datira još od kraja osmanske vlasti. Bila je jedna od prvih škola u Bosni i prva škola u Fojnici. Biskup fra [[Augustin Miletić]] napisao je [[bukvar]], a organizirano učenje u ovaj kraj došlo je s fra [[Mijo Gujić|Mijom Gujićem]]. Škola je bila toliko utjecajna da se još u osmansko doba govorilo da u ovom kraju i čobanice znaju [[pismenost|pisati]] i čitati. Pomoću austrijske vlade sagrađena je 1872. pučka učiona. Početkom 1970-ih franjevci iz samostana ustupili su ovu kuću [[Školske sestre franjevke Krista Kralja|školskim sestrama franjevkama]] [[Bosansko-hrvatska provincija Prečistog Srca Marijina školskih sestara franjevki|Bosansko-hrvatske provincije]], koje su radile u bolnici, Domu zdravlja i u franjevačkom samostanu u Fojnici. Franjevke su u ovoj kući živjele i radile od 1970. do 1993. godine.<ref name="avaz">[http://www.avaz.ba/clanak/206476/povratak-stanara-u-kucu-casnih-sestara?url=clanak/206476/povratak-stanara-u-kucu-casnih-sestara Dnevni avaz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019022057/http://www.avaz.ba/clanak/206476/povratak-stanara-u-kucu-casnih-sestara?url=clanak%2F206476%2Fpovratak-stanara-u-kucu-casnih-sestara |date=19. listopada 2016. }} H. Čukle: ''Povratak stanara u kuću časnih sestara'', 26. studenoga 2015. (pristupljeno 16. listopada 2016.)</ref> U vrijeme rata sestre su morale otići iz te kuće.<ref name="Oslobođenje">[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zivot-casnih-sestara-u-samostanu-u-fojnici-obaveze-pocinju-od-sest-ujutro/165982 Oslobođenje] Anadolija: ''Život časnih sestara u samostanu u Fojnici: Obaveze počinju od šest ujutro'', 26. ožujka 2016. (pristupljeno 16. listopada 2016.)</ref> 29. travnja 2009. na dan osnutka Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina, gvardijan Samostana u Fojnici, fra Nikica Vujica pozvao je vjernike na molitvu za povratak sestara u Fojnicu. Šest godina poslije na isti dan potpisan je ugovor o povratku sestara u kuću na Rupnovcu.<ref>[https://www.ssf.hr/?gid=8&aid=2266 Školske sestre franjevke Krista Kralja - Bosansko-hrvatska provincija Prečista Srca Marijina] [[Branka Jukić]]/ssf: ''Rupnovac/Fojnica: Uređenje i adaptacija sestarske kuće'', 19. studenoga 2015.</ref> Zahvaljujući fratrima samostana provincije Bosne Srebrene, zajedno s provincijalom, fra [[Lovro Gavran|Lovrom Gavranom]], građevina je sačuvana i ponovo se obnavlja i adaptira. Po okončanju unutarnjih radova očekuje se da će 2016., nakon više od dva desetljeća u njoj živjeti i raditi časne sestre franjevke.<ref name="avaz"/> Danas ovdje žive i rade tri časne sestre.<ref name="Oslobođenje"/> == Nacionalni spomenik == Pokretno blago ovog samostana, poput muzejskih eksponata, starih knjiga, arhiva, slika i dr. proglašeno je nacionalnim spomenikom prije samog samostana.<ref name="samostan i crkva nacionalni spomenik">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/component/content/article/1-zadnje-novosti/1387-franjevaki-samostan-i-crkva-proglaeni-nacionalnim-spomenicima-u-bih.html Franjevačka provincija Bosna Srebrena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304105358/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/component/content/article/1-zadnje-novosti/1387-franjevaki-samostan-i-crkva-proglaeni-nacionalnim-spomenicima-u-bih.html |date=4. ožujka 2016. }} ''Franjevački samostan i crkva proglašeni nacionalnim spomenicima u BiH '', 25. studenoga 2011. (pristupljeno 14. listopada 2016.)</ref> Shodno činjenici da je stanje muzejskog fonda i knjižničnog fonda bitno popravljeno, skinuto je 2012. s popisa ugroženih spomenika.<ref>[https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/08/12-dobara-proglaseno-spomenicima-od-najveceg-znacaja/ Fočanski dani] FENA: ''12 novih dobara proglašeno nacionalnim spomenikom BiH'', 6. lipnja 2012. (pristupljeno 14. listopada 2016.)</ref> Prirodno graditeljska cjelina crkve Duha Svetoga i Franjevačkog samostana u Fojnici proglašeni su [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenicima BiH]] u listopadu 2011. godine. U ovu cjelinu ušli su:<ref name="samostan i crkva nacionalni spomenik"/> * Rupnovac sa samostanskom kućom i voćnjakom * Lastve i dio Bara * groblje Karauša s [[kapelica|kapelicom]] i [[kripta|kriptom]] * brdo Križ sa šumom i [[voćnjak]]om * mjesto Podkrižem * samostanska crkva, zgrada muzeja i samostana == Izvori == {{izvori|30em}} {{Bosna Srebrena}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Franciscan monastery in Fojnica |commonscathr = Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === * [http://www.fojnica-samostan.com/novo/ Franjevački samostan sv. Duha u Fojnici] * [http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/702/nasa-bastina/hanap-franjevackog-samostana Svjetlo riječi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hanap franjevačkog samostana [[Kategorija:Franjevački samostani u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Knjižnice]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Fojnici]] 2mr5nt4ntbxupihsl0pkld8ihom2vtw 0 197497 7631719 7404837 2026-11-06T22:39:16Z Divna Jaksic 974 Pat Rafter AO party 15.png 7631719 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Patrick Rafter | slika = Pat Rafter AO party 15.png | država = {{Z|AUS}} [[Australija]] | prebivalište = [[Pembroke]], [[Bermudi]] | datum_rođenja = [[28. prosinca]] [[1972.]] | mjesto_rođenja = [[Mount Isa]], [[Queensland]] | visina = 185 | težina = 87 | igra = desnom rukom<br/>(jednoručni backhand) | karijera = [[1991.]] – [[2001.]] | zarađeni_novac = 11.127.058 [[američki dolar|$]] | pobjede/porazi_pojedinačno = 358/191 | osvojeni_turniri_pojedinačno = 11 | najbolji_plasman_pojedinačno = 1. ([[26. srpnja]] [[1999.]]) | Australian_Open = polufinale (2001.) | Roland_Garros = polufinale (1997.) | Wimbledon = finale (2000. i 2001.) | US_Open = 1. mjesto (1997. i 1998.) | pobjede/porazi_parovi = 214/110 | osvojeni_turniri_parovi = 10 | najbolji_plasman_parovi = 6. ([[1. veljače]] [[1999.]]) }} '''Patrick „Pat” Michael Rafter''' ([[Mount Isa]], [[Australija]], [[28. prosinca]] [[1972.]]), bivši [[Australija|australski]] [[tenis]]ač i [[ATP-ova ljestvica|svjetski broj 1]]. Svoj prvi turnir u pojedinačnoj konkurenciji Rafter je osvojio [[1994.]] u [[Manchester]]u. Najveći uspjeh mu je osvajanje [[US Open]]a dva puta (1997. i 1998. godine). Od većih rezultata još valja izdvojiti dvije završnice [[Wimbledon]]a, te osvajanje dva turnira iz Masters serije [[Cincinnati, Ohio|Cincinnati]] i [[Montréal]]. Podjednako je dobro igrao u pojedinačnoj i u konkurenciji parova. U završnici [[Wimbledon]]a [[2001.]] godine, porazio ga je [[Goran Ivanišević]] (6:3, 3:6, 6:3, 2:6, 9:7). Dana [[17. srpnja]] [[2019.]] godine, Rafter se još jednom suočio s [[Goran Ivanišević|Goranom Ivaniševićem]] na rekracijskome meču [[Croatia Open Umag|Croatia Opena u Umagu]], kako bi proslavili 18. rođendan poznatoga finala [[Wimbledon]]a [[2001.]] godine. Ivanišević ga je ponovno pobijedio 6:4, 6:4. ==Vanjske poveznice== *[http://www.atpworldtour.com/Tennis/Players/Ra/P/Patrick-Rafter.aspx Profil] na stranici [[ATP|ATP Toura]] {{eng oznaka}} {{mrva-biog-tenis}} {{GLAVNIRASPORED:Rafter, Patrick}} [[Kategorija:Australski tenisači]] [[Kategorija:Tenisači broj 1 ATP-ove ljestvice]] qryod2ny6nimzn7sumglv9cubseqzdf 0 197685 7631761 7378601 2026-11-06T23:36:21Z Loptač01 309409 /* Vanjske poveznice */ 7631761 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Sava Jakuševec | slika = | puno ime = Nogometni klub Sava Jakuševec Zagreb | nadimak = | godina osnivanja = [[1948.]] | igralište = NK Sava | kapacitet stadiona = 500 | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = ''Ne natječe se'' | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1=0000FF |body1=0000FF |rightarm1=0000FF |shorts1=0000FF |socks1= 0000FF | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2= FFFFFF | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''NK Sava''' je [[nogomet]]ni klub iz naselja [[Jakuševec]] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Seniori se trenutačno ne natječu. == Izvori == {{izvori}} * [http://www.zns.hr/clanstvo/37-clanstvo/48-klubovi.html?tmpl=component&print=1&page= ZNS-popis klubova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090406082052/http://www.zns.hr/clanstvo/37-clanstvo/48-klubovi.html?tmpl=component&print=1&page= |date=6. travnja 2009. }} == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/644/nk-sava-j/ Profil], HNS Semafor {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Sava Jakuševec, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu‎|Sava]] 558hbf67xupbgpv3vw1d48zc2sjmwm0 7631762 7631761 2026-11-06T23:37:28Z Loptač01 309409 /* Izvori */ Korisno za smanjiti zbunjenost 7631762 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Sava Jakuševec | slika = | puno ime = Nogometni klub Sava Jakuševec Zagreb | nadimak = | godina osnivanja = [[1948.]] | igralište = NK Sava | kapacitet stadiona = 500 | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = ''Ne natječe se'' | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1=0000FF |body1=0000FF |rightarm1=0000FF |shorts1=0000FF |socks1= 0000FF | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2= FFFFFF | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''NK Sava''' je [[nogomet]]ni klub iz naselja [[Jakuševec]] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Seniori se trenutačno ne natječu. == Izvori == {{izvori}} * [http://www.zns.hr/clanstvo/37-clanstvo/48-klubovi.html?tmpl=component&print=1&page= ZNS-popis klubova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090406082052/http://www.zns.hr/clanstvo/37-clanstvo/48-klubovi.html?tmpl=component&print=1&page= |date=6. travnja 2009. }} == Vidi još == * [[NK Sava Zagreb]] == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/644/nk-sava-j/ Profil], HNS Semafor {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Sava Jakuševec, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu‎|Sava]] nuqsoftznty5rey37zmkh8ey3jyktuv 7631763 7631762 2026-11-06T23:37:52Z Loptač01 309409 7631763 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Sava Jakuševec | slika = | puno ime = Nogometni klub Sava Jakuševec Zagreb | nadimak = | godina osnivanja = [[1948.]] | igralište = NK Sava | kapacitet stadiona = 500 | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = ''Ne natječe se'' | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1=0000FF |body1=0000FF |rightarm1=0000FF |shorts1=0000FF |socks1= 0000FF | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2= FFFFFF | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''NK Sava''' je [[nogomet]]ni klub iz naselja [[Jakuševec]] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Seniori se trenutačno ne natječu. == Izvori == {{izvori}} * [http://www.zns.hr/clanstvo/37-clanstvo/48-klubovi.html?tmpl=component&print=1&page= ZNS-popis klubova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090406082052/http://www.zns.hr/clanstvo/37-clanstvo/48-klubovi.html?tmpl=component&print=1&page= |date=6. travnja 2009. }} == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/644/nk-sava-j/ Profil], HNS Semafor {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Sava Jakuševec, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu‎|Sava]] 558hbf67xupbgpv3vw1d48zc2sjmwm0 7631764 7631763 2026-11-06T23:38:06Z Loptač01 309409 /* Vidi još */ 7631764 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Sava Jakuševec | slika = | puno ime = Nogometni klub Sava Jakuševec Zagreb | nadimak = | godina osnivanja = [[1948.]] | igralište = NK Sava | kapacitet stadiona = 500 | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = ''Ne natječe se'' | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1=0000FF |body1=0000FF |rightarm1=0000FF |shorts1=0000FF |socks1= 0000FF | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2= FFFFFF | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''NK Sava''' je [[nogomet]]ni klub iz naselja [[Jakuševec]] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Seniori se trenutačno ne natječu. == Vidi još == * [[NK Sava Zagreb]] == Izvori == {{izvori}} * [http://www.zns.hr/clanstvo/37-clanstvo/48-klubovi.html?tmpl=component&print=1&page= ZNS-popis klubova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090406082052/http://www.zns.hr/clanstvo/37-clanstvo/48-klubovi.html?tmpl=component&print=1&page= |date=6. travnja 2009. }} == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/644/nk-sava-j/ Profil], HNS Semafor {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Sava Jakuševec, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu‎|Sava]] mjxdaqmz1x8zq3vt2n8wh3ts6e6j267 0 198925 7631534 7572261 2026-11-06T13:42:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631534 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub županije | ime kluba = NK Draganić | slika = | puno ime = Nogometni klub Draganić | nadimak = | godina osnivanja = [[1948.]] | igralište = NK Draganić | navijači = | kapacitet stadiona = 500 | direktor = | trener = Dražen Juraković | liga = [[1. ŽNL Karlovačka]] | sezona = 2021/2022 | plasman = 5. mjesto | trenutačna sezona = | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |shorts1=FFFFFF |socks1=FFFFFF | pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''NK Draganić''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Draganić]]a. Trenutačno se natječe se u [[1. ŽNL Karlovačka|1. ŽNL Karlovačkoj]]. == Povijest == Klub je osnovan 1948. godine<ref>[https://www.draganic.hr/sadrzaj.php?gs=9&p=29 Općina Draganić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200206175242/http://draganic.hr/sadrzaj.php?gs=9&p=29 |date=6. veljače 2020. }} (): ''Nogometni klub "Draganić", pristupljeno 04. lipnja 2017. godine</ref> nakon [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] pod imenom '''NK Goljak''' (ime dobio po mjesnom centru gdje se klub nalazio). 50-ih godina klub se seli u staru općinsku zgradu u Draganiću, bliže centru mjesnog ureda, te tada klub mijenja ime u '''NK Sloga Draganić'''. 1951. godine klub se uključuje u službena natjecanja Karlovačkog podsaveza. Prva utakmica je odigrana 25. srpnja 1951. godine.<ref>[http://www.blog.hr/print/id/1625315405/malo-osvemu.html Povijest kluba], pristupljeno 3. ožujka 2016. godine</ref> 1960. godine, klub mijenja ime u '''NK Omladinac Draganić''',<ref>[http://nk-kupa.weebly.com/natjecanja.html NK Kupa: natjecanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307005018/http://nk-kupa.weebly.com/natjecanja.html |date=7. ožujka 2016. }}, pristupljeno 1. ožujka 2016. godine</ref> a to ime nosi do 1993. godine, kada mijenja ime u '''NK Agrocroatia''' zbog sponzorstva. 1994. godine, klub ostvaruje povijesni uspjeh, te ulazi u [[4. HNL]]. 1995. godine klub mijenja ime u današnje, '''NK Draganić'''.<ref>[http://www.poslovna.hr/lite/nk-draganic/317112/subjekti.aspx Poslovna.hr: NK Draganić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306181946/http://www.poslovna.hr/lite/nk-draganic/317112/subjekti.aspx |date=6. ožujka 2016. }}, pristupljeno 3. ožujka 2016. godine</ref> Reorganizacijom natjecanja, klub postaje član [[3. HNL]] Zapad. Ponovnom reorganizacijom natjecanja 1997. godine klub ispada u [[1. ŽNL Karlovačka|1. ŽNL]], gdje se i danas natječe. === Plasmani kluba kroz povijest === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Sezona !! Liga !! Plasman |- | [[Zonska nogometna liga Karlovac 1951.|1951.]] || Zonska nogometna liga Karlovac – Sjeverna grupa || 7. mjesto |- | [[Zonska nogometna liga Karlovac 1952.|1952.]] || Zonska nogometna liga Karlovac || 5. mjesto |- | [[Zonska nogometna liga Karlovac 1952./53.|1952./53.]] || Zonska nogometna liga Karlovac || 4. mjesto |- | [[Zonska nogometna liga Karlovac 1953./54.|1953./54.]] || Zonska nogometna liga Karlovac || ''odustao nakon jesenskog dijela prvenstva'' (8. mjesto) |- | 1954./55. || Karlovačka nogometna liga || 6. mjesto |- | 1955./56. || Karlovačka nogometna liga || 4. mjesto |- | [[Podsavezna nogometna liga NP Karlovac 1956./57.|1956./57.]] || Podsavezna nogometna liga NP Karlovac Sjeverna grupa || 12. mjesto |- | 1958./59. || Podsavezna nogometna liga NP Karlovac Sjeverna grupa || ''odustao nakon 13. kola'' (10. mjesto) |- | [[Podsavezna nogometna liga NP Karlovac 1959./60.|1959./60.]] || Podsavezna nogometna liga NP Karlovac || 7. mjesto |- | [[Podsavezna nogometna liga NP Karlovac 1960./61.|1960./61.]] || Podsavezna nogometna liga NP Karlovac || 5. mjesto |- | [[Podsavezna nogometna liga Karlovac 1961./62.|1961./62.]] || Podsavezna nogometna liga Karlovac || 3. mjesto |- | [[Podsavezna nogometna liga NP Karlovac 1964./65.|1964./65.]] || Podsavezna nogometna liga NP Karlovac || 8. mjesto |- | [[Podsavezna nogometna liga NP Karlovac 1965./66.|1965./66.]] || Podsavezna nogometna liga NP Karlovac || 3. mjesto |- | [[Podsavezna nogometna liga NP Karlovac 1966./67.|1966./67.]] || Podsavezna nogometna liga NP Karlovac || 10. mjesto |- | [[2. Podsavezna nogometna liga NP Karlovac 1967./68.|1967./68.]] || 2. Podsavezna nogometna liga NP Karlovac || 7. mjesto |- | [[Područna nogometna liga NSP Karlovac 2. razred 1968./69.|1968./69.]] || Područna nogometna liga NSP Karlovac 2. razred || 5. mjesto |- | [[Područna nogometna liga NSP Karlovac 2. razred 1969./70.|1969./70.]] || Područna nogometna liga NSP Karlovac 2. razred || 6. mjesto |- | 1970./71. || Međupodručna nogometna liga Karlovac || 10. mjesto |- | [[Područna nogometna liga NSP Karlovac 1971./72.|1971./72.]] || Područna nogometna liga NSP Karlovac || 10. mjesto |- | [[Područna nogometna liga NSP Karlovac 1972./73.|1972./73.]] || Područna nogometna liga NSP Karlovac || 11. mjesto |- | [[Područna nogometna liga NSP Karlovac 1973./74.|1973./74.]] || Područna nogometna liga NSP Karlovac || 13. mjesto |- | 1974./75. || Međupodručna nogometna liga || 10. mjesto |- | [[Područna nogometna liga NSP Karlovac 1. razred 1975./76.|1975./76.]] || Područna nogometna liga NSP Karlovac 1. razred || 8. mjesto |- | [[Područna nogometna liga NSP Karlovac 2. razred 1976./77.|1976./77.]] || Područna nogometna liga NSP Karlovac 2. razred || 3. mjesto |- | [[2. općinska nogometna liga Karlovac 1977./78.|1977./78.]] || 2. općinska nogometna liga Karlovac || 10. mjesto |- | [[2. općinska nogometna liga Karlovac 1978./79.|1978./79.]] || 2. općinska nogometna liga Karlovac || 3. mjesto |- | [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1979./80.|1979./80.]] || 1. općinska nogometna liga Karlovac || 13. mjesto |- | [[2. općinska nogometna liga Karlovac 1980./81.|1980./81.]] || 2. općinska nogometna liga Karlovac || 3. mjesto |- | [[2. općinska nogometna liga Karlovac 1981./82.|1981./82.]] || 2. općinska nogometna liga Karlovac || 5. mjesto |- | [[2. općinska nogometna liga Karlovac 1982./83.|1982./83.]] || 2. općinska nogometna liga Karlovac || 8. mjesto |- | [[2. općinska nogometna liga Karlovac 1983./84.|1983./84.]] || 2. općinska nogometna liga Karlovac || 8. mjesto |- | [[2. općinska nogometna liga Karlovac 1984./85.|1984./85.]] || 2. općinska nogometna liga Karlovac || 10. mjesto |- | [[2. općinska nogometna liga Karlovac 1985./86.|1985./86.]] || 2. općinska nogometna liga Karlovac || 4. mjesto |- | [[2. općinska nogometna liga Karlovac 1986./87.|1986./87.]] || 2. općinska nogometna liga Karlovac || 3. mjesto |- | [[2. općinska nogometna liga Karlovac 1987./88.|1987./88.]] || 2. općinska nogometna liga Karlovac || 5. mjesto |- | [[2. općinska nogometna liga Karlovac 1988./89.|1988./89.]] || 2. općinska nogometna liga Karlovac || 1. mjesto |- | [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1989./90.|1989./90.]] || 1. općinska nogometna liga Karlovac || 10. mjesto |- | [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1990./91.|1990./91.]] || 1. općinska nogometna liga Karlovac || 11. mjesto |- | [[4. HNL NS Zagrebačke regije 1994./95.|1994./95.]] || [[4. HNL]] NS Zagrebačke regije – Zapad || 14. mjesto |- | [[3. HNL – MNO Središte 1995./96.|1995./96.]] || [[3. HNL]] MNO Središte – Zapad || 14. mjesto |- | [[3. HNL – MNO Središte 1996./97.|1996./97.]] || [[3. HNL]] MNO Središte – Zapad || 16. mjesto |- | [[1. ŽNL Karlovačka 1997./98.|1997./98.]] || [[1. ŽNL Karlovačka]] || 16. mjesto |- | [[3. ŽNL Karlovačka 1998./99.|1998./99.]] || [[3. ŽNL Karlovačka]] || 7. mjesto |- | [[3. ŽNL Karlovačka 1999./2000.|1999./2000.]] || [[3. ŽNL Karlovačka]] || 5. mjesto |- | [[2. ŽNL Karlovačka 2000./01.|2000./01.]] || [[2. ŽNL Karlovačka]] || 7. mjesto |- | [[2. ŽNL Karlovačka 2001./02.|2001./02.]] || [[2. ŽNL Karlovačka]] || 7. mjesto |- | [[3. ŽNL Karlovačka 2002./03.|2002./03.]] || [[3. ŽNL Karlovačka]] || 7. mjesto |- | [[1. ŽNL Karlovačka 2006./07.|2006./07.]] || [[1. ŽNL Karlovačka]] || 10. mjesto |- | [[1. ŽNL Karlovačka 2007./08.|2007./08.]] || [[1. ŽNL Karlovačka]] || 8. mjesto |- | [[1. ŽNL Karlovačka 2008./09.|2008./09.]] || [[1. ŽNL Karlovačka]] || 7. mjesto |- | [[1. ŽNL Karlovačka 2009./10.|2009./10.]] || [[1. ŽNL Karlovačka]] || 6. mjesto |- | [[1. ŽNL Karlovačka 2010./11.|2010./11.]] || [[1. ŽNL Karlovačka]] || 9. mjesto |- | [[1. ŽNL Karlovačka 2011./12.|2011./12.]] || [[1. ŽNL Karlovačka]] || 9. mjesto |- | [[1. ŽNL Karlovačka 2012./13.|2012./13.]] || [[1. ŽNL Karlovačka]] || 13. mjesto |- | [[1. ŽNL Karlovačka 2013./14.|2013./14.]] || [[1. ŽNL Karlovačka]] || 6. mjesto |- | [[1. ŽNL Karlovačka 2014./15.|2014./15.]] || [[1. ŽNL Karlovačka]] || 6. mjesto |- | [[1. ŽNL Karlovačka 2015./16.|2015./16.]] || [[1. ŽNL Karlovačka]] || 7. mjesto |- | [[1. ŽNL Karlovačka 2016./17.|2016./17.]] || [[1. ŽNL Karlovačka]] || 9. mjesto |} == Izvori == {{izvori}} * [http://www.draganic.hr/sadrzaj.php?gs=9&p=29 O klubu na stranicama općine Draganić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306100656/http://www.draganic.hr/sadrzaj.php?gs=9&p=29 |date=6. ožujka 2016. }} == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/NK-Dragani%C4%87-58956643934/ Facebook stranica kluba] * [https://web.archive.org/web/20160306222518/http://nk-draganic.blog.hr/ Blog posvećen klubu] {{GLAVNIRASPORED:Draganić, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Karlovačkoj županiji‎|Draganić]] 96nxjk8vrqpbb9se1gnouiem91ldom7 0 207844 7631567 7268840 2026-11-06T15:36:40Z Cybermb 1634 /* Vanjske poveznice */ 7631567 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = [[Datoteka:Logo gojira link.jpg|80px]] | Img = Metal band Gojira live at Tuska (Finland) 2006.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = Godzilla | Osnivanje = | Mjesto = [[Bayonne]], [[Francuska]] | Prebivalište = | Žanr = [[death metal]], [[thrash metal]], [[progresivni metal]], [[groove metal]] | Djelatno_razdoblje = 1996. – danas | Producentska_kuća = [[Prosthetic]] (međunarodna)<br>Listenable (Francuska) | Angažman = [[Cavalera Conspiracy]], Empalot | URL = [http://www.gojira-music.com gojira-music.com] | Sadašnji članovi = Joe Duplantier<br>Mario Duplantier<br>Christian Andreu<br>Jean-Michel Labadie | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Gojira''' je [[Francuska|francuski]] [[heavy metal]] sastav osnovan 1996. u [[Bayonne]]u. Do 2001., sastav je nosio ime '''Godzilla'''. Još od osnutka, postavu čine ista četiri člana; braća Joe i Mario Duplantier, Christian Andreu i Jean-Michel Labadie. Do sada su objavili četiri studijska albuma, a tekstovi njihovih pjesama najčešće su vezani uz [[ekologija|ekologiju]]. ==Povijest sastava== ===Počeci i ''Terra Incognita'' (1996. – 2002.)=== Sastav su 1996. pod imenom '''Godzilla''' u [[Bayonne]]u osnovali pjevač i gitarist Joe Duplantier, njegov brat bubnjar Mario, gitarist Christian Andreu, te basist Jean-Michel Labadie. Nakon nekoliko turneja, [[1998.]] godine objavljuju svoju prvu demosnimku ''Possessed''.<ref name="OWGB"> {{cite web |url=http://www.gojira-music.com/ |title=Gojira Biography |publisher=Official Gojira Website |author=Lucy Williams |accessdate=2008-05-04}}</ref> Ubrzo su počeli nasupati sa sastavima [[Cannibal Corpse]], [[Edge of Sanity]], [[Impaled Nazarene]] i [[Immortal]].<ref name="MSGB">{{cite web |url=http://www.metalstorm.ee/bands/biography.php?band_id=475&bandname=Gojira |title=Gojira Biography |publisher=Metal Storm |accessdate=2008-05-04 |archive-date=4. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071204124047/http://www.metalstorm.ee/bands/biography.php?band_id=475&bandname=Gojira |url-status=dead }}</ref> Zbog autorskih prava, 2001. su morali promijenti ime. Sastav se odlučio za ime Gojira, [[rōmaji]] transliteraciju imena fiktivnog čudovišta [[Godzilla]].<ref name="TGGB">{{cite web |url=http://www.thegauntlet.com/bio/1611/Gojira.html |publisher=The Gauntlet |title=Gojira Biography |accessdate=2008-05-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306034848/http://thegauntlet.com/bio/1611/gojira.html |url-status=dead }}</ref> Iste godine, pod novim imenom objavljuju svoj debitantski studijski album ''[[Terra Incognita (album)|Terra Incognita]]''. ===''The Link'' i ''From Mars to Sirius'' (2003. – 2007.)=== Godine [[2003.]] objavljuju svoj drugi studijski album ''[[The Link]]'', koji je reizdan 2007.<ref name="about.com Link">{{cite web |url=http://heavymetal.about.com/b/2007/04/15/gojira-the-link-review.htm |publisher=About.com |title=The Link review |author=Chad Bowar |accessdate=2008-04-22 |archive-date=13. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413041045/http://heavymetal.about.com/b/2007/04/15/gojira-the-link-review.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon uspjeha prva dva albuma, [[19. svibnja]] [[2004.]] objavljuju DVD ''[[The Link Alive]]'' s nastupa u [[Bordeaux]]u. Sastav [[2005.]] potpisuje za izdavačku kuću Listenable Records, te objavljuju svoj treći studijski album ''[[From Mars to Sirius]]''.<ref name="OWGB" /> Krajem 2006., nastupali su uz sastav [[Children of Bodom]] na njihovoj [[SAD|američkoj]] turneji,<ref>{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=58730 |publisher=Blabbermouth |title=CHILDREN OF BODOM, AMON AMARTH: More North American Tour Dates Announced |accessdate=2008-04-05 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66cG8PfFm?url=http://legacy.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article |archivedate=2. travnja 2012.}}</ref> te uz sastav [[Trivium]] na njihovoj [[Europa|europskoj]] turneji 2007.<ref>{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=66553 |publisher=Blabbermouth |title=GOJIRA And SANCTITY Added To TRIVIUM's European Tour |accessdate=2008-04-05 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66cG9ijE6?url=http://legacy.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article |archivedate=2. travnja 2012.}}</ref> ===Cavalera Conspiracy, ''The Way of All Flesh'' i ''L'Enfant sauvage'' (2008. – danas)=== Godine 2008., Joea Duplaniteara su osnivači [[brazil]]skog [[metal (glazba)|metal]] sastava [[Sepultura]], braća [[Max Cavalera|Max]] i [[Igor Cavalera]], pozvali da se pridruži njihovom novom sastavu [[Cavalera Conspiracy]] kao basist. Duplaniter je prihvatio, te je s njima snimio album ''[[Inflikted]]'', koji je objavljen u [[ožujak|ožujku]] [[2008.]], te je nastupao na nadolazećoj turneji.<ref name="RRCC Bio">{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/artists/CavaleraConspiracy/bio.aspx?bio=official |publisher=Roadrunner Records |title=Cavalera Conspiracy Biography |accessdate=2008-05-04 |archive-date=20. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080220022705/http://www.roadrunnerrecords.com/artists/CavaleraConspiracy/bio.aspx?bio=official |url-status=dead}}</ref> Svoj zasada posljednji studijski album ''[[The Way of All Flesh]]'' objavljuju [[14. listopada]] [[2008.]]<ref name="blabbermouth TWOAF">{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=98427 |publisher=Blabbermouth |title=GOJIRA: New Album Title, Release Date Announced |accessdate=2008-06-06 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66cGDZ49g?url=http://legacy.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article |archivedate=2. travnja 2012.}}</ref> Joe Duplantier je izjavio da je album "mnogo mračniji i nasilniji od prethodnih".<ref name="blabbermouth TWOAF2">{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=99417 |publisher=Blabbermouth |title=GOJIRA Frontman: 'I'm So Pissed Off With The Situation On Earth Right Now' |accessdate=2008-06-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66cGFdtV7?url=http://legacy.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article |archivedate=2. travnja 2012.}}</ref> Dana [[17. ožujka]] [[2009.]] sastav je objavio da kreće na svoju prvu [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričku]] turneju, koja je započela [[1. svibnja]] u [[Springfield, Virginia|Springfieldu]] u [[Virginia|Virginiji]], a završila [[28. svibnja]] u [[Dallas]]u. Uz njih su nastupali sastavi [[The Chariot]] i [[Car Bomb]].<ref>{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=116355 |publisher=Blabbermouth.net |title=GOJIRA: North American Tour Dates Announced |accessdate=2008-03-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090319063128/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.Net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=116355 |archivedate=19. ožujka 2009.}}</ref> Godine 2012. povodom europske turneje, po prvi put su nastupili u Hrvatskoj, na [[Rokaj Fest]]u u [[Zagreb]]u, a nedugo nakon toga objavljuju svoj peti studijski album ''[[L'Enfant sauvage]]'', a 2013. split album uživo sa [[Kvelertak]]om. Svoj zasada posljednji album, nazvan ''[[Magma (album)|Magma]]'', objavili su 2016. godine. ==Žanr i teme pjesama== Zbog miješanja mnogih stilova, žanr Gojire je teško klasificirati.<ref name="MSGB"/><ref name="MO link">{{cite web |url=http://www.metal-observer.com/articles.php?lid=1&sid=1&id=2895 |publisher=Metal Observer |title=The Link review |author=Thomas H |accessdate=2008-04-12 |archive-date=7. rujna 2012. |archive-url=https://archive.ph/20120907025152/http://www.metal-observer.com/articles.php?lid=1&sid=1&id=2895 |url-status=dead }}</ref><ref name="MO link2">{{cite web |url=http://www.metal-observer.com/articles.php?lid=1&sid=1&id=8274 |publisher=Metal Observer |title=The Link review |author=Wesley |accessdate=2008-04-12 |archive-date=4. rujna 2012. |archive-url=https://archive.ph/20120904225101/http://www.metal-observer.com/articles.php?lid=1&sid=1&id=8274 |url-status=dead }}</ref> Najčešće ih se povezuje s [[death metal|death]]<ref>Raziqa Rauf, "Gojira: joint heaviest matter in the UK", ''Drowned in Sound'' [http://www.drownedinsound.com/news/1050777] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131219121534/http://www.drownedinsound.com/news/1050777 |date=19. prosinca 2013. }} Access date: December 4, 2008.</ref> [[thrash metal|thrash]],<ref name="MO link"/> [[progresivni metal|progresivnim]]<ref name="MO link2"/> i [[groove metal]]om. Također, uspoređuje ih se sa sastavima [[Meshuggah]], [[Mastodon (sastav)|Mastodon]], [[Sepultura]], [[Neurosis]] i [[Morbid Angel]].<ref name="MO link"/><ref name="MO link2"/><ref name="pyr">{{Citiranje weba |url=http://www.pyromusic.net/index.php?p=reviews_review&review=Gojira-From_Mars_to_Sirius&id=719 |title=Pyromusic.net From Mars to Sirius review |access-date=31. svibnja 2009. |archive-date=28. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928000059/http://www.pyromusic.net/index.php?p=reviews_review&review=Gojira-From_Mars_to_Sirius&id=719 |url-status=dead }}</ref><ref name="about.com FMTS">{{cite web |url=http://heavymetal.about.com/od/cdreviews/fr/gojira.htm |publisher=About.com |title=From Mars to Sirius review |author=Chad Bowar |accessdate=2008-03-14 |archive-date=29. studenoga 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061129042623/http://heavymetal.about.com/od/cdreviews/fr/gojira.htm |url-status=dead }}</ref> Na sastav su utjecali i [[heavy metal]] sastavi [[Death]], [[Morbid Angel]], [[Meshuggah]], [[Metallica]], [[Tool]], i [[Neurosis]].<ref name="about.com FMTS" /><ref>{{cite web |url=http://www.myspace.com/gojira |publisher=[[MySpace]] |title=Gojira entry |quote=Morbid Angel, Metallica, Tool, Meshuggah, Neurosis, Death |accessdate=2008-03-14}}</ref> Zanimanje članovi sastava za prirodu potaklo je to što su odrasli u gradiću [[Bayonne]]u, kojeg okružuju seoski pejzaži te razvedena obala. U svojim pjesmama iskazuju svoj duhovna uvjerenja, te zabrinutost za okoliš.<ref name="OWGB" /> ==Članovi sastava== * Joe Duplantier − [[pjevanje|vokal]], [[gitara]] (1996. – ) * Mario Duplantier − [[bubnjevi]] (1996. – ) * Christian Andreu − [[gitara]] (1996. – ) * Jean-Michel Labadie − [[bas-gitara]] (1996. – ) <center> <gallery caption="[[Hellfest]] 2013"> File:W0838-Hellfest2013 Gojira ChristianAndreu 71189.JPG|[[Christian Andreu]] File:W0839-Hellfest2013 Gojira JeanMichelLabadie 71166.JPG|[[Jean-Michel Labadie]] File:W0840-Hellfest2013 Gojira JosephDuplantier 71163.JPG|[[Joseph Duplantier]] File:W0841-Hellfest2013 Gojira MarioDuplantier 71210.JPG|[[Mario Duplantier]] </gallery> </center> ==Diskografija== ;Studijski albumi * ''[[Terra Incognita (album)|Terra Incognita]]'' (2001.) * ''[[The Link]]'' (2003.) * ''[[From Mars to Sirius]]'' (2005.) * ''[[The Way of All Flesh]]'' (2008.) * ''[[L'Enfant sauvage]]'' (2012.) * ''[[Magma (album)|Magma]]'' (2016.) * ''[[Fortitude]]'' (2021.) ;Koncertni albumi * ''[[The Link Alive]]'' (2004.) * ''[[The Flesh Alive]]'' (2012.) * ''[[Les Enfants sauvages]]'' (2014.) ;Demo uradci * ''Victim'' (1996.) * ''Possessed'' (1997.) * ''Saturate'' (1999.) * ''Wisdom Comes'' (1999.) ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Gojira}} * [http://www.gojira-music.com Službena stranica] * [http://www.myspace.com/gojira Gojira] na MySpace-u {{Gojira}} [[Kategorija:Gojira| ]] [[Kategorija:Francuski sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Sastavi death metala]] [[Kategorija:Sastavi thrash metala]] [[Kategorija:Sastavi groove metala]] [[Kategorija:Sastavi progresivnog metala]] 0zz7ivwn9hsj1m4zmt4kp51605l3r16 7631568 7631567 2026-11-06T15:36:53Z Cybermb 1634 /* Vanjske poveznice */ 7631568 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = [[Datoteka:Logo gojira link.jpg|80px]] | Img = Metal band Gojira live at Tuska (Finland) 2006.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = Godzilla | Osnivanje = | Mjesto = [[Bayonne]], [[Francuska]] | Prebivalište = | Žanr = [[death metal]], [[thrash metal]], [[progresivni metal]], [[groove metal]] | Djelatno_razdoblje = 1996. – danas | Producentska_kuća = [[Prosthetic]] (međunarodna)<br>Listenable (Francuska) | Angažman = [[Cavalera Conspiracy]], Empalot | URL = [http://www.gojira-music.com gojira-music.com] | Sadašnji članovi = Joe Duplantier<br>Mario Duplantier<br>Christian Andreu<br>Jean-Michel Labadie | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Gojira''' je [[Francuska|francuski]] [[heavy metal]] sastav osnovan 1996. u [[Bayonne]]u. Do 2001., sastav je nosio ime '''Godzilla'''. Još od osnutka, postavu čine ista četiri člana; braća Joe i Mario Duplantier, Christian Andreu i Jean-Michel Labadie. Do sada su objavili četiri studijska albuma, a tekstovi njihovih pjesama najčešće su vezani uz [[ekologija|ekologiju]]. ==Povijest sastava== ===Počeci i ''Terra Incognita'' (1996. – 2002.)=== Sastav su 1996. pod imenom '''Godzilla''' u [[Bayonne]]u osnovali pjevač i gitarist Joe Duplantier, njegov brat bubnjar Mario, gitarist Christian Andreu, te basist Jean-Michel Labadie. Nakon nekoliko turneja, [[1998.]] godine objavljuju svoju prvu demosnimku ''Possessed''.<ref name="OWGB"> {{cite web |url=http://www.gojira-music.com/ |title=Gojira Biography |publisher=Official Gojira Website |author=Lucy Williams |accessdate=2008-05-04}}</ref> Ubrzo su počeli nasupati sa sastavima [[Cannibal Corpse]], [[Edge of Sanity]], [[Impaled Nazarene]] i [[Immortal]].<ref name="MSGB">{{cite web |url=http://www.metalstorm.ee/bands/biography.php?band_id=475&bandname=Gojira |title=Gojira Biography |publisher=Metal Storm |accessdate=2008-05-04 |archive-date=4. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071204124047/http://www.metalstorm.ee/bands/biography.php?band_id=475&bandname=Gojira |url-status=dead }}</ref> Zbog autorskih prava, 2001. su morali promijenti ime. Sastav se odlučio za ime Gojira, [[rōmaji]] transliteraciju imena fiktivnog čudovišta [[Godzilla]].<ref name="TGGB">{{cite web |url=http://www.thegauntlet.com/bio/1611/Gojira.html |publisher=The Gauntlet |title=Gojira Biography |accessdate=2008-05-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306034848/http://thegauntlet.com/bio/1611/gojira.html |url-status=dead }}</ref> Iste godine, pod novim imenom objavljuju svoj debitantski studijski album ''[[Terra Incognita (album)|Terra Incognita]]''. ===''The Link'' i ''From Mars to Sirius'' (2003. – 2007.)=== Godine [[2003.]] objavljuju svoj drugi studijski album ''[[The Link]]'', koji je reizdan 2007.<ref name="about.com Link">{{cite web |url=http://heavymetal.about.com/b/2007/04/15/gojira-the-link-review.htm |publisher=About.com |title=The Link review |author=Chad Bowar |accessdate=2008-04-22 |archive-date=13. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413041045/http://heavymetal.about.com/b/2007/04/15/gojira-the-link-review.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon uspjeha prva dva albuma, [[19. svibnja]] [[2004.]] objavljuju DVD ''[[The Link Alive]]'' s nastupa u [[Bordeaux]]u. Sastav [[2005.]] potpisuje za izdavačku kuću Listenable Records, te objavljuju svoj treći studijski album ''[[From Mars to Sirius]]''.<ref name="OWGB" /> Krajem 2006., nastupali su uz sastav [[Children of Bodom]] na njihovoj [[SAD|američkoj]] turneji,<ref>{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=58730 |publisher=Blabbermouth |title=CHILDREN OF BODOM, AMON AMARTH: More North American Tour Dates Announced |accessdate=2008-04-05 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66cG8PfFm?url=http://legacy.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article |archivedate=2. travnja 2012.}}</ref> te uz sastav [[Trivium]] na njihovoj [[Europa|europskoj]] turneji 2007.<ref>{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=66553 |publisher=Blabbermouth |title=GOJIRA And SANCTITY Added To TRIVIUM's European Tour |accessdate=2008-04-05 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66cG9ijE6?url=http://legacy.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article |archivedate=2. travnja 2012.}}</ref> ===Cavalera Conspiracy, ''The Way of All Flesh'' i ''L'Enfant sauvage'' (2008. – danas)=== Godine 2008., Joea Duplaniteara su osnivači [[brazil]]skog [[metal (glazba)|metal]] sastava [[Sepultura]], braća [[Max Cavalera|Max]] i [[Igor Cavalera]], pozvali da se pridruži njihovom novom sastavu [[Cavalera Conspiracy]] kao basist. Duplaniter je prihvatio, te je s njima snimio album ''[[Inflikted]]'', koji je objavljen u [[ožujak|ožujku]] [[2008.]], te je nastupao na nadolazećoj turneji.<ref name="RRCC Bio">{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/artists/CavaleraConspiracy/bio.aspx?bio=official |publisher=Roadrunner Records |title=Cavalera Conspiracy Biography |accessdate=2008-05-04 |archive-date=20. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080220022705/http://www.roadrunnerrecords.com/artists/CavaleraConspiracy/bio.aspx?bio=official |url-status=dead}}</ref> Svoj zasada posljednji studijski album ''[[The Way of All Flesh]]'' objavljuju [[14. listopada]] [[2008.]]<ref name="blabbermouth TWOAF">{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=98427 |publisher=Blabbermouth |title=GOJIRA: New Album Title, Release Date Announced |accessdate=2008-06-06 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66cGDZ49g?url=http://legacy.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article |archivedate=2. travnja 2012.}}</ref> Joe Duplantier je izjavio da je album "mnogo mračniji i nasilniji od prethodnih".<ref name="blabbermouth TWOAF2">{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=99417 |publisher=Blabbermouth |title=GOJIRA Frontman: 'I'm So Pissed Off With The Situation On Earth Right Now' |accessdate=2008-06-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66cGFdtV7?url=http://legacy.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article |archivedate=2. travnja 2012.}}</ref> Dana [[17. ožujka]] [[2009.]] sastav je objavio da kreće na svoju prvu [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričku]] turneju, koja je započela [[1. svibnja]] u [[Springfield, Virginia|Springfieldu]] u [[Virginia|Virginiji]], a završila [[28. svibnja]] u [[Dallas]]u. Uz njih su nastupali sastavi [[The Chariot]] i [[Car Bomb]].<ref>{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=116355 |publisher=Blabbermouth.net |title=GOJIRA: North American Tour Dates Announced |accessdate=2008-03-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090319063128/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.Net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=116355 |archivedate=19. ožujka 2009.}}</ref> Godine 2012. povodom europske turneje, po prvi put su nastupili u Hrvatskoj, na [[Rokaj Fest]]u u [[Zagreb]]u, a nedugo nakon toga objavljuju svoj peti studijski album ''[[L'Enfant sauvage]]'', a 2013. split album uživo sa [[Kvelertak]]om. Svoj zasada posljednji album, nazvan ''[[Magma (album)|Magma]]'', objavili su 2016. godine. ==Žanr i teme pjesama== Zbog miješanja mnogih stilova, žanr Gojire je teško klasificirati.<ref name="MSGB"/><ref name="MO link">{{cite web |url=http://www.metal-observer.com/articles.php?lid=1&sid=1&id=2895 |publisher=Metal Observer |title=The Link review |author=Thomas H |accessdate=2008-04-12 |archive-date=7. rujna 2012. |archive-url=https://archive.ph/20120907025152/http://www.metal-observer.com/articles.php?lid=1&sid=1&id=2895 |url-status=dead }}</ref><ref name="MO link2">{{cite web |url=http://www.metal-observer.com/articles.php?lid=1&sid=1&id=8274 |publisher=Metal Observer |title=The Link review |author=Wesley |accessdate=2008-04-12 |archive-date=4. rujna 2012. |archive-url=https://archive.ph/20120904225101/http://www.metal-observer.com/articles.php?lid=1&sid=1&id=8274 |url-status=dead }}</ref> Najčešće ih se povezuje s [[death metal|death]]<ref>Raziqa Rauf, "Gojira: joint heaviest matter in the UK", ''Drowned in Sound'' [http://www.drownedinsound.com/news/1050777] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131219121534/http://www.drownedinsound.com/news/1050777 |date=19. prosinca 2013. }} Access date: December 4, 2008.</ref> [[thrash metal|thrash]],<ref name="MO link"/> [[progresivni metal|progresivnim]]<ref name="MO link2"/> i [[groove metal]]om. Također, uspoređuje ih se sa sastavima [[Meshuggah]], [[Mastodon (sastav)|Mastodon]], [[Sepultura]], [[Neurosis]] i [[Morbid Angel]].<ref name="MO link"/><ref name="MO link2"/><ref name="pyr">{{Citiranje weba |url=http://www.pyromusic.net/index.php?p=reviews_review&review=Gojira-From_Mars_to_Sirius&id=719 |title=Pyromusic.net From Mars to Sirius review |access-date=31. svibnja 2009. |archive-date=28. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928000059/http://www.pyromusic.net/index.php?p=reviews_review&review=Gojira-From_Mars_to_Sirius&id=719 |url-status=dead }}</ref><ref name="about.com FMTS">{{cite web |url=http://heavymetal.about.com/od/cdreviews/fr/gojira.htm |publisher=About.com |title=From Mars to Sirius review |author=Chad Bowar |accessdate=2008-03-14 |archive-date=29. studenoga 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061129042623/http://heavymetal.about.com/od/cdreviews/fr/gojira.htm |url-status=dead }}</ref> Na sastav su utjecali i [[heavy metal]] sastavi [[Death]], [[Morbid Angel]], [[Meshuggah]], [[Metallica]], [[Tool]], i [[Neurosis]].<ref name="about.com FMTS" /><ref>{{cite web |url=http://www.myspace.com/gojira |publisher=[[MySpace]] |title=Gojira entry |quote=Morbid Angel, Metallica, Tool, Meshuggah, Neurosis, Death |accessdate=2008-03-14}}</ref> Zanimanje članovi sastava za prirodu potaklo je to što su odrasli u gradiću [[Bayonne]]u, kojeg okružuju seoski pejzaži te razvedena obala. U svojim pjesmama iskazuju svoj duhovna uvjerenja, te zabrinutost za okoliš.<ref name="OWGB" /> ==Članovi sastava== * Joe Duplantier − [[pjevanje|vokal]], [[gitara]] (1996. – ) * Mario Duplantier − [[bubnjevi]] (1996. – ) * Christian Andreu − [[gitara]] (1996. – ) * Jean-Michel Labadie − [[bas-gitara]] (1996. – ) <center> <gallery caption="[[Hellfest]] 2013"> File:W0838-Hellfest2013 Gojira ChristianAndreu 71189.JPG|[[Christian Andreu]] File:W0839-Hellfest2013 Gojira JeanMichelLabadie 71166.JPG|[[Jean-Michel Labadie]] File:W0840-Hellfest2013 Gojira JosephDuplantier 71163.JPG|[[Joseph Duplantier]] File:W0841-Hellfest2013 Gojira MarioDuplantier 71210.JPG|[[Mario Duplantier]] </gallery> </center> ==Diskografija== ;Studijski albumi * ''[[Terra Incognita (album)|Terra Incognita]]'' (2001.) * ''[[The Link]]'' (2003.) * ''[[From Mars to Sirius]]'' (2005.) * ''[[The Way of All Flesh]]'' (2008.) * ''[[L'Enfant sauvage]]'' (2012.) * ''[[Magma (album)|Magma]]'' (2016.) * ''[[Fortitude]]'' (2021.) ;Koncertni albumi * ''[[The Link Alive]]'' (2004.) * ''[[The Flesh Alive]]'' (2012.) * ''[[Les Enfants sauvages]]'' (2014.) ;Demo uradci * ''Victim'' (1996.) * ''Possessed'' (1997.) * ''Saturate'' (1999.) * ''Wisdom Comes'' (1999.) ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Gojira}} * [http://www.gojira-music.com Službena stranica] * [http://www.myspace.com/gojira Gojira] na MySpace-u {{Gojira}} [[Kategorija:Gojira (sastav)| ]] [[Kategorija:Francuski sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Sastavi death metala]] [[Kategorija:Sastavi thrash metala]] [[Kategorija:Sastavi groove metala]] [[Kategorija:Sastavi progresivnog metala]] 0yriid8g2irie9n868rt17ms8f2x3el 102 208419 7631873 7396686 2026-11-07T10:42:33Z ~2026-59003-57 377808 /* */ 7631873 wikitext text/x-wiki Ovo je popis '''[[gradonačelnik]]a''' [[Hrvatski gradovi|hrvatskih gradova]]. ==Legenda== {|class="wikitable sortable" |+Gradonačelnici po političkoj stranki |- ! class="sortable" colspan=2|Stranka ! class="sortable" |Broj gradonačelnika |- | width=5px style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HDZ|tamno|HR}};"| | align=center|[[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | align=center|61 |- | width=5px style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|Nezav.|Boja 2}};"| | align=center|[[Nezavisni (politika)|Nezavisni]] | align=center|27 |- | width=5px style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|SDP|tamno|HR}};"| | align=center|[[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] | align=center|19 |- | width=5px style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|IDS|tamno|HR}};"| | align=center|[[Istarski demokratski sabor|IDS]] | align=center|5 |- | width="5px" style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|Možemo!|svijetlo|HR}};"| | align="center" |[[Možemo!]] | align="center" |2 |- | width=5px style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSS|tamno|HR}};"| | align=center|[[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] | align=center|2 |- | width=5px style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSLS|tamno|HR}};"| | align=center|[[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] | align=center|2 |- | width="5px" style="background:#3581E1;"| | align="center" |[[Nezavisna lista mladih|NLM]] | align="center" |2 |- | width="5px" style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|Most|tamno|HR}};"| | align="center" |[[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] | align="center" |1 |- | width="5px" style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|DP|tamno|HR}};"| | align="center" |[[Domovinski pokret|DP]] | align="center" |1 |- | width="5px" style="background:#309484"| | align="center" |[[Nezavisna platforma sjevera|NPS]] | align="center" |1 |- | width="5px" style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};"| | align="center" |[[Hrvatska stranka prava|HSP]] | align="center" |1 |- | width="5px" style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|Fokus|tamno|HR}};"| | align="center" |[[Fokus (stranka)|Fokus]] | align="center" |1 |- | width="5px" style="background:#1D428A"| | align=center|[[Primorsko-goranski savez|PGS]] | align=center|1 |- | width="5px" style="background-color: #001983"| | align="center" |[[LiPO]] | align="center" |1 |- | width="5px" | | align="center" |[[Hrvatska narodna stranka|HNS]], [[Hrvatska stranka Umirovljenika|HSU]], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Pravo i Pravda]] | align="center" |1 |} ==Popis== {| border="1" cellpadding="3" cellspacing="0" style="empty-cells:show; border-collapse:collapse" width="50%" class="sortable" |-style="background:#B0C4DE;" ! Grad ! Gradonačelnik |- |[[Bakar (grad)|Bakar]] |{{poredaj|Klarić, Tomislav|Tomislav Klarić}} |- |[[Beli Manastir]] |{{poredaj|Rob, Tomislav|Tomislav Rob}} |- |[[Belišće]] |{{poredaj|Vučković, Ljerka|Ljerka Vučković (vršitelj dužnosti)}} |- |[[Benkovac]] |{{poredaj|Bulić, Tomislav|Tomislav Bulić}} |- |[[Biograd na Moru]] |{{poredaj|Knez, Ivan|Ivan Knez}} |- |[[Bjelovar]] |{{poredaj|Hrebak, Dario|[[Dario Hrebak]]}} |- |[[Buje]] |{{poredaj|Andreašić, Edi|Edi Andreašić}} |- |[[Buzet]] |{{poredaj|Vižintin, Fabrizio |Fabrizio Vižintin}} |- |[[Cres (grad)|Cres]] |{{poredaj|Gregorović, Marin|Marin Gregorović}} |- |[[Crikvenica]] |{{poredaj|Rukavina, Damir|Damir Rukavina}} |- |[[Čabar]] |Antonio Dražović |- |[[Čakovec]] |{{poredaj|Cividini, Ljerka|Ljerka Cividini}} |- |[[Čazma]] |{{poredaj|Čanađija, Valentina|Valentina Čanađija}} |- |[[Daruvar]] |{{poredaj|Lneniček, Damir|Damir Lneniček}} |- |[[Delnice]] |{{poredaj|Mihelčić, Katarina|Katarina Mihelčić}} |- |[[Donja Stubica]] |{{poredaj|Gospočić, Nikola|Nikola Gospočić}} |- |[[Donji Miholjac]] |{{poredaj|Aldić, Goran|Goran Aladić}} |- |[[Drniš]] |{{poredaj|Begonja, Josip|Josip Begonja}} |- |[[Dubrovnik]] |{{poredaj|Franković, Mato|[[Mato Franković]]}} |- |[[Duga Resa]] |{{poredaj|Boljar, Tomislav|Tomislav Boljar}} |- |[[Dugo Selo]] |{{poredaj|Panian, Nenad|Nenad Panian}} |- |[[Đakovo]] |{{poredaj|Vinković, Zoran|Zoran Vinković}} |- |[[Đurđevac]] |{{poredaj|Janči, Hrvoje|Hrvoje Janči}} |- |[[Garešnica]] |{{poredaj|Bilandžija, Josip|Josip Bilandžija}} |- |[[Glina (grad)|Glina]] |Ivan Janković |- |[[Gospić]] |{{poredaj|Starčević, Karlo|Karlo Starčević}} |- |[[Grubišno Polje]] |{{poredaj|Mađeruh, Zlatko|Zlatko Mađeruh}} |- |[[Hrvatska Kostajnica]] |{{poredaj|Bišćan, Dalibor|Dalibor Bišćan}} |- |[[Hvar (grad)|Hvar]] |{{poredaj|Novak, Rikardo|Rikardo Novak}} |- |[[Ilok]] |{{poredaj|Budimir, Marina|Marina Budimir}} |- |[[Imotski]] |{{poredaj|Budalić, Ivan|Ivan Budalić}} |- |[[Ivanec]] |{{poredaj|Batinić, Milorad|Milorad Batinić}} |- |[[Ivanić-Grad]] |{{poredaj|Leš, Javor Bojan|Javor Bojan Leš}} |- |[[Jastrebarsko]] |{{poredaj|Novosel, Zvonimir|Zvonimir Novosel}} |- |[[Karlovac]] |{{poredaj|Mandić, Damir|Damir Mandić}} |- |[[Kastav]] |{{poredaj|Mostarac, Matej|Matej Mostarac}} |- |[[Kaštela]] |{{poredaj|Berket, Josip|Josip Berket}} |- |[[Klanjec]] |{{poredaj|Brlek, Zlatko|Zlatko Brlek}} |- |[[Knin]] |{{poredaj|Ćaćić, Mario|Mario Ćaćić}} |- |[[Komiža]] |{{poredaj|Ivčević, Tonka|Tonka Ivčević}} |- |[[Koprivnica]] |{{poredaj|Jakšić, Mišel|[[Mišel Jakšić]]}} |- |[[Korčula (grad)|Korčula]] |{{poredaj|Silić Maroević, Nika|Nika Silić Maroević}} |- |[[Kraljevica]] |{{poredaj|Čandrlić, Dalibor|Dalibor Čandrlić}} |- |[[Krapina]] |{{poredaj|Gregurović, Zoran|Zoran Gregurović}} |- |[[Križevci]] |{{poredaj|Rajn, Mario|[[Mario Rajn]]}} |- |[[Krk (grad)|Krk]] |{{poredaj|Vasilić, Darijo|Darijo Vasilić}} |- |[[Kutina]] |{{poredaj|Babić, Zlatko|Zlatko Babić}} |- |[[Kutjevo]] |{{poredaj|Budimir, Jospi|Josip Budimir}} |- |[[Labin]] |{{poredaj|Glavičić, Valter|Valter Glavičić}} |- |[[Lepoglava]] |{{poredaj|Škvarić, Marijan|Marijan Škvarić}} |- |[[Lipik]] |{{poredaj|Kasana, Vinko|Vinko Kasana}} |- |[[Ludbreg]] |{{poredaj|Bilić, Dubravko|Dubravko Bilić}} |- |[[Makarska]] |{{poredaj|Paunović, Zoran|Zoran Paunović}} |- |[[Mali Lošinj]] |{{poredaj|Kučić, Ana|Ana Kučić}} |- |[[Medulin]] |{{poredaj|Kirac, Ivan|Ivan Kirac}} |- |[[Metković]] |{{poredaj|Milan, Dalibor|Dalibor Milan}} |- |[[Mursko Središće]] |{{poredaj|Srpak, Dražen|Dražen Srpak}} |- |[[Našice]] |{{poredaj|Kašuba, Krešimir|Krešimir Kašuba}} |- |[[Nin]] |{{poredaj|Ćurko, Emil|Emil Ćurko}} |- |[[Nova Gradiška]] |{{poredaj|Grgić, Vinko|Vinko Grgić}} |- |[[Novalja]] |{{poredaj|Dabo, Ivan|Ivan Dabo}} |- |[[Novi Marof]] |{{poredaj|Jenkač, Siniša|Siniša Jenkač}} |- |[[Novi Vinodolski]] |{{poredaj|Cvitković, Tomislav|Tomislav Cvitković}} |- |[[Novigrad]] |{{poredaj|Milos, Anteo|Anteo Milos}} |- |[[Novska]] |{{poredaj|Kušmiš, Marija|Marija Kušmiš}} |- |[[Obrovac]] |{{poredaj|Župan, Ante|Ante Župan}} |- |[[Ogulin]] |{{poredaj|Magdić, Nikola|Nikola Magdić}} |- |[[Omiš]] |{{poredaj|Močić, Zvonko|Zvonko Močić}} |- |[[Opatija]] |{{poredaj|Kirigin, Fernando|Fernando Kirigin}} |- |[[Opuzen]] |{{poredaj|Mataga, Ivan|Ivan Mataga}} |- |[[Orahovica]] |{{poredaj|Rister, Saša|Saša Rister}} |- |[[Oroslavje]] |{{poredaj|Šimunić, Viktor|Viktor Šimunić}} |- |[[Osijek]] |{{poredaj|Radić, Ivan|Ivan Radić}} |- |[[Otočac]] |{{poredaj|Bukovac, Goran|Goran Bukovac}} |- |[[Otok (grad)|Otok]] |{{poredaj|Grgić, Slavko|[[Slavko Grgić]] }} |- |[[Ozalj]] |{{poredaj|Bošnjak, Lidija|Lidija Bošnjak}} |- |[[Pag (grad)|Pag]] |{{poredaj|Fabijanić-Njekulin, Ante|Ante Fabijanić-Njekulin}} |- |[[Pakrac]] |{{poredaj|Blažević, Anamarija|Anamarija Blažević}} |- |[[Pazin]] |{{poredaj|Jašić, Suzana|Suzana Jašić}} |- |[[Petrinja]] |{{poredaj|Komes, Magdalena|Magdalena Komes}} |- |[[Pleternica]] |{{poredaj|Šarić, Marija|Marija Šarić}} |- |[[Ploče]] |{{poredaj|Krstičević, Mišo|Mišo Krstičević}} |- |[[Poreč]] |{{poredaj|Peršurić, Loris|Loris Peršurić}} |- |[[Požega]] |{{poredaj|Glavić, Željko|Željko Glavić}} |- |[[Pregrada]] |{{poredaj|Vešligaj, Marko|Marko Vešligaj}} |- |[[Prelog]] |{{poredaj|Kolarek, Ljubomir|Ljubomir Kolarek}} |- |[[Pula]] |{{poredaj|Grbin, Peđa|[[Peđa Grbin]]}} |- |[[Rab (grad)|Rab]] |{{poredaj|Grgurić, Nikola|Nikola Grgurić}} |- |[[Rijeka]] |Marko Filipović |- |[[Rovinj]] |{{poredaj|Paliaga, Marko|Marko Paliaga}} |- |[[Samobor]] |{{poredaj|Škrbor, Petra|Petra Škrbot}} |- |[[Senj]] |{{poredaj|Tomljanović, Jurica|Jurica Tomljanović}} |- |[[Sinj]] |{{poredaj|Bulj, Miro|[[Miro Bulj]]}} |- |[[Sisak]] |{{poredaj|Ikić Baniček, Kristina|Kristina Ikić Baniček}} |- |[[Skradin]] |{{poredaj|Brajković, Antonijo|Antonijo Brajković}} |- |[[Slatina]] |{{poredaj|Ostrošić, Denis|Denis Ostrošić}} |- |[[Slavonski Brod]] |{{poredaj|Duspara, Mirko|[[Mirko Duspara]]}} |- |[[Slunj]] |{{poredaj|Puškarić, Mirjana|Mirjana Puškarić}} |- |[[Solin]] |{{poredaj|Ninčević, Dalibor|Dalibor Ninčević}} |- |[[Split]] |{{poredaj|Šuta, Tomislav|[[Tomislav Šuta]]}} |- |[[Stari Grad]] |{{poredaj|Vinko Vranjican|Vinko Vranjican}} |- |[[Supetar]] |{{poredaj|Marković, Ivana|Ivana Marković}} |- |[[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]] |{{poredaj|Zurovec, Dario|Dario Zurovec}} |- |[[Sveti Ivan Zelina]] |{{poredaj|Košćec, Hrvoje|Hrvoje Košćec}} |- |[[Šibenik]] |{{poredaj|Burić, Željko|[[Željko Burić]]}} |- |[[Trilj]] |{{poredaj|Bugarin, Ivan|Ivan Bugarin}} |- |[[Trogir]] |{{poredaj|Bilić, Ante|Ante Bilić}} |- |[[Umag]] |{{poredaj|Bassanese, Vili|Vili Bassanese}} |- |[[Valpovo]] |{{poredaj|Šutalo, Matko|Matko Šutalo}} |- |[[Varaždin]] |[[Neven Bosilj]] |- |[[Varaždinske Toplice]] |{{poredaj|Ratković, Dragica|Dragica Ratković}} |- |[[Velika Gorica]] |{{poredaj|Ačkar, Krešimir|[[Krešimir Ačkar]]}} |- |[[Vinkovci]] |{{poredaj|Bosančić, Ivan|Ivan Bosančić}} |- |[[Virovitica]] |{{poredaj|Kirin, Ivica|[[Ivica Kirin]]}} |- |[[Vis (grad)|Vis]] |{{poredaj|Radica, Ivo|Ivo Radica}} |- |[[Vodice]] |{{poredaj|Cukrov, Ante|Ante Cukrov}} |- |[[Vodnjan]] |{{poredaj|Pastrovicchio, Edi|Edi Pastrovicchio}} |- |[[Vrbovec]] |{{poredaj|Kralj, Denis|Denis Kralj}} |- |[[Vrbovsko]] |{{poredaj|Mufić, Dražen |Dražen Mufić}} |- |[[Vrgorac]] |{{poredaj|Herceg, Mile|Mile Herceg}} |- |[[Vrlika]] |{{poredaj|Plazonić, Jure|Jure Plazonić}} |- |[[Vukovar]] |{{poredaj|Penava, Ivan|[[Ivan Penava]]}} |- |[[Zabok]] |{{poredaj|Hanžek, Ivan|Ivan Hanžek}} |- |[[Zadar]] |{{poredaj|Erlić, Šime|Šime Erlić}} |- |[[Zagreb]] |[[Tomislav Tomašević]] |- |[[Zaprešić]] |{{poredaj|Turk, Željko|[[Željko Turk]] }} |- |[[Zlatar]] |{{poredaj|Auguštan-Pentek, Jasenka|Jasenka Auguštan-Pentek}} |- |[[Županja]] |{{poredaj|Juzbašić, Damir|Damir Juzbačić}} |- |} == Izvori == * [http://www.izbori.hr/2009Lokalni/rezultati_informacije/rezultati.html Informacije o rezultatima izbora po županijama] (stanje: 2. lipnja 2009.) ==Povezani članci== * [[Gradonačelnik]] * [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj]] * [[Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj]] == Vanjske poveznice == * [http://www.udruga-gradova.hr Udruga gradova u RH] {{gradonačelnici hrvatskih gradova}} [[Kategorija:Gradonačelnici gradova u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Popisi političara|Hrvatska, gradonačelnici]] [[Kategorija:Popisi osoba (Hrvatska)|Gradonačelnici]] 75fwhgs57f630472k4mrjsbhq3ue036 0 214678 7631754 7020197 2026-11-06T23:27:39Z Loptač01 309409 /* */ 7631754 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = NK Sava Zagreb | slika = | puno ime = Nogometni klub Sava Zagreb | nadimak = | godina osnivanja = [[1947.]] | igralište = Gredice | navijači = | kapacitet stadiona = 500 | direktor = | trener = | liga = [[1. Zagrebačka nogometna liga]] | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | pattern_la1= |pattern_b1=|pattern_ra1= | leftarm1=FF0000 |body1=FF0000 |rightarm1=FF0000 |shorts1=FF0000 |socks1=FF0000 | pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''NK Sava''' je [[nogomet]]ni klub iz [[zagreb]]ačkog naselja [[Gredice (Trešnjevka)|Gredice]]. Trenutačno se natječe u [[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačkoj nogometnoj ligi]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/619/nk-sava-z/ Profil], HNS Semafor {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Sava Zagreb, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu‎|Sava]] pqeg85rhbbydt6bxr6m9kt39lo4hj47 7631760 7631754 2026-11-06T23:35:42Z Loptač01 309409 /* Vidi još */ Prazno-izvori. Sava J. dodatak isto ime / liga / veći broj transfera nakon gašenja 7631760 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = NK Sava Zagreb | slika = | puno ime = Nogometni klub Sava Zagreb | nadimak = | godina osnivanja = [[1947.]] | igralište = Gredice | navijači = | kapacitet stadiona = 500 | direktor = | trener = | liga = [[1. Zagrebačka nogometna liga]] | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | pattern_la1= |pattern_b1=|pattern_ra1= | leftarm1=FF0000 |body1=FF0000 |rightarm1=FF0000 |shorts1=FF0000 |socks1=FF0000 | pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''NK Sava''' je [[nogomet]]ni klub iz [[zagreb]]ačkog naselja [[Gredice (Trešnjevka)|Gredice]]. Trenutačno se natječe u [[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačkoj nogometnoj ligi]]. == Vidi još == *[[NK Sava Jakuševec]] == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/619/nk-sava-z/ Profil], HNS Semafor {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Sava Zagreb, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu‎|Sava]] cbd90lq8csfwocoojdsb730cawa5lw5 10 219373 7631571 7505451 2026-11-06T15:39:14Z CyberMB vol2 172176 7631571 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Gojira | naslov = [[Gojira]] | naslov-style = background:#b0c4de; color:black; | grupa-style = background:#EEEEEE; color:black; | iznad-style = background:#EEEEEE; color:black; | ispod-style = background:#EEEEEE; color:black; | iznad = <div>'''Joe Duplantier''' • '''Christian Andreu''' • '''Jean-Michel Labadie''' • '''Mario Duplantier'''</div> | grupa1 = Studijski albumi | popis1 = ''[[Terra Incognita (album)|Terra Incognita]]'' • ''[[The Link]]'' • ''[[From Mars to Sirius]]'' • ''[[The Way of All Flesh]]'' • ''[[L'Enfant sauvage]]'' • ''[[Magma (album)|Magma]]'' | grupa2 = Koncertni albumi | popis2 = ''[[The Link Alive]]'' • ''[[The Flesh Alive]]'' • ''[[Les Enfants sauvages]]'' | grupa3 = Povezani članci | popis3 = [[Cavalera Conspiracy]] }}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:Gojira}} [[Kategorija:Gojira (sastav)|/predložak]] [[Kategorija: Skupni predlošci glazbenih sastava]] </noinclude> 2qvpamru6es3uhi5hgb1mieoh6fyjxe 14 221108 7631572 4050166 2026-11-06T15:39:41Z CyberMB vol2 172176 dodana kategorija [[:Kategorija:Gojira (sastav)|Gojira (sastav)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7631572 wikitext text/x-wiki *[[Gojira]] {{GLAVNIRASPORED:Gojira}} [[Kategorija:Glazbeni albumi po izvođaču]] [[Kategorija:Francuska glazba]] [[Kategorija:Gojira (sastav)|albumi ]] tnv4joi8o1sij1tzh39654no6zurnu5 0 225625 7631900 7624721 2026-11-07T11:55:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631900 wikitext text/x-wiki {{stil}} [[Datoteka:Dvojno brezno pri Cink krizu.jpg|mini|Jedna od krških jama u Kočevskom rogu u koje su [[Tito]]vi [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]] bacali bez suđenja smaknute pripadnike poraženih hrvatskih, slovenskih i četničkih postrojbi]] '''Pokolj na Kočevskom Rogu''' označava pokolj kojeg su počinili [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kod [[Kočevski rog|Kočevskog roga]]. Bez suđenja masovno su ubijani [[vojnik|vojnici]] i civili, među kojima je bilo najviše [[Slovensko domobranstvo|slovenskih domobrana]] kao i Hrvata, Srba, Crnogoraca te Talijana i Nijemaca.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf |title=Wayback Machine |date=2012-03-02 |work=web.archive.org |accessdate=2021-01-08 |archive-date=2. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120302035902/http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> Desetljećima poslije pokolja vlasti su priječile dolazak stratištima na mjestu mnogobrojnih jama u šumama [[Kočevski Rog|Kočevskog roga]]. O temi se prvi put javno u Sloveniji progovorilo u Mladini 1989. godine. Godine 1993. održane su prve komemoracije. Tek koncem 1990-ih otvorenije se o toj temi progovorilo, najprije u Sloveniji. Prva istraživanja su poduzeta tek 2005. godine,<ref name="predstavljena otkrića291019"/> otkad se provode sporadično<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/u-jami-konfin-u-kocevskom-rogu-i-posmrtni-ostaci-26-hrvata-3756000 |title=U jami Konfin u Kočevskom rogu i posmrtni ostaci 26 Hrvata |date=2006-09-26 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2021-01-08}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sjeverni.info/komunisticki-zlocini-otkrivena-masovna-grobnica-na-podrucju-kocevskog-roga/ |title=KOMUNISTIČKI ZLOČINI Otkrivena masovna grobnica na području Kočevskog roga |date=2020-08-26 |publisher=Sjeverni.info |accessdate=2021-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305135054/https://www.sjeverni.info/komunisticki-zlocini-otkrivena-masovna-grobnica-na-podrucju-kocevskog-roga/ |archive-date=5. ožujka 2021. |url-status=dead}}</ref>te se broj žrtava do danas ne zna.<ref>{{Citiranje weba |url=https://direktno.hr/eu-i-svijet/eu/nadamo-se-da-to-nece-postati-druga-huda-jama-povjerenstvo-za-masovne-grobnice-objavilo-nova-saznanja-149025/ |title='Nadamo se da to neće postati druga Huda jama'; Povjerenstvo za masovne grobnice objavilo nova saznanja |date=2019-03-05 |publisher=Direktno.hr |accessdate=2021-01-08 |archive-date=5. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305135027/https://direktno.hr/eu-i-svijet/eu/nadamo-se-da-to-nece-postati-druga-huda-jama-povjerenstvo-za-masovne-grobnice-objavilo-nova-saznanja-149025/ |url-status=dead }}</ref> Do danas je iz jama ekshumirano nešto manje od 2.000 žrtava. Nakon što je [[Simo Dubajić]], koji je zapovijedao izvršiteljima ubijanja u autobiografskoj knjizi "Život, greh i kajanje" iz 2006. godine i u intervjuima za medije priznao da je 1945. godine dobio zapovijed da pobije 30.000 ljudi, prema kojoj je zapovijedi on sa svojim ljudima doista i počinio masovna ubijanja zarobljenika,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dw.com/hr/ko%C4%8Devski-rog-nemate-razloga-biti-spori-u-%C4%8Di%C5%A1%C4%87enju/a-4473804 |title=Kočevski rog - "Nemate razloga biti spori u čišćenju" |date=2009-07-12 |publisher=DW |accessdate=2021-01-08}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://hu-benedikt.hr/?p=75709 |title=(VIDEO) Svjedočanstvo partizanskog majora koji je sudjelovao u mučenju i ubijanju 30.000 Hrvata |author=milanN |date=2016-11-01 |publisher=DW World povodom smrti Sime Dubajića |url=http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4473804,00.html |accessdate=2021-01-08}}</ref> kasnije je govorio da je broj ljudi koji su naposljetku ubijeni bio 13.000, i da su svi bili Hrvati. On ipak govori da se u danima masovnih ubojstava stalno opijao, a opijali su se i neposredni počinitelji kojima je zapovijedao kako bi izdržali užas masovnog ubijanja koje su provodili, pa se detalja ne sjeća precizno.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.tomislavjonjic.iz.hr/V_16_dubajic.html |title=PRILOG SPOZNAVANJU PARTIZANSKOG «ANTIFAŠIZMA» |author=Tomislav Jonjić |year=2009 |publisher=Tomislav Jonjić |accessdate=2021-01-08}}</ref> Prema Ivanu Gugiću, koji je kao vojnik [[26. dalmatinska divizija NOVJ-a|26. dalmatinske divizije]] sudjelovao u slaganju robe ubijenih - žrtve su svlačene prije pogubljenja, te su roba i druge njihove stvari potom otpremani željeznicom - prema količini odjeće i tvrdnjama neposrednih počinitelja s kojima je on tih dana razgovarao, procjenjuje da je žrtava, ubijenih u 8 dana krajem svibnja i početkom lipnja 1945. godine, ipak bilo više od 30.000.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sloboda.hr/antifasisti-zlocin-partizana-kocevski-rog-26-dalmatinska-divizija/ |title=Kako su ubijali antifašisti: Ispovijest partizana iz 26. dalmatinske divizije o pokolju hrvatskih zarobljenika kod Ljubljane i Kočevskog roga |author=Ivan Gugić (objava teksta napisanoga 1953. godine) |date=2015-03-26 |publisher=Sloboda.hr |accessdate=2021-01-08 |archive-date=26. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210226045948/https://www.sloboda.hr/antifasisti-zlocin-partizana-kocevski-rog-26-dalmatinska-divizija/ |url-status=dead }}</ref> Nekoliko mjeseci prije smrti Sime Dubajića 2009. god., bio je protiv njega pokrenut kazneni postupak. Protiv nikoga drugoga nije do danas pokrenuta istraga, makar je Simo Dubajić javno iznio imena nekih suučesnika, a i drugi očevici su imenovali učesnike ubijanja.<ref>G. Čulina, "[http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/18044-g-culina-tko-je-i-kak-ubijao-hrvate-u-kocevskome-rogu.html]", [[HKV]], 16. srpnja 2014., pregledano 18. travnja 2017.</ref> Slovenska istraživanja ukazuju da su nad nekim jamama vršena masovna pogubljena također i [[Bela Garda (Slovenija)|slovenskih domobrana]]. == Izbor lokacije == Mjesto smaknuća izabrano je s razlogom. Veliko je - površine oko 500 četvornih kilometara, teško je pristupačno, šumovito, nenaseljeno, skrovito i mnogo je krških jama u koje se moglo baciti mnogo tijela. Jugokomunistička gerila dobro je poznavala područje: ovdje se je skrivalo slovensko partijsko i partizansko vodstvo na čelu s Edvardom Kardeljem većim dijelom 1943. i 1944. u t.zv. ''[[Baza 20|Bazi 20]]'', skupa s manjom partizanskom postrojbom i ratnom bolnicom.<ref name="predstavljena otkrića291019"/> Prema slovenskim znanstvenicima, najviše tadašnjih hrvatskih žrtava na ovom je području u jamama Konfin i Kren. Poznatije jame s ovog područja za koje se drži da su poslužile kao poratna gubilišta su: Dobliške livade, Rugarski klanci, Dvojno brezno, Cinmk pri Križu i Ušiva jama.<ref name="predstavljena otkrića291019"/> == Svjedočenja == O pokolju su na radiju prvi neuvijeno progovorili - izvori na srpskom. Radilo se o programu britanske radijske postaje [[BBC]]-a na srpskom jeziku. Te je 1976. pisac knjige ''Jugoslovensko ratno proleće'' (Jugoslavensko ratno proljeće) [[Borivoj Karapandžić]] u razgovoru za emisiju tog radija neuvijeno rekao imena naredbodavaca i počinitelja.<ref name="Zoran Božić 2007" /> Novi je osvrt opet bio na BBC-u. Razgovarali su 1977. s [[Milovan Đilas|Milovanom Đilasom]] o njegovoj knjizi ''Vreme ratno'' koja nije bila objavljena u Jugoslaviji. Đilas je tad nevoljko priznao da je bio jedan od naredbodavaca ovog pokolja, jer je bio član najvišeg partijskog tijela, [[politbiro]]a [[KPJ]]. Kasnije se kajao i taj je zločin nazvao ''besmislenom akcijom odmazde nad običnim, nevinim seljacima, koji su bježali od komunističkog nasilja''. Ni on se nije ustručavao javno reći imena izvršitelja pokolja i dužnosti koje su poslije obnašali.<ref name="Zoran Božić 2007" /> BBC nije stao na tome. U emisiji 1983. dali su recenziju članka grofa [[Nikolaj Tolstoj|Nikolaja Tolstoja]], britanskog povjesničara koji je izašao u časopisu Encounter. Ondje je naveo imena glavnih izvršitelja u ovom pokolju, među njima javno prozvavši ''stanovitu visoku jugoslavensku partijsku i državnu dužnosnicu''. Tolstoj je o tome još detaljnije govorio 1990. na [[Radio Zagreb]]u u emisiji koja je trajala sat i pol, objavivši podatke koje mu je dva dana prije rekao Simo Dubajić. Tada je Dubajić objasnio svoju snagu za višednevno iscpljujuće ubijanje ljudi svojim mladalačkim komunističkim fanatizmom.<ref name="Zoran Božić 2007" /> Dubajić je još poslije istupao usmeno i pismeno, ponegdje su mu podatci bili nedosljedni, uz izljeve primitivizma, no unatoč tome rasvijetlio je okolnosti ovog pokolja, uključujući i dvojbe o zapovjednom lancu.<ref name="Zoran Božić 2007" /> Vrijedan i detaljan opis događaja prikupio je Zoran Božić 1992. godine iz svjedočanstvo jednog sudionika tog pokolja danog 1992. godine. Taj počinitelj pokolja svjedočio je o svojim duševnim mukama nakon strašnog zločina u kojem je sudjelovao, a u kojem se prema njegovom kazivanju žrtvama prije bacanja u jamu čupalo zlatne zube. Taj počinitelj svjedoči da su se dragovoljci dva dana prije upućivanja na masovno stratište u Kočevskom rogu dva dana "zagrijavali" ubijanjem manjih skupina zarobljenika.<ref>"[http://shp.bizhat.com/Kocevski_Rog.html Kočevski Rog - nekažnjeni genocid"], Zoran Božić. Strahota Kočevskog Roga vapi za istinom, [[Hrvatsko slovo]], str. 10, petak, 2. studenoga 2007.</ref> Godine 2002. objavljuje glasilo [[Hrvatski informativni centar|Hrvatskog informativnog centra]] "Dom i svijet" svjedočanstvo partizana Ivana Gugića, sačinjeno 1953. godine, u kojem svjedoči o formiranju postrojbe od oko 70 dragovoljaca iz sastava XI. dalmatinske brigade, koji su krajem svibnja 1945. godine na zapovijed stožera 26. dalmatinske divizije upućene na zadatak likvidiranja zarobljenika; Gugić je bio pripadnik čete koja je osiguravala širi prostor na kojem je ta posebna postrojba "najpouzdanijih komunista" ubijala zarobljenike. U prilično preciznom izlaganju, Gugić svjedoči da prema količini odjeće koja je poslije složena (zarobljenike se prije pogubljenja skidalo) proizlazi da je pobijeno oko 30.000 zarobljenika. Među pobijenima je bila grupa od oko 200 dječaka u dobi od 14 - 16 godina, a Gugić je vidio i grupu od 10 do 15 žena, koje su na samom stratištu svučene do gola prije ubijanja i silovane od krvnika. Većina žrtava ubijena je pucanjem u zatiljak, a neki su u jamu bacani i živi. Uz ustaše i domobrane, među pobijenima je bilo i [[Četnici|četnika]] i slovenskih [[Bela Garda (Slovenija)|"belogardejaca"]], te nešto njemačkih vojnika i časnika. Kao organizatore operacije, Gugić imenuje komesare Simu Dubajića i Ivana Bokeža, te zapovjednika čete Nikolu Maršića.<ref>[http://www.hic.hr/dom/387/dom14.htm "Ubijanja u Kočevskom Rogu"], ispovijest Ivana Gugića, "Dom i svijet" br. 387, 30. svibnja 2002.</ref> [[Simo Dubajić]] je naposljetku o poslijeratnim zločinima [[titoizam|jugokomunista]] u Sloveniji progovorio i za televiziju. Izjavio je da je i sam sudjelovao u masovnim smaknućima, imenujući neke od supočinitelja. Javno se je pokajao za zlodjela koja je počinio.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dnevno.hr/domovina/video-na-kocevskom-rogu-simo-dubajic-sudjelovao-u-pokolju-hrvata-ubijali-smo-danima-1484532/ |title=(VIDEO) Na Kočevskom Rogu Simo Dubajić sudjelovao u pokolju Hrvata: ‘Ubijali smo danima…’ |date=2020-06-12 |publisher=Dnevno.hr |accessdate=2021-01-08}}</ref> Partijski sekretar slovenske [[OZNA|OZNA-e]] Albert Svetina je nakon rata ocijenio da su na Kočevskom Rogu komunisti pobili najmanje 40.000 osoba.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.safaric-safaric.si/materiali_slo/perme/1999%20SlobodnaDalmacija%20Perme.htm |title=U DEŽELI GROB DO GROBA... |author=Marijan Cvrtila |date=1999-09-12 |publisher=Safaric.si (prenijeto iz "Slobodna Dalmacija") |accessdate=2021-01-08}}</ref> == Okolnosti zločina == U svezi s ovim pokoljem je činjenica o dvojnoj zapovjednoj crti u partizanskoj paravojsci. Svaka postrojba i pojedini veći ratni pothvati koje su se provodili imali su dva zapovjedna lanca. Jednim je zapovijedao vojni zapovjednik koji je imao ograničenu samostalnost pri vođenu borbenih djelovanja. Druga linija zapovijedanja imala je na čelu tzv. političkog komesara.<ref name="Zoran Božić 2007">Kočevski Rog - nekažnjeni genocid. Zoran Božić. Strahota Kočevskog Roga vapi za istinom, [[Hrvatsko slovo]], str. 10, petak, 2. studenoga 2007.</ref> Taj je povjerenik Komunističke partije imao zadnju riječ kod donošenja svih bitnih vojnih odluka i bio je svima nadređena osoba u svakom pogledu.<ref name="Zoran Božić 2007"/> Na Kočevskom Rogu to je bila jedna osoba ženskog spola, kasnije jedna od najistaknutijih vođa komunističke Jugoslavije. Bila je nadređena Simi Dubajiću, a oboje su bili časnici 11. dalmatinske brigade [[26. dalmatinska divizija NOVJ-a|26. dalmatinske divizije]] u Sloveniji.<ref name="Zoran Božić 2007"/> Dubajić u svojoj knjizi tvrdi da je to bila [[Milka Planinc]], kasnije jedna od vodećih rukovodilaca komunističke Jugoslavije; suočena s takvim optužbama, ona ih je 2007. godine odbacila.<ref>Snježana Kobešćak, "[https://web.archive.org/web/20140103065905/http://www.jutarnji.hr/milka-planinc--partizanski-i-domovinski-rat-su-antifasisticki/266523/ Milka Planinc: Partizanski i Domovinski rat su antifašistički]", [[Jutarnji list]], 1. rujna 2007., pregledano 5. kolovoza 2016.</ref> Odluka o komesaru koji će biti nadređen Dubajiću donesena je, prema njegovom kazivanju, na pijanci najužeg vodstva Komunističke partije Jugoslavije na čelu s Titom u Ljubljani. Dubajić i ta komesarka su se za tu zadaću izborili dragovoljno.<ref name="Zoran Božić 2007"/> Nakon što su postavljeni, generalštab i njih dvoje su isplanirali svaku pojedinost pokolja do u tančine. Među pripadnicima 11. dalmatinske brigade izabrali su dragovoljce koji su bili voljni pobiti tolike ljude. Potom su ih poveli u prašumsko područje Kočevskog Roga. Za izvršenje je uključena jedna slovenska partizanska postrojba nepoznate designacije, koja je također podređena Dubajiću i komesarci.<ref name="Zoran Božić 2007"/> Pretpostavlja se da je njihova uloga bila u tome što su dobro poznavali skrivena mjesta pogodna za masovno ubijanje i skrivanje leševa, pa su odredili vodiče za ta mjesta.<ref name="Zoran Božić 2007"/> == Ekshumacije == '''2006.''' godine izvršena je ekshumacija žrtava iz Jame Konfin, u kojoj je pronađeno 88 žrtava za koje se smatra da su onamo dovedene 1945. godine iz Ljubljanskog zatvora OZNA-e. Među njima je bilo 60 Slovenaca, 26 Hrvata i 2 Srbina<ref>{{Citiranje weba |title=U jami Konfin u Kočevskom rogu i posmrtni ostaci 26 Hrvata |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-jami-konfin-u-kocevskom-rogu-i-posmrtni-ostaci-26-hrvata/328252.aspx |date=2006-09-26 |publisher=Index.hr |accessdate=2021-01-08}}</ref> Od kolovoza '''2019.''' slovenski su stručnjaci istražili jamu '''pod Macesnovo gorico''' ({{coord|45.6694|14.9690|display=title}}<ref>(slo.) [https://www.katasterjam.si/Caves/Details/6156 ''Osnovni podatki o jami - 6156: Spodmol pod Macesnovo gorico''] Kataster jam. Pristupljeno 8. rujna 2020.</ref>) na područja Kočevskog Roga, gdje su u lipnju 1945. [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]] izvodili smaknuća, većinom pripadnika poraženih vojska. Od kolovoza do konca studenoga 2019. na površini 800 četvornih metara iskopalno je 3000 prostornih metara materijala nasutog u jamu,<ref>(slo.) Bojan Rajšek: [https://www.delo.si/novice/slovenija/koliko-ljudi-je-naslo-smrt-pod-macesnovo-gorico-243813.html ''Koliko ljudi je našlo smrt pod Macesnovo gorico ''] Delo, Ljubljana. 29. listopada 2019. Pristupljeno 8. rujna 2020.</ref> te je na 20 metara dubine pronađen prvi sloj ostataka trupala. Za trupla koja su našli smatra se se da se radi o [[slovensko domobranstvo|slovenskim domobranima]] koji su nakon rata u strahu od partizana i komunista pobjegli u Austriju, otkamo su ih iz logora Viktringa Britanci, kojima su se bili predali, izručili Jugoslaviji. Pojedini su živi bačeni. Oko jame pronađeno je 60 kg osobnih predmeta: križići i slike svetaca, dijelovi vojne opreme. Uz popise i količinu nađenih predmeta, procjenjuje se da su u jami ostatci 1500 zarobljenih slovenskih domobrana, što ovo stratište čini do sada najvećim otkrivenim gubilištem ratnih zarobljenika [[Slovenska narodna vojska|Slovenske narodne vojske]] u Kočevskom Rogu. Smatra se da su počinitelji likvidacije slovenskih domobrana bile sigurnosne jedinice [[Korpus narodne odbrane Jugoslavije|KNOJ-a]] (svojevrsna vojna policija [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]]), za čije su djelovanje uz [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] bili odgovorni i slovenski partijski i vojni čelnici [[Edvard Kardelj]], [[Boris Kidrič]], te poratni šef slovenske UDBA-e Ivan Maček “Matija”, Kardeljev šurjak.<ref name="predstavljena otkrića291019">Ante B: [https://kamenjar.com/predstavljena-otkrica-pri-otkopavanju-jame-u-koju-su-baceni-pobijeni-slovenski-domobrani/ '' Predstavljena otkrića pri otkopavanju jame u koju su bačeni pobijeni slovenski domobrani''], Ante B., Kamenjar.com. 29. listopada 2019., pristupljeno 8. siječnja 2021.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.delo.si/novice/slovenija/koliko-ljudi-je-naslo-smrt-pod-macesnovo-gorico/ |title=Koliko ljudi je našlo smrt pod Macesnovo gorico |author=Bojan Rajšek |date=2019-10-29 |publisher=Delo |accessdate=2021-01-08}}</ref> U kolovozu '''2020.''' istražena je još jedna masovna grobnica otkrivena koncem svibnja '''2020.''' godine na osnovi uočena odstupanja na jednom od zemljovida. Mjesto ubojstva je tzv. ponor '''3''', dubok 14 metara.<ref name="otkrivena nova">Marta G: [https://kamenjar.com/u-kocevskom-rogu-otkrivena-nova-masovna-grobnica/ '' U Kočevskom Rogu otkrivena nova masovna grobnica!''] Kamenjar.com. 24. kolovoza 2020. Pristupljeno 8. rujna 2020.</ref> Pronašli su ju slovenski speleolozi u blizini stare [[partizanska bolnica|partizanske bolnice]].<ref name="pronašli 250">mt: [https://narod.hr/eu/zlocini-titovih-partizana-u-kocevskom-rogu-u-sloveniji-pronasli-250-tijela-preko-100-djece-od-15-do-17-godina ''Zločini Titovih partizana: U Kočevskom rogu u Sloveniji pronašli 250 tijela – preko 100 djece od 15 do 17 godina ''] Narod.hr. 29. kolovoza 2020. Pristupljeno 8. rujna 2020.</ref><ref name="alleanzacattolica">Lucia Bellaspiga/Avvenire: [https://alleanzacattolica.org/scoperta-la-foiba-dei-ragazzini/ ''“Scoperta la «foiba dei ragazzini»” ''] Alleanza cattolica. 27. kolovoza 2020. Pristupljeno 8. rujna 2020. (tal.)</ref> Prema preliminarnim antropološkim analizama otkrivenih ostataka i predmeta, bilo je 258 osoba muškog spola i među njima vjerojatno jedna žena. Ubijeni su jeseni 1945. godine, svi u jednom danu. Sve žrtve su mlađe dobne skupine, uglavnom u ranim 20-ima.<ref name="otkrivena nova" /> Sve žrtve bile su starije od 18 godina. Ukupni nalazi i sakupljeni podatci upućuju na to da su pored špilje pobijeni i vojnici i civili, među kojima su bili Slovenci i Hrvati<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ferenc|first=Mitja|title=Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/423862|journal=ČSP, br. 3|pages=678}}</ref> Žrtve su sa sobom imale skromne osobne predmete: krunice, svete slike, češljeve, ogledala, žlice... i pronađeno je oko 400 gumba.<ref name="pronašli 250" /><ref name="alleanzacattolica" /> Pronađena je velika količina streljiva u špilji i na njenom rubu, iz čega se izvodi zaključak da su pogubljeni na rubu špilje.<ref name="otkrivena nova" /> Žrtve su vidjele ubojstva i jamu u koju će ih baciti.<ref name="pronašli 250" /><ref name="alleanzacattolica" /> Iz analize ulaznih i izlaznih rana, sve na lubanjama, utvrdilo se da su ubijeni automatskim oružjem. Kako bi egzekutori osigurali da nitko ne preživi smaknuća, bacili su u jamu i više ručnih bombi, te su ondje pronađeni šrapneli najmanje šest ručnih bomba i nekoliko neeksplodiranih ubojnih sredstava. Ubijene u špilji su vjerojatno zatvorenici prekrivali šljunkom i stijenama. Ni ti zatvorenici nisu preživjeli, nego su ubijeni nakon što su obavili posao zatrpavanja, što se vidi po pronađenim posmrtnim ostatcima na slojevima šljunka i stijena.<ref name="otkrivena nova" /> Prema slovenskoj policiji, iz proučenih podataka i svjedočenja o partizanskoj aktivnosti u ovom kraju, za pokolj je kriva zloglasna jugoslavenska tajna policija [[OZNA]] i njeni operativni krak [[KNOJ]]. Slovensko izvješće potvrđuje prije napravljenu znanstvenu analizu povjesničara [[William Klinger|Williama Klingera]] iz njegove knjige "''Teror narodu. Povijest OZNE, Titove političke policije"'', gdje je ubicirao mjesto pokolja točno na tom mjestu.<ref name="pronašli 250" /><ref name="alleanzacattolica" /> == Galerija == <gallery> Datoteka:Jama pod Macesnovo Gorico.jpg Datoteka:Jama pod Macesnovo Gorico rob.jpg Datoteka:Jama pod Krenom venci.jpg </gallery> == Povezani članci == *[[Bleiburški pokolj]] *Simo Dubajić == Izvori == {{Bolji izvori}} {{izvori|30em}} == Literatura == * Griesser-Pecar, Tamara (2003.): ''Das zerrissene Volk''. Slowenien 1941-1946. Böhlau Verlag Wien, 604 str, {{ISBN|3-205-77062-5}} * Kozina, France; Zajec, Milan; Dejak, France (1998): ''Ušli so smrti '' (slovenski). Hermagoras Verlag Klagenfurt, 224 str. * Majetić, Martina (2015.): [https://www.scribd.com/document/319257420/Ko%C4%8Devski-Rog Kočevski rog. Od germanske pokrajine do masakra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305135031/https://www.scribd.com/document/319257420/Ko%C4%8Devski-Rog |date=5. ožujka 2021. }} Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. == Vanjske poveznice == * [http://www.hic.hr/dom/387/dom14.htm Dom i Svijet, UBIJANJA U KOČEVSKOM ROGU] * [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:540166-Zivot-greh-i-kajanje "Život, greh i kajanje", Savo Gregović, 24. ožujka 2015., "Novosti"] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, povodom smrti [[Simo Dubajić]]a{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://web.archive.org/web/20210328183532/https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/html/r20210322/r20190131/zrt_lookup.html Hakave] * [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/49042/Default.aspx Slobodna Dalmacija] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/19990912/novosti.htm Slobodna Dalmacija 12.rujna 1999] * {{sl icon}} [http://www.burger.si/MuzejiInGalerije/DolenjskiMuzej/Baza20/Baza20.html Muzej Baza 20] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718113809/http://www.burger.si/MuzejiInGalerije/DolenjskiMuzej/Baza20/Baza20.html |date=18. srpnja 2011. }} * {{sl icon}} [http://www.kocevje.si/poboji.htm O pokolima u Kočevskim Rogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080618030624/http://www.kocevje.si/poboji.htm |date=18. lipnja 2008. }} [[Kategorija:Partizanski pokolji u Drugom svjetskom ratu i poraću|Kočevski Rog]] iz1e6qtr51d7stpt0g4izuvytnfhdyq 0 232586 7631598 6757627 2026-11-06T16:40:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631598 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|thumb|Michelangelo Merisi da Caravaggio: „Narcis“]] '''Narcizam''' je pojam koji se odnosi na osobinu [[samoljublje|samoljublja]]. Označava pretjerano divljenje samom sebi s [[bahatost|bahatim]] ponašanjem i nedostatkom razumijevanja za druge ljude, koje vidi samo kao alat za postizanje vlastitih ciljeva. Strukturni je poremećaj ličnosti, u kojem narcis zahtijeva i od svoje okoline (kojom nastoji upravljati i koristiti se njome) da budu zavidni primjerice na njega i na njegova dostignuća. Primijenjen na [[društvena skupina|društvenu skupinu]] ponekad pojam ''narcizam'' koristi za označavanje [[elitizam|elitizma]] ili ravnodušnosti prema položaju drugih ljudi. == Povezani članci == *[[Bahatost]] *[[Dunning-Krugerov efekt]] *[[Megalomanija]] *[[Ponos]] == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20250219210056/https://www.farmaceuti.com/forum/index.php?topic=1087.0%3Bwap2 farmaceuti.com] *[http://www.psiha.com.hr/?p=57 psiha.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511190426/http://www.psiha.com.hr/?p=57 |date=11. svibnja 2009. }} [[Kategorija:Psihologija]] nbhrssmhkm1r8sjkr8ge0m6indcn2uv 0 233546 7631827 7355626 2026-11-07T07:02:01Z Oursana 76436 -+Sandro Botticelli - Fortitudo - Uffizi.jpg 7631827 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sandro Botticelli - Fortitudo - Uffizi.jpg|thumb|right|"Fortitudo" Sandra Botticellija]] '''Hrabrost''', '''neustrašivost''' ili '''junaštvo''' je jedna od četiri osnovne [[vrlina|vrline]]. Osnovu joj čini jaka i stabilna želja za ispunjavanjem svoje osobne obaveze usprkos velikim preprekama, opasnostima i teškoćama. Hrabar čovjek se osjeća [[sposobnost|sposobnim]] i dovoljno je samopouzdan da riskira. Hrabrost daje snagu i ustrajnost da se prevladaju teškoće i [[strah]] te olakšava nastojanje u pronalasku rješenja. Ona može biti i spremnost da se žrtvuje vlastiti život. Hrabrost nije poricanje straha ni odsutnost straha. Naprotiv, ona je odluka da se iz slobodnog izbora učini ono što je potrebno, unatoč osjećaju straha. Razlikujemo *''fizičku hrabrost'' koja označava sposobnost suočavanja sa [[strah]]om, [[bol]]om ili [[rizik]]om od ozljede, [[smrt]]i. *''moralnu hrabrost'' koja znači sposobnost da se ide protiv mišljenja drugih ljudi, riskirajući ismijavanje, [[sramota|sramotu]] ili osude. {{Kršćanska etika vrlina}} [[Kategorija:Emocija]] [[Kategorija:Vrline]] infn54zofxyb5xrvdig97klidwufa6v 0 248779 7631519 7389826 2026-11-06T12:47:44Z ~2026-58860-18 377713 Razno 7631519 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Vin Diesel |slika = Vin_Diesel_cropped.jpg |veličina = 250px |opis slike = Diesel 2013. |rodno ime = Mark Sinclair |pseudonim = |rođenje = [[18. srpnja]] [[1967.]] |mjesto rođenja = {{Z|SAD}} [[Okrug Alameda]], [[Kalifornija]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = [[glumac]], [[scenarist]], [[redatelj]], producent |godine rada = od [[1990.]] |web = |supruga = Paloma Jimenez (od 2007.) |suprug = |važnije uloge = Richard B. Riddick<br>Dominic Torreto |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = |potpis = Vin_Diesal's_signature.svg }} '''Mark Sinclair''' ([[okrug Alameda]], [[18. srpnja]] [[1967.]]), poznatiji pod umjetničkim imenom '''Vin Diesel''', [[SAD|američki]] je glumac i filmski producent. Jedan je od glumaca s najvećom zaradom u povijesti svjetske kinematografije, a najpoznatiji je po ulozi Dominica Toretta u medijskoj franšizi [[Brzi i žestoki (filmski serijal)|''Brzi i žestoki'']]. Rođen u [[Kalifornija|Kaliforniji]], Diesel je studirao na Hunter Collegeu u [[New York City, New York|New Yorku]], gdje su ga studiji kreativnog pisanja potaknuli na pisanje scenarija. Napisao je, režirao, producirao i glumio u kratkom dramskom filmu [[Multi-Facial]] (1995.), a potom i u svom prvom dugometražnom filmu [[Strays (film)|Strays]] (1997.). Postao je poznat krajem 1990-ih, a širu prepoznatljivost stekao je pojavom u filmu [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]] [[Spašavanje vojnika Ryana]] (1998.). Uslijedili su komercijalno uspješni filmovi poput [[Boiler Room|Vruća linija]] (2000.) i [[Čvrsta ruka mira (2005.)|Čvrsta ruka mira]] (2005.). Stekao je slavu kao vodeća akcijska zvijezda, predvodeći brojne medijske franšize, uključujući Brzi i žestoki, [[xXx]] i [[Riddickove kronike]]. Njegov rad na glasovnim ulogama uključuje animirani film ''[[Željezni div]]'' (1999.), videoigre The Chronicles of Riddick: Escape from Butcher Bay (2004.) i The Chronicles of Riddick: Assault on Dark Athena (2009.), kao i glas za Groota I i Groota II u [[Marvel Cinematic Universe|Marvel Cinematic Universeu]] (MCU). Utjelovio je ovaj lik u šest superherojskih filmova, počevši s filmom [[Čuvari galaksije]] (2014.). Diesel je ponovno dao glas Grootu u animiranoj seriji kratkih filmova ''[[I Am Groot]]'' (2022. – 2023.), televizijskom specijalu ''The Guardians of the Galaxy Holiday Special'' (2022.), te u animiranom filmu [[Ralph ruši internet]] (2018.). Osnovao je produkcijsku kuću One Race Films, gdje je također obavljao ulogu producenta ili izvršnog producenta za filmove u kojima je bio glavna zvijezda. Diesel je također osnovao diskografsku kuću Racetrack Records i studio za razvoj videoigara Tigon Studios, gdje je davao svoj glas i sudjelovao u snimanju pokreta za sve videoigre koje je izdao Tigon. == Životopis == Diesel je rođen kao Mark Sinclair<ref>{{Citiranje weba|last=York|first=Yorkshire|date=2013-12-03|title=Diesel breaks silence over Walker|url=https://www.yorkpress.co.uk/leisure/showbiz/10851668.Diesel_breaks_silence_over_Walker/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006102309/http://www.yorkpress.co.uk/leisure/showbiz/10851668.Diesel_breaks_silence_over_Walker/|archive-date=October 6, 2014.|access-date=2025-01-22|website=Newsquest, Press Association|language=en}}</ref> [[18. srpnja]] [[1967.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Famous birthdays for July 18: Vin Diesel, Kristen Bell - UPI.com|url=https://www.upi.com/Entertainment_News/2019/07/18/Famous-birthdays-for-July-18-Vin-Diesel-Kristen-Bell/8771563155558/|access-date=2025-01-22|website=UPI|language=en}}</ref> u [[Okrug Alameda, Kalifornija|okrugu Alameda u Kaliforniji]],<ref>{{Citiranje weba|title=Mark Sinclair, Born 07/18/1967 in California {{!}} CaliforniaBirthIndex.org|url=https://californiabirthindex.org/birth/mark_sinclair_born_1967_10041527|access-date=2025-01-22|website=californiabirthindex.org}}</ref> gdje je rođena i njegova majka, premda se kasnije preselio u [[New York City, New York|New York City]] sa svojim bratom blizancem Paulom.<ref>{{Citiranje weba|title=Paul Sinclair, Born 07/18/1967 in California {{!}} CaliforniaBirthIndex.org|url=https://www.californiabirthindex.org/birth/paul_sinclair_born_1967_10041532|access-date=2025-01-22|website=californiabirthindex.org}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Vin Diesel Biography (1967–)|url=http://www.filmreference.com/film/3/Vin-Diesel.html|url-status=live|access-date=22. siječnja 2025.|website=Filmreference.com}}</ref> Njegova majka, Delora Sherleen Vincent (djevojački Sinclair), [[Astrologija|astrologinja]] je.<ref>{{Citiranje weba|date=August 12, 2002.|title=Vin Diesel: From nightclub bouncer to action hero|url=http://edition.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Movies/08/12/people.cel.diesel/index.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161104205546/http://edition.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Movies/08/12/people.cel.diesel/index.html|archive-date=November 4, 2016|access-date=22. siječnja 2025.|website=[[CNN]]}}</ref> Odgojili su ga majka bijele rase i posvojitelj Afroamerikanac Irving H. Vincent, koji je bio instruktor glume i menadžer kazališta.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje weba|date=2012-07-15|title=CANOE -- JAM! Movies - Artists - Diesel, Vin: Diesel is running hot|url=http://jam.canoe.ca/Movies/Artists/D/Diesel_Vin/2000/02/17/757953.html|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120715004628/http://jam.canoe.ca/Movies/Artists/D/Diesel_Vin/2000/02/17/757953.html|archive-date=17. siječnja 2000.|access-date=22. siječnja 2025.|website=Jam.canoe.ca}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Pearlman|first=Cindy|date=9. kolovoza 2002.|title=Fame game stumps Diesel|url=https://www.newslibrary.com/newspapers?sort=dsc&formType=advanced&advanced-1=+Fame+game+stumps+Diesel&inType-1=alltext&andornot-2=And&advanced-2=Chicago+Sun-Times&inType-2=alltext&andornot-3=And&advanced-3=&inType-3=alltext&andornot-4=And&advanced-4=&inType-4=alltext&YMD_date=|url-status=live|access-date=22. siječnja 2025.|website=[[Chicago Sun-Times]], NewsLibrary|language=en}}</ref> Diesel je izjavio da je „neodređene etničke pripadnosti.”<ref>{{Citiranje weba|date=2011-06-09|title=The Fast and the Furious' Vin Diesel Opens the Throttle in New Speed Movie and Joins an Elite 'Action-Star' Fraternity|url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=VP&p_theme=vp&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ECE0CA9279A8D03&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110609122048/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=VP&p_theme=vp&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ECE0CA9279A8D03&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|archive-date=9. lipnja 2011.|access-date=22. siječnja 2025.|website=The Virginian-Pilot}}</ref> Njegova majka ima škotske korijene.<ref>{{Citiranje weba|date=15. svibnja 2013.|title=Vin Diesel explains why Glasgow was perfect to shoot Fast & Furious 6|url=http://entertainment.stv.tv/film/225437-vin-diesel-explains-why-glasgow-was-perfect-to-shoot-fast-furious-6/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130618152711/http://entertainment.stv.tv/film/225437-vin-diesel-explains-why-glasgow-was-perfect-to-shoot-fast-furious-6/|archive-date=18. lipnja 2013.|access-date=22. siječnja 2025.|website=STV}}</ref> Nikada nije upoznao svog biološkog oca te je rekao: „Sve što znam od svoje majke je da imam poveznice s mnogim različitim kulturama.”<ref>{{Citiranje knjige|last=Carter|first=Gregory T.|url=https://books.google.com/books?id=0nsTCgAAQBAJ&pg=PA210|title="From blaxploitation to mixploitation: Male leads and changing mixed race identities"|date=2008-08|publisher=Mixed Race Hollywood, New York University Press|isbn=978-0-8147-9989-5|edition=Beltrán, Mary; Fojas, Camilla|pages=210|language=en}}</ref> Diesel vjeruje da bi veza njegovih roditelja u dijelovima Sjedinjenih Američkih Država bila ilegalna zbog zakona protiv miješanih brakova.<ref>{{Citiranje weba|last=Chu|first=Hanna|date=August 26, 2013.|title=Vin Diesel receives star on Hollywood Walk of Fame|url=https://abc7.com/archive/9219769/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131212023134/http://abclocal.go.com/kabc/story?id=9219769|archive-date=December 12, 2013.|access-date=22. siječnja 2025.|website=KABC-TV, ABC7|language=en}}</ref> Diesel je prvi put nastupio na kazališnim daskama sa sedam godina, kada je nastupio u dječjoj predstavi „Dinosaur Door”, napisanoj od strane Barbare Garson. Predstava je izvedena u prostoru kazališta Theater for the New City u [[Greenwich Village|Greenwich Villageu]] u New Yorku. Njegovo sudjelovanje u predstavi dogodilo se nakon što su on, njegov brat i nekoliko prijatelja provalili u prostor kazališta na Jane Streetu s namjerom da ga vandaliziraju. Tamo ih je zatekla ravnateljica kazališta, Crystal Field, koja im je, umjesto da pozove policiju, ponudila uloge u nadolazećoj predstavi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krulik|first=Nancy E.|url=https://archive.org/details/vindieselfueledf00krul|title=Vin Diesel : fueled for success|date=1. studenoga 2002.|publisher=Simon Pulse, Gallery Books|others=Internet Archive|isbn=978-0-689-85982-3|pages=[https://archive.org/details/vindieselfueledf00krul/page/14 14]|url-access=registration}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Mal|first=Vincent|date=9. kolovoza 2002.|title="xXx"|url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=VP&p_theme=vp&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0F552F52A780C161&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121020061802/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=VP&p_theme=vp&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0F552F52A780C161&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|archive-date=20. listopada 2012.|access-date=23. siječnja 2025.|website=The Virginian-Pilot|location=Norfolk, Virginia}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Wloszcyna|first=Susan|date=4. lipnja 2004.|title=Vin Diesel, driving on a tankful of cool|url=https://www.usatoday.com/life/people/2004-06-10-vin-diesel-cool_x.htm|url-status=live|access-date=23. siječnja 2025.|website=USA Today}}</ref> Diesel je tijekom svojeg mladenaštva ostao povezan s kazalištem, a potom je pohađao Hunter College u New Yorku, gdje su ga studiji kreativnog pisanja nadahnuli da započne pisati scenarije. Sebe je opisao kao „svestranog” glumca.<ref>{{Citiranje weba|date=9. srpnja 2001.|title=Vin Diesel Shifts Acting Career Into High Gear In `The Fast And The Furious' {{!}} Jet {{!}} Find Articles at BNET|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1355/is_4_100/ai_76513111|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100504201104/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1355/is_4_100/ai_76513111/|archive-date=4. svibnja 2010.|access-date=23. siječnja 2025.|website=Findarticles.com}}</ref> Sinclair je počeo koristiti svoje umjetničko ime „Vin Diesel” dok je radio kao [[izbacivač]] u noćnom klubu Tunnel u New Yorku, želeći ime koje zvuči čvršće i prikladnije za njegovo zanimanje. Ime Vin potječe od prezimena Vincent, prezimena njegove majke iz braka, dok je nadimak Diesel dobio od prijatelja zbog svoje energije i neumorne naravi.<ref>{{Citiranje weba|last=Fallo|first=Julie|date=2021-06-24|title=The Real Reason Vin Diesel Changed His Name|url=https://www.thelist.com/446223/the-real-reason-vin-diesel-changed-his-name/|access-date=2025-01-23|website=The List|language=en-US}}</ref> == Filmografija == === Film === {| class="wikitable sortable" |- align="center" ! Godina || Film || Uloga || class="unsortable" | Bilješke |- | 1990. || ''[[Buđenja (1990.)|Buđenja]]'' || Bolničar || Nenaveden |- |1995. |''[[Multi-Facial]]'' |Mike |Kratki film; također scenarist, redatelj i producent |- |1997. |[[Strays (film)|Strays]] |Rick |Također scenarist, redatelj i producent |- | 1998. || ''[[Spašavanje vojnika Ryana]]'' || Adrian Caparzo || |- | 1999. || ''[[Željezni div]]'' || Željezni div (glas) || |- | rowspan="2" |2000. |[[Vruća linija (film)|Vruća linija]] |Chris Varick | |- | ''[[Planet tame]]'' || Richard B. Riddick || |- | rowspan="2" | 2001. || ''[[Brzi i žestoki (2001.)|Brzi i žestoki]]'' || [[Dominic Toretto]]|| |- |[[Žestoki momci (2001.)|Žestoki momci]] |Taylor Reese | |- | 2002. || ''[[xXx]]''|| Xander Cage ||Također izvršni producent |- | rowspan="2" |2003. |''[[­Turbo-Charged Prelude|Turbo-Charged Prelude]]'' |Dominic Toretto |Kratki film; nenaveden; arhivske snimke |- | ''[[Kartel (2003.)|Kartel]]''|| Sean Vetter ||Također producent |- | rowspan="2" | 2004. || ''[[Riddickove kronike]]'' || Richard B. Riddick ||Također producent |- | ''[[Riddickove kronike: Mračni bijes]]'' || Richard B. Riddick (glas) || Kratki film |- |2005. |[[Čvrsta ruka mira (2005.)|Čvrsta ruka mira]] |Poručnik Shane Wolfe | |- | rowspan="2" | 2006. || ''[[Dokaži krivnju]]'' || Jack DiNorscio || |- | ''[[Brzi i žestoki: Tokio drift]]'' || Dominic Toretto || [[Cameo|Cameo uloga]] |- | 2008. || ''[[Babylon A.D.]]'' || Hugo Cornelius Toorop || |- | rowspan="2" | 2009. || ''[[Brzi i žestoki: Povratak]]''|| rowspan="4" | Dominic Toretto || Također producent |- | [[Los Bandoleros|''Los Bandoleros'']]||Kratki film; također scenarist, redatelj i producent |- | 2011. || ''[[Brzi i žestoki 5]]'' ||Također producent |- | rowspan="3" | 2013. || ''[[Brzi i žestoki 6]]'' ||Također producent |- |''Riddick: Blindsided'' |Richard B. Riddick (glas) |Kratki film |- | ''[[Riddick]]''|| Richard B. Riddick ||Također producent |- |2014. |[[Čuvari galaksije]] |Groot (glas) | |- | rowspan="2" |2015. |[[Brzi i žestoki 7]] |Dominic Toretto ||Također producent |- |[[Posljednji lovac na vještice (2015.)|Posljednji lovac na vještice]] |Kaulder |Također producent |- |2016. |[[Dugo poluvrijeme Billyja Lynna (2016.)|Dugo poluvrijeme Billyja Lynna]] |Shroom | |- | rowspan="3" |2017. |[[xXx: Povratak Xandera Cagea]] |Xander Cage |Također producent |- |[[Brzi i žestoki 8]] |Dominic Toretto |Također producent |- |[[Čuvari galaksije Vol. 2]] | rowspan="4" |Groot (glas) | |- | rowspan="2" |2018. |[[Osvetnici: Rat beskonačnosti]] | |- |[[Ralph ruši internet]] |[[Cameo|Cameo uloga]] |- |2019. |[[Osvetnici: Završnica]] | |-class="wikitable sortable" |2020. |[[Krvoproliće (2020.)|Krvoproliće]] |Ray Garrison / Bloodshot |Također producent |- |2021. |[[Brzi i žestoki 9]] |Dominic Toretto |Također producent |- |2022. |[[Thor: Ljubav i grom]] | rowspan="2" |Groot (glas) | |- | rowspan="2" |2023. |[[Čuvari galaksije Vol. 3]] | |- |[[Brzi i žestoki 10]] |Dominic Toretto |Također producent |- |TBA |''[[Riddick: Furya]]'' |Richard B. Riddick |Snimanje; također producent |} === Televizija === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naziv !Uloga !class="unsortable" | Bilješke |- |2019., 2021. |''[[Fast & Furious Spy Racers]]'' |Dominic Toretto (glas) |4 epizode; Izvršni producent |- |2022. – 2023. |''[[I Am Groot]]'' | rowspan="2" |Groot (glas) |Glavna uloga |- |2022. |''[[The Guardians of the Galaxy Holiday Special]]'' |Televizijski specijal |- |2023. |''[[Marvel Studios: Assembled]]'' |On sam |Epizoda: "Proces stvaranja filma Čuvari galaksije Vol. 3" |- |2024. |''[[Ark: The Animated Series]]'' |Santiago Da Costa (glas) |Također izvršni producent |} === Videoigre === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naslov !Glasovna uloga !class="unsortable" | Bilješke |- |2004. |''[[The Chronicles of Riddick: Escape from Butcher Bay]]'' |Richard B. Riddick | |- | rowspan="2" |2009. |''[[Wheelman (videoigra)|Wheelman]]'' |Milo Burik | |- |''[[The Chronicles of Riddick: Assault on Dark Athena]]'' |Richard B. Riddick | |- |2020. |''[[Fast & Furious Crossroads]]'' |Dominic Toretto | |- |2024. |''[[Ark 2 (videoigra)|Ark 2]]'' |Santiago Da Costa<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=December 12, 2020.|title=ARK II Announcement Trailer (1440p Final Version) {{!}}|url=https://www.youtube.com/watch?v=RG2aOpCQQSA|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20250101103748/https://www.youtube.com/watch?v=RG2aOpCQQSA|archive-date=1. siječnja 2025.|access-date=2025-01-08|website=ARK: Survival Evolved}}</ref> |Također izvršni producent |} === Drugo === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naziv !Uloga !class="unsortable" | Bilješke |- |2015., 2018. |''Fast & Furious: Supercharged'' |Dominic Toretto |Zabavna atrakcija u Universal Studios Hollywood i Florida |} == Diskografija == === Singlovi === {| class="wikitable" |+ !Naziv !Godina !Album |- |„Feel Like I Do” | rowspan="2" |2020. | rowspan="2" |Singlovi izvan albuma |- |„Days Are Gone” |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * Radio je kod mene kao izbacivač u kafani zvali ga: "Bandera", niko nije smio ništa da pravi od problema, a kad Banderu pogodi pijesma pepeljara prva leti * [http://www.vindiesel.com/ Službena stranica] * {{imdb ime|id=0004874|ime=Vin Diesel}} {{GLAVNIRASPORED:Diesel, Vin}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki kazališni glumci]] kmk3uwdtf3091ab2rmcp63jvp8vsaaa 7631521 7631519 2026-11-06T12:50:05Z ~2026-58860-18 377713 7631521 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Vin Diesel |slika = Vin_Diesel_cropped.jpg |veličina = 250px |opis slike = Dizelić 2013. |rodno ime = Mark Sinclair |pseudonim = |rođenje = [[18. srpnja]] [[1967.]] |mjesto rođenja = {{Z|SAD}} [[Okrug Alameda]], [[Kalifornija]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = [[glumac]], [[scenarist]], [[redatelj]], producent |godine rada = od [[1990.]] |web = |supruga = Paloma Jimenez (od 2007.) |suprug = |važnije uloge = Richard B. Riddick<br>Dominic Torreto |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = |potpis = Vin_Diesal's_signature.svg }} '''Mark Sinclair''' ([[okrug Alameda]], [[18. srpnja]] [[1967.]]), poznatiji pod umjetničkim imenom '''Vin Diesel ali Vinko Dizelić''', [[SAD|američki]] je glumac i filmski producent. Jedan je od glumaca s najvećom zaradom u povijesti svjetske kinematografije, a najpoznatiji je po ulozi Dominica Toretta u medijskoj franšizi [[Brzi i žestoki (filmski serijal)|''Brzi i žestoki'']]. Rođen u [[Kalifornija|Kaliforniji]], Diesel je studirao na Hunter Collegeu u [[New York City, New York|New Yorku]], gdje su ga studiji kreativnog pisanja potaknuli na pisanje scenarija. Napisao je, režirao, producirao i glumio u kratkom dramskom filmu [[Multi-Facial]] (1995.), a potom i u svom prvom dugometražnom filmu [[Strays (film)|Strays]] (1997.). Postao je poznat krajem 1990-ih, a širu prepoznatljivost stekao je pojavom u filmu [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]] [[Spašavanje vojnika Ryana]] (1998.). Uslijedili su komercijalno uspješni filmovi poput [[Boiler Room|Vruća linija]] (2000.) i [[Čvrsta ruka mira (2005.)|Čvrsta ruka mira]] (2005.). Stekao je slavu kao vodeća akcijska zvijezda, predvodeći brojne medijske franšize, uključujući Brzi i žestoki, [[xXx]] i [[Riddickove kronike]]. Njegov rad na glasovnim ulogama uključuje animirani film ''[[Željezni div]]'' (1999.), videoigre The Chronicles of Riddick: Escape from Butcher Bay (2004.) i The Chronicles of Riddick: Assault on Dark Athena (2009.), kao i glas za Groota I i Groota II u [[Marvel Cinematic Universe|Marvel Cinematic Universeu]] (MCU). Utjelovio je ovaj lik u šest superherojskih filmova, počevši s filmom [[Čuvari galaksije]] (2014.). Diesel je ponovno dao glas Grootu u animiranoj seriji kratkih filmova ''[[I Am Groot]]'' (2022. – 2023.), televizijskom specijalu ''The Guardians of the Galaxy Holiday Special'' (2022.), te u animiranom filmu [[Ralph ruši internet]] (2018.). Osnovao je produkcijsku kuću One Race Films, gdje je također obavljao ulogu producenta ili izvršnog producenta za filmove u kojima je bio glavna zvijezda. Diesel je također osnovao diskografsku kuću Racetrack Records i studio za razvoj videoigara Tigon Studios, gdje je davao svoj glas i sudjelovao u snimanju pokreta za sve videoigre koje je izdao Tigon. == Životopis == Diesel je rođen kao Mark Sinclair<ref>{{Citiranje weba|last=York|first=Yorkshire|date=2013-12-03|title=Diesel breaks silence over Walker|url=https://www.yorkpress.co.uk/leisure/showbiz/10851668.Diesel_breaks_silence_over_Walker/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006102309/http://www.yorkpress.co.uk/leisure/showbiz/10851668.Diesel_breaks_silence_over_Walker/|archive-date=October 6, 2014.|access-date=2025-01-22|website=Newsquest, Press Association|language=en}}</ref> [[18. srpnja]] [[1967.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Famous birthdays for July 18: Vin Diesel, Kristen Bell - UPI.com|url=https://www.upi.com/Entertainment_News/2019/07/18/Famous-birthdays-for-July-18-Vin-Diesel-Kristen-Bell/8771563155558/|access-date=2025-01-22|website=UPI|language=en}}</ref> u [[Okrug Alameda, Kalifornija|okrugu Alameda u Kaliforniji]],<ref>{{Citiranje weba|title=Mark Sinclair, Born 07/18/1967 in California {{!}} CaliforniaBirthIndex.org|url=https://californiabirthindex.org/birth/mark_sinclair_born_1967_10041527|access-date=2025-01-22|website=californiabirthindex.org}}</ref> gdje je rođena i njegova majka, premda se kasnije preselio u [[New York City, New York|New York City]] sa svojim bratom blizancem Paulom.<ref>{{Citiranje weba|title=Paul Sinclair, Born 07/18/1967 in California {{!}} CaliforniaBirthIndex.org|url=https://www.californiabirthindex.org/birth/paul_sinclair_born_1967_10041532|access-date=2025-01-22|website=californiabirthindex.org}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Vin Diesel Biography (1967–)|url=http://www.filmreference.com/film/3/Vin-Diesel.html|url-status=live|access-date=22. siječnja 2025.|website=Filmreference.com}}</ref> Njegova majka, Delora Sherleen Vincent (djevojački Sinclair), [[Astrologija|astrologinja]] je.<ref>{{Citiranje weba|date=August 12, 2002.|title=Vin Diesel: From nightclub bouncer to action hero|url=http://edition.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Movies/08/12/people.cel.diesel/index.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161104205546/http://edition.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Movies/08/12/people.cel.diesel/index.html|archive-date=November 4, 2016|access-date=22. siječnja 2025.|website=[[CNN]]}}</ref> Odgojili su ga majka bijele rase i posvojitelj Afroamerikanac Irving H. Vincent, koji je bio instruktor glume i menadžer kazališta.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje weba|date=2012-07-15|title=CANOE -- JAM! Movies - Artists - Diesel, Vin: Diesel is running hot|url=http://jam.canoe.ca/Movies/Artists/D/Diesel_Vin/2000/02/17/757953.html|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120715004628/http://jam.canoe.ca/Movies/Artists/D/Diesel_Vin/2000/02/17/757953.html|archive-date=17. siječnja 2000.|access-date=22. siječnja 2025.|website=Jam.canoe.ca}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Pearlman|first=Cindy|date=9. kolovoza 2002.|title=Fame game stumps Diesel|url=https://www.newslibrary.com/newspapers?sort=dsc&formType=advanced&advanced-1=+Fame+game+stumps+Diesel&inType-1=alltext&andornot-2=And&advanced-2=Chicago+Sun-Times&inType-2=alltext&andornot-3=And&advanced-3=&inType-3=alltext&andornot-4=And&advanced-4=&inType-4=alltext&YMD_date=|url-status=live|access-date=22. siječnja 2025.|website=[[Chicago Sun-Times]], NewsLibrary|language=en}}</ref> Diesel je izjavio da je „neodređene etničke pripadnosti.”<ref>{{Citiranje weba|date=2011-06-09|title=The Fast and the Furious' Vin Diesel Opens the Throttle in New Speed Movie and Joins an Elite 'Action-Star' Fraternity|url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=VP&p_theme=vp&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ECE0CA9279A8D03&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110609122048/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=VP&p_theme=vp&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ECE0CA9279A8D03&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|archive-date=9. lipnja 2011.|access-date=22. siječnja 2025.|website=The Virginian-Pilot}}</ref> Njegova majka ima škotske korijene.<ref>{{Citiranje weba|date=15. svibnja 2013.|title=Vin Diesel explains why Glasgow was perfect to shoot Fast & Furious 6|url=http://entertainment.stv.tv/film/225437-vin-diesel-explains-why-glasgow-was-perfect-to-shoot-fast-furious-6/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130618152711/http://entertainment.stv.tv/film/225437-vin-diesel-explains-why-glasgow-was-perfect-to-shoot-fast-furious-6/|archive-date=18. lipnja 2013.|access-date=22. siječnja 2025.|website=STV}}</ref> Nikada nije upoznao svog biološkog oca te je rekao: „Sve što znam od svoje majke je da imam poveznice s mnogim različitim kulturama.”<ref>{{Citiranje knjige|last=Carter|first=Gregory T.|url=https://books.google.com/books?id=0nsTCgAAQBAJ&pg=PA210|title="From blaxploitation to mixploitation: Male leads and changing mixed race identities"|date=2008-08|publisher=Mixed Race Hollywood, New York University Press|isbn=978-0-8147-9989-5|edition=Beltrán, Mary; Fojas, Camilla|pages=210|language=en}}</ref> Diesel vjeruje da bi veza njegovih roditelja u dijelovima Sjedinjenih Američkih Država bila ilegalna zbog zakona protiv miješanih brakova.<ref>{{Citiranje weba|last=Chu|first=Hanna|date=August 26, 2013.|title=Vin Diesel receives star on Hollywood Walk of Fame|url=https://abc7.com/archive/9219769/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131212023134/http://abclocal.go.com/kabc/story?id=9219769|archive-date=December 12, 2013.|access-date=22. siječnja 2025.|website=KABC-TV, ABC7|language=en}}</ref> Diesel je prvi put nastupio na kazališnim daskama sa sedam godina, kada je nastupio u dječjoj predstavi „Dinosaur Door”, napisanoj od strane Barbare Garson. Predstava je izvedena u prostoru kazališta Theater for the New City u [[Greenwich Village|Greenwich Villageu]] u New Yorku. Njegovo sudjelovanje u predstavi dogodilo se nakon što su on, njegov brat i nekoliko prijatelja provalili u prostor kazališta na Jane Streetu s namjerom da ga vandaliziraju. Tamo ih je zatekla ravnateljica kazališta, Crystal Field, koja im je, umjesto da pozove policiju, ponudila uloge u nadolazećoj predstavi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krulik|first=Nancy E.|url=https://archive.org/details/vindieselfueledf00krul|title=Vin Diesel : fueled for success|date=1. studenoga 2002.|publisher=Simon Pulse, Gallery Books|others=Internet Archive|isbn=978-0-689-85982-3|pages=[https://archive.org/details/vindieselfueledf00krul/page/14 14]|url-access=registration}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Mal|first=Vincent|date=9. kolovoza 2002.|title="xXx"|url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=VP&p_theme=vp&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0F552F52A780C161&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121020061802/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=VP&p_theme=vp&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0F552F52A780C161&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|archive-date=20. listopada 2012.|access-date=23. siječnja 2025.|website=The Virginian-Pilot|location=Norfolk, Virginia}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Wloszcyna|first=Susan|date=4. lipnja 2004.|title=Vin Diesel, driving on a tankful of cool|url=https://www.usatoday.com/life/people/2004-06-10-vin-diesel-cool_x.htm|url-status=live|access-date=23. siječnja 2025.|website=USA Today}}</ref> Diesel je tijekom svojeg mladenaštva ostao povezan s kazalištem, a potom je pohađao Hunter College u New Yorku, gdje su ga studiji kreativnog pisanja nadahnuli da započne pisati scenarije. Sebe je opisao kao „svestranog” glumca.<ref>{{Citiranje weba|date=9. srpnja 2001.|title=Vin Diesel Shifts Acting Career Into High Gear In `The Fast And The Furious' {{!}} Jet {{!}} Find Articles at BNET|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1355/is_4_100/ai_76513111|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100504201104/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1355/is_4_100/ai_76513111/|archive-date=4. svibnja 2010.|access-date=23. siječnja 2025.|website=Findarticles.com}}</ref> Sinclair je počeo koristiti svoje umjetničko ime „Vin Diesel” dok je radio kao [[izbacivač]] u noćnom klubu Tunnel u New Yorku, želeći ime koje zvuči čvršće i prikladnije za njegovo zanimanje. Ime Vin potječe od prezimena Vincent, prezimena njegove majke iz braka, dok je nadimak Diesel dobio od prijatelja zbog svoje energije i neumorne naravi.<ref>{{Citiranje weba|last=Fallo|first=Julie|date=2021-06-24|title=The Real Reason Vin Diesel Changed His Name|url=https://www.thelist.com/446223/the-real-reason-vin-diesel-changed-his-name/|access-date=2025-01-23|website=The List|language=en-US}}</ref> == Filmografija == === Film === {| class="wikitable sortable" |- align="center" ! Godina || Film || Uloga || class="unsortable" | Bilješke |- | 1990. || ''[[Buđenja (1990.)|Buđenja]]'' || Bolničar || Nenaveden |- |1995. |''[[Multi-Facial]]'' |Mike |Kratki film; također scenarist, redatelj i producent |- |1997. |[[Strays (film)|Strays]] |Rick |Također scenarist, redatelj i producent |- | 1998. || ''[[Spašavanje vojnika Ryana]]'' || Adrian Caparzo || |- | 1999. || ''[[Željezni div]]'' || Željezni div (glas) || |- | rowspan="2" |2000. |[[Vruća linija (film)|Vruća linija]] |Chris Varick | |- | ''[[Planet tame]]'' || Richard B. Riddick || |- | rowspan="2" | 2001. || ''[[Brzi i žestoki (2001.)|Brzi i žestoki]]'' || [[Dominic Toretto]]|| |- |[[Žestoki momci (2001.)|Žestoki momci]] |Taylor Reese | |- | 2002. || ''[[xXx]]''|| Xander Cage ||Također izvršni producent |- | rowspan="2" |2003. |''[[­Turbo-Charged Prelude|Turbo-Charged Prelude]]'' |Dominic Toretto |Kratki film; nenaveden; arhivske snimke |- | ''[[Kartel (2003.)|Kartel]]''|| Sean Vetter ||Također producent |- | rowspan="2" | 2004. || ''[[Riddickove kronike]]'' || Richard B. Riddick ||Također producent |- | ''[[Riddickove kronike: Mračni bijes]]'' || Richard B. Riddick (glas) || Kratki film |- |2005. |[[Čvrsta ruka mira (2005.)|Čvrsta ruka mira]] |Poručnik Shane Wolfe | |- | rowspan="2" | 2006. || ''[[Dokaži krivnju]]'' || Jack DiNorscio || |- | ''[[Brzi i žestoki: Tokio drift]]'' || Dominic Toretto || [[Cameo|Cameo uloga]] |- | 2008. || ''[[Babylon A.D.]]'' || Hugo Cornelius Toorop || |- | rowspan="2" | 2009. || ''[[Brzi i žestoki: Povratak]]''|| rowspan="4" | Dominic Toretto || Također producent |- | [[Los Bandoleros|''Los Bandoleros'']]||Kratki film; također scenarist, redatelj i producent |- | 2011. || ''[[Brzi i žestoki 5]]'' ||Također producent |- | rowspan="3" | 2013. || ''[[Brzi i žestoki 6]]'' ||Također producent |- |''Riddick: Blindsided'' |Richard B. Riddick (glas) |Kratki film |- | ''[[Riddick]]''|| Richard B. Riddick ||Također producent |- |2014. |[[Čuvari galaksije]] |Groot (glas) | |- | rowspan="2" |2015. |[[Brzi i žestoki 7]] |Dominic Toretto ||Također producent |- |[[Posljednji lovac na vještice (2015.)|Posljednji lovac na vještice]] |Kaulder |Također producent |- |2016. |[[Dugo poluvrijeme Billyja Lynna (2016.)|Dugo poluvrijeme Billyja Lynna]] |Shroom | |- | rowspan="3" |2017. |[[xXx: Povratak Xandera Cagea]] |Xander Cage |Također producent |- |[[Brzi i žestoki 8]] |Dominic Toretto |Također producent |- |[[Čuvari galaksije Vol. 2]] | rowspan="4" |Groot (glas) | |- | rowspan="2" |2018. |[[Osvetnici: Rat beskonačnosti]] | |- |[[Ralph ruši internet]] |[[Cameo|Cameo uloga]] |- |2019. |[[Osvetnici: Završnica]] | |-class="wikitable sortable" |2020. |[[Krvoproliće (2020.)|Krvoproliće]] |Ray Garrison / Bloodshot |Također producent |- |2021. |[[Brzi i žestoki 9]] |Dominic Toretto |Također producent |- |2022. |[[Thor: Ljubav i grom]] | rowspan="2" |Groot (glas) | |- | rowspan="2" |2023. |[[Čuvari galaksije Vol. 3]] | |- |[[Brzi i žestoki 10]] |Dominic Toretto |Također producent |- |TBA |''[[Riddick: Furya]]'' |Richard B. Riddick |Snimanje; također producent |} === Televizija === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naziv !Uloga !class="unsortable" | Bilješke |- |2019., 2021. |''[[Fast & Furious Spy Racers]]'' |Dominic Toretto (glas) |4 epizode; Izvršni producent |- |2022. – 2023. |''[[I Am Groot]]'' | rowspan="2" |Groot (glas) |Glavna uloga |- |2022. |''[[The Guardians of the Galaxy Holiday Special]]'' |Televizijski specijal |- |2023. |''[[Marvel Studios: Assembled]]'' |On sam |Epizoda: "Proces stvaranja filma Čuvari galaksije Vol. 3" |- |2024. |''[[Ark: The Animated Series]]'' |Santiago Da Costa (glas) |Također izvršni producent |} === Videoigre === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naslov !Glasovna uloga !class="unsortable" | Bilješke |- |2004. |''[[The Chronicles of Riddick: Escape from Butcher Bay]]'' |Richard B. Riddick | |- | rowspan="2" |2009. |''[[Wheelman (videoigra)|Wheelman]]'' |Milo Burik | |- |''[[The Chronicles of Riddick: Assault on Dark Athena]]'' |Richard B. Riddick | |- |2020. |''[[Fast & Furious Crossroads]]'' |Dominic Toretto | |- |2024. |''[[Ark 2 (videoigra)|Ark 2]]'' |Santiago Da Costa<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=December 12, 2020.|title=ARK II Announcement Trailer (1440p Final Version) {{!}}|url=https://www.youtube.com/watch?v=RG2aOpCQQSA|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20250101103748/https://www.youtube.com/watch?v=RG2aOpCQQSA|archive-date=1. siječnja 2025.|access-date=2025-01-08|website=ARK: Survival Evolved}}</ref> |Također izvršni producent |} === Drugo === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naziv !Uloga !class="unsortable" | Bilješke |- |2015., 2018. |''Fast & Furious: Supercharged'' |Dominic Toretto |Zabavna atrakcija u Universal Studios Hollywood i Florida |} == Diskografija == === Singlovi === {| class="wikitable" |+ !Naziv !Godina !Album |- |„Feel Like I Do” | rowspan="2" |2020. | rowspan="2" |Singlovi izvan albuma |- |„Days Are Gone” |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * Radio je kod mene kao izbacivač u kafani zvali ga: "Bandera", niko nije smio ništa da pravi od problema, a kad Banderu pogodi pijesma pepeljara prva leti * [http://www.vindiesel.com/ Službena stranica] * {{imdb ime|id=0004874|ime=Vin Diesel}} {{GLAVNIRASPORED:Diesel, Vin}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki kazališni glumci]] 0azbj9ladlylml6lmdzoakd0eiefxfu 7631543 7631521 2026-11-06T14:27:04Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-58860-18|~2026-58860-18]] ([[User talk:~2026-58860-18|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Ponor|Ponor]] 7389826 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Vin Diesel |slika = Vin_Diesel_cropped.jpg |veličina = 250px |opis slike = Diesel 2013. |rodno ime = Mark Sinclair |pseudonim = |rođenje = [[18. srpnja]] [[1967.]] |mjesto rođenja = {{Z|SAD}} [[Okrug Alameda]], [[Kalifornija]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = [[glumac]], [[scenarist]], [[redatelj]], producent |godine rada = od [[1990.]] |web = |supruga = Paloma Jimenez (od 2007.) |suprug = |važnije uloge = Richard B. Riddick<br>Dominic Torreto |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = |potpis = Vin_Diesal's_signature.svg }} '''Mark Sinclair''' ([[okrug Alameda]], [[18. srpnja]] [[1967.]]), poznatiji pod umjetničkim imenom '''Vin Diesel''', [[SAD|američki]] je glumac i filmski producent. Jedan je od glumaca s najvećom zaradom u povijesti svjetske kinematografije, a najpoznatiji je po ulozi Dominica Toretta u medijskoj franšizi [[Brzi i žestoki (filmski serijal)|''Brzi i žestoki'']]. Rođen u [[Kalifornija|Kaliforniji]], Diesel je studirao na Hunter Collegeu u [[New York City, New York|New Yorku]], gdje su ga studiji kreativnog pisanja potaknuli na pisanje scenarija. Napisao je, režirao, producirao i glumio u kratkom dramskom filmu [[Multi-Facial]] (1995.), a potom i u svom prvom dugometražnom filmu [[Strays (film)|Strays]] (1997.). Postao je poznat krajem 1990-ih, a širu prepoznatljivost stekao je pojavom u filmu [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]] [[Spašavanje vojnika Ryana]] (1998.). Uslijedili su komercijalno uspješni filmovi poput [[Boiler Room|Vruća linija]] (2000.) i [[Čvrsta ruka mira (2005.)|Čvrsta ruka mira]] (2005.). Stekao je slavu kao vodeća akcijska zvijezda, predvodeći brojne medijske franšize, uključujući Brzi i žestoki, [[xXx]] i [[Riddickove kronike]]. Njegov rad na glasovnim ulogama uključuje animirani film ''[[Željezni div]]'' (1999.), videoigre The Chronicles of Riddick: Escape from Butcher Bay (2004.) i The Chronicles of Riddick: Assault on Dark Athena (2009.), kao i glas za Groota I i Groota II u [[Marvel Cinematic Universe|Marvel Cinematic Universeu]] (MCU). Utjelovio je ovaj lik u šest superherojskih filmova, počevši s filmom [[Čuvari galaksije]] (2014.). Diesel je ponovno dao glas Grootu u animiranoj seriji kratkih filmova ''[[I Am Groot]]'' (2022. – 2023.), televizijskom specijalu ''The Guardians of the Galaxy Holiday Special'' (2022.), te u animiranom filmu [[Ralph ruši internet]] (2018.). Osnovao je produkcijsku kuću One Race Films, gdje je također obavljao ulogu producenta ili izvršnog producenta za filmove u kojima je bio glavna zvijezda. Diesel je također osnovao diskografsku kuću Racetrack Records i studio za razvoj videoigara Tigon Studios, gdje je davao svoj glas i sudjelovao u snimanju pokreta za sve videoigre koje je izdao Tigon. == Životopis == Diesel je rođen kao Mark Sinclair<ref>{{Citiranje weba|last=York|first=Yorkshire|date=2013-12-03|title=Diesel breaks silence over Walker|url=https://www.yorkpress.co.uk/leisure/showbiz/10851668.Diesel_breaks_silence_over_Walker/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006102309/http://www.yorkpress.co.uk/leisure/showbiz/10851668.Diesel_breaks_silence_over_Walker/|archive-date=October 6, 2014.|access-date=2025-01-22|website=Newsquest, Press Association|language=en}}</ref> [[18. srpnja]] [[1967.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Famous birthdays for July 18: Vin Diesel, Kristen Bell - UPI.com|url=https://www.upi.com/Entertainment_News/2019/07/18/Famous-birthdays-for-July-18-Vin-Diesel-Kristen-Bell/8771563155558/|access-date=2025-01-22|website=UPI|language=en}}</ref> u [[Okrug Alameda, Kalifornija|okrugu Alameda u Kaliforniji]],<ref>{{Citiranje weba|title=Mark Sinclair, Born 07/18/1967 in California {{!}} CaliforniaBirthIndex.org|url=https://californiabirthindex.org/birth/mark_sinclair_born_1967_10041527|access-date=2025-01-22|website=californiabirthindex.org}}</ref> gdje je rođena i njegova majka, premda se kasnije preselio u [[New York City, New York|New York City]] sa svojim bratom blizancem Paulom.<ref>{{Citiranje weba|title=Paul Sinclair, Born 07/18/1967 in California {{!}} CaliforniaBirthIndex.org|url=https://www.californiabirthindex.org/birth/paul_sinclair_born_1967_10041532|access-date=2025-01-22|website=californiabirthindex.org}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Vin Diesel Biography (1967–)|url=http://www.filmreference.com/film/3/Vin-Diesel.html|url-status=live|access-date=22. siječnja 2025.|website=Filmreference.com}}</ref> Njegova majka, Delora Sherleen Vincent (djevojački Sinclair), [[Astrologija|astrologinja]] je.<ref>{{Citiranje weba|date=August 12, 2002.|title=Vin Diesel: From nightclub bouncer to action hero|url=http://edition.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Movies/08/12/people.cel.diesel/index.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161104205546/http://edition.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Movies/08/12/people.cel.diesel/index.html|archive-date=November 4, 2016|access-date=22. siječnja 2025.|website=[[CNN]]}}</ref> Odgojili su ga majka bijele rase i posvojitelj Afroamerikanac Irving H. Vincent, koji je bio instruktor glume i menadžer kazališta.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje weba|date=2012-07-15|title=CANOE -- JAM! Movies - Artists - Diesel, Vin: Diesel is running hot|url=http://jam.canoe.ca/Movies/Artists/D/Diesel_Vin/2000/02/17/757953.html|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120715004628/http://jam.canoe.ca/Movies/Artists/D/Diesel_Vin/2000/02/17/757953.html|archive-date=17. siječnja 2000.|access-date=22. siječnja 2025.|website=Jam.canoe.ca}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Pearlman|first=Cindy|date=9. kolovoza 2002.|title=Fame game stumps Diesel|url=https://www.newslibrary.com/newspapers?sort=dsc&formType=advanced&advanced-1=+Fame+game+stumps+Diesel&inType-1=alltext&andornot-2=And&advanced-2=Chicago+Sun-Times&inType-2=alltext&andornot-3=And&advanced-3=&inType-3=alltext&andornot-4=And&advanced-4=&inType-4=alltext&YMD_date=|url-status=live|access-date=22. siječnja 2025.|website=[[Chicago Sun-Times]], NewsLibrary|language=en}}</ref> Diesel je izjavio da je „neodređene etničke pripadnosti.”<ref>{{Citiranje weba|date=2011-06-09|title=The Fast and the Furious' Vin Diesel Opens the Throttle in New Speed Movie and Joins an Elite 'Action-Star' Fraternity|url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=VP&p_theme=vp&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ECE0CA9279A8D03&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110609122048/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=VP&p_theme=vp&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ECE0CA9279A8D03&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|archive-date=9. lipnja 2011.|access-date=22. siječnja 2025.|website=The Virginian-Pilot}}</ref> Njegova majka ima škotske korijene.<ref>{{Citiranje weba|date=15. svibnja 2013.|title=Vin Diesel explains why Glasgow was perfect to shoot Fast & Furious 6|url=http://entertainment.stv.tv/film/225437-vin-diesel-explains-why-glasgow-was-perfect-to-shoot-fast-furious-6/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130618152711/http://entertainment.stv.tv/film/225437-vin-diesel-explains-why-glasgow-was-perfect-to-shoot-fast-furious-6/|archive-date=18. lipnja 2013.|access-date=22. siječnja 2025.|website=STV}}</ref> Nikada nije upoznao svog biološkog oca te je rekao: „Sve što znam od svoje majke je da imam poveznice s mnogim različitim kulturama.”<ref>{{Citiranje knjige|last=Carter|first=Gregory T.|url=https://books.google.com/books?id=0nsTCgAAQBAJ&pg=PA210|title="From blaxploitation to mixploitation: Male leads and changing mixed race identities"|date=2008-08|publisher=Mixed Race Hollywood, New York University Press|isbn=978-0-8147-9989-5|edition=Beltrán, Mary; Fojas, Camilla|pages=210|language=en}}</ref> Diesel vjeruje da bi veza njegovih roditelja u dijelovima Sjedinjenih Američkih Država bila ilegalna zbog zakona protiv miješanih brakova.<ref>{{Citiranje weba|last=Chu|first=Hanna|date=August 26, 2013.|title=Vin Diesel receives star on Hollywood Walk of Fame|url=https://abc7.com/archive/9219769/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131212023134/http://abclocal.go.com/kabc/story?id=9219769|archive-date=December 12, 2013.|access-date=22. siječnja 2025.|website=KABC-TV, ABC7|language=en}}</ref> Diesel je prvi put nastupio na kazališnim daskama sa sedam godina, kada je nastupio u dječjoj predstavi „Dinosaur Door”, napisanoj od strane Barbare Garson. Predstava je izvedena u prostoru kazališta Theater for the New City u [[Greenwich Village|Greenwich Villageu]] u New Yorku. Njegovo sudjelovanje u predstavi dogodilo se nakon što su on, njegov brat i nekoliko prijatelja provalili u prostor kazališta na Jane Streetu s namjerom da ga vandaliziraju. Tamo ih je zatekla ravnateljica kazališta, Crystal Field, koja im je, umjesto da pozove policiju, ponudila uloge u nadolazećoj predstavi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krulik|first=Nancy E.|url=https://archive.org/details/vindieselfueledf00krul|title=Vin Diesel : fueled for success|date=1. studenoga 2002.|publisher=Simon Pulse, Gallery Books|others=Internet Archive|isbn=978-0-689-85982-3|pages=[https://archive.org/details/vindieselfueledf00krul/page/14 14]|url-access=registration}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Mal|first=Vincent|date=9. kolovoza 2002.|title="xXx"|url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=VP&p_theme=vp&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0F552F52A780C161&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121020061802/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=VP&p_theme=vp&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0F552F52A780C161&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|archive-date=20. listopada 2012.|access-date=23. siječnja 2025.|website=The Virginian-Pilot|location=Norfolk, Virginia}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Wloszcyna|first=Susan|date=4. lipnja 2004.|title=Vin Diesel, driving on a tankful of cool|url=https://www.usatoday.com/life/people/2004-06-10-vin-diesel-cool_x.htm|url-status=live|access-date=23. siječnja 2025.|website=USA Today}}</ref> Diesel je tijekom svojeg mladenaštva ostao povezan s kazalištem, a potom je pohađao Hunter College u New Yorku, gdje su ga studiji kreativnog pisanja nadahnuli da započne pisati scenarije. Sebe je opisao kao „svestranog” glumca.<ref>{{Citiranje weba|date=9. srpnja 2001.|title=Vin Diesel Shifts Acting Career Into High Gear In `The Fast And The Furious' {{!}} Jet {{!}} Find Articles at BNET|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1355/is_4_100/ai_76513111|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100504201104/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1355/is_4_100/ai_76513111/|archive-date=4. svibnja 2010.|access-date=23. siječnja 2025.|website=Findarticles.com}}</ref> Sinclair je počeo koristiti svoje umjetničko ime „Vin Diesel” dok je radio kao [[izbacivač]] u noćnom klubu Tunnel u New Yorku, želeći ime koje zvuči čvršće i prikladnije za njegovo zanimanje. Ime Vin potječe od prezimena Vincent, prezimena njegove majke iz braka, dok je nadimak Diesel dobio od prijatelja zbog svoje energije i neumorne naravi.<ref>{{Citiranje weba|last=Fallo|first=Julie|date=2021-06-24|title=The Real Reason Vin Diesel Changed His Name|url=https://www.thelist.com/446223/the-real-reason-vin-diesel-changed-his-name/|access-date=2025-01-23|website=The List|language=en-US}}</ref> == Filmografija == === Film === {| class="wikitable sortable" |- align="center" ! Godina || Film || Uloga || class="unsortable" | Bilješke |- | 1990. || ''[[Buđenja (1990.)|Buđenja]]'' || Bolničar || Nenaveden |- |1995. |''[[Multi-Facial]]'' |Mike |Kratki film; također scenarist, redatelj i producent |- |1997. |[[Strays (film)|Strays]] |Rick |Također scenarist, redatelj i producent |- | 1998. || ''[[Spašavanje vojnika Ryana]]'' || Adrian Caparzo || |- | 1999. || ''[[Željezni div]]'' || Željezni div (glas) || |- | rowspan="2" |2000. |[[Vruća linija (film)|Vruća linija]] |Chris Varick | |- | ''[[Planet tame]]'' || Richard B. Riddick || |- | rowspan="2" | 2001. || ''[[Brzi i žestoki (2001.)|Brzi i žestoki]]'' || [[Dominic Toretto]]|| |- |[[Žestoki momci (2001.)|Žestoki momci]] |Taylor Reese | |- | 2002. || ''[[xXx]]''|| Xander Cage ||Također izvršni producent |- | rowspan="2" |2003. |''[[­Turbo-Charged Prelude|Turbo-Charged Prelude]]'' |Dominic Toretto |Kratki film; nenaveden; arhivske snimke |- | ''[[Kartel (2003.)|Kartel]]''|| Sean Vetter ||Također producent |- | rowspan="2" | 2004. || ''[[Riddickove kronike]]'' || Richard B. Riddick ||Također producent |- | ''[[Riddickove kronike: Mračni bijes]]'' || Richard B. Riddick (glas) || Kratki film |- |2005. |[[Čvrsta ruka mira (2005.)|Čvrsta ruka mira]] |Poručnik Shane Wolfe | |- | rowspan="2" | 2006. || ''[[Dokaži krivnju]]'' || Jack DiNorscio || |- | ''[[Brzi i žestoki: Tokio drift]]'' || Dominic Toretto || [[Cameo|Cameo uloga]] |- | 2008. || ''[[Babylon A.D.]]'' || Hugo Cornelius Toorop || |- | rowspan="2" | 2009. || ''[[Brzi i žestoki: Povratak]]''|| rowspan="4" | Dominic Toretto || Također producent |- | [[Los Bandoleros|''Los Bandoleros'']]||Kratki film; također scenarist, redatelj i producent |- | 2011. || ''[[Brzi i žestoki 5]]'' ||Također producent |- | rowspan="3" | 2013. || ''[[Brzi i žestoki 6]]'' ||Također producent |- |''Riddick: Blindsided'' |Richard B. Riddick (glas) |Kratki film |- | ''[[Riddick]]''|| Richard B. Riddick ||Također producent |- |2014. |[[Čuvari galaksije]] |Groot (glas) | |- | rowspan="2" |2015. |[[Brzi i žestoki 7]] |Dominic Toretto ||Također producent |- |[[Posljednji lovac na vještice (2015.)|Posljednji lovac na vještice]] |Kaulder |Također producent |- |2016. |[[Dugo poluvrijeme Billyja Lynna (2016.)|Dugo poluvrijeme Billyja Lynna]] |Shroom | |- | rowspan="3" |2017. |[[xXx: Povratak Xandera Cagea]] |Xander Cage |Također producent |- |[[Brzi i žestoki 8]] |Dominic Toretto |Također producent |- |[[Čuvari galaksije Vol. 2]] | rowspan="4" |Groot (glas) | |- | rowspan="2" |2018. |[[Osvetnici: Rat beskonačnosti]] | |- |[[Ralph ruši internet]] |[[Cameo|Cameo uloga]] |- |2019. |[[Osvetnici: Završnica]] | |-class="wikitable sortable" |2020. |[[Krvoproliće (2020.)|Krvoproliće]] |Ray Garrison / Bloodshot |Također producent |- |2021. |[[Brzi i žestoki 9]] |Dominic Toretto |Također producent |- |2022. |[[Thor: Ljubav i grom]] | rowspan="2" |Groot (glas) | |- | rowspan="2" |2023. |[[Čuvari galaksije Vol. 3]] | |- |[[Brzi i žestoki 10]] |Dominic Toretto |Također producent |- |TBA |''[[Riddick: Furya]]'' |Richard B. Riddick |Snimanje; također producent |} === Televizija === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naziv !Uloga !class="unsortable" | Bilješke |- |2019., 2021. |''[[Fast & Furious Spy Racers]]'' |Dominic Toretto (glas) |4 epizode; Izvršni producent |- |2022. – 2023. |''[[I Am Groot]]'' | rowspan="2" |Groot (glas) |Glavna uloga |- |2022. |''[[The Guardians of the Galaxy Holiday Special]]'' |Televizijski specijal |- |2023. |''[[Marvel Studios: Assembled]]'' |On sam |Epizoda: "Proces stvaranja filma Čuvari galaksije Vol. 3" |- |2024. |''[[Ark: The Animated Series]]'' |Santiago Da Costa (glas) |Također izvršni producent |} === Videoigre === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naslov !Glasovna uloga !class="unsortable" | Bilješke |- |2004. |''[[The Chronicles of Riddick: Escape from Butcher Bay]]'' |Richard B. Riddick | |- | rowspan="2" |2009. |''[[Wheelman (videoigra)|Wheelman]]'' |Milo Burik | |- |''[[The Chronicles of Riddick: Assault on Dark Athena]]'' |Richard B. Riddick | |- |2020. |''[[Fast & Furious Crossroads]]'' |Dominic Toretto | |- |2024. |''[[Ark 2 (videoigra)|Ark 2]]'' |Santiago Da Costa<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=December 12, 2020.|title=ARK II Announcement Trailer (1440p Final Version) {{!}}|url=https://www.youtube.com/watch?v=RG2aOpCQQSA|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20250101103748/https://www.youtube.com/watch?v=RG2aOpCQQSA|archive-date=1. siječnja 2025.|access-date=2025-01-08|website=ARK: Survival Evolved}}</ref> |Također izvršni producent |} === Drugo === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naziv !Uloga !class="unsortable" | Bilješke |- |2015., 2018. |''Fast & Furious: Supercharged'' |Dominic Toretto |Zabavna atrakcija u Universal Studios Hollywood i Florida |} == Diskografija == === Singlovi === {| class="wikitable" |+ !Naziv !Godina !Album |- |„Feel Like I Do” | rowspan="2" |2020. | rowspan="2" |Singlovi izvan albuma |- |„Days Are Gone” |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.vindiesel.com/ Službena stranica] * {{imdb ime|id=0004874|ime=Vin Diesel}} {{GLAVNIRASPORED:Diesel, Vin}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki kazališni glumci]] 5430a5xihyuwxgrwn2zgohcxuc9lbmn 0 249241 7631772 7514743 2026-11-07T00:22:07Z Croxyz 205325 /* Životopis */ 7631772 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= Mirko Duspara |datum rođenja= [[21. kolovoza]] [[1961.]] |mjesto rođenja= [[Derventa]], [[Bosna i Hercegovina]] |stranka= Duspara Mirko - Nezavisna lista |položaj= Gradonačelnik [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] |zanimanje= Specijalist anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja |vjera=[[Rimokatolička Crkva|katolik]] }} '''Mirko Duspara''' ([[Derventa]], [[21. kolovoza]] [[1961.]]) hrvatski je političar, gradonačelnik [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]]. == Životopis == Osnovnu školu završio je [[1976.]] godine, a srednju [[1980.]] godine, u Slavonskom Brodu. U [[Banja Luka|Banjoj Luci]] je [[1987.]] godine završio Medicinski fakultet. Bio je dragovoljac [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Na poslovima liječnika hitne pomoći radio je od [[1988.]] do [[1991.]] godine, a od 1991. radi u Službi za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice "Dr. Josip Benčević" u Slavonskom Brodu. Zvanje specijaliste anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja stekao je [[1996.]] godine položivši specijalistički ispit. Područje užeg zanimanja su mu hitna i intenzivna medicina. Bio je predsjednik Sindikata liječnika u Slavonskom Brodu i član Glavnog odbora Hrvatskog liječničkog sindikata. Oženjen je i otac petero djece. Član je [[Hrvatska stranka prava|HSP-a]] od [[1996.]] do [[2012.]] godine. Gradonačelnik je Slavonskog Broda od [[2005.]] godine što ga čini jednim od rijetkih gradonačelnika koji svoju funkciju obavlja više od 20 godina za redom.<ref>[https://www.slavonski-brod.hr/gradska-uprava/gradonacelnik/245-zivotopis/733-zivotopis Mirko Duspara, životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251006140245/https://www.slavonski-brod.hr/gradska-uprava/gradonacelnik/245-zivotopis/733-zivotopis |date=6. listopada 2025. }} Pristupljeno 19. svibnja 2025.</ref> Na lokalnim izborima 2025. godine osvojio je sedmi uzastopni gradonačelnički mandat, pobijedivši u drugom krugu s 8.639 glasova. U prosincu iste godine ponovno je potvrđen za predsjednika stranke Duspara Mirko - Nezavisna lista.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.brodportal.hr/clanak/lokalni-izbori-2025----prvi-rezultati:-novi-stari-zupan-ali-i-gradonacelnik-38137|access-date=2025-12-28|website=www.brodportal.hr}}</ref> == Vidi još == * [[Hrvatska stranka prava]] ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.mirkoduspara.com Službena stranica] *[http://www.hsp-sb.com Službena stranica HSP Slavonski Brod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110114003520/http://www.hsp-sb.com/ |date=14. siječnja 2011. }} {{GLAVNIRASPORED:Duspara, Mirko}} [[Kategorija:Gradonačelnici gradova u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Životopisi, Slavonski Brod]] 1max7x9dcct7jf7v5xrsu2vmg1ksjjl 0 250364 7631791 4989474 2026-11-07T02:53:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631791 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Baden-Württemberg OG.svg|mini|desno|Smještaj okruga na zemljvidu pokrajine [[Baden-Württemberg]].]] '''Ortenaukreis''' je [[Njemački okruzi|okrug]] u [[Njemačke savezne pokrajine|njemačkoj pokrajini]] [[Baden-Württemberg]]. Oko 417.613 stanovnika živi u okrugu površine 1850,74 [[km²]]. == Gradovi == # [[Achern]] # [[Ettenheim]] # [[Gengenbach]] # [[Haslach im Kinzigtal]] # [[Hausach]] # [[Hornberg]] # [[Kehl]] # [[Lahr/Schwarzwald]] # [[Mahlberg]] # [[Oberkirch (Baden)|Oberkirch]] # [[Offenburg]] # [[Oppenau]] # [[Renchen]] # [[Rheinau (Baden)|Rheinau]] # [[Wolfach]] # [[Zell am Harmersbach]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20170603212547/https://www.ortenaukreis.de/ Webstranica okruga] {{Baden-Württemberg}} [[Kategorija:Okruzi Njemačke]] 50p10reqp9dxkjrh1djf83c0ttjugd8 3 254673 7631579 7533675 2026-11-06T15:59:47Z Tulkas Astaldo 38717 jezik1 7631579 wikitext text/x-wiki '''Dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] - slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!''' Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije. Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći: * [[Wikipedija]] - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta * [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]] - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? * [[Wikipedija:Wikiusvajanje|Wikiusvajanje]] - pronađite mentora koji će vam pomoći u snalaženju na Wikipediji Kako uređivati? Možete probati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]]: * [[Wikipedija:Uvodni tečaj|Uvodni tečaj]] (najkraći mogući, ovisno o predznanju proći ćete ga za 5-30 minuta) Drugi suradnici? * [[Wikipedija:Kafić]] - portal zajednice, ovdje slobodno postavite pitanje * [[Wikipedija:IRC|IRC]] (chat): [irc://irc.freenode.net/wikipedia-hr wikipedia-hr] * ako želite nekom suradniku ostaviti poruku, učinite to na '''njegovoj''' stranici za razgovor Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za raspravu, suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte tako što ćete napisati 4 tilde ([[Wikipedija:Potpis|<nowiki>~~~~</nowiki>]]) ili kliknuti na gumb [[Slika:Signature icon.png]] na alatnoj traci. Još jednom, dobro došli!--[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 21:18, 25. veljače 2010. (CET) == Komentari u imenskom prostoru == Stebunik, komentari uz članke dodaju se [[Wikipedija:Stranice za razgovor|na stranice za razgovor]] pripadajućih članaka. Svoje komentare možeš ostaviti na [[Razgovor:Srbe na vrbe|odgovarajućoj stranici za razgovor]], a iz imenskog će prostora biti ponovno uklonjeno. Zamolila bih te također da pokušaš svoj tekst napisati na hrvatskome jeziku, jer je ovo Wikipedija na hrvatskome jeziku i sadržaj na njoj treba biti pisan hrvatskim jezikom. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 22:03, 25. veljače 2010. (CET) == Prikaži == [[Slika:Prikazi kako ce izgledati2.gif|right]][[Image:Information.svg|25px]]Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici{{#if:|, kao npr. u članku [[{{{1}}}]],}} upotrijebite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|<span style='color:red'>Prikaži kako će izgledati!</span>]]''' koja se nalazi pored tipke ''Sačuvaj stranicu''. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogreške. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavnih promjena]]. Tipka je prikazana na slici desno! Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Template:NS-prikazi1 -->--[[Suradnik:Bracodbk|<span style="color:#FF0000;">'''Br'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''a'''</span><span style="color:#0000FF;">'''co'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<small>(razgovor)</small>]] 23:01, 13. svibnja 2010. (CEST) Suradnici Roberti F. zamjeram to, što briše sve po redu. Mislim, da nije pošteno brisati sve u principu, kao da je prvi pisac bio nepogrešiv. Meni je Roberta F. zaprijetila, da će mi se sve brisati. Kod slovenske, njemačke ili engleske Wikipedije vlada dakle veća demokracija i tolerantnost: dopuštaju dodatke a i brisanja na samom originalu, ako su utemeljena. Uostalom mislim, da je potrebno ovu pjesmu staviti u tadašnje okvire i ne je prosuđivati iz nekog drugog doba. Pošto je to jako škakljiva tema, treba ka njoj pristupiti sa više takta. Tražiti, da se ta pjesma prevede na hrvatski (ili srpski?) jezik, može biti i namjerno izazivanje, tobože „Kakvi ste to vi Slovenci šovinisti!” – dok smo (mi svi ostali usprkos toga ili onoga nebitnoga kroz nedavnu povijest) mnogo manji ili nikakvi. Treba ujedno uvažiti, da ova pjesma među Slovencima uopće nije ni poznata niti je poznato, da je njen autor, ako je on, koga imenuje članak hrvatske Wikipedije, to stvarno bio, neki pjesnik. Ako je ona pjesma tako negativna, zašto je onda prevoditi? Pošteno bi bilo, da bi autor tog članka stvarno najprvo to dobro prepisao, a onda cijelu stvar postavio u šire okvire (Sitz in Leben – da sjedi u životu). Ne vjerujem, da je original stvarno sa toliko (gramatičkih i stilskih) grešaka. Uostalom: ja sam tu pjesmu prvi puta u životu čitao sada u hrvatskoj Wikipediji (a već davno sam susreo Abrahama). Zato me toliko više čudi, kad suradnik Roberta F. reagira ovako na moj komentar. Ali ona ne samo da reagira, nego '''stvarno SVE briše''', makar je i moj kasniji komentar napisan na hrvatskom jeziku:--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:08, 16. svibnja 2010. (CEST) Stebunik, komentari uz članke dodaju se [[Wikipedija:Stranice za razgovor|na stranice za razgovor]] pripadajućih članaka. Svoje komentare možeš ostaviti na [[Razgovor:Srbe na vrbe|odgovarajućoj stranici za razgovor]], a '''iz imenskog će prostora biti ponovno uklonjeno'''. Zamolila bih te također da pokušaš svoj tekst napisati na hrvatskome jeziku, jer je ovo Wikipedija na hrvatskome jeziku i sadržaj na njoj treba biti pisan hrvatskim jezikom. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 22:03, 25. veljače 2010. (CET) == Prikaži 2 == [[Slika:Prikazi kako ce izgledati2.gif|right]][[Image:Nuvola apps important.svg|25px]] Molimo vas da upotrebljavate tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|<span style='color:red'>Prikaži kako će izgledati!</span>]]''' Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavne promjene]], čime <u>otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene</u>. Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Template:NS-prikaži2 --> [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 17:36, 1. lipnja 2010. (CEST) == Uređivanje == Ako ti triba kakva pomoć oko uređivanja slobodno se obrati nekom od iskusnijih suradnika. Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:56, 1. lipnja 2010. (CEST) == Lojze Grozde == Stebunik, članak [[Lojze Grozde]] je neuredan, nepreveden i neprilagođen hrvatskom pravopisu, a ovo je ipak Wikipedija na hrvatskom jeziku. Često spremanje promjena zatrpava stranicu nedavnih promjena zbog čega se suradnika nakon nekoliko upozorenja može nakratko blokirati. Korištenjem tipke '''prikaži kako će izgledati''' možeš vidjeti što si napravio i kako članak izgleda, pa kad uneseš sve promjene koje si htio napraviti tek onda koristi tipku '''sačuvaj stranicu'''. Kakav problem imaš sa slikom? Gdje je ta slika? imaš li nekakvu poveznicu pa da to probam riješti. Pozdrav.--[[Suradnik:Bracodbk|<span style="color:#FF0000;">'''Br'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''a'''</span><span style="color:#0000FF;">'''co'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<small>(razgovor)</small>]] 21:00, 1. lipnja 2010. (CEST) Poštovani suradnik Bracodbk! Jasno da imam ne samo jedan problem, jer sam na Wikipediji novajlija. Iz ove stranice klikneš na jezike, na Slovenščina. Tamo je verzija na slovenskom jeziku. Tamo postoje i dvije slike. Ja ih nisam tamo stavio. Drugi Wikipedisti su mi pomogli. Jednu, naslovnicu knjige, sam ja skenirao. Imam dozvolu od autora knjige za njenu upotrebu, pa sam je naložio među slovenski "common" ili kako se zove. Od tamo se je može prekopirati. Sliku gore u naslovu mi je skopirao Wikipedijin suradnik. To nije iz naslovnice, nego je prava slika od Lojzeta Grozdeta. Što se tiže Tvojih ocjena moga pisanja: ja sam doduše pohađao hrvatsku srednju školu, ali se od tada dosta toga promijenilo. Zato mi pregledaj, uredi i prilagodi. Od mene sa mojim znanjem hrvatskog jezika je bio već to veliki napor. Ali mislim, da sam dužan to Grozdetu. Pomogni i ne budi kao ona suradnica, koja ništa ne pomogne, nego samo prijeti. Hvala unaprijed! Povezice nisu na wikipedijine stranice, nego na web-stranice. Stranice postoje, samo možda nije dobro povezano. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 22:21, 1. lipnja 2010. (CEST) Pozdrav opet. Što se tiče slike na slovenskoj Wikipediji bilo bi je potrebno postaviti na [http://commons.wikimedia.org/wiki/Main_Page zajednički poslužitelj] tako da bude dostupna svim projektima Wikipedije. Što se tiče samog članka, pomoći ću ti kad uhvatim malo više vremena. Trenutno sam malo previše zauzet nekim drugim stvarima.--[[Suradnik:Bracodbk|<span style="color:#FF0000;">'''Br'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''a'''</span><span style="color:#0000FF;">'''co'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<small>(razgovor)</small>]] 23:01, 1. lipnja 2010. (CEST) I još nešto, kad odgovaraš na nečiju poruku onda bi bilo dobro da to uradiš na njegovoj stranici za razgovor do koje dolaziš klikom na <small>(razgovor)</small> koji se nalazi iza suradničkog potpisa. Hvala na razumijevanju i pozdrav :-)--[[Suradnik:Bracodbk|<span style="color:#FF0000;">'''Br'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''a'''</span><span style="color:#0000FF;">'''co'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<small>(razgovor)</small>]] 23:04, 1. lipnja 2010. (CEST) ==Pomoć== Od nigdje nema pomoći (za jezik, stil i slike), a od svugdje dolaze kritike. Ne znam više, gdje da tražim. Molim još jednom pomoć kod rješavanja ovih velikih problema. Hvala! --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 22:43, 9. lipnja 2010. (CEST) :Pozdrav Stebunik! Voljan sam ti pomoći, samo mi reci što te točno muči. Lijep pozdrav! --[[Suradnik:Herr Mlinka|'''<span style="font-family:Segoe Script, monospace; color:green;">Herr</span>''' '''<span style="font-family:Segoe Script, monospace; color:orange;">Mlinka</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Herr Mlinka|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:#507D2A; font-size:80%">(razgovor)</span>''']] 23:02, 21. lipnja 2010. (CEST) ::Pozdrav! Ponajprije, kako ti je objasnio i sam suradnik [[Suradnik:Ex13|Ex13]], važan je stil u kojemu je napisan članak. Wikipedija je enciklopedija, stoga i njezini članci moraju biti pisani enciklopedijskim stilom. Stranica [[Wikipedija:Stil]] ukratko donosi smjernice kako pisati enciklopedijskim stilom. U [[Lojze Grozde|članku]], dio o njemu kao pjesniku treba biti uvelike skraćen, a njegove se pjesme ne smiju postavljati na Wikipediju. Ukoliko želite postaviti njegove pjesme, poštujući važeća autorska prava, to možete učiniti na [[s:Glavna stranica|Wikizvoru]]. Isto tako, njegov bi životopis trebao biti temeljito preuređen, s izbačenim nepotrebnim dijelovima poput "tetke Ivanke". Isto tako, u tekstu treba izbjegavati mnogo podebljanih (boldanih) riječi. Uza sve to, posebnnu pozornost treba obratiti na činjenicu da je ovo Wikipedija na hrvatskom jeziku koja se koristi [[hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]] kao glavnim i službenim. Shodno toj činjenici, tekst bi trebalo temeljito lektorirati. Na kraju, dolazimo do problema wikipoveznica, vrlo bitnih u svakome članku na Wikipediji. Kako biste poboljšali i ispravili wikipoveznice u vašemu članku, trebate proučiti stranicu [[Wikipedija:Tečaj (Wikipoveznice)]]. Nadam se da sam bio od pomoći. Slobodno mi se obratite na mojoj stranici za razgovor. Lijep pozdrav! --[[Suradnik:Herr Mlinka|'''<span style="font-family:Segoe Script, monospace; color:green;">Herr</span>''' '''<span style="font-family:Segoe Script, monospace; color:orange;">Mlinka</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Herr Mlinka|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:#507D2A; font-size:80%">(razgovor)</span>''']] 17:26, 22. lipnja 2010. (CEST) == Lojze Grozde == Ja bih te molio da prestanete dodavati novi tekst u članak, i krenete uređivati postojeći, jer su neki dijelovi nerazumljivi. Skrećem pozornost da se nalazite na Wikipediji na hrvatskom jeziku. Koliko vidim pomoć vam je ponudilo nekoliko suradnika, kojima se možete obratiti za pomoć. Hvala na razumijevanju.--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 23:38, 21. lipnja 2010. (CEST) :Tu imam stranicu za razgovor. Iznad članka su razne primjedbe. Neka mi netko rastumači, zašto.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 06:59, 22. lipnja 2010. (CEST) Članak mora biti enciklopedijski, ne esejistički. Mora biti pravopisno i gramatički ispravan. Nije problem pomoći u ispravljanju grešaka, ali nitko nije zainteresiran lektorirati tekst koji je samo istovaren u članak. Ja sam pročitao članak i dalje su mi neki dijelovi nerazumljivi. --[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 11:34, 22. lipnja 2010. (CEST) Molim, da konkretnije objasniš. Hvala. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:07, 22. lipnja 2010. (CEST) == Sitna napomena == Kad odgovaraš na nečiju poruku napravi to na stranici za razgovor suradnika koji ti je postavija pitanje klikom na <small>(razgovor)</small> pored suradničkog imena. Time će taj suradnik dobiti obavjest da je primija poruku, a ne da je mora tražiti na tvojoj stranici za razgovor. Hvala na razumjevanju. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 18:20, 22. lipnja 2010. (CEST) ==Pomoć za Lojze Grozde dolazi?== Poštovani suradnik BlackArrow! Stvarno sam u poteškoćama. Htio sam dodati dio o Grozdetu kao pjesniku, jer tako piše i u naslovu; jedan dio sam dodao. Dobio sam ipak odmah napomenu, neka ne nastavljam sa dodavanjem, dok se prijašnje ne uredi. Jedan suradnik kritizira ovo, onaj ono - tko bi se onda mogao snaći. Ti pišeš: "Članak mora biti enciklopedijski, ne esejistički. Mora biti pravopisno i gramatički ispravan. Nije problem pomoći u ispravljanju grešaka, ali nitko nije zainteresiran lektorirati tekst koji je samo istovaren u članak. Ja sam pročitao članak i dalje su mi neki dijelovi nerazumljivi." Dragi Suradnik:Ex13! Ako Ti nije teško, malo mi označi, što je po Tvom mišljenju istovareno; gore iznad članka ime više primjedbi. Da sam ja stručnjak za sve, brzo bi bilo rješeno. Nemoj se ljutiti, ako Te zamaram: meni bi trebala pomoć u tom smislu, da mi članak popraviš odnosno ukažeš konkretno, na što se one primjedbe odnose. Anđeli Te gledaju, pa će sav Tvoj trud bilježiti. Hvala. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:46, 23. lipnja 2010. (CEST) :Ja ti mogu pomoći oko pitanja stila i pravopisa u člancima, a vezano za temu malo teže jer nisam baš sa tog područja. Dakle, vezano za stil, to možeš pročitati '''[[Wikipedija:Stil|ovdje]]'''. Tu je bolje objašnjeno nego što bi ti ja objasnio. Što se tiče jezične i pravopisne dorade, u članku se nalaze pravopisne greške koje nisu u skladu sa [[hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]]. Problem sa neodgovarajućim wikipoveznicama je npr. [[Gorenje Vodale]] umjesto pravilno [[Zgornje Vodale]], članak [[slovenski pjesnik]] ne postoji tako da poveznice treba staviti odvojeno: [[slovenski]] [[pjesnik]]. Nadam se da san pomogao u vezi predložaka u članku. U vezi teme bolje bi bilo obratiti se nekom drugom suradniku. Pozdrav. [[Slika:Face-smile.svg|20px]] [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 00:17, 24. lipnja 2010. (CEST) :Nešto sam ispravio. Ako možeš, ukaži još na koje greške u vezi jezika. Hvala. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 13:51, 24. lipnja 2010. (CEST) Najednostavnije - ako si imao neku enciklopediju u ruci, onda bi trebalo biti jasnije što je enciklopedijski stil. Suradnik Mlinka je opisao što nije dobro.--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 22:54, 25. lipnja 2010. (CEST) :Ipak je Grozde također pjesnik, a malo i ja; zato se vjerojatno neće ljutiti, ako ne bude sve stroga proza. Aku budu konkretnije upute, rado ću ih slijediti. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 15:25, 26. lipnja 2010. (CEST) Ovako se pravilno stavi oznake [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lojze_Grozde&action=historysubmit&diff=2525081&oldid=2524733]. <nowiki>{{radovi24}}</nowiki> i slično. Tekst u kategoriji se ne stavlja u poveznicu, budući da je kategorija sama po sebi poveznica. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:05, 28. srpnja 2010. (CEST) == [[Edvard Kardelj]] == Jedna Wikipedija ne može drugoj biti izvor. Inače jedna može biti drugoj, druga trećoj, a možda treća prvoj (slične stvari su se već događale), te je to zabranjeno, upravo zato da ne bi dolazilo do kružnih/cirkularnih referencija. Ono što pišeš mora biti potkrijepljeno vjerodostojnim izvorima (knjigama, stručnim časopisima). To ne znači da se ne smije prevoditi s jedne Wikipedije na drugu, ali valja uvijek navesti i odgovarajuće izvore. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 13:19, 29. srpnja 2010. (CEST) *:Ne slažem se sa gornjom tvrdnjom, da se naime ne može prevoditi Wikipedija. Na slovenskoj Wikipediji sam od administratora dobio ovo uputstvo: "Ti možeš prevoditi iz drugih Wikipedija, to je čak i poželjno. Ali moraš napisati izvor u članku, a još bolje u razgovoru o članku. Pored toga moraš citirati i sve one izvore, koji su u članku navedeni." Ako vrijedi to pravilo u slovenskoj Wikipediji - gdje su administratori do skrupuloznosti sitničavi - vrijedi to sigurno i u hrvatskoj Wikipediji. U pozadini su naime pravila američke (odnosno engleske) Wikipeije, koje dio su sve ostale Wikipedije. Problem je u tome, što ni oni nemaju uvijek navedene izvore i citate.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:54, 29. siječnja 2013. (CET) :::Kad bi bolje pročitao to što si napisao vidio bi da si napisao isto ono što piše i iznad! Naravno da se može prevoditi s drugih Wikipedija, ali samo one tekstove koji su na tim drugim Wikipedijama potkrijepljeni vjerodostojnim izvorima (izvan Wikipedija), i onda te izvore navesti i na hr.Wikipediji! --[[User:Jure Grm|<span style="color: gold;">'''Jure'''</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color: blue;">'''Grm'''</span>]], ''29. dana mjeseca siječnja, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 19:37.'' :Točno tako kažu i oni na slovenskoj Wikipediji.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 00:17, 31. siječnja 2013. (CET) == Szilárd Bogdánffy == [[Slika:Information.svg|25px]]Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima! Kako bi članak {{#if:Szilárd Bogdánffy|[[:Szilárd Bogdánffy]]}} bio u potpunosti u skladu s osnovnim zahtjevima Wikipedije potrebno je obratiti pozornost na [[Wikipedija:Stil|stilsko oblikovanje članka]], standardni [[Hrvatski jezik|hrvatski jezik]] i dodati [[Wikipedija:Navođenje izvora|izvore]], [[Wikipedija:Tečaj_(Wikipoveznice)|wikipoveznice]], [[Wikipedija:Kategorije|kategoriju]], [[Wikipedija:Međuwikipoveznice|međuwikipoveznice]] te članak uskladiti s [[Wikipedija:Shema članka|wiki standardom]]. Više o svemu tome možete pročitati u kratkom [[WP:UT|uvodnom tečaju]], a opširno o Wikipediji [[WP:POMOĆ|ovdje]]. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Template:NS-osnove1 -->--[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 14:29, 16. rujna 2010. (CEST) ==Logor Stajićevo== Molim te, pogledaj [[http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Vanjske_poveznice#Temeljne_smjernice]] temeljne smjernice o vanjskim poveznicama, gdje se navodi izbjegavanje foruma kao izvora. Ugodnu večer.--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 23:41, 16. listopada 2010. (CEST) :Da li je suvišna i galerija slika? Mogu je izbrisati, ako treba.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 07:19, 17. listopada 2010. (CEST) Ako nije ova poveznica prikladna za Wikipediju, bilo bi dobro, da se s njome upoznaju barem oni, koji žele postaviti spomen-obilježje. Mislim ipak, da ''za to postavljanje još nije došlo vrijeme''. Stoga je bolje, da se strpe i da svojom upornošću '''ne stavljaju u opasnost život svojih prijatelja u Vojvodini,''' kao što se razabire iz one web-stranice, koja je neki forum. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:44, 17. listopada 2010. (CEST) ==Crkva Ečka== Pozdrav, danas je istekao rok za popravljanje članka, te bi trebao biti izbrisan. S obziro da članak nije loš i da ne zahtjeva mnogo dodatnog truda produžio sam mu rok za još dva tjedna. Molim te sredi ga. Pozdrav --[[Suradnik:Lasta|<span style="color:blue;">'''Las'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|<span style="color:magenta;">'''ta'''</span>]] 11:02, 18. listopada 2010. (CEST) :Čini mi se, da je Lasta stvarno izvršio (ili izvršila) svoju prijetnju, da će izbrisati moj članak "Crkva Ečka". Šteta. Ako bi bilo tako jednostavno sređivanje članka, to bih ja već davno uradio. Mudrije bi bilo, da članak ostavi kakav jeste - ta sam kaže, da je dobar. Time se ne bi ništa gubilo. Ako je pri volji, neka ga vrati. U tim stvarima treba više tolerancije, pogotovo ako je članak pun korisnih podataka. Mislim, da su u Wikipediji mnogo tolerantiji (od malih Balkanskih naroda) veliki kulturni evropski narodi, kao što su npr. Nijemci, Englezi ili Madžari, koji skoro nikada ne stavljaju rokove za brisanje. U vezi toga imam sa njima jako pozitivna iskustva. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:20, 3. listopada 2013. (CEST) == Blagoslov == Blagoslovi je gruozje i fažol? [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Eutihijan&diff=prev&oldid=2954761] [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:02, 15. lipnja 2011. (CEST) === Kaj je blagoslovil? === ''Seveda je blagoslovil grozdje in fižol, pa tudi pšenico. Ni pa uvedel blagoslova grobov, kot je pisalo v hrvaškem članku.'' Prijevod: Što je blagoslovio? Dakako je blagoslovio ''grožđe i grah, pa također pšenicu.'' Nije pa uveo blagoslova grobova, kao što je pisalo o tom papi u hrvatskom članku u Wikipediji. Do zabune je došlo zbog sličnosti engleskih riječi: grapes - graves (grožđe - grobovi, slovenski: grozdje - grobovi). Hvala na razumijevanju. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 21:53, 15. lipnja 2011. (CEST) Papa o kome je govora, je sv. Eutihijan. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 21:55, 15. lipnja 2011. (CEST) == Naslovi == Časne sestre su časne sestre. Blaženica je već nešto više, za to se mora beatificirati [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Drinske_mu%C4%8Denice&curid=86048&diff=3008412&oldid=3008068]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:16, 16. srpnja 2011. (CEST) === Časna sestra - Časni sluga Božji === Mislim da je tu nesporazum. Do sada, kad sam ja sam popravio, to nikome nije smetalo. Na to me je upozorio prijatelj iz slovenske Wikipedije glede članka o Drinskim mučenicama na slovenskom jeziku, koji on uređuje, a sam mu nešto malo i pomogao. "Časni" odnosno "časna" u ovom slučaju nema veze sa "časnom sestrom". :Kao što je "terminus technicus" "časna sestra" i "Časne Drinske mučenice" jednak samo u hrvatskom, tako se to razlikuje - mislim - u svim drugim jezicima. Ipak se vidi razlika, jer se ne kaže "Časne sestre Drinske mučenice", nego samo "Časne Drinske mučenice". : slovenski: "Častita sestra" ili samo "sestra", "redovnica", "nuna" - za "časnu sestru". Ali: "Častitljiva sestra" za stepen ispred beatifikacije. Drinske mučenice su na tom stupnju dvaputa časne: kao "časne sestre" i kao "časne službenice Božje". Za takav stupanj - pogotovo kad je već određen dan beatifikacije i čak osoba, koja će to izvršiti - Wikipedija nema posebni infobox i mislim da je takvo rješenje najprikladnije. :Razlika je također u mađarskom: „časna sestra” „tisztelendő-nővér”, dok u značenju svetosti kažu „tiszteletreméltő Drinai vértanúk”. : Latinski se kaže za taj stupanj svetosti »Venerabilis«, a za časnu sestru se tako sigurno ne kaže. Zato mislim, da je do proglašenja blaženima – radujem se tom trenutku – bolje stvari pustiti. Radije mi dobavite kakvu prikladnu sliku, da je mogu ubaciti unutra: ako ne od drugih, barem od Hrvatice i hrvatske Mađarice. Bit ću vam zahvalan, a i one. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 22:24, 16. srpnja 2011. (CEST) == Izvor == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Simon_Gregor%C4%8Di%C4%8D] Ako može, unesi neki izvor. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 07:46, 7. listopada 2013. (CEST) :Za časne sestre "Drinske mučenice" naziv "časni" više nije mjerodavan, jer su one več proglašene "blaženima".--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:20, 7. listopada 2013. (CEST) == Veselo == Pozdrav ti, Stebuniče, kako je? Di si nan bia nesta? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:31, 4. studenog 2013. (CET) :Poštovani Kubura! Ako budem imao vremena, opet ću se pojaviti kod vas. Pozdrav i blagoslov --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 08:11, 5. studenog 2013. (CET) == Marija Brenčič Jelen == Hvala vam za članak [[Marija Brenčič Jelen]]. Zamolio bih vas da ga malo pokušate srediti, prema objašnjenju na razgovoru članka. Lp, <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;•&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<span style="color:#222222;">So long and thanks for all the fish!</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 00:16, 6. studenog 2013. (CET) :Poštovani Bonč! Drago mi je, što si me upozorio; bio bih Ti zahvalan, da mi podaš smjernice, u kakvom smislu. Na drugim Wikipedijama se tikaju, pa mi ne zamjeri, ako Te tikam; ako ne želiš tako, javi. Hvala.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 09:53, 7. studenog 2013. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Bon%C4%8D&curid=497540&diff=4200478&oldid=4200189] Svakako, probat ću urediti članak, to mi je i bila namjera, ali sam htio tebi prvo ponuditi, jer tuđe uređivanje se obično ne slaže s idejom autora. <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;•&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<span style="color:#222222;">Matematičar je stroj za pretvaranje kave u teoreme.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 12:36, 7. studenog 2013. (CET) :Evo što sam uradio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Bren%C4%8Di%C4%8D_Jelen&diff=4201272&oldid=4199391] te bih te molio da pogledaš. <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<span style="color:#222222;">Ova tag e zaražen virusom koi guta slovo ""</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 17:37, 8. studenog 2013. (CET) ::Ako misliš, da je tako dobro, neka bude.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:32, 11. studenog 2013. (CET) == Sličice == Napravio sam ti ispravak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mirna_%28Mirna%2C_Slovenija%29&diff=4205964&oldid=4205798]. Ne ide slika pod zemljovid. [[Slika:Face-wink.svg|20px]].--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 08:08, 14. studenog 2013. (CET) :Baš ti hvala.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:22, 13. siječnja 2014. (CET) == Domicijan Karantanski == Eksterni linkovi su vanjske poveznice, a ono što svakako ne treba je pretjerivati s njima, u skladu s [[Wikipedija:Vanjske_poveznice#Op.C4.87enito|općenitim napomenama o vanjskim poveznicama]]. Hvala na razumijevanju. == Religijski infookviri == Bok Stebuniče! Vidjeh da uređuješ članak [[Josip Mihalović]] pa samo da te obavijestim da '''[https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Religijski_infookviri imamo standardizirane religijske infookvire]''' koji bi ti mogli koristiti i u budućim uređivanjima. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 11:00, 12. veljače 2015. (CET) :Baš sam razmišljao o tome, jer ovaj sadašnji, koji nisam ja stavio, ne odgovara potpuno. Hvala Ti mnogo na sugestiji.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 12:17, 12. veljače 2015. (CET) Ali ne vidim religijski okvir za "kardinala". Možda bismo mogli uzeti onaj, koji je kod kardinala Alojzija Stepinca? Tamo je za sveca, to ne odgovara za "obične" kardinale. Možda bi kopirali englesku verziju za kardinala, jer ne odgovara onaj okvir koji je za biskupa. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 12:20, 12. veljače 2015. (CET) == Glasovanje i religijski infookviri == Bok Stebuniče! Pregledavajući nedavne promjene, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Jubilarni_%C4%8Dlanci/152_000_%C4%8Dlanaka&diff=prev&oldid=4453620 vidjeh da si prerano glasovao za jubilarca], pa sam ti stoga morao prekrižiti taj glas. Pogledaj na vrhu upute, tamo piše: '''Glasovanje započinje 26. veljače 2015. u 00:15 i traje do 1. ožujka 2015. u 00:15 sati.''' U skladu s tim, pozivam te da svoj glas ponoviš u naznačenom razdoblju. Inače, tek sad vidim da si mi pisao u vezi religijskih infookvira: budući da mi pisao ovdje, a ne '''na mojoj stranici za razgovor''', ja sve do sada nisam ni vidio da si mi uopće pisao. Lijepo te molim, [[Wikipedija:Stranice za razgovor#Kako održavati dvosmjerni razgovor čitljivim|pročitaj ovdje kako održavati dvosmjerni razgovor (čitljivim)]], ili me ubuduće spomeni uz pomoć [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:S ovoga predloška]. Inače, o vjerskim temama – pa tako i religijskim infookvirima – više ti može reći/pomoći kolega {{s|Fraxinus}}. Srdačan pozdrav,--[[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:15, 25. veljače 2015. (CET) == Ispravci == Bok Stebuniče! Gdje god "naletiš" na kakvu netočnost (kao npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Zlatorog&diff=prev&oldid=4454716 ovdje]), slobodno ju i sam odmah ispravi. Srdačan pozdrav,--[[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 11:02, 28. veljače 2015. (CET) == Sv. Nikola Tavelić == Lijepo molim, pripazite na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sveti_Nikola_Taveli%C4%87&diff=4518435&oldid=4518427 detalje]. Uz pozdrave zahvaljujem na razumijevanju.--[[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])</small> 17:53, 22. travnja 2015. (CEST) To toga je došlo kod prijenosa datoteka iz jedne Wikipedije u drugu. Inače mislim, da su to lijepe slike, hvala na upozorenju. Ako nešto takvo primjetite, samo ispravite slobodno.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 19:16, 22. travnja 2015. (CEST) == Louis Pasteur == Za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Louis_Pasteur&diff=4644354&oldid=4605811 ovakvo uređivanje] potrebni su izvori - tko ga smatra? --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 01:25, 26. prosinca 2015. (CET) :Nije u pitanju Pasteur, nego Kelly. Na taj način sam ga mogao uvrstiti na Wikipediju na hrvatskom. Iako smatram, da za tu rečenicu ne treba izvora - mnoge stranice na hrvatskoj Wikipediji nemaju izvore - neću dirati Pasteura. Ipak je bio Kelly i njegov učenik. U Kellyjevu članku će biti podkrijepljeno sa izvorima.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 13:21, 26. prosinca 2015. (CET) :: Točno je da mnogi članci nemaju izvore, ali o razlozima neću raspravljati (ima ih više)... U svakom slučaju, Wikipedija zahtijeva navođenje izvora, te je to i Vaša obveza. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:42, 26. prosinca 2015. (CET) == Šablone == Problem imam drugdje: tražim i ne nalazim pravilne nazive za "šablone", tako "u radu", kao i "bio-stub". Zahvalan bi bio, da mi netko stavi gore pravilne "šablone", koje su na svakoj Wikipediji specifične. Hvala.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 13:24, 26. prosinca 2015. (CET) : "''Šablone''" na hrvatskoj Wikipediji su "predlošci", a vjerujem da tražite ovo: [[Wikipedija:Mrve]]? Međutim, imajte na umu da Wikipedija obeshrabruje izradu mrva, potrudite se da članak ima sve neophodne (osnovne) elemente enciklopedijskog članka. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:44, 26. prosinca 2015. (CET) == Šablone? == Nisam to ni molio ni očekivao. U ime Božića brišem ostali komentar.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:57, 26. prosinca 2015. (CET) : Već sam počeo pisati odgovor kad ste promijenili sadržaj, te ću ga ostaviti kako sam ga započeo: Koji je Vaš problem? Ili ne čitate pažljivo ili niste razumijeli što sam Vam napisao? Tražili ste "''šablone''", dobili ste "predložak"; tražili ste "(bio-)''stub''", dobili ste poveznicu "mrve" (ima više tih biog-mrva, da izaberete koja Vam je potrebna) - odgovarajuće pojmove s hrvatske Wikipedije. Mislim da sam kratko i jasno odgovorio. : Već sam Vam kod Pasteura napisao za izvore, to vrijedi i za mrve i druge nedostatke u člancima - ima ih, ali to Vas (i druge suradnike, uključujući i mene) ne oslobađa obveze od rada po zahtjevima Wikipedije. : Ophoditeljima je dužnost provjeravati izmjene članaka i novostvorene članke i paziti zadovoljavaju li uvjete Wikipedije. Niste Vi nikakav izuzetak, po bilo kom osnovu, pa ni šovinističkom: Vaš članak je površno preveden i nije po hrvatskom pravopisu, počev od godina koje su u hrvatskom jeziku redni brojevi i pišu se s točkom... Ja sam svoj posao uradio korektno, prema uputama za ophoditelje, odnosno u članak stavio predloške za neodgovarajući sadržaj i premjestio ga na stranicu za razgovor, te Vas o tome uredno izvjestio. Ja mogu pomoći ispravkama u članku ako se ne radi o obimnom članku. A uz to, članak je tipa "''američke wiki sapunice''" (hrpa nevažnih podataka), kakve ja ne volim uređivati. Članak je još uvijek svakome dostupan za uređivanje i može ga popraviti. : Dobro je što ste uklonili prethodne poruke, jer se mogu tretirati kao napadačko ponašanje. Ali i da ih niste uklonili, ne bih poduzeo mjere zbog njih, jer mogu shvatiti vaše nezadovoljstvo. I, budite uvjereni da je moj postupak prema Vama "u dlaku" isti kao i prema drugim suradnicima s urednim uređivanjima. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 00:52, 27. prosinca 2015. (CET) == Howard Kelly == {| style="width:100%; background-color:#FFFFFF; border:solid #CFCFCF 1px; padding:4px;" | style="width:120px;" | [[Datoteka:Crystal Clear app package utilities.png|100px|center|link=Wikipedija:Održavanje]] |<center>{{#if:Stebunik|Stebunik, napisali|Napisali}} ste članak {{#if:Howard Kelly|[[:Howard Kelly]]}} koji ne zadovoljava [[Wikipedija:Kako uređivati stranicu|standarde Wikipedije]] te je stoga prebačen na stranicu za razgovor.<br>Molimo Vas [[Wikipedija:Shema članka|uredite članak]] u sljedećih 14 dana inače će biti obrisan.</center>{{#if:<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:22, 26. prosinca 2015. (CET)|<br><div align="right">Pozdrav! <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:22, 26. prosinca 2015. (CET)</div>}} |}<!-- Predložak:Napomena-prebačeno --> == Razgovor, pitanja == {| | [[Datoteka:{{#switch:{{{3}}} |1|info|#default = Information.svg |2|važno = Nuvola apps important.svg |3|stop = Stop hand nuvola.svg }}|lijevo|25px]] | {{#if:|, druge |Pozdrav! Druge }} suradnike poštujemo tako što im odgovaramo na '''njihovoj stranici za razgovor'''. Na taj način sugovornik će dobiti obavijest o novoj poruci. Kako bi komunikacija između suradnika bila što uspješnija, molimo proučite [[Wikipedija:Stranice_za_razgovor#Kako_održavati_dvosmjerni_razgovor_čitljivim|kako održavati razgovor među suradnicima]]. {{#if:&nbsp;|&nbsp;|Hvala na razumijevanju.}} |}<!-- Predložak:NS-razgovor --> Ako imate pitanja, kao [[#Šablone|^ gore]], postavite ih u [[Wikipedija:Kafić|Kafić]] ili na odgovarajuće uže područje. Kad ih postavite na svoju stranicu, možda ih nitko neće vidjeti. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 15:52, 26. prosinca 2015. (CET) == Pomooć == Ako stvari tako stoje, ja bih molio, da netko pregleda jezički (ili cjelovito) članak [[Howard Kelly]]. Nemam pojma, na koga se mogu obratiti, zato ne pišem na ničiju stranicu. Da je meni blizu (novi) hrvatski pravopis, ne bi bilo problema. Ako postoji takav, koji hoće pomoći, već mu unaprijed hvala. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 19:13, 28. prosinca 2015. (CET) Nema ti to veze s novim ili starim pravopisom, previše je ''engleskog štiha'' u prijevodu, a ima i slovenskih riječi. U kratkim crtama ću navesti nedostatke koje bi bilo poželjno popraviti: datum i mjesto rođenja/smrti se piše u formatu ''Mjesto, datum'' bez zvjezdica, križića ili nekog drugog oblika. Dalje ću u natuknicama, s vrha članka prema dnu: * ''uspješan dobavaljač šećera'' bi bio što? * kći episkopalnog pastora (pokušavam to razumjeti, ali mi ne ide) * ''Tu znatiželjnost je poticala i njegova majka, koja je često pozivala kući članove filadelfijskih naučnih udruženja, '''da bi tako mogla ostati u obitelji, te tamo posredovala znanje Howardu i njegovoj braći''', kojih je bilo zajedno sa njime devetoro.'' (iovo podebljano pokušavam to razumjeti, ali mi ne ide) * ''Nekoliko godina je bio član medicinskog fakulteta na McGill University.'' (član medicinskog fakulteta: student, profesor, dekan,...?) * ''Kelly je posjećivao najbolje liječnike trbušnih i karličnih operacija u Europi'' (moje skromno znanje iz medicine ne poznaje termin liječnika trbušnih i karličnih operacija) * Filadelfija? * ''...da je izvršio prvi uspješni carski rez u Filadelfiji u zadnjih 51 godina.'' (Kako može biti prvi u zadnjih 51 godinu? Može onda biti i prvi u zadnjih 215 godina.) * sljedeća rečenica: ''To znači, da je preživjela operaciju također majka, što nam govori, da je bio jedini uspješno obavljeni carski rez pola vijeka ranije!'' (pokušavam je razumjeti, ali ni iz petnih žila ne ide) * ''Godine 1889. je u starosti 31 bio već poznat kao...'' (''indijanski'' hrvatski?) * ''općenito poznat po Pensilvaniji godine 1889'' (pomozi mi da shvatim ovo) * ''evangeličko-protestantski kršćanin '' (nisu li to dvije odvojene religije?) * odlomak "Priča o čaši mlijeka" stilski i jezično za ''popravni'' * '''''Vašingtonsko''' sveučilište u Leeju'' * ''1943. godine su u SAD-u »krstili« savezničku lađu imenom "Howard A. Kelly .'' (krstili? lađu? tko?) * odlomak "Smrt i ostavština", isto stilski i jezično vrlo problematično. Eto, pitao si, odgovorio sam ti. Možda su moje primjedbe sarkastične, ali govorim iskreno: jezično problematično preveden, stilski nedorađeno (neki detalji se ne navode u enciklopedijama, koliko god da to pisalo na nekoj drugoj wikipediji), pravopisno treba ''debelo'' doraditi (neovisno o starom/novom pravopisu). Na mjestima se vidi da je korišten i Google (ili slično) za prijevod, a znamo da je plod takvog rada katastrofalan prijevod. Popravljati tako prevedene članke je (oprosti na iskrenosti) Sizifov posao. Moj savjet za ubuduće (iz moje struke): kad napraviš prijevod (na bilo koji jezik), daj ga govorniku tog jezika, koji nema više od 10 godina. Djeca su najbolji lektori, a mi odrasli smo ogrezli što u godinama, što u nesretnom internetu, tako da naš pravopis i gramatika (čast izuzecima) često šepaju. Još nešto: ispravljati svoje pogrješke je vrlo teško, i bez dobre koncentracije (što će reći - puno vremena) vrlo teško ide.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:35, 30. prosinca 2015. (CET) === Objašnjenja za Howard Kelly – 1. dio === Poštovani suradnik MaGa! Zahvalan sam ti, da si članak pročitao. Ako stvarno želiš, odgovorit ću ti na sva pitanja, koliko mogu, ta zato je i stranica za razgovor. Hvala za trud, da si članak pročitao. Na većinu pitanja ipak nisu odgovori tako teški. Uglavnom nije u pitanju pravopis, nego tematika. Ako čitaš engleski izvornik, koji je također na Wikipediji, bit će ti jasnije - ako ti je engleski domać. Kad sam ja to čitao na engleskom, osim po koje manje stvari, uopće mi nije bilo problematično. Nemam mnogo vremena sada pa i kasno je, samo jednu ili dvije stvari: *Kelly je napravio uspješan carski rez, da je i majka ostala pri životu, 51 godinu iza toga, kako je bio takav poduhvat uspješan. Prije su redovno umirali i majka i dijete. Da bi se to bolje rastumačilo, trebalo bi to možda reći u više rečenica. *Da je bio član Medicinskog fakulteta, mislim da bi bio bolji izraz, da je bio pitomac - ta on je bio tada još student. Sretna nova godina. Mislim, da bi bila ti sposobna to popraviti. Ne treba ipak sve ispraviti, jer to bi značilo sve promijeniti, promijeniti i smisao. Ako neku stvar ne razumiješ, to još ne znači, da je to naopako, možda će razumjeti netko drugi. Ja proučavam enciklopediju odnosno živote papa, što je isto nezahvalan posao - a sve treba raditi "cum grano salis" – ne odmah bacati u koš – to znači, pokušaš razumjeti, a ne odmah radikalno sjeći. To je slično sa slušanjem čovjeka. Danas se „dialog“ često svodi na „monolog“ – ne samo među nepoznatim osobama, nego i među prijateljima, čak i u obitelji. Ipak to nije ni pravilno ni ljudsko. Tako sam i ja pomogao na slovenskoj Wikipediji nekom strancu (možda je bio Englez, ne znam), i dobro sam mu uz velike muke sredio članak, koji je bio u više obzira jako smotan, zamršen i težak – htio sam mu napraviti uslugu. Makar članak i sada nije savršen, ipak je razumljiv i bogatiji te bolji od engleskog. Mislim, da bi trebalo nešto takvog (međunacionalnog i međuvjerskog) dijaloga – što ga manjka u svakidašnjem životu – ipak prakticirati na Wikipediji. *Što se tiče protestantizma – općenito se to uzima za sve one, koji su sljedbenici reformacije. Među njima pak ima više struja – jedna od njih su evangelici, drugi su kalvini ili reformati itd. Ja nisam protestant, ali moramo biti pravedni i do njihovih velikih ljudi – kako bismo mogli od njih očekivati, da oni poštuju naše, ako mi preziremo njihove? U ovom slučaju se radi ipak o velikom lječniku, a i velikom kršćaninu. Ako nekomu to smeta, je to onda drugo pitanje – treba na to gledati sa malo više tolerancije, nego što neki običavaju. Simptomatično je to za neke Wikipedije, dok su druge šire. Svašta sam već doživio, ne bih htio posebno označiti pojedine i koje. Još jedamput hvala za pokušaj i sretna ti Nova godina.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 00:35, 4. siječnja 2016. (CET) === Objašnjenja 2. dio (uz članak Howard Kelly) === Nema ti to veze s novim ili starim pravopisom, previše je ''engleskog štiha'' u prijevodu, a ima i slovenskih riječi. U kratkim crtama ću navesti nedostatke koje bi bilo poželjno popraviti: #*datum i mjesto rođenja/smrti se piše u formatu ''Mjesto, datum'' bez zvjezdica, križića ili nekog drugog oblika. Dalje ću u natuknicama, s vrha članka prema dnu: #* ''uspješan dobavaljač šećera'' bi bio što?/trgovac sa šećerom ili tako nešto #* kći episkopalnog pastora (pokušavam to razumjeti, ali mi ne ide) /Kelly je bio član evangeličke grane protestantizma, žena pak kći episkopalne grane protestantizma. Već u Europi ima više grana protestantizma (u Prekmurju su evangelici ili luterani, u Mađarskoj većinoma reformati). Episkopalna Crkva je također jedna grana protestantizma. U svijetu ih postoji oko 300. #* ''Tu znatiželjnost je poticala i njegova majka, koja je često pozivala kući članove filadelfijskih naučnih udruženja, '''da bi tako mogla ostati u obitelji, te tamo posredovala znanje Howardu i njegovoj braći''', kojih je bilo zajedno sa njime devetoro.'' (iovo podebljano pokušavam to razumjeti, ali mi ne ide) / Kelly je imao devetoro djece i zbog posla je bio stalno odsutan. Majka je željela, da djeca napreduju u znanju, zato je pozivala kući razne učitelje odnosno naučenjake, da su tako od njih primali djeca pouke u raznim predmetima. Mislim, da to nije teško razumjeti, samo je nama danas neobično, jer za to postoje škole. #* ''Nekoliko godina je bio član medicinskog fakulteta na McGill University.'' (član medicinskog fakulteta: student, profesor, dekan,...?) / Da je bio član Medicinskog fakulteta, mislim da bi bio bolji izraz, da je bio pitomac medicinskog fakulteta - ta on je bio tada još student. #* ''Kelly je posjećivao najbolje liječnike trbušnih i karličnih operacija u Europi'' (moje skromno znanje iz medicine ne poznaje termin liječnika trbušnih i karličnih operacija) /Možda takav termin ne postoji – mislim pak, da takve operacije postoje. Kako se takvi liječnici zovu, znadete bolje vi, koji ste stručnjaci. #* Filadelfija? Hrvatska Wikipedija ima za pensilvanijsku Filadelfiju članak pod naslovom [[Philadelphia]] #* ''...da je izvršio prvi uspješni carski rez u Filadelfiji u zadnjih 51 godina.'' (Kako može biti prvi u zadnjih 51 godinu? Može onda biti i prvi u zadnjih 215 godina.) / Kelly je napravio uspješan carski rez, da je i majka ostala pri životu, 51 godinu iza toga, kako je bio takav poduhvat uspješan. Prije su redovno umirali i majka i dijete. Već samo zbog te činjenice zaslužuje članak i na hrvatskoj Wikipediji. #* sljedeća rečenica: ''To znači, da je preživjela operaciju također majka, što nam govori, da je bio jedini uspješno obavljeni carski rez pola vijeka ranije!'' (pokušavam je razumjeti, ali ni iz petnih žila ne ide) /Povezano sa prijašnjom rečenico. Iz članka se razabire, da je o tom svom poduhvatu držao predavanje slušateljima, ali i doktorima. Tamo jasno piše, da ogromna većina tih ljudi-kirurga nije u životu ni jednom probala izvršiti u svojoj praksi carski rez zbog tolikog rizika, jer prije su kod takve operacije redovno umirali i majka i dijete. On je među ostalim uveo strogu higijenu i sterilnost; moramo uvažavati i činjenicu, da tada još nisu imali ni transfuziju (mislim), a antibiotici su sigurni otkriveni kojih pola vijeka kasnije (1928). On je već upotrebljavao i sredstva za uništavanje bacila. #* ''Godine 1889. je u starosti 31 bio već poznat kao...'' (''indijanski'' hrvatski?)/mislim, da je oznaka dovoljna. Inače pisac misli na to, da je bio to prvi na svijetu, ta on je osnovao tu granu kirurgije. #* ''općenito poznat po Pensilvaniji godine 1889'' (pomozi mi da shvatim ovo) /tako piše u engleskom originalu, više od toga ni ja ne znam #* ''evangeličko-protestantski kršćanin '' (nisu li to dvije odvojene religije?) /Što se tiče protestantizma – općenito se to uzima za sve one, koji su sljedbenici reformacije. Među njima pak ima više struja – jedna od njih su evangelici, drugi su kalvini ili reformati itd. Ja nisam protestant, ali moramo biti pravedni i do njihovih velikih ljudi – kako bismo mogli od njih očekivati, da oni poštuju naše, ako mi preziremo njihove? U ovom slučaju se radi ipak o velikom liječniku bez obzira na njegovo vjersko opredeljenje. #* odlomak "Priča o čaši mlijeka" stilski i jezično za ''popravni''/nije dugačka, čeka pomoć. #* '''''Vašingtonsko''' sveučilište u Leeju'' /en: '''Washington and Lee University''' ('''Washington and Lee''' or '''W&L''') is a private [[Liberal arts colleges in the United States|liberal arts university]] in [[Lexington, Virginia]], United States. – „Washington and Lee Universtity“ je privatna univerza slobodnih umjetnosti u Lexingtonu u Virginiji, Sjedinjene države. #* ''1943. godine su u SAD-u »krstili« savezničku lađu imenom "Howard A. Kelly .'' (krstili? lađu? tko?) /en: In 1943 a U.S. [[Liberty ship]] was christened the ''Howard A. Kelly''. Hrv.: 1943 je bila krštena oslobodilačka lađa Sjedinjenih država Amerike na ime „Howard A. Kelly“. Mislim, da si video, kako „krštavaju“ lađu, kad je izrađena u brodogradilištu – obično u nju udare sa flašom šampanjca, koji je povezan na konopcu. To krštenje navode obično u navodnim znacima. #* odlomak "Smrt i ostavština", isto stilski i jezično vrlo problematično.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 19:07, 9. siječnja 2016. (CET) Kao što stoji na mojoj suradničkoj stranici, engleski je ocijenjen kao "dobar". To znači da se teško mogu upustiti u prijevode velikih članaka, a posebno onih koji pišu o strukama o kojima (skoro) ne znam ništa. Moj engleski je dovoljan za neku normalnu komunikaciju. Ono što sigurno znam prepoznati je loše preveden članak, a za to i ne treba velika mudrost, kao što vjerujem da ni tebi ne bi bio problem prepoznati loš prijevod na slovenski. Napisao sam primjedbe, no, ne i da ću popravljati članak, ponajprije zbog nepoznavanja medicinskih termina. To se jednako odnosi na hrvatski i na engleski, a pogotovo na engleski, jer ne želim da mi prijevod jaja na oko bude ''egg on eye''. Tu treba pridodati i nedostatka vremena za tako obiman posao koji bi trebalo uložiti u sređivanje članka u sadašnjem stanju.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:28, 9. siječnja 2016. (CET) :Hvala ti na dobroj volji. Prepuruči me nekomu, ili njega preporuči meni, koji po tvom mišljenju može to učiniti. I ja sam se sa člankom dosta namučio, već sa kakvim-takvim prijevodom, ali nešto je još i dodano, također iz engleskog, kao što je navedeno. Ako mi nađeš nekoga iz medicine, koji se razumije i na hrvatski i na engleski, bi bilo dobro. Do tada je bolje, da članak čeka, da ga još ne pogoršam sa svojim nestručnim popravcima. Pošto Wikipedija nije medicinska enciklopedija, ne mora biti sve savršeno. Većini naobraženih ljudi mislim da je članak ipak koliko-toliko razumljiv. Don Bosko je običavao reći: Ako stvari dobro idu, zašto bi ih morali još poboljšti? --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 22:00, 9. siječnja 2016. (CET) ::Ne znam koga bih ti preporučio, s medicinarima smo ''škito''. Budući da je istekao rok za doradu, produžio sam za još 2 tjedna. Možda ga netko sredi.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:42, 10. siječnja 2016. (CET) :Hvala ti mnogo. Mislim, da je tako dobro. Da ja znam dovoljno hrvatski, ne bi bilo tog problema. Zato mislim, da imate mnogo vrijednih Wikipedista, koji odlično obvladaju ''hrvatski'', pa bi mogli popraviti one najkrupnije greške. Bog.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:27, 12. siječnja 2016. (CET) :: Ima u članku dosta stvari koje se moglo riješiti i bez nekog posebnog znanja hrvatskog pravopisa. Ne vjerujem da se u slovenskom jeziku godine pišu bez točke. Ali dobro, sredio sam članak dovoljno da ne bude obrisan, trebalo bi se još malo potruditi oko poveznica, što ostavljam za neku drugu priliku ili drugog suradnika, što prije dođe. :) [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 02:07, 28. siječnja 2016. (CET) == Napomena == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Apokrifi&curid=146461&diff=4697522&oldid=3526852] Nemoj stavljati naslov odlomka ako ga autor uopće nije naveo. Onda stavljamo drugu oznaku "bez naslova". [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:14, 7. travnja 2016. (CEST) == Izvor == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lav_V.&curid=199804&diff=4863250&oldid=4738262][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sergije_III.&diff=next&oldid=4863255] Ne zaboravi navesti izvor. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:00, 21. ožujka 2017. (CET) == Zef == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevo&type=revision&diff=5376049&oldid=5359930 primas Srbije]?--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:11, 25. studenoga 2019. (CET) === [[Zef Gashi]] stvarno nosi naslov ''Primas Srbije'' === Nemoj misliti, da sam taj naslov izmislio ja. Barski nadbiskup od vajkada nosi i naslov „primas Srbije“. :Dukljansko-barski nadbiskup nosi naslov “primas srpski”. U pisanim spomenicima javlja se taj naslov kasno, preko sto godina nakon Kosovske bitke. Navode ga tri diplome pape Klementa VII. iz go. 1523., 1524. i 1530. Još ranije, na spomen-ploči crkve Colonia u Vicenci u Italiji (1503) barski nadbiskup Filip Gajo, po svoj prilicci Mlečić, nosi naslov nadbiskupa barskog i „totius Serviae Primas“. U to vrijeme bio je on namjesnikom (locum tenens) vicentinskog biskupa. Nije jasno kada i kako je došlo do toga naslova. O tome postoje samo domišljanja koja ne nalaze potvrde u dokumentima. Konačno papa Leon XIII. potvrđuje časni naslov „Primas Srbije“ barskom nadbiskupu u svom pismu od 7. 3. 1902. nadbiskupu o. Šimunu Milinoviću. <ref>Opći šematizam katoličke Crkve u Jugoslaviji. Cerkev v Jugoslaviji. Biskupska Konferencija Jugoslavije, Zagreb 1975. Str. 641). </ref> U istoj knjizi je naveden i tadašnji ordinarij sa cijelim naslovom: ''msgr. Aleksandar Tokić, barski nadbiskup i primas Srbije'' (645). Koliko mi je poznato, se njegov nasljednik Zef Gashi (koji je sada umirovljen te živi na Cetinju) toga naslova nije odrekao, kao ni njegov nasljednik Rrok Gjonlleshaj (obadvoje su katolici-Albanci), koji je ujedno i apostolski administrator za Kotorsku biskupiju. Jedna verzija (čula-rekla-kazala), odakle naslov „Primas Srbije“ kaže, da pravoslavni vladike i patrijarsi, koji su zavisili od Bizantije, nisu htjeli okruniti Dušana za cara – ta imali su svog cara – bizantinskoga. (Makar se u Wikipediji navodi drugčije). Izgleda, da su Grci baš zbog toga Dušana i otrovali. Zato je Dušan isposlovao za barskog nadbiskupa naslov „primas Srbije“, samo da bi ga mogao okruniti. Poslije krunidbe je naslov ostao bez nekih stvarnih posljedica. [[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 19:27, 26. studenoga 2019. (CET) == Suradnička stranica == [[Datoteka:Information.svg|25px]] Preuredite svoju suradničku stranicu prema smjernici [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije blog niti društvena internetska stranica (fansite)|Što ne spada u Wikipediju]], što se odnosi i na [[Wikipedija:Suradnička stranica|suradničku stranicu]]. <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;•&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''<span style="color:green">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 01:46, 10. travnja 2020. (CEST) == Manduševac‎ == Izvori kao naslov Stebunik - pogledaj uvodni tečaj WP pls. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 19:20, 13. prosinca 2020. (CET) == [[Kristina Švedska]] == Zdravstvujte Stebunik! Vidim da si preveo članak o [[Kristina Švedska|Kristini Švedskoj]] i svaka ti čast na tome! Članak još uvijek sadrži neke srpskohrvatske izraze (januar, februar...) pa bi te zamolio da to doradiš. :-) Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 20:32, 28. veljače 2021. (CET) :Hvala na primjedbi. Nije čudno, jer ujedno sam se malo pozabavio sa sličnim člankom na sh, koji ima pak druge pomanjkljivosti. Ja taj članak nisam preveo, on je već postojao, nego sam ga samo djelimično dopunio. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 00:46, 1. ožujka 2021. (CET) == Glasanje == Bok, morao sam ti [[Posebno:Diff/5765093|prekrižiti glas]] jer prema kriterijima u proteklih godinu dana nisi imao potrebnih 50 izmjena u glavnom imenskom prostoru. Hvala na razumijevanju. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:48, 28. veljače 2021. (CET) :Ne bih se ljutio, da mi javiš, koliko sam uređivanja imao. Kao što vidim, moj glas ništa ne bi promijenio.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 00:48, 1. ožujka 2021. (CET) == Pitanje == Ne vidim na koji način [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pavle_(patrijarh_srpski)&diff=next&oldid=7533342#Izvori ovaj izvor] potvrđuje navedenu rečenicu?--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:20, 17. srpnja 2026. (CEST) Moj citat za članak [[Pavle (patrijarh srpski)]] je ovo i nutra je ta rečenica, koja je u članku: <ref>{{cite web|url=https://www.banjaluka.com/aktuelno/bih/da-li-znate-kako-se-zvao-patrijarh-pavle-prije-monasenja/|title=Da li znate kako se zvao patrijarh Pavle prije monašenja?|publisher=banjaluka.com|author=Redakcija|place=Banjaluka|language=bs|date=13 veljače 2023.|accessdate=17 srpnja 2026.}}</ref>—[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:51, 17. srpnja 2026. (CEST) == Jezik == [[slika:Information.svg|25px]] Dobro došli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost na činjenicu da je službeni jezik na hrvatskoj Wikipediji − '''[[hrvatski jezik]]'''. {{#if:|{{#switch: {{{1}}} |1|boš|bos = U hrvatskome jeziku naziv za nacionalni standardni jezik Bošnjaka je '''[[bošnjački jezik]]'''{{#if:|, te ubuduće to nemojte mijenjati kao što ste učinili u članku [[{{{2}}}]]}}. |2|alah|Alah = U hrvatskome jeziku naziv je '''[[Alah]]''', nije Allah{{#if:|, te ubuduće to nemojte mijenjati kao što ste učinili u članku [[{{{2}}}]]}}. |3|razlog = {{#if:|{{{4}}}}} |#default= Želite li pisati na nekom drugom jeziku{{#if:|, što ste učinili u članku [[{{{2}}}]]}}, molimo vas odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. }} | Želite li pisati na nekom drugom jeziku{{#if:|, što ste učinili u članku [[{{{2}}}]]}}, molimo vas odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. }} {{#if:|{{{3}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Predložak:NS-jezik1 -->--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 16:59, 6. studenoga 2026. (CET) cj7m7dxninpzz4qoz3lzj8c09tidkpx 7631582 7631579 2026-11-06T16:04:31Z Stebunik 48379 /* Jezik */ 7631582 wikitext text/x-wiki '''Dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] - slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!''' Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije. Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći: * [[Wikipedija]] - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta * [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]] - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? * [[Wikipedija:Wikiusvajanje|Wikiusvajanje]] - pronađite mentora koji će vam pomoći u snalaženju na Wikipediji Kako uređivati? Možete probati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]]: * [[Wikipedija:Uvodni tečaj|Uvodni tečaj]] (najkraći mogući, ovisno o predznanju proći ćete ga za 5-30 minuta) Drugi suradnici? * [[Wikipedija:Kafić]] - portal zajednice, ovdje slobodno postavite pitanje * [[Wikipedija:IRC|IRC]] (chat): [irc://irc.freenode.net/wikipedia-hr wikipedia-hr] * ako želite nekom suradniku ostaviti poruku, učinite to na '''njegovoj''' stranici za razgovor Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za raspravu, suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte tako što ćete napisati 4 tilde ([[Wikipedija:Potpis|<nowiki>~~~~</nowiki>]]) ili kliknuti na gumb [[Slika:Signature icon.png]] na alatnoj traci. Još jednom, dobro došli!--[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 21:18, 25. veljače 2010. (CET) == Komentari u imenskom prostoru == Stebunik, komentari uz članke dodaju se [[Wikipedija:Stranice za razgovor|na stranice za razgovor]] pripadajućih članaka. Svoje komentare možeš ostaviti na [[Razgovor:Srbe na vrbe|odgovarajućoj stranici za razgovor]], a iz imenskog će prostora biti ponovno uklonjeno. Zamolila bih te također da pokušaš svoj tekst napisati na hrvatskome jeziku, jer je ovo Wikipedija na hrvatskome jeziku i sadržaj na njoj treba biti pisan hrvatskim jezikom. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 22:03, 25. veljače 2010. (CET) == Prikaži == [[Slika:Prikazi kako ce izgledati2.gif|right]][[Image:Information.svg|25px]]Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici{{#if:|, kao npr. u članku [[{{{1}}}]],}} upotrijebite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|<span style='color:red'>Prikaži kako će izgledati!</span>]]''' koja se nalazi pored tipke ''Sačuvaj stranicu''. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogreške. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavnih promjena]]. Tipka je prikazana na slici desno! Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Template:NS-prikazi1 -->--[[Suradnik:Bracodbk|<span style="color:#FF0000;">'''Br'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''a'''</span><span style="color:#0000FF;">'''co'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<small>(razgovor)</small>]] 23:01, 13. svibnja 2010. (CEST) Suradnici Roberti F. zamjeram to, što briše sve po redu. Mislim, da nije pošteno brisati sve u principu, kao da je prvi pisac bio nepogrešiv. Meni je Roberta F. zaprijetila, da će mi se sve brisati. Kod slovenske, njemačke ili engleske Wikipedije vlada dakle veća demokracija i tolerantnost: dopuštaju dodatke a i brisanja na samom originalu, ako su utemeljena. Uostalom mislim, da je potrebno ovu pjesmu staviti u tadašnje okvire i ne je prosuđivati iz nekog drugog doba. Pošto je to jako škakljiva tema, treba ka njoj pristupiti sa više takta. Tražiti, da se ta pjesma prevede na hrvatski (ili srpski?) jezik, može biti i namjerno izazivanje, tobože „Kakvi ste to vi Slovenci šovinisti!” – dok smo (mi svi ostali usprkos toga ili onoga nebitnoga kroz nedavnu povijest) mnogo manji ili nikakvi. Treba ujedno uvažiti, da ova pjesma među Slovencima uopće nije ni poznata niti je poznato, da je njen autor, ako je on, koga imenuje članak hrvatske Wikipedije, to stvarno bio, neki pjesnik. Ako je ona pjesma tako negativna, zašto je onda prevoditi? Pošteno bi bilo, da bi autor tog članka stvarno najprvo to dobro prepisao, a onda cijelu stvar postavio u šire okvire (Sitz in Leben – da sjedi u životu). Ne vjerujem, da je original stvarno sa toliko (gramatičkih i stilskih) grešaka. Uostalom: ja sam tu pjesmu prvi puta u životu čitao sada u hrvatskoj Wikipediji (a već davno sam susreo Abrahama). Zato me toliko više čudi, kad suradnik Roberta F. reagira ovako na moj komentar. Ali ona ne samo da reagira, nego '''stvarno SVE briše''', makar je i moj kasniji komentar napisan na hrvatskom jeziku:--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:08, 16. svibnja 2010. (CEST) Stebunik, komentari uz članke dodaju se [[Wikipedija:Stranice za razgovor|na stranice za razgovor]] pripadajućih članaka. Svoje komentare možeš ostaviti na [[Razgovor:Srbe na vrbe|odgovarajućoj stranici za razgovor]], a '''iz imenskog će prostora biti ponovno uklonjeno'''. Zamolila bih te također da pokušaš svoj tekst napisati na hrvatskome jeziku, jer je ovo Wikipedija na hrvatskome jeziku i sadržaj na njoj treba biti pisan hrvatskim jezikom. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 22:03, 25. veljače 2010. (CET) == Prikaži 2 == [[Slika:Prikazi kako ce izgledati2.gif|right]][[Image:Nuvola apps important.svg|25px]] Molimo vas da upotrebljavate tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|<span style='color:red'>Prikaži kako će izgledati!</span>]]''' Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavne promjene]], čime <u>otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene</u>. Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Template:NS-prikaži2 --> [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 17:36, 1. lipnja 2010. (CEST) == Uređivanje == Ako ti triba kakva pomoć oko uređivanja slobodno se obrati nekom od iskusnijih suradnika. Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:56, 1. lipnja 2010. (CEST) == Lojze Grozde == Stebunik, članak [[Lojze Grozde]] je neuredan, nepreveden i neprilagođen hrvatskom pravopisu, a ovo je ipak Wikipedija na hrvatskom jeziku. Često spremanje promjena zatrpava stranicu nedavnih promjena zbog čega se suradnika nakon nekoliko upozorenja može nakratko blokirati. Korištenjem tipke '''prikaži kako će izgledati''' možeš vidjeti što si napravio i kako članak izgleda, pa kad uneseš sve promjene koje si htio napraviti tek onda koristi tipku '''sačuvaj stranicu'''. Kakav problem imaš sa slikom? Gdje je ta slika? imaš li nekakvu poveznicu pa da to probam riješti. Pozdrav.--[[Suradnik:Bracodbk|<span style="color:#FF0000;">'''Br'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''a'''</span><span style="color:#0000FF;">'''co'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<small>(razgovor)</small>]] 21:00, 1. lipnja 2010. (CEST) Poštovani suradnik Bracodbk! Jasno da imam ne samo jedan problem, jer sam na Wikipediji novajlija. Iz ove stranice klikneš na jezike, na Slovenščina. Tamo je verzija na slovenskom jeziku. Tamo postoje i dvije slike. Ja ih nisam tamo stavio. Drugi Wikipedisti su mi pomogli. Jednu, naslovnicu knjige, sam ja skenirao. Imam dozvolu od autora knjige za njenu upotrebu, pa sam je naložio među slovenski "common" ili kako se zove. Od tamo se je može prekopirati. Sliku gore u naslovu mi je skopirao Wikipedijin suradnik. To nije iz naslovnice, nego je prava slika od Lojzeta Grozdeta. Što se tiže Tvojih ocjena moga pisanja: ja sam doduše pohađao hrvatsku srednju školu, ali se od tada dosta toga promijenilo. Zato mi pregledaj, uredi i prilagodi. Od mene sa mojim znanjem hrvatskog jezika je bio već to veliki napor. Ali mislim, da sam dužan to Grozdetu. Pomogni i ne budi kao ona suradnica, koja ništa ne pomogne, nego samo prijeti. Hvala unaprijed! Povezice nisu na wikipedijine stranice, nego na web-stranice. Stranice postoje, samo možda nije dobro povezano. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 22:21, 1. lipnja 2010. (CEST) Pozdrav opet. Što se tiče slike na slovenskoj Wikipediji bilo bi je potrebno postaviti na [http://commons.wikimedia.org/wiki/Main_Page zajednički poslužitelj] tako da bude dostupna svim projektima Wikipedije. Što se tiče samog članka, pomoći ću ti kad uhvatim malo više vremena. Trenutno sam malo previše zauzet nekim drugim stvarima.--[[Suradnik:Bracodbk|<span style="color:#FF0000;">'''Br'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''a'''</span><span style="color:#0000FF;">'''co'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<small>(razgovor)</small>]] 23:01, 1. lipnja 2010. (CEST) I još nešto, kad odgovaraš na nečiju poruku onda bi bilo dobro da to uradiš na njegovoj stranici za razgovor do koje dolaziš klikom na <small>(razgovor)</small> koji se nalazi iza suradničkog potpisa. Hvala na razumijevanju i pozdrav :-)--[[Suradnik:Bracodbk|<span style="color:#FF0000;">'''Br'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''a'''</span><span style="color:#0000FF;">'''co'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<small>(razgovor)</small>]] 23:04, 1. lipnja 2010. (CEST) ==Pomoć== Od nigdje nema pomoći (za jezik, stil i slike), a od svugdje dolaze kritike. Ne znam više, gdje da tražim. Molim još jednom pomoć kod rješavanja ovih velikih problema. Hvala! --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 22:43, 9. lipnja 2010. (CEST) :Pozdrav Stebunik! Voljan sam ti pomoći, samo mi reci što te točno muči. Lijep pozdrav! --[[Suradnik:Herr Mlinka|'''<span style="font-family:Segoe Script, monospace; color:green;">Herr</span>''' '''<span style="font-family:Segoe Script, monospace; color:orange;">Mlinka</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Herr Mlinka|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:#507D2A; font-size:80%">(razgovor)</span>''']] 23:02, 21. lipnja 2010. (CEST) ::Pozdrav! Ponajprije, kako ti je objasnio i sam suradnik [[Suradnik:Ex13|Ex13]], važan je stil u kojemu je napisan članak. Wikipedija je enciklopedija, stoga i njezini članci moraju biti pisani enciklopedijskim stilom. Stranica [[Wikipedija:Stil]] ukratko donosi smjernice kako pisati enciklopedijskim stilom. U [[Lojze Grozde|članku]], dio o njemu kao pjesniku treba biti uvelike skraćen, a njegove se pjesme ne smiju postavljati na Wikipediju. Ukoliko želite postaviti njegove pjesme, poštujući važeća autorska prava, to možete učiniti na [[s:Glavna stranica|Wikizvoru]]. Isto tako, njegov bi životopis trebao biti temeljito preuređen, s izbačenim nepotrebnim dijelovima poput "tetke Ivanke". Isto tako, u tekstu treba izbjegavati mnogo podebljanih (boldanih) riječi. Uza sve to, posebnnu pozornost treba obratiti na činjenicu da je ovo Wikipedija na hrvatskom jeziku koja se koristi [[hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]] kao glavnim i službenim. Shodno toj činjenici, tekst bi trebalo temeljito lektorirati. Na kraju, dolazimo do problema wikipoveznica, vrlo bitnih u svakome članku na Wikipediji. Kako biste poboljšali i ispravili wikipoveznice u vašemu članku, trebate proučiti stranicu [[Wikipedija:Tečaj (Wikipoveznice)]]. Nadam se da sam bio od pomoći. Slobodno mi se obratite na mojoj stranici za razgovor. Lijep pozdrav! --[[Suradnik:Herr Mlinka|'''<span style="font-family:Segoe Script, monospace; color:green;">Herr</span>''' '''<span style="font-family:Segoe Script, monospace; color:orange;">Mlinka</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Herr Mlinka|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:#507D2A; font-size:80%">(razgovor)</span>''']] 17:26, 22. lipnja 2010. (CEST) == Lojze Grozde == Ja bih te molio da prestanete dodavati novi tekst u članak, i krenete uređivati postojeći, jer su neki dijelovi nerazumljivi. Skrećem pozornost da se nalazite na Wikipediji na hrvatskom jeziku. Koliko vidim pomoć vam je ponudilo nekoliko suradnika, kojima se možete obratiti za pomoć. Hvala na razumijevanju.--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 23:38, 21. lipnja 2010. (CEST) :Tu imam stranicu za razgovor. Iznad članka su razne primjedbe. Neka mi netko rastumači, zašto.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 06:59, 22. lipnja 2010. (CEST) Članak mora biti enciklopedijski, ne esejistički. Mora biti pravopisno i gramatički ispravan. Nije problem pomoći u ispravljanju grešaka, ali nitko nije zainteresiran lektorirati tekst koji je samo istovaren u članak. Ja sam pročitao članak i dalje su mi neki dijelovi nerazumljivi. --[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 11:34, 22. lipnja 2010. (CEST) Molim, da konkretnije objasniš. Hvala. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:07, 22. lipnja 2010. (CEST) == Sitna napomena == Kad odgovaraš na nečiju poruku napravi to na stranici za razgovor suradnika koji ti je postavija pitanje klikom na <small>(razgovor)</small> pored suradničkog imena. Time će taj suradnik dobiti obavjest da je primija poruku, a ne da je mora tražiti na tvojoj stranici za razgovor. Hvala na razumjevanju. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 18:20, 22. lipnja 2010. (CEST) ==Pomoć za Lojze Grozde dolazi?== Poštovani suradnik BlackArrow! Stvarno sam u poteškoćama. Htio sam dodati dio o Grozdetu kao pjesniku, jer tako piše i u naslovu; jedan dio sam dodao. Dobio sam ipak odmah napomenu, neka ne nastavljam sa dodavanjem, dok se prijašnje ne uredi. Jedan suradnik kritizira ovo, onaj ono - tko bi se onda mogao snaći. Ti pišeš: "Članak mora biti enciklopedijski, ne esejistički. Mora biti pravopisno i gramatički ispravan. Nije problem pomoći u ispravljanju grešaka, ali nitko nije zainteresiran lektorirati tekst koji je samo istovaren u članak. Ja sam pročitao članak i dalje su mi neki dijelovi nerazumljivi." Dragi Suradnik:Ex13! Ako Ti nije teško, malo mi označi, što je po Tvom mišljenju istovareno; gore iznad članka ime više primjedbi. Da sam ja stručnjak za sve, brzo bi bilo rješeno. Nemoj se ljutiti, ako Te zamaram: meni bi trebala pomoć u tom smislu, da mi članak popraviš odnosno ukažeš konkretno, na što se one primjedbe odnose. Anđeli Te gledaju, pa će sav Tvoj trud bilježiti. Hvala. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:46, 23. lipnja 2010. (CEST) :Ja ti mogu pomoći oko pitanja stila i pravopisa u člancima, a vezano za temu malo teže jer nisam baš sa tog područja. Dakle, vezano za stil, to možeš pročitati '''[[Wikipedija:Stil|ovdje]]'''. Tu je bolje objašnjeno nego što bi ti ja objasnio. Što se tiče jezične i pravopisne dorade, u članku se nalaze pravopisne greške koje nisu u skladu sa [[hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]]. Problem sa neodgovarajućim wikipoveznicama je npr. [[Gorenje Vodale]] umjesto pravilno [[Zgornje Vodale]], članak [[slovenski pjesnik]] ne postoji tako da poveznice treba staviti odvojeno: [[slovenski]] [[pjesnik]]. Nadam se da san pomogao u vezi predložaka u članku. U vezi teme bolje bi bilo obratiti se nekom drugom suradniku. Pozdrav. [[Slika:Face-smile.svg|20px]] [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 00:17, 24. lipnja 2010. (CEST) :Nešto sam ispravio. Ako možeš, ukaži još na koje greške u vezi jezika. Hvala. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 13:51, 24. lipnja 2010. (CEST) Najednostavnije - ako si imao neku enciklopediju u ruci, onda bi trebalo biti jasnije što je enciklopedijski stil. Suradnik Mlinka je opisao što nije dobro.--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 22:54, 25. lipnja 2010. (CEST) :Ipak je Grozde također pjesnik, a malo i ja; zato se vjerojatno neće ljutiti, ako ne bude sve stroga proza. Aku budu konkretnije upute, rado ću ih slijediti. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 15:25, 26. lipnja 2010. (CEST) Ovako se pravilno stavi oznake [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lojze_Grozde&action=historysubmit&diff=2525081&oldid=2524733]. <nowiki>{{radovi24}}</nowiki> i slično. Tekst u kategoriji se ne stavlja u poveznicu, budući da je kategorija sama po sebi poveznica. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:05, 28. srpnja 2010. (CEST) == [[Edvard Kardelj]] == Jedna Wikipedija ne može drugoj biti izvor. Inače jedna može biti drugoj, druga trećoj, a možda treća prvoj (slične stvari su se već događale), te je to zabranjeno, upravo zato da ne bi dolazilo do kružnih/cirkularnih referencija. Ono što pišeš mora biti potkrijepljeno vjerodostojnim izvorima (knjigama, stručnim časopisima). To ne znači da se ne smije prevoditi s jedne Wikipedije na drugu, ali valja uvijek navesti i odgovarajuće izvore. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 13:19, 29. srpnja 2010. (CEST) *:Ne slažem se sa gornjom tvrdnjom, da se naime ne može prevoditi Wikipedija. Na slovenskoj Wikipediji sam od administratora dobio ovo uputstvo: "Ti možeš prevoditi iz drugih Wikipedija, to je čak i poželjno. Ali moraš napisati izvor u članku, a još bolje u razgovoru o članku. Pored toga moraš citirati i sve one izvore, koji su u članku navedeni." Ako vrijedi to pravilo u slovenskoj Wikipediji - gdje su administratori do skrupuloznosti sitničavi - vrijedi to sigurno i u hrvatskoj Wikipediji. U pozadini su naime pravila američke (odnosno engleske) Wikipeije, koje dio su sve ostale Wikipedije. Problem je u tome, što ni oni nemaju uvijek navedene izvore i citate.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:54, 29. siječnja 2013. (CET) :::Kad bi bolje pročitao to što si napisao vidio bi da si napisao isto ono što piše i iznad! Naravno da se može prevoditi s drugih Wikipedija, ali samo one tekstove koji su na tim drugim Wikipedijama potkrijepljeni vjerodostojnim izvorima (izvan Wikipedija), i onda te izvore navesti i na hr.Wikipediji! --[[User:Jure Grm|<span style="color: gold;">'''Jure'''</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color: blue;">'''Grm'''</span>]], ''29. dana mjeseca siječnja, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 19:37.'' :Točno tako kažu i oni na slovenskoj Wikipediji.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 00:17, 31. siječnja 2013. (CET) == Szilárd Bogdánffy == [[Slika:Information.svg|25px]]Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima! Kako bi članak {{#if:Szilárd Bogdánffy|[[:Szilárd Bogdánffy]]}} bio u potpunosti u skladu s osnovnim zahtjevima Wikipedije potrebno je obratiti pozornost na [[Wikipedija:Stil|stilsko oblikovanje članka]], standardni [[Hrvatski jezik|hrvatski jezik]] i dodati [[Wikipedija:Navođenje izvora|izvore]], [[Wikipedija:Tečaj_(Wikipoveznice)|wikipoveznice]], [[Wikipedija:Kategorije|kategoriju]], [[Wikipedija:Međuwikipoveznice|međuwikipoveznice]] te članak uskladiti s [[Wikipedija:Shema članka|wiki standardom]]. Više o svemu tome možete pročitati u kratkom [[WP:UT|uvodnom tečaju]], a opširno o Wikipediji [[WP:POMOĆ|ovdje]]. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Template:NS-osnove1 -->--[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 14:29, 16. rujna 2010. (CEST) ==Logor Stajićevo== Molim te, pogledaj [[http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Vanjske_poveznice#Temeljne_smjernice]] temeljne smjernice o vanjskim poveznicama, gdje se navodi izbjegavanje foruma kao izvora. Ugodnu večer.--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 23:41, 16. listopada 2010. (CEST) :Da li je suvišna i galerija slika? Mogu je izbrisati, ako treba.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 07:19, 17. listopada 2010. (CEST) Ako nije ova poveznica prikladna za Wikipediju, bilo bi dobro, da se s njome upoznaju barem oni, koji žele postaviti spomen-obilježje. Mislim ipak, da ''za to postavljanje još nije došlo vrijeme''. Stoga je bolje, da se strpe i da svojom upornošću '''ne stavljaju u opasnost život svojih prijatelja u Vojvodini,''' kao što se razabire iz one web-stranice, koja je neki forum. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:44, 17. listopada 2010. (CEST) ==Crkva Ečka== Pozdrav, danas je istekao rok za popravljanje članka, te bi trebao biti izbrisan. S obziro da članak nije loš i da ne zahtjeva mnogo dodatnog truda produžio sam mu rok za još dva tjedna. Molim te sredi ga. Pozdrav --[[Suradnik:Lasta|<span style="color:blue;">'''Las'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|<span style="color:magenta;">'''ta'''</span>]] 11:02, 18. listopada 2010. (CEST) :Čini mi se, da je Lasta stvarno izvršio (ili izvršila) svoju prijetnju, da će izbrisati moj članak "Crkva Ečka". Šteta. Ako bi bilo tako jednostavno sređivanje članka, to bih ja već davno uradio. Mudrije bi bilo, da članak ostavi kakav jeste - ta sam kaže, da je dobar. Time se ne bi ništa gubilo. Ako je pri volji, neka ga vrati. U tim stvarima treba više tolerancije, pogotovo ako je članak pun korisnih podataka. Mislim, da su u Wikipediji mnogo tolerantiji (od malih Balkanskih naroda) veliki kulturni evropski narodi, kao što su npr. Nijemci, Englezi ili Madžari, koji skoro nikada ne stavljaju rokove za brisanje. U vezi toga imam sa njima jako pozitivna iskustva. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:20, 3. listopada 2013. (CEST) == Blagoslov == Blagoslovi je gruozje i fažol? [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Eutihijan&diff=prev&oldid=2954761] [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:02, 15. lipnja 2011. (CEST) === Kaj je blagoslovil? === ''Seveda je blagoslovil grozdje in fižol, pa tudi pšenico. Ni pa uvedel blagoslova grobov, kot je pisalo v hrvaškem članku.'' Prijevod: Što je blagoslovio? Dakako je blagoslovio ''grožđe i grah, pa također pšenicu.'' Nije pa uveo blagoslova grobova, kao što je pisalo o tom papi u hrvatskom članku u Wikipediji. Do zabune je došlo zbog sličnosti engleskih riječi: grapes - graves (grožđe - grobovi, slovenski: grozdje - grobovi). Hvala na razumijevanju. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 21:53, 15. lipnja 2011. (CEST) Papa o kome je govora, je sv. Eutihijan. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 21:55, 15. lipnja 2011. (CEST) == Naslovi == Časne sestre su časne sestre. Blaženica je već nešto više, za to se mora beatificirati [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Drinske_mu%C4%8Denice&curid=86048&diff=3008412&oldid=3008068]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:16, 16. srpnja 2011. (CEST) === Časna sestra - Časni sluga Božji === Mislim da je tu nesporazum. Do sada, kad sam ja sam popravio, to nikome nije smetalo. Na to me je upozorio prijatelj iz slovenske Wikipedije glede članka o Drinskim mučenicama na slovenskom jeziku, koji on uređuje, a sam mu nešto malo i pomogao. "Časni" odnosno "časna" u ovom slučaju nema veze sa "časnom sestrom". :Kao što je "terminus technicus" "časna sestra" i "Časne Drinske mučenice" jednak samo u hrvatskom, tako se to razlikuje - mislim - u svim drugim jezicima. Ipak se vidi razlika, jer se ne kaže "Časne sestre Drinske mučenice", nego samo "Časne Drinske mučenice". : slovenski: "Častita sestra" ili samo "sestra", "redovnica", "nuna" - za "časnu sestru". Ali: "Častitljiva sestra" za stepen ispred beatifikacije. Drinske mučenice su na tom stupnju dvaputa časne: kao "časne sestre" i kao "časne službenice Božje". Za takav stupanj - pogotovo kad je već određen dan beatifikacije i čak osoba, koja će to izvršiti - Wikipedija nema posebni infobox i mislim da je takvo rješenje najprikladnije. :Razlika je također u mađarskom: „časna sestra” „tisztelendő-nővér”, dok u značenju svetosti kažu „tiszteletreméltő Drinai vértanúk”. : Latinski se kaže za taj stupanj svetosti »Venerabilis«, a za časnu sestru se tako sigurno ne kaže. Zato mislim, da je do proglašenja blaženima – radujem se tom trenutku – bolje stvari pustiti. Radije mi dobavite kakvu prikladnu sliku, da je mogu ubaciti unutra: ako ne od drugih, barem od Hrvatice i hrvatske Mađarice. Bit ću vam zahvalan, a i one. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 22:24, 16. srpnja 2011. (CEST) == Izvor == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Simon_Gregor%C4%8Di%C4%8D] Ako može, unesi neki izvor. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 07:46, 7. listopada 2013. (CEST) :Za časne sestre "Drinske mučenice" naziv "časni" više nije mjerodavan, jer su one več proglašene "blaženima".--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:20, 7. listopada 2013. (CEST) == Veselo == Pozdrav ti, Stebuniče, kako je? Di si nan bia nesta? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:31, 4. studenog 2013. (CET) :Poštovani Kubura! Ako budem imao vremena, opet ću se pojaviti kod vas. Pozdrav i blagoslov --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 08:11, 5. studenog 2013. (CET) == Marija Brenčič Jelen == Hvala vam za članak [[Marija Brenčič Jelen]]. Zamolio bih vas da ga malo pokušate srediti, prema objašnjenju na razgovoru članka. Lp, <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;•&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<span style="color:#222222;">So long and thanks for all the fish!</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 00:16, 6. studenog 2013. (CET) :Poštovani Bonč! Drago mi je, što si me upozorio; bio bih Ti zahvalan, da mi podaš smjernice, u kakvom smislu. Na drugim Wikipedijama se tikaju, pa mi ne zamjeri, ako Te tikam; ako ne želiš tako, javi. Hvala.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 09:53, 7. studenog 2013. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Bon%C4%8D&curid=497540&diff=4200478&oldid=4200189] Svakako, probat ću urediti članak, to mi je i bila namjera, ali sam htio tebi prvo ponuditi, jer tuđe uređivanje se obično ne slaže s idejom autora. <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;•&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<span style="color:#222222;">Matematičar je stroj za pretvaranje kave u teoreme.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 12:36, 7. studenog 2013. (CET) :Evo što sam uradio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Bren%C4%8Di%C4%8D_Jelen&diff=4201272&oldid=4199391] te bih te molio da pogledaš. <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<span style="color:#222222;">Ova tag e zaražen virusom koi guta slovo ""</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 17:37, 8. studenog 2013. (CET) ::Ako misliš, da je tako dobro, neka bude.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:32, 11. studenog 2013. (CET) == Sličice == Napravio sam ti ispravak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mirna_%28Mirna%2C_Slovenija%29&diff=4205964&oldid=4205798]. Ne ide slika pod zemljovid. [[Slika:Face-wink.svg|20px]].--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 08:08, 14. studenog 2013. (CET) :Baš ti hvala.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:22, 13. siječnja 2014. (CET) == Domicijan Karantanski == Eksterni linkovi su vanjske poveznice, a ono što svakako ne treba je pretjerivati s njima, u skladu s [[Wikipedija:Vanjske_poveznice#Op.C4.87enito|općenitim napomenama o vanjskim poveznicama]]. Hvala na razumijevanju. == Religijski infookviri == Bok Stebuniče! Vidjeh da uređuješ članak [[Josip Mihalović]] pa samo da te obavijestim da '''[https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Religijski_infookviri imamo standardizirane religijske infookvire]''' koji bi ti mogli koristiti i u budućim uređivanjima. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 11:00, 12. veljače 2015. (CET) :Baš sam razmišljao o tome, jer ovaj sadašnji, koji nisam ja stavio, ne odgovara potpuno. Hvala Ti mnogo na sugestiji.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 12:17, 12. veljače 2015. (CET) Ali ne vidim religijski okvir za "kardinala". Možda bismo mogli uzeti onaj, koji je kod kardinala Alojzija Stepinca? Tamo je za sveca, to ne odgovara za "obične" kardinale. Možda bi kopirali englesku verziju za kardinala, jer ne odgovara onaj okvir koji je za biskupa. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 12:20, 12. veljače 2015. (CET) == Glasovanje i religijski infookviri == Bok Stebuniče! Pregledavajući nedavne promjene, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Jubilarni_%C4%8Dlanci/152_000_%C4%8Dlanaka&diff=prev&oldid=4453620 vidjeh da si prerano glasovao za jubilarca], pa sam ti stoga morao prekrižiti taj glas. Pogledaj na vrhu upute, tamo piše: '''Glasovanje započinje 26. veljače 2015. u 00:15 i traje do 1. ožujka 2015. u 00:15 sati.''' U skladu s tim, pozivam te da svoj glas ponoviš u naznačenom razdoblju. Inače, tek sad vidim da si mi pisao u vezi religijskih infookvira: budući da mi pisao ovdje, a ne '''na mojoj stranici za razgovor''', ja sve do sada nisam ni vidio da si mi uopće pisao. Lijepo te molim, [[Wikipedija:Stranice za razgovor#Kako održavati dvosmjerni razgovor čitljivim|pročitaj ovdje kako održavati dvosmjerni razgovor (čitljivim)]], ili me ubuduće spomeni uz pomoć [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:S ovoga predloška]. Inače, o vjerskim temama – pa tako i religijskim infookvirima – više ti može reći/pomoći kolega {{s|Fraxinus}}. Srdačan pozdrav,--[[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:15, 25. veljače 2015. (CET) == Ispravci == Bok Stebuniče! Gdje god "naletiš" na kakvu netočnost (kao npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Zlatorog&diff=prev&oldid=4454716 ovdje]), slobodno ju i sam odmah ispravi. Srdačan pozdrav,--[[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 11:02, 28. veljače 2015. (CET) == Sv. Nikola Tavelić == Lijepo molim, pripazite na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sveti_Nikola_Taveli%C4%87&diff=4518435&oldid=4518427 detalje]. Uz pozdrave zahvaljujem na razumijevanju.--[[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])</small> 17:53, 22. travnja 2015. (CEST) To toga je došlo kod prijenosa datoteka iz jedne Wikipedije u drugu. Inače mislim, da su to lijepe slike, hvala na upozorenju. Ako nešto takvo primjetite, samo ispravite slobodno.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 19:16, 22. travnja 2015. (CEST) == Louis Pasteur == Za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Louis_Pasteur&diff=4644354&oldid=4605811 ovakvo uređivanje] potrebni su izvori - tko ga smatra? --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 01:25, 26. prosinca 2015. (CET) :Nije u pitanju Pasteur, nego Kelly. Na taj način sam ga mogao uvrstiti na Wikipediju na hrvatskom. Iako smatram, da za tu rečenicu ne treba izvora - mnoge stranice na hrvatskoj Wikipediji nemaju izvore - neću dirati Pasteura. Ipak je bio Kelly i njegov učenik. U Kellyjevu članku će biti podkrijepljeno sa izvorima.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 13:21, 26. prosinca 2015. (CET) :: Točno je da mnogi članci nemaju izvore, ali o razlozima neću raspravljati (ima ih više)... U svakom slučaju, Wikipedija zahtijeva navođenje izvora, te je to i Vaša obveza. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:42, 26. prosinca 2015. (CET) == Šablone == Problem imam drugdje: tražim i ne nalazim pravilne nazive za "šablone", tako "u radu", kao i "bio-stub". Zahvalan bi bio, da mi netko stavi gore pravilne "šablone", koje su na svakoj Wikipediji specifične. Hvala.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 13:24, 26. prosinca 2015. (CET) : "''Šablone''" na hrvatskoj Wikipediji su "predlošci", a vjerujem da tražite ovo: [[Wikipedija:Mrve]]? Međutim, imajte na umu da Wikipedija obeshrabruje izradu mrva, potrudite se da članak ima sve neophodne (osnovne) elemente enciklopedijskog članka. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:44, 26. prosinca 2015. (CET) == Šablone? == Nisam to ni molio ni očekivao. U ime Božića brišem ostali komentar.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:57, 26. prosinca 2015. (CET) : Već sam počeo pisati odgovor kad ste promijenili sadržaj, te ću ga ostaviti kako sam ga započeo: Koji je Vaš problem? Ili ne čitate pažljivo ili niste razumijeli što sam Vam napisao? Tražili ste "''šablone''", dobili ste "predložak"; tražili ste "(bio-)''stub''", dobili ste poveznicu "mrve" (ima više tih biog-mrva, da izaberete koja Vam je potrebna) - odgovarajuće pojmove s hrvatske Wikipedije. Mislim da sam kratko i jasno odgovorio. : Već sam Vam kod Pasteura napisao za izvore, to vrijedi i za mrve i druge nedostatke u člancima - ima ih, ali to Vas (i druge suradnike, uključujući i mene) ne oslobađa obveze od rada po zahtjevima Wikipedije. : Ophoditeljima je dužnost provjeravati izmjene članaka i novostvorene članke i paziti zadovoljavaju li uvjete Wikipedije. Niste Vi nikakav izuzetak, po bilo kom osnovu, pa ni šovinističkom: Vaš članak je površno preveden i nije po hrvatskom pravopisu, počev od godina koje su u hrvatskom jeziku redni brojevi i pišu se s točkom... Ja sam svoj posao uradio korektno, prema uputama za ophoditelje, odnosno u članak stavio predloške za neodgovarajući sadržaj i premjestio ga na stranicu za razgovor, te Vas o tome uredno izvjestio. Ja mogu pomoći ispravkama u članku ako se ne radi o obimnom članku. A uz to, članak je tipa "''američke wiki sapunice''" (hrpa nevažnih podataka), kakve ja ne volim uređivati. Članak je još uvijek svakome dostupan za uređivanje i može ga popraviti. : Dobro je što ste uklonili prethodne poruke, jer se mogu tretirati kao napadačko ponašanje. Ali i da ih niste uklonili, ne bih poduzeo mjere zbog njih, jer mogu shvatiti vaše nezadovoljstvo. I, budite uvjereni da je moj postupak prema Vama "u dlaku" isti kao i prema drugim suradnicima s urednim uređivanjima. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 00:52, 27. prosinca 2015. (CET) == Howard Kelly == {| style="width:100%; background-color:#FFFFFF; border:solid #CFCFCF 1px; padding:4px;" | style="width:120px;" | [[Datoteka:Crystal Clear app package utilities.png|100px|center|link=Wikipedija:Održavanje]] |<center>{{#if:Stebunik|Stebunik, napisali|Napisali}} ste članak {{#if:Howard Kelly|[[:Howard Kelly]]}} koji ne zadovoljava [[Wikipedija:Kako uređivati stranicu|standarde Wikipedije]] te je stoga prebačen na stranicu za razgovor.<br>Molimo Vas [[Wikipedija:Shema članka|uredite članak]] u sljedećih 14 dana inače će biti obrisan.</center>{{#if:<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:22, 26. prosinca 2015. (CET)|<br><div align="right">Pozdrav! <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:22, 26. prosinca 2015. (CET)</div>}} |}<!-- Predložak:Napomena-prebačeno --> == Razgovor, pitanja == {| | [[Datoteka:{{#switch:{{{3}}} |1|info|#default = Information.svg |2|važno = Nuvola apps important.svg |3|stop = Stop hand nuvola.svg }}|lijevo|25px]] | {{#if:|, druge |Pozdrav! Druge }} suradnike poštujemo tako što im odgovaramo na '''njihovoj stranici za razgovor'''. Na taj način sugovornik će dobiti obavijest o novoj poruci. Kako bi komunikacija između suradnika bila što uspješnija, molimo proučite [[Wikipedija:Stranice_za_razgovor#Kako_održavati_dvosmjerni_razgovor_čitljivim|kako održavati razgovor među suradnicima]]. {{#if:&nbsp;|&nbsp;|Hvala na razumijevanju.}} |}<!-- Predložak:NS-razgovor --> Ako imate pitanja, kao [[#Šablone|^ gore]], postavite ih u [[Wikipedija:Kafić|Kafić]] ili na odgovarajuće uže područje. Kad ih postavite na svoju stranicu, možda ih nitko neće vidjeti. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 15:52, 26. prosinca 2015. (CET) == Pomooć == Ako stvari tako stoje, ja bih molio, da netko pregleda jezički (ili cjelovito) članak [[Howard Kelly]]. Nemam pojma, na koga se mogu obratiti, zato ne pišem na ničiju stranicu. Da je meni blizu (novi) hrvatski pravopis, ne bi bilo problema. Ako postoji takav, koji hoće pomoći, već mu unaprijed hvala. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 19:13, 28. prosinca 2015. (CET) Nema ti to veze s novim ili starim pravopisom, previše je ''engleskog štiha'' u prijevodu, a ima i slovenskih riječi. U kratkim crtama ću navesti nedostatke koje bi bilo poželjno popraviti: datum i mjesto rođenja/smrti se piše u formatu ''Mjesto, datum'' bez zvjezdica, križića ili nekog drugog oblika. Dalje ću u natuknicama, s vrha članka prema dnu: * ''uspješan dobavaljač šećera'' bi bio što? * kći episkopalnog pastora (pokušavam to razumjeti, ali mi ne ide) * ''Tu znatiželjnost je poticala i njegova majka, koja je često pozivala kući članove filadelfijskih naučnih udruženja, '''da bi tako mogla ostati u obitelji, te tamo posredovala znanje Howardu i njegovoj braći''', kojih je bilo zajedno sa njime devetoro.'' (iovo podebljano pokušavam to razumjeti, ali mi ne ide) * ''Nekoliko godina je bio član medicinskog fakulteta na McGill University.'' (član medicinskog fakulteta: student, profesor, dekan,...?) * ''Kelly je posjećivao najbolje liječnike trbušnih i karličnih operacija u Europi'' (moje skromno znanje iz medicine ne poznaje termin liječnika trbušnih i karličnih operacija) * Filadelfija? * ''...da je izvršio prvi uspješni carski rez u Filadelfiji u zadnjih 51 godina.'' (Kako može biti prvi u zadnjih 51 godinu? Može onda biti i prvi u zadnjih 215 godina.) * sljedeća rečenica: ''To znači, da je preživjela operaciju također majka, što nam govori, da je bio jedini uspješno obavljeni carski rez pola vijeka ranije!'' (pokušavam je razumjeti, ali ni iz petnih žila ne ide) * ''Godine 1889. je u starosti 31 bio već poznat kao...'' (''indijanski'' hrvatski?) * ''općenito poznat po Pensilvaniji godine 1889'' (pomozi mi da shvatim ovo) * ''evangeličko-protestantski kršćanin '' (nisu li to dvije odvojene religije?) * odlomak "Priča o čaši mlijeka" stilski i jezično za ''popravni'' * '''''Vašingtonsko''' sveučilište u Leeju'' * ''1943. godine su u SAD-u »krstili« savezničku lađu imenom "Howard A. Kelly .'' (krstili? lađu? tko?) * odlomak "Smrt i ostavština", isto stilski i jezično vrlo problematično. Eto, pitao si, odgovorio sam ti. Možda su moje primjedbe sarkastične, ali govorim iskreno: jezično problematično preveden, stilski nedorađeno (neki detalji se ne navode u enciklopedijama, koliko god da to pisalo na nekoj drugoj wikipediji), pravopisno treba ''debelo'' doraditi (neovisno o starom/novom pravopisu). Na mjestima se vidi da je korišten i Google (ili slično) za prijevod, a znamo da je plod takvog rada katastrofalan prijevod. Popravljati tako prevedene članke je (oprosti na iskrenosti) Sizifov posao. Moj savjet za ubuduće (iz moje struke): kad napraviš prijevod (na bilo koji jezik), daj ga govorniku tog jezika, koji nema više od 10 godina. Djeca su najbolji lektori, a mi odrasli smo ogrezli što u godinama, što u nesretnom internetu, tako da naš pravopis i gramatika (čast izuzecima) često šepaju. Još nešto: ispravljati svoje pogrješke je vrlo teško, i bez dobre koncentracije (što će reći - puno vremena) vrlo teško ide.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:35, 30. prosinca 2015. (CET) === Objašnjenja za Howard Kelly – 1. dio === Poštovani suradnik MaGa! Zahvalan sam ti, da si članak pročitao. Ako stvarno želiš, odgovorit ću ti na sva pitanja, koliko mogu, ta zato je i stranica za razgovor. Hvala za trud, da si članak pročitao. Na većinu pitanja ipak nisu odgovori tako teški. Uglavnom nije u pitanju pravopis, nego tematika. Ako čitaš engleski izvornik, koji je također na Wikipediji, bit će ti jasnije - ako ti je engleski domać. Kad sam ja to čitao na engleskom, osim po koje manje stvari, uopće mi nije bilo problematično. Nemam mnogo vremena sada pa i kasno je, samo jednu ili dvije stvari: *Kelly je napravio uspješan carski rez, da je i majka ostala pri životu, 51 godinu iza toga, kako je bio takav poduhvat uspješan. Prije su redovno umirali i majka i dijete. Da bi se to bolje rastumačilo, trebalo bi to možda reći u više rečenica. *Da je bio član Medicinskog fakulteta, mislim da bi bio bolji izraz, da je bio pitomac - ta on je bio tada još student. Sretna nova godina. Mislim, da bi bila ti sposobna to popraviti. Ne treba ipak sve ispraviti, jer to bi značilo sve promijeniti, promijeniti i smisao. Ako neku stvar ne razumiješ, to još ne znači, da je to naopako, možda će razumjeti netko drugi. Ja proučavam enciklopediju odnosno živote papa, što je isto nezahvalan posao - a sve treba raditi "cum grano salis" – ne odmah bacati u koš – to znači, pokušaš razumjeti, a ne odmah radikalno sjeći. To je slično sa slušanjem čovjeka. Danas se „dialog“ često svodi na „monolog“ – ne samo među nepoznatim osobama, nego i među prijateljima, čak i u obitelji. Ipak to nije ni pravilno ni ljudsko. Tako sam i ja pomogao na slovenskoj Wikipediji nekom strancu (možda je bio Englez, ne znam), i dobro sam mu uz velike muke sredio članak, koji je bio u više obzira jako smotan, zamršen i težak – htio sam mu napraviti uslugu. Makar članak i sada nije savršen, ipak je razumljiv i bogatiji te bolji od engleskog. Mislim, da bi trebalo nešto takvog (međunacionalnog i međuvjerskog) dijaloga – što ga manjka u svakidašnjem životu – ipak prakticirati na Wikipediji. *Što se tiče protestantizma – općenito se to uzima za sve one, koji su sljedbenici reformacije. Među njima pak ima više struja – jedna od njih su evangelici, drugi su kalvini ili reformati itd. Ja nisam protestant, ali moramo biti pravedni i do njihovih velikih ljudi – kako bismo mogli od njih očekivati, da oni poštuju naše, ako mi preziremo njihove? U ovom slučaju se radi ipak o velikom lječniku, a i velikom kršćaninu. Ako nekomu to smeta, je to onda drugo pitanje – treba na to gledati sa malo više tolerancije, nego što neki običavaju. Simptomatično je to za neke Wikipedije, dok su druge šire. Svašta sam već doživio, ne bih htio posebno označiti pojedine i koje. Još jedamput hvala za pokušaj i sretna ti Nova godina.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 00:35, 4. siječnja 2016. (CET) === Objašnjenja 2. dio (uz članak Howard Kelly) === Nema ti to veze s novim ili starim pravopisom, previše je ''engleskog štiha'' u prijevodu, a ima i slovenskih riječi. U kratkim crtama ću navesti nedostatke koje bi bilo poželjno popraviti: #*datum i mjesto rođenja/smrti se piše u formatu ''Mjesto, datum'' bez zvjezdica, križića ili nekog drugog oblika. Dalje ću u natuknicama, s vrha članka prema dnu: #* ''uspješan dobavaljač šećera'' bi bio što?/trgovac sa šećerom ili tako nešto #* kći episkopalnog pastora (pokušavam to razumjeti, ali mi ne ide) /Kelly je bio član evangeličke grane protestantizma, žena pak kći episkopalne grane protestantizma. Već u Europi ima više grana protestantizma (u Prekmurju su evangelici ili luterani, u Mađarskoj većinoma reformati). Episkopalna Crkva je također jedna grana protestantizma. U svijetu ih postoji oko 300. #* ''Tu znatiželjnost je poticala i njegova majka, koja je često pozivala kući članove filadelfijskih naučnih udruženja, '''da bi tako mogla ostati u obitelji, te tamo posredovala znanje Howardu i njegovoj braći''', kojih je bilo zajedno sa njime devetoro.'' (iovo podebljano pokušavam to razumjeti, ali mi ne ide) / Kelly je imao devetoro djece i zbog posla je bio stalno odsutan. Majka je željela, da djeca napreduju u znanju, zato je pozivala kući razne učitelje odnosno naučenjake, da su tako od njih primali djeca pouke u raznim predmetima. Mislim, da to nije teško razumjeti, samo je nama danas neobično, jer za to postoje škole. #* ''Nekoliko godina je bio član medicinskog fakulteta na McGill University.'' (član medicinskog fakulteta: student, profesor, dekan,...?) / Da je bio član Medicinskog fakulteta, mislim da bi bio bolji izraz, da je bio pitomac medicinskog fakulteta - ta on je bio tada još student. #* ''Kelly je posjećivao najbolje liječnike trbušnih i karličnih operacija u Europi'' (moje skromno znanje iz medicine ne poznaje termin liječnika trbušnih i karličnih operacija) /Možda takav termin ne postoji – mislim pak, da takve operacije postoje. Kako se takvi liječnici zovu, znadete bolje vi, koji ste stručnjaci. #* Filadelfija? Hrvatska Wikipedija ima za pensilvanijsku Filadelfiju članak pod naslovom [[Philadelphia]] #* ''...da je izvršio prvi uspješni carski rez u Filadelfiji u zadnjih 51 godina.'' (Kako može biti prvi u zadnjih 51 godinu? Može onda biti i prvi u zadnjih 215 godina.) / Kelly je napravio uspješan carski rez, da je i majka ostala pri životu, 51 godinu iza toga, kako je bio takav poduhvat uspješan. Prije su redovno umirali i majka i dijete. Već samo zbog te činjenice zaslužuje članak i na hrvatskoj Wikipediji. #* sljedeća rečenica: ''To znači, da je preživjela operaciju također majka, što nam govori, da je bio jedini uspješno obavljeni carski rez pola vijeka ranije!'' (pokušavam je razumjeti, ali ni iz petnih žila ne ide) /Povezano sa prijašnjom rečenico. Iz članka se razabire, da je o tom svom poduhvatu držao predavanje slušateljima, ali i doktorima. Tamo jasno piše, da ogromna većina tih ljudi-kirurga nije u životu ni jednom probala izvršiti u svojoj praksi carski rez zbog tolikog rizika, jer prije su kod takve operacije redovno umirali i majka i dijete. On je među ostalim uveo strogu higijenu i sterilnost; moramo uvažavati i činjenicu, da tada još nisu imali ni transfuziju (mislim), a antibiotici su sigurni otkriveni kojih pola vijeka kasnije (1928). On je već upotrebljavao i sredstva za uništavanje bacila. #* ''Godine 1889. je u starosti 31 bio već poznat kao...'' (''indijanski'' hrvatski?)/mislim, da je oznaka dovoljna. Inače pisac misli na to, da je bio to prvi na svijetu, ta on je osnovao tu granu kirurgije. #* ''općenito poznat po Pensilvaniji godine 1889'' (pomozi mi da shvatim ovo) /tako piše u engleskom originalu, više od toga ni ja ne znam #* ''evangeličko-protestantski kršćanin '' (nisu li to dvije odvojene religije?) /Što se tiče protestantizma – općenito se to uzima za sve one, koji su sljedbenici reformacije. Među njima pak ima više struja – jedna od njih su evangelici, drugi su kalvini ili reformati itd. Ja nisam protestant, ali moramo biti pravedni i do njihovih velikih ljudi – kako bismo mogli od njih očekivati, da oni poštuju naše, ako mi preziremo njihove? U ovom slučaju se radi ipak o velikom liječniku bez obzira na njegovo vjersko opredeljenje. #* odlomak "Priča o čaši mlijeka" stilski i jezično za ''popravni''/nije dugačka, čeka pomoć. #* '''''Vašingtonsko''' sveučilište u Leeju'' /en: '''Washington and Lee University''' ('''Washington and Lee''' or '''W&L''') is a private [[Liberal arts colleges in the United States|liberal arts university]] in [[Lexington, Virginia]], United States. – „Washington and Lee Universtity“ je privatna univerza slobodnih umjetnosti u Lexingtonu u Virginiji, Sjedinjene države. #* ''1943. godine su u SAD-u »krstili« savezničku lađu imenom "Howard A. Kelly .'' (krstili? lađu? tko?) /en: In 1943 a U.S. [[Liberty ship]] was christened the ''Howard A. Kelly''. Hrv.: 1943 je bila krštena oslobodilačka lađa Sjedinjenih država Amerike na ime „Howard A. Kelly“. Mislim, da si video, kako „krštavaju“ lađu, kad je izrađena u brodogradilištu – obično u nju udare sa flašom šampanjca, koji je povezan na konopcu. To krštenje navode obično u navodnim znacima. #* odlomak "Smrt i ostavština", isto stilski i jezično vrlo problematično.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 19:07, 9. siječnja 2016. (CET) Kao što stoji na mojoj suradničkoj stranici, engleski je ocijenjen kao "dobar". To znači da se teško mogu upustiti u prijevode velikih članaka, a posebno onih koji pišu o strukama o kojima (skoro) ne znam ništa. Moj engleski je dovoljan za neku normalnu komunikaciju. Ono što sigurno znam prepoznati je loše preveden članak, a za to i ne treba velika mudrost, kao što vjerujem da ni tebi ne bi bio problem prepoznati loš prijevod na slovenski. Napisao sam primjedbe, no, ne i da ću popravljati članak, ponajprije zbog nepoznavanja medicinskih termina. To se jednako odnosi na hrvatski i na engleski, a pogotovo na engleski, jer ne želim da mi prijevod jaja na oko bude ''egg on eye''. Tu treba pridodati i nedostatka vremena za tako obiman posao koji bi trebalo uložiti u sređivanje članka u sadašnjem stanju.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:28, 9. siječnja 2016. (CET) :Hvala ti na dobroj volji. Prepuruči me nekomu, ili njega preporuči meni, koji po tvom mišljenju može to učiniti. I ja sam se sa člankom dosta namučio, već sa kakvim-takvim prijevodom, ali nešto je još i dodano, također iz engleskog, kao što je navedeno. Ako mi nađeš nekoga iz medicine, koji se razumije i na hrvatski i na engleski, bi bilo dobro. Do tada je bolje, da članak čeka, da ga još ne pogoršam sa svojim nestručnim popravcima. Pošto Wikipedija nije medicinska enciklopedija, ne mora biti sve savršeno. Većini naobraženih ljudi mislim da je članak ipak koliko-toliko razumljiv. Don Bosko je običavao reći: Ako stvari dobro idu, zašto bi ih morali još poboljšti? --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 22:00, 9. siječnja 2016. (CET) ::Ne znam koga bih ti preporučio, s medicinarima smo ''škito''. Budući da je istekao rok za doradu, produžio sam za još 2 tjedna. Možda ga netko sredi.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:42, 10. siječnja 2016. (CET) :Hvala ti mnogo. Mislim, da je tako dobro. Da ja znam dovoljno hrvatski, ne bi bilo tog problema. Zato mislim, da imate mnogo vrijednih Wikipedista, koji odlično obvladaju ''hrvatski'', pa bi mogli popraviti one najkrupnije greške. Bog.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:27, 12. siječnja 2016. (CET) :: Ima u članku dosta stvari koje se moglo riješiti i bez nekog posebnog znanja hrvatskog pravopisa. Ne vjerujem da se u slovenskom jeziku godine pišu bez točke. Ali dobro, sredio sam članak dovoljno da ne bude obrisan, trebalo bi se još malo potruditi oko poveznica, što ostavljam za neku drugu priliku ili drugog suradnika, što prije dođe. :) [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 02:07, 28. siječnja 2016. (CET) == Napomena == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Apokrifi&curid=146461&diff=4697522&oldid=3526852] Nemoj stavljati naslov odlomka ako ga autor uopće nije naveo. Onda stavljamo drugu oznaku "bez naslova". [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:14, 7. travnja 2016. (CEST) == Izvor == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lav_V.&curid=199804&diff=4863250&oldid=4738262][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sergije_III.&diff=next&oldid=4863255] Ne zaboravi navesti izvor. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:00, 21. ožujka 2017. (CET) == Zef == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevo&type=revision&diff=5376049&oldid=5359930 primas Srbije]?--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:11, 25. studenoga 2019. (CET) === [[Zef Gashi]] stvarno nosi naslov ''Primas Srbije'' === Nemoj misliti, da sam taj naslov izmislio ja. Barski nadbiskup od vajkada nosi i naslov „primas Srbije“. :Dukljansko-barski nadbiskup nosi naslov “primas srpski”. U pisanim spomenicima javlja se taj naslov kasno, preko sto godina nakon Kosovske bitke. Navode ga tri diplome pape Klementa VII. iz go. 1523., 1524. i 1530. Još ranije, na spomen-ploči crkve Colonia u Vicenci u Italiji (1503) barski nadbiskup Filip Gajo, po svoj prilicci Mlečić, nosi naslov nadbiskupa barskog i „totius Serviae Primas“. U to vrijeme bio je on namjesnikom (locum tenens) vicentinskog biskupa. Nije jasno kada i kako je došlo do toga naslova. O tome postoje samo domišljanja koja ne nalaze potvrde u dokumentima. Konačno papa Leon XIII. potvrđuje časni naslov „Primas Srbije“ barskom nadbiskupu u svom pismu od 7. 3. 1902. nadbiskupu o. Šimunu Milinoviću. <ref>Opći šematizam katoličke Crkve u Jugoslaviji. Cerkev v Jugoslaviji. Biskupska Konferencija Jugoslavije, Zagreb 1975. Str. 641). </ref> U istoj knjizi je naveden i tadašnji ordinarij sa cijelim naslovom: ''msgr. Aleksandar Tokić, barski nadbiskup i primas Srbije'' (645). Koliko mi je poznato, se njegov nasljednik Zef Gashi (koji je sada umirovljen te živi na Cetinju) toga naslova nije odrekao, kao ni njegov nasljednik Rrok Gjonlleshaj (obadvoje su katolici-Albanci), koji je ujedno i apostolski administrator za Kotorsku biskupiju. Jedna verzija (čula-rekla-kazala), odakle naslov „Primas Srbije“ kaže, da pravoslavni vladike i patrijarsi, koji su zavisili od Bizantije, nisu htjeli okruniti Dušana za cara – ta imali su svog cara – bizantinskoga. (Makar se u Wikipediji navodi drugčije). Izgleda, da su Grci baš zbog toga Dušana i otrovali. Zato je Dušan isposlovao za barskog nadbiskupa naslov „primas Srbije“, samo da bi ga mogao okruniti. Poslije krunidbe je naslov ostao bez nekih stvarnih posljedica. [[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 19:27, 26. studenoga 2019. (CET) == Suradnička stranica == [[Datoteka:Information.svg|25px]] Preuredite svoju suradničku stranicu prema smjernici [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije blog niti društvena internetska stranica (fansite)|Što ne spada u Wikipediju]], što se odnosi i na [[Wikipedija:Suradnička stranica|suradničku stranicu]]. <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;•&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''<span style="color:green">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 01:46, 10. travnja 2020. (CEST) == Manduševac‎ == Izvori kao naslov Stebunik - pogledaj uvodni tečaj WP pls. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 19:20, 13. prosinca 2020. (CET) == [[Kristina Švedska]] == Zdravstvujte Stebunik! Vidim da si preveo članak o [[Kristina Švedska|Kristini Švedskoj]] i svaka ti čast na tome! Članak još uvijek sadrži neke srpskohrvatske izraze (januar, februar...) pa bi te zamolio da to doradiš. :-) Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 20:32, 28. veljače 2021. (CET) :Hvala na primjedbi. Nije čudno, jer ujedno sam se malo pozabavio sa sličnim člankom na sh, koji ima pak druge pomanjkljivosti. Ja taj članak nisam preveo, on je već postojao, nego sam ga samo djelimično dopunio. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 00:46, 1. ožujka 2021. (CET) == Glasanje == Bok, morao sam ti [[Posebno:Diff/5765093|prekrižiti glas]] jer prema kriterijima u proteklih godinu dana nisi imao potrebnih 50 izmjena u glavnom imenskom prostoru. Hvala na razumijevanju. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:48, 28. veljače 2021. (CET) :Ne bih se ljutio, da mi javiš, koliko sam uređivanja imao. Kao što vidim, moj glas ništa ne bi promijenio.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 00:48, 1. ožujka 2021. (CET) == Pitanje == Ne vidim na koji način [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pavle_(patrijarh_srpski)&diff=next&oldid=7533342#Izvori ovaj izvor] potvrđuje navedenu rečenicu?--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:20, 17. srpnja 2026. (CEST) Moj citat za članak [[Pavle (patrijarh srpski)]] je ovo i nutra je ta rečenica, koja je u članku: <ref>{{cite web|url=https://www.banjaluka.com/aktuelno/bih/da-li-znate-kako-se-zvao-patrijarh-pavle-prije-monasenja/|title=Da li znate kako se zvao patrijarh Pavle prije monašenja?|publisher=banjaluka.com|author=Redakcija|place=Banjaluka|language=bs|date=13 veljače 2023.|accessdate=17 srpnja 2026.}}</ref>—[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:51, 17. srpnja 2026. (CEST) == Jezik == [[slika:Information.svg|25px]] Dobro došli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost na činjenicu da je službeni jezik na hrvatskoj Wikipediji − '''[[hrvatski jezik]]'''. {{#if:|{{#switch: {{{1}}} |1|boš|bos = U hrvatskome jeziku naziv za nacionalni standardni jezik Bošnjaka je '''[[bošnjački jezik]]'''{{#if:|, te ubuduće to nemojte mijenjati kao što ste učinili u članku [[{{{2}}}]]}}. |2|alah|Alah = U hrvatskome jeziku naziv je '''[[Alah]]''', nije Allah{{#if:|, te ubuduće to nemojte mijenjati kao što ste učinili u članku [[{{{2}}}]]}}. |3|razlog = {{#if:|{{{4}}}}} |#default= Želite li pisati na nekom drugom jeziku{{#if:|, što ste učinili u članku [[{{{2}}}]]}}, molimo vas odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. }} | Želite li pisati na nekom drugom jeziku{{#if:|, što ste učinili u članku [[{{{2}}}]]}}, molimo vas odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. }} {{#if:|{{{3}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Predložak:NS-jezik1 -->--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 16:59, 6. studenoga 2026. (CET) :Mi smo u školi učili srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski. Zato bih vam bio zahvalan, da moguće pravopisne greške u mom pisanju ispravite. c8rqrywfexonreatgenb5co0xgri35x 7631583 7631582 2026-11-06T16:06:58Z Stebunik 48379 /* Jezik */ 7631583 wikitext text/x-wiki '''Dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] - slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!''' Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije. Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći: * [[Wikipedija]] - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta * [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]] - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? * [[Wikipedija:Wikiusvajanje|Wikiusvajanje]] - pronađite mentora koji će vam pomoći u snalaženju na Wikipediji Kako uređivati? Možete probati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]]: * [[Wikipedija:Uvodni tečaj|Uvodni tečaj]] (najkraći mogući, ovisno o predznanju proći ćete ga za 5-30 minuta) Drugi suradnici? * [[Wikipedija:Kafić]] - portal zajednice, ovdje slobodno postavite pitanje * [[Wikipedija:IRC|IRC]] (chat): [irc://irc.freenode.net/wikipedia-hr wikipedia-hr] * ako želite nekom suradniku ostaviti poruku, učinite to na '''njegovoj''' stranici za razgovor Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za raspravu, suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte tako što ćete napisati 4 tilde ([[Wikipedija:Potpis|<nowiki>~~~~</nowiki>]]) ili kliknuti na gumb [[Slika:Signature icon.png]] na alatnoj traci. Još jednom, dobro došli!--[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 21:18, 25. veljače 2010. (CET) == Komentari u imenskom prostoru == Stebunik, komentari uz članke dodaju se [[Wikipedija:Stranice za razgovor|na stranice za razgovor]] pripadajućih članaka. Svoje komentare možeš ostaviti na [[Razgovor:Srbe na vrbe|odgovarajućoj stranici za razgovor]], a iz imenskog će prostora biti ponovno uklonjeno. Zamolila bih te također da pokušaš svoj tekst napisati na hrvatskome jeziku, jer je ovo Wikipedija na hrvatskome jeziku i sadržaj na njoj treba biti pisan hrvatskim jezikom. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 22:03, 25. veljače 2010. (CET) == Prikaži == [[Slika:Prikazi kako ce izgledati2.gif|right]][[Image:Information.svg|25px]]Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici{{#if:|, kao npr. u članku [[{{{1}}}]],}} upotrijebite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|<span style='color:red'>Prikaži kako će izgledati!</span>]]''' koja se nalazi pored tipke ''Sačuvaj stranicu''. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogreške. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavnih promjena]]. Tipka je prikazana na slici desno! Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Template:NS-prikazi1 -->--[[Suradnik:Bracodbk|<span style="color:#FF0000;">'''Br'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''a'''</span><span style="color:#0000FF;">'''co'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<small>(razgovor)</small>]] 23:01, 13. svibnja 2010. (CEST) Suradnici Roberti F. zamjeram to, što briše sve po redu. Mislim, da nije pošteno brisati sve u principu, kao da je prvi pisac bio nepogrešiv. Meni je Roberta F. zaprijetila, da će mi se sve brisati. Kod slovenske, njemačke ili engleske Wikipedije vlada dakle veća demokracija i tolerantnost: dopuštaju dodatke a i brisanja na samom originalu, ako su utemeljena. Uostalom mislim, da je potrebno ovu pjesmu staviti u tadašnje okvire i ne je prosuđivati iz nekog drugog doba. Pošto je to jako škakljiva tema, treba ka njoj pristupiti sa više takta. Tražiti, da se ta pjesma prevede na hrvatski (ili srpski?) jezik, može biti i namjerno izazivanje, tobože „Kakvi ste to vi Slovenci šovinisti!” – dok smo (mi svi ostali usprkos toga ili onoga nebitnoga kroz nedavnu povijest) mnogo manji ili nikakvi. Treba ujedno uvažiti, da ova pjesma među Slovencima uopće nije ni poznata niti je poznato, da je njen autor, ako je on, koga imenuje članak hrvatske Wikipedije, to stvarno bio, neki pjesnik. Ako je ona pjesma tako negativna, zašto je onda prevoditi? Pošteno bi bilo, da bi autor tog članka stvarno najprvo to dobro prepisao, a onda cijelu stvar postavio u šire okvire (Sitz in Leben – da sjedi u životu). Ne vjerujem, da je original stvarno sa toliko (gramatičkih i stilskih) grešaka. Uostalom: ja sam tu pjesmu prvi puta u životu čitao sada u hrvatskoj Wikipediji (a već davno sam susreo Abrahama). Zato me toliko više čudi, kad suradnik Roberta F. reagira ovako na moj komentar. Ali ona ne samo da reagira, nego '''stvarno SVE briše''', makar je i moj kasniji komentar napisan na hrvatskom jeziku:--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:08, 16. svibnja 2010. (CEST) Stebunik, komentari uz članke dodaju se [[Wikipedija:Stranice za razgovor|na stranice za razgovor]] pripadajućih članaka. Svoje komentare možeš ostaviti na [[Razgovor:Srbe na vrbe|odgovarajućoj stranici za razgovor]], a '''iz imenskog će prostora biti ponovno uklonjeno'''. Zamolila bih te također da pokušaš svoj tekst napisati na hrvatskome jeziku, jer je ovo Wikipedija na hrvatskome jeziku i sadržaj na njoj treba biti pisan hrvatskim jezikom. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 22:03, 25. veljače 2010. (CET) == Prikaži 2 == [[Slika:Prikazi kako ce izgledati2.gif|right]][[Image:Nuvola apps important.svg|25px]] Molimo vas da upotrebljavate tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|<span style='color:red'>Prikaži kako će izgledati!</span>]]''' Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavne promjene]], čime <u>otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene</u>. Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Template:NS-prikaži2 --> [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 17:36, 1. lipnja 2010. (CEST) == Uređivanje == Ako ti triba kakva pomoć oko uređivanja slobodno se obrati nekom od iskusnijih suradnika. Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:56, 1. lipnja 2010. (CEST) == Lojze Grozde == Stebunik, članak [[Lojze Grozde]] je neuredan, nepreveden i neprilagođen hrvatskom pravopisu, a ovo je ipak Wikipedija na hrvatskom jeziku. Često spremanje promjena zatrpava stranicu nedavnih promjena zbog čega se suradnika nakon nekoliko upozorenja može nakratko blokirati. Korištenjem tipke '''prikaži kako će izgledati''' možeš vidjeti što si napravio i kako članak izgleda, pa kad uneseš sve promjene koje si htio napraviti tek onda koristi tipku '''sačuvaj stranicu'''. Kakav problem imaš sa slikom? Gdje je ta slika? imaš li nekakvu poveznicu pa da to probam riješti. Pozdrav.--[[Suradnik:Bracodbk|<span style="color:#FF0000;">'''Br'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''a'''</span><span style="color:#0000FF;">'''co'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<small>(razgovor)</small>]] 21:00, 1. lipnja 2010. (CEST) Poštovani suradnik Bracodbk! Jasno da imam ne samo jedan problem, jer sam na Wikipediji novajlija. Iz ove stranice klikneš na jezike, na Slovenščina. Tamo je verzija na slovenskom jeziku. Tamo postoje i dvije slike. Ja ih nisam tamo stavio. Drugi Wikipedisti su mi pomogli. Jednu, naslovnicu knjige, sam ja skenirao. Imam dozvolu od autora knjige za njenu upotrebu, pa sam je naložio među slovenski "common" ili kako se zove. Od tamo se je može prekopirati. Sliku gore u naslovu mi je skopirao Wikipedijin suradnik. To nije iz naslovnice, nego je prava slika od Lojzeta Grozdeta. Što se tiže Tvojih ocjena moga pisanja: ja sam doduše pohađao hrvatsku srednju školu, ali se od tada dosta toga promijenilo. Zato mi pregledaj, uredi i prilagodi. Od mene sa mojim znanjem hrvatskog jezika je bio već to veliki napor. Ali mislim, da sam dužan to Grozdetu. Pomogni i ne budi kao ona suradnica, koja ništa ne pomogne, nego samo prijeti. Hvala unaprijed! Povezice nisu na wikipedijine stranice, nego na web-stranice. Stranice postoje, samo možda nije dobro povezano. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 22:21, 1. lipnja 2010. (CEST) Pozdrav opet. Što se tiče slike na slovenskoj Wikipediji bilo bi je potrebno postaviti na [http://commons.wikimedia.org/wiki/Main_Page zajednički poslužitelj] tako da bude dostupna svim projektima Wikipedije. Što se tiče samog članka, pomoći ću ti kad uhvatim malo više vremena. Trenutno sam malo previše zauzet nekim drugim stvarima.--[[Suradnik:Bracodbk|<span style="color:#FF0000;">'''Br'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''a'''</span><span style="color:#0000FF;">'''co'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<small>(razgovor)</small>]] 23:01, 1. lipnja 2010. (CEST) I još nešto, kad odgovaraš na nečiju poruku onda bi bilo dobro da to uradiš na njegovoj stranici za razgovor do koje dolaziš klikom na <small>(razgovor)</small> koji se nalazi iza suradničkog potpisa. Hvala na razumijevanju i pozdrav :-)--[[Suradnik:Bracodbk|<span style="color:#FF0000;">'''Br'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''a'''</span><span style="color:#0000FF;">'''co'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<small>(razgovor)</small>]] 23:04, 1. lipnja 2010. (CEST) ==Pomoć== Od nigdje nema pomoći (za jezik, stil i slike), a od svugdje dolaze kritike. Ne znam više, gdje da tražim. Molim još jednom pomoć kod rješavanja ovih velikih problema. Hvala! --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 22:43, 9. lipnja 2010. (CEST) :Pozdrav Stebunik! Voljan sam ti pomoći, samo mi reci što te točno muči. Lijep pozdrav! --[[Suradnik:Herr Mlinka|'''<span style="font-family:Segoe Script, monospace; color:green;">Herr</span>''' '''<span style="font-family:Segoe Script, monospace; color:orange;">Mlinka</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Herr Mlinka|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:#507D2A; font-size:80%">(razgovor)</span>''']] 23:02, 21. lipnja 2010. (CEST) ::Pozdrav! Ponajprije, kako ti je objasnio i sam suradnik [[Suradnik:Ex13|Ex13]], važan je stil u kojemu je napisan članak. Wikipedija je enciklopedija, stoga i njezini članci moraju biti pisani enciklopedijskim stilom. Stranica [[Wikipedija:Stil]] ukratko donosi smjernice kako pisati enciklopedijskim stilom. U [[Lojze Grozde|članku]], dio o njemu kao pjesniku treba biti uvelike skraćen, a njegove se pjesme ne smiju postavljati na Wikipediju. Ukoliko želite postaviti njegove pjesme, poštujući važeća autorska prava, to možete učiniti na [[s:Glavna stranica|Wikizvoru]]. Isto tako, njegov bi životopis trebao biti temeljito preuređen, s izbačenim nepotrebnim dijelovima poput "tetke Ivanke". Isto tako, u tekstu treba izbjegavati mnogo podebljanih (boldanih) riječi. Uza sve to, posebnnu pozornost treba obratiti na činjenicu da je ovo Wikipedija na hrvatskom jeziku koja se koristi [[hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]] kao glavnim i službenim. Shodno toj činjenici, tekst bi trebalo temeljito lektorirati. Na kraju, dolazimo do problema wikipoveznica, vrlo bitnih u svakome članku na Wikipediji. Kako biste poboljšali i ispravili wikipoveznice u vašemu članku, trebate proučiti stranicu [[Wikipedija:Tečaj (Wikipoveznice)]]. Nadam se da sam bio od pomoći. Slobodno mi se obratite na mojoj stranici za razgovor. Lijep pozdrav! --[[Suradnik:Herr Mlinka|'''<span style="font-family:Segoe Script, monospace; color:green;">Herr</span>''' '''<span style="font-family:Segoe Script, monospace; color:orange;">Mlinka</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Herr Mlinka|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:#507D2A; font-size:80%">(razgovor)</span>''']] 17:26, 22. lipnja 2010. (CEST) == Lojze Grozde == Ja bih te molio da prestanete dodavati novi tekst u članak, i krenete uređivati postojeći, jer su neki dijelovi nerazumljivi. Skrećem pozornost da se nalazite na Wikipediji na hrvatskom jeziku. Koliko vidim pomoć vam je ponudilo nekoliko suradnika, kojima se možete obratiti za pomoć. Hvala na razumijevanju.--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 23:38, 21. lipnja 2010. (CEST) :Tu imam stranicu za razgovor. Iznad članka su razne primjedbe. Neka mi netko rastumači, zašto.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 06:59, 22. lipnja 2010. (CEST) Članak mora biti enciklopedijski, ne esejistički. Mora biti pravopisno i gramatički ispravan. Nije problem pomoći u ispravljanju grešaka, ali nitko nije zainteresiran lektorirati tekst koji je samo istovaren u članak. Ja sam pročitao članak i dalje su mi neki dijelovi nerazumljivi. --[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 11:34, 22. lipnja 2010. (CEST) Molim, da konkretnije objasniš. Hvala. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:07, 22. lipnja 2010. (CEST) == Sitna napomena == Kad odgovaraš na nečiju poruku napravi to na stranici za razgovor suradnika koji ti je postavija pitanje klikom na <small>(razgovor)</small> pored suradničkog imena. Time će taj suradnik dobiti obavjest da je primija poruku, a ne da je mora tražiti na tvojoj stranici za razgovor. Hvala na razumjevanju. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 18:20, 22. lipnja 2010. (CEST) ==Pomoć za Lojze Grozde dolazi?== Poštovani suradnik BlackArrow! Stvarno sam u poteškoćama. Htio sam dodati dio o Grozdetu kao pjesniku, jer tako piše i u naslovu; jedan dio sam dodao. Dobio sam ipak odmah napomenu, neka ne nastavljam sa dodavanjem, dok se prijašnje ne uredi. Jedan suradnik kritizira ovo, onaj ono - tko bi se onda mogao snaći. Ti pišeš: "Članak mora biti enciklopedijski, ne esejistički. Mora biti pravopisno i gramatički ispravan. Nije problem pomoći u ispravljanju grešaka, ali nitko nije zainteresiran lektorirati tekst koji je samo istovaren u članak. Ja sam pročitao članak i dalje su mi neki dijelovi nerazumljivi." Dragi Suradnik:Ex13! Ako Ti nije teško, malo mi označi, što je po Tvom mišljenju istovareno; gore iznad članka ime više primjedbi. Da sam ja stručnjak za sve, brzo bi bilo rješeno. Nemoj se ljutiti, ako Te zamaram: meni bi trebala pomoć u tom smislu, da mi članak popraviš odnosno ukažeš konkretno, na što se one primjedbe odnose. Anđeli Te gledaju, pa će sav Tvoj trud bilježiti. Hvala. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:46, 23. lipnja 2010. (CEST) :Ja ti mogu pomoći oko pitanja stila i pravopisa u člancima, a vezano za temu malo teže jer nisam baš sa tog područja. Dakle, vezano za stil, to možeš pročitati '''[[Wikipedija:Stil|ovdje]]'''. Tu je bolje objašnjeno nego što bi ti ja objasnio. Što se tiče jezične i pravopisne dorade, u članku se nalaze pravopisne greške koje nisu u skladu sa [[hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]]. Problem sa neodgovarajućim wikipoveznicama je npr. [[Gorenje Vodale]] umjesto pravilno [[Zgornje Vodale]], članak [[slovenski pjesnik]] ne postoji tako da poveznice treba staviti odvojeno: [[slovenski]] [[pjesnik]]. Nadam se da san pomogao u vezi predložaka u članku. U vezi teme bolje bi bilo obratiti se nekom drugom suradniku. Pozdrav. [[Slika:Face-smile.svg|20px]] [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 00:17, 24. lipnja 2010. (CEST) :Nešto sam ispravio. Ako možeš, ukaži još na koje greške u vezi jezika. Hvala. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 13:51, 24. lipnja 2010. (CEST) Najednostavnije - ako si imao neku enciklopediju u ruci, onda bi trebalo biti jasnije što je enciklopedijski stil. Suradnik Mlinka je opisao što nije dobro.--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 22:54, 25. lipnja 2010. (CEST) :Ipak je Grozde također pjesnik, a malo i ja; zato se vjerojatno neće ljutiti, ako ne bude sve stroga proza. Aku budu konkretnije upute, rado ću ih slijediti. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 15:25, 26. lipnja 2010. (CEST) Ovako se pravilno stavi oznake [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lojze_Grozde&action=historysubmit&diff=2525081&oldid=2524733]. <nowiki>{{radovi24}}</nowiki> i slično. Tekst u kategoriji se ne stavlja u poveznicu, budući da je kategorija sama po sebi poveznica. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:05, 28. srpnja 2010. (CEST) == [[Edvard Kardelj]] == Jedna Wikipedija ne može drugoj biti izvor. Inače jedna može biti drugoj, druga trećoj, a možda treća prvoj (slične stvari su se već događale), te je to zabranjeno, upravo zato da ne bi dolazilo do kružnih/cirkularnih referencija. Ono što pišeš mora biti potkrijepljeno vjerodostojnim izvorima (knjigama, stručnim časopisima). To ne znači da se ne smije prevoditi s jedne Wikipedije na drugu, ali valja uvijek navesti i odgovarajuće izvore. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 13:19, 29. srpnja 2010. (CEST) *:Ne slažem se sa gornjom tvrdnjom, da se naime ne može prevoditi Wikipedija. Na slovenskoj Wikipediji sam od administratora dobio ovo uputstvo: "Ti možeš prevoditi iz drugih Wikipedija, to je čak i poželjno. Ali moraš napisati izvor u članku, a još bolje u razgovoru o članku. Pored toga moraš citirati i sve one izvore, koji su u članku navedeni." Ako vrijedi to pravilo u slovenskoj Wikipediji - gdje su administratori do skrupuloznosti sitničavi - vrijedi to sigurno i u hrvatskoj Wikipediji. U pozadini su naime pravila američke (odnosno engleske) Wikipeije, koje dio su sve ostale Wikipedije. Problem je u tome, što ni oni nemaju uvijek navedene izvore i citate.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:54, 29. siječnja 2013. (CET) :::Kad bi bolje pročitao to što si napisao vidio bi da si napisao isto ono što piše i iznad! Naravno da se može prevoditi s drugih Wikipedija, ali samo one tekstove koji su na tim drugim Wikipedijama potkrijepljeni vjerodostojnim izvorima (izvan Wikipedija), i onda te izvore navesti i na hr.Wikipediji! --[[User:Jure Grm|<span style="color: gold;">'''Jure'''</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color: blue;">'''Grm'''</span>]], ''29. dana mjeseca siječnja, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 19:37.'' :Točno tako kažu i oni na slovenskoj Wikipediji.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 00:17, 31. siječnja 2013. (CET) == Szilárd Bogdánffy == [[Slika:Information.svg|25px]]Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima! Kako bi članak {{#if:Szilárd Bogdánffy|[[:Szilárd Bogdánffy]]}} bio u potpunosti u skladu s osnovnim zahtjevima Wikipedije potrebno je obratiti pozornost na [[Wikipedija:Stil|stilsko oblikovanje članka]], standardni [[Hrvatski jezik|hrvatski jezik]] i dodati [[Wikipedija:Navođenje izvora|izvore]], [[Wikipedija:Tečaj_(Wikipoveznice)|wikipoveznice]], [[Wikipedija:Kategorije|kategoriju]], [[Wikipedija:Međuwikipoveznice|međuwikipoveznice]] te članak uskladiti s [[Wikipedija:Shema članka|wiki standardom]]. Više o svemu tome možete pročitati u kratkom [[WP:UT|uvodnom tečaju]], a opširno o Wikipediji [[WP:POMOĆ|ovdje]]. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Template:NS-osnove1 -->--[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 14:29, 16. rujna 2010. (CEST) ==Logor Stajićevo== Molim te, pogledaj [[http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Vanjske_poveznice#Temeljne_smjernice]] temeljne smjernice o vanjskim poveznicama, gdje se navodi izbjegavanje foruma kao izvora. Ugodnu večer.--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 23:41, 16. listopada 2010. (CEST) :Da li je suvišna i galerija slika? Mogu je izbrisati, ako treba.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 07:19, 17. listopada 2010. (CEST) Ako nije ova poveznica prikladna za Wikipediju, bilo bi dobro, da se s njome upoznaju barem oni, koji žele postaviti spomen-obilježje. Mislim ipak, da ''za to postavljanje još nije došlo vrijeme''. Stoga je bolje, da se strpe i da svojom upornošću '''ne stavljaju u opasnost život svojih prijatelja u Vojvodini,''' kao što se razabire iz one web-stranice, koja je neki forum. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:44, 17. listopada 2010. (CEST) ==Crkva Ečka== Pozdrav, danas je istekao rok za popravljanje članka, te bi trebao biti izbrisan. S obziro da članak nije loš i da ne zahtjeva mnogo dodatnog truda produžio sam mu rok za još dva tjedna. Molim te sredi ga. Pozdrav --[[Suradnik:Lasta|<span style="color:blue;">'''Las'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|<span style="color:magenta;">'''ta'''</span>]] 11:02, 18. listopada 2010. (CEST) :Čini mi se, da je Lasta stvarno izvršio (ili izvršila) svoju prijetnju, da će izbrisati moj članak "Crkva Ečka". Šteta. Ako bi bilo tako jednostavno sređivanje članka, to bih ja već davno uradio. Mudrije bi bilo, da članak ostavi kakav jeste - ta sam kaže, da je dobar. Time se ne bi ništa gubilo. Ako je pri volji, neka ga vrati. U tim stvarima treba više tolerancije, pogotovo ako je članak pun korisnih podataka. Mislim, da su u Wikipediji mnogo tolerantiji (od malih Balkanskih naroda) veliki kulturni evropski narodi, kao što su npr. Nijemci, Englezi ili Madžari, koji skoro nikada ne stavljaju rokove za brisanje. U vezi toga imam sa njima jako pozitivna iskustva. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:20, 3. listopada 2013. (CEST) == Blagoslov == Blagoslovi je gruozje i fažol? [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Eutihijan&diff=prev&oldid=2954761] [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:02, 15. lipnja 2011. (CEST) === Kaj je blagoslovil? === ''Seveda je blagoslovil grozdje in fižol, pa tudi pšenico. Ni pa uvedel blagoslova grobov, kot je pisalo v hrvaškem članku.'' Prijevod: Što je blagoslovio? Dakako je blagoslovio ''grožđe i grah, pa također pšenicu.'' Nije pa uveo blagoslova grobova, kao što je pisalo o tom papi u hrvatskom članku u Wikipediji. Do zabune je došlo zbog sličnosti engleskih riječi: grapes - graves (grožđe - grobovi, slovenski: grozdje - grobovi). Hvala na razumijevanju. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 21:53, 15. lipnja 2011. (CEST) Papa o kome je govora, je sv. Eutihijan. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 21:55, 15. lipnja 2011. (CEST) == Naslovi == Časne sestre su časne sestre. Blaženica je već nešto više, za to se mora beatificirati [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Drinske_mu%C4%8Denice&curid=86048&diff=3008412&oldid=3008068]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:16, 16. srpnja 2011. (CEST) === Časna sestra - Časni sluga Božji === Mislim da je tu nesporazum. Do sada, kad sam ja sam popravio, to nikome nije smetalo. Na to me je upozorio prijatelj iz slovenske Wikipedije glede članka o Drinskim mučenicama na slovenskom jeziku, koji on uređuje, a sam mu nešto malo i pomogao. "Časni" odnosno "časna" u ovom slučaju nema veze sa "časnom sestrom". :Kao što je "terminus technicus" "časna sestra" i "Časne Drinske mučenice" jednak samo u hrvatskom, tako se to razlikuje - mislim - u svim drugim jezicima. Ipak se vidi razlika, jer se ne kaže "Časne sestre Drinske mučenice", nego samo "Časne Drinske mučenice". : slovenski: "Častita sestra" ili samo "sestra", "redovnica", "nuna" - za "časnu sestru". Ali: "Častitljiva sestra" za stepen ispred beatifikacije. Drinske mučenice su na tom stupnju dvaputa časne: kao "časne sestre" i kao "časne službenice Božje". Za takav stupanj - pogotovo kad je već određen dan beatifikacije i čak osoba, koja će to izvršiti - Wikipedija nema posebni infobox i mislim da je takvo rješenje najprikladnije. :Razlika je također u mađarskom: „časna sestra” „tisztelendő-nővér”, dok u značenju svetosti kažu „tiszteletreméltő Drinai vértanúk”. : Latinski se kaže za taj stupanj svetosti »Venerabilis«, a za časnu sestru se tako sigurno ne kaže. Zato mislim, da je do proglašenja blaženima – radujem se tom trenutku – bolje stvari pustiti. Radije mi dobavite kakvu prikladnu sliku, da je mogu ubaciti unutra: ako ne od drugih, barem od Hrvatice i hrvatske Mađarice. Bit ću vam zahvalan, a i one. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 22:24, 16. srpnja 2011. (CEST) == Izvor == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Simon_Gregor%C4%8Di%C4%8D] Ako može, unesi neki izvor. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 07:46, 7. listopada 2013. (CEST) :Za časne sestre "Drinske mučenice" naziv "časni" više nije mjerodavan, jer su one več proglašene "blaženima".--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:20, 7. listopada 2013. (CEST) == Veselo == Pozdrav ti, Stebuniče, kako je? Di si nan bia nesta? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:31, 4. studenog 2013. (CET) :Poštovani Kubura! Ako budem imao vremena, opet ću se pojaviti kod vas. Pozdrav i blagoslov --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 08:11, 5. studenog 2013. (CET) == Marija Brenčič Jelen == Hvala vam za članak [[Marija Brenčič Jelen]]. Zamolio bih vas da ga malo pokušate srediti, prema objašnjenju na razgovoru članka. Lp, <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;•&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<span style="color:#222222;">So long and thanks for all the fish!</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 00:16, 6. studenog 2013. (CET) :Poštovani Bonč! Drago mi je, što si me upozorio; bio bih Ti zahvalan, da mi podaš smjernice, u kakvom smislu. Na drugim Wikipedijama se tikaju, pa mi ne zamjeri, ako Te tikam; ako ne želiš tako, javi. Hvala.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 09:53, 7. studenog 2013. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Bon%C4%8D&curid=497540&diff=4200478&oldid=4200189] Svakako, probat ću urediti članak, to mi je i bila namjera, ali sam htio tebi prvo ponuditi, jer tuđe uređivanje se obično ne slaže s idejom autora. <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;•&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<span style="color:#222222;">Matematičar je stroj za pretvaranje kave u teoreme.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 12:36, 7. studenog 2013. (CET) :Evo što sam uradio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Bren%C4%8Di%C4%8D_Jelen&diff=4201272&oldid=4199391] te bih te molio da pogledaš. <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<span style="color:#222222;">Ova tag e zaražen virusom koi guta slovo ""</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 17:37, 8. studenog 2013. (CET) ::Ako misliš, da je tako dobro, neka bude.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:32, 11. studenog 2013. (CET) == Sličice == Napravio sam ti ispravak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mirna_%28Mirna%2C_Slovenija%29&diff=4205964&oldid=4205798]. Ne ide slika pod zemljovid. [[Slika:Face-wink.svg|20px]].--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 08:08, 14. studenog 2013. (CET) :Baš ti hvala.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:22, 13. siječnja 2014. (CET) == Domicijan Karantanski == Eksterni linkovi su vanjske poveznice, a ono što svakako ne treba je pretjerivati s njima, u skladu s [[Wikipedija:Vanjske_poveznice#Op.C4.87enito|općenitim napomenama o vanjskim poveznicama]]. Hvala na razumijevanju. == Religijski infookviri == Bok Stebuniče! Vidjeh da uređuješ članak [[Josip Mihalović]] pa samo da te obavijestim da '''[https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Religijski_infookviri imamo standardizirane religijske infookvire]''' koji bi ti mogli koristiti i u budućim uređivanjima. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 11:00, 12. veljače 2015. (CET) :Baš sam razmišljao o tome, jer ovaj sadašnji, koji nisam ja stavio, ne odgovara potpuno. Hvala Ti mnogo na sugestiji.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 12:17, 12. veljače 2015. (CET) Ali ne vidim religijski okvir za "kardinala". Možda bismo mogli uzeti onaj, koji je kod kardinala Alojzija Stepinca? Tamo je za sveca, to ne odgovara za "obične" kardinale. Možda bi kopirali englesku verziju za kardinala, jer ne odgovara onaj okvir koji je za biskupa. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 12:20, 12. veljače 2015. (CET) == Glasovanje i religijski infookviri == Bok Stebuniče! Pregledavajući nedavne promjene, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Jubilarni_%C4%8Dlanci/152_000_%C4%8Dlanaka&diff=prev&oldid=4453620 vidjeh da si prerano glasovao za jubilarca], pa sam ti stoga morao prekrižiti taj glas. Pogledaj na vrhu upute, tamo piše: '''Glasovanje započinje 26. veljače 2015. u 00:15 i traje do 1. ožujka 2015. u 00:15 sati.''' U skladu s tim, pozivam te da svoj glas ponoviš u naznačenom razdoblju. Inače, tek sad vidim da si mi pisao u vezi religijskih infookvira: budući da mi pisao ovdje, a ne '''na mojoj stranici za razgovor''', ja sve do sada nisam ni vidio da si mi uopće pisao. Lijepo te molim, [[Wikipedija:Stranice za razgovor#Kako održavati dvosmjerni razgovor čitljivim|pročitaj ovdje kako održavati dvosmjerni razgovor (čitljivim)]], ili me ubuduće spomeni uz pomoć [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:S ovoga predloška]. Inače, o vjerskim temama – pa tako i religijskim infookvirima – više ti može reći/pomoći kolega {{s|Fraxinus}}. Srdačan pozdrav,--[[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:15, 25. veljače 2015. (CET) == Ispravci == Bok Stebuniče! Gdje god "naletiš" na kakvu netočnost (kao npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Zlatorog&diff=prev&oldid=4454716 ovdje]), slobodno ju i sam odmah ispravi. Srdačan pozdrav,--[[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 11:02, 28. veljače 2015. (CET) == Sv. Nikola Tavelić == Lijepo molim, pripazite na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sveti_Nikola_Taveli%C4%87&diff=4518435&oldid=4518427 detalje]. Uz pozdrave zahvaljujem na razumijevanju.--[[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])</small> 17:53, 22. travnja 2015. (CEST) To toga je došlo kod prijenosa datoteka iz jedne Wikipedije u drugu. Inače mislim, da su to lijepe slike, hvala na upozorenju. Ako nešto takvo primjetite, samo ispravite slobodno.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 19:16, 22. travnja 2015. (CEST) == Louis Pasteur == Za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Louis_Pasteur&diff=4644354&oldid=4605811 ovakvo uređivanje] potrebni su izvori - tko ga smatra? --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 01:25, 26. prosinca 2015. (CET) :Nije u pitanju Pasteur, nego Kelly. Na taj način sam ga mogao uvrstiti na Wikipediju na hrvatskom. Iako smatram, da za tu rečenicu ne treba izvora - mnoge stranice na hrvatskoj Wikipediji nemaju izvore - neću dirati Pasteura. Ipak je bio Kelly i njegov učenik. U Kellyjevu članku će biti podkrijepljeno sa izvorima.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 13:21, 26. prosinca 2015. (CET) :: Točno je da mnogi članci nemaju izvore, ali o razlozima neću raspravljati (ima ih više)... U svakom slučaju, Wikipedija zahtijeva navođenje izvora, te je to i Vaša obveza. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:42, 26. prosinca 2015. (CET) == Šablone == Problem imam drugdje: tražim i ne nalazim pravilne nazive za "šablone", tako "u radu", kao i "bio-stub". Zahvalan bi bio, da mi netko stavi gore pravilne "šablone", koje su na svakoj Wikipediji specifične. Hvala.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 13:24, 26. prosinca 2015. (CET) : "''Šablone''" na hrvatskoj Wikipediji su "predlošci", a vjerujem da tražite ovo: [[Wikipedija:Mrve]]? Međutim, imajte na umu da Wikipedija obeshrabruje izradu mrva, potrudite se da članak ima sve neophodne (osnovne) elemente enciklopedijskog članka. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:44, 26. prosinca 2015. (CET) == Šablone? == Nisam to ni molio ni očekivao. U ime Božića brišem ostali komentar.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:57, 26. prosinca 2015. (CET) : Već sam počeo pisati odgovor kad ste promijenili sadržaj, te ću ga ostaviti kako sam ga započeo: Koji je Vaš problem? Ili ne čitate pažljivo ili niste razumijeli što sam Vam napisao? Tražili ste "''šablone''", dobili ste "predložak"; tražili ste "(bio-)''stub''", dobili ste poveznicu "mrve" (ima više tih biog-mrva, da izaberete koja Vam je potrebna) - odgovarajuće pojmove s hrvatske Wikipedije. Mislim da sam kratko i jasno odgovorio. : Već sam Vam kod Pasteura napisao za izvore, to vrijedi i za mrve i druge nedostatke u člancima - ima ih, ali to Vas (i druge suradnike, uključujući i mene) ne oslobađa obveze od rada po zahtjevima Wikipedije. : Ophoditeljima je dužnost provjeravati izmjene članaka i novostvorene članke i paziti zadovoljavaju li uvjete Wikipedije. Niste Vi nikakav izuzetak, po bilo kom osnovu, pa ni šovinističkom: Vaš članak je površno preveden i nije po hrvatskom pravopisu, počev od godina koje su u hrvatskom jeziku redni brojevi i pišu se s točkom... Ja sam svoj posao uradio korektno, prema uputama za ophoditelje, odnosno u članak stavio predloške za neodgovarajući sadržaj i premjestio ga na stranicu za razgovor, te Vas o tome uredno izvjestio. Ja mogu pomoći ispravkama u članku ako se ne radi o obimnom članku. A uz to, članak je tipa "''američke wiki sapunice''" (hrpa nevažnih podataka), kakve ja ne volim uređivati. Članak je još uvijek svakome dostupan za uređivanje i može ga popraviti. : Dobro je što ste uklonili prethodne poruke, jer se mogu tretirati kao napadačko ponašanje. Ali i da ih niste uklonili, ne bih poduzeo mjere zbog njih, jer mogu shvatiti vaše nezadovoljstvo. I, budite uvjereni da je moj postupak prema Vama "u dlaku" isti kao i prema drugim suradnicima s urednim uređivanjima. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 00:52, 27. prosinca 2015. (CET) == Howard Kelly == {| style="width:100%; background-color:#FFFFFF; border:solid #CFCFCF 1px; padding:4px;" | style="width:120px;" | [[Datoteka:Crystal Clear app package utilities.png|100px|center|link=Wikipedija:Održavanje]] |<center>{{#if:Stebunik|Stebunik, napisali|Napisali}} ste članak {{#if:Howard Kelly|[[:Howard Kelly]]}} koji ne zadovoljava [[Wikipedija:Kako uređivati stranicu|standarde Wikipedije]] te je stoga prebačen na stranicu za razgovor.<br>Molimo Vas [[Wikipedija:Shema članka|uredite članak]] u sljedećih 14 dana inače će biti obrisan.</center>{{#if:<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:22, 26. prosinca 2015. (CET)|<br><div align="right">Pozdrav! <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:22, 26. prosinca 2015. (CET)</div>}} |}<!-- Predložak:Napomena-prebačeno --> == Razgovor, pitanja == {| | [[Datoteka:{{#switch:{{{3}}} |1|info|#default = Information.svg |2|važno = Nuvola apps important.svg |3|stop = Stop hand nuvola.svg }}|lijevo|25px]] | {{#if:|, druge |Pozdrav! Druge }} suradnike poštujemo tako što im odgovaramo na '''njihovoj stranici za razgovor'''. Na taj način sugovornik će dobiti obavijest o novoj poruci. Kako bi komunikacija između suradnika bila što uspješnija, molimo proučite [[Wikipedija:Stranice_za_razgovor#Kako_održavati_dvosmjerni_razgovor_čitljivim|kako održavati razgovor među suradnicima]]. {{#if:&nbsp;|&nbsp;|Hvala na razumijevanju.}} |}<!-- Predložak:NS-razgovor --> Ako imate pitanja, kao [[#Šablone|^ gore]], postavite ih u [[Wikipedija:Kafić|Kafić]] ili na odgovarajuće uže područje. Kad ih postavite na svoju stranicu, možda ih nitko neće vidjeti. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 15:52, 26. prosinca 2015. (CET) == Pomooć == Ako stvari tako stoje, ja bih molio, da netko pregleda jezički (ili cjelovito) članak [[Howard Kelly]]. Nemam pojma, na koga se mogu obratiti, zato ne pišem na ničiju stranicu. Da je meni blizu (novi) hrvatski pravopis, ne bi bilo problema. Ako postoji takav, koji hoće pomoći, već mu unaprijed hvala. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 19:13, 28. prosinca 2015. (CET) Nema ti to veze s novim ili starim pravopisom, previše je ''engleskog štiha'' u prijevodu, a ima i slovenskih riječi. U kratkim crtama ću navesti nedostatke koje bi bilo poželjno popraviti: datum i mjesto rođenja/smrti se piše u formatu ''Mjesto, datum'' bez zvjezdica, križića ili nekog drugog oblika. Dalje ću u natuknicama, s vrha članka prema dnu: * ''uspješan dobavaljač šećera'' bi bio što? * kći episkopalnog pastora (pokušavam to razumjeti, ali mi ne ide) * ''Tu znatiželjnost je poticala i njegova majka, koja je često pozivala kući članove filadelfijskih naučnih udruženja, '''da bi tako mogla ostati u obitelji, te tamo posredovala znanje Howardu i njegovoj braći''', kojih je bilo zajedno sa njime devetoro.'' (iovo podebljano pokušavam to razumjeti, ali mi ne ide) * ''Nekoliko godina je bio član medicinskog fakulteta na McGill University.'' (član medicinskog fakulteta: student, profesor, dekan,...?) * ''Kelly je posjećivao najbolje liječnike trbušnih i karličnih operacija u Europi'' (moje skromno znanje iz medicine ne poznaje termin liječnika trbušnih i karličnih operacija) * Filadelfija? * ''...da je izvršio prvi uspješni carski rez u Filadelfiji u zadnjih 51 godina.'' (Kako može biti prvi u zadnjih 51 godinu? Može onda biti i prvi u zadnjih 215 godina.) * sljedeća rečenica: ''To znači, da je preživjela operaciju također majka, što nam govori, da je bio jedini uspješno obavljeni carski rez pola vijeka ranije!'' (pokušavam je razumjeti, ali ni iz petnih žila ne ide) * ''Godine 1889. je u starosti 31 bio već poznat kao...'' (''indijanski'' hrvatski?) * ''općenito poznat po Pensilvaniji godine 1889'' (pomozi mi da shvatim ovo) * ''evangeličko-protestantski kršćanin '' (nisu li to dvije odvojene religije?) * odlomak "Priča o čaši mlijeka" stilski i jezično za ''popravni'' * '''''Vašingtonsko''' sveučilište u Leeju'' * ''1943. godine su u SAD-u »krstili« savezničku lađu imenom "Howard A. Kelly .'' (krstili? lađu? tko?) * odlomak "Smrt i ostavština", isto stilski i jezično vrlo problematično. Eto, pitao si, odgovorio sam ti. Možda su moje primjedbe sarkastične, ali govorim iskreno: jezično problematično preveden, stilski nedorađeno (neki detalji se ne navode u enciklopedijama, koliko god da to pisalo na nekoj drugoj wikipediji), pravopisno treba ''debelo'' doraditi (neovisno o starom/novom pravopisu). Na mjestima se vidi da je korišten i Google (ili slično) za prijevod, a znamo da je plod takvog rada katastrofalan prijevod. Popravljati tako prevedene članke je (oprosti na iskrenosti) Sizifov posao. Moj savjet za ubuduće (iz moje struke): kad napraviš prijevod (na bilo koji jezik), daj ga govorniku tog jezika, koji nema više od 10 godina. Djeca su najbolji lektori, a mi odrasli smo ogrezli što u godinama, što u nesretnom internetu, tako da naš pravopis i gramatika (čast izuzecima) često šepaju. Još nešto: ispravljati svoje pogrješke je vrlo teško, i bez dobre koncentracije (što će reći - puno vremena) vrlo teško ide.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:35, 30. prosinca 2015. (CET) === Objašnjenja za Howard Kelly – 1. dio === Poštovani suradnik MaGa! Zahvalan sam ti, da si članak pročitao. Ako stvarno želiš, odgovorit ću ti na sva pitanja, koliko mogu, ta zato je i stranica za razgovor. Hvala za trud, da si članak pročitao. Na većinu pitanja ipak nisu odgovori tako teški. Uglavnom nije u pitanju pravopis, nego tematika. Ako čitaš engleski izvornik, koji je također na Wikipediji, bit će ti jasnije - ako ti je engleski domać. Kad sam ja to čitao na engleskom, osim po koje manje stvari, uopće mi nije bilo problematično. Nemam mnogo vremena sada pa i kasno je, samo jednu ili dvije stvari: *Kelly je napravio uspješan carski rez, da je i majka ostala pri životu, 51 godinu iza toga, kako je bio takav poduhvat uspješan. Prije su redovno umirali i majka i dijete. Da bi se to bolje rastumačilo, trebalo bi to možda reći u više rečenica. *Da je bio član Medicinskog fakulteta, mislim da bi bio bolji izraz, da je bio pitomac - ta on je bio tada još student. Sretna nova godina. Mislim, da bi bila ti sposobna to popraviti. Ne treba ipak sve ispraviti, jer to bi značilo sve promijeniti, promijeniti i smisao. Ako neku stvar ne razumiješ, to još ne znači, da je to naopako, možda će razumjeti netko drugi. Ja proučavam enciklopediju odnosno živote papa, što je isto nezahvalan posao - a sve treba raditi "cum grano salis" – ne odmah bacati u koš – to znači, pokušaš razumjeti, a ne odmah radikalno sjeći. To je slično sa slušanjem čovjeka. Danas se „dialog“ često svodi na „monolog“ – ne samo među nepoznatim osobama, nego i među prijateljima, čak i u obitelji. Ipak to nije ni pravilno ni ljudsko. Tako sam i ja pomogao na slovenskoj Wikipediji nekom strancu (možda je bio Englez, ne znam), i dobro sam mu uz velike muke sredio članak, koji je bio u više obzira jako smotan, zamršen i težak – htio sam mu napraviti uslugu. Makar članak i sada nije savršen, ipak je razumljiv i bogatiji te bolji od engleskog. Mislim, da bi trebalo nešto takvog (međunacionalnog i međuvjerskog) dijaloga – što ga manjka u svakidašnjem životu – ipak prakticirati na Wikipediji. *Što se tiče protestantizma – općenito se to uzima za sve one, koji su sljedbenici reformacije. Među njima pak ima više struja – jedna od njih su evangelici, drugi su kalvini ili reformati itd. Ja nisam protestant, ali moramo biti pravedni i do njihovih velikih ljudi – kako bismo mogli od njih očekivati, da oni poštuju naše, ako mi preziremo njihove? U ovom slučaju se radi ipak o velikom lječniku, a i velikom kršćaninu. Ako nekomu to smeta, je to onda drugo pitanje – treba na to gledati sa malo više tolerancije, nego što neki običavaju. Simptomatično je to za neke Wikipedije, dok su druge šire. Svašta sam već doživio, ne bih htio posebno označiti pojedine i koje. Još jedamput hvala za pokušaj i sretna ti Nova godina.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 00:35, 4. siječnja 2016. (CET) === Objašnjenja 2. dio (uz članak Howard Kelly) === Nema ti to veze s novim ili starim pravopisom, previše je ''engleskog štiha'' u prijevodu, a ima i slovenskih riječi. U kratkim crtama ću navesti nedostatke koje bi bilo poželjno popraviti: #*datum i mjesto rođenja/smrti se piše u formatu ''Mjesto, datum'' bez zvjezdica, križića ili nekog drugog oblika. Dalje ću u natuknicama, s vrha članka prema dnu: #* ''uspješan dobavaljač šećera'' bi bio što?/trgovac sa šećerom ili tako nešto #* kći episkopalnog pastora (pokušavam to razumjeti, ali mi ne ide) /Kelly je bio član evangeličke grane protestantizma, žena pak kći episkopalne grane protestantizma. Već u Europi ima više grana protestantizma (u Prekmurju su evangelici ili luterani, u Mađarskoj većinoma reformati). Episkopalna Crkva je također jedna grana protestantizma. U svijetu ih postoji oko 300. #* ''Tu znatiželjnost je poticala i njegova majka, koja je često pozivala kući članove filadelfijskih naučnih udruženja, '''da bi tako mogla ostati u obitelji, te tamo posredovala znanje Howardu i njegovoj braći''', kojih je bilo zajedno sa njime devetoro.'' (iovo podebljano pokušavam to razumjeti, ali mi ne ide) / Kelly je imao devetoro djece i zbog posla je bio stalno odsutan. Majka je željela, da djeca napreduju u znanju, zato je pozivala kući razne učitelje odnosno naučenjake, da su tako od njih primali djeca pouke u raznim predmetima. Mislim, da to nije teško razumjeti, samo je nama danas neobično, jer za to postoje škole. #* ''Nekoliko godina je bio član medicinskog fakulteta na McGill University.'' (član medicinskog fakulteta: student, profesor, dekan,...?) / Da je bio član Medicinskog fakulteta, mislim da bi bio bolji izraz, da je bio pitomac medicinskog fakulteta - ta on je bio tada još student. #* ''Kelly je posjećivao najbolje liječnike trbušnih i karličnih operacija u Europi'' (moje skromno znanje iz medicine ne poznaje termin liječnika trbušnih i karličnih operacija) /Možda takav termin ne postoji – mislim pak, da takve operacije postoje. Kako se takvi liječnici zovu, znadete bolje vi, koji ste stručnjaci. #* Filadelfija? Hrvatska Wikipedija ima za pensilvanijsku Filadelfiju članak pod naslovom [[Philadelphia]] #* ''...da je izvršio prvi uspješni carski rez u Filadelfiji u zadnjih 51 godina.'' (Kako može biti prvi u zadnjih 51 godinu? Može onda biti i prvi u zadnjih 215 godina.) / Kelly je napravio uspješan carski rez, da je i majka ostala pri životu, 51 godinu iza toga, kako je bio takav poduhvat uspješan. Prije su redovno umirali i majka i dijete. Već samo zbog te činjenice zaslužuje članak i na hrvatskoj Wikipediji. #* sljedeća rečenica: ''To znači, da je preživjela operaciju također majka, što nam govori, da je bio jedini uspješno obavljeni carski rez pola vijeka ranije!'' (pokušavam je razumjeti, ali ni iz petnih žila ne ide) /Povezano sa prijašnjom rečenico. Iz članka se razabire, da je o tom svom poduhvatu držao predavanje slušateljima, ali i doktorima. Tamo jasno piše, da ogromna većina tih ljudi-kirurga nije u životu ni jednom probala izvršiti u svojoj praksi carski rez zbog tolikog rizika, jer prije su kod takve operacije redovno umirali i majka i dijete. On je među ostalim uveo strogu higijenu i sterilnost; moramo uvažavati i činjenicu, da tada još nisu imali ni transfuziju (mislim), a antibiotici su sigurni otkriveni kojih pola vijeka kasnije (1928). On je već upotrebljavao i sredstva za uništavanje bacila. #* ''Godine 1889. je u starosti 31 bio već poznat kao...'' (''indijanski'' hrvatski?)/mislim, da je oznaka dovoljna. Inače pisac misli na to, da je bio to prvi na svijetu, ta on je osnovao tu granu kirurgije. #* ''općenito poznat po Pensilvaniji godine 1889'' (pomozi mi da shvatim ovo) /tako piše u engleskom originalu, više od toga ni ja ne znam #* ''evangeličko-protestantski kršćanin '' (nisu li to dvije odvojene religije?) /Što se tiče protestantizma – općenito se to uzima za sve one, koji su sljedbenici reformacije. Među njima pak ima više struja – jedna od njih su evangelici, drugi su kalvini ili reformati itd. Ja nisam protestant, ali moramo biti pravedni i do njihovih velikih ljudi – kako bismo mogli od njih očekivati, da oni poštuju naše, ako mi preziremo njihove? U ovom slučaju se radi ipak o velikom liječniku bez obzira na njegovo vjersko opredeljenje. #* odlomak "Priča o čaši mlijeka" stilski i jezično za ''popravni''/nije dugačka, čeka pomoć. #* '''''Vašingtonsko''' sveučilište u Leeju'' /en: '''Washington and Lee University''' ('''Washington and Lee''' or '''W&L''') is a private [[Liberal arts colleges in the United States|liberal arts university]] in [[Lexington, Virginia]], United States. – „Washington and Lee Universtity“ je privatna univerza slobodnih umjetnosti u Lexingtonu u Virginiji, Sjedinjene države. #* ''1943. godine su u SAD-u »krstili« savezničku lađu imenom "Howard A. Kelly .'' (krstili? lađu? tko?) /en: In 1943 a U.S. [[Liberty ship]] was christened the ''Howard A. Kelly''. Hrv.: 1943 je bila krštena oslobodilačka lađa Sjedinjenih država Amerike na ime „Howard A. Kelly“. Mislim, da si video, kako „krštavaju“ lađu, kad je izrađena u brodogradilištu – obično u nju udare sa flašom šampanjca, koji je povezan na konopcu. To krštenje navode obično u navodnim znacima. #* odlomak "Smrt i ostavština", isto stilski i jezično vrlo problematično.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 19:07, 9. siječnja 2016. (CET) Kao što stoji na mojoj suradničkoj stranici, engleski je ocijenjen kao "dobar". To znači da se teško mogu upustiti u prijevode velikih članaka, a posebno onih koji pišu o strukama o kojima (skoro) ne znam ništa. Moj engleski je dovoljan za neku normalnu komunikaciju. Ono što sigurno znam prepoznati je loše preveden članak, a za to i ne treba velika mudrost, kao što vjerujem da ni tebi ne bi bio problem prepoznati loš prijevod na slovenski. Napisao sam primjedbe, no, ne i da ću popravljati članak, ponajprije zbog nepoznavanja medicinskih termina. To se jednako odnosi na hrvatski i na engleski, a pogotovo na engleski, jer ne želim da mi prijevod jaja na oko bude ''egg on eye''. Tu treba pridodati i nedostatka vremena za tako obiman posao koji bi trebalo uložiti u sređivanje članka u sadašnjem stanju.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:28, 9. siječnja 2016. (CET) :Hvala ti na dobroj volji. Prepuruči me nekomu, ili njega preporuči meni, koji po tvom mišljenju može to učiniti. I ja sam se sa člankom dosta namučio, već sa kakvim-takvim prijevodom, ali nešto je još i dodano, također iz engleskog, kao što je navedeno. Ako mi nađeš nekoga iz medicine, koji se razumije i na hrvatski i na engleski, bi bilo dobro. Do tada je bolje, da članak čeka, da ga još ne pogoršam sa svojim nestručnim popravcima. Pošto Wikipedija nije medicinska enciklopedija, ne mora biti sve savršeno. Većini naobraženih ljudi mislim da je članak ipak koliko-toliko razumljiv. Don Bosko je običavao reći: Ako stvari dobro idu, zašto bi ih morali još poboljšti? --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 22:00, 9. siječnja 2016. (CET) ::Ne znam koga bih ti preporučio, s medicinarima smo ''škito''. Budući da je istekao rok za doradu, produžio sam za još 2 tjedna. Možda ga netko sredi.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:42, 10. siječnja 2016. (CET) :Hvala ti mnogo. Mislim, da je tako dobro. Da ja znam dovoljno hrvatski, ne bi bilo tog problema. Zato mislim, da imate mnogo vrijednih Wikipedista, koji odlično obvladaju ''hrvatski'', pa bi mogli popraviti one najkrupnije greške. Bog.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 18:27, 12. siječnja 2016. (CET) :: Ima u članku dosta stvari koje se moglo riješiti i bez nekog posebnog znanja hrvatskog pravopisa. Ne vjerujem da se u slovenskom jeziku godine pišu bez točke. Ali dobro, sredio sam članak dovoljno da ne bude obrisan, trebalo bi se još malo potruditi oko poveznica, što ostavljam za neku drugu priliku ili drugog suradnika, što prije dođe. :) [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 02:07, 28. siječnja 2016. (CET) == Napomena == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Apokrifi&curid=146461&diff=4697522&oldid=3526852] Nemoj stavljati naslov odlomka ako ga autor uopće nije naveo. Onda stavljamo drugu oznaku "bez naslova". [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:14, 7. travnja 2016. (CEST) == Izvor == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lav_V.&curid=199804&diff=4863250&oldid=4738262][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sergije_III.&diff=next&oldid=4863255] Ne zaboravi navesti izvor. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:00, 21. ožujka 2017. (CET) == Zef == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevo&type=revision&diff=5376049&oldid=5359930 primas Srbije]?--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:11, 25. studenoga 2019. (CET) === [[Zef Gashi]] stvarno nosi naslov ''Primas Srbije'' === Nemoj misliti, da sam taj naslov izmislio ja. Barski nadbiskup od vajkada nosi i naslov „primas Srbije“. :Dukljansko-barski nadbiskup nosi naslov “primas srpski”. U pisanim spomenicima javlja se taj naslov kasno, preko sto godina nakon Kosovske bitke. Navode ga tri diplome pape Klementa VII. iz go. 1523., 1524. i 1530. Još ranije, na spomen-ploči crkve Colonia u Vicenci u Italiji (1503) barski nadbiskup Filip Gajo, po svoj prilicci Mlečić, nosi naslov nadbiskupa barskog i „totius Serviae Primas“. U to vrijeme bio je on namjesnikom (locum tenens) vicentinskog biskupa. Nije jasno kada i kako je došlo do toga naslova. O tome postoje samo domišljanja koja ne nalaze potvrde u dokumentima. Konačno papa Leon XIII. potvrđuje časni naslov „Primas Srbije“ barskom nadbiskupu u svom pismu od 7. 3. 1902. nadbiskupu o. Šimunu Milinoviću. <ref>Opći šematizam katoličke Crkve u Jugoslaviji. Cerkev v Jugoslaviji. Biskupska Konferencija Jugoslavije, Zagreb 1975. Str. 641). </ref> U istoj knjizi je naveden i tadašnji ordinarij sa cijelim naslovom: ''msgr. Aleksandar Tokić, barski nadbiskup i primas Srbije'' (645). Koliko mi je poznato, se njegov nasljednik Zef Gashi (koji je sada umirovljen te živi na Cetinju) toga naslova nije odrekao, kao ni njegov nasljednik Rrok Gjonlleshaj (obadvoje su katolici-Albanci), koji je ujedno i apostolski administrator za Kotorsku biskupiju. Jedna verzija (čula-rekla-kazala), odakle naslov „Primas Srbije“ kaže, da pravoslavni vladike i patrijarsi, koji su zavisili od Bizantije, nisu htjeli okruniti Dušana za cara – ta imali su svog cara – bizantinskoga. (Makar se u Wikipediji navodi drugčije). Izgleda, da su Grci baš zbog toga Dušana i otrovali. Zato je Dušan isposlovao za barskog nadbiskupa naslov „primas Srbije“, samo da bi ga mogao okruniti. Poslije krunidbe je naslov ostao bez nekih stvarnih posljedica. [[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 19:27, 26. studenoga 2019. (CET) == Suradnička stranica == [[Datoteka:Information.svg|25px]] Preuredite svoju suradničku stranicu prema smjernici [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije blog niti društvena internetska stranica (fansite)|Što ne spada u Wikipediju]], što se odnosi i na [[Wikipedija:Suradnička stranica|suradničku stranicu]]. <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;•&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''<span style="color:green">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 01:46, 10. travnja 2020. (CEST) == Manduševac‎ == Izvori kao naslov Stebunik - pogledaj uvodni tečaj WP pls. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 19:20, 13. prosinca 2020. (CET) == [[Kristina Švedska]] == Zdravstvujte Stebunik! Vidim da si preveo članak o [[Kristina Švedska|Kristini Švedskoj]] i svaka ti čast na tome! Članak još uvijek sadrži neke srpskohrvatske izraze (januar, februar...) pa bi te zamolio da to doradiš. :-) Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 20:32, 28. veljače 2021. (CET) :Hvala na primjedbi. Nije čudno, jer ujedno sam se malo pozabavio sa sličnim člankom na sh, koji ima pak druge pomanjkljivosti. Ja taj članak nisam preveo, on je već postojao, nego sam ga samo djelimično dopunio. --[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 00:46, 1. ožujka 2021. (CET) == Glasanje == Bok, morao sam ti [[Posebno:Diff/5765093|prekrižiti glas]] jer prema kriterijima u proteklih godinu dana nisi imao potrebnih 50 izmjena u glavnom imenskom prostoru. Hvala na razumijevanju. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:48, 28. veljače 2021. (CET) :Ne bih se ljutio, da mi javiš, koliko sam uređivanja imao. Kao što vidim, moj glas ništa ne bi promijenio.--[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 00:48, 1. ožujka 2021. (CET) == Pitanje == Ne vidim na koji način [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pavle_(patrijarh_srpski)&diff=next&oldid=7533342#Izvori ovaj izvor] potvrđuje navedenu rečenicu?--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:20, 17. srpnja 2026. (CEST) Moj citat za članak [[Pavle (patrijarh srpski)]] je ovo i nutra je ta rečenica, koja je u članku: <ref>{{cite web|url=https://www.banjaluka.com/aktuelno/bih/da-li-znate-kako-se-zvao-patrijarh-pavle-prije-monasenja/|title=Da li znate kako se zvao patrijarh Pavle prije monašenja?|publisher=banjaluka.com|author=Redakcija|place=Banjaluka|language=bs|date=13 veljače 2023.|accessdate=17 srpnja 2026.}}</ref>—[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 23:51, 17. srpnja 2026. (CEST) == Jezik == [[slika:Information.svg|25px]] Dobro došli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost na činjenicu da je službeni jezik na hrvatskoj Wikipediji − '''[[hrvatski jezik]]'''. {{#if:|{{#switch: {{{1}}} |1|boš|bos = U hrvatskome jeziku naziv za nacionalni standardni jezik Bošnjaka je '''[[bošnjački jezik]]'''{{#if:|, te ubuduće to nemojte mijenjati kao što ste učinili u članku [[{{{2}}}]]}}. |2|alah|Alah = U hrvatskome jeziku naziv je '''[[Alah]]''', nije Allah{{#if:|, te ubuduće to nemojte mijenjati kao što ste učinili u članku [[{{{2}}}]]}}. |3|razlog = {{#if:|{{{4}}}}} |#default= Želite li pisati na nekom drugom jeziku{{#if:|, što ste učinili u članku [[{{{2}}}]]}}, molimo vas odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. }} | Želite li pisati na nekom drugom jeziku{{#if:|, što ste učinili u članku [[{{{2}}}]]}}, molimo vas odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. }} {{#if:|{{{3}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Predložak:NS-jezik1 -->--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 16:59, 6. studenoga 2026. (CET) :Mi smo u školi učili srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski. Zato bih vam bio zahvalan, da moguće pravopisne greške u mom pisanju ispravite glede na suvremeni hrvatski pravopis. Uz to bi mi bilo drago, da navedete na koji članak se napomena u vezi pisanja odnosi. Hvala.—[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 17:06, 6. studenoga 2026. (CET) hlctl6068mlk1l444cf8gjld7jj2zmq 0 255829 7631618 7503347 2026-11-06T18:24:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631618 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir album | ime_albuma = Neon Bible | ime_glazbenika = [[Arcade Fire]] | vrsta = studijski album | slika = NeonBible.jpg | žanr = [[barok pop]], [[indie rock]] | datum = 3. ožujka 2007. | snimanje = 2006. u Quebecu, New Yorku, Budimpešti i Londonu | izdavač = [[Merge Records|Merge]] | trajanje = 47:03 | producent = Arcade Fire | album_prije = [[Funeral]] | album_poslije = [[The Suburbs]] | godina0 = 2004. | godina = 2007. | godina2 = 2010. | recenzija = |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Neon Bible | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = Black Mirror | Singl 1 date = 22. siječnja 2007. | Singl 2 = Keep the Car Running | Singl 2 date = 19. ožujka 2007. | Singl 3 = Intervention | Singl 3 date = 21. svibnja 2007. | Singl 4 = No Cars Go | Singl 4 date = 6. kolovoza 2007. }} }} '''''Neon Bible''''' je drugi studijski album kanadskog [[indie rock]] sastava [[Arcade Fire]], objavljen u ožujku 2007. u izdanju [[Merge Records]].Originalno najavljen 16. siječnja 2006. na službenoj internetskoj stranici sastava,<ref>{{cite news |title=Arcade Fire name new album |url=http://www.nme.com/news/the-arcade-fire/25507 |publisher=NME |date=16. prosinca 2006. |accessdate=2008-02-05}}</ref> većina albuma snimljena je u crkvi koju je sastav kupio i renovirao.<ref name="AVC">{{cite news |title=Win Butler of Arcade Fire |url=http://www.avclub.com/content/interview/win_butler_of_arcade_fire/1 |publisher=The Onion |date=2007-03-14 |last=Modell |first=Josh |accessdate=2008-02-05}}</ref> ''Neon Bible'' bio je najuspješniji album Arcade Firea debitiravši na [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] na drugoj poziciji. Objavljen u roku od mjesec dana kad i slična izdanja [[The Shins]]a (''[[Wincing the Night Away]]'') i [[Modest Mouse]]a (''[[We Were Dead Before the Ship Even Sank]]''), ''Neon Bible'' je naveden kao primjer popularizacije indie rocka.<ref>{{cite news |title=Let the Indie-Rock Chart-Wars Begin |url=http://www.villagevoice.com/blogs/statusainthood/archives/2007/03/let_the_indiero.php |publisher=Village Voice |last=Breihan |first=Tom |date=2007-03-15 |accessdate=2008-02-05 |archive-date=10. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080110003618/http://www.villagevoice.com/blogs/statusainthood/archives/2007/03/let_the_indiero.php |url-status=dead }}</ref> Kritike albuma bile su uglavnom pozitivne. Publikacije kao što su ''[[NME]]'' i [[IGN]] hvalili su album zbog njegove grandiozne prirode,<ref name="NMER">{{cite news |url=http://www.nme.com/reviews/arcade-fire/8245 |title=Arcade Fire: Neon Bible |last=Beaumont |first=Mark |publisher=NME |date=2007-03-12 |accessdate=2008-04-01}}</ref><ref name="IGN">{{cite news |url=http://music.ign.com/articles/770/770703p2.html |title=The Arcade Fire - Neon Bible |last=D. |first=Spence |publisher=IGN |date=2007-03-06 |access-date=7. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100323152902/http://music.ign.com/articles/770/770703p2.html |archive-date=23. ožujka 2010.}}</ref> dok su ''[[Rolling Stone]]'' i ''[[Uncut]]'' pisali kako je rezultirao udaljenim i prenapuhnutim zvukom.<ref name="RS">{{cite news |url=http://www.rollingstone.com/reviews/album/13467688/review/13544415/neon_bible |title=Arcade Fire |last=Fricke |first=David |publisher=[[Rolling Stone]] |date=2007-03-08 |access-date=7. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090429054351/http://www.rollingstone.com/reviews/album/13467688/review/13544415/neon_bible |archive-date=29. travnja 2009.}}</ref><ref name="MC2">{{cite news |url=http://www.metacritic.com/music/artists/arcadefire/neonbible?q=Neon%20Bible |title=Neon Bible |publisher=Uncut |date=Travanj 2007. |accessdate=2008-04-01}}</ref> ==Produkcija== Nakon izdanja ''[[Funeral]]a'', koji je snimljen u potkrovlju studija poznatog kao Hotel2Tango, Arcade Fire je odlučio kako je potrebna stalna snimateljska lokacija. Nakon turneje na kojoj je promoviran ''Funeral'', sastav je kupio Petite Église u [[Farnham, Quebec|Farnhamu]] u [[Quebec]]u.<ref name="PASTE">{{cite news |url=http://www.pastemagazine.com/action/article/4047/feature/music/arcade_fire |title=Inside the church of Arcade Fire |last=Micahels |first=Sean |publisher=Paste Magazine |date=2007-04-07 |accessdate=2008-02-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110517162302/http://www.pastemagazine.com/action/article/4047/feature/music/arcade_fire |archive-date=17. svibnja 2011. |url-status=dead}}</ref> U vrijeme otkupa korišten kao kafić, Petite Église je nekad bila crkva i masonski hram. Kad je renovacija crkve bila gotova, sastav je ondje proveo zadnji dio 2006. snimajući većinu albuma. Kasnije su snimali u [[Budimpešta|Budimpešti]], gdje su angažirani mađarski orkestar i vojni muški zbor.<ref name="PASTE"/> Osim toga, snimanje se odvijalo i u New Yorku, gdje je sastav snimao uz [[Hudson River]] kako bi bio blizu vode.<ref name="PASTE"/> Snimivši toliko različitih, i ponekad konfliktnih, ideja za svaku pjesmu, odlučeno je kako bi za miksanje dobra ideja bila dovesti nekoga drugoga.<ref name="hitquarters.com">[http://www.hitquarters.com/index.php3?page=intrview/opar/intrview_Nick_Launay_Interview.html "Interview With Nick Launay"], ''HitQuarters'', 16. studenog 2009.</ref> Sastav je poslao snimke nekolicini miksera/producenata da eksperimentiraju s njima i nakon što je odlučio kako su najbolje ideje one Nicka Launaya, pozvao ga je u svoj studio kako bi zajedno doradili pjesme. Launay je mjesec dana surađivao s tehničarom i koproducentom albuma Marcusom Straussom na miksanju svake pjesme, a sastav je redovito navraćao iz Montreala kako bi procijenio njihov napredak. U intervjuu za [[HitQuarters]], Launay je opisao proces miksanja "zabavnom stvari".<ref name="hitquarters.com" /> ===Kompozicija=== Počevši rad na ''Neon Bible'' odmah nakon sjevernoameričke turneje kojom je promoviran prvi album sastava, ''[[Funeral]]'', tekstopisac [[Win Butler]], rođen u Sjedinjenim Državama koji je nekoliko godina živio u Kanadi, rekao je kako je smatrao da promatra rodnu zemlju iz perspektive stranca.<ref name="PM">{{cite news |url=http://www.popmatters.com/pm/features/article/31307/band-of-the-year-an-interview-with-the-arcade-fire/ |title=Band of the Year: An Interview with Arcade Fire |last=Kot |first=Greg |publisher=PopMatters |date=2007-03-06 |accessdate=2008-03-02}}</ref> Album vuče korijene iz [[americana]] tema, dok su kao utjecaji navedeni [[Bob Dylan]], [[Bruce Springsteen]] i [[Elvis Presley]].<ref name="Dose">{{cite news |url=http://www.dose.ca/music/story.html?id=b0ae5651-5096-4c86-a2ce-811807f395f3&k=19020 |title=Arcade Fire's Second Coming |last=Dunlevy |first=T-cha |publisher=Dose |date=2007-03-06 |accessdate=2008-03-02}}</ref> Arcade Fire je isprva počeo sa snimanjem onoga što će postati "Black Mirror" i preradom pjesme s EP-a ''[[Arcade Fire (EP)|Arcade Fire]]'' "No Cars Go".<ref name="Dose"/> Kad je donesena odluka o imenu albuma, sastav je dodatnu inspiraciju crpio nakon što su, prema riječima Willa Butlera, "na [[YouTube]]u gledali dosta TV propovjednika i shema za brzo bogaćenje."<ref name="Dose"/> Sastav je kao središnje motive albuma odlučio koristiti ocean i televiziju, a Butler je rekao kako slike oceana simboliziraju nedostatak kontrole; Butler je za televiziju rekao: {{citat|Ljudi ne znaju nužno da preuzimaju svjetski pogled, ili apsorbiraju ideje [dok gledaju televiziju]. Ne čini se očitim [da se događa], ali se definitvno događa. Mislim da je vrlo lako uvući se u sve to. Počinje utjecati na način na koji percipirate svijet.|Win Butler u intervjuu za [[Pitchfork Media]]<ref name="PFM">{{cite news |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/feature/42659-interview-the-arcade-fire |title=Interview: The Arcade Fire |last=Petrusich |first=Amanda |publisher=Pitchfork Media |date=2007-05-14 |accessdate=2008-03-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070516074541/http://www.pitchforkmedia.com/article/feature/42659-interview-the-arcade-fire |archivedate=2007-05-16}}</ref>}} Te se ideje reflektiraju u aranžmanu i kompoziciji albuma, što je dovelo do uzvišenog i disonantnog zvuka.<ref name="PM"/> Kako bi postigao takav zvuk, sastav je koristio nestandardne instrumente; osim orkestra i zbora, album uključuje instrumente kao što su orguljice, mandolina, harmonika i crkvene orgulje.<ref>{{cite web |url=http://www.junkmedia.org/index.php?i=2031 |title=Neon Bible |last=Butler |first=Karl |publisher=Junkmedia |date=2007-04-02 |accessdate=2008-03-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110524010806/http://www.junkmedia.org/index.php?i=2031 |archivedate=24. svibnja 2011.}}</ref> Win Butler je izjavio kako je u začetku albuma htio ogoljeniji zvuk, ali su pjesme zahtijevale dodatnu instrumentalizaciju.<ref name="PFM"/> ===Omot=== Omot albuma je fotografija neonskog znaka kojeg je sastav koristio na turneji.<ref name="PASTE"/> ''Rolling Stone'' proglasio je omot jednim od pet najboljih u godini.<ref>{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2007/12/28/weekend-rock-list-best-album-covers-of-2007/ |title=Weekend Rock List: Best Album Covers of 2007 |publisher=Rolling Stone |date=2007-12-28 |accessdate=2008-02-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080622154357/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2007/12/28/weekend-rock-list-best-album-covers-of-2007/ |archivedate=22. lipnja 2008.}}</ref> [[AOL|AOL Music]] naveo je omot kao primjer umjetnika koji "umjetničko djelo održava živim".<ref>{{cite news |url=http://music.aol.ca/article/album-art/113/ |title=Picture Worth a Thousand Songs? |publisher=AOL Music |last=Borzykowski |first=Bryan |access-date=7. ožujka 2010. |archive-url=https://archive.today/20071213195151/http://music.aol.ca/article/album-art/113/ |archive-date=13. prosinca 2007.}}</ref> Tracy Maurice i François Miron za omot su osvojili nagradu Juno za najbolji dizajn omota CD/DVD-a.<ref>{{cite news |url=http://network.nationalpost.com/np/blogs/theampersand/archive/2008/04/06/juno-2008-winners-part-one.aspx |title=Juno 2008: Winners, part one |last=Medley |first=Mark |publisher=The National |date=2008-04-06 |accessdate=2008-04-06 |url-status=dead }}</ref> Butler je u intervjuu rekao da je naziv albuma potekao od njega jer ga je privukla slika, a ne iz romana [[John Kennedy Toole|Johna Kennedyja Toolea]] ''The Neon Bible''.<ref name="AVC"/> ==Promocija== Ponajviše zbog [[Haiti|haićanskog]] podrijetla članice sastava [[Régine Chassagne]], sastav je tijekom svoje povijesti pokušavao podići potporu i svijest za socioekonomske probleme u Haitiju. 26. prosinca 2006. poduprli su haićansku dobrotvornu organizaciju [[Partners in Health]] objavivši pjesmu "Intervention" na [[iTunes]]u i doniravši prihod od njene prodaje.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.pih.org/inforesources/news/arcade_fire_0107.html |title=PIH News |archive-url=https://web.archive.org/web/20100116165302/http://www.pih.org/inforesources/news/arcade_fire_0107.html |archive-date=16. siječnja 2010. |access-date=7. ožujka 2010.}}</ref> Međutim, slučajno su uploadali "Black Wave/Bad Vibrations", pjesmu koja dolazi nakon "Intervention" na ''Neon Bible''. Iako je pjesma brzo uklonjena kad je problem otkriven, internetski korisnici ubrzo su je proširili na raznim [[peer-to-peer]] mrežama. Butler je na svojem blogu napisao, "Mislim da je prilično šarmantno da možemo poslati krivu pjesmu cijelom svijetu jednim klikom miša... Pa dobro."<ref name="NME1"/> 28. prosinca 2006., sastav je odobrio slušateljima da poslušaju njihov prvi singl, "Black Mirror", nazivajući broj (866) NEON-BIBLE, uz predbroj 7777.<ref name="NME1">{{cite news |url=http://www.nme.com/news/the-arcade-fire/25593 |title=Arcade Fire upload wrong song to website |publisher=NME |date=2006-12-28 |accessdate=2008-03-19}}</ref> Pjesma je 6. siječnja 2007. objavljena i na službenoj internetskoj stranici sastava.<ref>{{cite news |url=http://www.pitchforkmedia.com/page/news/40320-stream-arcade-fire-black-mirror |title=Pitchfork: Stream: Arcade Fire: "Black Mirror" |publisher=Pitchfork Media |date=2007-01-06 |accessdate=2008-03-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070724132847/http://www.pitchforkmedia.com/page/news/40320-stream-arcade-fire-black-mirror |archivedate=2007-07-24}}</ref> Sljedećeg dana, sastav je preko videa na YouTubeu otkrio mnoštvo informacija o albumu. Video, u kojem su se nalazili brojni zvučni isječci s nadolazećeg albuma i u kojem se pojavio gitarist Richard Reed Perry, otkrio je popis pjesama s albuma, datum objavljivanja i izdavačku kuću.<ref>{{cite news |url=http://www.prefixmag.com/news/arcade-fire-release-date-tracklist-neon-bible/8886/ |title=Arcade Fire announce release date, tracklist for "Neon Bible" |publisher=Prefix Magazine |last=Wolosenko |first=AJ |date=2007-01-08 |accessdate=2008-03-19}}</ref> 2. veljače 2007., svi tekstovi s albuma objavljeni su na stranici sastava.<ref>{{cite news |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/news/40936-arcade-fire-reveal-ineon-biblei-lyrics |title=Arcade Fire Reveal Neon Bible Lyrics |publisher=Pitchfork Media |last=Phillips |first=Amy |date=2007-02-04 |accessdate=2008-03-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070506014032/http://www.pitchforkmedia.com/article/news/40936-arcade-fire-reveal-ineon-biblei-lyrics |archivedate=2007-05-06}}</ref> U listopadu 2007., Arcade Fire je kreirao internetsku stranicu beonlineb.com na kojoj je bio prikazan datum 6. listopada. Nakon nagađanja o čemu stranica govori, uključujući glasine o novom materijalu ili izravnog prijenosa koncerta, kasnije je otkriveno da se radi o spotu za "Neon Bible", s licem i rukama Wina Butlera. "Neon Bible" je bila prva pjesma s albuma koja je imala popratni spot.<ref>{{cite news |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/download/45721-the-arcade-fire-neon-bible |title=Video: The Arcade Fire: "Neon Bible" |publisher=Pitchfork Media |last=Richardson |first=Mark |date=2007-10-06 |accessdate=2008-03-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070724132847/http://www.pitchforkmedia.com/article/download/45721-the-arcade-fire-neon-bible |archivedate=2007-07-24}}</ref> ===Turneja=== [[Datoteka:The Arcade Fire.jpg|mini|Arcade Fire na koncertu tijekom promocije albuma u United Palace Theateru 7. svibnja 2007.]] Arcade Fire je počeo promotivnu turneju u siječnju i veljači 2007., održavši niz koncerata u crkvama i drugim manjim okupljalištima u Ottawi, Montrealu, Londonu i New Yorku. Uslijedila je europska turneja s 23 koncerta u ožujku i na početku travnja, iako je posljednjih devet termina otkazano zbog bolesti. Prva etapa sjevernoameričke turneje započela je 26. travnja u [[San Diego|San Diegu]] i 28. travnja na Coachella Valley Music and Arts Festivalu te je sadržavala 26 koncerata.<ref>{{cite news |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/news/42338-electrelane-get-in-on-arcade-fire-tour-action |title=Electrelane Get in on Arcade Fire Tour Action |publisher=Pitchfork Media |last=Solarski |first=Matthew |date=2007-04-13 |accessdate=2008-03-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070418180915/http://www.pitchforkmedia.com/article/news/42338-electrelane-get-in-on-arcade-fire-tour-action |archivedate=2007-04-18}}</ref> Na toj su etapi kao predgrupe nastupali [[The National]], [[Annie Clark|St. Vincent]] i [[Electrelane]]. Sastav je zatim 22. lipnja započeo europsku etapu s 11 koncerata na Glastonbury Festivalu prije povratka u Sjevernu Ameriku za još deset koncerata gdje ih je podržavao [[LCD Soundsystem]].<ref>{{cite news |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/news/44749-arcade-fire-keep-beefing-up-tour |title=Arcade Fire Keep Beefing Up Tour |publisher=Pitchfork Media |last=Maher |first=Dave |date=2007-10-08 |access-date=7. ožujka 2010. |archive-url=https://archive.today/20070724132847/http://www.pitchforkmedia.com/article/news/44749-arcade-fire-keep-beefing-up-tour |archive-date=24. srpnja 2007.}}</ref> Turneja ''Neon Bible'' nastavila se s još 14 datuma u Europi između 25. listopada i 19. studenog, te šest datuma počevši s 18. siječnja u Australiji i Novom Zelandu u sklopu festivala Big Day Out. Turneja je zatim završila nakon još tri koncerta od 7. veljače u Japanu.<ref>{{cite news |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/news/47280-arcade-fire-add-more-2008-dates |title=Arcade Fire Add More 2008 Dates |publisher=Pitchfork Media |last=Thompson |first=Paul |date=2007-11-27 |access-date=7. ožujka 2010. |archive-url=https://archive.today/20070724132847/http://www.pitchforkmedia.com/article/news/47280-arcade-fire-add-more-2008-dates |archive-date=24. srpnja 2007.}}</ref> ==Prijem== U usporedbi s debitantskim albumom sastava, ''[[Funeral]]'', ''Neon Bible'' je doživio instantni komercijalni uspjeh. Tijekom prvog tjedna izdanja, debitirao je na prvom mjestu u Kanadi i [[Republika Irska|Irskoj]], te na drugoj poziciji u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Portugalu. U SAD-u ispred ''Neon Bible'' bila je samo kompilacija najvećih hitova [[Notorious B.I.G.]]-a, a u Britaniji ''[[Yours Truly, Angry Mob]]'' [[Kaiser Chiefs]]a.<ref>{{cite news |url=http://www.pitchforkmedia.com/page/news/41729-arcade-fires-ineon-biblei-debuts-at-2 |title=Pitchfork: Arcade Fire's Neon Bible Debuts at #2 |last=Suarez |first=Jessica |publisher=Pitchforkmedia |date=2007-03-14 |access-date=7. ožujka 2010. |archive-url=https://archive.today/20080312054519/http://www.pitchforkmedia.com/page/news/41729-arcade-fires-ineon-biblei-debuts-at-2 |archive-date=12. ožujka 2008.}}</ref> [[Canadian Recording Industry Association|CRIA]] mu je u ožujku 2007. dodijelila zlatnu certifikaciju.<ref>{{cite web |url=http://www.cria.ca/gold/0307_g.php/ |title=CRIA Gold and Platinum Certifications for March 2007 |date=Ožujak 2007. |accessdate=2008-03-28}}</ref> Nakon objavljivanja, ''Neon Bible'' je zaradio uglavnom pozitivne recenzije, stekavši sedmi najbolji rezultat 2007. na [[Metacritic]]u.<ref name="MC">{{cite web |url=http://metacritic.com/music/bests/2007.shtml |title=Best of 2007 (Albums) |publisher=Metacritic |accessdate=2008-03-28}}</ref> Recenzent ''[[NME]]''-a Mark Beaumont komentirao je kako je album "uzbudljiva momolitna ploča u sjajnoj tradiciji melodičnog transatlantskog glamour rocka".<ref name="NMER"/> Kyle Ryan iz [[The A.V. Club]]a interpretirao je album kao komentar američkog post-9/11 svijeta, rekavši da "sastav naizgled šalje svjetlosne signale drugim razumnim ljudima prisiljenima na bijeg u podzemlje od ludosti svijeta."<ref>{{cite news |url=http://www.avclub.com/content/node/59308 |title=Arcade Fire |last=Ryan |first=Kyle |publisher=The A.V. Club |date=2007-03-06 |accessdate=2008-04-01 |archive-date=16. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216024920/http://www.avclub.com/content/node/59308 |url-status=dead}}</ref> Derek Miller iz [[Stylus]]a vidio je album na sličan način, rekavši da, iako se album dotiče tema "nasilja, paranoje, lažnosti sitnog rada, poziva na rat organiziranih religija" sastav ide do točke u kojoj "tematika prijeti obuzdavanjem pjesama".<ref>{{cite news |url=http://www.stylusmagazine.com/reviews/arcade-fire/neon-bible.htm |title=Arcade Fire |last=Miller |first=Derek |publisher=Stylus |date=2007-03-05 |accessdate=2008-04-01 |archive-date=6. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080406061811/http://www.stylusmagazine.com/reviews/arcade-fire/neon-bible.htm |url-status=dead }}</ref> [[IGN]], ocijenivši album s 8,9 od 10, napisao je da se "sviranje općenito čini povezanijim i više kohezivnijim" te da je album album "grandiozan projekt, pun zanosnog entuzijazma i ukusnog izobilja".<ref name="IGN"/> Druge su se publikacije složile, ali istaknule kako su to negativne osobine. David Fricke iz ''[[Rolling Stone]]a'' napisao je kako je bio iznenađen da tako velik sastav može "tako često zvučati distancirano", dodavši da je "rezultat je raskošni zvuk koji iskri samo na rubovima, ostavljajući Butlera samog u sredini".<ref name="RS"/> Međutim, ''Rolling Stone'' ga je uvrstio na četvrto mjesto u izboru najboljih albuma godine.<ref>{{cite news |title=The Top 50 Albums of 2007 |newspaper=Rolling Stone |date=2007-12-27 |url=http://www.rollingstone.com/news/story/17601851/the_top_50_albums_of_2007/2 |access-date=7. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090503075459/http://www.rollingstone.com/news/story/17601851/the_top_50_albums_of_2007/2 |archive-date=3. svibnja 2009.}}</ref> ''Neon Bible'' je bio finalist na dodjeli glazbene nagrade Polaris 2007.,<ref>{{cite web |url=http://www.cbc.ca/arts/music/story/2007/07/10/polaris-shortlist.html?ref=rss |title=Arcade Fire, Feist on Polaris short list |accessdate=2007-07-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070703045949/http://www.cbc.ca/arts/music/story/2007/07/10/polaris-shortlist.html?ref=rss |archivedate=2007-07-03}}</ref> ali je izgubio od ''[[Close to Paradise]]'' [[Patrick Watson|Patricka Watsona]]. ''Neon Bible'' je bio nominiran i za [[Grammy]] za najbolji album alternativne glazbe. U prosincu 2007. je završio na četvrtoj poziciji u ''NME-ovom'' izboru najboljih albuma godine, četvrtoj u popisu najboljih albuma godine ''Rolling Stonea'' te je proglašen albumom godine u izboru časopisa ''[[Q (časopis)|Q]]''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.q4music.com/50bestalbums/ |title=50 Best Albums - January 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081013221658/http://www.q4music.com/50bestalbums/ |archive-date=13. listopada 2008. |access-date=7. ožujka 2010.}}</ref> Album je 2008. osvojio nagradu Juno za najbolji alternativni album godine. ===Priznanja=== {|class="wikitable" |- ! Publikacija ! Izbor ! Pozicija<ref name="MC"/> |- | ''[[Billboard (časopis)|''Billboard'']]'' | Albumi godine u izboru uredništva |align="center"| 2 |- | ''[[Blender]]'' | Albumi godine |align="center"| 2 |- | ''[[NME]]'' | Albumi godine |align="center"| 4 |- | ''[[Pitchfork Media]]'' | Albumi godine |align="center"| 27 |- | [[The A.V. Club|''The Onion'' A.V. Club]] | Albumi godine u izboru uredništva |align="center"| 1 |- | ''[[Q (časopis)|Q]]'' | Albumi godine |align="center"| 1 |- | ''[[Rolling Stone]]'' | Albumi godine |align="center"| 4 |- | ''[[Spin (časopis)|Spin]]'' | Albumi godine |align="center"| 2 |- | ''[[Village Voice]]'' | Albumi godine |align="center"| 5 |} ==Popis pjesama== {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 47:03 | sve_napisao = Arcade Fire | skladba1 = Black Mirror | trajanje1 = 4:13 | skladba2 = Keep the Car Running | trajanje2 = 3:29 | skladba3 = Neon Bible | trajanje3 = 2:16 | skladba4 = Intervention | trajanje4 = 4:19 | skladba5 = Black Wave/Bad Vibrations | trajanje5 = 3:57 | skladba6 = Ocean of Noise | trajanje6 = 4:53 | skladba7 = The Well and the Lighthouse | trajanje7 = 3:56 | skladba8 = (Antichrist Television Blues) | trajanje8 = 5:10 | skladba9 = Windowsill | trajanje9 = 4:16 | skladba10 = No Cars Go | trajanje10 = 5:43 | skladba11 = My Body Is a Cage | trajanje11 = 4:47 }} ==Zasluge== '''Arcade Fire''' (miksanje, produkcija, aranžmani): *[[Will Butler]] *[[Win Butler]] *[[Régine Chassagne]] – orkestralni aranžmani (pjesme 1, 2, 10) *[[Jeremy Gara]] *[[Tim Kingsbury]] *[[Sarah Neufeld]] *[[Richard Reed Parry]] Ostalo osoblje: *Mélanie Auclair – čelo *Hadji Bakara – efekti *[[Owen Pallett]] – violina, orkestralni aranžmani (pjesme 1, 2, 10) *Liza Rey – harfa *Markia Anthony Shaw – viola * Limena glazba: Pietro Amato, Edith Gruber, Margaret Gundara, Jake Henry, Laurent Ménard, Geoffrey Shoesmith, Colin Stetson, Andreas Stolzfus, Jacob Valenzuela, Martin Wenk * Vokali: Shauna Callender, Joanne Degand, Chantel Gero, Tasha Gero, Jean Sherwood *Peter F. Drucker – dirigent zbora *István Silló – dirigent orkestra ===Tehničko osoblje=== *Frank Arkwright – mastering *Scott Colburn – tehničar *Markus Dravs – tehničar, mikser (pjesme 3, 5) *Nick Launay – mikser (pjesme 2, 4, 6–9, 11) *Jean Luc Della Montagna – asistent produkcije *Mark "Spike" Stent – miksanje (pjesme 1, 10) *Ostali asistenti: François Chevallier, Alex Dromgoole, Dave Emery, Doctor Brian A. Evans, Mike Feuerstack, Tommy Hough, James Hanna Ogilvy *Christophe Collette – fotografija *Katherine Cram – koordinacija *Olivier Groulx – web dizajn *Csaba Lokös – agent orkestra *Tracy Maurice – redatelj, omot, dizajn paketa *François Miron – direktor fotografije *Renata Morales – dizajn kostima *Vincent Morisset – web dizajn *Michael Paert – koordinacija, montaža ==Ljestvice i certifikacije== {|class="wikitable sortable" ! Ljestvica ! Naj. poz.<ref name="acharts">{{cite web |url=http://acharts.us/album/14874 |title=Arcade Fire - Neon Bible - Music Charts |accessdate=2008-03-23 |publisher=aCharts.us}}</ref> |- | [[ARIA Albums Top 50|Australija]] |align="center"| 7 |- | [[Austrian Albums Chart|Austrija]] |align="center"| 25 |- |[[Ultratop 50 Albums|Belgija]] (Flandrija) |align="center"|5 |- |[[Ultratop 50 Albums|Belgija]] (Valonija) |align="center"|17 |- | [[Danish Albums Chart|Danska]] |align="center"| 11 |- |[[Finnish Albums Chart|Finska]] |align="center"|5 |- | [[SNEP Albums Top 200|Francuska]] |align="center"| 9 |- | [[Irish Albums Chart|Irska]] |align="center"| 1 |- | [[Canadian Albums Chart|Kanada]] |align="center"| 1 |- |[[AMPROFON Albums Top 100|Meksiko]] |align="center"|75 |- | [[Dutch Album Top 100|Nizozemska]] |align="center"| 13 |- | [[Topp 40 Album|Norveška]] |align="center"| 3 |- | [[RIANZ Top 40 Albums Chart|Novi Zeland]] |align="center"| 20 |- | [[Media Control Albums Top 100|Njemačka]] |align="center"| 11 |- |[[Portugal Albums Top 30|Portugal]] |align="center"|2 |- | [[Billboard 200|SAD]] |align="center"| 2 |- | [[Lista de Albumes|Španjolska]] |align="center"| 14 |- | [[Sverige Top 60 Album|Švedska]] |align="center"| 16 |- | [[Schweize Alben Top 100|Švicarska]] |align="center"| 23 |- | [[UK Albums Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |align="center"| 2 |} {| class="wikitable" !align="left"|Zemlja !align="left"|Certifikacija !align="left"|Naklada |- | Kanada | platinasta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cria.ca/gold/0307_g.php |title=Canadian Recording Industry Association (CRIA): Gold & Platinum - siječanj 2005. |access-date=7. ožujka 2010. |archive-date=26. veljače 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/65jnlRzMA?url=http://www.cria.ca/gold/0307_g.php |url-status=dead}}</ref> | 100.000 |- | Ujedinjeno Kraljevstvo | zlatna<ref>{{cite web |title=Certified Awards |url=http://www.bpi.co.uk/platinum/platinumright.asp?rq=search_plat&r_id=32894 |publisher=British Phonographic Industry |accessdate=2008-06-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081204121545/http://www.bpi.co.uk/platinum/platinumright.asp?rq=search_plat&r_id=32894 |archivedate=4. prosinca 2008.}}</ref> | 100.000 |} ==Izvori== {{izvori|30em}} {{Arcade Fire}} [[Kategorija:Albumi iz 2007.]] [[Kategorija:Albumi Arcade Firea]] h0hx2kf908xyr7rghw0iekhecevlbbo 0 257924 7631829 7607375 2026-11-07T07:11:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3 #IABot (v2.0.9.7) 7631829 wikitext text/x-wiki {{Wp-}} {{Nepotrebni anglizmi}} {{Filmski umjetnik |ime = Penn Badgley |slika = Penn_Badgley_TIFF_2012.jpg |veličina = 210px |opis slike = Badgley na [[Filmski festival u Torontu 2012.|Nacionalnom filmskom festivalu u Torontu 2012.]] |rodno ime = Penn Dayton Badgley |pseudonim = |rođenje = [[1. studenoga]] [[1986.]] |mjesto rođenja = {{Z|SAD}} [[Baltimore]], [[Maryland]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = od [[1997.]] |web = |supruga = [[Domino Kirke]] (od 2017.) |važnije uloge = [[Dan Humphrey]], [[Joe Goldberg]] |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = |zanimanje = [[glumac]], [[producent]] }} '''Penn Dayton Badgley''' ([[Baltimore]], [[1. studenoga]] [[1986.]]) [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je glumac i producent. Najpoznatiji je po ulozi [[Dan Humphrey|Dana Humphreyja]] u [[Dramski film|tinejdžerskoj dramskoj]] seriji [[Tračerica (televizijska serija)|Tračerica]] (2007. – 2012.) te [[Joe Goldberg|Joea Goldberga]] u [[Netflix|Netflixovoj]] hit-seriji, psihološkom trileru [[Ti (televizijska serija)|Ti]] (2018. – danas).<ref>{{Citiranje weba|last=Larson|first=Lauren|date=2019-02-14|title=Penn Badgley on How He Lived Long Enough to Become the Villain|trans-title=Penn Badgley o tome kako je živio dovoljno dugo da postane negativac|url=https://www.gq.com/story/penn-badgley-lived-long-enough-to-become-the-villain|url-status=live|access-date=2024-12-20|website=[[GQ]]|language=en-US}}</ref><ref name=":6">{{Citiranje weba|title=Gossip Girl alum Penn Badgley returns to filming You; Netflix recommends to 'stay 6ft away from Joe Goldberg'|trans-title=Zvijezda Tračerice Penn Badgley vraća se snimanju serije 'Ti'; Netflix preporučuje 'držite se 6 koraka udaljeni od Joea Goldberga'|url=https://www.pinkvilla.com/entertainment/hollywood/gossip-girl-alum-penn-badgley-returns-filming-you-netflix-recommends-stay-6ft-away-joe-goldberg-572204|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821142605/https://www.pinkvilla.com/entertainment/hollywood/gossip-girl-alum-penn-badgley-returns-filming-you-netflix-recommends-stay-6ft-away-joe-goldberg-572204|archive-date=November 3, 2020.|access-date=December 20, 2024.|website=[[PINKVILLA]]|language=Engleski}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Peeke|first=Dan|date=2020-08-11|title=Penn Badgley: His 5 Best (& 5 Worst) Roles According To IMDb|trans-title=Penn Badgley: Njegovih 5 najboljih (i 5 najgorih) uloga prema IMDb-u|url=https://screenrant.com/penn-badgley-best-worst-roles-imdb/|url-status=live|access-date=2024-12-20|website=[[ScreenRant]]|language=en}}</ref> Svoju glumačku karijeru započeo je ulogom [[Chance Chancellor|Phillipa Chancea Chancellora]] u popularnoj sapunici Mladi i nemirni (2000. – 2001.), gdje je stekao prepoznatljivost u svijetu televizije. Tijekom godina istaknuo se ulogama u filmovima različitih žanrova, od komedija do trilera. U romantičnim komedijama poput [[John Tucker mora umrijeti (film)|John Tucker mora umrijeti]] (2006.) i [[Cura na lošem glasu (film)|Cura na lošem glasu]] (2010.), kao i u crnoj komediji [[Drive-Thru (film)|Drive-Thru]] (2007.), pokazao je talent za humor i dinamične likove. Njegov rad u trilerima, uključujući [[Očuh (film)|Očuh]] (2009.) i [[Crni ponedjeljak (film)|Crni ponedjeljak]] (2011.), donio mu je priliku da se okuša u ozbiljnijim i napetijim ulogama. U biografskom filmu [[Pozdravi od Tima Buckleyja (film)|Pozdravi od Tima Buckleyja]] (2012.) zaronio je u složene emocije i priče temeljene na stvarnim događajima. Osim toga, glumio je i u nezavisnim projektima poput drame [[The Paper Store (film)|The Paper Store]] (2016.). == Rani život == Badgley je rođen [[1. studenoga]] [[1986.]]<ref name="pop single2">{{cite web|last=Men's Health Zaposlenici|first=|date=2012|title="Celebrity Fitness: Penn Badgley Revealed"|trans-title=Fitness slavnih: Penn Badgley otkriven|url=https://www.menshealth.com/celebrity-fitness/celebrity/penn-badgley|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121019074354/http://www.menshealth.com/celebrity-fitness/celebrity/penn-badgley|archive-date=October 19, 2012.|access-date=December 20, 2024.|website=[[Menshealth.com]], [[Rodale Inc]]|language=English}}</ref> u [[Baltimore|Baltimoreu]] u [[Maryland|Marylandu]] kao sin Duffa i Lynee (rođ. Murphy) Badgley.<ref name=":02">{{Citiranje weba|last=Swanson, Carl|first=|date=April 28, 2013.|title=Penn Badgley's Mission to Reclaim His Own Celebrity With Greetings From Tim Buckley|trans-title=Misija Penna Badgleya da povrati vlastitu slavu s filmom "Pozdravi od Tima Buckleyja"|url=https://www.vulture.com/2013/04/penn-badgley-on-greetings-from-tim-buckley.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130521045808/http://www.vulture.com/2013/04/penn-badgley-on-greetings-from-tim-buckley.html|archive-date=May 21, 2013.|access-date=December 20, 2024|website=[[Vulture.com]]|language=English}}</ref><ref name=":12">{{Citiranje weba|last=Haver, Sharon|first=|date=December 7, 2008.|title="Gossip Girl Jewelry, Mama knows best when it comes to gorgeous baubles..."|trans-title=Nakit iz Tračerice, mama zna najbolje kad su u pitanju prekrasne kuglice...|url=https://focusonstyle.com/gossip-girl-jewelry-badgely-sneed/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131112043809/http://www.focusonstyle.com/fashion-trends/gossip-girl-jewelry-badgely-sneed/|archive-date=November 12, 2013.|access-date=December 20, 2024|website=[[FocusOnStyle]]|language=English}}</ref> Njegov otac radio je kao novinar, a zatim kao stolar i građevinar. Otac mu je također bio kandidat Zelene stranke za guvernera države [[Washington (savezna država)|Washington]] 2008.<ref name=":02" /> Badgley je za magazin GQ rekao da njegovo ime dolazi od marke teniskih loptica koje je njegov otac držao tijekom ultrazvuka njegove majke.<ref>{{Citiranje weba|last=Goldstein, Sarah|first=|date=December 1, 2008.|title=GQ Spring Fashion Review '09|trans-title=GQ Pregled proljetne mode '09|url=https://www.gq.com/story/penn-badgley-gossip-girl-fashion-preview-2009|url-status=live|access-date=December 20, 2024.|website=[[GQ]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Jimmy Kimmel Live|date=October 25, 2021|title="Penn Badgley on New Friendship with Cardi B, Petition to Get Her on “You” & How He Got His Name"|trans-title=Penn Badgley o novom prijateljstvu s Cardi B, peticiji da se pojavi u 'Ti' i o tome kako je dobio svoje ime|url=https://www.youtube.com/watch?v=eQkoyr-FpyA&feature=youtu.be|url-status=live|access-date=December 20, 2024|website=[[YouTube]]}}</ref> Kao jedinac,<ref name=":02" /> Badgley je pohađao Woolridge Elementary (gdje je njegova majka bila predsjednica Vijeća roditelja i učitelja)<ref>{{Citiranje weba|last=Hanson-Firestone|first=Dana|date=2019-11-27|title=10 Things You Didn’t Know About Penn Badgley|trans-title=10 stvari koje niste znali o Pennu Badgleyju|url=https://tvovermind.com/penn-badgley/|url-status=live|access-date=2024-12-20|website=[[TVovermind]]|language=en-US}}</ref> prije nego što se prebacio u St. Christopher's School u [[Richmond, Virginia|Richmondu]] u [[Virginija|Virginiji]].<ref name=":22">{{Citiranje weba|last=Inside|first=International|date=2017-02-24|title=Penn Badgley and the Gossip Girl|trans-title=Penn Badgley i Tračerica|url=https://www.internationalinside.com/entertainment/penn-badgley-and-the-gossip-girl/|url-status=dead|access-date=2024-12-20|website=[[International Inside]]|language=en-US|archive-date=30. listopada 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201030022312/https://www.internationalinside.com/entertainment/penn-badgley-and-the-gossip-girl/}}</ref> Pohađao je akademiju Charles Wright u [[Tacoma, Washington|Tacomi u Washingtonu]].<ref>{{Citiranje weba|first=|date=|title="Penn Badgley"|url=http://www.tv.com/people/penn-badgley/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200703140410/http://www.tv.com/people/penn-badgley/|archive-date=July 3, 2020.|access-date=December 20, 2024|website=[[Internet Archive]], [[TV.com]]}}</ref> Prema nekim izvorima, Badgley je [[Kućno obrazovanje|školovan kod kuće]] s [[Blake Lively]], svojom budućom kolegicom i partnericom.<ref name=":32">{{Citiranje weba|last=Harris|first=Mark|date=September 30, 2008.|title=Boys of Gossip Girl|trans-title=Dečki iz Tračerice|url=http://www.details.com/culture-trends/cover-stars/200809/boys-of-gossip-girl?currentPage=3|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141106222924/http://www.details.com/culture-trends/cover-stars/200809/boys-of-gossip-girl?currentPage=3|archive-date=November 6, 2014.|access-date=December 20, 2024|website=[[Details.com]], [[Condé Nast]]|page=[Tračerica] je njegova četvrta udarna serija... Ironično, u stvarnom životu Penn uopće nije pohađao srednju školu. Položio je ispit stručnosti sa 14 godina i ubrzo upisao Santa Monica College... Penn... školovan je kod kuće s Blake prije deset godina, dok su oboje bili dječji glumci, a taj odnos opisuje kao 'divan...'... Nije odrastao u siromaštvu, ali njegovi roditelji razveli su se kad je imao 12 godina, i bilo je oskudnih vremena nakon što su on i njegova majka, koja je radila u Home Depotu, napustili državu Washington zbog Kalifornije kako bi on mogao nastaviti glumačku karijeru. Za njega je gluma posao – način da si osigura auto i plati stanarinu... Govori o svojoj ljubavi prema pisanju glazbe... 'Nadam se da za pet godina više neću gledati na glumu kao na posao, već kao na kreativnu strast. Tako želim biti drugačiji.'|language=English}}</ref> Njegovi roditelji rastali su se kad je imao 12 godina.<ref name=":32" /> Prisjeća se da se "htio baviti glazbom... kad je imao 12 godina" i snimio neobjavljeni pop singl 1998., opisujući taj pokušaj u intervjuu kao „strašan“ i „pogrešan“.<ref name=":42">{{Citiranje weba|last=Iqbal|first=Nosheen|date=May 2, 2013.|title=Penn Badgley: 'Gossip Girl was an endurance test'|trans-title=Penn Badgley: 'Tračerica je bila test izdržljivosti'|url=https://www.theguardian.com/film/2013/may/02/penn-badgley-gossip-girl-jeff-buckley|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180104073317/https://www.theguardian.com/film/2013/may/02/penn-badgley-gossip-girl-jeff-buckley|archive-date=January 4, 2018.|access-date=December 20, 2024.|website=[[The Guardian]]}}</ref> Kao dijete, Badgley je bio uključen u Seattle Children's Theatre i društveno kazalište Pine Nut Players u [[Monroe (Washington)|Monroeu u Washingtonu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Penn Badgley Biography|trans-title=Biografija Penna Badgleya|url=https://www.tvguide.com/celebrities/penn-badgley/bio/190745/|url-status=dead|access-date=2024-12-20|website=[[TVGuide.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200428034157/https://www.tvguide.com/celebrities/penn-badgley/bio/190745/|archive-date=28. travnja 2020.}}</ref> Njegova majka podržavala je njegova glumačka nastojanja i radila razne poslove (kasnije započevši posao u dizajnu nakita s Badgleyjevom kumom Janom Sneedom).<ref name=":32" /><ref name=":12" /><ref>{{Citiranje weba|last=Hahn|first=Laura|date=July 17, 2008|title=Blake Lively Steps Out with Penn Badgley's Family|trans-title=Blake Lively izlazi s obitelji Penna Badgleya|url=https://people.com/people/article/0,,20213228,00.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130306060435/http://www.people.com/people/article/0,,20213228,00.html|archive-date=March 6, 2013.|access-date=December 20, 2024|website=[[People]]|language=English}}</ref> Rekao je da je "potpuno preskočio srednju školu" i sa 14 godina položio je stručni ispit te počeo pohađati Santa Monica College.<ref name=":32" /> Kasnije je primljen na Sveučilište južne Kalifornije, ali je odgodio upis zbog ugovornih obveza,<ref name=":22" /> a kasnije se upisao na dvije godine na Lewis & Clark College u [[Portland, Oregon|Portlandu u Oregonu]].<ref name=":22" /> == Karijera == === 2000e === [[Datoteka:Penn Badgley @ CW Upfront Presentation.jpg|mini|Badgley u 2009. godini]] Badgley i njegova majka preselili su se u [[Kalifornija|Kaliforniju]] kako bi on mogao započeti glumačku karijeru.<ref name=":3">{{Citiranje weba|last=Harris|first=Mark|date=September 30, 2008.|title=Boys of Gossip Girl|trans-title=Dečki iz Tračerice|url=http://www.details.com/culture-trends/cover-stars/200809/boys-of-gossip-girl?currentPage=3|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141106222924/http://www.details.com/culture-trends/cover-stars/200809/boys-of-gossip-girl?currentPage=3|archive-date=November 6, 2014.|access-date=December 20, 2024|website=[[Details.com]], [[Condé Nast]]|page=[Tračerica] je njegova četvrta udarna serija... Ironično, u stvarnom životu Penn uopće nije pohađao srednju školu. Položio je ispit stručnosti sa 14 godina i ubrzo upisao Santa Monica College... Penn... školovan je kod kuće s Blake prije deset godina, dok su oboje bili dječji glumci, a taj odnos opisuje kao 'divan...'... Nije odrastao u siromaštvu, ali njegovi roditelji razveli su se kad je imao 12 godina, i bilo je oskudnih vremena nakon što su on i njegova majka, koja je radila u Home Depotu, napustili državu Washington zbog Kalifornije kako bi on mogao nastaviti glumačku karijeru. Za njega je gluma posao – način da si osigura auto i plati stanarinu... Govori o svojoj ljubavi prema pisanju glazbe... 'Nadam se da za pet godina više neću gledati na glumu kao na posao, već kao na kreativnu strast. Tako želim biti drugačiji.'|language=English}}</ref> U jednom intervjuu prisjetio se odlaska u [[Los Angeles]] s 11 godina.<ref name=":4">{{Citiranje weba|last=Iqbal|first=Nosheen|date=May 2, 2013.|title=Penn Badgley: 'Gossip Girl was an endurance test'|trans-title=Penn Badgley: 'Tračerica je bila test izdržljivosti'|url=https://www.theguardian.com/film/2013/may/02/penn-badgley-gossip-girl-jeff-buckley|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180104073317/https://www.theguardian.com/film/2013/may/02/penn-badgley-gossip-girl-jeff-buckley|archive-date=January 4, 2018.|access-date=December 20, 2024.|website=[[The Guardian]]}}</ref> Ubrzo je počeo davati [[glas]] za dječje radijske postaje u [[Hollywood|Hollywoodu.]]<ref>{{Citiranje weba|last=Nast|first=Condé|title=Penn Badgley|url=https://www.glamourmagazine.co.uk/topic/penn-badgley|url-status=live|access-date=2024-12-21|website=[[Glamour UK]]|language=en-GB}}</ref> Njegov prvi značajniji projekt bio je glasovni rad za videoigre ''[[Mario Golf|Mario Golf 64]]'' i ''[[Mario Tennis|Mario Tennis 64]]'' 1999. i 2000. godine.<ref name=":4" /> Prvi nastup na ekranu ostvario je u epizodi serije ''[[Will i Grace]]'', a kasnije se pojavio u serijama poput [[Daddio (televizijska serija)|''Daddio'',]] ''[[The Brothers García (televizijska serija)|The Brothers García]]'' i ''[[Što volim kod tebe (televizijska serija)|Što volim kod tebe]]''.<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2008-03-26|title=Gossip Girl - Cast - Penn Badgley|trans-title=Tračerica - Glumci - Penn Badgley|url=http://www.cwtv.com/shows/gossip-girl/cast/penn-badgley|url-status=bot: unknown|access-date=2024-12-21|website=[[Internet Archive]], [[The CW]]|language=English|archive-date=26. ožujka 2008.|archive-url=https://web.archive.org/web/20080326040531/http://www.cwtv.com/shows/gossip-girl/cast/penn-badgley}}</ref> Njegova prva zapaženija uloga bila je lik [[Chance Chancellor|Phillipa Chancellora IV]] u sapunici ''[[Mladi i nemirni (televizijska serija)|Mladi i nemirni]]'', koju je glumio od 2000. do 2001. godine. Za tu ulogu 2001. godine nominiran je za [[Nagrada Young Artist|nagradu ''Young Artist'']] za najbolju izvedbu u dnevnoj seriji.<ref>{{Citiranje weba|date=2008-01-03|title=Where Are They Now? Penn Badgley|trans-title=Gdje su sada? Penn Badgley|url=https://soaps.sheknows.com/the-young-and-the-restless/news/1386/where-are-they-now-penn-badgley/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180104200936/http://soaps.sheknows.com/the-young-and-the-restless/news/1386/where-are-they-now-penn-badgley|archive-date=January 4, 2018.|access-date=2024-12-21|website=[[Soaps]]|language=en-US}}</ref> 2002. godine Badgley je glumio u humoristično-dramskoj seriji [[The WB|WB-a]] ''[[Drugi pokušaj (televizijska serija)|Drugi pokušaj]]'' kao [[Joel Larsen|Joel Larsen,]] 34-godišnjak koji zahvaljujući neobičnoj nesreći dobiva priliku vratiti se u 1980. godinu i ponovno proživjeti život kao 14-godišnjak. Nakon toga glumio je u još dvije serije WB mreže: ''[[The Mountain (televizijska serija)|The Mountain]]'' (2004. – 2005.) i ''[[Dnevnici Bedforda (televizijska serija)|Dnevnici Bedforda]]''.<ref name=":5" /> Njegov prvi značajniji filmski projekt bio je film ''[[John Tucker mora umrijeti (film)|John Tucker mora umrijeti]]'' iz 2006., u kojem je glumio Scotta Tuckera.<ref>{{Citiranje weba|last=Mallenbaum|first=Carly|title=10 things you forgot about 'John Tucker Must Die', 10 years later|trans-title=10 stvari koje ste zaboravili o filmu 'John Tucker mora umrijeti', 10 godina kasnije|url=https://www.usatoday.com/story/life/entertainthis/2016/07/28/10-things-you-forgot-john-tucker-must-die-10-years-later/87564534/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180104135345/https://www.usatoday.com/story/life/entertainthis/2016/07/28/10-things-you-forgot-john-tucker-must-die-10-years-later/87564534/|archive-date=January 4, 2018.|access-date=2024-12-21|website=[[USA TODAY]]|language=en-US}}</ref> Film je tijekom prvog vikenda prikazivanja zaradio 14,3 milijuna dolara i zauzeo treće mjesto na američkoj [[Box-office|box-office ljestvici]].<ref>{{Citiranje weba|title=Domestic 2006 Weekend 30|url=https://www.boxofficemojo.com/weekend/2006W30/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180104073313/http://www.boxofficemojo.com/weekend/chart/?yr=2006&wknd=30&p=.htm|archive-date=January 4, 2018.|access-date=2024-12-21|website=[[Box Office Mojo]]|language=English}}</ref> ''Kasnije se pojavio u horor-komediji [[Drive-Thru (film)|Drive-Thru]], gdje je glumio uz [[Leighton Meester]], buduću kolegicu iz serije [[Tračerica (televizijska serija)|Tračerica]].''<ref>{{Citiranje weba|date=2013-10-14|title='Gossip Girl' Stars Leighton Meester, Ed Westwick Parlay TV Success Into Music Careers - Music, Celebrity, Artist News {{!}} MTV.com|url=http://www.mtv.com/news/articles/1595447/gossip-girl-stars-launch-music-careers.jhtml|access-date=2024-12-21|website=web.archive.org|archive-date=14. listopada 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131014145321/http://www.mtv.com/news/articles/1595447/gossip-girl-stars-launch-music-careers.jhtml|url-status=dead}}</ref> 2007. godine Badgley je dobio ulogu [[Dan Humphrey|Dana Humphreyja]] u tinejdžerskoj dramskoj seriji ''[[Tračerica (televizijska serija)|Tračerica]]'', koja se temelji na [[Gossip Girl (serija romana)|istoimenom serijalu knjiga]] autorice [[Cecily von Ziegesar]].<ref>{{Citiranje weba|last=Buchanan|first=Kyle|date=2012-09-17|title=Penn Badgley Speaks Candidly About His Jeff Buckley Movie and the End of Gossip Girl|url=https://www.vulture.com/2012/09/penn-badgley-on-jeff-buckley-and-gossip-girl.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180104132444/http://www.vulture.com/2012/09/penn-badgley-on-jeff-buckley-and-gossip-girl.html|archive-date=January 4, 2018.|access-date=2024-12-21|website=[[Vulture]]|language=en}}</ref> Iako je u početku odbio ulogu, kasnije ju je prihvatio nakon što producenti nisu uspjeli pronaći odgovarajućeg glumca. Njegova izvedba Dana Humphreyja dobila je pohvale i publike i kritičara, a donijela mu je šest nominacija za [[Nagrada Teen Choice|nagradu ''Teen Choice'']] tijekom prikazivanja serije. Jason Gay iz časopisa ''[[Rolling Stone]]'' posebno je pohvalio njegovu interpretaciju, napisavši kako bi „dok bi neki drugi glumac Dana prikazao kao dosadnog i običnog lika, Badgley unio dozu povremeno iritantnog sveznanja, što ga je učinilo zanimljivim.”<ref>{{Citiranje weba|last=Gay|first=Jason|date=2009-04-02|title='Gossip Girl': Dirty Pretty Things|url=https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/gossip-girl-dirty-pretty-things-184242/|url-status=live|access-date=2024-12-21|website=[[Rolling Stone]]|language=en-US}}</ref> 2009. godine Badgley je glumio u trileru ''[[Očuh (film)|Očuh]]'', remakeu istoimenog [[Očuh (1987. film)|filma iz 1987.]] godine, u kojem je glumio posinka serijskog ubojice.<ref>{{Citiranje weba|last=Vejvoda|first=Jim|date=2009-10-17|title=The Stepfather Review|trans-title=Očuh Recenzija|url=https://www.ign.com/articles/2009/10/17/the-stepfather-review|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180104083159/http://www.ign.com/articles/2009/10/17/the-stepfather-review|archive-date=January 4, 2018.|access-date=2024-12-21|website=[[IGN]]|language=en}}</ref> === 2010e === [[Datoteka:Emma Stone, Penn Badgley.jpg|mini|Badgley na premijeri filma [[Cura na lošem glasu (film)|Cura na lošem glasu]] s [[Emma Stone|Emmom Stone]] 2010.]] Badgley je nakon toga glumio Todda, simpatiju lika [[Emma Stone|Emme Stone]], u tinejdžerskoj komediji iz 2010. [[Cura na lošem glasu (film)|''Cura na lošem glasu'']],<ref>{{Citiranje weba|title=Fans are remembering 'You's' Penn Badgley as Woodchuck Todd In 'Easy A'|trans-title=Obožavatelji se prisjećaju Penna Badgleya iz serije Ti kao Woodchuck Todda u filmu Cura na lošem glasu.|url=https://www.capitalfm.com/news/tv-film/penn-badgley-easy-a-mascot-woodchuck-todd/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Capital]]|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Singh|first=Olivia|title=THEN AND NOW: The cast of 'Easy A' 10 years later|trans-title=PRIJE I SADA: Glumačka postava 'Cura na lošem glasu' 10 godina kasnije|url=https://www.businessinsider.com/easy-a-then-and-now-cast-actors-photos|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Business Insider]]|language=en-US}}</ref> koja je postigla kritički i komercijalni uspjeh<ref>{{Citiranje weba|date=2010-09-16|title=Movie projector: 'Easy A' expected to lead 'The Town', 'Devil', 'Alpha and Omega'|trans-title=Filmski projektor: 'Cura na lošem' očekuje se da će nadmašiti filmove 'Grad lopova,' 'Sotona' 'Alfa i Omega'|url=https://www.latimes.com/archives/blogs/company-town-blog/story/2010-09-16/movie-projector-easy-a-expected-to-lead-the-town-devil-alpha-and-omega|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Los Angeles Times]]|language=en-US}}</ref> te mu donijela nominaciju za [[Nagrada Teen Choice|nagradu Teen Choice]].<ref>{{Citiranje weba|date=2013-11-05|title=Teen Choice Awards 2010: Second (Giant) Wave Of Nominees Announced!|trans-title=Teen Choice nagrade 2010: Najava drugog (velikog) vala nominacija!|url=http://hollywoodcrush.mtv.com/2010/06/28/teen-choice-2010-nominees/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105174040/http://hollywoodcrush.mtv.com/2010/06/28/teen-choice-2010-nominees/|archive-date=November 5, 2013.|access-date=2024-12-23|website=[[MTV]]|language=english}}</ref> Sljedeće godine glumio je u financijskoj triler-drami ''[[Margin Call (film)|Margin Call]]'' (2011.),<ref>{{Citiranje weba|last=Roberts|first=Sheila|date=2010-09-10|title=Penn Badgley Interview EASY A, MARGIN CALL and GOSSIP GIRL|trans-title=Penn Badgley intervju CURA NA LOŠEM GLASU, MARGIN CALL i TRAČERICA|url=https://collider.com/penn-badgley-interview-easy-a-margin-call-gossip-girl/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Collider]]|language=en}}</ref> za koji je ansambl glumačke postave dobio pohvale kritičara.<ref>{{Citiranje novina|last=Denby|first=David|date=2011-10-21|title=All That Glitters|language=en-US|trans-title=Svi oni koji sjaje|work=[[The New Yorker]]|url=https://www.newyorker.com/magazine/2011/10/31/all-that-glitters-david-denby|access-date=2024-12-23|issn=0028-792X}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=2011-10-20|title=Number Crunching at the Apocalypse (Published 2011)|language=en|trans-title=Računanje brojeva na Apokalipsi (Objavljeno 2011.)|work=[[New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2011/10/21/movies/margin-call-with-zachary-quinto-review.html|access-date=2024-12-23}}</ref> Također je osvojio [[Nagrada Robert Altman|nagradu Roberta Altmana]] kao dio ansambla, a nagrada mu je dodijeljena na [[Independent Spirit Awards]].<ref>{{Citiranje weba|date=2012-02-26|title='The Artist' wins best feature at Independent Spirit Awards|trans-title='Umjetnik' osvoji najbolji film na Independent Spirit Awards|url=https://www.latimes.com/entertainment/la-xpm-2012-feb-26-la-me-spirit-awards-20120226-story.html|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Los Angeles Times]]|language=en-US}}</ref> 2012. godine Badgley je portretirao [[Jeff Buckley|Jeffa Buckleya]] u biografskom filmu ''[[Pozdravi od Tima Buckleyja (film)|Pozdravi od Tima Buckleyja]]''. Film prati Buckleyjev put suočavanja s naslijeđem njegovog pokojnog oca, glazbenika Tima Buckleyja, što kulminira izvedbom očevih pjesama 1991. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2011-06-21|title=Penn Badgley To Play Late Rocker Jeff Buckley In New Film|trans-title=Penn Badgley tumači preminulog rockera Jeffa Buckleyja u novom filmu|url=https://www.huffpost.com/entry/penn-badgley-to-play-jeff-buckley-greetings-from-tim-buckley_n_880960|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[HuffPost]]|language=en}}</ref> Za ulogu je pohađao satove gitare i pjevanja.<ref>{{Citiranje weba|last=Marcus|first=Bennett|date=2011-06-29|title=Penn Badgley Knows There’s Skepticism About His Ability to Play Jeff Buckley|trans-title=Penn Badgley zna da postoji skepticizam u vezi njegovih sposobnosti da odigra Jeffa Buckleyja|url=https://www.vulture.com/2011/06/penn_badgley_on_being_up_to_th.html|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Vulture]]|language=en}}</ref> U prosincu iste godine pridružio se glumačkoj postavi filma ''[[Ljubav u doba katastrofe (film)|Ljubav u doba katastrofe]]'', gdje je glumio uz [[Alexis Bledel|Alexisa Bledela]] i [[Teresa Palmer|Teresu Palmer]];<ref>{{Citiranje weba|last=Patten|first=Dominic|date=2012-12-12|title=Penn Badgley & ‘CSI: NY’s Hill Harper Join ‘Parts Per Billion’|trans-title=Penn Badgley i Hill Harper iz 'CSI: NY' pridružuju se filmu 'Ljubav u doba katastrofe'|url=https://deadline.com/2012/12/penn-badgley-csinys-hill-harper-join-parts-per-billion-387594/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Deadline Hollywood]]|language=en-US}}</ref> film je objavljen 2014.<ref>{{Citiranje weba|date=2014-05-07|title=Love May Not Survive in Parts Per Billion Home Entertainment Release|trans-title=Ljubav možda neće preživjeti u izdanju filma 'Parts Per Billion' na kućnom video tržištu|url=https://www.shockya.com/news/2014/05/07/love-may-not-survive-in-parts-per-billion-home-entertainment-release/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Shockya]]|language=en-US}}</ref> Iste godine objavljen je i film ''[[Cymbeline (film)|Cymbeline]]'', u kojem je glumio siroče Posthumusa.<ref>{{Citiranje weba|last=Patten|first=Dominic|date=2013-08-07|title=Penn Badgley Added To Shakespeare Adaptation ‘Cymbeline’|trans-title=Penn Badgley pridružen ansamblu adaptacije Shakespearea ‘Cymbeline’|url=https://deadline.com/2013/08/penn-badgley-cymbeline-ed-harris-ethan-hawke-559531/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Deadline Hollywood]]|language=en-US}}</ref> Badgley je imao stalnu ulogu u [[NBC|NBC-jevom]] miniserijalu iz 2015. godine [[The Slap (film)|The Slap]],<ref>{{Citiranje weba|last=Team|first=The Deadline|date=2014-10-20|title=Lucas Hedges & Penn Badgley Join ‘The Slap’ Miniseries On NBC; ‘Full Circle’ Sets Cast|trans-title=Lucas Hedges i Penn Badgley pridružuju se miniseriji 'The Slap' na NBC-u; 'Full Circle' potvrđuje glumačku postavu|url=https://deadline.com/2014/10/lucas-hedges-penn-badgley-cast-the-slap-miniseries-nbc-856147/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Deadline Hollywood]]|language=en-US}}</ref> adaptaciji [[The Slap (Australska televizijska serija)|australske serije istog naziva]]. Također je imao manju ulogu u filmu [[Adam Green's Aladdin (film)|Adam Green's Aladdin]] iz 2016. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-07-31|title=Penn Badgley Will Star in Gossip Girl’s Darker Alter-Ego 'You'|trans-title=Penn Badgley će glumiti u mračnijoj verziji 'Tračerice' u seriji 'Ti'|url=https://www.wmagazine.com/story/penn-badgley-lifetime-tv-show-you|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[W Magazine]]|page=Prošle godine pojavio se u drogom opterećenom Aladinu Adama Greena uz Natashu Lyonne i Macaulaya Culkina.|language=en}}</ref> Pohvale kritičara dobio je za ulogu u nezavisnom filmu [[The Paper Store (film)|The Paper Store]] (2016.), gdje je glumio uz [[Stef Dawson]] i [[Richard Kind|Richarda Kinda]]. Za tu je ulogu osvojio nagradu za najboljeg glumca na [[Međunarodni filmski festival u Oxfordu|Međunarodnom filmskom festivalu u Oxfordu]] te posebnu pohvalu žirija na Međunarodnom filmskom festivalu u Manchesteru. Badgley glumi [[Joe Goldberg|Joea Goldberga]] u [[Netflix|Netflixovoj]] hit-seriji ''[[Ti (televizijska serija)|Ti]]'',<ref>{{Citiranje weba|last=Goldberg|first=Lesley|date=2018-12-03|title=Greg Berlanti’s ‘You’ Moves to Netflix as Lifetime Bails on Season 2|trans-title=Serija 'Ti' Grega Berlantija prelazi na Netflix dok Lifetime odustaje od druge sezone|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/greg-berlantis-you-moves-netflix-as-lifetime-bails-season-2-1165703/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[The Hollywood Reporter]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Pedersen|first=Erik|date=2019-11-11|title=‘You’ Season 2 Premiere Date Set As Penn Badgley Stalker Drama Moves To Netflix|trans-title=Datum premijere druge sezone serije 'You' postavljen, dok Penn Badgleyjeva drama o stalkerima prelazi na Netflix|url=https://deadline.com/2019/11/you-season-2-premiere-date-penn-badgley-netflix-1202782904/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Deadline Hollywood]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Otterson|first=Joe|date=2020-01-14|title=‘You’ Renewed for Season 3 at Netflix|trans-title=Serija 'Ti' obnovljena za treću sezonu na Netflixu.|url=https://variety.com/2020/tv/news/you-renewed-season-3-netflix-1203466329/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Variety]]|language=en-US}}</ref> koja je započela kao televizijska adaptacija [[Ti (Kepnes roman)|knjige istog naziva]] na kanalu [[Lifetime]] u rujnu 2018.<ref name=":6" /><ref>{{Citiranje weba|date=2019-04-04|title=Lifetime sets premiere date for Penn Badgley's 'YOU' {{!}} EW.com|trans-title=Lifetime postavio datum premijere za 'TI' Penn Badgleya|url=https://ew.com/tv/2018/03/15/lifetime-you-premiere-date/|url-status=bot: unknown|access-date=2024-12-23|website=[[Internet Archive]], [[Entertainment Weekly]]|archive-date=4. travnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190404101317/https://ew.com/tv/2018/03/15/lifetime-you-premiere-date/}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Love turns into obsession in the first trailer for 'YOU' starring Penn Badgley|trans-title=Ljubav prerasta u opsesiju u prvom traileru za seriju 'TI' s Pennom Badgleym|url=https://ew.com/tv/2018/04/10/you-trailer-lifetime-penn-badgley/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Entertainment Weekly]]|language=en}}</ref> Njegova izvedba dobila je pohvale kritičara. [[IGN]] je njegovu izvedbu nazvao najboljom u karijeri, ističući kako je Badgley u seriji "pružio jednu od svojih najzapaženijih i najintenzivnijih izvedbi u karijeri. Njegov šarmantni izgled i opušteno ponašanje savršeno prikrivaju mračnu stranu njegovog lika, muškarca s ozbiljnim problemima kontrole.".<ref>{{Citiranje weba|last=Jan. 12|first=Alicia Lutes Posted|last2=2019|last3=P.m|first3=7|date=2019-01-12|title=You: Season 1 Review|trans-title=Ti: Sezona 1 Recenzija|url=https://nordic.ign.com/you-season-1/21872/review/you-season-1-review|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[IGN Nordic]]|language=en-se}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Swift|first=Andy|date=2020-01-14|title=YOU Renewed for Season 3 — Find Out Which Characters Are Returning in 2021|trans-title='TI' obnovljen za 3. sezonu – saznajte koji se likovi vraćaju 2021. godine|url=https://tvline.com/news/you-renewed-season-3-netflix-cast-returning-1137973/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[TVLine]]|language=en-US}}</ref><ref name=":7" /> Za ovu ulogu Badgley je dobio nominaciju za [[Nagrada Saturn|nagradu Saturn]].<ref>{{Citiranje weba|last=Mancuso|first=Vinnie|date=2019-07-16|title=Saturn Awards 2019 Nominations Led by Avengers: Endgame|trans-title=Nominacije za Saturn nagrade 2019. predvodio Osvetnici: Završnica|url=https://collider.com/saturn-awards-nominations-2019/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Collider]]|language=en}}</ref> === 2020e === U listopadu 2019. Badgley je glumio u nezavisnom filmu [[Ovdje i danas (film)|Ovdje i danas]] uz [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] i [[Tiffany Haddish]],<ref>{{Citiranje weba|last=N'Duka|first=Amanda|date=2019-10-07|title=Penn Badgley, Tony Winner Laura Benanti Join Billy Crystal & Tiffany Haddish In ‘Here Today’|trans-title=Penn Badgley, dobitnica Tony nagrade Laura Benanti pridružuju se Billyju Crystalu i Tiffany Haddish u filmu 'Ovdje i danas'|url=https://deadline.com/2019/10/penn-badgley-laura-benanti-billy-crystal-tiffany-haddish-here-today-1202754604/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=Deadline|language=en-US}}</ref> film je objavljen u svibnju 2021. godine i naišao na podijeljena mišljenja kritičara.<ref>{{Citiranje weba|last=Jackson|first=Angelique|date=2021-05-06|title=‘Here Today’ Co-Stars Billy Crystal and Tiffany Haddish Reminisce on Her Bat Mitzvah|trans-title=Billy Crystal i Tiffany Haddish, zvijezde filma 'Ovdje i danas', prisjećaju se njezine Bat Mitzve|url=https://variety.com/2021/film/news/billy-crystal-tiffany-haddish-here-today-bat-mitzvah-1234966805/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Variety]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=D'Alessandro|first=Anthony|date=2021-05-09|title=Jason Statham & Guy Ritchie Reteam ‘Wrath Of Man’ Leads Weekend With $8M & A- CinemaScore As Exhibition Looks Forward To Summer – Update|trans-title=Jason Statham i Guy Ritchie ponovo surađuju: 'Dani gnjeva' predvodi vikend s 8 milijuna dolara i A- CinemaScore dok industrija očekuje ljeto – Ažuriranje|url=https://deadline.com/2021/05/jason-statham-guy-ritchie-wrath-of-man-weekend-box-office-summer-season-1234752368/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Deadline Hollywood]]|language=en-US}}</ref> U lipnju 2024. glumio je uz Brandy i Monicu u videospotu za pjesmu [[Ariana Grande|Ariane Grande]] „[[The Boy Is Mine (Ariana Grande pjesma)|The Boy Is Mine]]”.<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=2024-06-07|title=Ariana Grande's "The Boy Is Mine" Video Features Cameos From Brandy, Monica and More|trans-title=Videospot za "The Boy Is Mine" Ariane Grande sadrži cameo uloge Brandy, Monice i drugih|url=https://www.eonline.com/news/1403217/ariana-grandes-the-boy-is-mine-video-features-cameos-from-brandy-monica-and-more|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[E! Online]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Shafer|first=Thania Garcia,Ellise|date=2024-06-07|title=Ariana Grande’s Catwoman Stalks Mayor Penn Badgley in ‘The Boy Is Mine’ Video|trans-title=Ariana Grande kao Catwoman prati gradonačelnika Penna Badgleya u videu za "The Boy Is Mine"|url=https://variety.com/2024/music/news/ariana-grande-penn-badgley-the-boy-is-mine-video-1236028150/|url-status=live|access-date=2024-12-23|website=[[Variety]]|language=en-US}}</ref> == Ostale aktivnosti == === Glazba === [[Datoteka:PennBadgleyTIFFSept10.jpg|mini|Badgley na [[Nacionalni filmski festival u Torontu 2010.|Nacionalnom filmskom festivalu u Torontu 2010.]] ]] Badgley i nekoliko suradnika osnovali su bend te objavili pjesmu „Easy” na [[SoundCloud|SoundCloudu]] pod imenom M O T H E R. Pjesma je ubrzo stekla popularnost i pojavila se na brojnim blogovima.<ref>{{Citiranje weba|last=Moss|first=Emma-Lee|date=2014-03-06|title=An Interview With Mother|trans-title=Intervjuu sa bendom Mother|url=https://www.vice.com/en/article/an-interview-with-mother/|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[VICE]]|language=en-US}}</ref> Godine 2015. bend je promijenio ime u [[MOTHXR]] zbog pravnog zahtjeva koji su primili od drugog benda sa sličnim imenom.<ref>{{Citiranje weba|date=2016-03-16|title=Penn Badgley Explains the Drama Behind His "Terrible" Band Name|trans-title=Penn Badgley objašnjava dramu iza njegovog "užasnog" imena benda|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/music/q-and-a/a55337/penn-badgley-mothxr-interview/|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[Cosmopolitan]]|language=en-US}}</ref> Ubrzo su potpisali ugovor s diskografskim kućama [[Maison Kitsuné|Kitsuné]] i Washington Square Music, njujorškom podružnicom izdavačke kuće [[Razor & Tie]].<ref>{{Citiranje weba|title=MOTHXR – Washington Square Music|url=https://washingtonsquaremusic.com/artists/mothxr/|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[Washington Square Music]]|language=en-US}}</ref> Debitantski album Centerfold<ref>{{Citiranje weba|title=Mothxr - Music Publishing - Concord|trans-title=Mothxr - Glazbeno izdavaštvo - Concord|url=https://concord.com/publishing-roster/mothxr/|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[Concord]]|language=en-US}}</ref> objavili su 26. veljače 2016. u suradnji s izdavačkom kućom [[Concord (Produkcijska kuća)|Concord]].<ref>{{Citation|title=Centerfold - Mothxr {{!}} Album {{!}} AllMusic|url=https://www.allmusic.com/album/centerfold-mw0002909832|accessdate=2024-12-24|language=en}}</ref> === Aktivizam i politika === Tijekom [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.|predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama 2008. godine]], Badgley je podržao [[Barack Obama|Baracka Obamu]].<ref>{{Citiranje weba|last=Vena|first=Jocelyn|date=October 14, 2008|title=‘Gossip Girl’ Stars Blake Lively, Penn Badgley Appear In Pro-Obama PSA Spoof - MTV|url=http://www.mtv.com/news/1596969/gossip-girl-stars-blake-lively-penn-badgley-appear-in-pro-obama-psa-spoof/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151224211030/http://www.mtv.com/news/1596969/gossip-girl-stars-blake-lively-penn-badgley-appear-in-pro-obama-psa-spoof/|archive-date=December 24, 2015.|access-date=2024-12-24|website=[[Internet Archive]], [[MTV]]}}</ref> On i [[Blake Lively]] pojavili su se u reklami za Obamu kao dio programa [[MoveOn|MoveOn-a]] za poticanje mladih na glasanje, koja se emitirala tijekom serije Tračerica na mrežama The CW, [[MTV]] i [[Comedy Central]].<ref>{{Citiranje weba|date=October 14, 2008.|title=Blake Lively & Penn Badgley Go for Laughs in Pro-Obama Ad|url=http://www.people.com/people/article/0,,20232838,00.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151224211030/http://www.mtv.com/news/1596969/gossip-girl-stars-blake-lively-penn-badgley-appear-in-pro-obama-psa-spoof/|archive-date=March 28, 2011|access-date=December 24, 2024.|website=[[Internet Archive]], [[People]]}}</ref> U ožujku 2010. godine [[Američki Crveni križ]] objavio je da je Badgley postao član Nacionalnog kabineta slavnih, grupe poznatih osoba koje promoviraju usluge Crvenog križa.<ref>{{Citiranje weba|date=March 29, 2010.|title=American Red Cross Adds Eight New Members to its Celebrity Cabinet" (Press release).|url=https://www.redcross.org/portal/site/en/menuitem.94aae335470e233f6cf911df43181aa0/?vgnextoid=6271761ad3b87210VgnVCM10000089f0870aRCRD|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100408164553/http://www.redcross.org/portal/site/en/menuitem.94aae335470e233f6cf911df43181aa0/?vgnextoid=6271761ad3b87210VgnVCM10000089f0870aRCRD|archive-date=April 8, 2010|access-date=December 24, 2024.|website=Washington, DC: Američki Crveni Križ.}}</ref> Badgley je 2011. godine podržao pokret [[Occupy Wall Street]],<ref>{{Citiranje weba|date=October 6, 2011|title=Tim Robbins, Penn Badgley Join 'Occupy Wall Street' Cause|url=https://people.com/celebrity/occupy-wall-street-tim-robbins-penn-badgley-join/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170705010050/https://people.com/celebrity/occupy-wall-street-tim-robbins-penn-badgley-join/|archive-date=2017-05-09|access-date=December 24, 2024.|website=[[People]]}}</ref> a također je saveznik [[Black Lives Matter|pokreta Black Lives Matter]].<ref>{{Citiranje weba|date=December 17, 2014.|title=Penn Badgley joins the fight to end racism. December 17, 2014. Archived from the original on September 2, 2017. Retrieved January 4, 2018.|url=https://www.msnbc.com/msnbc/watch/penn-badgley-joins-fight-to-end-racism-374242883736|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170902183830/http://www.msnbc.com/msnbc/watch/penn-badgley-joins-fight-to-end-racism-374242883736|archive-date=September 2, 2017.|access-date=December 24, 2024.|website=[[MSNBC]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=July 11, 2016.|title=Penn Badgley & More Get Serious About The #BlackLivesMatter Movement During MTV's Town Hall.|url=http://www.mtv.com.au/irl/news/talib-kweli-pusha-t-penn-badgley-get-serious-about-the-black-lives-matter-movement-police-brutality-at-mtvs-town-hall|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160712211331/http://www.mtv.com.au/irl/news/talib-kweli-pusha-t-penn-badgley-get-serious-about-the-black-lives-matter-movement-police-brutality-at-mtvs-town-hall|archive-date=July 12, 2016.|access-date=December 24, 2024.|website=MTV Australia}}</ref>Zalaže se za to da se u razgovorima o [[Policijska brutalnost|policijskoj brutalnosti]] uključe i ženske žrtve te podržava LGBT prava.<ref>{{Citiranje weba|last=[@pennbadgley]|first=Penn Badgleyx|date=December 9, 2014.|title="Keep peeling layers off, see misogyny runs deep thru racism like an inflamed nerve. We gotta talk abt the women too"|url=https://x.com/pennbadgley/status/542214969664999424|url-status=live|access-date=December 24, 2024.|website=[[(Tweet)]] [[Twitter]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Badgley|first=Penn|date=May 7, 2016.|title="Timeline Photos"|url=https://m.facebook.com/699548026752486/photos/a.759099580797330.1073741828.699548026752486/1166700993370518/?type=3|url-status=live|access-date=December 24, 2024.|website=[[Facebook]]}}</ref> === Podcast === 18. svibnja 2022. Badgley je pokrenuo podcast ''Podcrushed''<ref>{{Citiranje weba|title=Podcrushed|url=https://www.pandora.com/podcast/podcrushed/PC:80176?source=stitcher-sunset|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[Pandora (web radio)|Pandora]]|language=en}}</ref> s voditeljicama Navom Kavelin i Sophie Ansari. Emisija istražuje neugodnosti, anksioznost, slomljena srca i samootkrivanje koje obilježava adolescenciju, pozivajući goste da podijele priče iz svojih srednjoškolskih dana.<ref>{{Citiranje weba|last=Inc|first=Sirius XM Holdings|title=SiriusXM's Stitcher to Launch New Original Series "Podcrushed", Hosted by Penn Badgley, Nava Kavelin, and Sophie Ansari|trans-title=SiriusXM-ov Stitcher lansira novu originalnu emisiju "Podcrushed", koju vode Penn Badgley, Nava Kavelin i Sophie Ansari|url=https://www.prnewswire.com/news-releases/siriusxms-stitcher-to-launch-new-original-series-podcrushed-hosted-by-penn-badgley-nava-kavelin-and-sophie-ansari-301539777.html|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[PR Newswire]]|language=en}}</ref> Među poznatim gostima bili su [[Drew Barrymore]], [[Conan O'Brien]], [[Jenna Ortega]], [[Leighton Meester]], [[Rainn Wilson]] i [[Ariana Grande]]. == Javna slika == 2011. godine magazin [[People (magazin)|People]] uvrstio je Badgleya među „25 ljepotana (i hottiesa) s 25 godina”,<ref>{{Citiranje weba|date=April 7, 2011.|title=25 Beauties (and Hotties) at 25 - Penn Badgley|trans-title=25 ljepotana (i hottiesa) s 25 godina - Penn Badgley|url=https://people.com/people/package/gallery/0,,20360857_20478378_20930516,00.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110416234857/http://www.people.com/people/package/gallery/0,,20360857_20478378_20930516,00.html|archive-date=April 16, 2011.|access-date=December 24, 2024.|website=[[People]]}}</ref> dok ga je [[BuddyTV]] smjestio na 75. mjesto svoje liste „100 najseksi muškaraca na TV-u 2011. godine”.<ref>{{Citiranje weba|last=TV|first=Buddy|date=2011-12-07|title=TV's 100 Sexiest Men of 2011|trans-title=100 najseksi muškaraca na TV-u 2011. godine|url=https://www.buddytv.com/tvs-100-sexiest-men-of-2011/|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=BuddyTV|language=en-US}}</ref> == Privatni život == Badgley je bio u vezi s<ref>{{Citiranje weba|last=Knight|first=Lewis|date=2021-10-17|title=You star Penn Badgley's biggest romances from Blake Lively to fairy-tale ending|url=https://www.irishmirror.ie/showbiz/celebrity-news/netflixs-you-star-penn-badgleys-21908637|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[Irish Mirror]]|language=en}}</ref> kolegicom iz serije [[Tračerica (televizijska serija)|Tračerica]] [[Blake Lively]] od 2007. do 2010. godine,<ref>{{Citiranje weba|date=2017-08-30|title=Blake Lively on What It Was Like Trying to Secretly Date (and Break Up With) Penn Badgley on 'Gossip Girl'|url=https://www.elle.com/culture/celebrities/a12138963/blake-lively-secretly-dating-penn-badgley-gossip-girl/|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[ELLE]]|language=en-US}}</ref> a zatim s glumicom [[Zoë Kravitz]] od 2011. do 2013. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2013-05-09|title=The Life and Loves of Penn Badgley|trans-title=Život i ljubavi Penn Badgleya|url=https://www.elle.com/culture/celebrities/a13800/penn-badgley-profile/|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[ELLE]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Weekly|first=Us|date=2013-06-11|title=Penn Badgley, Zoe Kravitz Split|trans-title=Penn Badgley, Zoe Kravitz razvod|url=https://www.glamour.com/story/penn-badgley-and-zoe-kravitz-s|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[Glamour]]|language=en-US}}</ref> U 2014. godini počeo je izlaziti s pjevačicom [[Domino Kirke]].<ref>{{Citiranje weba|last=Heimbrod|first=Camille|date=2017-06-27|title=Penn Badgley To Star In Greg Berlanti’s Thriller ‘You’|trans-title=Penn Badgley će glumiti u Greg Berlantijevom trileru ‘Ti’|url=https://www.ibtimes.com/gossip-girl-alum-penn-badgley-returns-television-greg-berlantis-thriller-you-2557839|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[International Business Times]]|language=en-US}}</ref> Oženio ju je 27. veljače 2017. u gradskoj vijećnici u [[New York City, New York|New Yorku]] i postao očuh njezina sina.<ref>{{Citiranje weba|last=Cardoza|first=Riley|date=2019-10-25|title=Domino Kirke: Penn Badgley Is a ‘Good Stepdad’ to My Son|trans-title=Domino Kirke: Penn Badgley je ‘Dobar očuh’ mojem sinu|url=https://www.usmagazine.com/celebrity-moms/news/domino-kirke-penn-badgley-is-a-good-stepdad-to-my-son/|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[US Weekly]]|language=en-US}}</ref> U svibnju 2020. Kirke i Badgley najavili su da očekuju svoje prvo zajedničko dijete. Njihov sin rođen je u kolovozu 2020. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Penn Badgley and Wife Domino Kirke Expecting First Child After 'Two Miscarriages in a Row'|trans-title=Penn Badgley i njegova supruga Domino Kirke očekuju prvo dijete nakon "dva spontana pobačaja zaredom".|url=https://people.com/parents/penn-badgley-domino-kirke-pregnant-expecting-first-child-after-miscarriages/|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=People|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Proud Papa! Penn Badgley Smiles with His Baby Son in Sweet Photo Shared by Wife Domino Kirke|url=https://people.com/parents/penn-badgley-baby-son-picture-domino-kirke/|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[People]]|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=March 15, 2023.|title=Penn Badgley gives rare update on fatherhood with two-year-old son|url=https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/penn-badgley-domino-kirke-wife-son-b2301766.html|url-status=live|access-date=December 24, 2024.|website=[[Independent]]}}</ref> U intervjuu Badgley je opisao kako ga je [[Izljev nafte u Meksičkom zaljevu 2010.|izlijevanje nafte kompanije BP u Meksičkom zaljevu]] potaknulo na istraživanje povezanosti pravde i duhovnosti, što ga je odvelo u [[Prašuma|prašume]] Kolumbije i učenja [[Bahá'u'lláh|Baháʼu'lláha]] te vjere [[Bahá'í|Baháʼí]].<ref>{{Citiranje weba|last=Toloui-Wallace|first=Shadi|date=2019-07-26|title=How the Baha’i Faith Changed Penn Badgley’s Life|url=https://bahaiteachings.org/how-bahai-faith-changed-penn-badgleys-life/|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=BahaiTeachings|language=en-US}}</ref> Badgley je član vjerske zajednice Baháʼí od 2015. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Penn Badgley Reveals How 'Divine Love' Prepared Him for His Marriage to Domino Kirke|url=https://people.com/tv/penn-badgley-divine-love-marriage/|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=[[People]]|language=en}}</ref> == Filmografija == === Filmovi === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naslov !Uloga !Bilješke |- |2000. |''[[The Fluffer (film)|The Fluffer]]'' |Young Sean McGinnis | |- |2003. |''Debating Robert Lee'' |Debater | |- |2006. |[[John Tucker mora umrijeti (film)|John Tucker mora umrijeti]] |Scott Tucker | |- |2007. |''[[Drive-Thru (fim)|Drive-Thru]]'' |Van | |- |2008. |[[Zauvijek snažan (film)|Zauvijek snažan]] |Lars | |- |2009. |[[Očuh (film)|Očuh]] |Michael Harding | |- |2010. |[[Cura na lošem glasu (film)|Cura na lošem glasu]] |"Woodchuck" Todd | |- |2011. |[[Crni ponedjeljak (film)|Crni ponedjeljak]] |Seth Bregman | |- |2012. |[[Pozdravi od Tima Buckleyja (film)|Pozdravi od Tima Buckleyja]] |[[Jeff Buckley]] | |- |2014. |[[Ljubav u doba katastrofe (film)|Ljubav u doba katastrofe]] |Erik | |- |2015. |[[Cimbelin (film)|Cimbelin]] |Posthumus | |- | rowspan="2" |2016. |''[[The Paper Store (film)|The Paper Store]]'' |Sigurd Rossdale | |- |[[Adam Green's Aladdin (film)|Adam Green's Aladdin]] |Princ Monaka |- | rowspan="2" |2021. |[[Ovdje i danas (film)|Ovdje i danas]] |Rex | |- |[[The Birthday Cake (film)|The Birthday Cake]] |Penno |} === Televizija === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naslov !Uloga !Bilješke |- |1999. |''[[Will i Grace]]'' |Todd |Epizoda: "I Never Promised You an Olive Garden" |- |2000. - 2001. |[[Mladi i nemirni (televizijska serija)|Mladi i nemirni]] |[[Chance Chancellor|Phillip "Chance" Chancellor]] |Glavna uloga |- |2000. - 2002. |''[[The Brothers García (televizijska serija)|The Brothers García]]'' |Eddie Bauer |2 epizode |- |2000. |''[[Daddio (televizijska serija)|Daddio]]'' |Todd |2 epizode |- | rowspan="3" |2002. |''[[The Nightmare Room (televizijska serija)|The Nightmare Room]]'' |Mike |Epizoda: "My Name Is Evil" |- |''[[Do Over (televizijska serija)|Do Over]]'' |Joel Larsen |Glavna uloga |- |[[Što mi se sviđa na tebi (televizijska serija)|Što mi se sviđa na tebi]] |Jake Wood |Epizoda: "Copy That" |- |2003. |[[Zona sumraka]] |Trace Malone |Epizoda: "[[Homecoming (Zona sumraka)|Homecoming]]" |- |2004. - 2005. |[[The Mountain (film)|The Mountain]] |Sam Tunney |Glavna uloga |- |2006. |''[[The Bedford Diaries (televizijska serija)|The Bedford Diaries]]'' |Owen Gregory |Glavna uloga |- |2007. - 2012. |[[Tračerica (televizijska serija)|Tračerica]] |[[Dan Humphrey|Daniel "Dan" Humphrey/Gossip Girl]] |Glavna uloga |- |2015. |''[[The Slap (televizijska serija)|The Slap]]'' |Jamie |2 epizode |- |2018. - 2025. |[[Ti (televizijska serija)|Ti]] |[[Joe Goldberg]] |Glavna uloga; također producent |} === Videoigre === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naslov !Uloga !Bilješke |- |1999. |''[[Mario Golf]]'' |Kid |Glasovna uloga |- |2000. |''[[Mario Tennis]]'' |Alex |Glasovna uloga |- |2005. |''[[Mario Tennis: Power Tour]]'' |Chris |Nenaveden |} === Videospotovi === * „[[The Boy Is Mine (Ariana Grande pjesma)|The Boy Is Mine]]” (2024.) [[Ariana Grande|Ariane Grande]]<ref name=":8" /> == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Badgley, Penn}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] j26kag647mvuokydsmcocrjty2sqtc4 0 258374 7631881 6773619 2026-11-07T11:04:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631881 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tanzendes_Haus_2023.jpg|mini|desno|Pogled sa strane]] '''Plešuća kuća''' (češki: Tančící dům) je nadimak koji je dat zgradi osiguravajućeg društva Nationale Nederlanden u centru [[Prag]]a, u [[Češka|Češkoj]] na adresi Rašínovo nábřeží 80, 120 00 Praha 2. Zgradu je projektirao češki arhitekt hrvatskog podrijetla [[Vlado Milunić]] u suradnji s kanadskim arhitektom [[Frank Gehry|Frankom Gehryom]] na slobodnom dijelu obale rijeke gdje su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nalazila zgrada koja je uništena u bombardiranju Praga 1945. godine. Sama zgrada je dizajnirana 1992. godine a izgrađena tijekom 1996. godine<ref>[http://www.arcspace.com/gehry_new/index.html?main=/gehry_new/prague/prag.htm NATIONALE-NEDERLANDEN BUILDING] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090203235653/http://www.arcspace.com/gehry_new/index.html?main=%2Fgehry_new%2Fprague%2Fprag.htm |date=3. veljače 2009. }} Frank O. Gehry, The Architect's Studio. Digital catalog of the Henry Art Gallery at [http://www.arcspace.com/ arcspace]</ref> Sredinom osamdesetih godina Milunić je dobio angažman i od tadašnjeg vodećeg češkog disidenta i svog nekadašnjeg susjeda Václava Havela koji ga je 1986. zamolio da mu projektira podjelu stana kojeg je s bratom naslijedio poslije smrti roditelja. Projektirati stan „državnom neprijatelju broj jedan“ nije moglo proći bez posljedica pa je Milunića često saslušavala tajna policija, no ni on ni Havel nisu posustajali duhom. Milunić je Havelu u šali dnevni boravak od njegovog radnog stola odijelio rešetkom i skromnim ležajem kako zbog čestih boravaka u zatvoru ne bi kod kuće imao šokove, a u jednom razgovoru dotakli su se i susjedne prazne parcele na uglu Rašínove obale i Jirásekova trga na kojoj je nekad bila stambena zgrada srušena u američkom bombardiranju Praga 1945. Milunić i Havel maštali su o tome kako bi se na toj parceli mogla izgraditi zgrada s kulturnim sadržajima (knjižnicom, kazalištem i kavanom) koja bi nastavila niz važnih kulturnih objekata koji se protežu uzduž Vltave. U studenom 1989. Baršunastom revolucijom oboren je komunistički režim, a Havel je postao predsjednik Čehoslovačke pa se i ta ideja mogla početi ostvarivati. Kad ga je posjetio direktor praškog stambeno-komunalnog poduzeća kako bi razgovarali o povratu njegove obiteljske kuće, Havel je spomenuo da je 1986. s Milunićem razmišljao o tome da se na susjednoj praznoj parceli sagradi zgrada s kulturnim sadržajima. Direktor nije dugo čekao te je Miluniću i službeno poslao narudžbenicu. Ideja za zgradu nalik na plesni par rodila se postupno – Milunić je najprije razmišljao o zgradi s kupolom nalik na raspuklu ljusku graha, o zgradi sa spuštenom crvenom zavjesom (ili gaćama), kao simbolom „striptiza“ totalitarnog režima te o „Zgradi slobode“ s likom mlade djevojke kao simbolom revolucije („Čehoslovačka [[Ivana Orleanska]]). {{citat|Htio sam da kuća bude doslovna parafraza Baršunaste revolucije kad se od totalitarnog statičnog društva odijelio njegov manji dinamični dio koji je krenuo u svijet pun promjena, u našem slučaju nad frekventno raskršće u pravcu Praškog dvorca. Htio sam da to budu dva dijela zgrade koja se međusobno privlače i odbijaju: statički-dinamički, jang-jing, plus-minus.| Susreti, glasilo Hrvatsko-češkog društva broj 33., 2015.}} Kad je Milunić javnosti predstavio svoju ideju izazvao je negativnu reakciju javnosti, uključujući i stručnjake, koji nisu bili spremni prihvatiti ovako smjeli arhitektonski projekt u historicističkom dijelu Praga. Plešuća kuća koja se međutim svidjela Pavelu Kochu, zastupniku nizozemske tvrtke Nationale Nederlanden koja je pristala biti investitor izgradnje. Kao rješenje za neutralizaciju negativnih reakcija pojavila se ideja da se široj javnosti nedovoljno poznatom Miluniću kao autor Kuće pridruži neki slavni svjetski arhitekt. Koch je najprije kontaktirao svog prijatelja, francuskog arhitekta Jeana Nouvela koji je suradnju odbio s obrazloženjem da je parcela premala za dvojicu arhitekata i jer je vidio da Milunić već ima gotov koncept i maketu zgrade. Kao drugo rješenje pojavio se [[Frank Gehry]] iz Los Angelesa koji se igrom slučaja u veljači 1992. zatekao u Ženevi kao član žirija jednog natječaja. Kad je Milunić Gehryju pokazao svoje crteže, on je shvatio njegovu koncepciju i prihvatio suradnju. Navodno je presudno bilo to što je Gehry kao Kanađanin bio veliki ljubitelj hokeja i češkog hokejaša Jaromíra Jágra te je rekao: „Za zemlju koja je Americi dala Jaromíra Jágra učinit ću sve“. Suprotno prvobitnoj ideji, umjesto zgrade namijenjene kulturi postala je poslovna zgrada s uredima i restoranom na posljednjem katu. Na njenoj terasi nalazi se metalna konstrukcija nazvana Meduza. Kuća i njeni autori dobili su niz priznanja, a američki časopis Time proglasio ju je 1996. zgradom godine. Izvorno nazvana ''Fred and Ginger'' (po [[Fred Astaire|Fredu Astaireu]] i [[Ginger Rogers]] – čuvenom plesačkom paru) zgrada se uzdiže između [[barok]]nih, [[gotika|gotičkih]] i [[Art Nouveau]] građevina po kojima je Prag poznat. ==Zanimljivosti== Od strane nekih ljudi zgrada je nazivana i "Pijanom kućom". Na vrhu zgrade se nalazi restoran francuske kuhinje s očaravajućim pogledom na grad Prag. Ostatak zgrade udomljava nekoliko multinacinalnih tvrtki. [[Datoteka:Dancing house windows.jpg|mini|desno|Prozori Plešuće kuće]] == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Dancing House}} *[http://www.prague360.com/fs.html?loc=locations/dancing-house-milunic-gehry.p36 360° Panoramske fotografije Plešuće kuće] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080328031441/http://www.prague360.com/fs.html?loc=locations%2Fdancing-house-milunic-gehry.p36 |date=28. ožujka 2008. }} *[http://www.galinsky.com/buildings/dancinghouse/index.htm Plešuća kuća u Pragu by Frank Gehry] *[https://web.archive.org/web/20201005150047/http://www.radio.cz/en/article/42866 Radio Prague članak s Vladom Milunićem] *[http://ginger-fred-restaurant.cz/en/ Restoran na Plešućoj kući] [[Kategorija:Postmoderna arhitektura]] [[Kategorija:Građevine u Pragu]] 49r0b4llq4oq4pk8v9sd4di1clwqul5 0 260439 7631828 7483948 2026-11-07T07:06:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631828 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|listopad 2014.}} {{Infookvir hrvatski velikaši |prezime = Pejačević |slika = 11 peqchevich.jpg |veličina_slike = 220px |opis_slike = Obiteljski grb |država = [[Hrvatska]], [[Bugarska]], [[Ugarska]] |podrijetlo = [[Hrvati|hrvatsko]] |kuća = [[Parčević]] |naslovi = baruni (1712.),<br>grofovi ''od [[Virovitica|Virovitice]]'' (1772.) |utemeljenje = [[14. stoljeće]] |utemeljitelj = [[Dmitar Pejačević]] |rodonačelnik = |napomena = }} Obitelj '''Pejačević''' ([[Mađarski jezik|mađarski]]: ''Pejácsevich'' i ''Pejácsevics'', [[Bugarski jezik|bugarski]]: ''Пеячевичи'') je [[Hrvatsko plemstvo|hrvatska plemićka obitelj]] koja je imala značajnu ulogu u političkom, društvenom, gospodarstvenom i kulturnom životu [[Povijest Hrvatske|Hrvatske]] tijekom [[18. stoljeće|18.]], [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], a posebno je dala svoj obol razvitku [[Slavonija|Slavonije]] i imala istaknuto mjesto u njenoj povijesti. Iz obitelji je kroz prošlost poniklo niz znamenitih osoba, među kojima su bili političari, vojni časnici, visoki državni dužnosnici, svećenici, pisci i umjetnici. Dvojica su njenih članova, [[Ladislav Pejačević|Ladislav]] (1824. – 1901.) i [[Teodor Pejačević|Teodor]] (1855. – 1928.), bili [[hrvatski ban]]ovi. == Ishodišta podrijetla == Podrijetlo Pejačevića, prema nekim izvorima, seže u [[14. stoljeće]], i to na područje tadašnjeg jugoistočnog dijela srednjovjekovne [[Hrvatska|hrvatske]] države, odnosno današnjeg središnjeg dijela teritorija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Pejačevići se čak dovode u vezu s bosanskim kraljem [[Stjepan Dabiša|Stjepanom Dabišom]] (stolovao 1391. – 1395.), odnosno da potječu od njegovog sina Parčije, čiji su se potomci nazivali Parčevići, a kao jedan od ogranaka te obitelji su nastali Pejačevići. O tome iscrpno piše u pedesetdevetom svesku „Arhiva za austrijsku povijest“ ''Carske akademije znanosti'' („Archiv für österreichische Geschichte“ herausgegeben von der ''Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften'') izdanog u [[Beč]]u 1880. godine, gdje se nalazi poglavlje o [[Petar Parčević|Petru barunu Parčeviću]] (1612. – 1674.), [[marcianopol]]jskom [[nadbiskup]]u. Tekst tog poglavlja temelji se na istraživanjima [[Julijan Pejačević|Julijana grofa Pejačevića]] (1833. – 1906.), kroničara svoje obitelji. Unatoč sumnjama nekih povjesničara, kasnije analize uglavnom su pokazale da su njegove tvrdnje povijesno utemeljene. To se poglavito odnosi na istraživanja [[Bugarska|bugarske]] historiografije, uključujući ona koja su u dvadesetim i tridesetim godinama 20. stoljeća izvršili Bojan Penev i Boris Jocov, a koja su se pozabavila povezanim obiteljima Parčević i Pejačević (te nekim drugim obiteljima koje su s njima bile u srodstvu), i to za vremensko razdoblje dok su te obitelji boravile na području današnje Bugarske. Detaljno se o tome govori u člancima bugarske nacionalne enciklopedije „Enciklopedija Bulgaria“ ([[Sofija]], 1981. – 1997.). == Bugarsko razdoblje == Kao preteče Pejačevića, Parčevići su se, spletom okolnosti, u drugoj polovici [[14. stoljeće|14. stoljeća]] naselili u [[Bugarska|Bugarskoj]]. „Enciklopedija Bulgaria“ specificira da je Parčija sa svojom obitelji tamo stigao s [[Dubrovnik|dubrovačkim]] trgovcima, odnosno uz posredovanje trgovačkih veza [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Razlog tom preseljenju nije sa sigurnošću utvrđen, ali je najvjerojatnije vezan uz sukobe s drugim suparničkim velikašima na području tadašnje jugoistočne [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|Hrvatske]], odnosno na teritoriju [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]]. Parčijina je obitelj, naime, tamo imala svoje posjede, od kojih se u nekim izvorima izrijekom spominje Narona. Boraveći najprije u [[Veliko Trnovo|Trnovu]] u središnjoj Bugarskoj (do 1399. godine), Parčevići sele u zapadnije dijelove zemlje. Kao njihovo sjedište najviše se od tada spominje rudarski gradić [[Čiprovci]], u [[Oblast Montana|oblasti Montana]]. Neki povjesničari stoga drže da obitelj zapravo odonud vuče podrijetlo. Čiprovci su u to vrijeme bili upravno, gospodarsko i kulturno sjedište cijele regije, ležeći u plodnoj dolini rijeke [[Ogosta]], pritoka [[Dunav]]a, uz obronke [[Stara planina|Stare planine (Balkan)]] i blizu današnje granice sa [[Srbija|Srbijom]]. U blizini naselja otkrivena su bogata nalazišta ruda, među kojima zlata, srebra, bakra i olova. Rudarstvo su tamo razvili [[Sasi|saski]] rudari, koji su se doselili u [[13. stoljeće|13.]] i [[14. stoljeće|14. stoljeću]] i bili katoličke vjere, za razliku od starosjedilačkih pravoslavnih Bugara. Osim njih, došli su onamo i [[Dubrovnik|dubrovački]] trgovci te [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|bosanski franjevci]]. Još veća mješavina nacionalnosti i religija nastala je na tom području nakon [[Osmansko Carstvo|turske]] okupacije. [[Datoteka:Knesovich.gif|thumb|240px|Grb obitelji Knežević, ogranka proizašlog iz obitelji Parčević]] Osim u Čiprovce, neki ogranci Parčijine obitelji naselili su se u druga okolna mjesta, pa čak su neka nova i osnovali, kao što su na primjer Kneže, Pejakovo (ili Pejačevo) i Čerka. Po tim su mjestima pojedini ogranci dobili imena, te su, osim Parčevića, postojali Kneževići (Knezovići), Pejačevići, Čerkići i Tomagjonovići. === Rodoslovlje prvih Pejačevića === *Parčija - spominje se [[1386.]] :*Nikola I. Parčević - sin Parčije :*Andrija I. Parčević - sin Parčije ::*Petar I. Parčević - sin Andrije I., umro nakon [[1423.]] :::*Nikola II. Parčević - sin Petra I., spominje se 1437. – 1470. ::::*Gjoni (Ivan, Gyoni, Gioni ili Giono) Parčević - sin Nikole II., spominje se [[1481.]], imao je sinove: :::::*Ivan I. Parčević - spominje se [[1563.]] :::::*Stjepan Knežević :::::*Tomislav (Tomo) Tomagjonović :::::*Dmitar '''Pejačević''' - spominje se 1561. – 1563., prvi se počeo zvati Pejačevićem ::::::*Nikola I. Pejačević :::::::*Juraj (Đuro) I. Pejačević - barun, oženjen Margaretom Parčević ::::::::*Marko I. Pejačević ::::::::*Matija I. Pejačević - oženjen Agatom Knežević, umro oko [[1688.]] === Veze s franjevcima === U dugom vremenskom razdoblju u kojem su Pejačevići živjeli u Bugarskoj neprestana je njihova povezanost i isprepletenost s [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|franjevcima provincije Bosne Srebrene]], koji su još u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] došli u [[Bugarska|Bugarsku]]. Kako to navodi Vitomir Belaj s [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta u Zagrebu]] u svom radu „''Act Bulgariae ecclesiastica'' oca Euzebija Fermendžina kao etnološki izvor“ u sklopu Zbornika radova znanstvenog skupa pod nazivom „Život i djelo o. Euzebija Fermendžina“ iz [[1998.]] godine, franjevci su prvi put došli iz [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosne]] u zapadnu [[Bugarska|Bugarsku]] još za bosanskoga vikara [[Bartol Alvernski|Bartula Alvernskoga]], oko [[1366.]] godine. Povijesne veze Pejačevića, odnosno njihovih predaka, s [[Franjevci|franjevačkim redom]] započete su zacijelo još u tom ranom razdoblju, a posebno su intenzivirane u vrijeme kada su od kraja [[16. stoljeće|16. stoljeća]] u bugarsku katoličku enklavu u Čiprovcima dolazile od [[Papa|pape]] poslane katoličke misije. Kada je papa [[Klement VIII.]] (1592. – 1605.) poslao u Bugarsku svog vizitatora bosanskog franjevca Petra Zlojutrića, poznatijeg kao [[Petar Solinat]] (jer je bio podrijetlom iz mjesta Soli, što je stari naziv za današnju [[Tuzla|Tuzlu]]), tamošnji su ga katolici uspjeli zadržati, pa je [[1601.]] godine on postao prvi biskup novoutemeljene [[Sofija|sofijske]] biskupije sa sjedištem u franjevačkom samostanu u Čiprovcima. Solinat je od turskih vlasti uspio ishoditi dozvolu da se u Bugarskoj otvore novi samostani, župne crkve pa čak i katolička škola u Čiprovcima, koja je osnovana [[1625.]] godine. [[Datoteka:Chiprovtsi stara katedrala.JPG|thumb|270px|Ostaci stare katoličke katedrale sv. Marije u Čiprovcima]] Pejačevići i njihove srodne obitelji bili su, dakle, usko povezani s franjevcima, bilo kroz školovanje svoje djece, bilo putem izravnog ulaska njihovih pripadnika u franjevački red. Najpoznatiji među njima bio je, već spomenuti, ugledni franjevac, književnik i diplomat [[Petar Parčević]], rođen u Čiprovcima, a školovan u Italiji. On se cijeli život borio za poboljšanje teškog položaja katolika u Bugarskoj, pa ga je [[1656.]] godine, između ostalog i zbog toga, papa [[Aleksandar VII.]] (1655. – 1667.) postavio za marcianopoljskog (preslavskog) nadbiskupa. Godine [[1657.]] [[Habsburgovci|habsburški]] ga vladar [[Leopold I.]] proglašava [[barun]]om, što je potvrđeno i [[1668.]] godine, kada postaje administrator i apostolski vikar [[Moldavija|Moldavije]]. === Činjenice o hrvatskom podrijetlu === Cijeli je niz činjenica koje potvrđuju izvorno hrvatsko podrijetlo Pejačevića. Nesporno je da je veliki dio [[Bugari|bugarskih]] katolika, posebice onih u [[Čiprovci|čiprovačkoj]] enklavi i njenoj okolici, bio podrijetlom iz ondašnjih hrvatskih ili bosanskih krajeva, a napose s područja [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Ne samo uska povezanost i suživot bugarskih katolika s franjevcima, nego i sama organizacijska pripadnost [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačkoj provinciji Bosne Srebrene]] govori tome u prilog. Povijesni dokumenti vezani uz bugarske katolike koji su do danas očuvani, a potječu s više područja današnje Bugarske (npr. Čiprovci, [[Sofija]], [[Trgovište (Bugarska)|Trgovište]], [[Rakovski]] itd.), među kojima ima puno pisama, napisani su (osim na talijanskom, latinskom i njemačkom) i na hrvatskom jeziku, i to „neki hrvatskom ikavštinom, a neki dubrovačkim govorom, pri čemu se kod većine vidi manji ili veći utjecaj bugarskog“, kako to navodi već spomenuti profesor Belaj. Zanimljivo je da se u nekim dokumentima jezik [[Dubrovnik|dubrovačkih]] trgovaca, koji su niz naraštaja živjeli u Bugarskoj, naziva „bosanskim“, kako to stoji primjerice u jednom vizitatorskom pismu [[ninska biskupija|ninskog biskupa]] iz [[1581.]] godine. U nekim drugim pak dokumentima dubrovački se govor naziva „ilirskim“. Među najvažnije očuvane dokumente spadaju vizitacijska izvješća i izvješća o stanju crkava, koja u istom smislu dokumentiraju etnokulturne procese, status i kontinuitet katoličkog pučanstva u pojedinim dijelovima Bugarske, pa i šire, jer na primjer jedno vizitacijsko izvješće iz [[1580.]] godine spominje „selo Gorusane, udaljeno 30 milja od [[Carigrad]]a“, u kojem su živjeli katolici iz [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosne]]. U čiprovačkoj se katoličkoj školi, osim na bugarskom, govorilo i pisalo na hrvatskom jeziku, jer su njeni polaznici, uz djecu bugarske nacionalnosti, bili i pripadnici hrvatske etničke skupine. Konačno, ne i najmanje važna je činjenica da sama prezimena čiprovačkih katoličkih obitelji, pa tako i Pejačevića, završavaju na „ić“, što ne upućuje na to da bi bila izvorno bugarska, nego da su karakteristična za hrvatski identitet. Ako i postoje sumnje (zbog nedostatka materijalnih dokaza) da su Pejačevići izravno povezani s bosanskim kraljem [[Stjepan Dabiša|Stjepanom Dabišom]] po muškoj liniji, bilo kakve sumnje u, općenito gledajući, hrvatsko podrijetlo te obitelji nemaju nikakve osnove. [[Datoteka:Central europe 1683.png|thumb|270px|Zemljopisna karta iz 1683. sa stanjem granica prije Velikog turskog rata i Čiprovačkog ustanka]] U razmjerno teškim okolnostima turske okupacije [[Čiprovci|čiprovačkog]] kraja, Pejačevići su uspjeli zadržati svoj hrvatski identitet, te su se, kad je nakon poraza [[Osmansko Carstvo|Turaka]] pod [[Beč]]om [[1683.]] godine došlo do [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]], pridružili ustanku protiv Osmanlija, imajući dapače pritom vodeće uloge. === Čiprovački ustanak 1688. === [[Habsburška Monarhija|Habsburška]] carska vojska, potpomognuta trupama drugih europskih država, poslije oslobođenja Beča od opsade prodrla je duboko u tadašnji turski teritorij na jugoistoku [[Europa|Europe]]. Čiprovački su katolici tada [[Čiprovački ustanak 1688.|podigli bunu]], nadajući se da će osloboditi svoj zavičaj od osmanske vlasti. Na čelu ustanika bili su braća [[Ivan Stanislavov|Ivan]] i [[Mihail Stanislavov]], te [[Bogdan Marinov]], a jedan od vođa bio je i [[Đuro II. Pejačević|Đuro II.]] ([[Bugarski jezik|bugarski]]: Georgi) Pejačević (1655. – 1725.), sin Matije I. Pejačevića. [[Osmansko Carstvo|Turci]] su bunu krajem [[1688.]] godine ugušili, a Čiprovce i okolna, mahom rudarska, naselja, kao što su bila primjerice [[Klisura|Klisuru]], [[Železna|Železnu]] i [[Kopilovci|Kopilovce]], opustošili. Preživjelo stanovništvo, među kojima su bili i Pejačevići, uključujući Đurinu braću Marka II. i Ivana, a možda i najstarijeg brata Nikolu, moralo se povući, te je izbjeglo na sjever, na područje koje je kontrolirala habsburška vlast. Prema nekim izvorima Nikola Pejačević bio je u to vrijeme već pokojan. Braća su se tada, nakon kraćeg razdoblja mijenjanja boravišta, trajno sa svojim obiteljima naselila na od Turaka novooslobođenom području [[Slavonija|Slavonije]] i [[Srijem]]a. == Uspon obitelji u Slavoniji i Srijemu == === Prve godine povratka === Pejačevići su bili jedna od niza katoličkih obitelji koje su, bježeći od turskog progona, iz bugarskih Čiprovaca, najvjerojatnije preko [[Vlaška (pokrajina)|Vlaške]] i [[Erdelj]]a, izbjegle najprije u ugarski [[Pečuh]], a zatim u [[Osijek]]. Prema navodima povjesničara [[Josip Bösendorfer|dr Josipa Bösendorfera]] u stručnom časopisu „Narodna starina“, svesku izdanom u [[Zagreb]]u [[1932.]] godine (u tekstu pod nazivom „Kolonija Čiprovčana u Osijeku“), “''ti Čiprovčani dolaze u Osijek iz Pečuha, odakle bježe radi [[Franjo II. Rákóczi|Rákóczijeve]] bune. Javljaju se, dakle, u prvoj dekadi XVIII stoljeća. Sve su te familije ženidbama međusobno povezane, jedna drugoj svjedoči na javnim ispravama, kumuju međusobno kod vjenčanja i krštenja, svjedoci su kod sudbenih postupaka''“. Dr Bösendorfer nabraja, opisuje te prikazuje rodoslovlje svake od tih osječko-čiprovačkih obitelji, i to ovim redom: Margići, Gegići, Stejkići, Čerkići, Frankolukini, Nikolantini (Nikolantići), Lekići, Adamovići i Pejačevići. U rodoslovlju obitelji Pejačević dr Bösendorfer je naveo i zanimljiv podatak da je već Gjoni (Ivan) Parčević imao titulu baruna, koju su naslijedili njegovi sinovi Ivan I. (Parčević), Stjepan (Knežević), Tomo (Tomagjonović) i Dmitar (Pejačević). Taj podatak nije sukladan s onim u „Arhivu za austrijsku povijest“ iz 1880. godine, gdje se barunski naslov javlja tek uz ime Gjonijevog unuka Mihajla I. Parčevića, sina Ivana I. Parčevića, a oca [[Petar Parčević|Petra II. Parčevića]], [[marcianopol]]jskog [[nadbiskup]]a, najznamenitijeg među Parčevićima. === Obnova barunstva === Kako god bilo, pouzdan je podatak da je 10. lipnja [[1712.]] godine austrijski car i [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|hrvatsko]]-[[Kraljevina Ugarska|ugarski]] kralj [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo III.]] Habsburški potvrdio pripadnicima obitelji Pejačević '''[[barun]]stvo''', odnosno obnovio im taj naslov iz razdoblja kada su bili u Bugarskoj. [[Datoteka:Dvorac Pejačević, Virovitica - jugoistok.JPG|thumb|255px|[[Dvorac Pejačević u Virovitici]], sjedište virovitičkog ogranka obitelji]] [[Datoteka:Dvorac Pejačević. Našice.jpg|thumb|255px|lijevo|[[Dvorac Pejačević u Našicama]], sjedište našičkog ogranka obitelji]] Dok se jedan dio Pejačevića skrasio u Osijeku, i to onaj braće Marka II. (1664. – 1727.) i Ivana (1666. – 1724.), drugi je dio, na čelu s Đurom II., formirao obiteljski krug stacioniran u [[Srijem]]u i [[Bačka|Bačkoj]]. O tome opširno piše u znanstvenom radu profesorice Silvije Lučevnjak, ravnateljice Zavičajnog muzeja [[Našice]], koji nosi naslov „Obitelj Pejačević i [[Virovitica]]“, a objavljen je u Zborniku radova međunarodnog simpozija pod nazivom „725 godina franjevaca u Virovitici“, izdanog [[2006.]] godine od strane [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)]]. Navodi se da se Đuro II. Pejačević, nakon što je napustio vojnu službu [[1696.]] godine, počeo baviti poslovima upravitelja poštanske službe u Bačkom okrugu. Spretan u trgovačkim poslovima, isto kao i njegova braća, stalno je stjecao nova vlasništva nad nekretninama, unatoč tome što je razmjerno često selio obiteljsko sjedište. Uz zemljišta, Pejačevići su trgovali kućama, stokom i žitaricama, i to sve do područja [[Austrija|Austrije]] i sjeverne [[Italija|Italije]]. Jedan od Đurinih sinova, Nikola II. Leopold Pejačević (1706. – 1732.), postao je upravitelj [[Odescalchi]]jeva imanja sa sjedištem u [[Ilok]]u, i taj je posao obavljao između 1728. i 1730. godine. U tom su mu unosnom poslu pomagali brat Đuro III. i bratić Marko III. Aleksandar (1694. – 1762.), sin Ivana Pejačevića, koji je živio u Osijeku. Početkom tridesetih godina [[18. stoljeće|18. stoljeća]] obitelj je značajno ojačala i učvrstila svoj položaj, te kupuje posjede najprije u [[Orahovica|Orahovici]] i [[Feričanci]]ma (1730.), nakon toga u [[Našice|Našicama]] i [[Podgorač]]u (1734.), a zatim veliko [[Srijemska Mitrovica|mitrovičko]] vlastelinstvo (1745). Marko III. Aleksandar postao je [[1745.]] godine administrator novoosnovane [[Srijemska županija|Srijemske županije]], a [[1751.]] proglašen je u Iloku velikim županom srijemskim. === Dobivanje virovitičkog vlastelinstva === Budući da je u međuvremenu ([[1747.]] godine) dio mitrovičkog imanja potpao pod [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]], Marku III. u zamjenu je dano pravo na posjed [[Virovitica|virovitičkog]] i [[retfala]]čkog vlastelinstva (potonja je lokacija tada bila naselje nadomak Osijeku, a danas je njegovo predgrađe). Preostali dio onog mitrovičkog dobio je novo sjedište - [[Ruma|Rumu]]. Dana 29. kolovoza [[1749.]] godine austrijska carica i hrvatsko-ugarska kraljica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] dodijelila je virovitičko imanje Marku III. Aleksandru barunu Pejačeviću, te je ono postalo u drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]] najznačajniji obiteljski posjed, a Markovi su ga nasljednici imali u vlasništvu sljedeće 92 godine, sve do [[1841.]] [[Datoteka:Antun grof Pejačević (1749-1802).JPG|thumb|lijevo|220px|Portret grofa Antuna Pejačevića (1749. – 1802.)]] [[Datoteka:Marko III. Aleksandar barun Pejačević.JPG|thumb|220px|Portret baruna Marka III. Aleksandra Pejačevića (1694. – 1762.)]] U vrijeme Marka III. obitelj Pejačević ostvarila je najveće teritorijalno širenje i postala jedna od najvećih veleposjedničkih loza u [[Slavonija|Slavoniji]], pa i šire, a sam barun Marko je, premda suočen s povremenim bunama svojih kmetova, zaslužan za gospodarski i kulturni razvoj područja kojima je upravljao. Umrijevši [[1762.]] godine bez vlastitih potomaka, Marko Pejačević ostavio je svoje posjede rođacima Leopoldu i Josipu II. (Našičkom). Istodobno, jedan je drugi član obitelji postao znamenit, osobito u crkvenim krugovima: [[Franjo Ksaver Pejačević]]. Rođen u [[Osijek]]u [[15. srpnja]] [[1707.]] kao najmlađi sin Ivana Pejačevića (1666. – 1724.) i njegove supruge Marije rođ. Stejkić, postao je [[bogoslov]], član [[Isusovci|Družbe Isusove]]. Službovao je po najuglednijim gimnazijama i visokim učilištima od [[Zagreb]]a, [[Požega|Požege]] i [[Ljubljana|Ljubljane]] do [[Linz]]a i [[Pečuh]]a, te na sveučilištima u [[Beč]]u i [[Graz]]u. U razdoblju 1756. – 1758. bio je rektor [[Sveučilište u Grazu|Sveučilišta u Grazu]]. Značajan je hrvatski povjesničar. Umro je u [[Požega|Požegi]], [[7. listopada]] [[1781.]] == Ogranci == S obzirom na brojnost i teritorijalnu rasprostranjenost obitelji Pejačević, historiografija ih je podijelila u nekoliko ogranaka, nazvanima prema njihovim najvažnijim imanjima, i to na [[Našice|našički]], [[Virovitica|virovitički]] i [[Ruma|rumsko]]-[[Dvorac Pejačević u Retfali|retfalački]]. === - Našički === Našičko je vlastelinstvo bilo jedan od posjeda obitelji kojim je upravljao Josip II., sin Marka II. Pejačevića, koji je rođen u [[Osijek]]u 7. rujna [[1710.]] godine, a umro u [[Sopron]]u, u Mađarskoj, 30. travnja [[1787.]] Josip je tu gospoštiju, zajedno s bratom Ignjatom Tomom, kupio 3. kolovoza [[1734.]] godine za 18.000 forinti i nakon završetka svoje vojne službe izgradio u samim Našicama [[Kurija|kuriju]] za svoju obitelj. Njegovi će potomci živjeti na tom posjedu kontinuirano sljedećih 211 godina. Kada je u šezdestim godinama [[18. stoljeće|18. stoljeća]] u relativno kratkom vremenu umrlo nekoliko muških članova Pejačevića, sva njihova imanja naslijedio je Josip, jer je ostao jedini muški potomak u široj obitelji. Tako su se svi obiteljski posjedi, od Virovitice preko Našica, [[Podgorač]]a i Retfale do Rume, našli u rukama jednog čovjeka. [[Datoteka:Maria Theresia Orden.jpg|mini|170px|lijevo|Viteški križ reda Marije Terezije, kakvog je Antun grof Pejačević dobio 1789.]] Josipa II. Pejačevića su nakon njegove smrti naslijedila njegova djeca Žigmund (1741. – 1806.), Josipa Elizabeta, Karlo III. Ferdinand (1745. – 1815.) i Antun (1749. – 1802.). Budući da je našičko imanje, nakon raspodjele među braćom, pripalo Karlu III. Ferdinandu, njega se smatra osnivačem našičke loze Pejačevića. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća on je započeo s pripremama za izgradnju novog [[Dvorac Pejačević u Našicama|dvorca u Našicama]], a priključio mu se njegov sin Vincencije Ljudevit. Dvorac je završen i useljen [[1812.]] godine, a kasnije je ([[1865.]]). dograđen i arhitektonski obogaćen, tako da je postao reprezentativno zdanje u neobaroknom stilu. Taj je graditeljski zahvat poduzeo Vincencijev mlađi brat Ferdinand Karlo Rajner Pejačević (1800. – 1878.). Od Ferdinanda Karla Rajnera potječu svi danas živući Pejačevići. Među njegovom mnogobrojnom djecom su, među ostalima, [[Ladislav Pejačević|Ladislav]], budući hrvatski ban, i [[Julijan Pejačević|Julijan]], već spomenuti historiograf svoje obitelji. Našički ogranak obitelji ima svoje živuće muške potomke i danas, koji doduše ne žive u Hrvatskoj, ali su zainteresirani za realizaciju povrata svoja dva dvorca (''velikog'' i ''malog'') u Našicama, koji su im oduzeti poslije [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. === - Virovitički === Začetnikom [[Virovitica|virovitičkog]] ogranka Pejačevića još se zapravo može smatrati Josipa II., koji je, nakon što su izumrli njegovi rođaci, vlasnici virovitičkog vlastelinstva, preuzeo to imanje [[1769.]] godine. Isplatio je sve ranije nastale dugove, koje su njegovi rođaci napravili, te uložio znatna sredstva (oko 125.000 forinti) u unaprjeđenje gospodarstva. On je dobio veliko priznanje 22. srpnja [[1772.]] godine, kada mu austrijska carica i hrvatsko-ugarska kraljica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] dodjeljuje nasljednu titulu '''[[grof]]a'''. Od tada cijela obitelj nosi naslov “Pejačevići od [[Virovitica|Virovitice]]“, a Josip mijenja svoj potpis, pa se, kako to navodi već spomenuta prof. Lučevnjak, od tada potpisuje kao ''virovitički'', a ne više ''našički''. Josipa II. na virovitičkom imanju nasljeđuje njegov najmlađi sin [[Antun Pejačević|Antun]] (1749. – 1802.), punog imena Antun Mihajlo Ignjat Nepomuk Viktorin Pejačević, prvi pravi predstavnik virovitičkog ogranka. Bio je oženjen Barbarom groficom [[Grofovi Draškovići|Drašković]], a školovao se na [[beč]]koj Terezijanskoj vojnoj akademiji. Ostvario je zavidnu vojničku karijeru u Habsburškoj carskoj vojsci, napredovavši vrlo brzo u časničkoj hijerarhiji i stekavši [[1801.]] visoki čin [[Feldmaršal|podmaršala]]. Sudjelovao je u mnogim bitkama i ratovima, među kojima u ratu za [[Bavarska|bavarsko]] naslijeđe, u bitkama protiv Francuske na rijeci Rajni, te u ratovima s Turcima na bosanskoj granici. Godine [[1800.]] započeo je s izgradnjom novog velikog [[Dvorac Pejačević u Virovitici|dvorca]] u središtu Virovitice, čije dovršenje [[1804.]] nije dočekao, jer je u međuvremenu umro. Virovitički ogranak Pejačevića nastavljaju Antunovi sinovi Antun (oko 1775. – 1838.) i Stjepan (iza 1775. – 1824.), koji nisu uspješno vodili gospodarstvo, pa su zapali u dugove. Poslije njihove smrti Antunov istoimeni sin prodao je [[1841.]] godine virovitičko imanje preopterećeno dugovima te se preselio u Ugarsku, u [[Budim]]. Zbog toga neki taj ogranak zovu i ''budimski''. Ni Antun, kao niti njegov brat Ivan Nepomuk, nisu imali potomstva, pa je ova grana obitelji izumrla. [[Datoteka:Ladislav Pejačević.jpg|thumb|230px|lijevo|Fotografija hrvatskog bana Ladislava Pejačevića (1824. – 1901.)]] [[Datoteka:Pejacsevich Péter.jpg|thumb|230px|Lik grofa Petra Pejačevića (1804. – 1887.)]] === - Rumsko-retfalački === U svojoj oporuci datiranoj 15. rujna [[1780.]] godine grof [[Josip II. Pejačević]] ostavio je svom najstarijem sinu Žigmundu (1741. – 1806.) [[Ruma|rumsko]] i [[Dvorac Pejačević u Retfali|retfalačko]] imanje, čime je utemeljen istoimeni ogranak obitelji. Žigmund je imao samo jednog sina, Ivana Nepomuka (1765. – 1821.), ali zato devet unuka, pa se njegov ogranak u prvoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] znatno razgranao. Ipak, njegovi unuci i praunuci ili nisu uopće imali djece, ili su dobili samo žensko potomstvo, pa se [[Ruma|rumsko]]-[[Dvorac Pejačević u Retfali|retfalačka]] loza po muškoj liniji ugasila početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Najznačajniji predstavnik ove grane bio je [[Petar Pejačević|Petar grof Pejačević]] (1804. – 1887.), najstariji sin Ivana Nepomuka. Obnašao je mnoge dužnosti, među kojima velikog [[župan]]a [[Križevci|Križevačke]] županije, zatim velikog [[župan]]a [[Virovitička županija|Virovitičke]], odnosno [[Osijek|Osječke]] županije, pa velikog župana [[Srijemska županija|Srijemske županije]], zastupnika u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], ministra za [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju]] u [[Kraljevina Ugarska|ugarskoj Vladi]], te carskog i kraljevskog komornika. U vrijeme burnih događaja koji su uslijedili nakon [[Hrvatska u Revoluciji 1848.|revolucionarne 1848.]] godine, dolazio je, kao izrazito [[Mađaroni|mađaronski]] orijentiran, u sukobe s Hrvatskim saborom. == Hrvatski banovi == Obitelj je kroz prošlost dala niz istaknutih i uglednih osoba, među kojima i dvojicu koja su obnašala visoku dužnost [[Hrvatski ban|hrvatskog bana]]: [[Ladislav Pejačević|Ladislava]] i [[Teodor Pejačević|Teodora]]. Ladislav grof Pejačević (1824. – 1901.), bio je sin Ferdinanda Karla Rajnera, a unuk Karla III. Ferdinanda iz našičkog ogranka obitelji. Bio je utjecajan [[hrvatska|hrvatski]] [[političar]], [[Hrvatski sabor|saborski]] zastupnik iz [[Unionistička stranka|Unionističke stranke]], te kao član hrvatskog izaslanstva sudjelovao je [[1868.]] godine u sklapanju [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]]. Funkciju [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|hrvatskog bana]] vršio je od 1880. do 1883. godine. Kada je [[15. srpnja]] [[1881.]] proglašeno sjedinjenje [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, Pejačevića je zapala zadaća da provede taj posao. Dana [[1. kolovoza]] [[1881.]] uprava Krajine bila je predana banu. Nakon što je Ministarsko vijeće u Beču zaključilo da će postavljeni dvojezični hrvatsko-mađarski grbovi u Hrvatskoj ostati, bez obzira na protivljenje hrvatskog državnog vodstva, ban Pejačević podnio je [[24. kolovoza]] [[1883.]] ostavku, koju je kralj [[4. rujna]] prihvatio. Banom je potom postao Mađar [[Károly Khuen-Héderváry|Dragutin Khuen-Héderváry]]. {{glavni|Ladislav Pejačević}} Dr Teodor grof Pejačević (1855. – 1928.) rođen je u Našicama kao najstariji sin bana Ladislava Pejačevića. Bio je dugogodišnji veliki [[župan]] [[Virovitička županija|Virovitičke županije]], [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|hrvatski ban]] od [[1903.]] do [[1907.]] godine, a od [[1913.]] do [[1917.]] sudjelovao je kao hrvatski ministar u ugarskoj vladi. [[Datoteka:Teodor Pejačević.jpg|mini|210px|lijevo|Hrvatski ban Teodor Pejačević (1855. – 1928.)]] [[Datoteka:Dora Pejacevic.jpg|mini|210px|Skladateljica Dora Pejačević (1885. – 1923.)]] Za vrijeme njegovog banovanja donošenjem [[Riječka rezolucija|Riječke]] i [[Zadarska rezolucija|Zadarske rezolucije]] programira se [[politika novog smjera]], te dolazi do stvaranja [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]], koja [[1906.]] pobjeđuje na izborima za [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Kao i njegov otac, napustio je banski položaj, i to nakon spora koji je nastao s Mađarima kad je dao skinuti mađarske natpise sa zgrada državne željeznice. U Teodorovoj obitelji rodila se, kao treće dijete, kći [[Dora Pejačević|Dora]] (1885. – 1923.) poznata hrvatska [[skladatelj]]ica. {{glavni|Teodor Pejačević}} == Pripadnici obitelji u drugoj polovini 20. stoljeća == Završetkom Drugog svjetskog rata i dolaskom komunizma u istočnu i srednju Europu, posjedi obitelji su oduzeti, a njezini članovi prognani. Preživjeli pripadnici obitelji izbjegli su iz [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]], [[Narodna Republika Mađarska|Narodne Republike Mađarske]] i [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke Socijalističke Republike]] u zemlje Zapadne Europe (Austrija, [[Švicarska]], Italija, [[Francuska]], [[Njemačka]], Velika Britanija, Španjolska) i u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] (Argentina, Urugvaj, Kolumbija, Venezuela i Sjedinjenje Američke Države). U nekima od navedenih zemalja, pojedini članovi šire obitelji Pejačević već su imali ranije svoje prebivalište. Povratkom demokracije u Hrvatsku bivši su obiteljski posjedi vraćeni uz izuzetke svojim prethodnim vlasnicima, odnosno, njihovim nasljednicima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.obz.hr/hr/pdf/2011/18%20sjednica/Informacija%20o%20stanju%20gospodarenju%20i%20zastiti%20suma%20na%20podrucju%20Osjecko-baranjske%20zupanije.pdf |title=Informacija o stanju, gospodarenju i zaštiti šuma na području Osječko-baranjske županije.pdf |author=Osječko-baranjska županija}}</ref> == Pripadnici obitelji danas == U [[Zagreb]]u u Hrvatskoj živi barun Nikola Adamović Čepinski, vitez i veleposlanik [[Malteški red|Malteškog reda]] u Republici Hrvatskoj, koji je izdanak Pejačevića po majčinoj liniji. U [[Buenos Aires]]u u [[Argentina|Argentini]] žive članovi porodice koji su potomci grofa Petra Pejačevića (1908. – 1987.), drugog sina Marka VI. (1882. – 1923.) i unuka dr. Teodora Pejačevića. [[Marcos Pejacsevich]] (rođen u [[Osijek]]u 1940. godine) poduzetnik i predsjednik [[Argentinsko-hrvatska gospodarska komora|Argentinsko-hrvatske gospodarske komore]] je Petrov mlađi sin.<ref>{{Citiranje weba |url=https://glashrvatske.hrt.hr/es/noticias/del-mundo/encuentro-de-la-diaspora-croata-sudamericana-en-buenos-aires/ |title=Encuentro de la diáspora croata sudamericana en Buenos Aires |author=David Ray |date=23. rujna 2019. |work=glashrvatske.hrt.hr/es |language=španjolski |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191119064248/https://glashrvatske.hrt.hr/es/noticias/del-mundo/encuentro-de-la-diaspora-croata-sudamericana-en-buenos-aires/ |archive-date=19. studenoga 2019. }}</ref> U [[Beč]]u u [[Austrija|Austriji]] sa svojom obitelji živi Ladislav Pejačević, rođen 1941. godine, potomak Petrovog mlađeg brata Geze, rođenog 1917. godine. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] žive nasljednici Marka VII., najmlađeg Petrovog brata i sina Marka VI., koji je rođen u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1923. godine. Markov sin Petar rođen je u Londonu 1954., godine, a unuk Aleksandar 1988. godine. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] žive pripadnici drugog ogranka Pejačevića, koji potječu od Karla IV. (1825. – 1880.), drugog sina Ferdinanda Karla Rajnera, odnosno mlađeg brata hrvatskog bana Ladislava Pejačevića. Karlov praunuk Andrija Pejačević, rođen je 1910. godine i oženio se u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]] 1954. godine, gdje mu se rodila kći Andrea. == Vidi još == * [[Dodatak:Popis hrvatskih banova]] * [[Ladislav Pejačević]] * [[Teodor Pejačević]] * [[Dora Pejačević]] * [[Dvorac Pejačević u Našicama]] * [[Dvorac Pejačević u Virovitici]] == Literatura == * „Arhiv za austrijsku povijest“ ''Carske akademije znanosti'' („Archiv für österreichische Geschichte“ herausgegeben von der ''Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften''), 59. svezak, [[Beč]] [[1880.]] * Vitomir Belaj (Filozofski fakultet u Zagrebu): „''Act Bulgariae ecclesiastica'' oca Euzebija Fermendžina kao etnološki izvor“ (u sklopu Zbornika radova znanstvenog skupa pod nazivom „Život i djelo o. Euzebija Fermendžina“), [[Našice]] [[1998.]] * [[Josip Bösendorfer|dr. Josip Bösendorfer]]: „Kolonija Čiprovčana u Osijeku“ (objavljeno u stručnom časopisu „Narodna starina“), [[Zagreb]] [[1932.]] * prof. Silvija Lučevnjak, [[Zavičajni muzej Našice]]: „Obitelj Pejačević i [[Virovitica]]“ (u sklopu Zbornika radova međunarodnog simpozija „725 godina franjevaca u Virovitici“ izdanog od [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)]]), [[Virovitica]]“ [[2006.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.croatia.ch/tjedan/050613a.php Pejačevići među istaknutim velikaškim obiteljima Hrvatske Podravine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719133646/http://www.croatia.ch/tjedan/050613a.php |date=19. srpnja 2011. }} *[http://www.vatroret.org/pejacevici.htm Fotografije nekih članova obitelji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091230192528/http://www.vatroret.org/pejacevici.htm |date=30. prosinca 2009. }} *[http://www.nasice.hr/dvorac.html Pejačevići u Našicama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721101346/http://www.nasice.hr/dvorac.html |date=21. srpnja 2011. }} *[http://en.zonebulgaria.com/northwest_bulgaria/chiprovtsi/history/ Povijest Čiprovaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110124064218/http://en.zonebulgaria.com/northwest_bulgaria/chiprovtsi/history/ |date=24. siječnja 2011. }} *[http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200009/6.pdf Dva Pejačevićeva dvorca u Našicama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718202855/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200009/6.pdf |date=18. srpnja 2011. }} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Pejačevići| ]] [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] 6kzdfzsmxyqmt0n87epwwd8mc9g4o66 0 260593 7631613 7415949 2026-11-06T18:10:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631613 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime =Nenad Bach | Logo = | Logo_opis = | Img =Nenad Bach wikipedia.jpg | Img_capt = | Img_size =250px | Landscape = | Background =solo_izvođač | Rodno_ime =Nenad Bačić | Pseudonim = | Rođenje =[[1954.]] | Mjesto rođenja =[[Zagreb]], [[Hrvatska]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Prebivalište =[[SAD]] | Instrument = | Žanr = | Zanimanje = Glazbenik, producent, skladatelj, izvođač, mirovni aktivist | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman =[[Bruce Springsteen]], [[Leonard Cohen]], [[Allen Ginsberg]] | URL =[http://www.nenadbach.com/bio/bio.html NenadBach.com] | nagrade = | Značajni instrumenti =[[gitara]] }} '''Nenad N. Bach''' ([[Zagreb]], [[1954.]]) je [[Sjedinjene Američke Države|američko]]-[[Hrvatska|hrvatski]] je [[glazbenik]], [[skladatelj]], izvođač, [[producent]] i [[mirovni aktivist]]. == Životopis == Nenad Bach rođen je [[1954.]] godine u [[Zagreb]]u. Diplomirao je studij [[Građevina|građevine]] na [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilištu u Rijeci]]. Otišao je [[1984.]] godine u [[Sjedinjene Američke Države]], u [[New York]], uglavnom zbog namjere kako bi mu se djeca rodila u [[Demokracija|demokraciji]]. Godine [[1998.]] izdao je album zajedno s [[Bruce Springsteen|Bruceom Springsteenom]], [[Leonard Cohen|Leonardom Cohenom]], [[Allen Ginsberg|Allenom Ginsbergom]] i drugima ("News Goo"). Suosnivač je [[Rock skupina|rock skupine]] "[[Vrijeme i Zemlja]]". Nenad Bach surađivao je s brojnim umjetnicima uključujući i sljedeće izvođače: [[Luciano Pavarotti]], [[Bono]] & [[The Edge]] (U2), [[Brian Eno]], [[Garth Hudson]] & [[Rick Danko]] ([[The Band]]), [[Vince Welnick]] ([[Grateful Dead]]), [[John Malkovich]], [[Ellen Burstyn]], [[Martin Sheen]], [[Michael York]], i brojni drugi. Do danas je prodao više od milijun ploča. == Diskografija == === CD-ovi === * "Klapa Sinj" * "Klapa Lindjo" * "Thousand Years Of Peace" * "Fire On The Sea - Klapa Fortunal" * "Following The Cross - Lenten Chants From The Island Of Hvar Croatia" * "Can We Go Higher 1" * "Can We Go Higher 2" * "Greatest Hits" * "Novaljo Novaljo - Klapa Novalia" * "News Goo" * "Pavarotti and Friends" * "The Best Of Rock Za Hrvatsku" * "Woman In The Bay" === LP-ovi === * "Vrijeme I Zemlja" * "Vecer Slobodnih Formi" * "Takvu Te Necu" === Singlovi === * "Between Two Flights" * "Kako Da Ti Pridjem Vesna" * "Tvoja Majka Sjajno Kuha" == Vanjske poveznice == * [http://www.nenadbach.com/bio/bio.html NenadBach.com službena internet stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100407203837/http://www.nenadbach.com/bio/bio.html |date=7. travnja 2010. }} * [https://www.nenadbachband.com/ Nenad Bach Band] {{eng oznaka}} * [http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=1166&Itemid=142 Hrvatsko Kulturno Vijeće] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://pandora.com/music/artist/2f3c5c8da865c1b8 Nenad Bach radio na Pandora.com] * [http://www.kennedy-center.org/programs/millennium/artist_detail.cfm?artist_id=KLAPASINJ Nenad Bach s klapom Sinj u The Kennedy Center] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222213919/http://www.kennedy-center.org/programs/millennium/artist_detail.cfm?artist_id=KLAPASINJ |date=22. prosinca 2008. }} {{GLAVNIRASPORED:Bach, Nenad}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija: Hrvati u SAD-u]] b750djvpa5ecyg0qp1328p9zuv5lm7e 0 266539 7631544 7018414 2026-11-06T14:31:20Z Skipperside 349001 7631544 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Vlado Simcich Vava | Img = Rijecki novi val 150208 4c.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Vava | Rođenje = 1964. | Smrt = | Mjesto rođenja = Rijeka | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = rock | Zanimanje = [[glazbenik]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Laufer]], [[Vava]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = [[gitara]] }} '''Vlado Simcich Vava''' ([[Rijeka]], [[1964.]]), riječki [[gitarist]], autor, [[producent]], najpoznatiji po činjenici da je bio članom grupe [[Laufer]] u njihovu najintenzivnijem razdoblju od 1993. pa do razlaza 1996. godine, kada su i objavljeni svi nosači zvuka. Simcich se bavi i književnim radom. Zajedno sa suradnicima osnovao je neformalnu književnu skupinu Ri Lit.<ref>{{Citiranje weba|last=Kralj|first=Filip|date=2024-02-24|title=Vlado Simcich Vava: teško mi je prihvatiti suvremeni svijet koji užurbano juri prema distopijskom rješenju|url=https://artkvart.hr/vlado-simcich-vava-tesko-mi-je-prihvatiti-suvremeni-svijet-koji-uzurbano-juri-prema-distopijskom-rjesenju/|url-status=live|access-date=2026-11-06|website=ArtKvart}}</ref> == Karijera == Prije negoli se pridružio grupi [[Laufer]] bio je članom [[En Face]], od 1988. do 1990. godine tijekom čega je sastav zabilježio niz uspješnih nastupa na lokalnim festivalima RiRock i Gitarijade, a također i zapaženi nastup na "Zaječarskoj gitarijadi", [[1988.]] godine. Nakon prestanka rada Laufera, zajedno s bubnjarem [[Alenom Tibljašom]], basistima Samirom Šverkom, te kasnije Borisom Pleićem osniva trio Mone s kojima objavljuje album Tresgringos (Texas, Dallas Records, lipanj 1997.), ali nakon tek nekoliko nastupa sastav se gotovo gasi. Drugi, i posljednji, album Zoom (Croatia Records, kolovoz 1999.), u potpunosti autorski, Vava snima s dvojicom [[bubnjar]]a: Nenadom Tubinom (ex [[Let 3]], Regoč) i [[Alen Tibljaš|Alenom Tibljašom]]. Album sadrži zapaženi singl Ostani, popularan na lokalnim radijskim postajama te u klupskim prostorima. Krajem 1999. godine raspušta zauvijek Mone. == Suradnje == Tijekom 90-ih godina, te u 21. stoljeću, stalno surađuje s bivšim sastavom [[En Face]], i to u ulozi producenta, gitariste i koautora (tekst evergreena "[[S dlana boga pala si]]"), također producira album prvijenac riječkog alternativnog sastava Gipss ("Uh!"), zagrebačkih Malehookersa, surađuje s bivšim kolegom [[Urban]]om na njegovu remek-djelu "Žena dijete", i konačno, postaje stalnim suradnikom ženskom pop kvartetu [[E.N.I.]], prvenstveno kao autor hitova "Oči su ti ocean", "Polaroid", "Crna kutija", "Jezero od mlijeka" te drugih. Za talentiranu i nagrađivanu slovensku autoricu i pjevačicu Neishu napisao je tekst "Ljubav je domino". Prvi je to bio njezin singl s albuma "Miles Away" (Dallas Records) pripremljen za hrvatsko tržište, objavljen u ožujku, [[2009.]] godine. == Blagdan Band == Krajem 1995. godine kao član riječke neobaveznog sastava Blagdan Band snima album uživo "Palach's Not Dead" ("Dilema", travanj 1996.), na kojem su zabilježene pjesme Eddieja Cochrana, [[Iggy Pop|Iggyja Popa]], [[Ramones]]a, [[Neil Young|Neila Younga]], [[Sex Pistols]]a te drugih. Omot za album napravio je poznati hrvatski strip crtač [[Dubravko Mataković]]. Početkom 21. stoljeća snimaju verziju pjesme "Rockin' all over the World", Johna Fogertyija, u njihovoj verziji nazvana "60.minuta". == Samostalni rad == === Del mono === Godine 2005. objavljuje prvi samostalni album, Del Mono (Dallas Records), na kojem mu gostuju pjevačice [[Meri Trošelj]], [[Iva Močibob]] ([[E.N.I.]]) i [[Ana Kabalin]] ([[Metrobolik]]), te pjevači [[Damir Urban]], [[Leo Rumora]] ([[Ogledala]]), [[Nikola Marjanović]] ([[Sane]]), [[Aljoša Šerić]] ([[Ramirez]]), [[Ivan Dečak]] ([[Vatra]]). Posebno mjesto u radijskoj difuziji zabilježile su pjesme 'Letimo' s [[Meri Trošelj]], te 'Mjesto za vlastitog Boga' s [[Nikolom Marjanovićem]]. === Soundtrack: Lanterna iskopanog oka === Nakon toga okreće se potpuno novom stilskom izričaju – ambijentalnom rocku. U lipnju 2008. godine objavljuje "Soundtrack" (Dallas Records), jedinstveni spoj instrumentalnih glazbenih brojeva, na tragu Rya Coodera, Briana Enoa i [[Ennio Morricone|Morricone]]a, i literature. Naime, 10 instrumentala sa "Soundtracka" je poslužilo kao prateći zvučni niz za novelu "Lanterna iskopanog oka", u kojem se slijedi mladog avanturistu Fausta Serdoza na njegovu putovanju po različitim geografskim destinacijama ([[Island]], Mafra, Atacama, [[New York]], [[Jeruzalem]], [[Rim]], [[Berlin]], [[Kamčatka]], Tristan da Cunha). Album "Soundtrack" proglašen je jednim od najboljih instrumentalnih albuma u Hrvatskoj, te je u godišnjim kritičarskim inventurama zauzimao odreda visoka mjesta. Također je, u klasifikaciji objavljenoj u [[Jutarnji list|Jutarnjem listu]], zauzeo 19. mjesto, od 25, u rekapitulaciji prvog desetljeća 21. stoljeća ukupne bogate hrvatske diskografske produkcije. === Poljubac je izdaja === Već sljedeće godine, u studenome 2009., Vava objavljuje album "Poljubac je izdaja" (Dallas Records), na kojem metaforički tumači život biblijskog lika [[Juda Iškariotski|Jude Iškariotskog]] i to kroz 20 glazbenih instrumentalnih minijatura. Album sadrži poemu "Dozvolite mi da se predstavim" prevedenu na [[hebrejski]], [[perzijski]], [[engleski]], [[talijanski]] te [[njemački]] jezik. Na albumu su i dva bonusa (Njujork, Tristan da Cunha) snimljena uživo s nastupa u [[Ljubljana|Ljubljani]] i [[Pula|Puli]], gdje se predstavio publici prije [[Sinead O'Connor]], u lipnju 2009. Album "Poljubac je izdaja" miksao je Matej Zec, član sastava [[Let 3]] i [[Morso]]. I ovaj album, kao i prethodni, snimljen je analognom tehnologijom na 4-kanalnom kasetnom porta studiju, [[Fostex]]. === Cinemascope Blues === Kataloške oznake LP 011 Dallas Records, Vava je sredinom siječnja 2012. godine objavio i posljednji album iz ambijentalnog serijala, Cinemascope Blues. Naslov je realiziran u formi 12 inčnog [[Gramofonska ploča|vinila]] uz koji ide i vaučer za besplatno preuzimanje [[mp3]] cjelokupnog materijala. Na albumu se nalazi sedam autorskih tema, te obrada tradicionala Amazing Grace, a ploča je posvećena britanskoj divi [[Amy Winehouse]]. Produkciju potpisuju Matej Zec i Vava, a ''cover art'', kao i na prethodnim naslovima Soundtrack i Poljubac je izdaja, je djelo Mladena Stipanovića. Za [[dokumentarni film]], Bosanoga, redateljice [[Morana Komljenović|Morane Komljenović]], čija je premijera održana u Rijeci, u prosincu 2011. godine, Vava je najvećim dijelom participirao u izradi glazbe. == Ostala izdanja == Na trostrukoj kompilaciji "Antologija riječkog novog vala" (Dallas Records, veljača 2008.) zastupljen je samostalnom snimkom "Stigma", te u sklopu [[En Face]], 'Kuća', obje iz 1988.godine.<br> == 7-inčni singl 'Summertime'/'Also Sprach Zarathustra' == Nakon konceptualnog albuma Poljubac je izdaja, Vava je za ljetne mjesece 2010. godine pripremio novo izdanje. Ovog je puta posegnuo za klasičnim [[film]]skim temama: Gershwinovom, prikladnu dobu u kojem se i objavljuje, Summertime, te poznatom glazbenom temom iz [[Stanley Kubrick|Kubrickova]] filma Odiseja 2001., Also Sprach Zarathustra, austrijskog klasičara, Johanna Straussa. Radi se o singlu, a izdavač, Dallas Records, i autor odlučuju se na do sada nikada viđenu kombinaciju u hrvatskoj diskografiji – sedam inčnom vinilnom singlu na 45 okretaja koji u svom omotu sadržavaju i isti materijal na CD-u. Dizajner omota je Mladen Stipanović, ne samo Vavin suradnik na njegova prethodna dva instrumentalna albuma, već i Let3, ENI, En Face, te mnogih drugih. Singl je objavljen u ekskluzivnom tiražu od samo 300 komada i neće se, nakon nestanka s tržišta, nadotiskati ili reizdavati. Miksanje je materijala, kao i do sada, rad Mateja Zeca. == RI-VAL == Član je, kao i većina riječkih glazbenika svih generacija, supergrupe Ri-val, i koautor pjesama "Go home" (1991.) i "Ajmo Rijeka" (1997.). == Odstranjivač ljubavi (Amolitium Amoris) == Bez spektakularnih prethodnih najava Vava se konačno okušao i u literarnom izričaju objavivši književni prvijenac naslova "Odstranjivač ljubavi (Amolitium Amoris)" u izdanju ICR sredinom veljače, 2012., te je u kratkom razdoblju predstavljen u Rijeci, [[Zagreb]]u i [[Pula|Puli]]. Boris Perić, autor desetaka knjiga, rezimirao je u pogovoru: "''Odstranjivač ljubavi kao priručni eliksir svakodnevnog preživljavanja u koordinatama posvemašnje urbane otupjelosti pretvara se u Vavinim rukama u kirurško oruđe, koje ljubav iz kolopleta njenih tobožnjih realizacija izdvaja kao nepoznanicu, a pitanja što bismo ih inače postavljali vlastitom srcu izbacuje na ploču društvene igre, čiji cinični kodovi, precizno kao nekoć smrt, životima protagonista daju oblik i smisao...''" Knjiga sadrži 4 kratke priče (Uživo iznad Hartere, eponimnu Odstranjivač ljubavi, Trojanski konj u meni, te A dan je tako lijepo počeo...) i roman Oklijevanja, u kojemu se preispituju višeslojni emocionalni odnosi među likovima. Roman nije pisan linearnom naracijom već preskokce, slijedeći neočekivane asocijacije kojima se prepuštaju (anti)junaci priče. Kratke pripovijetke obrađuju teme [[Samoubojstvo|suicida]], razotkrivenih tajnih veza i nemilosrdnu analizu lažnih [[Emocije|emocija]]. Autor koristi moderni urbani leksik, što se posebice daje iščitati iz živih i dinamičnih dijaloga u Oklijevanjima te Trojanskom konju. Naslovnicu knjige [[dizajn]]irao je Mladen Stipanović. == Ouija == Krajem listopada 2012., u izdanju Dallas Recordsa objavljen je mini album mističnog imena 'Ouija' koji Vava potpisuje s [[E.N.I.]] Na prvom zajedničkom proizvodu Vava je autor svih šest pjesama, te bonusa koji su uključeni u 'skriveni' dio CD-a. Četiri pjesme producirao je sam autor uz nezaobilaznu pomoć Mateja Zeca, dok su po jednu u potpunosti producirali, odsvirali i aranžirali [[Davor Tolja]] (Tokyo Boy) te [[Elvis Stanić]] (Samo pola mene). Uključena je i pomoć instrumentalista Bobe Grujičića (ex Grad) na bubnjevima, basiste Vladimira Tomića (grupa Moskva), te Vedrana Križana na klavijaturama (Fiumens, Manofon). Osim rada na ovom albumu, Vava je tijekom iste godine gostovao na albumu prvijencu 'Poligraf', grupe Moskva iz Rijeke, producirajući jednu pjesmu, te svirajući lap steel i električnu gitaru. Također je producirao i debi album riječkog indie kantautora The Anta alias Anthonyja Kukuljana, pod nazivom 'LP (Love&Pain)'. Gostovao je i na trećem albumu My Buddy Moose s lap steel gitarom. == Blagdan Band == [[Datoteka:Blagdan band Vava 2014.jpg|mini|lijevo|Blagdan Band]] Početkom veljače 2014., u izdanju Dallas Records, objavljen je drugi CD Blagdan Banda, Živio album! Deset obrada, od [[T. Rex]]a, [[Blur]]a do [[Iggy Pop|Iggyja Popa]], snimljeno je na koncertu u zagrebačkom klubu Hard Place, 22. veljače 2013. Produkciju potpisuje Matej Zec, uz Vavinu asistenciju.<ref>http://www.glasistre.hr/vijesti/mozaik/blagdan-band-na-zivotu-se-odrzavamo-svirkama-442252 (pristupljeno 4. lipnja 2014.)</ref><ref>http://www.ravnododna.com/blagdan-band-promovira-zivio-album-u-vintage-industrial-baru/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140606232342/http://www.ravnododna.com/blagdan-band-promovira-zivio-album-u-vintage-industrial-baru/ |date=6. lipnja 2014. }} (pristupljeno 4. lipnja 2014.)</ref> == Srce od gume == [[Datoteka:Srce od gume Vava 2014.jpg|mini|Naslovnica romana Srce od gume]] U svibnju je 2014. VBZ objavio prvi cjeloviti Vavin roman, Srce od gume. Radnja je romana locirana u Rijeku i London, gdje se 1985. godine održava generacijski Woodstock, Live Aid. Knjiga je spoj fikcije i fakcije, 'rock'n'roll roman s referencijama na popularnu književnost.' Naslovnicu je dizajnirao poznati riječki arhitekt [[Idis Turato]], a urednik izdanja je Marko Pogačar. == Diskografija == === Laufer === * The Best Off... (Corona, veljača, 1994.) * Pustinje (Croatia Records/T.R.I.P. Records, studeni, 1994.) * EP (Croatia Records/T.R.I.P. Records, listopad, 1995.) * Epitaf (Croatia Records, prosinac, 2004., kompilacija) * The Best Off... (Dallas Records, 3CD, LP ;remaster izdanje, siječanj, 2010.) === Mone === * Tresgringos (Texas, Dallas Records, lipanj, 1997.) * Zoom (Croatia Records, kolovoz, 1999.) === Blagdan Band === * Palach's Not Dead (Dilema, Pula, travanj, 1996.) === Samostalni albumi === * Del Mono (Dallas Records, svibanj 2005.) * Soundtrack (Dallas Records, 5. lipnja 2008.) * Poljubac je izdaja (Dallas Records, 24. studenoga 2009.) * Cinemascope Blues (Dallas Records, digitalno izdanje, 30. studenoga 2011./LP, siječanj 2012.). === Suradnje === * Ouija (Dallas Records, listopad 2012.) == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Simčić, Vlado Vava}} [[Kategorija:Hrvatski rock-glazbenici]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] 7npyjp9jmhnf6mknu46rw28ahrab2qr 0 270356 7631615 7438126 2026-11-06T18:17:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631615 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Nenadići (Nenadić) |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|PGŽ}} |općina = [[Krk (grad)|Krk]] |najbliži grad = |površina = 0,8 |visina = |z. širina = 45.0819 |z. dužina = 14.4972 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 164 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 51511 Malinska |pozivni broj = +385 (0)51 |autooznaka = RI |web = |bilješke = }} '''Nenadići''' (lok. [[Čakavsko narječje|čak.]] '''Nenadić''') je [[selo]] na [[otok]]u [[Krk]]u. == Smještaj == Nenadić se nalazi na zapadnom dijelu otoka Krka u kraju koji se naziva [[Šotovento]] (od [[Talijanski jezik|tal.]] riječi ''soto''-ispod, ''vento''-vjetar). Naime, okolna brda Vrhure (238 [[mnm]]), Kukurik (176 mnm), Klobučac (106 mnm), Škrlat (144 mnm) zaštićuju taj predio otoka od udara [[Bura|bure]]. Nije priobalno naselje nego je u unutrašnjosti otoka. Naselje je smješteno neposredno uz važnu [[Državne ceste u Hrvatskoj|državnu cestu]] [[Državna cesta D104|D104]] koja vodi do [[trajekt]]nog pristaništa [[Valbiska]]. Odmah s druge strane ceste je susjedno selo [[Bajčići|Bajčić]]. Niti kilometar zapadno je selo [[Poljica (Krk)|Poljica]], [[Župa|župno]] središte ovog dijela Šotoventa. Obližnja [[Malinska]] je udaljena oko 6 kilometara, a [[Krk (grad)|Krk]] oko 9. Iako se nalaze na području Grada Krka, imaju poštanski broj Malinske<ref>{{Citiranje weba |url=http://wmd.hr/postanski-brojevi/hrvatski/nenadi%C4%87i+51511+malinska |title=Poštanski broj Nenadića |access-date=3. srpnja 2010. |archive-date=11. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140811180605/http://wmd.hr/postanski-brojevi/hrvatski/nenadi%C4%87i+51511+malinska |url-status=dead }}</ref> kao i veći dio Šotoventa. == Povijest == Nastanak Nenadića je povezan s doseljavanjem [[Vlasi|vlaškog]] ([[Morlaci|murlačkog]]) življa koje je sredinom [[15. stoljeće|15. st.]] s [[Velebit]]a na područje Šotoventa i [[Dubašnica|Dubašnice]] dao naselit tadašnji vladar otoka, [[Ivan VIII. Frankapan]]. == Stanovništvo == Prema posljednjem [[Popis stanovništva|popisu stanovništva]] iz [[2001.]] godine, u Nenadiću je živjelo ''125 stanovnika''. Kretanje broja stanovnika od prvih mjerenja [[1857.]] g. bilježi nekoliko različitih etapa. Prvo je bila faza rasta u drugoj polovini 19. st. i početkom 20. st. uz iznimku popisa iz 1900. g. kada je zabilježen pad broja stanovnika. Nakon tog dugog razdoblja porasta broja stanovnika, zabilježen je i povijesni maksimum od 168 žitelja [[1921.]] g. Nakon toga slijedi kontinuirani period pada broja stanovnika na njih 111 1981. g. na prijelazu iz 20. u 21. st. broj stanovnika je varirao; 1991. g. 147 žitelja, a 2001. g. 125.<ref>[http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Nenadići |p1857=88 |p1869=97 |p1880=134 |p1890=160 |p1900=141 |p1910=160 |p1921=168 |p1931=136 |p1948=127 |p1953=122 |p1961=120 |p1971=111 |p1981=125 |p1991=147 |p2001=125 |p2011=157 |p2021=164 |napomena=Do 1971. ime je bilo Nenadić. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Gospodarstvo == Iako je Nenadić kroz povijest bila posve [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] selo, a i danas [[ratarstvo]] i [[stočarstvo]] imaju važnu ulogu u gospodarstvu mjesta, posljednjih godina je povećan broj [[obrt]]a. U Nenadiću radi i najveći [[Prehrana|prehranbeni]] pogon na otoku koji se uspješno bavi preradom [[Ribe|ribljim]] proizvoda.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.obrtnicka-komora-rijeka.hr/content/view/65/15/ |title=O prehranbeno-prerađivačkom pogonu u Nenadiću na službenim stranicama obtničke komore Rijeka |access-date=3. srpnja 2010. |archive-date=24. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180724062630/http://www.obrtnicka-komora-rijeka.hr/content/view/65/15/ |url-status=dead }}</ref><ref>[http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=2859285B2863285928592863285A28582858285D28632877287C286328632859285E285E28612859285D28632863286328582863A Dnevne novine "Novi list" o pogonu u Nenadiću] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Budući da je jedno od najudaljenijih naselja od [[More|mora]] na otoku Krku, nema razvijenu [[Turizam|turističku]] djelatnost. == Znamenitosti == == Izvori == {{izvori}} == Literatura == *''Otok Krk zapadni dio'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1986. *Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002. == Vanjske poveznice == * [http://www.grad-krk.hr Službene stranice grada Krka] * [http://www.tz-krk.hr Službene stranice Turističke zajednice Grada Krka] [[Kategorija: Krk]] [[Kategorija: Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]] 787yp6o711xn0h3jjd0zj825ygl5h6v 0 274301 7631503 6982457 2026-11-06T12:04:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631503 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = My World 2.0 |ime_glazbenika = [[Justin Bieber]] |vrsta = studijski album |slika = Myworld2.jpg‎ |žanr = [[R&B]], [[pop]] |datum = [[19. ožujka]] [[2010.]] |trajanje = 51:55 |izdavač = Island Records |producent = Usher Raymond IV, Scooter Braun, Antonio "L.A." Reid, Tricky Stewart, [[The-Dream]], Dapo Torimiro, Midi Mafia, Benny Blanco, The Messengers, Bryan-Michael Cox, The Stereotypes |album_prije = [[My World]] |godina0 = [[2009.]] |godina = [[2010.]] |album_poslije = |godina2 = }} '''''My World 2.0''''' je album [[Kanada|kanadskog]] pop pjevača [[Justin Bieber|Justina Biebera]] izdan [[19. ožujka]] [[2010.]] godine u izdanju Island Recordsa. To je ujedno i druga polovica njegovog debitantskog albuma, dok je prva polovica naziva ''[[My World]]'' izdana [[17. studenog]] [[2009.]] Bieber je na ovom albumu radio s istim producentima koji su s njim surađivali na prvom dijelu albuma uključujući Tricky Stewarta, The-Dream-a i Midi Mafia. Ova polovica albuma sadrži više R&B zvuka nego prva. == Pozadina i suradnje == U intervjuu za Billboard 2009. godine Bieber je rekao da ljudi ne žele čekati godinu ili više da bi lansirao nove pjesme te je odlučio album podijeliti u dva dijela.<ref> [http://www.billboard.com/#/news/video-2009-chart-stars-talk-2010-plans-1004055761.story Bieber za Billboard.com o podijeli albuma u dva dijela ] </ref> Izjavio je da želi u drugoj polovici albuma pokazati svoje glasovne mogućnosti uz više [[R&B]] zvuka.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://blogs.chron.com/peep/2010/03/justin_bieber_says_the_answer.html |title=Bieber o novom albumu za Houston Chronicle |archive-url=https://archive.is/20120708105120/http://blogs.chron.com/peep/2010/03/justin_bieber_says_the_answer.html |archive-date=8. srpnja 2012. |access-date=28. kolovoza 2010.}}</ref> Krajem 2009. Bieber je krenuo sa snimanjem albuma u suradnji s producentima The-Dreamom i Trickyjem Stewartom. Na albumu se kao gosti pojavljuju reper [[Ludacris]] ("[[Baby (Justin Bieber)|Baby]]") i mlada pop pjevačica [[Jessica Jarrell]] ("Overboard"). == Uspjeh albuma == Album je debitirao na prvom mjestu [[Billboard 200]] albuma u [[SAD]]-u, prodavši 283.000 kopija u prvom tjednu. Bieber je tako ušao u povijest kao najmlađi umjetnik koji je zauzeo prvo mjesto albuma u SAD-u poslije Steviea Wondera 1963. godine. Sljedeći tjedan album je pao na drugo mjesto iako se prodao u 3 % više primjeraka nego u prvom tjednu, čak 291.000. Tako je Bieber postao jedini umjetnik nakon [[Beatles]]a koji je debitirao na prvom mjestu, prodavši više primjeraka u drugom tjednu prodaje. Zatim se album vratio na prvo mjesto u trećem tjednu prodaje sa 102.000 primjeraka, sveukupno prodavši 590.000. U četvrtom tjednu prodaje album je i dalje držao prvo mjesto, prodavši 92.000 primjeraka, sveukupno 790.000 primjeraka. U petom tjednu album je pao na treće mjesto s 81.000 kopija. U osmom tjednu prodaje album se ponovno vratio na prvo mjesto prodavši 60.000 primjeraka, te ostao broj jedan još jedan tjedan prodavši 62.000. Album se sveukupno prodao u više od milijun primjeraka u SAD-u. Prvo mjesto je također zauzeo i u njegovoj domovini Kanadi, zatim Novom Zelandu, Australiji, Španjolskoj i Irskoj.{{nedostaje izvor}} == Kritički osvrt == Albumu su uglavnom dodijeljene pozitivne kritike, dobivši 68 bodova od mogućih 100 prema magazinu Metacritic.<ref> {{Citiranje weba |url=http://www.metacritic.com/music/my-world-20 |title=Justin Bieber - "My World 2.0" - Metacritic |access-date=12. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220407204724/https://www.metacritic.com/music/my-world-20 |archive-date=7. travnja 2022. |url-status=dead}}</ref> Andy Kellman iz Allmusica je album ocijenio s četiri zvijezde od mogućih pet, opisavši ga kao ''album [[R&B]] i pop zvuka, s dirljivim baladama koje imaju dovoljno ''mi-protiv- svijeta'' tinejdžerskih ljubavnih i dramatičnih situacija.''<ref> [http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:dpfexzusldje Justin Bieber - "My World 2.0" - Allmusic ] </ref> Leah Greenblatt iz Entertainment Weeklyja je dala albumu ocjenu B, počevši kako ''album neće utjecati na odrasle osobe kao na njegovu ciljanu publiku'', zatim je dodala kako joj se sviđa Bieberov ''R&B stil'' koji ju podsjeća na ''[[Justin Timberlake|Justina Timberlakea]] i [[Usher]]a u mladim danima''. Pjesmu "U Smile" je navela kao najbolju te je dodala kako se ''ispod te kose krije pravi talent''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20350064,00.html |title=Justin Bieber, My World 2.0 ocjena - Entertainment Weekly |archive-url=https://web.archive.org/web/20100729040552/http://www.ew.com/ew/article/0,,20350064,00.html |archive-date=29. srpnja 2010. |access-date=28. kolovoza 2010.}}</ref> == Singlovi == * "[[Baby (Justin Bieber)|Baby]]"(feat. [[Ludacris]]) je prvi singl s albuma izdan [[18. siječnja]] [[2010.]] Pjesma je postigla najveći uspjeh do sada, zauzimajući 3. mjesto u [[Kanada|Kanadi]] i 5. u [[SAD]]-u. Također je ušla u top deset u pet drugih država. * "[[Somebody to Love (Justin Bieber)|Somebody to Love (Remix)]]" (feat. [[Usher]]) je izdana kao drugi singl [[20. travnja]] [[2010.]], te je ušla u top dvadeset većine država u kojim je bila izdana. * "U Smile" je prvotno bila izdana kao drugi digitalni singl, ali je u kolovozu 2010. izdana kao službeni singl. === Digitalni singlovi === * "Never Let You Go" je prvi digitalni singl s albuma, izdan [[2. ožujka]] [[2010.]] Pjesma je debitirala na četrnaestom i dvadeset i prvom mjestu u Kanadi i SAD-u. Za pjesmu je također snimljen i spot na [[Bahami]]ma početkom 2010. Prvo se mislilo da je to drugi singl s albuma, ali je iz nepoznatih razloga zamijenjen sa "[[Somebody to Love (Justin Bieber)|Somebody to Love]]". == Popis pjesama == # "[[Baby (Justin Bieber)|Baby]]" (feat. [[Ludacris]]) - 3:36 # "[[Somebody to Love (Justin Bieber)|Somebody to Love]]" - 3:42 # "Stuck in the Moment" - 3:43 # "U Smile" - 3:17 # "Runaway Love" - 3:33 # "Never Let You Go" - 4:26 # "Overboard" (Feat. Jessica Jarrell) - 4:11 # "Eenie Meenie" (Feat. Sean Kingston) - 3:23 # "Up" - 3:55 # "That Should Be Me" - 3:53 Bonus pjesme: # "Kiss & Tell" (bonus pjesma na iTunesu i u Japanu) - 3:29 # "Where Are You Now" (bonus pjesma u Wal-Martu, Australiji i Japanu) - 4:27 == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-glazba}} [[Kategorija:Albumi iz 2010.]] q39emfgl4rcif6dp4u29tg9w5mgjzp5 0 279619 7631706 7610155 2026-11-06T22:14:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631706 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Nothura parvula'' | status = EX | raspon_fosila = {{geološki raspon|pliocen|pliocen|[[pliocen]]}} | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | infraclassis = [[Palaeognathae]] | ordo = [[Tinamiformes]] | familia = [[Tinamidae]] | subfamilia = [[Nothurinae]] | genus = ''[[Nothura]]'' | species = '''''N. parvula''''' | dvoimeno = ''Nothura parvula'' | dvoimeno_autorstvo = [[Claudia Patricia Tambussi|Tambussi]], 1989.<ref name="Avibase"/> }} '''''Nothura parvula''''' je izumrla prapovijesna vrsta ptice iz reda [[tinamuovke|tinamuovki]]. Pripada rodu ''[[Nothura]]'', čije su joj vrste srodnici. Smatra se kako je živjela u kasnome [[pliocen]]u. [[Fosil]]i su joj nađeni u [[Buenos Aires (pokrajina)|pokrajini Buenos Aires]] u [[Argentina|Argentini]]. Prije je bila jedini pripadnik danas nepostojećega roda ''Cayeornis''. == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="Avibase">{{Citiranje weba |title=Nothura parvula |url=https://avibase.bsc-eoc.org/species.jsp?lang=EN&avibaseid=FF0F17FF |access-date=2026-09-30 |website=Avibase | language=es }}</ref> }} == Literatura == * {{Citiranje časopisa|title=Las aves del Plioceno tardío-Pleistoceno temprano de la provincia de Buenos Aires|journal=|url=http://sedici.unlp.edu.ar/handle/10915/4679|archive-url=https://web.archive.org/web/20260930164105/http://sedici.unlp.edu.ar/handle/10915/4679|archive-date=30. rujna 2026.|access-date=30. rujna 2026.|url-status=dead}} [[Kategorija:Nothura]] [[Kategorija:Izumrle Nothurinae]] [[Kategorija:Pliocenske ptice]] llcwr8bax22mhd58jja2fcjgojbgiml 0 282080 7631623 7491676 2026-11-06T18:31:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631623 wikitext text/x-wiki {{ireligija bočna traka}} '''Ireligija''' ([[latinski jezik|lat]]. ''irreligio, -onis, f.'' prema ''in-'', ne + ''religio'', religija), '''ireligioznost''', '''nereligioznost''', pojam je koji označava odsutnost religije, ravnodušnost prema religiji, nezainteresiranost ili neosjetljivost za religiju, odbacivanje religije ili neprijateljstvo prema religiji.<ref>{{cite web |url=http://oxforddictionaries.com/definition/irreligious?view=uk |title=definicija koja uključuje ''neprijateljstvo'' i ''indiferenciju'' |work=Compact Oxford Dictionary |access-date=15. veljače 2013. |archive-date=26. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120426174112/http://oxforddictionaries.com/definition/irreligious?view=uk |url-status=dead }}</ref> Kad označava odbijanje ili odbacivanje religijskog vjerovanja, onda ireligija obuhvaća [[ateizam]] i [[sekularni humanizam]]. Kada označava neprijateljstvo prema religiji, onda obuhvaća [[antiteizam]], [[antiklerikalizam]] i [[protureligioznost|antireligiju]]. Kada označava ravnodušnost i nezainteresiranost za religiju, onda obuhvaća [[apateizam]]. Kada označava odsutnost religijskog vjerovanja, onda može obuhvaćati [[agnosticizam]], [[ignosticizam]], [[neteizam]], [[religijski skepticizam]] i [[slobodoumlje]]. Procjenjuje se da je 16% svjetskog stanovništva (1,1 milijarda ljudi) "nereligiozno" obuhvaćajući pod tim pojmom agnostike, ateiste, sekularne humaniste i ljude koji se "ne izjašnjavaju" ili ne navode "nikakvu religijsku sklonost" pri odgovaranju na otvoreno pitanje o tome koja je njihova religijska sklonost.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.pewforum.org/global-religious-landscape-exec.aspx |title=Globalni religijski krajolik |access-date=15. veljače 2013. |archive-date=25. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225045352/http://www.pewforum.org/2012/12/18/global-religious-landscape-exec/ |url-status=dead }}</ref> Prema jednom izvoru procjenjuje se da 40-50% nereligioznih osoba vjeruje u jedno ili više [[božanstvo|božanstava]] ili neki oblik [[viša sila|više sile]].<ref name="adherents">{{cite web |url=http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html |title=Velike religije svijeta prema broju pripadnika |year=2007 |publisher=Adherents.com |accessdate=2012-10-19 |archive-date=3. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200303210251/https://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html |url-status=dead}}</ref> Prema nekim dokazima može se reći da [[tvrdnje o najbrže rastućoj religiji|status najbrže rastuće religije]] u Sjedinjenim Država ima "nereligija",<ref name="aris">{{cite web |url=http://www.americanreligionsurvey-aris.org/reports/NONES_08.pdf |title=American Nones: The Profile of the No Religion Population |year=2008 |publisher=American Religious Identification Survey |accessdate=2012-10-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091007012422/http://www.americanreligionsurvey-aris.org/reports/NONES_08.pdf |archivedate=2009-10-07}}</ref> obuhvaćajući gotovo 20% odrasle javnosti iz 2012.<ref name="pew">{{cite web |url=http://www.pewforum.org/Unaffiliated/nones-on-the-rise.aspx |title='Nones' on the Rise: One-in-Five Adults Have No Religious Affiliation |date=2012-10-09 |publisher=Pew Forum on Religion & Public Life |accessdate=2012-10-19 |archive-date=25. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225135016/http://www.pewforum.org/2012/10/09/nones-on-the-rise/ |url-status=dead }}</ref> Osobe koje navode nikakvu religijsku pripadnost obično se označavaju kao "neizjašnjeni".<ref>{{cite web |last=Hunter |first=Jeannine |title=Who are the ‘Nones’? |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/under-god/post/who-are-the-nones/2012/10/09/e3669952-1238-11e2-ba83-a7a396e6b2a7_blog.html |work=Washington Post |accessdate=2012-11-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121108120814/http://www.washingtonpost.com/blogs/under-god/post/who-are-the-nones/2012/10/09/e3669952-1238-11e2-ba83-a7a396e6b2a7_blog.html |archivedate=8. studenoga 2012.}}</ref><ref name="aris" /><ref name="pew" /> ==Demografija== {{Glavni|ireligija po zemljama}} [[Datoteka:Gallup Religiosity Index 2009.png|thumb|left|500px|Gallupov indeks religioznosti iz 2009. (svijetla boja označava religiozne, tamna nereligiozne)<ref>Indeks religioznosti mjera je važnosti religije koju iskazuju ispitanici te njihovo samoizjašnjavanje u pohađanju religijskih služba. U religijama u kojima je pohađanje službe ograničeno moraju se pažljivo tumačiti prikazani podaci. ([https://worldview.gallup.com/signin/login.aspx Gallup WorldView])</ref>]] Prikazane tablice navode postotke nereligioznog stanovništva po pojedinim državama od najvećeg k najmanjem. {{-}} {{Multicol}} {| class="wikitable" cellpadding="0" |- | style="width:10em;"|'''Zemlja''' |'''Postotak nereligioznog stanovništva (2006.)''' |'''Izvor''' |- | |{{Z+X|EST}} |'''75,7''' |<ref name="dentsu">[http://www2.ttcn.ne.jp/~honkawa/9460.html Dentsu Communication Institute Inc., Research Centre for Japan (2006.)]{{jpn icon}}</ref> |- | |{{Z+X|ŠVE}} |'''46-85 (prosječno 65,5)''' |<ref name="zuckerman">{{Citiranje časopisa |url=http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Ath-Chap-under-7000.pdf |title=Zuckerman, Phil. "Atheism: Contemporary Rates and Patterns", iz ''Cambridge Companion to Atheism'', urednik Michael Martin, University of Cambridge Press, 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090612114443/http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Ath-Chap-under-7000.pdf |archive-date=12. lipnja 2009. |access-date=15. veljače 2013.}}</ref> |- | |{{Z+X|ČEŠ}} |'''64,3''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|VIJ}} |'''46,1-81 (prosječno 63,55)''' |<ref name="dentsu"/><ref name="zuckerman"/> |- | |{{Z+X|DAN}} |'''43-80 (prosječno 61,5)''' |<ref name="zuckerman"/> |- | |{{Z+X|ALB}} |'''60''' |<ref>{{cite web |url=http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2006/71364.htm |title=Albania |publisher=State.gov |date=2006-09-15 |accessdate=2011-02-04}} US Department of State - International religious freedom report 2006</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.membres.lycos.fr/instantanesdalbanie/image/dossierdepresse.pdf |title=L'Albanie en 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090303221342/http://www.membres.lycos.fr/instantanesdalbanie/image/dossierdepresse.pdf |archive-date=3. ožujka 2009. |access-date=15. veljače 2013.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.adherents.com/Na/Na_472.html |title=Adherents.com |publisher=Adherents.com |accessdate=2011-02-04 |archive-date=26. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226031151/http://www.adherents.com/Na/Na_472.html%20 |url-status=dead}} Neke publikacije</ref> |- | |{{Z+X|NJE}} |'''59''' |<ref>{{cite web|url=https://washingtonpost.com/news/worldviews/wp/2015/04/14/map-these-are-the-worlds-least-religious-countries}}</ref> |- | |{{Z+X|UK}} |'''39-65 (prosječno 52)''' <br> |<ref>[http://www.humanism.org.uk/campaigns/religion-and-belief-surveys-statistics UK National Statistics Bureau (2011 census)]</ref> |- | |{{Z+X|JAP}} |'''51,8''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|AZE}} |'''51''' |<ref>{{cite web |url=http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf |title=Global Index Of Religion and Atheism |publisher=Redcresearch.ie |accessdate=2011-11-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121016062403/http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf |archivedate=16. listopada 2012.}} Publikacije su preuzete od Gallupa</ref> |- | |{{Z+X|KIN}} |'''8-93 (prosječno 50,5)''' |<ref name="dentsu"/><ref name="zuckerman"/><ref>{{cite web |url=http://www.adherents.com/Na/Na_473.html |title=Adherents.com |publisher=Adherents.com |accessdate=2011-02-04 |archive-date=26. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226031146/http://www.adherents.com/Na/Na_473.html%20 |url-status=dead}} Neke publikacije</ref> |- | |{{Z+X|FRA}} |'''43-54 (prosječno 48,5)''' |<ref name="zuckerman"/> |- | |{{Z+X|RUS}} |'''48,1''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|BJE}} |'''47,8''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|MAĐ}} |'''42,6''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|UKR}} |'''42,4''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|NIZ}} |'''39-44 (prosječno 41,5)''' |<ref name="zuckerman"/><ref>[http://statline.cbs.nl/StatWeb/publication/?DM=SLEN&PA=60027eng&D1=66,91-101&D2=0-2&D3=a&LA=EN&VW=T CBS StatLine, Centraal Bureau voor de Statistiek, preuzeto 25. lipnja 2012.]</ref> |- | |{{Z+X|LAT}} |'''40,6''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|JKO}} | '''36,4''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|BEL}} | '''35,4''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|NZL}} |'''34,7''' <br><small>(od 87,3% koji su odgovorili na neobvezno pitanje)</small> |<ref>[http://www.stats.govt.nz/census/2006-census-data/quickstats-about-culture-identity/quickstats-about-culture-and-identity.htm?page=para012Master Statistics New Zealand (2006 census)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090611115200/http://www.stats.govt.nz/census/2006-census-data/quickstats-about-culture-identity/quickstats-about-culture-and-identity.htm?page=para012Master |date=11 lipnja 2009 }}</ref> |- | |{{Z+X|ČIL}} | '''33,8''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|LUX}} | '''29,9''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|SLO}} | '''29,9''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|VEN}} | '''27,0''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|ŠPA}} |'''23,3''' |<ref>[http://datos.cis.es/pdf/Es2927mar_A.pdf] Socialogical Research Centre, siječanj 2012.</ref> |- | |{{Z+X|SLK}} | '''23,1''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|AUS}} |'''22,3''' <br> |<ref>[http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/jump-in-people-identifying-as-indigenous/story-fn59niix-1226404041200 "Census shows result of mining boom, with increased cost of housing and higher wages"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131218172129/http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/jump-in-people-identifying-as-indigenous/story-fn59niix-1226404041200 |date=18. prosinca 2013. }}, PIA AKERMAN, The Australian, 21. lipnja 2012.</ref> |} {{Multicol-break}} {| class="wikitable" cellpadding="0" |- | style="width:10em;"|'''Zemlja''' |'''Postotak nereligioznog stanovništva (2006.)''' |'''Izvor''' |- | |{{Z+X|MEX}} | '''20,5''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|SAD}} |'''19,6''' |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.pewforum.org/Unaffiliated/nones-on-the-rise.aspx |title=“Nones” on the Rise |access-date=15. veljače 2013. |archive-date=25. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225135016/http://www.pewforum.org/2012/10/09/nones-on-the-rise/ |url-status=dead }}</ref> |- | |{{Z+X|LIT}} | '''19,4''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|ITA}} | '''17,8''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|KAN}} |'''16,2''' |<ref>{{cite web |url=http://www12.statcan.ca/english/census01/products/analytic/companion/rel/contents.cfm |title=96F0030XIE2001015 - Religions in Canada |publisher=2.statcan.ca |accessdate=2011-02-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181226031155/https://www12.statcan.gc.ca/english/census01/products/analytic/companion/rel/contents.cfm |archivedate=26. prosinca 2018.}} Canada 2001 census</ref> |- | |{{Z+X|ARG}} |'''16,0''' |<ref>{{cite web |url=http://www.prolades.com/amertbl06.htm |title=Table Of Statistics On Religion In The Americas |publisher=Prolades.com |accessdate=2011-02-04}} Gallup-Argentina survey, travanj 2001</ref> |- | |{{Z+X|JAR}} |'''15,1''' |<ref>[http://www.statssa.gov.za/census01/Census/Database/Census%202001/Census%202001.asp ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050411233106/http://www.statssa.gov.za/census01/Census/Database/Census%202001/Census%202001.asp |date=11 travnja 2005 }} Güney Afrika 2001 census</ref> |- | |{{Z+X|HRV}} | '''13,2''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|AUT}} | '''12,2''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|FIN}} | '''11,7''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|POR}} | '''11,4''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|PUE}} | '''11,1''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|BUG}} | '''11,1''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|FIL}} | '''10,9''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|BRA}} | '''8,0''' |<ref>{{cite web |url=http://www.sidra.ibge.gov.br/bda/tabela/listabl.asp?z=cd&o=13&i=P&c=2094 |title=Census 2010; Sistema IBGE de Recuperação Automática SIDRA |accessdate=2012-09-01}} </ref> |- | |{{Z+X|IRS}} |'''7,0''' |<ref>{{cite web |url=http://www.cso.ie/en/media/csoie/census/documents/census2011pdr/Census%202011%20Highlights%20Part%201%20web%2072dpi.pdf |title=This is Ireland. Highlights from Census 2011, Part 1 |format=PDF |date=Ožujak 2012. |accessdate=2012-04-01}} * {{cite web |url=http://www.atheist.ie/2012/04/secular-sunday-14/#more-2957 |title=Secular Sunday #14 – Census Special |date=Travanj 2012.}}</ref> |- | |{{Z+X|IND}} |'''6,6''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|SRB}} |'''5,8''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|PER}} |'''4,7''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|POLJ}} |'''4,6''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|ISL}} |'''4,3''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|GRČ}} |'''4,0''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|TUR}} |'''2,5''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|RUM}} |'''2,4''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|TAN}} |'''1,7''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|MLT}} |'''1,3''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|IRN}} |'''1,1''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|UGA}} |'''1,1''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|NIG}} |'''0,7''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{Z+X|BAN}} |'''0,1''' |<ref name="dentsu"/> |} {{Multicol-end}} Iako 10 zemalja popisanih iznad imaju nereligiozne većine, to ne znači da većina stanovništva tih zemalja ne pripada nijednoj religijskoj skupini. Primjerice, 70% švedskog stanovništva pripada luteranskoj kršćanskoj crkvi dok se 56,7% [[Albanci|Albanaca]] izjašnjava muslimanima unatoč takvoj ireligioznosti. ==Više informacija== * [[humanizam]] * [[važnost religije po zemljama]] * [[ireligija po zemljama]] * [[ireligija u Hrvatskoj]] * [[neteističke religije]] * [[panteizam]] * [[postteizam]] * [[skepticizam]] * [[duhovan ali ne religiozan]] * [[transteizam]] == Izvori == {{Izvori|30em}} ==Dodatni izvori== {{Commonscat|Irreligion maps|ireligiju}} *{{cite book |author=John Allen Paulos |title=Irreligion: A Mathematician Explains Why the Arguments for God Just Don't Add Up |url=http://books.google.com/books?id=1piKjiQR9ZAC&pg=PP1 |date=2009-06-09 |publisher=Macmillan |isbn=978-0-8090-5918-8}} *{{cite book |author1=Richard Henry Popkin |author2=Arie Johan Vanderjagt |title=Scepticism and irreligion in the seventeenth and eighteenth centuries |url=http://books.google.com/books?id=D0XL3vwPX0kC&pg=PP1 |year=1993 |publisher=BRILL |isbn=978-90-04-09596-0}} *{{cite book |author=Eric Wright |title=Irreligion: Thought, Rationale, History |date=Listopad 2010. |publisher=BiblioBazaar |isbn=978-1-171-06863-1}} {{ireligija}} [[Kategorija:Filozofija religije]] [[Kategorija:Nereligioznost| ]] tgr2b3b266oyvvsrbeq353o17aj7pi6 0 291017 7631815 7624506 2026-11-07T05:41:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631815 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Par Selo Gornje |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Tuzlanska županija]] |općina = [[Tuzla]] |nadvisina = |lat = 44.4946 |long =18.6839 |position = |brojstan = 859 |domaćinstva = |pošta = 75274 Dubrave Donje |pozbroj = }} '''Par Selo Gornje''' je naselje u općini [[Tuzla]], [[Federacija BiH]], [[BiH]]. == Zemljopis == Nalazi se istočno od [[Liješnica (rijeka)|Liješnice]], sela [[Pasci Donji]], sjeverno od [[Donje Dubrave|Donjih Dubrava]] i [[Par Selo Donje|Par Sela Donjeg]]. == Povijest == 200 metara sjeverno od sela je pretpovijesna [[Krešića gradina]] iz kasnog brončanog doba i [[latenska kultura|latenske]] [[Kelti|keltske]] kulture, koja je poslije bila srednjovjekovna utvrda.<ref name="issuu">[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hrvatski dom. [[Gradovrh (časopis)|Gradovrh]], časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Mirsad Bakalović: Pregled arheoloških lokaliteta na području općine Tuzla, str. 22, 30-31 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)</ref> [[Datoteka:Otto Blau, Reisen in Bosnien und der Hertzegowina, 1877., str. 14 .jpg|mini|desno|250px|Par Selo u knjizi Otta Blaua iz 1877. godine ''Reisen in Bosnien und der Hertzegowina''. Zapisano je u obliku '''Paorselo'''.]] U srednjovjekovnoj bosanskoj državi postojala je kolonija Hrvata iz Dubrovačke Republike. Dubrovačka Republika imala je monopol na proizvodnju soli. U ovom je kraju nastala [[Pikolo kolonija]]. Znanstveno se pretpostavlja se da su ovdje u svojoj koloniji Dubrovčani proizvodili sol i njome trgovali u bližim i daljim krajevima. Ne zna se točno gdje je bila kolonija. Mjesni proučavatelji prošlosti tuzlanskog kraja misle da se kolonija nalazila se na padinama [[Ilinčica|Ilinčice]] niže od staroga katoličkog groblja. To katoličko groblje postoji i danas u Par Selu. Teza nije bez osnova, jer se smatra da je to groblje najstarije u tuzlanskoj župi.<ref name="fst">[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan Tuzla] ''Povijest samostana i župe'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref> U FNRJ je podijeljeno naselje '''Par Selo''' na [[Par Selo Donje]] i Par Selo Gornje. Par Selo Donje preimenovano je u [[Spreča (Živinice, BiH)|Spreču]]. (Sl.list SRBIH, 28/81).<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 74) |work=Sl.list SRBIH, 28/81 |accessdate=8. svibnja 2016.}}</ref> Za nadbiskupovanja [[Marko Jozinović|Marka Jozinovića]] izgrađena je župna crkva 1992. godine.<ref name="župa Lug Brankovići">[http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&view=article&id=455:dr-marko-jozinovi&catid=1:dogaanja&Itemid=61 Župa Lug-Brankovići] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921055438/http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&view=article&id=455:dr-marko-jozinovi&catid=1:dogaanja&Itemid=61 |date=21. rujna 2013. }} Tekst priredio: Matija Šimić: ''Dr. Marko Jozinović'' 7. listopada 2012. (pristupljeno 15. listopada 2017.)</ref> Župa sv. Ane - Par Selo Donje Dubrave ima župni centar.<ref>[http://www.mvep.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/090623_programi_kultura.xls MVEP] ''Popis odobrenih programa i projekata iz područja kulture u 2009. godini'' (pristupljeno 1. prosinca 2017.)</ref><ref>[http://www.panoramio.com/photo/64529108 Panoramio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201182023/http://www.panoramio.com/photo/64529108 |date=1. prosinca 2017. }} gostus: ''Crkva sv. Ane u Donjim Dubravama'' (pristupljeno 1. prosinca 2017.)</ref><ref>[http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/ustrojstvo/zupe/ Vrhbosanska nadbiskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171120191320/http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/ustrojstvo/zupe/ |date=20. studenoga 2017. }} ''Župe. Par Selo - Sv. Ana. BIH – 75274 Dubrave Donje'' (pristupljeno 1. prosinca 2017.)</ref> === Ravna Trešnja === Ravna Trešnja je zaseok na 44,5099505 N i 18,6590463 E koje se nalazi u MZ Par Selo. U Ravnoj Trešnji kraj Soli (Tuzle) nađen je vrijedni arheološki artefakt, primjer profanog zlatarstva. Srebrni pojas izgledom sliči najbliže pojasu iz Vrlike, primjeru dubrovačkoga gotičkog zlatarstva. Za pojas se smatra da je domaći uradak koji je pratio tadašnju modu, a ne umjetnina nastalom u stranim radionicama, što nameće zaključak da su dalmatinski majstori pratili suvremena likovna kretanja. Marian Wenzel pripisuje ga balkanskoj inačici francuskoga stila ranog 14. stoljeća, datira ga oko 1330. godine. S obzirom na likovnu artikulaciju kopče jezičca te impostaciji likova i imaginarnog bestijarija, to je u svezi s [[Dubrovačka Republika|dubrovačkom]] trgovačkom kolonijom u Solima.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/121543 Starohrvatska prosvjeta JI/33 (2006.)] Vinicije B. Lupis: ''O dubrovačkim moćnicima sv. Vlaha iz XIV. stoljeća i vrličkom pojasu'' str. 191-192 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> Kod Ravne Trešnje iskopani su predmeti za koje se iz onoga za što se nedokazano tvrdi da je grobnica jednoga od dvojice bosanskih kraljeva imenom Tvrtko.<ref>[https://www.ceeol.com/content-files/document-71017.pdf Erasmus br. 15, 1996.] Marian Wenzel: ''Bosanska povijest i austrougarska politika: Zemaljski muzej u Sarajevu i bogumilska romansa '', str. 63-72, Erasmus Gilda (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> Kod austro-ugarskog zaposjedanja Tuzle, odvila se [[Bitka kod Tuzle 1878.|bitka]]. Dio muslimanskih Tuzlaka nije se složio s dolaskom novih vladara te su organizirali obranu. Austro-Ugarske snage vratili su od prilaza Tuzli, čak do Doboja. Muslimani Tuzle su ih dočekali kod Moluha, Kozlovca, Mosnika i Ravne trešnje.<ref>(boš.) [http://radiokameleon.ba/2017/01/12/tuzla-za-pocetnike-groblje-boric/ Radio Kameleon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171208122556/http://radiokameleon.ba/2017/01/12/tuzla-za-pocetnike-groblje-boric/ |date=8. prosinca 2017. }} Autor: Mario Vranješ. Bahrija Kabul: ''Tuzla za početnike: Groblje Borić'', 12. siječnja 2017. (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> 1954. godine dragovoljnim prinosom mještana novcem i radom, izgrađena je u Gornjim Pascima i danas aktivna četverorazredna škola. Unatoč tome, zbog udaljenosti zaseoka Paočića, Smajića i Ravne Trešnje od novosagrađene škole, četverorazredna škola iz 1947. u Gornjim Pascima, zaseok Smajići, tzv. "Kreinova škola" ostala je u funkciji do 1968.godine.<ref>(boš.) [http://ospasci.weebly.com/o-nama-historija-scaronkole.html OŠ Pasci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171209043925/http://ospasci.weebly.com/o-nama-historija-scaronkole.html |date=9. prosinca 2017. }} ''O nama - historija škole: Školsko područje: MZ Par Selo i MZ Gornji Pasci '' (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> Danas su loši stambeni i životni uvjeti. Napon je nizak u MZ Par Selo, a u Ravnoj Trešnji toliko nizak da kućni uređaji ili ne mogu raditi ili se neprekidno kvare zbog smanjenog napona.<ref>(boš.) [http://tip.ba/2013/11/15/mjestani-par-sela-zaprijetili-opcini-tuzla-gradanskim-neposluhom/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171208174730/http://tip.ba/2013/11/15/mjestani-par-sela-zaprijetili-opcini-tuzla-gradanskim-neposluhom/ |date=8. prosinca 2017. }} Danas.info: ''Mještani Par Sela zaprijetili Općini Tuzla građanskim neposluhom! '', 15. studenoga 2013. (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> Promet je ugrožen povremenim aktiviranjima [[klizište|klizišta]], što ugrožava lokalne prometnice poput [[Krojčica]] – Pasci.<ref>(boš.) [https://www.sodalive.ba/slobodno-vrijeme/svijet-slobodno-vrijeme/aktivirana-tri-klizista/?post_id=6626&comments=0&get=60&order=likes SodaLIVE.ba Lukavački info portal] SodaLIVE.ba/Tuzlarije.net: ''Na području naše općine aktivirana tri klizišta'', 7. siječnja 2010. (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> Ravna Trešnja nekad je bila omiljeno izletište u prirodi učenika osnovnih i srednjih škola, te tradicionalno mjesto za izlazak u prirodu za Praznik rada. Danas je potpuno zapušteno. Osobito je stradalo polovicom 90-ih 20. stoljeća. Prigodom saniranja puta preko Ilinčice, izletište je zatrpano višcima zemlje i inog materijala, te potpuno uništeno.<ref>[http://centar72.ba/?q=node/3261 Centar 72 - Surađuj sa svojom općinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171209044046/http://centar72.ba/?q=node/3261 |date=9. prosinca 2017. }} ''Prijava Prijedlog za uređenje nekadašnjeg izletišta Ravna trešnja (Tuzla)'', 10. svibnja 2016. (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref> == Uprava == Par Selo je mjesna zajednica u općini Tuzli. Spada u ruralno područje općine Tuzle. U njemu je 31. prosinca 2006. godine prema statističkim procjenama živjelo 2.750 stanovnika u 780 domaćinstava.<ref>(boš.) [http://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/10/Smjernice-ruralnog-razvoja-opcine-Tuzla_final.pdf Grad Tuzla] ''Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla''. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.)</ref> == Kultura i udruge == *[[Udruga mladih Par Selo – Dubrave]] == Šport == U Par Selu se svake godine sredinom ljeta održava međunarodni noćni malonogometni turnir počevši od 2012. godine. Održava se sredinom ljeta organizaciji Udruge mladih Par Selo - Dubrave. Jedan je od najbolje organiziranih i najposjećenijih turnira u malom nogometu u BiH, za čijeg trajanja bude desetine tisuća posjetitelja. Održavaju se i susreti malonogometnih veterana. Najmlađi nogometaši odigraju revijalne utakmice. Turnir je u kratkom vremenu prešao lokalne okvire, pa dolaze momčadi iz Mostara, Brčkog, Olova, Bjeljine, Gračanice, Živinica, Banovića i Tuzle. Na turniru nastupaju i brojni malonogometni reprezentativci iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Suci su licencirani arbitri iz Premijer futsal lige. Nagrađuju se četiri najbolje plasirane momčadi, dodjeljuju se plakete i nagrade za najboljeg nogometaša, strijelca, vratara i fair play ekipu. Športski program prati kulturno-umjetnička i gastronomska ponuda. Utakmice se igraju na igralištu OŠ Pasci. Turnir je nastao kao posljedica velike učestalosti nogometa u tom kraju, potrebe za društvenim događajima tijekom ljeta, povezivanja dijaspore sa svojim korijenima, razvoja športa, kulture, infrastrukture i turizma u ovom kraju. Izvješća s Kupa daju RTV TK, portal Tuzlarije, TV Živinice, RTV Slon, portal tuzlanski.ba, Radio Slobodna Evropa,<ref>[http://umparselodubrave.com/bih/cup ParSeloCup - Udruga mladih Par Selo-Dubrave] (pristupljeno 8. kolovoza 2018.)</ref><ref>[https://www.facebook.com/groups/480858241932228/ Facebook] PAR SELO (Tuzla) CUP (Futsal turnir) javna grupa (pristupljeno 8. kolovoza 2018.)</ref> == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Par Selo Gornje'''<ref> Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. </ref><ref> internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf </ref> |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 112) |work=fzs.ba |accessdate=30. travnja 2016.}}</ref> | '''[[1981.]]'''<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate=30. travnja 2016.}}</ref> | '''[[1971.]]'''<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate=30. travnja 2016.}}</ref> | '''[[1961.]]'''<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |accessdate=30. travnja 2016.}}</ref> |- |'''Hrvati''' |597 |550 |809 |691 |- |'''Srbi''' |4 | |7 |5 |- |'''Muslimani''' |1 |1 | | |- |'''Crnogorci''' | | |1 | |- |'''Jugoslaveni''' |176 |153 | | |- |'''ostali i nepoznato''' |81 |83 | | |- |'''ukupno''' |'''859''' |'''787''' |'''817''' |'''696''' |} == Poznate osobe == * [[Juro Pranjić]], arhitekt * [[Mario Krešić]], hrv. košarkaški reprezentativac, po ocu podrijetlom iz Par Sela == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Tuzla}} [[Kategorija:Par Selo Gornje]] 2wscrwv1rft2ovdfrpk1bnabs1wc359 0 295041 7631577 7276365 2026-11-06T15:57:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631577 wikitext text/x-wiki '''Nagrada Ljubica Štefan''' godišnja je nagrada koja se dodjeljuje za društveno i stručno osobito vrijedna [[znanost|znanstvena]] i [[publicistika|publicistička]] djela (posebice povijesnu publicistiku) nastala istraživanjem arhivske građe i [[dokument]]ima potkrijepljenih otkrića, a koja su objelodanjena u [[Hrvatska|hrvatskim]] ili [[svijet|svjetskim]] [[časopis]]ima, listovima, [[zbornik|zbornicima]], [[knjiga]]ma ili sličnim [[publikacija]]ma. == O nagradi == Nagrada je nazvana po [[povjesničar]]ki [[Ljubica Štefan|Ljubici Štefan]] a dodjeljuje je ''[[Hrvatska kulturna zaklada]]'' i tjednik ''[[Hrvatsko slovo]]''.<ref name="HKZ">[http://www.hkz.hr/nagrade-ljubica-stefan.php HKZ: Nagrada Ljubica Štefan], preuzeto 8. veljače 2011.</ref> Dodjela nagrade je na dan ''Hrvatskoga slova'' [[28. travnja]], za prethodnu kalendarsku godinu. Iznimno, prva nagrada dodijeljena je 28. travnja [[2010.]] godine za trogodišnje razdoblje od [[1. siječnja]] [[2007.]] do [[31. prosinca]] [[2009.]] godine. Dobitnik prve nagrade je povjesničar dr. [[Stipan Trogrlić]] za djelo ''"Odnosi Katoličke crkve u Istri i jugoslavenske državne vlasti 1945. – 1954."'' (Pazin, 2008.).<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=121471 IKA: Dr. Stipan Troglić dobitnik nagrade Ljubica Štefan], preuzeto 8. veljače 2011.</ref> == Dobitnici == * [[2009.]]: [[Stipan Trogrlić]], ''Odnosi Katoličke crkve u Istri i jugoslavenske državne vlasti 1945. – 1954.'', (Pazin, 2008.) * [[2010.]]: [[Juraj Batelja]], ''Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok evanđelja ljubavi'', (Zagreb, 2010.)<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=131453 IKA: Nagrada dr. Batelji za knjigu o blaženom Stepincu], preuzeto 10. svibnja 2011.</ref> * [[2011.]]: [[Zdravko Dizdar]],<ref>[http://www.isp.hr/obavijest/ ISP: obavijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140814203717/http://www.isp.hr/obavijest/ |date=14. kolovoza 2014. }}, preuzeto 27. travnja 2012.</ref> za studijske radove i knjige, za istraživanje i objelodavanje izvornih povijesnih isprava.<ref name="HKZ"/> * [[2012.]]: [[Tomislav Vuković]], ''Drugačija povijest (o Srbu, Jasenovcu, Glini...)'', (Zagreb, 2012.).<ref>[http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=27292:tomislavu-vukoviu-nagrada-ljubica-tefan&catid=87:kulturna-batina&Itemid=358 Tomislavu Vukoviću nagrada 'Ljubica Štefan'], hrsvijet.net, preuzeto 21. svibnja 2013.</ref> * [[2013.]]: [[Vladimir Geiger]], za istraživački projekt ''Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću'' te za knjigu ''Josip Broz Tito i ratni zločini''. * [[2014.]]: [[Josip Jurčević]], za cjelokupan dosadašnji povijesno-istraživački rad i posebno za knjigu ''Slučaj Perković - spašavanje zločinačke budućnosti''. * [[2015.]]: [[Mato Artuković]],<ref>[http://www.hrvatsko-slovo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3326%3Auz-21-obljetnicu-hrvatskoga-slova-i-22-godinu-izlaenja-dodijeljene-su-nagrade-dubravko-horvati-i-ljubica-tefan&catid=34%3Aizdvajamo&Itemid=69 Uz 21. obljetnicu Hrvatskoga slova i 22. godinu izlaženja dodijeljene su nagrade “Dubravko Horvatić” i “Ljubica Štefan”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160610005718/http://www.hrvatsko-slovo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3326%3Auz-21-obljetnicu-hrvatskoga-slova-i-22-godinu-izlaenja-dodijeljene-su-nagrade-dubravko-horvati-i-ljubica-tefan&catid=34%3Aizdvajamo&Itemid=69 |date=10. lipnja 2016.}}, ''Hrvatsko slovo'', pristupljeno 17. svibnja 2016.</ref> za cjelokupan povijesno-istraživački rad. * [[2016.]]: nije dodijeljena * [[2017.]]: [[Miroslav Tuđman]] * [[2018.]]: [[Slobodan Praljak]] (posmrtno) * [[2019.]]: [[Stjepan Lozo]], za cjelokupan dosadašnji povijesno-istraživački rad, a posebno za knjigu ''Ideologija i propaganda velikospskoga genocida nad Hrvatima - projekt 'Homogena Srbija' 1941.'' * [[2020.]]: [[Tomislav Jonjić]]<ref>[https://web.archive.org/web/20211228182145/https://narod.hr/wp-content/uploads/2021/05/01-07-05.pdf ''Uz 26. obljetnicu Hrvatskoga slova dodijeljene nagrade "Dubravko Horvatić" i "Ljubica Štefan" za 2020.''], ''Hrvatsko slovo'' 7. svibnja 2021.</ref> * [[2021.]]: Nikola Kujundžić, za istraživački rad na području povijesti medicine.<ref>[https://www.culturenet.hr/urucene-knjizevne-nagrade-dubravko-horvatic-i-ljubica-stefan/179720 Uručene književne nagrade 'Dubravko Horvatić' i 'Ljubica Štefan'], culturenet.hr, 28. travnja 2022., pristupljeno 25. ožujka 2023.</ref> * [[2022.]]: [[Mario Jareb]], za istraživačko-povijesni rad.<ref>[https://www.culturenet.hr/hr/dodijeljene-nagrade-dubravko-horvatic-i-ljubica-stefan/193834 Dodijeljene Nagrade 'Dubravko Horvatić' i 'Ljubica Štefan'], Hina, culturenet.hr, 28. travnja 2023., pristupljeno 30. srpnja 2023.</ref> * [[2023.]]: [[Zlatko Begonja]], za knjigu ''Okupacija duha: ideološka indoktrinacija u Zadru 1945.‒1955.''<ref>Smiljana Škugor-Hrnčević, [https://www.matica.hr/vijenac/787/gavran-kirurski-zasijeca-u-tkivo-suvremenog-drustva-36253/ ''Kulturna manifestacija Dan Hrvatskoga slova. Gavran kirurški zasijeca u tkivo suvremenog društva''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 787, 9. svibnja 2024., pristupljeno 3. siječnja 2025.</ref> * [[2024.]]: [[Julienne Bušić]], za knjigu ''Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada/Croatian Dissidents and the Dissonance of the West''.<ref>[https://magazin.hrt.hr/kultura/u-dhk-dodijeljene-nagrade-dubravko-horvatic-i-ljubica-stefan--12132614 U DHK dodijeljene nagrade "Dubravko Horvatić" i "Ljubica Štefan"], autor: V.M./Vijesti iz kulture/HRT/Hina, magazin.hrt.hr, 29. travnja 2025., pristupljeno 25. kolovoza 2025.</ref> == Povezani članci == * [[Nagrada Dubravko Horvatić]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.hkz.hr/nagrade-ljubica-stefan.php HKZ: Pravila nagrade ''Ljubica Štefan''] [[Kategorija:Hrvatske nagrade]] q4muli3o5gd5952b1ptvxshv1mimt9b 0 296179 7631856 6456953 2026-11-07T09:07:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.7) 7631856 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Pies Descalzos |ime_glazbenika = [[Shakira]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = PiesDescalzos.jpg |žanr = |datum = 17. veljače 1996. |snimanje = 1994. |trajanje = 41:06 |izdavač = [[Sony Music Entertainment]] |producent = Shakira, Luis Fernando Ochoa |recenzija = |kronologija = |album_prije = [[Peligro (Shakira)|Peligro]] |godina0 = 1993. |godina = 1996. |album_poslije = [[Dónde Están los Ladrones?]] |godina2 = 1998. |ostalo = }} '''''Pies Descalzos''''' je treći studijski album kolumbijske kantautorice [[Shakira|Shakire]]. Album je objavila 17. veljače 1996. diskografska kuća [[Sony Music Entertainment]]. To joj je prvu uspješni album, prodan je u 5 milijuna diljem svijeta. S albuma su objavljeni singlovi "[[Estoy Aquí]]" i "[[¿Dónde Estás Corazón?]]". == O albumu == Shakira je bila pod velikim pristiskom kad je počela raditi na albumu. U slučaju da ne snimi uspješan album s dobrom prodajom, izgubila je diskografski ugovor. Snimanje albuma počelo je u veljače 1995. godine nakon objavljivanja uspješnog singla "[[¿Dónde Estás Corazón]]". Sony joj je dao 100 000 [[dolar]]a za produkcija albuma, jer su mislili kako se album svejedno neće dobro prodavati. == Popis pjesama == Sve pjesme napisali su Shakira i Luis Fernando Ochoa. {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = | ukupno_trajanje = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = [[Estoy Aquí]] | trajanje1 = 3:52 | skladba2 = [[Antología (Shakira)|Antología]] | trajanje2 = 4:14 | skladba3 = [[Un Poco de Amor]] | trajanje3 = 4:01 | skladba4 = Quiero | trajanje4 = 4:10 | skladba5 = Te Necesito | trajanje5 = 4:00 | skladba6 = Vuelve | trajanje6 = 3:53 | skladba7 = Te Espero Sentada | trajanje7 = 3:24 | skladba8 = [[Pies Descalzos, Sueños Blancos]] | trajanje8 = 3:25 | skladba9 = Pienso En Ti | trajanje9 = 2:25 | skladba10 = [[¿Dónde Estás Corazón?]] | trajanje10 = 3:51 | skladba11 = [[Se Quiere, Se Mata]] | trajanje11 = 3:38 }} == Ljestvice == {| class="wikitable" !align="left"|Ljestvice (1996.) !align="left"|Najviša<br />pozicija |- |[[Media Control Charts|Njemačka]]<ref>{{cite web |url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Shakira/?type=longplay |title=Shakira - Germany Charted Albums |publisher=Musicline.de |accessdate=2009-12-04 |archive-date=4. lipnja 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/68ACCW3l0?url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Shakira/?type=longplay |url-status=dead }}</ref> |align="center"|71 |- |align="left"|SAD [[Billboard]] Hot Heatseekers Albums<ref name="pies">{{cite web|url={{Allmusic|class=artist|id=p174707|pure_url=yes}}|title=Allmusic - Shakira's Albums Chart |date=|accessdate=2009-12-04|work=|publisher=[[Allmusic]]}}</ref> |align="center"|34 |- |align="left"|SAD Billboard Latin Albums<ref name="pies" /><ref>{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/charts#/artist/shakira/chart-history/147604?f=330&g=Albums |title=Shakira Billboard Chart History - Latin Albums |accessdate=2009-12-04 |work=[[Billboard]] |publisher=Nielsen Business Media, Inc |archiveurl=https://archive.today/20120720182116/http://www.billboard.com/bbcom/charts%23/artist/shakira/chart-history/147604?f=330&g=Albums#/artist/shakira/chart-history/147604?f=330&g=Albums |archivedate=20. srpnja 2012. |url-status=dead }}</ref> |align="center"|5 |- |align="left"|SAD Billboard Latin Pop Albums<ref name="pies" /><ref>{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/charts#/artist/shakira/chart-history/147604?f=295&g=Albums |title=Shakira Billboard Chart History - Latin Pop Albums |accessdate=2009-12-04 |work=[[Billboard]] |publisher=Nielsen Business Media, Inc |archiveurl=https://archive.today/20120719221631/http://www.billboard.com/bbcom/charts%23/artist/shakira/chart-history/147604?f=295&g=Albums#/artist/shakira/chart-history/147604?f=295&g=Albums |archivedate=19. srpnja 2012. |url-status=dead }}</ref> |align="center"|3 |- |} === Certifikacije === {| class="wikitable" |- bgcolor="#ebf5ff" !align="left"|Država !align="left"|Certifikacija |- |align="left"|[[CAPIF|Argentina]] |align="left"|2x platinasta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.capif.org.ar/Default.asp?PerDesde_MM=0&PerDesde_AA=0&PerHasta_MM=0&PerHasta_AA=0&interprete=Shakira&album=&LanDesde_MM=0&LanDesde_AA=0&LanHasta_MM=0&LanHasta_AA=0&Galardon=O&Tipo=1&ACCION2=+Buscar+&ACCION=Buscar&CO=5&CODOP=ESOP |title=CAPIF - Representando a la Industria Argentina de la Música |journal= |access-date=19. veljače 2011. |archive-date=8. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081208175524/http://www.capif.org.ar/Default.asp?PerDesde_MM=0&PerDesde_AA=0&PerHasta_MM=0&PerHasta_AA=0&interprete=Shakira&album=&LanDesde_MM=0&LanDesde_AA=0&LanHasta_MM=0&LanHasta_AA=0&Galardon=O&Tipo=1&ACCION2=+Buscar+&ACCION=Buscar&CO=5&CODOP=ESOP |url-status=dead }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} {{Shakira}} {{Shakirini singlovi}} [[Kategorija:Albumi iz 1996.]] hrxzgtyfugqa6d1boaxi4vmxh06an6t 0 297674 7631709 7148501 2026-11-06T22:17:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631709 wikitext text/x-wiki {{Infookvir novine | ime =Nova Hrvatska | tip =dnevnik | format = | vlasnik = | izdavač =Ustaški nakladni zavod | glavni urednik =[[Vilim Peroš]] | odgovorni urednik =[[Vilim Peroš]] | izvršni urednik = | novinari = | utemeljen =[[12. studenoga]] [[1941.]] | politička orijentacija = | jezik =[[hrvatski]] | prestao izlaziti =[[6. svibnja]] [[1945.]] | cijena = | sjedište =Zagreb | naklada = | ISSN =1333-798X | oclc = }} '''Nova Hrvatska''' je bila hrvatski dnevni list iz [[Zagreb]]a. Uređivao ih je naprije [[Vilim Peroš]], a potom (1942.-1944.) [[Ante Oršanić]]. Izašla je prvi put [[12. studenoga]] [[1941.]] (nakon što je prestao izlaziti [[Novi list (Zagreb)|Novi list]], a prestala je izlaziti 6. svibnja [[1945.]] Iako su izašle pod drugim imenom, prvi broj je zapravo nosio broj 196, nastavljajući brojanje pod kojim je završilo izlaženje zagrebačkog [[Novi list (Zagreb)|Novog lista]]. == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20121124164631/http://cerovac.blog.hr/2008/10/1625414622/svjedocanstvo-hrvatskog-knjizevnika-gabrijela-cvitana-iz-jeseni-1944-dokumenti.html Cerovac komentira] {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske dnevne novine]] [[Kategorija:Zagrebački tisak]] mpuwkdrltrfm2q98gvrvf2t0jjgd4ga 0 299434 7631585 7593455 2026-11-06T16:08:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631585 wikitext text/x-wiki '''Nagrada Doktor Ferenc Bodrogvári''' (mađarski: ''Bodrogvári Ferenc-dij'') nagrada je koju jednom godišnje daje Kulturno-prosvjetna zajednica općine Subotica stvarateljima koji su najviše doprinijeli kulturnom bogatstvu grada Subotice u prethodnoj godini.<ref name="Zvonik137">[http://www.zvonik.rs/arhiva/137/kultura.html Zvonik br.137/2006.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200145/http://www.zvonik.rs/arhiva/137/kultura.html |date=4. ožujka 2016. }} Zv.: Dodijeljene nagrade i priznanja ”Dr Ferenc Bodrogvari”, ožujak 2006., preuzeto 21. ožujka 2011.</ref> Dodjeljuje se jednom godišnje. Prvi put je dodijeljena 1980. godine.<ref name="Zvonik137"/> Dodjeljuje ju predsjednik Skupštine grada Subotice [[22. lipnja]], na dan rođenja [[Ferenc Bodrogvári|Ferenca Bodrogvárija]].<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3797&arc=3797 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304043428/https://www.google.com/afs/ads/i/iframe.html |date=4. ožujka 2021. }} Kratke gradske vijesti, 12. svibnja 2009., preuzeto 21. ožujka 2011.</ref> Dobivaju ju istaknuti kulturni stvaratelji, ne stariji od 40 godina.<ref name="yueco">(srpski) [http://www.yueco.rs/vest/dru-tvo/dodeljena-priznanja-dr-ferenc-bodrogvari-video Yueco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304230334/http://www.yueco.rs/vest/dru-tvo/dodeljena-priznanja-dr-ferenc-bodrogvari-video |date=4. ožujka 2016. }} Dodeljena priznanja Dr Ferenc Bodrogvari, 23. lipnja 2010. , preuzeto 21. ožujka 2011.</ref> Ime nosi po prerano preminulom filozofu i stvaratelju [[Ferenc Bodrogvári|Ferencu Bodrogváriju]].<ref name="Zvonik137"/> Prvo je nosila ime Nagrada Šaman, a nedugo poslije prerani smrti prvog dobitnika te nagrade Ferenca Bodrogvárija pokrenuta je inicijativa da se priznanje za stvaralaštvo nazove po njemu.<ref name="Grad Subotica 2016">[http://www.subotica.rs/index/page/lg/hr/id/10247 Grad Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160822034732/http://www.subotica.rs/index/page/lg/hr/id/10247 |date=22. kolovoza 2016. }} ''Dodijeljena priznanja „Dr. Ferenc Bodrogvári“'', 27. lipnja 2016. (pristupljeno 2. kolovoza 2016.)</ref> Nagradu je umjetnički rad i medalja Šamana.<ref name="yueco"/> Lik Šamana je na aversu plakete. Pored plakete, dobitniku se uručuje i diploma te umjetničko djelo, rad likovnog ili primijenjenog umjetnika.<ref name="Grad Subotica 2016"/> == Dobitnici == * 1979. * 1980. * 1981. * 1982. [[Ivan Jandrić]]<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6049&arc=6049 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304043427/https://www.google.com/afs/ads/i/iframe.html |date=4. ožujka 2021. }} Ivana Petrekanić Sič, In memoriam Ivan Jandrić, 9. svibnja 2011., preuzeto 17. svibnja 2011.</ref> * 1983. [[Ana Bešlić]] * 1984. * 1985. [[Slavko Matković]], za zbirku pjesama ''Fotobiografija'' * 1986. * 1987. [[Stipan Jaramazović]]<ref>Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 11 J, Subotica:Hrvatsko akademsko društvo, 2011., K. Čović: Jaramazović, Stipan, s. 42</ref> * 1988. [[Marija Šimoković]], za stvarateljstvo, za zbirku pjesama ''Nebeski bicikl'' * 1989. * 1990. * 1991. [[Marko Peić]] i [[Grgo Bačlija]] za "Rečnik bačkih Bunjevaca" * 1992. [[Marija Šimoković]], za stvarateljstvo, za zbirku pjesama ''Slaganje vremena'' * 1993. * 1994. * 1995. * 1996. [[Lásló Magyar]] * 1997. [[Ottó Tolnai]] * 1998. [[Augustin Juriga]], fotograf, za retrospektivnu izložbu i fotomonografiju ''Salaši u mom oku''<ref name="Hrvatska riječ">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A776/Uhvacena-stvarnost-na-fotografiji/ Hrvatska riječ 5/2003.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161125044424/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A776/Uhvacena-stvarnost-na-fotografiji/ |date=25. studenoga 2016. }} Zvonko Sarić: ''Uhvaćena stvarnost na fotografiji, Augustin Juriga, nagrađeni fotograf na VII. Jugoslavenskoj izložbi kalendara''. Rubrika: Kultura, 28. veljače 2003. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)</ref> * 1999. * 2000. [[Milovan Miković]], za knjigu '' Život i smrt u gradu''<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/651/ZV07.html Zvonik br.3/2000.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006091211/http://www.zvonik.rs/arhiva/651/ZV07.html |date=6. listopada 2014. }} Jedno veče u Somboru, ožujak 2000., preuzeto 21. ožujka 2011.</ref> * 2001.<ref>(mađarski) [http://adattar.vmmi.org/fejezetek/1011/02_altalanos_resz.pdf Bodrogvári Ferenc-díj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200102132221/http://adattar.vmmi.org/fejezetek/1011/02_altalanos_resz.pdf |date=2. siječnja 2020. }} I. ÁLTALÁNOS RESZ</ref><ref>(mađarski) [http://adattar.vmmi.org/folyoiratszamok/1631/hid_2001_03_.pdf BODROGVÁRI-DfJ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211203034453/http://adattar.vmmi.org/folyoiratszamok/1631/hid_2001_03_.pdf |date=3. prosinca 2021. }} [[Híd]]</ref> *:[[Ildikó Lovas]], spisateljica, za djelo ''Meztelenül a történetben'' (Goli u priči)<ref>[http://office.manufaktura.rs/suinfo/eventview.php?event_id=23014 Subotica.info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ildiko Lovas</ref> *:[[Boško Krstić]], pisac, za knjigu ''Vodenjak'' (srp. Vodolija) *:[[Ana Bukvić Ivković]], slikarica *:Posebna priznanja: *:[[Olga Kovačev Ninkov]] *:[[Zoltán Siflis]], Ahol nincs jövő, ott nincs haza?! *: Smiljan Njagul, Subotica, moj grad * 2002.<ref>[http://office.manufaktura.rs/suinfo/eventview.php?event_id=4175 Subotica.info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} dr. Ferenc Bodrogvari Awards Ceremony, 28. veljače 2002.</ref><ref>[http://www.radiosuboticadanas.info Na današnji dan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180808162211/http://radiosuboticadanas.info/ |date=8. kolovoza 2018. }}, 5. veljače, priredio: [[Lazar Merković]], [[Radio Subotica]] na hrvatskom, preuzeto 5. veljače 2013.</ref> *:etnograf [[Alojzije Stantić]], član uredništva Zvonika, za knjigu ''Kruv naš svagdanji'' *:keramičarka Edit Nemes Fekete *:skulptorica i povjesničarka umjetnosti [[Vera Gabrić Počuča]] *:povjesničar umjetnosti [[Bela Duranci]] *:Posebna priznanja: *:glumac Drame na mađarskom jeziku Attila Mess *:dirigent Subotičke filharmonije [[Berislav Skenderović]] *:koreograf [[Stevan Tonković Pipuš]] za knjigu ''Dragulji bunjevačke riznice''. * 2003.<ref>{{sr icon}} [https://web.archive.org/web/20080216035829/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/06-02-2004/Strane/kultura.htm Dnevnik, Novi Sad] M. Mitrović: Dobitnici LJubica Ristovski, Rajko LJubič i Emil Libman, 6. veljače 2004., preuzeto 22. ožujka 2011.</ref> *:[[Rajko Ljubič]], za dokumentarne filmove „Ždribac zlatne grive” i „Divojke slamarke” *:Ljubica Ristovski, za ukupna zalaganja, afirmaciju i uspjehe subotičkog Narodnog pozorišta, posebice za predstave »„Bahanalije”« i „»Nem faj”«. *:Emil Libman, za knjigu »„Istaknuti lečnici Subotice« *:Posebna priznanja: *:sastav »Etnokor«, za njegovanje specifičnog stila baziranog na obradama tradicionalne glazbe različitih naroda *:Erika Janovič, kostimografkinja subotičkog Dečijeg pozorišta *:György Boros, slikar, za autorstvo izložbe »Edž libris« i izložbu likovnih umjetnika vojvođanskih Mađara. *:László Magyar, postumno, za monografije „»Palićke šetnje”« i „»Prohujali vekovi”« *:[[Tomislav Žigmanov]], za knjigu ''Bunjevački blues''<ref name="Bu%25C5%25A1i%25C4%2587">Hrvatsko slovo, Razgovor: Tomislav Žigmanov, književnik, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (razgovor vodio Krešimir Bušić), str. 3.,28. listopada 2011. </ref> * 2004. * 2005.<ref>[http://office.manufaktura.rs/suinfo/eventview.php?event_id=5728 Subotica.info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Dodeljena nagrada dr. Ferenc Bodrogvari, 28. veljače 2005.</ref> *:László Magyar, za knjigu ''Palićke šetnje i Prohujali vekovi'' (postumno) *:Zita Suhajda, za samostalnu izložbu u Likovnom susretu u 2004. *:Darko Varga za izuzetne rezultate na natjecanjima u zemlji i inozemstvu te za interpretaciju klavirske literature *:Judit Raffai, za knjigu A magyar mesemondas hagyomanyai Posebno priznanje: *: Laslo Szalma, za izložbu Big Brother posvećenu romanu 1984. Georga Orwella *: Ervin Palffy za zapaženo glumačko ostvarenje u predstavi Komamasszony, hol a stukker? *: Ljiljana Ilić Krtinić, za postignute vrhunske rezultate u području primijenjene umjetnosti 2004.god. *: Dječje kazalište Subotica, za sintezu baletske, filmske i kazališne umjetnosti u predstavi Aska i vuk * 2006.<ref>[http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=9196 Subotica.info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Nagrade dr. Ferenc Bodrogvari, 28. veljače 2006., preuzeto 21. ožujka 2011.</ref> *:ravnatelj zbora [[Csaba Paskó]], za koncert u Katedrali Svete Terezije Avilske *:Valeria Devovári Beszedes za zbirku narodnih bajki ''Na krilima čvorka'' *:[[Stevan Mačković]], za knjigu ''Industrijalci Subotice 1918. – 1941.'' *:Posebna priznanja: *:[[Vojislav Sekelj]], za zbirku pjesama ''U izmučenim riječima'' *:[[Katarina Čeliković]], za organiziranje IV. ”[[Dani Balinta Vujkova|Dana Balinta Vujkova]]” *:etno–skupina ”Iskon”, za seriju uspješnih koncerata *:[[Árpád Bakos]], glazbenik.<ref name="Zvonik137"/> * 2007. * 2008. * 2009.<ref>[http://office.manufaktura.rs/suinfo/eventview.php?event_id=28798&tag_id=2130 Subotica.info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Dodeljena nagrada dr. Ferenc Bodrogvari, 22. lipnja 2009.</ref> *:Ksenija Kovačević, likovna umjetnica *:Noemi Görög, klaviristica *:Laszlo Antal, grafičar i dizajner * 2010.<ref name="yueco"/><ref>[http://office.manufaktura.rs/suinfo/eventview.php?event_id=33114&tag_id=2130 Subotica.info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Bodrogvari Bugi, Miletinu i Milodanoviću, 23. lipnja 2010.</ref> *:Vladimir Miletin, glazbeni urednik Yu eco televizije, za doprinos razvoju opće kulture grada u oblasti glazbe *:[[Stipan Milodanović]], nezavisni filmski umjetnik, za doprinos u oblasti niskobudžetnog filmskog stvaralaštva, za film ''Prvi radni dan'' *:Gabor Bunford, profesor saksofona i glazbenik, za svoj prosvjetni rad * 2011.<ref name="RadioSU2011">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12291 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210318152422/https://www.google.com/dp/ads?output=afd_ads&client=dp-sedo89_3ph&domain_name=www.radiosuboticadanas.info&afdt=create&swp=as-drid-2414247216425056&dt=1616081062725&u_tz=0&u_his=46&u_h=1000&u_w=1600&frm=0 |date=18. ožujka 2021. }} Uskoro (22. lipnja 2011.): Dodjela priznanja „Dr. Ferenc Bodrgovári“, preuzeto 20. lipnja 2011.</ref> *:Enikő Görög, pijanistica *:Miloš Nikolić, profesor violine *:[[Slobodan Vladušić]], romanopisac i esejist *2012.<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7343 Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210222015637/http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7343 |date=22. veljače 2021. }} Nela Skenderović: Prestižno priznanje - nagrada dr. Ferenc Bodrogvári, dodijeljeno Lei Vidaković i Maji Rakočević Cvijanov, 25. lipnja 2012.</ref> *:[[Lea Vidaković]], likovna i filmska umjetnica. Za nagradu ju je predložio [[ZKVH|Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]] *:[[Maja Rakočević Cvijanov]], kiparica, suvremena i vizualna umjetnica. Za nagradu ju je predložila [[Moderna galerija Likovni susret|Moderne galerije Likovni susret]] *2013.<ref>(srpski) [http://www.subotica.com/vesti/nagrade-dr-ferenc-bodrogvari-za-2013.-godinu-id15904.html Subotica.com] Nagrade dr Ferenc Bodrogvari za 2013. godinu, 22. lipnja 2013., Izvor: RTV City </ref><ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=8375 Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304043602/https://www.google.com/afs/ads/i/iframe.html |date=4. ožujka 2021. }} Kratke vijesti - Uručena priznanja «Doktor Ferenc Bodrogvári», Uredništvo, 24. lipnja 2013.</ref> *:Mirna Mirkov Stes, profesorica iz Glazbene škole) *:Edvard Molnar, umjetnički fotograf *:Mártha Béres, prvakinja kazališta Dezso Kostolanyi. *2014.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/2270-uruene-nagrade-dr-ferenc-bodrogvari |title=Uručene nagrade dr Ferenc Bodrogvari, ZKVH/Hrvatska riječ |access-date=17. srpnja 2014. |archive-date=25. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140725010545/http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/2270-uruene-nagrade-dr-ferenc-bodrogvari |url-status=dead }}</ref> *:[[Saša Grunčić]], orguljaš. Na prijedlog [[ZKVH]]. *:Ákos K. Kovács, direktor fotografije *:Dejan Vujinović, menadžer u području kulture *2015.<ref>[http://www.radiosubotica.co.rs/hr/0622hr.html#7 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160819214232/http://www.radiosubotica.co.rs/hr/0622hr.html#7 |date=19. kolovoza 2016. }} ''Svečana dodjela priznanja 'dr. Ferenc Bodrogvári' '', 22. lipnja 2015. (pristupljeno 2. kolovoza 2016.)</ref> *:Andrej Boka, filmski redatelj *:Ervin Kányó, grafički umjetnik *:Dušan Svilar, student Muzičke akademije *2016.<ref>[http://www.subotica.rs/index/page/lg/hr/id/10247 Grad Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160822034732/http://www.subotica.rs/index/page/lg/hr/id/10247 |date=22. kolovoza 2016. }} ''Dodijeljena priznanja „Dr. Ferenc Bodrogvári“'', 27. lipnja 2016. (pristupljeno 2. kolovoza 2016.)</ref> *:Natalija Raičević, profesorica klasičnog baleta *:Mónika Csík, profesorica mađarskog jezika i književnosti *:[[Željka Zelić]], diplomirana novinarka *2017 *:Igor Halasević, građevinskom tehničaru *:Laura Kozma, vizualna umjetnica *:Ema Pešti, vizualna umjetnica * 2018 Janoš Brener, profesor mađarskog jezika i književnosti, Sonja Berta,  nastavnica tambure Miroslav Idić, nastavnik harmonike *  2019 * 2020 Roža Žomboru, inovatoru intelektualnih veština * 2021 Korneliji Goli, dramaturgu, Silardu Paćiju, istoričaru, Neveni Mlinko, profesoru srpskog jezika i književnosti. == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Nagrade]] [[Kategorija:Subotica]] hubamu4fa0nbx8o2pv3i4qxffvw0iry 0 307388 7631652 7362188 2026-11-06T19:35:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631652 wikitext text/x-wiki {{Rukometaš | ime = Nikola Blažičko | slika = | slika širina = | slika opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[13. rujna]] [[1977.]] | mjesto rođenja = [[Rijeka]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 188 cm | težina = | trenutačni klub = [[TuS Nettelstedt-Lübbecke]] | broj u klubu = 1 | pozicija = vratar | mlade godine = 1991.-1994. | juniorski klubovi = Zamet | godina = 1994.-1999.<br />1999.-2002.<br />2002.-2004.<br />2004.-2006.<br />2006.-2007.<br />2007.-2017. | profesionalni klubovi = {{Z|HRV}}[[RK Zamet|Zamet]]<br />{{Z|HRV}}[[RK Split|Brodomerkur Split]]<br />{{Z|HRV}}[[RK Zamet|Zamet]]<br />{{Z|HRV}}[[RK Zagreb|Zagreb]]<br />{{Z|FRA}}[[Paris Handball|Paris HB]]<br />{{Z|NJE}}[[TuS Nettelstedt-Lübbecke|Nettelstedt-Lübbecke]] | nastupi(golovi) = | godine u reprezentaciji = 2002.-2006. | reprezentacija = {{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 32 (0) | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje srebro| [[Rukometno SP 2005.|Tunis 2005.]] | [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]] }} {{Medalje MI}} {{Medalje srebro | [[Mediteranske igre 2005.|Almería 2005.]] | [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]]}} }} '''Nikola Blažičko''' ([[Rijeka]], [[13. rujna]] [[1977.]]), umirovljeni je hrvatski [[rukomet]]aš. Igrao je na poziciji vratara, a posljednje je bio član njemačkog [[TuS Nettelstedt-Lübbecke]]a. Za Hrvatsku je igrao na SP-u 2005. u Tunisu, EP-u u Švicarskoj 2006. godine. == Priznanja == ===Klupska=== '''RK Zamet''' {{Z|HRV}} *[[Hrvatsko kadetsko prvenstvo]] (treći) '''(1)''' : ''1994.'' *[[Hrvatska rukometna prvenstva|Prva B HRL]] '''(1)''' : ''[[1.B HRL 1995./96.|1995./96.]]'' *[[Hrvatska rukometna prvenstva|Prva HRL]] (treći) ''': ''1997./98.'', ''1998./99.'' '''RK Zagreb''' {{Z|HRV}} *[[Hrvatska rukometna prvenstva|Prva HRL]] '''(2)''' : ''2004./05.'', ''2005./06.'' *[[Hrvatski rukometni kup]] '''(2)''': ''2005.'', ''2006.'' *[[Kup pobjednika kupova u rukometu (Europa)|Kup pobjednika kupova]] '''(1)''' : ''2005.'' '''Paris HB''' {{Z|FRA}} *Kup '''(1)''' : ''2007.'' ===Reprezentativna=== '''Hrvatska''' {{Z|HRV}} *[[Rukometno SP 2005.|Tunis 2005.]] - srebro *[[Mediteranske igre 2005.|Almería 2005.]] - srebro == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20160304202540/http://www.ehfcl.com/men/2005-06/player/500079/Nikola+ EHF] {{Mrva-biog-rukomet}} <div class="Boxmerge">{{Sastav Hrvatska 2005. MI rukomet}}{{Sastav Hrvatska 2006 EP rukomet}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Blažičko, Nikola}} [[Kategorija:Hrvatski rukometaši]] [[Kategorija:Rukometaši RK Splita]] [[Kategorija:Rukometaši RK Zameta]] [[Kategorija:Rukometaši RK Zagreba]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] c2nwpwzmlmjkn1a42qumtpi2dhdh61h 0 308454 7631804 6158133 2026-11-07T04:39:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631804 wikitext text/x-wiki '''''Pac-Man''''' je ime za [[arkadna videoigra|arkadnu igru]] koju je razvila japanska tvrtka [[Namco]]<!-- Note: Namco Bandai nije postojao kada je na tržište izašla igra Pac-Man, zato ostavi "Namco". --> dok je za tržište u SAD-u [[licencija|licenciju]] i distribuciju držala tvrtka [[Midway Games|Midway]]. Igra je izašla u Japanu [[22. svibnja]] [[1980.]]<ref name="bandainamco">{{cite web |url=http://www.bandainamcogames.co.jp/bnours/hotnews/index.php?id=21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071230012914/http://www.bandainamcogames.co.jp/bnours/hotnews/index.php?id=21 |archivedate=2007-12-30 |title=Bandai Namco press release for 25th Anniversary Edition |language=Japanese |quote=2005年5月22日で生誕25周年を迎えた『パックマン』。 ("Pac-Man celebrates his 25th anniversary on May 22, 2005", seen in image caption) |author=Namco Bandai Games Inc. |publisher=bandainamcogames.co.jp/ |date=2005-06-02 |accessdate=2007-10-10}}</ref><ref name="wired_namcodispute">{{cite web |url=http://www.wired.com/science/discoveries/news/2007/10/dayintech_1010 |title=10. listopada 1979.: Pac-Man Brings Gaming Into Pleistocene Era |quote=[Bandai Namco] puts the date at May 22, 1980 and is planning an official 25th anniversary celebration next year. |author=Tony Long |publisher=Wired.com |date=2007-10-10 |accessdate=2007-10-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100618150808/http://www.wired.com/science/discoveries/news/2007/10/dayintech_1010 |archive-date=18. lipnja 2010. |url-status=dead}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Mrva-vidigr}} [[Kategorija: Arkadne igre]] h9vz4mh2aj90xpwjprkkwlai77l6wv4 0 310103 7631899 7631271 2026-11-07T11:43:04Z Lovro.milas 323001 7631899 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Dragan Dekaris | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[21. siječnja]] [[1936.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | smrt = [[3. studenoga]] [[2026.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = }} '''Dragan Dekaris''' ([[Zagreb]], [[21. siječnja]] [[1936.]] – [[Zagreb]], [[3. studenoga]] [[2026.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] akademik i imunolog. == Životopis == Završio je studij medicine [[1960.]] u Zagrebu. Od [[1960.]] do [[1971.]] radio je u [[Institut Ruđer Bošković|institutu „Ruđer Bošković“]], a zatim u [[Imunološki zavod|zagrebačkom imunološkom zavodu]] kao znanstveni savjetnik. Bio je profesor na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]]. Vodio je sektor za imunološka istraživanja i nastavu centra [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] na imunološkom zavodu, a od [[1994.]] do [[1997.]] bio je zamjenik glavnog direktora tog zavoda.<ref name=":1">{{Citiranje|title=Dekaris, Dragan|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/dekaris-dragan|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=2026-11-04|isbn=978-953-268-038-6|language=hr}}</ref> Dekaris je bio redoviti član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] i tajnik razreda za medicinske znanosti. Godine [[2000.]] primio je Državnu nagradu za životno djelo. Bitno je pridonio razvoju kliničke imunologije kao medicinske specijalnosti u Hrvatskoj. Preminuo je [[3. studenoga]] [[2026.]] u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref name=":1" /> == Djela == * ''Imunologijski rječnik'' (suautori [[Josip Silić]] i [[Vlatko Silobrčić]]), Zagreb 1979. * ''Klinička imunologija u nas'' (suautor [[Filip Čulo]]), Zagreb 1990. * ''Temeljna alergologija'', Zagreb 1983.<ref>{{Citiranje weba|title=DEKARIS, Dragan - Hrvatski biografski leksikon|url=https://bl.lzmk.hr/clanak/dekaris-dragan|access-date=2026-11-04|website=bl.lzmk.hr}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{HAZU}} {{mrva-biog-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Dekaris, Dragan}} [[Kategorija:Akademici HAZU]] kpeiy2ftfebawyyg1lchchkoel6h9on 0 310142 7631556 6876686 2026-11-06T15:09:30Z Lovro.milas 323001 /* */ 7631556 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Goran Pichler | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[24. veljače]] [[1946.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | smrt = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = }} '''Goran Pichler''' ([[Zagreb]], [[24. veljače]] [[1946.]] – [[6. studenoga]] [[2026.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] fizičar. == Životopis == Redoviti je član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://info.hazu.hr/redovni_clanovi |title=Redoviti članovi, ''www.hazu.hr'' |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119043935/http://info.hazu.hr/redovni_clanovi |archive-date=19. siječnja 2012. |access-date=10. srpnja 2011.}}</ref> ==Izvori== * http://info.hazu.hr/g_pichler_biografija {{izvori}} {{HAZU}} {{mrva-biog-znan-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Pichler, Goran}} [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Hrvatski fizičari]] 8x10qm3mq5pmegizem7nv5b9ry5lhez 7631561 7631556 2026-11-06T15:14:04Z Lovro.milas 323001 /* */ 7631561 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Goran Pichler | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[24. veljače]] [[1946.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | smrt = [[6. studenoga]] [[2026.]] | mjesto_smrti = | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = }} '''Goran Pichler''' ([[Zagreb]], [[24. veljače]] [[1946.]] – [[6. studenoga]] [[2026.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] fizičar. == Životopis == Redoviti je član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://info.hazu.hr/redovni_clanovi |title=Redoviti članovi, ''www.hazu.hr'' |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119043935/http://info.hazu.hr/redovni_clanovi |archive-date=19. siječnja 2012. |access-date=10. srpnja 2011.}}</ref> ==Izvori== * http://info.hazu.hr/g_pichler_biografija {{izvori}} {{HAZU}} {{mrva-biog-znan-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Pichler, Goran}} [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Hrvatski fizičari]] p7k1pjsqm9lmemmornla52wl10zslxj 7631614 7631561 2026-11-06T18:13:46Z Ponor 38361 ažur. 7631614 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Goran Pichler | slika = Goran Pichler.jpg | veličina = | opis_slike = | rođenje = [[24. veljače]] [[1946.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | smrt = [[6. studenoga]] [[2026.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = [[fizičar]] }} '''Goran Pichler''' ([[Zagreb]], [[24. veljače]] [[1946.]] – [[6. studenoga]] [[2026.]]) bio je hrvatski [[fizičar]], sveučilišni nastavnik i redoviti član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU).<ref name="HRT">{{Citiranje weba |url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/preminuo-hrvatski-fizicar-akademik-goran-pichler-12996525 |title=Preminuo hrvatski fizičar, akademik Goran Pichler |publisher=Hrvatska radiotelevizija |date=6. studenoga 2026. |access-date=6. studenoga 2026. |language=hr }}</ref><ref name="SM">{{Citiranje časopisa |last=Milošević |first=Slobodan |title=Akademik Goran Pichler, poznati fizičar kod nas i u svijetu |journal=Matematičko-fizički list |volume=71 |year=2021 |pages=147–150|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/380649}}</ref> Diplomirao je 1969. i magistrirao na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]]. Doktorat iz atomske i molekularne fizike obranio je 1975. na Sveučilištu u Kielu u Njemačkoj.<ref name="HRT" /> Od 1979. do 1984. bio je direktor [[Institut za fiziku|Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu]] i dugo godina voditelj njegova Odjela za fiziku ioniziranih plinova.<ref name="SM" /> Bio je član Američkog fizikalnog društva (American Physical Society), Instituta za fiziku Ujedinjenog Kraljevstva (Institute of Physics), Europskog fizikalnog društva (European Physical Society), Njemačkog fizikalnog društva (Deutsche Physikalische Gesellschaft), Hrvatskog vakuumskog društva, Hrvatskog astronomskog društva i Hrvatskog fizikalnog društva, čiji je predsjednik bio u dva mandata.<ref name="SM" /> Objavio je oko 160 znanstvenih radova u međunarodnim znanstvenim časopisima,<ref name="SM" /> većinom temeljenih na femtosekundnim laserskim istraživanjima te stvaranju i detekciji ultrahladnih molekula.<ref name="HRT" /> Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2010. godine.<ref name="SM" /> Od 2019. do 2022. bio je tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<ref name="HRT" /> Za svoj znanstveni rad dobio je Državnu nagradu za znanost 2005. godine.<ref name="HRT" /> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Pichler, Goran}} [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Hrvatski fizičari]] qeq4fbpaxsj4th2i72y9b0icnglus57 7631620 7631614 2026-11-06T18:25:55Z Ponor 38361 +[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[:en:User:Ponor/CoolCat| #CoolCat]] 7631620 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Goran Pichler | slika = Goran Pichler.jpg | veličina = | opis_slike = | rođenje = [[24. veljače]] [[1946.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | smrt = [[6. studenoga]] [[2026.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = [[fizičar]] }} '''Goran Pichler''' ([[Zagreb]], [[24. veljače]] [[1946.]] – [[6. studenoga]] [[2026.]]) bio je hrvatski [[fizičar]], sveučilišni nastavnik i redoviti član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU).<ref name="HRT">{{Citiranje weba |url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/preminuo-hrvatski-fizicar-akademik-goran-pichler-12996525 |title=Preminuo hrvatski fizičar, akademik Goran Pichler |publisher=Hrvatska radiotelevizija |date=6. studenoga 2026. |access-date=6. studenoga 2026. |language=hr }}</ref><ref name="SM">{{Citiranje časopisa |last=Milošević |first=Slobodan |title=Akademik Goran Pichler, poznati fizičar kod nas i u svijetu |journal=Matematičko-fizički list |volume=71 |year=2021 |pages=147–150|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/380649}}</ref> Diplomirao je 1969. i magistrirao na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]]. Doktorat iz atomske i molekularne fizike obranio je 1975. na Sveučilištu u Kielu u Njemačkoj.<ref name="HRT" /> Od 1979. do 1984. bio je direktor [[Institut za fiziku|Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu]] i dugo godina voditelj njegova Odjela za fiziku ioniziranih plinova.<ref name="SM" /> Bio je član Američkog fizikalnog društva (American Physical Society), Instituta za fiziku Ujedinjenog Kraljevstva (Institute of Physics), Europskog fizikalnog društva (European Physical Society), Njemačkog fizikalnog društva (Deutsche Physikalische Gesellschaft), Hrvatskog vakuumskog društva, Hrvatskog astronomskog društva i Hrvatskog fizikalnog društva, čiji je predsjednik bio u dva mandata.<ref name="SM" /> Objavio je oko 160 znanstvenih radova u međunarodnim znanstvenim časopisima,<ref name="SM" /> većinom temeljenih na femtosekundnim laserskim istraživanjima te stvaranju i detekciji ultrahladnih molekula.<ref name="HRT" /> Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2010. godine.<ref name="SM" /> Od 2019. do 2022. bio je tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<ref name="HRT" /> Za svoj znanstveni rad dobio je Državnu nagradu za znanost 2005. godine.<ref name="HRT" /> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Pichler, Goran}} [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Hrvatski fizičari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] nngv93bkw9kdmjhm2iuy7sc2iztc9ff 7631848 7631620 2026-11-07T08:31:38Z Lovro.milas 323001 Još jedan izvor 7631848 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Goran Pichler | slika = Goran Pichler.jpg | veličina = | opis_slike = | rođenje = [[24. veljače]] [[1946.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | smrt = [[6. studenoga]] [[2026.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = [[fizičar]] }} '''Goran Pichler''' ([[Zagreb]], [[24. veljače]] [[1946.]] – [[6. studenoga]] [[2026.]]) bio je hrvatski [[fizičar]], sveučilišni nastavnik i redoviti član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU).<ref name="HRT">{{Citiranje weba |url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/preminuo-hrvatski-fizicar-akademik-goran-pichler-12996525 |title=Preminuo hrvatski fizičar, akademik Goran Pichler |publisher=Hrvatska radiotelevizija |date=6. studenoga 2026. |access-date=6. studenoga 2026. |language=hr }}</ref><ref name="SM">{{Citiranje časopisa |last=Milošević |first=Slobodan |title=Akademik Goran Pichler, poznati fizičar kod nas i u svijetu |journal=Matematičko-fizički list |volume=71 |year=2021 |pages=147–150|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/380649}}</ref> Diplomirao je 1969. i magistrirao na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]]. Doktorat iz atomske i molekularne fizike obranio je 1975. na Sveučilištu u Kielu u Njemačkoj.<ref name="HRT" /> Od 1979. do 1984. bio je direktor [[Institut za fiziku|Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu]] i dugo godina voditelj njegova Odjela za fiziku ioniziranih plinova.<ref name="SM" /> Bio je član Američkog fizikalnog društva (American Physical Society), Instituta za fiziku Ujedinjenog Kraljevstva (Institute of Physics), Europskog fizikalnog društva (European Physical Society), Njemačkog fizikalnog društva (Deutsche Physikalische Gesellschaft), Hrvatskog vakuumskog društva, Hrvatskog astronomskog društva i Hrvatskog fizikalnog društva, čiji je predsjednik bio u dva mandata.<ref name="SM" /> Objavio je oko 160 znanstvenih radova u međunarodnim znanstvenim časopisima,<ref name="SM" /> većinom temeljenih na femtosekundnim laserskim istraživanjima te stvaranju i detekciji ultrahladnih molekula.<ref name="HRT" /> Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2010. godine.<ref name="SM" /> Od 2019. do 2022. bio je tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<ref name="HRT" /> Za svoj znanstveni rad dobio je Državnu nagradu za znanost 2005. godine.<ref name="HRT" /><ref>{{Citiranje|title=Pichler, Goran|url=https://enciklopedija.hr/clanak/pichler-goran|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=2026-11-07|isbn=978-953-268-038-6|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Pichler, Goran}} [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Hrvatski fizičari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] mkqm33x9lol1gb1ro4z0eu5yq559vj4 0 311237 7631595 7221614 2026-11-06T16:32:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631595 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:2011 Oslo attacks map.svg|mini|desno|250px|Karta objekata pokraj kojih se eksplozija dogodila:<br>'''crveno''' – zgrada vlade<br>'''parančasto''' – lokacija uništenog automobila (nije mjesto eksplozije)<br>'''plavo''' – zgrada Ministarstva nafte.]] [[Datoteka:Røyk frå Statsministerens Kontor cropped.jpg|mini|desno|250px|Pogled na mjesto ekspozije neposredno nakon napada.]] [[Datoteka:Redningsmannskap, regjeringskvartalet..jpg|mini|desno|250px|Vozila hitne pomoći u blizini mjesta eksplozije.]] '''Napadi u Oslu 22. srpnja 2011.''' bila su dva napada u petak, [[22. srpnja]] [[2011.]] Prvi je napad bio eksplozija bombe u četvrti [[Regjeringskvartalet]], koji se dogodio u 15:26 u blizini ureda premijera [[Jens Stoltenberg|Jensa Stoltenberga]] i drugih državnih uredskih zgrada.<ref>{{cite news |title=Oslo bomb: suspicion falls on Islamist militants |location=UK |first=Peter |last=Beaumont |url=http://www.guardian.co.uk/world/2011/jul/22/oslo-bomb-suspicion-islamist-militants |newspaper=[[The Guardian]] |date=22. srpnja 2011. |access-date=23. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722172158/http://www.guardian.co.uk/world/2011/jul/22/oslo-bomb-suspicion-islamist-militants |archive-date=22. srpnja 2011.}}</ref> U eksploziji je poginulo 8 osoba, a ukupno 209 je ozlijeđeno.<ref>{{Citiranje weba|date=2012-03-07|title=Her er tiltalebeslutningen mot Anders Behring Breivik|url=https://www.vg.no/i/7bd28|access-date=2024-01-13|website=www.vg.no|language=nb}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Zondag|first=Martin H. W.|date=2012-03-07|title=Dette er Breivik tiltalt for|url=https://www.nrk.no/norge/dette-er-breivik-tiltalt-for-1.8024605|access-date=2024-01-13|website=NRK|language=nb-NO}}</ref> Drugi i smrtonosniji napad dogodio se oko dva sata kasnije na političkom kampu socijaldemokratske mladeži održan na otoku [[Utøya]] u okrugu [[Buskerud]]. Naoružani je napadač, obučen kao policajac, otvorio vatru na kampere. Poginulo je 69 sudionika, a 66 ih je ozlijeđeno.<ref>{{Citiranje novina|last=Hovland|first=And Kjetil|date=2011-07-22|title=At Least 87 Dead in Norway Terror Attacks|language=en-US|work=Wall Street Journal|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424053111903461104576461862078291234.html|access-date=2024-01-13|issn=0099-9660}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Mala|first=Elisa|last2=Goodman|first2=J. David|date=2011-07-22|title=At Least 80 Dead in Norway Shooting|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2011/07/23/world/europe/23oslo.html|access-date=2024-01-13|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Birnbaum|first=Michael|date=23. lipnja 2011.|title=Norway attacks: Police search farm for clues after shooting, explosion leave 94 dead|url=http://www.washingtonpost.com/world/europe/norways-capital-shaken-by-bomb-blast/2011/07/22/gIQABA6dTI_story.html|url-status=live|access-date=13. siječnja 2024.|website=The Washington Post}}</ref> Za napad na otoku Utøya osuđen je tada 32-godišnji [[Norvežani]]n i [[Neonacizam|neonacistički]] aktivist [[Anders Behring Breivik]], koji je uhićen nakon izvršenog napada na otoku. Breivik je krivac i za bombaški napad u središtu Osla.<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews U Norveškoj poginula 91 osoba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090703224704/http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews |date=3. srpnja 2009. }}.</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Brustad|first=Line|date=2011-07-23|title=Siktes for to terrorhandlinger|url=https://www.dagbladet.no/nyheter/siktes-for-to-terrorhandlinger/63565302|access-date=2024-01-13|website=dagbladet.no|language=no}}</ref> == Eksplozija u Oslu == Oko 15:30 sati u centru Osla, nedaleko od zgrade vlade<ref>[http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=43614 Osmero poginulih U EKSPLOZIJI ISPRED NORVEŠKE VLADE ]</ref> odjeknula je jaka eksplozija koja je načinila veliku materijalnu štetu na zgradi. Oštećen je i ured premijera Jensa Stoltenberga. Zbog jačine eksplozije oštećene su i zgrade udaljene pet blokova. Mediji su izvijestili da na ulicama oko zgrade vlade ima mnogo polomljenog stakla i ozlijeđene osobe leže u krvi. Ukupno je poginulo osam osoba, dok ih je oko 200 ranjeno. U eksploziji je uništena većina prozora na zgradi vlade, uključujući i okolne zgrade ministarstava, dok je u zgradi ''Ministarstva nafte'' buknuo požar.<ref>[http://www .novosti.rs/vesti/planeta.70.html Oslo: Eksplozije kod vlade ]</ref> Nakon eksplozije, područje oko zgrade vlade je potpuno zatvoreno, dok je policija u potrazi za eksplozivnim napravama koristila pse tragače.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rtvpink.com/vesti/ |title=vest.php? Eksplozija u Oslu, kaos i povrijeđeni |archive-url=https://web.archive.org/web/20110804215515/http://www.rtvpink.com/vesti/ |archive-date=4. kolovoza 2011. |access-date=26. srpnja 2011.}}</ref> Neposredno poslije eksplozije mediji su objavili da se radi o automobilu bombi, što se ispostavilo istinitim. Bomba se nalazila u [[Volkswagen Crafter|Volkswagen Crafteru]] na trgu Einara Gerhardsena, direktno ispred zgrade imena Høyblokken,<ref>{{Citiranje weba|last=Tandstad|first=Bent|date=2011-07-24|title=Breivik forberedte terror i ni år|url=https://www.nrk.no/norge/breivik-forberedte-terror-i--ni-ar-1.7724894|access-date=2024-01-13|website=NRK|language=nb-NO}}</ref> gdje se tada nalazio ured norveškog predsjednika vlade [[Jens Stoltenberg|Jensa Stoltenberga]].<ref>{{Citiranje weba|date=2011-12-11|title=Ble sett av ti kameraer {{!}} ABC Nyheter|url=http://www.abcnyheter.no/nyheter/110916/ble-sett-av-10-kameraer|access-date=2024-01-13|website=web.archive.org|archive-date=11. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20111211102519/http://www.abcnyheter.no/nyheter/110916/ble-sett-av-10-kameraer|url-status=bot: unknown}}</ref> Nakon eksplozije, u gradu su uvedene stroge mjere sigurnosti, a centar grada je potpuno blokiran za automobile i pješake. Teško naoružani vojnici su raspoređeni oko najznačajnijih državnih institucija, dok su neke zgrade i tržni centri evakuirani zbog sumnje o postavljenim bombama.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.politika./ |title=hr/rubrike/Svijet/Masakr-na-otoku-Utoja.sr.html Masakr na otoku Utoja |archive-url=https://web.archive.org/web/20130814190743/http://politika/ |archive-date=14. kolovoza 2013. |access-date=11. kolovoza 2021.}}</ref> == Pokolj na otoku Utøyi == Dva sata nakon eksplozije u Oslu, Breivik je feribotom došao na otok Utøya koji se nalazi oko 25 km sjeveroistočno od Osla na jezeru [[Tyrifjorden]]. Napadač se predstavio kao pojačanje nakon eksplozije u Oslu, a nosio je policijsku uniformu i imao zaštitne čepove u ušima.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-08|title=Oslo and Utoya attacks of 2011 {{!}} Facts, History, & Trial {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/event/Oslo-and-Utoya-attacks-of-2011|access-date=2024-01-13|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> Na otoku su kampirali članovi mladeži ''Radničke partije''. Napadač ih je gestikuliranjem i dozivanjem namamio da se okupe oko njega,<ref>{{Citiranje weba|title=The Identity Ideology of Anders Breivik. Not a Christian Fundamentalist, by Massimo Introvigne|url=https://www.cesnur.org/2011/mi-oslo-en.html|access-date=2024-01-13|website=www.cesnur.org}}</ref> a zatim je počeo pucati, ubijajući žrtve jednu po jednu. Prvo je pucao na osobe koje su se nalazile na otoku, a zatim je počeo pucati i na one koji su pokušavali pobjeći plivajući preko jezera.<ref>{{Citiranje časopisa|date=22. lipnja 2011.|title=Nine, perhaps 10, killed in Norway shooting|url=http://www.reuters.com/article/2011/07/22/us-norway-shooting-idUSTRE76L5E120110722|journal=Reuters|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723160549/http://www.reuters.com/article/2011/07/22/us-norway-shooting-idUSTRE76L5E120110722|archive-date=23. srpnja 2011.|access-date=24. srpnja 2011.|via=}}</ref> Prema medijskim izvješćima, imao je dvije puške, a do dolaska specijalaca koji su ga uhitili uspio je iskoristiti svu municiju. Usmrtio je 69 osoba, a ranio dodatnih 66 od preživjelih 517.<ref>{{Citiranje novina|last=Townsend|first=Mark|date=2011-08-20|title=Survivors of Norway shootings return to island of Utøya|language=en-GB|work=The Observer|url=https://www.theguardian.com/world/2011/aug/21/utoya-anders-behring-breivik-norway|access-date=2024-01-13|issn=0029-7712}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=AS|first=TV 2|date=2011-07-24|title=96 personer såret i terrorangrepene|url=https://www.tv2.no/nyheter/innenriks/96-personer-saret-i-terrorangrepene/13114110/|access-date=2024-01-13|website=TV 2|language=nb-NO}}</ref> Većina su žrtava bili tinejdžeri između 15 i 16 godina starosti.<ref>{{Citiranje novina|last=Mala|first=Elisa|last2=Goodman|first2=J. David|date=2011-07-22|title=At Least 80 Dead in Norway Shooting|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2011/07/23/world/europe/23oslo.html|access-date=2024-01-13|issn=0362-4331}}</ref> Nekoliko je svjedoka tvrdilo kako je bilo više napadača,<ref>{{Citiranje weba|last=Hansen|first=Sindre Granly Meldalen, Frode|date=2011-09-03|title=Utøya-vitner sier de så en annen gjerningsmann|url=https://www.dagbladet.no/nyheter/utoya-vitner-sier-de-sa-en-annen-gjerningsmann/63598441|access-date=2024-01-13|website=dagbladet.no|language=no}}</ref> a Breivik je dao izjavu kako nije djelovao sâm, što je kasnije povukao.<ref>{{Citiranje weba|last=Mon|first=Su Thet|date=2011-07-24|title=Synes ikke selv at han bør straffes|url=https://www.nrk.no/norge/synes-ikke-selv-at-han-bor-straffes-1.7724994|access-date=2024-01-13|website=NRK|language=nb-NO}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2011-09-07|title=Breivik til politiet på Utøya: - Vi er brødre|url=https://www.vg.no/i/PKj4z|access-date=2024-01-13|website=www.vg.no|language=nb}}</ref> Policija je kasnije ustvrdila da postoje dokazi samo za jednog napadača.<ref name="BT160212">{{Cite news|date=16 February 2012|title=Politiet: Det var bare én skytter|language=no|work=Bergens Tidende|url=http://www.bt.no/nyheter/lokalt/Politiet-Det-var-bare-n-skytter-2655587.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120228125209/http://www.bt.no/nyheter/lokalt/Politiet-Det-var-bare-n-skytter-2655587.html|archive-date=28 February 2012}}</ref> Mnogi su sudionici spašeni neovisnim djelovanjem osoba koje su se našle u neposrednoj blizini otoka i prepoznale pucnjeve, spašavajući djecu čamcima.<ref>{{Citiranje weba|date=2011-07-24|title=Norway shooting: German tourist hailed a hero after saving 30 lives|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/norway/8658437/Norway-shooting-German-tourist-hailed-a-hero-after-saving-30-lives.html|access-date=2024-01-13|website=The Telegraph|language=en}}</ref><ref name="Heltene">{{cite news|date=9 October 2011|title=Her er Utøya-heltene sine historier|work=VG|location=NO|url=http://www.vg.no/nyheter/innenriks/oslobomben/artikkel.php?artid=10030903|url-status=dead|access-date=12 December 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111211133751/http://www.vg.no/nyheter/innenriks/oslobomben/artikkel.php?artid=10030903|archive-date=11 December 2011}}</ref><ref name="Heltene2">{{cite news|date=9 October 2011|title=Her er Utøya-heltene sine historier|work=VG|location=NO|url=http://www.vg.no/nyheter/innenriks/oslobomben/artikkel.php?artid=10030903|url-status=dead|access-date=12 December 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111211133751/http://www.vg.no/nyheter/innenriks/oslobomben/artikkel.php?artid=10030903|archive-date=11 December 2011}}</ref><ref>{{Cite news|last=Watkins|first=Tom|date=23 July 2011|title=Norwegian islander ferries children to safety|publisher=CNN|url=http://edition.cnn.com/2011/WORLD/europe/07/22/norway.rescue.worker/index.html|url-status=dead|access-date=12 August 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110729062751/http://edition.cnn.com/2011/WORLD/europe/07/22/norway.rescue.worker/index.html|archive-date=29 July 2011}}</ref> == Sudski postupak == Breivik je na sud pozvan 25. lipnja 2011., u okružni sud Osla. Kako bi zaustavili Breivika od komuniciranja s mogućim suradnicima tijekom suđenja, proces je bio zatvoren za medije i javnost,<ref>{{cite web|title=Politiet ber om lukkede dører|url=http://www.nrk.no/nyheter/norge/1.7753723|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111026203848/http://www.nrk.no/nyheter/norge/1.7753723|archive-date=26 October 2011|access-date=19 August 2011|publisher=nrk.no}}</ref><ref>{{cite web|title=Kjennelse&nbsp;– Lukking av dører|url=http://www.domstol.no/upload/OBYR/Internett/Nyheter/Kjennelse%20-%20lukking%20av%20d%C3%B8rer.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111117052555/http://www.domstol.no/upload/OBYR/Internett/Nyheter/Kjennelse%20-%20lukking%20av%20d%C3%B8rer.pdf|archive-date=17 November 2011|access-date=19 August 2011|publisher=domstolen.no}}</ref> što je iznimno rijetka pojava u Norveškoj.<ref>{{cite web|date=28 July 2011|title=A Fair and Public Trial for the Norwegian Terror Suspect|url=https://icct.nl/publication/a-fair-and-public-trial-for-the-norwegian-terror-suspect/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200918224130/https://icct.nl/publication/a-fair-and-public-trial-for-the-norwegian-terror-suspect/|archive-date=18 September 2020|access-date=30 August 2016|publisher=The International Centre for Counter-Terrorism – The Hague (ICCT)}}</ref> Sudac Kim Heger je zatim održao konferenciju za medije na kojoj je pročitao odluku suda.<ref>{{cite web|date=25 July 2011|title=Anders Behring Breivik varetektsfengsles i åtte uker|url=http://www.vgtv.no/#!id=42469|access-date=25 January 2012|publisher=Vgtv.no}}</ref> Rasprava oko optužnica bila je burna. Mnogi su državni odvjetnici predlagali [[Veleizdaja|veleizdaju]] ili [[zločin protiv čovječnosti]].<ref>{{cite web|date=25 July 2011|title=Breivik risikerer 30 års fengsel&nbsp;– Lov og rett&nbsp;– E24|url=http://e24.no/lov-og-rett/breivik-risikerer-30-aars-fengsel/20082609|access-date=16 August 2011|publisher=E24.no|archive-date=25. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20111225073344/http://e24.no/lov-og-rett/breivik-risikerer-30-aars-fengsel/20082609|url-status=dead}}</ref> Tužiteljstvo je ipak optužilo Breivika za terorizam. On je pak priznao da je izvršio pucnjavu na Utøyi te namještanje bombe u Oslu, kao i ostala djela. Ipak, izjavio je kako nije kriv, rekavši: »Ne priznajem ovaj pravosudni sustav.«<ref>{{cite web|date=25 July 2011|title=Krevde politiet skulle hente uniformen før rettsmøtet&nbsp;– VG Nett om Terrorangrepet 22. juli|url=http://www.vg.no/nyheter/innenriks/oslobomben/artikkel.php?artid=10080776|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111123175331/http://www.vg.no/nyheter/innenriks/oslobomben/artikkel.php?artid=10080776|archive-date=23 November 2011|access-date=16 August 2011|publisher=Vg.no}}</ref> Okružni tužilac Christian Hatlo zatražio je da se Breivika zadrži u pritvoru bez pošte ili posjetioca na 8 tjedana. Sudac je presudio u korist tužiteljstva, tvrdeći da je »optuženi neposredna opasnost društvu te mora biti zatvoren za dobrobit sebe i drugih. Vrlo je vjerojatno da je kriv za djela za koja je osumnjičen te je stoga potrebno zatvoriti ga kako bi se spriječilo uništavanje dokaza«. Sukladno željama tužiteljstva, Breivik je bio pritvoren na 8 tjedana bez pošte i posjete, od čega je 4 bilo u potpunoj izolaciji.<ref>{{cite web|date=25 July 2011|title=Terrorsiktet fengslet i åtte uker&nbsp;– Lov og rett&nbsp;– E24|url=http://e24.no/lov-og-rett/terrorsiktet-fengslet-i-aatte-uker/20082580|access-date=16 August 2011|publisher=E24.no|archive-date=7. kolovoza 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110807183333/http://e24.no/lov-og-rett/terrorsiktet-fengslet-i-aatte-uker/20082580|url-status=dead}}</ref> Nakon pritvora premješten je u Ila Landsfengsel, strogo čuvani zatvor.<ref>{{cite web|date=27 July 2011|title=Her skal Breivik sitte i isolasjon&nbsp;– VG Nett om Terrorangrepet 22. juli|url=http://www.vg.no/nyheter/innenriks/oslobomben/artikkel.php?artid=10080853|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111123175231/http://www.vg.no/nyheter/innenriks/oslobomben/artikkel.php?artid=10080853|archive-date=23 November 2011|access-date=16 August 2011|publisher=Vg.no}}</ref> Dana 13. kolovoza 2011., Breivik je odveden na rekonstrukciju događaja, koja nije bila objavljena ni medijima niti javnosti, kako bi ga se moglo optužiti za svako od 77 ubojstava koje je počinio.<ref>{{cite web|title=Massedrapsmannen tilbake på Utøya lørdag&nbsp;– VG Nett om Terrorangrepet 22. juli|url=http://www.vg.no/nyheter/innenriks/oslobomben/artikkel.php?artid=10081251|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110901044411/http://www.vg.no/nyheter/innenriks/oslobomben/artikkel.php?artid=10081251|archive-date=1 September 2011|access-date=16 August 2011|publisher=Vg.no}}</ref> Na konferenciji za medije uvečer istoga dana, policija je izjavila kako Breivik nije iskazao kajanje, a inspektor Pål Fredrik Hjort Kraby zgražao se nad Breivikovom ravnodušnosti tijekom 8 sati dragovoljne rekonstrukcije 69 ubojstava na otoku.<ref>{{cite web|title=Politiet om Breivik på Utøya: – Viste ikke uttrykk for anger&nbsp;– VG Nett om Terrorangrepet 22. juli|url=http://www.vg.no/nyheter/innenriks/oslobomben/artikkel.php?artid=10081294|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110909035339/http://www.vg.no/nyheter/innenriks/oslobomben/artikkel.php?artid=10081294|archive-date=9 September 2011|access-date=16 August 2011|publisher=Vg.no}}</ref> Suđenje je započelo 16. travnja i trajalo do 19. lipnja 2012. godine.<ref name="trial-planning">{{cite news|date=14 November 2011|title=Terrorrettssaken starter 16. april|language=no|trans-title=The court trial begins 16 April|newspaper=NRK|url=http://www.nrk.no/nyheter/norge/1.7875413|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120121095441/http://www.nrk.no/nyheter/norge/1.7875413|archive-date=21 January 2012}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=2012-08-24|title=Anders Behring Breivik: Norway court finds him sane|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-19365616|access-date=2024-01-13}}</ref> Pokrivalo ga je 170 medijskih organizacija<ref>{{Cite news|author1=Skogrand, Merete|author2=Steen, Thea|date=14 March 2012|title=Kristopher Schau skal dekke Breivik-rettssaken|language=no|trans-title=Kristopher Schau skal to cover Breivik trial|newspaper=Dagbladet|url=http://www.dagbladet.no/2012/03/14/kultur/medier/morgenbladet/kristoffer_schau/breivik/20663696/|access-date=14 March 2012}}</ref> i 800 zasebnih novinara.<ref>''The Associated Press''. [http://www.cbsnews.com/8301-505245_162-57414715/crush-of-media-at-mass-killers-trial-in-norway/ Crush of media at mass killer's trial in Norway] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120419080539/http://www.cbsnews.com/8301-505245_162-57414715/crush-of-media-at-mass-killers-trial-in-norway/|date=19 April 2012}} 16 April 2012, [[CBS News]]. Pristupljeno 19. travnja 2012.</ref> Breivik je ponovno priznao kako je on bio taj koji je izvršio napade, ali izjavio kako se ne smatra krivim te kako je pokolj bio „nužan”.<ref>Hannah Furness [https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/norway/9206193/Norway-killer-Anders-Behring-Breivik-trial-live.html Norway killer Anders Behring Breivik trial: latest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120417075124/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/norway/9206193/Norway-killer-Anders-Behring-Breivik-trial-live.html|date=17 April 2012}} 16 April 2012, ''[[The Daily Telegraph]]''. Retrieved 16 April 2012</ref> Bitna je odluka za Breivika bila njegovo psihičko stanje. Nije htio da ga se proglasi ludim ili psihotičnim jer bi takva dijagnoza poništila njegovu političku poruku o „spašavanju” Norveške od „kulturnog marksizma”.<ref>{{Citiranje weba|last=Loughnan|first=Arlie|date=2012-08-25|title=Anders Breivik is guilty: the fine line between bad and mad|url=http://theconversation.com/anders-breivik-is-guilty-the-fine-line-between-bad-and-mad-9068|access-date=2024-01-13|website=The Conversation|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite press release|title=Scholars Respond to Breivik Manifesto|date=28 July 2011|publisher=[[National Association of Scholars]]|url=http://www.nas.org/polPressReleases.cfm?Doc_Id=2099|access-date=10 August 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110901071348/http://www.nas.org/polPressReleases.cfm?Doc_Id=2099|archive-date=1 September 2011|url-status=dead}}</ref> Dana 24. kolovoza iste godine, Breivika je 5 sudaca proglasilo uračunljivim. Osuđen je na ''forvaring'' (hrv. „čuvanje”); 21 godinu zatvora, najvišu kaznu dopuštenu norveškim zakonom, koja svakim istekom može biti produžena za 5 godina u slučaju da se okrivljenog i dalje smatra prijetnjom društvu. To je ujedno i jedini način da se prema norveškom zakonu ostvari doživotna kazna.<ref>{{cite news|author=Lars Bevanger|date=24 August 2012|title=Anders Behring Breivik: Norway court finds him sane|work=BBC News|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-19365616|access-date=24 July 2016}}</ref> Kao posljedica njegovog suđenja i pritvora, Breivik je norvešku vladu tužio dva puta: u 2016.<ref name="aftenposten.no">{{cite web|author=Frode Sætran|title=Trist at Breivik får tilbake arenaen|trans-title=Sad that Breivik receives the arena again|url=http://www.aftenposten.no/nyheter/iriks/--Trist-at-Breivik-far-tilbake-arenaen-8395058.html|access-date=20 April 2016|website=Aftenposten.no}}</ref> te 2024. godini.<ref name="Something">{{Cite web|last=Haraldsen|first=Stian|date=2024-01-09|title=Har saksøkt staten: Breivik ble flere ganger avbrutt av egen advokat|url=https://www.nrk.no/buskerud/har-saksokt-staten_-breivik-ble-flere-ganger-avbrutt-av-egen-advokat-1.16707326|access-date=2024-01-13|website=NRK|language=nb-NO}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Povijest Norveške]] [[Kategorija:Teroristički napadi]] [[Kategorija:Oslo]] [[Kategorija:Krajnja desnica]] pm2ojlh4qysjekuf8qbfiw9jgv606s5 0 318138 7631786 6493805 2026-11-07T02:16:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631786 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Aerial View of the VLTI with Tunnels Superimposed.jpg|mini|desno|300px|Najveći teleskop na svijetu je europski [[Vrlo veliki teleskop]] (VLT) u [[Čile]]u. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa.]] [[Datoteka:KeckObservatory.jpg|mini|desno|300px|Dvojni [[teleskopi Keck]]]] '''Optička astronomija''' je dio [[astronomija|astronomije]], koja promatra [[Nebesko tijelo|nebeska tijela]] u području [[svjetlost|vidljive svjetlosti]]. Skupljanje svjetlosti s neba za [[astronom]]a je još uvijek glavni izvor informacija o [[svemir]]u. Osim [[Sunce|Sunca]], većina je nebeskih tijela vrlo udaljena i stoga razmerno slaba sjaja. [[Teleskop]] mora skupljati što više svjetlosti - što je više ima, njegova je [[informacija]] bogatija. Postoje dvije vrste teleskopa: [[Reflektorski teleskop|reflektori]] svjetlost skupljaju zrcalom, dok refraktori u tu svrhu koriste [[Leća (optika)|leće]]. Većina suvremenih profesionalnih teleskopa su reflektori sa zrcalima višemetarskih [[promjer]]a, postavljeni na vrhove [[planina]], iznad poremećaja uzrokovanih [[Turbulencija|vrtloženjem zraka]] u donjim slojevima [[Zemljina atmosfera|atmosfere]].<ref>[http://www.freewebs.com/astro-znanje/documents/Vrste.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310223555/http://www.freewebs.com/astro-znanje/documents/Vrste.html |date=10. ožujka 2012. }} "Optička astronomija", www.freewebs.com, 2011.</ref> Što je [[zrcalo]] teleskopa veće, skupi više svjetlosti pa se vidi više pojedinosti nebeskog objekta. Zrcala promjera većeg od 8 [[metar]]a imaju svoja ograničenja. Prvo je atmosfera: i slika vrlo velikog zrcala neoštra je zbog stalno pokretnog [[zrak]]a. Drugo ograničenje je sama veličina: što je zrcalo veće, teže ga je prevoziti i rukovati njime. Posljednji naraštaj zemaljskih teleskopa na različite domišljate načine zaobilazi ova ograničenja. Jedan od načina rješenja tog problema je [[aktivna optika]], a ona se sastoji od izrade reflektora iz više dijelova, a na spojevima su mali '''aktuatori''' ([[elektromotor]]i) koji se automatski podešavaju, ovisno o utjecaju [[temperatura|temperature]], [[vjetar|vjetra]] i same [[težina|težine]] [[konstrukcije]]. To je sporiji optički sustav, za razliku od [[Adaptivna optika|adaptivne optike]], koji je brzi odzivni sustav, gdje se odziv mjeri u nekoliko sekundi. Dvojni [[teleskopi Keck]] (Keck I i Keck II) nalaze se na 4200 [[metar|m]] visokom vrhu Mauna Kee na [[Havaji]]ma, visoko iznad [[oblak]]a i [[vodena para|vodene pare]] nižih slojeva [[Troposfera|atmosfere]]. Zrcala teleskopa imaju promjer od 10 m. Jedno zrcalo te veličine savinulo bi se pod vlastitom težinom, pa je umjesto toga svako zrcalo načinjeno od 36 šestostranih dijelova. Svaki dio teži 400 [[kg]], ima promjer od 1,8 m i debeo je 7,7 cm. Prvo segmentirano zrcalo na svijetu nalazi se na teleskopu Keck 1, završenom 1992. Oba Keckova teleskopa rabe aktivne optičke sustave za ispravljanje izobličenja uzrokovanih težinom zrcala ili vjetrom. Položaj zrcala nadzire [[računalo]], podešavajući svaki dio dva puta u sekundi s točnošću koja je tisuću puta veća od debljine [[Kosa|ljudske vlasi]]. Posljedica toga je da se 36 segmenata ponaša kao jedna neprekinuta staklena površina.<ref> [http://www.zvjezdarnica.com/?akcija=svemir&id=10] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111105010113/http://www.zvjezdarnica.com/?akcija=svemir&id=10 |date=5. studenoga 2011. }} "Astronomski instrumenti", www.zvjezdarnica.com, 2011.</ref> Najveći teleskop na svijetu je europski [[Vrlo veliki teleskop]] ili VLT ([[Engleski jezik|engl]]. ''Very Large Telescope'') u [[Čile]]u. Čine ga četiri 8,2 m [[teleskop]]a - svaki milijardu puta snažniji od ljudskog [[oko|oka]]. Povezani računalom, teleskopi skupe toliko svjetlosti koliko i jedno 16,4 m zrcalo. Kad se povežu s tri druga 1,8 m teleskopa Južnog europskog opservatorija, njima se može vidjeti mnogo pojedinosti na nebu - recimo i [[astronaut]] koji hoda [[Mjesec|Mjesečevom površinom]]. Kako se atmosfera stalno giba, naš je pogled na zvijezde stalno zamagljen. Kod [[Adaptivna optika|adaptivne optike]] jaki [[laser]] stvara pokraj [[zvijezda|zvijezde]] koju se promatra umjetnu zvijezdu visoko u atmosferi. Računalo izračunava kako se svjetlost zvijezde izobličuje prolaskom kroz atmosferu. Potom stalno pokretno savitljivo zrcalo oblikuje tako da se svjetlost skupi u točku, čime se izoštrava slika svega što teleskop vidi. Tim se sustavom smanjuje utjecaj Zemljine atmosfere na oštrinu slike teleskopa. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Promatračka astronomija]] 7he5che06zfp5f5ahfj9784r8b6pfog 0 318754 7631780 7205506 2026-11-07T00:49:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631780 wikitext text/x-wiki {{Infookvir litavski okrug | ime = Okrug Šiauliai | izvorno ime = Šiaulių apskritis | zastava = Siauliai County flag.svg | grb = Siauliai County COA.png | članak zastava = | članak grb = | sjedište = Šiauliai | površina = 8.540 | stanovništvo = 349.876 | godina = 2008. | gustoća = 41 | općina = 7 | grad = 1 | web = www.siauliai.aps.lt | karta = Siauliu apskritis.png }} '''Okrug Šiauliai''' ([[litavski]]: ''Šiaulių apskritis'') je jedan od deset [[Okruzi Litve|okruga]] u [[Litva|Litvi]]. Središte okruga je grad [[Šiauliai]]. Dana [[1. srpnja]] [[2010.]] okružna uprava je ukinuta,<ref>{{cite web |title=Dėl apskričių viršininkų administracijų likvidavimo |url=http://www3.lrs.lt/pls/inter3/dokpaieska.showdoc_l?p_id=392936 |publisher=Seimas Republike Litve Lithuania |accessdate=21. kolovoza 2011.}}</ref> a od tog datuma, Okrug Šiauliai ostaje teritorijalna i statistička jedinica. ==Zemljopis== Okrug Šiauliai nalazi se na sjeveru zemlje, na sjeveru graniči s [[Latvija|Latvijom]]. Susjedni okruzi su [[Okrug Panevėžis|Panevėžis]] na istoku, [[Okrug Kaunas|Kaunas]] na jugu, te okruzi [[Okrug Tauragė|Tauragė]] i [[Okrug Telšiai|Telšiai]] na zapadu. ==Općine== Okrug Šiauliai je podjeljen na sedam općina, od kojih je jedna gradska. *[[Općina Akmenė]] *[[Općina Joniškis]] *[[Općina Kelmė]] *[[Općina Pakruojis]] *[[Općina Radviliškis]] *[[Šiauliai| Grad Šiauliai]] *[[Općina Šiauliai]] ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20050901042646/http://www.siauliai.aps.lt/ Službene stranice okruga] ==Izvor== {{izvori}} {{Okruzi Litve}} [[Kategorija:Okruzi Litve]] [[Kategorija:Šiauliai]] jprh5yqgn5mvekxeljz79j2osykrbm7 0 322692 7631564 7583871 2026-11-06T15:19:01Z Stebunik 48379 /* Povijest */ bolji izvori 7631564 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Brotnja |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|ZDŽ}} |općina = [[Gračac]] |najbliži grad = [[Gračac]] |površina = 12 |visina = |z. širina = 44.442436 |z. dužina = 16.120827 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 22 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 23445 Srb |pozivni broj = |autooznaka = |web = |bilješke = }} '''Brotnja''' je selo u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. == Upravna organizacija == Upravno pripada općini [[Gračac|Gračacu.]] Prije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] selo je spadalo pod općinu [[Donji Lapac]]. == Zemljopisni položaj == Nalazi se južno od [[Martin Brod|Martina Broda]], nekoliko kilometara zapadno od granice s BiH. == Promet == Nalazi se na duž državne ceste [[D218]]. == Povijest == Brotnja je do izbijanja [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]] imala hrvatsku etničku većinu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bergholz|first=Max|title=Violence as a generative force: identity, nationalism, and memory in a Balkan community|url=https://archive.org/details/violenceasgenera0000berg|publisher=Cornell University Press|year=2016.|isbn=978-150-170-492-5|location=New York|pages=[https://archive.org/details/violenceasgenera0000berg/page/45 45]}}</ref> Nedugo nakon uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], u ljeto [[1941.]], određeni je broj seljaka iz Brotnje pristupio [[Ustaše|Ustaškom pokretu]] i aktivno sudjelovao u pokoljima nad lokalnim srpskim stanovništvom, poput onoga u [[Donja Suvaja|Suvaji]] početkom srpnja iste godine, kada je u tom selu pobijeno oko 300 srpskih civila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bergholz|first=Max|title=Violence as a generative force: identity, nationalism, and memory in a Balkan community|url=https://archive.org/details/violenceasgenera0000berg|publisher=Cornell University Press|year=2016.|isbn=978-150-170-492-5|location=New York|pages=[https://archive.org/details/violenceasgenera0000berg/page/161 161]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3. lipnja 2021.|title=SNV postavio spomenik žrtvama ustaškog zločina u Donjoj Suvaji|url=https://snv.hr/snv-postavio-spomenik-zrtvama-ustaskog-zlocina-u-donjoj-suvaji/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220629000219/https://snv.hr/snv-postavio-spomenik-zrtvama-ustaskog-zlocina-u-donjoj-suvaji/|archive-date=29. lipnja 2022.|access-date=4. srpnja 2022.|website=snv.hr}}</ref> U osvetničkom pohodu [[Dan ustanka naroda Hrvatske|srpskih ustanika]] krajem srpnja 1941. Brotnja je spaljena, a 37 Hrvata (većinom civila iz obitelji Ivezić) je ubijeno, dok je preostalo hrvatsko stanovništvo izbjeglo. Ovaj se osvetnički pohod odvio suprotno uputstvima [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] i lokalnih ustaničkih zapovjednika, [[Đoko Jovanić|Đoke Jovanića]] i [[Gojko Polovina|Gojka Polovine]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Bergholz|first=Max|title=Violence as a generative force: identity, nationalism, and memory in a Balkan community|url=https://archive.org/details/violenceasgenera0000berg|publisher=Cornell University Press|year=2016.|isbn=978-150-170-492-5|location=New York|pages=[https://archive.org/details/violenceasgenera0000berg/page/162 162], 175}}</ref>{{nedostaju izvori}} Nakon masovnih ubojstava i protjerivanja Hrvata u srpskom ustanku na ovom graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine ([[Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.|Drvar]] i okolica, iz [[Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941.|Bosanskog Grahova]] i okolice - naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga, iz Brotnja, Boričevca, Vrtoče, Lastve, Zelinovca, [[Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941.|Krnjeuše]]) te činjenice da se ovamo Hrvati nisu smjeli vratiti niti nakon [[1945.]] (u nekim su naseljima uništena i groblja, a vlasništvo nad zemljom koja im je oteta Hrvati nisu uspjeli povratiti), broj Hrvata je drastično opao.<ref name="zajednički">[https://www.klix.ba/vijesti/bih/muslimani-i-katolici-uz-podrsku-pravoslavaca-zajedno-cistili-groblje-u-bosanskom-petrovcu/150517008 Klix.ba] ''Muslimani i katolici uz podršku pravoslavaca zajedno čistili groblje u Bosanskom Petrovcu'', 17. svibnja 2015. (pristupljeno 1. veljače 2017.)</ref><ref>„Hrvati Dinare: život, opstojnost, stradanje, nauk i pouka“, Zbornik radova okruglog stola održanog u Bosanskom Grahovu, 20. srpnja 1999., ur. Slavko Golijat, Split 2000.; Zdravko Dizdar – Mihael Sobolevski, „Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: 1941.-1945.“, Zagreb 1999.; Zdravko Dizdar, „Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941.-1945.“, Zagreb 2002.</ref> == Stanovništvo == Prema popisu 1991. Brotnja je imala 125 stanovnika (123 Srba, 1 Jugoslaven, 1 neizjašnjen),<ref>{{Citiranje weba|title=Popis stanovništva SR Hrvatske 1991: stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja|url=https://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620122905/https://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|archive-date=20. lipnja 2022.|access-date=4. srpnja 2022.|website=Republički zavod za statistiku Republike Srbije}}</ref> 2001. 34 stanovnika,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_13&ti=Zadarska+%9Eupanija+-+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=..%2FDatabase%2FNaselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske%2F4%20Stanovnistvo%20naselja%2F&lang=10 |title=Državni zavod za statistiku R. Hrvatske |archive-url=https://www.webcitation.org/693AW8rhB?url=http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_13 |archive-date=10. srpnja 2012. |access-date=21. studenoga 2019.}}</ref> a 2011. 47 stanovnika.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011.}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Brotnja |p1857=350 |p1869=447 |p1880=271 |p1890=392 |p1900=519 |p1910=531 |p1921=541 |p1931=627 |p1948=366 |p1953=375 |p1961=287 |p1971=229 |p1981=170 |p1991=125 |p2001=34 |p2011=47 |p2021=22 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Izvor == {{izvori}} {{mrva-zemlj}} {{Gračac}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Gračac]] ctvtwwf360gflyippj6acskbxi6u7st 0 326962 7631717 7010272 2026-11-06T22:34:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631717 wikitext text/x-wiki '''[[Novi val]]''' u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se pojavio tijekom [[1977.]] godine. U medijima i publicistici se kao i u Velikoj Britaniji i SAD prvotno rabio naziv "[[punk]]" (v. [[punk u Hrvatskoj]]). Smatra se da je trajao do kraja 1982. ili početka 1985.<ref>https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/paket-aranzman-40-godina-poslije-je-li-konacno-doslo-vrijeme-da-prestanemo-romantizirati-novi-val-15050513</ref> U ondašnjoj su Hrvatskoj postojala dva jaka žarišta: [[Rijeka]] i [[Zagreb]]. U [[Rijeka|Rijeci]] su osnovani sastavi [[Paraf (sastav)|Paraf]], [[Termiti (sastav)|Termiti]], [[Mrtvi kanal (sastav)|Mrtvi kanal]], a u [[Zagreb]]u [[Prljavo kazalište]], [[Haustor]], [[Azra]], [[Parlament (sastav)|Parlament]], [[Patrola (sastav)|Patrola]], [[Zvijezde (sastav)|Zvijezde]], u [[Vrbovec|Vrbovcu]] [[Stidljiva ljubičica]]<ref>[http://www.soundguardian.com/index.php?option=com_content&task=view&id=15307 SoundGuardina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304134214/http://www.soundguardian.com/index.php?option=com_content&task=view&id=15307 |date=4. ožujka 2016. }} Stidljiva ljubičica ganula Vrbovec</ref> te u [[Pula|Puli]] sastav [[Problemi (sastav)|Problemi]]. Iz Azrine je prve postave poslije nastao [[Film (glazbeni sastav)|Film]] koji je također bio dijelom ovog pravca. Nešto poslije osnovan je zagrebačko-riječki sastav [[Xenia (sastav)|Xenia]]. Koncertni klub [[Kulušić]] poistovjećuje se s hrvatskim novim valom. Godine [[1979.]] [[Prljavo kazalište]] prvi od novovalnih sastava objavljuju album, a [[1980.]] i [[1981.]] godine prve albume snimit će i ostali sastavi novog vala. Neki od hrvatskih sastava su se ovom valu pridružili kroz jedan svoj album. [[Parni valjak]] je to učinio albumom [[Vruće igre]] 1980. godine, [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]] svojim drugim albumom [[Tango Bango ]] 1981. godine. Iako su svoj prvi album snimili u zalaznim godinama novog vala, zagrebački [[Animatori]] također pripadaju ovom pravcu. Dijelom ovog vala smatra se početno razdoblje slovenskog-hrvatskog sastava (Ljubljana-Rijeka) [[Borghesia]]. 1980. je godine slovenska izdavačka kuća [[ZKP RTLJ]] objavila kompilacijski album [[Novi Punk Val 78-80|Novi Punk Val]] koji je obuhvatio hrvatsku i slovensku novovalnu i punk scenu. Od hrvatskih izvođača našli su se Prljavo kazalište, Parafi, Problemi i Termiti. ==O Novom valu== *dokumentarni film "Sretno dijete" *dokumentarni serijal "Robna kuća" *igrana serija "Crno-bijeli svijet" == Izvori == {{izvori}} == Vidi i: == * [[Dodatak:Popis hrvatskih pjesama novog vala|Popis hrvatskih pjesama novog vala]] == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20140626070129/http://hrpunknovival.blog.hr/2011/12/1629299344/knjiga-hrvatski-punk-i-novi-val-19761987.html Vinko Barić: Hrvatski punk i novi val 1976-1987] *[http://www.arkada.hr/restoran/hr/jappin-novi-val Jappin novi val]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (najznačajniji produkcijski radovi najpoznatijeg hrvatskog glazbenog producenta '80-ih Željka Brodarića Jappe) *[http://www.ngnewave.info/ Novogradiški novi val] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120103174921/http://ngnewave.info/ |date=3. siječnja 2012. }} {{hrvatska suvremena glazba}} {{punk}} [[Kategorija:Punk]] [[Kategorija:Pop]] [[Kategorija:Elektronička glazba]] [[Kategorija:Žanrovi rock glazbe]] [[Kategorija:Hrvatska glazba]] nzyzzslycf606y7xzltdvyfbmxw871y 0 329130 7631802 7588645 2026-11-07T04:02:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631802 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Ouette | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = Vidi [[#Etimoogija|tekst]] | slika = Parné-sur-Roc - Ouette.jpg | slika_opis = Ouette u mjestu [[Parné-sur-Roc]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Ouette.png | zemljovid_opis = Tok rijeke | dz = FRA | naselja = [[Parné-sur-Roc]] | duljina = 35 | površina porječja = 122 | najmanji istjek = | prosječni istjek = [[Entrammes]]: 0.706 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = [[La Chapelle-Rainsouin]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|48.102495|-0.495073|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 118 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|47.970655|-0.719547|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = 38 | slijev = Atlantski | ulijeva se u = [[Mayenne (rijeka)|Mayenne]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Francuska | pushpin_label_position_A = right | pushpin_label_position_B = left }} [[slika:Ouette river in France 01.JPG|mini|lijevo|250px|Ouette]] '''Ouette''' ({{IPA-fr|[wɛt]}}) [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u departmanu [[Mayenne (departman)|Mayenne]], u regiji [[Zemlja Loire|Pays de la Loire]], u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]]. Lijevi je pritok rijeke [[Mayenne (rijeka)|Mayenne]], te pripada porječju [[Loire]].<ref>{{Sandre|M3514000|L’Ouette}}</ref> == Etimoogija == Ime Ouette vjerojatno potječe iz [[Latinski jezik|latinskog]] ili [[Keltski jezici|keltskog]] oblika ''Oue'' što bi bila skraćenica od Ovica, što je mala ovca.<ref>{{Citiranje weba|last=INPN|date=|title=l'Ouette|url=http://www.sandre.eaufrance.fr/geo/CoursEau_Carthage2017/M3514000|access-date=2023-05-10|publisher=sandre.eaufrance.fr|language=French|archive-url=https://web.archive.org/web/20230512084229/http://www.sandre.eaufrance.fr/geo/CoursEau_Carthage2017/M3514000|archive-date=12. svibnja 2023.|url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Portal Francuska}} [[Kategorija:Rijeke u Francuskoj]] [[Kategorija:Biskajski slijev]] jjc2vqg393s3dglbgj94q0uhh8uzhfu 0 332115 7631640 7590284 2026-11-06T19:07:07Z MBrezak 88756 Dodani novi autorski naslovi knjiga Božice Brkan u 2925. i 2026. 7631640 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Božica Brkan | boja = | slika = Božica Brkan.jpg | veličina = 220px | opis slike = Zagreb, lipanj 2014: Božica Brkan | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[10. veljače]] [[1955.]] | smrt = | zanimanje = | nacionalnost = Hrvatica | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Božica Brkan''' ([[Okešinec]], [[Moslavina]], [[10. veljače]] [[1955.]]) [[hrvatska književnost|hrvatska]] je [[književnica]] i [[novinarka]]. Živi u Zagrebu. Piše standardnim hrvatskim književnim jezikom i [[kajkavsko narječje|kajkavskim]] – [[Moslavina|moslavačkom]] kekavštinom. == Životopis == Osnovnu školu i gimnaziju završila u [[Križ (razdvojba)|Križ]]u. Na zagrebačkome [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] diplomirala je [[komparativna književnost|komparativnu književnost]] te [[poljski jezik]] i [[književnost]], a diplomantica je i novinarstva na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]]. Tri desetljeća radila je kao profesionalna novinarka, [[kolumnist]]ica i urednica („[[Vjesnik]]“, „[[Večernji list]]“) u različitim medijima. Osobito su je zanimale teme vezane uz komunikaciju, tržište i baštinu. Predavala je [[stilistika|stilistiku]] u medijskoj komunikaciji na komunikologiji na [[Hrvatski studiji|Hrvatskim studijima]] (2009.—2011.). Osnivačica je, urednica i autorica internetskih magazina '''Oblizeki'''<ref>[http://www.oblizeki.com Oblizeki Zalogaj za svaki dan]</ref> i '''Živi selo'''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ziviselo.com/ |title=Živi selo - novosti o poljoprivedi i seoskom gospodarstvu |access-date=27. travnja 2012. |archive-date=24. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424033957/http://ziviselo.com/ |url-status=dead }}</ref> Članica je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i Hrvatskoga novinarskog društva te suosnivačica Hrvatske udruge potrošača i Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Poezija i proza višekratko joj je nagrađivana i objavljivana u različitim časopisima, zbornicima i antologijama od 1968. == Bibliografija == Objavila je samostalne knjige: * zbirku kajkavskih pjesama „Vetrenica ili obiteljska arheologija“ (1990.), * izbor novinskih feljtona „Enciklopedija špeceraja“ (1990.), * roman „Lift ili politička melodrama“ (1993.), * zavičajnu čitanku „Oblizeki – Moslavina za stolom“ (2006.), * knjigu pjesama „Bilanca 2.0, odabrane ljubavne i ostale štokavske pjesme“ (2011.), * knjigu pjesama „To Toni – Molitva za tihu sućut“ (2011.), * knjigu pjesama „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)“ (2012.), * roman „Rez / Leica-roman u 36 slika“(2012.)<ref>http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac492.nsf/AllWebDocs/Cvrst_zagrljaj_rata_i_tranzicije</ref><ref>http://www.tportal.hr/autor?author=Mario+Bošnjak</ref> * knjigu pjesama i odabrane proze s opsežnim rječnikom „Kajkavska čitanka Božice Brkan“(2012.). * u 2014. uz potporu Ministarstva kulture u biblioteci Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika i iz tiska je izašla knjiga Božice Brkan “Obrubljivanje Veronikina rupca ili muka 2013.”, a kod Acumena roman “Ledina”. * u 2017. objavljuje zbirke kratkih priča na kajkavskom “Život večni” i uz potporu Ministarstva kulture na standardu “Umrežena”. * u 2019. uz potporu Ministarstva kulture objavljuje zbirku pjesama „Nemoj mi to govoriti”. * u 2020. uz potporu Ministarstva kulture objavljuje roman „Generalov sin, Srbin a Hrvat”. * u 2020. uz potporu Ministarstva kulture objavljuje zajedničku knjigu zbirki pjesama s Božicom jelušić „Gastrolatrija”. * u 2021. uz potporu Ministarstva kulture i medija objavljuje roman „Privremeno neuporabljivo”. * 2022. s Tomislavom Marijanom Biletićem: ''Breberika & eklektika'' * 2024. ''Umjesto kave: izabrani blogovi o netemama 2016. – 2023.''" * 2024. slikovnica s ilustracijama Daria Kukića ''Čudo od Vlaja, ilustrirana biografija Ivana Meštrovića'' * 2025. likovnica s ilustracijama Daria Kukića ''Tadija'' * 2025. s Miljenkom ''Brezakom Hrvatski književnici / Fotoantologija'', uza 125. obljetnicu DHK * 2026. kritičko izdanje ''Novinarska trilogija'' (2026. ......................... Pod pseudonimom Bianca Brandon objavila je niz visokonakladnih [[ljubavni roman|ljubića]]. Urednica je i knjige „Ah, taj hrvatski! / Jezični savjetnik za svakoga” Maje Matković (2005.), te suradnica na projektima: „Hrvatski leksikon" Naklade Leksikon i Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (1997.), „Hrvatska-Turistički vodič” (na hrvatskom, engleskom i njemačkom; [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] i Masmedia, 1998.), „Croatie"/„Hrvatska" (vodič na francuskom i hrvatskom, Gallimard i HIKZ, [[Paris]] i [[Zagreb]],1999. ). Autorica je, koautorica i urednica časopisa i knjiga različite tematike, a među ostalim i četrdesetak visokonakladnih i na svjetske jezike prevedenih [[kuharica]] („Hrvatska za stolom“, „Slastice u Hrvata“, „Mediteran za stolom“ itd.) i drugih knjiga, posebnih publikacija i časopisa te internetskih portala, koji promiču svakidašnju kulturu stola. Među ostalim, puno je desetljeće bila scenaristicom [[Vegeta|Vegetina]] TV-serijala „[['''Male tajne velikih majstora kuhinje]]'''". == Nagrade i priznanja == * Dobitnica je nagrade novinske kuće [[Vjesnik]] za mlade novinare „Zvonimir Kristl” za reportažu (1980.), * godišnje nagrade Hrvatskoga novinarskog društva „[[Marija Jurić Zagorka]]” za najbolje uređen podlistak-prilog za 2000. – „Vrt “ „Večernjeg lista“, * dr. [[Joža Skok]] više pjesama uvrstio joj je u antologiju kajkavske poezije 20. stoljeća „Rieči sa zviranjka“ (1999.), * [[Miroslav Šicel]] u "Antologiju hrvatske kratke priče" (2001.) uvrstio je priču „Kak su trojica pesmu nosili“, * u „Kajkavsku liriku Moslavine“ (2009.) Dražen Kovačević uvrstio joj je deset pjesama, * pjesma „dipovci, ah dipovci“ prvonagrađena joj je na Ratkovićevim večerima poezije u Bijelome Polju 1974. (Crna Gora), * priča „Umrežena“ osvojila je prvu nagradu na natječaju „Mate Raos” Ogranka Matice hrvatske Vrgorac 2011.<ref>[http://vrgorac.blog.hr/2011/09/1629520510/bozica-brkan-osvojila-knjizevnu-nagradu-mate-raos.2.html]</ref> * roman „Rez / Leica-roman u 36 slika“ na natječajima VBZ-a 2010. i Ogranka Matice Hrvatske Osijek 2011. odabran je u uži izbor, a na T-portalovom natječaju uvršten među 11 kandidata za najbolji roman napisan na hrvatskom jeziku u 2012. godini, * monodrama „Strela boža vute pukla“ nagrađena je na Susretima hrvatskoga duhovnog književnog stvaralaštva „[[Stjepan Kranjčić]]“ u Križevcima (2011.), * zbirka pjesama „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)“ finalist za [[Nagrada "Fran Galović"|nagradu "Fran Galović]] za najbolje djelo zavičajne tematike u 2012. * priči „Svojih tijela gospodari“ dodijeljena je prva nagrada na natječaju za kratku priču satiru „[[Slavko Kolar]]” na Danima Slavka Kolara 2012''.<ref>[http://www.cazma.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1417&Itemid=9]</ref>'' u Čazmi * [[Nagrada Katarina Patačić|nagrada „Katarina Patačić”]] za najbolju kajkavsku knjigu u 2012. godini pjesničkoj zbirci „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)” * druga nagrada [[Književna nagrada Pasionske baštine|Pasionske baštine]] 2013. za djelo ''Obrubljivanje Veronikina rupca ili Muka 2013.''<ref>[http://www.pasionska-bastina.com/objavljeni-dobitnici-knjizevnih-nagrada-pasionske-bastine/ Objavljeni dobitnici književnih nagrada Pasionske baštine (2013.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214034008/http://www.pasionska-bastina.com/objavljeni-dobitnici-knjizevnih-nagrada-pasionske-bastine/ |date=14. prosinca 2014. }}, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://issuu.com/anditoldthemiinventedtimesnewr/docs/pasionska-bastina-2013-programska-knjizica/73 |title=Program Lirika Velikog petka u Društvu hrvatskih književnika |access-date=7. prosinca 2014. |archive-date=9. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141209004205/http://issuu.com/anditoldthemiinventedtimesnewr/docs/pasionska-bastina-2013-programska-knjizica/73 |url-status=dead }}</ref> * Agencija za odgoj i obrazovanje 20. veljače 2015. godine odobrila je uporabu "Kajkavske čitanke Božice Brkan” kao pomoćnog sredstva u nastavi hrvatskog jezika u svim razredima u svim sednjim školama, * 3. nagrada “Dubravko Horvatić” za prozu za kajkavsku priču “Crna trava” objavljenu 2014. u tjedniku Hrvatsko slovo. * nagrada časopisa “Kaj” za pjesmu “spod joblaki i spod zvezdi” na 34. Recitalu suvremenoga kajkavskoga pjesništva “Dragutin Domjanić” u Svetom Ivanu Zelini 30. svibnja 2015. * roman „Ledina“ finalist za [[Nagrada "Fran Galović"|nagradu "Fran Galović"]] za najbolje djelo zavičajne tematike u 2015. * nagrada časopisa "Kaj" za putopis “Nova moslavačka razglednica: villa romana na Sipčini” na 11. Natječaju za hrvatski književni putopis 7. listopada 2017. u Loboru. * zbirka kratkih priča na kajkavskom (kekavici autoričinog Okešinca) „Život večni“ finalist za [[Nagrada "Fran Galović"|nagradu "Fran Galović"]] za najbolje djelo zavičajne tematike u 2018. * nagrada „Marko Polo – slavni putopisac“ u 2018. za reportažu „Postoji li još zagorski tradicijski vrt“ * Nagrada „Vesna Parun“ u 2020. za pjesmu "haljina za snove" iz zbirke pjesama "Nemoj mi to govoriti" (Acumen, 2019.) == O Božici Brkan, uz druge, pišu: == [[Tomislav Ladan]] u “Pjesništvo, pjesme, pjesnici” (1976.), „Vjesnikov leksikon" (1990.), „[[Tko je tko u Hrvatskoj]]" (1993.), „[[Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu]]" (1995.), Josip Grbelja i Marko Sapunar u „Novinarstvo, teorija i praksa” (1993.), „[[Hrvatski leksikon]]" (1997.), „Leksikon članova DHK" (1999.), [[Petar Požar]] u „Leksikonu povijesti novinarstva i publicistike" (2001.), monografija „HND, Prvo stoljeće” (2010.), „[[Spomenica Društva hrvatskih književnika]]” (2010.), „Hrvatska književna enciklopedija” (2010.). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *http://vrgorac.blog.hr/2011/09/1629520510/bozica-brkan-osvojila-knjizevnu-nagradu-mate-raos.2.html *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Đuro Vidmarović]]: Poezija na govoru pred nestankom *http://www.bozicabrkan.com/novinarska-nagrada-marko-polo-slavni-putopisac-i-bozici-brkan/ {{GLAVNIRASPORED:Brkan, Božica}} [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Kajkavski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski komparatisti]] lnh1nzudaay56xe3h3ok59v1ys2ec86 7631641 7631640 2026-11-06T19:08:55Z MBrezak 88756 ispravak jedog slova 7631641 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Božica Brkan | boja = | slika = Božica Brkan.jpg | veličina = 220px | opis slike = Zagreb, lipanj 2014: Božica Brkan | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[10. veljače]] [[1955.]] | smrt = | zanimanje = | nacionalnost = Hrvatica | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Božica Brkan''' ([[Okešinec]], [[Moslavina]], [[10. veljače]] [[1955.]]) [[hrvatska književnost|hrvatska]] je [[književnica]] i [[novinarka]]. Živi u Zagrebu. Piše standardnim hrvatskim književnim jezikom i [[kajkavsko narječje|kajkavskim]] – [[Moslavina|moslavačkom]] kekavštinom. == Životopis == Osnovnu školu i gimnaziju završila u [[Križ (razdvojba)|Križ]]u. Na zagrebačkome [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] diplomirala je [[komparativna književnost|komparativnu književnost]] te [[poljski jezik]] i [[književnost]], a diplomantica je i novinarstva na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]]. Tri desetljeća radila je kao profesionalna novinarka, [[kolumnist]]ica i urednica („[[Vjesnik]]“, „[[Večernji list]]“) u različitim medijima. Osobito su je zanimale teme vezane uz komunikaciju, tržište i baštinu. Predavala je [[stilistika|stilistiku]] u medijskoj komunikaciji na komunikologiji na [[Hrvatski studiji|Hrvatskim studijima]] (2009.—2011.). Osnivačica je, urednica i autorica internetskih magazina '''Oblizeki'''<ref>[http://www.oblizeki.com Oblizeki Zalogaj za svaki dan]</ref> i '''Živi selo'''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ziviselo.com/ |title=Živi selo - novosti o poljoprivedi i seoskom gospodarstvu |access-date=27. travnja 2012. |archive-date=24. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424033957/http://ziviselo.com/ |url-status=dead }}</ref> Članica je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i Hrvatskoga novinarskog društva te suosnivačica Hrvatske udruge potrošača i Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Poezija i proza višekratko joj je nagrađivana i objavljivana u različitim časopisima, zbornicima i antologijama od 1968. == Bibliografija == Objavila je samostalne knjige: * zbirku kajkavskih pjesama „Vetrenica ili obiteljska arheologija“ (1990.), * izbor novinskih feljtona „Enciklopedija špeceraja“ (1990.), * roman „Lift ili politička melodrama“ (1993.), * zavičajnu čitanku „Oblizeki – Moslavina za stolom“ (2006.), * knjigu pjesama „Bilanca 2.0, odabrane ljubavne i ostale štokavske pjesme“ (2011.), * knjigu pjesama „To Toni – Molitva za tihu sućut“ (2011.), * knjigu pjesama „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)“ (2012.), * roman „Rez / Leica-roman u 36 slika“(2012.)<ref>http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac492.nsf/AllWebDocs/Cvrst_zagrljaj_rata_i_tranzicije</ref><ref>http://www.tportal.hr/autor?author=Mario+Bošnjak</ref> * knjigu pjesama i odabrane proze s opsežnim rječnikom „Kajkavska čitanka Božice Brkan“(2012.). * u 2014. uz potporu Ministarstva kulture u biblioteci Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika i iz tiska je izašla knjiga Božice Brkan “Obrubljivanje Veronikina rupca ili muka 2013.”, a kod Acumena roman “Ledina”. * u 2017. objavljuje zbirke kratkih priča na kajkavskom “Život večni” i uz potporu Ministarstva kulture na standardu “Umrežena”. * u 2019. uz potporu Ministarstva kulture objavljuje zbirku pjesama „Nemoj mi to govoriti”. * u 2020. uz potporu Ministarstva kulture objavljuje roman „Generalov sin, Srbin a Hrvat”. * u 2020. uz potporu Ministarstva kulture objavljuje zajedničku knjigu zbirki pjesama s Božicom jelušić „Gastrolatrija”. * u 2021. uz potporu Ministarstva kulture i medija objavljuje roman „Privremeno neuporabljivo”. * 2022. s Tomislavom Marijanom Biletićem: ''Breberika & eklektika'' * 2024. ''Umjesto kave: izabrani blogovi o netemama 2016. – 2023.''" * 2024. slikovnica s ilustracijama Daria Kukića ''Čudo od Vlaja, ilustrirana biografija Ivana Meštrovića'' * 2025. slikovnica s ilustracijama Daria Kukića ''Tadija'' * 2025. s Miljenkom ''Brezakom Hrvatski književnici / Fotoantologija'', uza 125. obljetnicu DHK * 2026. kritičko izdanje ''Novinarska trilogija'' (2026. ......................... Pod pseudonimom Bianca Brandon objavila je niz visokonakladnih [[ljubavni roman|ljubića]]. Urednica je i knjige „Ah, taj hrvatski! / Jezični savjetnik za svakoga” Maje Matković (2005.), te suradnica na projektima: „Hrvatski leksikon" Naklade Leksikon i Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (1997.), „Hrvatska-Turistički vodič” (na hrvatskom, engleskom i njemačkom; [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] i Masmedia, 1998.), „Croatie"/„Hrvatska" (vodič na francuskom i hrvatskom, Gallimard i HIKZ, [[Paris]] i [[Zagreb]],1999. ). Autorica je, koautorica i urednica časopisa i knjiga različite tematike, a među ostalim i četrdesetak visokonakladnih i na svjetske jezike prevedenih [[kuharica]] („Hrvatska za stolom“, „Slastice u Hrvata“, „Mediteran za stolom“ itd.) i drugih knjiga, posebnih publikacija i časopisa te internetskih portala, koji promiču svakidašnju kulturu stola. Među ostalim, puno je desetljeće bila scenaristicom [[Vegeta|Vegetina]] TV-serijala „[['''Male tajne velikih majstora kuhinje]]'''". == Nagrade i priznanja == * Dobitnica je nagrade novinske kuće [[Vjesnik]] za mlade novinare „Zvonimir Kristl” za reportažu (1980.), * godišnje nagrade Hrvatskoga novinarskog društva „[[Marija Jurić Zagorka]]” za najbolje uređen podlistak-prilog za 2000. – „Vrt “ „Večernjeg lista“, * dr. [[Joža Skok]] više pjesama uvrstio joj je u antologiju kajkavske poezije 20. stoljeća „Rieči sa zviranjka“ (1999.), * [[Miroslav Šicel]] u "Antologiju hrvatske kratke priče" (2001.) uvrstio je priču „Kak su trojica pesmu nosili“, * u „Kajkavsku liriku Moslavine“ (2009.) Dražen Kovačević uvrstio joj je deset pjesama, * pjesma „dipovci, ah dipovci“ prvonagrađena joj je na Ratkovićevim večerima poezije u Bijelome Polju 1974. (Crna Gora), * priča „Umrežena“ osvojila je prvu nagradu na natječaju „Mate Raos” Ogranka Matice hrvatske Vrgorac 2011.<ref>[http://vrgorac.blog.hr/2011/09/1629520510/bozica-brkan-osvojila-knjizevnu-nagradu-mate-raos.2.html]</ref> * roman „Rez / Leica-roman u 36 slika“ na natječajima VBZ-a 2010. i Ogranka Matice Hrvatske Osijek 2011. odabran je u uži izbor, a na T-portalovom natječaju uvršten među 11 kandidata za najbolji roman napisan na hrvatskom jeziku u 2012. godini, * monodrama „Strela boža vute pukla“ nagrađena je na Susretima hrvatskoga duhovnog književnog stvaralaštva „[[Stjepan Kranjčić]]“ u Križevcima (2011.), * zbirka pjesama „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)“ finalist za [[Nagrada "Fran Galović"|nagradu "Fran Galović]] za najbolje djelo zavičajne tematike u 2012. * priči „Svojih tijela gospodari“ dodijeljena je prva nagrada na natječaju za kratku priču satiru „[[Slavko Kolar]]” na Danima Slavka Kolara 2012''.<ref>[http://www.cazma.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1417&Itemid=9]</ref>'' u Čazmi * [[Nagrada Katarina Patačić|nagrada „Katarina Patačić”]] za najbolju kajkavsku knjigu u 2012. godini pjesničkoj zbirci „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)” * druga nagrada [[Književna nagrada Pasionske baštine|Pasionske baštine]] 2013. za djelo ''Obrubljivanje Veronikina rupca ili Muka 2013.''<ref>[http://www.pasionska-bastina.com/objavljeni-dobitnici-knjizevnih-nagrada-pasionske-bastine/ Objavljeni dobitnici književnih nagrada Pasionske baštine (2013.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214034008/http://www.pasionska-bastina.com/objavljeni-dobitnici-knjizevnih-nagrada-pasionske-bastine/ |date=14. prosinca 2014. }}, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://issuu.com/anditoldthemiinventedtimesnewr/docs/pasionska-bastina-2013-programska-knjizica/73 |title=Program Lirika Velikog petka u Društvu hrvatskih književnika |access-date=7. prosinca 2014. |archive-date=9. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141209004205/http://issuu.com/anditoldthemiinventedtimesnewr/docs/pasionska-bastina-2013-programska-knjizica/73 |url-status=dead }}</ref> * Agencija za odgoj i obrazovanje 20. veljače 2015. godine odobrila je uporabu "Kajkavske čitanke Božice Brkan” kao pomoćnog sredstva u nastavi hrvatskog jezika u svim razredima u svim sednjim školama, * 3. nagrada “Dubravko Horvatić” za prozu za kajkavsku priču “Crna trava” objavljenu 2014. u tjedniku Hrvatsko slovo. * nagrada časopisa “Kaj” za pjesmu “spod joblaki i spod zvezdi” na 34. Recitalu suvremenoga kajkavskoga pjesništva “Dragutin Domjanić” u Svetom Ivanu Zelini 30. svibnja 2015. * roman „Ledina“ finalist za [[Nagrada "Fran Galović"|nagradu "Fran Galović"]] za najbolje djelo zavičajne tematike u 2015. * nagrada časopisa "Kaj" za putopis “Nova moslavačka razglednica: villa romana na Sipčini” na 11. Natječaju za hrvatski književni putopis 7. listopada 2017. u Loboru. * zbirka kratkih priča na kajkavskom (kekavici autoričinog Okešinca) „Život večni“ finalist za [[Nagrada "Fran Galović"|nagradu "Fran Galović"]] za najbolje djelo zavičajne tematike u 2018. * nagrada „Marko Polo – slavni putopisac“ u 2018. za reportažu „Postoji li još zagorski tradicijski vrt“ * Nagrada „Vesna Parun“ u 2020. za pjesmu "haljina za snove" iz zbirke pjesama "Nemoj mi to govoriti" (Acumen, 2019.) == O Božici Brkan, uz druge, pišu: == [[Tomislav Ladan]] u “Pjesništvo, pjesme, pjesnici” (1976.), „Vjesnikov leksikon" (1990.), „[[Tko je tko u Hrvatskoj]]" (1993.), „[[Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu]]" (1995.), Josip Grbelja i Marko Sapunar u „Novinarstvo, teorija i praksa” (1993.), „[[Hrvatski leksikon]]" (1997.), „Leksikon članova DHK" (1999.), [[Petar Požar]] u „Leksikonu povijesti novinarstva i publicistike" (2001.), monografija „HND, Prvo stoljeće” (2010.), „[[Spomenica Društva hrvatskih književnika]]” (2010.), „Hrvatska književna enciklopedija” (2010.). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *http://vrgorac.blog.hr/2011/09/1629520510/bozica-brkan-osvojila-knjizevnu-nagradu-mate-raos.2.html *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Đuro Vidmarović]]: Poezija na govoru pred nestankom *http://www.bozicabrkan.com/novinarska-nagrada-marko-polo-slavni-putopisac-i-bozici-brkan/ {{GLAVNIRASPORED:Brkan, Božica}} [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Kajkavski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski komparatisti]] ckewj1o5mzhp9h1vtarqd3rl3valmu6 0 335724 7631853 7243883 2026-11-07T08:44:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.7) 7631853 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:PhishingTrustedBank.png|thumbnail|230px|Primjer phishinga.]] '''Phishing''' ili '''mrežna krađa identiteta''' vrsta je [[prijevara|prijevare]] putem [[elektronička pošta|elektroničke pošte]] odnosno elektroničke poruke. Pošiljatelj navodi žrtvu otkriti osobne informacije (obično financijske) upisivanjem istih na lažiranoj internetskoj stranici čija je poveznica dana u poruci. Adresa i sadržaj te lažirane stranice vrlo su slični adresi i sadržaju neke autentične stranice. Odatle i engleski naziv ''phishing'' koji je iskrivljeni oblik riječi »fishing« (‘pecanje’) - obje riječi se izgovaraju isto iako se pišu različito. Phishing se može iskoristiti tako da se osobi ukrade novac ili nanese neka druga šteta (primjerice, provala u žrtvin račun elektroničke pošte). == Povijest == Phishing postoji od 1990-ih, kada su hakeri i korisnici wareza putem AOL-a krali podatke o kreditnim karticama. Pojam „phishing” prvi se put pojavljuje u alatu AOHel iz 1994. godine,<ref>{{Citiranje weba|title=EarthLink wins $25 million lawsuit against junk e-mailer|url=https://www.bizjournals.com/atlanta/stories/2002/07/22/story4.html?page=all|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190322141415/https://www.bizjournals.com/atlanta/stories/2002/07/22/story4.html?page=all|archive-date=2019-03-22|access-date=2025-06-25|website=www.bizjournals.com}}</ref> koji je omogućavao hakerima da se lažno predstave kao zaposlenici AOL-a i ukradu lozinke korisnika.<ref>{{Citiranje weba|last=Rekouche|first=Koceilah|date=2011-06-23|title=Early Phishing|url=https://arxiv.org/abs/1106.4692|url-status=live|access-date=2025-06-25|doi=10.48550/arXiv.1106.4692}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Langberg|first=Mike|date=1995-09-08|title=Mercury Center Archive Search Results|url=http://simson.net/clips/1995/95.SJMN.AOL_Hackers.html|url-status=live|archive-url=https://archive.ph/YviL|archive-date=2012-07-15|access-date=2025-06-25|website=San Jose Mercury News}}</ref> AOL je potom uveo mjere zaštite i ugasio warez-scenu na svojoj platformi.<ref>{{Citiranje weba|last=McFedries|first=Paul|title=Phishing|url=http://www.wordspy.com/words/phishing.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120210040318/http://www.wordspy.com/words/phishing.asp|archive-date=2012-02-10|access-date=2025-06-25|website=Word Spy|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=History of AOL Warez|url=http://www.rajuabju.com/warezirc/historyofaolwarez.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080703230724/http://www.rajuabju.com/warezirc/historyofaolwarez.htm|archive-date=2008-07-03|access-date=2025-06-25|website=www.rajuabju.com}}</ref> Tijekom 2000-ih phishing postaje sve organiziraniji. Prvi napad na platni sustav E-gold dogodio se 2001., a 2003. zabilježen je i prvi napad na banku.<ref>{{Citiranje weba|date=2003-09-02|title=Battle against identity theft|url=https://www.thebanker.com/content/fc6f8422-54f4-5641-a89d-607d895fe7cc|url-status=live|access-date=2025-06-25|website=www.thebanker.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2005-12-30|title=GP4.3 – Growth and Fraud — Case #3 – Phishing|url=http://bimicertifications.hr/|url-status=dead|archive-url=https://archive.ph/pkK1V|archive-date=2013-11-04|access-date=2025-06-25|website=Financial Cryptography}}</ref> Između 2004. i 2005. oko 1,2 milijuna korisnika u SAD-u izgubilo je približno 929 milijuna dolara zbog phishinga.<ref>{{Cite news|last=Kerstein|first=Paul|date=2005-07-19|title=How Can We Stop Phishing and Pharming Scams?|publisher=CSO|url=http://www.csoonline.com/talkback/071905.html|access-date=2025-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20080324080028/http://www.csoonline.com/talkback/071905.html|archive-date=2008-03-25}}</ref> Istovremeno je nastajalo crno tržište phishinga sa sofisticiranim alatima za napade.<ref>{{Citiranje weba|date=2004-12-23|title=In 2005, Organized Crime Will Back Phishers|url=http://itmanagement.earthweb.com/secu/article.php/3451501|url-status=dead|archive-url=https://archive.ph/7J3f|archive-date=2012-07-12|access-date=2025-06-25|work=IT Management}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Abad|first=Christopher|date=2005-09-01|title=The economy of phishing: A survey of the operations of the phishing market|url=http://firstmonday.org/htbin/cgiwrap/bin/ojs/index.php/fm/article/view/1272/1192|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111121113128/http://firstmonday.org/htbin/cgiwrap/bin/ojs/index.php/fm/article/view/1272/1192|archive-date=2011-11-12|access-date=2025-06-25|website=First Monday}}</ref> U 2010-ima phishing je u porastu. Poznati primjer je krađa [[RSA]] SecurID ključeva 2011. godine<ref>{{Citiranje weba|title=Anatomy of an Attack - Speaking of Security - The RSA Blog and Podcast|url=https://blogs.rsa.com/anatomy-of-an-attack/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006071018/https://blogs.rsa.com/anatomy-of-an-attack/|archive-date=2014-10-06|access-date=2025-06-25|website=blogs.rsa.com}}</ref><ref>{{Cite news|last=Christopher|first=Drew|last2=Markoff|first2=John|date=2011-05-27|title=SecurID Breach Suggested in Hacking Attempt at Lockheed|language=en|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2011/05/28/business/28hack.html|access-date=2025-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20190709053346/https://www.nytimes.com/2011/05/28/business/28hack.html|archive-date=2019-07-09}}</ref> te veliki napadi na korporacije poput Targeta i ICANN-a.<ref>{{Citiranje novina|title=Syrian Hackers Use Outbrain to Target The Washington Post, Time, and CNN|language=en-US|work=The Atlantic Wire|url=http://www.theatlanticwire.com/global/2013/08/syrian-hackers-use-outbrain-target-washington-post-time-and-cnn/68370/|access-date=2025-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20131019134758/http://www.theatlanticwire.com/global/2013/08/syrian-hackers-use-outbrain-target-washington-post-time-and-cnn/68370/|archive-date=2013-10-19}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-12|title=Report: Email phishing scam led to Target breach|language=en-US|work=BringMeTheNews|url=http://bringmethenews.com/2014/02/12/report-email-phishing-scam-led-to-target-breach/|access-date=2025-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20140915231011/http://bringmethenews.com/2014/02/12/report-email-phishing-scam-led-to-target-breach/|archive-date=2014-09-15}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Target CEO Sacked|url=http://247wallst.com/retail/2014/05/05/target-ceo-sacked/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140915230857/http://247wallst.com/retail/2014/05/05/target-ceo-sacked/|archive-date=2014-09-15|access-date=2025-06-25|website=247wallst.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=ICANN Targeted in Spear Phishing Attack {{!}} Enhanced Security Measures Implemented|url=https://www.icann.org/news/announcement-2-2014-12-16-en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190807072329/https://www.icann.org/news/announcement-2-2014-12-16-en|archive-date=2019-08-07|access-date=2025-06-25|website=www.icann.org|language=en}}</ref> Grupa Fancy Bear povezana je s napadima na [[Pentagon (zgrada)|Pentagon]],<ref>{{Citiranje novina|last=Courtney Kube and Jim Miklaszewski|date=2015-08-06|title=Russia hacks Pentagon computers: NBC, citing sources|language=en|work=CNBC|url=https://www.cnbc.com/2015/08/06/russia-hacks-pentagon-computers-nbc-citing-sources.html|access-date=2025-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20190808014900/https://www.cnbc.com/2015/08/06/russia-hacks-pentagon-computers-nbc-citing-sources.html|archive-date=2019-08-08}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Barbara Starr, CNN Pentagon Correspondent|title=Official: Russia eyed in Joint Chiefs email intrusion - CNNPolitics|work=CNN|url=https://edition.cnn.com/2015/08/05/politics/joint-staff-email-hack-vulnerability/|access-date=2025-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20190808014850/https://edition.cnn.com/2015/08/05/politics/joint-staff-email-hack-vulnerability/|archive-date=2019-08-08}}</ref> [[NATO]], Demokratski nacionalni odbor<ref>{{Citiranje novina|title=D.N.C. Says Russian Hackers Penetrated Its Files, Including Dossier on Donald Trump|language=en|url=https://www.nytimes.com/2016/06/15/us/politics/russian-hackers-dnc-trump.html|access-date=2025-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20190725090932/https://www.nytimes.com/2016/06/15/us/politics/russian-hackers-dnc-trump.html|archive-date=2019-07-25}}</ref> i druge institucije.<ref>{{Citiranje novina|title=Bear on bear|language=en|work=The Economist|url=http://www.economist.com/news/united-states/21707574-whats-worse-being-attacked-russian-hacker-being-attacked-two-bear-bear|access-date=2025-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20170520234836/http://www.economist.com/news/united-states/21707574-whats-worse-being-attacked-russian-hacker-being-attacked-two-bear-bear|archive-date=2017-05-20}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Spear phishers with suspected ties to Russian government spoof fake EFF domain, attack White House|url=https://boingboing.net/2015/08/28/spear-phishers-with-suspected.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190322141457/https://boingboing.net/2015/08/28/spear-phishers-with-suspected.html|archive-date=2019-03-22|access-date=2025-06-25|website=boingboing.net|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Mascarenhas|first=Hyacinth|date=2016-08-23|title=Russian hackers 'Fancy Bear' likely breached Olympic drug-testing agency and DNC, experts say|url=https://www.ibtimes.co.uk/russian-hackers-fancy-bear-likely-breached-olympic-drug-testing-agency-dnc-experts-say-1577508|access-date=2025-06-25|website=International Business Times UK|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina|title=What we know about Fancy Bears hack team|language=en-GB|url=http://www.bbc.co.uk/newsbeat/article/37374053/what-we-know-about-fancy-bears-hack-team|access-date=2025-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20190322141504/http://www.bbc.co.uk/newsbeat/article/37374053/what-we-know-about-fancy-bears-hack-team|archive-date=2019-03-22}}</ref><ref>{{Citiranje novina|title=Researchers find fake data in Olympic anti-doping, Guccifer 2.0 Clinton dumps|language=en-us|work=Ars Technica|url=https://arstechnica.com/security/2016/10/researchers-find-fake-data-in-olympic-anti-doping-guccifer-2-0-clinton-dumps/|access-date=2025-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20170714183747/https://arstechnica.com/security/2016/10/researchers-find-fake-data-in-olympic-anti-doping-guccifer-2-0-clinton-dumps/|archive-date=2017-07-14}}</ref> == Opis poruke == Poruka može izgledati kao obavijest iz [[banka|banke]], internetske trgovine i sl., te se žrtvu navodi kliknuti na poveznicu koja je »udica« na kojoj počinitelj internetskog zločina izvlači tražene podatke od žrtava. Žrtve potom na njoj upišu osobne informacije (u poruci se često navodi da korisnik treba potvrditi ili promijeniti podatke). Kad korisnik upiše podatke na lažiranoj stranici, informacije dolaze do vlasnika lažirane stranice. Lažna internetska stranica izgleda skoro identično autentičnoj stranici, ali je [[URL]] u adresnoj traci drukčiji. Korisniku koji je postao žrtva [[krađa identiteta|krađe identiteta]] može pomoći ako promijeni [[lozinka|lozinku]] ili [[PIN]] za pristup na svoj korisnički odnosno bankarski račun ili u krajnjem slučaju da zatvori račun kod davatelja usluge. == Stanje == Phishing je narastao za 42 % u siječnju 2005. godine: u prosincu 2004. poslano je 8829 poruka elektronske pošte koje su bile phishing. Broj je siječnja 2005. narastao na 12.845. Broj lažnih internetskih stranica u istom razdoblju je porastao s 1740 na 2560. == Vidi još == * [[Delphish]], antiphishing program == Izvor == * Ana Rutar (ur.). ''Internet i rad na mreži''. Algebra d.o.o. 2008. {{ISBN|978-953-7390-26-6}}. == Vanjske poveznice == {{commonscat|Phishing}} [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Kriminal]] 2s5ys9ghbj9l51v6k7jbc05nachczym 0 339077 7631846 7607405 2026-11-07T08:21:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631846 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Peter Weir |slika = PeterWeirApr2011.jpg |veličina = 200px |opis slike = Peter Weir na filmskom festivalu u Krakowu |rodno ime = Peter Lindsay Weir |pseudonim = |rođenje = [[21. kolovoza]] [[1944.]] |mjesto rođenja = [[Sydney]], [[Australija]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = 1964. - |web = |supruga = Wendy Stites (1966–) |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Peter Lindsay Weir''' ([[Sydney]], [[21. kolovoza]] [[1944.]]) je [[Australija|australski]] filmski [[redatelj]]. Nakon što je odigrao jednu od ključnih uloga u Australskom novom valu s filmovima kao što su [[Piknik u Hanging Rocku (1975.)|Piknik u Hanging Rocku]], [[Posljednji val (1977.)|Posljednji val]] i [[Galipolje (1981.)|Galipolje]], Weir je režirao nekoliko istaknutih filmova u [[SAD|američkoj]] i međunarodnoj produkciji od kojih su mnogi postali veliki box-office hitovi. Peter Weir do danas je nominiran za šest prestižnih nagrada [[Oscar]] i to četiri puta kao redatelj ([[Svjedok (1985.)|Svjedok]], [[Društvo mrtvih pjesnika]], [[Trumanov show]] i [[Gospodar i ratnik: Daleka strana svijeta]]), jednom kao [[scenarist]] ([[Zelena karta (1990.)|Zelena karta]]) i jednom kao producent (''Gospodar i ratnik: Daleka strana svijeta''). == Filmografija == === Dugometražni filmovi === *''[[The Cars That Ate Paris]]'' (1974.) *''[[Piknik u Hanging Rocku (1975.)|Piknik u Hanging Rocku]]'' (1975.) *''[[Posljednji val (1977.)|Posljednji val]]'' (1977.) *''[[Galipolje (1981.)|Galipolje]]'' (1981.) *''[[Godina opasnog življenja (1982.)|Godina opasnog življenja]]'' (1982.) *''[[Svjedok (1985.)|Svjedok]]'' (1985.) *''[[Obala komaraca (1986.)|Obala komaraca]]'' (1986.) *''[[Društvo mrtvih pjesnika]]'' (1989.) *''[[Zelena karta (1990.)|Zelena karta]]'' (1990.) *''[[Lice straha (1993.)|Lice straha]]'' (1993.) *''[[Trumanov show]]'' (1998.) *''[[Gospodar i ratnik: Daleka strana svijeta]]'' (2003.) *''[[Bijeg iz Gulaga (2010.)|Bijeg iz Gulaga]]'' (2010.) === Kratki filmovi === *''Three to Go'' (1969.) (epizoda "Michael") *''Homesdale'' (1971.) *''Three Directions In Pop Music'' (1971.) *''Incredible Floridas'' (1972.) === Televizijski rad === *''Man on a Green Bike'' (1969.) *''The Plumber'' (1978.) == Literatura == *[http://articles.latimes.com/1985-01-27/entertainment/ca-9621_1_peter-weir Peter Weir Pays Witness To The Amish] – 27. siječnja 1985. *[http://articles.latimes.com/1989-06-04/entertainment/ca-2509_1_dead-poets-society-summer-fare-film/2 Peter Weir: In a Class by Himself] – 4. lipnja 1989. *[http://www.industrycentral.net/director_interviews/PW01.HTM Poetry Man] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101218231745/http://industrycentral.net/director_interviews/PW01.HTM |date=18. prosinca 2010. }} – Intervju u časopisu ''Premiere'' - srpanj 1989. *[http://www.nytimes.com/1993/10/13/movies/a-director-asks-for-odd-and-gets-it.html?ref=peter_weir A Director Asks for Odd and Gets It] – 13. listopada 1993. *[http://articles.latimes.com/1993-10-17/entertainment/ca-46540_1_director-peter-weir Staring Death in the Face] – 17. listopada 1993 *[http://www.tabula-rasa.info/AusHorror/PeterWeir.html Weir'd Tales – An interview with Peter Weir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210328153710/http://www.tabula-rasa.info/AusHorror/PeterWeir.html |date=28. ožujka 2021. }} – 1994. *[http://splicedwire.com/features/weir.html A Weir'd Experience] – 20. travnja 1998. *[http://www.nytimes.com/1998/05/21/movies/director-tries-a-fantasy-as-he-questions-reality.html?ref=peter_weir Director Tries a Fantasy As He Questions Reality] – 21. svibnja 1998. *[https://web.archive.org/web/20121007142107/http://www.avclub.com/articles/peter-weir,13526/ Interview – Peter Weir] – 3. lipnja 1998. *[http://www.tipjar.com/dan/peterweir.htm More to Digest than Popcorn: An Interview with Peter Weir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210328153746/http://www.tipjar.com/dan/peterweir.htm |date=28. ožujka 2021. }} – 4. lipnja 1998. *[http://thehollywoodinterview.blogspot.com/2008/03/peter-weir-hollywood-interview.html Peter Weir: The Hollywood Interview] – 15. ožujka 2008. *[http://www.dgaquarterly.org/BACKISSUES/Summer2010/DGAInterviewPeterWeir.aspx Uncommon Man]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100819154844/http://www.dgaquarterly.org/BACKISSUES/Summer2010/DGAInterviewPeterWeir.aspx |date=19. kolovoza 2010. }} – The ''DGA Quarterly'' Intervju – ljeto 2010 == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0001837|ime=Peter Weir}} * [http://www.bafta.org/access-all-areas/videos/peter-weir-delivers-baftas-annual-david-lean-lecture,30,BLP.html Peter Weir's 2010 David Lean lecture at BAFTA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110903031611/http://www.bafta.org/access-all-areas/videos/peter-weir-delivers-baftas-annual-david-lean-lecture,30,BLP.html |date=3. rujna 2011. }} * [http://www.peterweircave.com/main.html Peter Weir Cave] (neslužbena stranica Petera Weira) * [https://web.archive.org/web/20080828114602/http://www.digitalhit.com/galleries/16/1/63 Photo of Peter Weir at the 76th Annual Academy Awards] * [http://www.sensesofcinema.com/2005/great-directors/weir/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Peter Weir}} {{GLAVNIRASPORED:Weir, Peter}} [[Kategorija:Životopisi, Sydney]] [[Kategorija:Australski umjetnici‏‎]] [[Kategorija:Filmski redatelji]] [[Kategorija:Filmski scenaristi]] [[Kategorija:Filmski producenti]] [[Kategorija:Filmski umjetnici]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za životno djelo]] bw1nzjaj8xhm1sdkfm454fhbxeoi3c5 0 457195 7631765 7572863 2026-11-06T23:45:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631765 wikitext text/x-wiki [[File:Dal Dictionary title.png|thumb|Naslovna strana rječnika]] '''Objasnidbeni rječnik živog velikoruskog jezika''', rus. '''Толко́вый слова́рь живо́го великору́сского языка́''' (''Tolkovyj slovar' živogo velikorusskogo jazyka''), (originalni naziv: ''Толковый словарь живаго Великорускаго языка'')<ref>N.N., [http://books.google.hr/books?id=Kv4YAAAAYAAJ&pg=PA811&hl=ru&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Novyj russkij slovar'] // M. Katkov, Russkij vestnik, Moskva, 1862., t. 39, str. 811-825</ref> - [[rječnik]] koji je sastavio ruski leksikograf Vladimir Dalj sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Jedan od najvećih rječnika [[Ruski jezik|ruskog jezika]]. Sadrži oko 200.000 tisuća riječi i 30.000 tisuća [[poslovica]], uzrečica, [[Zagonetka|zagonetaka]] i dosjetaka koje služe za pojašnjenje smisla navedenih riječi. U osnovi rječnika leži živi narodni jezik sa svojim provincijalnim modifikacijama. Rječnik uključuje leksiku pisanog i govornog jezika [[19. stoljeće|19. stoljeća]], terminologiju i [[Frazeologija|frazeologiju]] različitih profesija i zanata. Rječnik ne daje samo informaciju o jeziku, nego i o narodnom načinu života, [[Praznovjerje|praznovjerju]], znamenju, druge [[Etnografija|etnografske podatke]]. Npr., u članku o riječi "лапоть" (opanak) nisu samo određeni svi tipični oblici te riječi, nego je naveden i način izrade; kod riječi "мачта" ([[jarbol]]) i "парус" ([[jedro]]) daju se ne samo nazivi različitih oblika jarbola i jedra, nego se objašnjava i njihova namjena; zajedno s mornaričkim nazivima, posuđenima iz [[Nizozemski jezik|nizozemskog]] i [[Engleski jezik|engleskog jezika]], daju se i nazivi koji su nastali, te koji su se rabili na [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]] i [[Bijelo more|Bijelom moru]]. U članku o riječi "рукобитье" (udaranje rukom o ruku, npr. kod sklapanja poslova) objašnjava se složeni svadbeni obred i cijeli niz običaja povezanih s njim, karakterističnih za [[Svadba|svadbu]] u starom seljačkom načinu života. Za prva je izdanja rječnika Dalj [[1861.]]g. dobio ''Konstantinovsku medalju'' (najviša nagrada [[Rusko geografsko društvo|Ruskog geografskog društva]]), a [[1868.]]g. bio je izabran za počasnog člana Akademije znanosti i nagrađen ''Lomonosovskom nagradom''. ==Struktura i sastav== [[File:Dal Dictionary example.png|thumb|Primjer članka (originalna ortografija)]] Rječnik nije normativan, u njemu praktički nema stilske osobine leksike (samo napomene o dijalektizmima), gramatičke upute, nema izbora leksike. Dalj navodi mnogo primjera uporabe riječi, ali ne daje detaljne definicije. Rječnik je sastavljen prema [[Abeceda|abecedi]] i porodici riječi. Takva metoda doprinosi otkrivanju tvorbe riječi, no uzrokuje i poteškoće: ponekad nije jasno gdje se točno treba tražiti neka konkretna riječ. Sustav porodice riječi je, pak, proveden nedovoljno točno: katkada su zajedno samo suzvučne riječi, a ne srodne; ponekad su pak srodne podijeljene na nekoliko članaka. * U jedno gnijezdo su bile okupljene riječi: ** акт, актёр, акциз, акция ** простой i простор ** тлеть i тло ** колеть i кол * Riječi koje nisu bile okupljene u jedno gnijezdo: ** дикий i дичь ** знак i значок ** круг i кружить U trećem i četvrtom izdanju urednik (poljski i ruski lingvist Jan Baudouin de Courtenay) djelomično je reorganizirao strukturu prikaza materijala, što je olakšalo služenje rječnikom, ali je narušilo autorov sustav. Dalj je također uključio u rječnik nekoliko riječi koje je sam izmislio radi zamjene [[Posuđenice u ruskom jeziku|posuđenica]]: "сглас" umjesto riječi "гармония", "живуля" - "автомат", "ловкосилье" - "гимнастика". "Krivotvorina" je bila otkrivena nakon izlaska rječnika, a u članku "Odgovor na presudu" Dalj je bio prisiljen priznati da u njegovom rječniku postoje "riječi kojih dosad nije bilo u svakodnevici". ==Povijest nastanka == : 3. ožujka 1819. godine ... dobili smo čin mornaričkih zastavnika, i ja sam na zahtjev poslan na Crno more u Nikolajev. Na tom mom prvom putovanju po Rusi nesvjesno sam položio temelje za svoj rječnik, zapisujući svaku riječ koju dotad nisam čuo.<ref>K.S. Gorbačevič, [http://www.rusword.com.ua/articler/view.php?i=i7 Sokroviščnica russkogo slova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041117190722/http://rusword.com.ua/articler/view.php?i=i7 |date=17. studenoga 2004. }}.</ref> : Jedan od bivših ministara obrazovanja (Kn. Šihmatov), prema glasinama koje su došle do njega, predložio mi je da akademiji predam svoju građu, po, u to vrijeme, uobičajenoj cijeni: po 15 kopjejaka za svaku riječ izostavljenu u rječniku akademije, i po 7½ kop. za dopunu i ispravku. Predložio sam, umjesto tog dogovora, drugi: staviti se sasvim, i s građom, i sa svojim radovima, na raspolaganje akademiji, ne zahtijevajući i čak ne želeći ništa osim neophodne plaće; no na to nisu pristali, nego su ponovili prvi prijedlog. Poslao sam 1000 dodatnih riječi i 1000 dopuna, sa zaglavljem" "prva tisuća". Pitali su me da li ih još imam puno. Odgovarao sam da točno ne znam, no u svakom slučaju desetke tisuća. Kupnja robe takvog karaktera, sumnjive kakvoće, vidljivo nije dolazilo u obzir, te je dogovor pao u vodu na prvoj tisući.<ref>Dalj, V. Tolkovyj slovar' velikorusskogo jazyka, 1. izdanje, t. 1, str. IV.</ref> Tjedan dana prije smrti, prikovan za postelju, V. Dalj nalaže kćeri da unese u rukopis rječnika, drugo izdanje koje je pripremao, četiri nove riječi koje je čuo od služinčadi.<ref name="predislovie">[http://www.rubricon.com/about_tsd_1.asp O slovare i jego avtore na Rubrikone.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220127194819/http://www.rubricon.com/about_tsd_1.asp |date=27. siječnja 2022. }} Izvaci iz predgovora za šesto izdanje.</ref> Vladimir Dalj je sastavljao rječnik 53 godine. ==Izdanja== [[File:RR5110-0038R 200-летие со дня рождения В. И. Даля.gif|thumb|Kovanica od dva rublja izdana povodom 200-godišnjice rođenja V.I. Dalja)]] * Prvo izdanje Društva ljubitelja Ruske književnosti, [[Moskva]], tipografija A. Semena, [[1863.]], (tom 1), tipografija Lazarevskog instituta zapadnjačkih jezika, [[1865.]] (tom 2, 3), tipografija T. Ris, [[1866.]] (tom 4).<ref>''Velika sovjetska enciklopedija'' navodi godine [[1861.]] – [[1866.]], a ''Rječnik Brokgauza i Jefrona'' i ''Književna enciklopedija'' - [[1861.]] – [[1868.]] Godina "[[1861.]]" govori o tome da su do kompletnog knjižnog izdanja početni dijelovi rječnika izlazili kao pojedinačni svesci.</ref> * Drugo izdanje, "ispravljeno i znatno povećano po rukopisu autora" "izdanje knjižara-tipografa M.O. Vol'fa", [[Sankt Peterburg]]-Moskva, [[1880.]], [[1881.]], [[1882.]], [[1882.]] * Treće izdanje, "ispravljeno i znatno dopunjeno, u redakciji prof. Jana Baudouina de Courtenaya", izdanje "liferanta Dvora NJEGOVOG CARSKOG VELIČANSTVA" (tako je navedeno samo u prvom tomu) društva M.O. Vol'f, Sankt Peterburg-Moskva, [[1903.]], [[1905.]], [[1907.]], [[1909.]] *: U rječnik je bilo uneseno više od 20.000 novih riječi, uključujući vulgarno-pogrdnu leksiku (u četvrtom tomu). Zbog svojih je dopuna urednik bio oštro kritiziran, a u [[Sovjetski savez|sovjetsko vrijeme]] "Baudouinovski rječnik Dalja" nije se izdavao.<ref>Gramota.Ru, [http://slovari.gramota.ru/sl_tales.html?sl_id=207 Tolkovyje slovari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080118050207/http://slovari.gramota.ru/sl_tales.html?sl_id=207 |date=18. siječnja 2008. }}</ref> * Četvrto izdanje, u redakciji Jana Baudouina de Courtenaya, Sankt Peterburg, [[1912.]] – [[1914.]] (reprint prethodnog izdanja). * Sedmo reprint-izdanje, posvećeno 175-godišnjici rođenja V. Dalja, otisnuto fotomehaničkim postupkom na temelju šestog izdanja iz [[1955.]]g., koje je pak reprint drugog izdanja [[1880.]] – [[1882.]]g. u tiraži od 200.000 primjeraka. Tom 1-4, Moskva: Russkij jazyk, [[1978.]]<ref>Sva su sovjetska (fotomehanička) izdanja, uključujući posljednji ''Dalj Vladimir''. Tolkovyj slovar' živogo velikorusskogo jazyka: Tom 1-4, Moskva: Russkij jazyk, 1989-1991, {{ISBN|5-200-00748-8}} (na što je skrenuo pažnju još [[Aleksandar Solženjicin]] u svom "Ruskom jeziku jezičnog proširivanja"), bila podvrgnuta cenzuri. Iz njih su bili uklonjeni članci "žid" (Židov) i neki drugi (iako se sama riječ nalazi u drugim rječničkim člancima-gnijezdima), u drugom tomu na str. 696 potpuno nedostaje 12% teksta (što odmah ne upada u oči), te neki drugi defekti. Sva izdanja [[Raspad SSSR-a|nakon sovjetskih vremena]] (uključujući i elektronička) nemaju te nedostatke.</ref> ==Bilješke== {{izvori|30em}} ==Rječnik Dalja na Internetu== * [[s:Толковый словарь В. Даля|Rječnik V. Dalja]] na [[Wikizvor]]u. * Agape-Biblia: [http://www.agape-biblia.org/books/Book05/index.htm Rječnik V. Dalja]. Suvremeno pisanje riječi. Ponovna publikacija na osnovi II. izdanja (1880. – 1882.g.) * Yandex. Slovar: [http://slovari.yandex.ru/search.xml?text=enc_abc&enc_abc=*&how=enc_abc_rev&encpage=dal Rječnik V. Dalja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Drugo izdanje sa skraćenjima približeno suvremenoj ortografiji. * Slovonline: [https://web.archive.org/web/20131113194045/http://slovonline.ru/slovar_dal/ Rječnik V. Dalja ''online''] - s brzom pretragom značenja riječi * SlovarDalya.ru: {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - elektronički rječnik Dalja s tradicionalnom navigacijom * Slovar-Dalja.ru: [http://slovar-dalja.ru/ Rječnik V. Dalja] - elektronički rječnik Dalja s tradicionalnom navigacijom * Booksite: [http://www.booksite.ru/fulltext/dal/dall/ Rječnik V. Dalja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111111035239/http://www.booksite.ru/fulltext/dal/dall/ |date=11. studenoga 2011. }}, Vologdska oblasna univerzalna znanstvena biblioteka (abecedni red) * Runivers: [http://runivers.ru/lib/detail.php?ID=540065 "Baudouinovski rječnik Dalja"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100210163807/http://runivers.ru/lib/detail.php?ID=540065 |date=10. veljače 2010. }} (treće izdanje) * Slova: [http://www.slova.ru/ Rječnik V. Dalja] - rječnik ''online'' + elektronička knjiga ==Vanjske poveznice== * J.M. Kostinskij, [http://gramota.ru/mag_arch.html?id=120 K 200-letiju so dnja roždenija Dalja, č. 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051031054050/http://www.gramota.ru/mag_arch.html?id=120 |date=31. listopada 2005. }} (povijest nastanka rječnika) [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Ruski jezik]] mzx4wqzro7krg0ylzk479f1mlr6tnkv 0 463233 7631770 7475692 2026-11-07T00:21:21Z Croxyz 205325 7631770 wikitext text/x-wiki '''Zagrebačke punktacije''' su dokument, kojega su [[7. studenoga]] [[1932.]] potpisale [[Hrvatska seljačka stranka]] i [[Hrvatska stranka prava]], u kojem se osuđuje stanje kakvo je u državi postojalo nakon [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] te traži [[Federacija|federalno]] uređenje [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]]. Tom [[rezolucija|rezolucijom]], sačinjenom od gore spomenutih stranaka, izloženom u točkama (»punktima«), opozicija izražava osudu srpske hegemonije u Kraljevini Jugoslaviji, zahtijeva federativno preuređenje države i demokratski ustroj vlasti. Tekst punktacija je sadržavao šest točaka: # narodni suverenitet jedini je izvor vlasti # temeljna organizacija sveukupnog života je seljaštvo # osuđuje se velikosrpska hegemonija # traži se vraćanje na stanje iz 1918. godine t.j. prije donošenja Vidovdanskog ustava # traži se uvođenje građansko-demokratskih oblika obnašanja državne vlasti # zaključuje se da su prethodne točke temelj na kojem će potpisnici nastaviti svoju akciju. Zbog ove rezolucije i njenog tumačenja stranim novinarima uhićen je 31. siječnja 1933. godine [[Vladko Maček]], vođa [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]], te je zbog "razbijanja države" 29. travnja 1933. godine na tri godine strogog zatvora u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]]; iz zatvora je ipak pušten potkraj 1934. godine. Za njegovog tamnovanja, Hrvatsku seljačku stranku je predvodio Ante Trumbić – koji je bio sastavljač teksta Zagrebačkih punktacija. Po uzoru na ''Zagrebačke punktacije'' narednih su mjeseci bile donesene ''Ljubljanske'' i ''Sarajevske punktacije'' te ''Novosadska rezolucija.'' == Povezani članci == * [[Šestosiječanjska diktatura]] * [[Seljačko-demokratska koalicija]] == Izvori == * http://proleksis.lzmk.hr/53986/ * http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43540 == Vanjske poveznice == {{Wikisource|Rezolucija Seljačko-demokratske koalicije}} [[Kategorija:Povijest prve Jugoslavije]] [[Kategorija:Hrvatska u prvoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Politička povijest Hrvatske]] 4k3suixor6u9y8g2iqkd9l6th94vu57 0 474445 7631885 6730926 2026-11-07T11:16:56Z Fraxinus 3144 dodana kategorija [[:Kategorija:Životopis, Filipini|Životopis, Filipini]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7631885 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|boksač}} [[Datoteka:Pacman.jpg|300px|desno|thumb|Manny Pacquiao s trenerom]] '''Emmanuel "Manny" Dapidran Pacquiao''' (Kibawe, [[17. prosinca]] [[1978.]]) - [[Filipinci|filipinski]] profesionalni [[boksač]] i [[političar]]. On je prvi boksač, koji je postao svjetski prvak u 8 različitih [[boks]]ačkih težinskih kategorija,<ref>[http://uk.reuters.com/article/2010/11/14/uk-boxing-pacquiao-idUKTRE6AD0NL20101114 Eighth world title gives Pacquiao unique status Preuzeto 27. veljače 2013] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130704152829/http://uk.reuters.com/article/2010/11/14/uk-boxing-pacquiao-idUKTRE6AD0NL20101114 |date=4. srpnja 2013. }}.</ref> u kojima je osvojio deset naslova svjetskog prvaka. Također je prvi boksač, koji je linearno osvojio naslov u četiri različite kategorije.<ref>[http://sportsillustrated.cnn.com/2009/writers/bryan_armen_graham/05/04/hatton.pacquiao/index.html Preuzeto 27. veljače 2013] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130723170331/http://sportsillustrated.cnn.com/2009/writers/bryan_armen_graham/05/04/hatton.pacquiao/index.html |date=23. srpnja 2013. }}.</ref> Ima [[nadimak|nadimke]] "Manny" i "Pacman". Prozvan je "borcem desetljeća" za 2000. godine. Više puta proglašen je borcem godine. Osim boksa, Pacquiao bavio se [[gluma|glumom]], [[glazba|glazbom]] i [[politika|politikom]]. U svibnju [[2010.]] godine, Pacquiao je izabran u Zastupnički dom Filipina, te predstavlja pokrajinu [[Sarangani]]. Uživa veliku popularnost na Filipinima. Jedan je od najplaćenijih [[športaš]]a na [[svijet]]u s 32 milijuna dolara. Nosio je [[Zastava Filipina|filipinsku zastavu]] na otvaranju [[OI 2008.|Olimpijskih igara u Pekingu 2008.]] godine, premda nije na njima ni nastupao. To je bila ideja tadašnje filipinske predsjednice [[Gloria Macapagal-Arroyo|Glorije Macapagal-Arroyo]]. O njemu je snimljen filipinski [[film]]: "Pacquiao: The Movie". Prvi je filipinski športaš, koji se pojavio na [[poštanska marka|poštanskoj marki]]. Bio je na popisu najutjecajnih ljudi svijeta časopisa "Time" za [[2009.]] godinu, zbog velike popularnosti i humanitarnih aktivnosti na Filipinima. Počasni je član američke košarkaške [[NBA]] momčadi [[Boston Celtics]]. Početkom [[2013.]] godine dobio je upozorenje, da su se kod njega počeli pojavljivati prvi znakovi [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] te da bi mu bilo najpametnije, da završi svoju borilačku karijeru.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/manny-pacquiao-ima-parkinsonovu-bolest-i-mora-zavrsiti-karijeru/655420.aspx Preuzeto Manny Pacquiao ima Parkinsonovu bolest i mora završiti karijeru?!]</ref> U rujnu 2021. Manny Pacquiao najavio je svoju kandidaturu za predsjedničke izbore 2022. godine.<ref>[https://www.rfi.fr/fr/asie-pacifique/20210919-philippines-le-boxeur-manny-pacquiao-candidat-%C3%A0-la-pr%C3%A9sidentielle-de-2022 Philippines: le boxeur Manny Pacquiao candidat à la présidentielle de 2022, Radio France International]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Pacquiao, Manny}} [[Kategorija:Šport na Filipinima]] [[Kategorija:Boksači]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Filipinski političari]] [[Kategorija:Filmski glumci]] [[Kategorija:Filipinski glazbenici]] [[Kategorija:Životopis, Filipini]] kz00fibrl4uxtvk15d8kb6y1xw1n4lo 7631886 7631885 2026-11-07T11:17:07Z Fraxinus 3144 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Životopis, Filipini|Životopis, Filipini]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7631886 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|boksač}} [[Datoteka:Pacman.jpg|300px|desno|thumb|Manny Pacquiao s trenerom]] '''Emmanuel "Manny" Dapidran Pacquiao''' (Kibawe, [[17. prosinca]] [[1978.]]) - [[Filipinci|filipinski]] profesionalni [[boksač]] i [[političar]]. On je prvi boksač, koji je postao svjetski prvak u 8 različitih [[boks]]ačkih težinskih kategorija,<ref>[http://uk.reuters.com/article/2010/11/14/uk-boxing-pacquiao-idUKTRE6AD0NL20101114 Eighth world title gives Pacquiao unique status Preuzeto 27. veljače 2013] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130704152829/http://uk.reuters.com/article/2010/11/14/uk-boxing-pacquiao-idUKTRE6AD0NL20101114 |date=4. srpnja 2013. }}.</ref> u kojima je osvojio deset naslova svjetskog prvaka. Također je prvi boksač, koji je linearno osvojio naslov u četiri različite kategorije.<ref>[http://sportsillustrated.cnn.com/2009/writers/bryan_armen_graham/05/04/hatton.pacquiao/index.html Preuzeto 27. veljače 2013] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130723170331/http://sportsillustrated.cnn.com/2009/writers/bryan_armen_graham/05/04/hatton.pacquiao/index.html |date=23. srpnja 2013. }}.</ref> Ima [[nadimak|nadimke]] "Manny" i "Pacman". Prozvan je "borcem desetljeća" za 2000. godine. Više puta proglašen je borcem godine. Osim boksa, Pacquiao bavio se [[gluma|glumom]], [[glazba|glazbom]] i [[politika|politikom]]. U svibnju [[2010.]] godine, Pacquiao je izabran u Zastupnički dom Filipina, te predstavlja pokrajinu [[Sarangani]]. Uživa veliku popularnost na Filipinima. Jedan je od najplaćenijih [[športaš]]a na [[svijet]]u s 32 milijuna dolara. Nosio je [[Zastava Filipina|filipinsku zastavu]] na otvaranju [[OI 2008.|Olimpijskih igara u Pekingu 2008.]] godine, premda nije na njima ni nastupao. To je bila ideja tadašnje filipinske predsjednice [[Gloria Macapagal-Arroyo|Glorije Macapagal-Arroyo]]. O njemu je snimljen filipinski [[film]]: "Pacquiao: The Movie". Prvi je filipinski športaš, koji se pojavio na [[poštanska marka|poštanskoj marki]]. Bio je na popisu najutjecajnih ljudi svijeta časopisa "Time" za [[2009.]] godinu, zbog velike popularnosti i humanitarnih aktivnosti na Filipinima. Počasni je član američke košarkaške [[NBA]] momčadi [[Boston Celtics]]. Početkom [[2013.]] godine dobio je upozorenje, da su se kod njega počeli pojavljivati prvi znakovi [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] te da bi mu bilo najpametnije, da završi svoju borilačku karijeru.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/manny-pacquiao-ima-parkinsonovu-bolest-i-mora-zavrsiti-karijeru/655420.aspx Preuzeto Manny Pacquiao ima Parkinsonovu bolest i mora završiti karijeru?!]</ref> U rujnu 2021. Manny Pacquiao najavio je svoju kandidaturu za predsjedničke izbore 2022. godine.<ref>[https://www.rfi.fr/fr/asie-pacifique/20210919-philippines-le-boxeur-manny-pacquiao-candidat-%C3%A0-la-pr%C3%A9sidentielle-de-2022 Philippines: le boxeur Manny Pacquiao candidat à la présidentielle de 2022, Radio France International]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Pacquiao, Manny}} [[Kategorija:Šport na Filipinima]] [[Kategorija:Boksači]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Filipinski političari]] [[Kategorija:Filmski glumci]] [[Kategorija:Filipinski glazbenici]] s4lh2mr0grubo189a9p0vfr6k7py9n6 7631892 7631886 2026-11-07T11:21:43Z Fraxinus 3144 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Šport na Filipinima|Šport na Filipinima]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Filipinski športaši|Filipinski športaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7631892 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|boksač}} [[Datoteka:Pacman.jpg|300px|desno|thumb|Manny Pacquiao s trenerom]] '''Emmanuel "Manny" Dapidran Pacquiao''' (Kibawe, [[17. prosinca]] [[1978.]]) - [[Filipinci|filipinski]] profesionalni [[boksač]] i [[političar]]. On je prvi boksač, koji je postao svjetski prvak u 8 različitih [[boks]]ačkih težinskih kategorija,<ref>[http://uk.reuters.com/article/2010/11/14/uk-boxing-pacquiao-idUKTRE6AD0NL20101114 Eighth world title gives Pacquiao unique status Preuzeto 27. veljače 2013] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130704152829/http://uk.reuters.com/article/2010/11/14/uk-boxing-pacquiao-idUKTRE6AD0NL20101114 |date=4. srpnja 2013. }}.</ref> u kojima je osvojio deset naslova svjetskog prvaka. Također je prvi boksač, koji je linearno osvojio naslov u četiri različite kategorije.<ref>[http://sportsillustrated.cnn.com/2009/writers/bryan_armen_graham/05/04/hatton.pacquiao/index.html Preuzeto 27. veljače 2013] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130723170331/http://sportsillustrated.cnn.com/2009/writers/bryan_armen_graham/05/04/hatton.pacquiao/index.html |date=23. srpnja 2013. }}.</ref> Ima [[nadimak|nadimke]] "Manny" i "Pacman". Prozvan je "borcem desetljeća" za 2000. godine. Više puta proglašen je borcem godine. Osim boksa, Pacquiao bavio se [[gluma|glumom]], [[glazba|glazbom]] i [[politika|politikom]]. U svibnju [[2010.]] godine, Pacquiao je izabran u Zastupnički dom Filipina, te predstavlja pokrajinu [[Sarangani]]. Uživa veliku popularnost na Filipinima. Jedan je od najplaćenijih [[športaš]]a na [[svijet]]u s 32 milijuna dolara. Nosio je [[Zastava Filipina|filipinsku zastavu]] na otvaranju [[OI 2008.|Olimpijskih igara u Pekingu 2008.]] godine, premda nije na njima ni nastupao. To je bila ideja tadašnje filipinske predsjednice [[Gloria Macapagal-Arroyo|Glorije Macapagal-Arroyo]]. O njemu je snimljen filipinski [[film]]: "Pacquiao: The Movie". Prvi je filipinski športaš, koji se pojavio na [[poštanska marka|poštanskoj marki]]. Bio je na popisu najutjecajnih ljudi svijeta časopisa "Time" za [[2009.]] godinu, zbog velike popularnosti i humanitarnih aktivnosti na Filipinima. Počasni je član američke košarkaške [[NBA]] momčadi [[Boston Celtics]]. Početkom [[2013.]] godine dobio je upozorenje, da su se kod njega počeli pojavljivati prvi znakovi [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] te da bi mu bilo najpametnije, da završi svoju borilačku karijeru.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/manny-pacquiao-ima-parkinsonovu-bolest-i-mora-zavrsiti-karijeru/655420.aspx Preuzeto Manny Pacquiao ima Parkinsonovu bolest i mora završiti karijeru?!]</ref> U rujnu 2021. Manny Pacquiao najavio je svoju kandidaturu za predsjedničke izbore 2022. godine.<ref>[https://www.rfi.fr/fr/asie-pacifique/20210919-philippines-le-boxeur-manny-pacquiao-candidat-%C3%A0-la-pr%C3%A9sidentielle-de-2022 Philippines: le boxeur Manny Pacquiao candidat à la présidentielle de 2022, Radio France International]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Pacquiao, Manny}} [[Kategorija:Filipinski športaši]] [[Kategorija:Boksači]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Filipinski političari]] [[Kategorija:Filmski glumci]] [[Kategorija:Filipinski glazbenici]] 9amgxpz5d7gx9lwb7y66fr3k8ql05iy 0 474640 7631889 7573334 2026-11-07T11:20:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.7) 7631889 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Podgradina |vrsta = naselje |slika = Podgradina1.jpg |opis slike = Pogled na crkvu Duha Svetoga i dio naselja. |županija = {{Z+X|ZDŽ}} |općina = [[Posedarje]] |najbliži grad = [[Zadar]] |površina = 12,8 |visina = |z. širina = 44.182819 |z. dužina = 15.485573 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 631 |svetac = [[Duh Sveti]] |dan = [[Duhovi (blagdan)|Duhovi]] |etnik = {{•}} Podgradinjanin<br />{{•}} Podgradinjanka |ktetik = podgradinski<ref>{{Citiranje weba|title=pòdgradīnskī|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVxlXBY%25253D|url-status=live|access-date=2024-11-27|website=[[Hrvatski jezični portal]]|publisher=[[Znanje (tvrtka)|Znanje]]}}</ref> |pošta = 23242 Posedarje |pozivni broj = +385 (0)23 |autooznaka = ZD }} '''Podgradina''' je naselje u sastavu Općine Posedarje, u Zadarskoj županiji, u sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Naselje se razvilo podno brda Gradine pa otud i naziv »Podgradina«.{{Sfn|Jelić|1989.|p=154}} == Zemljopis == Nedaleko od naselja su planine [[Velebit]] i [[Bukovica]], [[Nacionalni park Paklenica|Nacionalni park ''Paklenica'']] te rijeka [[Zrmanja]]. Graniči s Islamom Grčkim, [[Islam Latinski|Islamom Latinskim]], [[Paljuv|Paljuvom]] i Posedarjem.<ref>{{Citiranje weba|last=Varga|first=Aron|last2=Pezelj|first2=Mario|last3=Vuletić|first3=Vedran|last4=Filaković|first4=Patrik|last5=Naglić|first5=Mile|last6=Batarelo|first6=Damir|last7=Varga|first7=Vera|last8=Varga|first8=Vanesa|title=IV. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Posedarje: 2. infrastrukturni sustavi (ID PPUO Posedarje karte 2.b – voda)|url=https://opcina-posedarje.hr/images/Dokumenti/prostorni_planovi/ppuo_posedarje_1/ID_PPUO_Posedarje_karte_2.b_voda.pdf|url-status=live|access-date=2024-03-29|website=opcina-posedarje.hr|format=PDF}}</ref> Prostire se na površini od {{Broj|12,8|km²}}. Na području Podgradine tri su brda: Gradina ({{Broj|165|m}}), Budim ({{Broj|76|m}}), Crnjikova glavica ({{Broj|114|m}});<ref>{{Citiranje weba|last=Varga|first=Aron|last2=Pezelj|first2=Mario|last3=Vuletić|first3=Vedran|last4=Filaković|first4=Patrik|last5=Naglić|first5=Mile|last6=Batarelo|first6=Damir|last7=Varga|first7=Vera|last8=Varga|first8=Vanesa|title=IV. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Posedarje: 2. infrastrukturni sustavi (ID PPUO Posedarje karte 2.a – energetika)|url=https://opcina-posedarje.hr/images/Dokumenti/prostorni_planovi/ppuo_posedarje_1/ID_PPUO_Posedarje_karte_2.a_energetika.pdf|url-status=live|access-date=2024-03-29|website=opcina-posedarje.hr|format=PDF}}</ref> te pet potoka: Mirača, Slapača, Kameno vrelo, Grabinovac i Potok.<ref name="3.a">{{Citiranje weba|last=Varga|first=Aron|last2=Pezelj|first2=Mario|last3=Vuletić|first3=Vedran|last4=Filaković|first4=Patrik|last5=Naglić|first5=Mile|last6=Batarelo|first6=Damir|last7=Varga|first7=Vera|last8=Varga|first8=Vanesa|title=IV. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Posedarje: 3. uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina (ID PPUO Posedarje karte 3.a – zaštita)|url=https://opcina-posedarje.hr/images/Dokumenti/prostorni_planovi/ppuo_posedarje_1/ID_PPUO_Posedarje_karte_3.a_zastita.pdf|url-status=live|access-date=2024-03-29|website=opcina-posedarje.hr|format=PDF}}</ref> Obiluje i [[Krški izvori|krškim izvorima]]. === Dijelovi naselja<ref name="3.b">{{Citiranje weba|last=Varga|first=Aron|last2=Pezelj|first2=Mario|last3=Vuletić|first3=Vedran|last4=Filaković|first4=Patrik|last5=Naglić|first5=Mile|last6=Batarelo|first6=Damir|last7=Varga|first7=Vera|last8=Varga|first8=Vanesa|title=IV. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Posedarje: 3. uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina (ID PPUO Posedarje karte 3.b – priroda)|url=https://opcina-posedarje.hr/images/Dokumenti/prostorni_planovi/ppuo_posedarje_1/ID_PPUO_Posedarje_karte_3.b_priroda.pdf|url-status=live|access-date=2024-03-29|website=opcina-posedarje.hr|format=PDF}}</ref> === * Crnjci * Gospići * Nekići * Šaline * Žuže * Brižine * Budim * Cipac * Ekonomija * Gaj * Gaj Benjin * Gradina * Gusarevac * Karaula * Klanac * Lilovac * Matakov gaj * Podgradinsko polje * Svinkalište * Škrile * Vlačine == Prometna povezanost == Kroz naselje prolaze županijske ceste Ž6019 (Posedarje – Novigrad – Pridraga) i Ž6020 (Posedarje – Podgradina),<ref>{{Citiranje weba|title=Popis županijskih cesta|url=https://www.zuc-zadar.hr/popis-zupanijskih-cesta/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405032817/https://www.zuc-zadar.hr/popis-zupanijskih-cesta/|archive-date=2023-04-05|access-date=2024-03-29|website=zuc-zadar.hr|publisher=Županijska uprava za ceste Zadarske županije}}</ref> lokalne ceste L63066 (Podgradina – Pridraga) i L63160 [Podgradina (Ž6019 – Ž6020/L63066)].<ref>{{Citiranje weba|title=Popis lokalnih cesta|url=https://www.zuc-zadar.hr/popis-lokalnih-cesta/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405032817/https://www.zuc-zadar.hr/popis-lokalnih-cesta/|archive-date=2023-04-05|access-date=2024-03-29|website=zuc-zadar.hr|publisher=Županijska uprava za ceste Zadarske županije}}</ref> == Stanovništvo == Prema [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popisu stanovništva iz 2021]]. godine, Podgradina je imala 631 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Podgradina |p1857=0 |p1869=0 |p1880=216 |p1890=205 |p1900=226 |p1910=286 |p1921=391 |p1931=316 |p1948=280 |p1953=521 |p1961=603 |p1971=631 |p1981=645 |p1991=618 |p2001=650 |p2011=684 |p2021=631 |napomena=U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju Posedarje. Do 1948. iskazivano kao dio naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} Najčešća prezimena u Podgradini su Nekić, Crnjak, Perica, Gospić, Breulj, Vulesica, Šalina, Žuža, Batur, Budan, Nanić, Zubak, Gusar.{{Sfn|Jelić|1989.|p=154}} == Uprava == * Ivica Klanac, načelnik Općine Posedarje.<ref>{{Citiranje weba|last=Klanac|first=Ivica|title=Načelnik|url=https://www.opcina-posedarje.hr/općina-posedarje/načelnik|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707065432/https://www.opcina-posedarje.hr/op%C4%87ina-posedarje/na%C4%8Delnik|archive-date=2022-07-07|access-date=2024-03-28|website=opcina-posedarje.hr|location=Posedarje}}</ref> * Leonardo Rončević, pročelnik Jedinstvenoga upravnog odjela Općine Posedarje.<ref>{{Citiranje weba|title=Jedinstveni upravni odjel|url=https://www.opcina-posedarje.hr/općina-posedarje/jedinstveni-upravni-odjel|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707065207/https://www.opcina-posedarje.hr/op%C4%87ina-posedarje/jedinstveni-upravni-odjel|archive-date=2022-07-07|access-date=2024-03-28|website=opcina-posedarje.hr}}</ref> == Povijest == === Budin === Budin{{Sfn|Jelić|1989.|p=152}} ili Budim<ref name="Zadarska nadbiskupija" /> bila je liburnska [[Gradina (tip naselja)|gradina]], čiji se ruševni ostatci nalaze duž obala Novigradskoga mora.{{Sfn|Jelić|1989.|p=152}} Nalazila se na otprilike {{Broj|1|km}} dugomu grebenu, a s istoka i zapada obrubljena je dvjema [[vododerina]]ma.{{Sfn|Jelić|1989.|p=152}} Gradina je dopirala do Novigradskoga mora, što potvrđuje pronalazak [[Liburni|liburnskih]] grobova koji su od mora bili udaljeni oko 50 metara.{{Sfn|Jelić|1989.|p=152–153}} Budinska gradina bila je terasasta zbog strmoga grebena, a pojedine terase bile su odvojene suhozidima.{{Sfn|Jelić|1989.|p=153}} Ruševna crkvica, koja vjerojatno potječe iz 17. stoljeća, nalazi se na gornjoj terasi gradine.{{Sfn|Jelić|1989.|p=153}} [[Carlo Federico Bianchi]] spominje Budin i navodi da se »prema Posedarju, na jednom grebenu u gustoj šumici, nalaze ostaci starog kaštela Budina« te da se u ostatcima »nalazi crkvica u kojoj je pokopan Janko Mitrović Dede«.{{Sfn|Jelić|1989.|p=153}} Međutim, njegovi su navodi pogrešni budući da se [[Janko Mitrović]] nije zvao Dede te nije pokopan u toj crkvici, kao i zbog toga što Budin nije bio [[kaštel]], već liburnska gradina.{{Sfn|Jelić|1989.|p=153}} Budin se [[1683.]] godine spominje kao privremeno naselje.{{Sfn|Jelić|1989.|p=153}} U Budinu je kao vođa uskokā privremeno boravio i serdar [[Stojan Janković]].{{Sfn|Jelić|1989.|p=153}} Kapetan Budinjana bio je Milan Paić.{{Sfn|Jelić|1989.|p=153}} {| class="wikitable" |+Popisani muškarci u Budinu{{Efn|Nisu bili stalni stanovnici Budina, već privremeni.{{Sfn|Jelić|1989.|p=153}}}}{{Sfn|Jelić|1989.|p=153}} |bez oružja |74 |- |s oružjem |107 |- |konjanici |24 |- !Ukupno !205 |} === Podnovje === Podnovje je jedno od nestalih naselja novigradskoga distrikta.{{Sfn|Jelić|1989.|p=147}} Spominje se od [[1219.]] do [[1560.]] godine.{{Sfn|Jelić|1989.|p=147}} S njegove južne strane nalazio se Zahum, sa sjeveroistočne Posedarje, s jugozopadne Učitelja Vas i Tršćane, a sa sjeverne Medovi.{{Sfn|Jelić|1989.|p=147}} [[Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo|Ugarsko-hrvatski]] kralj [[Andrija II.]] spominje ga u svojoj [[Povelja|povelji]] iz 1219., dok ga kralj [[Karlo Robert]] spominje u svojoj povelji iz [[1322.]] godine; obojica Podnovje nazivaju Novi.{{Sfn|Jelić|1989.|p=147}} Bianchi spominje nestalo selo koje se u dokumentu iz [[1479.]] spominje pod imenom Podovize; moguće je da se odnosilo na Podnovje.{{Sfn|Jelić|1989.|p=147}} Na nekoliko se mjesta Podnovje navodilo pod imenom Novo.{{Sfn|Jelić|1989.|p=149}} Godine [[1482.]] podnovljanski župnik Matej molio je, zajedno s kolegama iz [[Ninska biskupija|ninske]] i [[Zadarska biskupija|zadarske biskupije]], mletačke vlasti »da ga oslobode plaćanja dadžbina zbog šteta koje trpe od turskog pljačkanja stanovništva njihovih župa«.{{Sfn|Jelić|1989.|p=147}} Budući da je Podnovje imalo župnika, moguće je i da je imalo crkvu.{{Sfn|Jelić|1989.|p=149}} U Podnovju su živjeli vlaški kapetani Žakman Lješevac i Petar Najčinović{{Sfn|Jelić|1989.|p=147}} te »ugledna vlaška obitelj čija su dva člana obnašala [[oficir]]sku dužnost«.{{Sfn|Jelić|1989.|p=149}} Posljednji Podnovljanin spominje se u Zadru [[1564.]] godine, kada Podnovje vjerojatno više nije postojalo.{{Sfn|Jelić|1989.|p=149}} === Zahum === Zahum je naziv za nekadašnje selo u novigradskome distriktu, smješteno južno od Podnovja.{{Sfn|Jelić|1989.|p=149}} Andrija II. spominje ga u povelji iz 1219. pod imenom Zachum, a Karlo Robert u povelji iz 1322. godine pod imenom Zachlem.{{Sfn|Jelić|1989.|p=149}} Bianchi mu pogrešno navodi ime i piše da je nekada »postojalo selo Zakon, koje se spominje u dokumentu iz 1479.«{{Sfn|Jelić|1989.|p=149–150}} Zahum se spominjao od 1219. do [[1561.]] godine pod imenima Zachum, Sachum, Zachlem, Xuachum, Xacon, Zakon i Zaton; njegovo pravo ime vjerojatno je bilo Zahum.{{Sfn|Jelić|1989.|p=151}} Od njega nije ostalo nikakvih tragova.{{Sfn|Jelić|1989.|p=151}} === Mirce === Mirce (ili Mirze) naziv je za nekadašnje selo nazvano po izvoru Mirači.{{Sfn|Jelić|1989.|p=151}} Bianchi navodi »da se nalazilo u [[nin]]skom području i da je o njemu riječ u dokumentu iz [[1432.]]«, dok [[Tomislav Raukar|Raukar]] navodi da se nalazilo u novigradskome distriktu.{{Sfn|Jelić|1989.|p=151}} U listini bana [[Roland iz roda Ratold|Rolanda]] iz [[1266.]] godine, selo Mich navodi se kao međaš posjeda ninske biskupije u Četiglavcu.{{Sfn|Jelić|1989.|p=151}} U povelji kralja Andrije I. iz 1219. godine spominje se Miraccha, dok se u povelji bana [[Stjepan II. Babonić|Stjepana II.]] iz [[1249.]] godine spominje Mirac studenac.{{Sfn|Jelić|1989.|p=151}} Kralj Karlo Robert 1322. godine spominje selo Mircha.{{Sfn|Jelić|1989.|p=151}} Godine [[1576.]] u dokumentu o obilježavanju mletačko-osmanske granice spominje se naselje Mioci.{{Sfn|Jelić|1989.|p=151}} [[Nikola Jakšić (povjesničar)|Jakšić]] u svojim radovima navodi sva imena i poistovjećuje ih s Miračom u današnjoj Podgradini.{{Sfn|Jelić|1989.|p=151}} Od sela Mirce nije ostalo nikakvih tragova.{{Sfn|Jelić|1989.|p=151}} === Medovi === Selo Medovi spominje se jedino [[1554.]] godine kao sjeverna granica Podnovja.{{Sfn|Jelić|1989.|p=152}} Nestalo je bez traga.{{Sfn|Jelić|1989.|p=152}} === Nastanak Podgradine === Današnje naselje Podgradina nastalo je od nekadašnjega Budima{{Efn|U nekim se izvorima navodi kao Budin.{{Sfn|Jelić|1989.|p=152}}}} koji se nalazio uz Novigradsko more i prestao postojati u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] jer nije bio mjesto stalnog [[Prebivalište|prebivališta]] stanovnika, već privremeno, te je služio kao sklonište [[Uskoci|uskocima]] koji su se borili protiv Osmanlija na nekadašnjoj granici [[Presvijetla Mletačka Republika|Presvijetle Mletačke Republike]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]]. Nakon [[Morejski rat|Morejskoga rata]], stanovnici Budima sele se južnije – ispod brda Gradine koje je nekoć bilo važno za [[Liburni|Liburne]]. Stanovnici susjednoga mjesta Mirce – nazvanoga po izvoru Mirači – ujedinjuju se s Budimcima u novo naselje prozvano Podgradina.<ref name="Zadarska nadbiskupija">{{Citiranje weba|title=Podgradina|url=http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=1964|url-status=unfit|archive-url=https://web.archive.org/web/20150703192357/http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=1964|archive-date=2015-07-03|access-date=2022-10-19|website=zupe.zadarskanadbiskupija.hr|publisher=[[Zadarska nadbiskupija]]}}</ref> === Domovinski rat === Krajem 1991. godine, jedna od najtežih situacija na području bivše Općine Zadar bila je u zoni 3 bojne [[112. brigada HV|112. brigade HV]], tj. na području Novigrada, Paljuva, Podgradine i Pridrage. Nakon što su JNA i [[četnici]] okupirali [[Kruševo (Obrovac)|Kruševo]] i [[Jasenice]], ta su četiri naselja bila gotovo potpuno okružena i kontinuirano izložena [[Top|topničkoj]] i [[Minobacač|minobacačkoj]] paljbi s Debeloga brda te iz [[Gornje Biljane|Gornjih Biljana]], Islama Grčkoga, [[Donji Kašić|Donjega Kašića]] i [[Smilčić|Smilčića]].<ref name="Dalmatinski portal">{{Citiranje weba|date=2016-08-08|title=Zašto je Podgradina jedino mjesto u kojemu se Oluja ne slavi?|url=https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/zasto-je-podgradina-jedino-mjesto-u-kojemu-se-oluja-ne-slavi-/14537|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160810040848/https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/zasto-je-podgradina-jedino-mjesto-u-kojemu-se-oluja-ne-slavi-/14537|archive-date=2016-08-10|access-date=2022-10-24|website=Dalmatinski portal}}</ref> Dana [[25. studenoga]] najveći broj stanovnika Novigrada, Paljuva, Podgradine i Pridrage je autobusima – uz pratnju europskih promatrača – iseljen u Zadar. Nakon iseljavanja civila, JNA je ubrzala pripreme za napad na iste i njihovo osvajanje, što je – unatoč potpisanome Sporazumu o primirju »od Božića do Božića« – uslijedilo [[31. prosinca]] [[1991.]] godine.<ref name="Dalmatinski portal" /> Zapovijed o povlačenju šibenske satnije iz sastava [[113. brigada HV|113. brigade]] [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] – koja je bila dobro naoružana protuoklopnim oružjima: ručnim raketnim bacačima [[M79 Osa|M79 ''Osa'']] i [[M80 Zolja|M80 ''Zolja'']] – s područja Paljuva je, zbog obrane Šibenika, izvršena [[29. prosinca]] u noćnim satima. JNA i četnici su 31. prosinca u jutarnjim satima snažnom [[Topništvo|topničkom]] vatrom najavili [[Tenk|tenkovsko]]-[[Pješaštvo|pješačke]] napade na Paljuv, a zatim na Podgradinu i Pridragu. Snage [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] tenkovima su zaposjele brdo Gradinu u Podgradini zbog kontrole nad cjelokupnim prostorom uz [[Novigradsko more]].<ref name="Dalmatinski portal" /> Naposljetku 1991. godine okupirana, opljačkana i zapaljena Podgradina je [[22. siječnja]] [[1993.]] godine oslobođena u vojno-redarstvenoj [[Operacija Gusar|Operaciji ''Gusar'']].<ref name="Dalmatinski portal" /> Na području Podgradine je, prema podatcima Udruge dragovoljaca i branitelja Domovinskog rata »Podgradina«, u ratnim stradanjima poginulo 49 branitelja i [[Civili|civila]].<ref name="Dalmatinski portal" /> == Klima == Klima je [[Sredozemna klima|sredozemna]] s prohladnom vlažnom zimom i vrlo toplim suhim ljetom. Najjači vjetar je [[bura]] koja dolazi s Velebita te zna biti [[orkan]]ska. == Spomenici i znamenosti == [[Datoteka:Spomenik Podgradina.jpg|minijatura|Spomenik poginulomu [[branitelj]]u Vlatku Sudiću (na Gradini).]] Neke od znamenitosti Podgradine jesu: * spomenik poginulim braniteljima iz [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], podno Gradine * župna crkva Duha Svetoga<ref name="Zadarska nadbiskupija" /> * vidikovac na Gradini (značajan za [[Panorama|panoramske]] vrijednosti [[Krajobraz|krajobraza]])<ref name="3.b" /> * ostatci najstarije [[Liburni|liburnijske]] luke<ref>{{Citiranje weba|date=2020-06-05|title=U Novigradskom moru kod Posedarja otkriveni arheološki ostaci najstarije liburnske luke!|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/u-novigradskom-moru-kod-posedarja-otkriveni-arheoloski-ostatci-najstarije-liburnske-luke-1024941|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200703042054/https://slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/u-novigradskom-moru-kod-posedarja-otkriveni-arheoloski-ostatci-najstarije-liburnske-luke-1024941|archive-date=2020-07-03|access-date=2024-03-29|website=zadarski.slobodnadalmacija.hr}}</ref><ref name="index.hr">{{Citiranje weba|date=2020-06-05|title=Uočili neobične obrise u Novigradskom moru pa došli do velikog otkrića|url=https://www.index.hr/amp/magazin/clanak/uocili-neobicne-obrise-u-novigradskom-moru-pa-dosli-do-velikog-otkrica/2188222.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329151208/https://www.index.hr/amp/magazin/clanak/uocili-neobicne-obrise-u-novigradskom-moru-pa-dosli-do-velikog-otkrica/2188222.aspx|archive-date=2024-03-29|access-date=2024-03-29|website=[[index.hr]]|language=hr}}</ref> * prapovijesna gradina Budim<ref name="index.hr" /> * Podgradina – prapovijesna gradina na vrhu brežuljka.<ref>{{Citiranje weba|title=Kultura|url=https://opcina-posedarje.hr/op%C4%87ina-posedarje/dru%C5%A1tvene-djelatnosti/kultura|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707070101/https://opcina-posedarje.hr/op%C4%87ina-posedarje/dru%C5%A1tvene-djelatnosti/kultura|archive-date=7. srpnja 2022.|access-date=2025-12-14|website=opcina-posedarje.hr}}</ref> == Obilježja naselja == === Svetac zaštitnik === [[Svetac zaštitnik]] Podgradine je, po kojemu je župa dobila ime, [[Duh Sveti]] čiji se blagdan slavi na [[Duhovi (blagdan)|Duhove]], kada je i mjesna fešta. === Grb === Grb Podgradine jest tamno zlatni štit na kojem su prikazani Gradina (iza koje izlazi sunce) s crkvom Duha Svetoga, more, natpis »Podgradina« u vrhu, te hrvatska šahovnica u gornjemu lijevom kutu. == Obrazovanje == * Područna škola »Podgradina« u sustavu Osnovne škole »Braća Ribar« Posedarje.<ref>{{Citiranje weba|title=Osnovna škola Braća Ribar|url=http://mzos.hr/dbApp/detalji.aspx?appName=OS&id=1265|url-status=live|access-date=2025-02-15|website=mzos.hr|publisher=[[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske]]}}</ref> == Župna crkva Duha Svetoga == Zadarski nadbiskup mons. [[Marijan Oblak]] svojim je dekretom od [[8. prosinca]] [[1990.]] godine utemeljio samostalnu župu Podgradina sa župnim naslovnikom Duhom Svetim, a župnu crkvu Duha Svetoga – koja je [[13. rujna]] [[1991.]] godine zapaljena i teško oštećena – posvetio je dan kasnije, [[9. prosinca]] [[1990.]] godine. Crkva je temeljito obnovljena nakon Domovinskoga rata.<ref name="Zadarska nadbiskupija" /> [[Datoteka:Crkva Duha Svetoga.jpg|minijatura|crkva Duha Svetoga u Podgradini]] Danas je crkva jednobrodna sa [[Sakristija|sakristijom]], kamenim [[oltar]]om, [[Ambon (liturgija)|ambonom]] i [[Tabernakul|svetohraništem]], drvenim kipom [[Gospa Fatimska|Gospe Fatimske]], kamenom škropionicom te zvonikom s dva zvona.<ref name="Zadarska nadbiskupija" /> == Udruge == * Udruga dragovoljaca i branitelja Domovinskog rata »Podgradina«.<ref name="Dalmatinski portal" /> * Lovačko društvo »Podgradina«. * Kulturno-umjetničko društvo »Budim«.<ref>{{Citiranje weba|title=Zadarska županija|url=http://www.hrvatskifolklor.net/php/zadarskazupanijakud.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130502065845/http://www.hrvatskifolklor.net/php/zadarskazupanijakud.php|archive-date=2013-05-02|access-date=2025-08-04|website=hrvatskifolklor.net}}</ref> == Kultura == Svake se godine polažu vijenci i pale svijeće na centralnome križu na mjesnome groblju u čast poginulim braniteljima Domovinskoga rata.<ref name="bkslivnica.weebly">{{Citiranje weba|last=|first=|title=5. Memorijalni boćarski turnir "Podgradina 2016"|url=https://bkslivnica.weebly.com/uploads/1/1/7/8/11787622/turnir-podgradina-rezultati.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221224213037/https://bkslivnica.weebly.com/uploads/1/1/7/8/11787622/turnir-podgradina-rezultati.pdf|archive-date=2022-12-24|access-date=2024-03-28|website=bkslivnica.weebly|format=PDF}}</ref> == Šport == [[Datoteka:NK Podgradina.png|minijatura|Grb NŠK ''Podgradine''.<ref name="HNS Semafor" />]] NŠK ''Podgradina'' osnovan je [[22. travnja]] [[2002.]] godine<ref name="HNS Semafor">{{Citiranje weba|title=NŠK Podgradina|url=https://semafor.hns.family/klubovi/235/nsk-podgradina/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230908060145/https://semafor.hns.family/klubovi/235/nsk-podgradina/|archive-date=2023-09-08|access-date=2023-10-30|website=HNS Semafor|publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]}}</ref> na temelju bivšega kluba NK ''Budim'' (nazvanoga po brdu Budimu) koji je ugašen [[2001.]] godine. Na području Podgradine aktivni su: * [[NŠK Podgradina|Nogometni športski klub ''Podgradina'']]<ref name="HNS Semafor" /> * Boćarski klub ''Podgradina''<ref>{{Citiranje weba|title=BK Podgradina|url=https://www.poslovna.hr/lite/bk-podgradina/1212549/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329151208/https://www.poslovna.hr/lite/bk-podgradina/1212549/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1|archive-date=2024-03-29|access-date=2024-03-29|website=poslovna.hr}}</ref> * Memorijalni turnir »Marijo Šalina«<ref>{{Citiranje weba|last=Prskalo|first=J.|date=2011-07-12|title=Sutra u Podgradini započinje memorijalni malonogometni turnir "Marijo Šalina"|url=https://ezadar.net.hr/sport/2361665/sutra-u-podgradini-zapocinje-memorijalni-malonogometni-turnir-marijo-salina/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221224213038/https://ezadar.net.hr/sport/2361665/sutra-u-podgradini-zapocinje-memorijalni-malonogometni-turnir-marijo-salina/|archive-date=2022-12-24|access-date=2024-03-29|website=ezadar.net.hr|language=hr}}</ref> * Memorijalni boćarski turnir (u spomen na poginule branitelje)<ref name="bkslivnica.weebly" /> * Varoški turnir »Podgradina«.<ref>{{Citiranje weba|last=@varoskiturnirpodgradina|date=2024-07-04|title=Prijave otvorene!!|url=https://www.instagram.com/p/C8_knapoTNJ/|url-status=live|access-date=2024-07-04|website=instagram.com}}</ref> == Poznate osobe == * [[Ivan Nekić]], profesionalni nogometaš i bivši [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|hrvatski ''U17'' reprezentativac]].<ref>{{Citiranje novina|last=Pezelj|first=Ivica|date=2025-06-05|title=‘Debitirao sam u Bundesligi, pred 60.000 ljudi, i onda su krenuli neviđeni pehovi...‘|work=[[Sportske novosti]]|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/varazdin/debitirao-sam-u-bundesligi-pred-60-000-ljudi-i-onda-su-krenuli-nevideni-pehovi-15591381|url-status=live|access-date=2025-12-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20250606042013/https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/varazdin/debitirao-sam-u-bundesligi-pred-60-000-ljudi-i-onda-su-krenuli-nevideni-pehovi-15591381|archive-date=6. lipnja 2025.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Plahinek|first=Alen|date=2025-04-01|title=Gradinjanin Ivan Nekić preselio u redove njemačkog prvoligaša Holstein Kiela|work=[[Zadarski list]]|url=https://zadarskilist.novilist.hr/sport/gradinjanin-ivan-nekic-preselio-u-redove-njemackog-prvoligasa-holstein-kiela/|url-status=live|access-date=2025-12-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20250218160207/https://zadarskilist.novilist.hr/sport/gradinjanin-ivan-nekic-preselio-u-redove-njemackog-prvoligasa-holstein-kiela/|archive-date=18. veljače 2025.}}</ref> * [[Leo Žuža]], svjetski viceprvak,<ref name="Bauer 2024. (SN)" /><ref name="Lucić 2024. (ZL)" /> europski prvak<ref name="ZL: Leo Žuža" /> i viceprvak<ref name="Bauer 2024. (SN)" /><ref name="Lucić 2024. (ZL)" /> te državni prvak<ref name="Bauer 2024. (SN)" /> u [[džiju-džicu]]u (''U21'').<ref name="Bauer 2024. (SN)">{{Citiranje novina|last=Bauer|first=Dean|date=2024-11-02|title=Hrvatska dobila svjetskog juniorskog doprvaka u jiu-jitsuu|work=[[Sportske novosti]]|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/borilacki-sportovi/borilackisportovi-ostalo/hrvatska-dobila-svjetskog-juniorskog-doprvaka-u-jiu-jitsuu-15518425|url-status=live|access-date=2025-07-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20250727225345/https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/borilacki-sportovi/borilackisportovi-ostalo/hrvatska-dobila-svjetskog-juniorskog-doprvaka-u-jiu-jitsuu-15518425|archive-date=2025-07-27}}</ref><ref name="Lucić 2024. (ZL)">{{Citiranje novina|last=Lucić|first=Nikolina|date=2024-11-25|title=Podgradinjanin Leo Žuža uči, radi te osvaja jiu-jitsu svijet|work=[[Zadarski list]]|url=https://zadarskilist.novilist.hr/zadarski-prsten/podgradinjanin-leo-zuza-uci-radi-te-osvaja-jiu-jitsu-svijet/|url-status=live|access-date=2025-07-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20241206115647/https://zadarskilist.novilist.hr/zadarski-prsten/podgradinjanin-leo-zuza-uci-radi-te-osvaja-jiu-jitsu-svijet/|archive-date=2024-12-06}}</ref><ref name="ZL: Leo Žuža">{{Citiranje novina|date=2024-08-27|title=Zadranin Leo Žuža osvojio zlatnu medalju!|work=[[Zadarski list]]|url=https://zadarskilist.novilist.hr/sport/ostali-sportovi/zadranin-leo-zuza-osvojio-zlatnu-medalju/|url-status=live|access-date=2025-07-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20250727224934/https://zadarskilist.novilist.hr/sport/ostali-sportovi/zadranin-leo-zuza-osvojio-zlatnu-medalju/|archive-date=2025-07-27}}</ref> * [[Jurica Žuža]], košarkaški trener, bivši profesionalni košarkaš<ref>{{Citiranje weba|last=Tabak|first=Branko|date=2017-05-23|title=Jurica Žuža-košarkaško dijete rata|url=https://basketball.hr/vijesti/jurica-zuza-kosarkasko-dijete-rata/1034|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170709024006/https://basketball.hr/vijesti/jurica-zuza-kosarkasko-dijete-rata/1034|archive-date=2017-07-09|access-date=2022-08-11|website=basketball.hr}}</ref> i [[Hrvatska košarkaška reprezentacija do 18 godina|hrvatski ''U18'' reprezentativac]].<ref>{{Citiranje weba|title=JURICA ZUZA|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/players/jurica-zuza/profile/bey/|url-status=dead|access-date=2025-12-14|website=euroleaguebasketball.net|publisher=[[Euroleague Basketball]]|archive-date=6. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106062416/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/players/jurica-zuza/profile/bey/}}</ref> == Galerija == <gallery widths="200" perrow="3"> Datoteka:Karaul Podgradina.jpg|plaža Karaul Datoteka:Rezanska plaža1.jpg|rezanska plaža. Datoteka:Podgradina2.jpg|pogled s brda Gradine </gallery> == Bilješke == {{Notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == {{Refbegin}} * {{Citiranje časopisa|last=Jelić|first=Roman|date=1989.|title=Novigradski distrikt|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/392239|format=PDF|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru|publisher=[[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]]|publication-place=Zadar|issue=31|pages=87–173|doi=10.21857/mzvkptxnx9|issn=1330-0474|eissn=1848-8943|access-date=2024-03-29|postscript=.|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} {{Refend}} {{Posedarje}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Posedarje]] 2851lpsqs340as1oyheqwc6id3uayud 0 475433 7631711 7624447 2026-11-06T22:18:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631711 wikitext text/x-wiki '''Nova evangelizacija''', također '''ponovna evangelizacija''' ili '''reevangelizacija''', označava obnovljenu [[evangelizacija|evangelizaciju]] područja u kojima je [[kršćanstvo|kršćanska vjera]] odavno prisutna, ali je zbog sve veće [[sekularizacija|sekularizacije]] izgubila na važnosti. Po tome se razlikuje od prvoga naviještanja evanđelja, premda obje pripadaju zadaćama kršćanskoga misijskog djelovanja.<ref name="Benedikt">{{Citiranje weba |url=https://www.vatican.va/content/benedict-xvi/en/apost_letters/documents/hf_ben-xvi_apl_20100921_ubicumque-et-semper.html |naslov=Ubicumque et semper |autor=Benedikt XVI. |rad=Sveta Stolica |datum=21. rujna 2010. |jezik=engleski |preuzeto=26. listopada 2026.}}</ref><ref name="Redemptoris">{{Citiranje weba |url=https://www.vatican.va/content/john-paul-ii/en/encyclicals/documents/hf_jp-ii_enc_07121990_redemptoris-missio.html |naslov=Redemptoris missio |autor=Ivan Pavao II. |rad=Sveta Stolica |datum=7. prosinca 1990. |jezik=engleski |preuzeto=26. listopada 2026.}}</ref> Papa [[Pavao VI.]] u apostolskom je nagovoru ''[[Evangelii nuntiandi]]'' iz 1975. evangelizaciju označio temeljnom zadaćom [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vatican.va/content/paul-vi/hr/apost_exhortations/documents/hf_p-vi_exh_19751208_evangelii-nuntiandi.html |naslov=Evangelii nuntiandi – Apostolski nagovor o evangelizaciji u suvremenom svijetu |autor=Pavao VI. |rad=Sveta Stolica |datum=8. prosinca 1975. |jezik=hrvatski |preuzeto=26. listopada 2026.}}</ref> Na to se nadovezao papa [[Ivan Pavao II.]] u [[enciklika|enciklici]] ''[[Redemptoris missio]]'' iz 1990., ističući potrebu obnove vjere i povratka vjeri i u zemljama kršćanske tradicije.<ref name="Redemptoris" /> Papa [[Benedikt XVI.]] osnovao je 2010. [[Papinsko vijeće za promicanje nove evangelizacije]]. Pritom je naglasio potrebu novoga unutarnjeg poleta i traženja načina naviještanja evanđelja primjerenih suvremenom vremenu.<ref name="Benedikt" /> Prema riječima tadašnjega predsjednika Vijeća, nadbiskupa [[Rino Fisichella|Rina Fisichelle]], postoji najmanje dvadeset različitih definicija nove evangelizacije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.zenit.org/de/articles/bischof-fisichella-neuevangelisierung-begriffsklarung-notig |naslov=Bischof Fisichella: Neuevangelisierung – Begriffsklärung nötig |rad=Zenit |datum=16. ožujka 2011. |jezik=njemački |access-date=1. siječnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160113035451/http://www.zenit.org/de/articles/bischof-fisichella-neuevangelisierung-begriffsklarung-notig |archive-date=13. siječnja 2016. |url-status=bot: unknown}}</ref> Od 7. do 28. listopada 2012. održana je XIII. redovita opća skupština [[Biskupska sinoda|Biskupske sinode]], posvećena temi »Nova evangelizacija za prenošenje kršćanske vjere«.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vatican.va/content/francesco/en/apost_exhortations/documents/papa-francesco_esortazione-ap_20131124_evangelii-gaudium.html |naslov=Evangelii gaudium |autor=Franjo |rad=Sveta Stolica |datum=24. studenoga 2013. |jezik=engleski |preuzeto=26. listopada 2026.}}</ref> U novoj evangelizaciji sudjeluju mnoge nove duhovne zajednice nastale u vrijeme [[Drugi vatikanski sabor|Drugoga vatikanskog sabora]] ili nakon njega.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vatican.va/roman_curia/pontifical_councils/laity/laity_en/pubblicazioni/rc_pc_laity_doc_20120326_notiziario-22-2011_en.html |naslov=News 22/2011: Movements and new communities for the new evangelisation |rad=Papinsko vijeće za laike |jezik=engleski |preuzeto=26. listopada 2026.}}</ref> Neke su osnovane upravo radi nove evangelizacije, odnosno obnove naviještanja [[evanđelje|evanđelja]]. Primjer je projekt [[Nightfever]], u sklopu kojega se prolaznike u pješačkim zonama poziva u crkve otvorene tijekom večeri i noći. == Literatura == * Rino Fisichella: ''Was ist Neuevangelisierung?'' Sankt Ulrich Verlag, Augsburg, 2012. ISBN 978-3-86744-219-0. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Evangelizacija]] n1i9tjdqbqa780b19z80e3n3tb3jgtz 0 489614 7631794 7583395 2026-11-07T03:01:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631794 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Osamu Tezuka |period = |slika = Tezuka Osamu.JPG |veličina = 200px |opis = |rođenje = [[3. studenoga]] [[1928.]] |mjesto rođenja = [[Toyonaka]], [[Japan]] |smrt = [[9. veljače]] [[1989.]] |mjesto smrti = [[Tokyo]], [[Japan]] |vrsta = [[strip]] - [[animirani film]] |praksa = |utjecao = [[ Hayao Miyazaki]], [[Akira Toriyama]], [[Rumiko Takahashi]], [[Yoshihiro Togashi]], [[Naoko Takeuchi]], [[Masami Kurumada]], [[Go Nagai]], [[Capcom]] |utjecali= |djela = }} '''Osamu Tezuka''' (手塚 治虫) (3. studenoga 1928. – 9. veljače 1989.) bio je [[japan]]ski crtač stripova (''mangaka'') i [[animirani film|animiranih filmova]], te [[filmski producent|producent]] i [[aktivist]]. Napokon, bio je i [[liječnik]], ali samo na papiru. Podrijetlom iz [[Ōsaka, prefektura|prefekture Osaka]], proslavio se kao tvorac manga ''[[Astro Boy]]'', ''[[Kimba, bijeli lav|Kimba]]'' i ''[[Black Jack (manga)|Black Jack]]''. Poznat kao "djed [[anime]]a", može se smatrati japanskim pandanom [[Walt Disney|Walta Disneyja]], koji mu je bio nadahnuće u mladosti.<ref>Tezuka Osamu Monogatari, 1992, Tezuka Productions.</ref> Njegova velika umjetnička plodnost, originalni stil i maštovito poigravanje žanrovima priskrbili su mu naslove "oca [[manga|mange]]" i "boga stripova".<ref name="Patten2004">{{cite book |title=Watching Anime, Reading Manga: 25 Years of Essays and Reviews |url=https://archive.org/details/watchinganimerea0000patt |last1=Patten |first1=Fred |year=2004 |page=[https://archive.org/details/watchinganimerea0000patt/page/198 198] |isbn=1-880656-92-2 |publisher=Stone Bridge Press}}</ref> ==Karijera== Tezuka je počeo crtati stripove u drugom razredu osnovne škole. U petom razredu pronašao je kukca "osamuši". Kako se taj naziv piše slično njegovu imenu, uzeo je "Osamuši" kao svoj pseudonim. Nakon Drugog svjetskog rata, sa 17 godina, stvorio je svoje prvo djelo ''Dnevnik Ma-chana'' i ''Shin Takarajima'' ''(Novi otok s blagom)'', kojim je započelo zlatno doba mange, usporedivo s procvatom američkih stripova u isto vrijeme.<ref>{{cite news |url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article4723984.ece |work=The Times |location=London |title=Osamu Tezuka the master of mighty manga |first=Dominic |last=Wells |date=2008-09-13 |accessdate=2010-05-20 |archive-date=16. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110616055857/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article4723984.ece |url-status=dead }}</ref> "Velike oči" po kojima je poznat japanski stil animacije izmislio je upravo Tezuka,<ref>{{cite book |title=Watching Anime, Reading Manga: 25 Years of Essays and Reviews |url=https://archive.org/details/watchinganimerea0000patt |last1=Patten |first1=Fred |year=2004 |page=[https://archive.org/details/watchinganimerea0000patt/page/144 144] |isbn=1-880656-92-2 |publisher=Stone Bridge Press}}</ref> koji se nadahnuo crtićima tog doba, kao što su [[Betty Boop]] i [[Walt Disney|Disneyjevi]] [[Bambi (1942.)|Bambi]] i [[Miki Maus]]. Koliko je bio radišan vidi se po tome što ''Sabrane mange Osamua Tezuke'' (手塚治虫漫画全集, objavljene u Japanu) imaju 400 svezaka s ukupno 80.000 stranica, a čak ni to nije sveobuhvatni popis. Naime, njegov kompletni opus sadrži više od 700 manga s više od 150.000 stranica.<ref name="Wired">{{cite web |last=Katayama |first=Lisa |title=Museum Show Spotlights Artistry of Manga God Osamu Tezuka |work=Wired |publisher=Condé Nast Publications |date=2007-05-31 |url=http://www.wired.com/culture/culturereviews/news/2007/05/astroboy |accessdate=2007-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070711070348/http://www.wired.com/culture/culturereviews/news/2007/05/astroboy |archive-date=11. srpnja 2007. |url-status=dead}}</ref><ref name="TezukaStory">{{cite web |title=The Story of Tezuka, Osamu |publisher=TezukaOsamu@World |url=http://en-f.tezuka.co.jp/osamu/story/index.html |accessdate=2007-07-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081101193830/http://en-f.tezuka.co.jp/osamu/story/index.html |archivedate=1. studenoga 2008.}}</ref> Svoje prve profesionalne mange nacrtao je kao student medicine. Premda je diplomirao medicinu u Osaki, liječničko je znanje koristio isključivo kao materijal za mangu, prvenstveno ''[[Black Jack (manga)|Black Jack]]''.<ref name="TezukaStory"/><ref name="Hanabatake">{{cite web |last=Santiago |first=Ardith |title=Tezuka: God of Comics |publisher=Hanabatake.com |url=http://www.hanabatake.com/research/tezuka.htm#_ednref11 |accessdate=2007-07-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070716014936/http://www.hanabatake.com/research/tezuka.htm#_ednref11 |archivedate=2007-07-16}}</ref> Osim manga spomenutih u uvodu, Tezuka se prvenstveno pamti po fantaziji ''Kraljevna-vitez'', sagi ''Adolf'' o Drugom svjetskom ratu i mangi ''[[Buddha (manga)|Buddha]]'', koja priča o životu osnivača budizma. Njegovo je životno djelo povijesno-fantastični ep ''Feniks'', koji je započeo 1950-ih i crtao do smrti.<ref>{{cite book |title=Watching Anime, Reading Manga: 25 Years of Essays and Reviews |url=https://archive.org/details/watchinganimerea0000patt |last1=Patten |first1=Fred |year=2004 |page=[https://archive.org/details/watchinganimerea0000patt/page/199 199] |isbn=1-880656-92-2 |publisher=Stone Bridge Press}}</ref> Tezuka je vodio vlastiti studio za animaciju, "Mushi Production", koji je uveo animaciju na japansku televiziju. Umro je od [[rak želuca|raka želuca]] u Tokiju,<ref name="Patten2004" /> otprilike mjesec dana nakon cara [[Hirohito|Hirohita]]. Njegove su posljednje riječi bile: "Molim vas, pustite me da radim!"<ref name="hinotori">Takayuki Matsutani (date unknown). [[Viz Media]]'s English language release of the ''Hi no Tori'' manga. In an afterword written by Takayuki Matsutani, president of Mushi Productions.</ref> Grad [[Takarazuka, Hyōgo]], gdje je Tezuka odrastao, ima muzej u njegovu čast. Za života je dobio bezbroj nagrada za pojedinačne mange i životno djelo (npr. "Kodansha", "Shogakukan", a posmrtno i američki "Eisner"). Marke s njegovim likom izdane su 1997. Utjecao je na bezbrojne crtače i animatore, od kojih su možda najslavniji [[Hayao Miyazaki]] (''[[Princeza Mononoke]]''), [[Akira Toriyama]] ([[Dragon Ball (animirana serija)|''Zmajeve kugle'')]], [[Rumiko Takahashi]] (''[[Ranma 1/2]]'', ''[[Urusei Yatsura]]'' i ''[[InuYasha|Inuyasha]]''), [[Yoshihiro Togashi]] (''[[YuYu Hakusho|Yu Yu Hakusho]]'' i ''[[Hunter X Hunter]]''), [[Naoko Takeuchi]] (''[[Mjesečeva ratnica|Mjesečeva Ratnica]]''), [[Masami Kurumada]] (''[[Saint Seiya]]''), [[Monkey Punch]] (''[[Lupin III (anime)|Lupin III]]''), [[Tetsuo Hara]] ([[Fist Of The North Star|''Fist Of The North Star'']]), [[Go Nagai]] (''[[Devilman]]'', ''[[Mazinger]]'' i ''[[Cutie Honey]]'') i [[Capcom]] (''[[Street Fighter]]'').<ref name="SJ interview">{{cite web |title=''Shonen Jump'' interview |url=http://www.myfavoritegames.com/dragonball-z/Info/Interviews/Interviews-AkiraToriyama.htm |work=myfavoritegames.com |accessdate=2013-03-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130218204900/http://www.myfavoritegames.com/dragonball-z/Info/Interviews/Interviews-AkiraToriyama.htm |archivedate=18. veljače 2013.}}</ref> ==Izabrane mange i anime== * '''''Jungle Taitei''''' ''('''Kralj džungle''')'', 1950–54. U svijetu poznat kao '''''[[Kimba, bijeli lav]]''''', ovo je bio njegov prvi veliki serijal. Manga prati pustolovine bijelog lava Lea koji želi postati kralj džungle umjesto oca kojeg je ubio lovac. Po njoj je nastao prvi anime u boji, Tezukin Mushi Productions je zajedno s NBC Enterprises 1965. napravio anime-seriju od 52 epizode koja se u općim crtama zasniva na mangi.<ref name="foster">{{cite web |url=http://www.clas.ufl.edu/users/jmurphy/JPT3500file/JPT.Projectfile/Jpt/Mickey.html |title=Osamu Tezuka, Animation Pioneer |accessdate=2008-02-08 |last=Foster |first=Melanie |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071024152609/http://www.clas.ufl.edu/users/jmurphy/JPT3500file/JPT.Projectfile/Jpt/Mickey.html |archivedate=2007-10-24}}</ref> Uslijedio je nastavak od 26 epizoda, koji je izradio samo Mushi Productions. Dugometražni animirani film zasnovan na drugoj polovici Tezukine mange izašao je 1997. * '''''Tetsuwan ATOM''''' ''(u Americi preveden kao '''[[Astro Boy]]''')'', 1952–68. Astro Boy, dječak-robot koji radi na atomski pogon i želi mir u svijetu, vjerojatno je Tezukino najslavnije čedo. Anime stvoren po mangi bio je prvi domaći animirani program na japanskoj televiziji. Tjedne epizode od 30 minuta (ukupno 193) izazvale su pravu pomamu za animacijom u Japanu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://tezukaosamu.net/en/productions/trans.html |title=Company Profile, 1963 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130715080934/http://www.tezukaosamu.net/en/productions/trans.html |archive-date=15. srpnja 2013. |access-date=25. lipnja 2013.}}</ref> * '''''[[Black Jack (manga)|Black Jack]]''''', 1973–83. Black Jack je daroviti kirurg koji radi ilegalno, koristeći gotovo nadnaravne vještine da pobijedi rijetke i neobične bolesti. * '''''[[Metropolis (manga)|Metropolis]]''''', 1949. Jedan od Tezukinih ranih radova u žanru znanstvene fantastike. Privatni detektiv Higeoyaji brine se za androginog robota Mitchy nakon što je robotov tvorac ubijen. 2001. snimljen je [[Metropolis (anime)|istoimeni anime]] koji povezuje Tezukinu mangu i [[Metropolis (1927)|film Fritza Langa]]. * '''''Ribon no Kishi''''' ''('''[[Kraljevna-vitez]]''')'', 1953–56. Pustolovna drama o kraljevni Sapphire, koja se mora pretvarati da je dječak - i čije tijelo zbilja ima dvije ljudske duše, dušu dječaka i dušu djevojčice. Ta je serija utemeljila mnoge teme i stilove mange ''[[shōjo]]'' (za djevojčice), kao što je sklonost androginim junacima.<ref>{{cite web |title=Vertical Adds Princess Knight, Drops of God Manga (Updated) |url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-01-27/vertical-adds-princess-knight-drops-of-god-manga |publisher=Anime News Network}}</ref> * '''''Hi no Tori''''' ''('''[[Feniks (manga)|Feniks]]''')'', 1956–89. Tezukino najdublje i najambicioznije djelo bavi se čovjekovom potragom za besmrtnošću, a seže od drevne prošlosti do daleke budućnosti. Središnji je lik Feniks, utjelovljenje kozmosa, a u sebi nosi moć besmrtnosti koju daje ili oduzima svojom krvlju. Kroz seriju se stalno reinkarniraju isti likovi. Tezuka je umro 1989. i ostavio djelo nedovršeno. * '''''[[Buddha (manga)|Buddha]]''''', 1972–83. To je Tezukin jedinstven i živopisan prikaz života [[Gautama Buddha|Gautame Buddhe]], osnivača [[budizam|budizma]]. == Bilješke == {{izvori|group="note"}} == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.imdb.com/name/nm0856804/ ''Osamu Tezuka''] na [[Internet Movie Database]]u * [http://tezukaosamu.net/ TezukaOsamu.net] Službena stranica na japanskom i engleskom * [http://tezukainenglish.com/ Tezuka na engleskom] - djela, likovi, bibliografija * [http://www.anime.com/Osamu_Tezuka/ Osamu Tezuka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060217014259/http://www.anime.com/Osamu_Tezuka/ |date=17. veljače 2006. }} na Anime.com * [http://tezukaosamu.net/en/museum/index.html Tezuka Osamu Manga Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716064533/http://tezukaosamu.net/en/museum/index.html |date=16. srpnja 2011. }} Engleska stranica s informacijama na TezukaOsamu.net {{GLAVNIRASPORED:Tezuka, Osamu}} [[Kategorija:Manga i anime umjetnici]] [[Kategorija:Japanski filmski redatelji]] [[Kategorija:Filmski producenti]] [[Kategorija:Aktivisti]] [[Kategorija:Liječnici]] gnespwgfkh0vkmyme2izbpf26js4vo6 0 490181 7631864 7614803 2026-11-07T09:53:17Z Zeljko 1196 7631864 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Vrjesovke | slika = Erica glutinosa (1).JPG | slika_opis = ''Erica glutinosa'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Ericaceae''''' | familia_autorstvo= [[Juss.]], 1789 | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = vidi [[#Razdioba|tekst]] }} '''Vrjesovke''' ili '''vrijesovke''' ({{lat.|Ericaceae}} <small>[[Juss.]]</small>) velika su porodica [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz reda vrijesolike (''[[Ericales]]''), koja obuhvaća pretežno [[grm]]lje, [[polugrm]]lje i [[drveće]], a rjeđe zeljaste biljke i povijuše. Rasprostranjene su gotovo diljem svijeta, osobito u umjerenim i hladnim područjima obiju polutki te u planinskim dijelovima tropa. Česti su stanovnici kiselih, hranjivima siromašnih tala, vriština, tresetišta, šuma i planinskih staništa. Porodica se odlikuje jednostavnim listovima bez palistića, najčešće peteročlanim cvjetovima sa sraslim laticama, prašnicama koje se u mnogih vrsta otvaraju vršnim porama te plodovima u obliku tobolaca, boba ili koštunica. U većine vrjesovki prisutna je posebna povezanost korijena s gljivama, značajna za pribavljanje hranjivih tvari u nepovoljnim zemljišnim uvjetima. Među poznatijim predstavnicima nalaze se vrijes (''[[Calluna vulgaris]]''), crnjuše (''[[Erica (Plantae)|Erica]]''), borovnice i brusnice (''[[Vaccinium]]''), pjenišnici (''[[Rhododendron]]''), planike (''[[Arbutus]]''), medvjetke (''[[Arctostaphylos]]'') i zimzelene vrste roda ''[[Gaultheria]]''.<ref name="FCD ">[https://hirc.botanic.hr/fcd/beta/Delta#Ericaceae/31259 FCD], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> U suvremenom opsegu porodica uključuje i skupine koje su se nekoć izdvajale u samostalne porodice, osobito Epacridaceae, Monotropaceae, Pyrolaceae i Empetraceae. Prema bazi Plants of the World Online priznaju se 122 roda, dok se broj vrsta procjenjuje na više od četiri tisuće. == Opis == === Životni oblik i stabljika === Vrjesovke su većinom višegodišnje drvenaste biljke. Mogu biti niski, polegli ili jastučasti polugrmovi, uspravni grmovi, mala ili velika stabla, a u tropskim područjima pojedine vrste rastu kao epifiti ili penjačice. Stabljike su uspravne, polegle, puzajuće ili razgranate. Mogu biti gole, obrasle jednostavnim dlačicama, žljezdastim dlakama, ljuskama ili zvjezdastim dlačicama. Kod pjenišnika su površinske ljuske i različite vrste dlakavosti osobito korisne za razlikovanje pojedinih svojti. Mnogi predstavnici stvaraju guste grmove s velikim brojem izbojaka. Kod drugih je razvijeno jedno izraženije deblo, a pojedine vrste rodova Rhododendron i Arbutus mogu narasti u stabla. Iako su zimzelene biljke vrlo česte, dio vrsta odbacuje lišće u nepovoljnom dijelu godine. Posebno prilagođene vrste rastu u arktičkoj tundri, na visokim planinama i u drugim područjima s kratkim vegetacijskim razdobljem. Iznimku predstavljaju pojedini beskrorofilni predstavnici skupine ''[[Monotropoideae]]'', čiji su listovi reducirani, a prehrana ovisi o povezanosti s gljivama. <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Ericaceae APweb], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref><ref name="KewOpis "/> === Listovi === Listovi su jednostavni, cjeloviti ili različito nazubljeni, najčešće naizmjenični i spiralno raspoređeni. Rjeđe su nasuprotni ili prividno pršljenasti, osobito kada su međučvorovi skraćeni. Plojke mogu biti široke, eliptične, jajaste, kožaste i ravne, ali i vrlo uske, igličaste ili ljuskaste. Kod malih vrjesova listovi su često sitni, uski i gusto raspoređeni uz izbojke. U pojedinih vrsta lisni su rubovi snažno podvijeni prema donjoj strani, što može smanjiti izloženost površine lista isušivanju. Takva se građa često označava kao erikoidni tip lista. Veći predstavnici poput pjenišnika mogu imati široke kožaste listove s istaknutom perastom nervaturom, dok su kod borovnica listovi često tanji i u nekih vrsta listopadni. Peteljka može biti jasno razvijena ili izrazito kratka. Palistići nedostaju. Mlade lisne plojke nekih vrsta imaju crvenkastu boju, povezanu s prisutnošću antocijanskih pigmenata. Njihova se površina tijekom razvoja može mijenjati od dlakave do gotovo gole.<ref name="KewOpis "/> Kod mikotrofnog roda ''[[Monotropa]]'' i nekih srodnika zeleni listovi nedostaju, a umjesto njih razvijaju se mali ljuskasti organi.<ref name="Mobot "/> === Korijen i mikoriza === [[Korijen (biljke)|Korijenski]] sustav većine vrjesovki razmjerno je plitak i razgranat, s velikim brojem vrlo finih korjenčića. Korijenove dlačice mogu biti slabo razvijene ili odsutne. Posebno je značajna erikoidna mikoriza, oblik simbioze u kojem gljivične hife prodiru u površinske stanice finih korjenčića i u njima tvore zavojite nakupine. Ta povezanost omogućuje biljkama učinkovitije iskorištavanje dušika i fosfora iz organskih spojeva, osobito u kiselim i hranjivima siromašnim tlima. Međutim, svi predstavnici porodice nemaju isti tip mikorize. Kod planika i medvjetki poznati su drugi oblici mikoriznih veza, dok pojedine mikotrofne biljke ovise o gljivama koje su povezane i s korijenjem šumskog drveća. Mikorizni odnosi važni su za rasprostranjenost, ekologiju i uspješan razvoj mnogih vrjesovki, ali se njihov oblik i stupanj ovisnosti razlikuju među potporodicama.<ref name="Mobot "/> === Cvatovi === [[Cvjetovi]] se razvijaju pojedinačno ili u grozdastim, štitastim, metličastim, klasastim i drugim cvatovima. [[Cvat]]ovi mogu biti vršni ili pazušni, uspravni ili viseći. Kod nekih rodova cvjetovi su skupljeni u guste skupine na završecima izbojaka, dok su kod drugih raspoređeni u rahlim grozdovima. [[Cvjetna stapka|Cvjetne stapke]] često imaju koljence ili posebno područje odvajanja. Uz cvjetove se mogu razvijati pricvjetni listovi i pricvjetni listići, čiji su oblik i položaj korisni u sistematici.<ref name="Mobot "/> === Cvjetovi === [[Cvjetovi]] su najčešće dvospolni, pravilni i četveročlani ili peteročlani, rjeđe dvostrano simetrični ili jednospolni. Čaška se uobičajeno sastoji od četiri ili pet lapova, koji su slobodni ili srasli pri osnovi. Kod brojnih vrsta čaška ostaje uz razvijajući plod, a kod pojedinih se povećava ili postaje mesnata. Vjenčić najčešće ima četiri ili pet sraslih latica. Može biti zvonast, cjevast, vrčast, kotačast ili ljevkast, s različito razvijenim slobodnim režnjevima. U nekih skupina latice ostaju slobodne ili je vjenčić reduciran. Boja vjenčića vrlo je raznolika. Cvjetovi mogu biti bijeli, kremasti, ružičasti, crveni, ljubičasti, plavi, žućkasti ili zelenkasti. U rodovima ''Erica'', ''Vaccinium'' i ''Gaultheria'' česti su mali vrčasti ili zvonasti cvjetovi, dok pojedini pjenišnici razvijaju velike, široko otvorene cvjetove. Andrecej se najčešće sastoji od osam ili deset prašnika, obično raspoređenih u dva pršljena. Ipak, njihov broj može biti manji ili veći, osobito u pojedinim potporodicama. Prašničke niti mogu biti slobodne, savijene ili povezane s osnovom vjenčića. Prašnice su često opremljene osjastim ili roščićastim nastavcima. Jedno od važnih obilježja porodice jest otvaranje prašnica vršnim porama ili kratkim pukotinama. Kod nekih skupina, osobito Epacridoideae, prašnice se otvaraju uzdužnim pukotinama. Peludna zrnca u mnogih vrjesovki oslobađaju se u tetradama, odnosno skupinama od četiri međusobno povezana zrnca. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je najčešće građen od četiri ili pet sraslih plodnih listova, a plodnica može biti nadrasla ili podrasla. Podrasla plodnica osobito je karakteristična za mnoge predstavnike tribusa Vaccinieae, među kojima su borovnice i brusnice. Plodnica je često višepretinčasta, s brojnim sjemenim zamecima. Vrat tučka najčešće je jedan, a njuška cijela ili različito režnjevita.<ref name="Mobot "/> === Plodovi === [[Plod]]ovi vrjesovki mogu biti suhi ili mesnati. Najčešći su tobolci, bobe i koštunice, ali postoje i složeniji plodni oblici povezani s povećanom čaškom ili drugim pridruženim tkivima. Kod rodova Rhododendron, Erica i Calluna često nastaju suhi tobolci koji se nakon sazrijevanja otvaraju i oslobađaju brojne sitne sjemenke. Kod roda Vaccinium nastaju mesnate bobe, obično s više sjemenki. Kod planike (Arbutus unedo) plod je mesnat, kuglast i izvana hrapav, a dozrijevanjem poprima crvenu ili narančastocrvenu boju. Kod medvjetki (Arctostaphylos) razvijaju se koštuničasti plodovi, često s tvrdim unutarnjim dijelovima. Kod nekih vrsta roda Gaultheria mesnati dio prividnog ploda najvećim dijelom nastaje povećavanjem čaške, koja obavija pravi plod.<ref name="Mobot "/> === Sjemenke === Sjemenke su najčešće sitne i brojne, osobito kod vrsta s tobolcima. Mogu biti jajaste, elipsoidne, vretenaste ili različito spljoštene. Sjemena lupina može biti glatka, mrežasto naborana ili s drugim površinskim strukturama važnima za određivanje svojti. U mnogih predstavnika prisutan je endosperm, a zametak je razmjerno malen i obično ravan. Kod mesnatih plodova sjemenke često rasprostranjuju životinje koje se hrane plodovima, dok se sitne sjemenke suhih tobolaca mogu širiti vjetrom.<ref name="Mobot "/><ref name="KewOpis ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Diapensiaceae Kew. Opis], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Rasprostranjenost i staništa == Vrjesovke imaju gotovo svjetsko rasprostranjenje, ali su osobito raznolike u umjerenim, hladnim i planinskim područjima. U sjevernoj Europi, Aziji i Sjevernoj Americi čine važan dio vegetacije tundre, vriština, tresetišta, crnogoričnih šuma i planinskih područja. Na kiselim tlima mogu oblikovati prostrane zajednice niskih grmova. U takvim staništima česte su vrste rodova [[Calluna]], [[Erica (Plantae)|Erica]], ''[[Vaccinium]]'', [[Andromeda (biljni rod)|Andromeda]], ''[[Kalmia]]'' i ''Rhododendron''. U južnoj Africi rod Erica doseže iznimnu raznolikost, osobito u vegetaciji [[Fynbos|fynbos]]a, gdje se razvilo mnogo usko rasprostranjenih vrsta. U tropskoj Aziji brojni predstavnici roda Rhododendron rastu u planinskim šumama, na obroncima Himalaje, u jugozapadnoj Kini i na otocima jugoistočne Azije, uključujući Novu Gvineju. U tropskoj Americi osobito je raznolik tribus ''[[Vaccinieae]]'', čiji predstavnici rastu u vlažnim planinskim i maglenim šumama Anda, Srednje Amerike i drugih neotropskih područja. Australski predstavnici, prije izdvajani u porodicu Epacridaceae, posebno su važni u vegetaciji vriština, pjeskovitih tala i drugih staništa siromašnih hranjivima. U sredozemnim područjima zastupljeni su rodovi ''[[Arbutus]]'', ''Erica'', ''Calluna'' i drugi, od kojih su neki važni elementi makije, šikara i svijetlih šuma.<ref name="Mobot "/><ref name="Kew "/> == Vrjesovke u Hrvatskoj == U hrvatskoj flori nalaze se predstavnici više rodova, među kojima su ''Arbutus'', ''Arctostaphylos'', ''Calluna'', ''Erica'', ''Rhododendron'' i ''Vaccinium''. Planika (''[[Arbutus unedo]]'') raste u sredozemnoj zimzelenoj vegetaciji, osobito u makiji i šumama crnike. Medvjetka (''[[Arctostaphylos uva-ursi]]'') nastanjuje kamenita, šumska i planinska staništa. Obični vrijes (''[[Calluna vulgaris]]'') karakterističan je za kisela tla i vrištine. Rod Erica zastupljen je s nekoliko domaćih vrsta, uključujući proljetnu crnjušu ([[Erica carnea]]) i veliku crnjušu (Erica arborea). Vrste roda Vaccinium, među njima obična borovnica (Vaccinium myrtillus) i brusnica (''[[Vaccinium vitis-idaea]]''), rastu pretežno na kiselim tlima šumskih i planinskih područja. Pojedini pjenišnici (''[[Rhododendron]]'') pripadaju planinskoj flori, dok se druge vrste ovoga roda uzgajaju kao ukrasne biljke. == Sistematika i povijest == Naziv ''Ericaceae'' izveden je iz tipskoga roda Erica L. U botaničkoj literaturi porodica se tradicionalno navodi kao Ericaceae Juss., prema Antoineu Laurentu de Jussieuu, koji ju je obradio 1789. godine.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000402-2 Kew], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> Kew, međutim, kao raniju objavu navodi Durandeovo djelo Notions élémentaires de botanique iz 1782. godine. Razlika se odnosi na nomenklaturno autorstvo i povijest objavljivanja obiteljskog imena, a ne na taksonomski opseg današnje porodice. Tijekom povijesti opseg Ericaceae znatno se mijenjao. Mnoge su skupine bile izdvajane u zasebne porodice, osobito: * ''Epacridaceae'' — australska skupina, danas uglavnom obuhvaćena potporodicom Epacridoideae. * ''Monotropaceae'' — beskrorofilne mikotrofne biljke, danas uključene u Monotropoideae. * ''Pyrolaceae'' — skupina rodova poput Pyrola, Orthilia i Chimaphila, danas uključena u Pyroloideae. * ''Empetraceae'' — skupina s rodovima poput Empetrum i Corema, danas uključena u Epacridoideae. Molekularna filogenetska istraživanja potvrdila su njihovu povezanost sa šire shvaćenim vrjesovkama te omogućila suvremenu podjelu na potporodice.<ref name="Mobot "/> == Potporodice == Prema Angiosperm Phylogeny Website porodica obuhvaća devet potporodica.<ref name="Mobot "/> # ''Enkianthoideae'' <small>Kron</small>, Judd & Anderberg.Obuhvaća rod Enkianthus, rasprostranjen u istočnoj Aziji. Predstavnici su pretežno listopadni grmovi ili manja stabla, sa zvonastim cvjetovima i tobolčastim plodovima. # ''Pyroloideae'' <small>Kostel.</small> Skupina niskih zimzelenih ili djelomično zimzelenih zeljastih biljaka, uključujući rodove Pyrola, Orthilia, Moneses i Chimaphila. Osobito su zanimljive njihove mikorizne veze i mogućnost djelomične mikotrofije. #. ''Monotropoideae'' Arn. Obuhvaća biljke s neobičnim odnosima prema gljivama, uključujući potpuno mikotrofne predstavnike bez klorofila, kao što su Monotropa, Monotropastrum, Pterospora i Sarcodes. # Arbutoideae (Meisn.) Nied. Obuhvaća rodove poput Arbutus, Arctostaphylos, Arctous i Comarostaphylis. Predstavnici su uglavnom drvenaste biljke s mesnatim plodovima i karakterističnim mikoriznim odnosima. # Cassiopoideae <small>Kron & Judd</small>. Manja potporodica s rodom Cassiope, čije vrste rastu pretežno u hladnim i visokoplaninskim područjima sjeverne polutke. Biljke su niske, guste i prilagođene kratkom vegetacijskom razdoblju. # Ericoideae <small>Link</small>. Obuhvaća mnoge karakteristične vrjesovke, uključujući rodove Erica, Calluna, Rhododendron, Kalmia, Phyllodoce i druge. Cvjetovi su često upadljivi, a plodovi pretežno suhi tobolci. # Harrimanelloideae Kron & Judd. Malena potporodica s rodom Harrimanella, tradicionalno vezana uz arktičko-alpinsku vegetaciju. Njezini su predstavnici niski polugrmovi prilagođeni hladnim staništima. # Epacridoideae Link. Obuhvaća veliku skupinu pretežno australskih vrjesovki s rodovima Epacris, Leucopogon, Styphelia, Dracophyllum, Richea i drugima. U suvremenom opsegu uključuje i predstavnike nekadašnje porodice Empetraceae. # ''Vaccinioideae'' <small>Arn.</small> Velika i raznolika skupina koja uključuje Vaccinium, Gaultheria, Lyonia, Pieris, Agarista, Cavendishia, Macleania i druge rodove. U mnogih predstavnika razvijaju se mesnati plodovi, a rodovi tribusa Vaccinieae često imaju podraslu [[Plodnica|plodnicu]]. == Raznolikost i rodovi == Prema bazi Plants of the World Online porodica uključuje 122 prihvaćena roda. Broj je promjenjiv jer se pojedine skupine ponovno razgraničavaju na temelju morfoloških i molekularnih podataka.<ref name="Kew "/> Među vrstama najbogatijim rodovima nalaze se Rhododendron, Erica i Vaccinium, dok su neki drugi rodovi maleni ili monotipski. Usporedba klasifikacijskih izvora pokazuje razlike u broju priznatih rodova, pa za aktualan popis treba primijeniti jedinstvenu taksonomsku bazu. == Ekologija == Vrjesovke su osobito važne u ekosustavima s kiselim tlima, niskom dostupnošću hranjivih tvari i izraženim sezonskim klimatskim promjenama. Mnoge vrste imaju zimzelene, kožaste listove i spor rast, što je povezano s dugotrajnim zadržavanjem hranjivih tvari u biljnom tkivu. Na vrištinama i tresetištima mogu tvoriti guste zajednice koje utječu na sastav tla, zadržavanje vlage i razvoj drugih biljaka. U arktičkoj tundri i planinskim područjima niski grmovi vrste Vaccinium, Cassiope i drugih rodova pružaju zaklon sitnim životinjama i sudjeluju u sezonskoj proizvodnji biljne biomase. U južnoafričkom fynbosu brojne vrste roda Erica povezane su s požarnim režimima i obnovom vegetacije nakon požara. Različite vrste mogu preživljavati požare iz podzemnih organa ili se obnavljati klijanjem sjemenki.<ref name="Royal Botanic ">[https://padme.rbge.org.uk/ericaceae/ Royal Botanic Garden Edinburgh], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Oprašivanje == Cvjetove vrjesovki oprašuju različiti kukci i druge životinje. Pčele su osobito važne kod mnogih predstavnika s prašnicama koje se otvaraju vršnim porama. Kod takvih biljaka pelud se može oslobađati vibracijama koje oprašivač proizvodi tijekom posjeta cvijetu. Ta se pojava naziva vibracijsko oprašivanje ili sonikacija. Kod pojedinih tropskih vrjesovki razvili su se i posebni odnosi s pticama, osobito kolibrićima. Takve vrste često imaju crvene ili narančaste cjevaste cvjetove. Cvjetna raznolikost porodice povezana je s različitim načinima prijenosa peluda, ali sam oblik ili boja cvijeta nisu dovoljni za pouzdano utvrđivanje oprašivača. == Rasprostranjivanje plodova == Sitne [[sjeme]]nke suhih tobolaca često se prenose vjetrom, dok se mesnati plodovi mnogih predstavnika rasprostranjuju životinjama. Borovnice, brusnice, planike i druge vrste s mesnatim plodovima važan su izvor hrane pticama i sisavcima. Životinje mogu rasprostranjivati njihove sjemenke nakon hranjenja, dok pojedine vrste omogućuju i lokalno širenje vegetativnim izbojcima. == Gospodarsko i kulturno značenje == Vrjesovke uključuju brojne prehrambeno, ukrasno i ekološki važne biljke. Vrste roda Vaccinium uzgajaju se i sakupljaju zbog jestivih plodova, osobito borovnica i brusnica. Njihovi plodovi imaju značenje u prehrani ljudi i u proizvodnji različitih prehrambenih proizvoda. Pjenišnici (Rhododendron) i azaleje među važnim su ukrasnim biljkama, osobito u područjima s kiselim tlima. U vrtovima se uzgajaju mnogobrojne vrste, hibridi i kultivari. Vrste rodova ''Erica'' i ''Calluna'' također se uzgajaju kao ukrasni [[grm]]ovi, osobito u [[vrt]]ovima, [[park]]ovima i na vrištinama. Planika (''[[Arbutus unedo]]'') poznata je po svojim jestivim plodovima, koji se koriste u tradicionalnoj prehrani i preradi. Pojedine vrste roda ''[[Gaultheria]]'' sadržavaju aromatske spojeve, uključujući metil-salicilat, zbog čega imaju povijesno značenje u proizvodnji mirisnih tvari. Neki predstavnici porodice sadržavaju i biološki snažne ili otrovne spojeve, osobito pojedini pjenišnici i kalmije. Zato se prehrambena ili druga tradicionalna uporaba ne može pripisivati porodici u cjelini.<ref name="Mobot "/> == Evolucijska povijest == Vrjesovke pripadaju jednoj od velikih razvojnih linija reda ''Ericales''. Molekularna istraživanja upućuju na njihovo nastajanje i rano razdvajanje tijekom [[Kreda (geološki period)|krede]], premda procjene starosti ovise o primijenjenim podacima i metodama. U evoluciji porodice nastale su različite prilagodbe kiselim tlima, siromašnim hranjivima, hladnim područjima, požarima i vlažnim tropskim planinskim šumama. Posebno su značajne promjene u mikoriznim odnosima. Od uobičajenih simbiotskih odnosa u dijelu razvojnih linija nastala je djelomična ili potpuna ovisnost o organskom ugljiku koji biljke dobivaju preko gljiva. Takva je promjena povezana s redukcijom zelenih listova i gubitkom fotosintetske sposobnosti kod pojedinih predstavnika ''Monotropoideae''. Morfološke i molekularne analize također su pokazale da su neke skupine prethodno izdvajane u samostalne porodice zapravo dio šire evolucijske cjeline ''Ericaceae''.<ref name="Mobot "/> == Literatura == * Jussieu, A. L. de (1789.). Genera Plantarum, Pariz. * Durande, J. F. (1782.). Notions élémentaires de botanique, str. 270. * Kron, K. A., Judd, W. S., Stevens, P. F., Crayn, D. M., Anderberg, A. A., Gadek, P. A., Quinn, C. J. i Luteyn, J. L. (2002.). Phylogenetic classification of Ericaceae: molecular and morphological evidence. The Botanical Review 68(3): 335–423. * Stevens, P. F. (2001. – nadalje). Angiosperm Phylogeny Website, Ericales: Ericaceae. * Stevens, P. F. i sur. (2004.). Ericaceae. U: Kubitzki (ur.), The Families and Genera of Vascular Plants, sv. 6: 145–194. * Flora of North America Editorial Committee. Flora of North America, Ericaceae. * Royal Botanic Garden Edinburgh. Ericaceae Resource Centre. * Royal Botanic Gardens, Kew. Plants of the World Online: Ericaceae. * Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Hrvatska enciklopedija, natuknica „Vrijesovi”. == Potporodice i rodovi s brojem vrsta == {{anchor|Razdioba}}{{div col|cols=3}} * '''''[[Arbutoideae]]''''' <small>(Meisn.) Nied.</small> ** ''[[Arbutus]]'' <small>L.</small> ** ''[[Arctostaphylos]]'' <small>Adans.</small> ** ''[[Comarostaphylis]]'' <small>Zucc.</small> ** ''[[Ornithostaphylos]]'' <small>Small</small> ** ''[[Xylococcus (Plantae)|Xylococcus]]'' <small>Nutt.</small> * '''''[[Cassiopoideae]]''''' <small>Kron & Judd</small> ** ''[[Cassiope]]'' <small>D.Don</small> * '''''[[Enkianthoideae]]''''' <small>Kron, Judd & Anderb.</small> ** ''[[Enkianthus]]'' <small>Lour.</small> * '''''[[Epacridoideae]]''''' <small>Link</small> ** Tribus ''[[Prionoteae]]'' <small>Drude</small> *** ''[[Lebetanthus]]'' <small>Endl.</small> *** ''[[Prionotes]]'' <small>R.Br.</small> ** Tribus ''[[Archerieae]]'' <small>Crayn & Quinn</small> *** ''[[Archeria]]'' <small>Hook. f.</small> (6 spp.) ** Tribus Oligarrheneae <small>Crayn & Quinn</small> *** ''[[Needhamiella]]'' <small>L.Watson</small> *** ''[[Dielsiodoxa]]'' <small>Albr.</small> *** ''[[Oligarrhena]]'' <small>R.Br.</small> ** Tribus ''[[Cosmelieae]]'' <small>Crayn & Quinn</small> *** ''[[Andersonia (Plantae)|Andersonia]]'' <small>R.Br.</small> *** ''[[Cosmelia]]'' <small>R.Br.</small> *** ''[[Sprengelia]]'' <small>Sm.</small> ** Tribus ''[[Richeeae]]'' <small>Crayn & Quinn</small> *** ''[[Dracophyllum]]'' <small>Labill.</small> *** ''[[Sphenotoma]]'' <small>Sweet</small> ** Tribus ''[[Epacrideae]]'' <small>Dumort.</small> *** ''[[Epacris]]'' <small>Cav.</small> *** ''[[Lysinema]]'' <small>R.Br.</small> *** ''[[Woollsia]]'' <small>F.Muell.</small> ** Tribus ''[[Styphelieae]]'' <small>Bartl.</small> *** ''[[Pentachondra]]'' <small>R.Br.</small> *** ''[[Acrothamnus]]'' <small>Quinn</small> *** ''[[Acrotriche]]'' <small>R.Br.</small> *** ''[[Androstoma]]'' <small>Hook.f.</small> *** ''[[Stenanthera]]'' <small>R. Br.</small> (3 spp.) *** ''[[Brachyloma]]'' <small>Sond.</small> *** ''[[Conostephium]]'' <small>Benth.</small> *** ''[[Agiortia]]'' <small>Quinn</small> *** ''[[Cyathodes]]'' <small>Labill.</small> *** ''[[Cyathopsis]]'' <small>Brongn. & Gris</small> *** ''[[Montitega]]'' <small>C.M.Weiller</small> *** ''[[Decatoca]]'' <small>F.Muell.</small> *** ''[[Leptecophylla]]'' <small>C.M.Weiller</small> *** ''[[Leucopogon]]'' <small>R.Br.</small> *** ''[[Lissanthe]]'' <small>R.Br.</small> *** ''[[Melichrus]]'' <small>R.Br.</small> *** ''[[Monotoca]]'' <small>R.Br.</small> *** ''[[Planocarpa]]'' <small>C.M.Weiller</small> *** ''[[Styphelia]]'' <small>Sm.</small> *** ''[[Trochocarpa]]'' <small>R.Br.</small> * '''''[[Ericoideae]]''''' <small>Link</small> ** Tribus [[Phyllodoceae]] <small>Drude</small> *** ''[[Bejaria]]'' <small>Mutis</small> *** ''[[Elliottia]]'' <small>Muhl. ex Elliott</small> *** ''[[Kalmia]]'' <small>L.</small> *** ''[[Epigaea]]'' <small>L.</small> *** ''[[Rhodothamnus]]'' <small>Rchb.</small> *** ''[[Kalmiopsis]]'' <small>Rehder</small> *** ''[[Phyllodoce (Plantae)|Phyllodoce]]'' <small>Salisb.</small> ** Tribus [[Bryantheae]] <small>Gillespie & Kron</small> *** ''[[Bryanthus]]'' <small>S.G.Gmel.</small> *** ''[[Ledothamnus]]'' <small>Meisn.</small> ** Tribus [[Ericeae]] <small>DC. ex Duby</small> *** ''[[Daboecia]]'' <small>D.Don</small> *** ''[[Calluna]]'' <small>Salisb.</small> *** ''[[Erica (Plantae)|Erica]]'' <small>Tourn. ex L.</small> ** Tribus [[Empetreae]] <small>Horan.</small> *** ''[[Ceratiola]]'' <small>Michx.</small> *** ''[[Corema]]'' <small>D.Don</small> *** ''[[Empetrum]]'' <small>Tourn. ex L.</small> ** Tribus [[Rhodoreae]] <small>DC. ex Duby</small> *** ''[[Rhododendron]]'' <small>L.</small> * '''''[[Harrimanelloideae]]''''' <small>Kron & Judd</small> ** ''[[Harrimanella]]'' <small>Coville</small> (2 spp.) * '''''[[Monotropoideae]]''''' <small>Arn.</small> ** Tribus ''[[Pyroleae]]'' <small>Dumort.</small> *** ''[[Pyrola]]'' <small>L.</small> *** ''[[Orthilia]]'' <small>Raf.</small> *** ''[[Chimaphila]]'' <small>Pursh</small> *** ''[[Moneses]]'' <small>Salisb. ex Gray</small> ** Tribus ''[[Monotropeae]]'' <small>Dumort.</small> *** ''[[Allotropa]]'' <small>Torr. & A.Gray</small> *** ''[[Cheilotheca]]'' <small>Hook.f.</small> *** ''[[Monotropa]]'' <small>L.</small> *** ''[[Monotropastrum]]'' <small>Andres</small> *** ''[[Monotropsis]]'' <small>Schwein. ex Elliott</small> *** ''[[Pityopus]]'' <small>Small</small> *** ''[[Hemitomes]]'' <small>A.Gray</small> *** ''[[Pleuricospora]]'' <small>A.Gray</small> ** Tribus ''[[Pterosporeae]]'' <small>Baill.</small> *** ''[[Pterospora]]'' <small>Nutt.</small> *** ''[[Sarcodes]]'' <small>Torr.</small> * '''''[[Pyroloideae]]''''' <small>Kostel.</small> * '''''[[Vaccinioideae]]''''' <small>Arn.</small> **Tribus ''[[Oxydendreae]]'' <small>Cox</small> *** ''[[Oxydendrum]]'' <small>DC.</small> (1) ** Tribus ''[[Lyonieae]]'' <small>Kron & Judd</small> *** ''[[Lyonia]]'' <small>Nutt.</small> *** ''[[Craibiodendron]]'' <small>W.W.Sm.</small> *** ''[[Pieris]]'' <small>D.Don</small> *** ''[[Agarista (Plantae)|Agarista]]'' <small>D.Don ex G.Don</small> ** Tribus ''[[Vaccinieae]]'' <small>Rchb.</small> *** ''[[Vaccinium]]'' <small>L.</small> *** ''[[Rigiolepis]]'' <small>Hook.f.</small> *** ''[[Costera]]'' <small>J.J.Sm.</small> *** ''[[Gaylussacia]]'' <small>Kunth</small> *** ''[[Symphysia]]'' <small>J. Presl</small> (11 spp.) *** ''[[Agapetes]]'' <small>D.Don ex G.Don</small> *** ''[[Didonica]]'' <small>Luteyn & Wilbur</small> *** ''[[Notopora]]'' <small>Hook.f.</small> *** ''[[Orthaea]]'' <small>Klotzsch</small> *** ''[[Gonocalyx]]'' <small>Planch. & Linden</small> *** ''[[Dimorphanthera]]'' <small>(Drude) F.Muell.</small> *** ''[[Paphia]]'' <small>Seem.</small> *** ''[[Cavendishia]]'' <small>Lindl.</small> *** ''[[Macleania]]'' <small>Hook.</small> *** ''[[Psammisia]]'' <small>Klotzsch</small> *** ''[[Satyria]]'' <small>Klotzsch</small> *** ''[[Mycerinus]]'' <small>A.C.Sm.</small> *** ''[[Polyclita]]'' <small>A.C.Sm.</small> *** ''[[Anthopteropsis]]'' <small>A.C.Sm.</small> *** ''[[Ceratostema]]'' <small>Juss.</small> *** ''[[Semiramisia]]'' <small>Klotzsch</small> *** ''[[Oreanthes]]'' <small>Benth.</small> *** ''[[Siphonandra]]'' <small>Klotzsch</small> *** ''[[Pellegrinia]]'' <small>Sleumer</small> *** ''[[Disterigma]]'' <small>(Klotzsch) Nied.</small> *** ''[[Utleya]]'' <small>Wilbur & Luteyn</small> *** ''[[Sphyrospermum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> *** ''[[Rusbya]]'' <small>Britton</small> *** ''[[Themistoclesia]]'' <small>Klotzsch</small> *** ''[[Plutarchia]]'' <small>A.C.Sm.</small> *** ''[[Anthopterus]]'' <small>Hook.</small> *** ''[[Thibaudia]]'' <small>Ruiz & Pav. ex J.St.-Hil.</small> *** ''[[Demosthenesia]]'' <small>A.C.Sm.</small> *** ''[[Diogenesia]]'' <small>Sleumer</small> ** Tribus ''[[Andromedeae]]'' <small>Klotzsch</small> *** ''[[Andromeda (biljni rod)|Andromeda]]'' <small>L.</small> *** ''[[Zenobia]]'' <small>D.Don</small> ** Tribus ''[[Gaultherieae]]'' <small>Nied.</small> *** ''[[Leucothoe]]'' <small>D.Don</small> *** ''[[Chamaedaphne]]'' <small>Moench</small> *** ''[[Eubotrys]]'' <small>Nutt.</small> *** ''[[Gaultheria]]'' <small>Kalm ex L.</small> # ''[[Aniserica]]'' <small>N.E.Br.</small> = Erica # ''[[Arctous]]'' <small>Nied.</small> = Arctostaphylos # ''[[Astroloma]]'' <small>R.Br.</small> = Styphelia # ''[[Choristemon]]'' <small>H.B.Will.</small> = Leucopogon # ''[[Coleanthera]]'' <small>Stschegl.</small> = Styphelia # ''[[Croninia]]'' <small>J.W.Powell</small> = Styphelia # ''[[Diplycosia]]'' <small>Blume</small> = Gaultheria # ''[[Eubotryoides]]'' <small>(Nakai) H.Hara</small> = Leucothoe # ''[[Lateropora]]'' <small>A.C.Sm.</small> = Symphysia # ''[[Periclesia]]'' <small>A.C.Sm.</small> = Ceratostema # ''[[×Phyllothamnus]]'' <small>C.K.Schneid.</small> = # ''[[Richea]]'' <small>R.Br.</small> = # ''[[Tepuia]]'' <small>Camp</small> = Gaultheria {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vrjesovke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] 2h05qviz1w1y8i092wvd1f1vnp1pjvf 0 490205 7631738 7622324 2026-11-06T23:10:38Z Zeljko 1196 7631738 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Vrjesolike | slika = Berrys.jpg | slika_opis = ''[[Vaccinium corymbosum]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = '''''Ericales''''' | ordo_autorstvo= Bercht. & J.Presl | razdioba_stupanj = [[porodica (biologija)|Porodice]] | razdioba = vidi tekst }} '''Vrjesolike''' ([[lat.]] ''Ericales'') veliki je red [[kritosjemenjače|kritosjemenjača]] iz nadreda ''[[Asteranae]]'' i jedna od najranije odvojenih razvojnih grana [[asteridi|asterida]]. Rasprostranjen je gotovo po cijelome svijetu, a obuhvaća približno 12 000 vrsta. U njemu se nalaze vrlo različite biljke, od velikih tropskih [[Stablo|stabala]] i [[grm]]ova do zeljastih biljaka, povijuša, mesožderki, mikotrofnih i potpuno parazitskih biljaka. == Obilježja == Većina ranih i brojnih današnjih predstavnika drvenaste su biljke, ali životni oblici unutar reda izrazito su raznoliki. [[Listovi]] su najčešće jednostavni i spiralno odnosno naizmjenično raspoređeni. Kod mnogih vrsta rub lista ima zupce s jednom žilom i sitnim vršnim čepom koji može otpasti. Česti su nehidrolizirajući tanini, triterpenoidi i saponini.<ref name="Mobot "/> [[Cvjetovi]] pokazuju iznimno veliku morfološku raznolikost. Najčešće su četvero- ili peterodijelni i dvospolni, a latice su u mnogim skupinama srasle, premda to nije opće obilježje reda. Prašnici mogu biti jednaki broju [[latica]], dvostruko brojniji ili vrlo brojni; oblik, položaj i način otvaranja antera također se znatno razlikuju. Upravo je androecij jedan od morfološki najpromjenjivijih dijelova cvijeta u Ericales.<ref name="Mobot "/> Plodnica je građena od sraslih karpela, ali može biti nadrasla ili podrasla. [[Plod]]ovi uključuju čahure, bobe, koštunice i druge tipove. Čahura i trajna [[čaška]] smatraju se čestim odnosno vjerojatno pradjedovskim obilježjima reda.<ref name="Mobot "/> Mikoriza je osobito važna u nekim skupinama, ponajprije ''Ericaceae''; erikoidna, arbutoidna i monotropoidna mikoriza karakteristične su za predstavnike ''Ericales''. Red uključuje i biljke bez [[klorofil]]a koje ovise o gljivama, mesožderke iz ''[[Sarraceniaceae]]'' i ''[[Roridulaceae]]'' te potpuno parazitske ''[[Mitrastemonaceae]]''.<ref name="Mobot "/> Pojedine razvojne grane imaju izrazitu sposobnost nakupljanja [[aluminij]]a. Ona je osobito dobro dokumentirana u ''[[Diapensiaceae]]'', ''[[Pentaphylacaceae]]'', ''[[Symplocaceae]]'' i ''[[Theaceae]]'' te je filogenetski i taksonomski značajna.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Ericales APWeb – Ericales], pristupljeno 26. kolovoza 2026.</ref> == Rasprostranjenost i evolucija == Ericales su kozmopolitski red. Neke porodice pretežno su tropske, dok su druge posebno raznolike u umjerenim i hladnim područjima. Među najvažnijim ekološkim skupinama nalaze se tropska stabla Lecythidaceae, Sapotaceae i Ebenaceae, vrijesovi i srodnici u Ericaceae te zeljaste vrste Primulaceae i Polemoniaceae.<ref name="Rose i sur. 2018 "/> Molekularna datiranja upućuju na vrlo staro podrijetlo reda. Rose i suradnici procijenili su početak raznolikosti krunske skupine na približno 110 milijuna godina, u ranoj kredi, nakon čega je između približno 106 i 104 milijuna godina uslijedilo vrlo brzo razdvajanje glavnih grana. Njihova biogeografska rekonstrukcija upućuje na važnu ulogu neotropskog i indomalajskog područja u ranoj evoluciji reda.<ref name="Rose i sur. 2018 "/> Ta drevna i brza radijacija jedan je od razloga što međusobni odnosi pojedinih porodica dugo nisu bili dobro razriješeni te se i novije nuklearne i plastidne analize mjestimice razlikuju.<ref name="Rose i sur. 2018 ">[https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29410353/ Rose i sur. 2018 – Phylogeny, historical biogeography, and diversification of angiosperm order Ericales suggest ancient Neotropical and East Asian connections], pristupljeno 26. kolovoza 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Ime ''Ericales'' valjano su objavili [[Friedrich von Berchtold]] i [[Jan Svatopluk Presl]] 1820. godine u djelu ''O přirozenosti rostlin'', na stranici 251. World Flora Online također prihvaća autorstvo <small>Bercht. & J.Presl.</small> <ref name="JSE "/> Stariji sustavi shvaćali su red mnogo uže. Cronquist je u Ericales uglavnom svrstavao Ericaceae, Clethraceae, Cyrillaceae te nekoliko tada samostalnih porodica koje su poslije uključene u Ericaceae, primjerice Empetraceae, Epacridaceae, Monotropaceae i Pyrolaceae. Velik dio porodica današnjih Ericales nalazio se u zasebnim redovima poput Theales, Ebenales, Primulales, Polemoniales i Lecythidales.<ref name="JSE "/> Molekularna istraživanja krajem 20. i početkom 21. stoljeća pokazala su da te naizgled vrlo različite skupine zajedno čine monofiletsku razvojnu granu. Sustavi APG zato su znatno proširili Ericales. APG III dodatno je konsolidirao nekoliko porodica: Maesaceae, Myrsinaceae i Theophrastaceae uključene su u Primulaceae, Pellicieraceae u Tetrameristaceae, a Ternstroemiaceae u Pentaphylacaceae.<ref name="JSE "/> APG IV priznavao je 22 porodice, a isto stanje još prikazuje APWeb.<ref name="JSE "/> APG V iz 2026. uvodi jednu novu promjenu: nekada samostalnu ''Sladeniaceae uključuje u proširenu Pentaphylacaceae''. Zbog toga Ericales prema APG V sada obuhvaća 21 porodicu, dok će se u bazama koje još slijede APG IV ili stariji APWeb i dalje nalaziti brojka 22. <ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/channel/316?utm JSE], pristupljeno 26. kolovoza 2026.</ref> == Porodice == Prema APG V red obuhvaća 21 porodicu: # ''[[Actinidiaceae]]'' <small>Gilg & Werderm.</small> # ''[[Balsaminaceae]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethraceae]]'' <small>Klotzsch</small> # ''[[Cyrillaceae]]'' <small>Lindl.</small> # ''[[Diapensiaceae]]'' <small>Lindl.</small> # ''[[Ebenaceae]]'' <small>Gürke</small> # ''[[Ericaceae]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Fouquieriaceae]]'' <small>DC.</small> # ''[[Lecythidaceae]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Marcgraviaceae]]'' <small>Bercht. & J.Presl</small> # ''[[Mitrastemonaceae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Pentaphylacaceae]]'' <small>Engl.</small> — ''uključuje nekadašnju Sladeniaceae'' # ''[[Polemoniaceae]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Primulaceae]]'' <small>Batsch ex Borkh.</small> # ''[[Roridulaceae]]'' <small>Martinov</small> # ''[[Sapotaceae]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Sarraceniaceae]]'' <small>Dumort.</small> # ''[[Styracaceae]]'' <small>DC. & Spreng.</small> # ''[[Symplocaceae]]'' <small>Desf.</small> # ''[[Tetrameristaceae]]'' <small>Hutch.</small> # ''[[Theaceae]]'' <small>Mirb.</small> == Sinonimi reda == {{div col|cols=3}} * ''Actinidiales'' Takht. ex Reveal * ''Aegiceratales'' Mart. * ''Ardisiales'' J.Presl * ''Balsaminales'' Link * ''Barringtoniales'' Mart. * ''Camelliales'' Link * ''Cyrillales'' Doweld * ''Diapensiales'' Engl. & Gilg * ''Diospyrales'' Prantl * ''Ebenales'' Engl. * ''Empetrales'' Mart. * ''Epacridales'' R.Br. ex Bercht. & J.Presl * ''Fouquieriales'' Mart. * ''Gordoniales'' J.Presl * ''Halesiales'' Link * ''Lecythidales'' Mart. * ''Lysimachiales'' Döll * ''Marcgraviales'' Mart. * ''Mitrastemonales'' Makino * ''Monotropales'' Bercht. & J.Presl * ''Myrsinales'' R.Br. ex Bercht. & J.Presl * ''Polemoniales'' Juss. ex Bercht. & J.Presl * ''Primulales'' Juss. ex Bercht. & J.Presl * ''Rhodorales'' Horan. * ''Roridulales'' Nakai * ''Samolales'' Dumort. * ''Sapotales'' Juss. ex Bercht. & J.Presl * ''Sarraceniales'' Mart. * ''Styracales'' Mart. * ''Ternstroemiales'' Mart. * ''Theales'' Bercht. & J.Presl * ''Vacciniales'' Dumort. {{div col end}} == Porodice == {{zastarjelo}} {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Marcgraviaceae]]''''' <small>Bercht. & J. Presl</small> (138 spp.) ## Subfamilia ''[[Norantioideae]]'' <small>Choisy</small> ### ''[[Ruyschia]]'' <small>Jacq.</small> (10 spp.) ### ''[[Souroubea]]'' <small>Aubl.</small> (20 spp.) ### ''[[Norantea]]'' <small>Aubl.</small> (1 sp.) ### ''[[Schwartzia]]'' <small>Vell.</small> (20 spp.) ### ''[[Sarcopera]]'' <small>Bedell</small> (8 spp.) ### ''[[Marcgraviastrum]]'' <small>(Wittm. ex Szyszyl.) A. C. de Roon & S. Dressler</small> (15 spp.) ## Subfamilia ''[[Marcgravioideae]]'' <small>Choisy</small> ### [[Marcgravia]] <small>L.</small> (62 spp.) # '''Familia ''[[Balsaminaceae]]''''' <small>A. Rich.</small> (1140 spp.) ## ''[[Hydrocera]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ## ''[[Impatiens]]'' <small>L.</small> (1139 spp.) # '''Familia ''[[Tetrameristaceae]]''''' <small>Hutch.</small> (4 spp.) ## ''[[Pelliciera]]'' <small>Triana & Planch.</small> (2 spp.) ## ''[[Pentamerista]]'' <small>Maguire</small> (1 sp.) ## ''[[Tetramerista]]'' <small>Miq.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Polemoniaceae]]''''' <small>Juss.</small> (412 spp.) ## Subfamilia ''[[Cobaeoideae]]'' <small>(D. Don) Arn.</small> ### ''[[Cantua]]'' <small>Juss. ex Lam.</small> (15 spp.) ### ''[[Cobaea]]'' <small>Cav.</small> (18 spp.) ### ''[[Bonplandia]]'' <small>Cav.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Acanthogilioideae]]'' <small>J. M. Porter & L. A. Johnson</small> ### ''[[Acanthogilia]]'' <small>A. G. Day & Moran</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Polemonioideae]]'' <small>(Juss.) Arn.</small> ### Tribus ''[[Polemonieae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Polemonium]]'' <small>L.</small> (34 spp.) ### Tribus ''[[Phlocideae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Linanthus]]'' <small>Benth.</small> (25 spp.) #### ''[[Gymnosteris]]'' <small>Greene</small> (2 spp.) #### ''[[Leptosiphon]]'' <small>Benth.</small> (33 spp.) #### ''[[Phlox]]'' <small>L.</small> (68 spp.) ### Tribus ''[[Gilieae]]'' <small>V. E. Grant</small> #### ''[[Saltugilia]]'' <small>(V. E. Grant) L. A. Johnson</small> (5 spp.) #### ''[[Lathrocasis]]'' <small>L. A. Johnson</small> (1 sp.) #### ''[[Gilia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (38 spp.) #### ''[[Maculigilia]]'' <small>V. E. Grant</small> (1 sp.) #### ''[[Allophyllum]]'' <small>(Nutt.) A. D. Grant & V. E. Grant</small> (6 spp.) #### ''[[Collomia]]'' <small>Nutt.</small> (13 spp.) #### ''[[Navarretia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (43 spp.) ### Tribus ''[[Loeselieae]]'' <small>J. M. Porter & L. A. Johnson</small> #### ''[[Aliciella]]'' <small>Brand</small> (23 spp.) #### ''[[Giliastrum]]'' <small>(Brand) Rydb.</small> (10 spp.) #### ''[[Loeselia]]'' <small>L.</small> (15 spp.) #### ''[[Dayia]]'' <small>J. M. Porter</small> (5 spp.) #### ''[[Bryantiella]]'' <small>J. M. Porter</small> (1 sp.) #### ''[[Ipomopsis]]'' <small>Michx.</small> (29 spp.) #### ''[[Microgilia]]'' <small>J. M. Porter & L. A. Johnson</small> (1 sp.) #### ''[[Eriastrum]]'' <small>Wooton & Standl.</small> (18 spp.) #### ''[[Langloisia]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) #### ''[[Loeseliastrum]]'' <small>(Brand) Timbrook</small> (4 spp.) # '''Familia ''[[Fouquieriaceae]]''''' <small>DC.</small> (11 spp.) ## ''[[Fouquieria]]'' <small>Kunth</small> (11 spp.) # '''''Familia ''[[Lecythidaceae]]''''' <small>A. Rich.</small> (379 spp.) ## Subfamilia ''[[Napoleonaeoideae]]'' <small>Nied.</small> ### ''[[Napoleonaea]]'' <small>P. Beauv.</small> (15 spp.) ### ''[[Crateranthus]]'' <small>Baker fil.</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Scytopetaloideae]]'' <small>O. Appel</small> ### ''[[Oubanguia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ### ''[[Scytopetalum]]'' <small>Pierre ex Engl.</small> (3 spp.) ### ''[[Rhaptopetalum]]'' <small>Oliv.</small> (13 spp.) ### ''[[Pierrina]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ### ''[[Brazzeia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Asteranthoideae]]'' <small>Reveal</small> ### ''[[Asteranthos]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Lecythidoideae]]'' <small>Beilschm.</small> ### ''[[Grias]]'' <small>L.</small> (17 spp.) ### ''[[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Couroupita]]'' <small>Aubl.</small> (3 spp.) ### ''[[Allantoma]]'' <small>Miers</small> (8 spp.) ### ''[[Cariniana]]'' <small>Casar.</small> (9 spp.) ### ''[[Couratari]]'' <small>Aubl.</small> (19 spp.) ### ''[[Pachylecythis]]'' <small>Ledoux</small> (5 spp.) ### ''[[Lecythis]]'' <small>Loefl.</small> (4 spp.) ### ''[[Bertholletia]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (1 sp.) ### ''[[Chytroma]]'' <small>Miers</small> (19 spp.) ### ''[[Waimiria]]'' <small>C.W.Dick & O.M.Vargas</small> (1 sp.) ### ''[[Corythophora]]'' <small>R.Knuth</small> (4 spp.) ### ''[[Imbiriba]]'' <small>O.M. Vargas, M.Ribeiro & C.W.Dick</small> (7 spp.) ### ''[[Guaiania]]'' <small>O.M.Vargas & C. W. Dick</small> (5 spp.) ### ''[[Scottmoria]]'' <small>Cornejo</small> (38 spp.) ### ''[[Eschweilera]]'' <small>Mart.</small> (67 spp.) ## Subfamilia ''[[Barringtonioideae]]'' <small>Beilschm.</small> ### ''[[Petersianthus]]'' <small>Merr.</small> (2 spp.) ### ''[[Barringtonia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (73 spp.) ### ''[[Chydenanthus]]'' <small>Miers</small> (1 sp.) ### ''[[Careya]]'' <small>Roxb.</small> (3 spp.) ### ''[[Planchonia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ## Subfamilia ''[[Foetidioideae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Foetidia]]'' <small>Comm. ex Lam.</small> (17 spp.) # '''Familia ''[[Sladeniaceae]]''''' <small>Airy Shaw</small> (3 spp.) ## ''[[Sladenia (Plantae)|Sladenia]]'' <small>Kurz</small> (2 spp.) ## ''[[Ficalhoa]]'' <small>Hiern</small> (1 sp.)? # '''Familia ''[[Pentaphylacaceae]]''''' <small>Engl.</small> (507 spp.) ## Tribus ''[[Pentaphylaceae]]'' <small>P. F. Stevens & A. L. Weitzman</small> ### ''[[Pentaphylax]]'' <small>Gardner & Champ.</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Ternstroemieae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Ternstroemia]]'' <small>Mutis ex L. fil.</small> (155 spp.) ### ''[[Anneslea]]'' <small>Wall.</small> (4 spp.) ## Tribus ''[[Freziereae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Adinandra]]'' <small>Jack</small> (92 spp.) ### ''[[Cleyera]]'' <small>Thunb.</small> (27 spp.) ### ''[[Archboldiodendron]]'' <small>Kobuski</small> (1 sp.) ### ''[[Eurya]]'' <small>Thunb.</small> (148 spp.) ### ''[[Freziera]]'' <small>Sw. ex Willd.</small> (74 spp.) ### ''[[Symplococarpon]]'' <small>Airy Shaw</small> (1 sp.) ### ''[[Euryodendron]]'' <small>Hung T. Chang</small> (1 sp.) ### ''[[Visnea]]'' <small>L. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Balthasaria]]'' <small>Verdc.</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Sapotaceae]]''''' <small>Juss.</small> (1360 spp.) ## Subfamilia ''[[Sarcospermatoideae]]'' <small>Swenson & Anderb.</small> ### ''[[Sarcosperma]]'' <small>Hook. fil.</small> (11 spp.) ## Subfamilia ''Undescribed'' ### ''[[Eberhardtia]]'' <small>Lecomte</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Chrysophylloideae]]'' <small>Luerss.</small> ### Tribus ''[[Chrysophylleae]]'' <small>Small</small> #### ''[[Pichonia]]'' <small>Pierre</small> (13 spp.) #### ''[[Pouteria]]'' <small>Aubl.</small> (218 spp.) #### ''[[Van-Royena]]'' <small>Aubrév.</small> (1 sp.) #### ''[[Pleioluma]]'' <small>Baill.</small> (40 spp.) #### ''[[Planchonella]]'' <small>Pierre</small> (102 spp.) #### ''[[Sahulia]]'' <small>Swenson</small> (1 sp.) #### ''[[Sersalisia]]'' <small>R. Br.</small> (18 spp.) #### ''[[Aningeria]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> (6 spp.) #### ''[[Aubregrinia]]'' <small>Heine</small> (1 sp.) #### ''[[Breviea]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> (1 sp.) #### ''[[Micropholis]]'' <small>(Griseb.) Pierre</small> (38 spp.) #### ''[[Chromolucuma]]'' <small>Ducke</small> (6 spp.) #### ''[[Donella]]'' <small>Pierre ex Baill.</small> (17 spp.) #### ''[[Chrysophyllum]]'' <small>L.</small> (74 spp.) #### ''[[Ecclinusa]]'' <small>Mart.</small> (12 spp.) #### ''[[Delpydora]]'' <small>Pierre</small> (2 spp.) #### ''[[Sarcaulus]]'' <small>Radlk.</small> (5 spp.) #### ''[[Elaeoluma]]'' <small>Baill.</small> (5 spp.) #### ''[[Amorphospermum]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Niemeyera]]'' <small>F. Muell.</small> (7 spp.) #### ''[[Pradosia]]'' <small>Liais.</small> (28 spp.) #### ''[[Pycnandra]]'' <small>Benth.</small> (61 spp.) #### ''[[Synsepalum]]'' <small>(A. DC.) Daniell</small> (41 spp.) #### ''[[Englerophytum]]'' <small>K. Krause</small> (19 spp.) #### ''[[Xantolis]]'' <small>Raf.</small> (14 spp.) ### Tribus ''[[Omphalocarpeae]]'' <small>Duband ex Aubrév.</small> #### ''[[Magodendron]]'' <small>Vink</small> (2 spp.) #### ''[[Omphalocarpum]]'' <small>P. Beauverd</small> (25 spp.) #### ''[[Tridesmostemon]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Sapotoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Sideroxyleae]]'' <small>Small</small> #### ''[[Sideroxylon]]'' <small>L.</small> (83 spp.) #### ''[[Neohemsleya]]'' <small>T. D. Penn.</small> (1 sp.) #### ''[[Argania]]'' <small>Roem. & Schult.</small> (1 sp.) #### ''[[Diploon]]'' <small>Cronquist</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Glueminae]]'' <small>Baehni</small> ##### ''[[Neolemonniera]]'' <small>Heine</small> (3 spp.) ##### ''[[Lecomtedoxa]]'' <small>Dubard</small> (6 spp.) ##### ''[[Gluema]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Tseboneae]]'' <small>L. Gaut. & Naciri</small> #### ''[[Tsebona]]'' <small>Capuron</small> (1 sp.) #### ''[[Bemangidia]]'' <small>L. Gaut.</small> (1 sp.) #### ''[[Capurodendron]]'' <small>Aubrév.</small> (33 spp.) ### Tribus ''[[Isonandreae]]'' <small>Hartog</small> #### ''[[Northia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Palaquium]]'' <small>Blanco</small> (118 spp.) #### ''[[Aulandra]]'' <small>H. J. Lam</small> (3 spp.) #### ''[[Diploknema]]'' <small>Pierre</small> (7 spp.) #### ''[[Isonandra]]'' <small>Wight</small> (10 spp.) #### ''[[Payena]]'' <small>A. DC.</small> (21 spp.) #### ''[[Burckella]]'' <small>Pierre</small> (15 spp.) #### ''[[Madhuca]]'' <small>Ham. ex J. F. Gmel.</small> (117 spp.) ### Tribus ''[[Sapoteae]]'' #### ''[[Inhambanella]]'' <small>(Engl.) Dubard</small> (2 spp.) #### ''[[Vitellariopsis]]'' <small>(Baill.) Dubard</small> (5 spp.) #### ''[[Vitellaria]]'' <small>C. F. Gaertn.</small> (1 sp.) #### ''[[Tieghemella]]'' <small>Pierre</small> (2 spp.) #### ''[[Mimusops]]'' <small>L.</small> (43 spp.) #### ''[[Autranella]]'' <small>A. Chev.</small> (1 sp.) #### ''[[Baillonella]]'' <small>Pierre</small> (1 sp.) #### ''[[Labramia]]'' <small>A. DC.</small> (10 spp.) #### ''[[Labourdonnaisia]]'' <small>Bojer</small> (6 spp.) #### ''[[Letestua]]'' <small>Lecomte</small> (1 sp.) #### ''[[Faucherea]]'' <small>Lecomte</small> (11 spp.) #### ''[[Manilkara]]'' <small>Adans.</small> (79 spp.) # '''Familia ''[[Ebenaceae]]''''' <small>Gürke</small> (821 spp.) ## Subfamilia ''[[Lissocarpoideae]]'' <small>(Gilg) B. Walln.</small> ### ''[[Lissocarpa]]'' <small>Benth., Benth. & Hook. fil.</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Ebenoideae]]'' <small>Thorne & Reveal</small> ### ''[[Diospyros]]'' <small>L.</small> (793 spp.) ### ''[[Euclea]]'' <small>L.</small> (20 spp.) # '''Familia ''[[Primulaceae]]''''' <small>Batsch ex Borkh.</small> (3209 spp.) ## Subfamilia ''[[Maesoideae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Maesa]]'' <small>Forssk.</small> (171 spp.) ## Subfamilia ''[[Theophrastoideae]]'' <small>DC.</small> ### Tribus ''[[Samoleae]]'' <small>Rchb.</small> #### ''[[Samolus]]'' <small>L.</small> (13 spp.) ### Tribus ''[[Theophrasteae]]'' <small>Bartling</small> #### ''[[Theophrasta]]'' <small>L.</small> (2 spp.) #### ''[[Neomezia]]'' <small>Votsch</small> (1 sp.) #### ''[[Clavija]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (56 spp.) #### ''[[Jacquinia]]'' <small>L.</small> (18 spp.) #### ''[[Deherainia]]'' <small>Decne.</small> (2 spp.) #### ''[[Votschia]]'' <small>B. Ståhl</small> (1 sp.) #### ''[[Bonellia]]'' <small>Bertero ex Colla</small> (29 spp.) ## Subfamilia ''[[Primuloideae]]'' <small>Kostel.</small> ### ''[[Androsace]]'' <small>L.</small> (159 spp.) ### ''[[Pomatosace]]'' <small>Maxim.</small> (1 sp.) ### ''[[Primula]]'' <small>L.</small> (504 spp.) ### ''[[Dionysia]]'' <small>Fenzl</small> (62 spp.) ### ''[[Soldanella]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ### ''[[Dodecatheon]]'' <small>L.</small> (16 spp.) ### ''[[Bryocarpum]]'' <small>Hook. fil. & Thomson</small> (1 sp.) ### ''[[Kaufmannia]]'' <small>Regel</small> (1 sp.) ### ''[[Omphalogramma]]'' <small>(Franch.) Franch.</small> (12 spp.) ### ''[[Hottonia]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Myrsinoideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Corideae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Coris (Plantae)|Coris]]'' <small>L.</small> (1 sp.) #### ''[[Stimpsonia]]'' <small>Wright ex A. Gray</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Ardisiandreae]]'' <small>O. Schwarz</small> #### ''[[Ardisiandra]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) ### Tribus [[Lysimachieae]] <small>Rchb.</small> #### ''[[Lysimachia]]'' <small>L.</small> (278 spp.) #### ''[[Paralysimachia]]'' <small>F. Du, J. Wang & S. Y. Yang</small> (1 sp.) #### ''[[Cyclamen]]'' <small>L.</small> (18 spp.) #### ''[[Embelia]]'' <small>Burm. fil.</small> (123 spp.) #### ''[[Grenacheria]]'' <small>Mez</small> (9 spp.) #### ''[[Heberdenia]]'' <small>Banks ex Vent.</small> (1 sp.) #### ''[[Pleiomeris]]'' <small>A. DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Myrsine]]'' <small>L.</small> (289 spp.) #### ''[[Ardisia]]'' <small>Sw.</small> (694 spp.) #### ''[[Gentlea]]'' <small>Lundell</small> (9 spp.) #### ''[[Hymenandra]]'' <small>(A. DC.) Spach</small> (18 spp.) #### ''[[Solonia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) #### ''[[Geissanthus]]'' <small>Hook. fil.</small> (51 spp.) #### ''[[Emblemantha]]'' <small>B. C. Stone</small> (1 sp.) #### ''[[Sadiria]]'' <small>Mez</small> (7 spp.) #### ''[[Stylogyne]]'' <small>A. DC.</small> (43 spp.) #### ''[[Ctenardisia]]'' <small>Ducke</small> (4 spp.) #### ''[[Antistrophe]]'' <small>A. DC.</small> (6 spp.) #### ''[[Parathesis]]'' <small>(A. DC.) Hook. fil.</small> (97 spp.) #### ''[[Aegiceras]]'' <small>Gaertn.</small> (1 sp.) #### ''[[Amblyanthus]]'' <small>A. DC.</small> (5 spp.) #### ''[[Amblyanthopsis]]'' <small>Mez</small> (4 spp.) #### ''[[Elingamita]]'' <small>G. T. S. Baylis</small> (1 sp.) #### ''[[Wallenia]]'' <small>Sw.</small> (29 spp.) #### ''[[Loheria]]'' <small>Merr.</small> (6 spp.) #### ''[[Cybianthus]]'' <small>Mart.</small> (155 spp.) #### ''[[Vegaea]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) #### ''[[Oncostemum]]'' <small>A. Juss.</small> (99 spp.) #### ''[[Badula]]'' <small>Juss.</small> (17 spp.) #### ''[[Tapeinosperma]]'' <small>Hook. fil.</small> (78 spp.) #### ''[[Mangenotiella]]'' <small>M. Schmid</small> (1 sp.) #### ''[[Discocalyx]]'' <small>(A. DC.) Mez</small> (55 spp.) #### ''[[Labisia]]'' <small>Lindl.</small> (9 spp.) #### ''[[Systellantha]]'' <small>B. C. Stone</small> (3 spp.) #### ''[[Monoporus]]'' <small>A. DC.</small> (6 spp.) #### ''[[Fittingia]]'' <small>Mez</small> (9 spp.) #### ''[[Conandrium]]'' <small>(K. Schum.) Mez</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Mitrastemonaceae]]''''' <small>Makino</small> (2 spp.) ## ''[[Mitrastemon]]'' <small>Makino</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Theaceae]]''''' Mirb. ex Ker Gawl. (373 spp.) ## Tribus ''[[Theeae]]'' <small>Szyszyl.</small> ### ''[[Polyspora]]'' <small>Sweet</small> (48 spp.) ### ''[[Camellia]]'' <small>L.</small> (229 spp.) ### ''[[Apterosperma]]'' <small>Hung T. Chang</small> (1 sp.) ### ''[[Pyrenaria]]'' <small>Blume</small> (30 spp.) ## Tribus ''[[Gordonieae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Gordonia]]'' <small>Ellis</small> (27 spp.) ### ''[[Schima]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> (15 spp.) ### ''[[Franklinia]]'' <small>Bartram ex Marshall</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Stewartieae]]'' <small>Choisy</small> ### ''[[Stewartia]]'' <small>L.</small> (22 spp.) # '''Familia ''[[Symplocaceae]]''''' <small>Desf.</small> (386 spp.) ## ''[[Symplocos]]'' <small>Jacq.</small> (383 spp.) # '''Familia ''[[Styracaceae]]''''' <small>DC. & Spreng.</small> [transl. Jameson] (160 spp.) ## ''[[Styrax]]'' <small>L.</small> (127 spp.) ## ''[[Huodendron]]'' <small>Rehder</small> (3 spp.) ## ''[[Bruinsmia]]'' <small>Boerl. & Koord.</small> (2 spp.) ## ''[[Alniphyllum]]'' <small>Matsum.</small> (3 spp.) ## ''[[Changiostyrax]]'' <small>Tao Chen</small> (1 sp.) ## ''[[Perkinsiodendron]]'' <small>P. W. Fritsch</small> (1 sp.) ## ''[[Sinojackia]]'' <small>Hu</small> (7 spp.) ## ''[[Parastyrax]]'' <small>W. W. Sm.</small> (1 sp.) ## ''[[Rehderodendron]]'' <small>Hu</small> (8 spp.) ## ''[[Pterostyrax]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> (3 spp.) ## ''[[Halesia]]'' <small>Ellis ex L.</small> (3 spp.) ## ''[[Melliodendron]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Diapensiaceae]]''''' <small>Lindl.</small> (18 spp.) ## ''[[Galax]]'' <small>Sims</small> (1 sp.) ## ''[[Pyxidanthera]]'' <small>Michx.</small> (2 spp.) ## ''[[Berneuxia]]'' <small>Decne.</small> (1 sp.) ## ''[[Diapensia]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ## ''[[Shortia]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (6 spp.) ## ''[[Schizocodon]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> (3 spp.) # '''Familia ''[[Sarraceniaceae]]''''' <small>Dumort.</small> (31 spp.) ## ''[[Darlingtonia]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) ## ''[[Heliamphora]]'' <small>Benth.</small> (21 spp.) ## ''[[Sarracenia]]'' <small>L.</small> (9 spp.) # '''Familia ''[[Actinidiaceae]]''''' <small>Engl. & Gilg</small> (468 spp.) ## Subfamilia ''[[Actinidioideae]]'' <small>Gilg</small> ### ''[[Actinidia]]'' <small>Lindl.</small> (56 spp.) ## Subfamilia ''[[Clematoclethroideae]]'' <small>Gilg</small> ### ''[[Clematoclethra]]'' <small>(Franch.) Maxim.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Saurauioideae]]'' <small>Gilg</small> ### ''[[Saurauia]]'' <small>Willd.</small> (411 spp.) # '''Familia ''[[Roridulaceae]]''''' <small>Martinov</small> (2 spp.) ## ''[[Roridula]]'' <small>L.</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Clethraceae]]''''' <small>Klotzsch</small> (97 spp.) ## ''[[Clethra]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ## ''[[Purdiaea]]'' <small>Planch.</small> (13 spp.) # '''Familia ''[[Cyrillaceae]]''''' <small>Lindl.</small> (12 spp.) ## ''[[Cyrilla]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ## ''[[Cliftonia]]'' <small>Banks ex C. F. Gaertn.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Ericaceae]]''''' <small>Juss.</small> (4549 spp.) ## Subfamilia ''[[Enkianthoideae]]'' <small>(P. F. Stevens) Kron, Judd & Anderb.</small> ### ''[[Enkianthus]]'' <small>Lour.</small> (14 spp.) ## Subfamilia ''[[Monotropoideae]]'' <small>Arn.</small> ### Tribus ''[[Pyroleae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Pyrola]]'' <small>L.</small> (39 spp.) #### ''[[Orthilia]]'' <small>Raf.</small> (3 spp.) #### ''[[Chimaphila]]'' <small>Pursh</small> (5 spp.) #### ''[[Moneses]]'' <small>Gray</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Monotropeae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Allotropa]]'' <small>Torr. & A. Gray ex A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Cheilotheca]]'' <small>Hook. fil.</small> (4 spp.) #### ''[[Monotropa]]'' <small>L.</small> (1 sp.) #### ''[[Monotropastrum]]'' <small>Andres</small> (2 spp.) #### ''[[Monotropsis]]'' <small>Schwein. ex Elliott</small> (1 sp.) #### ''[[Pityopus]]'' <small>Small</small> (1 sp.) #### ''[[Hypopitys]]'' <small>Hill</small> (2 spp.) #### ''[[Hemitomes]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Pleuricospora]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Pterosporeae]]'' <small>Baill.</small> #### ''[[Pterospora]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) #### ''[[Sarcodes]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Arbutoideae]]'' <small>(Meisn.) Nied.</small> ### ''[[Arbutus]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ### ''[[Arctostaphylos]]'' <small>Adans.</small> (70 spp.) ### ''[[Comarostaphylis]]'' <small>Zucc.</small> (11 spp.) ### ''[[Ornithostaphylos]]'' <small>Small</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Cassiopoideae]]'' <small>Kron & Judd</small> ### ''[[Cassiope]]'' <small>D. Don</small> (16 spp.) ## Subfamilia ''[[Ericoideae]]'' <small>Arn.</small> ### Tribus ''[[Phyllodoceae]]'' <small>Drude</small> #### ''[[Bejaria]]'' <small>Mutis ex L.</small> (16 spp.) #### ''[[Elliottia]]'' <small>Muhl. ex Nutt.</small> (4 spp.) #### ''[[Kalmia]]'' <small>L.</small> (9 spp.) #### ''[[Epigaea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Rhodothamnus]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) #### ''[[Kalmiopsis]]'' <small>Rehder</small> (2 spp.) #### ''[[Phyllodoce]]'' <small>Salisb.</small> (7 spp.) ### Tribus ''[[Bryantheae]]'' <small>Gillespie & Kron</small> #### ''[[Bryanthus]]'' <small>S. G. Gmel.</small> (1 sp.) #### ''[[Ledothamnus]]'' <small>Meisn.</small> (7 spp.) ### Tribus ''[[Ericeae]]'' <small>DC. ex Duby</small> #### ''[[Daboecia]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) #### ''[[Calluna]]'' <small>Salisb.</small> (1 sp.) #### ''[[Erica (Plantae)|Erica]]'' <small>L.</small> (842 spp.) ### Tribus [[Empetreae]] <small>Horan.</small> #### ''[[Ceratiola]]'' <small>Michx.</small> (1 sp.) #### ''[[Corema]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) #### ''[[Empetrum]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Rhodoreae]]'' <small>DC. ex Duby</small> #### ''[[Rhododendron]]'' <small>L.</small> (1109 spp.) ## Subfamilia ''[[Harrimanelloideae]]'' <small>Kron & Judd</small> ### ''[[Harrimanella]]'' <small>Coville</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Styphelioideae]]'' <small>Sweet</small> ### Tribus ''[[Prionoteae]]'' <small>Drude</small> #### ''[[Lebetanthus]]'' <small>Endl.</small> (1 sp.) #### ''[[Prionotes]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Archerieae]]'' <small>Crayn & Quinn</small> #### ''[[Archeria]]'' <small>Hook. fil.</small> (6 spp.) ### Tribus ''[[Oligarrheneae]]'' <small>Crayn & Quinn</small> #### ''[[Needhamiella]]'' <small>L. Watson</small> (1 sp.) #### ''[[Dielsiodoxa]]'' <small>Albr.</small> (5 spp.) #### ''[[Oligarrhena]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Cosmelieae]]'' <small>Crayn & Quinn</small> #### ''[[Andersonia (Plantae)|Andersonia]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) #### ''[[Cosmelia]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### ''[[Sprengelia]]'' <small>Sm.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Richeeae]]'' <small>Crayn & Quinn</small> #### ''[[Dracophyllum]]'' <small>Labill.</small> (66 spp.) #### ''[[Sphenotoma]]'' <small>(R. Br.) Sweet</small> (6 spp.) ### Tribus ''[[Epacrideae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Epacris]]'' <small>J. R. Forst.</small> (55 spp.) #### ''[[Lysinema]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) #### ''[[Woollsia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Styphelieae]]'' <small>Bartl.</small> #### ''[[Pentachondra]]'' <small>R. Br.</small> (4 spp.) #### ''[[Acrothamnus]]'' <small>Quinn</small> (7 spp.) #### ''[[Acrotriche]]'' <small>R. Br.</small> (19 spp.) #### ''[[Androstoma]]'' <small>Hook.</small> (2 spp.) #### ''[[Stenanthera]]'' <small>R. Br.</small> (3 spp.) #### ''[[Brachyloma]]'' <small>Sond.</small> (17 spp.) #### ''[[Conostephium]]'' <small>Benth.</small> (13 spp.) #### ''[[Agiortia]]'' <small>Quinn</small> (3 spp.) #### ''[[Cyathodes]]'' <small>Labill.</small> (3 spp.) #### ''[[Cyathopsis]]'' <small>Brongn. & Gris</small> (3 spp.) #### ''[[Montitega]]'' <small>C. M. Weiller</small> (1 sp.) #### ''[[Decatoca]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Leptecophylla]]'' <small>C. M. Weiller</small> (13 spp.) #### ''[[Leucopogon]]'' <small>R. Br.</small> (112 spp.) #### ''[[Lissanthe]]'' <small>R. Br.</small> (9 spp.) #### ''[[Melichrus]]'' <small>R. Br.</small> (6 spp.) #### ''[[Monotoca]]'' <small>R. Br.</small> (11 spp.) #### ''[[Planocarpa]]'' <small>C. M. Weiller</small> (3 spp.) #### ''[[Styphelia]]'' <small>Sm.</small> (156 spp.) #### ''[[Trochocarpa]]'' <small>R. Br.</small> (15 spp.) ### Tribus ''[[Styphelioideae]]'', taksonomska pozovija nepoznata #### ''[[Choristemon]]'' <small>H. B. Will.</small> (1 sp.) ## Subfamilia [[Vaccinioideae]] <small>Arn.</small> ### Tribus ''[[Oxydendreae]]'' <small>Cox</small> #### ''[[Oxydendrum]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Lyonieae]]'' <small>Kron & Judd</small> #### ''[[Lyonia]]'' <small>Nutt.</small> (39 spp.) #### ''[[Craibiodendron]]'' <small>W. W. Sm.</small> (5 spp.) #### ''[[Pieris]]'' <small>D. Don</small> (8 spp.) #### ''[[Arcterica]]'' <small>Coville</small> (1 sp.) #### ''[[Agarista]]'' <small>D. Don ex G. Don</small> (36 spp.) ### Tribus ''[[Vaccinieae]]'' <small>Rchb.</small> #### ''[[Vaccinium]]'' <small>L.</small> (464 spp.) #### ''[[Rigiolepis]]'' <small>Hook. fil.</small> (30 spp.) #### ''[[Costera]]'' <small>J. J. Sm.</small> (10 spp.) #### ''[[Gaylussacia]]'' <small>Kunth</small> (56 spp.) #### ''[[Symphysia]]'' <small>J. Presl</small> (11 spp.) #### ''[[Agapetes]]'' <small>D. Don ex G. Don</small> (117 spp.) #### ''[[Didonica]]'' <small>Luteyn & Wilbur</small> (4 spp.) #### ''[[Notopora]]'' <small>Hook. fil.</small> (5 spp.) #### ''[[Orthaea]]'' <small>Klotzsch</small> (37 spp.) #### ''[[Gonocalyx]]'' <small>Planch. & Linden ex A. C. Sm.</small> (11 spp.) #### ''[[Dimorphanthera]]'' <small>(Drude) F. Muell.</small> (79 spp.) #### ''[[Paphia]]'' <small>Seem.</small> (20 spp.) #### ''[[Cavendishia]]'' <small>Lindl.</small> (114 spp.) #### ''[[Macleania]]'' <small>Hook.</small> (33 spp.) #### ''[[Psammisia]]'' <small>Klotzsch</small> (67 spp.) #### ''[[Satyria]]'' <small>Klotzsch</small> (25 spp.) #### ''[[Mycerinus]]'' <small>A. C. Sm.</small> (3 spp.) #### ''[[Polyclita]]'' <small>A. C. Sm.</small> (1 sp.) #### ''[[Anthopteropsis]]'' <small>A. C. Sm.</small> (1 sp.) #### ''[[Ceratostema]]'' <small>Juss.</small> (36 spp.) #### ''[[Semiramisia]]'' <small>Klotzsch</small> (4 spp.) #### ''[[Oreanthes]]'' <small>Benth.</small> (7 spp.) #### ''[[Siphonandra]]'' <small>Klotzsch</small> (5 spp.) #### ''[[Pellegrinia]]'' <small>Sleumer</small> (4 spp.) #### ''[[Disterigma]]'' <small>(Klotzsch) Nied. ex Drude</small> (41 spp.) #### ''[[Utleya]]'' <small>Wilbur & Luteyn</small> (1 sp.) #### ''[[Sphyrospermum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (31 spp.) #### ''[[Rusbya]]'' <small>Britton</small> (1 sp.) #### ''[[Themistoclesia]]'' <small>Klotzsch</small> (35 spp.) #### ''[[Plutarchia]]'' <small>A. C. Sm.</small> (12 spp.) #### ''[[Anthopterus]]'' <small>Hook.</small> (12 spp.) #### ''[[Thibaudia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (77 spp.) #### ''[[Demosthenesia]]'' <small>A. C. Sm.</small> (12 spp.) #### ''[[Diogenesia]]'' <small>Sleumer</small> (14 spp.) ### Tribus ''[[Andromedeae]]'' <small>Klotzsch</small> #### ''[[Andromeda (biljni rod)|Andromeda]]'' <small>L.</small> (1 sp.) #### ''[[Zenobia]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Gaultherieae]]'' <small>Nied.</small> #### ''[[Leucothoe]]'' <small>D. Don</small> (7 spp.) #### ''[[Chamaedaphne]]'' <small>Moench</small> (1 sp.) #### ''[[Eubotrys]]'' <small>Nutt.</small> (2 spp.) #### ''[[Gaultheria]]'' <small>Kalm ex L.</small> (278 spp.) #### ''[[Pernettya]]'' <small>Gaudich.-Beaupré</small> (4 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vrjesolike| ]] [[Kategorija:Redovi Asteranae]] [[Kategorija:Dilleniidae]] 08mi6xozv384wn5usrm6554za6rc128 0 492229 7631843 6160538 2026-11-07T08:12:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631843 wikitext text/x-wiki {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Vaterpolo]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje bronca | [[OI 2000.|Sydney 2000.]] |}} {{Medalje srebro | [[OI 2004.|Atena 2004.]] |}} {{Medalje SP}} {{Medalje bronca | Perth 1998. |}} {{Medalje srebro| Fukuoka 2001. |}} {{Medalje bronca | Barcelona 2003. |}} {{Medalje zlato| Montreal 2005. |}} {{Medalje EP}} {{Medalje srebro | Sevilla 1997. |}} {{Medalje zlato| Budimpešta 2001. |}} {{Medalje zlato| Beograd 2006. |}} {{Medalje SL}} {{Medalje zlato | Beograd 2005. | }} {{Medalje zlato | Atena 2006. | }} {{Medalje SK}} {{Medalje bronca | Beograd 2002. | }} {{Medalje MI}} {{Medalje zlato | Bari 1997. | }} {{Medalje dno}} '''Petar Trbojević''' ([[Niš]], [[9. rujna]] [[1973.]]), srbijanski vaterpolist. Za reprezentaciju [[srpskocrnogorska vaterpolska reprezentacija|SRJ/SCG]] i potom kratko [[srbijanska vaterpolska reprezentacija|Srbije]] igrao je u razdoblju od [[1997.]] do [[2006.]] godine. Odigrao je 306 utakmica i postigao 231 pogodak.<ref>[http://delfinisrbija.weebly.com/petar-trbojevi263.html delfinisrbija.weebly.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305082356/http://delfinisrbija.weebly.com/petar-trbojevi263.html |date=5. ožujka 2016. }}, "Petar Trbojević", pristupljeno 29. srpnja 2013.</ref> Karijeru je započeo [[1991.]] u beogradskom [[Vaterpolo klub Partizan Beograd|Partizanu]] za koji će igrati pet godina. S Partizanom je osvojio jedno prvenstvo i četiri kupa SR Jugoslavije. [[1996.]] napušta Partizan i tri godine igra za grčki [[Naftikós Ómilos Vouliagménis|Vouliagmeni]] s kojim osvaja dva grčka prvenstva, jedan grčki kup i jedan Kup LEN. Od [[1999.]] do [[2001.]] igra za [[Club Natació Atlètic Barceloneta|Barcelonetu]] čiji će igrač ponovno biti od [[2004.]] do [[2009.]] S Barcelonetom je osvojio pet španjolskih liga, šest kupova kralja, pet španjolskih superkupova i četiri katalonska kupa. Od 2001. do 2004. igrao je za grčki [[Olympiakos Pirej (vaterpolo)|Olympiakos]] s kojim osvaja tri grčka prvenstva, tri grčka kupa, te sezone 2001./02. Euroligu i Superkup LEN. 2009. prijeći će u [[Vaterpolo klub Budva|Budvu]] s kojom će osvojiti crnogorsko prvenstvo 2010./11. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Trbojević, Petar}} [[Kategorija:Srbijanski vaterpolisti]] 5r7w4gz36aj11tm1v18z45w08khzity 0 494538 7631783 7351987 2026-11-07T01:54:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631783 wikitext text/x-wiki {{Infookvir bitka |naziv = operacija Vaganj 95 |sukob = Domovinski rat |slika = [[Datoteka:Western Bosnia, September-October 1995.jpg|280px]] |opis slike = |vrijeme = kolovoz 1995. |mjesto = Sjeverozapadna Bosna |povod = |teritorij = |ishod = propala u početku |strana1 = {{Z+X|RSK}}<br> [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|22px]] [[Republika Srpska]]<br>[[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|border|22px]] [[Republika Zapadna Bosna|AP Zapadna Bosna]] |strana2 = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]<br>[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|22px]] [[Bosna i Hercegovina]] | |strana3 = |zapovjednik1 = |zapovjednik2 = |zapovjednik3 = |postrojbe1 = |postrojbe2 = |postrojbe3 = |gubitci1 = |gubitci2 = |posljedice3 = |bilješke = }} '''Operacija Vaganj 95''' je bila planirana napadna operacija [[Republika Srpska|srpskih]] snaga na [[Republika Hrvatska|Republiku Hrvatsku]] i oslobođene dijelove [[BiH]] iz ljeta 1995. godine. Operacija je trebala uključiti oko {{Broj|80.000}} vojnika [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]], a s ciljem da zauzme prostor koji će osigurati dugoročnu vojnu održivost [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]]. Nakon što je početak operacije srpskih snaga odgođen zbog početka hrvatske [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]], za Operaciju Vaganj 95 pripremljene snage su pokušale izvesti planirane napadne aktivnosti, i time u jednoj mjeri oduzeti inicijativu hrvatskoj strani, no zahvaljujući brzom odgovoru [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]], u tome snage bosanskih Srba nisu uspjele.<ref>{{Citiranje weba |url=https://direktno.hr/direkt/operacija-vaganj-95-general-ademi-sprijecili-smo-srpsku-protuofenzivu-a-o-tome-se-u-javnosti-slabo-govori-163921/ |title=OPERACIJA VAGANJ 95 General Ademi: Spriječili smo srpsku protuofenzivu, a o tome se u javnosti slabo govori |author=Marijan Opačak |date=11. kolovoza 2019. |work=Direktno.hr |publisher=Direktno.hr |accessdate=11. kolovoza 2019. |archive-date=11. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190811150345/https://direktno.hr/direkt/operacija-vaganj-95-general-ademi-sprijecili-smo-srpsku-protuofenzivu-a-o-tome-se-u-javnosti-slabo-govori-163921/ |url-status=dead }}</ref> Neposredno prije Operacije Vaganj, postrojbe bosanskih Srba i dragovoljci iz Srbije u [[Operacija Krivaja|Operaciji Krivaja]] bile su ovladale enklavama koje su na području istočne Bosne do tada držale postrojbe pod kontrolom vlasti u Sarajevu: [[genocid u Srebrenici]] izvršen je 13. – 19. srpnja 1995. godine, a gradić [[Žepa]] predao se 25. srpnja 1995. godine (zapovjednika grada [[Avdo Palić|Avdu Palića]] su Srbi zarobili za vrijeme pregovora u kampu UNPROFOR-a te je kasnije ubijen). Početak operacije presretnut je početkom [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]], koju su samo jedan dan prije planiranog početka Operacije Vaganj 95 – i uz angažiranje znatno jačih vojnih efektiva – pokrenuli [[HV]], [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija BiH]]. Snage pripremljene na teritoriju BiH za Operaciju Vaganj 95 prihvatile su [[Srpska vojska Krajine|srpske vojne snage koje su se povlačile iz Hrvatske]], a 13.kolovoza 1995. godine kontingent srpskih postrojbi dovedenih iz [[Podrinje|Podrinja]] izveo je neuspješan protunapad kod [[Grahovo|Grahova]], koji je prekinut kada su u trodnevnim teškim borbama snage HV održale dostignute pozicije. Međutim, snage VRS bile su uspješnije u sprječavanju pokušaja HV da prodru s [[Banovina|Banovine]] prema [[Prijedor]]u, te je [[Operacija Una]] usamljeni primjer napadne operacije HV 1995. godine koja nije uspjela. == Cilj == Ovom operacijom su planirale srpske snage izvršiti istodobni napad iz smjera Banje Luke u smjeru Kupresa i Livna, te iz smjera [[Podrinje|Podrinja]] i Istočne Hercegovine prema dolini [[Neretva|Neretve]] i [[Metković]]u. Istodobno bi se izvršio pritisak na okruženo područje [[Bihać]]a pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]],<ref>Davor Ivanković: [http://www.vecernji.hr/svijet/krecemo-na-hrvate-uzimamo-livno-preko-metkovica-do-mora-293630 "Krećemo na Hrvate, uzimamo Livno, preko Metkovića do mora"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305002928/http://www.vecernji.hr/svijet/krecemo-na-hrvate-uzimamo-livno-preko-metkovica-do-mora-293630 |date=5. ožujka 2016. }}, Večernji list, 29. svibnja 2011.</ref> čije je zauzimanje krajem 1994. god. bilo spriječeno akcijam [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]] i [[HVO]] “[[Operacija Zima '94.|Zima '94.]]” (29. studeni - 24. prosinac 1994.). Uspjehom takve akcije bi se strateška situacija drastično promijenila za korist Srba<ref>[http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ "Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, "Jutarnji list", 4. kolovoza 2015.</ref> i zacijelo omogućilo realizaciju projekta [[Ujedinjena Republika Srpska|Ujedinjene Republike Srpske]]. Srpsko napredovanje u sklopu Operacije Vaganj 95 trebalo se odigrati neposredno prije planiranog raspoređivanja interventnih snaga Francuske i Velike Britanije veličine 12.500 ljudi, s mandatom Ujedinjenih naroda prema [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 998|Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN 998]], čije bi raspoređivanje zacijelo onemogućilo protupanad snaga HV, HVO i ABiH i stabiliziralo liniju razdvajanja na pozicijama koje su dostigle srpske snage u BiH i Republici Hrvatskoj - "cementirajući" tako rezultate etničkog čišćenja tog područja od Bošnjaka i Hrvata (i drugih: bili su od tamo protjerani praktično svi koji nisu bili Srbi). Hrvatsko vodstvo je pravodobno saznalo za srpske planove, te ih je uspjelo preduhitriti pokretanjem [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/15662-hrvatski-tjednik-oluja-nakon-18-godina-prvi-put-cijela-istina.html |title=Tuđman ih je sve nadmudrio i pobijedio! |author=Joško Buljan |date=4. kolovoza 2013. |publisher=Hrvatski tjednik |accessdate=20. kolovoza 2018.}}</ref> == Planiranje == 30. srpnja 1995. održan je sastanak u Bosanskom Petrovcu. Nazočili su vojni zapovjednici dviju srpskih vojska na čelu s generalima [[Ratko Mladić|Ratkom Mladićem]] i [[Dušan Lončar|Dušanom Lončarem]] iz Knina. Nazočili su još iz Knina obavještajni pukovnik Mihajlo Knežević, iz 'VRS' generali [[Manojlo Milovanović]], [[Momir Talić]], [[Boško Kelečević]], [[Milan Ninković]], [[Momir Zec]], [[Radivoje Tomanić]], [[Milan Gvero]], [[Zdravko Tolimir]], predsjednici općina Banje Luke, Drvara, Bosanskog Petrovca, Bosanskog Grahova, Srbobrana, Mrkonjić Grada, Ključa, Sanskog Mosta, zapovjednici brigada iz sastava 2. kk 'VRS', a iz vrha Republike Srpske [[Biljana Plavšić]]. [[Datoteka:Direktiva br. 8 GŠ VRS, 1995. god..jpg|alt=|mini|464x464px|Direktiva br. 8. Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Hrvatska zastava za napad na snage BiH, HV i HVO, ujutro 5. kolovoza 1995]] Planirao je s 80.000 vojnika pokrenuti ofenzivu na snage [[HV]]-a, [[HVO]]-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]], vratiti Grahovo i Glamoč, uzeti Kupres, Livno ("i izbiti na crtu iz 1992."), radi ostvarivanja ratnog preokreta. Ovo je činilo operaciju Vaganj. Mladić je govorio o potrebi pokretanja daljnjih akcija na istoku i jugu, pri čemu bi postrojbe [[Drinski korpus VRS|Drinskog]], [[Istočnobosanski korpus VRS|Istočnobosanskog]] i [[Hercegovački korpus VRS|Hercegovačkog korpusa]] u slučaju da uspiju akcije planirane na području Zapadne Bosne odmah krenuti u napad dolinom Neretve, ka Metkoviću i moru. General VRS Mladić tog je 30. srpnja u Kninu rekao da su hrvatske postrojbe osvajanjem Glamoča i Grahova napravile odlučujuću pogrešku u ratu.<ref name="Marijan57">[[Davor Marijan]]: [http://centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923201823/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf |date=23. rujna 2015. }}, [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]], Zagreb, 2007., str. 57</ref> Istog dana je načelnik GS VRS general Milovanović prenio da mu je predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zapovijedio zaustaviti prodor hrvatskih snaga i prijeći u protuudar za vraćanje Grahova i Glamoča, dodavši "''Ne zna se hoće li vojska dobivenu zadaću realizirati za 24 sata ili 24 dana...''".<ref name="Marijan57"/> Zapovijed za pokretanje ove operacije zadao je srpski general [[Ratko Mladić]] [[3. kolovoza]] [[1995.]] godine. Trebala je krenuti u 6 sati ujutro [[5. kolovoza]]. No, hrvatska [[operacija Oluja]] krenula je dan ranije. == Pokušaj srpskog protunapada kod Grahova == {{glavni|bitka kod Bosanskog Grahova 12. - 15. kolovoza 1995.}} Srpski planovi nisu bili prazne prijetnje.<ref name="Černivec">Andrea Černivec: [http://www.hkv.hr/hrvatski-list/12552-grahovo.html 17. obljetnica krvave bitke kod Grahova kojom je, nakon Oluje, spriječen srpski protunapad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924030721/http://www.hkv.hr/hrvatski-list/12552-grahovo.html |date=24. rujna 2015. }}, Hrvatski list, 2012.</ref> Srpske su snage pripremane za Operaciju Vaganj izvele u noći 12. na [[13. kolovoza]] 1995. kod Grahova prvi protuudar nakon Oluje.<ref>ij: [https://narod.hr/hrvatska/oluja-i-sjecanja-na-12-13-kolovoza-1995-kako-su-hrvatski-ratnici-sprijecili-ratka-mladica-da-vrati-knin ''Oluja i sjećanja na 12/13. kolovoza 1995. – kako su hrvatski ratnici spriječili Ratka Mladića da vrati Knin? ''] Narod.hr. 13. kolovoza 2020. Pristupljeno 13. kolovoza 2020.</ref> Bio je to jedini pravi srpski protuudar nakon Oluje. Iznimno [[bitka kod Bosanskog Grahova 1995.|žestoka bitka]] trajala je tri dana,<ref name="Černivec"/> do 15. kolovoza.<ref>Ivona B: [https://kamenjar.com/bitka-kod-bosanskog-grahova/ ''12. kolovoza 1995. – BITKA KOD BOSANSKOG GRAHOVA! ''] Kamenjar.com. 12. kolovoza 2017. Pristupljeno 13. kolovoza 2020.</ref> U trodnevnim snažnim borbama bili su uključeni topništvo, zrakoplovstvo, oklopništvo i diverzanti. Udarne bosanskih Srba predstavljale su Druga drinska pješačka brigada, 65. zaštitni puk i 10. diverzantski odred.<ref name="141. brigada"/> Razlog srpskog protuudara bio je "''zbog poljuljanog borbenog morala svojih postrojba, ali i očitog nezadovoljstva i osjećaja nemoći civilnog puka, vratiti izgubljene položaje i presjeći komunikaciji Knin – Bosansko Grahovo''",<ref name="Černivec"/> zauzeti važan prijevoj [[Derale]], kako bi potom ušle u Grahovo i time ostvarile pozicije za daljnje napredovanje prema [[Livno|Livnu]] i [[Knin]]u.<ref name="141. brigada"/> U teškim borbama su već prvog dana snage HV imale 20 poginulih i 50 ranjenih pripadnika, ali su upornim izvođenjem obrane i brzim protunapadom, koji je počeo prije 9 sati ujutro istog dana, dokazale svoju nadmoć nad srpskim snagama.<ref name="141. brigada">{{Citiranje weba |url=http://141brigada-hv.eu/bitka-kod-bosanskog-grahova-13-14-kolovoza-1995-god/ |title=Bitka kod Bosanskog Grahova 13.-14. kolovoza 1995. god |date=12. kolovoza 2015. |publisher=141. brigada |accessdate=20. kolovoza 2018. |archive-date=5. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190805112154/http://141brigada-hv.eu/bitka-kod-bosanskog-grahova-13-14-kolovoza-1995-god/ |url-status=dead }}</ref> Glavni je teret obrane i protunapade 13. kolovoza izvodila [[141. brigada HV|141. brigada HV,]] koja je u tri dana operacije imala 15 poginulih vojnika.<ref>Divna Zenić Rak, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/243367/petnaest-junaka-poginulo-nakon-oluje-o-njima-se-malo-zna-a-obavili-su-kljucan-posao "Petnaest junaka poginulo nakon Oluje: o njima se malo zna, a obavili su ključan posao"], Slobodna Dalmacija, 13. kolovoza 2014. god. </ref> General [[Rahim Ademi]] objašnjava 2019. godine da je napad Vojske Republike Srpske bio snažan i odlučan, te su u jednom trenutku njihove snage uspjele presjeći komunikaciju Knin - Grahovo i dovesti 141. brigadu u teški položaj. Međutim je angažman 7. gardijske brigade HV - nakon što je hrvatsko zapovjedništvo sagledalo situaciju na bojištu i isplaniralo protunapad - počev od 4 sata ujutro 14. kolovoza 1995., te 113. brigade HV od 14 sati istoga dana promijenio situaciju, a potom je 4. gardijska brigada HV izvršila protuudar, te su se snage te brigade u napadu spojile s postrojbama 7. gardijske, 141. i 113. brigade HV., te sa 6. domobranskom pukovnijom; anagram HV su snažno preko Grahovskog polja nastavile probijati srpsku obranu i izbile do iznad [[Drvar]]a, došavši na položaje koji su omogućli skoro zauzimanje i toga grada. Tako su hrvatske snage u konačnici potisnule srpske snage iza njihovih polaznih pozicija i došle u situaciju da ubrzo zauzmu još i [[Drvar]]. General Ademi smatra ovu operaciju jednim od najuspješnijih protunapada hrvatskih snaga u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].<ref>Marijan Opačak, op. cit.</ref> S tih će položaja snage HV, HVO i ABiH pokrenuti početkom rujna daljnje napadne operacije [[Operacija Maestral|Operacije Maestral]], čiji će uspjeh omogućiti skori kraj rata. == Neostvareni planovi srpskih snaga 1995. == Srpske su snage planirale još napadnih operacija 1995. godine. Većina planova bila je iznad ondašnjih stvarnih mogućnosti Vojske Republike Srpske. Raščlamba CIA-e (Balkan Battlegrounds, poglavlje 73, str. 289-290) spominje naputak vojnoga vrha Republike Srpske od [[8. ožujka]] 1995., prema kojem je VRS planirala napadne operacije: [[operacija Sarajevo ’95.|Sarajevo ’95.]], [[operacija Spreča ’95.|Spreča ’95.]], [[operacija Sudjelovanje '95.|Sudjelovanje ’95.]] (srp. ''Sadejstvo '95.'', neuspješno sprovedena), [[operacija Lukavac '95.|Lukavac ’95.]], [[operacija Zvijezda '95.|Zvijezda ’95.]]<ref name="Marijan17-18">Davor Marijan: [http://centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923201823/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf |date=23. rujna 2015. }}, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 2007., str. 17-18</ref> Rečenim operacijama cilj je bio zauzeti veliko ozemlje sjeverno od Tuzle, planine Igman i Bjelašnicu, proširiti posavski koridor i otkloniti prijetnju Doboju, zatim vojno pritisnuti enklave Žepu i Srebrenicu te ih zauzeti u slučajima UN-ova povlačenja, suziti enklavu Goražde na samo 3 km oko samog grada.<ref name="Marijan17-18"/> Jedan je napadni pravac bio i prema Republici Hrvatskoj.<ref name="Marijan17-18"/> Raščlamba navodi da je vojni vrh RS namjeravao isplanirati i dvije akcije kojima bi se probio put kroz dolinu rijeke Neretve sve do mora u blizini Dubrovnika.<ref name="Marijan17-18"/><!-- časopis Vojna povijest spominje jednu kotu koju je VRS zauzela, a HV brzo vratio --> Nekoliko dana poslije Oluje VRS je poduzela [[bitka za kotu 497|napad na kotu 497]] kod Dubrovnika i privremeno ju zauzela.<ref>Dubrovnik insider: [https://dubrovnikinsider.hr/index.php/component/k2/item/11375-bitka-za-kotu-497-je-jedna-od-velikih-ali-neispricanih-epizoda-iz-domovinskog-rata '' Bitka za kotu 497 je jedna od velikih, ali neispričanih epizoda iz Domovinskog rata ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200813201805/https://dubrovnikinsider.hr/index.php/component/k2/item/11375-bitka-za-kotu-497-je-jedna-od-velikih-ali-neispricanih-epizoda-iz-domovinskog-rata |date=13. kolovoza 2020. }} Dubrovnik INsider. 5. kolovoza 2019. Pristupljeno 13. kolovoza 2020.</ref> [[Dragan Vasiljković]] je nakon pada Grahova predložio protuudare prema Šibeniku i Zadru, jer se je padom Grahova hrvatskim postrojbama otvorio put prema Kninu.<ref name="Marijan17-18"/> Vasiljkovićevom se prijedlogu suprotstavio general Dušan Lončar.<ref name="Marijan17-18"/> == Daljnji planovi u vremenu vojnog poraza == Nakon neuspjeha ove operacije, velikosrpski vođe krenuli su s novim planovima. U dokumentu od [[4. rujna]] [[1995.]] koji je potpisao čelnik pobunjeničke velikosrpske paradržave [[Milan Martić]], a koji je klasificiran kao "vojna tajna" i "strogo povjerljivo", predviđeno je osnivanje vojne formacije tzv. [[Oslobodilačka vojska RSK|Oslobodilačke vojske RSK]], čija je zadaća bila obnova propalog i neuspjelog velikosrpskog projekta tzv. [[RSK]].<ref>Nenad Piskač: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/nenad-piskac/21045-hmdcdr-knjiga-17-dokumenti-vojne-provenijencije-republike-srpske-krajine.html HMDCDR, knjiga 17.: Dokumenti vojne provenijencije Republike srpske krajine. Doma radi, za čitanje s razumijevanjem srpskih vrela, spreman!], Hrvatsko kulturno vijeće, 27. kolovoza 2015.<br>{{hakave}}</ref> == Vidi == *[[plan Jedinstvo]], [[plan Jedinstvo 2]], [[plan Jedinstvo 3]] *[[plan Sutjeska 1]], [[plan Sutjeska 2]], [[plan Sutjeska 3]]<ref>Darko Hudelist: [https://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/povijesni-ekskluziv-tajni-plan-jedinstvo-vojni-udar-koji-je-trebao-slomiti-rh-kako-se-jna-10-godina-pripremala-za-sprecavanje-hrv-samostalnosti/6367628/ ''POVIJESNI EKSKLUZIV: TAJNI PLAN 'JEDINSTVO' Vojni udar koji je trebao slomiti RH: Kako se JNA 10 godina pripremala za sprečavanje hrv. samostalnosti ''], Globus, 15. srpnja 2017. Pristupljeno 8. ožujka 2018.</ref> *[[Raketiranje Banskih dvora]] *[[Opći napad na Hrvatsku početkom listopada 1991.]] *[[operacija Čelik]] *[[bitka za Kašić]] *[[bitka za Drače]] *[[operacija Žalac]] *[[operacija Pauk]] *[[operacija Mač]] *[[bitka kod Bosanskog Grahova 1995.|bitka kod Grahova]] 13. – 15. kolovoza 1995. *[[Operacija Oluja – Obruč]] *[[operacija Oluja - Krug]] == Izvori == *[[Davor Ivanković]]: [http://www.vecernji.hr/vijesti/krecemo-hrvate-uzimamo-livno-preko-metkovica-mora-clanak-293630 "Krećemo na Hrvate, uzimamo Livno, preko Metkovića do mora"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120412002437/http://www.vecernji.hr/vijesti/krecemo-hrvate-uzimamo-livno-preko-metkovica-mora-clanak-293630 |date=12. travnja 2012. }}, Večernji list, 29. svibnja 2011. *Joško Buljan: [http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/15662-hrvatski-tjednik-oluja-nakon-18-godina-prvi-put-cijela-istina.html Tuđman ih je sve nadmudrio i pobijedio!], [[Hrvatsko kulturno vijeće]] (članak iz [[Hrvatski tjednik|Hrvatskog tjednika]]), {{izvori|30em}} [[Kategorija:Vojne operacije Domovinskog rata]] epwg1gc15gctb1ob5pxz38bvqf755vo 0 495107 7631774 6679979 2026-11-07T00:26:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631774 wikitext text/x-wiki '''Offshore tvrtka''' je [[poduzeće]] osnovano u inozemstvu koje pruža poslovne i ekonomske prednosti u odnosu na lokalno poduzeće. Offshore tvrtka je za nekoga u Hrvatskoj jedno posebno poduzeće osnovano u, recimo, Panami, Belizeu ili čak i Velikoj Britaniji koje ne plaća poreze na dobit izvan svoje matične države.<ref>[https://web.archive.org/web/20131009125642/http://www.offshore-tvrtka.com/ Internet Archive Wayback Machine] Offshore-Tvrtka.com: "Što je offshore tvrtka?" (pristupljeno 16. kolovoza 2015.)</ref> [[Offshore]] tvrtke imaju karakteristike da, ovisno o zakonu, ne moraju plaćati poreze na ostvarenu dobit, niti moraju predavati financijska izvješća. Ujedno se vlasnicima i direktorima takvih tvrtki nudi maksimalna privatnost jer njihova imena ne moraju biti javno upisana u sudski registar. Offshore [[tvrtka]] se naziva i offshore kompanija. Svatko može registrirati offshore tvrtku. Za održavanje offshore tvrtke obično nije potrebno voditi [[knjigovodstvo]], zapošljavati ljude ili predavati porezna izvješća jer su offshore tvrtke obično izuzete od [[Porez na dobit |poreza na dobit]] u svojoj matičnoj državi. Za razliku od mišljenja vlada raznih država, pa tako i Hrvatske, i za razliku od mišljenja nekih medija, offshore tvrtke se većinom koriste u zakonite svrhe. Smisao offshore tvrtke je zaštita privatnosti i poslovanja, omogućavanje globalnog poslovanja koje ne bi bilo moguće s domaćim poduzećem i određene porezne prednosti koje se moraju dobiti u skladu s domaćim zakonom. ==Offshore države== Offshore države obično nude nerezidentima poslovne pogodnosti koje ne mogu naći u svojoj matičnoj državi. Tako poslovanje s američkim društvom s ograničenom odgovornošću može biti pod određenim okolnostima kompletno oslobođeno oporezivanja. Tako se i [[SAD]] može nazivati "offshore državom" u tom smislu. U određenim vremenskim razdobljima Hrvatska je isto tako bila offshore država jer je nudila maksimalne porezne povlastice i domaćim i stranim investitorima. Najpoznatije offshore države su: [[Panama]], [[Sejšeli]], [[Mauricijus]], [[Belize]], [[Kostarika]], [[Bahami]], [[Britanski djevičanski otoci]], [[Angvila]], [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Hong Kong]], [[Lihtenštajn]] i mnoge druge. Tvrtke osnovane u nekim državama koje se ne smatraju [[offshore|offshore,]] mogu se koristiti na isti način kao i offshore tvrtke, kao na primjer u sljedećim državama: [[SAD]], [[Velika Britanija]], [[Novi Zeland]], [[Luksemburg]], [[Švicarska]].<ref>[http://www.scribd.com/doc/17140962/Popis-offshore-zona-i-zemalja-za-pra%C4%87enje-u-Hrvatskoj Scribd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116212127/https://www.scribd.com/doc/17140962/Popis-offshore-zona-i-zemalja-za-pra%C4%87enje-u-Hrvatskoj |date=16. siječnja 2026. }} THETABIZ S.A.: "Popis offshore zona i zemalja za praćenje u Hrvatskoj" (pristupljeno 16. kolovoza 2015.)</ref> == Povezani članci == *[[Panamski dokumenti]] *[[Offshore bankarstvo]] *[[porezna oaza]] *[[Offshore-Leaks]] == Vanjske poveznice == *[http://www.poslovni.hr/hrvatska/osnivanje-ofsshore-tvrtke-ovo-su-razlozi-za-i-protiv-257750 Poslovni.hr:] ==Izvor== {{izvori}} [[Kategorija:Tvrtke]] 2t2cree64aeew9o9xkl6otkx89u4dyq 0 497217 7631736 7612429 2026-11-06T23:08:56Z Zeljko 1196 7631736 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Aktinidijevke | slika = Actinidia polygama 071027a.JPG | slika_opis = ''[[Actinidia polygama]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Actinidiaceae''''' | familia_autorstvo = Engl. & Gilg | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = vidi tekst | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} [[Datoteka:Saurauia zahlbruckneri 2.jpg|mini|lijevo|''[[Saurauia zahlbruckneri]]''.]] [[Datoteka:OrtoBotPadova Actinidia chinensis.jpg|mini|lijevo|''[[Actinidia chinensis]]''.]] [[Datoteka:Clematoclethra-scandens-subsp-hemsleyi UBCBG Cutler 20180526 124617.jpg|mini|lijevo|''[[Clematoclethra scandens]]''.]] '''Aktinidijevke''' ([[Lat.]] ''Actinidiaceae'' <small>Engl. & Gilg</small>) porodica su drvenastih [[Kritosjemenjače|cvjetnica]] iz reda ''[[Ericales]]''. Obuhvaćaju [[Stablo|stabla]], [[grm]]ove i drvenaste penjačice rasprostranjene prvenstveno u tropskim, suptropskim i umjerenim dijelovima [[Azija|Azije]], dok rod ''Saurauia'' dopire i u Srednju i Južnu [[Amerika|Ameriku]]. Plants of the World Online danas priznaje tri roda: ''Actinidia'', ''Clematoclethra'' i ''Saurauia''. Prema trenutačnim Kewovim popisima oni zajedno obuhvaćaju 473 prihvaćene vrste. <ref name="Kew "/> Najpoznatiji predstavnici pripadaju rodu ''[[Actinidia]]'', među njima biljke uzgajane zbog plodova poznatih kao [[kivi]]. Kew danas komercijalno najvažniji dlakavi kivi vodi kao ''Actinidia chinensis'' var. ''deliciosa'', dok je ime ''Actinidia deliciosa'' njegov sinonim. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A60458895-2/general-information Plants of the World Online, Actinidia chinensis var. deliciosa], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> == Opis == ''Aktinidijevke'' su [[Stablo|stabla]], [[grm]]ovi ili drvenaste penjačice. [[Listovi]] su izmjenični, jednostavni i peteljkasti, najčešće pilasta ili nazubljena ruba; palistići izostaju ili su vrlo sitni. Vegetativni dijelovi često su obrasli jednostavnim ili razgranjenim dlačicama. <ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] mogu biti dvospolni ili jednospolni, a biljke jednodomne, dvodomne ili funkcionalno dvodomne. Razvijaju se pojedinačno ili u pazušnim gronjama, paštitastim odnosno metličastim cvatovima. Čašnih je listića uglavnom pet, kao i [[latica]], premda broj može varirati. Latice su slobodne ili pri osnovi slabo srasle. <ref name="WFO "/> [[Prašnik]]a je od deset do vrlo mnogo, a u pojedinim rodovima njihov broj može dosegnuti više od stotinu. Antere se otvaraju uzdužnim pukotinama ili vršnim porama. Plodnica je nadrasla, sinkarpna, najčešće s tri do pet ili više pretinaca; u svakom se nalazi velik broj sjemenih zametaka. Broj vratova ili ogranaka njuške odgovara broju plodnih listova ili su oni međusobno srasli. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000006 WFO], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je najčešće mesnata boba s brojnim sitnim [[sjeme]]nkama, kao kod aktinidija i većine ''[[Saurauia]]'', a u nekih predstavnika može biti kožast i otvarati se. [[Sjeme]]nke su brojne, sitne i obično okružene mesnatim tkivom ploda.<ref name="WFO "/> == Rasprostranjenost i ekologija == Središte raznolikosti porodice nalazi se u istočnoj i jugoistočnoj Aziji. ''Actinidia'' je prirodno rasprostranjena od [[Himalaja|Himalaje]] preko [[Kina|Kine]], [[Korejski poluotok|Koreje]] i [[Japan]]a do [[Ruski daleki istok|ruskoga Dalekog istoka]] i [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]], dok je ''[[Clematoclethra]]'' ograničena na [[Kina|Kinu]]. ''Saurauia'' ima najširi areal: osim tropske i suptropske Azije javlja se od Meksika preko Srednje Amerike do tropske [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:38999-1 Plants of the World Online, Actinidia], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Predstavnici porodice naseljavaju nizinske i planinske [[Šuma|šume]], šumske rubove, šikare i poremećena staništa. ''Actinidia'' je pretežno rod penjačica umjerenih i subtropskih šuma, dok su brojne vrste ''Saurauia'' stabla i grmovi vlažnih tropskih planinskih šuma.<ref name="KewI "/> == Sistematika i povijest == Položaj aktinidijevki tijekom povijesti znatno se mijenjao. Rod ''Actinidia'' prvotno je bio smješten u Dilleniaceae, a različiti su sustavi aktinidijevke svrstavali u redove ''Parietales'', ''Theales'', ''Actinidiales'' ili ''[[Ericales]]''. U nekim sustavima ''Saurauia'' je izdvajana u zasebnu porodicu ''Saurauiaceae'', dok je rod ''Sladenia'' povremeno uključivan u ''Actinidiaceae''. <ref name="HEP Journal ">[https://journal.hep.com.cn/fib/EN/10.1007/s11515-008-0110-2 Advances in the study of the systematics of Actinidia Lindley], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Morfološka, embriološka i molekularna istraživanja poduprla su skupinu sastavljenu od ''Actinidia'' + ''Clematoclethra'' + ''Saurauia'' kao monofiletsku. Plastidne analize posebno su poduprle blisko srodstvo ''Actinidia'' i ''Clematoclethra'', a cijelu porodicu smještaju unutar reda [[Ericales]]. <ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5010200/ Chloroplast Genome Evolution in Actinidiaceae: clpP Loss, Heterogenous Divergence and Phylogenomic Practice], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> APG V (2026.) zadržava Actinidiaceae kao zasebnu porodicu reda Ericales bez promjene njezina suvremenog opsega. Nekadašnji ''Sladenia'' ne pripada aktinidijevkama; APG V uključuje ''[[Sladeniaceae]]'' u široko shvaćene ''[[Pentaphylacaceae]]''. <ref name="JSE ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jse.70096 Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Naziv porodice je konzerviran, a nomenklaturni tip je rod ''Actinidia'' <small>Lindl.</small> IPNI trenutačno navodi ime ''Actinidiaceae'' <small>Engl. & Gilg</small>, objavljeno 6. studenoga [[1924.]] <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/30005518-2 IPNI], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == * ''Saurauiaceae'' <small>Griseb.</small> — sinonim porodice Actinidiaceae. Pravila botaničke nomenklature izričito određuju da se pri objedinjavanju dviju porodica koristi konzervirano ime Actinidiaceae.<ref name="NPGS Web ">[https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=15 Family Actinidiaceae Gilg & Werderm., nom. cons.], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Actinidiaceae APweb], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> == Rodovi == Kew 2026. priznaje tri roda <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30005518-2 Plants of the World Online], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref>: # ''[[Actinidia]]'' <small>Lindl.</small> — 56 vrsta; Himalaja do ruskoga Dalekog istoka i Malezije. # ''[[Clematoclethra]]'' <small>(Franch.) Maxim.</small> — 1 vrsta, Clematoclethra scandens; Kina. Ovo je važna novost jer stara literatura navodi dvadesetak ili više vrsta, koje su danas uglavnom svedene na rangove ispod vrste ili sinonimiju. # ''[[Saurauia]]'' <small>Willd.</small> — 416 vrsta; tropska i suptropska Azija te od Meksika do tropske Južne Amerike. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Aktinidijevke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] dwbno7iz8oyjijt3dnzpyljbz7vc3ni 7631737 7631736 2026-11-06T23:09:16Z Zeljko 1196 /* Sinonimi */ 7631737 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Aktinidijevke | slika = Actinidia polygama 071027a.JPG | slika_opis = ''[[Actinidia polygama]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Actinidiaceae''''' | familia_autorstvo = Engl. & Gilg | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = vidi tekst | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} [[Datoteka:Saurauia zahlbruckneri 2.jpg|mini|lijevo|''[[Saurauia zahlbruckneri]]''.]] [[Datoteka:OrtoBotPadova Actinidia chinensis.jpg|mini|lijevo|''[[Actinidia chinensis]]''.]] [[Datoteka:Clematoclethra-scandens-subsp-hemsleyi UBCBG Cutler 20180526 124617.jpg|mini|lijevo|''[[Clematoclethra scandens]]''.]] '''Aktinidijevke''' ([[Lat.]] ''Actinidiaceae'' <small>Engl. & Gilg</small>) porodica su drvenastih [[Kritosjemenjače|cvjetnica]] iz reda ''[[Ericales]]''. Obuhvaćaju [[Stablo|stabla]], [[grm]]ove i drvenaste penjačice rasprostranjene prvenstveno u tropskim, suptropskim i umjerenim dijelovima [[Azija|Azije]], dok rod ''Saurauia'' dopire i u Srednju i Južnu [[Amerika|Ameriku]]. Plants of the World Online danas priznaje tri roda: ''Actinidia'', ''Clematoclethra'' i ''Saurauia''. Prema trenutačnim Kewovim popisima oni zajedno obuhvaćaju 473 prihvaćene vrste. <ref name="Kew "/> Najpoznatiji predstavnici pripadaju rodu ''[[Actinidia]]'', među njima biljke uzgajane zbog plodova poznatih kao [[kivi]]. Kew danas komercijalno najvažniji dlakavi kivi vodi kao ''Actinidia chinensis'' var. ''deliciosa'', dok je ime ''Actinidia deliciosa'' njegov sinonim. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A60458895-2/general-information Plants of the World Online, Actinidia chinensis var. deliciosa], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> == Opis == ''Aktinidijevke'' su [[Stablo|stabla]], [[grm]]ovi ili drvenaste penjačice. [[Listovi]] su izmjenični, jednostavni i peteljkasti, najčešće pilasta ili nazubljena ruba; palistići izostaju ili su vrlo sitni. Vegetativni dijelovi često su obrasli jednostavnim ili razgranjenim dlačicama. <ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] mogu biti dvospolni ili jednospolni, a biljke jednodomne, dvodomne ili funkcionalno dvodomne. Razvijaju se pojedinačno ili u pazušnim gronjama, paštitastim odnosno metličastim cvatovima. Čašnih je listića uglavnom pet, kao i [[latica]], premda broj može varirati. Latice su slobodne ili pri osnovi slabo srasle. <ref name="WFO "/> [[Prašnik]]a je od deset do vrlo mnogo, a u pojedinim rodovima njihov broj može dosegnuti više od stotinu. Antere se otvaraju uzdužnim pukotinama ili vršnim porama. Plodnica je nadrasla, sinkarpna, najčešće s tri do pet ili više pretinaca; u svakom se nalazi velik broj sjemenih zametaka. Broj vratova ili ogranaka njuške odgovara broju plodnih listova ili su oni međusobno srasli. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000006 WFO], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je najčešće mesnata boba s brojnim sitnim [[sjeme]]nkama, kao kod aktinidija i većine ''[[Saurauia]]'', a u nekih predstavnika može biti kožast i otvarati se. [[Sjeme]]nke su brojne, sitne i obično okružene mesnatim tkivom ploda.<ref name="WFO "/> == Rasprostranjenost i ekologija == Središte raznolikosti porodice nalazi se u istočnoj i jugoistočnoj Aziji. ''Actinidia'' je prirodno rasprostranjena od [[Himalaja|Himalaje]] preko [[Kina|Kine]], [[Korejski poluotok|Koreje]] i [[Japan]]a do [[Ruski daleki istok|ruskoga Dalekog istoka]] i [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]], dok je ''[[Clematoclethra]]'' ograničena na [[Kina|Kinu]]. ''Saurauia'' ima najširi areal: osim tropske i suptropske Azije javlja se od Meksika preko Srednje Amerike do tropske [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:38999-1 Plants of the World Online, Actinidia], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Predstavnici porodice naseljavaju nizinske i planinske [[Šuma|šume]], šumske rubove, šikare i poremećena staništa. ''Actinidia'' je pretežno rod penjačica umjerenih i subtropskih šuma, dok su brojne vrste ''Saurauia'' stabla i grmovi vlažnih tropskih planinskih šuma.<ref name="KewI "/> == Sistematika i povijest == Položaj aktinidijevki tijekom povijesti znatno se mijenjao. Rod ''Actinidia'' prvotno je bio smješten u Dilleniaceae, a različiti su sustavi aktinidijevke svrstavali u redove ''Parietales'', ''Theales'', ''Actinidiales'' ili ''[[Ericales]]''. U nekim sustavima ''Saurauia'' je izdvajana u zasebnu porodicu ''Saurauiaceae'', dok je rod ''Sladenia'' povremeno uključivan u ''Actinidiaceae''. <ref name="HEP Journal ">[https://journal.hep.com.cn/fib/EN/10.1007/s11515-008-0110-2 Advances in the study of the systematics of Actinidia Lindley], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Morfološka, embriološka i molekularna istraživanja poduprla su skupinu sastavljenu od ''Actinidia'' + ''Clematoclethra'' + ''Saurauia'' kao monofiletsku. Plastidne analize posebno su poduprle blisko srodstvo ''Actinidia'' i ''Clematoclethra'', a cijelu porodicu smještaju unutar reda [[Ericales]]. <ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5010200/ Chloroplast Genome Evolution in Actinidiaceae: clpP Loss, Heterogenous Divergence and Phylogenomic Practice], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> APG V (2026.) zadržava Actinidiaceae kao zasebnu porodicu reda Ericales bez promjene njezina suvremenog opsega. Nekadašnji ''Sladenia'' ne pripada aktinidijevkama; APG V uključuje ''[[Sladeniaceae]]'' u široko shvaćene ''[[Pentaphylacaceae]]''. <ref name="JSE ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jse.70096 Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> Naziv porodice je konzerviran, a nomenklaturni tip je rod ''Actinidia'' <small>Lindl.</small> IPNI trenutačno navodi ime ''Actinidiaceae'' <small>Engl. & Gilg</small>, objavljeno 6. studenoga [[1924.]] <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/30005518-2 IPNI], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == * ''Saurauiaceae'' <small>Griseb.</small> — sinonim porodice Actinidiaceae. Pravila botaničke nomenklature izričito određuju da se pri objedinjavanju dviju porodica koristi konzervirano ime Actinidiaceae.<ref name="NPGS Web ">[https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=15 Family Actinidiaceae Gilg & Werderm., nom. cons.], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref> <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Actinidiaceae APweb], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Rodovi == Kew 2026. priznaje tri roda <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30005518-2 Plants of the World Online], pristupljeno 3. listopada 2026.</ref>: # ''[[Actinidia]]'' <small>Lindl.</small> — 56 vrsta; Himalaja do ruskoga Dalekog istoka i Malezije. # ''[[Clematoclethra]]'' <small>(Franch.) Maxim.</small> — 1 vrsta, Clematoclethra scandens; Kina. Ovo je važna novost jer stara literatura navodi dvadesetak ili više vrsta, koje su danas uglavnom svedene na rangove ispod vrste ili sinonimiju. # ''[[Saurauia]]'' <small>Willd.</small> — 416 vrsta; tropska i suptropska Azija te od Meksika do tropske Južne Amerike. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Aktinidijevke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] 6meilo0jd05ixo6uldn9inpe4bghnvv 0 498646 7631806 7618163 2026-11-07T04:47:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631806 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:''Pakicetus''}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Pakicetus'' | status = izumrli | raspon_fosila = Rani eocen | slika = Pakicetus BW.jpg | slika_opis = Restauracija | slika2 = Pakicetus attocki, ROM.jpg | slika2_opis = Odljev skeleta vrste ''P. attocki'' | domain = [[eukarioti|Eukaryota]] | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[sisavac|Mammalia]] | ordo = [[kitovi|Cetacea]] | subordo = †[[arheoceti|Archaeoceti]] | familia = †[[pakicetidi|Pakicetidae]] | genus = †'''''Pakicetus''''' | genus_autorstvo = Gingerich, Russell [[1981.]] | razdioba_stupanj = Podvrste | razdioba = {{plainlist| * †''P. inachus'' (tip. vrsta)<br /><small>Gingerich, Russell [[1981.]]</small> * †''P. attocki''<br /><small>West [[1980.]]</small> * †''P. calcis''<br /><small>Cooper, Thewissen, Hussain [[2009.]]</small> * †''P. chittas''<br /><small>Cooper, Thewissen, Hussain [[2009.]]</small>}} }} '''''Pakicetus''''' je bio rod izumrlih predaka kitova, koji se svrstava u porodicu [[Pakicetidae]], endemičnu za [[eocen]]ski [[Pakistan]] (prije 55,8 do 40,4 milijuna godina).<ref name="paleodb">{{Citiranje časopisa |url=http://fossilworks.org/bridge.pl?taxon_no=42935&action=taxonInfo |title=Pakicetus Gingerich and Russell 1981 |journal= |access-date=27. siječnja 2014. |archive-date=1. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140201205729/http://fossilworks.org/bridge.pl?taxon_no=42935&action=taxonInfo |url-status=dead }}</ref> Velika većina paleontologa smatra ga najprimitivnijim kitom. == Taksonomija == [[File:Pakicetus SIZE.png|upright|thumb|left|Usporedba veličine s čovjekom]] [[File:Red pog.svg|8px]] ''[[Ichthyolestes]] pinfoldi''<ref>[[Ipres]], [[Jammu i Kashmir]], India ({{Coord|33.2|74.5|display=inline}}: paleokoordinate {{Coord|6.3|68.5|display=inline}}). </ref><br /> [[File:Blue pog.svg|8px]] ''P. calcis'', ''P. chittas''<ref>[[Lutet]], Pakistan ({{Coord|33.6|72.2|display=inline}}: paleokoordinate {{Coord|14.3|68.3|display=inline}}).</ref><br /> [[File:Green pog.svg|8px]] ''P. inachus''<ref>[[Lutet]], [[Khyber Pakhtunkhwa]], Pakistan ({{Coord|33.6|71.9|display=inline}}: paleokoordinate {{Coord|14.4|68.1|display=inline}}. </ref><br /> Gingerich i Russell ([[1981.]]), Carroll ([[1988.]]) i Benton ([[1993.]]) su svrstali rod ''Pakicetus'' u porodicu [[Protocetidae]]. Poslije su ga Gingerich i Russell ([[1990.]]) i McKenna i Bell ([[1997.]]) svrstali u potporodicu [[Pakicetinae]], da bi ga na kraju Thewissen i Hussain ([[1998.]]), Thewissen et al. ([[2001.]]), Thewissen et al. (2001), Geisler i Sanders ([[2003.]]), McLeod i Barnes ([[2008.]]) i Uhen ([[2010.]]) svrstali u porodicu Pakicetidae.<ref name="paleodb"/> == Opis == Prvi pronađeni fosil sastojao se od nepotpune lubanje, koja se sastojala od gornjeg dijela ("krova"), slomljene čeljusti i nekoliko zuba. Smatralo se da je pripadala nekom [[Mesonychia|mezonihidu]], ali su Gingerich i Russell 1981. prepoznali da je u pitanju vrsta ranog kita, na osnovu osobina unutrašnjeg uha koje postoje samo kod kitova: veliki slušni mjehur formira samo ektotimpanička kost. To ukazuje na to da je u pitanju prijelazna vrsta između izumrlih kopnenih sisavaca i današnjih kitova.<ref>{{Harvnb|Gingerich|Russell|1981}}</ref> Na naslovnoj stranici časopisa ''[[Science]]'' prikazan je kao vodozemni sisavac pomalo sličan krokodilu, koji lovi ribu.<ref name="Science-1983">{{Harvnb|Gingerich|Wells|Russell|Shah|1983|loc=Cover}}</ref> === Mogućnost vodozemnog života === 2001. su otkriveni malo potpuniji skeletalni ostaci, koji su naveli na zaključak da je ''Pakicetus'' bio pretežno kopnena životinja veličine vuka i vrlo sličan srodnim mezonhidima. {{Harvnb|Thewissen|Williams|Roe|Hussain|2001}}. su napisali da su "pakicetidi bili kopneni sisavci, ništa više vodozemni od [[tapiri|tapira]]."<ref name="thewissen-nature-2001">{{Harvnb|Thewissen|Williams|Roe|Hussain|2001|p=278}}</ref> Međutim, {{Harvnb|Thewissen|Cooper|George|Bajpai|2009}}. su tvrdili da su se "očne šupljine ... tih kitova nalazile blizu jedna drugoj na vrhu lubanje, kao što je često slučaj kod vodenih životinja koje većinu vremena provode u vodi, prateći obalu kako bi uhvatile neoprezne životinje, koje bi došle da se napiju. Kao i kod ''[[Indohyus]]a'', kosti udova bile su osteosklerotične, što ukazuje na život u vodenom staništu"<ref>{{Harvnb|Thewissen|Cooper|George|Bajpai|2009|p=277}}</ref> (jer teške kosti pružaju balast). == Rasprostranjenost fosila == Prvi fosili su pronađeni u [[Pakistan]]u, zbog čega taj rod nosi takav naziv. Slojevi tla na zapadu Pakistana, u kojima su fosili pronađeni, u prošlosti su bili obalna regija oceana Tethys. == Povezani članci == * ''[[Ambulocetus]]'' == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{Cite journal |last1=Cooper |first1=Lisa Noelle |last2=Thewissen |first2=J. G. M. |last3=Hussain |first3=S. T. |title=New middle Eocene archaeocetes (Cetacea: Mammalia) from the Kuldana Formation of northern Pakistan |year=2009 |journal=Journal of vertebrate paleontology |volume=104 |issue=4 |page=1289–99 |doi=10.1671/039.029.0423 |oclc=506008976}}<!-- {{Harvnb|Cooper|Thewissen|Hussain|2009}} --> * {{Cite journal |last1=Gingerich |first=Philip D. |author1-link=Philip D. Gingerich |last2=Wells |first2=N. A. |last3=Russell |first3=D. E. |last4=Shah |first4=S. M. |title=Origin of whales in epicontinental remnant seas: new evidence from the early eocene of pakistan |year=1983 |month=April 22 |journal=Science |volume=220 |issue=4595 |pages=403-6 |url=http://www-personal.umich.edu/~gingeric/PDFfiles/PDG133_Pakicetus.pdf |accessdate=2013-07-01 |pmid=17831411}}<!-- {{Harvnb|Gingerich|Wells|Russell|Shah|1983}} --> * {{Cite journal |last1=Gingerich |first1=Philip D. |last2=Russell |first2=Donald E. |title=Pakicetus inachus, A New Archaeocete (Mammalia, Cetacea) from the Early-Middle Eocene Kuldana Formation of Kohat (Pakistan) |year=1981 |journal=Contributions from the Museum of Paleontology, The Museum of Michigan |volume=25 |issue=11 |pages=235–246 |url=http://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/48501/ID352.pdf |accessdate=2013-02-01 |oclc=742729300}}<!-- {{Harvnb|Gingerich|Russell|1981}} --> * {{Cite journal |last1=Thewissen |first1=J. G. M. |last2=Williams |first2=E. M. |last3=Roe |first3=L. J. |last4=Hussain |first4=S. T. |title=Skeletons of terrestrial cetaceans and the relationship of whales to artiodactyls |year=2001 |journal=Nature |volume=413 |issue=6853 |pages=277–281 |url=http://www.faculty.virginia.edu/bio202/202-2002/Lectures%2020202/thesissen%20et%20al%202001.pdf |accessdate=2013-07-01 |doi=10.1038/35095005 |pmid=11565023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304030425/http://www.faculty.virginia.edu/bio202/202-2002/Lectures%2020202/thesissen%20et%20al%202001.pdf |archive-date=4. ožujka 2016. |url-status=dead}}<!-- {{Harvnb|Thewissen|Williams|Roe|Hussain|2001}} --> * {{Cite journal |last1=Thewissen |first1=J. G. M. |last2=Cooper |first2=Lisa Noelle |last3=George |first3=John C. |last4=Bajpai |first4=Sunil |title=From Land to Water: the Origin of Whales, Dolphins, and Porpoises |year=2009 |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=2 |issue=2 |pages=272–288 |url=http://www3.neomed.edu/DEPTS/ANAT/Thewissen/pdf/HT2.pdf |accessdate=2013-07-01 |doi=10.1007/s12052-009-0135-2 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20120714043759/http://www.neomed.edu/DEPTS/ANAT/Thewissen/pdf/HT2.pdf |archive-date=14. srpnja 2012. |url-status=dead}}<!-- {{Harvnb|Thewissen|Cooper|George|Bajpai|2009}} --> * {{Cite journal |last=West |first=Robert M |title=Middle Eocene large mammal assemblage with Tethyan affinities, Ganda Kas region, Pakistan |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-paleontology_1980-05_54_3/page/508 |year=1980 |journal=Journal of Paleontology |volume=54 |issue=3 |pages=508–533 |oclc=4899161959 |jstor=1304193}}<!-- {{Harvnb|West|1980}} --> [[Kategorija:Rodovi Archaeoceti]] bhy8hqvmb14yj48rlxy2p0nf6ak5z9p 0 510816 7631816 7614937 2026-11-07T05:43:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631816 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Paraceratherium'' | status = izumrli | raspon_fosila = Oligocen | slika = Indricotherium11.jpg | slika_opis = Restauracija | raspon_fosila = [[oligocen]] {{geološki raspon|34|23}}<!-- {{period fossil range|Paleogene|34|23}} --> | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[neparnoprstaši|Perissodactyla]] | familia = †[[Indricotheriidae]] | subfamilia = †[[indrikoterini|Indricotheriinae]] | subfamilia_autorstvo = [[A. A. Borissiak|Borissiak]], 1923. | genus = †'''''Paraceratherium''''' | genus_autorstvo = [[Clive Forster Cooper|Forster Cooper]], 1911. | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = *''[[Paraceratherium bugtiense|P. bugtiense]]'' *''[[Paraceratherium sui|P. sui]]'' *''[[Paraceratherium yagouense|P. yagouense]]'' | sinonimi = *''Baluchitherium'' <small>Forster Cooper, 1913.</small> *''Thaumastotherium'' <small>Forster Cooper, 1913.</small> *''Aralotherium'' <small>Borissiak, 1939.</small>; ponekad samostalno<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilworks.org/?a=taxonInfo&taxon_no=94189 |title=Fossilworks |journal= |access-date=29. travnja 2014. |archive-date=29. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140429205140/http://fossilworks.org/?a=taxonInfo&taxon_no=94189 |url-status=dead }}</ref> Vode se i kao posebni rodovi: *''Indricotherium'' <small>Borissiak, 1916.</small> *''Dzungariotherium'' <small>Xu and Wang, 1973.</small><ref>{{cite book |author=Donald R. Prothero, Robert M. Schoch |title=The Evolution of Perissodactyls |url=https://archive.org/details/evolutionofperis0000unse |year=1989 |publisher=Oxford University Press |isbn=0195060393 |chapter=The Systematics of Indricotheres |pages=[https://archive.org/details/evolutionofperis0000unse/page/358 358]–378}}</ref> }} '''''Paraceratherium''''' /također poznat pod nazivom i ''Baluchitherium'', dok se taksoni ''[[Dzungariotherium]]'' i ''[[Indricotherium]]'' vode kao posebni rodovi<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilworks.org/?a=taxonInfo&taxon_no=94189 |title=Fossilworks Indricotheriidae |journal= |access-date=29. travnja 2014. |archive-date=29. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140429205140/http://fossilworks.org/?a=taxonInfo&taxon_no=94189 |url-status=dead }}</ref>/, izumrli je rod divovskih bezrogih sisavaca iz porodice [[Indricotheriidae]], sličnih nosorogu, koji su nastanjivali Europu i Aziju za vrijeme epohe [[oligocen]]a.<ref>{{cite web |url=http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?action=checkTaxonInfo&taxon_no=43158&is_real_user=1 |title=Indricotherium: Age range and collections |publisher=Paleobiology Database |accessdate=16. veljače 2013. |archive-date=30. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080430003236/http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?action=checkTaxonInfo |url-status=dead }}</ref> Prvi je put otkriven [[1910.]] godine u [[Beludžistan]]u (područje današnjeg Pakistana), po kojem je i dobio svoj naziv, za vrijeme ekspedicije engleskog paleontologa i direktora Muzeja zoologije sveučilišta u Cambridgeu (''University Museum of Zoology''), Sira Clivea Forstera Coopera.<ref>{{cite journal |last=Forster Cooper |first=Clive |title=Paraceratherium bugtiense, a new genus of Rhinocerotidae from the Bugti Hills of Baluchistan. Preliminary notice. |journal=Ann. Mag. Nat. Hist. |year=1911 |volume=svezak 8 |issue=broj 8 |pages=str. 711. - 716.}}</ref> == Opis == [[Datoteka:Indricotherium skeleton.jpg|mini|lijevo|Kostur vrste ''Paraceratherium transouralicum'']] ''Paraceratherium'' se smatra najvećim poznatim kopnenim sisavcem, čija je najveća vrsta u odrasloj dobi dostizala težinu od 11 tona;<ref>{{cite journal |last1=Fortelius |first1=Mikael |last2=Keppelman |first2=Jonh |title=The largest land mammal ever imagined. |journal=Zoological Journal of the Linnean Society |year=1993 |issue=broj 107 |pages=str. 85. – 101.}}</ref> najveća poznata jedinka u ramenima je imala visinu od 4,8 m, dok je od nosa do stražnjice imala duljinu od 8,0 m i težinu od 16 tona.<ref>{{cite web |url=http://gspauldino.com/JVP92.pdf |title=The size and bulk of extinct giant land herbivores |year=1992 |author=Gregory S. Paul |accessdate=16. veljače 2013.}}</ref> ''Paraceratherium'' je bio neparnoprstaš [[biljojed]], koji se hranio lišćem drveća pomoću svojih kljovastih gornjih zuba usmjerenih prema dolje, koji su se poklapali sa zubima u donjoj čeljusti, usmjerenim prema naprijed. Imao je dugu i plitku lubanju bez [[rog]]ova i zasvođene kosti čela i nosa. Prednji zubi bili su mu reducirani na jedan par sjekutića u obje čeljusti, koničnog oblika i tako veliki da su nalikovali na malene [[kljove]]. Gornji sjekutići bili su usmjereni prema dolje, dok su donji stršili prema van. Očigledno je da mu je gornja usna bila izuzetno pokretljiva. Vrat mu je bio vrlo dug, prsište široko i dobro razvijeno, a udovi dugi i debeli, poput stupova. Nastanjivao je šume [[Središnja Azija|Središnje Azije]] prije između 34 i 23 milijuna godina. Vrsta zubala, pokretljiva gornja usna i duge noge i vrat ukazuju da se hranio lišćem i grančicama drveća i velikog grmlja. == Taksonomija == Iako je situacija na razini vrste dosta jasna, postoje nejasnoće i neslaganja po pitanju taksonomije na razini roda. Rod ''Paraceratherium'' prvi je opisao [[Clive Forster Cooper]] [[1911.]] godine. Rod ''Baluchitherium'' prvi je opisao Forster Cooper [[1913.]] godine. Rod ''Indricotherium'' prvi je opisao Borissiak [[1915.]] godine. ''Baluchitherium'' se danas naširoko smatra sinonimom bilo za ''Paraceratherium'' ili ''Indricotherium''. Međutim, postoje neslaganja po pitanju toga da li je ''Indricotherium'' odvojen od roda ''Paraceratherium''. Lucas i Sobus se u svom pregledu potporodice [[Indricotheriinae]] iz [[1989.]] zalažu za sinonimiju i smatraju da su razlike među njima u najboljem slučaju dovoljne za razdvajanje na nivou vrste, te da bi one čak mogle biti rezultat [[spolni dimorfizam|spolnog dimorfizma]] kod jedne vrste, gdje je veći i snažnije građen ''Indricotherium'' s većim zubima vjerojatno bio mužjak, a lakše građeni ''Paraceratherium'' ženka. Drugi su pak stručnjaci izrazili sumnje po pitanju takvog interpretiranja oblika lubanje. Čak i ako bi se pokazalo da su u pitanju različiti rodovi, po veličini i izgledu bi još uvijek bili slični. Ako se smatraju istim rodom, tada bi ''Indricotherium'' bio mlađi sinonim za ''Paraceratherium'', zato što, prema principu prioriteta u znanstvenojnoj klasifikaciji, prva objava, u kojoj je naveden najstariji validni naziv, ima prioritet, a naziv ''Paraceratherium'' javio se prije drugog. U ovome se Lucas i Sobus slažu, te smatraju rodove ''Indricotherium'', ''Baluchitherium'', ''Thaumastotherium'' (Forster Cooper, 1913.), ''Aralotherium'' (Borissiak, 1939.) i ''Dzungariotherium'' (Xu i Wang, 1973.) mlađim sinonimima roda ''Paraceratherium''. [[Slika:Indricotherium transouralicum.jpg|mini|Lubanja vrste ''Paraceratherium transouralicum'']] Lucas i Sobus prepoznaju četiri validne vrste roda ''Paraceratherium'', a uvjetno je dodana još jedna (''P. zhajremensis''). Vrste roda ''Paraceratherium'' su sljedeće: '''''Paraceratherium bugtiense'' (Forster Cooper, 1911.)''', iz [[Pakistan]]a za vrijeme [[oligocen]]a, tipična je vrsta roda ''Paraceratherium''. ''Baluchitherium osborni'' (Forster Cooper, 1913.) je mlađi sinonim. Prvi je put pronađena u formaciji [[Chitarwata]] u brdima Bugti ([[Beludžistan]]), nakon čega je dobila svoj naziv. Tijekom posljednjih desetljeća francusko-pakistanski je tim (Antoine ''et al.'', 2004.; Métais ''et al.'', 2009.) pronašao nove primjerke ''P. bugtiense''. '''''Paraceratherium transouralicum'' (Pavlova, 1922.)'''. Također poznat kao ''Indricotherium transouralicum'', najbolje je istražena i najrasprostranjenija vrsta, iz srednjeg i kasnog oligocenskog [[Kazahstan]]a, [[Mongolija|Mongolije]] i [[Unutarnja Mongolija|Unutarnje Mongolije]] na sjeveru [[Kina|Kine]]. Lucas i Sobus smatraju sljedeće vrste sinonimima: ''Baluchitherium grangeri'' (Osborn, 1923.), ''Indricotherium asiaticum'' (Borissiak, 1923.) i ''Indricotherium minus'' (Borissiak, 1923.). '''''Paraceratherium orgosensis'' (Chiu, 1973.)''' je najveća vrsta, čiji su zubi bili gotovo četvrtinu veći nego kod ''P. transouralicum''. Pronađena je u srednje- i kasnooligocenskim stijenama u [[Xinjiang]]u, na sjeverozapadu Kine. Tri sinonima su ''Dzungariotherium orgosensis'' (Chiu, 1973.) i (svaki od navedenih zasnovan na pojedinačnoj lubanji) ''Dzungariotherium turfanensis'' (Xu & Wang, 1978.) i ''Paraceratherium lipidus'' (Xu & Wang, 1978). Iako postoje varijacije proporcijama lubanje (do kojih je možda došlo zbog spolnog dimorfizma), sve su pronađene na bliskom geografskom prostoru. '''''Paraceratherium prohorovi'' (Borissiak, 1939.)''' iz kasnooligocenskoh ili ranomiocenskog istočnog Kazahstana. '''''Paraceratherium zhajremensis'' (Osborn, 1923.)''' iz srednje- i kasnooligocenske [[Indija|Indije]]. Drugi ostaci koji bi se mogli pripisati rodu ''Paraceratherium'' ili srodnim taksonima pronađeni su u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]] i [[Anatolija|Anatoliji]] (Antoine et al., 2008). == U popularnoj kulturi == ''Paraceratherium'' je bio glavna tema treće epizode popularne [[BBC]]-jeve dokumentarne emisije ''[[Šetnja sa zvijerima]]''. Pripovjedač ga u epizodi uvijek naziva indrikoter, a ne nazivom nekog određenog roda. U popratnoj knjizi u infookviru te izumrle životinje stoji naziv ''Paraceratherium''. Prema kreatoru specijalnih efekata, Philu Tippettu, ''Paraceratherium'' je bio inspiracija za AT-AT šetače u [[znanstvena fantastika|znantvenofantastičnom filmu]] [[Ratovi zvijezda V: Imperij uzvraća udarac]] iz [[1980.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.wired.com/underwire/2012/05/phil-tippett-feature/ |title=35 Years After Star Wars, Effects Whiz Phil Tippett Is Slowly Crafting a Mad God |date=24. svibnja 2012. |author=Angela Watercutter |publisher=Wired |accessdate=16. veljače 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140223193400/http://www.wired.com/underwire/2012/05/phil-tippett-feature/ |archive-date=23. veljače 2014. |url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == * {{cite journal |author=Pierre-Olivier Antoine, ''et al'' |year=2004 |title=New remains of the baluchithere Paraceratherium bugtiense (Pilgrim, 1910) from the Late/latest Oligocene of the Bugti hills, Balochistan, Pakistan |journal=Journal of Asian Earth Sciences |volume=svezak 24 |pages=str. 71. – 77. |url=http://www.rhinoresourcecenter.com/pdf_files/117/1175862167.pdf |accessdate=16. veljače 2013. |archive-date=29. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140429080202/http://www.rhinoresourcecenter.com/pdf_files/117/1175862167.pdf |url-status=dead }} * {{cite journal |author=Pierre-Olivier Antoine, ''et al'' |year=2008 |title=A giant rhinocerotoid (Mammalia, Perissodactyla) from the Late Oligocene of north-central Anatolia (Turkey) |journal=Zoological Journal of the Linnean Society |volume=svezak 152 |pages=str. 581. – 592. |url=http://www.rhinoresourcecenter.com/pdf_files/129/1298110581.pdf |accessdate=16. veljače 2013. |archive-date=29. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140429080704/http://www.rhinoresourcecenter.com/pdf_files/129/1298110581.pdf |url-status=dead }} * {{cite journal |author=Grégoire Métais, ''et al'' |date=Veljača 2009. |title=Lithofacies, depositional environments, regional biostratigraphy, and age of the Chitarwata Formation in the Bugti Hills, Balochistan, Pakistan |journal=Journal of Asian Earth Sciences |volume=svezak 34 |issue=broj 2 |pages=str. 154. – 167. <!--accessdate=16. veljače 2013. -->}} *{{cite book |author=Cecie Starr, Ralph Taggart, Lisa Starr |title=Biology: The Unity and Diversity of Life |year=2008 |edition=12. izdanje |publisher=Cengage Learning |isbn=0495557927}} == Vanjske poveznice == * [http://dsc.discovery.com/convergence/beasts/photo/photo2/slide_05.html Indricotherium] - ''Discovery Channel'' * [http://dsc.discovery.com/convergence/beasts/know/fortelius.html Odgovori Dr. Mikaela Forteliusa] - ''Discovery Channel'' * [http://www.fmnh.helsinki.fi/users/haaramo/Metazoa/Deuterostoma/Chordata/Synapsida/Eutheria/Perissodactyla/Hyracodontidae/Indricotheriinae.htm Hyracodontidae: Indricotheriinae] i [http://www.fmnh.helsinki.fi/users/haaramo/Metazoa/Deuterostoma/Chordata/Synapsida/Eutheria/Perissodactyla/Hyracodontidae/Synonyms_of_Paraceratherium.htm Synonyms of Paraceratherium transouralicum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080110230349/http://www.fmnh.helsinki.fi/users/haaramo/Metazoa/Deuterostoma/Chordata/Synapsida/Eutheria/Perissodactyla/Hyracodontidae/Synonyms_of_Paraceratherium.htm |date=10. siječnja 2008. }} - Mikko's Phylogeny Archive - slijedi Lucasa i Sorbusa * [http://groups.google.com/group/sci.bio.paleontology/browse_thread/thread/ed7f9819563b739d/14a0dfbf0982f0d7?q=indricotherium+paraceratherium&rnum=3&hl=en#14a0dfbf0982f0d7 sci.bio.paleontology grupa] 20. srpnja 1999. * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/286681/Indricotherium "Indricotherium"] ''Encyclopædia Britannica'' [[Kategorija:Izumrli rodovi neparnoprstaša]] [[Kategorija:Oligocenski kralježnjaci]] q6zpzonzt00ba2uawlt7ucw9sjelr42 0 511336 7631805 7618162 2026-11-07T04:47:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631805 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pakicetidi | status = izumrli | raspon_fosila = Rani eocen-srednji eocen | slika = Pakicetus BW.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = ''Pakicetus'' | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Artiodactyla]] | infraordo = [[Cetacea]] | familia = '''Pakicetidae''' | familia_autorstvo = J.G.M. Thewissen, S.I. Madar, S.T. Hussain [[1996.]] | razdioba_stupanj = Rodovi | razdioba = {{plainlist| * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Nalacetus]]'' * ''[[Ichthyolestes]]''}} }} '''Pakicetidae''' ('''Pakicetidi''' - "pakistanski kitovi") su izumrla porodica ranih kitova, koji su tijekom perioda od ranog [[eocen]]a do ranog srednjeg eocena nastanjivali obale [[indijski potkontinent|indijskog potkontinenta]]. To znači da su živjeli između 55,8 i 40,4 milijuna godina.<ref name="Uhen-2010">{{Harvnb|Uhen|2010.| pp=199–201}}</ref> == Opis == [[Datoteka:Pakicetus attocki.jpg|mini|lijevo|''Pakicetus attocki'']] {{Harvnb|Dehm|Oettingen-Spielberg|1958.}}. opisali su prvog pakicetida, ''[[Ichthyolestes]]a'', ali, kako ga tada nisu prepoznali kao kita, identificirali su ga kao [[Mesonychia|mezonihida]] ribojeda. {{Harvnb|West|1980.}}. je bio prvi znanstvenik koji je identificirao pakicetide kao kitove, a, nakon otkrića moždane šupljine jedne jedinke, {{Harvnb|Gingerich|Russell|1981}}. bili su u stanju opisati rod ''[[Pakicetus]]''. Tijekom iduća dva ddesetljeća daljnje istraživanje dovelo je do otkrivanja dodatnog lubanjskog materijala pakicetida, a {{Harvnb|Thewissen|Williams|Roe|Hussain|2001}}. opisali su postkranijalne ostatke te porodice. Iako su poznati svi dijelovi poskranijalnog kostura pakicetida, nikada nije pronađen potpun kosturt.<ref name="thewetal-2001">{{Harvnb|Thewissen|Williams|2002.| pp=75–8}}</ref> Zlatni rudnik za ostatke pakicetida je nalazište "H-GSP Lokalitet 62" u brdima [[Kala Chitta]], gdje su pronađeni fosili sva tri roda te porodice. Problem s tim nalazištem je da je ono toliko bogato kostima da nije moguće identificirati kosti pojedinačnih jedinki, pa su stoga kosturi pakicetida mješavina kostiju nekoliko jedinki.<ref>{{Harvnb|Thewissen|Cooper|George|Bajpai|2009.|p=277}}</ref> Pakicetidi se mogu naći u riječnim nanosima ili blizu njih u sjevernom [[Pakistan]]u i sjeverozapadnoj [[Indija|Indiji]], području koji je za života tih životinja vjerojatno bio suh s privremenim potocima. Pakicetidi nisu pronađeni u morskim naslagama, te se čini da su bili kopnene ili slatkovodne životinje. Njihovi dugi udovi i malene ruke i stopala ukazuju na to da su bili loši plivači. Kosti su im teške i kompaktne i vjerojatno su služile kao balast; one su jasan dokaz da pakicetidi nisu bili brzi trkači, iako im je morfologija ostatka tijela podesna za trčanje. Pakicetidi su najvjerojatnije živjeli u slatkoj vodi ili blizu nje i hranili se i kopnenim i vodenim organizmima.<ref name="thewetal-2001" /> == Sluh == [[Datoteka:Skull Pakicetus inachus.jpg|mini|Lubanja ''[[Pakicetus]]a'']] Uši pakicetida imale su ušni kanal i kosti ([[nakovanj (uho)|nakovanj]], [[čekić (uho)|čekić]], prsten bubnjića...) slične onima kod današnjih kopnenih[[ sisavac]]a i vjerojatno su ih stoga koristili za slušanje na kopnu, preko zraka. U [[donja čeljust|donjoj čeljusti]] je ''foramen mandibulae'' malen i usporediv s onim kod postojećih kopnenih sisavaca, a u donjoj čeljusti nije bio prisutan ni slušni masni jastučić, karakterističan za kasnije kitove. Lateralni zid donje čeljusti također im je relativno debeo, što je dalje sprječavalo prijenos zvuka preko čeljusti. [[Slušni mjehur]] u ušima pakicetida sličan je onima kod svih kitova, s relativno tankim lateralnim zidom i zadebljanim srednjim dijelom. Međutim, za razliku od kasnijih kitova, ''pars tympanica ossis temporalis'' dodiruje periotičku kost, koja je čvrsto spojena za lubanju i ne ostavlja prostora za sinuse, čime sprječava usmjereni sluh u vodi. Pakicetidi su u vodi najvjerojatnije čuli prijenosom zvuka preko kostiju.<ref>{{Harvnb|Nummela|Thewissen|Bajpai|Hussain|2007.|loc=Pakicetids, pp. 722–3}}</ref> == Kretanje == Interpretacije staništa koje su pakicetidi nastanjivali i njihovog načina kretanja znatno se razlikuju: {{Harvnb|Thewissen|Williams|Roe|Hussain|2001}}. su zaključili da su "pakicetidi bili kopneni sisavci, ne više vodene životinje od [[tapiri|tapira]]." Prema njihovom mišljenju, kod njih nije prisutna ni jedna od prilagodbi morskom životu, koje se mogu naći kod najstarijih obligatnih morskih kitova, [[Basilosauridae|bazilosaurida]] i [[Dorudontinae|dorundontina]]. Vratni kralješci pakicetida duži su nego kod kasnoeocenskih kitova, kralješci prsnog koša postaju veći od vrata prema natrag, a sakralni i repni kralješci duži su nego kod današnjih kitova (ali su još uvijek kraći nego kod nekih izumrlih kitova s valovitim kralježnicama). Pokretljivost kralježnice pakicetida dodatno su ograničavale zakrivljene zigapofize (izrasline između kralježaka) kao kod trkača poput [[Mesonychid|mezonihida]]. Sakralni kralješci su srasli, a križno-ydjelični spojevi prisutni su kao i kod kopnenih sisavaca i morskih kitova.<ref name="Thewetal-2001">{{Harvnb|Thewissen|Williams|Roe|Hussain|2001.| pp=277–8}}</ref> Nadalje, prema Thewissen et al., lopatice pakicetida (za razliku od ostalih kitova) iznad kralježnice imaju velike konkavne jame s malenim koštanim izraslinama. Deltopektoralne kreste nisu prisutne na dugim i tankim ramenim kostima, kao kod životinja trkača, a različito od ostalih eocenskih kitova. Laktovi pakicetida su kruti kao kod životinja trkača, a podlaktice nisu spljoštene kao kod kitova koji zaista žive u vodi. [[Goljenična kost]] je duga s kratkom goljeničnom krestom. Osobine zadnjih udova su sličnije onima kod životinja koje trče i mogu skakati, nego kod životinja koje se kreću u vodi.<ref name="Thewetal-2001" /> {{Harvnb|Gingerich|2003}}. nisu se složili i dobili su podršku od {{Harvnb|Madar|2007.}}: postkranijalna morfologija i mikrostrukturne osobine ukazuju na to da su pakicetidi bili prilagođeni životu u vodi, što uključuje hodanje po dnu, "veslanje" i valovito plivanje, ali vjerojatno nisu bile pogodne za trčanje. Izotopni tragovi pokazali su da su pakicetidi provodili znatan dio života u slatkoj vodi i hranili se životinjama koje u njoj žive.<ref name="Uhen-2010" /> == Podtaksoni == * Porodica '''Pakicetidae''' ** ''[[Ichthyolestes]]'' ({{Harvnb|Dehm|Oettingen-Spielberg|1958}}) *** ''Ichtyolestes pinfoldi'' ({{Harvnb|Dehm|Oettingen-Spielberg|1958}}) ** ''[[Nalacetus]]'' ({{Harvnb|Thewissen|Hussain|1998}}) *** ''Nalacetus ratimitus'' ({{Harvnb|Thewissen|Hussain|1998}}) ** ''[[Pakicetus]]'' ({{Harvnb|Gingerich|Russell|1981}}) *** ''Pakicetus attocki'' ({{Harvnb|West|1980}}) *** ''Pakicetus calcis'' ({{Harvnb|Cooper|Thewissen|Hussain|2009}}) *** ''Pakicetus chittas'' ({{Harvnb|Cooper|Thewissen|Hussain|2009}}) == Unutarnje poveznice == * [[Arheoceti]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{Cite journal |last1=Cooper |first1=Lisa Noelle |last2=Thewissen |first2=J. G. M. |last3=Hussain |first3=S. T. |title=New middle Eocene archaeocetes (Cetacea: Mammalia) from the Kuldana Formation of northern Pakistan |year=2009 |journal=Journal of vertebrate paleontology |volume=94 |issue=4 |pages=1289–99 |doi=10.1671/039.029.0423 |oclc=506008976}}<!-- {{Harvnb|Cooper|Thewissen|Hussain|2009}} --> * {{Cite book |last1=Dehm |first1=Richard |last2=Oettingen-Spielberg |first2=Therese zu |title=Paläontologische und geologische Untersuchungen im Tertiär von Pakistan. 2. Die mitteleocänen Säugetiere von Ganda Kas bei Basal in Nordwest-Pakistan |year=1958 |location=Munich |publisher=Beck |series=Abhandlungen / Neue Folge, 91 |oclc=163296508}}<!-- {{Harvnb|Dehm|Oettingen-Spielberg|1958}} --> * {{Cite journal |last=Gingerich |first=Philip D. |title=Land-to-sea transition in early whales: evolution of Eocene Archaeoceti (Cetacea) in relation to skeletal proportions and locomotion of living semiaquatic mammals |url=https://archive.org/details/sim_paleobiology_summer-2003_29_3/page/429 |year=2003 |journal=Paleobiology |volume=29 |issue=3 |pages=429–54 |oclc=716582744}}<!-- {{Harvnb|Gingerich|2003}} --> * {{Cite journal |last1=Gingerich |first1=Philip D. |last2=Russell |first2=Donald E. |title=''Pakicetus inachus'', A New Archaeocete (Mammalia, Cetacea) from the Early-Middle Eocene Kuldana Formation of Kohat (Pakistan) |year=1981 |journal=Contributions from the Museum of Paleontology, The Museum of Michigan |volume=25 |issue=11 |url=http://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/48501/ID352.pdf |accessdate=2013-02-01 |oclc=742729300}}<!-- {{Harvnb|Gingerich|Russell|1981}} --> * {{Cite journal |last=Madar |first=S. I. |title=The postcranial skeleton of early Eocene pakicetid cetaceans |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-paleontology_2007-01_81_1/page/176 |year=2007 |journal=J. Paleontol. |volume=81 |issue=1 |pages=176–200 |oclc=204527975 |doi=10.1666/0022-3360(2007)81176:TPSOEE2.0.CO;2}}<!-- {{Harvnb|Madar|2007}} --> * {{Cite journal |title=Sound transmission in archaic and modern whales: Anatomical adaptations for underwater hearing |year=2007 |journal=The Anatomical Record (Special Issue: Anatomical Adaptations of Aquatic Mammals) |volume=290 |issue=6 |pages=716–33 |doi=10.1002/ar.20528|pmid=17516434}}<!-- {{Harvnb|Nummela|Thewissen|Bajpai|Hussain|2007}} --> * {{Cite journal | last1 = Nummela | first1 = Sirpa | last2 = Thewissen | author2-link = Hans Thewissen | first2 = J.G.M. | last3 = Bajpai | first3 = Sunil | last4 = Hussain | first4 = Taseer |author5=Kumar, Kishor | title = Sound transmission in archaic and modern whales: Anatomical adaptations for underwater hearing | year = 2007 | journal = The Anatomical Record | volume = 290 | issue = 6 | pages = 716–33 | doi = 10.1002/ar.20528 | pmid=17516434| doi-access = free}}<!-- {{Harvnb|Nummela|Thewissen|Bajpai|Hussain|2007}} --> * {{Cite journal |last1=Thewissen |first1=J. G. M. |last2=Cooper |first2=Lisa Noelle |last3=George |first3=John C. |last4=Bajpai |first4=Sunil |title=From Land to Water: the Origin of Whales, Dolphins, and Porpoises |year=2009 |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=2 |issue=2 |pages=272–288 |url=http://www3.neomed.edu/DEPTS/ANAT/Thewissen/pdf/HT2.pdf |accessdate=2013-06-01 |doi=10.1007/s12052-009-0135-2 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20120714043759/http://www.neomed.edu/DEPTS/ANAT/Thewissen/pdf/HT2.pdf |archive-date=14. srpnja 2012. |url-status=dead}}<!-- {{Harvnb|Thewissen|Cooper|George|Bajpai|2009}} --> * {{Cite journal |last1=Thewissen |first1=J. G. M. |last2=Hussain |first2=S. T. |title=Systematic review of the Pakicetidae, Early and middle Eocene Cetacea (Mammalia) from Pakistan and India |year=1998 |journal=Bulletin of the Carnegie Museum |volume=34 |pages=220–38}}<!-- {{Harvnb|Thewissen|Hussain|1998}} --> * {{Cite book |last1=Thewissen |first1=J.G.M. |last2=Madar |first2=S.I. |last3=Hussain |first3=S.T. |title=''Ambulocetus natans'', an Eocene cetacean (Mammalia) from Pakistan |series=Courier Forschungsinstitut Senckenberg |volume=191 |pages=1–86 |year=1996 |isbn=9783929907322 |oclc=36463214}}<!-- {{Harvnb|Thewissen|Madar|Hussain|1996}} --> * {{Cite journal |last1=Thewissen |first1=J.G.M. |last2=Williams |first2=E.M. |title=The Early Radiations of Cetacea (Mammalia): Evolutionary Pattern and Developmental Correlations |year=2002 |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |volume=33 |pages=73–90 |url=http://140.220.1.9/DEPTS/ANAT/Thewissen/pdf/2002ThewWillAnnRev.pdf |accessdate=2013-02-01 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.33.020602.095426 |oclc=4656321698 |url-status=dead}}<!-- {{Harvnb|Thewissen|Williams|2002}} --> * {{Cite journal |last1=Thewissen |first1=J. G. M. |last2=Williams |first2=E. M. |last3=Roe |first3=L. J. |last4=Hussain |first4=S. T. |title=Skeletons of terrestrial cetaceans and the relationship of whales to artiodactyls |year=2001 |journal=Nature |volume=413 |pages=277–81 |url=http://www.faculty.virginia.edu/bio202/202-2002/Lectures%2020202/thesissen%20et%20al%202001.pdf |accessdate=2013-02-01 |doi=10.1038/35095005 |oclc=118116179 |pmid=11565023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304030425/http://www.faculty.virginia.edu/bio202/202-2002/Lectures%2020202/thesissen%20et%20al%202001.pdf |archive-date=4. ožujka 2016. |url-status=dead}}<!-- {{Harvnb|Thewissen|Williams|Roe|Hussain|2001}} --> * {{Cite journal |last=Uhen |first=Mark D |title=The Origin(s) of Whales |year=2010 |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |volume=38 |pages=189–219 |doi=10.1146/annurev-earth-040809-152453 |bibcode=2010AREPS..38..189U}}<!-- {{Harvnb|Uhen|2010}} --> * {{Cite journal |last=West |first=Robert M |title=Middle Eocene large mammal assemblage with Tethyan affinities, Ganda Kas region, Pakistan |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-paleontology_1980-05_54_3/page/508 |year=1980 |journal=Journal of Paleontology |volume=54 |issue=3 |pages=508–533 |oclc=4899161959 |jstor=1304193}}<!-- {{Harvnb|West|1980}} --> [[Kategorija:Porodice Archaeoceti]] pr8wmxt9v02a2re1vr72s57l8ig4uix 0 515447 7631552 7620583 2026-11-06T14:58:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631552 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Ivindo |slika = DIGITAL CROSSING - KONGOU 03.jpg |godina = [[2021.]] <small>(44. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = ix, x |ugroženost = ne |dossier = 1653 |država = {{Z+X|GAB}} |karta = Gabon |karta-oznaka = Nacionalni park Ivindo |oznaka-položaj = bottom |koordinate = {{coord|0|5|17|N|12|37|48|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Nacionalnog parka Ivindo u Gabonu }}{{dodaj infookvir|nacionalni park}} '''Nacionalni park Ivindo''' je [[nacionalni park]] od 300.000 hektara u istočnom središnjem dijelu [[Gabon]]a, koji je podijeljen po sredini granicom pokrajina [[Ogooué-Ivindo]] i [[Ogooué-Lolo]]. Nacionalni park, kojeg presijeca [[ekvator]], osnovan je 2004. godine. Poznat je po [[Slapovi Kongou|slapovima Kongou]] na rijeci [[Ivindo]] i [[Langoué Bai]], jednom od 5 najvažnijih šumskih čistina u Africi,<ref>{{cite web |title=Gabonese Republic |url=http://www.nationsonline.org/oneworld/gabon.htm |accessdate=2013-10-20}}</ref> zbog čega je 2021. god. upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]]<ref name=UNESCO>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1653 |title=Mount Ivindo National Park |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=2. srpnja 2025.}}</ref>. ==Odlike== Nacionalni park Ivindo je uglavnom netaknuto područje koje presijeca mreža slikovitih divljih rijeka. Karakteriziraju ga brzaci i [[slap]]ovi okruženi netaknutom [[prašuma|prašumom]], što stvara krajolik velike estetske vrijednosti. Vodena staništa ovog područja udomljuju [[endem]]ske vrste slatkovodnih riba, od kojih je 13 ugroženo, te najmanje sedam vrsta riječnih algi iz porodice ''[[Podostemaceae]]'', s vjerojatnom mikroendemskom vodenom florom na svakom slapu. Mnoge vrste riba u parku tek trebaju biti opisane, a dijelovi područja jedva su istraženi<ref name=UNESCO/>. Nacionalni parku Ivindo se može pohvaliti [[biogeografija|biogeografski]] jedinstvenim starim šumama [[Sapanovke|sapanovki]] (''Caesalpinioideae'') visoke vrijednosti, koje podržavaju, na primjer, vrlo veliku raznolikost [[leptir]]a i mnoge rijetke vrste životinja. Pored [[Kritično ugrožene vrste|kritično ugroženih]] tankonosnih krokodila (''Mecistops cataphractus'') i brojne ptičje faune (preko 430 vrsta<ref>Annelies Hickendorff, ''Gabon'', Bradt Travel Guides, ISBN 9781841625546</ref>), Nacionalni park Ivindo pruža utočište za ugrožene velike [[sisavci|sisavce]] poput kritično ugroženog [[Šumski slon|šumskog slona]] (''Loxodonta cyclotis''), [[sitatunga]] (''Tragelaphus spekii''), [[Zapadni gorila|zapadnog nizinskog gorile]] (''Gorilla gorilla''), ugroženog [[Obična čimpanza|čimpanze]] (''Pan troglodytes'') i [[Žako|sive papige]] (''Psittacus erithacus''), kao i ranjive sivovrate školjke (''Picathartes oreas''), [[mandril]]a (''Mandrillus sphinx''), [[leopard]]a (''Panthera pardus'') i [[Afrička zlatna mačka|afričke zlatne mačke]] (''Caracal aurata'') te tri vrste [[ljuskavci|ljuskavca]] (''Manidae spp.'')<ref name=UNESCO/>. <gallery> Slika:Waterfall ivindo gabon.jpg|<center>Jedan od slapova u NP Ivindo Slika:Tagoue and other elephants.jpg|<center>[[Šumski slon]]ovi u NP Ivindo Slika:Western lowland gorilla.jpg|<center>[[Zapadni gorila|Zapadne gorile]] u krošnjama Ivinda Slika:Juvenile sitatunga.jpg|<center>Mlada [[sitatunga]] antilopa u parku Slika:African rock python.JPG|<center>Afrički kameni piton na pristupnoj cesti južno od NP Ivindo </gallery> == Izvori == {{commonscat|Ivindo National Park}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20070808153601/http://www.wcs.org/international/Africa/gabon/Ivindo?preview=&psid=&ph=class%3DAWC-148772 Wildlife Conservation Society] * [https://web.archive.org/web/20110801020644/http://www.gabon-nature.com/ Virtual Tour of the National Parks] {{GLAVNIRASPORED:Ivindo, NP}} [[Kategorija:Zemljopis Gabona]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Africi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Africi]] 2akgngvkf55rgeb6ue54nfteksbs0hq 0 522465 7631840 7620762 2026-11-07T08:01:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631840 wikitext text/x-wiki '''Petar Kuničić''' ([[Dol (Stari Grad)|Dol]], [[Stari Grad]], [[Hvar]], [[28. siječnja]] [[1862.]] – [[Split]], [[26. kolovoza]] [[1940.]]) bio je hrvatski pučki učitelj, pisac, pjesnik, putopisac, prevoditelj i autor stručnih radova. == Životopis == Rodio se je u [[Dol (Stari Grad)|Dolu]] kod [[Stari Grad|Starog Grada]] na otoku [[Hvar]]u. Pohađao je učiteljsku školu.<ref>[http://www.gkmm.hr/znacajniji_datumi_i_obljetnice_u_2012.htm Značajniji datumi i obljetnice u 2012.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140927012049/http://www.gkmm.hr/znacajniji_datumi_i_obljetnice_u_2012.htm |date=27. rujna 2014. }}, Gradska knjižnica Marka Marulića</ref><!-- http://www.gkmm.hr/frano_baras-otvorenje_opcinskog_kazalista_u_splitu_1893.html pjesma prigodnica otvorenju HNK u Splitu --> Bio je učitelj diljem [[Dalmacija|Dalmacije]].<ref name="predstavljanje">K.V.:[http://www.otok-hvar.com/hr/vijesti-najave/dol-petar-kunicic-ucitelj-pisac-rodoljub-1428 Predstavljanje zbornika „Petar Kuničić učitelj, pisac, rodoljub“ 19. kolovoza u Domu kulture "Vir" u Dolu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141016141835/http://www.otok-hvar.com/hr/vijesti-najave/dol-petar-kunicic-ucitelj-pisac-rodoljub-1428 |date=16. listopada 2014. }}, otok-hvar.com</ref> Dok je radio na Visu sastavio je djelo ''Viški boj'' o [[Viška bitka 1866.|Viškoj bitci 1866.]] u kojem je pjesnički opisao onodobni [[Vis]].<ref name="predstavljanje"/> Poslije Visa, službovao je u [[Blato|Blatu]] na [[Korčula|Korčuli]], a od 1901. u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na Hvaru,<ref>[http://www.sebenico.com/our-works/stari-grad-na-hvaru/ Stari Grad na Hvaru] Fotografija Petra Kuničića s obitelji, sebenico.com</ref> gdje je proveo najviše radnog staža.<ref name="predstavljanje"/> Ondje je postao školski ravnatelj.<ref name="predstavljanje"/> Godine 1893. objavio je knjigu ''Hrvati na ledenom moru'' o [[Austrougarska polarna ekspedicija|austrougarskoj polarnoj ekspediciji]] (1872. – 1874.) koja je otkrila [[Zemlja Franje Josipa|Zemlju Franje Josipa]].<ref name="hbl">[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kunicic-petar KUNIČIĆ, Petar], Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 19. listopada 2026.</ref> Drugo izdanje objavljeno je 1908., a [[Pretisak|pretisci]] 1994., 2020. i 2024.<ref name="hbl" /><ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1031007356&currentPage=15&searchById=0&sort=0&age=0&fid0=4&fv0=Ex+libris Hrvati na ledenom moru : putovanje po sjeveru s hrvatskim mornarima : sa 58 slika / po izvješću Julija Payera napisao Petar Kuničić] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Knjižnice grada Zagreba, pristupljeno 19. listopada 2026.</ref><ref>[https://gkr.hr/magazin/najave/hrvati-na-ledenom-moru-predstavljanje-iii-izdanja-pretiska-knjige-petra-kunicica-iz-1893-godine--a-6101 Hrvati na ledenom moru predstavljanje III. izdanja pretiska knjige Petra Kuničića iz 1893. godine], Gradska knjižnica Rijeka, pristupljeno 19. listopada 2026.</ref> Politički je bio aktivan, a naginjao je k [[Strossmayer]]u.<ref name="predstavljanje"/> U kulturi je zaslužan kao jedan od osnivača Hrvatske čitaonice u [[Blato|Blatu]] na Korčuli,<ref name="predstavljanje"/> koja je osnovana 1880. kao Narodna čitaonica, a od 1897. nosi ime Hrvatska čitaonica. Petar Kuničić je bio dugogodišnjim tajnikom ove ustanove.<ref>[http://www.nkb.hr/index.php?page=oknjiznici Narodna knjižnica Blato], Petar Kuničić- utemeljitelj i dugogodišnji tajnik Hrvatske čitaonice u Blatu </ref> Nakon tiskanja novih čitanaka u za osnovne škole u Dalmaciji u kojima su austrijske vlasti planski izostavile hrvatsko i srpsko ime (pod izlikom izbjegavanja hrvatsko-srpskog nacionalnog trvenja), htjedovši od udžbenika napraviti anacionalno nastavno sredstvo, dalmatinski su učitelji reagirali kritikama, pri čemu se Petar Kuničić istakao<ref>Marjan Diklić: [http://www.historiografija.hr/hz/1990/HZ_43_14_DIKLIC.pdf Rasprava o čitankama za pučke škole u Dalmatinskom saboru 1892.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141016082554/http://www.historiografija.hr/hz/1990/HZ_43_14_DIKLIC.pdf |date=16. listopada 2014. }}, Historijski zbornik, god. XLIII (l), 1990., str. 113., 116.</ref> tekstom u [[Narodni list|Narodnom listu]].<ref>[http://www.velaluka.hr/files/velaluka.hr/dokumenti/arhiv_vele_luke/izdavastvo/150_godina_skolstva.pdf Osnovna škola Vela Luka. 150 godina školstva u Veloj Luci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141016112223/http://www.velaluka.hr/files/velaluka.hr/dokumenti/arhiv_vele_luke/izdavastvo/150_godina_skolstva.pdf |date=16. listopada 2014. }}, ur. Franko Mirošević, ISBN 978-953-95881-0-4, str. 19–20.</ref> O Petru Kuničiću objavljen je zbornik radova ''Petar Kuničić učitelj, pisac, rodoljub'',<ref name="predstavljanje"/> sa skupa održanog u Dolu 23. kolovoza 2013. godine. == Izvori == * Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: [[Petar Požar]], Split, 2001., ISBN 958-98046-2-0, str. 186. {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/digitalneknjige/?pr=l&mrf%5B10181%5D%5B42073%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] {{GLAVNIRASPORED:Kuničić, Petar}} [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Životopisi, Dol (Hvar)]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski putopisci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] toxtcmsjhw6o8elbsac5f48y2ut22ye 0 527505 7631759 7617083 2026-11-06T23:34:57Z Zeljko 1196 /* Opis */ 7631759 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Čajevke | slika = Camellia sinensis - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-025.jpg | slika_opis = [[Camellia sinensis]], biljka iz koje se priređuje poznati kineski čaj | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Theaceae''''' | familia_autorstvo= [[Charles-François Brisseau de Mirbel|Mirb.]] | karta_raspon = }} [[Datoteka:Camellia sinensis Japan.JPG|minijatura|Camellia sinensis]] '''Čajevke''' ({{lat.|Theaceae}} <small>Mirb.</small>) porodica su drvenastih [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz reda ''[[Ericales]]'', rasprostranjenih pretežno u tropskim i suptropskim područjima [[Azija|Azije]] i [[Amerika|Amerike]]. Obuhvaćaju zimzelene ili listopadne [[grm]]ove i [[Stablo|stabla]] s jednostavnim naizmjeničnim [[list]]ovima te najčešće krupnim dvospolnim cvjetovima s brojnim prašnicima. U današnjem užem opsegu Kew prihvaća osam rodova. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A30000791-2 Plants of the World Online], pristupljeno 12. listopada 2026.</ref> Porodica se dijeli na tri dobro poduprta tribusa: ''[[Stewartieae]]'', ''[[Gordonieae]]'' i ''[[Theeae]]''. APG V zadržava Theaceae kao zasebnu porodicu reda ''Ericales''. == Opis == Pripadnici porodice [[grm]]ovi su ili [[Stablo|stabla]], većinom vazdazeleni, rjeđe listopadni. [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični ili spiralno raspoređeni, bez palistića, najčešće kožasti i nazubljena, rjeđe cijela ruba. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A30000791-2/general-information? Plants of the World Online, opis], pristupljeno 12. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su najčešće pojedinačni i pazušni, rjeđe skupljeni po nekoliko, pravilni i dvospolni. Ispod [[Čaška|čaške]] često se nalaze pricvjetni listići. Čaška obično ima pet preklapajućih čašnih listića, a vjenčić pet, katkad i više latica. Latice mogu biti slobodne ili pri osnovi međusobno srasle. [[Prašnik|Prašnici]] su brojni, a njihove niti često pri osnovi srastaju međusobno ili s [[latica]]ma. <ref name="KewI "/> [[Plodnica]] je nadrasla, građena uglavnom od tri do pet plodnih listova i podijeljena na isti broj pretinaca. [[Plod]] je najčešće kožasti ili drvenasti lokulicidni tobolac. [[Sjeme]]nke mogu biti spljoštene i bez krila ili različito okriljene; građa ploda i sjemenki jedan je od važnih znakova za razlikovanje tribusa i rodova. <ref name="KewI "/><ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Theaceae APweb], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Današnje ''Theaceae'' u užem smislu prirodno rastu u [[Azija|Aziji]] i [[Amerika]]ma, a najveća raznolikost nalazi se u istočnoj i jugoistočnoj [[Azija|Aziji]]. Porodica u sadašnjem opsegu nema prirodnih predstavnika u [[Afrika|Africi]]. Mnoge su vrste sastavni dio vlažnih suptropskih i planinskih vazdazelenih šuma. <ref name="KewI "/> Sjevernoamerički elementi ograničeni su uglavnom na rodove ''[[Franklinia]]'', ''[[Gordonia]]'' i dvije vrste ''[[Stewartia]]'', dok su ''[[Apterosperma]]'', ''[[Camellia]]'', ''[[Polyspora]]'' i ''[[Pyrenaria]]'' azijski rodovi. ''[[Schima]]'' je također azijska. == Sistematika i povijest == Porodica ''Theaceae'' <big>Mirb.</big> objavljena je 1816. godine i ime je konzervirano. Njezin je opseg tijekom povijesti bio mnogo širi nego danas. U starijim sustavima u Theaceae su uključivani brojni rodovi poput ''[[Ternstroemia]]'', ''[[Eurya]]'', ''[[Adinandra]]'' i ''[[Cleyera]]'', često u potporodici ''Ternstroemioideae''. Molekularna istraživanja pokazala su da tako široko shvaćene ''Theaceae'' ne tvore prirodnu skupinu. <ref name="Kew "/> Zbog toga su ''Ternstroemioideae'' i povezani rodovi izdvojeni iz ''Theaceae''; danas pripadaju ''[[Pentaphylacaceae]]''. <ref name="Linda M. Prince ">[https://scholarship.claremont.edu/aliso/vol24/iss1/8/ A Brief Nomenclatural Review of Genera and Tribes in Theaceae], pristupljeno 12. listopada 2026.</ref> APG V dodatno proširuje ''[[Pentaphylacaceae]''] uključivanjem ''[[Sladeniaceae]]'', ali ''Theaceae'' ostavlja u njihovu sadašnjem užem opsegu. <ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jse.70096 Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 12. listopada 2026.</ref> Molekularne analize od početka 21. stoljeća dosljedno prepoznaju tri glavne linije, kojima se daje rang tribusa: ''Stewartieae'' → ''Gordonieae'' → ''Theeae'' Novije filogenomske analize s velikim brojem nuklearnih gena snažno podupiru monofiliju sva tri tribusa i položaj ''Stewartieae'' kao najranije odvojene linije. <ref name="PMC ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9311850/ Phylogenomics Resolves the Phylogeny of Theaceae by Using Low-Copy and Multi-Copy Nuclear Gene Makers and Uncovers a Fast Radiation Event Contributing to Tea Plants Diversity], pristupljeno 12. listopada 2026.</ref> == Tribusi i rodovi == Po današnjem Kewu imamo 8 prihvaćenih rodova, raspoređenih ovako<ref name="Kew "/>: ''[[Stewartieae]]'' <small>Choisy</small> * ''[[Stewartia]]'' <small>I.Lawson</small> — 23 prihvaćene vrste. ''[[Gordonieae]]'' <small>DC.</small> * ''[[Franklinia]]'' <small>W.Bartram ex Marshall</small> — 1 * ''[[Gordonia]]'' <small>Ellis</small> — 25 * ''[[Schima]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> — 17. ''[[Theeae]]'' <small>Szyszyl.</small> * ''[[Apterosperma]]'' Hung T.Chang — 1 * ''[[Camellia]]'' <small>L.</small> — 241 * ''[[Polyspora]]'' <small>Sweet</small> — 50 * ''[[Pyrenaria]]'' <small>Blume</small> — 29. Fosilni rodovi # ''[[Andrewsiocarpon]]'' <small>P.J. Grote & D.L. Dilcher, 1989</small> † # ''[[Gordoniopsis]]'' <small>P.J. Grote & D.L. Dilcher, 1992</small> † # ''[[Hordwellia]]'' <small>M.E.J. Chandler, 1960</small> † # ''[[Palaeoschima]]'' <small>E. Knobloch & D.H. Mai, 1984</small> † # ''[[Paraternstroemia]]'' <small>L.J. Hickey, 1977</small> † # ''[[Schimoxylon]]'' <small>K. Kramer, 1974</small> † # ''[[Sladenioxylon]]'' <small>B. Giraud, R. Bussert & E. Schrank, 1992</small> † Kewov sadašnji zbroj tako daje 387 prihvaćenih taksona na razini vrste u osam rodova; među njima su i pojedini imenovani hibridi, osobito u ''Camellia''. GRIN još uvijek kaže 10 prihvaćenih rodova, jer zadržava nešto stariji rodovni koncept, primjerice ''Laplacea'' kao zaseban rod. Kew je ''Laplacea'' uklopio u ''Gordonia'' i danas prihvaća samo osam rodova. == Sinonimi porodice == GRIN navodi: * ''Camelliaceae'' <small>DC.</small> * ''Malachodendraceae'' <small>J.Agardh</small>, nom. illeg. <gallery> File:Unidentified fruits SRIC 01.jpg|Neidentificirana vrsta iz eocena, prethodno pripisana rodu Gordonia, File:Schima superba ijyu01.jpg|[[Schima superba]] File:Gordonia obtusa.JPG|[[Gordonia obtusa]] File:Stewartia serrata kz1.jpg|[[Stewartia serrata]] File:Franklinia alatamaha (1).jpg|Franklinia alatamaha </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] [[Kategorija:Čajevke| ]] qh3g06jd523dgoeutkt5konmj23s1m7 0 537740 7631649 7485382 2026-11-06T19:30:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631649 wikitext text/x-wiki {{NPOV/popraviti|autor=Gracij}}<!-- pristrani stil --> [[Datoteka:Spomen-poprsje Nika Lukovića.jpg|thumb|Spomen-poprsje u Prčanju]] '''Niko Luković''' ([[Prčanj]], [[21. ožujka]] [[1887.]] – [[Kotor]], [[15. veljače]] [[1970.]]), [[Bokeljski Hrvati|hrvatski]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Schubert|first=Tripo|year=2017|title=Susret s don Nikom Lukovićem|url=https://hrvaticg.org/wp-content/uploads/2018/03/hgd-149-web1.pdf|journal=Hrvatski glasnik|language=Hrvatski|location=Kotor|publisher=Hrvatsko građansko društvo Crne Gore|volume=149|pages=29|url-status=dead}}</ref> [[povjesničar]] i katolički [[svećenik]] iz Crne Gore, ispovjeditelj [[Pobuna mornara u Boki kotorskoj|pobunjenih mornara u Boki kotorskoj]], osuđenih na smrt. <ref>[http://www.almissa.com/povijesnitrenutak/pobunamornarauboki.htm Almissa.com] Ugo Matulić: "Mate Brničević u pobuni mornara u Boki kotorskoj: Početak sloma Austro-Ugarske Monarhije" , (pristupljeno 3. travnja 2015.)</ref><ref>[http://www.almissa.com/dogodilosenadanasnjidan/02-11.htm Almissa.com] Ugo Matulić: Obljetnica smrti (pogubljenja) Mate Brničevića - Omiš, Croatia, (pristupljeno 3. travnja 2015.)</ref> Bio je utjecajni i cijenjeni svećenik<ref name="Vidmarović">[[Đuro Vidmarović]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/20515-d-vidmarovic-hrvatska-predsjednica-medu-hrvatima-u-boki-kotorskoj.html Hrvatska predsjednica među Hrvatima u Boki kotorskoj], Hrvatsko kulturno vijeće, 7. lipnja 2015.</ref> koji su se bavio publicistikom, poviješću i političkim opredjeljenjima.<ref name="Vidmarović"/> == Životopis == U Prčanju pohađao pučku školu, u Kotoru gimnaziju, a u Zadru je završio studij Bogoslovije 1910. godine. U Prvom svjetskom ratu mobiliziran kao vojni svećenik i raspoređen u [[Trebinje]] i [[Kotor]]. Iskazivao je nemalu privrženosti ulasku u jugoslavensku zajednicu. Župnik u Prčanju, u Kotoru [[kanonik]] i [[katehet]] od 1935. godine. Sudionik antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu. Poslije rata u politici. 1945. bio član [[Ustavotvorna skupština|Ustavotvorne skupštine]]. Zastupnik u [[Skupština Crne Gore|Narodnoj skupštini]] Crne Gore od 1946. do 1954. godine. Bavio se poviješću [[Boka kotorska|Boke kotorske]]: pomorstva, kulturom i umjetnošću, djelovanjem Katoličke crkve na tome područje te pripadnošću Boke kotorske hrvatskom povijesnom i kulturnom korpusu. Lukovićeva bibliografija ima preko 150 naslova objavljenih u raznim časopisima, zbornicima i novinama. Objavio više knjiga i brošura (Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki kotorskoj (1930), Zvijezda mora: štovanje Majke Božje u kotorskoj biskupiji (1931), Kotor u doba humanizma i renesanse (1933), Prčanj: historijsko-estetski prikaz (1937), Boka kotorska (1951), Blažena Ozana Kotorka (1965).) i niz članaka različitih tema. Istraživanja i povijesne rasprave objavio u zadarskoj novini [[Smotra dalmatinska|Smotri dalmatinskoj]] i dr. Unutarnje uređenje župnja crkva u Prčanju duguje don Niki Lukoviću, a osobito se ističe zbirka od 20 zavjetnih slika prčanjskih jedrenjaka. Župna [[crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju|crkva Rođenja Blažene Djevice Marije]] (Bogorodičin hram) sadrži slike predstavnika venecijanske škole, dragocjene ikone, predmete od srebra i zlata i druge crkvene dragocjenosti. Pored njih su djela poznatih kipara i slikara, Meštrovića, Tomanovića, Lubarde, Rosandića, Radauša, Milunovića, Stojanovića, Mitrića, Đuranovića i ostalih. U crkvi je službovao šezdeset godina. [[Pinakoteka]] [[samostan sv. Nikole|samostana sv. Nikole]] u Prčanju zaslugom don Nike Lukovića ima uređenu zbirku portreta prčanjskih kapetana iz 18. i 19. stoljeća. Luković je bio na glasu kao čovjek široke kulture, avangardnih pogleda shvaćanja i poteza, neumorni propovjednik bratstva među narodima. Za rodnu Boku kotorsku koju je toliko proučavao zalagao se za njen razvoj i afirmiranje Boke kotorske kao turističkog odredišta i promidžbu njene bogate kulturno povijesne baštine.<ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/22032009/niko-lukovic Zadarski list] Pavao Jerolimov: Na današnji dan. Niko Luković, 22. ožujka 2009., (pristupljeno 3. travnja 2015.)</ref><ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/37515 Niko Luković] Hrvatska enciklopedija, (pristupljeno 3. travnja 2015.)</ref><ref>[http://www.radiodux.me/naslovnica/1222-don-niko-lukovi Radio Dux] Radio Dux: Don Niko Luković, 15. veljače 2012., (pristupljeno 3. travnja 2015.)</ref><ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/121010 Croatica Christiana Periodica, Vol.35 No.68 Prosinac 2011.] Lovorka Čoralić: Recenzija knjige Don Niko Luković, Prčanj, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, Kotor, 2010. , (pristupljeno 3. travnja 2015.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{hakave}} {{GLAVNIRASPORED:Luković, Niko}} [[Kategorija:Crnogorski komunisti u drugoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Boka kotorska]] [[Kategorija:Crnogorski publicisti]] [[Kategorija:Prčanj]] [[Kategorija:Hrvatski kanonici]] [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici iz Crne Gore]] kl0kciucc46rmbfvhj7u3p3zyj6sfwx 0 546495 7631547 7572462 2026-11-06T14:42:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631547 wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Nacionalna fašistička stranka |izvorno ime = Partito Nazionale Fascista |logo = National Fascist Party logo.svg |veličina = 180px |logo opis = Oznaka Nacionalne fašističke stranke |vođa = [[Benito Mussolini]] |predsjednik = |glavni tajnik = ''[[Popis glavnih tajnika Nacionalne fašističke stranke|Vidi popis]]'' |dužnosnik1 titula = |dužnosnik1 ime = |dužnosnik2 titula = |dužnosnik2 ime = |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = |osnivač = [[Benito Mussolini]] |slogan = |osnovana = [[9. studenog]] [[1921.]] |raspuštena = [[27. srpnja]] [[1943.]] |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = [[Fascio Italiano di Combattimento]] |spojena s = |nasljednica = <small>nema, zabranjena</small><br>Ideologija stranke se nastavila s [[Neofašizam|neofašizmom]] |sjedište = [[Milano]] |država = {{Z+X|Kr ITA}} |glasilo = [[Il Popolo d'Italia]] |sestrinska stranka = |podmladak = [[Opera Nazionale Balilla]] [[Gioventù Italiana del Littorio]] |studentsko krilo = Gruppi Universitari Fascisti |broj članova = 6.000.000 |broj članova godina = [[1939.]] |ideologija = [[Fašizam]]<br>[[Talijanski iredentizam]]<br>[[Korporativizam]]<br>[[Klerofašizam]]<br>[[Antikomunizam]]<br>[[Antisemitizam]]'' (od 1938.)'' |položaj = [[ekstremna desnica]] |nacionalna skupina = |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = |tijelo1 = <!-- npr. Hrvatski sabor --> |tijelo1 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |tijelo2 = |tijelo2 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |tijelo3 = |tijelo3 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |tijelo4 = |tijelo4 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |boje = {{boja|black|crna|white}} |službena stranica = |napomena = }} '''Nacionalna fašistička stranka''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Partito Nazionale Fascista'', '''PNF''') bila je [[Politička stranka|politička stranka]] u [[Kraljevina Italija|Italiji]]. Ustrojena je iz [[Fašizam|fašističkog]] [[pokret]]a [[1921.]] Tvrdnju [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]] ([[Vođa|vođe]] [[Politička stranka|stranke]]) da se [[Fašizam|fašizam]] pretvorio u [[Organizacija|organizaciju]] već [[1918.]] kao [[Fascio Italiano Rivoluzionario]], nije moguće [[dokument]]irati. [[Fašizam|Fašistički]] [[Pokret|pokret]] formiran je službeno u [[Ožujak|ožujku]] [[1919.|1919. godine]] u [[Milano|gradu Milanu]], kada je osnovan [[Fascio Italiano di Combattimento]].<ref>[http://istrapedia.hr/hrv/463/partito-nazionale-fascista/istra-a-z/ Partita Nazionale Fascista - istrapedia.hr]</ref> [[Umberto Eco]] će 1995. godine pisati o tzv. [[Ur-fašizam|ur-fašizmu]], gdje sagledava kulturalne i svjetonazorske stavove oko kojih se može "koagulirati" fašizam, te zapaža da je riječ "fašizam" do danas ostala ne samo kao naziv za jednu specifičnu partiju i njen režim u Italiji, nego za sve radikalne desničarske politike sa sličnim ciljevima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.coursehero.com/file/12815509/281058880-Eco-Ur-Fascism/ |title=UR-FASCISM |author=Umberto Eco |date=22. lipnja 1995. |publisher=The New York Review of Books |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> == Povijest == === Početci === Socijalni supstrat iz kojega su iznikle fašističke ''squadre'' su bili veterani iz postrojbi elitnog pješaštva [[Arditi|ardita]], koji su se vraćali iz službe u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. U vrijeme kada se [[krajnja ljevica]] u Italiji (i drugdje u Europi) spremala za nasilno preuzimanje vlasti inspirirano ruskom [[Oktobarska revolucija|Oktobarskom revolucijom]], pripadnici socijalno konzervativnijih mladih ratnih veterana su se zanosili nacionalističkim idealizmom i estetikom koje je propagirao slavni talijanski pjesnik [[Gabriele D'Annunzio]]; ta je uključivala znatnu ratobornost i spremnost na korištenje nasilja u političke svrhe. Sam se Gabriele D'Annunzio stavio na čelo postrojbi ardita koji su 1919. godine vojno zauzeli hrvatski grad Rijeku<ref>{{Citiranje weba |url=https://bylinetimes.com/2021/02/25/art-and-violence-technology-and-domination-futurism-and-fascism/ |title=Art & Violence Technology & Domination FUTURISM & FASCISM |author=Chris Sullivan |date=23. veljače 2021. |language=engleski |publisher=Byline Times |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> (kojega velike sile nisu bile spremne predati Italiji) i uspostavili ondje proto-fašističku kvazi-državu, [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijansku upravu za Kvarner]] ([[talijanski]]: ''Reggenza Italiana del Carnaro'').<ref>{{Citiranje weba |url=https://kvarnerski.com/od-dannunzija-do-obersnela-rijeka-100-godina-epk/ |title=OD D’ANNUNZIJA DO OBERSNELA, Rijeka 100 godina EPK |author=F. Burburan |date=4. studenoga 2019. |publisher=Kvarnerski.com |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> Ta je kratkotrajna proto-država prožeta artističkim intervencijama Gabriela D'Annunzija (koji se čak potrudio da njen ustav, kojega je inače sastavio ljevičarski sindikalist [[Alceste De Ambris]], bude napisan u vrhunskom pjesničkom stilu) postala za mnoge Talijane mjesto idealne politike.<ref>{{Citiranje weba |url=https://culturaidentita.it/la-carta-del-carnaro-quella-costituzione-cosi-moderna-e-rock/ |title=La Carta del Carnaro, quella Costituzione così moderna e Rock |date=23. rujna 2020. |language=talijanski |publisher=Cultura Identita |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> Fašisti su svoje uporište imali prvenstveno među radništvom, koje je uglavnom i bilo zastupljeno u njegovim redovima, te su tijekom vladavine u Italiji 1922. – 1943. poduzimali mnoge mjere za poboljšavanje položaja radnika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://aeon.co/ideas/fascism-was-a-right-wing-anti-capitalist-movement |title=It wasn’t just hate. Fascism offered robust social welfare |author=Sheri Berman |date=27. ožujka 2017. |language=engleski |publisher=Aeon |accessdate=23. travnja 2021. |archive-date=23. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210423045626/https://aeon.co/ideas/fascism-was-a-right-wing-anti-capitalist-movement |url-status=dead }}</ref> === Djelovanje na vlasti u Italiji 1922. – 1943. === U Italiji su fašisti postupno uspostavili [[Totalitarizam|totalitaristički]] režim, u kojem su oni kontrolirali sve aspekte društvenog života. Od početka su se pokazivali kao "anti-stranka" koja je antikomunistička i antiklerikalna, koja zna kako odlučnom, muževnom akcijom razriješiti političke probleme Italije i postići nacionalnu slogu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.artnews.com/art-in-america/features/fascist-art-learning-from-fascism-63619/ |title=LEARNING FROM FASCISM |author=Ara H. Merjian |date=1. travnja 2019. |language=engleski |publisher=Art in America |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> Na čelu s Benitom Mussolinijem, u listopadu 1922. godine poduzimaju fašisti tzv. [[Marš na Rim]], manifestaciju koja je trebala predstavljati ponudu domoljubivih ratnih veterana iz radničkih slojeva da spriječe ljevičarsku revoluciju u Italiji; koja je tada izgledala mogućom. Kralj je vođi minorne fašističke stranke Benitu Mussoliniju dao mandat za sastavljanje vlade, a fašisti su priliku da vode državu u vrlo teškoj krizi spretno iskoristili. Njihov ministar obrazovanja i prilično zapaženi filozof [[Giovanni Gentile]] provodi reformu obrazovanja, sistematizira fašističku misao u zaokruženu ideologiju za sve šire članstvo i za široke narodne slojeve, te priprema ustavne reforme; sam Mussolini kao šef vlade, ali i dokazano uspješni novinarski urednik (najprije službenog glasila [[Socijalistička partija Italije|Socijalističke partije Italije]] ''Avanti!'', a nakon što se 1914. god. politički razišao s vodstvom te stranke, važnog ratnohuškačkog ''Il Popolo d'Italia'')'',''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.fattiperlastoria.it/mussolini-interventista-espulsione-psi/ |title=Mussolini interventista: l’espulsione dal PSI |author=Agostino Raso |date=23. rujna 2020. |language=talijanski |publisher=Fatti per la Storia |accessdate=23. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210304184413/https://www.fattiperlastoria.it/mussolini-interventista-espulsione-psi/ |archive-date=4. ožujka 2021. |url-status=dead}}</ref> predvodi propagandu u kojoj prikazuje fašiste kao snagu koja može donijeti reforme potrebne da se osigura boljitak širokih slojeva stanovništva; u isto vrijeme kao jamstvo buržoaziji da će spriječiti komuniste da u Italiji provedu revoluciju prema uputama iz [[Kominterna|središta komunističke politike u Moskvi]], koja želi u svijetu nove zemlje uređene po uzoru na [[Sovjetski Savez|SSSR]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://cdm21047.contentdm.oclc.org/digital/collection/russian/id/6438 |title=Anti-Bolishevik Vade-Mecum, str. 5-9, 96-99 |language=engleski |publisher=International Anti-Bolshevik Review. March 1926 : |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> Na izborima održanima 1924. godine - koji su održani uz prilični fašistički teror prema političkim takmacima - osvojit će fašisti skoro 65 posto glasova,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.fattiperlastoria.it/fascismo-elezioni-politiche/ |title=La Legge Acerbo, il listone Mussolini e la vittoria alle elezioni del 1924 |author=Agostino Raso |date=14. rujna 2020. |publisher=Fatti per la Storia |accessdate=22. travnja 2021.}}</ref> da bi nakon ubrzo potom najprije krenuli u represiju protiv ljevičarskih partija, te zabranjuju oporbeni tisak. 1925. godine su u dogovoru s poslodavcima preuzeli monopol nad sindikalnim organiziranjem radnika. 1927. godine fašisti osnivaju političku tajnu policiju [[Organizzazione di Vigilanza e Repressione dell'Antifascismo|OVRA]], (''Organizzazione per la Vigilanza e la Repressione dell'Antifascismo,'' tj. Organizacija za nadzor i suzbijanje antifašizma), čijih će čak 50.000 agenata uskoro tajnom nadzoru podvrgnuti praktično sve aspekte društvenog života.<ref>{{Citiranje weba |url=https://books.google.hr/books?id=0bRaa7UuD6EC&pg=PA712&lpg=PA712&dq=OVRA+fascist+50,000+agent&source=bl&ots=tVbvi4Z9Aw&sig=ACfU3U2cq2uQRCznh2bhQqaXq9ZyJS0BqA&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjGleDHpcnvAhXeAmMBHUBVBhUQ6AEwDnoECAgQAw#v=onepage&q=OVRA%20fascist%2050%2C000%20agent&f=false |title=The Library of Congress World War II Companion, str. 712 |author=David M. Kennedy |year=2007 |language=engleski |publisher=Simon and Schuster, |accessdate=24. ožujka 2021.}}</ref> Naposljetku 1929. godine zabranjuju sve druge političke stranke i stvaraju u Italiji [[Jednostranačka država|jednostranačku državu]] - organiziranu u mnogim elementima vrlo slično kao što je učinjeno u Sovjetskom Savezu, pozivajući se primjerice na sličan način na ideal mladosti, akcije i budućnosti; stvarajući jedan vlastiti, egzaltiran i posve drugačiji politički jezik kao što su to činili i [[Komunizam|komunisti]]; te čineći na skoro jednaki način od [[Protukomunizam|antikomunizma]] temeljem svoje propagande, kao što su staljinisti potom to učinili s [[Antifašizam|antifašizmom]];<ref>{{Citiranje weba |url=https://books.google.hr/books?id=t2cUVSJYO38C&hl=hr&source=gbs_navlinks_s |title=The Devil in History: Communism, Fascism, and Some Lessons of the Twentieth Century, str. 3, 13, 28, 29, 66, 101 |author=Vladimir Tismaneanu |date=28. rujna 2012. |language=engleski |publisher=University of California Press |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> čak su se s funkcijom kakvu u SSSR-u od 1922. god. ima [[Organizacija Lenjinovih pionira]] - naime radi ideološke indoktrinacije djece korištenjem militarističkih metoda -<ref>{{Citiranje weba |url=https://apps.dtic.mil/dtic/tr/fulltext/u2/a025391.pdf |title=SOVIET YOUTH INDOCTRINATION, str. Ia, 4, 11, 18, 34, 38 |author=Thomas Nelson Moe |date=Srpanj 1975. |language=engleski |publisher=AIR FORCE INSTITUTE OF TECHNOLOGY, SAD |accessdate=23. travnja 2021. |archive-date=24. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210424083611/https://apps.dtic.mil/dtic/tr/fulltext/u2/a025391.pdf |url-status=dead }}</ref> osnovali fašisti u Italiji 1926. godine ''L'Opera nazionale Ballila.''<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.storiatifernate.it/allegati_prod/fac-16%20onb.pdf |title=L’Opera Nazionale Balilla |author=Alvaro Tacchini |work=storiatifernate.it |language=talijanski |publisher=Storia Tifernate |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> Ponikli u duboko katoličkom talijanskom narodu, ali u državi koja je zapravo nastala u neprijateljstvu prema Katoličkoj Crkvi - nakon što je u 19. stoljeću uz primjenu vojne sile anektirala prilično veliku [[Papinska Država|Papinsku Državu]] i i provela velike nacionalizacije crkvenih dobara (uključujući ne samo samostane, nego i škole i bolnice) - fašisti su ponovili probleme koje su i prijašnje vlade imale u odnosima s Katoličkom crkvom. [[Sveta Stolica]] čak službeno nije htjela priznati Kraljevinu Italiju sve do [[Lateranski ugovori|Lateranskih ugovor]]<nowiki/>a iz 1929. godine. Usprkos obostranim pokušajima nalaženja zajedničkog jezika, koji su neki vrhunac postigli baš kod potpisivanja Lateranskih ugovora, odnosi fašista s Crkvom ostali su čitavo vrijeme napeti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://treccani.it/enciclopedia/patti-lateranensi_(Dizionario-di-Storia)/ |title=lateranensi, Patti |publisher=Treccani, Dizionario di Storia (2010) |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> Već 1930. god. je papa [[Pio XI.|Pio XI]]. u Enciklici "Non abbiamo bisogno" posve izričito napao fašističke politike u Italiji, primjerice "''potpuno monopoliziranje mladih, od najranijeg djetinjstva do odrasle dobi, za korist jedne partije, jednog režima, na osnovi jedne ideologije koja otvoreno zagovara jedno doista pogansko obožavanje države, u potpunoj opreci s prirodnim pravima obitelji i natprirodnim pravima Crkve''".<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vatican.va/content/pius-xi/it/encyclicals/documents/hf_p-xi_enc_19310629_non-abbiamo-bisogno.html |title=Enciklika "NON ABBIAMO BISOGNO" |author=Pio XI. |date=29. lipnja 1931. |language=talijanski |publisher=službene stranice Svete Stolice |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> Mussolini je međutim uvijek pazio - i uspijevao u tome - da izbjegne posve otvoreni sukob s Katoličkom crkvom; doduše su katolički laici koji su politički djelovali promatrani kao oporba (a u jednopartijskoj državi je oporba, jasno, zabranjena i neprijateljska aktivnost), te su bili na meti represije. Katolička crkva se vrlo usprotivila kada su fašisti od nacista 1938. god. preuzeli rasne (protužidovske) zakone, koje je papa Pio XI. napao kao protivne katoličkom vjerskom nauku.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.uccronline.it/2014/05/20/lopportunismo-cattolico-dellateo-benito-mussolini/ |title=L’opportunismo “religioso” di Benito Mussolini |date=20. svibnja 2014. |language=talijanski |publisher=UCCR |accessdate=Mattia Ferrari}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.lastampa.it/vatican-insider/en/2018/11/09/news/church-and-racial-laws-from-the-words-of-pius-xi-to-those-of-schuster-1.34059196 |title=Church and racial laws: from the words of Pius XI to those of Schuster |author=ANDREA TORNIELLI |date=9. studenoga 2018. |language=engleski |publisher=La Stampa |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> Tijekom godina će fašisti vodeći Italiju imati stanovitih uspjeha, ali se njihova nastojanja da stvore u Italiji autarkičnu nacionalnu privredu s industrijom koja će omogućiti talijanskom narodu blagostanje, a talijanskoj državi moć u ravnini s vodećim svjetskim zemljama - što im je bio centralni dio političkog programa - nisu pokazala uspješnim. Fašistička Italija će 1936. god. ući u [[Antikominternski pakt]] s [[Treći Reich|Nacističkom Njemačkom]], ali kao mnogo slabiji partner. Mussolini 1938. god. preuzima čak i [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|nacističke]] [[Rasni zakoni|rasne zakone]], makar rasizam i anitsemitizam uopće nisu spadali u neke preokupacije talijanskih fašista - što vidimo iz bizarne okolnosti da je nakon proglašenja tih zakona Italiju napustila Mussolinijeva ljubavnica i autorica njegove biografije iz 1924. godine Margherita Sarfatti, koja je bila Židovka.<ref>Ara H. Merjian, op. cit.</ref> U [[Drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]], nedovoljno modernizirane talijanske vojne snage trpe niz poraza, a Italiji suprotstavljeni [[Saveznici]] ocjenjuju da je Italija "meki trbuh" Europe, te preko Sjeverne Afrike i Sredozemlja vrše u srpnju 1943. godine [[Saveznička invazija na Siciliju|Invaziju na Siciliju]], nanoseći ondje strašan poraz talijanskim i njemačkim snagama. Veliki savjet Fašizma 23. srpnja 1943. godine smjenjuje ''Ducea'' Benita Mussolinija,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.fattiperlastoria.it/caduta-del-fascismo-arresto-mussolini/ |title=La caduta del fascismo: dal Gran Consiglio ll’arresto di Benito Mussolini |author=Mirko Muccilli |date=23. srpnja 2020. |language=talijanski |publisher=Fatti per la Storia |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> a 8. rujna 1943. godine nastupa bezuvjetna [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]]<nowiki/>. Saveznici nisu htjeli pristati na nikakve uvjete fašista; ovi su pak pustili talijansku vojsku bez ikakvih uputa, te su njemačke snage u operaciji naziva [[Operacija Osovina|''Fall Achse'' (Operacija osovina)]] zarobile većinu talijanskih vojnika i naoružanja, te okupirali glavninu teritorija Italije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.warhistoryonline.com/articles/sad-story-italian-armistice-8-september-1943.html |title=The sad story of the Italian armistice of 8 September 1943 |author=Romeo Pavoni |date=8. rujna 2013. |language=engleski |publisher=War History Online |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> Nakon što su njemački padobranci pod vodstvom [[Otto Skorzeny|Otta Skorzenya]] 12. rujna 1943. god. oslobodili Benita Mussolinija iz konfinacije, velika većina fašista je stala uz svojeg ''Ducea'', te su proglasili [[Talijanska Socijalna Republika|Talijansku Socijalnu Republiku]], koja je kontrolirala dio Italije pod efektivnom njemačkom okupacijom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.italyonthisday.com/2016/09/captive-mussolini-rescued-gran-sasso-hitler-nazis.html |title=Nazis free captive Mussolini |date=12. rujna 2016. |language=engleski |publisher=Italy On This Day |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> Južni dio Italije, pod okupacijom Saveznika, nastavila je kontrolirati vlada [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], sada već bez fašista. === Neofašisti nakon Drugog svjetskog rata === Nakon poraza Njemačke u II. svjetskom ratu, Nacionalna fašistička stranka je zabranjena – sam Mussolini je ubijen od talijanskih partizana - ali su neki mlađi fašisti već 26. prosinca 1946. godine osnovali stranku pod imenom ''Movimento Sociale Italiano (MSI)'', tj. [[Talijanski socijalni pokret|"Talijanski socijalni pokret]]"''.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://siusa.archivi.beniculturali.it/cgi-bin/siusa/pagina.pl?TipoPag=prodente&Chiave=61387 |title=Home » Ricerca guidata » Soggetti produttori - Enti » Soggetto produttore - Ente Movimento sociale italiano - Destra nazionale - MSI-D |author=Santolamazza Rossella |date=26. prosinca 2015. |publisher=SIUSA (nazionale) |accessdate=23. travnja 2021. |archive-date=24. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210424083631/https://siusa.archivi.beniculturali.it/cgi-bin/siusa/pagina.pl?TipoPag=prodente&Chiave=61387 |url-status=dead }}</ref> Ta [[Neofašizam|neofašistička]] partija je na parlamentarnim izborima 1948. godine dobila samo oko 2% glasova, ali je potom od 1953. do 1992. godine dobivala između 4,5 i 9 posto glasova. MSI će se 1995. godine raspustiti radi pristupanja u novu desničarsku stranku [[Aleanza Nazionale]] ("Nacionalni savez"), koja će na kasnijim izborima osvajati između 12 i 15 posto glasova; međutim će se šef te desničarska stranka [[Gianfranco Fini]] prigodom posjete Izrelu 2003. godine (u svojstvu potpredsjednika talijanske vlade) najslužbenije i najjavnije ograditi od fašizma<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.repubblica.it/online/forum_rete/finisraele/finisraele/finisraele.html |title="Il fascismo male assoluto" Fini, è uno strappo definitivo? |date=23. studenoga 2003. |language=talijanski |publisher=La Reppubblica |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> Stoga je ''Duceova'' unuka i parlamentarna zastupnica iz redova te stranke [[Alessandra Mussolini]] odmah potom raskinula svoje veze sa strankom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.corriere.it/Primo_Piano/Politica/2003/11_Novembre/27/mussolini.shtml |title=Alessandra Mussolini: sono incompatibile con An |date=27. studenoga 2003. |publisher=Corriere della Sera |accessdate=23. travnja 2021.}}</ref> ==Izvori== {{izvori|30em}} {{Italija}} [[Kategorija:Talijanske političke stranke]] [[Kategorija:Fašističke stranke]] k8wycswp3a1v81v5g453k4csu4xxna6 0 548795 7631630 7582742 2026-11-06T18:49:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631630 wikitext text/x-wiki '''Nevena Mlinko''' ([[Subotica]], [[1988.]]),<ref name="liranaiva">{{Citiranje časopisa |url=http://www.hnv.org.rs/knjiznica/lira_naiva.pdf |title=Lira naiva 2004., str. 91 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151006081638/http://www.hnv.org.rs/knjiznica/lira_naiva.pdf |archive-date=6. listopada 2015. |access-date=5. listopada 2015.}}</ref> hrvatska kulturna djelatnica iz Subotice. Koordinatorica je Gradske knjižnice u Subotici.<ref name="Golubica">[https://www.youtube.com/watch?v=zHIbxAA40mM Kanal SuRTVCity] Golubica mira u Subotici, književna večer Ljiljane Crnić, u Gradskoj knjižnici u Subotici, novinar Tomislav Vojnić, govori Nevena Mlinko, objavljeno 5. veljače 2014. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> Profesorica je srpskog jezika i književnosti iz Subotice i vanjska suradnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.<ref name="ZKVH">[http://www.zkvh.org.rs/o-zavodu/2322-nevena-mlinko-na-43-zagrebakoj-slavistikoj-koli-u-dubrovniku Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006072740/http://www.zkvh.org.rs/o-zavodu/2322-nevena-mlinko-na-43-zagrebakoj-slavistikoj-koli-u-dubrovniku |date=6. listopada 2015. }} Nevena Mlinko na 43. Zagrebačkoj slavističkoj školi u Dubrovniku (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> Hrvatska pjesnikinja. Hrvatskoj se predstavila na 8. manifestaciji [[Kod Marula]], koju organizira Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, u programu ''Hrvatska pjesnička mladost Vojvodine''.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4998/Hrvatska-pjesnicka-mladost-Vojvodine/ Hrvatska riječ] D.B.P.: ''Hrvatska pjesnička mladost Vojvodine''. Subotica. 31. svibnja 2019. (pristupljeno 10. lipnja 2019.)</ref> Pohađala je gimnaziju “Svetozar Marković” u Subotici. Članica je Hrvatske čitaonice. Godinama je bila zapažena i uspješna na natjecanjima recitatora u Srbiji te na smotrama recitatora na hrvatskom jeziku u Vojvodini.<ref name="liranaiva"/> Studirala na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na odsjeku za srpsku književnost i jezik. Na inicijativu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata 2014. godine [[Zagrebačka slavistička škola]] (43. po redu) osigurala je jednu stipendiju za polaznika iz Vojvodine, koju je dobila Nevena Mlinko.<ref name="ZKVH"/> Primanjem Nevene Mlinko i Ružice Žigmanov na radno mjesto u Gradsku knjižnicu Subotice 2014. godine, stvorene su pretpostavke za puno djelovanje i hrvatskog odjela u subotičkoj Gradskoj knjižnici.<ref name="fokus">[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/iseljenistvo/10226-tesko-stanje-hrvata-u-subotici Hrvatski fokus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006095640/http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/iseljenistvo/10226-tesko-stanje-hrvata-u-subotici |date=6. listopada 2015. }} m.n.: Teško stanje Hrvata u Subotici - Gradonačelnik Maglai potpisao zahtjev za zapošljavanje dviju Hrvatica, 28. ožujka 2014. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> Stihove i meditacije objavljivala je u katoličkom mjesečniku Zvonik i u Subotičkoj Danici gdje je i suradnica i mlada novinarka.<ref name="liranaiva"/> Uređivala je rubriku Mladi u Zvoniku.<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/181/mladi.html Zvonik broj 181] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121143823/http://zvonik.rs/arhiva/181/mladi.html |date=21. studenoga 2010. }} Uredila: Nevena Mlinko, Naši junaci, 2009.</ref> Suradnica je časopisa hrvatske zajednice [[Nova riječ]].<ref>[http://issuu.com/igorbiki/docs/bilten_minority_news_br._5/16 Issuu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006072640/http://issuu.com/igorbiki/docs/bilten_minority_news_br._5/16 |date=6. listopada 2015. }} Bilten minority news br 5</ref> Sudionica na predstavljanjima knjiga hrvatskih autora.<ref>[http://www.subotica.info/2014/06/20/predstavljena-zbirka-pjesama-zeljke-zelic Subotica.info] Zvonik: Predstavljena zbirka pjesama Željke Zelić, 20. lipnja 2014. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> Organizatorica je kulturnih programa u Gradskoj knjižnici u Subotici. 2014. godine bila je glavna organizatorica događaja i autorica programa Voyage s Matošem, programa kojim je započela godina Antuna Gustava Matoša, koji su priredili Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatska čitaonica i Gradska knjižnica Subotica.<ref>[http://www.hnv.org.rs/aktualnosti.php?op=vise&pid=1041 HNV - Hrvatsko nacionalno vijeće republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006085715/http://www.hnv.org.rs/aktualnosti.php?op=vise&pid=1041 |date=6. listopada 2015. }} Započela godina Antuna Gustava Matoša, 17. ožujka 2014. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> Zastupljena u zborniku sa znansvenog skupa na X. Danima Balinta Vujkova 2011. u Subotici.<ref>[https://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-ISBDdetail.pl?biblionumber=325306 Koha online katalog FFZG] (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> Suradnica Glasila "Otac Gerard" na hodočašću u Lourdes i Fatimu 2010. godine.<ref>[http://sombor.karmel.hr/hrvatski/_private/Otac%20Gerard%204%20-%20%20B5%20-%20Hrvatski.pdf Otac Gerard - glasilo vicepostulature za upoznavanje Sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantića, karmelićanina, 4/2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006073750/http://sombor.karmel.hr/hrvatski/_private/Otac%20Gerard%204%20-%20%20B5%20-%20Hrvatski.pdf |date=6. listopada 2015. }} Mladi suradnici Glasila “Otac Gerard” na hodočašću u Lourd i Fatimu 2010. str. 19</ref> i Subotičke Danice 2007. godine.<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/1461/ZV06.html Zvonik 2006.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006081152/http://www.zvonik.rs/arhiva/1461/ZV06.html |date=6. listopada 2015. }} Subotička Danica 2007., Nevena Mlinko: U svijetu predmeta</ref> Nevena Mlinko i Petar Pifat bili su voditelji programa na [[HosanaFest]]u 2012. godine<ref>[http://www.subotica.info/2012/09/23/hosanafest-2012-tko-pjeva-duplo-moli Subotica.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305061246/http://www.subotica.info/2012/09/23/hosanafest-2012-tko-pjeva-duplo-moli |date=5. ožujka 2016. }} Zvonko Sarić: Hosanafest 2012: Tko pjeva, duplo moli, 23. rujna 2012. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> i 2014. godine.<ref>[http://www.laudato.hr/Novosti/Glazba/VIS-Trinity-pobjednik-devetog-HosanaFesta-u-Suboti.aspx Laudato] Mirjana Crnković: VIS Trinity pobjednik devetog HosanaFesta u Subotici, 23. rujna 2014. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> Za [[VIS Proroci|VIS Proroke]] iz Subotice napisala je pjesmu "Izgubljeno dijete" s kojom su nastupili na Festivalu duhovne glazbe [[MarijaFest]] 2012. Neveninu pjesmu uglazbio je Darko Temunović, a aranžirao [[Viktor Kesler]]<ref>[http://proroci.com/nastupi/57-marijafest-2012 VIS Proroci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304121117/http://proroci.com/nastupi/57-marijafest-2012 |date=4. ožujka 2016. }} MarijaFest 2012 (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> i za pjesmu kojom su nastupili na MarijaFestu 2011. (skladbe "Izgubljeno dijete" - glazba i aranžman Filip Čeliković, tekst Nevena Mlinko) i "Božje djelo" - glazba VIS Proroci, tekst Nevena Mlinko i Josipa Dević, aranžman [[Viktor Kesler]])<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=135579 IKA] Susret mladih Varaždinske biskupije i Marija fest 2011., 9. listopada 2011.</ref> S "Prorocima" je surađivala i za MarijaFest 2010., za koje je napisala tekst pjesme "Gospi Bunarićkoj" (glazba VIS Proroci).<ref>[http://www.zupa-molve.com/2010/10/12/odran-qmarijafest-2010q/ Župa Molve] Održan „Marijafest 2010“, 12. listopada 2010. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> Autorica je stihova pjesama za album [[Božje djelo]] [[VIS Proroci|VIS-a Proroci]] iz Subotice.<ref name="glas-koncila">{{cite web |url=http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=17&conID=38684&act=view |title=Proročke snimke |last=Dagelić |first=Ana |date=27. studenoga 2014. |publisher=Glas Koncila |accessdate=30. ožujka 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151006131845/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=17&conID=38684&act=view |archivedate=6. listopada 2015.}}</ref> Okušala se i u kazališnim komadima. Za predstavu pod naslovom „Misionarka ljubavi" uspješno je napravila dramatizaciju zapisa Majke Terezije te režirala predstavu, koju su odigrali mladi iz župe Marije Majke Crkve i drugih župa iz Subotice i okolice odigranoj, na Drugu noć svetaca (Holywin) održanoj u petak, 31. listopada 2014. u HKC „Bunjevačko kolo" u Subotici.<ref>[http://mladi.hbk.hr/animatori/article.php?id=1509 Hrvatska biskupska konferencija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006071733/http://mladi.hbk.hr/animatori/article.php?id=1509 |date=6. listopada 2015. }} Ured HBK za mlade/IKA: Holywin u Subotici Uz priču o životu bl. Majke Terezije mladi pomagali djeci u Africi, 3. studenoga 2014. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> Na Književnom prelu Hrvatske čitaonice 13. veljače 2015. u HKC Bunjevačko kolo u Subotici, dramatizirala je i režirala predstavu Neispavana ljepotica, prema priči Sanje Lovrenčić, a izveli su ju članovi Dramskog odjela za djecu HKC Bunjevačko kolo.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/3246/Potpora-Stanku-Krstinu/ Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006182255/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/3246/Potpora-Stanku-Krstinu/ |date=6. listopada 2015. }} Vijesti: Književno prelo Hrvatske čitaonice , 13. veljače 2015. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> Autorica je teksta i redateljica predstave 'Mikulaš cipulaš' koju je izvela Dječja dramska sekcija koja funkcionira pri Hrvatskom kulturnom centru "Bunjevačko kolo".<ref>[http://www.radiosubotica.co.rs/hr/1204hr.html#12 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006080225/http://www.radiosubotica.co.rs/hr/1204hr.html#12 |date=6. listopada 2015. }} Siniša Jurić: Prva predstava malenih Dramskog odjela "Bunjevačkog kola", 4. prosinca 2014. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> Nastupa i kao recitatorica. Nastupila je u kulturno-umjetničkom programu povodom praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji 16. listopada 2015., održanom u dvorani amfiteatra sportskog i poslovnog centra Vojvodina (SPENS-a), recitirajući izabrane stihove Ivana Pančića iz njegove zbirke „Natpivavanja“,<ref>[http://www.jelacic.rs/vojvodanski-hrvati-svome-banu-u-cast/ HKPD-a „Jelačić“ Petrovaradin] Vojvođanski Hrvati svome banu u čast (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> na Danima Ivana Antunovića u Subotici i Kalači kazivajući stihove Alekse Kokića i dr.,<ref>[http://www.radiomarija.hr/Naslovnica/Aktualnosti/Dani-Ivana-Antunovica-u-Subotici-i-Kalaci.aspx Radio Marija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304085746/http://www.radiomarija.hr/Naslovnica/Aktualnosti/Dani-Ivana-Antunovica-u-Subotici-i-Kalaci.aspx |date=4. ožujka 2016. }} Dani Ivana Antunovića u Subotici i Kalači, 25. lipnja 2015. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> na Šokačkom prelu u organizaciji HKPD-a »Silvije Strahimir Kranjčević« u Velikoj dvorani Doma kulture u Bačkom Bregu 2005. godine.,<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A7078/Gradja-od-znacaja--za-povijest-Hrvata-u-Vojvodini/ Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006190122/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A7078/Gradja-od-znacaja--za-povijest-Hrvata-u-Vojvodini/ |date=6. listopada 2015. }} Građa od značaja za povijest Hrvata u Vojvodini , 11. veljače 2005. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> na izložbi slika Ivana Manjeska člana Likovnog odjela HKC »Bunjevačko kolo« 15. lipnja 2004.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A1584/Vijesti/ Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006193535/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A1584/Vijesti/ |date=6. listopada 2015. }} Vijesti - Izložba slika Ivana Manjeska, 18. lipnja 2004. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> Suradnica [[Radio Marija|Radio Marije]]. Sa [[Željka Zelić|Željkom Zelić]] vodila je kolažnu emisiju Duhovna lirika + Meditacije.<ref>[http://radiomarija.rs/?page_id=851 Radio Marija], nedjelja, 4. listopada 2015. (pristupljeno 6. listopada 2015.)</ref> Zastupljena je u zborniku s pjesničkog skupa hrvatskih pjesnika [[Lira naiva]] 2004. godine.<ref>[http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=010000000199990&id=1250525025 Skupni katalog hrvatskih knjižnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241216174949/http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=010000000199990&id=1250525025 |date=16. prosinca 2024. }} Lira naiva 2004 : izabrane pjesme / [predgovor [i] izabrala i uredila Katarina Čeliković ; pogovor Andrija Kopilović], {{ISBN|86-7450-021-8}}, Subotica : Hrvatska čitaonica : Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović, 2004. (Subotica : Štamparija Printex)</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[https://www.youtube.com/watch?v=KsqJ6-2ysr4 Kanal Tv X - Info Kanal Subotica, YouTube] Subotica danas by Nataša - Nevena Mlinko, objavljeno 28. siječnja 2015. *[http://www.zvonik.rs/arhiva/1541/ZV02.html Zvonik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006074939/http://www.zvonik.rs/arhiva/1541/ZV02.html |date=6. listopada 2015. }} Željka Zelić: ispraćaj bandašice Nevene Mlinko i bandaša Maria Tikvickog iz ”kolijevke Dužijance”, Dužijanca 2007. *[http://www.danilokis.rs/sr/projekti/113-33-dan-u-new-yorku.html Fondacija za omladinsku kulturu Danilo Kiš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006134203/http://www.danilokis.rs/sr/projekti/113-33-dan-u-new-yorku.html |date=6. listopada 2015. }} Film subotičkog autora Andreja Boke, "33. dan", uloge: Jasminka Hodžić, Mihailo Stajić, Nevena Mlinko, Vesna Kljajić Ristović, Vladimir Grbić *[http://www.blic.rs/Vesti/Vojvodina/47202/Odlazim-u-Njujork-da-studiram-reziju Blic] B. Vučković: Odlazim u Njujork da studiram režiju, 27. lipnja 2008. {{GLAVNIRASPORED:Mlinko, Nevena}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Vojvodine]] [[Kategorija:Životopisi, Subotica]] n72v0jpyrtgz90lyf7xi44pyz4zplc9 0 548799 7631744 7619826 2026-11-06T23:19:24Z Zeljko 1196 /* Opis */ 7631744 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Dragunovke | slika = Diospyros exsculpta Govindoo.jpg | slika_opis = ''[[Diospyros exsculpta]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Ebenaceae''''' | familia_autorstvo= [[Robert Louis August Maximilian Gürke|Gürke]] }} '''Dragunovke''' (ebanovke; {{lat.|Ebenaceae}} <small>Gürke</small>) porodica su drveća i grmova iz reda vrjesolikih (''[[Ericales]]''), raširenih ponajviše u tropskim i suptropskim područjima svijeta, s manjim brojem vrsta koje dopiru u topla umjerena područja. Porodica obuhvaća tri prihvaćena roda: veliki gotovo kozmopolitski [[Diospyros]], afričko-arabijski [[Euclea]] i južnoamerički ''[[Lissocarpa]]''. Mnoge vrste roda ''Diospyros'' daju teško i tamno drvo poznato kao ebanovina, dok se druge, osobito kaki (D. kaki), uzgajaju zbog jestivih plodova. Klasifikacija APG V iz 2026. zadržava ''Ebenaceae'' u redu ''Ericales''. <ref name="Kew "/> == Etimologija == Ime porodice ''Ebenaceae'' izvedeno je od imena roda ''Ebenus'' <small>Sw.</small>, koje predstavlja latinizirani oblik [[Egipatski jezik|egipatske]] riječi hbny, naziva za ebanovinu.<ref name="Flora ">[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Ebenaceae Flora of Australia ], pristupljeno 17. listopada 2026.</ref> Budući da je ime ''Ebenus'' <small>L.</small> već ranije upotrijebljeno za rod iz porodice mahunarki (Fabaceae), Ebenus Sw. smatra se kasnijim homonimom. Biljke koje su bile svrstane u taj rod danas se uključuju u rod ''Diospyros''. == Opis == Biljke su [[drveće]] ili [[grm]]ovi, bez mliječnog soka; srž i [[Kora (biljke)|kora]] nekih vrsta tamno su obojene, a kod pojedinih se razvija gotovo crna srževina. [[Listovi]] su jednostavni, bez palistića, najčešće naizmjenični i cjelovita ruba. [[Cvjetovi]] su pravilni, uglavnom jednospolni, a biljke najčešće dvodomne ili poligamne; dvospolni cvjetovi javljaju se rjeđe. Muški cvjetovi obično su skupljeni u paštitaste [[cvat]]ove ili čuperke, dok su ženski često pojedinačni. <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126676-1/general-information Plants of the World Online, opis], pristupljeno 17. listopada 2026.</ref> [[Čaška]] i vjenčić najčešće imaju tri do sedam režnjeva. Čaška je trajna i kod mnogih vrsta tijekom razvoja [[plod]]a znatno naraste. [[Prašnik]]a može biti od nekoliko do mnogo; često ih je dva do četiri puta više nego režnjeva vjenčića. [[Plodnica]] je kod potporodice ''[[Ebenoideae]]'' nadrasla i ima više pretinaca, dok je kod roda ''[[Lissocarpa]]'' podrasla. Plod je uglavnom mesnata boba s jednom do više [[sjeme]]nki; sjemenke često imaju tvrd endosperm. <ref name="eFloras ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=10293 Flora of China], pristupljeno 17. listopada 2026.</ref> <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Ebenaceae APweb], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Porodica je pretežno pantropska. ''Diospyros'' je daleko najrašireniji rod i raste u tropskim, suptropskim i dijelom toplim umjerenim područjima gotovo svih kontinenata. ''Euclea'' je ograničena na [[Afrika|Afriku]], [[Komori|Komore]], južni dio [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] i [[Sokotra|Sokotru]], dok je ''Lissocarpa'' južnoamerički rod poznat iz [[Bolivija|Bolivije]], [[Brazil]]a, [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Ekvador]]a, tri Gvajane, [[Peru]]a i [[Venezuela|Venezuele]]. Plants of the World Online == Sistematika i povijest == [[Robert Louis August Maximilian Gürke]] objavio je ime ''Ebenaceae'' 1892. u djelu Die Natürlichen Pflanzenfamilien 4(1): 153; ime je konzervirano (nom. cons.). <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/77126676-1 IPNI], pristupljeno 17. listopada 2026.</ref>ipni.org Posebno je važna povijest roda ''Lissocarpa''. Zbog znatnih morfoloških razlika dugo je bio izdvojen u zasebnu porodicu ''Lissocarpaceae'', ali molekularna istraživanja pokazala su da pripada u ''Ebenaceae''. Danas čini zasebnu potporodicu ''[[Lissocarpoideae]]'', sestrinsku ostatku porodice, dok ''Diospyros'' i ''Euclea'' pripadaju ''[[Ebenoideae]]''. <ref name="horizon.documentation.ird.fr ">[https://horizon.documentation.ird.fr/exl-doc/pleins_textes/2025-01/010042140.pdf Generic Delimitation and Relationships in Ebenaceae], pristupljeno 17. listopada 2026.</ref> Molekularna analiza iz [[2006.]] snažno je potvrdila monofiletskost prošireno shvaćene porodice. Taj je rad izdvajao i ''Royena'' kao zaseban rod blizak Eucleji, ali današnji Kew ponovno ga uključuje u ''Diospyros'' te prihvaća samo tri roda porodice. <ref name="Botanical ">[https://bsapubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.3732/ajb.93.12.1808 Generic delimitation and relationships in Ebenaceae sensu lato: evidence from six plastid DNA regions], pristupljeno 17. listopada 2026.</ref> Novija velika filogenija iz [[2026.]] i dalje jasno pokazuje blisku vezu linija ''Euclea'' i ''Royena'' te njihov zajednički položaj prema Diospyros, premda se nomenklaturni tretman roda Royena razlikuje od Kewova. <ref name="OUP Academic ">[https://academic.oup.com/aob/article/138/2/442/8643968 A global phylogenetic framework for Diospyros L. (Ebenaceae, Ericales): enhanced taxon and sample coverage through NGS, Sanger sequencing and herbariomics], pristupljeno 17. listopada 2026.</ref> <ref name="JSE ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jse.70096 Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 16. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == GRIN navodi tri porodnična sinonima: <ref name="npgsweb.ars-grin.gov ">[https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=398&type=family USDA National Plant Germplasm System], pristupljeno 1t. listopada 2026.</ref> * ''Diospyraceae'' <small>Vest</small> * ''Guaiacanaceae'' <small>Juss.</small>, nom. illeg. * ''Lissocarpaceae'' <small>Gilg</small>, nom. cons. == Potporodice i rodovi == # '''Familia ''[[Ebenaceae]]''''' <small>Gürke</small> <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126676-1 Plants of the World Online], pristupljeno 17. listopada 2026.</ref> ## Subfamilia ''[[Lissocarpoideae]]'' <small>(Gilg) B. Walln.</small> ### ''[[Lissocarpa]]'' <small>Benth., Benth. & Hook. fil.</small> — 10 vrsta. Kew trenutačno prikazuje osam, ali ne uključuje ''[[Lissocarpa bracki|L. bracki]]'' i novu [[Lissocarpa garcia-cortesii|L. garcia-cortesii]] iz 2026. <ref name="KewLissocarpa ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:38920-1 Kew Lissocarpa], pristupljeno 17. listopada 2026.</ref> ## Subfamilia ''[[Ebenoideae]]'' <small>Thorne & Reveal</small> ### ''[[Diospyros]]'' <small>L.</small> — 794 prihvaćene vrste prema Kewu. <ref name="KewDiospyros ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:326017-2 Kew, Diospyros], pristupljeno 17. listopada 2026.</ref> ### ''[[Euclea]]'' <small>L.</small> — 17 prihvaćenih vrsta prema Kewu. <ref name="KewEuclea ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:14454-1 Kew Euclea], pristupljeno 17. listopada 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> File:Royena graeca.jpg|Royena graeca, fosil File:Euclea natalensis subsp natalensis, vroulik, loof en blomme, Laeveld NBT.jpg|Euclea natalensis File:Euclea undulata, blomme, a, Faerie Glen NR.jpg|Euclea undulata File:Diospyros ebenum stem.jpg|Diospyros ebenum, crna kora drveta File:Ebonytreeforest.jpg|šuma Diospyros ebenuma File:Ébano.jpg|ebanovina File:Diospyros kaki - Villa Taranto (Verbania) - DSC03774.JPG|Diospyros kaki File:Catalogue (1901) (20561578945).jpg|Diospyros kaki, plod File:D.kaki-persimon-1.jpg|sjeme kakija </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] [[Kategorija:Dragunovke| ]] p0gsidioeouxu8xebxy8x2b3zsy9gb4 0 553285 7631817 6800917 2026-11-07T06:06:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631817 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Zasedací sál Poslanecké sněmovny.jpg|240px|mini|Parlament Češke]] '''Parlament Češke Republike''' ([[češki|češ.]] ''Parlament České republiky'') je zakonodavno tijelo Češke, sa sjedištem u [[Prag]]u. Sastoji se od dvije komore, izabrane u neposrednim izborima: Donji dom (''[[Zastupnički dom (Češka)|zastupnički dom]]'') i Gornji dom (''senat''). [[Parlament]] ima [[zakon]]odavnu vlast, odobrava Vladu [[Češka|Češke]] i usvaja [[proračun]]. Zastupnički dom se sastoji od 200 zastupnika izabranih na četiri godine, a senat od 81 senatora izabranih na šest godina. == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20110223131721/http://www.psp.cz/ Zastupnici češkog parlamenta] {{cz icon}} * [http://www.senat.cz/ Senat Češke Republike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224013846/http://www.senat.cz/ |date=24. veljače 2011. }} {{cz icon}} {{Europski parlamenti}} {{Češka}} [[Kategorija:Parlamenti|Češka]] [[Kategorija:Politika Češke]] kq027b3sj3yzs82zm6arosfno0fzclf 10 558313 7631687 7505345 2026-11-06T21:44:34Z Neptune, the Mystic 95253 7631687 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Enslaved | naslov = [[Enslaved]] | naslov-style = background:#b0c4de; color:black; | grupa-style = background:#EEEEEE; color:black; | iznad-style = background:#EEEEEE; color:black; | ispod-style = background:#EEEEEE; color:black; | iznad = '''[[Ivar Bjørnson]] • [[Grutle Kjellson]] • [[Arve Isdal|Ice Dale]] • [[Håkon Vinje]] • [[Iver Sandøy]]'''<br />[[Trym Torson]] • Harald Helgeson • Per Husebø • Freddy Bolsø • Roy Kronheim • [[Herbrand Larsen]] • [[Cato Bekkevold]] | grupa1 = Studijski albumi | popis1 = ''[[Vikingligr Veldi]] • [[Frost]] • [[Eld]] • [[Blodhemn]] • [[Mardraum: Beyond the Within]] • [[Monumension]] • [[Below the Lights]] • [[Isa (album)|Isa]] • [[Ruun]] • [[Vertebrae]] • [[Axioma Ethica Odini]] • [[RIITIIR]] • [[In Times]] • [[E (album)|E]] • [[Utgard (album)|Utgard]] • [[Heimdal]] • [[Mið]]'' | grupa2 = Koncertni albumi | popis2 = ''[[Live at the Rock Hard Festival]] • [[Roadburn Live]]'' | grupa3 = EP-ovi | popis3 = ''[[Hordanes Land]] • [[The Sleeping Gods]] • [[Thorn (EP)|Thorn]]'' | grupa4 = DVD izdanja | popis4 = ''[[Live Retaliation]] • [[Return to Yggdrasill]]'' | grupa5 = Split izdanja | popis5 = ''[[Emperor / Hordanes Land]] • [[Shining on the Enslaved]]'' }}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:Enslaved}} [[Kategorija: Skupni predlošci glazbenih sastava]] </noinclude> scc5ov1oukmlg04r1k4u5i62dy3a704 0 560202 7631512 6765102 2026-11-06T12:39:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631512 wikitext text/x-wiki {{Objekt dubokog svemira | sirina = 300px | name = {{PAGENAME}} | type = spiralna galaktika (Sb) | image = [[Datoteka:NGC 5679 Arp 274HST.jpg|200px]] | slika_opis = NGC 5679A (desno), NGC 5679 (sredina) i NGC 5679C (lijevo). | discoverer = [[William Herschel]] | discovery_date = [[12. svibnja]] [[1793.]] | discovery_place = | designations = | category = | epoch = J2000.0 | constellation = Djevica | ra = {{RA|14|35|8,7}} | dec = {{DEC|5|21|33}} | dist_ly = | dist_pc = | appmag_v = 13,0 | sb = | size_v = | PA = | class = | dreyer = | names = * * [[IRAS (satelit)|IRAS]] 14326+0534 * [[Uppsala General Catalogue of Galaxies|UGC]] 9383 * [[Catalogue of Galaxies and of Clusters of Galaxies|ZWG]] 47.110 * [[Morphological Catalogue of Galaxies|MCG]] 1-37-35 * [[Atlas and Catalogue of interacting galaxies|VV]] 458 * [[KCPG]] 427B * [[Atlas of Peculiar Galaxies|Arp]] 274 * [[Principal Galaxies Catalogue|PGC]] 52132 | catalog = NGC | catalog number = 5679B | position_ref = <ref name="HCNGC">{{HCNGC}}</ref> | appearance_ref = <ref name="HCNGC" /> | names_ref = <ref name="HCNGC" /> }} '''NGC 5679''' ('''NGC 5679B''') je [[spiralna galaktika]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Djevica (zviježđe)|Djevici]]. Dio je [[skupina NGC 5679|skupine NGC 5679]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{engl}} {{seds|5679}} * {{engl}} Hartmut Frommert: [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC5679 Revidirani Novi opći katalog] * {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+5679 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a] * {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+5679 Astronomska baza podataka SIMBAD] * {{engl}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+5679 VizieR] * [http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5679.jpg DSS-ova slika NGC 5679] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160407053950/http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5679.jpg |date=7. travnja 2016. }} * {{engl}} Auke Slotegraaf: [https://web.archive.org/web/20160404040246/http://www.docdb.net/show_object.php?id=ngc_5679 NGC 5679] Deep Sky Observer's Companion * {{engl}} Courtney Seligman: [http://cseligman.com/text/atlas/ngc56a.htm#5679 Objekti Novog općeg kataloga: NGC 5650 - 5699] {{Objekti u Novom općem katalogu 5601 - 5800}} {{Mrva-astro}} [[Kategorija:NGC katalog|5679B]] m95vfl85cg65165ddbn15rz34czo6ia 0 560203 7631513 6765217 2026-11-06T12:39:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631513 wikitext text/x-wiki {{Objekt dubokog svemira | sirina = 300px | name = {{PAGENAME}} | type = spiralna galaktika (Sc) | image = [[Datoteka:NGC 5679 Arp 274HST.jpg|200px]] | slika_opis = NGC 5679A (desno), NGC 5679 (sredina) i NGC 5679C (lijevo). | discoverer = [[William Herschel]] | discovery_date = [[12. svibnja]] [[1793.]] | discovery_place = | designations = | category = | epoch = J2000.0 | constellation = Djevica | ra = {{RA|14|35|6,4}} | dec = {{DEC|5|21|23}} | dist_ly = | dist_pc = | appmag_v = 13,8 | sb = | size_v = | PA = | class = | dreyer = | names = * * [[Morphological Catalogue of Galaxies|MCG]] 1-37-34 * [[Atlas and Catalogue of interacting galaxies|VV]] 458 * [[Atlas of Peculiar Galaxies|Arp]] 274 * [[KCPG]] 427A * [[Principal Galaxies Catalogue|PGC]] 52130 | catalog = NGC | catalog number = 5679A | position_ref = <ref name="HCNGC">{{HCNGC}}</ref> | appearance_ref = <ref name="HCNGC" /> | names_ref = <ref name="HCNGC" /> }} '''NGC 5679A''' je [[spiralna galaktika]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Djevica (zviježđe)|Djevici]]. Dio je [[skupina NGC 5679|skupine NGC 5679]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{engl}} {{seds|5679}} * {{engl}} Hartmut Frommert: [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC5679 Revidirani Novi opći katalog] * {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+5679 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a] * {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+5679 Astronomska baza podataka SIMBAD] * {{engl}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+5679 VizieR] * [http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5679.jpg DSS-ova slika NGC 5679] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160407053950/http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5679.jpg |date=7. travnja 2016. }} * {{engl}} Auke Slotegraaf: [https://web.archive.org/web/20160404040246/http://www.docdb.net/show_object.php?id=ngc_5679 NGC 5679] Deep Sky Observer's Companion * {{engl}} Courtney Seligman: [http://cseligman.com/text/atlas/ngc56a.htm#5679 Objekti Novog općeg kataloga: NGC 5650 - 5699] {{Objekti u Novom općem katalogu 5601 - 5800}} {{Mrva-astro}} [[Kategorija:NGC katalog|5679A]] 9lnropsq899p37beha79fyusf1xpgv7 0 560204 7631514 6765218 2026-11-06T12:39:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631514 wikitext text/x-wiki {{Objekt dubokog svemira | sirina = 300px | name = {{PAGENAME}} | type = kompaktna galaktika (C) | image = [[Datoteka:NGC 5679 Arp 274HST.jpg|200px]] | slika_opis = NGC 5679A (desno), NGC 5679 (sredina) i NGC 5679C (lijevo). | discoverer = [[William Herschel]] | discovery_date = [[12. svibnja]] [[1793.]] | discovery_place = | designations = | category = | epoch = J2000.0 | constellation = Djevica | ra = {{RA|14|35|11}} | dec = {{DEC|5|21|16}} | dist_ly = | dist_pc = | appmag_v = 16,0 | sb = | size_v = | PA = | class = | dreyer = | names = * * [[Atlas of Peculiar Galaxies|Arp]] 274 * [[Atlas and Catalogue of interacting galaxies|VV]] 458 * [[Principal Galaxies Catalogue|PGC]] 52129 | catalog = NGC | catalog number = 5679C | position_ref = <ref name="HCNGC">{{HCNGC}}</ref> | appearance_ref = <ref name="HCNGC" /> | names_ref = <ref name="HCNGC" /> }} '''NGC 5679C''' je [[kompaktna galaktika]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Djevica (zviježđe)|Djevici]]. Dio je [[skupina NGC 5679|skupine NGC 5679]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{engl}} {{seds|5679}} * {{engl}} Hartmut Frommert: [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC5679 Revidirani Novi opći katalog] * {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+5679 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a] * {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+5679 Astronomska baza podataka SIMBAD] * {{engl}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+5679 VizieR] * [http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5679.jpg DSS-ova slika NGC 5679] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160407053950/http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5679.jpg |date=7. travnja 2016. }} * {{engl}} Auke Slotegraaf: [https://web.archive.org/web/20160404040246/http://www.docdb.net/show_object.php?id=ngc_5679 NGC 5679] Deep Sky Observer's Companion * {{engl}} Courtney Seligman: [http://cseligman.com/text/atlas/ngc56a.htm#5679 Objekti Novog općeg kataloga: NGC 5650 - 5699] {{Objekti u Novom općem katalogu 5601 - 5800}} {{Mrva-astro}} [[Kategorija:NGC katalog|5679C]] mzpug2s9fojjl56rr6f3xk8icu5rpys 0 560205 7631515 6763791 2026-11-06T12:39:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631515 wikitext text/x-wiki {{Objekt dubokog svemira | sirina = 300px | name = {{PAGENAME}} | type = spiralna galaktika (S) | image = | slika_opis = | discoverer = [[William Herschel]] | discovery_date = [[12. svibnja]] [[1793.]] | discovery_place = | designations = | category = | epoch = J2000.0 | constellation = Djevica | ra = {{RA|14|35|6,4}} | dec = {{DEC|5|21|24}} | dist_ly = | dist_pc = | appmag_v = 15,0 | sb = | size_v = | PA = | class = | dreyer = | names = * * [[Morphological Catalogue of Galaxies|MCG]] 1-37-36 * [[Atlas of Peculiar Galaxies|Arp]] 274 * [[Atlas and Catalogue of interacting galaxies|VV]] 458 * [[Principal Galaxies Catalogue|PGC]] 52129 | catalog = NGC | catalog number = 5679D | position_ref = <ref name="HCNGC">{{HCNGC}}</ref> | appearance_ref = <ref name="HCNGC" /> | names_ref = <ref name="HCNGC" /> }} '''NGC 5679D''' je [[spiralna galaktika]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Djevica (zviježđe)|Djevici]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{engl}} {{seds|5679}} * {{engl}} Hartmut Frommert: [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC5679 Revidirani Novi opći katalog] * {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+5679 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a] * {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+5679 Astronomska baza podataka SIMBAD] * {{engl}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+5679 VizieR] * [http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5679.jpg DSS-ova slika NGC 5679] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160407053950/http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5679.jpg |date=7. travnja 2016. }} * {{engl}} Auke Slotegraaf: [https://web.archive.org/web/20160404040246/http://www.docdb.net/show_object.php?id=ngc_5679 NGC 5679] Deep Sky Observer's Companion * {{engl}} Courtney Seligman: [http://cseligman.com/text/atlas/ngc56a.htm#5679 Objekti Novog općeg kataloga: NGC 5650 - 5699] {{Objekti u Novom općem katalogu 5601 - 5800}} {{Mrva-astro}} [[Kategorija:NGC katalog|5679D]] rs15tebp7047mkzyohq1a8cyvtsx1ay 0 561103 7631808 6499603 2026-11-07T04:59:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631808 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Palacio Estevez Montevideo.jpg|300px|mini|Palača Estévez]] '''Palača Estévez''' ([[španjolski jezik|šp.]] Palacio Estévez) je [[građevina]] koja se nalazi u gradu [[Montevideo]], [[Urugvaj]]. Nalazi se u elitnoj povijesnoj četvrti Montevidea [[Ciudad Vieja, Montevideo|Ciduad Vieji]]. Gradnja je započela [[1873.]] godine (završena [[1874.]]) i služila je primarno kao ured [[predsjednik]]a Urugvaja. Naknadno je prenamijenjena u [[muzej]] i sadrži veliku količinu stvari koje su koristili bivši predsjednici. [[Lorenzo Latorre]] bio je prvi predsjednik koji je koristio palaču kao svoje radno mjesto. Prije nego što je postala ured predsjednika, nalazila se u vlasništvu svećenika [[Francisco Estévez|Francisca Estéveza]]. == Izvori == * {{es icon}} [https://web.archive.org/web/20160425070018/http://municipiob.montevideo.gub.uy/node/232 Palacio Estevez - Museo de la Casa de Gobierno] [[Kategorija:Građevine u Montevideu]] [[Kategorija:Palače|Estévez]] [[Kategorija:Građevine u Urugvaju]] r09fynhsjaamkeqvhugj4ib992d84rk 0 561968 7631609 6885105 2026-11-06T18:03:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631609 wikitext text/x-wiki '''Nela Tonković''' je [[Povjesničar umjetnosti|povjesničarka umjetnosti]] iz [[Subotica|Subotice]]. [[Kustosica]] izložbi u [[Moderna galerija Likovni susret|Modernoj galeriji Likovni susret]] (današnja Suvremena galerija) u Subotici.<ref>[http://www.gradsubotica.co.rs/desavanje/t-00101000-hx/ Grad Subotica] Dešavanje - izložba T 00101000 HX, 16. maj 2014–? jun 2014. (srpski)</ref> Direktorica je [[Suvremena galerija Subotica|Suvremene galerije]] u Subotici.<ref>[http://www.radiosubotica.co.rs/hr/0415hr.html#17 Radio Subotica na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160505173340/http://www.radiosubotica.co.rs/hr/0415hr.html#17 |date=5. svibnja 2016. }} Izložba 'Iz obiteljskog albuma slikarice Marije Dragojlović' , 15. travnja 2016., pristupljeno 19. travnja 2016.</ref><ref>[http://www.subotica.rs/index/page/id/789/lg/hr/ Grad Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160530110353/http://www.subotica.rs/index/page/id/789/lg/hr/ |date=30. svibnja 2016. }} Lokalne institucije, pristupljeno 19. travnja 2016.</ref> Članica povjerenstva za dodjelu [[Nagrada Emerik Pavić|Nagrade Emerik Pavić]].<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/27-aktivnosti-zavoda/1271-utemeljenje-nagrade-za-najbolju-knjigu-godine-emerik-pavi ZKVH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121020110647/http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/27-aktivnosti-zavoda/1271-utemeljenje-nagrade-za-najbolju-knjigu-godine-emerik-pavi |date=20. listopada 2012. }} Utemeljenje nagrade za najbolju knjigu godine „Emerik Pavić“, pristupljeno 19. travnja 2016.</ref> Članica uredništva časopisa za književnost i umjetnost [[Nova riječ]] koji izlazi na hrvatskom jeziku, prvog takvog lista u [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]] u [[Vojvodina|Vojvodini]].<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1972/Novi-casopis-za-knjizevnost-i-umjetnost-na-hrvatskom-jeziku/ Izišao prvi broj »Nove riječi«. Novi časopis za književnost i umjetnost na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924031617/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1972/Novi-casopis-za-knjizevnost-i-umjetnost-na-hrvatskom-jeziku/ |date=24. rujna 2015. }}, [[Hrvatska riječ (Subotica)]], D.B.P., 4. srpnja 2013., pristupljeno 19. travnja 2016.</ref> Članica je ocjenjivačke komisije Likovnog natječaja "Portret Danila Kiša" koji je raspisala Fondacija za omladinsku kulturu i stvaralaštvo "Danilo Kiš".<ref>[http://www.blic.rs/kultura/vesti/likovni-konkurs-portret-danila-kisa/11b3m6l Blic] ''Likovni konkurs: Portret Danila Kiša '', 17. ožujka 2015., pristupljeno 19. travnja 2016. (srpski)</ref> Članica je upravnog odbora [[Muzej suvremene umjetnosti Vojvodine|Muzeja suvremene umjetnosti Vojvodine]].<ref>[http://www.msuv.org/info/zaposleni.php Muzej suvremene umjetnosti Vojvodine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160424173422/http://www.msuv.org/info/zaposleni.php |date=24. travnja 2016. }} Zaposleni (srpski)</ref> Članica je stručnog žirija za dodjelu [[Nagrada Lazar Trifunović|Nagrade Lazar Trifunović]]. 2015. godine bila je predsjednica žirija.<ref>[http://www.kcb.org.rs/LinkClick.aspx?fileticket=eZ%2Fr%2BLSl8D8%3D&tabid=1087&language=sr-Latn-CS Kulturni centar Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160428043711/http://www.kcb.org.rs/LinkClick.aspx?fileticket=eZ%2Fr%2BLSl8D8%3D&tabid=1087&language=sr-Latn-CS |date=28. travnja 2016. }} Stručni žiri: Nela Tonković, direktorka Savremene galerije u Subotici, Radonja Leposević, urednik Radio Beograda 2, Ljiljana Ćinkul, urednica Galerije Grafički kolektiv, likovna kritičarka. ''Obrazloženje Nagrade "Lazar Trifunović" za 2015. godinu'', 29. prosinca 2015., pristupljeno 20. travnja 2016. (srpski)</ref> Urednica je knjige ''Autobiografija s [[Bélu Kondora|Bélom Kondorom]]'', objavljena u nakladi Moderne galerije Likovni susret u Subotici, koja sadrži 546 stranica dnevničkih bilježaka [[Bela Duranci|Bele Durancija]] od 1962. do 2008. godine o svom prijatelju Kondoru.<ref name="autobiografija">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A5382/Autobiografija-s-B%C3%A9lom-Kondorom/ Hrvatska riječ, Subotica br. 442] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160427151452/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A5382/Autobiografija-s-B%C3%A9lom-Kondorom/ |date=27. travnja 2016. }} Rubrika Kultura. Nova knjiga Bele Durancija . Autobiografija s Bélom Kondorom, 9. rujna 2011., pristupljeno 20. travnja 2016.</ref> Pisala za ''Refresh Your Life''.<ref>[https://issuu.com/refreshmarketing/docs/ryl_jul_avg__15 Refresh Your Life, broj 6, srpanj-kolovoz 2015.] Nela Tonković: ''Palata Rajhl od porodičnog doma do kuće umetnosti'', str.45-49, pristupljeno 20. travnja 2016. (srpski)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Intervjui == *[https://www.youtube.com/watch?v=TF4yT5tVL8g RTV Yu Eco] Razgovor za YuEco popodne Nela Tonkovic 14. travnja 2016., YouTube *[https://www.youtube.com/watch?v=hQgDeTv0Y-c Tv X - Info Kanal Subotica] Subotica danas by Nataša - Nela Tonković (15.01.), Tv X, YouTube. Datum objavljivanja: 15. sij 2015. *[https://vimeo.com/24414589 Vimeo] Intervju na engleskom, dio projekta [http://suboticadiversity.weebly.com Subotica & Diversity] *[https://www.youtube.com/watch?v=lMr-oClUrRE RTV Yu Eco] Popodne s Jasminom. Nela Tonkovic 19. veljače 2014., YouTube == Vanjske poveznice == *[https://www.facebook.com/nela.tonkovic Facebook] *[http://www.subotica.com/tag/nela-tonkovic/ Subotica.com] Tag Nela Tonković *[http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/dogadanja/6753-izlozba-povodom-jubileja-udruge-croart Hrvatska matica iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160806152849/http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/dogadanja/6753-izlozba-povodom-jubileja-udruge-croart |date=6. kolovoza 2016. }} Izložba povodom jubileja udruge CroArt, 28. prosinca 2015. *[http://independent.academia.edu/NelaTonkovic Academia.edu] *[http://www.subotica.info/licnosti/nela-tonkovic Subotica.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160427224623/http://www.subotica.info/licnosti/nela-tonkovic |date=27. travnja 2016. }} {{GLAVNIRASPORED:Tonković, Nela}} [[Kategorija:Životopisi, Subotica]] [[Kategorija:Srbijanski povjesničari umjetnosti]] [[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]] dqxqvl1xl70y0f2xwyalm9jvklp680z 0 562312 7631518 6765413 2026-11-06T12:45:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631518 wikitext text/x-wiki {{Objekt dubokog svemira | sirina = 300px | name = {{PAGENAME}} | type = planetna maglica (PN) | image = [[Datoteka:Ngc5979.jpg|200px]] | slika_opis = | discoverer = [[John Herschel]] | discovery_date = [[24. travnja]] [[1835.]] | discovery_place = | designations = | category = | epoch = J2000.0 | constellation = Južni trokut | ra = {{RA|15|47|41,1}} | dec = {{DEC|-61|13|2}} | dist_ly = | dist_pc = | appmag_v = 11,5 | sb = | size_v = | PA = | class = | dreyer = | names = * * [[Catalogue of Galactic Planetary Nebulae|PK]] 322-5.1 * [[Europski južni opservatorij|ESO]] 136-PN3 | catalog = NGC | catalog number = 5979 | position_ref = <ref name="HCNGC">{{HCNGC}}</ref> | appearance_ref = <ref name="HCNGC" /> | names_ref = <ref name="HCNGC" /> }} '''NGC 5979''' je [[planetna maglica]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Južni trokut (zviježđe)|Južnom trokutu]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{engl}} {{seds|5979}} * {{engl}} Hartmut Frommert: [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC5979 Revidirani Novi opći katalog] * {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+5979 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a] * {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+5979 Astronomska baza podataka SIMBAD] * {{engl}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+5979 VizieR] * [http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5979.jpg DSS-ova slika NGC 5979] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160509000817/http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5979.jpg |date=9. svibnja 2016. }} * {{engl}} Auke Slotegraaf: [https://web.archive.org/web/20160304192222/http://www.docdb.net/show_object.php?id=ngc_5979 NGC 5979] Deep Sky Observer's Companion * {{engl}} Courtney Seligman: [http://cseligman.com/text/atlas/ngc59a.htm#5979 Objekti Novog općeg kataloga: NGC 5950 - 5999] {{Objekti u Novom općem katalogu 5801 - 6000}} {{Mrva-astro}} [[Kategorija:NGC katalog|5979]] tnl7hmxlkjdoz4k6lpw72o6x6wxwphh 0 565057 7631520 6765815 2026-11-06T12:49:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631520 wikitext text/x-wiki {{Objekt dubokog svemira | sirina = 300px | name = {{PAGENAME}} | type = otvoreni skup (I3p) | image = [[Datoteka:NGC 6231.jpg|200px]] | slika_opis = | discoverer = [[Giovanni Battista Hodierna]] | discovery_date = [[1654.]] | discovery_place = | designations = | category = | epoch = J2000.0 | constellation = Škorpion | ra = {{RA|16|54|10,8}} | dec = {{DEC|-41|49|27}} | dist_ly = | dist_pc = | appmag_v = 2,6 | sb = | size_v = | PA = | class = | dreyer = | names = * * OCL 997 * [[Europski južni opservatorij|ESO]] 332-SC6 | catalog = NGC | catalog number = 6231 | position_ref = <ref name="HCNGC">{{HCNGC}}</ref> | appearance_ref = <ref name="HCNGC" /> | names_ref = <ref name="HCNGC" /> }} '''NGC 6231''' je [[otvoreni skup]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Škorpion (zviježđe)|Škorpionu]]. Otkrio ga je [[Giovanni Battista Hodierna]] [[1654.]] godine i katalogizirao kao ''Luminosae''. Poslije su ga neovisno od Hodierne otkrili [[Edmond Halley]] (1678.), pa [[Jean-Philippe de Chéseaux]] (1745. – 1746.) te [[Nicolas Louis de Lacaille]] (1751. – 1752.). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{engl}} {{seds|6231}} * {{engl}} Hartmut Frommert: [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC6231 Revidirani Novi opći katalog] * {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+6231 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a] * {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+6231 Astronomska baza podataka SIMBAD] * {{engl}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+6231 VizieR] * {{engl}} Auke Slotegraaf: [https://web.archive.org/web/20141219151315/http://www.docdb.net/show_object.php?id=ngc_6231 NGC 6231] Deep Sky Observer's Companion * {{engl}} Courtney Seligman: [http://cseligman.com/text/atlas/ngc62.htm#6231 Objekti Novog općeg kataloga: NGC 6200 - 6249] {{Objekti u Novom općem katalogu 6201 - 6400}} {{Mrva-astro}} [[Kategorija:NGC katalog|6231]] c1btf8r201zkbbv7r8wukn6gzd23gme 0 566266 7631522 6764549 2026-11-06T12:52:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631522 wikitext text/x-wiki {{Objekt dubokog svemira | sirina = 300px | name = {{PAGENAME}} | type = kuglasti skup (VI) | image = [[Datoteka:NGC6304atlas c.jpg|200px]] | slika_opis = | discoverer = [[William Herschel]] | discovery_date = [[30. travnja]] [[1786.]] | discovery_place = | designations = | category = | epoch = J2000.0 | constellation = Zmijonosac | ra = {{RA|17|14|32,5}} | dec = {{DEC|-29|27|42}} | dist_ly = | dist_pc = | appmag_v = 8,3 | sb = | size_v = | PA = | class = | dreyer = | names = * *GCL 56 *ESO 454-SC2 | catalog = NGC | catalog number = 6304 | position_ref = <ref name="HCNGC">{{HCNGC}}</ref> | appearance_ref = <ref name="HCNGC" /> | names_ref = <ref name="HCNGC" /> }} '''NGC 6304''' je [[kuglasti skup]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Zmijonosac (zviježđe)|Zmijonoscu]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{engl}} {{seds|6304}} * {{engl}} Hartmut Frommert: [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC6304 Revidirani Novi opći katalog] * {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+6304 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a] * {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+6304 Astronomska baza podataka SIMBAD] * {{engl}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+6304 VizieR] * {{engl}} Auke Slotegraaf: [https://web.archive.org/web/20160810105643/http://www.docdb.net/show_object.php?id=ngc_6304 NGC 6304] Deep Sky Observer's Companion * {{engl}} Courtney Seligman: [http://cseligman.com/text/atlas/ngc63.htm#6304 Objekti Novog općeg kataloga: NGC 6300 - 6349] {{Objekti u Novom općem katalogu 6201 - 6400}} {{Mrva-astro}} [[Kategorija:NGC katalog|6304]] 3mczu0uih3totg4sbmggizsvupeq5f0 0 566493 7631657 7164820 2026-11-06T20:07:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631657 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Vudrag Nikola .jpg|mini|Nikola Vudrag]] '''Nikola Vudrag''' ([[Varaždin]], [[1989.]]) hrvatski je kipar.<ref>[http://www.vudrag.com/biografija/ ''Životopis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190213130840/http://www.vudrag.com/biografija/ |date=13. veljače 2019. }} Vudrag.com ' <br>Zanimanje za stvaralaštvom trajalo je i tijekom tinejdžerskih godina i dalje se razvilo kada se odlučio za Bacc. diplomu u skulpturi, na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu', (www.vudrag.com), pristupljeno 13. veljače 2019.</ref><ref>[http://www.alu.unizg.hr/alu/cms/upload/dokumenti/raspored/2018-19/ALU_Red_predavanja_2018_19_2018_10_26_urudzbirani.pdf Raspored predavanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190213124028/http://www.alu.unizg.hr/alu/cms/upload/dokumenti/raspored/2018-19/ALU_Red_predavanja_2018_19_2018_10_26_urudzbirani.pdf |date=13. veljače 2019. }} ALU Zagreb.<br>(Akademski naziv: sveučilišni/a prvostupnik/ca (baccalaureus/a) kiparstva (univ. bacc. art.). pristupljeno 13. veljače 2019.</ref> == Životopis == Rodio se u Varaždinu. Poslije osnovne škole upisao je [[Škola za dizajn, tekstil i odjeću Varaždin|Školu za dizajn, tekstil i odjeću]] u Drugoj gimnaziji Varaždin, a potom, iste godine, [[Akademija primijenjenih umjetnosti|Akademiju primijenjenih umjetnosti]], smjer Likovne pedagogije na Odjelu slikarstva. Potom se prebacio na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiju likovnih umjetnosti]] u Zagrebu, Odjel kiparstva, smjer Male plastike i medaljarstva. Od 2009. godine član je Likovne udruge Varaždin. Izlagao u Hrvatskoj i u inozemstvu.<ref> [http://www.tjedno.hr/kipari-alana-kajfez-i-nikola-vudrag-na-palmizani/ ''KIPARI ALANA KAJFEŽ I NIKOLA VUDRAG NA PALMIŽANI ''] Tjedno.hr. 27. lipnja 2016. Pristupljeno 17. srpnja 2020.</ref> Bavi se suvremenim [[hrvatsko kiparstvo|kiparstvom]], često se referirajući na klasičnu umjetnost. Veću medijsku pozornost dobio je prilikom prikaza svojih odbijenih<ref>[https://www.jutarnji.hr/kultura/art/to-je-pravi-tudman-covjek-koji-je-postao-hit-na-drustvenim-mrezama-pogledajte-kako-izgleda-moj-kip-prvog-predsjednika-rh/8171828/ ''To je pravi Tuđman''] Jutarnji list. <br>'Već sam ranije sudjelovao na natječaju za kip koji je trebao biti izgrađen na Trgu Franje Tuđmana, no nisam prošao niti prvi krug' (www.jutarnji.hr), pristupljeno 13. veljače 2019.</ref> idejnih rješenja za skulpturu [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref>https://100posto.hr/news/kipar-nikola-vudrag-za-100posto-ako-je-spomenik-gol-ne-trebaju-mu-naocale-ako-je-odjeven-koja-je-razlika-izmedu-kaputa-i-naocala {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190213183456/https://100posto.hr/news/kipar-nikola-vudrag-za-100posto-ako-je-spomenik-gol-ne-trebaju-mu-naocale-ako-je-odjeven-koja-je-razlika-izmedu-kaputa-i-naocala |date=13. veljače 2019. }} 'NJEGOV FRANJO ODUŠEVIO JE HRVATSKU' (100posto.hr), pristupljeno 13. veljače 2019.</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Predrag Keros biste Zagreb.jpg|Predrag Keros Datoteka:Dekanski park Zdravstveno Veleučilište.jpg|Dekanski park Zagreb </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *http://www.vecernji.hr/moj-kvart/izrada-medalje-jednako-zahtjevan-posao-kao-i-njeno-osvajanje-599563 *http://playboy.hr/2016/04/art-macht-frei/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160914222522/http://playboy.hr/2016/04/art-macht-frei/ |date=14. rujna 2016. }} *http://www.remek-djela.com/aktivnosti/nikola-vudrag/nikola-vudrag.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160812095030/http://www.remek-djela.com/aktivnosti/nikola-vudrag/nikola-vudrag.html |date=12. kolovoza 2016. }} {{GLAVNIRASPORED:Vudrag, Nikola}} [[Kategorija:Hrvatski kipari]] [[Kategorija:Životopisi, Varaždin]] 4ahg36l3o26mkilimnhrt1ed9pauefb 0 567819 7631523 6764381 2026-11-06T12:58:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631523 wikitext text/x-wiki {{Objekt dubokog svemira | sirina = 300px | name = {{PAGENAME}} | type = kuglasti skup (III) | image = [[File:Caldwell 78 (50291821361).jpg|250px]] | slika_opis = | discoverer = [[Niccolò Cacciatore]] | discovery_date = [[19. ožujka]] [[1826.]] | discovery_place = | designations = | category = | epoch = J2000.0 | constellation = Južna kruna | ra = {{RA|18|8|2,2}} | dec = {{DEC|-43|42|40}} | dist_ly = | dist_pc = | appmag_v = 6,3 | sb = | size_v = | PA = | class = | dreyer = | names = * * GCl 86 * [[Europski južni opservatorij|ESO]] 280-SC4 | catalog = NGC | catalog number = 6541 | position_ref = <ref name="HCNGC">{{HCNGC}}</ref> | appearance_ref = <ref name="HCNGC" /> | names_ref = <ref name="HCNGC" /> }} '''NGC 6541''' je [[kuglasti skup]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Južna kruna (zviježđe)|Južnoj kruni]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{engl}} {{seds|6541}} * {{engl}} Hartmut Frommert: [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC6541 Revidirani Novi opći katalog] * {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+6541 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a] * {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+6541 Astronomska baza podataka SIMBAD] * {{engl}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+6541 VizieR] * {{engl}} Auke Slotegraaf: [https://web.archive.org/web/20140826115211/http://www.docdb.net/show_object.php?id=ngc_6541 NGC 6541] Deep Sky Observer's Companion * {{engl}} Courtney Seligman: [http://cseligman.com/text/atlas/ngc65.htm#6541 Objekti Novog općeg kataloga: NGC 6500 - 6549] {{Objekti u Novom općem katalogu 6401 - 6600}} {{Mrva-astro}} {{nebeske koordinate|18|8|2.2|-|43|42|40}} [[Kategorija:NGC katalog|6541]] pvxxjum1nem7apnl71j0j5rddxa2m3q 0 572762 7631525 6765800 2026-11-06T13:11:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631525 wikitext text/x-wiki {{Objekt dubokog svemira | sirina = 300px | name = {{PAGENAME}} | type = nepotvrđen objekt (NF) | image = | slika_opis = | discoverer = [[Joseph Baxendell]] | discovery_date = [[28. rujna]] [[1880.]] | discovery_place = | designations = | category = | epoch = J2000.0 | constellation = Vodenjak | ra = {{RA|21|33|22}} | dec = {{DEC|-0|23|0}} | dist_ly = | dist_pc = | appmag_v = | sb = | size_v = | PA = | class = | dreyer = | names = | catalog = NGC | catalog number = 7088 | position_ref = <ref name="HCNGC">{{HCNGC}}</ref> | appearance_ref = <ref name="HCNGC" /> | names_ref = <ref name="HCNGC" /> }} '''NGC 7088''' je jedan do danas nepotvrđen objekt u [[zviježđe|zviježđu]] [[Vodenjak (zviježđe)|Vodenjaku]]. Sva promatranja poslije nisu na tom položaju našla nikoji objekt. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{engl}} {{seds|7088}} * {{engl}} Hartmut Frommert: [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC7088 Revidirani Novi opći katalog] * {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+7088 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a] * {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+7088 Astronomska baza podataka SIMBAD] * {{engl}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+7088 VizieR] * [http://www.ngcicproject.org/dss/n/7/n7088.jpg DSS-ova slika NGC 7088] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160329203448/http://www.ngcicproject.org/dss/n/7/n7088.jpg |date=29. ožujka 2016. }} * {{engl}} Auke Slotegraaf: [https://web.archive.org/web/20180813135434/http://www.docdb.net/show_object.php?id=ngc_7088 NGC 7088] Deep Sky Observer's Companion * {{engl}} Courtney Seligman: [http://cseligman.com/text/atlas/ngc70a.htm#7088 Objekti Novog općeg kataloga: NGC 7050 - 7099] {{Objekti u Novom općem katalogu 7001 - 7200}} {{Mrva-astro}} {{nebeske koordinate|21|33|22|-|0|23|0}} [[Kategorija:NGC katalog|7088]] gndsf00oz00dmlov5v04su2g80prt1x 0 573131 7631551 7593986 2026-11-06T14:57:49Z Skipperside 349001 7631551 wikitext text/x-wiki {{Infookvir prava LGBT osoba | lokacija = Hrvatskoj | slika = EU-Croatia.svg | opis = Lokacija Hrvatske u Europskoj uniji i Europi | pravni_status = Legalno od 1977.<br>Dob pristanka izjednačena 1998. | kazna = | rodni_identitet_izraz = Mijenjanje roda dopušteno<br>Zabranjena [[diskriminacija]] [[transrodnost|transrodnih]] osoba | vojna_služba = Dopuštena<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/94181/biti-gay-u-hrvatskoj-vojsci Nacional.hr] Orhidea Gaura: "Biti gay u Hrvatskoj vojsci", 26. listopada 2010. (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref> | antidiskriminacijski_zakoni = Diskriminacija zabranjena od 2003. godine | priznanje_partnerstva = Istospolna zajednica od 2003.<ref name="hrcak-srce-nereg-kohab">[https://hrcak.srce.hr/clanak/147780 Sveučilišni računalni centar Sveučilišta u Zagrebu - Portal Hrčak] Prof. dr. sc. Sanja Barić i Sanja Vincan, dipl.iur: "USTAVNOPRAVNO NAČELO JEDNAKOSTI I PRAVNO UREĐENJE ISTOSPOLNIH ZAJEDNICA", 10. siječnja 2013. (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref><br>[[Životno partnerstvo]] od 2014.<ref name="živ-partnerstvo">[http://www.zakon.hr/z/732/Zakon-o-%C5%BEivotnom-partnerstvu-osoba-istog-spola Zakon.hr]: "Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, NN 92/14" (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref> | ograničenja_priznanja = [[Brak]] je [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom]] ograničen na zajednicu muškarca i žene od 2013. | posvajanje = Posvajanje pastorka omogućeno od 2014. <br> Pravo na udomljavanje omogućeno od 2020. <br> Zajedničko posvajanje omogućeno od 2022. }} '''Prava LGBT osoba u Hrvatskoj''' odnose se na zakonska prava koja uživaju osobe koje se izjašnjavaju kao pripadnici LGBT zajednice u Hrvatskoj. Seksualna aktivnost između osoba istog spola u Hrvatskoj legalna je od 1977. godine. Istospolne veze prvi put su zakonski uređene 2003. godine stupanjem na snagu ''Zakona o neregistriranom suživotu''.<ref name="hrcak-srce-nereg-kohab"/> Slijedom [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|referenduma o ustavnoj definiciji braka 2013.]] [[Ustav Republike Hrvatske]] definira [[brak]] kao zajednicu muškarca i žene tj. zakonski zabranjuje [[Istospolni brak|istospolne brakove]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/25-gradana-presudilo-sto-je-brak-istra-i-rijeka-jedine-u-hrvatskoj-glasovale-protiv/924269/ Jutarnji List] Hina, Kristina Turčin: "25% GRAĐANA PRESUDILO ŠTO JE BRAK Istra i Rijeka jedine u Hrvatskoj glasovale PROTIV", 1. prosinca 2013. (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref> Unatoč tome, Zakon o ''životnom partnerstvu'' iz 2014. godine daje istospolnim parovima gotovo jednaka prava koja imaju heteroseksualni parovi. 2020. godine priznato je pravo istospolnog para na udomljavanje djece uz objašnjenje da bi suprotna odluka bila diskriminatorna i protivna Zakonu o životnom partnerstvu osoba istoga spola i Ustavu Republike Hrvatske.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sluzbeno-je-zivotni-partneri-mladen-kozic-i-ivo-segota-udomili-su-dvoje-djece---619355.html dnevnik.hr]</ref> U Hrvatskoj su ''Zakonom o suzbijanju diskriminacije'' zabranjeni svi oblici diskriminacije temeljene na [[Seksualna orijentacija|seksualnoj orijentaciji]] i [[Rodni identitet|rodnom identitetu]].<ref>[http://www.zakon.hr/z/490/Zakon-o-suzbijanju-diskriminacije Zakon.hr]: "Zakon o suzbijanju diskriminacije, NN 85/08, 112/12" (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref> Godine 2022. pravomoćnom sudskom presudom omogućeno je zajedničko posvajanje istospolnim parovima.<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/donesena-presuda-istospolni-partneri-mogu-ravnopravno-pristupiti-postupku-posvajanja-djece-20220526 tportal.hr]</ref> Prema organizaciji [[ILGA]], Hrvatska se prema pravima LGBT osoba u 2015. nalazila na petom mjestu među ukupno 49 država, što je napredak u odnosu na 12. mjesto u 2014. godini.<ref>[http://www.index.hr/black/clanak/dugina-karta-europe-hrvatska-peta-najbolja-u-europi-u-prihvacanju-homoseksualaca/819389.aspx Index.hr]: "Dugina karta Europe: Hrvatska peta najbolja u Europi u prihvaćanju homoseksualaca", 11. svibnja 2015 (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref> Godine 2016. Hrvatska je na istoj ljestvici pala za 4 mjesta te se nalazila na 9. mjestu.<ref>[http://www.crol.hr/index.php/politika-aktivizam/7736-dugina-mapa-europe-2016-hrvatska-pala-za-cetiri-mjesta CroL]: "Dugina mapa Europe 2016.: Hrvatska pala za četiri mjesta", 11. svibnja 2016. (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref> Hrvatska je jedna od 11 članica tzv. LGBT Core Grupe [[Ujedinjeni Narodi|Ujedinjenih Naroda]] za suzbijanje nasilja i diskriminacije ([[engleski|eng.]] ''LGBT Core Group at U.N. on Ending Violence and Discrimination'').<ref>[http://iipdigital.usembassy.gov/st/english/texttrans/2013/09/20130926283632.html IIP Digital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160317044256/http://iipdigital.usembassy.gov/st/english/texttrans/2013/09/20130926283632.html |date=17. ožujka 2016. }}: "LGBT Core Group at U.N. on Ending Violence and Discrimination", 26. rujna 2013. (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref> ==Povijest== ===Do 20. stoljeća=== Ne postoje podatci o odnosu prema [[homoseksualnost]]i u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskom Kraljevstvu]]. Kaznenim zakonom [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod vlašću Habsburgovaca]], donesenim 27. svibnja 1852., nije se kažnjavala homoseksualnost.<ref>[https://books.google.hr/books/about/Kazneni_zakon_o_zločinstvih_prestupcih.html Google Books] Josip Silović: "Kazneni zakon o zločinstvih, prestupcih i prekršajih od 27. svibnja 1852, sa zakoni od 17. svibnja 1875", 25. srpnja 2012. (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref> Prema predlošku kaznenog zakona za [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju]] iz 1879. homoseksualnost je trebala biti kažnjiva zatvorskom kaznom u trajanju do 5 godina, ali taj zakon nikad nije stupio na snagu.<ref>[https://books.google.hr/books/about/Osnova_novoga_kaznenoga_zakona_o_zločin.html Google Books] Marijan Derenčin, Željko Matić: "Osnova novoga kaznenoga zakona o zločinstvih i prestupcih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju 1879", 11. svibnja 2007. (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref> [[Datoteka:Presuda J. Mardešić. 1944.1.png|mini|200px|Presuda Josipu Mardešiću iz 1944. godine na kojoj je osuđen na smrt zbog svoje homoseksualnosti.]] ===Drugi svjetski rat=== Unatoč tome što su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], u sklopu holokausta, homoseksualci tipično bili [[Progon homoseksualaca u nacističkoj Njemačkoj i holokaustu|proganjani na teritoriju Sila osovine]], u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] nisu postojali zakoni koji bi kriminalizirali homoseksualnost te nema dokaza o organiziranom progonu homoseksualaca.<ref name="povijest">{{cite web|title=Povijest LGBTIQ aktivizma u Hrvatskoj|trans-title=History of LGBTIQ activism in Croatia|url=http://lgbt-prava.ba/o-lgbtpovijest-lgbtiq-aktivizma-u-hrvatskoj/|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202224833/http://lgbt-prava.ba/o-lgbtpovijest-lgbtiq-aktivizma-u-hrvatskoj/|archive-date=2 December 2013|access-date=2013-08-17|publisher=Lgbt-prava.ba|language=bs}}</ref> Unutar [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Jugoslavenskog partizanskog pokreta]], kapetan Josip Mardešić osuđen je na smrt nakon što je uhvaćen u aferi s nekoliko podređenih muškaraca, što je jedino poznato smaknuće homoseksualca u sklopu Partizana, a povjesničar Franko Dota vjeruje da je Mardešić dobio toliko ozbiljnu kaznu samo radi ponašanja koje nije u skladu s njegovim visokim položajem.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/smrt-fasizmu-i-gayevima-partizanski-kapetan-mardesic-44.-strijeljan-je-zbog-homoseksualizma/1530423/ Jutarnji List] Andri Paravić: "Smrt fašizmu i gayevima: Partizanski kapetan Mardešić '44. strijeljan je zbog homoseksualizma", 6. lipnja 2012. (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref><ref>Franko Dota. 2019. [https://rm.coe.int/079317-queer-in-europe-during-the-second-world-war-web-web/16808e4a53 Punishing homosexuals in the Yugoslav Anti-fascist Resistance Army]. str. 136–138. "The sentence of Josip Mardešić is the only ruling for male homosexuality pronounced by a Yugoslav Partisan court martial I have thus far been able to find. Without at least a few more similar sentences, it is impossible to determine how consistent the Partisans were in punishing homosexuality... The most important fact to stress is that Mardešić was punished so drastically because of his position and rank. As the commander of the whole Croatian Partisan army communication network, he had knowledge of all, including the most sensitive, information..."</ref> ===Doba komunizma=== Tijekom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] homoseksualne aktivnosti muškaraca bile su ilegalne i kažnjive zatvorom do dvije godine prema kaznenom zakonu iz 1951. godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20131105091301/http://www.overa.rs/krivicni-zakonik-1951.html Internet Archive - Overa]: "Krivični zakonik (1951)", arhivirano 5. studenog 2013. (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref> Homoseksualce su komunisti proglasili "neprijateljima sustava" te nisu mogli biti članovi [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. Promjene su se dogodile nakon što je Hrvatskoj i ostalim jugoslavenskim republikama omogućena veća kontrola nad vlastitim zakonodavstvom. [[Ustav Jugoslavije iz 1974. godine|Ustavne reforme iz 1974.]] rezultirale su poništenjem federalnog kaznenog zakona, čime je svaka jugoslavenska republika mogla usvojiti vlastiti zakon. Godine [[1977.]] [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]] donijela je vlastiti kazneni zakon kojim je [[Dekriminalizacija homoseksualnosti|homoseksualnost dekriminalizirana]]. Hrvatska zdravstvena komora uklonila je homoseksualnost s popisa [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] 1973. godine, odnosno četiri godine prije donošenja novog kaznenog zakona i 17 godina prije [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]].<ref name="lgbt-prava-ba-povijest-rh">[https://web.archive.org/web/20131202224833/http://lgbt-prava.ba/o-lgbtpovijest-lgbtiq-aktivizma-u-hrvatskoj/ Internet Archive - LGBT-prava.ba] Lejla: "POVIJEST LGBTIQ AKTIVIZMA U HRVATSKOJ", 17. veljače 2013. (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref> Godine [[1985.]] [[Toni Marošević]] postao je prva javna osoba koja je obznanila svoju homoseksualnost. Marošević je kratko vodio i radijsku emisiju koja se bavila socio-političkim pitanjima. Prva lezbijska udruga u Hrvatskoj, [[Inicijativa Lila]], osnovana je [[1989.]], a prestala je s radom godinu dana kasnije.<ref name="lgbt-prava-ba-povijest-rh"/> ===Neovisna Hrvatska=== Stjecanjem hrvatske neovisnosti, službeno je [[1992.]] godine osnovana prva LGBT udruga, pod nazivom [[Udruga LIGMA|LIGMA]]. Udruga je postojala do 1997. godine. Najvažniji događaj 1990.-ih godina bilo je izjednačavanje dobi mogućnosti davanja pristanka na seksualne odnose za heteroseksualne i homoseksualne osobe.<ref name="lgbt-prava-ba-povijest-rh"/> Nakon 2000. pojavile su se nove LGBT udruge (od kojih su među prvima bile [[Lezbijska organizacija Rijeka LORI|LORI]], osnovana [[2000.]] i [[Iskorak]], osnovana [[2002.]]), zakonski je uređen tzv. neregistriran suživot te je kriminalizirana diskriminacija na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta. Ujedno je održan prvi [[Zagreb Pride]].<ref name="lgbt-prava-ba-povijest-rh"/> Najstarija LGBTI+ organizacija u Varaždinskoj županiji<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=LGBTI+ organizacije i inicijative u Hrvatskoj|url=https://lori.hr/lgbti-organizacije-i-inicijative-u-hrvatskoj/|url-status=live|access-date=2026-02-20|website=Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“}}</ref> je Udruga mladih V. U. K. (Varaždinski underground klub), osnovana 2005. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=O nama|url=https://udruga-vuk.hr/?page_id=119|url-status=dead|access-date=2026-02-20|website=Udruga V.U.K.|archive-date=8. veljače 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260208035945/https://udruga-vuk.hr/?page_id=119}}</ref> Dana 25. kolovoza 2008. u Dubrovniku je osnovano Društveno reedukacijsko volontersko okupljalište BONSAI,<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=O udruzi|url=https://www.udrugabonsai.hr/newbonsai/o-udruzi|url-status=live|access-date=2026-02-20|website=Udruga Bonsai}}</ref> prva LGBTI+ organizacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.<ref name=":0" /> Godine 2009. na mrežnoj stranici udruge Zagreb Pride objavljena je karta Zagreba na kojoj je 45 lokacija označeno kao potencijalno najopasnije za LGBTQ osobe.<ref>{{Citiranje weba|first=|date=2009-06-10|title=Draškovićeva najopasnija lokacija za homoseksualce|url=http://www.jutarnji.hr/draskoviceva-najopasnija--lokacija-za-homoseksualce/319604/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120924010407/http://www.jutarnji.hr/draskoviceva-najopasnija--lokacija-za-homoseksualce/319604/|archive-date=2012-04-24|access-date=2026-02-15|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> U [[Književni klub Booksa|književnom klubu Booksa]] organizatori Zagrebačke povorke ponosa predstavili su 10. lipnja 2009. kartu Zagreba na kojoj su ubilježeni fizički napadi na LGBTQ osobe koji su se dogodili u posljednih deset godina.<ref>{{Citiranje weba|last=tportal.hr|date=2009-06-10|title=Zagrebačka karta užasa|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zagrebacka-karta-uzasa-20090610/print|url-status=live|access-date=2026-02-15|website=tportal}}</ref> U maloj nakladi tiskan je 2009. vodič po Zagrebu s jedanaest [[Gay-friendly|''gay-friendly'']] lokacija. Godine 2010. objavljen je prvi pravi ''gay''-vodič po Zagrebu. Tvorac vodiča je Kruno Pekas. Namijenjen je prvenstveno turistima, pa je tiskan samo na engleskom jeziku. Obuhvatio je 37 lokacija. Distribuiran je u pet tisuća primjeraka u uredu turističkog infocentra, pojedinim zagrebačkim hotelima i uredima [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] u Europi. U realizaciji su sudjelovali udruga Queer Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba. Vodič je predstavljen u ''gay''-klubu u Savskoj.<ref>{{Citiranje weba|last=Golemac|first=Sandra|date=2010-04-26|title=Zagreb sa 37 friendly lokacija postaje prava gay destinacija|url=https://www.jutarnji.hr/zagreb-sa-37-friendly-lokacija-postaje-prava-gay-destinacija/739208#page_2|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100429153921/http://www.jutarnji.hr/zagreb-sa-37-friendly-lokacija-postaje-prava-gay-destinacija/739208/?pageNumber=2#page_2|archive-date=2010-04-29|access-date=2026-02-15|website=Jutarnji list}}</ref> Dana 8. travnja 2010. dubrovačka udruga Bonsai osnovala je Volonterski centar Dubrovnik.<ref name=":1" /> U 2013. udruga "U ime obitelji" zatražila je da se u [[Ustav Republike Hrvatske|Ustav]] uvede odredba prema kojoj je brak zajednica muškarca i žene. Taj zahtjev poduprla je i [[Katolička Crkva u Hrvatskoj]]. [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebački kardinal]] [[Josip Bozanić]] objavio je pismo u kojem je izrazio stavove katoličke Crkve o tome da je brak zajednica muškarca i žene. Na ustavnom referendumu na koji je izašlo 38% birača, njih 66% odlučilo je podržati inicijativu udruge "U ime obitelji" te je u Ustav uvedena odredba prema kojoj je brak zajednica muškarca i žene.<ref>[http://www.izbori.hr/2013Referendum/rezult/rezultati.html Državno izborno povjerenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140120154152/http://www.izbori.hr/2013Referendum/rezult/rezultati.html |date=20. siječnja 2014. }}: "Referendum 1. prosinca 2013.", 1. prosinca 2013. (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref> Tadašnji [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade]] [[Zoran Milanović]] iskazao je svoje nezadovoljstvo rezultatom referenduma i činjenicom da je organizacija referenduma koštala 50 milijuna kuna.<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/302147/Milanovic-Za-referendum-o-braku-kriv-je-pokojni-Kennedy.html tportal.hr]: "Milanović: Za referendum o braku kriv je pokojni Kennedy", 2. prosinca 2013. (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref> Godine 2014. Vlada Republike Hrvatske donijela je ''Zakon o životnom partnerstvu'', kojim su prava istospolnih parova gotovo izjednačena onima heteroseksualnih parova. Istospolni parovi nemaju mogućnost zajedničkog posvajanja djece i pristup proceduri in-vitro oplodnje (IVF).<ref>[http://www.nytimes.com/2013/12/03/world/europe/croatian-government-to-pursue-law-allowing-civil-unions-for-gay-couples.html?_r=0 The New York Times] Dan Bilefsky: "Croatian Government to Pursue Law Allowing Civil Unions for Gay Couples", 2. prosinca 2013. (pristupljeno 30. listopada 2016.)</ref><ref name="živ-partnerstvo"/> 2017. je u okružnom zatvoru u Gospiću sklopljeno prvo životno partnerstvo istospolnih partnera koji su zatvorenici.<ref>{{Citiranje weba|last=V.L./L.O.|date=2017-06-11|title=Naredna gay-parada u Gospiću???|url=https://www.lika-online.hr/naredna-gay-parada-u-gospicu/|url-status=live|access-date=2026-11-06|website=Lika online}}</ref> Organizacija civilnog društva iz Pule pod nazivom Proces organizirala je 2018. za Valentinovo glazbeno-zabavnu večer usmjerenu na LGBTIQ+ osobe i njihove heteroseksualne saveznike. Organizacija Proces nastavila je raditi kao građanska inicijativa i do 2021. organizirala je brojna događanja kao što su umjetničke izložbe, koncerti, kvizovi, predstavljanja književnika i njihovih djela, projekcije filmova i drugo. Nakon više od tri godine rada kao neformalna inicijativa skupine entuzijasta udruga Proces službeno je registrirana 10. svibnja 2021. godine. Proces tjedno emitira na Radio Rojcu emisiju Proces, koja je značajna za rad udruge.<ref>{{Citiranje weba|title=Proces – udruga za promicanje queer kulture i LGBTIQ+ prava|url=https://udrugaproces.hr/o-nama-proces/|url-status=live|access-date=2026-02-20|website=Udruga Proces}}</ref> Godine 2022. pravomoćnom sudskom presudom omogućeno je zajedničko posvajanje istospolnim parovima.<ref>https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/donesena-presuda-istospolni-partneri-mogu-ravnopravno-pristupiti-postupku-posvajanja-djece-20220526</ref> Prva povorka ponosa u Puli održana je 23. lipnja 2024. u organizaciji udruge Proces.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-23|title=U Puli održana prva Povorka ponosa|url=https://www.pula.hr/hr/novosti/detail/27418/u-puli-odrzana-prva-povorka-ponosa/|url-status=live|access-date=2026-02-20|website=Grad Pula}}</ref> == Zaštita od diskriminacije == Zakon o suzbijanju diskriminacije iz 2008. godine, uz ostalo, zabranjuje i diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i rodnog izraza.<ref>{{cite web |url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/340327.html |title=Zakon o suzbijanju diskriminacije |publisher=Narodne-novine |date=21. srpnja 2008. |accessdate=2011-06-03}}</ref> Zabrana diskriminacije na temelju roda, seksualne orijentacije, rodnog identiteta i/ili rodnog izraza uključena je i u druge zakone: * Kazneni zakon (uključuje zakone o zločinima iz mržnje, te rasne i druge diskriminacije; npr. članak 125.),<ref>{{cite web |url=https://pravosudje.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Kazneni%20zakon-neslu%C5%BEbeni%20pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20tekst.pdf |title=Narodne novine - broj: 125/11 i 144/12 – Neslužbeni pročišćeni tekst - Kazneni zakon |author=<!--Not stated--> |website=Ministarstvo pravosuđa |access-date=18. lipnja 2019.}}</ref> * Zakon o ravnopravnosti spolova (npr. članak 6.),<ref>{{cite web |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2003_07_116_1585.html |title=Zakon o ravnopravnosti spolova |author=<!--Not stated--> |date=22. srpnja 2003. |website=Narodne novine |access-date=18. lipnja 2019.}}</ref> * Zakon o kaznenom postupku (npr. članak 6.),<ref>{{cite web |url=https://zakon.hr/z/174/Zakon-o-kaznenom-postupku |title=Zakon o kaznenom postupku |author=<!--Not stated--> |website=Zakon.hr |access-date=18. lipnja 2019.}}</ref> * Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (npr. članak 77.),<ref>{{cite web |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_123_1742.html |title=Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju |author=<!--Not stated--> |date=23. srpnja 2003. |website=Narodne novine |access-date=18. lipnja 2019.}}</ref> * Zakon o medijima (npr. članak 3.),<ref>{{cite web |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_163_2338.html |title=Zakon o medijima |trans-title=Media Law |language=hr |author=<!--Not stated--> |date=7. listopada 2003. |website=Narodne novine |access-date=18. lipnja 2019.}}</ref> * Zakon o elektroničkim medijima (npr. članak 15.),<ref>{{cite web |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_122_1729.html |title=Zakon o elektroničkim medijima |author=<!--Not stated--> |date=21. srpnja 2003. |website=Narodne novine |access-date=18. lipnja 2019.}}</ref> * Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (npr. članak 69.),<ref>{{cite web |url=https://zakon.hr/z/732/Zakon-o-%C5%BEivotnom-partnerstvu-osoba-istog-spola |title=Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola |author=<!--Not stated--> |website=Zakon.hr |access-date=18. lipnja 2019.}}</ref> * Zakon o radu (npr. članak 142.),<ref>{{cite web |url=https://zakon.hr/z/307/Zakon-o-radu |title=Zakon o radu |author=<!--Not stated--> |website=Zakon.hr |access-date=18. lipnja 2019.}}</ref> * Zakon o sportu (npr. članak 1.),<ref>{{cite web |url=https://www.propisi.hr/print.php?id=961 |title=Zakon o sportu |author=<!--Not stated--> |website=Propisi.hr |access-date=18. lipnja 2019. |archive-date=19. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210519203537/https://www.propisi.hr/print.php?id=961 |url-status=dead }}</ref> * Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (npr. članak 15.),<ref>{{cite web |url=https://www.zakon.hr/z/798/Zakon-o-me%C4%91unarodnoj-i-privremenoj-za%C5%A1titi |title=Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti |author=<!--Not stated--> |website=Zakon.hr |access-date=18. lipnja 2019.}}</ref> * Zakon o volonterstvu (npr. članak 9.)<ref>{{cite web |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_06_58_1863.html |title=Zakon o volonterstvu |author=<!--Not stated--> |date=25. svibnja 2007. |website=Narodne novine |access-date=18. lipnja 2019.}}</ref> ==Svakodnevni život== Grad [[Zagreb]] ima najrazvijeniju LGBT scenu s [[gay klub]]ovima, [[Gay bar|barovima]], [[Gay sauna|saunama]] i ostalim ''[[gay-friendly]]'' sadržajima.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/zagreb-sa-37-friendly-lokacija-postaje-prava-gay-destinacija/2302778/ Jutarnji List] Sandra Golemac: "Zagreb sa 37 friendly lokacija postaje prava gay destinacija", 26. travnja 2010. (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> U tom gradu nalazi se i prvi LGBT centar u Hrvatskoj te u njemu djeluje organizacija [[Queer Zagreb]] koja promiče jednakost LGBT osoba kroz manifestacije kao festival Queer Zagreb i mjesečni filmski festival [[Queer MoMenti]] na kojima se prikazuju filmovi LGBT tematike.<ref>[http://www.queerzagreb.org/sample-page/ Queer Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161031080859/http://www.queerzagreb.org/sample-page/ |date=31. listopada 2016. }}: "About" (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> Drugi LGBT centar u Hrvatskoj otvoren je u [[Split]]u 24. svibnja 2014. ([[LGBT centar Split|LGBT Centar Split]]), a treći u [[Rijeka|Rijeci]] 16. listopada 2014. godine ([[Druga Rijeka]]).<ref>[http://www.crol.hr/portal/vijesti/hrvatska/5765-split-dobio-lgbt-centar-sve-spremno-za-povorku-ponosa.html CroL]: "Split dobio LGBT Centar, sve spremno za Povorku ponosa", 24. svibnja 2014. (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref><ref>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/dogaaji/6176-predstavljen-lgbtiq-centar-druga-rijeka.html CroL]: "Predstavljen LGBTIQ+ centar Druga Rijeka", 17. listopada 2014. (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> Osijek, Hvar, Rab, Rovinj, Dubrovnik i drugi gradovi također imaju sadržaje namijenjene LGBT osobama. ===Povorke ponosa=== ====Zagreb Pride==== [[Datoteka:Zagreb Pride 2010 P1120587.jpg|thumb|240px|[[Zagreb Pride]] 2010. godine na [[Zrinjevac|Zrinjevcu]].]] {{glavni|Zagreb Pride}} Prva povorka ponosa u Hrvatskoj održana je uz incidente u Zagrebu 29. lipnja 2002. godine.<ref>[http://www.zagreb-pride.net/povorka/o-povorci-about-pride/ Zagreb Pride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160717192239/http://www.zagreb-pride.net/povorka/o-povorci-about-pride/ |date=17. srpnja 2016. }}: "O Povorci / About Pride March" (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> Podrška javnosti, kao i broj sudionika na toj povorci, raste iz godine u godinu. Povorka je 2006. godine imala regionalni karakter te su joj prisustvovale osobe iz zemalja u kojima su takve manifestacije zabranjene.<ref>[http://www.zagreb-pride.net/hr/v-povorka-ponosa-internacionala-pride-2006-zagreb-zivjeti-slobodno/ Zagreb Pride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180412102915/http://www.zagreb-pride.net/hr/v-povorka-ponosa-internacionala-pride-2006-zagreb-zivjeti-slobodno/ |date=12. travnja 2018. }}: "V. Povorka ponosa Internacionala Pride 2006, Zagreb – “Živ(j)eti slobodno”", 26. lipnja 2007. (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> Dosad najveća povorka ponosa održana je 2016. godine, a prisustvovale su joj i mnoge javne osobe.<ref>[http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/unatoc-sve-jacoj-kisi-uskoro-krece-15-pride-1091500 Večernji List] Stela Lechpammer: "U Povorci ponosa Severina, Glavašević, Beus Richembergh: 'Ovo je okupljanje za slobode svih nas'", 11. lipnja 2016. (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> ====Split Pride==== {{glavni|Split Pride}} [[Datoteka:Split Pride Logo.jpg|thumb|left|75px|Logo [[Split Pride]]a]] Prva povorka ponosa u Splitu održana je 11. lipnja 2011. godine uz sigurnosne incidente zbog kojih se njezinim sudionicima morala pružiti zaštita. Nekoliko stotina protivnika povorke uhićeno je, a događaj je naposljetku prekinut.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sramota-u-splitu-10.000-homofoba-htjelo-rastrgati-400-sudionika-gay-parade/2053008/ Jutarnji List] Jurica Pavičić: "SRAMOTA U SPLITU: 10.000 homofoba htjelo rastrgati 400 sudionika gay parade", 11. lipnja 2011. (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/134927/kaos-u-splitu-pride-prekinut-zbog-nasilja-ozlijeeno-pet-osoba-policija-evakuirala-sudionike-video-foto Slobodna Dalmacija] Leo Kovačić: "KAOS U SPLITU Pride prekinut zbog nasilja, ozlijeđeno pet osoba, policija evakuirala sudionike (VIDEO, FOTO)", 11. lipnja 2011. (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> Hrvatski glavnostrujaški mediji iskazivali su podršku sudionicima i pozivali na sudjelovanje na nadolazećem Zagreb Prideu. U 2012. godini održan je drugi Split Pride na kojem je sudjelovalo i pet ministara u tadašnjoj hrvatskoj vladi.<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/198479/Split-uz-vodene-topove-i-helikopter-docekuje-Pride.html tportal.hr]: "Drugi Split Pride je uspio - može se kad se hoće", 9. lipnja 2012. (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> U 2013. godini povorka je održana bez incidenta te je u njoj po prvi put sudjelovao i jedan gradonačelnik.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/202859/u-subotu-split-pride-trazimo-ravnopravnost-za-svoje-obitelji-pridruzite-se-svi-koji-ste-protiv-referenduma Slobodna Dalmacija] Sandi Vidulić: "U subotu Split Pride: Tražimo ravnopravnost za svoje obitelji, pridružite se svi koji ste protiv referenduma", 1. lipnja 2013. (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> ====Osijek Pride==== {{glavni|Osijek Pride}} Dana 6. rujna 2014. godine održana je, bez incidenata, prva povorka ponosa u [[Osijek]]u. Organizirala ju je osječka LGBT [[udruga LiberOs]]. Na povorci su sudjelovali i tadašnji [[Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske|ministar gospodarstva]] [[Ivan Vrdoljak]] te LGBT aktivisti iz [[Srbija|Srbije]] i [[Grčka|Grčke]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/polozen-ispit-tolerancije-bez-ijednog-ruznog-povika-odrzan-prvi-osijek-pride/695278/ Jutarnji List] Nikola Patković: "POLOŽEN ISPIT TOLERANCIJE Bez ijednog ružnog povika održan prvi Osijek Pride", 6. rujna 2014. (pristupljen 31. listopada 2016.)</ref> ====Ostale povorke==== Lipnja 2011. najavljeno je osnivanje gay udruge u [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Imena u razmatranju bila su LGBTIQ Libertas i LGBTIQ Ragusa te je povodom toga osnovana grupa na Facebooka na kojoj je članstvo moglo dati koncepte i prijedloge.<ref>{{Citiranje weba|last=tportal.hr/crol.hr|date=2011-06-21|title=I Dubrovnik osniva gay udrugu|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/i-dubrovnik-osniva-gay-udrugu-20110621|url-status=live|access-date=2026-11-06|website=Tportal}}</ref><ref>{{Citiranje weba|first=IVA|date=2011-06-21|title=Dugine boje (i) iznad Dubrovnika?|url=http://www.crol.hr/portal/coming-out/ljudi/4097-dugine-boje-i-iznad-dubrovnika.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110625000037/http://www.crol.hr/portal/coming-out/ljudi/4097-dugine-boje-i-iznad-dubrovnika.html|archive-date=2011-06-25|access-date=2026-11-06|website=Crol}}</ref> Dana 9. lipnja 2012. godine održana je, bez incidenata i uz sudjelovanje nekoliko stotina osoba, povorka u [[Rijeka|Rijeci]] tijekom koje je pružena podrška [[Split Pride]]u.<ref>[http://queer.hr/22182/u-rijeci-odrzan-mars-podrske/ Queer.hr]: "U RIJECI ODRŽAN MARŠ PODRŠKE!", 9. lipnja 2012. (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> Dan uoči održavanja referenduma o braku 2013. godine oko tisuću ljudi sudjelovalo je u povorci podrške istospolnom braku u Zagrebu. Povorke podrške održane su i u [[Pula|Puli]], Splitu i Rijeci.<ref>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/dogaaji/5161-zagreb-rijeka-split-i-pula-glasno-poruili-protiv.html CroL]: "Zagreb, Rijeka, Split i Pula glasno poručili 'protiv' (foto)", 30. studenog 2013. (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> Oko 1500 sudionika sudjelovalo je 27. svibnja 2015. u povorci podrške [[istospolni brak|istospolnom braku]] od [[Zrinjevac|Zrinjevca]] do [[Trg svetog Marka|Trga svetog Marka]] u Zagrebu.<ref>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/dogaaji/4803-zagreb-na-markovom-trgu-odluno-zatraio-branu-jednakost-fotogalerija.html CroL]: "Zagreb na Markovom trgu odlučno zatražio bračnu jednakost (foto, video)", 27. svibnja 2013. (pristupljeno 31. listopada 2016.)</ref> Dana 3. lipnja 2023. pod sloganima "[[Karlovac]] različit i otvoren" i "Karlovac tolerantan i uključiv" održan je prvi Karlovac Pride. Protekao je mirno i bez incidenata.<ref>{{Citiranje weba|first=HINA|date=2023-06-03|title=U Karlovcu prvi put održan Pride|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-karlovcu-prvi-put-odrzan-pride/2468621.aspx|url-status=live|access-date=2026-02-20|website=Index.hr}}</ref> Nakon dvije godine neformalnog djelovanja i dvije održane povorke ponosa Karlovac Pride postao je organizacija civilnog društva.<ref>{{Citiranje weba|last=Bakić|first=Marin|date=2024-09-30|title=Osnovana udruga Karlovac Pride|url=https://aktivirajkarlovac.net/2024/09/osnovana-udruga-karlovac-pride/|url-status=live|access-date=2026-02-20|website=Aktiviraj Karlovac}}</ref> Predsjednik Gradskog vijeća Zadra Marko Vučetić predložio je 5. studenoga 2021. organizaciju povorke ponosa u [[Zadar|Zadru]].<ref>{{Citiranje weba|last=Z net|date=2021-11-05|title=NOVA INICIJATIVA PREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA Marko Vučetić predložio organizaciju Zadar Pridea|url=https://www.znet.hr/2021/11/05/nova-inicijativa-predsjednika-gradskog-vijeca-marko-vucetic-predlozio-organizaciju-zadar-pridea/|url-status=live|access-date=2026-11-06|website=Z net}}</ref> Inicijativu je sutradan podržao dugogodišnji čelnik Gradske organizacije SDP-a u Zadru Daniel Radeta.<ref>{{Citiranje weba|last=Z net|date=2021-11-06|title=Predsjednik gradskog SDP-a novi je član zadarske gay parade. Podržimo ih?|url=https://www.znet.hr/2021/11/06/novi-clan-zadarske-gay-parade-daniel-radeta-uz-vucetica-grad-treba-otkljucati/|url-status=live|access-date=2026-11-06|website=Z net}}</ref> ==Sažetak prava== {| class="wikitable" |- | Istospolna seksualna aktivnost legalna | {{OK}} <small>(od 1977.)</small> |- | Izjednačena dob pristanka (15) | {{OK}} <small>(od 1998.)</small> |- | Zakoni o suzbijanju diskriminacije u radnom odnosu | {{OK}} <small>(od 2003.)</small> |- | Zakoni o suzbijanju diskriminacije u pružanju dobara i usluga | {{OK}} <small>(od 2003.)</small> |- | Zakoni o suzbijanju diskriminacije u svim ostalim područjima | {{OK}} <small>(od 2003.)</small> |- | [[Istospolni brak]] | {{NO}} <small>(zabranjeno Ustavom od 2013.)</small> |- | Priznavanje istospolnih veza | {{OK}} <small>(od 2003.; Životno partnerstvo od 2014.)</small> |- | Pravo na udomljavanje | {{OK}} <small>(od 2020.)</small> |- | Posvajanje pastorka | {{OK}} <small>(od 2014.)</small> |- | Zajedničko posvajanje | {{OK}} <small>(od 2022.)</small> |- | Posvajanje od strane LGBT pojedinaca | {{OK}} |- | Dopušteno otvoreno služenje LGBT osobama u oružanim snagama | {{OK}} |- | Dopušteno mijenjanje pravnog spola | {{OK}} |- | Homoseksualnost deklasificirana kao bolest | {{OK}} <small>(od 1973.)</small> |- | [[In vitro oplodnja|IVF]] dostupan lezbijskim parovima | {{NO}} |- | Zabrana konverzijske terapije | {{NO}} |- | Komercijalno [[surogatno majčinstvo]] dostupno muškim gay parovima | {{NO}} <small>(zabranjeno za sve parove)</small> |- | MSM osobama dopušteno darivanje krvi | {{NO}} |} == Vanjske poveznice == {{commonscat|LGBT rights in Croatia}} * [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_85_2728.html Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/2008)] na stranicama [[Narodne novine|Narodnih novina]] * [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_10_112_2430.html Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 112/2012)] na stranicama Narodnih novina * [https://www.ilga-europe.org/sites/default/files/croatia.pdf Godišnji izvještaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200131123315/https://www.ilga-europe.org/sites/default/files/croatia.pdf |date=31. siječnja 2020. }} organizacije ILGA-Europe o položaju LGBT osoba u Hrvatskoj {{eng oznaka}} ==Izvori== {{izvori}} {{LGBT}} [[Kategorija:Prava LGBT osoba prema državi ili teritoriju|Hrvatska]] [[Kategorija:Prava LGBT osoba u Hrvatskoj| ]] mfizu4njxis6mmiivv3knoxj6lwo886 0 573689 7631507 7568729 2026-11-06T12:23:56Z Ladsgroup 14649 Replacing [[:c:File:Wind rose plot.jpg|Wind rose plot.jpg]] with [[:c:File:Wind rose plot.svg|Wind rose plot.svg]]: SVG 7631507 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wind rose plot.svg|mini|Graf ruže vjetrova]] '''Ruže vjetrova''' su grafički prikazi smjera i jačine puhanja vjetra na nekom mjestu. Najčešći je zvjezdani dijagram koji pokazuje od osam do dvanaest smjerova. [[Romanski jezici|Romanska]] najčešće pokazuje osam, a [[Germanski jezici|germanska]] dvanaest. * Prema stranama svijeta na ruži vjetrova razlikujemo sljedeće vjetrove: ** [[tramontana]] – N – hladan vjetar sličan buri, ali stabilniji ** [[burin]] – NNE – vjetar koji puše noću s kopna ** [[bura]] – NE – puše s kopna preko planina na more, često na mahove i promjenjiva smjera ** grego levante – ENE – jak vjetar koji zimi puše ** [[Levant (vjetar)|levanat]] – E – istočnjak, često istih obilježja kao i bura, ponekad i topli vjetar lijepog vremena ** jugo levante – ESE ** [[jugo]] – SE – ili široko, vjetar jugoistočnog smjera koji uglavnom donosi kišu ** [[oštro]] – S – isti južnjak, karakterizira ga velika jačina ** maestral obalni – SSW ** [[lebić]] – SW ** garbin – WSW ** [[pulenat]] – W ** [[maestral]] – NW – u pravilu ugodan ljetni vjetar koji za lijepa vremena uobičajeno puše poslije podne, donoseći lagano rashlađenje u toplim danima {{mrva}} [[Kategorija:Dijagrami]] [[Kategorija:Vjetar]] [[Kategorija:Navigacija]] gdkubmgiew2r701vpl9jvxhobq8ofk8 0 584285 7631740 7615340 2026-11-06T23:15:29Z Zeljko 1196 /* Opis */ 7631740 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Balzaminovke | slika = Korina 2010-08-25 Impatiens glandulifera 2.jpg | slika_opis = ''[[Impatiens glandulifera]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = ''Balsaminaceae'' | familia_autorstvo= [[Achille Richard|A. Rich.]], 1822 }} [[Datoteka:Hydrocera triflora 214275276.jpg|mini|lijevo|''[[Hydrocera triflora]]'']] [[Datoteka:Flowers-on-rock-area-in-kannur-2.JPG|mini|lijevo|''[[Impatiens minor]]'']] [[Datoteka:An Orange Flower.JPG|mini|lijevo|''[[Impatiens hawkeri]]'']] '''Balzaminovke''' (neticaljke, {{lat.|Balsaminaceae}}), porodica su zeljastih cvjetnica iz reda ''[[Ericales]]''. Obuhvaćaju dva roda, ''[[Hydrocera]]'' i ''[[Impatiens]]'', s približno 1200 vrsta. Većina vrsta pripada rodu ''Impatiens'', koji je osobito raznolik u tropskim i suptropskim planinskim područjima [[Stari svijet|Staroga svijeta]], dok je ''Hydrocera'' monotipski rod južne i jugoistočne [[Azija|Azije]]. <ref name="Kew "/> == Opis == Balzaminovke su većinom jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke, često s mesnatim, vodenastim i djelomično prozirnim stabljikama te odebljalim koljencima. Rjeđe su polugrmovi. Listovi su jednostavni, bez pravih palistića, naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti; rub može biti cijel, nazubljen ili narovašen, a pri osnovi peteljke ili plojke često se nalaze žlijezde. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126612-1/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni, izrazito dvobočno simetrični i često vrlo upadljivo obojeni. Čašku čine najčešće tri do pet lapova; jedan od njih redovito je povećan i tvori nektarijsku ostrugu. Vjenčić ima pet latica, pri čemu su kod roda Impatiens bočne latice srasle u dva para. Prašnika je pet; njihove niti i antere međusobno su povezane i nad plodnicom oblikuju svojevrsnu kapicu. Plodnica je nadrasla, najčešće peterogradna, s aksilnom placentacijom i brojnim sjemenim zametcima. <ref name="KewI "/> Plod se u dva roda bitno razlikuje. Kod Impatiens razvija se mesnata kapsula koja se pri sazrijevanju naglo i eksplozivno otvara, pri čemu se zaklopci uvijaju i izbacuju sjemenke. Kod Hydrocera plod je naprotiv mesnata koštunica koja se ne otvara eksplozivno i sadrži pet koštica. Ta je razlika jedan od najjasnijih morfoloških znakova između dvaju rodova. <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Balsaminaceae APweb], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Porodica je najraznolikija u tropskim i suptropskim područjima Staroga svijeta, osobito u planinskim šumama Afrike, Madagaskara, Himalaje, Indije, Kine i jugoistočne Azije. Rod Impatiens prirodno je rasprostranjen i u umjerenoj Aziji, Europi te Sjevernoj i Srednjoj Americi, dok u Južnoj Americi nema prirodnih predstavnika. <ref name="Kew "/> ''[[Hydrocera triflora]]'' prirodno raste od južne Indije i [[Šri Lanka|Šri Lanke]] preko jugoistočne Azije do Jave i [[Sulawesi]]ja, pretežno na močvarnim i drugim vrlo vlažnim staništima. <ref name="Mobot "/> == Sistematika i povijest == Porodicu je Achille Richard ustanovio 1822. godine u djelu Dictionnaire Classique d'Histoire Naturelle, sv. 2, str. 173. Ime je danas konzervirano (nom. cons.), a tipski rod je Balsamina Mill., koji se danas uključuje u rod Impatiens. <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/77126612-1 IPNI], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Suvremena klasifikacija smješta Balsaminaceae u red [[Ericales]]. Molekularne analize potvrđuju da je porodica monofiletska te da se dijeli na dvije glavne grane koje odgovaraju rodovima Hydrocera i Impatiens; ta su dva roda međusobno sestrinske skupine. <ref name="Springer Link ">[https://link.springer.com/article/10.1186/s12870-024-05964-y Exploring the phylogenetic framework and trait evolution of Impatiens through chloroplast genome analysis], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Neravnoteža u broju vrsta između njih izrazita je: Hydrocera je monotipska, dok Kew trenutačno prihvaća 1187 vrsta Impatiensa. Velika raznolikost potonjeg roda razvila se osobito u tropskim i suptropskim planinskim područjima. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:325983-2 Plants of the World Online, Impatiens], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Za porodicu su zabilježena dva važna sinonimna imena<ref name="NPGS Web ">[https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=128 USDA National Plant Germplasm System], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref>: * ''Hydroceraceae'' — nelegitimno ime; * ''Impatientaceae'' <small>Lem.</small> Hassler uz porodicu navodi i povijesna imena nižih rangova ''Balsamineae'' <small>Dumort.</small>, ''Balsaminineae'' <small>Engl.</small> i ''Balsaminoideae'' <small>Arn.</small>, ali nisu imena obiteljskog ranga. <ref name="worldplants.de ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1791484109 Hassler], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Rodovi == Kew prihvaća samo dva<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126612-1 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref>: # ''[[Hydrocera]]'' <small>Blume ex Wight & Arn.</small> — monotipski rod; jedina vrsta ''Hydrocera triflora'' <small>(L.) Wight & Arn.</small> # ''[[Impatiens]]'' <small>Riv. ex L.</small> — 1187 prihvaćenih vrsta prema Kewu. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzaminovke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] 94v8gpx4alcg96kbi5whuo7frvv08f8 0 584403 7631752 7622636 2026-11-06T23:27:04Z Zeljko 1196 /* Opis */ 7631752 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Jurničevke | slika = Polemonium_caeruleum_var._nipponicum_01.jpg | slika_opis = ''[[Polemonium caeruleum]]'' ([[tipična vrsta]]) | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Polemoniaceae''''' | familia_autorstvo= [[Juss.]], 1789 | tip_species = ''[[Polemonium caeruleum]]'' }} [[Datoteka:Navarretia intertexta (8745660256).jpg|mini|lijevo|''[[Navarretia intertexta]]'']] [[Datoteka:Leptosiphon montanus.jpg|mini|lijevo|''[[Leptosiphon montanus]]'']] [[Datoteka:Annual phlox, Microsteris gracilis (16653938578).jpg|mini|lijevo|''[[Microsteris gracilis]]'']] [[Datoteka:Linanthusdianthiflorus3.jpg|mini|lijevo|''[[Linanthus dianthiflorus]]'']] [[Datoteka:Phlox nana flower1.jpg|mini|lijevo|''[[Phlox nana]]'']] '''Jurničevke''' ({{lat.|Polemoniaceae}} <small>Juss.</small>) porodica su [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz reda vrijesolikih (''[[Ericales]]''), kojoj prema Kewu pripada 27 prihvaćenih rodova. Obuhvaćaju [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] i [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] [[zeljaste biljke]], rjeđe [[polugrm]]ove, [[grm]]ove, mala [[Stablo|stabla]] i penjačice. Najveća raznolikost porodice nalazi se u zapadnoj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], osobito u područjima suhih travnjaka, pustinjskih rubova i planinskih predjela, dok pojedini rodovi rastu u [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] te umjerenim dijelovima [[Euroazija|Euroazije]]. Prepoznatljive su po često žljezdasto dlakavim listovima, cjevastim ili ljevkastim cvjetovima, najčešće s pet latica i pet prašnika, te suhim tobolcima. Među poznatijim predstavnicima nalaze se [[jurnica]] (''Polemonium''), [[Plamenac (biljni rod)|plamenac]] (''Phlox'') i [[kobea|kobeja]] (''Cobaea''), od kojih se brojne vrste uzgajaju kao ukrasne biljke. <ref name="Kew Science ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A30000318-2/general-information Kew ScienceoPIS], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> == Opis == Pripadnici porodice pretežno su [[zeljaste biljke]], jednogodišnje ili višegodišnje, katkad odrvenjele pri osnovi, dok pojedini tropski rodovi obuhvaćaju [[grm]]ove, manja stabla i penjačice. [[Stabljika|Stabljike]] i listovi često su prekriveni žljezdastim dlačicama koje izlučuju ljepljive tvari, a neke vrste imaju izražen [[miris]]. [[Listovi]] su jednostavni ili sastavljeni, naizmjenično raspoređeni, rjeđe nasuprotni. Lisne plojke mogu biti cjelovite, nazubljene, dlanasto ili perasto razdijeljene. Kod roda ''[[Cobaea]]'' završna liska može biti preobražena u razgranatu viticu kojom se biljka prihvaća za podlogu. Palistići nedostaju. [[Cvjetovi]] se razvijaju pojedinačno ili u vršnim i pazušnim cvatovima, najčešće u paštitastim, grozdastim, metličastim ili glavičastim skupinama. Pretežno su dvospolni, pravilni, a u nekih predstavnika blago dvostrano simetrični. Cvjetovi su najčešće peterodijelni, rjeđe četverodijelni. [[Čaška]] je građena od pet sraslih [[lap]]ova, a može biti cjevasta ili zvonasta, s pet režnjeva. U nekih rodova između zelenih žila čaške nalaze se opnasta područja koja se tijekom razvoja ploda rastežu ili pucaju. Vjenčić ima pet sraslih [[latica]], a oblikom može biti cjevast, ljevkast, zvonast, tanjurast ili kolutast. Boje cvjetova vrlo su raznolike, od bijele i žute do ružičaste, crvene, plave i ljubičaste. [[Prašnik]]a je najčešće pet, smještenih nasuprot razmacima između režnjeva vjenčića. Prašničke niti prirasle su uz cijev vjenčića, a mogu biti jednake ili različite duljine. Antere se otvaraju uzdužnim pukotinama. [[Plodnica]] je nadrasla, najčešće tropretinčasta, rjeđe dvopretinčasta, sastavljena od sraslih plodnih listova. Placentacija je pazušna, s jednim do većim brojem sjemenih zametaka u svakom pretincu. Vrat tučka jednostavan je, a njuška najčešće trorežnjevita. [[Plod]] je suhi tobolac koji se pri dozrijevanju otvara uzdužnim pukotinama, oslobađajući jednu ili više sjemenki. [[Sjemenke]] su kuglaste, jajolike ili vretenaste, katkad okriljene, a kod brojnih vrsta postaju sluzave nakon vlaženja, što može pomoći njihovu pričvršćivanju za podlogu. <ref name="efloras.org ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=10715 Flora of China], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> <ref name="Kew Science "/><ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Polemoniaceae APweb], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Porodicu je [[1789.]] godine opisao francuski botaničar [[Antoine-Laurent de Jussieu|Antoine Laurent de Jussieu]] u djelu Genera Plantarum, na stranici 136, pod imenom ''Polemonia''. Današnje ime ''Polemoniaceae'' zaštićeno je prema pravilima botaničke nomenklature (nomen conservandum), a tipski rod je ''[[Polemonium]]'' <small>L.</small><ref name="ipni ">[https://www.ipni.org/n/30000318-2 IPNI], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Tijekom povijesti pripadnost porodice višim taksonomskim skupinama različito se tumačila. Zbog sličnosti u građi cvjetova pojedini su je autori smještali u red ''[[Solanales]]''. Molekularna istraživanja pokazala su njezinu srodnost s porodicom ''[[Fouquieriaceae]]'', pa je u suvremenoj klasifikaciji uključena u red ''Ericales''.<ref name="Claremont Colleges Scholarship "/> Važnu promjenu u unutarnjoj sistematici objavili su J. Mark Porter i [[Leigh A. Johnson]] [[2000.]] godine. Na temelju filogenetskih i morfoloških istraživanja predložili su klasifikaciju s trima potporodicama, osam tribusa i 26 rodova, pri čemu su ustanovili pet novih rodova i izmijenili opseg pojedinih postojećih skupina.<ref name="Claremont Colleges Scholarship "/> Suvremeni [[Kew]] priznaje 27 rodova, dok GRIN u svojoj obradi navodi 24. Razlika proizlazi iz različitog razgraničenja pojedinih rodova i ažuriranja taksonomskih podataka. <ref name="Claremont Colleges Scholarship ">[https://scholarship.claremont.edu/aliso/vol19/iss1/6/ A Phylogenetic Classification of Polemoniaceae], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i staništa == Jurničevke su najraznolikije u zapadnom dijelu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], gdje nastanjuju planinske livade, suhe travnjake, otvorene šume, pustinjske rubove i kamenite padine. Pojedini su rodovi prilagođeni izrazito suhim i sezonski promjenjivim staništima, dok drugi rastu u vlažnijim planinskim i šumskim područjima.<ref name="Kew Science "/> U Srednjoj i Južnoj Americi pojavljuju se i drvenasti predstavnici te penjačice, među kojima se ističu rodovi ''[[Cantua]]'', ''[[Bonplandia]]'' i ''Cobaea''. Rod ''Polemonium'' rasprostranjen je i u umjerenim područjima Europe i Azije. Porodica obuhvaća vrste različitih životnih ciklusa, od kratkoživućih jednogodišnjih biljaka do dugovječnih trajnica i drvenastih oblika.<ref name="Kew Science "/> == Uzgoj i uporaba == Pojedini predstavnici jurničevki uzgajaju se kao ukrasne biljke zbog raznolikih boja i oblika cvjetova. Osobito su poznate vrste roda ''[[Phlox]]'', koje se uzgajaju u cvjetnim gredicama, kamenjarima i kao pokrivači tla. Rod Polemonium također obuhvaća više ukrasnih trajnica, dok se ''[[Cobaea scandens]]'' uzgaja kao penjačica sa zvonastim cvjetovima.<ref name="Kew Science "/> Vrste porodice važne su i kao izvori [[Nektar|nektar]]a i [[pelud]]a za različite oprašivače. U američkim ekosustavima pojedine vrste imaju važnu ulogu u održavanju zajednica divljih [[pčela]], [[Leptiri|leptira]] i [[Ptice|ptica]].<ref name="Kew Science "/> == Sinonimi == Prema GRIN-u <ref name="GRIN ">[https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily USDA National Plant Germplasm System], pristupljeno 23. listopada 2026.</ref> i World Flora Online, potvrđen je jedan heterotipski sinonim porodice: * ''Cobaeaceae'' <small>D.Don</small> (1824.) Ime je izvedeno od roda ''Cobaea'' <small>Cav.</small>, koji je u starijim klasifikacijama bio izdvojen u zasebnu porodicu. U suvremenoj klasifikaciji taj je rod uključen u jurničevke. == Potporodice == Prema GRIN-u i klasifikaciji Portera i Johnsona razlikuju se tri potporodice:<ref name="GRIN "/> # ''[[Acanthogilioideae]]'' <small>J.M.Porter & L.A.Johnson</small> # ''[[Cobaeoideae]]'' <small>(D.Don) Arn.</small> # ''[[Polemonioideae]]'' <small>Arn.</small> == Rodovi == Prema Kewu, porodica ima 27 prihvaćenih rodova:<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000318-2 Kew], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> {{div col|cols=3}} # ''[[Acanthogilia]]'' <small>A.Day & R.C.Moran</small> # ''[[Aliciella]]'' <small>Brand</small> # ''[[Allophyllum]]'' <small>(Nutt.) A.D.Grant & V.E.Grant</small> # ''[[Bonplandia]]'' <small>Cav.</small> # ''[[Bryantiella]]'' <small>J.M.Porter</small> # ''[[Cantua]]'' <small>Juss. ex Lam.</small> # ''[[Cobaea]]'' <small>Cav.</small> # ''[[Collomia]]'' <small>Nutt.</small> # ''[[Dayia]]'' <small>J.M.Porter</small> # ''[[Eriastrum]]'' <small>Wooton & Standl.</small> # ''[[Gilia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Giliastrum]]'' <small>(Brand) Rydb.</small> # ''[[Gymnosteris]]'' <small>Greene</small> # ''[[Ipomopsis]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Langloisia]]'' <small>Greene</small> # ''[[Lathrocasis]]'' <small>L.A.Johnson</small> # ''[[Leptosiphon]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Linanthus]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Loeselia]]'' <small>L.</small> # ''[[Loeseliastrum]]'' <small>(Brand) Timbrook</small> # ''[[Maculigilia]]'' <small>V.E.Grant</small> # ''[[Microgilia]]'' <small>J.M.Porter & L.A.Johnson</small> # ''[[Microsteris]]'' <small>Greene</small> # ''[[Navarretia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Phlox]]'' <small>L.</small> # ''[[Polemonium]]'' <small>L.</small> # ''[[Saltugilia]]'' <small>(V.E.Grant) L.A.Johnson</small> {{div col end}} == Literatura == * Jussieu, A. L. de (1789). Genera Plantarum, str. 136. IPNI * Porter, J. M. i Johnson, L. A. (2000). A Phylogenetic Classification of Polemoniaceae. Aliso, 19(1): 55–91. * Fang, R. i Wilken, D. H. (2002). Polemoniaceae. Flora of China, 16: 326–327. * Milliken, W., Klitgård, B. i Baracat, A. (2009. nadalje). Neotropikey. * USDA GRIN – Polemoniaceae. * Plants of the World Online – Polemoniaceae Juss. <!-- == Rodovi == {{stupci|3| # '''Subfamilia ''[[Cobaeoideae]]''''' <small>(D. Don) Arn.</small> ## ''[[Cantua]]'' <small>Juss. ex Lam.</small> (18 spp.) ## ''[[Cobaea]]'' <small>Cav.</small> (17 spp.) ## ''[[Bonplandia]]'' <small>Cav.</small> (1 sp.) # '''Subfamilia ''[[Acanthogilioideae]]''''' <small>J. M. Porter & L. A. Johnson</small> ## ''[[Acanthogilia]]'' <small>A. G. Day & R. C. Moran</small> (1 sp.) # '''Subfamilia ''[[Polemonioideae]]''''' <small>Arn.</small> ## Tribus [[Polemonieae]] <small>Dumort.</small> ### ''[[Polemonium]]'' <small>L.</small> (37 spp.), [[jakovljeve ljestvice]], [[jurnica]] ## Tribus ''[[Phlocideae]]'' <small>Dumort.</small> ### ''[[Linanthus]]'' <small>Benth.</small> (27 spp.), [[linantus]] ### ''[[Gymnosteris]]'' <small>Greene</small> (2 spp.) ### ''[[Leptosiphon]]'' <small>Benth.</small> (32 spp.) ### ''[[Phlox]]'' <small>L.</small> (69 spp.); [[Plamenac (biljni rod)|plamenac]] ## Tribus ''[[Gilieae]]'' <small>V. E. Grant</small> ### ''[[Saltugilia]]'' <small>(V. E. Grant) L. A. Johnson</small> (3 spp.) ### ''[[Lathrocasis]]'' <small>L. A. Johnson</small> (1 sp.) ### ''[[Gilia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (39 spp.), [[gilija]] ### ''[[Maculigilia]]'' <small>V. E. Grant</small> (1 sp.) ### ''[[Allophyllum]]'' <small>(Nutt.) A. D. Grant & V. E. Grant</small> (6 spp.) ### ''[[Collomia]]'' <small>Nutt.</small> (15 spp.), [[kolomija]] ### ''[[Navarretia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (44 spp.) ## Tribus [[Loeselieae]] <small>J. M. Porter & L. A. Johnson</small> ### ''[[Aliciella]]'' <small>Brand</small> (23 spp.) ### ''[[Giliastrum]]'' <small>(Brand) Rydb.</small> (10 spp.) ### ''[[Loeselia]]'' <small>L.</small> (15 spp.) ### ''[[Dayia]]'' <small>J. M. Porter</small> (5 spp.) ### ''[[Bryantiella]]'' <small>J. M. Porter</small> (1 sp.) ### ''[[Ipomopsis]]'' <small>Michx.</small> (29 spp.), ipomopsis ### ''[[Microgilia]]'' <small>J. M. Porter & L. A. Johnson</small> (1 sp.) ### ''[[Eriastrum]]'' <small>Wooton & Standl.</small> (19 spp.) ### ''[[Langloisia]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ### ''[[Loeseliastrum]]'' <small>(Brand) Timbrook</small> (4 spp.) }} --> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Jurničevke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] t9t70p5ru3ptthhi176w4yrolegijmm 0 584405 7631756 7622260 2026-11-06T23:30:30Z Zeljko 1196 /* Opis */ 7631756 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Storaćevke | slika = Styrax officinalis flowering.jpg | slika_opis = ''[[Styrax officinalis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Styracaceae''''' | familia_autorstvo= DC. & Spreng., 1821 | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Storaćevke''' (stariji hrvatski naziv: dievičine; [[Latinski jezik|lat.]] ''Styracaceae'') je porodica cvjetnica iz reda [[Vrjesolike|vrijesolikih]] (''[[Ericales]]''), kojoj prema Kewu pripada 12 rodova. Obuhvaća [[drveće]] i [[grm]]lje rasprostranjeno u tropskim, suptropskim i umjerenim područjima [[Azija|Azije]], Sjeverne i Južne [[Amerika|Amerike]] te [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Predstavnici porodice odlikuju se jednostavnim listovima, često obraslima zvjezdastim dlačicama, pravilnim, pretežno dvospolnim cvjetovima i plodovima koji se među rodovima znatno razlikuju. Većina vrsta pripada rodu ''Styrax'', poznatom po mirisnim cvjetovima i smolastim tvarima koje se kod pojedinih vrsta upotrebljavaju za dobivanje [[Benzoin|benzoin]]a, odnosno benzojeve smole. <ref name="Kew Science ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A30000059-2/general-information Kew, opis], pristupljeno 18. listopada 2026.</ref> == Opis == Pripadnici porodice su vazdazelena ili listopadna [[Stablo|stabla]] i [[grm]]ovi, najčešće s mladim izbojcima, [[listovi]]ma i cvjetnim dijelovima obraslima zvjezdastim dlačicama ili ljuskama, dok su pojedine vrste gotovo gole. Listovi su jednostavni, naizmjenični, cjelovitoga ili nazubljenoga ruba, s perastom nervaturom. Palistići uglavnom nedostaju ili su vrlo sitni.<ref name="Kew Science "/> [[Cvjetovi]] su pretežno dvospolni, pravilni, najčešće skupljeni u grozdaste ili metličaste cvatove koji se razvijaju na vrhovima izbojaka ili u pazušcima listova. Rjeđe su pojedinačni ili okupljeni u manje skupine. [[Čaška]] je zvonasta, obrnuto stožasta ili čašasta, najčešće s četiri ili pet zubaca odnosno režnjeva, a njezina je cijev djelomično ili potpuno srasla s plodnicom.<ref name="Kew Science "/> Vjenčić je većinom bijel, rjeđe ružičast ili žućkast, obično s pet režnjeva, a katkad s četiri do sedam. [[Latica|Latice]] su uglavnom međusobno srasle pri osnovi. [[Prašnik]]a je najčešće deset, odnosno dvostruko više od režnjeva vjenčića, premda njihov broj može biti i drukčiji. Prašničke niti često su spljoštene i djelomično srasle pri osnovi, a antere se otvaraju uzdužnim pukotinama.<ref name="Kew Science "/> [[Plodnica]] može biti nadrasla, polupodrasla ili podrasla, ovisno o rodu. Građena je od tri do pet sraslih plodnih listova, a pretinci se u gornjem dijelu katkad stapaju u jedinstvenu šupljinu. Vrat [[Tučak|tučka]] obično je vitak, s glavastom ili režnjevitom njuškom. [[Plod]] je koštunica, boba ili tobolac, s mesnatim, kožastim ili suhim usplođem. Sjemenke mogu biti okriljene, a sadrže dobro razvijen endosperm i uglavnom ravan zametak. <ref name="efloras.org ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=10861 Flora of China], pristupljeno 18. listopada 2026.</ref><ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Styracaceae APweb], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Ime porodice znanstveno su objavili [[Augustin Pyrame de Candolle|Augustin Pyramus de Candolle]] i [[Kurt Sprengel]] [[1821.]] godine u djelu Elements of the Philosophy of Plants, na stranici 140. Objavljeno je u obliku ''Styraceae'', dok je danas zaštićeni oblik imena ''Styracaceae'' <small>DC. & Spreng.</small><ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/30000059-2 IPNI], pristupljeno 18. listopada 2026.</ref> Porodica je kroz povijest doživjela više promjena u razgraničenju rodova. Neke biljke ranije izdvajane u samostalne rodove uključene su u šire shvaćen rod ''[[Styrax]]'', dok su molekularna istraživanja omogućila prepoznavanje zasebnih razvojnih linija. Tako je rod ''[[Changiostyrax]]'' izdvojen iz roda ''[[Sinojackia]]'', a ''[[Perkinsiodendron]]'' iz roda ''[[Halesia]]'', na temelju morfoloških obilježja i molekularnih podataka. Filogenetska istraživanja iz [[2001.]] i [[2021.]] pridonijela su razumijevanju srodnosti rodova i njihova biogeografskog razvoja. Iako pripadnost porodici redu ''Ericales'' nije sporna, odnosi pojedinih rodova unutar porodice i dalje su predmet istraživanja. Prema suvremenom Kewovu sustavu priznaje se 12 rodova. <ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161964/ Plastome structure and phylogenetic relationships of Styracaceae (Ericales)], pristupljeno 17. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == * ''Halesiaceae'' <small>D.Don</small>. Ovaj naziv GRIN i ITIS navode kao sinonim porodice ''Styracaceae''. <ref name="npgsweb.ars-grin.gov ">[https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=1084 USDA National Plant Germplasm System], pristupljeno 17. listopada 2026.</ref> Styraceae je izvorni oblik imena iz 1821., a ne druga, samostalno opisana porodica. Ime ''Styracaceae'' ima zaštićen nomenklaturni status. == Rodovi == Kew – 12 prihvaćenih rodova.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000059-2 Kew], pristupljeno 18. listopada 2026.</ref> # ''[[Styrax]]'' <small>L.</small> (129 spp.); [[diviza]], [[divuza]] # ''[[Huodendron]]'' <small>Rehder</small> (3 spp.) # ''[[Bruinsmia]]'' <small>Boerl. & Koord.</small> (2 spp.) # ''[[Alniphyllum]]'' <small>Matsum.</small> (3 spp.) # ''[[Changiostyrax]]'' <small>Tao Chen</small> (1 sp.) # ''[[Perkinsiodendron]]'' <small>P. W. Fritsch</small> (1 sp.) # ''[[Sinojackia]]'' <small>Hu</small> (7 spp.); [[sinojakija]] # ''[[Parastyrax]]'' <small>W. W. Sm.</small> (1 sp.) # ''[[Rehderodendron]]'' <small>Hu</small> (10 spp.); [[rederodendron]] # ''[[Pterostyrax]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> (3 spp.); [[pterostiraks]] # ''[[Halesia]]'' <small>Ellis ex L.</small> (2 spp.); [[halezija]] # ''[[Melliodendron]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> (1 sp.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Storaćevke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] bl043ki90lwv2h72qasdu9kalrvsjzn 0 584413 7631758 7624566 2026-11-06T23:34:03Z Zeljko 1196 7631758 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Tetrameristaceae'' | slika = Pelliciera rhizophorae.jpg | slika_opis = ''Pelliciera rhizophorae'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Tetrameristaceae''''' | familia_autorstvo= [[John Hutchinson|Hutch.]], 1959 }} '''Tetrameristaceae''', nevelika biljna porodica u redu [[vrjesolike]] kojoj pripadaju 3 roda s 4vrste.<ref name="Kew "/> == Opis == Tetrameristaceae je mala porodica vazdazelenih tropskih [[Stablo|stabala]] i [[Grm|grm]]ova. Njezini predstavnici nastanjuju nizinske tropske šume, močvarna područja, rubove savana i obalne mangrove. Neke vrste razvijaju snažna stabla s proširenom osnovom i potpornim korijenjem.<ref name="Kew ScienceOpis "/> [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični, kožasti, uglavnom goli, cjelovitih rubova i bez palistića. Često su nagomilani pri vrhovima [[grana]]. [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni, četveročlani ili peteročlani, skupljeni u pazušne grozdaste cvatove ili pojedinačni. [[Čaška|Čašku]] čine četiri ili pet [[lap]]ova, koji na unutarnjoj strani imaju karakteristične žljezdane udubine. Vjenčić se sastoji od četiri ili pet slobodnih latica. [[Prašnik]]a je četiri ili pet, sa slobodnim ili pri osnovi kratko sraslim nitima.<ref name="Kew ScienceOpis "/> [[Plodnica]] je nadrasla, građena od dva do pet sraslih plodnih listova, s jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu. [[Plod]]ovi su bobičasti ili imaju čvrsto, drvenasto usplođe. [[Sjeme]]nke su razmjerno velike, a njihov broj ovisi o rodu. <ref name="Kew ScienceOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126598-1/general-information Kew, opis], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref><ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Tetrameristaceae APweb], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Porodicu ''Tetrameristaceae'' opisao je britanski botaničar [[John Hutchinson]] [[1959.]] godine. U starijim klasifikacijama pripadnici ove skupine povezivani su s porodicom [[Theaceae]] i redom ''Theales'', dok su predstavnici roda ''Pelliciera'' izdvajani u zasebnu porodicu ''Pellicieraceae''. Molekularna filogenetska istraživanja potvrdila su pripadnost skupine redu ''[[Ericales]]'' i njezinu srodnost s porodicom ''[[Marcgraviaceae]]''. Suvremena klasifikacija APG V prihvaća ''Tetrameristaceae'' kao samostalnu porodicu unutar reda ''Ericales''.<ref name="JSE ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/jse.70096 Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Zanimljivo je da rod ''Pelliciera'' danas ima dvije priznate vrste, premda se u starijoj literaturi uglavnom smatrao monotipskim. <ref name="Kew ScienceOpis "/> == Sinonimi == * ''Pellicieraceae'' <small>L.Beauvis.</small> (1924.) — heterotipski sinonim.<ref name="Kew "/> == Rodovi i vrste == Prema Kewu i WFO porodica ima tri prihvaćena roda. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126598-1 Kew], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> # ''[[Pelliciera]]'' <small>Triana & Planch.</small> 2spp.; [[Srednja Amerika]] do [[Ekvador]]a. # ''[[Pentamerista]]'' <small>Maguire</small> 1 sp.; [[Kolumbija]], [[Venezuela]], sjeverni [[Brazil]]. # ''[[Tetramerista]]'' <small>Miq.</small> 1sp.; Zapadna i središnja [[Malezija (biogeografska regija)|biogeografska Malezija]]. == Literatura i izvori == * Plants of the World Online – Tetrameristaceae * World Flora Online – Tetrameristaceae * APG V (2026.), Journal of Systematics and Evolution * Lens i suradnici (2005.) – istraživanje anatomije drva i srodstvenih odnosa * Dressler, S. (2020.): Tetrameristaceae, Flora do Brasil 2020 == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tetrameristaceae| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] jsb50oyz4ex2bd3vlcwwsv1aiz53bu0 0 584414 7631757 7622612 2026-11-06T23:32:41Z Zeljko 1196 /* Opis */ 7631757 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Viseći cvijet'' | slika = Symplocos matudae (9520702808).jpg | slika_opis = ''[[Symplocos pycnantha]]'' (sin. ''Symplocos matudae'') | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Symplocaceae''''' | familia_autorstvo= Desf., 1820 | genus = '''''Symplocos''''' | genus_autorstvo = Jacq. | tip_species = Symplocos martinicensis | tip_species_autorstvo = Jacq. }} '''Viseći cvijet''' ({{Lat.|Symplocos}} <small>Jacq.</small>) je veliki rod pretežno vazdazelenog, rjeđe listopadnog [[Drveće|drveća]] i [[grm]]lja, jedini prihvaćeni rod porodice ''Symplocaceae'' iz reda vrijesolikih (''[[Ericales]]''). <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:327989-2 Kew], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Obuhvaća preko 400 prihvaćenih vrsta rasprostranjenih u tropskim, suptropskim i dijelom umjerenim područjima [[Azija|Azije]], [[Australija|Australije]], tihooceanskih otoka te Sjeverne, Srednje i Južne [[Amerika|Amerike]]. Rod nije prirodno rasprostranjen u Africi. Njegovi predstavnici odlikuju se jednostavnim listovima, često brojnim prašnicima i mesnatim koštunicama. Pojedine vrste gospodarski su značajne zbog drva te kore i listova koji se tradicionalno upotrebljavaju za dobivanje bojila i učvršćivanje boje na [[tkanina]]ma. <ref name="Kew ScienceOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A327989-2/general-information Kew, Opis], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> == Opis == Rod obuhvaća [[grm]]lje i [[Stablo|stabla]], najčešće vazdazelena, dok su pojedine vrste listopadne. Stabla u povoljnim uvjetima mogu narasti do približno 30 metara. Mlade grančice i [[listovi]] mogu biti goli ili obrasli jednostavnim dlačicama, katkad s poprečnim pregradama.<ref name="Kew ScienceOpis "/> [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenično ili dvoredno raspoređeni, bez palistića. Lisne plojke najčešće su eliptične, jajolike ili obrnuto jajolike, katkad gotovo okrugle, kožaste ili papirnate teksture. Rubovi mogu biti cjeloviti, nazubljeni ili žljezdasto nazubljeni. Nervatura je perasta, a središnja žila na gornjoj strani često je udubljena. Listovi mnogih vrsta tijekom sušenja poprimaju žućkastu boju.<ref name="Efloras "/> [[Cvjetovi]] se razvijaju pojedinačno ili u klasastim, grozdastim, metličastim i glavičastim [[cvat]]ovima. Uglavnom su dvospolni i pravilni, najčešće s jednim pricvjetnim listom i dvama pricvjetićima. [[Čaška]] ima najčešće pet, rjeđe tri režnja koji ostaju na plodu. Vjenčić je obično bijel ili žut, najčešće peterodijelan, s [[latica]]ma međusobno sraslima samo pri osnovi ili do približno polovice njihove duljine.<ref name="Efloras "/> [[Prašnik|Prašnici]] su obično brojni, a u pojedinih ih vrsta ima samo četiri ili pet. Niti su pri osnovi prirasle uz vjenčić te mogu međusobno srastati u jednu cijev ili u nekoliko snopića. Antere su gotovo kuglaste, s dvjema peludnicama.<ref name="Efloras "/> [[Plodnica]] je podrasla do polupodrasla, najčešće tropretinčasta, a rjeđe ima dva, četiri ili pet pretinaca. U svakom se nalazi dva do četiri sjemena zametka. Na vrhu plodnice često je razvijen nektarijski disk, prstenast ili režnjevit. Vrat [[Tučak|tučka]] je jednostavan i vitak, a njuška glavasta ili podijeljena u nekoliko režnjeva.<ref name="Efloras "/> [[Plod]] je koštunica različite veličine i oblika, s jednom ili više sjemenki. [[Sjeme]]nke imaju obilan endosperm te ravan ili povijen zametak s vrlo kratkim supkama. <ref name="Efloras ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=10863 Flora of China], pristupljeno 23. listopada 2026.</ref><ref name="MobotI ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Symplocaceae APweb I], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Rod ''Symplocos'' ustanovio je austrijski botaničar [[Nikolaus Joseph von Jacquin]] [[1760.]] godine u djelu Enumeratio Systematica Plantarum, na stranici 5. Njegova tipska vrsta je ''[[Symplocos martinicensis]]'' <small>Jacq.</small>, podrijetlom s [[Karibi|Kariba]]. <ref name="nymf.bbg.org ">[https://nymf.bbg.org/genus/179 New York Metropolitan Flora], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Tijekom povijesti pojedine su skupine njegovih vrsta opisivane kao samostalni rodovi, među kojima su ''Hopea'', ''Lodhra'', ''Palura'', ''Cordyloblaste'' i ''Bobua''. Različita razgraničenja temeljila su se na građi vjenčića, stupnju srastanja prašničkih niti, položaju plodnice i građi ploda.<ref name="nymf.bbg.org "/> Flora of China unutar roda razlikuje podrodove ''Symplocos'' i ''Hopea''. Kod prvoga latice srastaju najmanje do polovice duljine, dok su kod drugoga međusobno povezane uglavnom samo pri osnovi. Podrodovi se razlikuju i načinom povezivanja prašnika. <ref name="Efloras "/> Filogenetska istraživanja potvrdila su potrebu preispitivanja tradicionalnih granica pojedinih skupina, pa je sistematika roda prošla kroz više revizija. Danas Kew prihvaća jedan široko shvaćen rod ''Symplocos'' unutar porodice ''Symplocaceae''.<ref name="Kew "/> == Rasprostranjenost i staništa == Rod ima izrazito široku, ali razdvojenu rasprostranjenost u [[Azija|Aziji]] i američkim tropima, s dodatnim predstavnicima na tihooceanskim otocima i u istočnoj Australiji. Njegove vrste rastu od nizinskih kišnih šuma do planinskih i umjerenih šumskih područja.<ref name="Kew "/> Mnoge vrste nastanjuju vlažne tropske šume, dok druge rastu u sekundarnim [[šuma]]ma, [[šikara]]ma i na šumskim rubovima. Neke su ograničene na mala zemljopisna područja, osobito na otocima i u planinskim predjelima.<ref name="Kew ScienceOpis "/> == Uzgoj i uporaba == Neke vrste roda Symplocos tradicionalno se upotrebljavaju za bojenje [[tkanina]]. Njihovi listovi i kora sadržavaju spojeve koji mogu djelovati kao močila, odnosno sredstva koja pomažu vezivanju bojila za vlakna. Posebno su značajni u tradicionalnoj izradi batika u jugoistočnoj Aziji.<ref name="ProseaI ">[https://prosea.prota4u.org/view.aspx?id=1420 ProseaBoja], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> [[Drvo (materijal)|Drvo]] pojedinih vrsta upotrebljava se za jednostavne građevinske radove, [[namještaj]], tokarske i rezbarene predmete, [[šibice]] te proizvodnju papirne mase. Mlado lišće nekih vrsta lokalno se jede kao povrće, a pojedini biljni dijelovi imaju i tradicionalnu medicinsku uporabu.<ref name="ProseaII ">[https://prosea.prota4u.org/view.aspx?id=6338 Prosea II], pristupljeno 23. listopada 2026.</ref> == Ime == Znanstveno ime ''Symplocos'' potječe od grčke riječi koja znači „isprepleten”, „povezan” ili „srašten”. Odnosi se na povezanost prašničkih niti i njihovo srastanje s vjenčićem. <ref name="mobot.org ">[https://www.mobot.org/mobot/latindict/keyDetail.aspx Mobot], pristupljeno 23. listopada 2026.</ref> Kineski naziv roda je 山矾属 (shan fan shu; „rod planinske stipse”), kako ga navodi Flora of China. Za porodicu glasi 山矾科 (shan fan ke; približno „porodica planinske stipse”). <ref name="Efloras "/> Kineski botanički izvori prenose objašnjenje da se cvjetovima biljke moglo bojiti tkaninu žuto bez dodavanja [[stipsa|stipse]], pa je tako nastalo ime 山矾.<ref name="Bai du ">[https://bkso.baidu.com/item/%E5%B1%B1%E7%9F%BE/10363065 Bai du 山矾 shān fán.], pristupljeno 23. listopada 2026.</ref> Imena su povezana s tradicionalnom uporabom biljaka pri bojenju tkanina. == Sinonimi == Kew navodi 26 rodovskih sinonima.<ref name="Kew "/> {{div col|cols=3}} Homotipski sinonim: * ''Eugenioides'' <small>L. ex Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 2: 975 (1891), nom. illeg. superfl. Heterotipski sinonimi: * ''Barberina'' <small>Vell.</small> in Fl. Flumin.: 235 (1829) * ''Bobu'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 88 (1763) * ''Bobua'' <small>DC.</small> in Prodr. 3: 23 (1828) * ''Carlea'' <small>C.Presl</small> in Abh. Königl. Böhm. Ges. Wiss., ser. 5, 6: 216 (1851) * ''Catonia'' <small>Vell.</small> in Fl. Flumin.: 155 (1829), nom. illeg. homonym. post. * ''Chasseloupia'' <small>Vieill.</small> in Bull. Soc. Linn. Normandie 10: 101 (1866) * ''Ciponima'' <small>Aubl.</small> in Hist. Pl. Guiane 1: 566 (1775) * ''Cofer'' <small>Loefl.</small> in Iter Hispan.: 309 (1758), nom. rej. * ''Cordyloblaste'' <small>Hensch. ex Moritzi</small> in Bot. Zeitung (Berlin) 6: 604 (1848) * ''Decadia'' <small>Lour.</small> in Fl. Cochinch.: 315 (1790) * ''Dicalix'' <small>Lour.</small> in Fl. Cochinch.: 663 (1790) * ''Drupatris'' <small>Lour.</small> in Fl. Cochinch.: 314 (1790) * ''Hopea'' <small>L.</small> in Mant. Pl. 1: 14 (1767) * ''Hosea'' <small>Dennst.</small> in Schlüssel Hortus Malab.: 31 (1818) * ''Hypopogon'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 31(I): 246 (1858) * ''Lodhra'' <small>Guill.</small> in Ann. Sci. Nat., Bot., sér. 2, 15: 161 (1841) * ''Mongezia'' <small>Vell.</small> in Fl. Flumin.: 229 (1829) * ''Palura'' <small>(G.Don) Miers</small> in J. Linn. Soc., Bot. 17: 297 (1879) * ''Praealstonia'' <small>Miers</small> in J. Linn. Soc., Bot. 17: 291 (1879) * ''Protohopea'' <small>Miers</small> in J. Linn. Soc., Bot. 17: 289 (1879) * ''Sariava'' <small>Reinw.</small> in Syll. Pl. Nov. 2: 12 (1825) * ''Scyrtocarpus'' <small>Miers</small> in J.Lindley, Veg. Kingd., ed. 2: 593a (1847), not validly publ. * ''Stemmatosiphum'' <small>Pohl</small> in Pl. Bras. Icon. Descr. 2: 86 (1831) * ''Suringaria'' <small>Pierre</small> in Bull. Mens. Soc. Linn. Paris 1: 635 (1886) * ''Usteria'' <small>Dennst.</small> in Schlüssel Hortus Malab.: 31 (1818), nom. nud. {{div col end}} == Vrste == Vidi [[Popis vrsta roda Symplocos|Popis vrsta roda ''Symplocos'']]. Kew trenutno ima na popisu 412 priznatih vrsta. <ref name="Kew "/> == Literatura == * Jacquin, N. J. von (1760). Enumeratio Systematica Plantarum, str. 5 i 24. * Wu, Y. F. i Nooteboom, H. P. (1996). Symplocaceae. Flora of China, 15: 235–253. Morfološki opis. * Fritsch, P. W. i Almeda, F. (2015). A taxonomic revision of Antillean Symplocos (Symplocaceae). Phytotaxa, 194: 1–67. * Utteridge, T. M. A. i Jennings, L. V. S. (2022). Trees of New Guinea. Morfologija roda. * PROSEA – Symplocos, bojila i tanini. * Plants of the World Online – Symplocos Jacq. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi vrjesolikih]] lxlc9glrr0mz99wkq0dkixtltoutmj5 0 584878 7631845 7519758 2026-11-07T08:18:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631845 wikitext text/x-wiki {{stil}} [[Datoteka:PeterMclaren.jpg|mini|300x300px|Peter McLaren]] '''Peter McLaren''' ([[2. kolovoza]] [[1948.]]), profesor kritičnih studija, Fakultet za obrazovanje, Sveučilište Chapman, gdje je suvoditelj demokratskog projekta Paulo Freire i međunarodni veleposlanik za globalnu etiku i socijalnu pravdu.<ref>http://www.chapman.edu/our-faculty/peter-mclaren</ref> Također je emeritus profesor urbanog obrazovanja na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu i emeritus profesor obrazovnog vodstva Sveučilišta Miami u Ohiju. On je također počasni ravnatelj Centra za kritične studije u obrazovanju na Northeast Normal Sveučilištu u Changchunu u Kini. On je autor i urednik više od četrdeset pet knjiga i više stotina znanstvenih članaka i poglavlja. Njegova djela su prevedena na više od 20 jezika.<ref>http://www.hamptoninstitution.org/peter-mclaren-interview.html#.VqSa5lOLTG4 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170725024750/http://www.hamptoninstitution.org/peter-mclaren-interview.html#.VqSa5lOLTG4 |date=25. srpnja 2017. }}, http://www.ocregister.com/articles/critical-677896-pedagogy-mclaren.html</ref> McLaren je oženio Yan Wang iz sjeveroistočne Kine. Danas žive u [[Orange, Kalifornija]]. Ima sina i kćer iz prethodnih brakova. Maclaren je poznat kao jedan od vodećih začetnika kritičke pedagogije<ref>https://philcsc.wordpress.com/2016/01/09/foreword-to-peter-mclarens-pedagogy-of-insurrection/</ref> i po svojim znanstvenim radovima o kritičkoj pismenosti, [[Sociologija obrazovanja|sociologiji obrazovanja]], kulturalnim studijama, kritičkoj etnografiiji, i [[Marksizam|marksističkoj teoriji.]] [[Paulo Freire]], jedan od osnivača kritičke pedagogije, rekao je: Peter McLaren jedan je od mnogih izuzetnih 'intelektualnih rođaka' koje sam 'otkrio' i koji su me, zauzavrat, 'otkrili'. Čitao sam Petera McLarena puno prije nego što sam ga osobno upoznao (...) Kad sam pročitao McLarenove prve tekstove koji su mi bili dostupni, bio sam gotovo siguran da pripadamo istoj "intelektualnoj obitelji".<ref>McLaren, Peter (1995). </ref> Tijekom svog govora na Sveučilištu Champan [[25. listopada]] [[2014.]], Dr. [[Nita Freire]], ugledna znanstvenica obrazovanja i udovica Paula Freirea je istaknula: "Veliko mi je uzbuđenje vidjeti Petera Maclarena i Donalda Масеda, koji su kroz diskusije i dijalog postali stari prijatelji posla i prijateljstva, partneri Paulovih ideoloških i teoretskih ideja. Oni su zajedno s Henryjem Girouxom formulirali kritičku pedagogiju kakvu je danas poznajemo." On je razvio reputaciju zbog svoje beskompromisne političke analize pod utjecajem [[Marksizam|marksističke]] humanističke filozofije i jedinstvenog književnog stila izražavanja. Radio je s Abahlali baseMjondolom, u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]; na pokretu radnika bez zemlje, Movimento dos Trabalhadores Rurais Sem Terra– МSТ, u [[Brazil]]u, sa  oslobodilačkom vojskom Zapatistas u [[Meksiko|Meksiku]], te s članovima Bolivarske revolucije u [[Venezuela|Venezueli]].<ref>[http://www.counterpunch.org/2013/06/07/interview-with-peter-mclaren/ Interview with Peter McLaren] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170801001025/https://www.counterpunch.org/2013/06/07/interview-with-peter-mclaren/ |date=1. kolovoza 2017. }}, ''CounterPunch'', 7 June 2013</ref> Profesor McLaren je član nastavničkog osoblja na Institutu za kritičku pedagogiju u Globalnom centru za napredne studije, te drži predavanja diljem svijeta o politici obrazovanja. U [[Finska|Finskoj]] je održao uvodni govor na inauguraciji Paula Freirea u Finskom istraživačkom centru<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://paulofreirefinland.org/ |title=Paulo Freire Research Center–Finland |journal= |access-date=29. svibnja 2017. |archive-date=27. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927031427/http://paulofreirefinland.org/ |url-status=dead }}</ref> (21. studenog 2007). == Život == Peter McLaren rođen je u [[Toronto|Torontu]], [[Ontario]] [[1948.]] godine. Odrastao je u Torontu, te 4 godine u [[Winnipeg|Winnipegu, Manitobi]]. On je jedino dijete Frances Teresa Bernadette McLaren i Lawrence Omand McLaren iz [[Kanada|Kanade]]. U prvom dijelu života McLaren je pripadao [[Radnička klasa|radničkoj klasi]], sve dok se njegov otac, ratni veteran iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nije vratio iz borbe u [[Europa|Europ]]<nowiki/>i i postao prodavač [[Televizija|televizora]]. Kasnije je postao direktor [[Philips|Phillips Electronicsa]] u istočnoj Kanadi. Njegova majka je bila domaćica prije nego što je počela raditi kao telefonski operater. McLaren je strastveno čitao [[književnost]], [[Filozofija|filozofiju]], [[Poezija|poeziju]], društvenu teoriju te književnu i umjetničku [[Kritika|kritiku]], te je radio kreativne 35 mm [[film]]ove sa 16 godine. Želio je postati [[Umjetnost|umjetnik]] ili [[redatelj]]. McLarenov otac je imao jednu sestru, Bonnie, koja se udala za Terryja Goddarda, pilota [[Kraljevske zračne snage|Royal Airforcea]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kome se pripisuju zasluge pomaganja u potapanju njemačkog vojnog broda [[Bismarck (bojni brod)|Bismark]]. McLarenova majka imala je četiri sestre i dva brata. McLaren je nadoknadio činjenicu da je jedinac druženjem sa svojim brojnim rođacima, te kreativnim pisanjem. McLarenu je prva nagrada za pisanje uručena u osnovnoj školi, gdje je dobio nagradu za stvaranje [[Znanstvena fantastika|znanstveno fantastične]] priče. S 19 godina McLaren je autostopirao diljem [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, susreo se s [[Stranka crnih pantera|Crnim panterama]] u [[Oakland, Kalifornija|Oaklandu]], živio u [[San Francisco, Kalifornija|San Franciscu]] i [[Los Angeles, Kalifornija|Los Angelesu]] gdje je sudjelovao u anti-vijetnamskim ratnim prosvjedima, susreo se s [[Timothy Leary|Timothyem Learyom]] i [[Allen Ginsberg|Allenom Ginsbergom]], te počeo pisati poeziju i kratke priče. Njegova prva komercijalna publikacija je bila o njegovoj prateti, Irmi Wright, koja je 1928. osvojila natjecanje za najbržeg daktilografa na svijetu. Postao je prvostupnik humanističkih znanosti iz engleske književnosti na [[Sveučilištu Waterloo]] 1973. (specijalizirao se u [[elizabetanskoj drami]]), pohađao je Učiteljski fakultet u [[Toronto|Torontu]] i postao prvostupnik obrazovanja na Fakultetu za obrazovanje na Sveučilištu Toronto. Stekao je naziv magistra obrazovanja na Fakultetu za obrazovanje na Sveučilištu Brock, te je postao doktor znanosti na [[Ontario]] institutu za studije u obrazovanju, na sveučilištu u Torontu (tu je radio s pokojnim [[Richardom Courtneyem]], vodećim međunarodnim stručnjakom za dječju dramu). McLaren je predavao u osnovnoj i srednjoj školi od 1974. do 1979. godine. Većinu toga vremena proveo je predavajući u najvećem [[Kanada|kanadskom]] javnom stambenom kompleksu, koji se nalazi u Jane-Finch koridoru u Torontu.  ''Glasovi iz koridora'', McLarenova knjiga o njegovim nastavničkim iskustvima, došla je na kanadski popis bestselera, te je ušla u top deset najprodavanijih knjiga u Kanadi [[1980.]] (''Maclean's Magazine, The Toronto Star''), pokrećući raspravu o [[škola]]ma unutar [[grad]]a. (Kasnije će McLaren oštro kritizirati ovu knjigu, te će ju transformirati u visoko priznati pedagoški tekst ''Život u školama''). Nakon što je 1983. godine stekao doktorat, bio je specijalni predavač na obrazovanju na Sveučilištu Brock gdje se, kao jednogodišnja subotnja zamjena, specijalizirao u gradskom obrazovanju i jezičnoj umjetnosti. Nakon što dekan nije ispunio svoje obećano produljenje McLarenovog ugovora, McLaren je odlučio nastaviti akademsku karijeru u Sjedinjenim Državama. Međutim, ostaje u dobrim odnosima s nastavničkim osobljem na Sveučilištu Brock, s kojima ostaje u prijateljskoj vezi. Maclaren je napustio Kanadu 1985. godine kako bi predavao na [[Sveučilište u Miamiju|Sveučilištu Miami]], na Fakultetu obrazovanja i srodnih zanimanja, gdje je proveo osam godina radeći s kolegom [[Henry Giroux]] u vrijeme kada je [[epistemologija]] poznata kao kritička [[pedagogija]] dobivala zamah u sjevernoamaeričkim školama za obrazovanje. McLaren je također radio kao direktor Centra za obrazovanje i kulturne studije, te je nosio naslov uglednog znanstvenika Sveučilištu Miam, prije nego što je otišao u Visoku školu za obrazovanje i informacijske studije na [[Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles|Sveučilištu Kalifornija, Los Angeles]], 1993. godine. 2013. godine mu je dodijeljen naslov počasni član u kritičnim istraživanja na sveučilištu Chapman u Kaliforniji. == Karijera == '''Prva Faza, 1980-1993''' Teorijske orijentacije prvih deset godina McLarenovog istraživanja i pisanja može se pratiti do njegovog  dodiplomskog rada na  elizabetanskoj drami, kazališnoj umjetnosti i odatle do njegovih diplomskih studija u [[Simbolička antropologija|simboličkoj antropologiji]], kritičkoj [[Etnografija|etnografiji]] i društvenoj [[Semiotika|semiotici]]. Kao mladi čovjek, McLaren se oduvijek divio životu i djelu Williama Morrisa, pjesnika, umjetnika, te obrtnika, pisača i kaligrafa, strašnog socijalista i aktivista, poduzetnika i pojedinca. U vrijeme kada je upisao doktorski studij na [[Ontario]] institutu za studije obrazovanja u Torontu (Institut d'Etudes Pedagogiques de l'Ontario), [[Victor Turner]], svjetski poznati simbolički antropolog, provodio je inovativni transdisciplinarni rad na [[Sveučilište u Virginiji|Sveučilištu Virginia]], donoseći [[Dramaturška teorija|dramaturšku teoriju]] i [[Antropologija|antropologiju]] u blisku suradnju, osobito u odnosu na proučavanje [[ritual]]a. McLaren je ubrzo postao znanstvenik na Turnerovom radu. Nakon pohađanja kolegija na Semiotičkom institutu u Torontu, pod vodstvom filozofa [[Michel Foucault|Michela Foucaulta]], te jednog koji je vodio [[Umberto Eco]], McLaren je počeo razvijati transdisciplinarni pristup istraživanju rituala. Pronašao je bogat transdisciplinarni ambijent u kojem je proveo svoje studije na [[Massey College]]u, Sveučilište Toronto. Modeliran nakon Balliol Collegea, [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilišta u Oxfordu]], Massey College olakšava interdisciplinarnu suradnju među visokim postignućima diplomiranih studenata iz različitih odjela na kampusu. Gledajući unatrag o svojim obrazovnim iskustvima na Masseyu, ne iznenađuje da su rad teoretičara izvedbe, političkih ekonomista, antropologa, dramaturških teoretičara, književnih kritičara i [[Simbolički interakcionizam|simboličkih interakcionista]] informirali teorijsku osnovu svoje prve velike znanstvene publikacije, školovanja kao ritualnog nastupa, prema [[Politika (ekonomija)|političkoj ekonomiji]] obrazovnih [[simbol]]a i [[gesta]] (prvo izdanje, Routledge, 1986., revidirana izdanja, 1994., 1997.) koja se temeljila na njegovoj doktorskoj [[Disertacija|disertaciji]]. McLarenov rani rad od 1984. do 1994. obuhvaća različite intelektualne i empirijske terene. Ostao je nepokolebljiv u svom zanimanju za suvremene teme [[Frankfurtska škola|frankfurtske škole]]: [[socijalna psihologija]] u kontekstu nedostatka revolucionarnog društvenog prosvjeda u Europi i Sjedinjenim Državama; Kritika [[Pozitivizam|pozitivizma]] i [[znanost]]i; Razvijanje kritičke teorije umjetnosti i zastupanja; Ispitivanje [[Masovni mediji|masovnih medija]] i [[Popularna kultura|masovne kulture]]; Istražujući proizvodnju želje i identiteta; I [[Globalizacija|globalizacija kapitalizma]] i oblika integracije u neoliberalnim društvima. Drugim riječima, kada se gleda na glavne teme frankfurtske škole, postojala je temeljna povezanost s njegovim radom kao cjelinom. Nadalje, svaki od McLarenovih znanstvenih projekata pokušao je istražiti izgradnju identiteta u školskim kontekstima unutar neoliberalnog društva. To je značilo uključivanje u brojne kritičke projekte: istraživanje negativnih učinaka logičkog pozitivizma u društvenim znanostima i napad na kritičku teoriju i kritičku etnografiju; Istraživanje rastuće kolonizacije životnog svijeta od strane masovnih medija i razvijanje kritičke pedagogije medijske pismenosti i političke estetike pedagoškog iskustva; Analiziranje pada kritičke racionalnosti u postmodernim društvima i razvoj kritičkih literacija; Napredovanje u specifičnim pedagoškim terminima borbe za redefiniranje značenja oslobođenja i osnaživanja u doba očaja i cinizma; Istraživanje politike post-liberalnih društava s posebnim osvrtom na praksu kulturnog rasizma i seksizma te razvijanje analize proizvodnje, distribucije, potrošnje i razmjene kulturnih predmeta u školama i većim društvenim mjestima s naglaskom na društvenu izgradnju Subjektivnosti. U ovom ranom razdoblju, McLarenova istraživanja naglasila su razvoj kritičke [[Emancipacija|emancipacijske]] svijesti, samosvjesnog razuma i središnje mjesto nesposobnosti razmišljanja prema neesencijalističkom pogledu na revolucionarnu svijest temeljenu na teoriji intersubjektivnog razumijevanja kroz jezik. Praktički, njegov je rad pokušao stvoriti opozicijsku kulturnu politiku koja bi omogućila nastavnicima i studentima da analiziraju kako su proizvedena dominantna i pregovaračka značenja koja informiraju razredne tekstove i otkriju ideološka i politička značenja koja su kružila unutar njih. McLaren je pokušao kroz kritičke strategije čitanja osvijetliti dominantne pedagoške kodove nastavnika, kao i normativne kodove unutar učioničkih kultura učenika. Njegova je svrha stvoriti alternativna štiva, kao i nove pedagoške prakse. U tom smislu, kritička pedagogija, kako ju je McLaren formulirao, pokušala je ponovno uključiti društveni svijet koji djeluje pod pretpostavkom njegove kolektivne autonomije i tako ostaje otporan na ljudsku intervenciju. U svom ranom radu, McLaren je postavio četiri glavna dijela teorije i studija obrazovanja: kritičku etnografiju, kritičku pedagogiju, studije kurikuluma i kritički multikulturalizam. '''Druga faza, 1994-danas''' McLarenov rad tijekom proteklih nekoliko desetljeća nije toliko odmicanje od ranog rada, nego je bio produžetak. Uočljiv je pomak u smislu da se sada više fokusira na [[Kritika|kritiku]] [[Politika (ekonomija)|političke ekonomije]]. Ali njegov rani rad uključivao je i kritiku kapitalizma, osim što je u to vrijeme McLaren djelovao iz pretežito [[Max Weber|weberovoog]] razumijevanja [[Društvena klasa|klase]] i bio je zabrinut politikom potrošnje i životnog stila / [[identitet]]a. McLarenov novi prijelaz je prebacio fokus na društvene odnose proizvodnje i odnose prema proizvodnji subjektivnosti. Između 1994. i danas, McLarenov rad manje je usmjeren na učionicu samu po sebi, a više se usredotočuje na pitanja poput kritike političke ekonomije, kulturnog kontakta i rasnog identiteta, anti-rasističkog / multikulturalnog obrazovanja, politike bijelog nadmoći, otpora i popularne kulture; Formiranje subjektivnosti, kolonijalnost moći i dekolonijalnog obrazovanja; Revolucionarnu kritičku pedagogiju koju informira marksistička humanistička analiza i teologija oslobođenja. Tijekom tog vremena McLaren je počeo provoditi vrijeme u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] - radeći s [[Hugo Chávez|Hugom Chávezom]] u [[Venezuela|Venezueli]] i s vođama [[sindikat]]a u [[Meksiko|Meksiku]] i [[Kolumbija|Kolumbiji]], te postajući sve zainteresiraniji za [[Marksizam|marksističku]] kritiku političke ekonomije. McLaren je shvatio da bi [[Postmoderna|postmodernistička teorija]] mogla biti prilično reakcionarni pristup u onoj mjeri u kojoj se nije uspjela suprotstaviti živahnom i trajnom naporu koji se zahtijeva u vremenu društvenih odnosa kapitalističke proizvodnje i reprodukcije. Dok je McLaren usvojio termin kritički postmodernizam ili postmodernizam otpora, da bio opisao svoj rad sve do kasnih devedesetih godina, shvatio je da treba uključiti [[Karl Marx|Marxa]] i [[Marksizam|marksističke mislioce]]. Što se McLaren više bavio Marxovim radom, i sastajao s društvenim aktivistima vođenim marksističkim antiimperijalističkim projektima diljem Amerike, više nije vjerovao da je rad na "radikalnoj demokraciji" da je iznad marksističkog problema. McLarenu se činilo da se takav rad očajnički predao neizbježnosti vladavine kapitala i režima robe. Taj rad, zajedno s velikim dijelom radova o postkolonialističkoj kritici, činio se McLarenu previše odvojen od povijesnih specifičnosti i temeljnih odrednica. McLaren je smatrao da marksistička kritika adekvatnije rješava diferencirane ukupnosti suvremenog društva i njihove povijesne imbrikacije u svjetskom sustavu globalnog kapitalizma. Umjesto da koristi pojam kritičke pedagogije, McLaren sada koristi termin kojeg je uvela britanska pedagoginja Paula Allman, "revolucionarna kritička pedagogija". McLaren opisuje svoj sadašnji rad kao marksističko humanistički, pojam koji je razvila Raya Dunayevskaja, koja je nekada služila kao tajnik [[Lav Trocki|Trockoga]] u Meksiku, te je razvila tradiciju marksističkog humanizma u SAD-u. McLarenov rad predstavlja suprotnost načinu na koji se socijalna pravda koristi u progresivnom obrazovanju pozivajući učenike da kritički preispituju [[Epistemologija|epistemološke]] i [[Aksiologija|aksiološke]] dimenzije demokracije u svjetlu marksističke kritike političke ekonomije i kolonijalnosti moći (pojam koji je razvio Anibal Quijano), McLarenov rad danas uključuje poeziju, razmišljanja o svom aktivističkom radu u Venezueli, Meksiku i drugim zemljama, doprinos kritičkoj teoriji i marksističkoj analizi kao što se primjenjuje na aktualnu obrazovnu politiku i reformske inicijative. '''McLarenova kritička pedagogija<br> ''' McLarenov rad je postavio nove temelje u obrazovanju. Smatra se jednim od začetnika kritičke pedagogije, jer su u početku karijere na njega imali utjecaj [[Paulo Freire]] i [[Henry Giroux]]. Također mu je pripisano postavljanje temelja za studije izvedbe u obrazovanju uz objavljivanje svoje knjige, ''Škola kao ritualna izvedba''. Nedavno je objavljeno predavanje Peter McLaren ''Upstander'' kao dio godišnjeg međunarodnog kritičkog istraživanja u Applied Theatre Symposium, [[Auckland]], [[Novi Zeland]]. Predavanje će svake godine prezentirati diplomirani student obrazovanja iz škole kritičkih studija u obrazovanju na Sveučilištu Auckland. Trenutno, McLaren je poznat kao jedan od vodećih predstavnika revolucionarne kritičke pedagogije, pristupa svakodnevnom životu pod utjecajem marksističke humanističke filozofije, također poznate kao "filozofija prakse." McLarenov rad je kontroverzan zbog svoje beskompromisne politike klasne borbe. McLaren je također darovit govornik i društveni aktivist, a njegovo akademsko pisanje je hvaljeno i kritizirano zbog svoje jedinstvene kombinacije poezije i književnih trojki, te vrhunske teorijske analize. Planiran je barem jedan dokumentarac o McLarenovom životu. McLaren pristupa kritičkoj pedagogiji kao praktičkom naporu razvoja politike svakodnevnog života na više načina. Prvo, postavlja kritičke analize unutar područja [[Popularna kultura|popularne kulture]]. Drugo, obraća teorijsku pozornost na načine na koje svakodnevni diskurs i društvena praksa čine i ojačavaju odnose moći, koje služe kao mjesta za borbu, otpor i transformaciju, Treće, kritička pedagogija koju je razvio McLaren pokušava iskoristiti prilike za povezivanje novih [[Pokret (sociologija)|društvenih pokreta]] i mreža moći povezane s "školskim životom". To radi pokušavajući povezati mikropolitiku (svakodnevni život učitelja i učenika) s makropolitikom (većim gospodarskim, kulturnim, društvenim i institucionalnim strukturama). Kritička pedagogija, koju razvija McLaren, nastoji analizirati mogućnosti otpora i preobrazbe društvenog života, individualnog i kolektivnog, osobnog i makropolitijskog. On se bavi takvom analizom pokušavajući shvatiti kako širi odnosi moći sudjeluju u agencijskim prostorima života u učionici i zajednici, ali i pokušavajući istražiti kako se šire strukture medijacije na razini gospodarstva mogu "ukorijeniti" u svakodnevnom životu učenika i nastavnika koji djeluju na razini zdravog djelovanja. To znači neprekidno razmišljanje o kulturnoj konstrukciji identiteta učitelja, studenata, istraživača i povezivanje takvog kritičkog razmišljanja na širi teren političke akcije i klasne borbe. McLaren vodi kritičku pedagogiju izvan diskurzivne politike koja politiku vidi samo kao tekst koji se dekonstruira i tumači. Umjesto toga, McLaren pristupa kulturnoj politici kao terenu koji operacionalizira tekstualnost političkog života povezujući tekstualnost s materijalnošću. To znači da McLaren želi uspostaviti veze između tekstova koji čitamo (kulturne artefakte) i onih koji nas čitaju (područje jezika i diskurzivnih struktura općenito) u svjetlu aktualnih načina i društvenih odnosa proizvodnje i političkih posljedica koje te veze dovode do naših pedagogija, nastavnih planova i programa. Između [[1994.]] i danas McLaren je revidirao i proširio neke od svojih ranijih spoznaja o školovanju kao ritualnom nastupu, životu u školama i drugim djelima, kroz angažiranje Marksa i vodećih marksističkih filozofa i [[Teorija|teoretičara]]. Dok anti-kapitalistička borba i marksistička analiza imaju nejasno i relativno nedirnuto mjesto u području obrazovne teorije, postoji kretanje prema Marxu u društvenim znanostima u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Znanstvenici [[Društvene znanosti|društvenih znanosti]] iz svih disciplina promatraju Marxa - čak i danas, kada je [[kapitalizam]] u stanju teške krize. Iako teško napreduju kako bi postali ukorijenjene i značajne, Marxove ideje su zauzele svoje značenje iz raznovrsnih konteksta u kojima se spominju njegove ideje. Zahvaljujući McLarenovom radu, Marxove ideje dobivaju značaj u obrazovanju. U McLarenovoj fazi nakon 1994. godine marksistička je teorija omogućila McLarenu pristup praksi, što je potrebno za bolje kontekstualiziranje promjena u socio-političkoj i ekonomskoj sferi u odnosu na obrazovanje. Kroz McLarenov trenutni ponovni angažman s Marksom, te tradiciju povijesnog materijalizma, McLaren podržava rad kolega čiji rad utire put novim naraštajima pedagoga da se susretnu s Marxom. Marx se danas vrednuje na brojnim poljima: [[sociologija]], [[Političke znanosti|politologija]], [[filozofija]], [[ekonomija]], [[etika]], [[povijest]] i slično.<ref>Career -section is based on the following sources: Macrine, Sheila, Introduction (in press). </ref> == Bibliografija == McLaren je autor, koautor, urednik i ko-urednik oko četrdesetak knjiga i monografija. Nekoliko stotina njegovih članaka, poglavlja, intervjua, recenzija, komentara i kolumni su se pojavili u desecima znanstvenih časopisa i stručnih časopisa širom svijeta. Njegove najnovije knjige uključuju: * Maclaren, P., Macrine, S., i Hill, D, (Eds). (2010). ''Revolucionaliziranje pedagogije: Obrazovanje za društvenu pravdu unutar i izvan globalnog neo-liberalizma''. London: Palgrave Macmillan. * Nocella, A., Best, S., & McLaren, P. (Stat.) (2010). ''Akademska represija: Razmišljanja iz akademsko-industrijskog kompleksa''. San Francisco: AK press. * Martin, J., Houston D., Maclaren, P. & [[Juha suoranta|Suoranta, J.]] (Eds) (2010) ''Kaos kapitalizma. Odgoj socijalne i ekološke pravde''. Rotterdam: Sense Publishers. * Sandlin, J.A. & McLaren, P. (Eds.). (2009). ''Kritička pedagogija konzumacije: Živjeti i učiti u sjeni "Shopocalypse”. ''New York and London: Routledge. * McLaren, P. & Jaramillo, N. (2007). ''Pedagogija i praksa''. Rotterdam: Sense Publishers. (Recenzija<ref>[http://www.tcrecord.org/Content.asp?ContentID=14547 TCRecord:]</ref>) * McLaren, P. (2006). ''Bijes + Nada''. New York: Peter Lang. (Recenzija<ref>[http://mrzine.monthlyreview.org/viola161106.html Michael Viola, "Educating for Equality"]</ref>) * McLaren, P. (2005). ''Kapitalisti i osvajači''. Boulder: Rowman i Littlefield. * McLaren, P. & Farahmandpur,'R. (2005) ''Učenje protiv globalnog kapitalizma i novog imperijalizma''. Boulder: Rowman i Littlefield, 2005) * McLaren, P. (2005). ''Crveni seminari: Radikalni izleti u obrazovne teorije, kulturnu politiku i pedagogiju''. Hampton Press. * ''Marksizam protiv postmodernizma u obrazovnoj teoriji'' (s Dave Hill, Mike Cole, Glenn Rikowski) * ''[[Che Guevara]], Paulo Freire i pedagogije revolucije'' (Rowman i Littlefield, 2000) * ''Revolucionarni multikulturalizam: pedagogije nezadovoljnih u novom tisućljeću'', (Westview Press, 1997) * ''Counternarratives'', (Henry Giroux, Colin Lankshear i Mike Peters, Routledge, 1997) * ''Kritička pedagogija i kultura grabežljivaca'', (Routledge, 1995) On je također autor'' Života u školama: Uvod u kritičku pedagogiju u osnovama obrazovanja'' (Allyn & Bacon), koja ima pet izdanju (2006). ''Život u školama'' je imenovan jednim od 12 najznačajnija djela diljem svijeta u području teorije obrazovanja, politici i praksi, po međunarodnoj komisiji stručnjaka, koja je sastavljena u [[Moskovska škola društevnih i ekonomskih znanosti|Moskovskoj školi društevnih i ekonomskih znanosti]]; uključuju [[Paulo Freire]], [[Ivan Illich|Ivan Iljič]], i [[Pierre Bourdieu|Pierra Bourdieua]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://newsroom.ucla.edu/page.asp?RelNum=4934 |title=UCLA Education Professor Peter McLaren's 'Life in Schools' Ranked in Top 12 Significant Writings of Foreign Authors |archive-url=https://web.archive.org/web/20050101033510/http://www.newsroom.ucla.edu/page.asp?RelNum=4934 |archive-date=1. siječnja 2005. |access-date=13. lipnja 2017.}}</ref> U 2011. godini Institut Peter McLaren je osnovan u Ensenadi, Meksiko.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fundacionmclaren.com/index.php?option=com_content&view=article&id=228:instituto-mc-laren-de-pedagogia-critica&catid=34:fundacion&Itemid=27 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924020021/http://www.fundacionmclaren.com/index.php?option=com_content&view=article&id=228:instituto-mc-laren-de-pedagogia-critica&catid=34:fundacion&Itemid=27 |archive-date=24. rujna 2015. |access-date=13. lipnja 2017.}}</ref> McLarenov je rad bio predmetom triju novih knjiga: ''Podučavanje Petera McLarena'': ''Putevi neslaganja'', koju su uredili Marc Pruyn i Luis M. Huerta-Charles (Peter Lang, 2005) [preveden na španjolski kao ''De La Pedagogia Critica a la pedagogia de la Revolucion: Ensayos Para Comprender a Peter McLaren'', Mexico City, Siglo Veintiuno Editores], Peter McLaren, ''Edukacija i borba za oslobađanje'', uredili Mustafa Eryaman (Hampton Press, 2008), i ''Kriza Commonwealtha: Marcuse, Marx, McLaren, ''uredio Charles Reitz (Lexington Books, 2013). McLaren je također nedavno debitirao kao pjesnik svojom pjesmom "The Despoiling of the American Mind" u ''MRZine''.<ref>[http://mrzine.monthlyreview.org/mclaren160307.html The Despoiling of the American Mind] by Peter McLaren, ''Monthly Review'', March 16, 2007</ref> Njegova su djela, hvalili [[Slavoj Žižek]] i Paula Allman. Žižek opisuje McLarenovu knjigu ''Che Guevara, Paulo Freire i Pedagogiju revolucije'' ovako'': ''"[[Che Guevara]] se obično percipira kao romantični model kojem bismo se trebali diviti, dok se svakodnevno bavimo dnevnim poslovima - onime protiv čega se Che borio. Ono što McLarenova fascinantna knjiga pokazuje jest da, naprotiv, Che je model za naše vrijeme, figura koju bismo trebali oponašati u borbi protiv neoliberalnog globalnog kapitalizma." Allman primjećuje da je knjiga" briljantna mješavina strasti, predanosti i kritičke analize i uvida. (...) To je također jedna od najvažnijih knjiga o kritičkom obrazovanju, a time i obrazovanju i društvenoj pravdi, koja je napisana u dvadesetom stoljeću ".''<ref>https://awestruckwanderer.wordpress.com/category/communism/</ref>'' == Nedavni radovi == === Počasni doktorati === Peter McLaren dobio je počasni doktorat Sveučilišta Laponije, [[Finska]] 2004. godine i Sveučilišta Salvador, [[Buenos Aires]], [[Argentina]] 2010. godine. Također je psotao i uvaženi prijatelj sveučilišne zajednice Pedagoškog nacionalnog sveučilišta, Unidad 141, Guadalajara, Meksiko. === McLarenova zaklada za kritičku pedagogiju === U 2005, grupa znanstvenika i aktivista u Sjevernom Meksiku osnovala je McLarenovu zakladu za kritičku pedagogiju, s ciljem širenja znanja o McLarenovu radi diljem Meksike, te promoviranjem projekata iz kritičke pedagogije i popularnog obrazovanja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fundacionmclaren.org/ |title=La Fundacion McLaren de Pedagogía Critica |archive-url=https://web.archive.org/web/20170609224236/http://fundacionmclaren.org/ |archive-date=9. lipnja 2017. |access-date=13. lipnja 2017.}}</ref> Dana 15. rujna 2006. godine, Katedra Peter McLaren je predstavljena na Bolivarskom sveučilištu u Venezueli. == Vidi također == == Linkovi == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == '''Web stranice Petera McLarena i životopis''' * http://www.petermclaren.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100808152859/http://www.petermclaren.org/ |date=8. kolovoza 2010. }} '''Tekstovi Petera McLarena''' * [http://iberoamericasocial.com/toward-red-theory-love-sexuality-family/ Prema crvenoj teoriji ljubavi, seksualnosti i obitelji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170609175257/http://iberoamericasocial.com/toward-red-theory-love-sexuality-family/ |date=9. lipnja 2017. }}, Peter McLaren and Lilia D. Monzo, ''Iberoamérica Social'', Prosinac 2014<br> * [http://iberoamericasocial.com/brothers-and-sisters-in-the-struggle-to-rebuild-the-world/ Braća i sestre u borbi za obnovu svijeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170610042825/http://iberoamericasocial.com/brothers-and-sisters-in-the-struggle-to-rebuild-the-world/ |date=10. lipnja 2017. }} Peter Maclaren, ''Iberoamérica Social'', Studeni 2014 <br> * [http://iberoamericasocial.com/austerityimmiseration-capitalism-can-learn-venezuelan-socialism/ Štovanje / besmrtnost kapitalizma: što možemo naučiti od venezuelanskog socijalizma?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170813011510/http://iberoamericasocial.com/austerityimmiseration-capitalism-can-learn-venezuelan-socialism/ |date=13. kolovoza 2017. }} Peter McLaren i Mike Cole, ''Iberoamérica Social'', Svibanj 2014 <br> * [http://iberoamericasocial.com/american-scene/ Američka scena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170627070004/http://iberoamericasocial.com/american-scene/ |date=27. lipnja 2017. }} Petar McLaren, ''Iberoamérica Social'', Prosinac 2013.<br> * [http://iberoamericasocial.com/riposte-despair/ Živjeti u državi noćnog promatrača: Obnova do očaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170705011239/http://iberoamericasocial.com/riposte-despair/ |date=5. srpnja 2017. }} Peter McLaren, ''Iberoamérica Social'', Rujan 2013. <br> * [http://iberoamericasocial.com/rage-and-hope-e// Bijes i Nada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170617160113/http://iberoamericasocial.com/rage-and-hope-e/ |date=17. lipnja 2017. }} Peter McLaren, ''Iberoamérica Social'', Kolovoz 2013.<br> * ''Che Guevara, Paulo Freire, i politika nade: Obnova kritičke pedagogije'' - [http://www.gseis.ucla.edu/faculty/pages/mclaren/mclaren%20and%20che.pdf pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090707202619/http://www.gseis.ucla.edu/faculty/pages/mclaren/mclaren%20and%20che.pdf |date=7. srpnja 2009. }} * ''George Bush, apokalipsa uskoro i američki imperij'' - [http://www.gseis.ucla.edu/faculty/pages/mclaren/mclaren%20and%20apocalypse%20now.pdf pdf<br> ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090707212037/http://www.gseis.ucla.edu/faculty/pages/mclaren/mclaren%20and%20apocalypse%20now.pdf |date=7. srpnja 2009. }} * ''Dijalektika terorizma: Marksistički odgovor na 11. rujna'' - [http://www.gseis.ucla.edu/faculty/pages/mclaren/mclaren%20part%20one.pdf 1. dio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090707213149/http://www.gseis.ucla.edu/faculty/pages/mclaren/mclaren%20part%20one.pdf |date=7. srpnja 2009. }} & [http://www.gseis.ucla.edu/faculty/pages/mclaren/mclaren%20part%20two.pdf 2. dio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080719193437/http://www.gseis.ucla.edu/faculty/pages/mclaren/mclaren%20part%20two.pdf |date=19. srpnja 2008. }} * [http://www.monthlyreview.org/0706mclaren.htm Pedagogija ugnjetavanja: Kratak pogled na 'niti jedno ostavljeno dijete'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110317041025/http://www.monthlyreview.org/0706mclaren.htm |date=17. ožujka 2011. }}, Peter McLaren, ''Monthly Review'', srpanj–kolovoz 2006.<br> * [http://www.tcrecord.org/Discussion.asp?i=3&vdpid=2695&aid=2&rid=12888&dtid=0 Peter McLarenov odgovora Bill Ayers: Solidarnost loše vjere] Siječanj 22, 2007 '''Tekstovi o Peteru McLarenu''' * [http://mrzine.monthlyreview.org/fassbinder060406.html Peter McLaren razmišlja o krizi akademske slobode] Samuel Day Fassbinder, ''Monthly Review'', 6. travnja 2006. * [http://mrzine.monthlyreview.org/viola161106.html Educiranje za ravnopravnost], Michael Viola, ''Monthly Review'', 16. studenog 2006, * [http://media.www.thehumanitiesreview.com/media/storage/paper1300/news/2008/01/16/Fall2007/Pedagogy.And.Praxis.In.The.Age.Of.Empire-3156532.shtml Pedagogija i praksa u doba carstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091001061228/http://media.www.thehumanitiesreview.com/media/storage/paper1300/news/2008/01/16/Fall2007/Pedagogy.And.Praxis.In.The.Age.Of.Empire-3156532.shtml |date=1. listopada 2009. }}, Samantha Cohen, ''The Humanities Review'', jesen 2007. * [http://www.universityofcalifornia.edu/news/article/8828 Profesoru obrazovanja Peteru McLarenu dodijeljen počasn i stolac i zaklada,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724141703/http://www.universityofcalifornia.edu/news/article/8828 |date=24. srpnja 2008. }} ''Službena novina Sveučilišta u Kaliforniji'' '''Intervjui''' * [http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1478210317695713 From liberation to salvation: Revolutionary critical pedagogy meets liberation theology] by Petar Jandrić, ''Policy Futures in Education'', 15(5): 620-652, 2017 * [http://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.2304/pfie.2014.12.6.805 Kritička revolucionarna pedagogija je stvorena hodanjem: U svijetu u kojem mnogi svjetovi koegzistiraju,] Petar Jandrić, Policy Futures in Education, 12(6): 805-831, 2014 * [http://www.globaleducationmagazine.com/critical-pedagogy-againstcapitalist-schooling-socialist-alternative-interview-peter-mclaren/ Kritička pedagogija protiv kapitalističkog obrazovanja: Na putu do socijalističke alternative.] * [http://www.zmag.org/content/Interviews/maclarenint.cfm Pogledi radikalnih pedagoga na medije] {{Webarchive|url=http://webarchive.loc.gov/all/20020914035438/http%3A//www.zmag.org/content/interviews/maclarenint.cfm |date=14. rujna 2002. }} * [http://www.gseis.ucla.edu/faculty/pages/mclaren/interviewmclaren.pdf Kapitalizam, kritička pedagogija i znanost urbano obrazovanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090707202717/http://www.gseis.ucla.edu/faculty/pages/mclaren/interviewmclaren.pdf |date=7. srpnja 2009. }} * [http://www.zmag.org/content/showarticle.cfm?SectionID=36&ItemID=2229 Obrazovanje za društvenu pravdu i oslobođenje] {{Webarchive|url=http://webarchive.loc.gov/all/20021114155533/http%3A//www.zmag.org/content/showarticle.cfm?sectionid%3D36%26itemid%3D2229 |date=14. studenoga 2002. }} * [http://radicalnotes.com/content/view/88/39/ Peter McLaren i pedagogije oslobođenja,] Ravi Kumar, ''Radical Notes'', 19. veljače 2009. * [http://redie.ens.uabc.mx/vol3no2/contenido-coral.html Uloga kritičke pedagogije u eri globalizacije i nakon 11. rujna] * [http://www.axisoflogic.com/artman/publish/article_3801.shtml Prema kritičkoj revolucionarnoj pedagogiji,] 9. prosinca 2003. {{GLAVNIRASPORED:McLaren, Peter}} [[Kategorija:Američki znanstvenici]] lk3yjtjb1sfrevz7wz08ce2nsucqn2c 0 589891 7631755 7618332 2026-11-06T23:28:39Z Zeljko 1196 /* Opis */ 7631755 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Konop–biljka | slika = RoridulaDentataFlora1.jpg | slika_opis = ''R. dentata'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Roridulaceae''''' | familia_autorstvo = Martinov, 1820 | genus = '''''Roridula''''' | genus_autorstvo = Burm. ex L., 1764 }} '''Konop–biljka''' ({{Lat.|Roridula}} <small>Burm. ex L.</small>) rod je vazdazelenih [[grm]]ova iz porodice ''Roridulaceae'',<ref name="Kew "/> reda [[Ericales]]. Jedini je rod svoje porodice i obuhvaća samo dvije prihvaćene vrste, ''[[Roridula dentata]]'' <small>L.</small> i ''[[Roridula gorgonias]]'' <small>Planch.</small>, obje [[endem]]ične za kapsko područje [[Južna Afrika|Južne Afrike]]. Biljke imaju uske [[list]]ove prekrivene žljezdastim dlačicama koje izlučuju izuzetno ljepljivu [[Smola|smolu]] i hvataju [[Kukci|kukce]]. Za razliku od većine mesožderki, same ne izlučuju probavne [[enzim]]e; hranjive tvari iz plijena dobivaju posredno, preko [[Stjenice|stjenica]] roda ''[[Pameridea]]'' koje pojedu uhvaćene životinje, a biljka kroz listove apsorbira hranjive tvari iz njihovih izlučevina. Zbog toga se ''Roridula'' danas smatra osobitim primjerom posredne biljne mesoždernosti. == Opis == Biljke su uspravni, slabo razgranati vazdazeleni [[grm]]ovi, visoki približno 0,6–2 m, ovisno o vrsti. [[Listovi]] su jednostavni, uski do lancetasti, naizmjenični i često zbijeni prema vrhovima [[grana]]. Površina listova, a dijelom i [[lap]]ovi, nose brojne žljezdaste dlačice različite duljine. Na njihovim se vrhovima izlučuje prozirna, vrlo ljepljiva lipofilna [[smola]], bogata [[Triterpenoidi|triterpenoidi]]ma; za razliku od vodenaste sluzi mnogih drugih mesožderki ona zadržava ljepljivost tijekom suše i ne ispire se lako [[kiša|kišom]]. <ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4291650/ Carnivorous leaves from Baltic amber], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref> <ref name="L. Watson and M.J. Dallwitz ">[https://www.delta-intkey.com/angio/www/roridula.htm Roridulaceae], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni i peteročlani. Imaju pet [[lap]]ova i pet bijelih, ružičastih do purpurnih [[latica]] te pet [[prašnik]]a smještenih nasuprot lapovima. Antere su prije otvaranja cvijeta savijene prema dolje, a na mehanički podražaj naglo se izvrću i raspršuju [[pelud]]. [[Plodnica]] je nadrasla, trogradna, s jednim vratom [[Tučak|tučka]]. [[Plod]] je suha čahura koja se otvara trima zaklopcima, a [[sjeme]]nke imaju obilan [[Endosperm|endosperm]] <ref name="L. Watson and M.J. Dallwitz "/><ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Roridulaceae APweb], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Rod je ograničen na kapsko područje [[Južna Afrika|Južne Afrike]],<ref name="Kew "/> gdje obje vrste rastu u [[fynbos]]u, uglavnom na siromašnim pješčanim tlima i vlažnim planinskim položajima. ''R. dentata'' javlja se uglavnom u planinama područja [[Clanwilliam]], Ceres i [[Tulbagh]], dok je ''R. gorgonias'' poznata od Somerset Westa prema [[Swellendam]]u. [[Požar]]i imaju važnu ulogu u njihovu životnom ciklusu: odrasle biljke nakon požara ne tjeraju ponovno iz podzemnih dijelova, nego vatra potiče klijanje [[sjeme]]na i nastanak nove generacije. <ref name="pza.sanbi.org ">[https://pza.sanbi.org/roridula-dentata Roridula dentata], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref> [[Datoteka:Pameridea marlothi Rebelo 1.jpg|mini|lijevo|Pameridea marlothi na R. dentati.]] == Hvatanje kukaca i prehrana == Ljepljive dlačice Roridule mogu zarobiti velik broj kukaca, ali njihove žlijezde ne proizvode probavne [[enzim]]e. U smoli se enzimi ionako ne bi mogli učinkovito otapati. Na biljkama žive specijalizirane stjenice iz roda ''[[Pameridea]]'' (porodica ''[[Miridae]]''), sposobne nesmetano hodati između ljepljivih dlačica. One se hrane zarobljenim kukcima, a njihove tekuće izlučevine bogate dušikom ostaju na površini lista. <ref name="PubMedI ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4246731/ Adaptations to Foliar Absorption of Faeces: a Pathway in Plant Carnivory], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref> Zreli listovi imaju vrlo tanku i mjestimice prekinutu kutikulu s mikroskopskim porama kroz koje se otopljene hranjive tvari brzo apsorbiraju. Pokusi s obilježenim dušikom pokazali su da biljka hranjive tvari iz uhvaćenog plijena usvaja upravo kada su prisutne stjenice. Zbog kombinacije hvatanja plijena, njegove razgradnje preko životinjskog partnera i apsorpcije dobivenih hranjivih tvari, novija literatura Roridulu ubraja među mesožderne biljke, iako je mehanizam posredan. <ref name="PubMedI "/> Postoji i podjela partnera: s ''R. gorgonias'' povezana je ''[[Pameridea roridulae]]'', a s ''R. dentata'' ''[[Pameridea marlothi]]''. <ref name="pza.sanbi.orgI ">[https://pza.sanbi.org/roridula-gorgonias Roridula gorgonias], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Ime roda ''Roridula'' objavljeno je [[1764.]] u šestom izdanju Linnaeusova Genera Plantarum. Naziv potječe od [[Latinski jezik|latinskoga]] roridus, „rosan, orošen”, prema sjajnim kapljicama ljepljivog sekreta na listovima. Kew kao autorstvo prihvaća Burm. ex L. <ref name="Kew "/> Položaj roda dugo je bio sporan te se povezivao s ''[[Droseraceae]]'', ''[[Byblidaceae]]'' i drugim porodicama. Molekularna istraživanja danas ''Roridulaceae'' nedvojbeno smještaju u ''[[Ericales]]'', zajedno s ''[[Actinidiaceae]]'' i ''[[Sarraceniaceae]]'' u tzv. sarracenioidnu skupinu. Brojna istraživanja posebno podupiru blisku vezu ''Roridulaceae'' i ''Actinidiaceae'', premda se točan raspored tih porodica ponešto razlikuje između molekularnih skupova podataka. <ref name="OUP Academic ">[https://academic.oup.com/botlinnean/article-abstract/178/1/1/2416354 Comparative floral structure and systematics in the sarracenioid clade (Actinidiaceae, Roridulaceae and Sarraceniaceae) of Ericales ], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref> Današnji Kew<ref name="Kew "/> i WFO <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000531 WFO], pristupljeno 14. listopada 2026.</ref>daju autorstvo ''Roridulaceae'' <small>Martinov</small>, objavljeno 1820., nom. cons. — a ne staro <small>Engl. & Gilg</small> koje se još može naći po literaturi. == Sinonim == Kew za rod navodi samo jedan heterotipski sinonim<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:14434-1 Plants of the World Online], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref>: * ''Ireon'' <small>Burm.f.</small> — 1768. == Vrste == # ''[[Roridula dentata]]'' <small>L.</small> # ''[[Roridula gorgonias]]'' <small>Planch.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi vrjesolikih]] [[Kategorija:Biljke mesožderke]] pxc5qjxey7uuuwjxpl6zr5tvahyqu65 7631818 7631755 2026-11-07T06:08:14Z Zeljko 1196 7631818 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Konop–biljka | slika = RoridulaDentataFlora1.jpg | slika_opis = ''R. dentata'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Roridulaceae''''' | familia_autorstvo = Martinov, 1820 | genus = '''''Roridula''''' | genus_autorstvo = Burm. ex L., 1764 }} '''Konop–biljka''' ({{Lat.|Roridula}} <small>Burm. ex L.</small>) rod je vazdazelenih [[grm]]ova iz porodice ''Roridulaceae'',<ref name="Kew "/> reda [[Ericales]]. Jedini je rod svoje porodice i obuhvaća samo dvije prihvaćene vrste, ''[[Roridula dentata]]'' <small>L.</small> i ''[[Roridula gorgonias]]'' <small>Planch.</small>, obje [[endem]]ične za kapsko područje [[Južna Afrika|Južne Afrike]]. Biljke imaju uske [[list]]ove prekrivene žljezdastim dlačicama koje izlučuju izuzetno ljepljivu [[Smola|smolu]] i hvataju [[Kukci|kukce]]. Za razliku od većine mesožderki, same ne izlučuju probavne [[enzim]]e; hranjive tvari iz plijena dobivaju posredno, preko [[Stjenice|stjenica]] roda ''[[Pameridea]]'' koje pojedu uhvaćene životinje, a biljka kroz listove apsorbira hranjive tvari iz njihovih izlučevina. Zbog toga se ''Roridula'' danas smatra osobitim primjerom posredne biljne mesoždernosti. == Opis == Biljke su uspravni, slabo razgranati vazdazeleni [[grm]]ovi, visoki približno 0,6–2 m, ovisno o vrsti. [[Listovi]] su jednostavni, uski do lancetasti, naizmjenični i često zbijeni prema vrhovima [[grana]]. Površina listova, a dijelom i [[lap]]ovi, nose brojne žljezdaste dlačice različite duljine. Na njihovim se vrhovima izlučuje prozirna, vrlo ljepljiva lipofilna [[smola]], bogata [[Triterpenoidi|triterpenoidi]]ma; za razliku od vodenaste sluzi mnogih drugih mesožderki ona zadržava ljepljivost tijekom suše i ne ispire se lako [[kiša|kišom]]. <ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4291650/ Carnivorous leaves from Baltic amber], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref> <ref name="L. Watson and M.J. Dallwitz ">[https://www.delta-intkey.com/angio/www/roridula.htm Roridulaceae], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni i peteročlani. Imaju pet [[lap]]ova i pet bijelih, ružičastih do purpurnih [[latica]] te pet [[prašnik]]a smještenih nasuprot lapovima. Antere su prije otvaranja cvijeta savijene prema dolje, a na mehanički podražaj naglo se izvrću i raspršuju [[pelud]]. [[Plodnica]] je nadrasla, trogradna, s jednim vratom [[Tučak|tučka]]. [[Plod]] je suha čahura koja se otvara trima zaklopcima, a [[sjeme]]nke imaju obilan [[Endosperm|endosperm]] <ref name="L. Watson and M.J. Dallwitz "/><ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Roridulaceae APweb], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Rod je ograničen na kapsko područje [[Južna Afrika|Južne Afrike]],<ref name="Kew "/> gdje obje vrste rastu u [[fynbos]]u, uglavnom na siromašnim pješčanim tlima i vlažnim planinskim položajima. ''R. dentata'' javlja se uglavnom u planinama područja [[Clanwilliam]], Ceres i [[Tulbagh]], dok je ''R. gorgonias'' poznata od Somerset Westa prema [[Swellendam]]u. [[Požar]]i imaju važnu ulogu u njihovu životnom ciklusu: odrasle biljke nakon požara ne tjeraju ponovno iz podzemnih dijelova, nego vatra potiče klijanje [[sjeme]]na i nastanak nove generacije. <ref name="pza.sanbi.org ">[https://pza.sanbi.org/roridula-dentata Roridula dentata], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref> [[Datoteka:Pameridea marlothi Rebelo 1.jpg|mini|lijevo|''[[Pameridea marlothi]]'' na ''R. dentati''.]] == Hvatanje kukaca i prehrana == Ljepljive dlačice Roridule mogu zarobiti velik broj kukaca, ali njihove žlijezde ne proizvode probavne [[enzim]]e. U smoli se enzimi ionako ne bi mogli učinkovito otapati. Na biljkama žive specijalizirane stjenice iz roda ''[[Pameridea]]'' (porodica ''[[Miridae]]''), sposobne nesmetano hodati između ljepljivih dlačica. One se hrane zarobljenim kukcima, a njihove tekuće izlučevine bogate dušikom ostaju na površini lista. <ref name="PubMedI ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4246731/ Adaptations to Foliar Absorption of Faeces: a Pathway in Plant Carnivory], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref> Zreli listovi imaju vrlo tanku i mjestimice prekinutu kutikulu s mikroskopskim porama kroz koje se otopljene hranjive tvari brzo apsorbiraju. Pokusi s obilježenim dušikom pokazali su da biljka hranjive tvari iz uhvaćenog plijena usvaja upravo kada su prisutne stjenice. Zbog kombinacije hvatanja plijena, njegove razgradnje preko životinjskog partnera i apsorpcije dobivenih hranjivih tvari, novija literatura Roridulu ubraja među mesožderne biljke, iako je mehanizam posredan. <ref name="PubMedI "/> Postoji i podjela partnera: s ''R. gorgonias'' povezana je ''[[Pameridea roridulae]]'', a s ''R. dentata'' ''[[Pameridea marlothi]]''. <ref name="pza.sanbi.orgI ">[https://pza.sanbi.org/roridula-gorgonias Roridula gorgonias], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Ime roda ''Roridula'' objavljeno je [[1764.]] u šestom izdanju Linnaeusova Genera Plantarum. Naziv potječe od [[Latinski jezik|latinskoga]] roridus, „rosan, orošen”, prema sjajnim kapljicama ljepljivog sekreta na listovima. Kew kao autorstvo prihvaća Burm. ex L. <ref name="Kew "/> Položaj roda dugo je bio sporan te se povezivao s ''[[Droseraceae]]'', ''[[Byblidaceae]]'' i drugim porodicama. Molekularna istraživanja danas ''Roridulaceae'' nedvojbeno smještaju u ''[[Ericales]]'', zajedno s ''[[Actinidiaceae]]'' i ''[[Sarraceniaceae]]'' u tzv. sarracenioidnu skupinu. Brojna istraživanja posebno podupiru blisku vezu ''Roridulaceae'' i ''Actinidiaceae'', premda se točan raspored tih porodica ponešto razlikuje između molekularnih skupova podataka. <ref name="OUP Academic ">[https://academic.oup.com/botlinnean/article-abstract/178/1/1/2416354 Comparative floral structure and systematics in the sarracenioid clade (Actinidiaceae, Roridulaceae and Sarraceniaceae) of Ericales ], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref> Današnji Kew<ref name="Kew "/> i WFO <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000531 WFO], pristupljeno 14. listopada 2026.</ref>daju autorstvo ''Roridulaceae'' <small>Martinov</small>, objavljeno 1820., nom. cons. — a ne staro <small>Engl. & Gilg</small> koje se još može naći po literaturi. == Sinonim == Kew za rod navodi samo jedan heterotipski sinonim<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:14434-1 Plants of the World Online], pristupljeno 13. listopada 2026.</ref>: * ''Ireon'' <small>Burm.f.</small> — 1768. == Vrste == # ''[[Roridula dentata]]'' <small>L.</small> # ''[[Roridula gorgonias]]'' <small>Planch.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi vrjesolikih]] [[Kategorija:Biljke mesožderke]] tbskw7d65ev6nar98vtug2wq9uccdav 0 593621 7631898 7460525 2026-11-07T11:38:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631898 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Pogledaj dom svoj, anđele |slika = |ime_glazbenika = [[Riblja čorba]] |s_albuma = [[Istina (album Riblje čorbe)|Istina]] |B-strana = |format = |objavljeno = |snimanje = [[1985.]] |žanr = [[rock]], [[hard rock]], [[heavy metal]] |trajanje = 3:39 |izdavač = [[PGP RTB]] |tekstopisac = [[Bora Đorđević]] |skladatelj = Bora Đorđević |producent = |singl_prije = Dvorska budala |singl0 = |singl = |singl_poslije = |singl2 = |kronologija = ''[[Istina (album Riblje čorbe)|Istina]]'' }} '''''Pogledaj dom svoj, anđele''''' je pjesma srpskog rock sastava [[Riblja čorba]]. Nalazi se na šestom studijskom albumu ''[[Istina (album Riblje čorbe)|Istina]]'', koji je izdan [[1985.]] godine.<ref>(srp.) [http://www.riblja-corba.com/Pages/Diskografija/istina.html "Riblja čorba > Diskografija > Albumi (studijski) > ''Istina''"], ''riblja-corba.com'', preuzeto 11. listopada 2017.</ref> Bend svaki koncert završava ovom pjesmom.<ref name="večernje-2"/><ref>(srp.) [http://www.fil.bg.ac.rs/mmd_27/mmd_2015/bend.php?x=1153 "Riblja čorba"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171011182143/http://www.fil.bg.ac.rs/mmd_27/mmd_2015/bend.php?x=1153 |date=11. listopada 2017. }}, ''fil.bg.ac.rs'', preuzeto 11. listopada 2017. »Nova ploča, Istina u izdanju PGP RTB-a izlazi 1985. godine i donosi sada već legendarnu pjesmu ''Pogledaj dom svoj, anđele'' koja u tom periodu postaje pjesma kojom Riblja čorba završava svaki nastup.«</ref><ref>(srp.) [http://www.svet.rs/vesti/estrada/pratite-sa-nama-koncert-riblje-corbe-u-novom-sadu "''Pogledaj dom svoj anđele'' za kraj koncerta Riblje čorbe!"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171011181915/http://www.svet.rs/vesti/estrada/pratite-sa-nama-koncert-riblje-corbe-u-novom-sadu |date=11. listopada 2017. }}. ''svet.rs'', preuzeto 11. listopada 2017.</ref><ref>(srp.) [http://www.kombankarena.rs/sr/events/details/20/RIBLJA+CORBA "Riblja čorba"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171011232827/http://www.kombankarena.rs/sr/events/details/20/RIBLjA+CORBA |date=11. listopada 2017. }}. ''kombankarena.rs'', preuzeto 11. listopada 2017.</ref> == Nastanak == Pjesmu ''Pogledaj dom svoj anđele'' napisao je frontman ovog beogradskog sastava, [[Bora Đorđević]]. Dobila je ime po [[Pogledaj dom svoj, anđele (knjiga)|istoimenom romanu]] ({{en|Look Homeward, Angel}}), autora [[Thomas Wolfe|Thomasa Wolfa]]. Objavljena je [[1985.]] godine, na šestom studijskom albumu ''[[Istina (album Riblje čorbe)|Istina]]''. Album je izdao [[PGP RTB]] jer je zagrebački [[Jugoton]] 1985. godine odbio da objavi neke pjesme Riblje čorbe s albuma ''Istina'', i to ''Snage opozicije'', ''Alo'', ''Dvorska budala'' i ''Pogledaj dom svoj, anđele''.<ref name="večernje-1"/> == Tema == Skladba je poznata po ’[[otkrovenje|apokaliptičnom]]’ tekstu, što je čini jedinstvenom među pjesmama Riblje čorbe čiji su tekstovi uglavnom [[humor]]ističnog i [[ironija|ironičnog]] karaktera. Bora se obraća „anđelima” koji ne žele da vide kakve se strahote dešavaju u svijetu oko njih, te ih poziva da to stanje promijene tako što će postati „anđeli osvete”. == Kritika == Slušatelji [[Radio Beograd|Radija Beograd 202]] pjesmu su izglasali za hit godine 1985., a hit desetljeća postala je [[1995.]] godine.<ref>(srp.) Jakovljević, Mirko. ''Riblja čorba''. {{ISBN|86-83525-39-2}}.</ref><ref>(srp.) [http://ribljacorbapjesme.blogspot.com/2008/05/nastanak-grupe.html Istorija nastanka grupe Riblja čorba]</ref> Pjesma je [[2009.]] godine u magazinu ''Standard'' proglašena za najbolju srpsku pjesmu.<ref>{{cite web |language=srp. |url=http://www.standardmagazin.com/100naj.php |title=Rezultati glasanja |publisher=Standardmagazin.com |accessdate=11. listopada 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120312124659/http://www.standardmagazin.com/100naj.php |archivedate=12. ožujka 2012. |deadurl=yes}}</ref> Smatra se{{pojasniti|Navedite nekoliko mjerodavnih glazbenih kritičara i/ili sudova glazbenika.}} jednom od najboljih rock pjesama u ondašnjoj Jugoslaviji (sam Bora je u intervjuu za magazin ''Rok'' odabrao upravo ovu pjesmu kada je trebalo da se opredijeli za samo jednu od svih koje je uradio),<ref name="večernje-1">{{cite web |url=http://www.novosti.rs/%D0%B4%D0%BE%D0%B4%D0%B0%D1%82%D0%BD%D0%B8_%D1%81%D0%B0%D0%B4%D1%80%D0%B6%D0%B0%D1%98.524.html:678952-Problematicna-snaga-opozicije |language=srp. |title=Problematična snaga opozicije |last1=Aleksić |first1=Miša |last2=Pantelić |first2=Vesna |work=[[Večernje novosti (dnevni list, Beograd) |Večernje novosti]] ONLINE |date=3. kolovoza 2017. |accessdate=11. listopada 2017. |quote=KADA bi morao da se opredeli za samo jednu pjesmu od svih koje je uradio, rekao je Bora Petru Popoviću u intervjuu za časopis "Rok" - to je svakako "Pogledaj dom svoj, anđele". |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191014181633/http://www.novosti.rs/%D0%B4%D0%BE%D0%B4%D0%B0%D1%82%D0%BD%D0%B8_%D1%81%D0%B0%D0%B4%D1%80%D0%B6%D0%B0%D1%98.524.html:678952-Problematicna-snaga-opozicije |archive-date=14. listopada 2019. }}</ref><ref>(srp.) [http://www.nezavisne.com/kultura/muzika/Bora-Djordjevic-Narod-peva-umesto-nas/270547 "Bora Đorđević: Narod pjeva umjesto nas"]. ''riblja-corba.com'', preuzeto 11. listopada 2017. »Ja samo mogu da se nadam da će nešto ostati iza mene, a sa sigurnošću mogu da budem spokojan po tom pitanju samo jer sam napisao pjesmu "Pogledaj dom svoj, anđele" i još neke pjesme koje lično volim.«</ref><ref>(srp.) [http://www.telegraf.rs/jetset/2194859-ovako-djordje-marjanovic-peva-pogledaj-dom-svoj-andjele-video "Ovako Đorđe Marjanović pjeva "Pogledaj dom svoj, anđele"! (VIDEO)"]. ''telegraf.rs'', preuzeto 11. listopada 2017.</ref><ref>(srp.) [http://www.radios2.rs/authors/40/Riblja+Corba "Riblja čorba: Biografija"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171011181959/http://www.radios2.rs/authors/40/Riblja+Corba |date=11. listopada 2017. }}. ''radios2.rs'', preuzeto 11. listopada 2017.</ref> te jednom od pjesama po kojima je Riblja čorba [[:en:signature song|najprepoznatljivija]] (veljače 1987. na američkom [[MTV|MTV-ju]] prikazan je spot ove pjesme, kao prvi s Balkana,<ref name="večernje-2">{{cite web |url=http://www.novosti.rs/%D0%B4%D0%BE%D0%B4%D0%B0%D1%82%D0%BD%D0%B8_%D1%81%D0%B0%D0%B4%D1%80%D0%B6%D0%B0%D1%98.524.html:679123-Povratak-na-velika-vrata |title=Povratak na velika vrata |language=srp. |last1=Aleksić |first1=Miša |last2=Pantelić |first2=Vesna |work=[[Večernje novosti (dnevni list, Beograd) |Večernje novosti]] ONLINE |date=4. kolovoza 2017. |accessdate=11. listopada 2017. |quote=ZNAO sam kako će zvučati i prije nego što sam uzeo gitaru u ruke da skladam - sjeća se Bora u svojoj knjizi "Šta je pjesnik htio da kaže". - Pjesma je sva satkana od slutnje, osjećanja i bola. Pokazala se surovo istinitom. <!--Neko je pustio glas da je posvećena Titu, što je, svakako, najpogrješnije tumačenje, jer je Tito sve drugo samo ne anđeo. Bliže istini je blagorodni Bijeli Anđeo iz Mileševe, najljepša freska na svijetu, a još bliže je Sveti arhanđel Mihailo, jer on ima mač u ruci i dijeli pravdu (a to je moja krsna slava). Spot za nju prvi put je emitovan u emisiji "Diskomer" i prvi je spot sa ovih prostora emitovan na MTV i na zahtjev gledalaca repriziran. Đorđe Marjanović, legenda domaće zabavne muzike, na svojim ruskim turnejama preimenovao je "Anđela" u "Molitvu" i pjevao na početku i kraju koncerta. Postoji grupa ljudi koja je predlagala da "Pogledaj dom svoj anđele" bude srpska himna. U razrušenom Vukovaru pjevao sam i plakao pred publikom koju su činila isključivo djeca. -->[...] "Riblja čorba" je svaki koncert završavala i još uvijek završava tom pjesmom. |archive-date=11. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170811135829/http://www.novosti.rs/%D0%B4%D0%BE%D0%B4%D0%B0%D1%82%D0%BD%D0%B8_%D1%81%D0%B0%D0%B4%D1%80%D0%B6%D0%B0%D1%98.524.html:679123-Povratak-na-velika-vrata |url-status=dead }}</ref> pri predstavljanju najuspješnijih bendova svijeta).<ref>(srp.) [http://www.riblja-corba.com/Pages/Hronologija/Hronologija87.html "Riblja čorba > Kronologija > 1987. > Veljača"]. ''riblja-corba.com'', preuzeto 11. listopada 2017.</ref><ref>[http://www.telegraf.rs/jetset/2194859-ovako-djordje-marjanovic-peva-pogledaj-dom-svoj-andjele-video "Ovako Đorđe Marjanović pjeva "Pogledaj dom svoj, anđele"! (VIDEO)"]. ''telegraf.rs'', preuzeto 11. listopada 2017.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Za daljnje čitanje == * {{Cite book |language=srp.|ref= harv|last= Janjatović|first= Petar|authorlink= Petar Janjatović|title= Ex YU rock enciklopedija|year= 2003.|url= |publisher= Čigoja štampa|location= Beograd|id={{COBISS|ID=137175308}} }} * {{Cite book |language=srp. |last=Stevović |first=Nenad |title=Pogledaj dom svoj anđele: Riblja čorba |year=2006 |publisher=Klub kulture |location=Križevci |isbn=978-86-83873-22-7}} == Vanjske poveznice == * [https://www.youtube.com/watch?v=i_SQA_s7Xbw Pjesma] na [[YouTube]]-u – originalni spot, verzija s MTV-ja * [http://www.deezer.com/us/track/15380798 Pjesma]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na [[Deezer]]-u – s live-a ''Niko nema ovakve ljude'' * [https://genius.com/Riblja-corba-pogledaj-dom-svoj-anele-lyrics Pjesma] na [[Genius.com|Genius]]-u – tekst * [https://www.discogs.com/release/1203130 Album] na [[Discogs]]-u {{eng oznaka}} * [http://www.politika.rs/sr/clanak/366461/Bora-Dordevic-se-na-engleskom-kaze-Bob-Dilan "Bora Đorđević se na engleskom kaže Bob Dylan" (''Politika'', 25. listopada 2016.)] — članak u kojem se govori o pjesmi {{srp oznaka}} * [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:679123-%D0%9F%D0%BE%D0%B2%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B0%D0%BA-%D0%BD%D0%B0-%D0%B2%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%B2%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B0 "Povratak na velika vrata" (''Večernje novosti'', 4. kolovoza 2017.)] — članak u kojem se govori o pjesmi {{sr}} {{Riblja čorba}} [[Kategorija:Skladbe]] 6l1pi21n2dko9lbh293aicx3s7z3x4z 0 599237 7631632 7614805 2026-11-06T18:53:04Z Zeljko 1196 7631632 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Lecythidaceae | slika = Lecythis marcgraaviana Miers - Flickr - Alex Popovkin, Bahia, Brazil (28) (cropped).jpg | slika_opis = [[Glineno drvo]], ''[[Lecythis pisonis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Lecythidaceae''''' | familia_autorstvo = [[Achille Richard|A. Rich.]] }} '''Lecythidaceae''' <small>A.Rich.</small> tropska porodica drveća s velikim, složenim cvjetovima i često velikim, tvrdim sjemenkama smještena u red ''[[Ericales]]''. Ime je dobila po rodu [[lecitis]] (''[[Lecythis]]''), u kojem je najpoznatija vrsta [[glineno drvo]] (''[[Lecythis pisonis]]'' <small>Cambess.</small>), sin. ''L. urnigera'' <small>Mart.</small>. Popisano je preko 400 vrsta (402) unutar 24 roda<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 18. kolovoza 2022.</ref> == Opis == Uglavnom drveće (rjeđe grmovi) s jednostavnim, naizmjeničnim listovima. [[Cvjetovi]]: Veliki i često vrlo složeni, s mnogo prašnika (daju „pahuljast” izgled). Cvjetovi su dvospolni. '''Građa''': Imaju razvijen plodnik s više odjeljaka i puno sjemenih zametaka. Plod: Različit – može biti kapsula ili bobica; sjemenke su često velike i drvenaste. Posebnosti: [[Cvjetovi]] mogu biti nepravilni i vrlo specijalizirani, posebno u građi prašnika.<ref name="FloraBase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/22876 Lecythidaceae A.Rich.], pristupljeno 2. travnja 2026.</ref> == Značajke ploda i sjemenki == [[Plod]] otvoren ili neotkriven; kapsula-neotkrivena (tada široko četverokrilna), ili bobica (tada vlaknasta, obično s jednom sjemenkom), ili kapsula. Kapsule ponekad cirkumcisilne. Sjemenke nisu endospermične; često drvenaste i velike. Embrion dobro diferenciran. Lecythidaceae imaju više baznih kromosomskih brojeva. X = 13, odnosno X = 16, 17, ili višestruki broj ovih brojeva. <ref name="FloraBase "/> == Lecythidaceae – pregled rodova, rasprostranjenost: == Tropska područja (paleotropi). <ref name="FloraBase "/> # '''[[Stari svijet]]''' (Afrika, Azija, Australija) * ''[[Careya]]'' <small>Roxb.</small>, Azija (Indija, Jugoistočna Azija). drveće s velikim cvjetovima. Plodovi drvenasti * ''[[Planchonia]]'' <small>Blume</small>, Jugoistočna Azija, Australija, često uz vodu. Sličan rodu Careya. * ''[[Asteranthos]]'' <small>Desf.</small>, Južna Amerika (iznimka u skupini!), monotipski rod, zvjezdasti cvjetovi # '''[[Novi svijet]]''' (Amerika – posebno Amazonija) * ''[[Bertholletia]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small>, Amazonija. Brazilski orah (Bertholletia excelsa), ogromno drvo, ekonomski važno. * ''[[Eschweilera]]'' <small>Mart. ex DC.</small>, jedan od najčešćih rodova u Amazoniji, drvenasti plod s poklopcem. Vrlo važan za ekosustav. * ''[[Lecythis]]'' <small>Loefl.</small>, tzv. “monkey pot” stabla, sličan rodu Eschweilera. Veliki, tvrdi plodovi. * ''[[Allantoma]]'' <small>Miers</small>, izdvojen iz Cariniana, amazonska stabla, morfološki specifični plodovi. * ''[[Grias]]'' <small>L.</small>, Srednja Amerika i Karibi. [[Kauliflorija]] (cvjetovi na deblu), veliki, često jestivi plodovi. * [[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]] <small>L.</small>, veliki, vrlo dekorativni cvjetovi, mesnati plodovi (razlika!). često ukrasna stabla. * ''[[Scottmoria]]'' <small>Cornejo</small>, noviji rod. Ekvador, Amazonija, blizak ''[[Eschweilera]]'' * ''[[Waimiria]]'' <small>C.W.Dick & O.M.Vargas</small>, također noviji rod izdvojen DNA analizama, dio “brazil-nut” skupine. '''Razlikovanja''' * Drvenasti plodovi (“brazil-nut tip”), ''Bertholletia'', ''Eschweilera'', ''Lecythis'', ''Allantoma'', ''Waimiria'', ''Scottmoria''. Plodovi tvrdi, kapsulasti, često s poklopcem. * Mesnati plodovi, ''Gustavia'', ''Grias''. Više nalik [[Voće|voću]]. == Rodovi == {{stupci|3| # '''Subfamilia ''[[Napoleonaeoideae]]''''' <small>Benth.</small> ## ''[[Napoleonaea]]'' <small>P. Beauv.</small> (17 spp.) ## ''[[Crateranthus]]'' <small>Baker fil.</small> (4 spp.) # '''Subfamilia ''[[Scytopetaloideae]]''''' <small>O. Appel</small> ## ''[[Oubanguia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ## ''[[Scytopetalum]]'' <small>Pierre ex Engl.</small> (3 spp.) ## ''[[Rhaptopetalum]]'' <small>Oliv.</small> (13 spp.) ## ''[[Pierrina]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ## ''[[Brazzeia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) # '''Subfamilia ''[[Asteranthoideae]]''''' <small>Reveal</small> ## ''[[Asteranthos]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) # '''Subfamilia ''[[Lecythidoideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ## ''[[Grias]]'' <small>L.</small> (17 spp.) ## ''[[Allantoma]]'' <small>Miers</small> (8 spp.) ## ''[[Cariniana]]'' <small>Casar.</small> (9 spp.) ## ''[[Couroupita]]'' <small>Aubl.</small> (3 spp.) ## ''[[Pachylecythis]]'' <small>Ledoux</small> (5 spp.) ## ''[[Corythophora]]'' <small>R. Knuth</small> (4 spp.) ## ''[[Bertholletia]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (1 sp.) ## ''[[Couratari]]'' <small>Aubl.</small> (19 spp.) ## ''[[Eschweilera]]'' <small>Mart.</small> (67 spp.) ## ''[[Lecythis]]'' <small>Loefl.</small> (4 spp.; 5 po Kewu) ## ''[[Chytroma]]'' <small>Miers</small> (19 spp.) ## ''[[Waimiria]]'' <small>C. W. Dick & O. M. Vargas</small> (1 sp.) ## ''[[Imbiriba]]'' <small>O. M. Vargas, M. Ribeiro & C. W. Dick</small> (7 spp.) ## ''[[Guaiania]]'' <small>O. M. Vargas & C. W. Dick</small> (5 spp.) ## ''[[Scottmoria]]'' <small>Cornejo</small> (38 spp.) # '''Subfamilia ''[[Barringtonioideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Petersianthus]]'' <small>Merr.</small> (2 spp.) ## ''[[Barringtonia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (72 spp.) ## ''[[Chydenanthus]]'' <small>Miers</small> (1 sp.) ## ''[[Careya]]'' <small>Roxb.</small> (3 spp.) ## ''[[Planchonia]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) # '''Subfamilia ''[[Foetidioideae]]''''' <small>Engl.</small> ## ''[[Foetidia]]'' <small>Comm. ex Lam.</small> (17 spp.) }} == Sinonimi == * ''Barringtoniaceae'' <small>DC. ex F.Rudolphi</small> in Syst. Orb. Veg. 56. 1830 [5-12 Jul 1830] (1830)nom. cons. * ''Scytopetalaceae'' <small>Engl.</small> in Nat. Pflanzenfam. Nachtr. [Engler & Prantl] 242. 1897 [4 Oct 1897] (1897)nom. cons. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.phytoneuron.net/2017Phytoneuron/30PhytoN-Lecythidaceae.pdf Lecythidaceae] * [https://lecythidaceae.myspecies.info/classification/4/ Lecythidaceae] [[Kategorija:Lecitisovke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] jdzt6lqed2ivka1i9kbbnee0vuo56vw 7631633 7631632 2026-11-06T18:53:20Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Lecitisovke]] na [[Lecythidaceae]] preko preusmjeravanja 7631632 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Lecythidaceae | slika = Lecythis marcgraaviana Miers - Flickr - Alex Popovkin, Bahia, Brazil (28) (cropped).jpg | slika_opis = [[Glineno drvo]], ''[[Lecythis pisonis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Lecythidaceae''''' | familia_autorstvo = [[Achille Richard|A. Rich.]] }} '''Lecythidaceae''' <small>A.Rich.</small> tropska porodica drveća s velikim, složenim cvjetovima i često velikim, tvrdim sjemenkama smještena u red ''[[Ericales]]''. Ime je dobila po rodu [[lecitis]] (''[[Lecythis]]''), u kojem je najpoznatija vrsta [[glineno drvo]] (''[[Lecythis pisonis]]'' <small>Cambess.</small>), sin. ''L. urnigera'' <small>Mart.</small>. Popisano je preko 400 vrsta (402) unutar 24 roda<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 18. kolovoza 2022.</ref> == Opis == Uglavnom drveće (rjeđe grmovi) s jednostavnim, naizmjeničnim listovima. [[Cvjetovi]]: Veliki i često vrlo složeni, s mnogo prašnika (daju „pahuljast” izgled). Cvjetovi su dvospolni. '''Građa''': Imaju razvijen plodnik s više odjeljaka i puno sjemenih zametaka. Plod: Različit – može biti kapsula ili bobica; sjemenke su često velike i drvenaste. Posebnosti: [[Cvjetovi]] mogu biti nepravilni i vrlo specijalizirani, posebno u građi prašnika.<ref name="FloraBase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/22876 Lecythidaceae A.Rich.], pristupljeno 2. travnja 2026.</ref> == Značajke ploda i sjemenki == [[Plod]] otvoren ili neotkriven; kapsula-neotkrivena (tada široko četverokrilna), ili bobica (tada vlaknasta, obično s jednom sjemenkom), ili kapsula. Kapsule ponekad cirkumcisilne. Sjemenke nisu endospermične; često drvenaste i velike. Embrion dobro diferenciran. Lecythidaceae imaju više baznih kromosomskih brojeva. X = 13, odnosno X = 16, 17, ili višestruki broj ovih brojeva. <ref name="FloraBase "/> == Lecythidaceae – pregled rodova, rasprostranjenost: == Tropska područja (paleotropi). <ref name="FloraBase "/> # '''[[Stari svijet]]''' (Afrika, Azija, Australija) * ''[[Careya]]'' <small>Roxb.</small>, Azija (Indija, Jugoistočna Azija). drveće s velikim cvjetovima. Plodovi drvenasti * ''[[Planchonia]]'' <small>Blume</small>, Jugoistočna Azija, Australija, često uz vodu. Sličan rodu Careya. * ''[[Asteranthos]]'' <small>Desf.</small>, Južna Amerika (iznimka u skupini!), monotipski rod, zvjezdasti cvjetovi # '''[[Novi svijet]]''' (Amerika – posebno Amazonija) * ''[[Bertholletia]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small>, Amazonija. Brazilski orah (Bertholletia excelsa), ogromno drvo, ekonomski važno. * ''[[Eschweilera]]'' <small>Mart. ex DC.</small>, jedan od najčešćih rodova u Amazoniji, drvenasti plod s poklopcem. Vrlo važan za ekosustav. * ''[[Lecythis]]'' <small>Loefl.</small>, tzv. “monkey pot” stabla, sličan rodu Eschweilera. Veliki, tvrdi plodovi. * ''[[Allantoma]]'' <small>Miers</small>, izdvojen iz Cariniana, amazonska stabla, morfološki specifični plodovi. * ''[[Grias]]'' <small>L.</small>, Srednja Amerika i Karibi. [[Kauliflorija]] (cvjetovi na deblu), veliki, često jestivi plodovi. * [[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]] <small>L.</small>, veliki, vrlo dekorativni cvjetovi, mesnati plodovi (razlika!). često ukrasna stabla. * ''[[Scottmoria]]'' <small>Cornejo</small>, noviji rod. Ekvador, Amazonija, blizak ''[[Eschweilera]]'' * ''[[Waimiria]]'' <small>C.W.Dick & O.M.Vargas</small>, također noviji rod izdvojen DNA analizama, dio “brazil-nut” skupine. '''Razlikovanja''' * Drvenasti plodovi (“brazil-nut tip”), ''Bertholletia'', ''Eschweilera'', ''Lecythis'', ''Allantoma'', ''Waimiria'', ''Scottmoria''. Plodovi tvrdi, kapsulasti, često s poklopcem. * Mesnati plodovi, ''Gustavia'', ''Grias''. Više nalik [[Voće|voću]]. == Rodovi == {{stupci|3| # '''Subfamilia ''[[Napoleonaeoideae]]''''' <small>Benth.</small> ## ''[[Napoleonaea]]'' <small>P. Beauv.</small> (17 spp.) ## ''[[Crateranthus]]'' <small>Baker fil.</small> (4 spp.) # '''Subfamilia ''[[Scytopetaloideae]]''''' <small>O. Appel</small> ## ''[[Oubanguia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ## ''[[Scytopetalum]]'' <small>Pierre ex Engl.</small> (3 spp.) ## ''[[Rhaptopetalum]]'' <small>Oliv.</small> (13 spp.) ## ''[[Pierrina]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ## ''[[Brazzeia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) # '''Subfamilia ''[[Asteranthoideae]]''''' <small>Reveal</small> ## ''[[Asteranthos]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) # '''Subfamilia ''[[Lecythidoideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ## ''[[Grias]]'' <small>L.</small> (17 spp.) ## ''[[Allantoma]]'' <small>Miers</small> (8 spp.) ## ''[[Cariniana]]'' <small>Casar.</small> (9 spp.) ## ''[[Couroupita]]'' <small>Aubl.</small> (3 spp.) ## ''[[Pachylecythis]]'' <small>Ledoux</small> (5 spp.) ## ''[[Corythophora]]'' <small>R. Knuth</small> (4 spp.) ## ''[[Bertholletia]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (1 sp.) ## ''[[Couratari]]'' <small>Aubl.</small> (19 spp.) ## ''[[Eschweilera]]'' <small>Mart.</small> (67 spp.) ## ''[[Lecythis]]'' <small>Loefl.</small> (4 spp.; 5 po Kewu) ## ''[[Chytroma]]'' <small>Miers</small> (19 spp.) ## ''[[Waimiria]]'' <small>C. W. Dick & O. M. Vargas</small> (1 sp.) ## ''[[Imbiriba]]'' <small>O. M. Vargas, M. Ribeiro & C. W. Dick</small> (7 spp.) ## ''[[Guaiania]]'' <small>O. M. Vargas & C. W. Dick</small> (5 spp.) ## ''[[Scottmoria]]'' <small>Cornejo</small> (38 spp.) # '''Subfamilia ''[[Barringtonioideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Petersianthus]]'' <small>Merr.</small> (2 spp.) ## ''[[Barringtonia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (72 spp.) ## ''[[Chydenanthus]]'' <small>Miers</small> (1 sp.) ## ''[[Careya]]'' <small>Roxb.</small> (3 spp.) ## ''[[Planchonia]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) # '''Subfamilia ''[[Foetidioideae]]''''' <small>Engl.</small> ## ''[[Foetidia]]'' <small>Comm. ex Lam.</small> (17 spp.) }} == Sinonimi == * ''Barringtoniaceae'' <small>DC. ex F.Rudolphi</small> in Syst. Orb. Veg. 56. 1830 [5-12 Jul 1830] (1830)nom. cons. * ''Scytopetalaceae'' <small>Engl.</small> in Nat. Pflanzenfam. Nachtr. [Engler & Prantl] 242. 1897 [4 Oct 1897] (1897)nom. cons. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.phytoneuron.net/2017Phytoneuron/30PhytoN-Lecythidaceae.pdf Lecythidaceae] * [https://lecythidaceae.myspecies.info/classification/4/ Lecythidaceae] [[Kategorija:Lecitisovke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] jdzt6lqed2ivka1i9kbbnee0vuo56vw 7631635 7631633 2026-11-06T18:53:36Z Zeljko 1196 7631635 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Lecythidaceae'' | slika = Lecythis marcgraaviana Miers - Flickr - Alex Popovkin, Bahia, Brazil (28) (cropped).jpg | slika_opis = [[Glineno drvo]], ''[[Lecythis pisonis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Lecythidaceae''''' | familia_autorstvo = [[Achille Richard|A. Rich.]] }} '''Lecythidaceae''' <small>A.Rich.</small> tropska porodica drveća s velikim, složenim cvjetovima i često velikim, tvrdim sjemenkama smještena u red ''[[Ericales]]''. Ime je dobila po rodu [[lecitis]] (''[[Lecythis]]''), u kojem je najpoznatija vrsta [[glineno drvo]] (''[[Lecythis pisonis]]'' <small>Cambess.</small>), sin. ''L. urnigera'' <small>Mart.</small>. Popisano je preko 400 vrsta (402) unutar 24 roda<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 18. kolovoza 2022.</ref> == Opis == Uglavnom drveće (rjeđe grmovi) s jednostavnim, naizmjeničnim listovima. [[Cvjetovi]]: Veliki i često vrlo složeni, s mnogo prašnika (daju „pahuljast” izgled). Cvjetovi su dvospolni. '''Građa''': Imaju razvijen plodnik s više odjeljaka i puno sjemenih zametaka. Plod: Različit – može biti kapsula ili bobica; sjemenke su često velike i drvenaste. Posebnosti: [[Cvjetovi]] mogu biti nepravilni i vrlo specijalizirani, posebno u građi prašnika.<ref name="FloraBase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/22876 Lecythidaceae A.Rich.], pristupljeno 2. travnja 2026.</ref> == Značajke ploda i sjemenki == [[Plod]] otvoren ili neotkriven; kapsula-neotkrivena (tada široko četverokrilna), ili bobica (tada vlaknasta, obično s jednom sjemenkom), ili kapsula. Kapsule ponekad cirkumcisilne. Sjemenke nisu endospermične; često drvenaste i velike. Embrion dobro diferenciran. Lecythidaceae imaju više baznih kromosomskih brojeva. X = 13, odnosno X = 16, 17, ili višestruki broj ovih brojeva. <ref name="FloraBase "/> == Lecythidaceae – pregled rodova, rasprostranjenost: == Tropska područja (paleotropi). <ref name="FloraBase "/> # '''[[Stari svijet]]''' (Afrika, Azija, Australija) * ''[[Careya]]'' <small>Roxb.</small>, Azija (Indija, Jugoistočna Azija). drveće s velikim cvjetovima. Plodovi drvenasti * ''[[Planchonia]]'' <small>Blume</small>, Jugoistočna Azija, Australija, često uz vodu. Sličan rodu Careya. * ''[[Asteranthos]]'' <small>Desf.</small>, Južna Amerika (iznimka u skupini!), monotipski rod, zvjezdasti cvjetovi # '''[[Novi svijet]]''' (Amerika – posebno Amazonija) * ''[[Bertholletia]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small>, Amazonija. Brazilski orah (Bertholletia excelsa), ogromno drvo, ekonomski važno. * ''[[Eschweilera]]'' <small>Mart. ex DC.</small>, jedan od najčešćih rodova u Amazoniji, drvenasti plod s poklopcem. Vrlo važan za ekosustav. * ''[[Lecythis]]'' <small>Loefl.</small>, tzv. “monkey pot” stabla, sličan rodu Eschweilera. Veliki, tvrdi plodovi. * ''[[Allantoma]]'' <small>Miers</small>, izdvojen iz Cariniana, amazonska stabla, morfološki specifični plodovi. * ''[[Grias]]'' <small>L.</small>, Srednja Amerika i Karibi. [[Kauliflorija]] (cvjetovi na deblu), veliki, često jestivi plodovi. * [[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]] <small>L.</small>, veliki, vrlo dekorativni cvjetovi, mesnati plodovi (razlika!). često ukrasna stabla. * ''[[Scottmoria]]'' <small>Cornejo</small>, noviji rod. Ekvador, Amazonija, blizak ''[[Eschweilera]]'' * ''[[Waimiria]]'' <small>C.W.Dick & O.M.Vargas</small>, također noviji rod izdvojen DNA analizama, dio “brazil-nut” skupine. '''Razlikovanja''' * Drvenasti plodovi (“brazil-nut tip”), ''Bertholletia'', ''Eschweilera'', ''Lecythis'', ''Allantoma'', ''Waimiria'', ''Scottmoria''. Plodovi tvrdi, kapsulasti, često s poklopcem. * Mesnati plodovi, ''Gustavia'', ''Grias''. Više nalik [[Voće|voću]]. == Rodovi == {{stupci|3| # '''Subfamilia ''[[Napoleonaeoideae]]''''' <small>Benth.</small> ## ''[[Napoleonaea]]'' <small>P. Beauv.</small> (17 spp.) ## ''[[Crateranthus]]'' <small>Baker fil.</small> (4 spp.) # '''Subfamilia ''[[Scytopetaloideae]]''''' <small>O. Appel</small> ## ''[[Oubanguia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ## ''[[Scytopetalum]]'' <small>Pierre ex Engl.</small> (3 spp.) ## ''[[Rhaptopetalum]]'' <small>Oliv.</small> (13 spp.) ## ''[[Pierrina]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ## ''[[Brazzeia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) # '''Subfamilia ''[[Asteranthoideae]]''''' <small>Reveal</small> ## ''[[Asteranthos]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) # '''Subfamilia ''[[Lecythidoideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ## ''[[Grias]]'' <small>L.</small> (17 spp.) ## ''[[Allantoma]]'' <small>Miers</small> (8 spp.) ## ''[[Cariniana]]'' <small>Casar.</small> (9 spp.) ## ''[[Couroupita]]'' <small>Aubl.</small> (3 spp.) ## ''[[Pachylecythis]]'' <small>Ledoux</small> (5 spp.) ## ''[[Corythophora]]'' <small>R. Knuth</small> (4 spp.) ## ''[[Bertholletia]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (1 sp.) ## ''[[Couratari]]'' <small>Aubl.</small> (19 spp.) ## ''[[Eschweilera]]'' <small>Mart.</small> (67 spp.) ## ''[[Lecythis]]'' <small>Loefl.</small> (4 spp.; 5 po Kewu) ## ''[[Chytroma]]'' <small>Miers</small> (19 spp.) ## ''[[Waimiria]]'' <small>C. W. Dick & O. M. Vargas</small> (1 sp.) ## ''[[Imbiriba]]'' <small>O. M. Vargas, M. Ribeiro & C. W. Dick</small> (7 spp.) ## ''[[Guaiania]]'' <small>O. M. Vargas & C. W. Dick</small> (5 spp.) ## ''[[Scottmoria]]'' <small>Cornejo</small> (38 spp.) # '''Subfamilia ''[[Barringtonioideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Petersianthus]]'' <small>Merr.</small> (2 spp.) ## ''[[Barringtonia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (72 spp.) ## ''[[Chydenanthus]]'' <small>Miers</small> (1 sp.) ## ''[[Careya]]'' <small>Roxb.</small> (3 spp.) ## ''[[Planchonia]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) # '''Subfamilia ''[[Foetidioideae]]''''' <small>Engl.</small> ## ''[[Foetidia]]'' <small>Comm. ex Lam.</small> (17 spp.) }} == Sinonimi == * ''Barringtoniaceae'' <small>DC. ex F.Rudolphi</small> in Syst. Orb. Veg. 56. 1830 [5-12 Jul 1830] (1830)nom. cons. * ''Scytopetalaceae'' <small>Engl.</small> in Nat. Pflanzenfam. Nachtr. [Engler & Prantl] 242. 1897 [4 Oct 1897] (1897)nom. cons. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.phytoneuron.net/2017Phytoneuron/30PhytoN-Lecythidaceae.pdf Lecythidaceae] * [https://lecythidaceae.myspecies.info/classification/4/ Lecythidaceae] [[Kategorija:Lecitisovke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] fh76jlmhp2ss6151i1nwpw23lyusrys 7631636 7631635 2026-11-06T18:54:03Z Zeljko 1196 7631636 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Lecythidaceae'' | slika = Lecythis marcgraaviana Miers - Flickr - Alex Popovkin, Bahia, Brazil (28) (cropped).jpg | slika_opis = [[Glineno drvo]], ''[[Lecythis pisonis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Lecythidaceae''''' | familia_autorstvo = [[Achille Richard|A. Rich.]] }} '''Lecythidaceae''' <small>A.Rich.</small> tropska porodica drveća s velikim, složenim cvjetovima i često velikim, tvrdim sjemenkama smještena u red ''[[Ericales]]''. Ime je dobila po rodu [[lecitis]] (''[[Lecythis]]''), u kojem je najpoznatija vrsta [[glineno drvo]] (''[[Lecythis pisonis]]'' <small>Cambess.</small>), sin. ''L. urnigera'' <small>Mart.</small>. Popisano je preko 400 vrsta (402) unutar 24 roda<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 18. kolovoza 2022.</ref> == Opis == Uglavnom drveće (rjeđe grmovi) s jednostavnim, naizmjeničnim listovima. [[Cvjetovi]]: Veliki i često vrlo složeni, s mnogo prašnika (daju „pahuljast” izgled). Cvjetovi su dvospolni. '''Građa''': Imaju razvijen plodnik s više odjeljaka i puno sjemenih zametaka. Plod: Različit – može biti kapsula ili bobica; sjemenke su često velike i drvenaste. Posebnosti: [[Cvjetovi]] mogu biti nepravilni i vrlo specijalizirani, posebno u građi prašnika.<ref name="FloraBase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/22876 Lecythidaceae A.Rich.], pristupljeno 2. travnja 2026.</ref> == Značajke ploda i sjemenki == [[Plod]] otvoren ili neotkriven; kapsula-neotkrivena (tada široko četverokrilna), ili bobica (tada vlaknasta, obično s jednom sjemenkom), ili kapsula. Kapsule ponekad cirkumcisilne. Sjemenke nisu endospermične; često drvenaste i velike. Embrion dobro diferenciran. Lecythidaceae imaju više baznih kromosomskih brojeva. X = 13, odnosno X = 16, 17, ili višestruki broj ovih brojeva. <ref name="FloraBase "/> == Lecythidaceae – pregled rodova, rasprostranjenost: == Tropska područja (paleotropi). <ref name="FloraBase "/> # '''[[Stari svijet]]''' (Afrika, Azija, Australija) * ''[[Careya]]'' <small>Roxb.</small>, Azija (Indija, Jugoistočna Azija). drveće s velikim cvjetovima. Plodovi drvenasti * ''[[Planchonia]]'' <small>Blume</small>, Jugoistočna Azija, Australija, često uz vodu. Sličan rodu Careya. * ''[[Asteranthos]]'' <small>Desf.</small>, Južna Amerika (iznimka u skupini!), monotipski rod, zvjezdasti cvjetovi # '''[[Novi svijet]]''' (Amerika – posebno Amazonija) * ''[[Bertholletia]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small>, Amazonija. Brazilski orah (Bertholletia excelsa), ogromno drvo, ekonomski važno. * ''[[Eschweilera]]'' <small>Mart. ex DC.</small>, jedan od najčešćih rodova u Amazoniji, drvenasti plod s poklopcem. Vrlo važan za ekosustav. * ''[[Lecythis]]'' <small>Loefl.</small>, tzv. “monkey pot” stabla, sličan rodu Eschweilera. Veliki, tvrdi plodovi. * ''[[Allantoma]]'' <small>Miers</small>, izdvojen iz Cariniana, amazonska stabla, morfološki specifični plodovi. * ''[[Grias]]'' <small>L.</small>, Srednja Amerika i Karibi. [[Kauliflorija]] (cvjetovi na deblu), veliki, često jestivi plodovi. * [[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]] <small>L.</small>, veliki, vrlo dekorativni cvjetovi, mesnati plodovi (razlika!). često ukrasna stabla. * ''[[Scottmoria]]'' <small>Cornejo</small>, noviji rod. Ekvador, Amazonija, blizak ''[[Eschweilera]]'' * ''[[Waimiria]]'' <small>C.W.Dick & O.M.Vargas</small>, također noviji rod izdvojen DNA analizama, dio “brazil-nut” skupine. '''Razlikovanja''' * Drvenasti plodovi (“brazil-nut tip”), ''Bertholletia'', ''Eschweilera'', ''Lecythis'', ''Allantoma'', ''Waimiria'', ''Scottmoria''. Plodovi tvrdi, kapsulasti, često s poklopcem. * Mesnati plodovi, ''Gustavia'', ''Grias''. Više nalik [[Voće|voću]]. == Rodovi == {{stupci|3| # '''Subfamilia ''[[Napoleonaeoideae]]''''' <small>Benth.</small> ## ''[[Napoleonaea]]'' <small>P. Beauv.</small> (17 spp.) ## ''[[Crateranthus]]'' <small>Baker fil.</small> (4 spp.) # '''Subfamilia ''[[Scytopetaloideae]]''''' <small>O. Appel</small> ## ''[[Oubanguia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ## ''[[Scytopetalum]]'' <small>Pierre ex Engl.</small> (3 spp.) ## ''[[Rhaptopetalum]]'' <small>Oliv.</small> (13 spp.) ## ''[[Pierrina]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ## ''[[Brazzeia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) # '''Subfamilia ''[[Asteranthoideae]]''''' <small>Reveal</small> ## ''[[Asteranthos]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) # '''Subfamilia ''[[Lecythidoideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ## ''[[Grias]]'' <small>L.</small> (17 spp.) ## ''[[Allantoma]]'' <small>Miers</small> (8 spp.) ## ''[[Cariniana]]'' <small>Casar.</small> (9 spp.) ## ''[[Couroupita]]'' <small>Aubl.</small> (3 spp.) ## ''[[Pachylecythis]]'' <small>Ledoux</small> (5 spp.) ## ''[[Corythophora]]'' <small>R. Knuth</small> (4 spp.) ## ''[[Bertholletia]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (1 sp.) ## ''[[Couratari]]'' <small>Aubl.</small> (19 spp.) ## ''[[Eschweilera]]'' <small>Mart.</small> (67 spp.) ## ''[[Lecythis]]'' <small>Loefl.</small> (4 spp.; 5 po Kewu) ## ''[[Chytroma]]'' <small>Miers</small> (19 spp.) ## ''[[Waimiria]]'' <small>C. W. Dick & O. M. Vargas</small> (1 sp.) ## ''[[Imbiriba]]'' <small>O. M. Vargas, M. Ribeiro & C. W. Dick</small> (7 spp.) ## ''[[Guaiania]]'' <small>O. M. Vargas & C. W. Dick</small> (5 spp.) ## ''[[Scottmoria]]'' <small>Cornejo</small> (38 spp.) # '''Subfamilia ''[[Barringtonioideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Petersianthus]]'' <small>Merr.</small> (2 spp.) ## ''[[Barringtonia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (72 spp.) ## ''[[Chydenanthus]]'' <small>Miers</small> (1 sp.) ## ''[[Careya]]'' <small>Roxb.</small> (3 spp.) ## ''[[Planchonia]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) # '''Subfamilia ''[[Foetidioideae]]''''' <small>Engl.</small> ## ''[[Foetidia]]'' <small>Comm. ex Lam.</small> (17 spp.) }} == Sinonimi == * ''Barringtoniaceae'' <small>DC. ex F.Rudolphi</small> in Syst. Orb. Veg. 56. 1830 [5-12 Jul 1830] (1830)nom. cons. * ''Scytopetalaceae'' <small>Engl.</small> in Nat. Pflanzenfam. Nachtr. [Engler & Prantl] 242. 1897 [4 Oct 1897] (1897)nom. cons. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.phytoneuron.net/2017Phytoneuron/30PhytoN-Lecythidaceae.pdf Lecythidaceae] * [https://lecythidaceae.myspecies.info/classification/4/ Lecythidaceae] [[Kategorija:Lecitisovke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] 5l08hkk31iebzggdpirws63xw63cu9v 7631662 7631636 2026-11-06T20:17:54Z Zeljko 1196 7631662 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Lecythidaceae'' | slika = Lecythis marcgraaviana Miers - Flickr - Alex Popovkin, Bahia, Brazil (28) (cropped).jpg | slika_opis = [[Glineno drvo]], ''[[Lecythis pisonis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Lecythidaceae''''' | familia_autorstvo = [[Achille Richard|A. Rich.]] }} '''''Lecythidaceae''''' <small>A.Rich.</small> porodica je drvenastih cvjetnica iz reda [[Vrjesolike|vrijesolike]] (''[[Ericales]]''), rasprostranjena pretežno u tropskim područjima [[Amerika|Amerike]], [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i na otocima [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]. Obuhvaća drveće i grmlje, često s velikim i upadljivim cvjetovima, brojnim prašnicima te karakterističnim plodovima, koji mogu biti drvenasti, mesnati ili vlaknasti. Osobito su prepoznatljivi plodovi koji se otvaraju kružnim odvajanjem poklopca. Najveća raznolikost porodice nalazi se u tropskoj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], osobito u amazonskim kišnim [[šuma]]ma. Ondje neke vrste rastu kao visoka stabla šumskog sklopa, a druge u nižim slojevima vegetacije ili uz riječne tokove. Među najpoznatijim predstavnicima porodice nalazi se ''[[Bertholletia excelsa]]'', stablo čije su jestive sjemenke poznate kao [[Brazilski orah|brazilski orasi]], te ''[[Couroupita guianensis]]'', poznata je kao “cannonball tree” (topovska kugla), koja razvija velike kuglaste plodove i izrazito upadljive cvjetove neposredno na deblu. Prema bazi Plants of the World Online porodica obuhvaća 30 prihvaćenih rodova. Njezin se opseg posljednjih godina mijenjao, osobito nakon molekularnih istraživanja neotropskih rodova ''[[Lecythis]]'' i ''[[Eschweilera]]''.<ref name="DELTA "/> == Opis == === Životni oblik i stabljika === Predstavnici porodice pretežno su zimzelena [[Stablo|stabla]] i [[grm]]ovi, rjeđe listopadne drvenaste biljke. Među njima se nalaze velika šumska stabla koja dosežu gornji sloj tropskih kišnih šuma, ali i manje vrste šumskog podrasta. [[Deblo]] je najčešće uspravno, s razgranatom [[Krošnja|krošnjom]]. [[Kora (biljke)|Kora]] je kod mnogih predstavnika vlaknasta, a unutarnji dijelovi kore mogu imati karakterističan miris koji podsjeća na laneno ulje. Ta su obilježja osobito korisna pri prepoznavanju neotropskih predstavnika porodice. Pojedine vrste razvijaju potporne žile pri osnovi debla. Različiti oblici razgranatosti povezani su s rastom u gustim šumama, na poplavnim zemljištima i u drugim tropskim staništima.<ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000348-2/general-information Kew, opis], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> <ref name="DELTA ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl? DELTA – Lecythidaceae], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> === Listovi === [[List]]ovi su uglavnom jednostavni, naizmjenični i s peteljkom. Kod nekih se vrsta skupljaju blizu vrhova [[grana]], zbog čega mogu izgledati gotovo pršljenasto raspoređeni. Plojke su najčešće eliptične, duguljaste ili obrnuto jajaste, papirnate do kožaste. Lisni rub može biti cjelovit, sitno nazubljen ili narovašen. Kod pojedinih rodova zupci su toliko maleni da se teško razlikuju bez povećanja. Nervatura je perasta, s jasno razvijenom glavnom žilom i postranim žilama. Kod mnogih vrsta postrane i tercijarne žile raspoređene su u gotovo pravilnim nizovima. Palistići uglavnom nedostaju ili su izrazito maleni i kratkotrajni. Mladi listovi mogu biti savijeni, smotani ili na drugi način zaštićeni tijekom razvoja.<ref name="KewOpis "/> === Cvatovi === [[Cvjetovi]] se razvijaju pojedinačno ili u [[cvat]]ovima, najčešće grozdovima, metlicama i manjim skupinama cvjetova. Cvatovi mogu biti vršni ili pazušni, ali se kod određenih predstavnika razvijaju i na starijim granama ili neposredno na deblu. Potonja pojava naziva se [[kauliflorija]]. Posebno je izražena kod roda ''[[Couroupita]]'', čiji se veliki cvjetovi i plodovi razvijaju na dugim cvatnim osima koje izrastaju iz debla. Cvjetovi se često razvijaju na jasno izraženim cvjetnim stapkama, a pri njihovoj osnovi mogu se nalaziti mali pricvjetni listovi.<ref name="KewOpis "/> === Cvjetovi === Cvjetovi su najčešće dvospolni, pravilni ili dvostrano simetrični. U mnogih su vrsta veliki, mirisni i živo obojeni, premda postoje i predstavnici s manjim ili neuglednijim cvjetovima. [[Čaška]] je uglavnom građena od četiri do šest [[lap]]ova, ali je broj lapova kod pojedinih rodova drukčiji. Lapovi mogu biti slobodni ili međusobno srasli, a često su povezani s [[Hipantij|hipantij]]em i [[Plodnica|plodnicom]]. [[Vjenčić]] obično ima četiri do šest [[latica]], ali njihov broj može biti veći. Latice su slobodne ili djelomično srasle pri osnovi, bijele, kremaste, žute, ružičaste, crvene ili drugih boja. Kod roda ''[[Foetidia]]'' latice nedostaju, dok su kod nekih drugih predstavnika dijelovi vjenčića preobraženi ili reducirani. Jedno od najvažnijih obilježja porodice jest brojan [[Andrecej|andrecej]]. [[Prašnik|Prašnici]] su često raspoređeni u više nizova i djelomično srasli pri osnovi. U nekih rodova prašnici su raspoređeni gotovo pravilno oko središta cvijeta. U drugih nastaje složena, nesimetrična struktura s brojnim sterilnim prašnicima, odnosno staminodijima. Kod roda ''[[Bertholletia]]'' i srodnih neotropskih rodova dio andreceja oblikuje posebno zakrivljeno proširenje, takozvanu prašničku kapuljaču. Ona djelomično prekriva središnji dio cvijeta i može ograničavati pristup peludu i nektaru. [[Prašnice]] su najčešće dvotekne i otvaraju se uzdužnim pukotinama, premda su kod pojedinih skupina poznati i drugi načini otvaranja. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je građen od više međusobno sraslih [[plodni listovi|plodnih listova]]. Plodnica je u većine predstavnika podrasla ili polupodrasla, ali su kod skupine tradicionalno izdvajane kao Scytopetalaceae poznati i drukčiji odnosi. [[Plodnica]] najčešće ima dva do šest pretinaca, a broj sjemenih zametaka u njima varira od jednog do mnogo. Placentacija je često aksilarna. Vrat tučka obično je jednostavan, a njuška cijela ili različito režnjevita.<ref name="KewOpis "/> === Plodovi === [[Plod]]ovi su vrlo raznoliki. Mogu biti drvenasti, vlaknasti ili mesnati, suhi ili s razvijenim sočnim tkivima. Kod mnogih neotropskih predstavnika razvijaju se krupni, debelostijeni plodovi. Osobito je karakterističan piksidij (pyxidium), poseban tip tobolca koji se otvara kružnim odvajanjem poklopca. Poklopac se naziva operkulom, a odvajanjem se omogućuje oslobađanje [[sjeme]]nki. Oblik [[Piksidij|piksidij]]a razlikuje se među rodovima. Može biti kuglast, jajast, izdužen ili vrčast, s različito razvijenim gornjim i donjim dijelovima. Kod nekih vrsta plodovi ostaju zatvoreni i nakon dozrijevanja. Tako ''[[Bertholletia excelsa]]'' razvija velik, tvrd i gotovo kuglast plod, unutar kojega se nalazi više sjemenki. Kod ''[[Couroupita guianensis]]'' nastaju veliki, kuglasti plodovi s tvrdom vanjskom stijenkom i mesnatom unutrašnjošću. U drugim rodovima razvijaju se znatno manji plodovi, a kod pojedinih predstavnika oblik i građa ploda razlikuju se od tipičnih drvenastih piksidija.<ref name="KewOpis "/> === Sjemenke === [[Sjemenke]] mogu biti malene ili vrlo velike, s tankom ili čvrstom sjemenom lupinom. Kod pojedinih rodova razvijaju se krilca koja omogućuju rasprostranjivanje vjetrom. Kod nekih vrsta sjemenke sadržavaju obilna pričuvna hranjiva, osobito ulja i [[bjelančevine]], dok je kod drugih endosperm reduciran ili odsutan. Zametak može biti ravan ili savijen, s dobro razvijenim supkama ili s izrazito preobraženom građom. Sjemenke vrste Bertholletia excelsa osobito su bogate uljima i poznate su kao jestivi brazilski orasi.<ref name="KewOpis "/> == Rasprostranjenost i stanište == ''Lecythidaceae'' su pretežno pantropska porodica, s najvećom raznolikošću u tropskoj Americi. Osobito velik broj vrsta razvija se u kišnim šumama Amazonskog bazena, na [[Gvajanska visoravan|Gvajanskoj visoravni]] i u drugim područjima tropske Južne Amerike. Neotropski predstavnici rasprostranjeni su od južnog [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do područja južnog [[Brazil]]a i [[Paragvaj]]a. Mnoge vrste pripadaju šumskim zajednicama nizinskih područja, ali neke rastu i u podnožju [[Ande|Anda]] te u planinskim šumama. U [[Afrika|Africi]] su prisutni rodovi poput ''[[Napoleonaea]]'', ''[[Oubanguia]]'', ''[[Scytopetalum]]'', ''[[Rhaptopetalum]]'', ''[[Brazzeia]]'' i ''[[Petersianthus]]''. Njihova se staništa uglavnom nalaze u vlažnim tropskim šumama zapadne i središnje Afrike. Rod ''[[Foetidia]]'' zastupljen je u [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]] i na otocima zapadnog [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], osobito na [[Madagaskar]]u i susjednim otocima. Azijski i australo-pacifički predstavnici pripadaju ponajprije skupini rodova ''Barringtonia'', ''[[Careya]]'', ''[[Chydenanthus]]'' i ''[[Planchonia]]''. Neke vrste rastu u unutrašnjosti tropskih šuma, druge uz rijeke, na povremeno poplavljenim zemljištima ili u obalnim područjima. Posebno je poznata ''[[Barringtonia asiatica]]'', koja raste u tropskim obalnim područjima Indijskog i Tihog oceana. Njezini veliki vlaknasti plodovi mogu plutati i rasprostranjivati se morskim strujama.<ref name="KewOpis "/> == Sistematika i povijest == Izvori: Plants of the World Online – Lecythidaceae · APweb – rodovi i potporodice · Vargas i sur. (2024.) – nova klasifikacija neotropskih rodova. Porodicu je [[1825.]] godine opisao francuski botaničar [[Achille Richard]] pod imenom ''Lecythideae'' u djelu Dictionnaire classique d'histoire naturelle, svezak 9, stranica 269. Naziv ''Lecythidaceae'' danas je zaštićen nomenklaturnim pravilima (nomen conservandum). Tipski rod porodice jest [[Lecythis]] <small>Loefl.</small> ([[lecitis]]) U starijim botaničkim klasifikacijama pojedine su skupine današnje porodice često izdvajane u zasebne porodice, osobito ''Barringtoniaceae'', ''Scytopetalaceae'', ''Napoleonaeaceae'' i ''Foetidiaceae''. Molekularna filogenetska istraživanja omogućila su njihovo povezivanje u šire shvaćenu porodicu Lecythidaceae, koja pripada redu ''[[Ericales]]''.<ref name="BioOne ">[https://bioone.org/journals/harvard-papers-in-botany/volume-29/issue-1/hpib.v29iss1.2024.n18/Reclassification-of-the-Bertholletia-Clade-of-the-Brazil-Nut-Family/10.3100/hpib.v29iss1.2024.n18.short Reclassification of the Bertholletia Clade of the Brazil Nut Family (Lecythidaceae) Based on a Phylogenetic Analysis of Plastome and Target Sequence Capture Data], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> == Potporodice == U suvremenim pregledima razlikuje se pet glavnih skupina, koje se u odgovarajućim klasifikacijama obrađuju kao potporodice:<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APWeb/genera/lecythidaceaegen.html APweb], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> * ''[[Foetidioideae]]'' — obuhvaća rod Foetidia, rasprostranjen u istočnoj Africi i na otocima Indijskog oceana. * ''[[Lecythidoideae]]'' — velika neotropska skupina, kojoj pripadaju Bertholletia, Lecythis, Eschweilera, Couroupita, Gustavia i drugi rodovi. * ''[[Napoleonaeoideae]]'' — afrička skupina s rodom Napoleonaea. * ''[[Barringtonioideae]]'' — skupina uglavnom azijskih, australo-pacifičkih i afričkih rodova, uključujući Barringtonia, Careya i Planchonia; u dijelu literature obuhvaća se nazivom Planchonioideae. * ''[[Scytopetaloideae]]'' — pretežno afrička skupina kojoj pripadaju Scytopetalum, Rhaptopetalum, Brazzeia i drugi rodovi, uključujući neotropski Asteranthos. Obilježja cvijeta, [[Plodnica|plodnice]] i plodova razlikuju se među potporodicama, pa opis porodice u cjelini ne vrijedi jednako za svaki pojedini rod. == Novije taksonomske promjene == Filogenetska istraživanja pokazala su da rodovi ''Lecythis'' i ''Eschweilera'', u nekadašnjem širokom opsegu, nisu predstavljali jedinstvene prirodne razvojne skupine. Vargas i suradnici [[2024.]] objavili su novu klasifikaciju skupine Bertholletia, na temelju podataka iz plastidnih genoma i drugih molekularnih biljega.<ref name="BioOne "/> Prema toj obradi iz nekada široko shvaćenoga roda ''Lecythis'' izdvojeni su ili ponovno priznati rodovi ''[[Chytroma]]'', ''[[Guaiania]]'' i ''[[Pachylecythis]]'', a iz roda ''[[Eschweilera]]'' izdvojeni su ''[[Imbiriba]]'', ''[[Scottmoria]]'' i ''[[Waimiria]]''.<ref name="BioOne "/> Istraživanje je obuhvatilo brojne nove nomenklaturne kombinacije, a promjene su prihvaćene i u suvremenim taksonomskim bazama. == Ekologija i oprašivanje == ''Lecythidaceae'' imaju važnu ulogu u tropskim šumskim [[ekosustav]]ima. Mnogi predstavnici pripadaju dugovječnim stablima i sudjeluju u oblikovanju šumskog sklopa, dok njihovi cvjetovi, plodovi i sjemenke predstavljaju izvore hrane različitim životinjama. Kod brojnih neotropskih vrsta cvjetove oprašuju [[pčele]]. Građa andreceja, osobito oblik prašničke kapuljače, utječe na pristup cvjetnoj nagradi. Neki oprašivači moraju prodrijeti ispod kapuljače kako bi dosegnuli [[pelud]] ili [[nektar]]. Zbog toga cvjetove pojedinih vrsta mogu uspješno oprašivati samo dovoljno velike i snažne pčele. Kod brazilskog oraha važnu ulogu imaju velike samotarske pčele, uključujući predstavnike skupine ''[[Euglossini]]''. Uspješno oprašivanje povezano je s očuvanjem prirodnih šumskih staništa u kojima ti [[kukci]] žive. Rasprostranjivanje sjemenki odvija se na različite načine. Krilate [[sjeme]]nke pojedinih rodova mogu se širiti [[vjetar|vjetrom]], dok teški plodovi drugih vrsta padaju na šumsko tlo i postaju dostupni životinjama. Kod ''Bertholletia excelsa'' [[glodavci]] poput [[aguti]]ja mogu otvarati tvrde plodove, odnositi sjemenke i zakapati ih u tlo. Dio pohranjenih sjemenki ostaje nepojeden i može proklijati.<ref name="NYBG ">[https://sweetgum.nybg.org/science/projects/lp/ Lecythidaceae – the Brazil nut family], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> <ref name="Oprašivanje ">[https://www.alice.cnptia.embrapa.br/alice/bitstream/doc/1093487/1/I9201EN1.pdf Oprašivanje brazilskog oraha], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> == Gospodarsko i kulturno značenje == Gospodarski najvažniji predstavnik porodice jest ''Bertholletia excelsa'', čije su sjemenke poznate pod nazivom brazilski orasi. Sakupljanje sjemenki važan je izvor prihoda za lokalno stanovništvo u pojedinim dijelovima Amazonskog bazena. Velik dio proizvodnje temelji se na sakupljanju plodova sa samoniklih stabala u prirodnim šumama. Drugi predstavnici porodice imaju značenje kao izvori [[Drvo (materijal)|drva]], osobito vrste rodova ''[[Cariniana]]'', ''[[Couratari]]'', ''Eschweilera'' i srodnih skupina. Neke vrste sade se kao ukrasna stabla zbog velikih, mirisnih i upadljivih cvjetova, ponajprije ''[[Couroupita guianensis]]'' i pojedine vrste rodova ''Barringtonia'' i ''[[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]]''. U različitim tropskim područjima pojedine se vrste tradicionalno koriste i za druge namjene, uključujući izradu predmeta od drva, lokalnu prehranu i etnobotaničku uporabu. Takve su uporabe svojstvene određenim vrstama i ne mogu se pripisati svim predstavnicima porodice.<ref name="NYBG "/> <ref name="KewOpis "/> == Rodovi == {{stupci|3| # '''Subfamilia ''[[Napoleonaeoideae]]''''' <small>Benth.</small> ## ''[[Napoleonaea]]'' <small>P. Beauv.</small> (17 spp.) ## ''[[Crateranthus]]'' <small>Baker fil.</small> (4 spp.) # '''Subfamilia ''[[Scytopetaloideae]]''''' <small>O. Appel</small> ## ''[[Oubanguia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ## ''[[Scytopetalum]]'' <small>Pierre ex Engl.</small> (3 spp.) ## ''[[Rhaptopetalum]]'' <small>Oliv.</small> (13 spp.) ## ''[[Pierrina]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ## ''[[Brazzeia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) # '''Subfamilia ''[[Asteranthoideae]]''''' <small>Reveal</small> ## ''[[Asteranthos]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) # '''Subfamilia ''[[Lecythidoideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ## ''[[Grias]]'' <small>L.</small> (17 spp.) ## ''[[Allantoma]]'' <small>Miers</small> (8 spp.) ## ''[[Cariniana]]'' <small>Casar.</small> (9 spp.) ## ''[[Couroupita]]'' <small>Aubl.</small> (3 spp.) ## ''[[Pachylecythis]]'' <small>Ledoux</small> (5 spp.) ## ''[[Corythophora]]'' <small>R. Knuth</small> (4 spp.) ## ''[[Bertholletia]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (1 sp.) ## ''[[Couratari]]'' <small>Aubl.</small> (19 spp.) ## ''[[Eschweilera]]'' <small>Mart.</small> (67 spp.) ## ''[[Lecythis]]'' <small>Loefl.</small> (4 spp.; 5 po Kewu) ## ''[[Chytroma]]'' <small>Miers</small> (19 spp.) ## ''[[Waimiria]]'' <small>C. W. Dick & O. M. Vargas</small> (1 sp.) ## ''[[Imbiriba]]'' <small>O. M. Vargas, M. Ribeiro & C. W. Dick</small> (7 spp.) ## ''[[Guaiania]]'' <small>O. M. Vargas & C. W. Dick</small> (5 spp.) ## ''[[Scottmoria]]'' <small>Cornejo</small> (38 spp.) # '''Subfamilia ''[[Barringtonioideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Petersianthus]]'' <small>Merr.</small> (2 spp.) ## ''[[Barringtonia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (72 spp.) ## ''[[Chydenanthus]]'' <small>Miers</small> (1 sp.) ## ''[[Careya]]'' <small>Roxb.</small> (3 spp.) ## ''[[Planchonia]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) # '''Subfamilia ''[[Foetidioideae]]''''' <small>Engl.</small> ## ''[[Foetidia]]'' <small>Comm. ex Lam.</small> (17 spp.) }} == Sinonimi == Hassler im a na popisu:<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1793996208 Hassler], pristupljeno 56. studenog 2026.</ref> * ''Asteranthaceae'' <small>R.Knuth</small>; Pflanzenreich [Engler] IV.219, Heft 105 (Lecyth.): 1 (1939), nom. cons. * ''Barringtoniaceae'' <small>F.Rudolphi</small>; Syst. Orb. Veg. 56 (1830), nom. cons. * ''Foetidiaceae'' <small>Airy Shaw</small>; Kew Bull. 18: 258 (1965) * ''Gustaviaceae'' <small>Burnett</small>; Outlines Bot. [Burnett] 717, 1092, 1135 (1835) * ''Napoleonaeaceae'' <small>A.Rich.</small>; Dict. Class. Hist. Nat. [Bory] 11: 432 (1827) * ''Rhaptopetalaceae'' <small>Tiegh.</small>; Just´s Bot. Jahresber. 33(2): 564 (1907) == Literatura == * Richard, A. (1825.). Lecythideae. U: Dictionnaire classique d'histoire naturelle, 9: 269. * Prance, G. T. i Mori, S. A. (1979.). Lecythidaceae – Part I. The Actinomorphic-flowered New World Genera. Flora Neotropica Monograph 21(1). * Mori, S. A. i Prance, G. T. (1990.). Lecythidaceae – Part II. The Zygomorphic-flowered New World Genera. Flora Neotropica Monograph 21(2). * Vargas, O. M. i sur. (2024.). Reclassification of the Bertholletia clade of the Brazil nut family (Lecythidaceae) based on a phylogenetic analysis of plastome and target sequence capture data. Harvard Papers in Botany, 29(1): 159–179. * Plants of the World Online. Lecythidaceae A.Rich. Royal Botanic Gardens, Kew. * World Flora Online. Lecythidaceae A.Rich. * Stevens, P. F. Angiosperm Phylogeny Website. Lecythidaceae, rodovi i taksonomski položaj. * Mori, S. A. i sur. The Lecythidaceae Pages. New York Botanical Garden. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Lecitisovke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] ie1fi1jb7shmz6hf21mn3y7mi10gn64 7631665 7631662 2026-11-06T20:27:37Z Zeljko 1196 7631665 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Lecythidaceae'' | slika = Lecythis marcgraaviana Miers - Flickr - Alex Popovkin, Bahia, Brazil (28) (cropped).jpg | slika_opis = [[Glineno drvo]], ''[[Lecythis pisonis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Lecythidaceae''''' | familia_autorstvo = [[Achille Richard|A. Rich.]] }} [[Datoteka:Cauliforous flower.jpg|mini|lijevo|''[[Grias neuberthii]]'']] [[Datoteka:Gustavia superba (3528680444).jpg|mini|lijevo|''[[Gustavia superba]]'']] [[Datoteka:Eschweilera ovata, embiriba - Flickr - Tarciso Leão (2).jpg|mini|lijevo|''[[Eschweilera ovata]]'']] [[Datoteka:(Couroupita guianensis) at Kakinada Gandhinagar park 18.jpg|mini|lijevo|''[[Couroupita guianensis]]'']] [[Datoteka:Lecythis ibiriba (Miers) N.P. Sm., S.A. Mori & Popovkin (24026522925).jpg|mini|lijevo|''[[Lecythis ibiriba]]'']] '''''Lecythidaceae''''' <small>A.Rich.</small> porodica je drvenastih cvjetnica iz reda [[Vrjesolike|vrijesolike]] (''[[Ericales]]''), rasprostranjena pretežno u tropskim područjima [[Amerika|Amerike]], [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i na otocima [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]. Obuhvaća drveće i grmlje, često s velikim i upadljivim cvjetovima, brojnim prašnicima te karakterističnim plodovima, koji mogu biti drvenasti, mesnati ili vlaknasti. Osobito su prepoznatljivi plodovi koji se otvaraju kružnim odvajanjem poklopca. Najveća raznolikost porodice nalazi se u tropskoj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], osobito u amazonskim kišnim [[šuma]]ma. Ondje neke vrste rastu kao visoka stabla šumskog sklopa, a druge u nižim slojevima vegetacije ili uz riječne tokove. Među najpoznatijim predstavnicima porodice nalazi se ''[[Bertholletia excelsa]]'', stablo čije su jestive sjemenke poznate kao [[Brazilski orah|brazilski orasi]], te ''[[Couroupita guianensis]]'', poznata je kao “cannonball tree” (topovska kugla), koja razvija velike kuglaste plodove i izrazito upadljive cvjetove neposredno na deblu. Prema bazi Plants of the World Online porodica obuhvaća 30 prihvaćenih rodova. Njezin se opseg posljednjih godina mijenjao, osobito nakon molekularnih istraživanja neotropskih rodova ''[[Lecythis]]'' i ''[[Eschweilera]]''.<ref name="DELTA "/> == Opis == === Životni oblik i stabljika === Predstavnici porodice pretežno su zimzelena [[Stablo|stabla]] i [[grm]]ovi, rjeđe listopadne drvenaste biljke. Među njima se nalaze velika šumska stabla koja dosežu gornji sloj tropskih kišnih šuma, ali i manje vrste šumskog podrasta. [[Deblo]] je najčešće uspravno, s razgranatom [[Krošnja|krošnjom]]. [[Kora (biljke)|Kora]] je kod mnogih predstavnika vlaknasta, a unutarnji dijelovi kore mogu imati karakterističan miris koji podsjeća na laneno ulje. Ta su obilježja osobito korisna pri prepoznavanju neotropskih predstavnika porodice. Pojedine vrste razvijaju potporne žile pri osnovi debla. Različiti oblici razgranatosti povezani su s rastom u gustim šumama, na poplavnim zemljištima i u drugim tropskim staništima.<ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000348-2/general-information Kew, opis], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> <ref name="DELTA ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl? DELTA – Lecythidaceae], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> === Listovi === [[List]]ovi su uglavnom jednostavni, naizmjenični i s peteljkom. Kod nekih se vrsta skupljaju blizu vrhova [[grana]], zbog čega mogu izgledati gotovo pršljenasto raspoređeni. Plojke su najčešće eliptične, duguljaste ili obrnuto jajaste, papirnate do kožaste. Lisni rub može biti cjelovit, sitno nazubljen ili narovašen. Kod pojedinih rodova zupci su toliko maleni da se teško razlikuju bez povećanja. Nervatura je perasta, s jasno razvijenom glavnom žilom i postranim žilama. Kod mnogih vrsta postrane i tercijarne žile raspoređene su u gotovo pravilnim nizovima. Palistići uglavnom nedostaju ili su izrazito maleni i kratkotrajni. Mladi listovi mogu biti savijeni, smotani ili na drugi način zaštićeni tijekom razvoja.<ref name="KewOpis "/> === Cvatovi === [[Cvjetovi]] se razvijaju pojedinačno ili u [[cvat]]ovima, najčešće grozdovima, metlicama i manjim skupinama cvjetova. Cvatovi mogu biti vršni ili pazušni, ali se kod određenih predstavnika razvijaju i na starijim granama ili neposredno na deblu. Potonja pojava naziva se [[kauliflorija]]. Posebno je izražena kod roda ''[[Couroupita]]'', čiji se veliki cvjetovi i plodovi razvijaju na dugim cvatnim osima koje izrastaju iz debla. Cvjetovi se često razvijaju na jasno izraženim cvjetnim stapkama, a pri njihovoj osnovi mogu se nalaziti mali pricvjetni listovi.<ref name="KewOpis "/> === Cvjetovi === Cvjetovi su najčešće dvospolni, pravilni ili dvostrano simetrični. U mnogih su vrsta veliki, mirisni i živo obojeni, premda postoje i predstavnici s manjim ili neuglednijim cvjetovima. [[Čaška]] je uglavnom građena od četiri do šest [[lap]]ova, ali je broj lapova kod pojedinih rodova drukčiji. Lapovi mogu biti slobodni ili međusobno srasli, a često su povezani s [[Hipantij|hipantij]]em i [[Plodnica|plodnicom]]. [[Vjenčić]] obično ima četiri do šest [[latica]], ali njihov broj može biti veći. Latice su slobodne ili djelomično srasle pri osnovi, bijele, kremaste, žute, ružičaste, crvene ili drugih boja. Kod roda ''[[Foetidia]]'' latice nedostaju, dok su kod nekih drugih predstavnika dijelovi vjenčića preobraženi ili reducirani. Jedno od najvažnijih obilježja porodice jest brojan [[Andrecej|andrecej]]. [[Prašnik|Prašnici]] su često raspoređeni u više nizova i djelomično srasli pri osnovi. U nekih rodova prašnici su raspoređeni gotovo pravilno oko središta cvijeta. U drugih nastaje složena, nesimetrična struktura s brojnim sterilnim prašnicima, odnosno staminodijima. Kod roda ''[[Bertholletia]]'' i srodnih neotropskih rodova dio andreceja oblikuje posebno zakrivljeno proširenje, takozvanu prašničku kapuljaču. Ona djelomično prekriva središnji dio cvijeta i može ograničavati pristup peludu i nektaru. [[Prašnice]] su najčešće dvotekne i otvaraju se uzdužnim pukotinama, premda su kod pojedinih skupina poznati i drugi načini otvaranja. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je građen od više međusobno sraslih [[plodni listovi|plodnih listova]]. Plodnica je u većine predstavnika podrasla ili polupodrasla, ali su kod skupine tradicionalno izdvajane kao Scytopetalaceae poznati i drukčiji odnosi. [[Plodnica]] najčešće ima dva do šest pretinaca, a broj sjemenih zametaka u njima varira od jednog do mnogo. Placentacija je često aksilarna. Vrat tučka obično je jednostavan, a njuška cijela ili različito režnjevita.<ref name="KewOpis "/> === Plodovi === [[Plod]]ovi su vrlo raznoliki. Mogu biti drvenasti, vlaknasti ili mesnati, suhi ili s razvijenim sočnim tkivima. Kod mnogih neotropskih predstavnika razvijaju se krupni, debelostijeni plodovi. Osobito je karakterističan piksidij (pyxidium), poseban tip tobolca koji se otvara kružnim odvajanjem poklopca. Poklopac se naziva operkulom, a odvajanjem se omogućuje oslobađanje [[sjeme]]nki. Oblik [[Piksidij|piksidij]]a razlikuje se među rodovima. Može biti kuglast, jajast, izdužen ili vrčast, s različito razvijenim gornjim i donjim dijelovima. Kod nekih vrsta plodovi ostaju zatvoreni i nakon dozrijevanja. Tako ''[[Bertholletia excelsa]]'' razvija velik, tvrd i gotovo kuglast plod, unutar kojega se nalazi više sjemenki. Kod ''[[Couroupita guianensis]]'' nastaju veliki, kuglasti plodovi s tvrdom vanjskom stijenkom i mesnatom unutrašnjošću. U drugim rodovima razvijaju se znatno manji plodovi, a kod pojedinih predstavnika oblik i građa ploda razlikuju se od tipičnih drvenastih piksidija.<ref name="KewOpis "/> === Sjemenke === [[Sjemenke]] mogu biti malene ili vrlo velike, s tankom ili čvrstom sjemenom lupinom. Kod pojedinih rodova razvijaju se krilca koja omogućuju rasprostranjivanje vjetrom. Kod nekih vrsta sjemenke sadržavaju obilna pričuvna hranjiva, osobito ulja i [[bjelančevine]], dok je kod drugih endosperm reduciran ili odsutan. Zametak može biti ravan ili savijen, s dobro razvijenim supkama ili s izrazito preobraženom građom. Sjemenke vrste Bertholletia excelsa osobito su bogate uljima i poznate su kao jestivi brazilski orasi.<ref name="KewOpis "/> == Rasprostranjenost i stanište == ''Lecythidaceae'' su pretežno pantropska porodica, s najvećom raznolikošću u tropskoj Americi. Osobito velik broj vrsta razvija se u kišnim šumama Amazonskog bazena, na [[Gvajanska visoravan|Gvajanskoj visoravni]] i u drugim područjima tropske Južne Amerike. Neotropski predstavnici rasprostranjeni su od južnog [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do područja južnog [[Brazil]]a i [[Paragvaj]]a. Mnoge vrste pripadaju šumskim zajednicama nizinskih područja, ali neke rastu i u podnožju [[Ande|Anda]] te u planinskim šumama. U [[Afrika|Africi]] su prisutni rodovi poput ''[[Napoleonaea]]'', ''[[Oubanguia]]'', ''[[Scytopetalum]]'', ''[[Rhaptopetalum]]'', ''[[Brazzeia]]'' i ''[[Petersianthus]]''. Njihova se staništa uglavnom nalaze u vlažnim tropskim šumama zapadne i središnje Afrike. Rod ''[[Foetidia]]'' zastupljen je u [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]] i na otocima zapadnog [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], osobito na [[Madagaskar]]u i susjednim otocima. Azijski i australo-pacifički predstavnici pripadaju ponajprije skupini rodova ''Barringtonia'', ''[[Careya]]'', ''[[Chydenanthus]]'' i ''[[Planchonia]]''. Neke vrste rastu u unutrašnjosti tropskih šuma, druge uz rijeke, na povremeno poplavljenim zemljištima ili u obalnim područjima. Posebno je poznata ''[[Barringtonia asiatica]]'', koja raste u tropskim obalnim područjima Indijskog i Tihog oceana. Njezini veliki vlaknasti plodovi mogu plutati i rasprostranjivati se morskim strujama.<ref name="KewOpis "/> == Sistematika i povijest == Izvori: Plants of the World Online – Lecythidaceae · APweb – rodovi i potporodice · Vargas i sur. (2024.) – nova klasifikacija neotropskih rodova. Porodicu je [[1825.]] godine opisao francuski botaničar [[Achille Richard]] pod imenom ''Lecythideae'' u djelu Dictionnaire classique d'histoire naturelle, svezak 9, stranica 269. Naziv ''Lecythidaceae'' danas je zaštićen nomenklaturnim pravilima (nomen conservandum). Tipski rod porodice jest [[Lecythis]] <small>Loefl.</small> ([[lecitis]]) U starijim botaničkim klasifikacijama pojedine su skupine današnje porodice često izdvajane u zasebne porodice, osobito ''Barringtoniaceae'', ''Scytopetalaceae'', ''Napoleonaeaceae'' i ''Foetidiaceae''. Molekularna filogenetska istraživanja omogućila su njihovo povezivanje u šire shvaćenu porodicu Lecythidaceae, koja pripada redu ''[[Ericales]]''.<ref name="BioOne ">[https://bioone.org/journals/harvard-papers-in-botany/volume-29/issue-1/hpib.v29iss1.2024.n18/Reclassification-of-the-Bertholletia-Clade-of-the-Brazil-Nut-Family/10.3100/hpib.v29iss1.2024.n18.short Reclassification of the Bertholletia Clade of the Brazil Nut Family (Lecythidaceae) Based on a Phylogenetic Analysis of Plastome and Target Sequence Capture Data], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> == Potporodice == U suvremenim pregledima razlikuje se pet glavnih skupina, koje se u odgovarajućim klasifikacijama obrađuju kao potporodice:<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APWeb/genera/lecythidaceaegen.html APweb], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> * ''[[Foetidioideae]]'' — obuhvaća rod Foetidia, rasprostranjen u istočnoj Africi i na otocima Indijskog oceana. * ''[[Lecythidoideae]]'' — velika neotropska skupina, kojoj pripadaju Bertholletia, Lecythis, Eschweilera, Couroupita, Gustavia i drugi rodovi. * ''[[Napoleonaeoideae]]'' — afrička skupina s rodom Napoleonaea. * ''[[Barringtonioideae]]'' — skupina uglavnom azijskih, australo-pacifičkih i afričkih rodova, uključujući Barringtonia, Careya i Planchonia; u dijelu literature obuhvaća se nazivom Planchonioideae. * ''[[Scytopetaloideae]]'' — pretežno afrička skupina kojoj pripadaju Scytopetalum, Rhaptopetalum, Brazzeia i drugi rodovi, uključujući neotropski Asteranthos. Obilježja cvijeta, [[Plodnica|plodnice]] i plodova razlikuju se među potporodicama, pa opis porodice u cjelini ne vrijedi jednako za svaki pojedini rod. == Novije taksonomske promjene == Filogenetska istraživanja pokazala su da rodovi ''Lecythis'' i ''Eschweilera'', u nekadašnjem širokom opsegu, nisu predstavljali jedinstvene prirodne razvojne skupine. Vargas i suradnici [[2024.]] objavili su novu klasifikaciju skupine Bertholletia, na temelju podataka iz plastidnih genoma i drugih molekularnih biljega.<ref name="BioOne "/> Prema toj obradi iz nekada široko shvaćenoga roda ''Lecythis'' izdvojeni su ili ponovno priznati rodovi ''[[Chytroma]]'', ''[[Guaiania]]'' i ''[[Pachylecythis]]'', a iz roda ''[[Eschweilera]]'' izdvojeni su ''[[Imbiriba]]'', ''[[Scottmoria]]'' i ''[[Waimiria]]''.<ref name="BioOne "/> Istraživanje je obuhvatilo brojne nove nomenklaturne kombinacije, a promjene su prihvaćene i u suvremenim taksonomskim bazama. == Ekologija i oprašivanje == ''Lecythidaceae'' imaju važnu ulogu u tropskim šumskim [[ekosustav]]ima. Mnogi predstavnici pripadaju dugovječnim stablima i sudjeluju u oblikovanju šumskog sklopa, dok njihovi cvjetovi, plodovi i sjemenke predstavljaju izvore hrane različitim životinjama. Kod brojnih neotropskih vrsta cvjetove oprašuju [[pčele]]. Građa andreceja, osobito oblik prašničke kapuljače, utječe na pristup cvjetnoj nagradi. Neki oprašivači moraju prodrijeti ispod kapuljače kako bi dosegnuli [[pelud]] ili [[nektar]]. Zbog toga cvjetove pojedinih vrsta mogu uspješno oprašivati samo dovoljno velike i snažne pčele. Kod brazilskog oraha važnu ulogu imaju velike samotarske pčele, uključujući predstavnike skupine ''[[Euglossini]]''. Uspješno oprašivanje povezano je s očuvanjem prirodnih šumskih staništa u kojima ti [[kukci]] žive. Rasprostranjivanje sjemenki odvija se na različite načine. Krilate [[sjeme]]nke pojedinih rodova mogu se širiti [[vjetar|vjetrom]], dok teški plodovi drugih vrsta padaju na šumsko tlo i postaju dostupni životinjama. Kod ''Bertholletia excelsa'' [[glodavci]] poput [[aguti]]ja mogu otvarati tvrde plodove, odnositi sjemenke i zakapati ih u tlo. Dio pohranjenih sjemenki ostaje nepojeden i može proklijati.<ref name="NYBG ">[https://sweetgum.nybg.org/science/projects/lp/ Lecythidaceae – the Brazil nut family], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> <ref name="Oprašivanje ">[https://www.alice.cnptia.embrapa.br/alice/bitstream/doc/1093487/1/I9201EN1.pdf Oprašivanje brazilskog oraha], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> == Gospodarsko i kulturno značenje == Gospodarski najvažniji predstavnik porodice jest ''Bertholletia excelsa'', čije su sjemenke poznate pod nazivom brazilski orasi. Sakupljanje sjemenki važan je izvor prihoda za lokalno stanovništvo u pojedinim dijelovima Amazonskog bazena. Velik dio proizvodnje temelji se na sakupljanju plodova sa samoniklih stabala u prirodnim šumama. Drugi predstavnici porodice imaju značenje kao izvori [[Drvo (materijal)|drva]], osobito vrste rodova ''[[Cariniana]]'', ''[[Couratari]]'', ''Eschweilera'' i srodnih skupina. Neke vrste sade se kao ukrasna stabla zbog velikih, mirisnih i upadljivih cvjetova, ponajprije ''[[Couroupita guianensis]]'' i pojedine vrste rodova ''Barringtonia'' i ''[[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]]''. U različitim tropskim područjima pojedine se vrste tradicionalno koriste i za druge namjene, uključujući izradu predmeta od drva, lokalnu prehranu i etnobotaničku uporabu. Takve su uporabe svojstvene određenim vrstama i ne mogu se pripisati svim predstavnicima porodice.<ref name="NYBG "/> <ref name="KewOpis "/> == Rodovi == {{stupci|3| # '''Subfamilia ''[[Napoleonaeoideae]]''''' <small>Benth.</small> ## ''[[Napoleonaea]]'' <small>P. Beauv.</small> (17 spp.) ## ''[[Crateranthus]]'' <small>Baker fil.</small> (4 spp.) # '''Subfamilia ''[[Scytopetaloideae]]''''' <small>O. Appel</small> ## ''[[Oubanguia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ## ''[[Scytopetalum]]'' <small>Pierre ex Engl.</small> (3 spp.) ## ''[[Rhaptopetalum]]'' <small>Oliv.</small> (13 spp.) ## ''[[Pierrina]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ## ''[[Brazzeia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) # '''Subfamilia ''[[Asteranthoideae]]''''' <small>Reveal</small> ## ''[[Asteranthos]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) # '''Subfamilia ''[[Lecythidoideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ## ''[[Grias]]'' <small>L.</small> (17 spp.) ## ''[[Allantoma]]'' <small>Miers</small> (8 spp.) ## ''[[Cariniana]]'' <small>Casar.</small> (9 spp.) ## ''[[Couroupita]]'' <small>Aubl.</small> (3 spp.) ## ''[[Pachylecythis]]'' <small>Ledoux</small> (5 spp.) ## ''[[Corythophora]]'' <small>R. Knuth</small> (4 spp.) ## ''[[Bertholletia]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (1 sp.) ## ''[[Couratari]]'' <small>Aubl.</small> (19 spp.) ## ''[[Eschweilera]]'' <small>Mart.</small> (67 spp.) ## ''[[Lecythis]]'' <small>Loefl.</small> (4 spp.; 5 po Kewu) ## ''[[Chytroma]]'' <small>Miers</small> (19 spp.) ## ''[[Waimiria]]'' <small>C. W. Dick & O. M. Vargas</small> (1 sp.) ## ''[[Imbiriba]]'' <small>O. M. Vargas, M. Ribeiro & C. W. Dick</small> (7 spp.) ## ''[[Guaiania]]'' <small>O. M. Vargas & C. W. Dick</small> (5 spp.) ## ''[[Scottmoria]]'' <small>Cornejo</small> (38 spp.) # '''Subfamilia ''[[Barringtonioideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Petersianthus]]'' <small>Merr.</small> (2 spp.) ## ''[[Barringtonia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (72 spp.) ## ''[[Chydenanthus]]'' <small>Miers</small> (1 sp.) ## ''[[Careya]]'' <small>Roxb.</small> (3 spp.) ## ''[[Planchonia]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) # '''Subfamilia ''[[Foetidioideae]]''''' <small>Engl.</small> ## ''[[Foetidia]]'' <small>Comm. ex Lam.</small> (17 spp.) }} == Sinonimi == Hassler im a na popisu:<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1793996208 Hassler], pristupljeno 56. studenog 2026.</ref> * ''Asteranthaceae'' <small>R.Knuth</small>; Pflanzenreich [Engler] IV.219, Heft 105 (Lecyth.): 1 (1939), nom. cons. * ''Barringtoniaceae'' <small>F.Rudolphi</small>; Syst. Orb. Veg. 56 (1830), nom. cons. * ''Foetidiaceae'' <small>Airy Shaw</small>; Kew Bull. 18: 258 (1965) * ''Gustaviaceae'' <small>Burnett</small>; Outlines Bot. [Burnett] 717, 1092, 1135 (1835) * ''Napoleonaeaceae'' <small>A.Rich.</small>; Dict. Class. Hist. Nat. [Bory] 11: 432 (1827) * ''Rhaptopetalaceae'' <small>Tiegh.</small>; Just´s Bot. Jahresber. 33(2): 564 (1907) == Literatura == * Richard, A. (1825.). Lecythideae. U: Dictionnaire classique d'histoire naturelle, 9: 269. * Prance, G. T. i Mori, S. A. (1979.). Lecythidaceae – Part I. The Actinomorphic-flowered New World Genera. Flora Neotropica Monograph 21(1). * Mori, S. A. i Prance, G. T. (1990.). Lecythidaceae – Part II. The Zygomorphic-flowered New World Genera. Flora Neotropica Monograph 21(2). * Vargas, O. M. i sur. (2024.). Reclassification of the Bertholletia clade of the Brazil nut family (Lecythidaceae) based on a phylogenetic analysis of plastome and target sequence capture data. Harvard Papers in Botany, 29(1): 159–179. * Plants of the World Online. Lecythidaceae A.Rich. Royal Botanic Gardens, Kew. * World Flora Online. Lecythidaceae A.Rich. * Stevens, P. F. Angiosperm Phylogeny Website. Lecythidaceae, rodovi i taksonomski položaj. * Mori, S. A. i sur. The Lecythidaceae Pages. New York Botanical Garden. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Lecitisovke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] pzl430hctlovkgsymeniblkalc0wllc 7631748 7631665 2026-11-06T23:21:52Z Zeljko 1196 /* Potporodice */ 7631748 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Lecythidaceae'' | slika = Lecythis marcgraaviana Miers - Flickr - Alex Popovkin, Bahia, Brazil (28) (cropped).jpg | slika_opis = [[Glineno drvo]], ''[[Lecythis pisonis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Lecythidaceae''''' | familia_autorstvo = [[Achille Richard|A. Rich.]] }} [[Datoteka:Cauliforous flower.jpg|mini|lijevo|''[[Grias neuberthii]]'']] [[Datoteka:Gustavia superba (3528680444).jpg|mini|lijevo|''[[Gustavia superba]]'']] [[Datoteka:Eschweilera ovata, embiriba - Flickr - Tarciso Leão (2).jpg|mini|lijevo|''[[Eschweilera ovata]]'']] [[Datoteka:(Couroupita guianensis) at Kakinada Gandhinagar park 18.jpg|mini|lijevo|''[[Couroupita guianensis]]'']] [[Datoteka:Lecythis ibiriba (Miers) N.P. Sm., S.A. Mori & Popovkin (24026522925).jpg|mini|lijevo|''[[Lecythis ibiriba]]'']] '''''Lecythidaceae''''' <small>A.Rich.</small> porodica je drvenastih cvjetnica iz reda [[Vrjesolike|vrijesolike]] (''[[Ericales]]''), rasprostranjena pretežno u tropskim područjima [[Amerika|Amerike]], [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i na otocima [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]. Obuhvaća drveće i grmlje, često s velikim i upadljivim cvjetovima, brojnim prašnicima te karakterističnim plodovima, koji mogu biti drvenasti, mesnati ili vlaknasti. Osobito su prepoznatljivi plodovi koji se otvaraju kružnim odvajanjem poklopca. Najveća raznolikost porodice nalazi se u tropskoj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], osobito u amazonskim kišnim [[šuma]]ma. Ondje neke vrste rastu kao visoka stabla šumskog sklopa, a druge u nižim slojevima vegetacije ili uz riječne tokove. Među najpoznatijim predstavnicima porodice nalazi se ''[[Bertholletia excelsa]]'', stablo čije su jestive sjemenke poznate kao [[Brazilski orah|brazilski orasi]], te ''[[Couroupita guianensis]]'', poznata je kao “cannonball tree” (topovska kugla), koja razvija velike kuglaste plodove i izrazito upadljive cvjetove neposredno na deblu. Prema bazi Plants of the World Online porodica obuhvaća 30 prihvaćenih rodova. Njezin se opseg posljednjih godina mijenjao, osobito nakon molekularnih istraživanja neotropskih rodova ''[[Lecythis]]'' i ''[[Eschweilera]]''.<ref name="DELTA "/> == Opis == === Životni oblik i stabljika === Predstavnici porodice pretežno su zimzelena [[Stablo|stabla]] i [[grm]]ovi, rjeđe listopadne drvenaste biljke. Među njima se nalaze velika šumska stabla koja dosežu gornji sloj tropskih kišnih šuma, ali i manje vrste šumskog podrasta. [[Deblo]] je najčešće uspravno, s razgranatom [[Krošnja|krošnjom]]. [[Kora (biljke)|Kora]] je kod mnogih predstavnika vlaknasta, a unutarnji dijelovi kore mogu imati karakterističan miris koji podsjeća na laneno ulje. Ta su obilježja osobito korisna pri prepoznavanju neotropskih predstavnika porodice. Pojedine vrste razvijaju potporne žile pri osnovi debla. Različiti oblici razgranatosti povezani su s rastom u gustim šumama, na poplavnim zemljištima i u drugim tropskim staništima.<ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000348-2/general-information Kew, opis], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> <ref name="DELTA ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl? DELTA – Lecythidaceae], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> === Listovi === [[List]]ovi su uglavnom jednostavni, naizmjenični i s peteljkom. Kod nekih se vrsta skupljaju blizu vrhova [[grana]], zbog čega mogu izgledati gotovo pršljenasto raspoređeni. Plojke su najčešće eliptične, duguljaste ili obrnuto jajaste, papirnate do kožaste. Lisni rub može biti cjelovit, sitno nazubljen ili narovašen. Kod pojedinih rodova zupci su toliko maleni da se teško razlikuju bez povećanja. Nervatura je perasta, s jasno razvijenom glavnom žilom i postranim žilama. Kod mnogih vrsta postrane i tercijarne žile raspoređene su u gotovo pravilnim nizovima. Palistići uglavnom nedostaju ili su izrazito maleni i kratkotrajni. Mladi listovi mogu biti savijeni, smotani ili na drugi način zaštićeni tijekom razvoja.<ref name="KewOpis "/> === Cvatovi === [[Cvjetovi]] se razvijaju pojedinačno ili u [[cvat]]ovima, najčešće grozdovima, metlicama i manjim skupinama cvjetova. Cvatovi mogu biti vršni ili pazušni, ali se kod određenih predstavnika razvijaju i na starijim granama ili neposredno na deblu. Potonja pojava naziva se [[kauliflorija]]. Posebno je izražena kod roda ''[[Couroupita]]'', čiji se veliki cvjetovi i plodovi razvijaju na dugim cvatnim osima koje izrastaju iz debla. Cvjetovi se često razvijaju na jasno izraženim cvjetnim stapkama, a pri njihovoj osnovi mogu se nalaziti mali pricvjetni listovi.<ref name="KewOpis "/> === Cvjetovi === Cvjetovi su najčešće dvospolni, pravilni ili dvostrano simetrični. U mnogih su vrsta veliki, mirisni i živo obojeni, premda postoje i predstavnici s manjim ili neuglednijim cvjetovima. [[Čaška]] je uglavnom građena od četiri do šest [[lap]]ova, ali je broj lapova kod pojedinih rodova drukčiji. Lapovi mogu biti slobodni ili međusobno srasli, a često su povezani s [[Hipantij|hipantij]]em i [[Plodnica|plodnicom]]. [[Vjenčić]] obično ima četiri do šest [[latica]], ali njihov broj može biti veći. Latice su slobodne ili djelomično srasle pri osnovi, bijele, kremaste, žute, ružičaste, crvene ili drugih boja. Kod roda ''[[Foetidia]]'' latice nedostaju, dok su kod nekih drugih predstavnika dijelovi vjenčića preobraženi ili reducirani. Jedno od najvažnijih obilježja porodice jest brojan [[Andrecej|andrecej]]. [[Prašnik|Prašnici]] su često raspoređeni u više nizova i djelomično srasli pri osnovi. U nekih rodova prašnici su raspoređeni gotovo pravilno oko središta cvijeta. U drugih nastaje složena, nesimetrična struktura s brojnim sterilnim prašnicima, odnosno staminodijima. Kod roda ''[[Bertholletia]]'' i srodnih neotropskih rodova dio andreceja oblikuje posebno zakrivljeno proširenje, takozvanu prašničku kapuljaču. Ona djelomično prekriva središnji dio cvijeta i može ograničavati pristup peludu i nektaru. [[Prašnice]] su najčešće dvotekne i otvaraju se uzdužnim pukotinama, premda su kod pojedinih skupina poznati i drugi načini otvaranja. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je građen od više međusobno sraslih [[plodni listovi|plodnih listova]]. Plodnica je u većine predstavnika podrasla ili polupodrasla, ali su kod skupine tradicionalno izdvajane kao Scytopetalaceae poznati i drukčiji odnosi. [[Plodnica]] najčešće ima dva do šest pretinaca, a broj sjemenih zametaka u njima varira od jednog do mnogo. Placentacija je često aksilarna. Vrat tučka obično je jednostavan, a njuška cijela ili različito režnjevita.<ref name="KewOpis "/> === Plodovi === [[Plod]]ovi su vrlo raznoliki. Mogu biti drvenasti, vlaknasti ili mesnati, suhi ili s razvijenim sočnim tkivima. Kod mnogih neotropskih predstavnika razvijaju se krupni, debelostijeni plodovi. Osobito je karakterističan piksidij (pyxidium), poseban tip tobolca koji se otvara kružnim odvajanjem poklopca. Poklopac se naziva operkulom, a odvajanjem se omogućuje oslobađanje [[sjeme]]nki. Oblik [[Piksidij|piksidij]]a razlikuje se među rodovima. Može biti kuglast, jajast, izdužen ili vrčast, s različito razvijenim gornjim i donjim dijelovima. Kod nekih vrsta plodovi ostaju zatvoreni i nakon dozrijevanja. Tako ''[[Bertholletia excelsa]]'' razvija velik, tvrd i gotovo kuglast plod, unutar kojega se nalazi više sjemenki. Kod ''[[Couroupita guianensis]]'' nastaju veliki, kuglasti plodovi s tvrdom vanjskom stijenkom i mesnatom unutrašnjošću. U drugim rodovima razvijaju se znatno manji plodovi, a kod pojedinih predstavnika oblik i građa ploda razlikuju se od tipičnih drvenastih piksidija.<ref name="KewOpis "/> === Sjemenke === [[Sjemenke]] mogu biti malene ili vrlo velike, s tankom ili čvrstom sjemenom lupinom. Kod pojedinih rodova razvijaju se krilca koja omogućuju rasprostranjivanje vjetrom. Kod nekih vrsta sjemenke sadržavaju obilna pričuvna hranjiva, osobito ulja i [[bjelančevine]], dok je kod drugih endosperm reduciran ili odsutan. Zametak može biti ravan ili savijen, s dobro razvijenim supkama ili s izrazito preobraženom građom. Sjemenke vrste Bertholletia excelsa osobito su bogate uljima i poznate su kao jestivi brazilski orasi.<ref name="KewOpis "/> == Rasprostranjenost i stanište == ''Lecythidaceae'' su pretežno pantropska porodica, s najvećom raznolikošću u tropskoj Americi. Osobito velik broj vrsta razvija se u kišnim šumama Amazonskog bazena, na [[Gvajanska visoravan|Gvajanskoj visoravni]] i u drugim područjima tropske Južne Amerike. Neotropski predstavnici rasprostranjeni su od južnog [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do područja južnog [[Brazil]]a i [[Paragvaj]]a. Mnoge vrste pripadaju šumskim zajednicama nizinskih područja, ali neke rastu i u podnožju [[Ande|Anda]] te u planinskim šumama. U [[Afrika|Africi]] su prisutni rodovi poput ''[[Napoleonaea]]'', ''[[Oubanguia]]'', ''[[Scytopetalum]]'', ''[[Rhaptopetalum]]'', ''[[Brazzeia]]'' i ''[[Petersianthus]]''. Njihova se staništa uglavnom nalaze u vlažnim tropskim šumama zapadne i središnje Afrike. Rod ''[[Foetidia]]'' zastupljen je u [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]] i na otocima zapadnog [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], osobito na [[Madagaskar]]u i susjednim otocima. Azijski i australo-pacifički predstavnici pripadaju ponajprije skupini rodova ''Barringtonia'', ''[[Careya]]'', ''[[Chydenanthus]]'' i ''[[Planchonia]]''. Neke vrste rastu u unutrašnjosti tropskih šuma, druge uz rijeke, na povremeno poplavljenim zemljištima ili u obalnim područjima. Posebno je poznata ''[[Barringtonia asiatica]]'', koja raste u tropskim obalnim područjima Indijskog i Tihog oceana. Njezini veliki vlaknasti plodovi mogu plutati i rasprostranjivati se morskim strujama.<ref name="KewOpis "/> == Sistematika i povijest == Izvori: Plants of the World Online – Lecythidaceae · APweb – rodovi i potporodice · Vargas i sur. (2024.) – nova klasifikacija neotropskih rodova. Porodicu je [[1825.]] godine opisao francuski botaničar [[Achille Richard]] pod imenom ''Lecythideae'' u djelu Dictionnaire classique d'histoire naturelle, svezak 9, stranica 269. Naziv ''Lecythidaceae'' danas je zaštićen nomenklaturnim pravilima (nomen conservandum). Tipski rod porodice jest [[Lecythis]] <small>Loefl.</small> ([[lecitis]]) U starijim botaničkim klasifikacijama pojedine su skupine današnje porodice često izdvajane u zasebne porodice, osobito ''Barringtoniaceae'', ''Scytopetalaceae'', ''Napoleonaeaceae'' i ''Foetidiaceae''. Molekularna filogenetska istraživanja omogućila su njihovo povezivanje u šire shvaćenu porodicu Lecythidaceae, koja pripada redu ''[[Ericales]]''.<ref name="BioOne ">[https://bioone.org/journals/harvard-papers-in-botany/volume-29/issue-1/hpib.v29iss1.2024.n18/Reclassification-of-the-Bertholletia-Clade-of-the-Brazil-Nut-Family/10.3100/hpib.v29iss1.2024.n18.short Reclassification of the Bertholletia Clade of the Brazil Nut Family (Lecythidaceae) Based on a Phylogenetic Analysis of Plastome and Target Sequence Capture Data], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> == Potporodice == U suvremenim pregledima razlikuje se pet glavnih skupina, koje se u odgovarajućim klasifikacijama obrađuju kao potporodice:<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Lecythidaceae APweb], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> * ''[[Foetidioideae]]'' — obuhvaća rod Foetidia, rasprostranjen u istočnoj Africi i na otocima Indijskog oceana. * ''[[Lecythidoideae]]'' — velika neotropska skupina, kojoj pripadaju Bertholletia, Lecythis, Eschweilera, Couroupita, Gustavia i drugi rodovi. * ''[[Napoleonaeoideae]]'' — afrička skupina s rodom Napoleonaea. * ''[[Barringtonioideae]]'' — skupina uglavnom azijskih, australo-pacifičkih i afričkih rodova, uključujući Barringtonia, Careya i Planchonia; u dijelu literature obuhvaća se nazivom Planchonioideae. * ''[[Scytopetaloideae]]'' — pretežno afrička skupina kojoj pripadaju Scytopetalum, Rhaptopetalum, Brazzeia i drugi rodovi, uključujući neotropski Asteranthos. Obilježja cvijeta, [[Plodnica|plodnice]] i plodova razlikuju se među potporodicama, pa opis porodice u cjelini ne vrijedi jednako za svaki pojedini rod. == Novije taksonomske promjene == Filogenetska istraživanja pokazala su da rodovi ''Lecythis'' i ''Eschweilera'', u nekadašnjem širokom opsegu, nisu predstavljali jedinstvene prirodne razvojne skupine. Vargas i suradnici [[2024.]] objavili su novu klasifikaciju skupine Bertholletia, na temelju podataka iz plastidnih genoma i drugih molekularnih biljega.<ref name="BioOne "/> Prema toj obradi iz nekada široko shvaćenoga roda ''Lecythis'' izdvojeni su ili ponovno priznati rodovi ''[[Chytroma]]'', ''[[Guaiania]]'' i ''[[Pachylecythis]]'', a iz roda ''[[Eschweilera]]'' izdvojeni su ''[[Imbiriba]]'', ''[[Scottmoria]]'' i ''[[Waimiria]]''.<ref name="BioOne "/> Istraživanje je obuhvatilo brojne nove nomenklaturne kombinacije, a promjene su prihvaćene i u suvremenim taksonomskim bazama. == Ekologija i oprašivanje == ''Lecythidaceae'' imaju važnu ulogu u tropskim šumskim [[ekosustav]]ima. Mnogi predstavnici pripadaju dugovječnim stablima i sudjeluju u oblikovanju šumskog sklopa, dok njihovi cvjetovi, plodovi i sjemenke predstavljaju izvore hrane različitim životinjama. Kod brojnih neotropskih vrsta cvjetove oprašuju [[pčele]]. Građa andreceja, osobito oblik prašničke kapuljače, utječe na pristup cvjetnoj nagradi. Neki oprašivači moraju prodrijeti ispod kapuljače kako bi dosegnuli [[pelud]] ili [[nektar]]. Zbog toga cvjetove pojedinih vrsta mogu uspješno oprašivati samo dovoljno velike i snažne pčele. Kod brazilskog oraha važnu ulogu imaju velike samotarske pčele, uključujući predstavnike skupine ''[[Euglossini]]''. Uspješno oprašivanje povezano je s očuvanjem prirodnih šumskih staništa u kojima ti [[kukci]] žive. Rasprostranjivanje sjemenki odvija se na različite načine. Krilate [[sjeme]]nke pojedinih rodova mogu se širiti [[vjetar|vjetrom]], dok teški plodovi drugih vrsta padaju na šumsko tlo i postaju dostupni životinjama. Kod ''Bertholletia excelsa'' [[glodavci]] poput [[aguti]]ja mogu otvarati tvrde plodove, odnositi sjemenke i zakapati ih u tlo. Dio pohranjenih sjemenki ostaje nepojeden i može proklijati.<ref name="NYBG ">[https://sweetgum.nybg.org/science/projects/lp/ Lecythidaceae – the Brazil nut family], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> <ref name="Oprašivanje ">[https://www.alice.cnptia.embrapa.br/alice/bitstream/doc/1093487/1/I9201EN1.pdf Oprašivanje brazilskog oraha], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> == Gospodarsko i kulturno značenje == Gospodarski najvažniji predstavnik porodice jest ''Bertholletia excelsa'', čije su sjemenke poznate pod nazivom brazilski orasi. Sakupljanje sjemenki važan je izvor prihoda za lokalno stanovništvo u pojedinim dijelovima Amazonskog bazena. Velik dio proizvodnje temelji se na sakupljanju plodova sa samoniklih stabala u prirodnim šumama. Drugi predstavnici porodice imaju značenje kao izvori [[Drvo (materijal)|drva]], osobito vrste rodova ''[[Cariniana]]'', ''[[Couratari]]'', ''Eschweilera'' i srodnih skupina. Neke vrste sade se kao ukrasna stabla zbog velikih, mirisnih i upadljivih cvjetova, ponajprije ''[[Couroupita guianensis]]'' i pojedine vrste rodova ''Barringtonia'' i ''[[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]]''. U različitim tropskim područjima pojedine se vrste tradicionalno koriste i za druge namjene, uključujući izradu predmeta od drva, lokalnu prehranu i etnobotaničku uporabu. Takve su uporabe svojstvene određenim vrstama i ne mogu se pripisati svim predstavnicima porodice.<ref name="NYBG "/> <ref name="KewOpis "/> == Rodovi == {{stupci|3| # '''Subfamilia ''[[Napoleonaeoideae]]''''' <small>Benth.</small> ## ''[[Napoleonaea]]'' <small>P. Beauv.</small> (17 spp.) ## ''[[Crateranthus]]'' <small>Baker fil.</small> (4 spp.) # '''Subfamilia ''[[Scytopetaloideae]]''''' <small>O. Appel</small> ## ''[[Oubanguia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ## ''[[Scytopetalum]]'' <small>Pierre ex Engl.</small> (3 spp.) ## ''[[Rhaptopetalum]]'' <small>Oliv.</small> (13 spp.) ## ''[[Pierrina]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ## ''[[Brazzeia]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) # '''Subfamilia ''[[Asteranthoideae]]''''' <small>Reveal</small> ## ''[[Asteranthos]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) # '''Subfamilia ''[[Lecythidoideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Gustavia (biljni rod)|Gustavia]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ## ''[[Grias]]'' <small>L.</small> (17 spp.) ## ''[[Allantoma]]'' <small>Miers</small> (8 spp.) ## ''[[Cariniana]]'' <small>Casar.</small> (9 spp.) ## ''[[Couroupita]]'' <small>Aubl.</small> (3 spp.) ## ''[[Pachylecythis]]'' <small>Ledoux</small> (5 spp.) ## ''[[Corythophora]]'' <small>R. Knuth</small> (4 spp.) ## ''[[Bertholletia]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (1 sp.) ## ''[[Couratari]]'' <small>Aubl.</small> (19 spp.) ## ''[[Eschweilera]]'' <small>Mart.</small> (67 spp.) ## ''[[Lecythis]]'' <small>Loefl.</small> (4 spp.; 5 po Kewu) ## ''[[Chytroma]]'' <small>Miers</small> (19 spp.) ## ''[[Waimiria]]'' <small>C. W. Dick & O. M. Vargas</small> (1 sp.) ## ''[[Imbiriba]]'' <small>O. M. Vargas, M. Ribeiro & C. W. Dick</small> (7 spp.) ## ''[[Guaiania]]'' <small>O. M. Vargas & C. W. Dick</small> (5 spp.) ## ''[[Scottmoria]]'' <small>Cornejo</small> (38 spp.) # '''Subfamilia ''[[Barringtonioideae]]''''' <small>Beilschm.</small> ## ''[[Petersianthus]]'' <small>Merr.</small> (2 spp.) ## ''[[Barringtonia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (72 spp.) ## ''[[Chydenanthus]]'' <small>Miers</small> (1 sp.) ## ''[[Careya]]'' <small>Roxb.</small> (3 spp.) ## ''[[Planchonia]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) # '''Subfamilia ''[[Foetidioideae]]''''' <small>Engl.</small> ## ''[[Foetidia]]'' <small>Comm. ex Lam.</small> (17 spp.) }} == Sinonimi == Hassler im a na popisu:<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1793996208 Hassler], pristupljeno 56. studenog 2026.</ref> * ''Asteranthaceae'' <small>R.Knuth</small>; Pflanzenreich [Engler] IV.219, Heft 105 (Lecyth.): 1 (1939), nom. cons. * ''Barringtoniaceae'' <small>F.Rudolphi</small>; Syst. Orb. Veg. 56 (1830), nom. cons. * ''Foetidiaceae'' <small>Airy Shaw</small>; Kew Bull. 18: 258 (1965) * ''Gustaviaceae'' <small>Burnett</small>; Outlines Bot. [Burnett] 717, 1092, 1135 (1835) * ''Napoleonaeaceae'' <small>A.Rich.</small>; Dict. Class. Hist. Nat. [Bory] 11: 432 (1827) * ''Rhaptopetalaceae'' <small>Tiegh.</small>; Just´s Bot. Jahresber. 33(2): 564 (1907) == Literatura == * Richard, A. (1825.). Lecythideae. U: Dictionnaire classique d'histoire naturelle, 9: 269. * Prance, G. T. i Mori, S. A. (1979.). Lecythidaceae – Part I. The Actinomorphic-flowered New World Genera. Flora Neotropica Monograph 21(1). * Mori, S. A. i Prance, G. T. (1990.). Lecythidaceae – Part II. The Zygomorphic-flowered New World Genera. Flora Neotropica Monograph 21(2). * Vargas, O. M. i sur. (2024.). Reclassification of the Bertholletia clade of the Brazil nut family (Lecythidaceae) based on a phylogenetic analysis of plastome and target sequence capture data. Harvard Papers in Botany, 29(1): 159–179. * Plants of the World Online. Lecythidaceae A.Rich. Royal Botanic Gardens, Kew. * World Flora Online. Lecythidaceae A.Rich. * Stevens, P. F. Angiosperm Phylogeny Website. Lecythidaceae, rodovi i taksonomski položaj. * Mori, S. A. i sur. The Lecythidaceae Pages. New York Botanical Garden. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Lecitisovke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] b9837wqv6gurm8yxdxj734zw2i2f3f8 0 603487 7631695 7451151 2026-11-06T21:57:25Z Man Usk 7132 7631695 wikitext text/x-wiki '''Tethys''' je bio [[trijas]]ki polifazni [[submarinski vulkan|submarinski]] [[vulkan]] u Rami, BiH. Od njega su danas ostali samo ostatci.<ref name="Pavličević">[http://www.rportal.eu/index.php/georama/item/134-trijarski-vulkan-tethys-dragulj-u-sredistu-rame Rportal] Miro Pavličević: ''Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame '', 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)</ref> == Položaj == Zemljopisni položaj Tethysa je u središtu [[Rama|Rame]], u masivu [[sredogorje|sredogorja]] Krstaca. Raminu [[litosfera|litosferu]] tvore sve vrste stijena prema postanku: magmatske, [[metamorfne stijene|metamorfne]] i sedimentne. Prevladavaju [[sedimentne stijene]]. Dio ostataka vulkana vidljiv je između naselja [[Gornji Višnjani|Gornjih]] i [[Donji Višnjani|Donjih Višnjana]]. [[Krstac]] je [[magma]]tsko tijelo. Magistralnom cestom M16-2 pa lokalnom cestom koja vodi ka Lugu dolazi se do vulkana. S Tethysa se vidi [[sutjeska]] rijeke [[Rama (rijeka)|Rame]], ramska tektonska [[potolina]], [[Raduša]] i [[miocen]]sko [[Ramsko jezero]], [[rasjed]] Pasja - Plemina stijena i dr. Krajem teče slapovita rijeke [[Crima]].<ref name="Pavličević"/> Tethys je u zemljopisnom središtu države Bosne i Hercegovine. Dio je masivna planinskog prostora, drukčijeg izgleda, podrijetla i morfologije od [[vapnenac|vapnenačkog]] gorja u Zapadnoj Bosni, na Bjelašnici i južnije u Hercegovini. Središnja je planina [[Vranica]], čije bočne izdanke možemo smatrati i posebnim planinama, ali sve tvore jedinstveni masiv [[Srednjebosanske rudne planine]].<ref>(boš.) [http://letholandez.blogger.ba/arhiva/2011/02/11/2688643 Leteci Holandjanin] Ur. Ferid Čengić ''Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine - Zlato u centru zemlje'', 11. veljače 2011. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)</ref><ref>[http://www.fojnica-samostan.com/novo/index.php/14-samostan/zupa/236-sv-misa-na-vrankamenu Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica] [[Branka Jukić]] ''Sv. misa na [[Vrankamen]]u''. Tumačenje fra [[Janko Ljubos|Janka Ljubosa]]. 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)</ref><ref>[https://www.bljesak.info/lifestyle/flash/i-u-bih-ima-vulkana-starih-vise-od-20-milijuna-godina/3496 Bljesak.info] A.M. ''I u BiH ima vulkana starih više od 20 milijuna godina'', [[Hazim Hrvatović]] o vulkanima. 10. rujna 2013. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)</ref> == Opis == [[Magmatske stijene]] su većinom u svezi sa submarinskim procesom trijaskog vulkana Tethysa. Srodnog je postanka s [[jablanički granit|jablaničkim]] [[granit]]om "gabrom" u procesu nastanka i oblikovanja [[subdukcija|subdukcijske]] zone Tethysa. Osim u masivu Krstaca, ima ih i drugdje po općini, ali izolirano i u puno manjem opsegu. Magmatske stijene sredogorja Krstaca su [[kisele magmatske stijene|kisele]] i [[neutralne magmatske stijene|neutralne]] [[efuzivne magmatske stijene]], među njima [[kvarckeratofir]]i i [[keratofir]]i, javljaju se proslojci [[tuf]]a, efuzivna neutralna magmatska stijena [[andezit]] ([[porfirit]]), [[bazične magmatske stijene]] - [[dijabaz]] i oksidirani efuziv [[bazalt]], [[pegmatit]]i i dr. Rječica Crima [[erozija|erodira]] magmatsku podlogu, pa je moguće pronaći taložni [[opal]] i sitne listiće [[zlato|zlata]].<ref name="Pavličević"/> == Povijest == Vulkan je nastao u trijasu. Aktivnost mu je kulminirala u srednjem trijasu, oko 245. – 228. milijuna godina pr. Kr.<ref name="Pavličević"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vulkanizam u Europi]] [[Kategorija:Prozor-Rama]] [[Kategorija:Okoliš Bosne i Hercegovine]] 2y31mlohukvffymr7bk1z7b0jwy0skg 0 603489 7631694 5905486 2026-11-06T21:56:58Z Man Usk 7132 7631694 wikitext text/x-wiki {{Jednostrano}} '''Vrankamen''' je [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličko]] hodočasničko mjesto u Bosni. Nalazi se na na planini [[Vranica|Vranici]] iznad [[Fojnica|Fojnice]]. Na njemu svake prve nedjelje po blagdanu [[sv. Ilija|sv. Ilije]] [[franjevci|fratri]] fojničkog [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|franjevačkog samostana Duha Svetoga]] organiziraju malo [[hodočašće]]. Ovdje održavaju tzv. čobansku [[misa|misu]]. Tradicija održavanja te mise traje stoljećima. Datira skoro od samog osnutka fojničkog samostana. U davna vremena svećenici su na konjima jednom godišnje išli ovamo i donosili [[pastir|čobanima]] duhovnu okrjepu. Tradicija je [[Progoni kršćana|prekinuta]] tijekom nekoliko godina u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] i od [[1973.]] godine. Tad je zaprežnim kolima ovamo se zaputio ondašnji partijski moćnik Nikola Kovačević. Verbalnu prepirku s naguravanjem dvojice vjernika iskoristio i zabranio bilo kakvo okupljanje na Vrankamenu. Gvardijan fra [[Nikica Miličević]] obnovio je tradiciju [[1991.]] godine kojeg su ubili pripadnici Armije RBiH. Danas nema više čobana, stada ovaca ni [[tornjak]]a. Premda je nestala populacija kojoj je misa bila namijenjena, mise se održavaju kao romantični spomen na davna vremena. Danas hodočašće ovom kraju osim što privlači mnoštvo vjernika, Božja izdašnost i velikodušnost ovih predjela zadivljuje mnoštvo planinara, zaljubljenika u prirodu, radoznalaca koji u velikom broju dolaze i nikad ne ostaju razočarani. Do Vrankamena je najlakše doći da se do Brusnice dođe automobilom. Otamo se pješači sat i pol do Vrankamena.<ref>[http://www.fojnica-samostan.com/novo/index.php/14-samostan/zupa/236-sv-misa-na-vrankamenu Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica] [[Branka Jukić]] ''Sv. misa na Vrankamenu'', 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Fojnica]] 93btcpqeoesxes1xew70ef18ajzcekz 0 603578 7631700 7614808 2026-11-06T22:03:05Z Zeljko 1196 7631700 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pentaphylacaceae'' | slika = Eurya muricata 2014-02-08.jpg | slika_opis = ''[[Eurya muricata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Pentaphylacaceae''''' | familia_autorstvo = [[Adolf Engler|Engl.]] }} '''''Pentaphylacaceae''''' <small>Engl.</small> porodica je drvenastih cvjetnica iz reda [[Vrjesolike|vrijesolike]] ''([[Ericales]]''). Obuhvaća zimzeleno [[drveće]] i [[grm]]lje, rasprostranjeno pretežno u tropskim i suptropskim područjima [[Azija|Azije]] i [[Amerika|Amerike]], s manjim brojem predstavnika u [[Afrika|Africi]] i na atlantskim otocima. Biljke imaju jednostavne, naizmjenične listove, najčešće dvospolne ili jednospolne peteročlane cvjetove te plodove u obliku boba ili tobolaca. Porodica je u prošlosti bila povezana s [[Čajevke|čajevkama]] (''[[Theaceae]]''), kojima mnogi njezini predstavnici nalikuju građom cvjetova i listova. Neki su rodovi ranije bili uključeni u široko shvaćenu porodicu ''Theaceae'', a drugi u zasebnu porodicu ''Ternstroemiaceae'', koja se danas uključuje u ''Pentaphylacaceae''. Prema bazi Plants of the World Online, porodica sadržava 12 prihvaćenih rodova. U suvremenoj podjeli razlikuju se tri tribusa: ''[[Pentaphylaceae]]'', [[Ternstroemieae]] i [[Freziereae|Frezierieae]].<ref name="Kew "/> == Opis == === Životni oblik i stabljika === Predstavnici porodice uglavnom su zimzeleni [[grm]]ovi i [[Stablo|stabla]], visoki od nekoliko metara do više od 20 m. Njihova veličina ovisi o rodu, vrsti i uvjetima staništa. U gorskim tropskim [[šuma]]ma česti su manji grmovi i stabla, dok predstavnici nizinskih šuma mogu dosegnuti znatno veću visinu. Mlade grančice mogu biti gole ili obrasle jednostavnim dlačicama, koje su kod pojedinih rodova svilenkaste. Kora i drvo sadržavaju različito razvijene mehaničke i provodne elemente. U anatomiji drva pojedinih skupina prisutne su karakteristične strukture provodnih elemenata, uključujući ljestvičaste perforacijske pločice i omeđene jažice. Kod nekih predstavnika nalaze se sklereidi, stanice sa zadebljalim, odrvenjelim stijenkama. Takva su anatomska obilježja imala važnu ulogu u razgraničavanju Pentaphylacaceae od čajevki.<ref name="Mobot "/> <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm APweb], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126596-1/general-information Kew, opis], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> === Listovi === [[Listovi]] su jednostavni, najčešće naizmjenični, raspoređeni spiralno ili u dva reda. Obično imaju razvijene peteljke, premda su kod nekih vrsta gotovo sjedeći. Plojke su eliptične, duguljaste, jajaste ili obrnuto jajaste, često kožaste i trajne. Rubovi mogu biti cjeloviti, pilasti, sitno nazubljeni ili narovašeni. Kod pojedinih rodova zupci završavaju sitnim, kratkotrajnim žljezdastim nastavcima. Nervatura je perasta, s jasno izraženom glavnom žilom. Postrane žile mogu biti slabo ili snažno istaknute. U nekih vrsta roda Freziera razvijaju se brojne gotovo usporedne postrane žile. Kod predstavnika roda Ternstroemia na listovima se mogu pojavljivati sitne tamne žljezdaste točke, osobito na donjoj strani plojke. Palistići uglavnom nedostaju. Mladi listovi pojedinih vrsta ostaju tijekom razvoja uzdužno smotani, a na njihovoj donjoj strani mogu nastati karakteristični nabori.<ref name="Mobot "/> <ref name="KewOpis "/> === Cvatovi === Cvjetovi se razvijaju pojedinačno ili u manjim skupinama, najčešće u pazušcima listova. Kod pojedinih predstavnika nastaju kratki grozdasti ili prividno grozdasti cvatovi. Cvatovi mogu biti smješteni i na skraćenim izbojcima, pa se cvjetovi doimaju zbijenima u čuperke ili snopiće. Kod roda Pentaphylax cvjetovi su raspoređeni duž izbojaka tako da tvore prividne klasove ili grozdove. U njihovoj se osnovi često nalaze reducirani listovi i pricvjetni listići. Cvjetovi su najčešće na kratkim stapkama, uz koje se razvijaju mali pricvjetni listovi. Njihov broj, trajnost i položaj razlikuju se među rodovima.<ref name="Mobot "/> <ref name="KewOpis "/> === Cvjetovi === Cvjetovi su uglavnom sitni do srednje veliki, pravilni, peteročlani i najčešće bijeli, kremasti, zelenkasti ili žućkasti. Kod pojedinih vrsta mogu biti ružičasti, crvenkasti ili ljubičasti. Mogu biti dvospolni ili jednospolni. Jednospolni cvjetovi osobito su karakteristični za pojedine pripadnike tribusa Frezierieae, gdje su neke vrste dvodomne. Čaška se najčešće sastoji od pet trajnih lapova, slobodnih ili djelomično sraslih pri osnovi. Lapovi mogu biti nejednaki i međusobno se preklapati u cvjetnom pupu. Kod pojedinih vrsta svojim oblikom i bojom sudjeluju u privlačenju oprašivača. Vjenčić se obično sastoji od pet latica, koje su slobodne ili srasle pri osnovi. U nekih predstavnika vjenčić je zvonast, vrčast ili cjevast, s različito razvijenim slobodnim vrhovima latica. Andrecej je vrlo promjenjiv. Prašnika može biti pet, deset ili mnogo više, ovisno o rodu. Kod vrsta s brojnim prašnicima oni su često raspoređeni u jednome ili više nizova, s kratkim ili izduženim prašničkim nitima. Prašnice su najčešće dvotekne. U mnogih rodova otvaraju se uzdužnim pukotinama, dok se kod Pentaphylax otvaraju posebnim vršnim otvorima. Način otvaranja prašnica jedno je od obilježja po kojima se tipski rod razlikuje od ostalih predstavnika porodice. Ginecej je građen od dva do pet ili više međusobno sraslih plodnih listova. Plodnica je najčešće nadrasla, ali kod pojedinih rodova može biti podrasla. Broj pretinaca u plodnici, broj sjemenih zametaka i građa placente razlikuju se među tribusima. Sjemeni zameci najčešće su pričvršćeni na središnjem dijelu plodnice ili na posebno razvijenim placentama. Vrat tučka može biti jednostavan, kratak ili izdužen, a njuška cijela ili režnjevita.<ref name="Mobot "/> <ref name="KewOpis "/> === Plodovi i sjemenke === Plodovi su najčešće mesnate bobe ili suhi tobolci. Građa ploda jedno je od najvažnijih obilježja za razlikovanje tribusa i rodova. Kod Pentaphylax razvija se višepretinčasti tobolac, koji se pri dozrijevanju otvara uzdužnim pukotinama. Čaška ostaje pričvršćena uz razvijajući plod. Kod mnogih predstavnika tribusa Frezierieae nastaju mesnati, uglavnom neotvarajući plodovi, često s više sjemenki. Kod tribusa Ternstroemieae plod može biti mesnat ili se nepravilno otvarati. Kod pojedinih vrsta sjemenke imaju mesnati vanjski sloj sjemene lupine, nazvan sarkotesta. Sjemenke su različita oblika, od bubrežastih do elipsoidnih. Mogu biti glatke ili mrežasto naborane, a njihova stijenka često sadržava specijalizirane slojeve. Zametak je u mnogih predstavnika zakrivljen ili savijen, a pričuvno hranjivo tkivo razvijeno je u različitoj mjeri.<ref name="Mobot "/> <ref name="KewOpis "/> == Rasprostranjenost i ekologija == Porodica je rasprostranjena u tropskim i suptropskim područjima obiju polutka, s najvećim brojem vrsta u istočnoj i jugoistočnoj Aziji te tropskoj Americi. Azijski predstavnici nalaze se od Himalaje i južne Kine preko Indokine do Indonezije, Nove Gvineje i drugih otoka Tihog oceana. Rodovi Adinandra, Eurya, Cleyera i Ternstroemia imaju osobito važnu ulogu u vegetaciji različitih azijskih šuma. U tropskoj Americi članovi porodice rasprostranjeni su od Meksika i Srednje Amerike preko Kariba do sjevernih i središnjih dijelova Južne Amerike, uključujući Ande i Amazonski bazen. Rodovi Freziera i Symplococarpon ograničeni su na tropsku Ameriku. Njihove su vrste osobito zastupljene u planinskim i maglenim šumama, gdje često rastu u područjima velike vlažnosti zraka. Predstavnici roda Freziera mogu biti česti u poremećenim ili sekundarnim šumama, osobito na otvorenim mjestima koja nastaju nakon prirodnog odumiranja velikih stabala. U Africi porodicu predstavljaju malobrojni rodovi i vrste, uključujući rod Balthasaria. Rod Visnea prirodno je rasprostranjen na Kanarskim otocima i Madeiri. Mnoge vrste porodice dio su zimzelenih šumskih zajednica, ali se mogu pojavljivati i u planinskim šikarama, na šumskim rubovima te u drugim vlažnim staništima.<ref name="KewOpis "/> == Sistematika i povijest == Porodicu je opisao njemački botaničar Adolf Engler 1897. godine u dodatku djelu Die natürlichen Pflanzenfamilien, na stranici 214.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126596-1 Kew], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> Ime porodice izvedeno je iz naziva tipskoga roda Pentaphylax, koji su 1849. opisali George Gardner i John Gilbert Champion. Rod obuhvaća jednu danas prihvaćenu vrstu, Pentaphylax euryoides Gardner & Champ. Naziv Pentaphylacaceae zaštićen je nomenklaturnim pravilima i ima prednost pred nazivom Ternstroemiaceae, koji se u prošlosti često rabio za dio danas objedinjene porodice. U starijim klasifikacijama mnogi su predstavnici pripadali čajevkama (Theaceae), ponajprije njihovoj potporodici Ternstroemioideae. Molekularna i usporednomorfološka istraživanja pokazala su da te biljke čine zasebnu razvojnu skupinu unutar reda Ericales. U klasifikacijskom sustavu APG III iz 2009. godine prihvaćen je prošireni opseg Pentaphylacaceae, koji uključuje nekadašnju porodicu Ternstroemiaceae. U suvremenom shvaćanju Pentaphylacaceae i Theaceae ostaju zasebne porodice, premda dijele pojedine morfološke značajke i povijest klasifikacije.<ref name="GRIN "/> <ref name="Mobot "/> == Tribusi == Prema klasifikaciji koju navode Angiosperm Phylogeny Website i GRIN, porodica se dijeli na tri tribusa.<ref name="GRIN ">[https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=841 USDA National Plant Germplasm System], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> * ''[[Pentaphylaceae]]'' <small>P.F.Stevens & A.L.Weitzman</small> ** Obuhvaća monotipski rod ''Pentaphylax'', čija je jedina prihvaćena vrsta Pentaphylax euryoides. Razlikuje se od ostalih tribusa osobitom građom prašnica, pet prašnika, peteropretinčastom plodnicom i tobolčastim plodom. * ''[[Ternstroemieae]]'' <small>DC.</small> ** Obuhvaća rodove ''[[Anneslea]]'' i ''[[Ternstroemia]]''. Listovi su često grupirani pri završecima izbojaka, a cvjetovi mogu imati upadljive lapove i djelomično srasle latice. Plodovi se razlikuju građom i načinom otvaranja, a sjemenke nekih vrsta imaju mesnatu sjemenu lupinu. * [[Freziereae|Frezierieae]] DC. ** Najbrojniji je tribus porodice. Obuhvaća veći dio preostalih rodova, uključujući Adinandra, Balthasaria, Cleyera, Eurya, Freziera, Symplococarpon i Visnea. U ovu se skupinu u suvremenim pregledima uključuju i rodovi povezani s njima prema morfološkim i molekularnim podacima. Predstavnici često imaju sitnije cvjetove s pet ili više prašnika, a plodovi su uglavnom mesnati i neotvarajući.<ref name="Mobot "/> == Ekološka i gospodarska važnost == ''Pentaphylacaceae'' su sastavni dio brojnih tropskih i suptropskih šumskih zajednica, osobito u područjima s velikom količinom oborina. U planinskim tropskim šumama pojedini predstavnici rodova Freziera i Ternstroemia sudjeluju u obnovi vegetacije nakon poremećaja šumskog sklopa. Cvjetovi različitih vrsta posjećuju se radi peluda ili nektara. Kod pojedinih vrsta roda Ternstroemia zabilježeno je oprašivanje vibracijama, tijekom kojega pčele oslobađaju pelud trešnjom cvjetnih organa. Mesnati plodovi mnogih predstavnika mogu biti izvor hrane za šumske životinje i sudjelovati u rasprostranjivanju sjemenki. Pojedine vrste uzgajaju se kao ukrasni grmovi ili stabla. Osobito je poznata Cleyera japonica, koja se uzgaja u vrtovima i parkovima zbog zimzelenog lišća. U Japanu se grančice sakakija (''[[Cleyera japonica]]'') tradicionalno koriste u šintoističkim obredima. Ta uporaba predstavlja važan dio kulturne povijesti vrste. == Fosilni nalazi i evolucijska povijest == [[Fosil]]ni nalazi upućuju na dugu evolucijsku povijest porodice i njezinih srodnika. Fosilni ostaci povezivani s rodovima ''Pentaphylax'' i ''Visnea'' poznati su iz mlađe krede Europe, dok su fosili pripisivani rodu Eurya zabilježeni i iz starijih krednih naslaga. Takva određivanja zahtijevaju oprez jer se dio fosilnih primjeraka temelji na listovima, peludu ili drugim organima koji nisu uvijek dovoljni za nedvojbeno utvrđivanje rodovske pripadnosti. Molekularna istraživanja pokazuju da su se glavne razvojne linije porodice oblikovale tijekom geološki dugog razdoblja. Današnja rasprostranjenost povezana je s promjenama klime, razvojem tropskih i suptropskih šuma te rasprostranjivanjem biljaka između kontinenata. Posebno je zanimljiv rod Visnea, današnji predstavnik atlantskih otoka, čija izolirana rasprostranjenost upućuje na složenu biogeografsku povijest porodice.<ref name="Mobot "/> == Tribusi i rodovi == Prema bazi Plants of the World Online priznato je 12 rodova: {{stupci|3| # ''[[Freziereae]]'' <small>DC.</small> ## ''[[Adinandra]]'' <small>Jack</small> ## ''[[Archboldiodendron]]'' <small>Kobuski</small> ## ''[[Balthasaria]]'' <small>Verdc.</small> ## ''[[Cleyera]]'' <small>Thunb.</small>, [[klejera]] ## ''[[Eurya]]'' <small>Thunb.</small> ## ''[[Euryodendron]]'' <small>Hung T.Chang</small> ## ''[[Freziera]]'' <small>Willd.</small> ## ''[[Symplococarpon]]'' <small>Airy Shaw</small> ## ''[[Visnea]]'' <small>L. f.</small>, [[mokan drvo]] # ''[[Pentaphylaceae]]'' <small>P.F. Stevens & A. L. Weitzman</small> ##''[[Pentaphylax]]'' <small>Gardner & Champ.</small> # ''[[Ternstroemieae]]'' <small>DC.</small> ## ''[[Anneslea]]'' <small>Wall.</small> ## ''[[Ternstroemia]]'' <small>Mutis ex L. f.</small>, [[ternstremija]] }} Razlike u broju rodova između starijih i suvremenih pregleda proizlaze iz promjena u shvaćanju granica pojedinih rodova i obuhvata porodice. == Literatura == * Engler, A. (1897.). Pentaphylacaceae. Die natürlichen Pflanzenfamilien, Nachträge 1: 214. * Stevens, P. F. (2001. – nadalje). Angiosperm Phylogeny Website. Pentaphylacaceae, red Ericales. * Weitzman, A. L. i sur. (2004.). Pentaphylacaceae. U: Kubitzki (ur.), The Families and Genera of Vascular Plants, sv. 6. * Luna, I. i Ochoterena, H. (2004.). Phylogenetic relationships of the genera of Theaceae based on morphology. Cladistics, 20: 223–270. * Rose, J. P. i sur. (2018.). Phylogeny, historical biogeography, and diversification of angiosperm order Ericales suggest ancient Neotropical and East Asian connections. Molecular Phylogenetics and Evolution. * Utteridge, T. M. A. i Jennings, L. V. S. (2022.). Trees of New Guinea. Royal Botanic Gardens, Kew. * Plants of the World Online. Pentaphylacaceae Engl. Royal Botanic Gardens, Kew. * World Flora Online. Pentaphylacaceae Engl. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pentaphylacaceae| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] iy2cljx1a9atn66tw7mli5akgjabsnp 7631705 7631700 2026-11-06T22:08:36Z Zeljko 1196 7631705 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pentaphylacaceae'' | slika = Eurya muricata 2014-02-08.jpg | slika_opis = ''[[Eurya muricata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Pentaphylacaceae''''' | familia_autorstvo = [[Adolf Engler|Engl.]] }} '''''Pentaphylacaceae''''' <small>Engl.</small> porodica je drvenastih cvjetnica iz reda [[Vrjesolike|vrijesolike]] ''([[Ericales]]''). Obuhvaća zimzeleno [[drveće]] i [[grm]]lje, rasprostranjeno pretežno u tropskim i suptropskim područjima [[Azija|Azije]] i [[Amerika|Amerike]], s manjim brojem predstavnika u [[Afrika|Africi]] i na atlantskim otocima. Biljke imaju jednostavne, naizmjenične listove, najčešće dvospolne ili jednospolne peteročlane cvjetove te plodove u obliku boba ili tobolaca. Porodica je u prošlosti bila povezana s [[Čajevke|čajevkama]] (''[[Theaceae]]''), kojima mnogi njezini predstavnici nalikuju građom cvjetova i listova. Neki su rodovi ranije bili uključeni u široko shvaćenu porodicu ''Theaceae'', a drugi u zasebnu porodicu ''Ternstroemiaceae'', koja se danas uključuje u ''Pentaphylacaceae''. Prema bazi Plants of the World Online, porodica sadržava 12 prihvaćenih rodova. U suvremenoj podjeli razlikuju se tri tribusa: ''[[Pentaphylaceae]]'', [[Ternstroemieae]] i [[Freziereae|Frezierieae]].<ref name="Kew "/> == Opis == === Životni oblik i stabljika === Predstavnici porodice uglavnom su zimzeleni [[grm]]ovi i [[Stablo|stabla]], visoki od nekoliko metara do više od 20 m. Njihova veličina ovisi o rodu, vrsti i uvjetima staništa. U gorskim tropskim [[šuma]]ma česti su manji grmovi i stabla, dok predstavnici nizinskih šuma mogu dosegnuti znatno veću visinu. Mlade grančice mogu biti gole ili obrasle jednostavnim dlačicama, koje su kod pojedinih rodova svilenkaste. [[Kora (biljke)|Kora]] i drvo sadržavaju različito razvijene mehaničke i provodne elemente. U anatomiji drva pojedinih skupina prisutne su karakteristične strukture provodnih elemenata, uključujući ljestvičaste perforacijske pločice i omeđene jažice. Kod nekih predstavnika nalaze se sklereidi, stanice sa zadebljalim, odrvenjelim stijenkama. Takva su anatomska obilježja imala važnu ulogu u razgraničavanju Pentaphylacaceae od čajevki.<ref name="Mobot "/> <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm APweb], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126596-1/general-information Kew, opis], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> === Listovi === [[Listovi]] su jednostavni, najčešće naizmjenični, raspoređeni spiralno ili u dva reda. Obično imaju razvijene peteljke, premda su kod nekih vrsta gotovo sjedeći. Plojke su eliptične, duguljaste, jajaste ili obrnuto jajaste, često kožaste i trajne. Rubovi mogu biti cjeloviti, pilasti, sitno nazubljeni ili narovašeni. Kod pojedinih rodova zupci završavaju sitnim, kratkotrajnim žljezdastim nastavcima. Nervatura je perasta, s jasno izraženom glavnom žilom. Postrane žile mogu biti slabo ili snažno istaknute. U nekih vrsta roda Freziera razvijaju se brojne gotovo usporedne postrane žile. Kod predstavnika roda Ternstroemia na listovima se mogu pojavljivati sitne tamne žljezdaste točke, osobito na donjoj strani plojke. Palistići uglavnom nedostaju. Mladi listovi pojedinih vrsta ostaju tijekom razvoja uzdužno smotani, a na njihovoj donjoj strani mogu nastati karakteristični nabori.<ref name="Mobot "/> <ref name="KewOpis "/> === Cvatovi === [[Cvjetovi]] se razvijaju pojedinačno ili u manjim skupinama, najčešće u pazušcima listova. Kod pojedinih predstavnika nastaju kratki grozdasti ili prividno grozdasti cvatovi. [[Cvat]]ovi mogu biti smješteni i na skraćenim izbojcima, pa se cvjetovi doimaju zbijenima u čuperke ili snopiće. Kod roda Pentaphylax cvjetovi su raspoređeni duž izbojaka tako da tvore prividne klasove ili grozdove. U njihovoj se osnovi često nalaze reducirani listovi i pricvjetni listići. Cvjetovi su najčešće na kratkim stapkama, uz koje se razvijaju mali pricvjetni listovi. Njihov broj, trajnost i položaj razlikuju se među rodovima.<ref name="Mobot "/> <ref name="KewOpis "/> === Cvjetovi === [[Cvjetovi]] su uglavnom sitni do srednje veliki, pravilni, peteročlani i najčešće bijeli, kremasti, zelenkasti ili žućkasti. Kod pojedinih vrsta mogu biti ružičasti, crvenkasti ili ljubičasti. Mogu biti dvospolni ili jednospolni. Jednospolni cvjetovi osobito su karakteristični za pojedine pripadnike tribusa Frezierieae, gdje su neke vrste dvodomne. [[Čaška]] se najčešće sastoji od pet trajnih lapova, slobodnih ili djelomično sraslih pri osnovi. Lapovi mogu biti nejednaki i međusobno se preklapati u cvjetnom pupu. Kod pojedinih vrsta svojim oblikom i bojom sudjeluju u privlačenju oprašivača. [[Vjenčić]] se obično sastoji od pet latica, koje su slobodne ili srasle pri osnovi. U nekih predstavnika vjenčić je zvonast, vrčast ili cjevast, s različito razvijenim slobodnim vrhovima latica. [[Andrecej]] je vrlo promjenjiv. Prašnika može biti pet, deset ili mnogo više, ovisno o rodu. Kod vrsta s brojnim prašnicima oni su često raspoređeni u jednome ili više nizova, s kratkim ili izduženim prašničkim nitima. Prašnice su najčešće dvotekne. U mnogih rodova otvaraju se uzdužnim pukotinama, dok se kod Pentaphylax otvaraju posebnim vršnim otvorima. Način otvaranja prašnica jedno je od obilježja po kojima se tipski rod razlikuje od ostalih predstavnika porodice. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je građen od dva do pet ili više međusobno sraslih plodnih listova. Plodnica je najčešće nadrasla, ali kod pojedinih rodova može biti podrasla. Broj pretinaca u plodnici, broj sjemenih zametaka i građa placente razlikuju se među tribusima. Sjemeni zameci najčešće su pričvršćeni na središnjem dijelu plodnice ili na posebno razvijenim placentama. Vrat tučka može biti jednostavan, kratak ili izdužen, a njuška cijela ili režnjevita.<ref name="Mobot "/> <ref name="KewOpis "/> === Plodovi i sjemenke === [[Plod]]ovi su najčešće mesnate bobe ili suhi tobolci. Građa ploda jedno je od najvažnijih obilježja za razlikovanje tribusa i rodova. Kod [[Pentaphylax|Pentaphylaxa]] razvija se višepretinčasti tobolac, koji se pri dozrijevanju otvara uzdužnim pukotinama. Čaška ostaje pričvršćena uz razvijajući plod. Kod mnogih predstavnika tribusa Frezierieae nastaju mesnati, uglavnom neotvarajući plodovi, često s više sjemenki. Kod tribusa ''Ternstroemieae'' plod može biti mesnat ili se nepravilno otvarati. Kod pojedinih vrsta sjemenke imaju mesnati vanjski sloj sjemene lupine, nazvan sarkotesta. [[Sjeme]]nke su različita oblika, od bubrežastih do elipsoidnih. Mogu biti glatke ili mrežasto naborane, a njihova stijenka često sadržava specijalizirane slojeve. Zametak je u mnogih predstavnika zakrivljen ili savijen, a pričuvno hranjivo tkivo razvijeno je u različitoj mjeri.<ref name="Mobot "/> <ref name="KewOpis "/> == Rasprostranjenost i ekologija == Porodica je rasprostranjena u tropskim i suptropskim područjima obiju polutka, s najvećim brojem vrsta u istočnoj i jugoistočnoj Aziji te tropskoj Americi. Azijski predstavnici nalaze se od Himalaje i južne Kine preko Indokine do Indonezije, Nove Gvineje i drugih otoka Tihog oceana. Rodovi Adinandra, Eurya, Cleyera i Ternstroemia imaju osobito važnu ulogu u vegetaciji različitih azijskih šuma. U tropskoj Americi članovi porodice rasprostranjeni su od [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] preko Kariba do sjevernih i središnjih dijelova Južne Amerike, uključujući Ande i Amazonski bazen. Rodovi Freziera i Symplococarpon ograničeni su na tropsku Ameriku. Njihove su vrste osobito zastupljene u planinskim i maglenim šumama, gdje često rastu u područjima velike vlažnosti zraka. Predstavnici roda Freziera mogu biti česti u poremećenim ili sekundarnim šumama, osobito na otvorenim mjestima koja nastaju nakon prirodnog odumiranja velikih stabala. U Africi porodicu predstavljaju malobrojni rodovi i vrste, uključujući rod Balthasaria. Rod Visnea prirodno je rasprostranjen na Kanarskim otocima i Madeiri. Mnoge vrste porodice dio su zimzelenih šumskih zajednica, ali se mogu pojavljivati i u planinskim šikarama, na šumskim rubovima te u drugim vlažnim staništima.<ref name="KewOpis "/> == Sistematika i povijest == Porodicu je opisao njemački botaničar [[Adolf Engler]] [[1897.]] godine u dodatku djelu Die natürlichen Pflanzenfamilien, na stranici 214.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126596-1 Kew], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> Ime porodice izvedeno je iz naziva tipskoga roda Pentaphylax, koji su [[1849.]] opisali [[George Gardner]] i [[John Gilbert Champion]]. Rod obuhvaća jednu danas prihvaćenu vrstu, ''[[Pentaphylax euryoides]]'' <small>Gardner & Champ.</small> Naziv ''Pentaphylacaceae'' zaštićen je nomenklaturnim pravilima i ima prednost pred nazivom Ternstroemiaceae, koji se u prošlosti često rabio za dio danas objedinjene porodice. U starijim klasifikacijama mnogi su predstavnici pripadali čajevkama (Theaceae), ponajprije njihovoj potporodici Ternstroemioideae. Molekularna i usporednomorfološka istraživanja pokazala su da te biljke čine zasebnu razvojnu skupinu unutar reda Ericales. U klasifikacijskom sustavu APG III iz 2009. godine prihvaćen je prošireni opseg Pentaphylacaceae, koji uključuje nekadašnju porodicu Ternstroemiaceae. U suvremenom shvaćanju ''Pentaphylacaceae'' i ''[[Theaceae]]'' ostaju zasebne porodice, premda dijele pojedine morfološke značajke i povijest klasifikacije.<ref name="GRIN "/> <ref name="Mobot "/> == Tribusi == Prema klasifikaciji koju navode Angiosperm Phylogeny Website i GRIN, porodica se dijeli na tri tribusa.<ref name="GRIN ">[https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=841 USDA National Plant Germplasm System], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> * ''[[Pentaphylaceae]]'' <small>P.F.Stevens & A.L.Weitzman</small> ** Obuhvaća monotipski rod ''Pentaphylax'', čija je jedina prihvaćena vrsta Pentaphylax euryoides. Razlikuje se od ostalih tribusa osobitom građom prašnica, pet prašnika, peteropretinčastom plodnicom i tobolčastim plodom. * ''[[Ternstroemieae]]'' <small>DC.</small> ** Obuhvaća rodove ''[[Anneslea]]'' i ''[[Ternstroemia]]''. Listovi su često grupirani pri završecima izbojaka, a cvjetovi mogu imati upadljive lapove i djelomično srasle latice. Plodovi se razlikuju građom i načinom otvaranja, a sjemenke nekih vrsta imaju mesnatu sjemenu lupinu. * [[Freziereae|Frezierieae]] DC. ** Najbrojniji je tribus porodice. Obuhvaća veći dio preostalih rodova, uključujući Adinandra, Balthasaria, Cleyera, Eurya, Freziera, Symplococarpon i Visnea. U ovu se skupinu u suvremenim pregledima uključuju i rodovi povezani s njima prema morfološkim i molekularnim podacima. Predstavnici često imaju sitnije cvjetove s pet ili više prašnika, a plodovi su uglavnom mesnati i neotvarajući.<ref name="Mobot "/> == Ekološka i gospodarska važnost == ''Pentaphylacaceae'' su sastavni dio brojnih tropskih i suptropskih šumskih zajednica, osobito u područjima s velikom količinom oborina. U planinskim tropskim šumama pojedini predstavnici rodova Freziera i Ternstroemia sudjeluju u obnovi vegetacije nakon poremećaja šumskog sklopa. Cvjetovi različitih vrsta posjećuju se radi peluda ili nektara. Kod pojedinih vrsta roda Ternstroemia zabilježeno je oprašivanje vibracijama, tijekom kojega pčele oslobađaju pelud trešnjom cvjetnih organa. Mesnati plodovi mnogih predstavnika mogu biti izvor hrane za šumske životinje i sudjelovati u rasprostranjivanju sjemenki. Pojedine vrste uzgajaju se kao ukrasni grmovi ili stabla. Osobito je poznata Cleyera japonica, koja se uzgaja u vrtovima i parkovima zbog zimzelenog lišća. U Japanu se grančice sakakija (''[[Cleyera japonica]]'') tradicionalno koriste u šintoističkim obredima. Ta uporaba predstavlja važan dio kulturne povijesti vrste. == Fosilni nalazi i evolucijska povijest == [[Fosil]]ni nalazi upućuju na dugu evolucijsku povijest porodice i njezinih srodnika. Fosilni ostaci povezivani s rodovima ''Pentaphylax'' i ''Visnea'' poznati su iz mlađe krede Europe, dok su fosili pripisivani rodu Eurya zabilježeni i iz starijih krednih naslaga. Takva određivanja zahtijevaju oprez jer se dio fosilnih primjeraka temelji na listovima, peludu ili drugim organima koji nisu uvijek dovoljni za nedvojbeno utvrđivanje rodovske pripadnosti. Molekularna istraživanja pokazuju da su se glavne razvojne linije porodice oblikovale tijekom geološki dugog razdoblja. Današnja rasprostranjenost povezana je s promjenama klime, razvojem tropskih i suptropskih šuma te rasprostranjivanjem biljaka između kontinenata. Posebno je zanimljiv rod Visnea, današnji predstavnik atlantskih otoka, čija izolirana rasprostranjenost upućuje na složenu biogeografsku povijest porodice.<ref name="Mobot "/> == Tribusi i rodovi == Prema bazi Plants of the World Online priznato je 12 rodova: {{stupci|3| # ''[[Freziereae]]'' <small>DC.</small> ## ''[[Adinandra]]'' <small>Jack</small> ## ''[[Archboldiodendron]]'' <small>Kobuski</small> ## ''[[Balthasaria]]'' <small>Verdc.</small> ## ''[[Cleyera]]'' <small>Thunb.</small>, [[klejera]] ## ''[[Eurya]]'' <small>Thunb.</small> ## ''[[Euryodendron]]'' <small>Hung T.Chang</small> ## ''[[Freziera]]'' <small>Willd.</small> ## ''[[Symplococarpon]]'' <small>Airy Shaw</small> ## ''[[Visnea]]'' <small>L. f.</small>, [[mokan drvo]] # ''[[Pentaphylaceae]]'' <small>P.F. Stevens & A. L. Weitzman</small> ##''[[Pentaphylax]]'' <small>Gardner & Champ.</small> # ''[[Ternstroemieae]]'' <small>DC.</small> ## ''[[Anneslea]]'' <small>Wall.</small> ## ''[[Ternstroemia]]'' <small>Mutis ex L. f.</small>, [[ternstremija]] }} Razlike u broju rodova između starijih i suvremenih pregleda proizlaze iz promjena u shvaćanju granica pojedinih rodova i obuhvata porodice. == Literatura == * Engler, A. (1897.). Pentaphylacaceae. Die natürlichen Pflanzenfamilien, Nachträge 1: 214. * Stevens, P. F. (2001. – nadalje). Angiosperm Phylogeny Website. Pentaphylacaceae, red Ericales. * Weitzman, A. L. i sur. (2004.). Pentaphylacaceae. U: Kubitzki (ur.), The Families and Genera of Vascular Plants, sv. 6. * Luna, I. i Ochoterena, H. (2004.). Phylogenetic relationships of the genera of Theaceae based on morphology. Cladistics, 20: 223–270. * Rose, J. P. i sur. (2018.). Phylogeny, historical biogeography, and diversification of angiosperm order Ericales suggest ancient Neotropical and East Asian connections. Molecular Phylogenetics and Evolution. * Utteridge, T. M. A. i Jennings, L. V. S. (2022.). Trees of New Guinea. Royal Botanic Gardens, Kew. * Plants of the World Online. Pentaphylacaceae Engl. Royal Botanic Gardens, Kew. * World Flora Online. Pentaphylacaceae Engl. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pentaphylacaceae| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] trkkw1f3l7c5fauayoh5dxt38c4ibkc 7631751 7631705 2026-11-06T23:25:23Z Zeljko 1196 /* Opis */ 7631751 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pentaphylacaceae'' | slika = Eurya muricata 2014-02-08.jpg | slika_opis = ''[[Eurya muricata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Pentaphylacaceae''''' | familia_autorstvo = [[Adolf Engler|Engl.]] }} '''''Pentaphylacaceae''''' <small>Engl.</small> porodica je drvenastih cvjetnica iz reda [[Vrjesolike|vrijesolike]] ''([[Ericales]]''). Obuhvaća zimzeleno [[drveće]] i [[grm]]lje, rasprostranjeno pretežno u tropskim i suptropskim područjima [[Azija|Azije]] i [[Amerika|Amerike]], s manjim brojem predstavnika u [[Afrika|Africi]] i na atlantskim otocima. Biljke imaju jednostavne, naizmjenične listove, najčešće dvospolne ili jednospolne peteročlane cvjetove te plodove u obliku boba ili tobolaca. Porodica je u prošlosti bila povezana s [[Čajevke|čajevkama]] (''[[Theaceae]]''), kojima mnogi njezini predstavnici nalikuju građom cvjetova i listova. Neki su rodovi ranije bili uključeni u široko shvaćenu porodicu ''Theaceae'', a drugi u zasebnu porodicu ''Ternstroemiaceae'', koja se danas uključuje u ''Pentaphylacaceae''. Prema bazi Plants of the World Online, porodica sadržava 12 prihvaćenih rodova. U suvremenoj podjeli razlikuju se tri tribusa: ''[[Pentaphylaceae]]'', [[Ternstroemieae]] i [[Freziereae|Frezierieae]].<ref name="Kew "/> == Opis == === Životni oblik i stabljika === Predstavnici porodice uglavnom su zimzeleni [[grm]]ovi i [[Stablo|stabla]], visoki od nekoliko metara do više od 20 m. Njihova veličina ovisi o rodu, vrsti i uvjetima staništa. U gorskim tropskim [[šuma]]ma česti su manji grmovi i stabla, dok predstavnici nizinskih šuma mogu dosegnuti znatno veću visinu. Mlade grančice mogu biti gole ili obrasle jednostavnim dlačicama, koje su kod pojedinih rodova svilenkaste. [[Kora (biljke)|Kora]] i drvo sadržavaju različito razvijene mehaničke i provodne elemente. U anatomiji drva pojedinih skupina prisutne su karakteristične strukture provodnih elemenata, uključujući ljestvičaste perforacijske pločice i omeđene jažice. Kod nekih predstavnika nalaze se sklereidi, stanice sa zadebljalim, odrvenjelim stijenkama. Takva su anatomska obilježja imala važnu ulogu u razgraničavanju Pentaphylacaceae od čajevki. <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Pentaphylacaceae APweb], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126596-1/general-information Kew, opis], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> === Listovi === [[Listovi]] su jednostavni, najčešće naizmjenični, raspoređeni spiralno ili u dva reda. Obično imaju razvijene peteljke, premda su kod nekih vrsta gotovo sjedeći. Plojke su eliptične, duguljaste, jajaste ili obrnuto jajaste, često kožaste i trajne. Rubovi mogu biti cjeloviti, pilasti, sitno nazubljeni ili narovašeni. Kod pojedinih rodova zupci završavaju sitnim, kratkotrajnim žljezdastim nastavcima. Nervatura je perasta, s jasno izraženom glavnom žilom. Postrane žile mogu biti slabo ili snažno istaknute. U nekih vrsta roda Freziera razvijaju se brojne gotovo usporedne postrane žile. Kod predstavnika roda Ternstroemia na listovima se mogu pojavljivati sitne tamne žljezdaste točke, osobito na donjoj strani plojke. Palistići uglavnom nedostaju. Mladi listovi pojedinih vrsta ostaju tijekom razvoja uzdužno smotani, a na njihovoj donjoj strani mogu nastati karakteristični nabori.<ref name="Mobot "/> <ref name="KewOpis "/> === Cvatovi === [[Cvjetovi]] se razvijaju pojedinačno ili u manjim skupinama, najčešće u pazušcima listova. Kod pojedinih predstavnika nastaju kratki grozdasti ili prividno grozdasti cvatovi. [[Cvat]]ovi mogu biti smješteni i na skraćenim izbojcima, pa se cvjetovi doimaju zbijenima u čuperke ili snopiće. Kod roda Pentaphylax cvjetovi su raspoređeni duž izbojaka tako da tvore prividne klasove ili grozdove. U njihovoj se osnovi često nalaze reducirani listovi i pricvjetni listići. Cvjetovi su najčešće na kratkim stapkama, uz koje se razvijaju mali pricvjetni listovi. Njihov broj, trajnost i položaj razlikuju se među rodovima.<ref name="Mobot "/> <ref name="KewOpis "/> === Cvjetovi === [[Cvjetovi]] su uglavnom sitni do srednje veliki, pravilni, peteročlani i najčešće bijeli, kremasti, zelenkasti ili žućkasti. Kod pojedinih vrsta mogu biti ružičasti, crvenkasti ili ljubičasti. Mogu biti dvospolni ili jednospolni. Jednospolni cvjetovi osobito su karakteristični za pojedine pripadnike tribusa Frezierieae, gdje su neke vrste dvodomne. [[Čaška]] se najčešće sastoji od pet trajnih lapova, slobodnih ili djelomično sraslih pri osnovi. Lapovi mogu biti nejednaki i međusobno se preklapati u cvjetnom pupu. Kod pojedinih vrsta svojim oblikom i bojom sudjeluju u privlačenju oprašivača. [[Vjenčić]] se obično sastoji od pet latica, koje su slobodne ili srasle pri osnovi. U nekih predstavnika vjenčić je zvonast, vrčast ili cjevast, s različito razvijenim slobodnim vrhovima latica. [[Andrecej]] je vrlo promjenjiv. Prašnika može biti pet, deset ili mnogo više, ovisno o rodu. Kod vrsta s brojnim prašnicima oni su često raspoređeni u jednome ili više nizova, s kratkim ili izduženim prašničkim nitima. Prašnice su najčešće dvotekne. U mnogih rodova otvaraju se uzdužnim pukotinama, dok se kod Pentaphylax otvaraju posebnim vršnim otvorima. Način otvaranja prašnica jedno je od obilježja po kojima se tipski rod razlikuje od ostalih predstavnika porodice. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je građen od dva do pet ili više međusobno sraslih plodnih listova. Plodnica je najčešće nadrasla, ali kod pojedinih rodova može biti podrasla. Broj pretinaca u plodnici, broj sjemenih zametaka i građa placente razlikuju se među tribusima. Sjemeni zameci najčešće su pričvršćeni na središnjem dijelu plodnice ili na posebno razvijenim placentama. Vrat tučka može biti jednostavan, kratak ili izdužen, a njuška cijela ili režnjevita.<ref name="Mobot "/> <ref name="KewOpis "/> === Plodovi i sjemenke === [[Plod]]ovi su najčešće mesnate bobe ili suhi tobolci. Građa ploda jedno je od najvažnijih obilježja za razlikovanje tribusa i rodova. Kod [[Pentaphylax|Pentaphylaxa]] razvija se višepretinčasti tobolac, koji se pri dozrijevanju otvara uzdužnim pukotinama. Čaška ostaje pričvršćena uz razvijajući plod. Kod mnogih predstavnika tribusa Frezierieae nastaju mesnati, uglavnom neotvarajući plodovi, često s više sjemenki. Kod tribusa ''Ternstroemieae'' plod može biti mesnat ili se nepravilno otvarati. Kod pojedinih vrsta sjemenke imaju mesnati vanjski sloj sjemene lupine, nazvan sarkotesta. [[Sjeme]]nke su različita oblika, od bubrežastih do elipsoidnih. Mogu biti glatke ili mrežasto naborane, a njihova stijenka često sadržava specijalizirane slojeve. Zametak je u mnogih predstavnika zakrivljen ili savijen, a pričuvno hranjivo tkivo razvijeno je u različitoj mjeri.<ref name="Mobot "/> <ref name="KewOpis "/> == Rasprostranjenost i ekologija == Porodica je rasprostranjena u tropskim i suptropskim područjima obiju polutka, s najvećim brojem vrsta u istočnoj i jugoistočnoj Aziji te tropskoj Americi. Azijski predstavnici nalaze se od Himalaje i južne Kine preko Indokine do Indonezije, Nove Gvineje i drugih otoka Tihog oceana. Rodovi Adinandra, Eurya, Cleyera i Ternstroemia imaju osobito važnu ulogu u vegetaciji različitih azijskih šuma. U tropskoj Americi članovi porodice rasprostranjeni su od [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] preko Kariba do sjevernih i središnjih dijelova Južne Amerike, uključujući Ande i Amazonski bazen. Rodovi Freziera i Symplococarpon ograničeni su na tropsku Ameriku. Njihove su vrste osobito zastupljene u planinskim i maglenim šumama, gdje često rastu u područjima velike vlažnosti zraka. Predstavnici roda Freziera mogu biti česti u poremećenim ili sekundarnim šumama, osobito na otvorenim mjestima koja nastaju nakon prirodnog odumiranja velikih stabala. U Africi porodicu predstavljaju malobrojni rodovi i vrste, uključujući rod Balthasaria. Rod Visnea prirodno je rasprostranjen na Kanarskim otocima i Madeiri. Mnoge vrste porodice dio su zimzelenih šumskih zajednica, ali se mogu pojavljivati i u planinskim šikarama, na šumskim rubovima te u drugim vlažnim staništima.<ref name="KewOpis "/> == Sistematika i povijest == Porodicu je opisao njemački botaničar [[Adolf Engler]] [[1897.]] godine u dodatku djelu Die natürlichen Pflanzenfamilien, na stranici 214.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126596-1 Kew], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> Ime porodice izvedeno je iz naziva tipskoga roda Pentaphylax, koji su [[1849.]] opisali [[George Gardner]] i [[John Gilbert Champion]]. Rod obuhvaća jednu danas prihvaćenu vrstu, ''[[Pentaphylax euryoides]]'' <small>Gardner & Champ.</small> Naziv ''Pentaphylacaceae'' zaštićen je nomenklaturnim pravilima i ima prednost pred nazivom Ternstroemiaceae, koji se u prošlosti često rabio za dio danas objedinjene porodice. U starijim klasifikacijama mnogi su predstavnici pripadali čajevkama (Theaceae), ponajprije njihovoj potporodici Ternstroemioideae. Molekularna i usporednomorfološka istraživanja pokazala su da te biljke čine zasebnu razvojnu skupinu unutar reda Ericales. U klasifikacijskom sustavu APG III iz 2009. godine prihvaćen je prošireni opseg Pentaphylacaceae, koji uključuje nekadašnju porodicu Ternstroemiaceae. U suvremenom shvaćanju ''Pentaphylacaceae'' i ''[[Theaceae]]'' ostaju zasebne porodice, premda dijele pojedine morfološke značajke i povijest klasifikacije.<ref name="GRIN "/> <ref name="Mobot "/> == Tribusi == Prema klasifikaciji koju navode Angiosperm Phylogeny Website i GRIN, porodica se dijeli na tri tribusa.<ref name="GRIN ">[https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=841 USDA National Plant Germplasm System], pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> * ''[[Pentaphylaceae]]'' <small>P.F.Stevens & A.L.Weitzman</small> ** Obuhvaća monotipski rod ''Pentaphylax'', čija je jedina prihvaćena vrsta Pentaphylax euryoides. Razlikuje se od ostalih tribusa osobitom građom prašnica, pet prašnika, peteropretinčastom plodnicom i tobolčastim plodom. * ''[[Ternstroemieae]]'' <small>DC.</small> ** Obuhvaća rodove ''[[Anneslea]]'' i ''[[Ternstroemia]]''. Listovi su često grupirani pri završecima izbojaka, a cvjetovi mogu imati upadljive lapove i djelomično srasle latice. Plodovi se razlikuju građom i načinom otvaranja, a sjemenke nekih vrsta imaju mesnatu sjemenu lupinu. * [[Freziereae|Frezierieae]] DC. ** Najbrojniji je tribus porodice. Obuhvaća veći dio preostalih rodova, uključujući Adinandra, Balthasaria, Cleyera, Eurya, Freziera, Symplococarpon i Visnea. U ovu se skupinu u suvremenim pregledima uključuju i rodovi povezani s njima prema morfološkim i molekularnim podacima. Predstavnici često imaju sitnije cvjetove s pet ili više prašnika, a plodovi su uglavnom mesnati i neotvarajući.<ref name="Mobot "/> == Ekološka i gospodarska važnost == ''Pentaphylacaceae'' su sastavni dio brojnih tropskih i suptropskih šumskih zajednica, osobito u područjima s velikom količinom oborina. U planinskim tropskim šumama pojedini predstavnici rodova Freziera i Ternstroemia sudjeluju u obnovi vegetacije nakon poremećaja šumskog sklopa. Cvjetovi različitih vrsta posjećuju se radi peluda ili nektara. Kod pojedinih vrsta roda Ternstroemia zabilježeno je oprašivanje vibracijama, tijekom kojega pčele oslobađaju pelud trešnjom cvjetnih organa. Mesnati plodovi mnogih predstavnika mogu biti izvor hrane za šumske životinje i sudjelovati u rasprostranjivanju sjemenki. Pojedine vrste uzgajaju se kao ukrasni grmovi ili stabla. Osobito je poznata Cleyera japonica, koja se uzgaja u vrtovima i parkovima zbog zimzelenog lišća. U Japanu se grančice sakakija (''[[Cleyera japonica]]'') tradicionalno koriste u šintoističkim obredima. Ta uporaba predstavlja važan dio kulturne povijesti vrste. == Fosilni nalazi i evolucijska povijest == [[Fosil]]ni nalazi upućuju na dugu evolucijsku povijest porodice i njezinih srodnika. Fosilni ostaci povezivani s rodovima ''Pentaphylax'' i ''Visnea'' poznati su iz mlađe krede Europe, dok su fosili pripisivani rodu Eurya zabilježeni i iz starijih krednih naslaga. Takva određivanja zahtijevaju oprez jer se dio fosilnih primjeraka temelji na listovima, peludu ili drugim organima koji nisu uvijek dovoljni za nedvojbeno utvrđivanje rodovske pripadnosti. Molekularna istraživanja pokazuju da su se glavne razvojne linije porodice oblikovale tijekom geološki dugog razdoblja. Današnja rasprostranjenost povezana je s promjenama klime, razvojem tropskih i suptropskih šuma te rasprostranjivanjem biljaka između kontinenata. Posebno je zanimljiv rod Visnea, današnji predstavnik atlantskih otoka, čija izolirana rasprostranjenost upućuje na složenu biogeografsku povijest porodice.<ref name="Mobot "/> == Tribusi i rodovi == Prema bazi Plants of the World Online priznato je 12 rodova: {{stupci|3| # ''[[Freziereae]]'' <small>DC.</small> ## ''[[Adinandra]]'' <small>Jack</small> ## ''[[Archboldiodendron]]'' <small>Kobuski</small> ## ''[[Balthasaria]]'' <small>Verdc.</small> ## ''[[Cleyera]]'' <small>Thunb.</small>, [[klejera]] ## ''[[Eurya]]'' <small>Thunb.</small> ## ''[[Euryodendron]]'' <small>Hung T.Chang</small> ## ''[[Freziera]]'' <small>Willd.</small> ## ''[[Symplococarpon]]'' <small>Airy Shaw</small> ## ''[[Visnea]]'' <small>L. f.</small>, [[mokan drvo]] # ''[[Pentaphylaceae]]'' <small>P.F. Stevens & A. L. Weitzman</small> ##''[[Pentaphylax]]'' <small>Gardner & Champ.</small> # ''[[Ternstroemieae]]'' <small>DC.</small> ## ''[[Anneslea]]'' <small>Wall.</small> ## ''[[Ternstroemia]]'' <small>Mutis ex L. f.</small>, [[ternstremija]] }} Razlike u broju rodova između starijih i suvremenih pregleda proizlaze iz promjena u shvaćanju granica pojedinih rodova i obuhvata porodice. == Literatura == * Engler, A. (1897.). Pentaphylacaceae. Die natürlichen Pflanzenfamilien, Nachträge 1: 214. * Stevens, P. F. (2001. – nadalje). Angiosperm Phylogeny Website. Pentaphylacaceae, red Ericales. * Weitzman, A. L. i sur. (2004.). Pentaphylacaceae. U: Kubitzki (ur.), The Families and Genera of Vascular Plants, sv. 6. * Luna, I. i Ochoterena, H. (2004.). Phylogenetic relationships of the genera of Theaceae based on morphology. Cladistics, 20: 223–270. * Rose, J. P. i sur. (2018.). Phylogeny, historical biogeography, and diversification of angiosperm order Ericales suggest ancient Neotropical and East Asian connections. Molecular Phylogenetics and Evolution. * Utteridge, T. M. A. i Jennings, L. V. S. (2022.). Trees of New Guinea. Royal Botanic Gardens, Kew. * Plants of the World Online. Pentaphylacaceae Engl. Royal Botanic Gardens, Kew. * World Flora Online. Pentaphylacaceae Engl. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pentaphylacaceae| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] a0hgahz9934pdk28zg0jvmqbozgnel6 0 610307 7631691 6214872 2026-11-06T21:53:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631691 wikitext text/x-wiki '''Nordijski rodni institut''' (eng. ''The Nordic Gender Institute'', norv. ''Nordisk institutt for kunnskap om kjønn'' ili '''NIKK'''), prije '''Nordijski institut za ženske studije i istraživanje roda''',<ref> Jeronim Ban. [https://www.glas-koncila.hr/nordijski-poucak-film-se-tice-rodne-ideologije/ NORDIJSKI POUČAK Film koji se tiče i rodne ideologije] Glas Koncila, 10. prosinca 2017. (pristupljeno 3. travnja 2018.) </ref> bio je istraživački centar [[Nordijske zemlje|Nordijskih zemalja]] za pitanja rodne ravnopravnosti koji je za svoga djelovanja postao predvodnikom istraživanja i promicanja [[rodna teorija|rodne teorije]] u svijetu, razvijene u [[Skandinavija|Skandinaviji]] početkom 1970-ih. Djelovao je unutar kompleksa [[Sveučilište u Oslu|Sveučilišta u Oslu]] i financirao se s 56 milijuna eura godišnje iz proračuna nordijskih država ([[Norveška|Norveške]], [[Švedska|Švedske]], [[Finska|Finske]], [[Danska|Danske]] i [[Island]]a).<ref name="katolik">dr. Ivan Poljaković. [http://www.katolik.hr/nekatolickeskupinemnu/dzenderizam/625-rodna-ideologija-nita-vie-od-arlatanstva/ Rodna ideologija – ništa više od šarlatanstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180404073749/http://www.katolik.hr/nekatolickeskupinemnu/dzenderizam/625-rodna-ideologija-nita-vie-od-arlatanstva/ |date=4. travnja 2018. }} Katolik.hr, 6. travnja 2015. (pristupljeno 3. travnja 2018.)</ref><ref name="bitno"> [https://www.bitno.net/vijesti/stvenici-homoseksualci-empirijski-dokazali-laznost-i-sarlatanstvo-rodne-ideologije/ Znanstvenici homoseksualci empirijski dokazali lažnost i šarlatanstvo rodne ideologije] Bitno.net, 11. prosinca 2012. (pristupljeno 3. travnja 2018.) </ref> Institut je izdavao časopis ''NIKK magazin'' triput godišnje, dvaput na skandinavskim jezicima i jednom na engleskom jeziku. Međuvladina oirganizacija nordijskih zemalja Nordijsko vijeće ministara ukinulo je 31. prosinca 2011. NIKK zbog neprofesionalnosti i šarlatanstva, nakon što su pojedini zaposlenici Instituta bili prokazani u dokumentarnom serijalu norveškog sociologa i komičara [[Harald Eia|Haralda Eia]] "Hjernevask" (''Pranje mozga'').<ref name="katolik"/><ref name="bitno"/><ref> [http://www.istinaoistanbulskoj.info/rodna-ideologija-u-svijetu Rodna ideologija u svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180403232028/http://www.istinaoistanbulskoj.info/rodna-ideologija-u-svijetu |date=3. travnja 2018. }} Istina o istanbulskoj (pristupljeno 3. travnja 2018.)</ref><ref>Nikola Milanović. [http://misija.slobodnadalmacija.hr/kolumne/lica-i-nalicja/clanak/id/9206/Covjek-se-raa-s-tocno-definiranim-spolom Čovjek se rađa s točno definiranim spolom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180404073806/http://misija.slobodnadalmacija.hr/kolumne/lica-i-nalicja/clanak/id/9206/Covjek-se-raa-s-tocno-definiranim-spolom |date=4. travnja 2018. }} Misija Slobodna Dalmacija, 14. lipnja 2015. (pristupljeno 3. travnja 2018.)</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Organizacije]] n8t81sw8mjlgjq3ifyggw5ics9ur4gr 2 610995 7631715 7461377 2026-11-06T22:29:17Z Neptune, the Mystic 95253 7631715 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:<span style="font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT">{{Linear-gradient text | gold | brown | text = Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara | direction = right | alt text color = black }}</span>}} {{Objava|slika=|Ovo je stranica za vježbanje i uređivanje članaka [[Suradnik:Neptune, the Mystic|suradnika Neptunea, the Mystica]]. Molim, ne mijenjajte je.}} {{Album |ime_albuma = Mið |ime_glazbenika = [[Enslaved]] |vrsta = studijski album |slika = Enslaved – Mid 2026.jpg |žanr = |datum = [[30. rujna]] [[2026.]] |snimanje = listopad 2025. – travanj 2026. |studio = {{Sklopivi popis|naslov=Studiji|{{plainlist| * Duper Studio {{malo|([[Bergen]], [[Norveška]])}} * Solslottet Studio {{malo|(Bergen, Norveška)}} * Peersonal Sound {{malo|(Bergen, Norveška)}} * Conclave & Earshot Studio {{malo|(Bergen, Norveška)}} * Scandinavia House NYC {{malo|([[New York City]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]])}} }}}} |trajanje = 41:53 |izdavač = [[Nuclear Blast]] |producent = [[Ivar Bjørnson]], [[Iver Sandøy]], [[Grutle Kjellson]] |recenzija = |album_prije = [[Heimdal]] |godina0 = 2023. |godina = 2026. |album_poslije = |godina2 = |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Mið | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = Spirit Helper | Singl 1 date = 2. srpnja 2026.<ref name="S1">{{Citiranje weba|title=ENSLAVED Reveals Collaborative Track 'Spirit Helper' Featuring KEVIN KICKING WOMAN Of The Blackfeet Nation|url=https://blabbermouth.net/news/enslaved-reveals-collaborative-track-spirit-helper-featuring-kevin-kicking-woman-of-the-blackfeet-nation|access-date=2026-11-06|date=2026-07-02|website=Blabbermouth.net}}</ref> | Singl 2 = Solar Will | Singl 2 date = 20. kolovoza 2026.<ref name="S2">{{Citiranje weba|title=ENSLAVED Announces New Studio Album 'Mið', Shares 'Solar Will' Single|url=https://blabbermouth.net/news/enslaved-announces-new-studio-album-shares-solar-will-single|access-date=2026-11-06|date=2026-08-20|website=Blabbermouth.net}}</ref> | Singl 3 = Tales of Trees | Singl 3 date = 23. rujna 2026.<ref name="S3">{{Citiranje weba|title=ENSLAVED Shares New Single 'Tales Of Trees', Announces February 2027 European Tour With SÓLSTAFIR|url=https://blabbermouth.net/news/enslaved-shares-new-single-tales-of-trees-announces-february-2027-european-tour-with-solstafir|access-date=2026-11-06|date=2026-09-23|website=Blabbermouth.net}}</ref> }} }} '''''Mið''''' je sedamnaesti studijski [[glazbeni album|album]] [[Norveška|norveškog]] metal-sastava [[Enslaved]]. [[Glazbeno izdavaštvo|Diskografska kuća]] [[Nuclear Blast]] objavila ga je 30. listopada 2026. == O albumu == Naslov albuma [[staronordijski jezik|staronordijska]] je riječ za „središte” ili „sredinu”, što označava odlazak ili novi početak. Naslov i stihovi nadahnuti su artefaktima iz [[brončano doba|brončanog doba]] te [[petroglif]]ima otkrivenim u Norveškoj, domovini skupine.<ref name="Blum"/> Basist [[Grutle Kjellson]] izjavio je da tekstovi pjesama na uratku govore o sukobima koji se odvijaju u prirodi, svemiru, mitologiji i ljudskome umu.<ref>{{Cite web |last=Pope |first=Cervanté |date=2026-08-20 |title=Listen: Enslaved Announce New Album 'Mið', Hear Blistering New Song "Solar Will" |url=https://metalinjection.net/new-music/listen-enslaved-announce-new-album-mid-hear-blistering-new-song-solar-will |access-date=2026-10-31 |website=Metal Injection |language=en-US}}</ref> Snimanje uratka teklo je drukčije nego prije. Gitarist [[Ivar Bjørnson]] izjavio je da skupina nije bila zadovoljna idejama koje je osmislila prije početka snimanja i da je stoga pjesme napisala u samome studiju.<ref name="Grier" /> Pjesma „I Am Ice” jedina je pjesma koju je skupina napisala do kraja prije ulaska u studio.<ref>{{cite web|title=ENSLAVED Remains One Of Progressive Metal's Most Restless Bands: 'We're Still Looking For New Paths'|url=https://blabbermouth.net/features/enslaved-remains-one-of-progressive-metals-most-restless-bands-were-still-looking-for-new-paths|accessdate=6. studenoga 2026.|date=3. studenoga 2026.|website=Blabbermouth.net}}</ref> [[Saami|Laponski]] glazbenik [[Johan Sara|Johan Sara Jr.]] grlenim je pjevanjem pridonio pjesmi „I Am Ice”.<ref>{{Cite web |last=Dempsey |first=Colin |title=Enslaved Meet in the Mið of Cultures (Interview) |url=https://www.invisibleoranges.com/enslaved-meet-in-the-mid-of-cultures-interview |access-date=2026-10-31 |website=Invisible Oranges - The Metal Blog |language=en-US}}</ref> Pjesmu je nadahnuo interes skupine za [[joik]], vrstu glazbe koju izvodi Sara.<ref>{{Cite web |date=2026-10-31 |title=ENSLAVED Celebrate "Mið" Album Release Day with Visualizer for 'I Am Ice (Ft. Johan Sara Jr.)' |url=https://metalshockfinland.com/2026/10/31/enslaved-celebrate-mid-album-release-day-with-visualizer-for-i-am-ice-ft-johan-sara-jr/ |access-date=2026-10-31 |website=Metal Shock Finland (World Assault ) |language=en}}</ref> Kevin Kicking Woman iz plemena [[Blackfeet Nation]] glasovno je pridonio pjesmi „Spirit Helper”.<ref>{{Cite web |last=Ambrosio |first=Isabella |date=2026-07-02 |title=Enslaved And Kevin Kicking Woman Of The Blackfeet Nation Release Joint Single, "Spirit Helper" |url=https://metalinjection.net/new-music/enslaved-kevin-kicking-woman-spirit-helper |access-date=2026-10-31 |website=Metal Injection |language=en-US}}</ref> Članovi Enslaveda upoznali su ga 2019. na glazbenome festivalu Fire in the Mountains, koji se održao u [[Colorado|Coloradu]]. Sastav je naknadno posjetio posjed toga plemena u [[Montana|Montani]], gdje je s plemenskim starješinama raspravljao o sličnostima između nordijske i indijanske glazbe, što je potaknulo suradnju. „Spirit Helper” temelji se na tradicionalnoj jutarnjoj molitvi toga plemena.<ref>{{Cite web |last=Ambrosio |first=Isabella |date=2026-07-02 |title=ENSLAVED And KEVIN KICKING WOMAN Of The Blackfeet Nation Release Joint Single, "Spirit Helper" |url=https://metalinjection.net/new-music/enslaved-kevin-kicking-woman-spirit-helper |access-date=2026-10-31 |website=Metal Injection |language=en-US}}</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 41:53 | autor_glazbe = da | autor_teksta = da | skladba1 = Non-Being | napomena1 = instrumentalna pjesma | glazba1 = [[Ivar Bjørnson|Ivar Peersen]] | trajanje1 = 1:19 | skladba2 = I Am Ice | tekst2 = [[Grutle Kjellson|Kjetil Grutle]], Peersen, Johan Sara Jr. | glazba2 = Peersen | trajanje2 = 5:02 | skladba3 = Solar Will | tekst3 = Grutle, Peersen | glazba3 = Peersen | trajanje3 = 4:39 | skladba4 = Mountain | tekst4 = Grutle, Peersen | glazba4 = Peersen | trajanje4 = 5:46 | skladba5 = Spirit Helper | tekst5 = Peersen, Kevin Kicking Woman | glazba5 = Peersen, Kevin Kicking Woman | trajanje5 = 4:52 | skladba6 = Parting | tekst6 = Grutle, Peersen, [[Völuspá]] | glazba6 = Peersen | trajanje6 = 8:16 | skladba7 = Tales of Trees | tekst7 = Grutle, Peersen | glazba7 = Peersen | trajanje7 = 4:43 | skladba8 = I Miðju | tekst8 = Grutle, Peersen | glazba8 = Peersen | trajanje8 = 7:16 }} {{Popis pjesama | naslov = Dodatna pjesma na digipak-inačici albuma | collapsed = da | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba9 = Fourth of July | napomena9 = obrada pjesme [[Sufjan Stevens|Sufjana Stevensa]] | tekst9 = Stevens | glazba9 = Stevens | trajanje9 = 7:02 | ukupno_trajanje = 48:55 }} == Recenzije == ''Mið'' je uglavnom dobro prihvaćen među recenzentima. ''Sonic Perspectives'' izjavio je da je riječ o „još jednom zlatnom trofeju na kaminu [sastava]”, da sadrži „sve njegove najbolje osobine” i da je posrijedi jedan od njegovih „najviše okrepljujućih, dosjetljivih i ujednačenih spojeva žestine, ljepote i nevjerojatne pamtljivosti nakon [albuma] ''[[E (album)|E]]'' iz 2017.”<ref name="Blum" /> ''[[Invisible Oranges]]'' komentirao je da je uradak „pomalo bez težine”, ali da uspješno povezuje glazbu raznih kultura.<ref>{{Cite web |last=Dempsey |first=Colin |title=Enslaved Meet in the Mið of Cultures (Interview) |url=https://www.invisibleoranges.com/enslaved-meet-in-the-mid-of-cultures-interview |access-date=2026-10-31 |website=Invisible Oranges - The Metal Blog |language=en-US}}</ref> Nekoliko je recenzenata pohvalilo skupinu i njezin daljnji glazbeni razvoj na uratku. ''[[Metal Storm]]'' uradak je nazvao „ambicioznim, iskrenim, originalnim i uravnoteženim, a opet odan prošlosti [skupine].”<ref>{{Cite web |last=Anderson |first=Baz |title=Enslaved - Mið - review |url=https://metalstorm.net/pub/review.php?review_id=21469 |access-date=2026-10-31 |website=Metal Storm |language=en}}</ref> Gavin Brown, recenzent za ''[[Blabbermouth.net|Blabbermouth]]'', napisao je da se „nakon 35 godina i 17 albuma Enslavedovi vidici i dalje šire, što je rijetko i nevjerojatno postignuće”; zaključio je da je uradak „još jedan odmak i još jedan novi početak”.<ref name="Blabbermouth2026-1" /> ''Distorted Sound'' bio je slična mišljenja; napisao je da je posrijedi „slavodobitni povratak” za sastav i da je skupina „nadrasla svoje ''black metal''-korijene i pretvorila se u vjerojatno najprogresivniju grupu u povijesti ekstremne glazbe.”<ref>{{Cite web |last=Brown |first=Gavin |date=2026-10-28 |title=ALBUM REVIEW: Mið - Enslaved |url=https://distortedsoundmag.com/album-review-mid-enslaved/ |access-date=2026-10-31 |website=Distorted Sound Magazine |language=en-GB}}</ref> A.N. Grier iz ''Angry Metal Guya'' bio je podijeljena dojma; komentirao je da su neuobičajene okolnosti pisanja i snimanja albuma posljedično stvorile „neskladne” prijelaze između tiših i žešćih dionica te da je sam uradak „čudan”, ali je zaključio da se, „usprkos svim manam”, može smatrati boljim od brojnih prijašnjih albuma sastava.<ref name="Grier" /> ''Spectrum Culture'' napisao je da neke pjesme ne zvuče skladno jer grupa na njima pokušava spojiti brojne različite glazbene stilove, ali zaključio je da je ipak riječ o „ugodnu kretanju u drugom, kaotičnijem smjeru koji prikazuje golem raspon skupine i da joj ne manjka živahnosti.”<ref name="Pinfold2026-1" /> == Zasluge == {{col-begin}} {{col-2}} ;Enslaved * [[Iver Sandøy]] – [[pjevanje|vokal]], [[bubnjarski komplet|bubnjevi]], [[udaraljke]], dodatni efekti, [[sintesajzer]]; produkcija, inženjer zvuka, snimanje * [[Ivar Bjørnson]] – [[gitara]], dodatni efekti, sintesajzer; produkcija, inženjer zvuka, snimanje, umjetnički direktor * [[Grutle Kjellson]] – vokal, [[bas-gitara]]; produkcija, umjetnički direktor * [[Håkon Vinje]] – [[klavijatura]], prateći vokal * [[Arve Isdal|Arve „Ice Dale” Isdal]] – gitara; inženjer zvuka, snimanje ;Dodatni glazbenici * Johan Sara Jr. – vokal {{malo|(na pjesmi „I Am Ice”)}} * Kevin Kicking Woman – vokal {{malo|(na pjesmi „Spirit Helper”)}} {{col-2}} ;Ostalo osoblje * Vegard Lemme – pomoćni inženjer zvuka (za bubnjeve) * Jens Bogren – miksanje * Tony Lindgren – mastering * Arik Roper – omot albuma * Marcelo Vasco – dizajn * Sonja Chantik –fotografija (sastava) * Marlene Grygø – fotografija (planine) {{col-end}} == Ljestvice == == Izvori == {{izvori}} {{Enslaved}} [[Kategorija:Albumi sastava Enslaved]] [[Kategorija:Albumi iz 2026.]] 82izh9yei0y9l7tr8e83ozqb5cmc9j7 0 611839 7631849 7054362 2026-11-07T08:36:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631849 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pfaffia'' | slika = Pfaffia tuberosa- Soriano, Palmar, Suelo arenoso pedregoso al margen del Lago 1.jpg | slika_opis = ''Pfaffia tuberosa'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Caryophyllales]] | familia = [[Amaranthaceae]] | subfamilia = [[Gomphrenoideae]] | tribus = [[Gomphreneae]] | subtribus = [[Froelichiinae]] | genus = '''''Pfaffia''''' | genus_autorstvo = [[Mart.]] }} '''''Pfaffia''''' je biljni rod iz porodice [[Štirovke|štirovki]], rasprostranjen po tropima [[Srednja Amerika|Srednje]], [[Južna Amerika|Južne]] i [[Antili|Antilske Amerike]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1261-1 |title=Plants of the World online |access-date=19. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305071131/https://fonts.googleapis.com/css?family=Roboto:400,700 |archive-date=5. ožujka 2021. |url-status=dead}}</ref> Pripada mu tridesetak vrsta, a u njega je nekada bio klasifiociran i [[brazilski ginseng]] (''[[Hebanthe eriantha]]''); sin. ''Pfaffia paniculata'') == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Pfaffia acutifolia]]'' <small>(Moq.) O.Stützer</small> # ''[[Pfaffia aphylla]]'' <small>Suess.</small> # ''[[Pfaffia argyrea]]'' <small>Pedersen</small> # ''[[Pfaffia cipoana]]'' <small>Marchior., Miotto & J.C.Siqueira</small> # ''[[Pfaffia densipellita]]'' <small>Borsch</small> # ''[[Pfaffia denudata]]'' <small>(Moq.) Kuntze</small> # ''[[Pfaffia elata]]'' <small>R.E.Fr.</small> # ''[[Pfaffia eriocephala]]'' <small>Suess.</small> # ''[[Pfaffia fruticulosa]]'' <small>Suess.</small> # ''[[Pfaffia glabrata]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Pfaffia gleasonii]]'' <small>Suess.</small> # ''[[Pfaffia glomerata]]'' <small>(Spreng.) Pedersen</small> # ''[[Pfaffia gnaphalioides]]'' <small>(L.f.) Mart.</small> # ''[[Pfaffia helichrysoides]]'' <small>(Moq.) Kuntze</small> # ''[[Pfaffia hirtula]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Pfaffia iresinoides]]'' <small>(Kunth) Spreng.</small> # ''[[Pfaffia jubata]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Pfaffia minarum]]'' <small>Pedersen</small> # ''[[Pfaffia miraflorensis]]'' <small>Agudello & P.Franco</small> # ''[[Pfaffia ninae]]'' <small>Pedersen</small> # ''[[Pfaffia nudicaulis]]'' <small>Suess.</small> # ''[[Pfaffia patiensis]]'' <small>Agudelo</small> # ''[[Pfaffia rotundifolia]]'' <small>Pedersen</small> # ''[[Pfaffia rupestris]]'' <small>Marchior., Miotto & J.C.Siqueira</small> # ''[[Pfaffia sarcophylla]]'' <small>Pedersen</small> # ''[[Pfaffia sericantha]]'' <small>(Mart.) Pedersen</small> # ''[[Pfaffia siqueiriana]]'' <small>Marchior. & Miotto</small> # ''[[Pfaffia tayronensis]]'' <small>Agudelo</small> # ''[[Pfaffia townsendii]]'' <small>Pedersen</small> # ''[[Pfaffia tuberculosa]]'' <small>Pedersen</small> # ''[[Pfaffia tuberosa]]'' <small>(Spreng.) Hicken</small> # ''[[Pfaffia velutina]]'' <small>Mart.</small> }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Froelichiinae]] [[Kategorija:Rodovi Gomphrenoideae]] lrycscog883ube90dtuqfb2o4y72vmp 0 616347 7631742 7616358 2026-11-06T23:16:49Z Zeljko 1196 /* Opis */ 7631742 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Clethraceae'' | slika = Clethra delavayi (14881920841).jpg | slika_opis = ''[[Clethra delavayi]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Clethraceae''''' | familia_autorstvo = Klotzsch }} '''''Clethraceae''''' <small>Klotzsch</small> porodica je drvenastih [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz reda ''[[Ericales]]''. Obuhvaća [[grm]]ove i manja [[Stablo|stabla]] rasprostranjena ponajprije u toplim umjerenim, suptropskim i tropskim područjima [[Amerika|Amerike]] i [[Azija|Azije]], s jednom vrstom roda ''[[Clethra]]'' na [[Madeira (autonomna regija)|Madeiri]]. Prema sadašnjem [[Kew Gardens|Kewu]] porodica sadrži dva roda i 99 prihvaćenih vrsta: ''Clethra'' s 86 i ''[[Purdiaea]]'' s 13 vrsta. APG V zadržava ''Clethraceae'' kao zasebnu porodicu unutar ''Ericales''. <ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/jse.70096 Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Opis == Pripadnici porodice su [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], zimzeleni ili listopadni. [[Listovi]] su jednostavni i naizmjenični, bez palistića, obično skupljeni prema krajevima [[grana]]; mogu biti cijeloga ili nazubljenoga ruba. Mlade grane, listovi i cvatovi često nose jednostavne, čuperaste ili zvjezdaste dlačice. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126674-1/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su grozdasti, pojedinačni ili razgranati, završni ili pazušni. [[Cvijet|Cvjetovi]] su dvospolni, najčešće peteročlani i pravilni. [[Čaška]] ima pet trajnih [[lap]]ova, a vjenčić pet slobodnih ili pri osnovi sraslih [[latica]]. [[Prašnik]]a je deset; prašnice su u pupu karakteristično savijene, a pri otvaranju cvijeta mijenjaju položaj te se otvaraju porama ili kratkim pukotinama. [[Plodnica]] je nadrasla i građena od tri do pet plodnih listova. <ref name="mobot.org ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Clethraceae APweb], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Plod]]ovi se između dvaju rodova znatno razlikuju. Kod ''Clethra'' plod je najčešće tropretinasti lokulicidni tobolac s brojnim sitnim sjemenkama, dok ''Purdiaea'' ima suhe, neotvarajuće plodove s malim brojem [[sjeme]]nki. Upravo je ta razlika nekoć pridonijela tome da se Purdiaea drži u drugoj porodici. <ref name="mobot.org "/> == Rasprostranjenost == Porodica ima izrazito razdvojeno područje rasprostranjenosti. ''Clethra'' raste u Americi, od jugoistočne [[Kanada|Kanade]] i [[SAD]]-a preko [[Meksiko|Meksika]] i Srednje Amerike do Južne Amerike, zatim u istočnoj i jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]] i [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]]; Clethra arborea iznimka je jer prirodno raste na Madeiri. ''Purdiaea'' je neotropski rod, rasprostranjen od [[Belize]]a i [[Gvatemala|Gvatemale]] preko [[Kuba|Kube]] i [[Panama|Paname]] do [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Venezuela|Venezuele]], [[Ekvador]]a i [[Peru]]a. Vrste porodice osobito su česte u vlažnim planinskim šumama. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A14681-1 Plants of the World Online, Clethra], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Porodicu Clethraceae Klotzsch opisao je [[Johann Friedrich Klotzsch]] 1851. u časopisu Linnaea 24(1): 12; ime je konzervirano. Dugo je porodica smatrana monotipskom odnosno monogeneričkom i sadržavala je samo rod ''Clethra''. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126674-1 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Rod ''Purdiaea'' tradicionalno je bio svrstan u ''[[Cyrillaceae]]''. Molekularno istraživanje Anderberga i Zhanga iz [[2002.]], temeljeno na plastidnim genima atpB, ndhF i rbcL, pokazalo je da ''Purdiaea'' nije blisko vezana uz ''[[Cyrilla]]'' i ''[[Cliftonia]]'', nego tvori skupinu s rodom ''Clethra''. Autori su zato predložili njezino premještanje u ''Clethraceae'', što je danas prihvaćeno u Kewu i suvremenim sustavima. <ref name="ScienceDirect ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1439609204700355 Phylogenetic relationships of Cyrillaceae and Clethraceae (Ericales) with special emphasis on the genus Purdiaea Planch], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> APG V iz 2026. Clethraceae zadržava kao zasebnu porodicu u redu Ericales; njezin opseg pritom nije mijenjan u odnosu na suvremeni sustav s rodovima Clethra i Purdiaea. <ref name="Wiley "/> == Rodovi == Ukupno: 99 vrsta u dva roda prema sadašnjem POWO-u.<ref name="Kew "/> # ''[[Clethra]]'' <small>L.</small> — 86 prihvaćenih vrsta; Amerika, Madeira te tropska i suptropska Azija. # ''[[Purdiaea]]'' <small>Planch.</small> — 13 prihvaćenih vrsta; neotropi, osobito Kuba. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Clethraceae| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] evnkic6zi2tqlctdrtq38wq5xb6b7dn 0 621542 7631747 7622283 2026-11-06T23:20:49Z Zeljko 1196 /* Sistematika i povijest */ 7631747 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Fouquieriaceae | slika = Fouquieria formosa - Mildred E. Mathias Botanical Garden - University of California, Los Angeles - DSC02917.jpg | slika_opis = ''[[Fouquieria formosa]]'' , tipska vrsta | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Fouquieriaceae]] | familia_autorstvo = <small>[[Augustin Pyrame de Candolle|DC.]]</small> }} '''''Fouquieriaceae''''' <small>DC.</small> je porodica [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz reda vrijesolikih (''[[Ericales]]''), koja obuhvaća samo rod ''[[Fouquieria]]'' s jedanaest prihvaćenih vrsta. Njezini predstavnici prirodno su rasprostranjeni u suhim područjima [[Meksiko|Meksika]] i jugozapadnog dijela [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], a osobito su značajni za floru pustinja [[Sonora (pustinja)|Sonora]] i [[Chihuahua (pustinja)|Chihuahua]]. Obuhvaćaju trnovite grmove, manja stabla i neobične sukulentne biljke sa zadebljalim deblima. Njihova građa pokazuje niz prilagodbi suši, uključujući kratkotrajno lišće, trnove nastale od dijelova lisnih peteljki i sposobnost brzog razvoja listova nakon kiše. <ref name="KewOpis "/> == Opis == Pripadnici porodice su izrazito kserofitne drvenaste biljke, prilagođene sušnim staništima. Mogu biti razgranati [[grm]]ovi, mala [[Stablo|stabla]] ili veliki stupoliki [[sukulenti]]. Na dugim izbojcima razvijaju se [[trn]]ovi nastali od lisnih peteljki, dok se na kratkim izbojcima, smještenima u njihovim pazušcima, oblikuju skupine sekundarnih listova.<ref name="KewOpis "/> [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični, pojedinačni ili skupljeni u snopiće, uglavnom mesnati i cjelovitoga ruba, bez palistića. Često se pojavljuju neposredno nakon [[kiša|kiše]], a tijekom duljih sušnih razdoblja otpadaju, čime biljka smanjuje gubitak vode.<ref name="KewOpis "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni i često upadljivo obojeni. Razvijaju se u vršnim ili pazušnim grozdovima, metlicama, klasovima ili štitastim [[cvat]]ovima. [[Čaška]] se sastoji od pet slobodnih [[lap]]ova, dok je vjenčić cjevast, s pet režnjeva. Boja cvjetova razlikuje se među vrstama, od crvene i narančaste do žućkaste, bijele ili ružičaste.<ref name="KewOpis "/> [[Prašnik]]a obično ima između deset i šesnaest, a u nekih vrsta i više. Prašničke niti slobodne su ili pri osnovi slabo srasle, dok se antere otvaraju uzdužnim pukotinama.<ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126593-1/general-information Kew Opis], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> [[Plodnica]] je nadrasla, sastavljena od triju sraslih plodnih listova, s jednom šupljinom i više sjemenih zametaka. Vrat [[Tučak|tučka]] može završavati trima ograncima. [[Plod]] je suh tobolac koji se pri dozrijevanju otvara trima zaklopcima. [[Sjeme]]nke su spljoštene, s rubnim krilcima koja nastaju od gustih, izduženih dlačica i olakšavaju rasprostranjivanje vjetrom. <ref name="KewOpis "/> == Sistematika i povijest == Porodicu je ustanovio [[Augustin Pyrame de Candolle|Augustin Pyramus de Candolle]] [[1828.]] godine u djelu Prodromus Systematis Naturalis Regni Vegetabilis, svezak 3, na stranici 349. Ime je izvedeno od roda ''Fouquieria'', koji je [[Carl Sigismund Kunth]] opisao [[1823.]] godine. <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Fouquieriaceae APweb], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Položaj porodice tijekom povijesti bio je predmet različitih tumačenja. Zbog njezine neobične građe pojedini su je botaničari približavali drugim skupinama cvjetnica ili izdvajali u samostalan red ''Fouquieriales''. U suvremenom filogenetskom sustavu nalazi se unutar reda ''Ericales'', gdje molekularna istraživanja podupiru blisku srodnost s porodicom Polemoniaceae.<ref name="Mobot "/> Razvojne prilagodbe pustinjskim staništima, osobito sukulentna [[deblo|debla]] i preobrazba lisnih peteljki u trnove, pridonijele su velikim morfološkim razlikama među vrstama premda porodica obuhvaća samo jedan rod.<ref name="wiley.com ">[https://bsapubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.2307/2656819 Molecular phylogenetics of Fouquieriaceae: evidence from nuclear rDNA ITS studies], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> == Rodovi == Jedini priznati rod je # ''[[Fouquieria]]'' <small>Kunth</small>, s 11 vrsta. == Sinonimi == Za porodicu Fouquieriaceae nisu potvrđeni sinonimi istoga taksonomskog ranga.<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1792681328 Hassler], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-9000000214;jsessionid=1593805CAA30D14ABE6F37F1C9C86D3E WFO], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> {| class="wikitable" |+ Povijesna imena drugih rangova |- ! Ime !! Autor !! Godina|| Taksonomski rang |- | Fouquierieae || Rchb. || (1837.)|| tribus <ref name="Hassler "/> |- | Fouquierineae || Engl. ||(1898.)|| podred <ref name="Hassler "/> |- |Fouquierioideae || Meisn. || (1838.)|| potporodica <ref name="Hassler "/> |- |Fouquieriales || Takht. ex Reveal || (1992.)|| red <ref name="WFO "/> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] [[Kategorija:Monogeneričke biljne porodice]] ba6n4nx64qxt2cvo79kob1ozlt9zew9 0 623930 7631722 7607145 2026-11-06T22:44:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631722 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}} {{Infookvir album |ime_albuma = Now You're Gone – The Album |ime_glazbenika = [[Basshunter]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = |žanr = [[dance]] |datum = 14. srpnja 2008. |snimanje = |trajanje = |izdavač = [[Dance Nation|Hard2Beat]], [[Warner Music Group]], [[Ultra Records]] |producent = [[Basshunter]] |album_prije = [[LOL (^^,)|LOL <(^^,)>]] |godina0 = 2006. |godina = 2008. |album_poslije = [[Bass Generation]] |godina2 = 2009. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Now You're Gone – The Album | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = [[Now You're Gone]] | Singl 1 date = 31. prosinca 2007. | Singl 2 = [[Please Don't Go]] | Singl 2 date = 7. lipnja 2008. | Singl 3 = [[All I Ever Wanted (pjesma Basshuntera)|All I Ever Wanted]] | Singl 3 date = 19. svibnja 2008. | Singl 4 = [[Angel in the Night]] | Singl 4 date = 8. rujna 2008. | Singl 5 = [[I Miss You]] | Singl 5 date = 14. prosinca 2008. | Singl 6 = [[Walk on Water]] | Singl 6 date = 5. travnja 2009. }} }} '''''Now You're Gone – The Album''''' [[glazbeni album|studijski je album]] [[Šveđani|švedskog]] [[glazbenik]]a [[Basshunter]]a. Album je 14. srpnja 2008. godine objavila diskografska kuća [[Dance Nation|Hard2Beat]]. ==Popis pjesama== {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = | skladba1 = [[Now You're Gone]] | napomena1 = feat. [[Mental Theo|DJ Mental Theo’s Bazzheadz]] | trajanje1 = 2:30 | skladba2 = [[All I Ever Wanted (pjesma Basshuntera)|All I Ever Wanted]] | trajanje2 = 2:58 | skladba3 = [[Please Don't Go]] | trajanje3 = 2:50 | skladba4 = [[I Miss You]] | trajanje4 = 3:47 | skladba5 = [[Angel in the Night]] | trajanje5 = 3:23 | skladba6 = In Her Eyes | trajanje6 = 3:14 | skladba7 = Love You More | trajanje7 = 3:52 | skladba8 = Camilla | trajanje8 = 3:16 | skladba9 = Dream Girl | trajanje9 = 4:28 | skladba10 = [[Walk on Water|I Can Walk on Water]] | trajanje10 = 3:46 | skladba11 = Bass Creator | trajanje11 = 5:02 | skladba12 = Russia Privjet | trajanje12 = 4:05 }} {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = | naslov = Bonus tracks | skladba13 = [[Boten Anna]] | trajanje13 = 3:29 | skladba14 = [[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA|DotA]] | trajanje14 = 3:22 | skladba15 = Now You're Gone | napomena15 = [[Fonzerelli]] Edit | trajanje15 = 3:15 | skladba16 = All I Ever Wanted | napomena16 = Fonzerelli Edit | trajanje16 = 2:34 }} == Top ljestvice == {|class="wikitable sortable plainrowheaders" |- ! Ljestvica (2008. – 2009.) ! Najviša<br />pozicija |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| [[UK Albums Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref>[http://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter/ BASSHUNTER – ALBUMS na officialcharts.com] Pristupljeno 27. srpnja 2018.</ref> | align="center"| 1 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| [[Službena novozelandska glazbena top ljestvica|Novi Zeland]]<ref>[https://charts.nz/showitem.asp?interpret=Basshunter&titel=Now+You%27re+Gone+-+The+Album&cat=a BASSHUNTER – NOW YOU'RE GONE – THE ALBUM (ALBUM) na charts.nz] Pristupljeno 27. srpnja 2018.</ref> | align="center"| 1 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| [[Irish Albums Chart|Irska]]<ref>[http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter BASSHUNTER – DISCOGRAPHY BASSHUNTER na irish-charts.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191009173627/http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter |date=9. listopada 2019. }} Pristupljeno 27. srpnja 2018.</ref> | align="center"| 2 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| [[European Top 100 Albums|Europa]]<ref>[https://www.reuters.com/article/2008/11/03/chart-enw-euro-albums-idUSN0251384320081103 EUROPEAN TOP ALBUMS na reuters.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924135817/http://www.reuters.com/article/2008/11/03/chart-enw-euro-albums-idUSN0251384320081103 |date=24. rujna 2015. }} Pristupljeno 27. srpnja 2018.</ref> | align="center"| 6 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| [[Billboard|Sjedinjene Američke Države]]<br />([[Dance/Electronic Albums]])<ref name=="Billboard">[https://web.archive.org/web/20100829080504/http://www.billboard.com/album/basshunter/now-you-re-gone/1163035 Now You’re Gone: The Album -... na billboard.com] Pristupljeno 27. srpnja 2018.</ref> | align="center"| 14 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| [[Ö3 Austria Top 40|Austrija]]<ref>[https://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Basshunter&titel=Now+You%27re+Gone+-+The+Album&cat=a NOW YOU'RE GONE – THE ALBUM na austriancharts.at] Pristupljeno 27. srpnja 2018.</ref> | align="center"| 17 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| [[Ultratop 200 Albums (Valonija)|Belgija]] ([[Valonija]])<ref>[http://www.ultratop.be/fr/showitem.asp?interpret=Basshunter&titel=Now+You%27re+Gone+-+The+Album&cat=a NOW YOU'RE GONE – THE ALBUM na ultratop.be] Pristupljeno 27. srpnja 2018.</ref> | align="center"| 31 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| [[Alben Top 100|Švicarska]]<ref>[https://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=Basshunter&titel=Now+You%27re+Gone+-+The+Album&cat=a NOW YOU'RE GONE – THE ALBUM na hitparade.ch] Pristupljeno 27. srpnja 2018.</ref> | align="center"| 32 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| [[Musiikkituottajat|Finska]]<ref>[https://finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=Basshunter&titel=Now+You%27re+Gone+-+The+Album&cat=a NOW YOU'RE GONE – THE ALBUM (ALBUM) na finnishcharts.com] Pristupljeno 27. srpnja 2018.</ref> | align="center"| 35 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| [[Syndicat national de l'édition phonographique|Francuska]]<ref>[https://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Basshunter&titel=Now+You%27re+Gone+-+The+Album&cat=a NOW YOU'RE GONE – THE ALBUM (ALBUM) na lescharts.com] Pristupljeno 27. srpnja 2018.</ref> | align="center"| 36 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| [[Sverigetopplistan|Švedska]]<ref>[https://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Basshunter&titel=Lol+%26lt%3B%28^^%2C%29%26gt%3B&cat=a NOW YOU'RE GONE – THE ALBUM (ALBUM) na swedishcharts.com] Pristupljeno 27. srpnja 2018.</ref> | align="center"| 38 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| [[OLiS|Poljska]]<ref>[http://olis.onyx.pl/listy/index.asp?idlisty=467&lang= OLiS – OFICJALNA LISTA SPRZEDAŻY na olis.onyx.pl] Pristupljeno 27. srpnja 2018.</ref> | align="center"| 43 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| [[Billboard|Sjedinjene Američke Države]]<br />([[Top Heatseekers|Heatseekers Albums]])<ref name=="Billboard" /> | align="center"| 45 |} == Certifikati == {| class="wikitable sortable" !Država !Certifikat !Prodaja |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| Danska ([[IFPI Danmark]]) | Zlatna<ref>{{Citiranje weba | url = https://ifpi.dk/node/10604 | title = Basshunter "Now You’re Gone - The Album" | website = [[IFPI Danmark]] | access-date = 21. siječnja 2026. | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20210928092737/http://ifpi.dk/node/10604 | archive-date = 28. rujna 2021 | url-status = dead}}</ref> | 10 000 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| Novi Zeland ([[Recorded Music NZ|RMNZ]]) | 2× Platinasti<ref>{{Citiranje weba | url = https://www.radioscope.co.nz/2024/00/00/album-cert-search | title = Album Certification Search | website = RadioScope | access-date = 21. siječnja 2026. | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20241216171356/https://www.radioscope.co.nz/2024/00/00/album-cert-search | archive-date = 16 December 2024 | url-status = dead}}</ref> | 30 000 |- ! style="font-weight:normal; text-align:left"| Ujedinjeno Kraljevstvo ([[British Phonographic Industry|BPI]]) | Platinasti<ref>[https://www.bpi.co.uk/brit-certified/ Basshunter na bpi.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210205223425/https://www.bpi.co.uk/brit-certified/ |date=5. veljače 2021. }} Pristupljeno 27. srpnja 2018.</ref> | 376 017<ref>{{cite web | url = https://www.musicweek.com/labels/read/25-years-of-mos-in-numbers-what-is-sony-actually-getting-for-its-money/065643 | title = 25 years of MoS in numbers: What is Sony actually getting for its money? | website = [[Music Week]] | author = Daniel Gumble | date = 11. kolovoza 2016 | access-date = 29. srpnja 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20160814172446/http://www.musicweek.com/labels/read/25-years-of-mos-in-numbers-what-is-sony-actually-getting-for-its-money/065643 | archive-date = 14. kolovoza 2016 | url-status = live}}</ref> |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://basshunter.se Službena web-stranica] {{Basshunter}} [[Kategorija:Albumi iz 2008.]] [[Kategorija:Albumi Basshuntera]] bl8j5k7duuy0q6n5k1jcp6v0z11z2na 0 626263 7631734 7627642 2026-11-06T23:02:55Z Divna Jaksic 974 {{Vozači i momčadi Formule 1 - Sezona 2026}} 7631734 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vozač F1 | Ime = Lando Norris | Slika = [[Datoteka:FIA F1 Austria 2021 Post Qualifying Scene Lando Norris 2 (cropped).jpg|250px]] | Opis slike = Lando Norris 2021. | Državljanstvo = {{Z|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]] | Broj_automobila = '''<span style="padding-left:6px; padding-right:6px; padding-top:3px; padding-bottom:3px; border-radius:3px; color:#7FFFD4; background:#FF5F0F;">4</span>''' | Momčad = [[McLaren|McLaren F1 Team]] | Utrke = 152 (152 starta) | Prvenstva = 1 | Pobjede = 11 | Prvo_sm = 16 | Najbrži_krugovi = 18 | Podiji = 44 | Odustajanja = 14 | Bodovi = 1430 | Prva_utrka = [[Velika nagrada Australije]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] | Prva_pobjeda = [[Velika nagrada Miamija]], [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]] | Zadnja_pobjeda = [[Velika nagrada Katara]], [[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]] | Zadnja_utrka = [[Velika nagrada Meksika]], [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] }} '''Lando Norris''' (Glastonbury, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[13. studenog]] [[1999.]]) je britanski vozač [[Formula 1|Formule 1]] za momčad [[McLaren]]. Godine 2015. osvojio je naslov u MSA Formula prvenstvu, a 2016. naslove u Eurocup Formuli Renault 2.0, Sjevernoeuropskoj Formuli Renault 2.0 i [[Toyota Racing Series]] prvenstvu. Naslov u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]] osvojio je 2017. U Formuli 1 se natječe od [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]], a prvu pobjedu ostvario je na [[Velika nagrada Miamija|Velikoj nagradi Miamija]] 2024. godine. Godine 2025. postaje svjetski prvak na Velikoj nagradi Abu Dhabija. == Početak utrkivanja == Nakon što je u početku razvio interes za [[motociklizam]], Landova se pažnja s dva kotača prebacila na četiri nakon što je otac odveo njega i brata da gledaju utrku British Super 1 National Kart prvenstva u [[karting]]u na svojoj lokalnoj stazi Clay Pigeon.<ref> [https://www.redbull.com/gb-en/how-to-start-karting-lando-norris Lando Norris' tips on how to get into karting] ''Red Bull'' Objavljeno 16. prosinca 2016. Pristupljeno 15. veljače 2021. </ref> === Karting === Norris se [[karting]]om počeo baviti kada mu je bilo sedam godina, a u dobi od sedam godina pristupio je B.R.M.-u, maloj momčadi na Clay Pigeonu gdje se utrkivao. Godine 2008. s devet godina odvozio je svoje prvo prvenstvo u kartingu - Super 1 National Comer Cadet Championship, gdje je skupio 191 bod, što mu je bilo dovoljno za 35. mjesto u ukupnom poretku vozača.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/super-1-national-comer-cadet-championship/2008/ Super 1 National Comer Cadet Championship 2008 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 15. veljače 2021. </ref> Prvi veći uspjeh ostvario je 2010. u istoj kategoriji, kada je skupio 520 bodova, što mu je bilo dovoljno za 3. mjesto.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/super-1-national-comer-cadet-championship/2010/ Super 1 National Comer Cadet Championship 2010 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 15. veljače 2021. </ref> Godine 2012. osvojio je 2. mjesto u Super 1 National Rotax Mini Max Championship kategoriji iza prvaka Connora Millsa,<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/super-1-national-rotax-mini-max-championship/2012/ Super 1 National Rotax Mini Max Championship 2012 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 15. veljače 2021. </ref> 3. mjesto u Copa Campeones Trophy KF3 kategoriji,<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/copa-campeones-trophy-kf3/2012/ Copa Campeones Trophy KF3 2012 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 15. veljače 2021. </ref> a u Formula Kart Stars - Mini Max kategoriji osvojio je prvi naslov u kartingu.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-kart-stars---mini-max/2012/ Formula Kart Stars - Mini Max 2012 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 15. veljače 2021. </ref> Godina 2013. bila je najbolja u Norrisovoj kartinškoj karijeri. Nakon što je osvojio 2. mjesto u WSK Super Master Series - KFJ prvenstvu,<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-super-master-series-kfj/2013/ WSK Super Master Series - KFJ 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 15. veljače 2021. </ref> Norris je osvojio naslove u tri različite kategorije: CIK-FIA International Super Cup - KFJ,<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/cik-fia-international-super-cup-kfj/2013/ CIK-FIA International Super Cup - KFJ 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 15. veljače 2021. </ref> WSK Euro Series - KFJ,<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-euro-series-kfj/2013/ WSK Euro Series - KFJ 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 15. veljače 2021. </ref> i CIK-FIA European KF-Junior prvenstvu.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/cik---fia-european-kf-junior-championship/2013/ CIK-FIA European KF-Junior Championship 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 15. veljače 2021. </ref> Posljednje 2014. osvojio je 3. mjesto u CIK-FIA European KF prvenstvu za momčad Ricky Flynn Motorsport<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship---kf2/2014/ CIK-FIA European KF Championship 2014 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 15. veljače 2021. </ref> i još jedan naslov prvaka u CIK-FIA World Championship - KF prvenstvu vozeći za istu momčad.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/world-championship-kf1/2014/ CIK-FIA World Championship - KF 2014 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 15. veljače 2021. </ref> === Ginetta Junior prvenstvo === Norris je 2014. nastupao još u [[karting]]u, ali se iste godine natjecao u Ginetta Junior prvenstvu. Natjecao se za momčad HHC Motorsport u bolidu Ginetta G40J, a momčadski kolege su mu bili James Kellett i William Taylforth. Sezona se sastojala od 20 utrka - 10 rundi po dvije utrke na svakoj od njih. Na prvoj utrci prve runde [[29. ožujka]] na Brands Hatchu, Norris je osvojio prve bodove. Prvo postolje osvojio je na prvoj utrci druge runde [[19. travnja]] na stazi Donington Park. Na stazi Croft [[29. lipnja]], Norris je stigao do svoje prve pobjede. Ukupno je ostvario četiri pobjede i još sedam postolja, te osam ''pole positiona''. S 432 boda osvojio je 3. mjesto u ukupnom poretku vozača, iza prvaka Jacka Mitchella i viceprvaka - momčadskog kolege Jamesa Kelletta.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/ginetta-junior-great-britain/2014/ KICK Start Energy Ginetta Junior Championship 2014 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 16. veljače 2021. </ref> === Formula 4 === Lando Norris se 2015. natjecao u četiri kategorije [[Formula 4|Formule 4]], a debitirao je u [[jednosjed]]u u MSA Formula prvenstvu. ==== MSA Formula prvenstvo ==== Sezona MSA Formula prvenstva se sastojala od 10 rundi po 3 utrke na svakoj od njih, odnosno ukupno 30 utrka. Norris se natjecao za momčad Carlin u bolidu Mygale F4 s [[Ford EcoBoost]] 1.6 motorom, a momčadski kolege su mu bili Colton Herta i Petru Florescu. Na prvoj utrci prve runde na Brands Hatchu, Britanac je stigao do prve pobjede u sezoni, a drugu pobjedu je upisao na trećoj utrci na istoj stazi. Na trećoj rundi na Thruxtonu, Norris dolazi do treće pobjede i još jednog postolja, a isti rezultat ostvaruje i na Oulton Parku, koji je bio četvrta runda MSA Formula prvenstva ove sezone. Nakon četvrtog ''pole positiona'' u sezoni na stazi Croft, Norris prvi put nije završio utrku, a na trećoj utrci na istoj stazi osvojio je drugo mjesto. Još dva druga mjesta osvaja na šestoj rundi na Snettertonu. Na stazama Knockhill i Rockingham upisuje dvije pobjede i još jedno drugo mjesto, a isti rezultat ostvaruje na posljednje dvije runde na stazama [[Staza Silverstone|Silverstone]] i Brands Hatch. S 413 bodova, Norris je osvojio naslov prvaka ispred Rickyja Collarda s 371 bodom.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/msa-formula/2015/ MSA Formula Certified by FIA Powered by Ford EcoBoost 2015 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 17. veljače 2021. </ref> ==== ADAC Formula 4 ==== [[File:Lando Norris, Formel 4 2015.JPG|220px|thumb|right|Norris u [[ADAC Formula 4|ADAC Formuli 4]] 2015.]] S obzirom na to se 2015. posvetio MSA Formuli prvenstvu, Norris se u ostalim kategorijama [[Formula 4|Formule 4]] natjecao tek privremeno, uključujući i [[ADAC Formula 4|ADAC Formulu 4]]. Nastupao je za momčad ADAC Berlin-Brandenburg u bolidu Tatuus F4-T014 s [[Abarth]]ovim motorom. Momčadski kolege su mu bili: Benjamin Mazatis, Robert Švarcman, David Beckmann, Mike David Ortmann, Thomas Preining i Yan Leon Shlom. Na prve dvije runde na Oscherslebenu i [[Red Bull Ring]]u, odnosno ukupno šest utrka, Norris nije nastupio. Natjecanju se pridružio na trećoj rundi na Spa-Francorchampsu, gdje je ostvario pobjedu i jedno postolje. Četvrtu rundu na Lausitzu je preskočio, a na petoj rundi na [[Nürburgring]]u osvaja još dva postolja. Utrke na Sachsenringu i još jednom na Oscherslebenu je preskočio, a na posljednjoj osmoj rundi na Hockenheimringu je upisao još dva postolja. Ukupno je odvozio 8 od 24 utrke, te osvojio 131 bod, što mu je bilo dovoljno za 8. mjesto u ukupnom poretku vozača.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/adac-formula-4/2015/ ADAC Formel 4 2015 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 17. veljače 2021. </ref> ==== Talijanska Formula 4 ==== Jednako kao i u [[ADAC Formula 4|ADAC Formuli 4]], Lando je i u [[Talijanska Formula 4|Talijanskoj Formuli 4]] 2015., nastupao tek povremeno. Sezona se sastojala od sedam rundi, s po tri utrke na svakoj od njih, a Norris se u momčadi Kfzteile24 Mücke Motorsport, natjecanju pridružio na drugoj rundi, koja se vozila na [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] [[30. svibnja|30.]] i [[31. svibnja]]. U tri utrke upisao je odustajanje, peto mjesto i postolje. Nakon što je preskočio treću rundu na [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imoli]], vratio se na [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugellu]], gdje je osvojio bodove u dvije utrke. Utrku na stazi Adria opet preskače, a vraća se na šestu rundu - još jednom na [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imoli]], gdje osvaja po jedno četvrto i peto mjesto u tri utrke. Imola je bila posljednja utrka na kojoj je Britanac nastupio, jer ga na zadnjoj rundi na Misanu još jednom nije bilo. S osvojenim 51 bodom, Norris je zauzeo 11. mjesto u ukupnom poretku vozača.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/italian-formula-4-championship/2015/ Italian Formula 4 Championship 2015 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 20. veljače 2021. </ref> ==== BRDC Formula 4 ==== BRDC Formula 4 Autumn Trophy prvenstvo je bilo posljednje u kojem je Norris sudjelovao 2015. Sezona se sastojala od samo dvije runde na stazama Snetterton i Brands Hatch, a na svakoj od njih su se vozile čak četiri utrke. Norris na Snettertonu nije vozio, a na Brands Hatchu je nastupio za momčad HHC Motorsport. Na prvoj utrci na Brands Hatchu koja se vozila [[14. studenog]], Britanac je osvojio ''pole position'' i pobjedu. Norris je bio pobjednik i druge utrke, a na trećoj i četvrtoj utrci na Brands Hatchu je osvojio dva 2. mjesta. Ukupno je osvojio 128 bodova i 5. mjesto u konačnom poretku vozača.<ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/brdc-formula-4-winter-championship/2015/ Duo BRDC Formula 4 Autumn Trophy 2015 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 21. veljače 2021. </ref> === Formula Renault === ==== Eurocup Formula Renault 2.0 ==== ==== Sjevernoeuropska Formula Renault 2.0 ==== === Toyota Racing Series === === Formula 3 === ==== Britanska Formula 3 ==== ==== Europska Formula 3 ==== == Formula 2 == === Campos (2017.) === '''[[Formula 2 – sezona 2017.|2017.]]''' === Carlin (2018.) === '''[[Formula 2 – sezona 2018.|2018.]]''' <ref>[https://www.f1puls.com/32594/lando-norris-sljedece-sezone-u-mclarenu/ Lando Norris sljedeće sezone u McLarenu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181130071906/https://www.f1puls.com/32594/lando-norris-sljedece-sezone-u-mclarenu/ |date=30. studenoga 2018. }} ''F1puls'' Objavljeno 3. rujna 2018. Pristupljeno 30. studenog 2018.</ref> == Formula 1 == === McLaren (2019. − 2021.) === ==== [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] ==== == Rezultati == {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !Sezona !Prvenstvo !Momčad !Šasija !Motor !Utrke !Pobjede !Podiji !Bodovi !Plasman |- |align="center" rowspan=2|'''2014.''' |-style="background:#ffdf9f;" | Ginetta Junior prvenstvo | {{Z|UK}} HHC Motorsport | Ginetta G40J | [[Ford]] | align="center"|20 | align="center"|4 | align="center"|11 | align="center"|432 | align="center"|3. |- |align="center" rowspan=5|'''2015.''' |-style="background:#ffffbf;" | MSA Formula prvenstvo | {{Z|UK}} [[Carlin Motorsport|Carlin]] | Mygale F4 | [[Ford EcoBoost]] 1.6 | align="center"|30 | align="center"|8 | align="center"|15 | align="center"|413 | align="center"|1. |- | [[ADAC Formula 4]] | {{Z|NJE}} ADAC Berlin-Brandenburg | Tatuus F4-T014 | [[Abarth]] | align="center"|8 | align="center"|1 | align="center"|6 | align="center"|131 | align="center"|8. |- | [[Talijanska Formula 4]] | {{Z|NJE}} Kfzteile24 Mücke Motorsport | Tatuus F4-T014 | [[Abarth]] 414TF | align="center"|9 | align="center"|0 | align="center"|1 | align="center"|51 | align="center"|11. |- | BRDC Formula 4 Autumn Trophy | {{Z|UK}} HHC Motorsport | Tatuus F4-016 | [[Cosworth]] | align="center"|4 | align="center"|2 | align="center"|4 | align="center"|128 | align="center"|5. |- |align="center" rowspan=6|'''2016.''' |-style="background:#ffffbf;" | Eurocup Formula Renault 2.0 | {{Z|NJE}} Josef Kaufmann Racing | [[Renault]] FR 2.0-10 | [[Renault]] F4R 832 | align="center"|15 | align="center"|5 | align="center"|12 | align="center"|253 | align="center"|1. |- |-style="background:#ffffbf;" | Sjevernoeuropska Formula Renault 2.0 | {{Z|NJE}} Josef Kaufmann Racing | Tatuus FR2.0/13 | [[Renault]] F4R 832 | align="center"|15 | align="center"|6 | align="center"|11 | align="center"|316 | align="center"|1. |- |-style="background:#ffffbf;" | [[Toyota Racing Series]] | {{Z|NZL}} M2 Competition | Tatuus FT-50 | [[Toyota]] 2ZZ-GE | align="center"|15 | align="center"|6 | align="center"|11 | align="center"|924 | align="center"|1. |- | Britanska Formula 3 | {{Z|UK}} [[Carlin Motorsport|Carlin]] | Tatuus F4-016 | [[Cosworth]] | align="center"|1 | align="center"|4 | align="center"|8 | align="center"|247 | align="center"|8. |- | [[Europska Formula 3|FIA Europska Formula 3]] | {{Z|UK}} [[Carlin Motorsport|Carlin]] | [[Dallara]] F312 | [[Cosworth]] | align="center"|3 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|0* | align="center"|− |- |align="center" rowspan=3|'''2017.''' |-style="background:#ffffbf;" | [[Europska Formula 3|FIA Europska Formula 3]] | {{Z|UK}} [[Carlin Motorsport|Carlin]] | [[Dallara]] F317 | [[Volkswagen]] | align="center"|30 | align="center"|9 | align="center"|20 | align="center"|441 | align="center"|1. |- | [[Formula 2 – sezona 2017.|FIA Formula 2 prvenstvo]] | {{Z|ŠPA}} [[Campos Racing]] | [[Dallara]] GP2-11 | [[Renault]] 4.0 V8 | align="center"|2 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|25. |- |align="center" rowspan=3|'''2018.''' |-style="background:#dfdfdf;" | [[Formula 2 – sezona 2018.|FIA Formula 2 prvenstvo]] | {{Z|UK}} [[Carlin Motorsport|Carlin]] | [[Dallara]] F2 2018 | [[Mecachrome]] V6 | align="center"|24 | align="center"|1 | align="center"|9 | align="center"|219 | align="center"|2. |- | WeatherTech SportsCar | {{Z|UK}} United Autosports | [[Ligier]] JS P217 | Gibson 4.2 | align="center"|1 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|18 | align="center"|58. |- |align="center"|'''2019.''' | [[Formula 1 – sezona 2019.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[McLaren|McLaren F1 Team]] | [[McLaren]] MCL34 | [[Renault F1|Renault]] E-Tech 19 V6 t h 1.6 | align="center"|21 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|49 | align="center"|11. |- |align="center"|'''2020.''' | [[Formula 1 – sezona 2020.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[McLaren|McLaren F1 Team]] | [[McLaren]] MCL35 | [[Renault F1|Renault]] E-Tech 20 V6 t h 1.6 | align="center"|17 | align="center"|0 | align="center"|1 | align="center"|97 | align="center"|9. |- |align="center"|'''2021.''' | [[Formula 1 – sezona 2021.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[McLaren|McLaren F1 Team]] | [[McLaren]] MCL35M | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] V6 t h 1.6 | align="center"|22 | align="center"|0 | align="center"|4 | align="center"|160 | align="center"|6. |- |align="center"|'''2022.*''' | [[Formula 1 – sezona 2022.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[McLaren|McLaren F1 Team]] | [[McLaren]] MCL36 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] V6 t h 1.6 | align="center"|13 | align="center"|0 | align="center"|1 | align="center"|76 | align="center"|7. |- |} <nowiki>*</nowiki> U tijeku. ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://www.driverdb.com/drivers/lando-norris/ Lando Norris] - ''Driver Database'' *[https://www.statsf1.com/en/lando-norris.aspx Lando Norris] - ''Stats F1'' {{Vozači i momčadi Formule 1 - Sezona 2026}} {{Svjetski prvaci u Formuli 1}} {{GLAVNIRASPORED:Norris, Lando}} [[Kategorija:Britanski vozači Formule 1]] mx122ly9hd0u7h7kko8ece31n3sgejt 0 627884 7631739 7618964 2026-11-06T23:14:22Z Zeljko 1196 7631739 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Diapensiaceae'' | slika = Diapensia lapponica subsp. obovata.JPG | slika_opis = ''Diapensia lapponica subsp. obovata'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Diapensiaceae''''' | familia_autorstvo = Lindl. }} '''''Diapensiaceae''''' <small>Lindl.</small> mala je porodica vazdazelenih [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] zeleni i niskih [[polugrm]]ova iz reda vrjesolikih (''[[Ericales]]''). Rasprostranjena je samo na sjevernoj polutki, ponajviše u hladnim i umjerenim područjima [[Istočna Azija|istočne Azije]] i istočne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], dok neke vrste roda ''[[Diapensia]]'' dopiru duboko u arktička i subarktička područja. Porodica obuhvaća šest rodova i, prema sadašnjem taksonomskom tretmanu Kewa, 19 prihvaćenih vrsta. <ref name="Kew "/> == Opis == Biljke su uglavnom vazdazelene [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] zeleni ili niski [[polugrm]]ovi, ponekad puzajući i jastučasti. [[Podanak]] može biti puzajući i odrvenio, a [[Stabljika|stabljike]] uspravne, polegle ili priljubljene uz tlo. Često stvaraju mikorizne veze. [[Listovi]] su jednostavni, bez palistića, naizmjenični ili rjeđe nasuprotni, sjedeći ili peteljkasti; rub im može biti cjelovit, nazubljen ili pilast. <ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni i pravilni, razvijaju se pojedinačno ili u terminalnim grozdovima. [[Čaška]] ima pet [[lap]]ova, slobodnih ili pri osnovi sraslih. Vjenčić čini pet [[latica]], obično barem pri osnovi sraslih. [[Prašnik]]a je najčešće pet i smješteni su nasuprot [[lap]]ovima; između njih se kod većine rodova nalazi pet ljuskastih ili lopatičastih staminodija, dok kod nekih ona izostaju. Antere se otvaraju uzdužnim ili poprečnim pukotinama. <ref name="WFO "/> [[Plodnica]] je nadrasla, uglavnom trogradna, sastavljena od tri srasla plodna lista, s brojnim sjemenim zametcima i aksilarnom placentacijom. Vrat [[Tučak|tučka]] je jedan, a njuška cjelovita ili slabo trorežnjasta. [[Plod]] je uglavnom trogradna čahura koja se otvara uzdužno; [[sjemenke]] su brojne i sitne, s obilnim endospermom. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000184 WFO], pristupljeno 15. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Rasprostranjenost je izrazito disjunktna. Glavna središta raznolikosti nalaze se u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] i istočnoj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. ''[[Galax]]'' i ''[[Pyxidanthera]]'' ograničeni su na istočni dio [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]], dok su ''[[Berneuxia]]'' i ''[[Schizocodon]]'' istočnoazijski. Shortia ima posebno zanimljivu istočnoazijsko–istočnosjevernoameričku disjunkciju, a Diapensia je najšire rasprostranjen rod i obuhvaća i arktičke, subarktičke i visokoplaninske vrste. <ref name="JSE "/> Većina vrsta raste u hladnijim, vlažnim šumskim ili planinskim staništima, dok su vrste roda ''Diapensia'' posebno prilagođene alpskim, subalpskim i arktičkim uvjetima. <ref name="JSE "/> <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Diapensiaceae APweb], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Sistematika i povijest == John Lindley objavio je ime Diapensiaceae 13. lipnja 1836. u drugom izdanju djela An Introduction to the Natural System of Botany, str. 233. Ime je konzervirano (nom. cons.), a tipski je rod Diapensia L. <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/30006454-2 IPNI], pristupljeno 15. listopada 2026.</ref> Porodica se u starijim klasifikacijama izdvajala u zaseban red ''Diapensiales'', dok je suvremeni molekularni sustavi smještaju u ''[[Ericales]]''. APG V (2026.) potvrđuje Diapensiaceae kao samostalnu porodicu tog reda. <ref name="JSE II ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/jse.70096 Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 15. listopada 2026.</ref> Filogenomsko istraživanje iz [[2020.]] potvrdilo je monofiletskost svih šest rodova. ''Galax'' se odvaja prvi kao sestrinska skupina ostatku porodice, zatim ''Pyxidanthera'', potom ''Berneuxia'', dok unutarnju skupinu čine ''Shortia'', ''Schizocodon'' i ''Diapensia''; posljednja dva roda dobivena su kao sestrinske skupine. Analiza je također pokazala da je današnja istočnoazijsko–istočnosjevernoamerička disjunkcija rezultat stare evolucijske povijesti porodice, čiji se zajednički predak prema modelu najvjerojatnije nalazio u Nearktiku. <ref name="JSE ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/jse.12646 Biogeography and ecological niche evolution in Diapensiaceae inferred from phylogenetic analysis], pristupljeno 15. listopada 2026.</ref> Rod ''[[Diplarche]]'' je nekoć svrštavan u ''Diapensiaceae'' zbog građe [[androecij]]a, ali molekularna istraživanja pokazala su da pripada ''[[Ericaceae]]'', pa ga današnji Kew ne uključuje među rodove ''Diapensiaceae''. <ref name="JSE I ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/jse.12597 Taxonomy and biogeography of Diapensia (Diapensiaceae) based on chloroplast genome data], pristupljeno 15. listopada 2026.</ref> == Rodovi == Po aktualnom Kewu imamo <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A30006454-2 Plants of the World Online], pristupljeno 15. listopada 2026.</ref>: # ''[[Berneuxia]]'' <small>Decne.</small>; 1 vrsta. # ''[[Diapensia]]'' <small>L.</small>; 6 vrsta. # ''[[Galax]]'' <small>L.</small> [[galaks]]; 1 vrsta. # ''[[Pyxidanthera]]'' <small>Michx.</small>; 2 vrste. # ''[[Schizocodon]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> [[šizokodon]]; 3 vrste. # ''[[Shortia]]'' <small>Torr. & A. Gray</small>, [[šortija]]; 6 vrsta. == Sinonimi == * ''Galacaceae'' <small>D.Don</small>.<ref name="GRIN ">[https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=358 GRIN], pristupljeno 15. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Diapensiaceae| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] f8crcbw2ucatljbcrmqez4saiv5l0ob 0 628418 7631502 7607210 2026-11-06T12:00:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631502 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv = Mušmulasti glog | slika = Crataegus azarolus.jpg | slika_opis = ''C. azarolus'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Rosaceae]] | genus = '''''[[Crataegus]]''''' | species = ''C. azarolus'' | dvoimeno = ''Crataegus azarolus'' | dvoimeno_autorstvo = [[L.]] }} '''Mušmulasti glog''' (azorski glog, velška mušmula, mediteranska mušmula, {{lat.|Crataegus azarolus}}), vrsta u rodu [[glog]]a, mediteransko korisno drvo iz porodice [[Ružovke|ružovki]]. Rasprostranjeno je po [[mediteran]]skim zemljama. Naraste do 10 metara visine. plodovi su jestivi, i sirovi i kuhani.<ref>[https://pfaf.org/user/plant.aspx?LatinName=Crataegus+azarolus Plants For A Future], pristupljeno 11. listopada 2018.</ref>U [[Italija|Italiji]] od plodova priređuju i [[liker]] te ondje postoje najmanje 3 uzgojne odlike ove vrste gloga.<ref>[http://www.piemonteparchi.it/cms/index.php?option=com_k2&view=item&id=5643:l-azzeruolo-un-frutto-minore-dal-passato-illustre&Itemid=230 L’azzeruolo, un frutto minore dal passato illustre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230314190607/http://www.piemonteparchi.it/cms/index.php?option=com_k2&view=item&id=5643:l-azzeruolo-un-frutto-minore-dal-passato-illustre&Itemid=230 |date=14. ožujka 2023. }} Pristupljeno 2. svibnja 2024.</ref> ==Dodatna literatura== * Simmons, A. E. Growing unusual fruit, New York 1972. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Glog]] 6d052f6f7kf12ez7gtnmr4si3yvrhxs 0 629049 7631697 7614143 2026-11-06T21:58:09Z Man Usk 7132 7631697 wikitext text/x-wiki {{Infookvir planina | ime = Busovačka planina | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Mountain Busovačka planina - Busovačke staje - Ski Busovača.jpg | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|44.0603|N|17.8128|E|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | smještaj = | dz = BIH | najbliži gradovi = [[Busovača]] | dio gorja = [[Dinaridi]] | vrh = Čardak, 1650<ref name="Svjetlo">[http://www.svjetlorijeci.ba/novosti/busova%C4%8Dka-planina-%E2%80%93-planina-kristala-i-minerala Svjetlo riječi] Dalibor Ballian: ''Busovačka planina – Planina kristala i minerala'', 16. rujna 2017. (pristupljeno 21. listopada 2018.)</ref> | ostali vrhovi = | starost = | zadnja erupcija = | vulkanski luk = | prvi uspon = | najlakša staza = | planinarski domovi = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = BiH | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} '''Busovačka planina''' jest [[planina]] kod [[Busovača|Busovače]].<ref name="Svjetlo"/> == Zemljopis == Smjestila se iznad grada Busovače. Prema jugu proteže se do [[Vranica|Vranice]], a na zapadu do [[Krušćica|Krušćice]] iznad Viteza. Prevladava krajobrazom središnje Bosne.<ref name="Svjetlo"/> == Geologija == Geološki nije kao većina ostalih planina iz Dinarskog gorja. Ona je poput Vranice, jer nije [[Vapnenac|vapnenačko]]-[[dolomit]]skoga podrijetla. Ubraja se u [[staro gromadno gorje|stara gorja]], zato što je tvore brojne vrste [[škriljac]]a i [[Metamorfne stijene|metamorfnih stijena]]. Zbog starosti i bogatstva brojnih vrijednih minerala spada u [[Srednjebosanske rudne planine|rudne planine]]. Jedna od je najbogatijih mineralima i kristalima u BiH. Osobito je cijenjen [[hijalofan]]. Također su njene vode zlatonosne, pa potoci kriju poneki sitni grumenčić zlata. Podnožje je bogato brojnim izvorima voda.<ref name="Svjetlo"/> Dio je masivna planinskog prostora, drukčijeg izgleda, podrijetla i morfologije od [[vapnenac|vapnenačkog]] gorja u Zapadnoj Bosni, na Bjelašnici i južnije u Hercegovini. Može se smatrati i bočnim izdankom Vranice, koje zajedno s ostalim bočnim izdancima sve tvore jedinstveni masiv [[Srednjebosanske rudne planine]]. Leži na [[vulkan]]skom pojasu. Obližnji davno ugasli vulkan je [[Tethys (vulkan)|Tethys]].<ref name="Pavličević">[http://www.rportal.eu/index.php/georama/item/134-trijarski-vulkan-tethys-dragulj-u-sredistu-rame Rportal] Miro Pavličević: ''Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame '', 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)</ref><ref name="Čengić">(boš.) [http://letholandez.blogger.ba/arhiva/2011/02/11/2688643 Leteci Holandjanin] Ur. Ferid Čengić ''Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine - Zlato u centru zemlje'', 11. veljače 2011. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)</ref><ref>[http://www.fojnica-samostan.com/novo/index.php/14-samostan/zupa/236-sv-misa-na-vrankamenu Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica] [[Branka Jukić]] ''Sv. misa na [[Vrankamen]]u''. Tumačenje fra [[Janko Ljubos|Janka Ljubosa]]. 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)</ref><ref>[https://www.bljesak.info/lifestyle/flash/i-u-bih-ima-vulkana-starih-vise-od-20-milijuna-godina/3496 Bljesak.info] A.M. ''I u BiH ima vulkana starih više od 20 milijuna godina'', [[Hazim Hrvatović]] o vulkanima. 10. rujna 2013. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)</ref> == Vode == Brojni su potoci koje se slabo koristi za vodoopskrbu. Samo se koristi voda Tisovačkoga potoka iz kojeg se napaja Busovača pitkom vodom. Crni potok također se djelimice koristi hidrozahvatom.<ref name="Svjetlo"/> == Klima == U usporedbi s drugim planinama u Srednjoj Bosni, prilično je pitoma i lako se do nje može doći iz Busovače. Klima nije ni vrlo oštra niti sasvim blaga. Temperature su umjereno niske. Najniže vrijednosti su do -20 stupnjeva Celzijevih. Planina Vranica utječe na ljeta na Busovačkoj planini koja su zato umjereno topla na južnim i zapadnim padinama gdje Vranica utječe. Sjeverne padine otvorene su ka zeničkoj kotlini. Stoga su nešto niže temperature zimi i toplije ljeti. Na Busovačkoj planini sudaraju se dvije klime, kontinentalna i izmijenjena kontinentalna te nešto utječe slabe oceanska klima sa zapada. Zbog svega toga obiluje oborinama. U prosjeku godišnje padne oko 1100 mm oborina. Zimi obiluje snijegom, često vrlo visokim i preko 1,5 m što pridonosi zimskom turizmu.<ref name="Svjetlo"/> == Vode == Bogata je [[površinske vode|površinskim vodama]] poput Vranice. Visoko u planini su i brojni izvori. Nekoliko značajnih potoka kod se [[Kaonik]]a ulijevaju u [[Lašva|Lašvu]]. Prijeti im nestanak zbog planiranih malih hidroelektrana. Gornji tok Crnoga potoka neprohodan je za čovjeka na mjestima gdje ima klanac i kanjon. Voda je vrlo čista. Pri niskim temperaturama zaleđuju se izvori i potočići.<ref name="Svjetlo"/> == Flora i fauna == Bila je bogata šumama, zbog čega je u drugoj polovici 19. stoljeća pokrenuta prva šumarija u Busovači, 1880., nakon dolaska Austro-Ugarske. Uskoro se uzgajalo i podizalo nove šume. Zamjenivalo se bukove šume četinjačama. Prvi šumski rasadnik Raića bašča iznad Tisovca podignut je za to. Brojne su smreke iz tog rasadnika, pored autohtonih smreka, od kojih se morfološki razlikuju.<ref name="Svjetlo"/> Botanički je slabo istraživana, tek u sklopu istraživanja Vranice. Osnovne šumske vrste drveća su [[jela]], [[smreka]] i [[bukva]]. Bijele vrbe, crne i sive johe te bijeli jasen su na nižim nadmorskim visinama. Najviše su zastupljene bukove šume, koje su visinski raspoređene na dosta nižem dijelu planine. Padine k Fojnici i rijeci Lašvi su topli i na njima rastu cer, hrast medunac, crni grab, grabić, crni jasen, klen i brojne druge termofilne vrste. Na višim visinama osnovne šumske zajednice su sastojine bukve i jele te smreke. Iznad Tisovca je vjerojatno najljepša sastojina bukve u ovom dijelu Europe. Na višim visinama su borovnica i brusnica.<ref name="Svjetlo"/> Od istaknutih rijetkih vrsta tu su alpska ruža i tisa, čiju su brojnost ugrozili recentni požari.<ref name="Svjetlo"/> Gornji tok Crnoga potoka neprohodan je za čovjeka na mjestima gdje ima klanac i kanjon, zbog čega je oazom za divlje životinje. Voda je vrlo čista zbog čega je u njoj autohtone potočne pastrve i brojnih rakušaca koji su pokazatelj čiste vode.<ref name="Svjetlo"/> Autohtona divljač su mrki medvjed i srna, lisice, kune zlatice, kune bjelice, vjeverice i puhovi. Vukovi su brojni zimi. Mala populacija tetrijeba gluhana.<ref name="Svjetlo"/> == Gospodarstvo == Razvijeno je eksploatiranje šume od 1880. godine. Planirane male hidroelektrane na potocima. Slaba upotreba potoka za vodoopskrbu. Odavna je poznata po lovstvu, što svjedoče stare čeke po šumama. Rat je smanjio brojnost divljači, ali danas se brojnost oporavlja. Prema Krušćici je bilo mjesto poznato po lovu na tetrijeba gluhana. Poznata je borovnica i brusnica koje stanovništvu omogućuju dodatne prihode.<ref name="Svjetlo"/> Zimski turizam. Zaleđeni potoci i izvori omiljeni su za fotografiranje skijašima. Prepoznatljiva po odmaralištima.<ref name="Svjetlo"/> Na planini se nalazi skijalište na području Busovačkih staja ''Ski centar Busovačka planina'', 15 km od središta Busovače i 45 km od Travnika, otvoreno 2006. godine. Prostire se od 1500 do 1640 metara nadmorske visine.<ref>[http://furaj.ba/ski-centar-busovacka-planina/ Furaj.ba] ''Ski centar Busovačka planina'' (pristupljeno 21. listopada 2018.)</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]] th24v5ngnthgtmetdai80s0aef9zehe 0 629930 7631743 7616941 2026-11-06T23:18:06Z Zeljko 1196 /* Opis */ 7631743 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Cyrillaceae'' | slika = Cyrilla racemiflora 19zz.jpg | slika_opis = ''[[Cyrilla racemiflora]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Cyrillaceae''''' | familia_autorstvo = Lindl. }} '''''Cyrillaceae''''' <small>Lindl.</small> mala je porodica drvenastih cvjetnica iz reda ''[[Ericales]]'', prirodno rasprostranjena od jugoistočnih i južnih dijelova [[SAD]]-a preko [[Meksiko|Meksika]], [[Karibi|Kariba]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do sjevernog dijela [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Današnji opseg porodice obuhvaća samo dva roda, ''[[Cliftonia]]'' i ''[[Cyrilla]]''. Plants of the World Online trenutačno prihvaća jednu vrstu roda ''Cliftonia'' i deset vrsta roda ''Cyrilla'', dakle ukupno 11 prihvaćenih vrsta. APG V iz 2026. zadržava ''Cyrillaceae'' kao zasebnu porodicu u ''Ericales''. <ref name="Kew "/> == Opis == Pripadnici porodice su [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], vazdazeleni ili listopadni. [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični, najčešće skupljeni prema krajevima [[grana]], cijeloga ruba i bez palistića; peteljka je kratka ili može nedostajati. Za porodicu su karakteristični i tamni žljezdasti koleteri uz [[pup]]ove. <ref name="Efloras "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, skupljeni u završne ili pazušne grozdove. Najčešće su peteročlani, premda broj čašnih i vjenčanih listića može varirati od četiri do osam. Čašni listići srasli su barem pri osnovi, dok su latice slobodne. [[Prašnik]]a je pet ili deset; u ''Cyrilla'' ih je pet, a u ''Cliftonia'' deset. [[Plodnica]] je nadrasla, građena od dva do pet plodnih listova i podijeljena u odgovarajući broj pretinaca. Vrat [[Tučak|tučka]] kratak je, a njuška razdijeljena na dva do pet režnjeva. <ref name="EflorasI ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=10248 Flora of North America], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je suh i neotvarajući, ali se oba roda po njemu lako razlikuju. Kod ''Cyrilla'' plod je malen i bobičastoga izgleda, bez krila, dok ''Cliftonia'' razvija karakterističan plod nalik samari s dva do pet krila. U plodovima je često razvijeno vrlo malo [[sjeme]]nki ili ih uopće nema; barem sjevernoameričke biljke mogu se obilno razmnožavati izdancima iz korijena. <ref name="Efloras ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=107345 Flora of North America, Cliftonia], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Cyrillaceae APweb], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Porodica je ograničena na [[Amerika|Ameriku]]. ''Cliftonia'' je endem jugoistočnih [[SAD]]-a, gdje raste u [[Alabama|Alabami]], [[Florida|Floridi]], [[Georgia|Georgiji]], [[Louisiana|Louisiani]], [[Mississippi]]ju i [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]]. ''Cyrilla'' ima mnogo širi areal, od jugoistočnih i južnih središnjih dijelova SAD-a preko [[Meksiko|Meksika]], [[Srednja Amerika|Srednje Amerik]]e i Kariba do [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Venezuela|Venezuele]], [[Gvajana]] i sjevernog [[Brazil]]a. <ref name="Kew "/> Tipična su staništa vlažna i kisela tla, močvarne [[Šuma|šume]], [[Tresetište|tresetišta]], obale vodotoka i vlažne [[Savana|savane]]. Kubanske vrste ''Cyrilla'' pojavljuju se i u planinskim kišnim i oblačnim šumama, borovim šumama, galerijskim šumama te na serpentinskim tlima. <ref name="Efloras "/> == Sistematika i povijest == Porodicu je [[John Lindley]] valjano objavio [[1846.]] u djelu The Vegetable Kingdom, str. 445. Ime ''Cyrillaceae'' <small>Lindl.</small> konzervirano je nomenklaturno ime (nom. cons.), a tipski rod je ''Cyrilla''. <ref name="Kew "/> U starijim sustavima porodici je pripadao i rod ''[[Purdiaea]]''. Anderberg i Zhang su [[2002.]] analizom plastidnih gena atpB, ndhF i rbcL pokazali da su Cyrilla + Cliftonia međusobno bliski i sestrinska skupina [[Ericaceae]], dok se Purdiaea grupira s ''[[Clethra]]''. Zato je Purdiaea premještena u ''[[Clethraceae]]'', gdje je danas i Kew smješta. <ref name="ScienceDirect ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1439609204700355 Phylogenetic relationships of Cyrillaceae and Clethraceae (Ericales) with special emphasis on the genus Purdiaea Planch], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> APG V iz [[2026.]] opseg nije ponovno mijenjao: ''Cyrillaceae'' ostaje zasebna porodica s ''Cliftonia'' i ''Cyrilla''. <ref name="JSE ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jse.70096 Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Rodovi == Ukupno prema Kewu: 2 roda i 11 vrsta.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30010307-2 Plants of the World Online], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> # ''[[Cliftonia]]'' <small>Banks ex C.F. Gaertn.</small> — 1 vrsta, Cliftonia monophylla (Lam.) Britton; jugoistočni SAD. Plants of the World Online # ''[[Cyrilla]]'' <small>Garden ex L.</small> — 10 prihvaćenih vrsta prema aktualnom Kewu; od jugoistočnog SAD-a do tropske Amerike. Plants of the World Online == Literatura == * Anderberg, A. A. & Zhang, Z. (2002). Phylogenetic relationships of Cyrillaceae and Clethraceae (Ericales) with special emphasis on the genus Purdiaea. Organisms, Div. & Evol. 2: 127-137. * Thomas, J.L. (1960). A monographic study of the Cyrillaceae. Contr. Gray Herb. 186:1-114. * Yesilyurt, J.C. (2009). 71. Cyrillaceae. Flora of the Guianas 27: 1-6. Royal Botanic Gardens, Kew. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Cyrillaceae| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] j0omm66isrifnusxltyi2qdu789k3dy 0 630148 7631753 7572844 2026-11-06T23:27:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631753 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolski klub |ime = OVK Adriatic |slika = |puno ime = Omladinski vaterpolo klub "Adriatic" |grad = [[Šibenik]] |država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |prvenstvo = |boje kluba = |osnovan = 2015. |plivalište = |kapacitet = |predsjednik = |trener = |liga = |uspjesi = |sezona = |plasman = |web stranica = }} '''Omladinski vaterpolo klub "Adriatic"''' ('''''OVK Adriatic; Adriatic; Adriatic Šibenik; OVK Adriatic Šibenik''''') je muški [[vaterpolo|vaterpolski]] klub iz [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]]. <br> Sjedište kluba je na adresi ''Podsolarsko 102, [[Šibenik]]''. == O klubu == Klub je osnovan u kolovozu 2015. godine nakon što su se dotadašnji klubovi ''[[VK Adriatic Šibenik|"Adriatic"]]'' i ''[[Vaterpolski klub Šibenik|"Šibenik"]]'' spojili u novi klub naziva ''[[VK Solaris Šibenik|"Solaris"]]''<ref>[https://m.sibenik.in/vaterpolo/ipak-ujedinjenje-dosadasnji-predsjednici-adriatica-i-sibenika-postali-potpredsjednici-solarisa/46655.html sibenik.in, ''Ipak ujedinjenje: Dosadašnji predsjednici Adriatica i Šibenika postali potpredsjednici Solarisa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181110160128/https://m.sibenik.in/vaterpolo/ipak-ujedinjenje-dosadasnji-predsjednici-adriatica-i-sibenika-postali-potpredsjednici-solarisa/46655.html |date=10. studenoga 2018. }}, objavljeno 27. kolovoza 2015., pristupljeno 10. studenog 2018.</ref> <ref> [http://mok.hr/sport-i-rekreacija/item/19109-novooformljeni-vk-solaris-sutra-igra-prvi-utakmicu-pred-domacom-publikom mok.hr, ''Novooformljeni VK Solaris sutra igra prvu utakmicu pred domaćom publikom''], objavljeno 17. listopada 2015., pristupljeno 10. studenog 2018. </ref> <ref>[https://sibenskiportal.rtl.hr/2015/07/09/zahuktavaju-se-pregovori-uskoro-ce-biti-poznato-hoce-li-biti-sibenske-vaterpolska-fuzije/ sibenskiportal.rtl.hr, ''ZAHUKTAVAJU SE PREGOVORI: Uskoro će biti poznato hoće li biti šibenske vaterpolske fuzije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114061808/https://sibenskiportal.rtl.hr/2015/07/09/zahuktavaju-se-pregovori-uskoro-ce-biti-poznato-hoce-li-biti-sibenske-vaterpolska-fuzije/ |date=14. studenoga 2018. }}, objavljeno 9. srpnja 2015., pristupljeno 10. studenog 2018.</ref> Klub je registriran pri ''[[Hrvatski vaterpolski savez|Hrvatskom vaterpolskom savezu (HVS)]]'', a 2016. godine se natjecao u ''[[Treća hrvatska vaterpolska liga|3. HVL - skupina Šibenik]]''. == Uspjesi == == Pregled plasmana == == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Unutrašnje poveznice == * [[VK Adriatic Šibenik]] * [[VK Solaris Šibenik]] * [[Vaterpolski klub Šibenik]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20260117035100/https://hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/TimProfil.xsp?action=openDocument&documentId=C25C3A9A7C95DDFFC1257FF5004A23C7 hvs.hr, OVK Adriatic] == Izvori == <small> * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.hvs.hr/HVS/Produkcija/HVSAdmin.nsf/ADAE03EC6DDEF60CC1257D88004B4A32/$FILE/Registar%20%C4%8Dlanova%20HVS-a.pdf hvs.hr, ''Registar članova''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181108224616/http://www.hvs.hr/HVS/Produkcija/HVSAdmin.nsf/ADAE03EC6DDEF60CC1257D88004B4A32/$FILE/Registar%20%C4%8Dlanova%20HVS-a.pdf |date=8. studenoga 2018. }}, objavljeno 30. listopada 2018., preuzeto 10. studenog 2018. {{izvori}} </small> {{mrva-vaterpolo-klub-hrvatska}} [[Kategorija:Vaterpolski klubovi u Šibensko-kninskoj županiji|Adriatic]] [[Kategorija:Vaterpolo u Šibeniku|Adriatic]] e4t6aiz5pzb5n15owck3lo4kamf7el1 0 630757 7631789 7270993 2026-11-07T02:32:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631789 wikitext text/x-wiki Koncept svemirske solarne elektrane temelji se na prikupljanju sunčeve energije koja se bežično prenosi na [[Zemlja|Zemlju]]. Ideja je vrlo privlačna jer bi ona bila čist i nepresušan izvor energije 24 sata na dan. Količina Sunčeve energije koja se može prikupiti foto ćelijama u svemiru znatno je veća od one koja se može dobiti na površini Zemlje, jer [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve zrake]] ondje ne blokiraju ni oblaci ni atmosferski plinovi. Različiti prijedlozi orbitalnih elektrana istraživani su još od ranih sedamdesetih godina, ali nijedan nije bio ekonomski održiv sa sadašnjom infrastrukturom za lansiranje u [[svemir]]. Jednostavni sistem s gigavatnim rasponom [[Mikrovalovi|mikrovalova]], u usporedbi s velikim komercijalnim elektranama, zahtijevao bi lansiranje 80.000 tona materijala u [[Orbita|orbitu]], čime bi trošak energije takvog sustava bio znatno skuplji od današnje obnovljive energije. Neki stručnjaci nagađaju kako bi se to moglo promijeniti u budućnosti ako bi se razvila industrijska baza u svemiru koja bi mogla proizvoditi solarne satelite od asteroidnog materijala<ref>{{Citiranje časopisa |title=PERMANENT - Products and Services - Space->Earth Power |url=https://www.permanent.com/p-sps.htm |accessdate=2019-01-02 |archive-date=25. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200925071846/https://www.permanent.com/p-sps.htm |url-status=dead }}</ref> ili ako bi se razvile potpuno nove tehnologije za lansiranje u svemir, drugačije od današnje raketne tehnike.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Al Globus {{!}} May 17, 2007 06:53am ET |title=Solar Power From Space: A Better Strategy for America and the World? |url=https://www.space.com/3812-solar-power-space-strategy-america-world.html |accessdate=2019-01-02}}</ref> Osim troškova instaliranja takvog sustava, također nameće se još nekoliko tehnoloških prepreka, uključujući problem prijenosa energije iz orbite na Zemljinu površinu. Budući da žice koje bi se protezale od Zemljine površine do [[umjetni satelit|satelita]] u orbiti nisu ni praktične ni izvedive s današnjom tehnologijom, konstruiranje orbitalne elektrane uglavnom uključuje upotrebu nekog načina bežičnog prijenosa, kao i problem zemljišta za potrebne antenske stanice za primanje energije na Zemljinoj površini. Sustav prikupljanja bi pretvarao [[sunčevu energiju]] u [[Električna energija|električnu energiju]] direktno na ploči, zatim napajao mikrovalni odašiljač ili [[laser]]ski odašiljač i prenosio energiju [[Kolektorski motor|kolektoru]] na površini Zemlje. Suprotno prikazima orbitalnih elektrana u popularnim romanima i videoigrama, većina projekata predviđa gustoću snopa zračenja koja nije štetna kada bi ljudska bića bila nehotice izložena, ako bi snop odašiljača skrenuo sa svoje putanje. Ipak velika većina prijemnih antena i bi dalje zahtijevala velike površine zemlje kraj krajnjih korisnika. Životni vijek kolektora u orbiti suočava se s izazovima dugotrajne izloženosti zračenju i oštećenjima od mikrometeora, također bi mogao biti problem za ovaj tip elektrane.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Japan Plans To Launch Solar Power Station In Space By 2040 |url=http://www.spacedaily.com/news/ssp-01a.html |accessdate=2019-01-02}}</ref> == Povijest == Godine 1941. pisac znanstvene fantastike [[Isaac Asimov]] objavio je kratku priču [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] "Razlog" u kojem svemirska stanica prenosi energiju prikupljenu od Sunca na različite planete koristeći mikrovalne zrake. Godine 1973. [[Peter Glaser]] dobio je američki patent broj 3,781,647 za metodu prijenosa snage na velike udaljenosti pomoću mikrovalova s vrlo velike antene (do jednog četvornog kilometra) na mnogo veći satelit na tlu. Glaser je tada bio potpredsjednik Arthur D. Little, Inc. [[Datoteka:NASA solar power satellite concept 1976.jpg|mini|NASA-in koncept iz 1976.|332x332px]] NASA je potpisala ugovor s ADL-om da vodi još četiri tvrtke u širem istraživanju 1974. godine. Otkrili su da, iako je koncept imao nekoliko glavnih problema (trošak stavljanja potrebnih materijali u orbiti i nedostatak iskustva na projektima ovakve vrste u svemiru), pokazalo se dovoljno obećavajuće da zaslužuje daljnje istraživanje. Između 1978. i 1986. godine Kongres je odobrio Odjelu za energiju i [[NASA]]-i da zajedno istražuju koncept.<ref>{{Citiranje časopisa |title=The Space Review: A renaissance for space solar power? |url=http://www.thespacereview.com/article/931/1 |accessdate=2019-01-02}}</ref> Organizirali su [[Program razvoja i evaluacije koncepta satelitskih elektroenergetskih sustava]].  Studija je i dalje najveća izvedba do sada (proračun 50 milijuna dolara). <br /> == Izazovi<ref>{{Citiranje časopisa |title=Getting Solar Off the Ground § SEEDMAGAZINE.COM |url=http://seedmagazine.com/content/article/getting_solar_off_the_ground/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20181229085835/http://seedmagazine.com/content/article/getting_solar_off_the_ground/ |archive-date=29. prosinca 2018. |access-date=17. prosinca 2018.}}</ref>== === Potencijal === Koncept orbitalne elektrane je atraktivan jer svemir ima nekoliko glavnih prednosti nad Zemljinom površinom za prikupljanje solarne energije: * nema izmjene dana i noći u [[svemir]]u * Kolektori bi primali mnogo intenzivnije sunčevo zračenje jer nema prepreka poput [[atmosferskih plinova]] ,oblaka ,prašine i drugih vremenskih događaja. Stoga, intenzitet u orbiti iznosi oko 144% maksimalnog intenziteta postizivog na površini Zemlje. * Satelit može biti osvijetljen preko 99% vremena i biti u Zemljinoj sjeni maksimalno samo 72 minuta po noći na proljetni i jesenski [[Ravnodnevica|ekvinocij]]. Orbitirajući [[Satelit za promatranje Zemlje|sateliti]] mogu biti izloženi visokom stupnju sunčevog zračenja, 24 sata na dan, dok solarne ploče površine Zemlje trenutno prikupljaju snagu u prosjeku za 29% dana. * Snaga se može relativno brzo preusmjeriti izravno na područja koja ga najviše trebaju. Prikupljajući satelit može izravno usmjeriti snagu na zahtjev na različite površinske lokacije. * Vrlo velike primjene, pogotovo na nižim [[nadmorskim visinama]], može potencijalno smanjiti ulazno sunčevo zračenje na površinu Zemlje. To bi bilo poželjno za suzbijanje posljedica [[Globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]] . <br /> === Nedostaci === Koncept orbitalne elektrane također ima niz problema: * Velike troškove lansiranja satelita u svemir * Održavanje solarnih ćelija na Zemlji relativno je jednostavno, ali izgradnja i održavanje solarne ploče u svemiru obično se obavljaju telerobotski. Druga mogućnost su astronauti koji bi radili u geosinkronoj orbiti Zemlje i bili izloženi  neprihvatljivo visokoj opasnosti od zračenja i riziku, a troškovi bi bili oko tisuću puta veći nego isti zadatak koji se obavlja telerobotski. * Svemirska okolina je neprijateljska; ćelije pate oko 8 puta više od degradacije koje bi imale na Zemlji   * Svemirske krhotine su glavna opasnost za velike objekte u svemiru * Frekvencija emitiranja mikrovalne dolazne veze (ako se koristi) zahtijevala bi izolaciju sustava daleko od drugih satelita,a prostor Zemljine orbite je već dobro iskorišten * Veličina i trošak prijemne postaje na tlu. * Gubici energije tijekom nekoliko faza pretvorbe od [[Fotonaponska ploča|fotona]] do elektrona do fotona natrag na elektrone.<ref>{{Citiranje časopisa |title=The Space Review: Whatever happened to solar power satellites? |url=http://www.thespacereview.com/article/214/1 |accessdate=2019-01-02}}</ref> == Dizajn == Solarna energija temeljena na prostoru sastoji se u od tri elementa:  # kolektori solarne energije u svemiru s reflektorima # [[bežični prijenos energije]] na Zemlju putem mikrovalova ili [[laser]]a # primanje snage na Zemlji putem mikrovalne antene<ref>{{Citiranje časopisa |title=Reinventing the Solar Power Satellite |url=http://gltrs.grc.nasa.gov/cgi-bin/GLTRS/browse.pl?2004%2FTM-2004-212743.html |date=2009-07-16 |accessdate=2019-01-02 |journal= |archive-date=16. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090716131825/http://gltrs.grc.nasa.gov/cgi-bin/GLTRS/browse.pl?2004%2FTM-2004-212743.html |url-status=dead }}</ref> Dio elektrane koji je u svemiru neće se morati odupirati gravitaciji (osim relativno slabih plimnih [[Naprezanje|naprezanja]]). Ne treba nikakva zaštita od zemaljskog [[Vjetar|vjetra]] ili vremena, već će se morati nositi s opasnostima u svemiru, kao što su mikrometeor i sunčane zrake. Proučene su dvije osnovne metode pretvorbe: fotonaponska i solarna dinamika.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Space Future - Conceptual Study of A Solar Power Satellite, SPS 2000 |url=http://www.spacefuture.com/archive/conceptual_study_of_a_solar_power_satellite_sps_2000.shtml |accessdate=2019-01-02 |archive-date=25. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080725171510/http://www.spacefuture.com/archive/conceptual_study_of_a_solar_power_satellite_sps_2000.shtml |url-status=dead }}</ref> Većina analiza orbitalnih elektrana usmjerena je na fotonaponsku pretvorbu pomoću solarnih ćelija koje izravno pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju. Solarna dinamika koristi ogledala za koncentriranje svjetla na kotlu. Korištenje solarne dinamike moglo bi smanjiti masu po watu. Bežični prijenos energije bio je rano predložen kao sredstvo za prijenos energije iz prikupljanja na Zemljinu površinu, koristeći [[Mikrovalovi|mikrovalnu]] ili lasersku zračenja na različitim [[frekvencija]]ma. <br /> [[Datoteka:Space to ground microwave, laser pilot beam.png|mini|Laser usmjerava snop mirkovalova prema anteni|261x261px]] === Lokacija u orbiti === Glavna prednost lociranja svemirske elektrane u geostacionarnoj orbiti jest to da geometrija antene ostaje konstantna i tako je jednostavnije držanje antena. Druga prednost je da je gotovo kontinuirani prijenos snage odmah dostupan čim se elektrana stavi u orbitu. === Prijemnik na Zemlji === Antena na Zemlji vjerojatno bi se sastojala od mnogih kratkih dipolnih antena povezanih diodama. Mikrovalne emisije iz satelita bit će primljene u dipolima s oko 85% učinkovitosti. Kod konvencionalne mikrovalne antene, učinkovitost prijema je bolja, ali je i njegova cijena i složenost znatno veća. Antene vjerojatno će se protezati nekoliko kilometara. <ref>{{Citiranje novina |title=Researchers Beam 'Space' Solar Power in Hawaii |last=Loretta Hidalgo Whitesides |url=https://www.wired.com/2008/09/visionary-beams/ |work=Wired |date=2008-09-12 |id=1059-1028 |accessdate=2019-01-02}}</ref><br /> == Troškovi lansiranja == Jedan od problema za koncept orbitalne elektrane je trošak lansiranja u svemir i količina materijala koji bi trebao biti lansiran. Velik dio lansiranog materijala ne treba odmah dostaviti svojoj konačnoj orbiti, što povećava mogućnost da bi visoko-učinkoviti motori mogli premjestiti materijal za sustav solarne energije od niže Zemljine orbite do geostacionarne po prihvatljivoj cijeni. Primjeri uključuju [[Ionski pogon|ionske]] potisnike ili [[Nuklearni pogon|nuklearnu]] propulziju. Snaga emitiranja iz [[Geostacionarna orbita|geostacionarne orbite]] putem mikrovalova nosi poteškoću da su potrebne veličine optičkog otvora vrlo velike. Na primjer, studija NASA-e orbitalne elektrane iz 1978. zahtijevala je antenu za odašiljanje promjera od 1 km i antene za primanje promjera od 10 km, za [[regentsku zraku]] na 2,45 GHz. Ove se veličine mogu donekle smanjiti korištenjem kraćih [[Valna duljina|valnih duljina]], iako imaju povećanu apsorpciju u atmosferi, čak i potencijalno začepljenje zrake kišom ili kapljicama vode.     Da bi se stekao dojam o razmjeru problema, pretpostavlja se da je masa [[Fotonaponska ploča|fotonaponske ploče]] 20 kg po kilovatu (bez obzira na masu nosive konstrukcije, [[Antena|antene]] ili bilo kakvu značajnu masu smanjenja bilo kojeg fokusa zrcala), 4 GW elektrana bi imala oko 80.000 tona, koja bi, u sadašnjim okolnostima, bila lansirana sa Zemlje. S procijenjenim troškovima serijskog pokretanja za '''HLLV-ove''' s utovarima od 500 do 800 milijuna dolara, te pokretanjem troškova za alternativne HLLV-ove na 78 milijuna dolara, ukupni troškovi lansiranja bi se kretali između 11 milijardi dolara  i 320 milijardi dolara. ^]Za ove troškove treba dodati utjecaj na okoliš zbog misije za pokretanje velikih razmjera, ako se takvi troškovi koriste u usporedbi s proizvodnjom energije na zemlji. Za usporedbu, izravni troškovi novog ugljena ili nuklearne elektrane kreću se od 3 milijarde do 6 milijardi dolara po GW-u (ne uključujući ukupne troškove za okoliš od emisije [[CO2|CO₂]] ili skladištenja istrošenog nuklearnog goriva); drugi primjer je da su misije Apollo na Mjesecu koštale ukupno 24 milijarde dolara (dolara 1970.), uzimajući u obzir inflaciju, danas koštalo 140 milijardi dolara, skuplje od izgradnje [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodne svemirske postaje]]. <br /> == Sigurnost == Korištenje mikrovalova za prijenos energije je najveći problem kod konstruiranja orbitalnih elektrana. Na Zemljinoj površini, predložene mikrovalne zrake bi imale maksimalni intenzitet u svom središtu, od 23. mW / cm ² (manje od ¼  konstante sunčevog zračenja), te intenziteta manjeg od 1 mW /cm ² izvan prijemnikovog perimetra. Ti podaci se uspoređuju s trenutnim ograničenjima izloženosti na radnom mjestu s mjerama  iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu  Sjedinjenih Država, koje su 10 mW / cm ². Snop ovog intenziteta je, dakle, u njegovom središtu, slične veličine kao trenutna sigurnosna razina, čak i za dugoročnu izloženost. Izvan prijemnika, on je daleko manji od propisane sigurnosne vrijednosti. Preko 95% energije snopa pada na antenu. Preostala energija mikrovalova bit će apsorbirana i raspršena unutar standarda koji su trenutno nametnuti emisijama mikrovalova širom svijeta.  Za učinkovitost sustava važno je da se što više [[Mikrovalovi|mikrovalnog zračenja]] fokusira na antenu. Izvan antene, mikrovalni intenzitet se brzo smanjuje, tako da okolni gradovi i ljudske aktivnosti ne bi trebali biti izloženi zračenju. Izlaganje zrakama može se minimizirati na druge načine. Na tlu je moguće kontrolirati fizički pristup (npr. Preko ograde), a tipični [[zrakoplov]]i koji lete kroz gredu pružaju putnicima zaštitnu metalnu oklop ( [[Faradayev kavez]] ), koja će presresti mikrovalove. Drugi zrakoplovi ( baloni, ultralight, itd.) mogu izbjeći izloženost promatranjem prostora za kontrolu [[Zračni promet|zračnog prometa]], kao što je trenutačno učinjeno za vojni i drugi kontrolirani [[zračni prostor]]. Intenzitet mikrovalne zrake na razini tla u središtu snopa bi bio projektiran i fizički ugrađen u sustav; jednostavno, predajnik bi bio previše udaljen i premalen da bi mogao povećati intenzitet na nesigurnim razinama, čak iu načelu. Osim toga, ograničenje dizajna je da mikrovalna zraka ne smije biti toliko intenzivna da može ozlijediti divlje životinja, posebno ptice. Eksperimenti s namjernim [[Mikrovalno zračenje|mikrovalnim zračenjem]] na razumnim razinama nisu pokazali negativne učinke čak ni za više generacija.  Prijedlog je bio da se antene lociraju na pučini mora, ali to predstavlja ozbiljne probleme, uključujući koroziju, mehaničke naprezanja i biološku kontaminaciju.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Seawater Desalination via Solar Power Satellites {{!}} A concept from Dr. Kent Tobiska |url=http://sunsat.gridlab.ohio.edu/ |date=2010-07-05 |accessdate=2019-01-02 |journal= |archive-date=5. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705021504/http://sunsat.gridlab.ohio.edu/ |url-status=bot: unknown }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} * [http://www.esa.int/gsp/ACT/nrg/projects/SPS.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160519203306/http://www.esa.int/gsp/ACT/nrg/projects/SPS.html |date=19. svibnja 2016. }} * [http://seedmagazine.com/content/article/getting_solar_off_the_ground/ William Maness on why alternative energy and power grids aren't good playmates and his plans for beaming solar power from space.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181229085835/http://seedmagazine.com/content/article/getting_solar_off_the_ground/ |date=29. prosinca 2018. }} * [http://www.space.com/opinionscolumns/opinions/glaser_000223.html The World Needs Energy from Space] * [https://web.archive.org/web/20090716131825/http://gltrs.grc.nasa.gov/cgi-bin/GLTRS/browse.pl?2004%2FTM-2004-212743.html Reinventing the Solar Power Satellite"] * [http://www.spacedaily.com/news/ssp-01a.html Japan's plans for a Solar Power Station in Space] * [http://www.thespacereview.com/article/214/1 Whatever happened to solar power satellites?] * [http://permanent.com/p-sps.htm Solar Power Satellite from Lunar and Asteroidal Materials] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200925071846/https://www.permanent.com/p-sps.htm |date=25. rujna 2020. }} * [http://www.thespacereview.com/article/931/1 A renaissance for space solar power? by Jeff Foust, Monday, August 13, 2007] * [http://www.spacefuture.com/archive/conceptual_study_of_a_solar_power_satellite_sps_2000.shtml "Conceptual Study of A Solar Power Satellite, SPS 2000"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080725171510/http://www.spacefuture.com/archive/conceptual_study_of_a_solar_power_satellite_sps_2000.shtml |date=25. srpnja 2008. }} * [https://web.archive.org/web/20080915044321/http://blog.wired.com/wiredscience/2008/09/visionary-beams.html Researchers Beam 'Space' Solar Power in Hawaii] * [http://www.nss.org/settlement/ssp/library/index.htm&nbsp;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180414075904/http://www.nss.org/settlement/ssp/library/index.htm |date=14. travnja 2018. }} * [https://web.archive.org/web/20100705021504/http://sunsat.gridlab.ohio.edu/ International SunSat design competition] * [http://vinyasi.info/ne?startCircuit=rextload.txt A simulation of AM reception from an aerial powering two inductive loads and recharging a battery.] [[Kategorija:Obnovljiva energija]] mubitmwxax1qlrn3n3i35y7ghlmhymw 0 632187 7631749 7614806 2026-11-06T23:22:57Z Zeljko 1196 7631749 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Marcgraviaceae'' | slika = Marcgravia umbellata - Berlin Botanical Garden - IMG 8726.JPG | slika_opis = ''[[Marcgravia umbellata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Marcgraviaceae''''' | familia_autorstvo = [[Friedrich von Berchtold|Bercht.]] & [[Jan Svatopluk Presl|J.Presl]] }} '''''Marcgraviaceae''''', biljna porodica u redu [[vrjesolike]]. Postoji osam priznatih [[rod]]ova sa 138<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 19. kolovoza 2022.</ref> priznatih vrsta hemiepifita, epifita, lijana, [[grm]]ova i rijetko manje drveće. Ime je došlo po rodu [[markgravija]] (''[[Marcgravia]]'') u tropskoj [[Amerika|Americi]]<ref>[http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126595-1 Plants of the World online] Pristupljeno 13. prosinca 2018.</ref> == Opis == ''Marcgraviaceae'' je porodica tropskih [[Cvjetnice|cvjetnica]] koju su opisali botaničari Friedrich von Berchtold i Jan Svatopluk Presl. Pripada redu Ericales i obuhvaća oko 130 do 140 vrsta koje su rasprostranjene uglavnom u Srednjoj i Južnoj Americi, osobito u područjima Amazone i Kariba. <ref name="Flora do Brasil ">[https://floradobrasil2020.jbrj.gov.br/FB19597 Flora do Brasil], pristupljeno 2. travnja 2026.</ref> Biljke iz ove porodice najčešće su drvenaste penjačice ([[Lijana|lijane]]), rjeđe grmovi. Imaju jednostavne, često kožaste listove te sitne cvjetove koji su skupljeni u upadljive cvatove. Posebnost ove porodice su modificirani [[listovi]], tzv. nektarne brakteje, koje proizvode [[Nektar|nektar]] i privlače različite životinje.<ref name="Flora do Brasil "/> ''Marcgraviaceae'' su poznate po zanimljivim prilagodbama u odnosu s oprašivačima. Njihove nektarne strukture privlače [[ptice]], [[Šišmiši|šišmiše]] i [[Kukci|kukce]], a kod nekih vrsta brakteje imaju oblik zdjelice koja reflektira zvuk, što pomaže šišmišima da lakše pronađu cvjetove pomoću eholokacije.<ref name="Flora do Brasil "/> Među važnijim rodovima izdvajaju se Marcgravia, Norantea i Souroubea. Ova porodica ima značajnu ulogu u tropskim šumskim ekosustavima jer pruža hranu oprašivačima i doprinosi ukupnoj bioraznolikosti, osobito u krošnjama [[prašuma]].<ref name="Flora do Brasil "/><ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Marcgraviaceae APweb], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Potporodice i rodovi == # '''Subfamilia ''[[Norantioideae]]''''' <small>Choisy</small> ## ''[[Ruyschia]]'' <small>Jacq.</small> (10 spp.) ## ''[[Souroubea]]'' <small>Aubl.</small> (20 spp.) ## ''[[Norantea]]'' <small>Aubl.</small> (1 sp.) ## ''[[Schwartzia]]'' <small>Vell.</small> (20 spp.) ## ''[[Sarcopera]]'' <small>Bedell</small> (8 spp.) ## ''[[Marcgraviastrum]]'' <small>(Wittm. ex Szyszyl.) A. C. de Roon & S. Dressler</small> (15 spp.) # '''Subfamilia ''[[Marcgravioideae]]''''' <small>Choisy</small> ## ''[[Marcgravia]]'' <small>L.</small> (62 spp.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Marcgraviaceae| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] t3fqvcubi01mv12ldxu8kkn98m39mup 0 632190 7631750 7623225 2026-11-06T23:23:59Z Zeljko 1196 /* Opis */ 7631750 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Mitrastemon'' | slika = Mitrastemon kanehirai 20151031.jpg | slika_opis = ''[[Mitrastemon yamamotoi var. kanehirae]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Mitrastemonaceae''''' | familia_autorstvo = Makino | genus = '''''Mitrastemon''''' | genus_autorstvo = Makino }} '''''Mitrastemon''''' <small>Makino</small> jedini je rod porodice ''Mitrastemonaceae'' iz reda ''[[Ericales]]''. Obuhvaća dvije prihvaćene vrste potpunih parazita korijena drvenastih biljaka: jedna je rasprostranjena u tropskoj i suptropskoj [[Azija|Aziji]], a druga od južnog [[Meksiko|Meksika]] preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do [[Kolumbija|Kolumbije]]. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:27045-1 Plants of the World Online], pristupljeno 15. listopada 2026.</ref> Biljke ne sadrže [[klorofil]] i najveći dio životnog ciklusa provode potpuno skrivene unutar korijena domaćina; iznad površine postaju vidljive tek pri stvaranju cvjetova. <ref name="New Phytologist "/> == Opis == Vegetativno tijelo nema pravi [[Korijen (biljke)|korijen]], izdanak ni razvijene [[list]]ove. Sastoji se od mreže parenhimskih niti koje rastu unutar korijena domaćina, najprije u njegovim vanjskim tkivima, a kasnije stvaraju provodne elemente povezane s [[ksilem]]om domaćina. Taj endofitski stadij može trajati tri do četiri godine prije nego što se razviju cvjetni [[pup]]ovi. Pupovi nastaju unutar korijena, probijaju njegovu [[Kora (biljke)|koru]] i tek tada parazit postaje vidljiv iznad tla. <ref name="New Phytologist "/> Nadzemni dio sastoji se uglavnom od jednoga uspravnog, mesnatog [[cvijet]]a okruženog nasuprotnim, križno raspoređenim ljuskastim [[list]]ovima. Cvjetovi su dvospolni, pravilni i protandrični. Ocvijeće je reducirano u čašastu ili ovratnikastu strukturu; [[Latica|latice]] kao zasebni organi izostaju. Brojni [[Prašnik|prašnici]] potpuno su međusobno srasli u karakterističnu cijev nalik mitri koja u muškoj fazi prekriva vrat i njušku [[Tučak|tučka]]. Kasnije se ta cijev kružno odvaja i otpada te otkriva zreli [[Ginecej (botanika)|ginecej]]. Upravo je ta neobična prašnička cijev dala ime rodu. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126802-1/general-information Kew Opis], pristupljeno 15. listopada 2026.</ref> Plodnica je nadrasla, jednopretinčasta, građena od više sraslih plodnih listova i s brojnim sjemenim zametcima na parijetalnim placentama. [[Plod]] je blago odrvenjela, bobičasta čahura koja se otvara poprečnim procjepom, s vrlo brojnim sitnim [[sjeme]]nkama. <ref name="KewI "/><ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Mitrastemonaceae APweb], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Način života i domaćini == Obje vrste [[holoparazit]]i su korijena. Najpouzdanije potvrđeni domaćini pripadaju bukovkama (''[[Fagaceae]]''), osobito rodovima ''[[Quercus]]'', ''[[Castanopsis]]'' i ''[[Lithocarpus]]''. U literaturi su kao domaćini navedene i biljke iz nekoliko drugih porodica, ali ponovni anatomski pregled nekih takvih herbarijskih primjeraka pokazao je da su korijeni zapravo pripadali Fagaceae. Novija revizija zato zaključuje da je rod vjerojatno znatno specifičniji za bukovke nego što su stariji popisi sugerirali. <ref name="New Phytologist ">[https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/ppp3.10322 Neglected plant parasites: Mitrastemonaceae], pristupljeno 15. listopada 2026.</ref> Parazit može snažno promijeniti anatomiju korijena domaćina, ali dosadašnja opažanja ne pokazuju veliku patogenost. Izravnim spojem vlastitih provodnih elemenata s drvom domaćina dobiva vodu, mineralne tvari i organske spojeve potrebne za život.<ref name="New Phytologist "/> == Rasprostranjenost == Rod ima neobično amfipacifičko, izrazito disjunktno rasprostranjenje. ''[[Mitrastemon yamamotoi|M. yamamotoi]]'' raste od [[Assam]]a preko južne [[Kina|Kine]], [[Kambodža|Kambodže]], [[Tajland]]a, [[Vijetnam]]a, [[Tajvan (otok)|Tajvan]]a i [[Japan]]a do [[Sumatra|Sumatre]], [[Borneo|Bornea]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]]; ''[[Mitrastemon matudae|M. matudae]]'' ograničena je na područje od južnog [[Meksiko|Meksika]] preko [[Gvatemala|Gvatemale]] i [[Honduras]]a do [[Kolumbija|Kolumbije]]. <ref name="Kew "/> POWO još ne navodi [[Filipini|Filipine]], ali je ''M. yamamotoi'' [[2018.]] pouzdano zabilježena na planini [[Malambo]] na [[Mindanao|Mindanau]], što je bio prvi nalaz cijele porodice ''Mitrastemonaceae'' na Filipinima. <ref name="Philippine Journal of Science ">[https://philjournalsci.dost.gov.ph/mitrastemonaceae-a-new-family-record-for-the-philippines/ Mitrastemonaceae: A New Family Record for the Philippines], pristupljeno 15. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Makino je [[1909.]] uspostavio rod pod imenom ''Mitrastemma'', a [[1911.]] objavio današnje prihvaćeno ime ''Mitrastemon'' i porodicu ''Mitrastemonaceae''. Današnje prihvaćeno ime ''Mitrastemon'' objavio je [[1911.]], kada je ujedno uspostavio i porodicu ''Mitrastemonaceae''. POWO danas ''Mitrastemma'' vodi kao homotipski sinonim i kasniji ilegalni homonim, dok je ''Mitrastemon'' prihvaćeno ime roda. <ref name="Kew "/> Položaj roda dugo je bio zagonetan. Zbog potpune parazitske redukcije tradicionalno je uključivan u ''[[Rafflesiaceae]]'', a povremeno povezivan i s drugim skupinama parazitskih biljaka. Molekularna istraživanja početkom 21. stoljeća pokazala su da takva sličnost uglavnom proizlazi iz konvergentne prilagodbe parazitizmu i smjestila ''Mitrastemonaceae'' u ''[[Ericales]]''. U analizi iz [[2018.]] porodica je dobivena kao sestrinska ''[[Lecythidaceae]]'', ali položaj unutar ''Ericales'' nije u svim analizama jednako stabilan. APG V iz 2026. samostalnu ''Mitrastemonaceae'' nedvojbeno zadržava unutar ''Ericales''.<ref name="New Phytologist "/> <ref name="JSE ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jse.70096 Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 15. listopada 2026.</ref> Meijer i Veldkamp [[1993.]] zagovarali su oblik ''Mitrastema'' i smatrali ''Mitrastemon'' suvišnim imenom. <ref name="Naturalis ">[https://repository.naturalis.nl/pub/525405 A revision of Mitrastema (Rafflesiaceae)], pristupljeno 15. listopada 2026.</ref> == Sinonim == Kew za rod navodi samo jedan homotipski sinonim <ref name="Kew "/>: * ''Mitrastemma'' <small>Makino</small> — nom. illeg. homonym. post., 1909. == Vrste == Kew prihvaća dvije vrste <ref name="Kew "/>: # ''[[Mitrastemon matudae]]'' <small>Yamam.</small> — južni Meksiko do Kolumbije. # ''[[Mitrastemon yamamotoi]]'' <small>(Makino) Makino</small> — tropska i suptropska Azija do Nove Gvineje; Kew unutar nje prihvaća var. ''yamamotoi'' i var. ''kanehirae'' <small>(Yamam.) Makino</small>. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Mitrastemon| ]] [[Kategorija:Rodovi vrjesolikih]] jw8i6vhg3pc28deqqsvmmtiurkbrvk7 0 635184 7631667 7300833 2026-11-06T20:33:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631667 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Districts and towns in the Nineveh governorate.svg|mini|desno|250px|Zemljovid triju okruga koji čine Ninivske ravnice, prikazanih na zemljovidu Ninivskog guvernorata.]] [[Datoteka:Assyrian autonomy map 2003.jpg|mini|desno|250px|Asirska naselja u Ninivskoj ravnici, zemljovid predložene asirske autonomije 2003. godine]] '''Ninivska ravnica''' ([[sirski jezik|klasični sirski]]: ܦܩܥܬܐ ܕܢܝܢܘܐ‎, translit. Pqatā d'Ninwe, suvremeni sirski: ܕܫܬܐ ܕܢܝܢܘܐ‎, translit. Daštā d'Ninwe; arapski: سهل نينوى‎, translit. Sahl Naynawā; kurdski: Deşta Neynewa‎) je zemljopisna regija u [[Irak]]u. == Opće informacije == Nalazi se u iračkom [[guvernerati u Iraku|guverneratu]] (arapski muḥāfażah, kurdski parêzga) [[Ninivski guvernerat|Ninivskom guverneratu]]. Prostire se sjeverno i istočno od grada [[Mosul]]a (arapski: الموصل‎ al-Mawṣil, kurdski: مووسڵ‎, sirski: ܡܘܨܠ‎, translit. Māwṣil), od kojeg je također zvana ''Mosulska ravnica''. Prije je bila znana kao ''Singalska ravnica'' ili ''Singal'', prema imenu velikog srednjovjekovnog grada [[Singal]]a (Sinjar, Shingal, arapski سنجار‎, sjevernokurdski: Şingal or Şengal, starogrčki: Singara). Mjestom je gdje je [[Al-Hvarizmi]] odredio [[stupanj (kut)|stupanj]] za vrijeme vladavine [[kalif]]a [[Al-Mamun]]a. Dio je [[Asirska domovina|Asirske domovine]], područja u kojemu su ruševine drevnih [[Asirija|asirskih]] gradova [[Niniva|Ninive]] (akadijski 𒌷𒉌𒉡𒀀 <small>^URUNI.NU.A</small> Ninua; sirski: ܢܝܼܢܘܹܐ‎)), [[Kalhu|Nimrud]] (biblijski [[Kalah]], arapski النمرود) i [[Dur-Sharrukin]]a (Dur-Šharru-ukin, sirski ܕܘܪ ܫܪܘ ܘܟܢ, arapski دور شروكين, današnji Khorsabad) kao i brojnih drevnih vjerskih mjesta kao što su [[samostan sv. Mateja Pustinjaka na Alfafu]] (samostan [[sv. Matej Pustinjak|Mar Mattai]]) - jedan od najstarijih postojećih kršćanskih samostana, [[samostan redovnika Hormizda]] (Rabban Hormizd) važan [[Kaldejska katolička Crkva|kaldejskoj]] katoličkoj Crkvi, grob [[mali prorok|malog proroka]] [[Nahum]]a i gora [[Lališ]] na kojoj je najsvetiji [[Jezidi|jezidski]] hram.<ref>(eng.) [https://web.archive.org/web/20140125165017/http://abcnews.go.com/International/wireStory/iraq-hangs-26-convicted-terror-charges-21606806 ABC News] Sameer N. Yacoub, Associated Press: ''Iraq Says It Intends to Make 3 New Provinces - ABC News'', 21. siječnja 2014. (pristupljeno 29. siječnja 2019.)</ref> == Zemljopis == Ninivska ravnica je istočno i sjeveroistočno od grada Mosula u iračkom Ninivskom guvernoratu. Drevni grad Niniva nalazi se na mjestu današnjih istočnih rubova Mosula, na obali rijeke [[Tigris]]a. Površine je 4.197 km². Na popisu 1987. ovdje je živjelo 281.829 stanovnika, a po procjenama 2012. je živjelo pola milijuna stanovnika, odnosno gustoća naseljenosti bilaje 117 stanovnika po kilometru četvornom. ==Povijest== [[File:Singara.jpg|thumb|200px|Detalj s prikazanom [[Singara|Singarom]] na [[Tabula Peutingeriana|Peutingerovu zemljovidu]], srednjovjekovnom prijesliku [[povijest kartografije|starorimskog]] izvornika iz 4. stoljeća.]] [[File:Al-Jazira.svg|thumb|200px|Zemljovid [[Gornja Mezopotamija|Gornje Mezopotamije]] u srednjem vijeku.]] U [[brončano doba|srednjem brončanom dobu]] na sjeveru ove ravnice prostiralo se [[Andarig|Kraljevstvo Andarig]]. [[Tabula Peutingeriana|Peutingerov zemljovid]] of the [[Ekumena|naseljenog svijeta]] znan [[Popis grčko-rimskih geografa|rimskim zemljopiscima]] prikazuje [[Singara|Singaru]] smještenu zapadno od ''Trogoditi. Persi.'' (Troglodytae Persiae, "[[povijest Irana|Perzijskih]] [[Troglodytae (narod)|Troglodita]]") koji su nastanjivali teritorij oko [[Singarsko gorje|Singarskog gorja]]. Srednjovjekovni Arapi ubrajali su veći dio ravnice u pokrajinu [[Diyār Rabīʿa]], "nastambe [[Rabi'ah|Rabīʿa]]"<ref>Rabi'a je [[popis arapskih plemena|arapsko pleme]].</ref> Ravnica je mjesto gdje je slavni [[Al-Hvarizmi]] odredio [[stupanj (kut)|stupanj]] i gdje su djelovali [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|astronomi]] za vrijeme kalifa [[Al-Mamun]]a.<ref name="abul">{{Citation |last=Abul Fazl-i-Ạllámí |others=Translated by H.S. Jarrett |ref=<!-- {{harvid |Jarrett |1894}} --> |title=The Áin I Akbarí |publisher=Baptist Mission Press for the Asiatic Society of Bengal |location=Calcutta |volume=Vol. III |url=https://books.google.co.uk/books?id=81AmAQAAIAAJ&pg=PA26 |contribution=Description of the Earth |p=25–27 |year=1894}}.</ref> Singal se ponosio slavnom [[Singalska katedrala|katedralom]] Asirske Crkve Istoka u 8. stoljeću.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=8CYpAAAAYAAJ&pg=PA126 |title=A short history of Syriac literature |language=eng. |accessdate=2014-12-23}}</ref> === Napadi na kršćane === {{glavni|Napadi na kršćane u Mosulu 2008.}} Nakon koncertiranih napada na Asirce u Iraku, posebice naglašenih u nedjelju 1. kolovoza 2004. simultanim aktiviranjem bomba u šestorima crkvama (Bagdad i Mosul) i narednim aktiviranjem bomba u skoro trideset drugih crkvi diljem zemlje, asirskog je vodstvo, i među sobom i prema van počelo uzimati u obzir Ninivsku ravnicu kao lokaciju gdje bi mogla biti sigurnost za kršćane. Škole su osobito primile mnogo pozornosti u ovom kraju i u kurdskim krajevima gdje živi koncentrirana asirska populacija. Uz to poljoprivreda i medicinske klinike primile su financijsku pomoć od [[asirsko-kaldejsko-sirsko iseljeništvo|svog iseljeništva]]. Porastom napada na kršćane u [[Basra|Basri]], [[Bagdad]]u, [[Ramadi]]ju i manjim gradovima, sve više je obitelji krenulo ka sjeveru na ekstenzivne obiteljske posjede u Ninivskoj ravnici. Ovo mjesto utočišta i dalje je bez fondova i velika je nerazvijenost infrastrukture za pomoć sve brojnijim [[interno raseljene osobe|interno raseljenim osobama]]. Napadi na Asirce u Mosulu u veljači 2010. prisililo je 4300 Asiraca, Kaldejaca i Sirjaka izbjeći u Ninivsku ravnicu gdje je stanovništvo većinski asirsko, kaldejsko i sirijsko.<ref>UN-ovo izvješće.</ref> Od 2012. godine ovamo pristužu i Asirci, Kaldejci i Sirjaci iz Sirije zbog [[građanski rat u Siriji|tamošnjeg građanskog rata]].<ref>[http://www.assyrianaidiraq.org/relief_projects Assyrian Aid Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201117202114/http://www.assyrianaidiraq.org/relief_projects |date=17. studenoga 2020. }} ''Relief Projects'' (pristupljeno 29. siječnja 2109.)</ref><ref>{{cite web |language=eng. |url=http://www.assyrianaid.org/Refugees2012.html |title=Archived copy |accessdate=2016-03-04 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304040901/http://www.assyrianaid.org/Refugees2012.html |archivedate=2016-03-04}}</ref> Kolovoza 2014. skoro sve nesunitske stanovnike južnih djelova ravnice istjerao je [[ISIL]] tijekom [[sjevernoiračka ofenziva kolovoza 2014.|sjevernoiračke ofenzive]].<ref>{{cite news |language=eng. |url=https://www.theguardian.com/world/2014/aug/10/isis-iraq-communities-christians-yezidis-kurds |title='Isis has shattered the ancient ties that bound Iraq's minorities' |work=The Guardian |date=2014-08-09 |accessdate=2014-08-11 |author1=Chulov, Martin |author2=Hawramy, Fazel}}</ref> Prosinca 2015. ISIL je poduzeo novu [[ofenziva na Ninivskoj ravnici|ofenzivu na Ninivskoj ravnici]] napavši [[Pešmerga|Pešmerge]]. Koalicijske snage porazile su ISIL. Ninivska je ravnica tradicijsko središte brojnih iračkih najvećih vjerskih manjina. Pripadnici tih manjina ne vole za sebe kazati da su manjine, nego sastavnice. Nakon vojnog poraza i teritorijalnog uništenja ISIL-a, dugi i krhki proces oporavka je počeo. USCIRF-u su kršćanski predstavnici i NVO-i kazali da oko 30%-50% raseljenih stanovnika se vratilo u tradicijski kršćanske gradove kao [[Bartela]] i [[Qaraqosh]]. [[USAID]] i brojni međunarodni davatelji potpora trude se dostaviti pomoć, obnoviti domove i pomoći povratnicima osjetiti normalni život u nekom obliku. No i pet godina poslije sloma ISIL-a kršćanima život nemogućim čine Isilovi ustanici, nepovjerenje iračke vlade te prijetnje i teroriziranja od Iranu odanih milicija i kurdskih milicija. Najveću prepreku tvori nazočnost [[Popular Mobilization Forces|Narodnih mobilizacijskih snaga (PMF)]]. Iračke vlasti pokušavaju nešto oko tih milicija koje podupire Iran, ali doseg akcije je ograničen. Milicije 30. i 50. brigade sprovode nasilje, nameću korupciju, pojačavaju sektaške napetosti u ključnim gradovima. Proiranske milicije ponašaju se poput lokalne mafije i lokalnog iranskog posrednika-izvršitelja. Teroriziraju obitelji koje su dovoljno hrabre vratiti se, iznuđuju od mjesnih poduzetnika i otvoreno prisežu odanost Iranu. U nekim gradovima poput [[Batanaya|Batanaye]] i [[Telkaif]]a, kršćani su se vratili tek 1 do 2% zbog progonjanja koje trpe od tih milicija, kako izvješćuju kaldejski predstavnici. Proiranska milicija 30. brigada drži kršćansku zajednicu pod opsadom, stalno držeći protukršćansku retoriku i stavlja plakate iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija na ulaz u grad. ISIL je i dalje realna prijetnja, premda poražen. Ostatci te vojske broje se u tisućama i kriju se, ali nastavili su napadati u uzbunjujuće redovitim intervalima. [[Kurdistanska radnička stranka]] (PKK) novači u domovini Jazida [[Sinjar]]u mlade jazidske momke u svoje postrojbe. Na 31. kolovoza 2019., oko 927.000 osoba izvorno s Ninivske ravnice je u statusu raseljenih osoba. Inozemnna pomoć SAD-a je velika. USAID (U.S. Agency for International Developmen) i [[Department of State]] pridonijeli su s ukupnih 380 milijuna dolara. Iz USAID-ova Ureda za Bliski Istok imaju 57 lokalnih, 13 vjerski baziranih i 35 međunarodnih organizacija koja svaka doprinosi na svoj način primjeren njihovoj veličini i specijalizaciji. Među njima su [[Kolumbovi vitezovi]] i [[Catholic Relief Services]] koji su nedavni primili nagradu radeći s [[erbilska nadbiskupija|erbilskom kaldejskom katoličkom nadbiskupijom]], dajući potporu dugoročno raseljenim osobama iz gradova s Ninivske ravnice.<ref>{{cite web |language=eng. |url=https://aleteia.org/2019/10/09/christians-in-iraq-still-have-many-hurdles-before-they-can-get-home/ |title=Christians in Iraq still facing hurdles to get home |work=Aleteia |date=2019-10-09 |author=John Burger |accessdate=2020-01-30}}</ref> Situacija je i dalje vrlo ozbiljna, jer ISIL želi iskorijeniti kršćane te kršćanima ovog dijela Bliskog Istoka prijeti drugi genocid nakon onog koji je napravila Turska 1915. godine. Genocidni mentalitet je živ u [[Al-Nusra|Al-Nusri]] i drugim skupinama. [[ Aid to the Church in Need]] (ACN) danas podupire razne projekte u Siriji i Iraku, dvjema najpogođenijim zemljama: 2003. godine bilo je 1,5 milijun kršćana u Iraku, a 2019. manje od 250.000, prema nekim izvješćima i samo 120.000, dok je u Siriji 2011. bilo 1,5 milijun kršćana a 2019. godine brojnost im je bila 500.000. ACN shvaća važnost kršćana za bliskoistočna društva, jer su duša tih država, zato što su kršćani mirotvorci, rade za mir i mirni suživot i suradnju na dobro zemlje.<ref>{{cite web |language=eng. |url=https://aleteia.org/2019/12/26/christians-in-iraq-and-syria-face-new-risk-of-genocide/ |title=Christians in Iraq and Syria face new risk of genocide |work=Aleteia |date=2019-12-26 |author=Fionn Shiner - ACN |accessdate=2020-01-30}}</ref> Pomaci se događaju. Sirski katolički patrijarh Ignacij Josip III. Younan rekao je da se najveći kršćanski grad na Ninivskoj ravnici Qaraqosh polako vraća u stanje prije Isilove invazije ljeta 2014., događaja koji je bio okidač za masovni egzodus kršćana ove regije u Kurdistan. Prosinca 2019. slavio je misu u obnovljenoj sirskoj katoličkoj crkvi u Mosulu Gospe od Navještenja. Bila je to prva misa ondje nakon više od pet godina. Crkva Gospe od Navještenja prva je i dosad jedina obnovljena crkva u gradu otkad ga je ISIL osvojio lipnja 2014. godine. Prema patrijarhovim riječima za Aid to the Church in Need, vratilo se u Qaraqosh 50 posto od 12.000 izgnanih sirskih katoličkih obitelji. Škole su otvorene, neke su obnovljene, ali još uvijek je potrebna pomoć.<ref>{{cite web |language=eng. |url=https://aleteia.org/2020/01/08/christians-are-slowly-returning-to-iraq-says-syriac-patriarch/ |title=Christians are slowly returning to Iraq, says Syriac Patriarch |work=Aleteia |date=2020-01-08 |author=Doreen Abi Raad - ACN News |accessdate=2020-01-30}}</ref> === Stvaranje autonomne pokrajine === {{glavni|Prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku}} Gradovi i sela nastanjena Asircima, Kaldejcima i Sirjacima u Ninivskoj ravnici tvore koncentraciju pripadnika sirskih kršćanskih tradicija. Budući da je područje drevni dom Asirskog Carstva, kojemu se stanovnici smatraju kulturnim baštinikom njegove tradicije, Ninivska je ravnica područje na koje su usredotočeni napori stvaranja autonomne jedinice. Bilo je poziva iz i izvan Iraka za stvoriti autonomnu regiju Asiraca, Kaldejaca i Sirjaka u ovom kraju.<ref> {{cite web |url=http://208.78.42.109/display-article.html?id=1556871A70A893A757F49C432901DB9A |author=Qassim Khidhir |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704113149/http://208.78.42.109/display-article.html?id=1556871A70A893A757F49C432901DB9A |title=Iraqi Christians hold critical meeting |date=2010-12-04 |publisher=The Kurdish Globe |archivedate=2011-07-04}}</ref><ref>[http://www.adnkronos.com/AKI/English/Religion/?id=3.1.1271835942 Dutch MP calls for autonomous Assyrian Christian region in north Iraq], AKI</ref> Prijelaznim upravnim zakonom usvojenim u Bagdadu ožujka 2004. godine, nisu samo napravljeni prijedlozi za očuvanje asirske kulture kroz obrazovanje i medije, nego je i usvojen prijedlog za administrativnu jedinicu. Članak 125. [[Ustav Republike iraka|iračkog ustava]] kaže: ''"Ovaj ustav jamči upravna, politička, kulturna i prosvjetna prava raznih naroda, poput Turkmena, Kaldejaca, Asiraca i svih drugih konstituenata i to će biti regulirano zakonom."''<ref>{{cite web |url=http://www.assyrianamericancoalition.org/documents/policy/AtTheTippingPoint-NPProvinceSolutionFull.pdf |title=Archived copy |accessdate=2014-10-14 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141014073944/http://www.assyrianamericancoalition.org/documents/policy/AtTheTippingPoint-NPProvinceSolutionFull.pdf |language=eng. |archivedate=2014-10-14}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.iraqdemocracyproject.org/policy_alert_2.html |title=Iraq Sustainable Democracy Project |publisher=Iraqdemocracyproject.org |date=2008-02-19 |language=eng. |accessdate=2012-08-17}}</ref> Budući da gradovi i sela na Ninivskoj ravnici tvore koncentraciju onog što pripada sirskoj kršćanskoj tradiciji, i jer je ovo područje drevni dom Asirskog Carstva od čije kulturne baštine ovi ljudi vode podrijetlo, Ninivska ravnica je područje na koji je usredotočen napor za stvaranje autonomnog asirskog entiteta. Isti je članak uporabljen za proglašenje autonomne pokrajine jezidskog naroda.<ref>"Shengal Constituent Assembly Our People Demand To Govern Themselves" ANF - English http://anfenglish.com/kurdistan/shengal-constituent-assembly-our-people-demand-to-govern-themselves (eng.)</ref> 21. siječnja 2014. [[Vlada Republike Iraka|iračka vlada]] je objavila da će Ninivska ravnica postati nova pokrajina, koja će služiti kao utočište Asircima.<ref>{{cite web |last1=BetBasoo |first1=Peter |last2=Nuri Kino |title=Will a Province for Assyrians Stop Their Exodus From Iraq? |url=http://aina.org/releases/20140122133822.htm |publisher=[[Assyrian International News Agency]] |accessdate=2016-12-06 |language=eng. |date=2014-01-22}}</ref> Nakon što je u razdoblju 2016./17. Ninivska ravnica oslobođena od ISIL-a, sve asirske političke stranke pozvale su Europsku uniju i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda neka podupru stvaranje asirske samoupravne pokrajine u Ninivskoj ravnici.<ref>http://europeanpost.co/iraqi-christians-ask-eu-to-support-the-creation-of-a-nineveh-plain-province/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201117121611/http://europeanpost.co/iraqi-christians-ask-eu-to-support-the-creation-of-a-nineveh-plain-province/ |date=17. studenoga 2020. }} (eng.)</ref> Od 28. do 30. lipnja 2017. održana je konferencija u Bruxellesu naslovljena ''Budućnost kršćana u Iraku''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.nineveh.eu/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180829085331/https://www.nineveh.eu/ |archive-date=29. kolovoza 2018. |access-date=30. siječnja 2019.}}</ref> Organizirala ju je Europska pučka stranka, a sudionici su biliod asirskih, kaldejskih i sirskih organizacija, uključujući predstavnike iračke vlade i kurdistanske regionalne vlade. Konferenciju su bojkotirali [[Asirski demokratski pokret]], [[Sinovi Mezopotamije]], [[Asirska domoljubna stranka]], [[Kaldejska katolička Crkva]] i [[Asirska Crkva Istoka]]. Pozicijski dokukment potpisale su preostale uključene političke organizacije.<ref>https://www.scribd.com/document/352513487/The-Future-of-the-Nineveh-Plain</ref> ==Stanovništvo== Sela na istočnom rubu [[ravnica|ravnice]] nastanjivaju manjinske vjerske skupine koje nisu muslimanske. Većina njih su kršćanski [[Asirci]] (Ajsori, Sirjaci). Ninivska ravnica nije samo povijesna domovina asirskog naroda i kolijevka predarapske i kurdske predislamske [[Mezopotamija|mezopotamske]] civilizacije, nego je pokrajina gdje većinu stanovništva čine manjine, od kojih oko pola čine Asirci.<ref>{{cite web |author=Mardean Isaac |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2011/dec/24/iraq-minorities-assyrians |title=The desperate plight of Iraq's Assyrians and other minorities &#124; Mardean Isaac &#124; Comment is free &#124; guardian.co.uk |language=eng. |publisher=Guardian |date=2010-12-30 |accessdate=2012-08-17}}</ref> Ninivska ravnica je jedina regija u Iraku gdje [[relativna većina|relativnu većinu]] čine sljedbenici [[sirsčko kršćanstvo|sirskog kršćanstva]]. Prije nego što je ISIL napao Ninivu, [[Asirci]] su činili oko 40% stanovnika ravnice, a Kurdi tvrde da je taj irački teritorij njihov. Od 2004. pola kršćanskog stanovništva napustilo je Irak, od čega je pola živjelo u Ninivskoj ravnici.<ref>(eng.) [http://rudaw.net/english/middleeast/iraq/24012014 Rudaw] Judit Neurink : ''Nineveh for Christians? Let’s Wait and See '', 24. siječnja 2014. (pristupljeno 29. siječnja 2019.)</ref> Pet zastupljenih patrijarhalnih Crkvi su:<ref>http://yonoforiraq.com/AboutMosul.pdf{{dead link|date=February 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (eng.)</ref> *[[Drevna Crkva Istoka]] (Drevna sveta apostolska katolička Crkva Istoka) *[[Asirska Crkva istoka|Asirska Crkva Istoka]] ( Sveta apostolska katolička asirska Crkva Istoka) *[[Kaldejska katolička Crkva]] *[[Sirska katolička Crkva]] *[[Sirska ortodoksna Crkva]] (Sirski ortodoksni patrijarhat Antiohije i cijelog Istoka) Asirski stanovnici Ninivske ravnice smatraju ju izvornim središtem asirske domovine. Ostali stanovnici su [[Jezidi]], [[Šabaci]], [[Irački Turkmeni|Turkmeni]] i [[Kurdi]]. == Danas == Kurdske su snage okupirale Ninivsku ravnicu i kršćani u sjevernom Iraku do danas svakodnevno trpe uznemiravanja od kurdskih snaga. Korupcija, manjak fondova za razvitak i neprekidni politički pat doveli su mnoge kršćane do napuštanja zemlje, tražeći egzil u inozemstvu. Glavne kršćanske političke stranke u Iraku formirale su "Manjinskovijeće" nakon što su terorirsti 31. listopada 2010. napali u Bagdadu [[crkva Naše Gospe od Spasa u Bagdadu|crkvu Naše Gospe od Spasa]], ubivši 58 kršćanskih vjernika i ranili još njih 98. U Vijeću su se združili s predstavnicima jezidskih i šabačkih zajednica iz Ninivske ravnice. <ref name="Murray"/> Od 2004. godine Ninivska ravnicaje u administrativnom [[limb]]u. Službeno je pod nadležnošću glavnog grada Ninivskog guvernorata, ali su ih okupirale sigurnosne snage Kurdske regionalne vlade u Erbilu. Siječnja 2011. službeno su zatražili da sukladno uvjetima iračkog ustava Ninivska ravnica bude posebna provincija ili guvernorat. Do danas nije ništa poduzeto i kršćani sa sjevera strahuju da sve dok im ne dopuste kontrolirativlastite živote bit će prisiljeni biti žrtvama džihadističkih muslimanskih banda i ostalih terorističkih skupina. Kršćani su između Kurda i Arapa kao željezo između čekića i nakovnja. Jedini i najjednostavniji zahtjev svih sekularnih kršćanskih vođa u sjevernom Iraku je da se ukloni sve kurdske "sigurnosne snage" i pešmeerge s Ninivske ravnice i da ih nadomjeste iračke vladine snage, radi stvaranja manje napeta ozračja dok traju pregovori o budućem statusu regije. Isplaniran je plan koji je poduprla [[Religious Freedom Coalition|Koalicija za vjersku slobodu]] i vojska SAD kojim bi se uvježbalo 770 kršćanskih, jezidskih i šabačkih policijskih časnika koji bi zamijenili sigurnosne snage kurdske regionalne vlade. Plan je odbio zamjenik guvernera Mosula Khosrow Goran, vrhovni člana [[Kurdska demokratska stranka|Kurdske demokratske stranke]], stranke pod čijim vodstvom Kurdi pokušavaju dovršiti njihovu de facto aneksiju drevne kršćanske domovine.<ref name="Murray"/> == Gospodarstvo == Čini se da Ninivska ravnica iznimno bogata iznad i ispod površine. Nađene su zalihe nafte na Ninivskoj ravnici.<ref name="Murray">[https://web.archive.org/web/20170705004110/https://www.religiousfreedomcoalition.org/2011/02/21/christian-leaders-unhappy-with-lack-of-action-on-nineveh-plain/ Religious Freedom Coalition] wjmurray : ''Christian Leaders Unhappy with Lack of Action on Nineveh Plain'', objavljeno 21. veljače 2011., arhivirano 5. srpnja 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2017.) (eng.)</ref> Tri sjeverne pokrajine iračkog Kurdistana, gdje je ova ravnica, najsigurniji su dio Iraka, što privlači bušače nafte i ulagače. Ispod bogata poljoprivredna tla su naftna polja koja je [[Kurdska regionalna vlada]] pogurala je istraživanja izravnim ugovorima za traženje nafte s inozemnim naftno-istraživačkim kompanijama. Prva bušenja bila su u Tawkeu u dohučkom kraju, a nova su u regiji Taq Taqu. 2004. počela je nova proizvodnja nafte u Kurdistanu. Prva kompanija koja je počela s vađenjem nafte je norveška Det Norske Oljeselskap. Sve je to uznemirilio središnju vladu u Iraku, susjedne narode čija zemlja nije tako bogata naftom, a Tursku je zabrinulo financijsko jačanje kurdistanske vlade.<ref name="iwpr">[https://iwpr.net/global-voices/kurdistans-gushing-crude-spawns-conflict Institute for War & Peace Reporting] IWPR-ovi izvjestitelji: ''Special Report: Oil and Corruptin in Iraq: Kurdistan's Gushing Crude Spawns Conflict '', 7. rujna 2007. (pristupljeno 29. siječnja 2019.)(eng.)</ref> Vjeruje se da ova dodatna incentiva za apsorbiranje od strane kurdske regionalne vlade u regiji može dovesti do gospodarstvenog sukoba s arapskim sunitskim plemenima u području mosulske regije. Asirci tvrde da će bez autonomne uprave Ninivske ravnice domorodački Asirci isčeznuti u njihovoj drevnoj domovini. == Veći gradovi na Ninivskoj ravnici == {| | valign = top| *[[Tel Kepe]] *[[Qaraqosh]]<ref>Također znan pod imenom ''Bakhdida'' i 'al-Hamdaniyah''.</ref> *[[Bartella]] *[[Alqosh]] | valign = top| *[[Karamlish|Karemlesh]] *[[Tel Isqof|Tesqopa]] *[[Batnaya]] *[[Baqofah]] | valign = top| *[[Sharafiya]] *[[Merki, Iraq|Merki]] *[[Bashiqa]] *[[Bahzani]] | valign = top| *[[Ain Sifni]]<ref>Također znan pod imenom Shekhan.</ref> *[[Mahad (Irak)|Mahad]] *[[Ba'adra]] *[[Khatarah]] | valign = top| *[[Bozan (Irak)|Bozan]] *[[Beban]] *[[Dughata]] *[[Sreshka]] | valign = top| *[[Khoshaba]] |} == Vidi == *[[Jazidi u Iraku]] *[[Asirci u Iraku]] *[[Asirski pokret za neovisnost]] *[[Asirska domovina]] *[[Prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku]] *[[Barwari]], regija u Dohučkom guvernoratu, Irački Kurdistan *[[Nahla (Irak)]], ravnica u Irak *[[Urmijska ravnica]], oko grada [[Urmija|Urmije]] *[[Jezidxan]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Reljefni oblici u Iraku]] [[Kategorija:Asirci]] [[Kategorija:Nizine u Aziji]] eosnk0dcbqr6x8wkspr6xt53jh0noq2 0 639810 7631581 7615765 2026-11-06T16:03:08Z ~2026-58976-04 377726 bivši članovi; Damir Malovan 7631581 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Glazbenik | Ime = Stijene | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[Klis]], [[Hrvatska]] | Mjesto = | Prebivalište = | Žanr = [[pop rock]], [[rock]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = [[Jugoton]]<br />[[Croatia Records]]</br>[[PGP RTB]] | Sadašnji članovi = [[Marin Mišo Limić]], [[Izabela Martinović]] | Bivši članovi = [[Zorica Kondža]], [[Vesna Ivić]], [[Maja Blagdan]], [[Zrinka Čuka]], [[Ines Žižić]],[[Damir Malovan]] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} Grupa '''Stijene''' je hrvatski glazbeni sastav iz [[Split]]a. Osnovani su kasnih 1970-ih godina kada ih je, izvorno u [[Klis]]u okupio jedini član koji je preživio sve promjene u grupi, [[Marin Mišo Limić]]. Na scenu se probijaju u ranim 80-ima pobjedama na Zagrebačkom i Splitskom festivalu s dva velika hita koji se i danas često čuju, a to su pjesme „Ima jedan svijet” i „Sve je neobično ako te volim”. Kroz godine postojanja benda izmijenile su se razne pjevačice. Prvi vokal, s kojim su Stijene ujedno i ostvarile najveće uspjehe, bila je [[Zorica Kondža]]. Kroz godine su u grupi pjevale još [[Vesna Ivić]], [[Maja Blagdan]], [[Zrinka Čuka]], [[Ines Žižić]] i [[Izabela Martinović]]. Skladatelj i tekstopisac većine skladbi je i osnivač grupe, Marin Mišo Limić. Neki od njihovih ostalih poznatijih pjesama su „Singing that r'n'r”, „Balkanska korida”, „Ja sam more, ti si rijeka”, „Još te volim kao nekada”, „Znaj, volim te (Ti, što na rivi stojiš sam)” i „Sada kada odlaziš”. == Diskografija == * 1981. – ''Cementna prašina'' – srebrna ploča; vokalistica: Zorica Kondža * 1982. – ''Jedanaest i petnaest'' – srebrna ploča; vokalistica: Zorica Kondža * 1984. – ''Balkanska korida'' – srebrna ploča; vokalistica: Vesna Ivić * 1993. – ''Da je bolje ne bi valjalo'' – vokalistica: Ines Žižić * 1995. – ''15 godina i 6 žena Marina Limića'' (Best of) * 1998. – ''Obećanje'' – vokalistica: Izabela Martinović * 2009. – ''Zlatna kolekcija'' * 2019. – ''Greatest Hits Collection'' == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Jugoslavenska glazba]] hce2vt5scjoydtslcbkj4zyqle8cqmy 0 646509 7631607 7447015 2026-11-06T17:29:13Z Walter9 37319 7631607 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = John Davison Rockefeller IV. |datum rođenja = [[18. lipnja]] [[1937.]] |mjesto rođenja = [[New York City]], [[SAD]] |datum smrti = [[6. studenog]] [[2026.]] |mjesto smrti = [[Washington]] |malaslika = |opis male slike = |slika = Jay Rockefeller official photo.jpg |veličina = 220px |opis slike = |potpredsjednik = [[Dick Cheney]] |potpremijer = |zamjenik = |stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrat]] |potpis = |supruga = |položaj = [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|senator SAD]]-a iz [[Zapadna Virginia|Zapadne Virginije]] |čin2 = 29. [[guverner savezne države Zapadne Virginije]] |zanimanje = |fusnote = |nasljednik = Shelley Moore Capito |prethodnik = Jennings Randolph |nasljednik2 = Arch A. Moore Jr. |prethodnik2 = Arch A. Moore Jr. |predsjednik = |mandat_start = [[15. siječnja]] [[1985.]] |mandat_kraj = [[3. siječnja]] [[2015.]] |mandat_start2 = [[17. siječnja]] [[1977.]] |mandat_kraj2 = [[14. siječnja]] [[1985.]] |vjera = }} '''Jay Rockefeller''', punim imenom '''John Davison Rockefeller IV.''' ([[New York City, New York]], [[18. lipnja]] [[1937.]] - [[Washington]], [[6. studenog]] [[2026.]]), bio je [[SAD|američki]] [[politika|političar]] koji je obnašao dužnost senatora [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senata SAD]]-a iz [[Zapadna Virginia|Zapadne Virginije]] (1985. – 2015.), član poznate i utjecajne poduzetničke obitelji [[Rockefelleri|Rockefeller]]. Sin je [[John D. Rockefeller III.|Johna D. Rockefellera III.]] († 1978.) i Blanchette F. Rockefeller († 1992.). Do [[1966.]] godine bio je simpatizer [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]], kao i većina članova obitelji, ali je prešao u [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratsku stranku]]. Dana [[1. travnja]] [[1967.]] oženio je Sharon Lee Percy, s kojom ima četvero djece: * John Davison Rockefeller V. (* 1969.) * Valerie Rockefeller (* 1971.) * Charles Rockefeller * Justin Aldrich Rockefeller (* 1979.) {{mrva-biog-pol-sad}} {{GLAVNIRASPORED:Rockefeller, Jay}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Dinastija Rockefeller]] [[Kategorija:Životopisi, New York]] 6r48qyb8lr1385q1kcy1fqlvfsqcxmi 0 647631 7631689 7525949 2026-11-06T21:50:54Z Kamilica1974 377159 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:8|1|1 */ 7631689 wikitext text/x-wiki Glosar sadržava pojmove prvenstveno vezane za klasičnu glazbu. Većina termina je talijanska i oni će, kao i ostale strane riječi, biti ispisani <i>kurzivom</i>. Ne-talijansko podrijetlo bit će naznačeno u opisu. Ponegdje je [u uglastim zagradama] naveden izgovor ili dodatno objašnjenje. Poveznice natuknica vode na članke, a poveznice u tekstu su "lokalne" - vode na odgovarajuće natuknice ovog glosara. {{AlphanumericTOC |nobreak= |top= |seealso= |externallinks= |numbers=}} <!-- A --> == A == ; <span id="ac">''a cappella''</span> :&rarr; [[#kapela|kapela]] ; <span id="accelerando">''accelerando, acc., accel.''</span> :Oznake u partituri za postupno ubrzavanje [[#tempo|tempa]]. Suprotno: [[#ritardando|''ritardando'']]. ; <span id="adagio">''adagio''</span> :Oznaka [[#tempo|tempa]]: sporo, lagano, izražajno (66–76 [[#doba|d/m]]). ; <span id="libitum">''ad libitum, ad lib.''</span> :Iz latinskog: ''ad libitum'' - slobodno, po volji. Oznaka da se neki dijelovi ili stavci mogu izostaviti, ili da je izbor glazbala ili tempa slobodan. Sinonim na talijanskom je [[#piacere|''а piacere'']]. ; <span id="agitato">''agitato''</span> :Na talijanskom [''ađitato''] = uzbuđeno, nemirno je oznaka za interpretaciju. Obično se vezuje za oznake tempa [[#andante|''andante'']] ili [[#allegro|''allegro'']], koje onda treba odsvirati nešto brže. ; <span id="akcent">akcent</span> :Akcent je oznaka u partituri i upućuje da neku notu, akord ili pasaž treba odsvirati glasnije u odnosu na susjedne note. U partituri se označava znakom <b>&gt;</b> iznad ili ispod glave note. Služi za oblikovanje glazbene fraze u [[#artikulacija|artikulaciji]] i [[#prozodija|prozodiji]]. ; <span id="akompanjon">akompanjirati</span> :Akompanjirati i izvedenica akompanjon su riječi preuzete iz francuskog jezika, ''accompagner'' - pratiti i ''compagnon'' - suradnik. Obično se ovim pojmovima opisuje glazbenik koji, najčešće na klaviru, prati ili surađuje s drugim glazbenikom, a da pritom nema podređenu ulogu, kakvu podrazumijevaju pojmovi "pratiti" i "pratnja". ; <span id="akord">[[akord]]</span> :Akord označava tri ili više nota različite visine koje zvuče istovremeno. Ne mogu sva glazbala odsvirati akord i kod njih se tonovi sviraju jedan za drugim ([[#arpeggio|arpeđo]]), da zvuče skoro istovremeno. ; <span id="ala">''al, alla''</span> :Prijedlog s dva značenja: do ili kao (na način, u stilu). Koristi se uz druge izraze, ''al'' pred imenicama muškog i ''alla'' pred imenicama ženskog roda. Na primjer, ''al fine'' - do kraja, ''al modo di marcia'' = ''alla marcia'' - u stilu [[#mars|marša]]. ; <span>''alcuna licenza''</span> :"Bez ograničenja", označava se kao ''con alcuna licenza'' i znači da se svira s izvjesnom slobodom u vremenu, slično [[#rubato|''rubatu'']]. ; <span id="aleluja">[[aleluja]]</span> :Aleluja u židovstvu i kršćanstvu je liturgijski usklik radosti u slavu Boga. Doslovno značenje je "hvalite Jehovu". Kao "haleluja" potiče iz hebrejskog ''הללו יה'' [''halëlū Jāh'']. Oblik aleluja preuzet je iz grčkog ''ἀλληλούϊα'' [''allēluia''] u istočnoj i iz latinskog ''(h)alleluia'' u zapadnoj varijanti kršćanstva. Aleluja se javlja na početku i/ili kraju liturgijskih pjesama i u [[#misa|misama]]. Jedna od najpoznatijih je Händelova Aleluja iz [[#oratorij|oratorija]] Mesija [[#hwv|HWV]] 56 ([[Georg Friedrich Händel]]; ''Hallelujah'', završni kor drugog dijela oratorija; ''Messiah'', oratorij na engleskom jeziku za orkestar, 4 solista ([[#satb|SATB]]) i zbor). ; <span id="allegro">''allegro''</span> :Oznaka [[#tempo|tempa]]: brzo (120–156 [[#doba|d/m]]) <br>''allegro molto'' ili ''molto allegro'' je nešto brže od ''allegra'', ali u istom rasponu <br>''allegro moderato'', umjereno, blizu ''allegru'' (116–120 d/m). ; <span id="allegretto">''allegretto''</span> :Oznaka [[#tempo|tempa]]: umjereno brzo (112–120 [[#doba|d/m]]) ; <span>''amoroso, con amore''</span> :Nježno, ljupko, s ljubavlju. ; <span id="andante">''andante''</span> :Oznaka [[#tempo|tempa]]: kao u šetnji, lagano, umjereni tempo (76-108 [[#doba|d/m]]). ; <span id="ansambl">ansambl</span> :Ansambl (iz francuskog ''ensemble'' - zajedno) je skupina reproduktivnih umjetnika koji zajedno izvode neko umjetničko djelo (umjetničko osoblje). U glazbi ansambl predstavlja instrumentalni sastav proizvoljne veličine (trio, kvartet... pa do simfonijskog orkestra), ili zbor, ili oboje. ; <span id="antrakt">antrakt</span> :Antrakt ([[Francuski jezik|fr.]] ''entr'acte'' - među+čin) je instrumentalni odlomak koji se izvodi u pauzi između činova ili scena glazbeno-scenskih djela, a ponekad i u [[#teatar|kazalištu]]. Iako je praktički sinonim za [[#intermeco|intermeco]], antrakt služi i kao [[#uvertira|uvertira]] u 2. (3. ili 4.) čin glazbeno-scenskog djela. Antrakt služi za povezivanje radnje dok je zavjesa spuštena (za promjenu scenografije ili kostima), za premošćivanje dvije radnje ili prijelaz između različitog raspoloženja dva čina. ; <span>''appassionato''</span> :Oznaka za interpretaciju: strastveno, zanosno. ; <span id="piacere">''а piacere''</span> :Sinonim za [[#libitum|''ad libitum'']]. ; <span id="arpeggio">arpeđo</span> :Arpeđo (ili arpeđato, arpeđando, tal. ''arpa'' - harfa, ''arpeggio'' - kao na harfi) je način "razlomljenog" sviranja akordâ. Tonovi akorda sviraju se jedan za drugim, uzlazno ili silazno. Glazbala koja ne mogu odsvirati akord (monofona, kao što su [[flauta]] ili [[truba]]) moraju svirati akorde na ovaj način. Iako naziv potječe od harfe na kojoj se akordi najčešće sviraju razlaganjem, harfa može svirati akorde, i to se u partituri posebno označava kao ''non arpeggiato''. ; <span id="arija">[[arija]]</span> :Arija (''aria'' - napjev) je solistička vokalna skladba, najčešće uz instrumentalnu pratnju. Iako se može javiti i kao samostalna <b>koncertna arija</b>, arija je obično dio većeg glazbenog djela, tipično u [[#opera|operi]], a javlja se i u [[#oratorij|oratoriju]] i [[#kantata|kantati]]. ; <span id="artikulacija">artikulacija</span> :Artikulacija je način povezivanja tonova za postizanje određenog efekta. <table style="margin: 0 0 0 2em;"> <tr> <td><b>&gt;</b></td> <td>[[#akcent|akcent]]</td> </tr> <tr> <td><b>∧</b></td> <td>[[#marcato|''marcato'']]</td> </tr> <tr> <td><b>–</b></td> <td>[[#legato|''legato'']]</td> </tr> <tr> <td>•</td> <td>[[#staccato|''staccato'']]</td> </tr> <tr> <td><b>–</b></td> <td>[[#tenuto|''tenuto'']]</td> </tr> </table> ; <span>''assai''</span> :Vrlo, jako. Koristi se uz oznake za tempo, dinamiku, artikulaciju, npr. ''allegro assai'' - vrlo brzo. ; <span id="atempo">''a tempo''</span> :Oznaka u partituri za vraćanje na brzinu koja je prethodila usporavanju ([[#ritardando|''ritardando'']]), ubrzavanju ([[#accelerando|''accelerando'']]) ili [[#rubato|''rubatu'']]. (Ne miješati s [[#tprimo|''tempo primo'']].) ; <span id="attacca">''attacca''</span> :Instrukcija na kraju stavka da pauza do sljedećeg stavka treba biti kratka ili izostavljena, bez prekida u izvođenju. <!-- B --> == B == ; <span id="bd">''B''</span> :<b>B</b> je oznaka identifikacije djela [[Antonín Dvořák|Antonína Dvořáka]]. Oznaka je inicijal prezimena češkog muzikologa Jarmila Burghausera koji je 1960. objavio "Tematski katalog, bibliografija, pregled života i djela Antonína Dvořáka" (''Antonín Dvořák - Tematicky katalog, bibliografie, prehled zivota a dila''). Katalog sadržava točan kronološki redoslijed djela, za razliku od Dvořákovog označavanja broja opusa: izdavači su često, kao umjetniku u procvatu, radi reklame, stavljali veći broj opusa, a sâm Dvořák je namjerno davao manji broj opusa da bi ih prodao mimo ugovora s izdavačima, pa se stoga javljaju i višestruki brojevi opusa (op. 12 čak za pet djela!). ; <span id="balet">[[balet]]</span> :Balet (po francuskom ''ballet'', iz talijanskog ''balletto'', deminutiv od ''ballo'' - ples) je naziv za glazbu koja radnju izražava uz koreografiranu plesnu scensku formu. Radnju (slično operi) plesači (balerine i baletani) prikazuju plesom - pantomimom. Balet može biti i bez radnje ("apsolutna glazba"). Baletne točke mogu biti uključene kao epizode u [[#opera|operu]] ili kao ilustracija nekog koncertnog djela (npr. valcera). ; <span id="barkarola">barkarola</span> :Barkarola (tal. ''barcarola'', od ''barca'' - barka) je stilizirana pjesma venecijanskih gondolijera u 6/8 ili 12/8 taktu. [[Melodija]] mirnog karaktera dočarava plovidbu kanalima Venecije. U periodu romantizma uvodi se u operu, a zatim i u vokalnu i instrumentalnu glazbu. Najpoznatijom barkarolom smatra se ''Belle nuit, ô nuit d'amour'' (Lijepa noći, o, noći ljubavi), duet iz 3. čina opere "Hoffmannove priče" [[Jacques Offenbach|Jacquesa Offenbacha]] (fr. ''Les contes d'Hoffmann''). Ta barkarola je prerađena iz pjesme ''Komm' zu uns'' (dođi k nama) koju pjeva zbor nimfa u 3. činu Offenbachove opere "Rajnske nimfe" (''Les fées du Rhin''). ; <span id="barok">[[barok]]</span> :Barok je glazbeni stil u razdoblju od 1600. do 1750. godine, nakon [[#renesansa|renesanse]], a prije [[#klasicizam|klasicizma]]. Razvija se [[instrumentalna glazba]], zamah hvataju opera i oratorij. Značajniji skladatelji su Bach, Händel, Telemann, Vivaldi i mnogi drugi. <br>Podrijetlo riječi: iz portugalskog ''barocco'' - biser nepravilnog oblika, riječ je ušla u francuski jezik kao ''baroque'' i koristila se u istom značenju. U glazbi se riječ koristi od 1734. godine kad je (nepoznati) kritičar Rameauove opere "Hipolit i Arisija" napisao "''du barocque''" prigovarajući da "glazba nema koherentnu melodiju, ispunjena je neprekidnim disonacama, stalno mijenja tonalitet i tempo..." i kasnije se proširila na svu umjetnost ; <span id="bis">''bis''</span> : Uzvik "još!" (iz latinskog preko talijanskog: dvaput) kojim publika traži nastavak izvedbe ili ponavljanje dijela programa. Kao imenica označava tako izveden dodatak programu. ; <span id="brio">''brio''</span> :Dodatna oznaka [[#tempo|tempa]]: živahno, poletno. ; <span id="bwv">''BWV''</span> :<b>BWV</b> je skraćenica od ''<b>B</b>ach-<b>W</b>erke-<b>V</b>erzeichnis'', popis djela Johanna Sebastiana Bacha. Uredio ga je Wolfgang Schmieder i objavio 1950. Katalog navodi skladbe u 13 žanrova (kantate 1-224, moteti 225-231, ... kolekcija kanona i fuga 1079-1080). Dodatak navodi još tri grupe skladba: izgubljene (1-23), nejasnog porijekla (24-155) i skladbe koje su pripisane Bachu, a kasnije je utvrđeno da nisu njegove (156-189). Katalog je dopunjen 1998. i sadržava 1126 skladba i 213 u dodatku. <!-- C --> == C == ; <span>''c., col, col', colla, con''</span> :Doslovno prijedlog "'''s'''" (''col'' pred imenicom muškog, ''colla'' pred imenicom ženskog roda), instrukcija za način izvođenja. Koristi se uz druge izraze, npr. ''con amore'' - s ljubavlju, nježno; ''col legno'' - drvom, sviranje lukom gudala umjesto strunama, udarom ili vučenjem. ; <span>''cantabile''</span> :Pjevljivo, izražajno. ; <span id="cantata">''cantata''</span> :Kantata, vokalna skladba u nekoliko stavaka, popularna u [[#barok|baroku]], s instrumentalnom pratnjom, obično uključuje i zbor. ; <span>''canzonetta''</span> :Popularna talijanska vokalna skladba, nastala oko 1560. godine. Kad se u 18. stoljeću proširila izvan Italije, ima značenje pjesme za glas i pratnju, obično u [[#sekularna|sekularnom]] stilu. ; <span id="capriccio">''capriccio''</span> :''Capriccio'' [''kapričo''] - hir, ćud, prohtjev, samovolja (otud i naše usvojenice "kapric" preko njemačkog ''Kaprize '' i "kapris" prema fr. ''caprice''). Pojam u glazbi predstavlja naslov kraće, obično instrumentalne skladbe vedrog, razigranog, obično i virtuoznog sadržaja, stvorene u "hiru", a ne prema formalnim obrascima. Javlja se još od 14. stoljeća kao naslov glazbe za instrumente s klavijaturom, kasnije za gudaće ili kamerne sastave, a od 19. stoljeća i za orkestarske skladbe. ; <span id="concerto">[[Solistički koncert|''concerto'']]</span> :Koncert (iz talijanske riječi ''concerto'' [''končerto''], prvi put upotrijebljene u 16. stoljeću, vjerojatno prema spoju latinskih riječi ''conserere'' - vezati i ''certamen'' - nadmetanje, borba) je skladba koja današnje značenje dobiva u baroku. Uobičajeno je pisan za jedno glazbalo i orkestar (ili skupinu glazbala). Rjeđe su pisani za dva glazbala, a u baroku je bila popularna vrsta <b>''concerto grosso''</b> (veliki koncert) za 3 do 6 solističkih glazbala (''concertino'') i [[#ansambl|ansambl]] ([[#ripieno|''ripieno'']]). Osnova je kontrast (nadmetanje) između jednog ili više solistâ i ostatka orkestra. Uobičajeno pri kraju prvog stavka solist izvodi [[#kadenca|kadencu]]. Obično imaju tri stavka (brzi - lagani - brzi), rijetko četiri (brzi - lagani - umjereni - brzi), od kojih su prvi, a često i posljednji, pisani u takozvanoj "sonatnoj formi". Drugo značenje: &rarr; [[#koncert|koncert]]. ; <span id="concertino">''concertino''</span> :Deminutiv <b>''concertino''</b> [''končertino''] označava koncert manjeg opsega. Kod ''concerta grossa'' u baroku ''concertino'' označava skupinu solista nasuprot ostatku ansambla ([[#ripieno|''ripieno'']]). <!-- Č --> == Č == <!-- Ć --> == Ć == <!-- D --> == D == ; <span id="dc">''D''</span> :<b>D</b> je oznaka identifikacije djela Franza Schuberta. Oznaka je inicijal prezimena austrijskog muzikologa Ottoa Ericha Deutscha koji je 1951. u Londonu objavio ''Schubert: Thematic Catalogue of all his Works in Chronological Order'' (Schubert: tematski katalog svih njegovih djela u kronološkom redu), takozvani ''Deutsch catalogue'' (Deutschev katalog), s detaljima 1515 djela. Revidirani popis objavljen je u Njemačkoj 1978. ; <span id="dinamika">[[Dinamičke oznake|dinamika]]</span> :Dinamika u glazbi predstavlja stupanj jačine tonova i njihov odnos. Dinamikom skladatelj ističe određeno raspoloženje. Tipičan raspon stupnjeva je, od najglasnijeg (oko 100dB) do najtišeg (oko 40dB): :* ''fortississimo'' (<span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''fff''</span>), vrlo, vrlo glasno; kao vikanje :* ''fortissimo'' (<span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''ff''</span>), vrlo glasno :* ''forte'' (<span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''f''</span>), glasno :* ''mezzo-forte'' (<span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''mf''</span>), srednje glasno; kao govor :* ''mezzo-piano'' (<span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''mp''</span>), srednje tiho; kao govor :* ''piano'' (<span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''p''</span>), tiho :* ''mezzo-piano'' (<span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''mp''</span>), umjereno tiho :* ''pianissimo'' (<span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''pp''</span>), tiše :* ''pianississimo'' (<span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''ppp''</span>), vrlo tiho; kao šapat :Jačina je relativna, tako da ista oznaka u različitim dijelovima partiture ne mora predstavljati istu jačinu, već predstavlja odnos jačina, npr. <span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''p''</span> bit će tiše od <span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''mp''</span>. Postupna promjena glasnoće označava se riječima i/ili znacima (tzv. "šnale"): ''crescendo'' (razvučeno <b>&lt;</b>) - pojačavanje, ''decrescendo'' ili ''diminuendo'' (razvučeno <b>&gt;</b>) - utišavanje. Oznake dinamike pišu se ispod, ali kod vokalnih skladba mogu biti i iznad notnih crta. ; <span id="dirigent">[[Dirigiranje|dirigent]]</span> :Dirigent (iz latinskog ''dirigens'' - koji upravlja, upravljački) je reproduktivni umjetnik koji pokretima ruku upravlja izvođenjem vokalnog, instrumentalnog ili vokalno-instrumentalnog ansambla, a često koristi i palicu koju glazbenici lakše uočavaju. Ponekad se služi mimikom i pokretima tijela kako bi sugestivnije djelovao na orkestar. Dirigent na probama priprema ansambl tumačeći glazbenicima notni tekst i svoju interpretaciju, daje instrukcije za izvođenje, određuje tempo, dinamiku i druge elemente skladbe. Usto osigurava pravovremeni nastup određenog glazbala. Nastup na koncertu je rezultat tih priprema. ; <span id="doba">[[doba]]</span> :Doba (imenica ženskog roda; češ. ''doba'', eng. ''beat'' [''bit''], fr. ''temps'', njem. ''Schlag'' [''šlag''], rus. ''доля'' [''dolja'']) je vremenska mjera [[#takt|takta]]. To je preciznije navođenje brzine izvođenja djela. Broj (otkucaja metronoma u minuti) se nalazi iznad notnog zapisa, npr. ''Allegro'' (<span class="big">&#9833;</span> =133), tj. 133 dobe u minuti. Doba se može opisati kao ritam kojim slušatelji cupkaju nogom dok slušaju neku melodiju. <!-- Dž --> == Dž == <!-- Đ --> == Đ == <!-- E --> == E == ; <span>''e, ed''</span> :Veznik '''i''', ''e'' pred suglasnikom i ''ed'' pred samoglasnikom. Na primjer, ''Un poco allegretto e grazioso'', ''Molto allegro ed agitato''. ; <span id="etida">[[etida]]</span> :Etida (fr. ''étude '' - učiti) je instrumentalna kompozicija namijenjena usavršavanju u tehnici sviranja. Javila se početkom 19. stoljeća uz procvat virtuoznog sviranja, najčešće na tehnički zahtjevnom klaviru. U etide spadaju i virtuozne preteče za glazbala s klavijaturom, neke tokate, fantazije i preludiji. Iako su klavirske najbrojnije, etide su pisane i za druga glazbala. <!-- F --> == F == ; <span>''fiamma''</span> :Plamen. ''con fiamma'' - vatreno. ; <span id="filharmonija">filharmonija</span> :Filharmonija &asymp; ljubav prema glazbi, iz starogrčkog ''φιλία'' + ''ἁρμονία'' [''philía'' + ''harmonía'']. Drugi naziv za [[#sorkestar|simfonijski orkestar]] ili ustanovu koja se bavi simfonijskom glazbom. Također dio naziva nekih orkestara - nema razlike između "simfonijski" i "filharmonijski" ni u sastavu ni u ulozi, ali se različitim imenovanjem razlikuju dva orkestra iz istog mjesta, na primjer ''Berliner Symphoniker'' (Berlinski simfoničari) i mnogo poznatiji ''Berliner Philharmoniker'' (Berlinski filharmoničari). ; <span id="finale">finale</span> :Posljednji stavak djela s više stavaka (sonata, simfonija) ili završna scena pojedinog čina u klasičnoj operi. Uopćeno: rasplet, svršetak. ; <span>''forte, fortissimo, fortississimo''</span> :Glasno, vrlo glasno, vrlo vrlo glasno. &rarr; [[#dinamika|dinamika]]. ; <span id="fz">''forzando, forzato''</span> :U partituri oznaka za akcent. &rarr; [[#sfz|sforzando, sforzato]]; ''forzatissimo'' - više pojačano, naglašenije. ; <span id="fuga">fuga</span> :Fuga (preko talijanskog, iz latinskog ''fuga'' - bijeg, trk) je složena skladba u kojoj dva ili više glasova na različitim visinama tehnikom imitacije ponavljaju određenu temu po načelima [[#kontrapunkt|kontrapunkta]]. Fuga može biti samostalna skladba, često s prethodećim preludijem. Fuga i fugalna struktura se također koriste i unutar drugih formi, kao što su [[#kantata|kantate]], [[#misa|mise]], [[#concerto|koncerti]], [[#simfonija|simfonije]] ili [[#uvertira|uvertire]]. Konačan složen oblik fugi dao je J. S. Bach, a uz njega je po vokalnim fugama poznat G. F. Händel. ; <span>''furioso''</span> :Divlje, burno. <!-- G --> == G == ; <span id="gb">''G''</span> :<b>G</b> je oznaka identifikacije djela Luigija Boccherinija. Oznaka je inicijal prezimena francuskog muzikologa Yvesa Gérarda koji je 1969. u Londonu objavio ''Gérard catalog'' (Gérardov katalog), popis djela Luigija Boccherinija. Boccherini je za života označio broj opusa samo za 64 djela koja je objavio, dok Gérardov katalog sadrži 580 djela. ; <span id="gavota">gavota</span> :Gavota (fr. ''gavotte'', tal. ''gavotta'') je francuski južnjački narodni ples živahnog tempa u 4/4 taktu. Popularan na dvorovima Francuske i Engleske u 17. i 18. stoljeću. Plešu ga parovi u nizu ili u krugu, s izvođenjem raznih figura. Za popularizaciju je zaslužan Jean-Baptiste Lully, dvorski glazbenik Luja XIV., koji je gavotu uveo u balet i operu. Iza njega mnogi skladatelji su je uključivali u orkestarsku [[#suita|suitu]], gdje je po pravilu slijedila iza [[#sarabanda|sarabande]]. ;[[generalbas]] :''Generalbas'' (tal. neprekidan, kontinuiran bas; često samo <b>''continuo''</b>) ili basso continuo (njem. ''Generalbass'' - opći bas) je način zapisivanja instrumentalne pratnje u [[#barok|baroku]]. Basovske dionice označene su samo pojedinačnim notama ili brojevima na osnovu kojih su izvođači improvizirali pratnju. Sastav glazbala također je bio prepušten izvođačima: mogla su biti uključena sva glazbala koja u rasponu tonova imaju bas-registar (npr. čelo, kontrabas, fagot), ali je moralo biti uključeno i najmanje jedno glazbalo koje je moglo svirati akorde (npr. klavir, gitara, harfa). Kad se u 18. stoljeću pojavila potreba za preciznim i potpunim zapisivanjem glazbe, ''basso continuo'' je izbačen iz prakse. ; <span id="gigue">''gigue, giga''</span> :&rarr; [[#giga|žig]] <!-- H --> == H == ; <span id="habanera">habanera</span> :Habanera (šp. ''habanera'' ili fr. ''havanaise'' [<b>havanez</b>] - havanski) je španjolsko-kubanski narodni ples u 2/4 taktu umjerenog tempa podrijetlom iz Havane. Pleše se u parovima u liniji. Potiče još iz 18. stoljeća iz engleskog dvorskog plesa, kasnije prenesenog na francuski dvor. Popularnost je stekla u 19. stoljeću dolaskom u Latinsku Ameriku, preuzimanjem kreolskih folklornih elemenata i baziranjem na afričkom ritmu na Kubi. Sredinom 19. stoljeća habanera ulazi u europsku umjetničku glazbu, većinom kod francuskih i španjolskih skladatelja. Čuvene su Bizetova ''L'amour est un oiseau rebelle'' ("ljubav je buntovna ptica", poznatija kao "habanera" iz opere "Carmen") i Yradierova ''La Paloma'' ("golubica" iz 1863.; Sebastián de Yradier). ; <span id="hob">''Hob.''</span> :<b>Hob.</b> je identifikator kojim se označavaju djela Josepha Haydna. Oznaka je dio prezimena nizozemskog muzikologa Anthonyja van Hobokena koji je izdao katalog ''J. Haydn, Thematisch-bibliographisches Werkverzeichnis'' - J. Haydn, tematsko-bibliografski katalog djela. Katalog u tri toma objavljen je od 1957. do 1978. i sadržava preko 750 djela. Uređen je po kategorijama (I - simfonije (1-108), Ia - uvertire (1-16), II - divertimenti u 4 ili više dijelova (1-47), III - gudački kvarteti (1-83b)...) Unutar kategorija djela uglavnom prate kronološki red. Primjer označavanja: "Carska pjesma", ''Kaiserlied'' Hob. XXVIa:43 - 43. djelo iz kategorije XXVIa - pjesme uz klavir (inspiracija za ovu pjesmu Haydnu bila je pjesma "Stal se jesem" iz Hrvatskog Zagorja; melodija je poznata i kao "Carska himna", bila je službena himna Austrije od 1797. do 1918. i sadašnja je himna Njemačke; kasnije je ovu pjesmu Haydn preradio za 2. stavak Gudačkog kvarteta, op. 76 br. 3, Hob. III:77, "Carski"). ; <span id="hwv">''HWV''</span> :<b>HWV</b> je skraćenica od ''<b>H</b>ändel-<b>W</b>erke-<b>V</b>erzeichnis'' - katalog djela Georga Friedricha Händela. Katalog u tri toma izdao je njemački muzikolog Bernd Baselt između 1978. i 1986. godine. Široko je prihvaćen i koristi se u modernom označavanju Händelovih djela, npr. "Glazba na vodi" se sastoji od tri suite: br. 1 u F-duru HWV 348, br. 2 u D-duru HWV 349 i br. 3 u G-duru HWV 350. Katalog je tematski, po žanrovima (1-42 opere, 43-45 i 218 scenska glazba, 46-48 i 50-71 oratoriji...) Brojevi idu od 1-612, ali nisu poredani kronološki, dok je unutar kategorija kronološki red. Osim popisa djela, katalog za svako djelo sadržava uvodne taktove, kao i mnoštvo dodatnih informacija. <!-- I --> == I == ; <span id="intermeco">intermeco</span> :Intermeco (tal. ''intermezzo'' [''intermedzo''], od lat. ''intermedium'' - posrednik) ili <b>interludij</b> (lat. ''interludium'' - međuigra: ''inter'' - među, ''ludus'' - igra) je instrumentalni odlomak koji se umeće među cjeline u vokalnim ili glazbeno-scenskim djelima, a u 19. stoljeću i samostalna skladba ili dio većeg djela. U operi se intermeco umeće između činova ili scena za premošćivanje radnje, slično [[#antrakt|antraktu]]. <!-- J --> == J == <!-- K --> == K == ; <span id="kadenca">kadenca</span> :Kadenca (talijanski ''cadenza'', od latinskog ''cadere'' - pasti, zaključiti) je melodijski ili harmonijski sklop kojim završava glazbena cjelina. Potječe iz prakse ukrašavanja završnih tonova, naročito u baroknoj operi, a zatim i u [[#concerto|koncertima]]. To je bio način da solisti pokažu svoju virtuoznost, a od klasicizma skladatelji i poneki istaknuti izvođači zapisivali su svoje kadence. Neki pak skladatelji nisu zapisivali kadence, ostavljajući izvođačima više slobode za improvizaciju. Za vrijeme kadence pratnja obično pauzira, ali mogu na kratko upasti i druga glazbala. Obično se javlja pri kraju prvog stavka, proizvoljnog tempa i trajanja. Na kraju kadence ponovno ulazi orkestar, bez ili sa solistom. ; <span id="kadril">kadrila</span> :Kadrila (ili kvadrilja; fr. ''quadrille'' - četvorka) jedan je od najpopularnijih narodnih i balskih plesova 19. stoljeća, podrijetlom iz Francuske. Plešu ga četiri para u kvadratnoj formaciji u pet ili šest dijelova, odnosno figura. Glazba je živahna u 2/4 ili 6/8 taktu. Svaka figura sadržava teme od 8 taktova. Izvorni francuski nazivi i teme su: ''Le Pantalon'' - pantalone [popularna francuska pjesma], ABACA, ''L’été'' - ljeto, ABBA, ''La Poule'' - kokoš, ABACABA, (samo u bečkoj varijanti ''La Trénis'', prezime učitelja plesa, ABBA), ''La Pastourelle'' - pastirica, ABCBA, ''Finale'', [[#galop|galop]] u slobodnoj formi. U Beču je postao popularan zahvaljujući obitelji Strauss, čitava obitelj napisala je mnogobrojne kadrile, od toga samo Johann (mlađi) ih je napisao 15. ; <span id="kajda">kajda</span> :Kajda je riječ arapskog podrijetla (''qāida'' - red, melodija) koja je u hrvatski jezik došla iz turskog jezika (''kaide''). Može značiti: [[#nota|nota]] (arh.), melodija, ili narodna pjesma u desetercu u dva stiha. Izvedenica je <b>kajdanka</b>, bilježnica s [[#nsustav|notnim crtovljem]]. ; <span id="kanon">[[kanon]]</span> :Kanon (gr. ''κανών'' - stabljika od trske koja je služila kao mjera za dužinu, iz toga: mjera, pravilo, propis) je vrsta višeglasne vokalne ili orkestarske skladbe kod koje se koristi tehnika stroge imitacije: vodeći glas (lat. ''dux'') uvodi temu koju zatim poslije određenog vremena oponaša jedan ili više pratilaca (''comes'') čineći tako višeglasje. ; <span id="kantata">[[kantata]]</span> :Kantata (tal. ''cantata'' - pjevana, od ''cantare'' - pjevati) je vokalna višedijelna skladba za jedan ili više glasova i instrumentalnu pratnju. Razvila se početkom 17. stoljeća za solo glas i [[#basso|generalbas]], kasnije se sastojala od nekoliko arija s odgovarajućim [[#recitativ|recitativima]] i sve opsežnijim instrumentalnim uvodima i [[#ritornel|ritornelima]], a u [[#klasicizam|klasicizmu]] je postala koncertno djelo koje se sadržajem i obujmom približavalo [[#oratorij|oratoriju]]. ; <span id="kapela">kapela</span> :Kapela (lat. ''cappella'', deminutiv od ''cappa'' - plašt s kukuljicom) je u početku (oko 800. godine) bio naziv za crkveni zbor koji je vježbao i pjevao u kapeli (bogomolji). Kasnije se isti naziv koristi za vokalno instrumentalni ansambl u crkvi, a od vremena baroka skoro isključivo za orkestar. Za zbor koji pjeva bez instrumentalne pratnje, kao i za takvu vokalnu skladbu, koristi se izraz <b>''a cappella''</b>. Izvedenice <b>kapelnik</b> i <b>kapelmajstor</b> (njem. ''Kapellmeister'') koriste se za dirigenta orkestra ili zborovođu. ; <span id="kapric">kapričo</span> :&rarr; [[#capriccio|capriccio]] ; <span id="teatar">[[kazalište]]</span> :Kazalište, teatar (od starogrčkog ''θέατρον, théatron'' - gledalište) je kulturno-umjetnička ustanova namijenjena održavanju priredaba scenske umjetnosti (opere, baleta, govornih i drugih predstava) u zatvorenom ili otvorenom prostoru. U užem smislu, kazalište (kazališna predstava) je govorna predstava (drama, komedija). ; <span id="klaka">[[klaka]]</span> :Klaka (fr. ''claque'' od ''claquer'' - pljeskati) organizirana je skupina ljudi, koji su najčešće plaćeni da aplaudiraju ili zvižde tijekom predstave u [[#teatar|kazalištu]], utječući tako na publiku, pa i na samo izvođenje. Pripadnik klake naziva se <b>klaker</b>. ; <span id="klasicizam">klasicizam</span> :Klasicizam (iz francuskog ''classicisme'', prema latinskom: ''classicus'' - koji pripada najvišoj klasi, idealu) je glazbeni stil iz razdoblja između 1730. i 1820. i djelomično se preklapa s prethodnim [[#barok|barokom]] i narednim [[#romantizam|romantizmom]]. Glazba klasicizma postaje lakša i manje kompleksna, galantni stil zamjenjuje dostojanstvenu ozbiljnost i grandioznost baroka. Glazbeno žarište seli iz Italije na sjever i zapad Europe. Uz privatne predstave za aristokraciju, počinju se javljati javni koncerti. Istaknutiji predstavnici su Haydn, Mozart i Beethoven, iz takozvanog "bečkog klasicizma".<br>"Klasičan" je izvedeni termin, međutim, nije vezan samo za razdoblje klasicizma, već za razdoblje od srednjeg vijeka pa do današnjih dana i predstavljaju vrhunska ostvarenja pojedinih skladatelja u različitim stilskim razdobljima.<br>''Trivia'': Beethoven je prvi glazbenik koji je "skinuo periku" (obvezatnu na dvorovima) - nije više plaćeni dvorski sluga, već samostalni umjetnik. ; <span id="klasika">[[klasična glazba]]</span> :Klasična glazba je pojam koji se koristi za označavanje određenog tipa europske glazbe iz razdoblja od [[#renesansa|renesanse]] do [[#romantizam|romantizma]], odnosno od 16. do početka 20. stoljeća (iako joj korjeni potječu još iz srednjeg vijeka, a nastavlja se u 20. i 21. stoljeću). Pojam potječe iz jednog razdoblja takve glazbe, [[#klasicizam|klasicizma]]. Nazivi "ozbiljna" ili "umjetnička" glazba, koji se ponekad koriste, nisu posve korektni: često takva glazba nije ozbiljna, a pojam "umjetnička" nije ograničen samo na klasičnu glazbu. Uobičajeno, klasičnu glazbu pišu školovani skladatelji na osnovu određenih pravila. Klasična glazba razlikuje se po razdobljima stvaranja (srednjovjekovna, renesansna, barokna...), po namjeni (svjetovna, sakralna), po načinu izvođenja (vokalna, instrumentalna), po oblicima (simfonija, koncert, opera), kao i po drugim značajkama. ; <span id="koda">koda</span> :Koda (iz klasičnolatinskog ''cauda'', preko vulgarnolatinskog i talijanskog ''coda'' - doslovno "rep") je glazbeni pasaž kojim završava glazbeno djelo ili stavak. Može sadržavati samo nekoliko taktova, ali i čitavu tematsku epizodu, kao sažetak ili osvrt na prethodno izloženi materijal. U glazbenoj notaciji znak za kodu postavlja se na početak kode i služi kao oznaka za navigaciju (npr. za ponavljanje ''Dal segno al Coda'' - od znaka do kode). ; <span id="koncert">[[koncert]]</span> :1. Opsežnije glazbeno djelo za glazbalo i orkestar (&rarr; [[#concerto|''concerto'']]). :2. Javno izvođenje instrumentalnih ili vokalnih kompozicija pred publikom. Do klasicizma bili su privilegija aristokracije na privatnim priredbama, a u romantizmu polovicom 19. stoljeća već su uobičajeno javni. <br> ; <span id="koncertino">končertino</span> :&rarr; [[#concertino|''concertino'']] ; <span id="koncertmajstor">koncert-majstor</span> :Koncert-majstor (njem. ''Konzertmeister'') je prvi (''primus/prima inter pares'' - prvi/prva među jednakima) glazbenik u orkestru. U simfonijskom orkestru tu funkciju ima prva violina, a ujedno je i [[#principal|principal]] sekcije prvih violina. Iza dirigenta, to je druga najvažnija vodeća uloga u orkestru. Koncert-majstor služi kao posrednik između orkestra i dirigenta. Poslovi koncert-majstora su mnogobrojni, npr. uvodi orkestar u salu, upravlja štimanjem, izvodi violinske solističke dionice, određuje način sviranja violinske sekcije te na druge načine pomaže dirigentu u vođenju orkestra. Koncert-majstor zajedno sa svojim zamjenikom sjedi za prvim notnim stalkom lijevo od dirigenta, najbliže publici. ; <span id="kontrapunkt">kontrapunkt</span> :Kontrapunkt (lat. ''punctus contra punctum'' - točka protiv točke, tj. nota protiv note) je tehnika povezivanja dveju ili više muzičkih linija koje su melodijski i ritmički samostalne, ali su međusobno harmonijski zavisne. Kontrapunkt se koristi i kao naziv za dionicu višeglasnog stavka koji se suprotstavlja osnovnom glasu ili temi, a ponekad je i cijela skladba rađena po tom načelu. Razvoj je počeo kod ranog višeglasja, a vrhunac doživljava u [[#renesansa|renesansnoj]] polifonijskoj vokalnoj glazbi (npr. [[#misa|misa]], [[#motet|motet]], [[#madrigal|madrigal]]). U [[#barok|baroku]] se usavršavaju instrumentalni oblici ([[#tokata|tokata]], [[#fuga|fuga]]). ; <span id="kv">''KV''</span> :<b>KV</b> ili samo <b>K</b> je skraćenica od ''<b>K</b>öchel-<b>V</b>erzeichnis'' odnosno ''<b>K</b>öchelverzeichnis'' = Köchelov katalog, kronološki popis Mozartovih djela koji je 1862. izradio Ludwig von Köchel. Posljednji u katalogu je Rekvijem, KV 626. Kasnije, kad su pronađena druga Mocartova djela, popis je revidiran, posljednji put u šestoj reviziji K⁶ iz 1964. godine. Zbog održanja kronologije na broj su dodavane dodatne oznake, na primjer: K¹ i K⁶ 547 - Violinska sonata br. 36 u F-duru ("za početnike"), K⁶ 547a - Klavirska sonata u F-duru, ili K¹ i K⁶ 626 - Rekvijem u d-molu, K⁶ 626b/48 - Vježbe za prste za klavir u C-duru. <!-- L --> == L == ; <span id="ld">''L''</span> :<b>L</b> je oznaka identifikacije djela Claudea Debussyja. Oznaka je inicijal prezimena francuskog muzikologa Françoisa Lesurea koji je 1977. u Ženevi izdao ''Catalogue des œuvres'' - katalog djela Claudea Debussyja, jer Debussy nije koristio broj opusa, osim za Gudački kvartet u g-molu, op. 10, L 85. Katalog sadržava 141 djelo (L 1 - L 141, od 1879. do 1917.) u kronološkom redu. ; <span id="lament">''lament''</span> :Lamentacija, emocionalan izliv žalosti. Sinonimi: žalopojka, jadikovka, jeremijada. ; <span id="largo">''largo''</span> :Oznaka [[#tempo|tempa]]: široko (40–60 [[#doba|d/m]]). ''larghissimo'': vrlo,vrlo sporo (ispod 24 d/m). ; <span id="legato">''legato''</span> :Oznaka u partituri koja upućuje da note treba odsvirati povezano, odnosno da između nota nema tišine. Piše se kao riječ iznad ili ispod crtovlja, ili se crta luk ispod grupe nota. ; <span id="lendler">lendler</span> :Lendler (njem. ''Ländler'' ili ''Landler'' - koji pripada mjestu ili području Landl u Gornjoj Austriji) narodni je ples s kraja 18. stoljeća popularan u Austriji, južnoj Njemačkoj, Švicarskoj i Sloveniji. To je ples za parove s poskakivanjem i lupanjem nogama (potkovanim cipelama). Glazba je uglavnom instrumentalna, ali može imati i vokalni dio, uključujući jodlanje. Smatra se pretečom [[#valcer|valcera]]. <!-- Lj --> == Lj == <!-- M --> == M == ; <span id="madrigal">madrigal</span> :Madrigal je pojam koji se koristi za dva različita tipa skladba. Talijanski madrigal "trečento" (tal. ''trecento'' - tristo, skraćeno od 1300) iz razdoblja između 1300. i 1400. godine bio je dvorski glazbeno-pjesnički oblik, 2-3 strofe s po tri retka teksta na istu dvo- i troglasnu glazbu. Madrigalom su se od 16. stoljeća nazivale i druge skladbe, kao što su soneti, balade, kancone ili popularne pjesme. Madrigal koji se podrazumijeva pod tom riječju je [[#sekularna|svjetovna]] višeglasna vokalna glazba iz perioda renesanse i ranog baroka. Također se razvio u Italiji. Pjevao se bez pratnje, s tri do osam glasova. Izvodio se kao svečana pjesma na javnim ceremonijama, a privatno na dvorovima, akademijama i u kućama za razonodu. ; <span id="maestro">maestro</span> :Maestro (tal. majstor, učitelj) je oslovljavanje iz poštovanja i uvažavanja, najčešće [[#dirigent|dirigenta]], ali i skladatelja, virtuoza ili učitelja glazbe. Oblik u ženskom rodu je <b>maestra</b>. Izraz potječe od ''maestro di cappella'' kojom se oslovljavao vođa [[#kapela|kapele]], koji je obično bio i skladatelj, zborovođa, dirigent i organizator. ; <span>''maestoso''</span> :Svečano i dostojanstveno. ; <span id="marcato">''marcato''</span> :Oznaka u partituri koja upućuje da neku notu, akord ili pasaž treba odsvirati glasnije i jače u odnosu na susjedne note. U partituri riječ može biti napisana iznad ili ispod notnog crtovlja, ili se označiti znakom <b>&and;</b> iznad ili ispod glave note. Ovo je u stvari glasniji [[#akcent|akcent]]. ; <span id="mars">[[marš]]</span> :Marš (iz fr. ''marche'' - hod, od ''markon'' - korakom označavati granicu; tal. ''marcia'') ili <b>koračnica</b> je skladba s naglašenim ritmom, izvorno napisana da podrži hod organizirane skupine ljudi (vojske). U europskoj glazbi javlja se još od antike. Od 16. stoljeća javlja se u zborovima, u instrumentalnim djelima, operi i baletu u mnogobrojnim oblicima, na primjer: vojnički, trijumfalni, svečani, svadbeni, pogrebni... [[#takt|Takt]] je najčešće dvodobni, ali može biti i neki drugi. [[#tempo|Tempo]] zavisi od namjene, od 60 [[#doba|d/m]] kod pogrebnog do 120 d/m kod modernih marševa. ; <span id="mazurka">mazurka</span> :Mazurka (u poljskom genitiv i akuzativ od ''mazurek'') je poljski narodni ples u parovima, obično živog tempa u 3/4 taktu. Ime je dobila po pokrajini Mazuriji. U 19. stoljeću ples je postao popularan na europskim balovima. Mazurke su pisali nekoji skladatelji, a popularizaciji je najvećma doprinio Chopin koji ih je napisao 59. ; <span id="menuet">[[menuet]]</span> :Menuet je dostojanstven dvorski ples u tročetvrtinskom taktu, nastao u Francuskoj početkom 17. stoljeća, popularan u baroku i klasicizmu. Ime je dobio prema malom, sitnom koraku (fr. ''pas menus'' [''pa meni'']). Menuet je i skladba koja se javila u isto vrijeme i u istom tempu. U početku, dok je bio vezan za ples, imao je binarnu formu (dva ponovljena dijela, AABB), a kao samostalna skladba javljao se ili u formi [[#rondo|ronda]] ABACA ili pojednostavljenoj formi ABA. ; <span id="misa">misa</span> :Misa je oblik [[#sakralna|sakralne]] skladbe zasnovane na katoličkoj liturgiji (koja se također naziva "misa"). Dosta misa, međutim, nije namijenjena obredima, već se koncertno izvode. Stalni dijelovi mise (''Ordinarium'') su: ''Kyrie'' (Gospodine, smiluj se), ''Gloria'' (Slava), ''Credo'' (Vjerujem), ''Sanctus'' (Svet), ''Benedictus'' (Blagosloven) i ''Agnus Dei'' (Jaganjče Božji). Skoro da nema značajnog skladatelja koji nema misu u svom opusu. Misa za pokojne naziva se [[#rekvijem|"rekvijem"]]. ; <span>''moderato''</span> :Umjereno. Oznaka za umjereno brz tempo, između ''allegra'' i ''andantea''. ; <span id="moderna">moderna</span> :Moderna (prema njemačkom ''Moderne'') je smjer i razdoblje u glazbi (i u umjetnosti) s kraja 19. i početkom 20. stoljeća. ; <span>''molto''</span> :Mnogo, vrlo. Npr. ''molto allegro '' - vrlo živo. ; <span id="motet">motet</span> :Motet (fr. ''mot'' - riječ, ''motet'' - mala riječ) je višeglasna vokalna (u baroku i vokalno-instrumentalna) skladba. Razvijao se od 13. do 18. stoljeća: od kratke dvoglasne forme, u razdoblju renesanse postala je elitna forma višeglasne pjesme (čak do 12 glasova), uz [[#misa|misu]] glavna forma crkvene glazbe; u baroku je postao periferna forma. U romantizmu se više nije razvijao, ali neki istaknuti skladatelji pisali su i motete. ; <span id="ms">MS</span> : '''MS''' (ili '''M. S.''') je oznaka identifikacije djela '''Niccolòa Paganinija'''. Oznaka su inicijali prezimena dviju autorica kataloga. Talijanske muzikologinje Marija Rose '''M'''oretti (Maria Rosa Moretti) i Anne '''S'''orrento (Anna Sorrento) su 1982. godine u Đenovi objavile "Tematski katalog glazbe Niccolòa Paganinija" (''Catalogo tematico delle musiche di Niccolò Paganini''). Katalog sadrži 134 kronološki poređana djela. ; <span id="muzika">muzika</span> :Muzika (gr. ''μουσıϰή'' [''mousikē''] - koji pripada muzama, od μουσıϰή τέχνη [''mousikē téchnē''] - umijeće muzâ, preko lat. ''musica'') je umijeće i umjetnost vremenske organizacije zvuka prema određenim pravilima. Odgovarajuća hrvatska riječ koja se pretežno koristi je <b>[[Glazba|glazba]]</b>. Glavni elementi za oblikovanje su: <ul style="margin: 0 0 0 4em;"> <li>ritam - vremenski raspoređene cjeline tonova različitog trajanja i naglasaka</li> <li>melodija - niz linearno (horizontalno) raspoređenih tonova koji se čuju jedan za drugim</li> <li>harmonija - niz vertikalno raspoređenih tonova koji se čuju istodobno</li> <li>polifonija - istodobno zvučanje više samostalnih melodija</li> <li>boja - značajka koja zavisi od sredstva izvođenja, odnosno glasa ili glazbala</li> <li>oblik - cjelina u kojoj se razlaže tonska građa</li> </ul> :Podjela, odnosno klasifikacija može se vršiti po gornjim elementima, ali i na neki drugi način, na primjer prema podrijetlu ili namjeni. Jedna od podvrsta je i "[[#klasika|klasična glazba]]", koja je tema ovog glosara. ; <span id="mwv">''MWV''</span> :<b>MWV</b> je skraćenica od ''Mendelssohn-Werkverzeichnis'' - katalog djela '''Felixa Mendelssohna Bartholdyja'''. Katalog je 2009. izdala Saksonska akademija znanosti iz Leipziga. Katalog sadržava 750 skladba u 26 skupina (označenih slovima A-Z), a djela su u skupinama poredana kronološki. Npr. Simfonija br. 4 u A-duru op. 90 ("Talijanska") označena je kao MWV N 16 = 16. djelo u skupini N - simfonije. Sâm Mendelssohn je brojem opusa označio 72 djela koja je objavio, a ostala (opp. 73-121) označena su [[#postumus|postumno]]. <!-- N --> == N == ; <span>''non''</span> : Ne. Stoji samo uz drugu odrednicu, npr. ''allegro, ma non troppo'' - brzo, ali ne previše. ; <span id="nokturno">nokturno</span> :Nokturno (fr. ''nocturne'' iz lat. ''nocturnus'' - noćni; tal. <b>''notturno''</b>) je skladba mirnog, sanjalačkog i melankoličnog karaktera. Još u srednjem vijeku postojala je forma pod ovim nazivom, koji se vezuje za večernje liturgijske službe. U baroku je nokturno bio orkestarska skladba, imao je nekoliko stavaka i preklapao se sa [[#serenada|serenadom]], razlika je da se serenada izvodila u ranoj večeri a nokturno kasnije noću. Današnji oblik potječe iz razdoblja romantizma. Skladba je jednostavačna, najčešće klavirska (iako može biti i orkestarska i vokalna) i u formatu [[#tforma|ABA]]. ; <span id="nota">[[Note|nota]]</span> :Nota (lat. ''nota'' - zapis, bilješka) je grafički znak kojim se bilježi trajanje i visina note. Cijela nota se sastoji od glave note, polovinka i četvrtinka imaju i notni vrat, a osminkama i kraćim notama na vrat se dodaju barjačići (jedan kod osminke, dva kod šesnaestinke itd). Trajanje nota je relativno, odnosno zavisi od [[#tempo|tempa]]. Vertikalna pozicija note u [[#nsustav|notnom sustavu]] određuje visinu note. Note su imenovane na dva načina. Tradicionalni (solmizacijski) način je <b>do</b> (ut) - <b>re</b> - <b>mi</b> - <b>fa</b> - <b>so(l)</b> - <b>la</b> - <b>si</b> (ti) (od najniže do najviše). Tonovi su dobili imena prema latinskom himanu za Sv. Ivana Krstitelja: <b>Ut</b>queant laxis <b>re</b>sonare fibris <b>Mi</b>ra gestorum <b>fa</b>muli tuorum <b>Sol</b>ve polluti <b>la</b>bilii reatum, <b>S</b>ancte <b>I</b>oannes. Drugi način je imenovanje slovima abecede, <b>C</b> - <b>D</b> - <b>E</b> - <b>F</b> - <b>G</b> - <b>A</b> - <b>H</b> (ili <b>B</b> u nekim zemljama). ; <span id="nsustav">notni sustav</span> :Notni sustav predstavlja pet vodoravnih paralelnih crta s jednakim razmacima među njima. (Vodoravno i okomito se ovdje koriste u smislu orijentacije na papiru, slijeva udesno i s vrha prema dnu lista.) Po potrebi se iznad i ispod mogu dodati pomoćne crte. U notni se sustav bilježe note i drugi znaci ili riječi koji služe za točan zapis neke melodije. Notni sustav može biti dio [[#partitura|partiture]]. <!-- Nj --> == Nj == <!-- O --> == O == ; <span id="opera">[[opera]]</span> :Opera (skraćeno od talijanskog ''opera in musica'' - glazbena radnja) je glazbeno-scensko djelo u kome glumci pjevanjem uz pratnju orkestra prikazuju dramsku radnju. Opera je najsloženije glazbeno djelo, jer sadrži glumu, pjevanje, sviranje, scenografiju, a često i ples ([[#balet|balet]]). Opera ima više vrsta, ali se mogu svrstati u dvije glavne skupine, tragične (''opera seria'') i komične (tal. ''opera buffa'', fr. ''opéra comique''). Tekst na osnovu koga se piše glazba naziva se <b>libreto</b> (tal. ''libretto'' - knjižica). Pjevanje u operi može biti solističko, u obliku [[#recitativ|recitativa]] (slično govoru) ili samostalnih [[#arija|arija]], u duetu ili skupno (tercet, kvartet, zbor). ; <span id="opereta">[[opereta]]</span> :Opereta (talijanski ''operetta'' - mala opera) je glazbeno-scensko djelo slično operi, ali je kraće, lakšeg karaktera i s govorenim dijalozima kao premosnicom između arija i drugih dijelova, iako se javljaju i recitativi. Opereta se razvila u Francuskoj sredinom 19. stoljeća kao ''opéra bouffe'' [''opera buf''] (''opera buffa'' nije isti termin, u francuskom mu odgovara ''opéra bouffon''), podvrsta komične opere (''opéra-comique''), ali je puni procvat doživjela u Beču. ; <span id="opus">opus, op., opp.</span> :Iz latinskog: ''opus'' - djelo. Naziv kojim umjetnici obilježavaju djela kronološkim redom. Pojam se koristi i za sva djela nekog umjetnika, kao cjelinu. Obično se piše skraćeno "op." (u množini "opp."). Opus nije uvijek samo jedno djelo, već može sadržavati više djela u jednom žanru, u kom slučaju pojedino od njih dobiva dodatni broj (koji ne treba miješati s brojem djela žanra). Na primjer, Beethoven je kao op. 18 objavio šest gudačkih kvarteta i kako su to bila prva djela u žanru, označeni su kao br. 1, br. 2 itd, a isti broj se javlja i uz broj opusa: Gudački kvartet br.1 u F-duru, op. 18 br. 1, Gudački kvartet br. 2 u G-duru, op. 18 br. 2...; kasniji opus 59 sadržava još tri gudačka kvarteta, koji su označeni sljedećim brojevima žanra (7-9), ali se uz opus navodi podbroj, npr. Gudački kvartet br. 7 u F-duru, op. 59 br. 1. <br>Uz ili umjesto broja opusa se kod djela nekih skladatelja navode dodatne oznake za preciznije označavanje - mnogi skladatelji nisu, ili su nepotpuno vodili broj opusa, npr. ispuštajući manje značajna djela. [[#sz|Bartók]] je triput započinjao brojanje i sva tri popisa su u optjecaju, ali se uglavnom ne koriste. [[#bd|Dvořák]] je namjerno djelima davao manji broj opusa da bi ih prodao mimo ugovora s izdavačima, pa se stoga javljaju i višestruki brojevi opusa (op. 12 čak za pet djela!). Dodatna se oznaka sastoji od slovne skraćenice, inicijala kompozitora ili sastavljača, kome slijedi broj ili kôd sastavljača. Na primjer, [[#kv|KV 626]] ili [[#twv|TWV 51:G9]]. ; <span id="oratorij">[[oratorij]]</span> :Oratorij (lat. ''oratorium'', od ''orare'' - moliti) je veće vokalno-instrumentalno djelo za orkestar, zbor i soliste. Tekst opisuje neku dramsku radnju, najčešće s duhovnim (crkvenim) temama. Za razliku od opere, izvodi se isključivo koncertno i po pravilu nema interakcije među likovima ni scenografije. Razvio se u Rimu u 17. stoljeću pod utjecajem ranih opera u dva stila: ''oratorio volgare'' (vulgarni ili narodni, s tekstom na talijanskom) i ''oratorio latino'' (latinski oratorij). <br>Dugo značenje: oratorij je prostorija (u kući, dvorcu) za molitvu užeg kruga vjernika, privatna kapelica. Kasnije je kao zadužbina podizan kao posebna građevina. ; <span id="orkestar">[[orkestar]]</span> :Orkestar je veća skupina svirača koji zajedno izvode neko glazbeno djelo. Po veličini može biti [[#sorkestar|<b>simfonijski</b>]] ([[#filharmonija|<b>filharmonijski</b>]]), s preko 50 pa do više od 100 glazbenika, i <b>kamerni</b> (od tal./lat. ''camera'' - soba) s manje od 50 glazbenika. Veličina zavisi od vrste glazbe i mjesta na kome se izvodi. Po instrumentaciji mogu biti simfonijski (uključene sve skupine glazbala) ili nazvani prema skupini glazbala, npr. gudački, tamburaški ili puhački. Orkestar ima širok repertoar, npr. simfonije, koncerte, uvertire, a može biti uključen i u druge predstave kao što su [[#opera|opera]] i [[#balet|balet]]. Po pravilu, orkestar vodi [[#dirigent|dirigent]]. <br>Podrijetlo riječi: orkestar je u antičkom kazalištu kružni prostor između pozornice i publike (''ὀρχήστρα'' [''orhestra''] izvedeno iz ''ὀρχέομαι'' [''orheomai''] - plesati) po kome se kretao i plesao zbor. <!-- P --> == P == ; <span id="partitura">[[partitura]]</span> :Partitura (tal. ''partire'' - razdijeliti) je skup [[#nsustav|notnih sustava]] koji su poredani jedan ispod drugog i daju pregled sekcija u zajedničkom taktu. U suvremenim partiturama određen je redoslijed dionica (drvena puhaća glazbala [pikolo, flauta, oboa...], limena puhaća glazbala, udaraljke, glazbala sa žicama). Partiture mogu biti potpune, sa svim dionicama, ili sažete, od kojih su najčešće klavirska (više instrumentalnih dionica svedene na klavir) i vokalna (samo vokalne dionice, sa ili bez klavirske pratnje). Partitura je takođe naziv i za bilježnicu (knjigu) s jednom ili više stranica u kojoj je u notnom sustavu zabilježeno cijelo glazbeno djelo. ; <span id="passage">pasaž</span> :Pasaž (iz francuskog ''passage'' - prolaz) je kraći ili duži ukrasni niz tonova u brzom tempu, obično virtuoznog karaktera. ; <span id="pauza">pauza</span> :Pauza (iz gr. ''παῦσις'' [''paūsis''] - zastoj, preko lat. ''pausa''; en. ''rest'', fr. ''silence'', njem. ''Pause'', ru. <span style="font-family: verdana;">''пауза''</span>) je period tišine, odnosno prekid u sviranju ili pjevanju neke skladbe. Za zapisivanje pauza u notnom sustavu koriste se posebni znaci, čije se trajanje podudara s odgovarajućim [[#nota|notama]], cijela pauza, polovinka, četvrtinka itd. Pri zapisivanju pauza koje traju više [[#takt|taktova]], koristi se ili zastarjeli sustav posebnih znakova, ili se brojem označava broj taktova pauze. Ako glazbalo pauzira do kraja stavka ili u čitavom stavku, takva se pauza označava [[#tacet|tacetom]]. ; <span id="pavana">pavana</span> :Pavana (talijanski ''pavana, [danza] padovana'' - ples iz Padove, španjolski ''pavane'' - paun) je spori svečani dvorski ples koji se u parovima plesao u Europi u 16. stoljeću, a naročito je bio omiljen u Španjolskoj. U ranom baroku pavana je bila jedan od stavaka orkestarske suite, ali se kasnije osamostaljuje u posebnu formu. Jedna od poznatijih je Pavana u fis-molu, op. 50 Gabriela Fauréa. ; <span>''piano, pianissimo, pianississimo''</span> :Tiho (meko, nježno), tiše, vrlo tiho. &rarr; [[#dinamika|dinamika]]. ; <span>''pizzicato, pizz.''</span> :Pojam podrazumijeva način sviranja gudaćih glazbala iz obitelji violina, pri kome se preko žica ne povlači gudalo, već se žice trzaju prstima (desne) ruke koja drži gudalo, čime se dobija kratak odsječan ton. U operama se koristio kao imitacija trzalačkih glazbala, a u orkestarskoj glazbi za povećanje dramske napetosti. Kasnije je taj način sviranja prenesen i na druga glazbala, pa čak i na klavir (izravno trzanje žica). U partituri se početak dionice označava s ''pizz.'' a kraj s ''(coll’)arco'' (gudalom) ili križićem (+) iznad note. Paganini je uveo izvođenje ''pizzicata'' lijevom rukom: pritom se koriste dva prsta, jedan za pritisak na žicu za određivanje tona, drugi za trzanje, te se stoga tim načinom ''pizzicato'' ne može izvesti ako se ton određuje malim prstom. ''Pizzicatom'' se naziva i glazbeno djelo koje se izvodi tim načinom, npr. čuvena ''Pizzicato Polka'' (bez broja opusa, iz 1869.) braće Johanna i Josefa Straussa. ; <span>''più''</span> :Više. Npr. ''molto più tranquillo'' - mirnije (doslovno: mnogo više mirno). ; <span id="poloneza">poloneza</span> :Poloneza (fr. ''danse polonaise'' - poljski ples; tal. ''polacca'') je narodni ples iz Poljske umjerenog tempa u 3/4 taktu. Iz Poljske se u 17. stoljeću proširila u Europu kao dvorski i salonski ples. Pleše se u krugu u parovima. U umjetničkoj glazbi poloneza se javlja kao samostalna instrumentalna skladba, kao stavak suite, ili kao ples u baletu i operi. Pisali su je mnogi skladatelji, ali vjerojatno najpoznatije su Chopinove. <br>U ritmu poloneze su nacionalne himne Finske i Estonije, obje s istom skladbom Fredrika Paciusa. ; <span id="postumus">postuman, postumno</span> :<b>Postuman</b> (pridjev) i <b>postumno</b> (prilog) su ispravni oblici za pojam koji označava djelo objavljeno nakon smrti autora (= posmrtan, posmrtno). Pojam dolazi iz latinskog jezika: <b>''postumus''</b> - dijete rođeno poslije očeve smrti, posmrče. Neispravan je oblik "posthuman" koji se često koristi &mdash; navodno je nastao iz latinskog ''post'' - iza i ''humus'' - zemlja &mdash; posmrtno objavljena djela nemaju nikakve veze ni s humusom ni s humanosti. ; <span id="preludij">preludij</span> :Preludij (lat. ''praeludium'' - <b>predigra</b>; fr. ''prélude'' [prelid], tal. ''preludio'', njem. ''Präludium''; zast. lat. ''praeambulum'' - <b>preambula</b>, svečani uvod) je kraća instrumentalna skladba koja služi kao uvod u drugo veće djelo. Javlja se još od antike, u srednjem vijeku koristila se kao improvizacijski uvod u glavno djelo, a u 15. i 16. stoljeću se razvijala kao posebna instrumentalna forma. Od 17. stoljeća poistovjećuje se s [[#uvertira|uvertirom]] glazbeno-scenskih djela ([[#opera|opera]], [[#balet|balet]], [[#oratorij|oratorij]]) ili postaju formalni prvi stavak višestavačnih skladba ([[#suita|suita]], [[#sonata|sonata]]). U 19. stoljeću se osamostaljuje kao klavirska ili orkestarska minijatura. ; <span id="presto">''presto''</span> :Oznaka [[#tempo|tempa]]: vrlo, vrlo brzo (168–200 [[#doba|d/m]]). ''prestissimo'': još brže od ''presta'' (preko 200 d/m). ; <span id="principal">principal</span> :Principal (njem. ''Prinzipal'' iz lat. ''principalis'' - prvi, glavni) je u orkestru vođa sekcije glazbala. Principal sekcije prvih violina ujedno je i [[#koncertmajstor|koncertmajstor]], a time i principal cijelog orkestra. Većina sekcija ima i zamjenika principala, koji, kao i kod koncertmajstora, s principalom sjedi za istim notnim stalkom. Organizacija je hijerarhijska, sekcije imaju svoje podsekcije, koje također imaju principala. Na primjer: u sekciji gudača principale imaju i sekcije drugih violina, viola, čela i basova; prva oboa je principal sekcije oboa, ali, iako daje početnu notu za štimanje orkestra, nije principal sekcije drvenih puhača - principal je flauta. Principal je odgovoran za svoju sekciju, a ako djelo sadržava solističku dionicu pojedinog glazbala, izvodi je principal te sekcije. ; <span id="prozodija">prozodija</span> :Prozodija (iz grčkog ''προσῳδία'' [''prosōidía''], ''πρός'' [''prós''] - ispred, prema i ''ᾠδή'' [''ōidía''] - pjesma, preko latinskog ''prosodia'') je način na koji skladatelj slaže slogove u note, odnosno uspostavlja odnos između nota i riječi u vokalnoj skladbi. Pritom koristi lingvistička prozodijska obilježja, koja obuhvaćaju akcent, ritam, intonaciju, brzinu i glasnoću govora. <!-- Q --> == Q == <!-- R --> == R == ; <span id="rapsodija">[[rapsodija]]</span> :Rapsodija (gr. ''ῥαψῳδία'', od ''ῥαψῳδός'' [''rapsodos''] - rapsod, putujući pjevač epova) u glazbi je jednostavačna skladba slobodne strukture i naglašene emotivnosti. Pojavila se u 18. stoljeću kao klavirsko ili vokalno djelo uz klavirsku pratnju, ali u 19. stoljeću postaje prvenstveno instrumentalni oblik. Franz (Ferenc) Liszt je Mađarskim rapsodijama ([[#sl|S. 244]] - 19 skladba za klavir na mađarske narodne teme) pokrenuo trend pisanja rapsodija kao virtuoznih nacionalnih skladba epskog sadržaja. ; <span id="recitativ">[[recitativ]]</span> :Recitativ (''recitativo'' [''rečitativo''], od ''recitare'' - čitati naglas) je melodičan govor uz glazbenu pratnju u [[#opera|operi]], [[#oratorij|oratoriju]] i [[#kantata|kantati]]. Da bi se radnja odvijala brže, recitativni monolozi i dijalozi se ubacuju između arija, zborova i drugih dijelova. U [[#opereta|opereti]] se recitativ često zamjenjuje govorenim monolozima i dijalozima. ; <span id="rekvijem">[[rekvijem]]</span> :Rekvijem (latinski ''requiem'', akuzativ od ''requies'' - mir, počinak ) je u katoličkoj liturgiji [[#misa|misa]] za pokojne. Sadržava liturgijski tekst, a može biti vokalni ili vokalno-instrumentalni. Od klasične mise razlikuje se u nekim dijelovima koji su prikladni za tematiku pogreba - ispred ''Kyrie'' dolazi ''Introit'' (lat. ''Introitus'' - ulaz), umjesto ''Gloria'' dolaze određene sekvence (''Dies irae'' - dan gnjeva), a u ''Agnus Dei'' su promijenjene dvije molitve. ; <span id="renesansa">renesansa</span> :Renesansa (iz francuskog ''renaissance'' - preporod) je razdoblje procvata europske kulture između 1400. i 1600. godine. Renesansna glazba odlikuje se većim korištenjem glazbala, javljaju se nova glazbala i nove glazbene forme, kao i razvoj teorije i notacije. Sljedeći period: &rarr; [[#barok|barok]]. ; <span id="ripieno">''ripieno''</span> : Ripijeno (tal. ''ripieno'' - puno, potpuno) je u baroku naziv veće od dvije cjeline koja se u [[#concerto|''concertu grossu'']] suprotstavlja solistima ([[#concertino|''concertino'']]). Sviraju dionice koje su označene s [[#tuti|''tutti'']]. U tzv. "ripijeno koncertu" (<b>''ripieno concerto''</b>) nema dominantnog solista, pa takav koncert predstavlja rani oblik [[#simfonija|simfonije]]. ; <span id="ritam">[[Ritam (glazba)|ritam]]</span> :Ritam (gr. ''ῥυϑμός'' [''rhythmós''] - mjera vremena, oblik, prema ''ῥεῖν'' [''rheîn''] - teći, preko lat. ''rhythmus'') je obrazac ponavljanja niza nota koje čine jednu ćeliju. Ako se takav obrazac trajno ponavlja, po njemu se može odrediti [[#takt|takt]] i to je onda čvrsti ritam. U slobodnom ritmu je nastupanje ritamskih obrazaca slobodnije. ; <span id="ritardando">''ritardando''</span> :Oznaka u partituri za postepeno usporavanje [[#tempo|tempa]]. Suprotno: [[#accelerando|''accelerando'']]. ; <span id="ritornel">''ritornello''</span> :Ritornel (tal. ''ritornello'' od ''ritornare'' - vraćati se) je dio ronda koji se više puta ponavlja i prekida epizodama (kupletima). Kod solističkih koncerata baroka radi se o <b>Ritornel formi</b>, koja predstavlja odjeljak s orkestarskim i solističkim dionicama. Vivaldi je ustanovio skup konvencija koji su slijedili kasniji skladatelji: ritornel cijelog orkestra izmjenjuje se s epizodama solista; uvodni ritornel sastavljen je od nekoliko manjih dijelova koji međusobno mogu biti odvojeni i ponavljani ili varirani; kasniji ritorneli obično su nepotpuni, osim završnog koji se potpuno ponavlja; ritorneli određuju tonsku strukturu skladbe. Po tom principu, koncert otvara orkestar ritornelom, slijedi (često kontrastna) prva epizoda solo instrumenta (A) i tako redom R–A–R–B–R–A–R. ; <span id="romantizam">romantizam</span> :Romantizam (iz francuskog: ''romantisme'') je glazbeni stil u razdoblju od 1780. do 1910. godine, nasljeđuje [[#klasicizam|klasicizam]] i nastavlja u [[#moderna|modernu]]. Glazba postaje izražajnija i emocionalnija, šireći se na književne, umjetničke i filozofske teme, potiče stvaranje nacionalne svesti. Orkestri postaju veći, s više različitih glazbala. Izvođenje s aristokracije prelazi među mase, s privatnih na javne koncerte. ; <span id="rondo">rondo</span> :Rondo (francuski: ''rondeau'') se u glazbi najčešće odnosi na glazbenu formu, takozvani francuski stil, u kome se glavna tema (refren, repriza) stalno ponavlja nakon sporednih epizoda (kupleti), A-B-A-C...A. Kao tip glazbe, rondo predstavlja brzu i živahnu skladbu, uobičajeno [[#allegro|''allegro'']]. Iako ima izuzetaka, skladba označena kao "rondo" podrazumijeva i formu i tip. ; <span id="rubato">''rubato''</span> :Fleksibilan tempo [[#nota|nota]] u glazbenoj frazi, za izražajni efekt. ; <span id="rv">''RV''</span> :<b>RV</b> je skraćenica od ''<b>R</b>yom-<b>V</b>erzeichnis '' - katalog djela Antonija Vivaldija koji je 1973. izdao danski muzikolog Peter Ryom. Katalog je uređen po skupinama (1-37 sonate za violinu, 38-47 sonate za violončelo...) i ne prati strogo kronološki red (npr. RV 6 - Sonata u c-molu iz 1717. i RV 8 - Sonata u c-molu op. 2 br. 7 iz 1709. godine). <!-- S --> == S == ; <span id="sl">''S''</span> :<b>S</b> je oznaka identifikacije djela Franza Liszta. Oznaka je inicijal prezimena engleskog skladatelja Humphreyja Searlea koji je 1954. u Londonu objavio katalog "Lisztova glazba" (''The Music of Liszt''). Sharon Winklhofer je 2004. u Milanu objavila reviziju Searleovog kataloga. ; <span id="sakralna">sakralna glazba</span> :Sakralna (religijska) glazba pisana je za religijske obrede ili pod religijskim utjecajem. ; <span id="sarabanda">sarabanda</span> :Sarabanda (šp. ''zarabanda'') je stari španjolski ples u 3/4 ili 3/2 taktu koji se u 16. stoljeću proširio u Europu kao dostojanstveni dvorski ples, a glazbeni oblik postaje stalni (obično treći) stavak barokne [[#suita|suite]]. ; <span id="satb">SATB</span> :SATB je skraćenica od <b>s</b>opran, <b>a</b>lt, <b>t</b>enor, <b>b</b>as. Koristi se za označavanje tipa glasova solista ili zbora u nekom glazbenom djelu, najčešće u oratorijima. Skraćenica po potrebi može imati i druge glasove, npr. Bar za bariton, Mz za mecosopran, C za kontraalt. ; <span id="scherzo">''scherzo''</span> :Čita se "skerco", na talijanskom znači "šala". To je [[#stavak|jednostavačna]] klavirska skladba, a unutar većeg djela (sonate, simfonije...) je instrumentalni stavak razigranog, često i humorističnog karaktera. ; <span id="senza">''senza''</span> :Bez. Koristi se uz druge izraze, na primjer: ''senza sordino'' - bez prigušenja, ''senza tempo'' - slobodan tempo. ; <span id="sekularna">sekularna glazba</span> :Sekularna, svjetovna (ne-religijska) glazba je žanr iz razdoblja srednjeg vijeka i renesanse. Najstariji zapisi su s latinskom tekstom, a kasniji na vernakularnom jeziku. ; <span id="serenada">[[serenada]]</span> :Serenada je poznata kao "večernja pjesma" koju je pjevao momak pod prozorom djevojke. Otuda i naš naziv "podoknica". U doba bečke klasike serenada je dobila oblik suite nevezanog niza i uređenja stavaka, a krajem 18. i u 19. stoljeću serenada se javlja i u operama kao ljubavna podoknica. Svakako najpoznatija serenada je Mozartova "Mala noćna muzika", izvorno ''Serenade Nr. 13 für Streicher in G-Dur'' (Serenada br. 13 za gudače u G-duru, KV 525). Mozart je u opisu preveo "serenada" na njemački ''"Nachtmusik"'', odakle i potječe popularni naziv. ; <span id="sfz">''sforzando, sforzato''</span> :U partituri oznaka za [[#akcent|akcent]]: ''sforzando'' ili ''forzando'' - pojačavajući, naglašavajući, ''sforzato'' ili ''forzato'' - pojačano, naglašeno. Skraćeno <span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''sfz''</span>, <span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''sf''</span> ili <span style="font-family: Georgia, Times, 'Times New Roman', serif; font-weight: bold;">''fz''</span>. ; <span id="simfonija">[[simfonija]]</span> :Simfonija znači suglasje, sklad, prema starogrčkom ''συμφωνία'' [''sinfonia''], ''σύν'' [''sin''] - zajedno i ''φωνή'' [''foni''] - zvuk, a u naš jezik došla je preko latinskog ''symphonia''. U glazbi, počev od 17. stoljeća, označava opsežnu orkestarsku skladbu. Svoj klasičan oblik u četiri stavaka dobila je od Haydna i Mozarta. Obično je u sastavu: brzi prvi stavak (najčešće [[#allegro|''allegro'']] i u sonatnoj formi), lagani drugi stavak, treći stavak je [[#menuet|menuet]] umjerenog tempa, a finale je brzi četvrti stavak u obliku [[#rondo|ronda]]. Kasniji skladatelji umjesto menueta u treći stavak stavljaju [[#scherzo|''scherzo'']], a ponekad mijenjaju redoslijed drugog i trećeg stavka. <br>Riječ simfonija ili njene izvedenice koriste se i kao naziv [[#sorkestar|orkestra]] i glazbenika iz takvog orkestra. ; <span id="sorkestar">simfonijski orkestar</span> :Simfonijski orkestar je naziv za [[#orkestar|orkestar]] u punom sastavu koji obuhvaća sve skupine glazbala potrebne za izvođenje simfonije, kao najzahtjevnije instrumentalne skladbe. Standardne četiri skupine (sekcije) sličnih glazbala potječu iz klasicizma i to su (redom kako se pojavljuju u [[#partitura|partituri]]): drveni puhači, limeni puhači, udaraljke i žičana glazbala. Po potrebi se uključuju dodatna glazbala. Broj glazbenika simfonijskog orkestra najčešće je 70-90, ali može biti manji ili veći, od preko 50 do preko 100. ; <span id="sonata">[[sonata]]</span> :Sonata (od tal./lat. ''sonare'' - zvučati, doslovno ''sonata'' = svirana, za razliku od ''cantata'' [[#kantata|kantata]] = pjevana) je solistička ili kamerna instrumentalna skladba u tri ili četiri stavka. Do sredine 18. stoljeća tzv. barokna sonata pisana je za jedno do četiri, obično gudaća glazbala. Od vremena Haydna i Mozarta dobiva klasicistički oblik <b>sonatnog ciklusa</b>: brzi prvi stavak u [[#sf|sonatnoj formi]], lagani drugi i brzi posljednji stavak (rondo ili sonatna forma). Ako sonata ima i četvrti stavak, onda je treći [[#menuet|menuet]] ili [[#scherzo|''scherzo'']]. Sastav sonate korišten je kao obrazac za pisanje drugih većih djela većine instrumentalnih žanrova. Sonata je najčešće pisana za klavir ili drugo glazbalo uz pratnju klavira. Značajniji predstavnici barokne sonate su Bach, Händel i Scarlatti, a Mozart i Beethoven klasicističke (klasične) sonate. U romantizmu pisanje sonata jenjava, iako i tu ima značajnih predstavnika, kao što su Schubert, Liszt i Brahms. ; <span id="sf">sonatna forma</span> :Sonatna forma, sonatni oblik, ili ''sonata-allegro'' je struktura najčešće prvog brzog stavka nekog višestavačnog djela (sonate, simfonije) koja se formirala u klasicizmu u 18. stoljeću. Struktura "formalnog modela" sastoji se od ekspozicije, razvoja i reprize. Ekspozicija uvodi jednu ili dvije teme stavka, obično u kontrastnom stilu, a zaključuje se završnom temom. U razvoju se teme razrađuju, a u reprizi se ponavljaju izmijenjene teme iz ekspozicije. ; <span id="sostenuto">''sostenuto''</span> :Oznaka uz tempo ili naslov stavka da se tonovi zadržavaju (produžuju), obično s istovremenim usporavanjem tempa. ; <span id="spinto">''spinto''</span> :Termin (od ''spingere'' - gurnuti) se koristi za opis snage glasa između lirskog i dramskog soprana ili tenora, koji su sposobni da povremeno izvedu glazbene klimakse u operi (da nadjačaju orkestar). Primjeri uloga: Aida (Aida), Dezdemona (Otelo), Floria Tosca (Tosca), Radames (Aida), Don José (Carmen), Cavaradossi (Tosca). ; <span id="stavak">[[stavak]]</span> :Samostalan cjelovit odjeljak većeg glazbenog djela (sonata, simfonija). ; <span id="staccato">''staccato''</span> :Stakato (tal. ''staccato'' - prekinuto, odrezano) je vrsta [[#artikulacija|artikulacije]]. Nota se skraćuje (obično na polovicu) i svira odsječno, odijeljeno, a ostatak do punog trajanja note je tišina. U partituri se označava točkom iznad ili ispod glave note, ili skraćeno ''stac'' ako se odnosi na dulji pasaž. Još kraći i odsječniji način je <b>''staccatissimo''</b>, koji se označava trokutom (sličnim apostrofu) ili skraćeno ''staccatiss''. ; <span id="stringendo">''stringendo, string.''</span> :Oznaka u partituri za ubrzanje, kao [[#accelerando|''accelerando'']] uz dojam povećanja dramske napetosti. Suprotno: [[#ritardando|''ritardando'']]. ; <span id="suita">[[suita]]</span> :Suita (francuski ''suite'' - niz) je instrumentalna skladba koja je sastavljena od niza stavaka (najmanje tri, obično 7-8, ali i više), koji nisu čvrsto vezani kao kod sonate ili koncerta. Potječe iz renesanse, a procvat je doživjela u baroku, kad je bila sastavljena najčešće od plesova, kontrastno poredanih. Značajniji skladatelji su Rameau, Bach, Händel i Telemann. U romantizmu se suite pišu kao samostalna djela ili uz scensku glazbu. Neke od poznatijih su "San ljetne noći" Mendelssohna, "Šeherezada" Rimski-Korsakova, "Carmen" i "Arležanka" Bizeta, suite iz baleta "Krcko Oraščić", "Uspavana ljepotica" i "Labuđe jezero" Čajkovskog, "Bergamaska suita" [''Suite bergamasque'' (bergamaska je ples iz Bergama)] Debussyja i mnoge druge. ; <span id="sz">''Sz, BB, DD''</span> :Béla Bartók je triput započeo numeraciju svojih djela, pa se njegovo označavanje uglavnom ne koristi. Postoje tri kataloga Bartókovih djela, od kojih se i dalje najčešće koristi <b>Sz</b> iz 1956. godine Mađara Andrása Szőllősyja, iako je potpuniji <b>BB</b> iz 1996. godine Mađara Lászlóa Somfaija. Katalog <b>DD</b> izdao je Belgijanac Denijs Dille 1974. godine, ali sadržava samo rana Bartókova djela. <!-- Š --> == Š == <!-- T --> == T == ; <span id="tacet">''tacet''</span> :Tacet (lat. ''tacet'' - šuti) je u [[#partitura|partituri]] oznaka dulje [[#pauza|pauze]] nekog glazbala ili glasa tijekom izvođenja. Da glazbenik ne bi brojio taktove, obično se tacet stavlja na kraj djela ili stavka. U ranim simfonijama bilo je uobičajeno izostavljanje neke sekcije glazbala (puhača ili udaraljki), naročito u srednjem sporom stavku. Najdrastičniji primjer korištenja taceta je "skladba" Johna Cagea <b>''4'33"''</b> iz 1952. godine u kojoj u sva tri stavka sva glazbala u partituri imaju oznaku "tacet", odnosno ne sviraju. ; <span id="takt">[[takt]]</span> :Takt (njem. ''Takt'', en. ''bar'' / ''measure'', fr. ''mesure'', tal. ''misura'', ru. <span style="font-family: verdana;">''такт''</span>) je mjera za određivanje muzičkog ritma. Sastav mjere stavlja se na početak skladbe ili ulomka u obliku razlomka koji predstavlja trajanje u odnosu na cijelu notu, tj. brojnik označava broj [[#doba|dobi]] a nazivnik trajanje jedne dobe. Na primjer, takt 3/4 ima 3 dobe, a 4 je notna vrijednost (trajanje četvrtinke note; note u pojedinom taktu ne moraju biti četvrtinke, može biti zbroj trajanja drugih nota i pauza, npr. polovinka note s točkom ili dvije četvrtinke i dvije osminke). Taktovi su međusobno odijeljeni okomitim taktnim crtama, što pomaže snalaženju u partituri. ; <span id="tempo">[[tempo]]</span> :Brzina kojom se izvodi glazbeno djelo. Klasično označavanje je talijanskim riječima, od najsporijeg [[#largo|''larghissimo'']] (ispod 24 d/m) do najbržeg [[#presto|''prestissimo'']] (preko 200 d/m). Od 19. stoljeća su neki skladatelji koristili nacionalne riječi umjesto talijanskih. Uz klasično označavanje može stajati metronomski tempo, brzina izražena brojem jedinica ([[#doba|doba]]) koje treba izvesti u jednoj minuti. ; <span id="tprimo">''tempo primo, tempo I°''</span> :Oznaka u partituri za vraćanje na prvobitni tempo (djela ili stavka) koji je u određenom dijelu skladbe bio zamijenjen bržim ili sporijim. (Ne miješati s [[#atempo|''a tempo'']].) ; <span id="tenuto">''tenuto''</span> :Oznaka u partituri koja upućuje kako treba odsvirati neku notu. Koristi se uz druge znake [[#artikulacija|artikulacije]]. Odnosi se i na trajanje i na dinamiku, a zavisi od konteksta: može značiti da se nota odsvira u punom trajanju ili duže, ili da se odsvira nešto glasnije. ; <span id="tforma">ternarna forma</span> :Ternarna forma ili trodijelna pjesma je glazbeni oblik koji se sastoji iz tri dijela: iza prvog dijela (A) slijedi drugi dio (B) i zatim se kao treći dio ponavlja prvi dio (A). Označava se kao ABA ili A-B-A. Najčešće je treći dio izmijenjen u odnosu na prvi (ima više ornamentacije) i u tom slučaju se taj dio označava kao A' ili A1. ; <span id="tokata">tokata</span> :Tokata (tal. ''toccata'', od ''toccare'' - dodirnuti) je kraća skladba za glazbala s klavijaturom, virtuoznog i imporovizacijskog karaktera u slobodnoj formi. Krase je [[#passage|pasaži]], [[#akord|akordi]] i motorika. Javlja se u kasnoj renesansi i baroku, a potom gubi na značaju. ; <span>''tranquille, tranquillo''</span> :Mirno, spokojno. ; <span id="trio">trio</span> :Trio (od lat. ''tres'', preko tal. ''trio'' - trojka) je glazba za tri glazbala ili glasa i naziv za izvođački sastav koji izvodi takvu glazbu. Glazba je najčešće samo instrumentalna, ali može biti i samo za glas (takav sastav izvođača naziva se <b>tercet</b>) ili mješovita (glas i dva glazbala). Potječe od baroknih trio-sonata. U klasicizmu i romantizmu trio je srednji stavak ili dionica složenih djela. Termin trio se koristio i za tri "glasa", bez obzira na stvarni broj glazbala: na primjer, trio za dva glazbala i [[#basso|''basso continuo'']], ili Bachova trija za orgulje (BWV 525–530) i klavirske dvo- i troglasne Invencije i simfonije (BWV 772-801). ; <span id="tuti">''tutti''</span> :Doslovno: svi. <br>Obično se koristi u vokalnim ili instrumentalnim djelima kao oznaka mjesta odakle svi glasovi ili cijeli orkestar nastupaju istodobno. <br>U baroknoj glazbi oznaka da solist nastavi sviranje s ostalima. ; <span id="twv">''TWV''</span> :<b>TWV</b> je skraćenica od ''<b>T</b>elemann-<b>W</b>erke-<b>V</b>erzeichnis'', popis djela Georga Philippa Telemanna koji je 1960. izradio Martin Rhunke. Vokalna djela mogu biti označena s <b>TVWV</b>, u istom nizu broja žanra s ostalim djelima. Iza skraćenice slijedi broj žanra (1-25 za vokalna i 30-55 za ostala djela), (u nekim slučajevima) slovo za tonski rod, te broj djela. Na primjer, u Koncertu za violu u G-duru, TWV 51:G9, značenje TWV 51:G9 je: 51. žanr (koncerti za solo-glazbalo i ''basso continuo''), G-dur i deveto djelo žanra; slično, ''Der Tag des Gerichts'' TWV 6:8 - Oratorij "Sudnji dan", 6. žanr (duhovni oratoriji), 8. djelo. <!-- U --> == U == ; <span>''un, una, uno; un, une; ein, eine''</span> :Jedan, jedna, jedno - neodređeni član ili broj u talijanskom, francuskom i njemačkom jeziku. Koristi se u odgovarajućem rodu ispred drugih termina, na primjer: (tal./fr.) ''un poco'' / ''un peu'' - malo, (tal.) ''una corda'' - jedna žica (lijevi pedal na klaviru), (njem.) ''eine kleine (Nachtmusik)'' - mala [[#serenada|(serenada)]]. ; <span>''unisono''</span> :Talijanski: jednoglasno. Istovremeno sviranje note ili niza nota različitim glazbalima na istoj visini, ili u različitoj oktavi. ; <span id="uvertira">uvertira</span> :Uvertira (fr.''ouverture'' - otvaranje) je orkestarska skladba koja se izvodi kao uvod u drugo, najčešće glazbeno-scensko djelo (npr. [[#opera|opera]] ili [[#balet|balet]]) ili u veće vokalno djelo ([[#kantata|kantata]], [[#oratorij|oratorij]]). Tzv. "francuska uvertira" (17. do polovice 18. stoljeća) imala je oblik s dva, a kasnije s tri stavka u kontrastnom tempu, lagani-brzi-lagani. "Talijanska uvertira" s tempom brzi-lagani-brzi stavak je značajna za razvoj [[#sforma|sonatne forme]]. Od 18. stoljeća uvertira je jednostavačna i sadrži teme iz djela kome prethodi. <b>Koncertna uvertira</b> kao samostalno djelo pojavila se u 19. stoljeću. <!-- V --> == V == ; <span id="valcer">[[valcer]]</span> :Valcer (njem. ''Walzer'', od ''walzen'' - valjati, kotrljati; en. ''waltz'', fr. ''valse'', ru. ''вальс'') je društveni ples u 3/4 taktu. Pleše se u parovima u zatvorenoj poziciji (partneri se međusobno drže i sučeljavaju). Nastao je u 18. stoljeću iz [[#lendler|lendlera]], ali se tek u 19. stoljeću proširio Europom, nakon popularizacije na Bečkom kongresu 1815. godine. Javlja se u dva oblika: bečki (50-60 taktova u minuti, odnosno 150-180 [[#doba|d/m]]) i spori, tzv.engleski (oko 30 t/m, 90 d/m). Kao glazbenu formu, valcer su pisali mnogi skladatelji, ili kao samostalne skladbe ili u sastavu drugih većih djela. ; <span>''vivace''</span> :Oznaka [[#tempo|tempa]]: brzo i živahno (156–176 [[#doba|d/m]]); ''vivacissimo'': vrlo brzo i živahno (172–176 [[#doba|d/m]]). <!-- W --> == W == ; <span id="woo">''WoO''</span> :<b>WoO</b> je skraćenica od ''<b>W</b>erke <b>o</b>hne <b>O</b>puszahl'' - djela bez broja opusa. Katalog su 1955. godine pripremili Nijemci Georg Kinsky i Hans Halm za djela koja <b>Ludwig van Beethoven</b> nije objavio s brojem opusa. Ista skraćenica se ponekad koristi i za djela drugih skladatelja koja nemaju broj opusa, npr. djela Johannesa Brahmsa, Roberta Schumanna, Muzija Clementija ili Joachima Raffa. <!-- X --> == X == <!-- Y --> == Y == <!-- Z --> == Z == <!-- Ž --> == Ž == ; <span id="giga">žig</span> : <b>Žig</b> se u naslovima djela i u partiturama javlja u francuskom obliku ''gigue'' [''žig''] ili talijanskom ''giga'' [''điga'']. Žig je brzi barokni ples. Podrijetlom je iz Škotske (''jig'' - džig), odakle se sredinom 17. stoljeća proširio u Europu kao dvorski ples, popularan na dvoru Luja XIV., a zatim i u instrumentalnu [[#suita|suitu]]. Javlja se po pravilu na kraju suite, pisana kao [[#fuga|fuga]] s ponavljanjima teme. {{AlphanumericTOC |nobreak= |references= |seealso= |externallinks= |numbers=}} <!-- izvori --> == Izvori == * Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, [http://www.enciklopedija.hr/ www.enciklopedija.hr] * Hrvatski jezični portal, [http://hjp.znanje.hr/ hjp.znanje.hr] * Hrvatski pravopis, Stjepan Babić, Milan Moguš, ''Školska knjiga'', Zagreb, 2010. {{ISBN|978-953-0-40034-4}} * Međunarodni projekt biblioteke glazbenih partitura (na engleskom), [http://imslp.org/ ''International Music Score Library Project'', IMSLP] * Proleksis enciklopedija, tiskano (Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga) i mrežno izdanje [http://proleksis.lzmk.hr/ proleksis.lzmk.hr] * Stranice (na njemačkom) posvećene klasičnoj glazbi, [https://www.klassika.info/index.html www.klassika.info] [[Kategorija:Glazbeni popisi]] [[Kategorija:Glosari]] [[Kategorija:Klasična glazba]] gjhb2hqqgib4dmunizd3w7sht8kpaep 0 657806 7631768 7082489 2026-11-07T00:10:50Z Zee21y 260198 7631768 wikitext text/x-wiki {{Infookvir državno tijelo |naziv = Ministarstvo hrvatskih branitelja |izvorno_ime = |logo = |logo_širina = |logo_opis = |država = {{Z|HRV}} [[Republika Hrvatska]] |ustanovljeno = [[19. prosinca]] [[1997.]] |nadležnost = [[Hrvatski branitelji]] |sjedište = [[Trg Nevenke Topalušić]] 1<br> [[Zagreb]], {{Z+X|HRV}} |broj zaposlenika = |proračun = |čelnik_ime1 = [[Tomo Medved]] |čelnik_naziv1 = Ministar |nadređeno_tijelo = [[Vlada Republike Hrvatske]] |podređeno_tijelo1 = |website = https://branitelji.gov.hr |napomene = |slika = |slika_širina = |slika_opis = }} '''Ministarstvo hrvatskih branitelja''' je [[Državna uprava u Hrvatskoj|središnje tijelo državne uprave]] u [[RH|Republici Hrvatskoj]] koje se bavi [[Hrvatski branitelji|hrvatskim braniteljima]]. == Povijest == [[Datoteka:Trg Nevenke Topalušić.jpg|mini|desno|Zgrada Ministarstva smještena je na Trgu [[Nevenka Topalušić|Nevenke Topalušić]] u Zagrebu.]] Ministarstvo hrvatskih branitelja osnovano je [[19. prosinca]] [[1997.]] pod imenom ''Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata''. Od [[2003.]] do [[2011.]] ministarstvo nije postojalo, nego je uklopljeno u [[Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti]]. Od 2011. ministarstvo ponovno postoji pod sadašnjim nazivom, ''Ministarstvo hrvatskih branitelja''. == Djelokrug == Ministarstvo hrvatskih branitelja obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na pravni položaj, rješavanja pravnog položaja te druga pitanja (osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava) sljedećih kategorija: *hrvatskih ratnih vojnih invalida iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i mirnodopskih vojnih invalida *razvojačenih branitelja *hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji *članova obitelji poginuloga, smrtno stradalog, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata *mirnodopskih i civilnih invalida Domovinskog rata *ratnih vojnih invalida, sudionika, mirnodopskih i civilnih invalida Drugog svjetskog rata te članova njihovih obitelji *osoba stradalih na obavljanju obvezne vojne službe od 15. svibnja 1945. god. do 17. kolovoza 1990. god. i članova njihovih obitelji Ministarstvo obavlja i stručne poslove usmjerene: *promicanju vrijednosti Domovinskog rata i očuvanju digniteta njegovih sudionika i stradalnika *unaprjeđenju opsega sveobuhvatne skrbi *poticanju zakonskih projekata u cilju poboljšanja kvalitete življenja *povećanju stupnja obrazovanja i konkurentnosti hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji *upoznavanju šire javnosti sa svim značajnim događajima i mjestima iz Domovinskog rata U djelokrugu Ministarstva obavljaju se stručni i drugi poslovi koji se odnose na: *traženje nestalih osoba iz Domovinskog rata *organizaciju ekshumacija masovnih i pojedinačnih grobnica na području Republike Hrvatske *prikupljanje i obradu podataka o ekshumiranim žrtvama u cilju identifikacije *organizaciju identifikacije posmrtnih ostataka žrtava i njihovu sahranu *očuvanje spomena na žrtve [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i poraća == Ustroj == #Kabinet ministra #Glavno tajništvo ministra #Samostalni sektor za javnu nabavu, ugovaranje, planiranje nabave i praćenje ugovornih obveza #Samostalni sektor za proračun i financije #Uprava za pravne i stambene poslove #Uprava za zatočene i nestale #Uprava za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihove obitelji #Uprava za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć #Samostalni odjel za unutrašnju reviziju == Dosadašnji ministri == {| class="wikitable" ! ministar ! početak obnašanja dužnosti ! završetak obnašanja dužnosti ! stranka |- |'''[[Juraj Njavro]]''' |[[19. prosinca]] [[1997.]] |[[27. siječnja]] [[2000.]] |[[HDZ]] |- | '''[[Ivica Pančić]]''' | [[27. siječnja]] [[2000.]] | [[23. prosinca]] [[2003.]] |[[SDP]] |- | '''[[Predrag Matić]]''' | [[23. prosinca]] [[2011.]] | [[22. siječnja]] [[2016.]] |[[SDP]] |- | '''[[Tomo Medved]]''' | [[23. siječnja]] [[2016.]] | ''još obnaša dužnost'' |[[HDZ]] |} ==Traženje nestalih== Od 2016. do početka prosinca 2024. provedena su terenska istraživanja na 406 lokacija, pri čemu je pretraženo više od {{broj|980 000}} [[četvorni metar|m²]], pronađeno šest [[masovna grobnica|masovnih]] i niz pojedinačnih grobnica te ukupno ikopano najmanje 197 osoba, a identificirano 280 [[hrvatski branitelji|hrvatskih branitelja]] i civila.<ref name=tn24/> Sve masovne grobnice pronađene su na širem [[vukovar]]skom području, i to: kod [[Marinci (Nuštar)|Marinaca]] (2018., četiri osobe), kod [[Bobota|Bobote]] (2022.; iskopano 13, a identificirano 12 osoba), Šarviz dola (2023., 11 osoba), u [[Bogdanovci]]ma (2024., ekshumirane četiri osobe), na Petrovačkoj doli (2024., najmanje 10 osoba) te kod [[Negoslavci|Negoslavaca]] (2024., pet identificiranih osoba u masovnoj,dvije osobe u pojedinačnim grobnicama).<ref name=tn24>[https://branitelji.gov.hr/vijesti/u-vukovaru-identificirano-sedam-osoba-nestalih-u-domovinskom-ratu-medju-zrtvama-otac-i-dva-sina/4796 U Vukovaru identificirano sedam osoba nestalih u Domovinskom ratu, među žrtvama otac i dva sina] branitelji.gov.hr, Ministarstvo hrvatskih branitelja, objavljeno 2. prosinca 2024.</ref> ==Nagrade== * Minstarstvo javnim pozivom dodijeljuje nagrade za [[kratka priča|kratku priču]] o Domovinskome ratu za učenike srednjih škola u Hrvatskoj i za učenike srednjih škola u Bosni i Hercegovini koji se školuju na hrvatskome jeziku.<ref>[https://branitelji.gov.hr/vijesti/kratka-prica-o-domovinskom-ratu-najbolje-price-2023-godine/4376 Kratka priča o Domovinskom ratu – najbolje priče 2023. godine] ''branitelji.gov.hr''. Ministarstvo branitelja RH. Objavljeno 21. lipnja 2023. </ref> == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstva u Republici Hrvatskoj}} [[Kategorija:Ministarstva u Hrvatskoj]] cn85na5s9050yh3x9j98lqki8yoafcx 0 659782 7631599 7629459 2026-11-06T16:46:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631599 wikitext text/x-wiki {{Infookvir web stranica | ime = Narod | slika = | logo = | url = https://www.narod.hr | vrsta = [[mrežni portal]] | komercijalna = | registracija = | vlasnik = [[U ime obitelji]] | autor = | datum objave = | status = aktivan | alexa = }} '''Narod''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[mrežni portal]] u vlasništvu Udruge [[U ime obitelji]],<ref>{{Citiranje weba |title=Udruga U ime obitelji pokrenula portal - Narod.hr |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/udruga-u-ime-obitelji-pokrenula-svoj-potal-narodhr-920734 |access-date=2024-01-26 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> osnovan početkom 2014. Glavna urednica je Ivana Josipović.<ref>{{Citiranje weba |title=AEM |url=https://pmu.e-mediji.hr/Public/PregledDetalji.aspx?id=382&pmu=1036 |access-date=2024-01-26 |website=pmu.e-mediji.hr}}</ref> Portal ima osam kronika (Hrvatska, gospodarstvo, kultura, šport, zdravlje, EU, svijet, dom i obitelj). Na njemu redovito piše pet kolumnista ([[Barbara Jonjić]], [[Silvana Oruč Ivoš]], [[Hrvoje Pende]], [[Gordana Zelenika]] i [[Tihomir Dujmović]]), a objavljuje i kolumne s drugih portala. Svakodnevno objavljuje događaje koji su se zbili na današnji dan, a na početnoj stranici ima i rubriku ''Glas naroda''. == Kontroverze == U svibnju 2014. godine, tadašnji zagrebački gradonačelnik [[Milan Bandić]], mimo natječaja je uplatio {{broj|120 000}}&nbsp;kuna novoosnovanom portalu Narod.hr zbog »promicanja javnosti rada gradske uprave«.<ref name=":2">{{Citiranje weba |last=S.K |date=2014-05-28 |title=Bandić opet 'darovao' gradski (naš) novac Željki Markić |url=https://danas.hr/bandic-opet-darovao-gradski-nas-novac-zeljki-markic-43689bac-b9eb-11ec-9060-0242ac120014 |access-date=2024-01-26 |website=danas.hr |language=hr-HR |archive-date=26. siječnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240126123848/https://danas.hr/bandic-opet-darovao-gradski-nas-novac-zeljki-markic-43689bac-b9eb-11ec-9060-0242ac120014 |url-status=dead }}</ref> Nakon što je [[Rene Bitorajac]] 2016. snimio satiričnu obradu pjesme »[[The Sound of Silence (Simon & Garfunkel)|Sound of Silence]]« pod naslovom »Mi Hrvati«, Narod.hr je objavio [[Huškanje|huškački]] članak u kojemu autor G. S. nastoji Bitorajca i njegovu obitelj povezati s projugoslavenskim i protuhrvatskim političkim strujama. Tvrdnje je na svojoj emisiji ''[[Bujica]]'' iznio i [[Velimir Bujanec]], kojega je članak citirao. Dan poslije, portal je objavio još jedan tekst koji »razotkriva« Bitorajca i okrivljuje ga za »lažnu manipulaciju« protiv hrvatskog naroda. Mjesec dana kasnije portal je objavio demantij, no Bitorajac je u međuvremenu protiv udruge podigao tužbu. Sud je utvrdio kako članci »obiluju neistinama, zlonamjernim konstrukcijama, uvredama i klevetama [Bitorajca] i njegove obitelji«, a Bitorajcu odredio odštetu u iznosu od 75 tisuća kuna uz naknadu sudskih troškova.<ref>{{Citiranje weba|title=U ime obitelji zbog klevete i huškanja Reneu Bitorajcu mora isplatiti 75.000 kuna odštete|url=https://www.crol.hr/index.php/vijesti/8718-u-ime-obitelji-zbog-klevete-i-huskanja-reneu-bitorajcu-mora-isplatiti-75-000-kuna-odstete|website=Crol.hr|access-date=2026-02-01|language=en-gb|last=CROL|archive-url=https://web.archive.org/web/20260217122639/https://www.crol.hr/index.php/vijesti/8718-u-ime-obitelji-zbog-klevete-i-huskanja-reneu-bitorajcu-mora-isplatiti-75-000-kuna-odstete|archive-date=17. veljače 2026.|url-status=dead}}</ref> Portal je poznat po promicanju [[Heteronormativnost|heteronormativnosti]]. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-internet}} [[Kategorija:Hrvatski mrežni portali]] ipyax3tbl3yh4521xp1oafryjqkkvzk 0 665360 7631682 6956550 2026-11-06T21:09:35Z Zeljko 1196 7631682 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Saracenija | slika = Heliamphora heterodoxa x minor.jpg | slika_opis = ''Heliamphora heterodoxa'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sarraceniaceae]] | genus = '''''Sarracenia''''' | genus_autorstvo = Benth. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Saracenija''' (cijev-biljka; [[Latinski jezik|lat.]] ''Sarracenia''), rod bilja iz porodice [[Saracenijevke|saracenijevki]]. Postoji 18 vrsta, vazdazelenih [[trajnice|trajnica]] koje rastu po velikim područjima [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Kanada]] i istok i jug [[SAD]]-a.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30014973-2 Plants of the World online] Pristupljeno 7. veljače 2020.</ref> == Vrste == {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Sarracenia × ahlesii]]'' <small>C.R.Bell & Case</small> # ''[[Sarracenia alabamensis]]'' <small>Case & R.B.Case</small> # ''[[Sarracenia alata]]'' <small>(Alph.Wood) Alph.Wood</small> # ''[[Sarracenia × areolata]]'' <small>Macfarl.</small> # ''[[Sarracenia × catesbaei]]'' <small>Elliott</small> # ''[[Sarracenia × charlesmoorei]]'' <small>Mellich.</small> # ''[[Sarracenia × courtii]]'' <small>G.F.Wilson</small> # ''[[Sarracenia × excellens]]'' <small>Anon.</small> # ''[[Sarracenia × exornata]]'' <small>Anon.</small> # ''[[Sarracenia × farnhamii]]'' <small>Rob.</small> # ''[[Sarracenia flava]]'' <small>L.</small> # ''[[Sarracenia × formosa]]'' <small>H.J.Veitch</small> # ''[[Sarracenia × gilpinii]]'' <small>C.R.Bell & Case</small> # ''[[Sarracenia × harperi]]'' <small>C.R.Bell</small> # ''[[Sarracenia jonesii]]'' <small>Wherry</small> # ''[[Sarracenia leucophylla]]'' <small>Raf.</small> # ''[[Sarracenia minor]]'' <small>Walter</small> # ''[[Sarracenia × mitchelliana]]'' <small>Anon.</small> # ''[[Sarracenia × moorei]]'' <small>T.Moore & Mast.</small> # ''[[Sarracenia × naczii]]'' <small>Mellich.</small> # ''[[Sarracenia oreophila]]'' <small>(Kearney) Wherry</small> # ''[[Sarracenia × popei]]'' <small>Mast.</small> # ''[[Sarracenia psittacina]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Sarracenia purpurea]]'' <small>L.</small> # ''[[Sarracenia × rehderi]]'' <small>C.R.Bell</small> # ''[[Sarracenia rosea]]'' <small>Naczi, F.W.Case & R.B.Case</small> # ''[[Sarracenia rubra]]'' <small>Walter</small> # ''[[Sarracenia × slackii]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Sarracenia × soperi]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Sarracenia × swaniana]]'' <small>Rob.</small> # ''[[Sarracenia × willesii]]'' <small>H.J.Veitch ex Mast.</small> # ''[[Sarracenia × wrigleyana]]'' <small>Anon.</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat=Sarracenia |wikivrste=Sarracenia }} [[Kategorija:Saracenijevke]] hmvjo6ikr0th05iuogt1pav27dntziu 0 666776 7631554 7315484 2026-11-06T15:03:28Z Skipperside 349001 7631554 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Salina | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Aerial image of Salina (view from the southwest).jpg | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|38|33|55|N|14|50|00|E|display=it}} | smještaj = | dz = ITA | more = [[Tirensko more]] | otočje = [[Liparski otoci]] | površina = 26,1 | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = | duljina obale ref = | vrh = Monte Fossa delle Felci, 962 | vrh ref = | gl.naselje = [[Santa Marina Salina]] | naselje_stan = | naselje_godina = | stanovništvo = 2474 | stan_godina = 2009. | zemljovid_lok = {{slika s oznakom |slika = Aeolian Islands map hr.svg |širina = 300 |x = 0.5 |y = 0.25 |tekst = [[slika:Red circle (thin).svg|30px]]<!-- tekst ↓ ↑ → ← ↖ ↗ ↘ ↙ ↲ ↳ ↴ ↵ --> |boja = <!-- boja teksta: black, white... --> }} | zemljovid_lok_opis = [[slika:Red circle.svg|10px]] Salina na zemljovidu Liparskih otoka | pushpin_map = Sicilija | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 15 | pushpin_label = | pushpin_label_position = top }} '''Salina''' je talijanski otok u [[Tirensko more|Tirenskom moru]]. Pripada skupini [[Liparski otoci|Liparskih otoka]]. Otočje se nalazi sjeverno od [[Sicilija|Sicilije]] i čini ga osam [[vulkan]]skih otoka, od kojih je Salina drugi po veličini. Ime otoka potječe od [[laguna|lagune]] na jugoistoku otoka iz koje se vadila [[Kuhinjska sol|sol]]. Otok upravno pripada sicilijanskoj provinciji [[Messina]]. Administrativno je podijeljen na tri [[Talijanske općine|komune]]: [[Santa Marina Salina]] na istočnoj obali, [[Malfa]] na sjeveru i [[Leni]] na jugozapadu otoka. Od mjesta Leni prema jugu i moru nalazi se naselje [[Rinella]], a prema sjeveru, u središtu otoka je naselje [[Valdichiesa]]. Druga manja naselja su [[Capo Faro]], [[Pollara]] i [[Lingua (Salina)|Lingua]]. == Zemljopis == Otok ima površinu od 26,1 [[km²]]. Najveće dimenzije otoka su 7 km (istok-zapad) i 5,5 km (sjever-jug). U 2009. godini naseljavala su ga 2474 stanovnika, te je gustoća bila 94,79 st/m².<ref name="treccani" /> Uključen je u [[Svjetska baština|popis svjetske baštine]] zbog svoje važnosti za [[vulkanologija|vulkanologiju]]. Na otoku je čak 6 [[vulkan]]a: najstariji su ''[[Pizzo di Corvo]]'' i ''[[Monte Rivi]]'', u blizini mjesta Capo Faro, koji su vizualno jedva prepoznatljivi kao odvojeni vulkani. Vulkanski sloj ''Monte Fossa delle Felci'' na visini od 962 m je najviši vrh otoka. Ovaj vulkan i ''Monte dei Porri'' (886 m) su skoro savršeno očuvani. Nešto niže, uz selo [[Pollara]] u sjeverozapadnom dijelu otoka, nalazi se još jedan [[krater]] na vrlo maloj nadmorskoj visini i djelomično urušen u [[more]]. Posljednja [[vulkanska erupcija]] na Salini dogodila se na zapadnom dijelu otoka prije 13 000 godina, pri čemu je nastao polukružni krater ''Pollara''. Ova je erupcija bila eksplozivna i proizvela je velike naslage [[plovučac|plovučca]]. Od endogenih aktivnosti zaostale su još samo posteruptivne aktivnoti, povremeno podmorsko ispuštanje plina ([[vodikov sulfat]]) i [[para|pare]] kod Rinelle te [[termalni izvor]] kod mjesta zvanog Pertuso.<ref name="pertuso" /> == Vegetacija == Za razliku od drugih otoka otočja, Salina ima izvor slatke vode i stoga ima bogatu vegetaciju. Na otoku raste preko 400 vrsta [[biljke|biljaka]], a planine na otoku su prekrivene [[Papratnice|paprati]], [[topola]]ma, [[Pitomi kesten (biljni rod)|pitomim kestenom]] i tipičnom mediteranskom vegetacijom koja uključuje [[Kapara|kapare]], [[opuncija|opuncije]]. Od talijanskih nazva nekih biljaka potječu i [[toponim]]i na otoku, na primjer: ''Fossa delle Felci'' = jama paprati, ''Porri'' (od ''porro'') = [[poriluk]]. Salina je bila prva od Liparskih otoka koja je, [[1981.]] godine, postala zaštićeni [[prirodni rezervat]], poznat kao ''Riserva Naturale del Fossa delle Felci e dei Porri''. == Poljoprivreda == Na otoku se uzgaja [[vinova loza]], [[maslina|masline]], [[kapar]]i i razno [[voće]]. Otok je posebno poznat po [[malvazija|Malvaziji]], poznatom [[bijelo vino|bijelom vinu]] koje se proizvodi samo na Salini. Vino je zlatne boje i ima intenzivan i delikatan slatki [[bouquet]]. U zadnje vrijeme se sve više proizvodi i [[Maslinovo ulje|ekstra djevičansko maslinovo ulje]]. Salina se često hvali svojim kaparima, a prvi tjedan u lipnju se održava i godišnji festival kapara.<ref name="kapar" /> == Povijest == Otok je naseljen još u [[brončano doba]], da bi u sljedećim tisućljećima mnogo puta bio napuštan i ponovno naseljen. Na mjestu današnjeg naselja Santa Marina Salina, još u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] je postojalo [[stara Grčka|grčko]] naselje, a kasnije i [[Rimljani|rimsko]]. Na otoku se mogu naći tragovi grčke i rimske kulture, uključujući i [[grob]]ove koji su pronađeni u unutrašnjosti otoka. == Turističke atrakcije == * Laguna u naselju Lingua je ranije služila za proizvodnju [[morska sol|morske soli]], po čemu je i otok dobio ime Salina ("solana" na [[talijanski jezik|talijanskom]]). * Na padinama planine Fossa iskopano je nekoliko rimskih grobnica. * Svetište Gospe od Terzita, izgrađena [[1630.]] godine, nalazi se u mjestu Valdichiesa, između naselja Malfa i Leni, na sedlu između 2 vulkana. Lokalna svetkovina na dan [[23. srpnja]] privlači velik broj hodočasnika i turista. == Promet == Na otoku su dvije luke: Santa Marina Salina i Rinella, u kojima pristaju [[trajekt]]i i [[hidrogliser]]i. Hidrogliseri voze iz luka [[Napulj]], [[Palermo]], [[Reggio Calabria]], [[Messina]] i [[Milazzo]]. Sva naselja na otoku povezana su stalnom [[autobus]]nom linijom. Naselja Lingua, Santa Marina Salina, Malfa i Pollara povezana su glavnom [[cesta|cestom]], a naselja Leni i Rinella lokalnim cestama. == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis otoka u Italiji]] * [[Dodatak:Popis vulkana u Italiji]] ==Izvori == {{izvori|refs= <ref name="kapar">{{cite web |series=Food and wine holidays |url=https://www.telegraph.co.uk/travel/foodandwineholidays/4960887/Salina-Italy-The-great-slow-food-caper.html |author=Johnny Morris |title=Salina, Italy: The great slow food caper |work=[[The Daily Telegraph]] |date=9. ožujka 2009. |accessdate=3. prosinca 2015.}}</ref> <ref name="treccani">[http://www.treccani.it/enciclopedia/salina/ Natuknica "Salina" u enciklopediji ''Treccani'', ''www.treccani.it''] {{jezikk|tal.|talijanski}} (Pristupljeno: 28. veljače 2020.)</ref> <ref name="pertuso">[https://www.sicilyonweb.com/salina-island/ Otok Salina (''Salina Island'') na stranici ''Sicily on web''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190802171520/https://www.sicilyonweb.com/salina-island/ |date=2. kolovoza 2019. }} {{jezikk|engl.|engleski}} (objavljeno: 19. veljače 2016. / 13. svibnja 2019., pristupljeno: 29.veljače 2019.)</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.lovesalina.it/ ''Love Salina'', službena stranica općine Santa Marina Salina.] {{jezikk|tal.|talijanski}} {{jezikk|engl.|engleski}} {{jezikk|njem.|njemački}} {{jezikk|šp.|španjolski}} {{jezikk|fr.|francuski}} {{jezikk|jap.|japanski}} {{Liparski otoci}} [[Kategorija:Otoci Liparskih otoka]] 8ietlvb2o238vtykpaqijhu9zb6xegz 0 667999 7631549 7614082 2026-11-06T14:45:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631549 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Nacionalna velika loža Francuske |izvorno ime = Grande Loge nationale française |logo = Logo-glnf.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = GLNF |moto = |utemeljena = [[5. studenoga]] [[1913.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte = [[Pariz]] |lokacija = [[Francuska]] |ključni ljudi = |broj članova = 33.800 <small>(2025.)</small><ref name=":98">{{Citiranje weba|title=Les effectifs des obédiences françaises en 2026|url=https://www.hiram.be/les-effectifs-des-obediences-francaises-en-2026/|access-date=2026-05-19|date=2026-05-03|language=fr}}</ref> |web stranica = {{URL|https://www.glnf.fr/|glnf.fr}} }} '''Nacionalna velika loža Francuske''' ([[Francuski jezik|fra.]] ''Grande Loge nationale française''), skraćeno '''GLNF''',<ref>[https://www.glnf.fr/ Grande Loge Nationale Française], ''glnf.fr''</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i druga najbrojnija<ref name=":98"/> [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Osnovana je 1913. godine pod izvornim nazivom '''Nezavisna i regularna velika loža za Francusku i njezine kolonije''' (''Grande Loge nationale indépendante et régulière pour la France et ses colonies''). Iste je godine priznata od strane [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] kao dio [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnog slobodgno zidarstva]], čija su načela regularnosti formalno proglasila 1929. godine. Kao i sve druge francuske obedijencije, Nacionalna velika loža Francuske je bila zabranjena tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], a nakon njegova završetka, 1948. godine, preuzima svoj današnji naziv. U razdoblju 1960-ih godina doživljava značajan razvoj, prateći opći rast slobodnog zidarstva u Francuskoj. Od 1985. godine Nacionalna velika loža Francuske ulazi u fazu naglog rasta i širenja, ali s time dolaze i poteškoće u upravljanju i funkcioniranju, što će kulminirati teškom institucionalnom krizom 2011. godine. Kriza je dovela do odcjepljenja dijela članstva i privremene suspenzije priznanja od strane Ujedinjene velike lože Engleske, što je predstavljalo najdublji potres u povijesti velike lože. Danas je Nacionalna velika loža Francuske prepoznata kao jedina regularna velika loža u Francuskoj priznata od Ujedinjene velike lože Engleske, te predstavlja glavnog nositelja tradicionalnog i teističkog slobodnog zidarstva u francuskom kontekstu. Članovi koji su napustili ovu veliku ložu osnivali su [[Velika tradicionalna i simbolička loža "Opera"|Veliku tradicionalnu i simboličku ložu "Opera"]] (1958.) i [[Velika loža francuskog masonskog saveza|Veliku ložu francuskog masonskog saveza]] (2012.). == Povijest == === Pozadina osnivanja === Osnutak Nacionalne velike lože Francuske proizlazi iz odluke donesene 1877. godine unutar [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], tada najvažnije [[Velika loža|velike lože]] u Francuskoj, u kontekstu spora oko pojma [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]]. U razdoblju uspostave [[Treća Francuska Republika|Treće Republike]], [[Katolička Crkva]] se, bojeći se gubitka statusa državne religije, snažno uključila u politička pitanja, istodobno osuđujući i Republiku i [[slobodno zidarstvo]]. Taj je sukob preoblikovao ideološku strukturu francuskih [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]]: prakticirajući [[katolici]] i [[Rojalizam|rojalisti]] postupno su se povukli iz slobodnog zidarstva, dok su preostale lože postale pretežno [[Republikanizam|republikanske]] i [[Antiklerikalizam|antiklerikalne]].{{sfn|Bauer|Mollier|2012|p=55}} U tom je ozračju konvent Velikog orijenta Francuske 1877. godine odlučio iz svojih [[Statut|konstitucija]] izbrisati [[Međaši slobodnog zidarstva|obvezu vjerovanja u Boga]] i ukloniti sve reference na Velikog arhitekta Svemira iz [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituala]], uključujući i njihovo spominjanje pri otvaranju rada lože. Svaka je loža od tada imala slobodu odlučiti hoće li ili neće uključivati tu formulaciju u svoj rad.{{sfn|Bauer|Mollier|2012|p=53}} Ova je odluka, kao i javno povezivanje Velikog orijenta s republikanskim režimom, izazvala negodovanje brojnih loža u Francuskoj, ali i oštru reakciju [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE) te većine drugih velikih loža u svijetu, osobito u zemljama [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]]. Unatoč tome, političko zbližavanje Francuske i Velike Britanije u desetljećima koja su prethodila [[Prvi svjetski rat|Prvome svjetskom ratu]], osobito kroz politiku ''Entente cordiale'', omogućilo je privremeno održavanje prijateljskih odnosa, što se očitovalo i u osnivanjem londonskih loža "La France" i "L'Entente Cordiale" pod okriljem Ujedinjene velike lože Engleske.<ref name=":4">{{Citiranje knjige|title=Encyclopédie de la franc-maçonnerie|last=Brodsky|first=Michel|publisher=Le Livre de poche|year=2008.|isbn=978-2-253-13032-1|url=https://www.google.hr/books/edition/Encyclop%C3%A9die_de_la_franc_ma%C3%A7onnerie/PO3JAQAACAAJ?hl=hr|editor-last=Saunier|editor-first=Éric|language=fr|chapter=Grande Loge nationale française}}</ref> Unutar samog Velikog orijenta Francuske, dio članova, među kojima Édouard de Ribaucourt, počeo je izražavati neslaganje s antiklerikalnim smjerom velike lože, dok su se drugi protivili njezinoj centraliziranoj i autoritarnoj strukturi. Godine 1911. Ribaucourt je u [[Pariz]]u ponovno aktivirao Ložu "Središte prijatelja" (''Loge Le Centre des Amis''), za koju je od Velikog orijenta dobio povelju kojom je dopušteno raditi prema [[Ispravljeni škotski obred|Ispravljenom škotskom obredu]] i zadržati prizivanje Velikog arhitekta Svemira tijekom rituala. Međutim, 1913. godine Veliki orijent mu je naložio uporabu nove inačice rituala u kojoj su sve poveznice na Velikog arhitekta bile uklonjene. Nakon dugotrajnih i bezuspješnih pregovora, odluka o razdruživanju bila je neizbježna — što će dovesti do nastanka Nacionalne velike lože Francuske kao velike lože vjerne [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnom, teističkom slobodnom zidarstvu]].<ref name=":4"/> === Počeci === [[Slika:Édouard de Ribaucourt.png|mini|desno|200px|Édouard de Ribaucourt (1865. – 1936.), akademik, filozof, liječnik, nositelj nekoliko doktorata i profesor na [[Sorbonne|Sorbonni]], bio je prvi [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] današnje Nacionalne velike lože Francuske, od 1913. i 1919.]] Dana 5. listopada 1913. Loža "Središte prijatelja" proglasila se Neovisnom i regularnom velikom ložom za Francusku i njezine kolonije (''Grande Loge nationale indépendante et régulière pour la France et ses colonies''). Time je formalno utemeljena velika loža koja će kasnije postati poznata kao Nacionalna velika loža Francuske. Ubrzo nakon toga, 29. listopada 1913.,<ref name=":4"/> Loža "Engleskinja 204" (''Loge L’Anglaise 204'') iz [[Bordeaux]]a izrazila je želju za pridruživanjem novoj velikoj loži. Samo nekoliko tjedana kasnije, 3. prosinca 1913., tijekom redovite sjednice Ujedinjene velike lože Engleske u [[London]]u, objavljena je službena odluka o priznanju nove francuske velike lože. Dan poslije, 4. prosinca 1913., "Engleskinja 204" i formalno se pridružila Velikoj nezavisnoj i regularnoj loži za Francusku i njezine kolonije, čime je potvrđen međunarodni legitimitet i kontinuitet regularnog francuskog slobodnog zidarstva. Godine 1948., velika loža je promijenila naziv u današnji – Nacionalna velika loža Francuske (''Grande Loge Nationale Française''). Unatoč toj promjeni, Nacionalna velika loža Francuske je sve do [[1960-ih]] godina ostala relativno mala i marginalna organizacija, sastavljena ponajprije od anglofonih slobodnih zidara koji su živjeli u Francuskoj, ali će se kasnije razviti u najveću i jedinu regularno priznatu slobodnozidarsku veliku ložu u Francuskoj. === Razdoblje rasta i afirmacije: 1964. – 1985. === Pravi uspon Nacionalne velike lože Francuske započinje 1965. godine, nakon značajnih previranja unutar [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]]. Naime, 1964. godine unutar Velike lože Francuske dolazi do velike podjele uzrokovane sporazumom o savezništvu s Velikim orijentom Francuske, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela članstva koji je želio zadržati [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalni karakter]] slobodnog zidarstva. Tijekom te krize, nekoliko stotina slobodnih zidara, među kojima i dvadesetak članova Lože "Engleskinja 204", koja je prethodno bila prešla u Veliku ložu Francuske, odlučilo je napustiti Veliku ložu Francuske i pridružiti se Nacionalnoj velikoj loži Francuske. Taj je prijelaz omogućio značajan rast nove velike lože, koja je premašila 4.000 članova, uvela rad po [[Škotski obred|Drevnom i prihvaćenom škotskom obredu]] te osnovala brojne lože s pretežno frankofonim članstvom.<ref>{{Citiranje knjige|title=Mémoires d'un maçon franc : le "marégaut" obédientiel français|last=Mattei|first=Raoul L.|publisher=Dervy|year=2015.|isbn=979-10-242-0101-6|location=Pariz|pages=260|url=https://www.google.hr/books/edition/M%C3%A9moires_d_un_ma%C3%A7on_franc/5Wj4sgEACAAJ?hl=hr|language=fr}}</ref> Istodobno, povijest francuskog slobodnog zidarstva pokazuje i obrnut proces – pojavu manjih skupina slobodnih zidara koje, u želji za većom autonomijom ili drugačijim duhovnim i ritualnim pristupom, napuštaju postojeće velike lože kako bi osnovale nove. Primjeri takvih odvajanja uključuju osnivanje [[Velika tradicionalna i simbolička loža "Opera"|Velike tradicionalne i simboličke lože "Opera"]] 1958. godine,<ref>{{Citiranje weba|title=La GLTSO|url=https://gltso.org/la-gltso/|access-date=2024-12-18|website=gltso.org|language=fr}}</ref> obnovu Treće pokrajine [[Striktna opservancija|Striktne templarske opservancije]] 1995. godine, osnivanje Velikog priorata Galije 2000. godine, te stvaranje Velike lože redovitih slobodnih i prihvaćenih slobodnih zidara (''Grande Loge des Maçons réguliers francs et acceptés'') 2005. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Grande Loge des Maçons Réguliers Francs et Acceptés|url=https://www.rgle.org.uk/MHC_France.htm|access-date=2025-10-21|website=rgle.org.uk|language=fr}}</ref> === Razdoblje snažnog rasta: 1985. – 2008. === Do kraja [[1960-ih]] godina, Nacionalna velika loža Francuske bila je u Francuskoj malobrojna i diskretna velika loža, s manje od 4.000 članova, iako je zastupala [[Regularno slobodno zidarstvo|regularni ustroj]] koji čini većinu svjetskog slobodnog zidarstva. Od 1970-ih nadalje, Nacionalna velika loža Francuske je doživjela iznimno snažan razvoj, postupno postavši drugom najvećom velikom ložom u Francuskoj, odmah iza Velikog orijenta Francuske. Broj njezinih članova porastao je s približno 6.000 početkom [[1970-ih]], na 35.000 oko 2000. godine, te na 44.000 članova okupljenih u više od 1.400 loža do 2011. godine. Tadašnji [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] isticao je ambiciozan cilj dosezanja 50.000 članova do 2012. godine. Tako nagla ekspanzija potaknula je brojne rasprave i sumnje, kako unutar same velike lože, tako i među njezinim kritičarima. Pokazalo se da je rast dijelom posljedica vrlo aktivne politike regrutiranja, osobito u pokrajinama na jugu Francuske.<ref>{{Citiranje weba|title=Francs-maçons: Les frères (ennemis) de la Côte|url=https://www.lexpress.fr/informations/francs-macons-les-freres-ennemis-de-la-cote_641462.html|access-date=2025-10-21|last=Roger-Louis|first=Bianchini|date=2001-02-22|website=lexpress.fr|language=fr}}</ref> Pojedini su novinari i istražitelji optuživali Nacionalnu veliku ložu Francuske za prekomjerni [[pragmatizam]] i poslovne interese, tvrdeći da su u nekim slučajevima gospodarski i društveni motivi prevladali nad inicijacijskim i duhovnim načelima slobodnog zidarstva.<ref name=":5">{{Citiranje časopisa|title=Crise de nerfs à la GLNF: Les combines des grands maîtres|journal=Le Nouvel Observateur|last=Courage|first=Sylvain|date=Siječanj 2011.|url=|volume=2412|language=fr}}</ref> Krajem [[1990-ih]] godina izbilo je nekoliko afera i skandala u pojedinim pokrajinama, što je narušilo ugled organizacije. Vodstvo Nacionalne velike lože Francuske tada je poduzelo unutarnje reforme, tvrdeći da je provelo temeljito "čišćenje" i vratilo fokus na duhovni i etički aspekt slobodnog zidarstva, uz striktno poštivanje tradicionalne zabrane rasprava o politici i religiji u loži.<ref>{{Citiranje weba|title=Les maîtres des affaires|url=https://www.lexpress.fr/societe/les-maitres-des-affaires_484842.html|access-date=2025-10-21|last=Koch|first=François|date=2005-08-15|website=lexpress.fr|language=fr}}</ref> === Razdoblje krize: 2008. – 2012. === [[Slika:François Stifani.jpg|mini|desno|200px|François Stifani (r. 1947.), odvjetnik, bio je veliki majstor Nacionalne velike lože Francuske u doba najveće krize, između 2007. i 2012.]] Godine 2008. u Nacionalnoj velikoj loži Francuske izbila je duboka institucionalna kriza, usmjerena ponajprije na način upravljanja i tumačenje [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstorstva]] od strane tadašnjeg velikog majstora Françoisa Stifanija. Kriza je obuhvatila i način odnosa s političkim krugovima, što je izazvalo zabrinutost zbog narušavanja tradicionalne neovisnosti slobodnog zidarstva.<ref>{{Citiranje weba|title=François Stifani-GLNF : fin de partie judiciaire|url=http://blogs.lexpress.fr/lumiere-franc-macon/2015/01/26/francois-stifani-glnf-fin-de-partie-judiciaire/|access-date=2025-10-21|last=Koch|first=François|date=2015-01-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170628004633/http://blogs.lexpress.fr/lumiere-franc-macon/2015/01/26/francois-stifani-glnf-fin-de-partie-judiciaire/|archive-date=28. lipnja 2017.|website=lexpress.fr|language=fr}}</ref> U prosincu 2009., više pokrajinskih dužnosnika Nacionalne velike lože Francuske javno je izrazilo nezadovoljstvo zbog nekoliko spornih odluka: produljenja mandata velikog majstora s tri na pet godina bez konzultacija, kupnje brojnih nekretnina i pokretne imovine te neprimjerene vanjske komunikacije. Umjesto dijaloga, vodstvo je reagiralo disciplinarnim mjerama protiv kritičara, čime je postalo očito autoritarno upravljanje i nedostatak demokratskih mehanizama, budući da je veliki majstor sam imenovao članove "Suverenog velikog odbora", tijela koje ga je formalno biralo ili potvrđivalo.<ref name=":5"/><ref>{{Citiranje weba|title=GLNF. Les mutins s’organisent|url=https://www.hiram.be/glnf-les-mutins-sorganisent/|access-date=2025-10-21|last=Pragman|first=Jiri|date=2009-12-20|website=hiram.be|language=fr}}</ref> Sve je to dovelo do dubokog nezadovoljstva u brojnim ložama i rastućeg nepovjerenja u vrh velike lože. Situacija se dodatno zakomplicirala kada je François Stifani podnio ostavku na funkciju predsjednika udruge, ali zadržao položaj velikog majstor, što je izazvalo pravnu blokadu u funkcioniranju organizacije. Spor je završio na sudu, a sudske odluke naložile su imenovanje privremenog upravitelja u siječnju 2011. godine, zaduženog za vođenje tekućih poslova i pripremu nove skupštine članova.<ref>{{Citiranje weba|title=Une femme à la tête de la GLNF!|url=https://www.challenges.fr/economie/une-femme-a-la-tete-de-la-glnf_353711|access-date=2025-10-21|last=Tréguier|first=Eric|date=2011-01-27|website=challenges.fr|language=fr}}</ref> Medijska eksponiranost krize brzo je uzdrmala međunarodni ugled Nacionalne velike lože Francuske.<ref>{{Citiranje weba|title=Guerre ouverte chez les francs-maçons|url=https://www.lexpress.fr/societe/guerre-ouverte-chez-les-francs-macons_855866.html|access-date=2025-10-21|last=Koch|first=François|date=2010-03-17|website=lexpress.fr|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=U.S. mainstream Grand Lodges suspend recognition to GLNF|url=https://www.freemasons-freemasonry.com/phpnews/show_news.php?uid=168|access-date=2025-10-21|date=2012-04-03|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}</ref> U svibnju 2011. pet europskih regularnih velikih loža ([[Ujedinjene velike lože Njemačke]], [[Velika loža Austrije]], [[Regularna velika loža Belgije]], [[Velika loža Luksemburga]] i [[Velika loža "Alpina" Švicarske]]) suspendirale su odnose s Nacionalnom velikom ložom Francuske.<ref>{{Citiranje weba|title=Recognition of GLNF Suspended Across Europe|url=https://freemasonsfordummies.blogspot.com/2011/05/recognition-of-glnf-suspended-across.html|access-date=2025-10-21|last=Hodapp|first=Christopher|date=2011-05-20|website=freemasonsfordummies.blogspot.com|language=en}}</ref> U srpnju 2011., i [[Ujedinjena velika loža Engleske]], dotad njezina najvažnija saveznica i pokroviteljica, objavila je suspenciju odnosa, a 12. rujna 2012. i službeno povukla priznanje Nacionalnoj velikoj loži Francuske. Naposljetku, 10. lipnja 2012., pet gore spomenutih europskih velikih loža potpisalo je zajedničku izjavu u [[Basel]]u, kojom su trajnom važnošću povukle svoje priznanje Nacionalnoj velikoj loži Francuske, proglasivši je "definitivno lišenom svake slobodnozidarske ili institucionalne legitimnosti".<ref>{{Citiranje weba|title=Basel Declaration: withdrawal of GLNF's recognition is official and effective|url=https://www.freemasons-freemasonry.com/phpnews/show_news.php?uid=177|access-date=2025-10-21|date=2012-06-10|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}</ref> Od tada su svoje prijateljske odnose usmjerile prema drugim francuskim velikim ložama, ponajprije [[Velika loža Francuske|Velikoj loži Francuske]] i novonastaloj [[Velika loža francuskog masonskog saveza|Velikoj loži francuskog masonskog saveza]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lefigaro.fr/flash-actu/2012/05/02/97001-20120502FILWWW00496-une-nouvelle-obedience-maconnique.php|title=Une nouvelle obédience maçonnique|date=2012-05-02|access-date=2024-08-15|website=lefigaro.fr|language=fr}}</ref> Kriza je imala teške posljedice: broj članova Nacionalne velike lože Francuske pao je s 43.500 u 1635 loža u 2010.<ref>{{Citiranje weba|title=Les 43 500 frères de la GLNF|url=http://www.glnf.fr/presentation/?MOD_N_ID=1&ARB_N_ID=2652|access-date=2025-06-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101231171812/http://www.glnf.fr/presentation/?MOD_N_ID=1&ARB_N_ID=2652|archive-date=2010-12-31|website=glnf.fr|language=fr}}</ref> na samo 26.200 u ožujku 2013.,<ref>{{Citiranje weba|title=Crise de la GLNF : 7 millions d’euros !|url=http://blogs.lexpress.fr/lumiere-franc-macon/2013/07/04/crise-de-la-glnf-7-millions-deuros/|access-date=2025-10-21|last=Koch|first=François|date=2013-07-04|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140228230706/http://blogs.lexpress.fr/lumiere-franc-macon/2013/07/04/crise-de-la-glnf-7-millions-deuros/|archive-date=28. veljače 2014.|website=blogs.lexpress.fr}}</ref> a dio članstva nezadovoljnog upravljanjem i smjerom organizacije osnovao je novu veliku ložu – Veliku ložu francuskog masonskog saveza.<ref>{{Citiranje weba|title=Une nouvelle obédience maçonnique est née|url=https://www.lemonde.fr/religions/article/2012/05/02/une-nouvelle-obedience-maconnique-est-nee_5989789_1653130.html|access-date=2025-10-21|last=Le Bars|first=Stéphanie|date=2012-05-02|website=lemonde.fr|language=fr}}</ref> === Razdoblje obnove i konsolidacije: od 2012. === Nakon duboke institucionalne krize, 1. prosinca 2012. godine za velikog majstora Nacionalne velike lože Francuske izabran je Jean-Pierre Servel, čime je započelo razdoblje rekonstrukcije i stabilizacije velike lože. Servel je pokrenuo opsežan proces unutarnje obnove, usmjeren na povratak duhovnim temeljima slobodnog zidarstva, obnovu transparentnosti i ponovno uspostavljanje povjerenja unutar loža i u međunarodnim odnosima.<ref>{{Citiranje weba|title=GLNF : « Revenez, brebis égarées ! »|url=http://blogs.lexpress.fr/lumiere-franc-macon/2013/01/11/glnf-revenez-brebis-egarees/|access-date=2025-10-21|last=Koch|first=François|date=2013-01-13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150102150611/http://blogs.lexpress.fr/lumiere-franc-macon/2013/01/11/glnf-revenez-brebis-egarees/|archive-date=2. siječnja 2015.|website=blogs.lexpress.fr|language=fr}}</ref> Njegov rad urodio je konkretnim rezultatima: 11. lipnja 2014. Ujedinjena velika loža Engleske (UGLE) službeno je vratila priznanje francuskoj velikoj loži,<ref>{{Citiranje weba|title=Joint Statement on Grande Loge nationale française GLNF|url=https://www.freemasonrytoday.com/ugle-sgc/ugle/joint-statement-on-grande-loge-nationale-francaise-glnf|access-date=2025-10-21|date=2014-06-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140625111904/https://www.freemasonrytoday.com/ugle-sgc/ugle/joint-statement-on-grande-loge-nationale-francaise-glnf|archive-date=25. lipnja 2014.|website=freemasonrytoday.com|language=en}}</ref> čime je okončano trogodišnje razdoblje izolacije i obnovljen status jedine regularne francuske velike lože priznate u svijetu.<ref>{{Citiranje weba|title=Roger Dachez : « La GLUA a remis la GLNF au centre du jeu »|url=http://blogs.lexpress.fr/lumiere-franc-macon/2014/06/11/roger-dachez-la-glua-a-remis-la-glnf-au-centre-du-jeu/|access-date=2025-10-21|last=Koch|first=François|date=2014-06-11|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170856/http://blogs.lexpress.fr/lumiere-franc-macon/2014/06/11/roger-dachez-la-glua-a-remis-la-glnf-au-centre-du-jeu/|archive-date=3. ožujka 2016.|website=blogs.lexpress.fr|language=fr}}</ref> Već 6. lipnja 2015., i pet europskih velikih loža koje su 2012. potpisale "Baselsku deklaraciju", velike lože Njemačke, Austrije, Belgije, Luksemburga i Švicarske, obnovile su svoje prijateljske odnose s Nacionalnom velikom ložom Francuske, čime je potpuno vraćeno međunarodno priznanje i položaj francuske velike lože u zajednici regularnog svjetskog slobodnog zidarstva. U 2018. godini, veliki majstor Jean-Pierre Servel objavio je da Nacionalna velika loža Francuske ponovno okuplja više od 29.000 članova, čime je organizacija potvrdila svoj oporavak i stabilan rast nakon jednog od najtežih razdoblja u svojoj povijesti.<ref>{{Citiranje weba|title=Interview de Jean-Pierre Servel, Grand Maître de la GLNF – Cercle Des Libéraux|url=https://www.gadlu.info/interview-de-jean-pierre-servel-grand-maitre-de-la-glnf-cercle-des-liberaux/|access-date=2025-10-21|date=2018-01-05|website=gadlu.info|language=fr}}</ref> === Formiranje drugih velikih loža === Nacionalna velika loža Francuske je posebice bila aktivna na planu uspostave slobodnog zidarstva u drugim zemljama. Tako su osnovane [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Gabon|Velika loža Gabona]] (1980.), [[Velika loža Španjolske]] (1982.), [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Obala Bjelokosti|Velika loža Obale Bjelokosti]] (1989.), [[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]] (1991.) [[Velika loža Rusije]] (1995.), [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Benin|Velika loža Benina]] (1995.), [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Burkina Faso|Velika loža Burkine Faso]] (1997.), [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Mali|Nacionalna velika loža Malija]] (1999.), [[Velika loža Andore]] (2000.), [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kongo, Republika|Velika loža Konga]] (2000.), [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kamerun|Velika loža Kameruna]] (2001.), [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Mauricijus|Velika loža Mauricijusa]] (2005.), [[Velika loža Ukrajine]] (2005. u suradnji s [[Velika loža Austrije|Velikom ložom Austrije]]) i te [[Velika loža Monaka|Nacionalna regularna velika loža Kneževine Monako]] (2010. u suradnji s Ujedinjenom velikom ložom Engleske i [[Ujedinjene velike lože Njemačke|Ujedinjenim velikim ložama Njemačke]]). == Ustroj == [[Slika:Pupitre rituel franc maçon.jpg|mini|desno|220px|Dio prostorije u najvećem [[Hram (slobodno zidarstvo)|hramu]] u Parizu.]] Sjedište Nacionalne velike lože Francuske je u [[Pariz]]u. === Lože === U studenom [[2023.]] godine Nacionalna velika loža Francuske ima 1437 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://lepetitjournal.com/singapour/jean-pierre-rollet-grand-maitre-de-la-grande-loge-nationale-francaise-372099|title=Rencontre avec Jean-Pierre Rollet, Grand Maître de la Grande Loge Nationale Française|date=2023-11-06|access-date=2024-07-18|website=lepetitjournal.com|last=Huret|first=Laurence|language=fr}}</ref> raspoređenih u 37 [[Pokrajinska velika loža|administrativnih pokrajina]] koje povezuju [[Francuski departmani|francuske departmane]] ili se otprilike preklapaju s [[Francuske regije|francuskim regijama]] a po kojima su razvrstane [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/fr/glnf/regions/|title=Régions|access-date=2023-09-06|website=glnf.fr}}</ref> Administrativne pokrajine su raspoređene kako u [[Kontinentalna Francuska|kontinentalnoj Francuskoj]] tako i u [[Prekomorski departmani i regije Francuske|prekomorskim departmanima i regijama]] i [[Prekomorske zajednice Francuske|prekomorskim zajednicama]], te drugim državama. Administrativne pokrajine u kontinentalnoj Francuskoj su: *Pokrajina Alpe-Mediteran (''Province Alpes-Méditerranée'') – nadležna za departman [[Alpes-Maritimes]]. *Pokrajina Elzas (''Province d'Alsace'') – nadležna za područje [[Elzas]]a, odnosno departmane [[Bas-Rhin]], [[Haut-Rhin]] i Territoire de Belfort. *Pokrajinska velika loža Akvitanija (''Grande loge provinciale d'Aquitaine'') – nadležna za dio pokrajine [[Nova Akvitanija]], bez departmana Gironde, Landes, Lot-et-Garonne i Atlantski Pireneji. *Pokrajina Austrazija (''Province d'Austrasie'') – nadležna za područje [[Austrazija|Austrazije]]. *Pokrajina Auvergne (''Province d'Auvergne'') – nadležna za područje [[Auvergne]] i departman [[Loire (departman)|Loire]]. *Pokrajina Beauce i obala Sene (''Province de Beauce – Rives de Seine'') – nadležna za departmae Yvelines, Essonne i Eure-et-Loir *Pokrajina Burgundija-Franche-Comté (''Province de Bourgogne Franche-Comté '') – nadležna za pokrajinu [[Burgundija-Franche-Comté]] bez departmana Territoire-de-Belfort. *Pokrajinska velika loža Bretanje (''Grande loge provinciale de Bretagne'') – nadležna za pokrajinu [[Bretanja (francuska regija)|Bretanja]] na [[Bretanja|istoimenom poluotoku]]. *Pokrajina Champagne-Ardenne (''Province de Champagne-Ardenne'') – nadležna za područje [[Champagne-Ardenne]]. *Pokrajina Korzika (''Province de Corse'') – nadležna za otok i pokrajinu [[Korzika]]. *Pokrajina Dauphiné Savoja (''Province du Dauphiné Savoie'') – nadležna za djelove departmana Ain i [[Isère (departman)|Isère]] te departmane Savoie i Haute Savoie (dijelove povijesne pokrajine [[Savoja]]). *Pokrajina Flandrija (''Province de Flandres'') – nadležna za područje [[Nord-Pas de Calais]]; nosi naziv po [[Flandrija|Flandriji]]. *Pokrajina Guyenne i Gaskonja (''Province de Guyenne et Gascogne'') – nadležna za dio pokrajine [[Nova Akvitanija]], odnosno departmane Gironde, Landes, Lot-et-Garonne i [[Atlantski Pireneji]]; nosi naziv po povijesnim pokrajinama Guyenne i [[Gaskonja]]. *Pokrajina Istočne marke (''Province de Les Marchés de l'Est'') *Pokrajina Tri doline (''Province de Les Trois Vallées'') *Pokrajina Lutecija (''Province de Lutèce'') – nadležna za pokrajinu [[Île-de-France]] bez departmana Pariz i Val-d'Oise; nosi naziv po starorimskom gradu [[Lutecija]]. *Pokrajina Maine Atlantik (''Province de Maine-Atlantique'') – nadležna za područje [[Zemlja Loire|Zemlje Loire]]; pokrajina nosi naziv po [[Grofovija Maine|Grofoviji Maine]] i [[Atlantski ocean|Atlantsom oceanu]]. *Pokrajina Massalia (''Province de Massilia'') – nadležna za departman Bouches-du-Rhône; novi naziv po [[Feničani|feničanskom]] naselju Massalia na mjestu današnjeg grada [[Marseille|Marseillea]]. *Pokrajina Neuilly Bineau (''Province de Neuilly Bineau'') *Pokrajina Neustrija (''Province de Neustrie '') – nadležna za područja [[Donja Normandija|Donje Normandije]] i [[Gornja Normandija|Gornje Normandije]], odnosno pokrajinu Normandija; nosi naziv po kraljevstvu [[Neustrija]]. *Pokrajinska velika loža Okcitanije (''Grande loge provinciale d'Occitanie'') – nadležna za dijelove područja [[Pireneji-Jug]], odnosno departmane Ariège, Haute Garonne, Gers i Hautes Pyrénées; nosi naziv po teritoriju [[Okcitanija]]. *Pokrajina Pariz (''Province de Paris'') – nadležna za departman [[Pariz]]. *Pokrajina Pariz-Plaine Monceau (''Province de Paris – Plaine Monceau'') – nadležna za Plaine Monceau, gradsku četvrt u Parizu. *Pokrajina Pikardija i francuska ravnica (''Province de Picardie – Plaine de France'') – nadležna za područje [[Pikardija|Pikardije]] i departman Val-d'Oise. *Pokrajina Provansa (''Province de Provence'') – nadležna za područje [[Provansa|Provanse]]. *Pokrajina Rouvray (''Région de Rouvray'') *Pokrajina Septimanija (''Province de Septimanie'') – nadležna za područje [[Languedoc-Roussillon]]; novi naziv po teritoriju [[Septimanija]]. *Pokrajina Zemlje hramova (''Province Terres du Temple'') – nadležna za dijelove područja [[Pireneji-Jug]], odnosno departmane Aveyron, Lot, [[Tarn (departman)|Tarn]] i Tarn-et-Garonne. *Pokrajinska velika loža Dolina Loire (''Grande Loge Provinciale du Val de Loire'') *Pokrajina doline Rone (''Province de Vallée du Rhône'') Prekomorske administrativne pokrajine su: *{{Z|TAJ}}{{Z|SGP}}{{Z|KHM}}{{Z|LBN}} Velika loža međunarodnih pokrajina (''Grande Loge de District International'') – nadležna za [[Azija|azijske]] države [[Tajland]], [[Singapur]], [[Kambodža]] i [[Libanon]]. *{{Z|GLP}} Pokrajina Gvadalupa i Sjevernih otoka (''Province de Guadeloupe-Îles du Nord '') – nadležna za prekomorsku pokrajinu [[Gvadalupa]]. *{{Z|GUF}} Pokrajina Gijana (''Province de Guyane'') – nadležna za prekomorsku pokrajinu [[Francuska Gijana]]. *{{Z|REU}}{{Z|MYT}} Pokrajina Réunion i Mayotte (''Province de La Réunion-Mayotte '') – nadležna za prekomorske pokrajine [[Réunion]] i [[Mayotte]]. *{{Z|MTQ}} Pokrajina Martinik (''Province de la Martinique'') – nadležna za prekomorsku pokrajinu [[Martinik]]. *{{Z|NCL}} Pokrajina Nova Kaledonija (''Province de Nouvelle-Calédonie'') – nadležna za ''sui generis'' prekomorsku zajednicu [[Nova Kaledonija]]. *{{Z|PYF}} Pokrajina Tahiti (''Province de Tahiti Nui'') – nadležna za otok [[Tahiti]] u prekomorskoj zajednici [[Francuska Polinezija]]. Među [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama]] koje rade pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske su i: *Loža "Villard de Honnecourt" (''Loge Villard de Honnecourt'') br. 13 – [[istraživačka loža]] nosi naziv po Villard de Honnecourt, graditelju iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. *Loža "Lanac Europske unije" (''Loge Chaine d'Union Européenne'') br. 183, Longwy – dio je [[Međunarodni simpozij loža "Europa"|lanca istoimenih loža]] koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.<ref name=":10">{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/|title=International Europe Lodges Symposium|access-date=2023-10-29|website=isel-europe.org|language=en}}</ref> *Loža "Europljani" (''Loge Les Européens'') br. 1051, Pariz, Pokrajina Pariz – dio je lanca istoimenih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.<ref name=":10"/> *Loža "Europa Provansa Mediteran" br. 1960, [[Toulon]], Pokrajina Provansa – dio je lanca istoimenih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.<ref name=":10"/> === Uprava === Nacionalnom velikom ložom Francuske upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Francuski jezik|fra.]] ''Grand Maitre'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:<ref>{{Citiranje weba|title=Organisation de la GLNF - Anciens Grands Maîtres de la GLNF|url=http://www.glnf.fr/presentation/?MOD_N_ID=1&ARB_N_ID=2662|access-date=2025-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20101231174101/http://www.glnf.fr/presentation/?MOD_N_ID=1&ARB_N_ID=2662|archive-date=2010-12-31|website=glnf.fr|language=fr}}</ref> {{div col|colwidth=25em}} # Édouard de Ribaucourt (1913. – 1919.) # Charles Barrois (1919. – 1929.) # Henri de Mondehare (1929. – 1933.) # Louis-Gabriel Jollois (1933. – 1938.) # Marcel Vivrel (1938. – 1947.) # Pierre Chéret (1947. – 1958.) # Ernest Van Hecke (1958. – 1971.) # Auguste-Louis Derosière (1971. – 1980.) # Jean Mons (1980. – 1989.) # André Roux (1989. – 1992.) # Claude Charbonniaud (1992. – 2001.) # Jean-Charles Foellner (2001. – 2007.) # François Stifani (2007. – 2012.) # Jean-Pierre Servel (2012. – 2018.) # Jean-Pierre Rollet (2018. – 2024.)<ref>{{Citiranje weba|url=http://le-myosotis-dauphine-savoie.over-blog.com/2019/01/la-nouvelle-carte-de-la-glnf-par-le-nouveau-grand-maitre-jean-pierre-rollet.html|title=La Nouvelle Carte de la GLNF par e Nouveau Grand Maitre Jean-Pierre Rollet|access-date=2024-07-18|language=fr}}</ref> # Yves Pennes (od 2024.)<ref>{{Citiranje weba|title=Yves Pennes officiellement Investi Grand Maître de la Grande Loge Nationale Française|url=https://450.fm/2024/12/17/yves-pennes-officiellement-investi-grand-maitre-de-la-grande-loge-nationale-francaise/|access-date=2025-05-31|date=2024-12-17|website=450.fm|language=fr}}</ref> {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]], kao i [[Međuamerička masonska konfederacija|Međuameričke masonske konfederacije]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s 212 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/fr/accueil/|title=Cher visiteur, bienvenue|access-date=2023-09-06|website=glnf.fr|language=fr}}</ref> === Obredi === Nacionalna velika loža Francuske upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/fr/articles/?id=170|title=Richesse et diversité des Rites|access-date=2023-09-06|website=glnf.fr|language=fr}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} * [[Ispravljeni škotski obred]] (samo prva tri stupnja); * [[Emulacijski obred]]; * [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski obred]] (samo prva tri stupnja); * [[Francuski obred|Moderni francuski obred]] (samo prva tri stupnja). * [[Yorčki obred]] (samo prva tri stupnja). * [[Standardni škotski obred]]. {{div col end}} == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Nacionalna velika loža Francuske provodi u [[Slobodnozidarski redovi|pridruženim tijelima i redovima]], od kojih svaki predstavlja po jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] i na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su: * Vrhovno nacionalno vijeće Francuske (''Suprême Conseil national de France'') – nadležno za rad [[Škotski obred|škotskog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.scndf.fr/|title=Suprême Conseil National De France|access-date=2023-09-23|website=scndf.fr|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/fr/articles/?id=180|title=Rite Ecossais Ancien et Accepté|access-date=2023-09-23|website=glnf.fr|language=fr}}</ref> * Vrhovni ujedinjeni veliki kapitel masona Kraljevskog luka za Francusku (''<!--Sainte Arche Royale de Jérusalem –-->Suprême Grand Chapitre Uni des Maçons de l'Arche Royale de France'') – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]]. * Francuski veliki kapitul – Vrhovno vijeće Modernog obreda za Francusku (''Grand Chapitre Français – Suprême Conseil du Rite Moderne pour la France'') – nadležan za rad [[Francuski obred|moderni (francuski) obred]]. * Veliki priorat Ujedinjenih, masonskih, vjerskih i vojnih redova Hrama i Svetog Ivana Jeruzalemskog, Palestine, Rodosa i Malte za Francusku (''Grand Prieuré des Ordres Unis, Maçonniques, Religieuses et Militaires de Temple et de Saint-Jean de Jerusalem, Palestine, Rhodos et Malte pour la France'') – nadležan za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://annuaire-entreprises.data.gouv.fr/entreprise/grand-prieure-des-ordres-unis-maconniques-religieux-militaires-du-temple-ass-491966925|title=Grand Prieure des Ordres unis maconniques religieux militaires du Temple|access-date=2024-08-12|website=data.gouv.fr|language=fr|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250415191333/https://annuaire-entreprises.data.gouv.fr/entreprise/grand-prieure-des-ordres-unis-maconniques-religieux-militaires-du-temple-ass-491966925|archive-date=15. travnja 2025.}}</ref> *Velika loža mastora masona znaka Francuske (''Grande Loge des Maîtres Maçons de Marque de France'') – nadležna za rad [[Red majstora znaka|majstora znaka]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glmdfr.com/|title=Grande Loge De Marque De France Réunie|access-date=2024-08-12|website=glmdfr.com|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://web.archive.org/web/20210623130115/http://glmmmf.org/|title=Grande Loge des Maîtres Maçons de Marque de France|access-date=2024-08-12|website=glmmmf.org|archive-url=http://glmmmf.org/|archive-date=2021-06-23|url-status=dead|language=fr}}</ref> * Velika loža Drevnog i časnog bratstva mornara kraljevske arke za Francusku (''Grande Loge de l'Ancienne et Honorable Fraternité des Nautoniers de l'Arche Royale pour la France'') – nadležna za rad [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glmdfr.com/nautoniers-de-larche-royale/|title=Ancienne et Honorable Fraternité des Nautoniers de l’Arche Royale|access-date=2024-08-12|website=glmdfr.com|language=fr}}</ref> *Velika konklava Reda tajnog nadzornika ili Bratstvo Davida i Jonathana za Francusku (''Grand conclave de l'Ordre du Moniteur Secret ou Fraternite de David et Jonathan pour la France'') – nadležno za rad [[Red tajnog nadzornika|tajnih nadzornika]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glmdfr.com/ordre-du-moniteur-secret/|title=Grand conclave de l'Ordre du Moniteur Secret ou Fraternite de David et Jonathan pour la France|access-date=2024-08-13|website=glmdfr.com|language=fr}}</ref> *Veliko koncil kraljevskih i odabranih majstora u Francuskoj (''Grand Conseil des Maîtres Royaux et Choisis en France'') – nadležno za rad [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kraljevskih i odabranih majstora]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glmdfr.com/ordre-maitres-royaux-et-choisis/|title=Ordre des Maitres Royaux et Choisis|access-date=2024-08-12|website=glmdfr.com}}</ref> *Velika imperijalna konklava za Francusku Slobodnozidarskog i vojnog reda crvenog križa cara Konstatina i redova svetog Groba i svetog Ivana Evanđelista (''Grand Conclave Impérial pour la France de l'Ordre Maçonnique et Militaire de la Croix Rouge de Constantin et des Ordres du Saint-Sépulcre et de Saint Jean l'Evangéliste'') – nadležna za rad [[Crveni križ cara Konstatina|crvenog križa cara Konstatina]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.crcfrance.org/|title=Grand conclave impérial pour la France|access-date=2023-11-11|website=crcfrance.org|language=fr}}</ref> * Ispravljeni veliki priorat Francuske (''Grand Prieuré Rectifié de France'') – nadležan za rad [[Ispravljeni škotski obred|ispravljenog škotskog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gprf-asso.org/|title=Grand Prieuré Rectifié de France|access-date=2024-08-26|website=gprf-asso.org|language=fr|archive-date=26. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240826062459/https://www.gprf-asso.org/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/fr/articles/?id=174|title=Rite Ecossais Rectifié|access-date=2024-08-26|website=glnf.fr|language=fr}}</ref> *Veliki kolegij Francuske Svećenika vitezova templara Svetog kraljevskog luka i Reda svete mudrosti (''Ordre des Chevaliers du Temple-prêtres de la Sainte Arche Royale'') – nadležno za rad [[Svećenici vitezovi templari Svetog kraljevskog luka|svećenika vitezova templara svetog kraljevskog luka]] kao i [[Red svete mudrosti|reda svete mudrosti]]. *Veliki sud masonskog reda Ethelstana za Francusku (''Ordre d'Athelstan pour la France'') – nadležno za rad [[Red Ethelstana|reda Ethelstana]]. *Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Francuskoj: **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Rozenkrojcersko društvo Engleske ([[Engleski jezik|eng.]] ''Rosicrucian Society of England''; [[Latinski jezik|lat.]] ''Societas Rosicruciana in Anglia'') – nadležno za rad [[Rozenkrojcersko društvo|rozenkrojcerskog društva]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sria.uk.com/|title=Societas Rosicruciana in Anglia|access-date=2024-07-10|website=sria.uk.com|language=en}}</ref> **{{Z|SAD}} Generalni konvent Vitezova yorčkog kiža časti Amerike (''Couvent général des Chevaliers de la Croix d'Honneur de York d'Amérique''; [[Engleski jezik|engl.]] ''Convent General of Knights of the York Cross of Honour of America'') – nadležan za rad [[Vitezovi jorčkog kiža časti|Vitezova yorčkog kiža časti]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://kych.org/priories/|title=Priories - Convent General Knights of the York Cross of Honour|access-date=2024-07-18|website=kych.org|language=en}}</ref> **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Francuska pokrajina Cijenjenog društva slobodnih zidara, grubih zidara, zidograditelja, krovopokrivača, popločavača, žbukera i opečara – nadležno za rad [[Operativno zidarstvo|operativnog zidarstva]]. **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Inspektorat Drevnog i masonskog reda grimizne vrpce za Francusku – nadležno za rad [[Red grimizne vrpce|grimizne vrpce]]. Pod zaštitom ove velike lože djeluje i [[DeMolay|Red DeMolay]] za dječake i mlade muškarce u dobi od 12 do 21 godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.demolay-france.org/|title=DeMolay France|access-date=2024-07-18|website=demolay-france.org|language=fr}}</ref> Vrhovno nacionalno vijeće je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća ([[Engleski jezik|engl.]] ''European Confederation of Supreme Councils'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://thecsce.org/organisation.html|title=Supreme Councils members of CSCE|access-date=2024-08-24|website=thecsce.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903184356/http://thecsce.org/organisation.html|archive-date=2018-09-03|url-status=dead|language=en}}</ref> Vrhovni veliki kapitel masona Kraljevskog luka za Francusku je osnovan [[2012.]] godine. Član je Međunarodnog općeg velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka ([[Engleski jezik|engl.]] ''General Grand Chapter Royal Arch Mason International'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|title=GGCRAMI International Jurisdictions|access-date=2024-04-16|website=ggcrami.org|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih masonskih velikih loža]] * [[Masonski institut Francuske]] == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == {{refbegin}} * {{Citiranje knjige|title=Le Grand Orient de France|last=Bauer|first=Alain|publisher=PUF|year=2012.|isbn=978-2-13-058866-5|location=Pariz|url=https://books.google.hr/books/about/Le_Grand_Orient_de_France.html?id=6bsICwAAQBAJ&redir_esc=y|last2=Mollier|first2=Pierre|language=fr|ref=BauerMollier2012}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.glnf.fr/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Francuskoj]] [[Kategorija:Velike lože|F]] 8jz6reh033ipnmbdwprsv3txukkbljc 0 668093 7631811 7624493 2026-11-07T05:21:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631811 wikitext text/x-wiki {{zastarjelo}} {| class="infobox" style="width:25em; text-align:left; font-size: 90%;" |- ! colspan="2" style="text-align: center; font-size:130%; background-color: #e8e8ff"| Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020./21. |- | colspan="2" style="text-align: center" | {{Switcher |[[Datoteka:COVID-19 Croatia active cases per capita.svg|325px]] {{Manje| {{legend inline|#e0e0e0|0}} {{legend inline|#edf8fb|&gt; 0}} {{legend inline|#9ebcda|50}} {{legend inline|#8c96c6|100}} {{legend inline|#8856a7|250}} {{legend inline|#810f7c|500}} {{legend inline|#4d004b|1000}} {{legend inline|#000000|&ge; 2000}} }} | Aktivni slučajevi na 100.000 stanovnika (po županijama) |[[Datoteka:COVID-19 Croatia cases per capita.svg|325px]] {{Manje| {{legend inline|#fff9f3|&gt;0}} {{legend inline|#feebe2|10 000}} {{legend inline|#faafb5|14 000}} {{legend inline|#ed3497|18 000}} {{legend inline|#9e017e|22 000}} {{legend inline|#7a0177|26 000}} {{legend inline|#000|&ge; 30 000}} }} | Ukupan broj slučajeva na 100.000 stanovnika (po županijama) | default=1 }} {{!}}- {{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}} {{!}}- | colspan="2" style="text-align: center" | '''Službena stranica Vlade RH za pravodobne i točne informacije o koronavirusu:''' |- | colspan="2" style="text-align: center" | [https://www.koronavirus.hr '''www.koronavirus.hr'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200325192829/https://www.koronavirus.hr/ |date=25. ožujka 2020. }} {{!}}- {{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}} {{!}}- |- ! Bolest | [[COVID-19]] |- ! Virus | [[SARS-CoV-2]] |- ! Prvi slučaj | [[Zagreb]], [[25. veljače]] [[2020.]] |- {{!}}- ! Ukupan broj slučajeva | {{COVID-19-zaraženi-HR}} |- ! Broj preminulih | {{COVID-19-preminuli-HR}} |- | colspan="2" style="text-align: center" | <small>Zadnji put ažurirano: {{COVID-19-nadnevak-podataka}}</small> |} '''[[Pandemija COVID-19|Pandemija koronavirusa]]''' proširila se na '''[[Hrvatska|Hrvatsku]]''' 25. veljače 2020. godine. Prvi slučaj potvrđen je u [[Zagreb]]u. Obolio je 26-godišnjak koji je od 19. do 21. veljače boravio u [[Italija|talijanskom]] gradu [[Milano|Milanu]]. Nakon što je pozitivno testiran, hospitaliziran je u [[Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević|Sveučilišnoj bolnici za zarazne bolesti dr. Frana Mihaljevića]] u [[Zagreb]]u. Dana 19. ožujka 2020. zabilježeno je više od 100 slučajeva. Broj oboljelih samo za 2 dana duplicirao se na 200, a zaključno s 27. ožujka potvrđeno je više od 500 slučajeva. Dne 2. travnja zabilježeno je više od 1.000 slučajeva.<ref name="koronavirus.hr"/> Prema [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilištu u Oxfordu]], Hrvatska je krajem ožujka 2020. godine bila među državama s najstrožim restrikcijama i mjerama za smanjenje zaraze novim koronavirusom.<ref>[https://vecernji.hr/vijesti/oxford-hrvatska-ima-najstroze-mjere-u-europi-iza-su-samo-srbija-i-sirija-1389281 Oxford: Hrvatska ima najstrože mjere u Europi. Beroš: Pažljivo balansiramo], vecernji.hr, pristupljeno 27. ožujka 2020.</ref><ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/istrazivanje-sveucilista-oxford-proucili-mjere-koje-su-zemlje-donijele-i-usporedili-ih-s-brojem-zarazenih-najstriktnije-mjere-provodi-hrvatska/10137835/ ISTRAŽIVANJE SVEUČILIŠTA OXFORD Proučili mjere koje su zemlje donijele i usporedili ih s brojem zaraženih. Najstriktnije mjere provodi – Hrvatska!], jutarnji.hr, pristupljeno 27. ožujka 2020.</ref> U ljeto ulazi s vrlo malim brojem novozaraženih, a onda popuštaju mjere i s krajem ljeta kreće novi val epidemije te Hrvatska u siječnju 2021. godine ima nešto više od 1 000 registriranih smrti na milijun stanovnika vezanih uz pandemiju koronavirusa, slično većini drugih zemalja EU.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-01-14|title=COVID-19 situation update for the EU/EEA, as of week 1 2021|url=https://www.ecdc.europa.eu/en/cases-2019-ncov-eueea|accessdate=2021-01-18|publisher=European Centre for Disease Prevention and Control|language=engleski}}</ref> U to vrijeme počinje i besplatno cijepljenje za sve koji borave u Hrvatskoj, ali mu se odaziva znatno manji broj stanovnika nego u zemljama zapadne Europe: do travnja 2022. barem jednu dozu cjepiva primilo je 56 % stanovništva, dok je prosjek cijele EU oko 75 %.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ritchie|first=Hannah|last2=Mathieu|first2=Edouard|last3=Rodés-Guirao|first3=Lucas|last4=Appel|first4=Cameron|last5=Giattino|first5=Charlie|last6=Ortiz-Ospina|first6=Esteban|last7=Hasell|first7=Joe|last8=Macdonald|first8=Bobbie|last9=Beltekian|first9=Diana|last10=Roser|first10=Max|date=2020-03-05|title=Coronavirus Pandemic (COVID-19)|url=https://ourworldindata.org/covid-vaccinations|journal=Our World in Data}}</ref> Do {{COVID-19-nadnevak-podataka}} u Hrvatskoj je potvrđeno {{COVID-19-zaraženi-HR}} slučajeva zaraze virusom, a smrću je bolest završila za {{COVID-19-preminuli-HR}} osoba.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Službena stranica Vlade za pravodobne i točne informacije o koronavirusu|url=https://www.koronavirus.hr/najnovije/35|url-status=dead|access-date=2023-05-11|website=koronavirus.hr|language=hr|archive-date=3. prosinca 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201203110931/https://www.koronavirus.hr/najnovije/35}}</ref> Od početka pandemije do ožujka 2022. bilježi se porast smrtnosti od 19 000 u odnosu na višegodišnji prosjek.<ref>{{Citiranje weba|title=Učinci pandemije bolesti COVID-19 na društveno-ekonomske pokazatelje|url=https://web.dzs.hr/Hrv/Covid-19/stanovnistvo-umrli.html|url-status=live|access-date=2022-07-28|website=Državni zavod za statistiku}}</ref> U Hrvatskoj je od kraja 2021. većina mjera sprječavanja širenja virusa ukinuta, a broj umrlih od početka posljednjeg vala premašuje sve prethodne valove epidemije zajedno. Po smrtnosti prema broju stanovnika, više od 4500 na milijun, Hrvatska je sedma na svijetu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ritchie|first=Hannah|last2=Mathieu|first2=Edouard|last3=Rodés-Guirao|first3=Lucas|last4=Appel|first4=Cameron|last5=Giattino|first5=Charlie|last6=Ortiz-Ospina|first6=Esteban|last7=Hasell|first7=Joe|last8=Macdonald|first8=Bobbie|last9=Beltekian|first9=Diana|last10=Roser|first10=Max|date=2023-05-11|title=Coronavirus Pandemic (COVID-19)|url=https://ourworldindata.org/covid-deaths|journal=Our World in Data}}</ref> Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na naknade za bolovanje i troškove testiranja, liječenja i cijepljenje potrošio je do travnja 2022. više od pet milijarda kuna, a ukupni troškovi koje je pokrivala država premašili su dvadeset i tri milijarde kuna.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-13|title=Koliko nas je ukupno koštala pandemija? Samo HZZO je potrošio pet milijardi, a to nije ni izbliza sve|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/koliko-nas-je-ukupno-kostala-pandemija-samo-hzzo-je-potrosio-pet-milijardi-a-to-nije-ni-izbliza-sve/|url-status=live|access-date=2022-04-27|website=Novi list}}</ref> [[Vlada Republike Hrvatske]] za građane je otvorila [[Web stranica|web stranicu]] ''www.koronavirus.hr'' i poseban broj telefona 113 za informacije o koronavirusu.<ref>[https://www.koronavirus.hr/vazni-brojevi/56 Važni brojevi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200319170009/https://www.koronavirus.hr/vazni-brojevi/56 |date=19. ožujka 2020. }}, koronavirus.hr, pristupljeno 19. ožujka 2020.</ref> Također, predstavljena je [[Mobilne aplikacije|mobilna aplikacija]] ''Stop COVID-19''.<ref>[https://zdravlje.gov.hr/vijesti/predstavljena-mobilna-aplikacija-stop-covid-19/5259 Predstavljena mobilna aplikacija "Stop COVID-19"], zdravlje.gov.hr, pristupljeno 31. srpnja 2020.</ref> U svibnju 2023. proglašen je kraj epidemije jer broj zaraženih, oko 400 tjedno uz tridesetak umrlih,<ref name=":1" /> više ne predstavlja preveliko opterećenje za zdravstveni sustav.<ref>{{Citiranje weba|last=Krnić|first=Ivana|date=2023-05-11|title=Proglašen kraj epidemije u Hrvatskoj|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/proglasen-kraj-epidemije-u-hrvatskoj-ovo-je-25-najludih-stvari-koje-su-se-dogodile-u-koroni-15334542|url-status=live|access-date=2023-05-11|website=Jutarnji list|language=}}</ref> == Statistike == <gallery widths="400" heights="280" perrow="2"> Datoteka:COVID-19 ourworldindata.org smrti pripisane bolesti - HR i neke druge zemlje.svg Datoteka:COVID-19 ourworldindata.org udio cijepljenog stanovništva - HR i neke druge zemlje.svg </gallery> == Dolazak i širenje koronavirusa u Hrvatskoj == Prvi slučaj zaraze virusom [[SARS-CoV-2]] u Hrvatskoj potvrđen je [[25. veljače]] [[2020.]] godine.<ref>{{Citiranje www |naslov=Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj |url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/potvrden-prvi-slucaj-koronavirusa-u-hrvatskoj/ |ime=Vedran |prezime=Vrabec |web_stranica=Telegram.hr |nadnevak=2020-02-25 |preuzeto=2020-02-25}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Potvrđen je koronavirus u Zagrebu |url=https://vijesti.hrt.hr/585382/preventivno-postrozene-zastitne-mjere-zbog-koronavirusa |accessdate=2020-02-25}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Premijer potvrdio: Koronavirus stigao u Hrvatsku, mlađi muškarac hospitaliziran u Zagrebu. Boravio je u Milanu i ima blaže simptome |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/cekaju-se-rezultati-testova-na-koronavirus-za-pet-osoba-u-hrvatskoj---595197.html |accessdate=2020-02-25}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Potvrđen koronavirus u Hrvatskoj |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2159689 |accessdate=2020-02-25}}</ref> Do {{COVID-19-nadnevak-podataka}} u Hrvatskoj je registrirano {{COVID-19-zaraženi-HR}} oboljelih. 2 321 600 osoba cijepljeno je samo jednom dozom [[Cjepivo protiv COVID-19|cjepiva protiv koronavirusa]], a njih 2 251 600 primile su dvije doze. Ukupno je utrošeno 5 362 000 doza cjepiva.<ref name=":1" /><!--Županijski centri 112 dobili su do sada ukupno 3655 dojava o kršenju samoizolacije, dok su kod 1024 osobe utvrđena kršenja samoizolacije, o čemu je obaviješten Državni inspektorat.--> == Pozadina i sprječavanje == [[Datoteka:Covid 19 school Croatia.jpg|thumb|right|Upozorenje o [[COVID-19|COVIDu-19]] na ogradi [[zaprešić]]ke škole]] [[Datoteka:COVID-19 announcement in Pula-Pola Croatia.jpg|thumb|desno|Plakat u [[Pula|Puli]] s važnim informacijama za građane]] [[Datoteka:Zg mrzim Koronu.jpg|thumb|desno|[[Grafiti|Grafit]] "mrzim koronu" na raskrižju Draškovićeve i Vlaške ulice u [[Zagreb]]u]] Zabrinutost zbog virusa započela je čim je počeo [[Pandemija COVID-19|njegov brzi porast u Kini]].<ref>[https://www.total-croatia-news.com/lifestyle/41056-coronavirus-croatia What is Croatia Doing to Prevent the Spreading of the New Coronavirus?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200513003119/https://www.total-croatia-news.com/lifestyle/41056-coronavirus-croatia |date=13. svibnja 2020. }}, total-croatia-news.com, 25. siječnja 2020.</ref> [[Dodatak:Popis zračnih luka u Hrvatskoj|Zračne luke u Hrvatskoj]] pripremljene su i počele su prolaziti kroz pasivne mjere i biti oprezne. [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]] upozorava one koji putuju u [[Kina|Kinu]] kako bi izbjegli bolesne osobe, izbjegli životinje (i žive i mrtve) kao i tržišta, da ne jedu sirove ili nedovoljno kuhane životinje, da često peru ruke i obavijeste svog liječnika o svojim planovima za putovanje u Kinu. [[Hrvatski Caritas]] je, [[17. ožujka]] [[2020.]] stavio na raspolaganje [[Nacionalni stožer civilne zaštite Republike Hrvatske|Nacionalnom stožeru civilne zaštite]] opremu za interventno i humanitarno zbrinjavanje.<ref>{{cite web |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvatski-caritas-stavio-svoju-opremu-na-raspolaganje-stozeru-20200317 |title=Hrvatski Caritas stavio svoju opremu na raspolaganje Stožeru |work=www.tportal.hr |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T |Tportal.hr]] |date=2020-03-17 |accessdate=2020-03-17}}</ref><ref>{{cite web |title=COVID 19 – Djelovanje Caritasa |url=https://www.caritas.hr/2020/03/16/covid-19-djelovanje-caritasa/ |publisher=[[Hrvatski Caritas]] |date=2020-03-17 |accessdate=2020-03-17 |archive-date=17. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200317202439/https://www.caritas.hr/2020/03/16/covid-19-djelovanje-caritasa/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=https://ika.hkm.hr/novosti/brojne-aktivnosti-hrvatskog-caritasa-od-pocetka-pandemije-covid-om-19/ |title=Brojne aktivnosti Hrvatskog Caritasa od početka pandemije COVID-om 19 |publisher=[[Informativna katolička agencija]] |date=2020-03-17 |accessdate=2020-03-17}}</ref> === Zatvaranje obrazovnih institucija === Zbog velikih dnevnih migracija stanovništva između Istre i Italije, [[Vlada Republike Hrvatske]] donijela je 11. ožujka 2020. godine odluku o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te [[Visoko obrazovanje|fakulteta]] na području [[Istarska županija|Istarske županije]] s ciljem sprječavanja širenja bolesti [[COVID-19]]. Ponedjeljka, [[16. ožujka]] [[2020.]], su zatvorene sve obrazovne institucije u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]].<ref>[https://www.koronavirus.hr/o-skolovanju/13 O školovanju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200321181854/https://www.koronavirus.hr/o-skolovanju/13 |date=21. ožujka 2020. }}, koronavirus.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.</ref> Učenici od petih do osmih razreda osnovne škole te svi učenici srednjih škola nastavu imaju online, a za niže razrede osiguran je program na javnoj televiziji ([[HTV 3]]).<ref>{{Citiranje časopisa |author=Vijesti.hr |title=Koronavirus zatvara škole: Ministarstvo objavilo video kako će izgledati online nastava od kuće |url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/koronavirus/3662171/koronavirus-zatvara-skole-ministarstvo-objavilo-video-kako-ce-izgledati-online-nastava-od-kuce/ |language=hr |accessdate=2020-03-23 |archive-date=23. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200323141855/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/koronavirus/3662171/koronavirus-zatvara-skole-ministarstvo-objavilo-video-kako-ce-izgledati-online-nastava-od-kuce/ |url-status=dead }}</ref> === Kršenje samoizolacije=== Kazna za kršenje samoizolacije iznosi tri godine zatvora ili iznos od 8.000 do 120.000 [[kn]].{{ni}} Također, broj telefona za sve ljude sa sumnjom na [[COVID-19]] je 0800-9999.<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nove-informacije-nacionalnog-stozera-o-koronavirusu-od-jutros-nemamo-novih-bolesnika-ali-imamo-jednu-dobru-vijest-povecao-se-broj-oporavljenih/10098259/ |title='''Nove informacije Nacionalnog stožera o koronavirusu''' 'Od jutros nemamo novih bolesnika, ali imamo jednu dobru vijest, povećao se broj oporavljenih' |publisher=[[Jutarnji list]] |date=2020-03-16 |accessdate=2020-03-16}}</ref> == Smrtnost među izloženima zarazom == U Hrvatskoj je sredinom srpnja 2020. godine serološko istraživanje utvrdilo da je 2,4 % ispitanih imalo nekakav oblik susreta s virusom, a da je od njih tek 2 % imalo neutralizirajuća antitijela koja bi ih u tom trenutku štitila od infekcije. Zaraženih i oboljelih bilo je registrirano 3722, a umrlih 119 (3,2 %).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.politika24.net/2020/07/13/capak-po-rezultatima-seroloskih-testiranja-24-ispitanika-ima-antitijela-na-virus/ |title=Capak: Po rezultatima seroloških testiranja 2,4 % ispitanika ima antitijela na virus |publisher=Politika.24.net |accessdate=2020-07-13 |archive-date=20. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200720170700/https://www.politika24.net/2020/07/13/capak-po-rezultatima-seroloskih-testiranja-24-ispitanika-ima-antitijela-na-virus/ |url-status=dead }}</ref> Smrtnost među zaraženim stanovnicima Hrvatske u početku pandemije približno je onakva kakva se bilježi u susjednoj Sloveniji,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/slovenija-objavila-rezultate-masovnog-testiranja-na-koronavirus/2181102.aspx |title=Slovenija objavila rezultate masovnog testiranja, znaju koliko ljudi ima antitijela |author=HINA |date=2020-07-20 |publisher=Index.hr |accessdate=2020-07-20}}</ref> ali višestruko manja nego u nekim zapadnim zemljama. Tako se [[Nizozemska|Nizozemskoj]] s krajem lipnja 2020. god. među oko 940 tisuća zaraženih (5,5 posto od 17,1 milijuna stanovnika) bilježi 6100 umrlih pacijenata (6,5 %).<ref>{{Citiranje weba |url=https://nltimes.nl/2020/06/25/known-covid-19-deaths-6100-netherlands |title=KNOWN COVID-19 DEATHS UP TO 6,100 IN NETHERLANDS |author=Zack Newmark |date=2020-06-25 |publisher=NLTIMES.NL |accessdate=2020-07-20}}</ref> Znanstvenici ukazuju da su za sada podatci o broju zaraženih koronavirusom iz raznih dijelova svijeta nepouzdani i da je stoga još uvijek teško dati dobre procjene o smrtnosti. U općoj populaciji procjenjuju je na oko 0.7 % svih zaraženih,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.05.03.20089854v4 |title=A systematic review and meta-analysis of published research data on COVID-19 infection-fatality rates |author=Gideon Meyerowitz-Katz, Lea Merone |date=Srpanj 2020. |work=medRxiv.org |language=engleski |publisher=MedRxiv |accessdate=2020-07-20}}</ref> no ona jako ovisi o dobi bolesnika, drugim bolestima (komorbiditetima) i cijepljenosti, a postoji i razlika vezana uz spol.<ref name=":02">{{Citiranje weba|author=Erin K. Stokes|date=2020-06-19|title=Coronavirus Disease 2019 Case Surveillance — United States, January 22–May 30, 2020|url=https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/69/wr/mm6924e2.htm|accessdate=2020-10-13|publisher=CDC, Morbidity and Mortality Weekly Report (MMWR)|language=engleski}}</ref> Istraživanje na necijepljenim osobama iz prosinca 2020. pokazalo je da će bolest završiti smrtnim ishodom za 15 % oboljelih u dobi od 85 godina, oko 5 % u dobi od 75 godina, 1,5 % za one sa 65 godina, 0,4 % za pedesetpetogodišnjake, ali će biti ispod 0,01 % za sve mlađe od 25.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Levin|first=Andrew T.|last2=Hanage|first2=William P.|last3=Owusu-Boaitey|first3=Nana|last4=Cochran|first4=Kensington B.|last5=Walsh|first5=Seamus P.|last6=Meyerowitz-Katz|first6=Gideon|date=2020-12-01|title=Assessing the age specificity of infection fatality rates for COVID-19: systematic review, meta-analysis, and public policy implications|url=https://doi.org/10.1007/s10654-020-00698-1|journal=European Journal of Epidemiology|language=en|volume=35|issue=12|pages=1123–1138|doi=10.1007/s10654-020-00698-1|issn=1573-7284|pmc=PMC7721859|pmid=33289900}}</ref> U Hrvatskoj je do kraja srpnja 2022. godine registrirano 16 300 smrti povezanih s infekcijom koronavirusom.<ref>{{Citiranje weba|title=Službena stranica Vlade za pravodobne i točne informacije o koronavirusu|url=https://www.koronavirus.hr/najnovije/35|access-date=2022-07-29|website=koronavirus.hr|language=hr|archive-date=3. prosinca 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201203110931/https://www.koronavirus.hr/najnovije/35|url-status=dead}}</ref> To predstavlja nešto više od 0,4 posto cjelokupnog stanovništva države. Istraživanje koja bi mogla omogućiti točniju procjenu prokuženosti i smrtnosti u općoj populaciji zbog infekcije do toga vremena nisu provedena.{{Ni}} == Organizacija psihološke podrške građanima Republike Hrvatske == [[Pandemija COVID-19|Pandemija koronavirusa]] građanima [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] donijela je neizvjesnost i različite vrste gubitaka, a mjere koje su provedene u svrhu sprječavanja širenja epidemije uključivale su ograničenu slobodu kretanja. Mnogi su u tom periodu bili ograničeni u kontaktima sa svojim prijateljima, bližnjima te su bili zabrinuti za očuvanje vlastitih radnih mjesta. Neizvjesnost i dalje traje. Uobičajeno je da se u takvim situacijama češće pojavljuju neugodne emocije, poput straha, uzrujanosti, ljutnje, razdražljivosti, dosade, zbunjenosti, tuge, bespomoćnosti, doživljaja gubitka kontrole, nezadovoljstva i druge. Takve nas emocije čuvaju i potiču na djelovanje, a strah je normalna reakcija na potencijalnu opasnost. No, jačina i čestina tih osjećaja može dovesti do nemogućnosti koncentracije, teškoća organiziranja, teškoća izvršavanja predviđenih zadataka, bezvoljnosti i drugih reakcija koje su prirodne za nove okolnosti u kojima živimo. Koji će „paket“ ovih emocija i kojeg intenziteta osoba doživjeti može se razlikovati za svakog pojedinca, ali sve emocije koje osoba osjeća očekivane su i normalne. Javljaju se kod većine nas i važno je znati da u njima i s njima nismo sami.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/HPK-Koronavirus_i_mentalno_zdravlje.pdf |title=Koronavirus i mentalno zdravlje: Psihološki aspekti, savjeti i preporuke |author=Skupina autora |work=psiholoska-komora.hr |publisher=Hrvatska psihološka komora |accessdate=2020-08-05}}</ref> Kako bi pomogli građanima u suočavanju s ovim izazovima, Hrvatska psihološka komora je u suradnji s [[Hrvatsko psihološko društvo|Hrvatskim psihološkim društvom]] i županijskim psihološkim društvima u periodu od ožujka do lipnja 2020. aktivirala Mrežu telefonskih linija za psihološku pomoć.<ref name=":0" /> Djelovala je i telefonska linija za psihološku podršku maturantima zbog uočene potrebe za omogućavanjem psihološke podrške toj skupini, budući da većina škola u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] ne ispunjava minimalne uvjete državnog pedagoškog standarda te nema zaposlenog psihologa na puno radno vrijeme.<ref>{{Citiranje weba |url=https://psiholoskoproljece.org/velik-broj-osnovnih-skola-ne-postuje-norme-propisane-drzavnim-pedagoskim-standardom-pedagog-i-knjiznicar-zaposleni-su-u-skoro-svakoj-skoli-a-psiholog-cak-ni-u-svakoj-drugoj/ |title=Veliki broj osnovnih škola ne poštuje norme propisane državnim pedagoškim standardom: pedagog i knjižničar zaposleni u skoro svakoj školi, a psiholog čak ni u svakoj drugoj |author=Švegar, D. |date=2020-01-27 |work=psiholoskoproljece.org |accessdate=2020-08-05}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://psiholoskoproljece.org/baza-i-elaborat-o-strucnim-suradnicima-u-os/ |title=Gotov baza i elaborat: Prosvjetnoj inspekciji i Pravobraniteljici za djecu predali smo listu 326 osnovnih škola koje zapošljavaju manji broj stručnih suradnika od propisanog |author=Psihološko Proljeće |date=2020-02-19 |work=psiholoskoproljece.org |accessdate=2020-08-05}}</ref> Ovim je putem psihološka podrška postala dostupna svim maturantima na području Republike Hrvatske. Razlozi javljanja bili su različiti, primjerice teškoće u učenju, organizacija vremena, emocionalno rasterećenje, pomoć u rješavanju problema, konkretan savjet, podrška, utjeha, umirenje i slično.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srednja.hr/matura/pokrenuta-linija-psiholosku-podrsku-maturantima-mozete-se-javiti-zbog-teskoca-ucenju-iz-drugih-razloga/ |title=Pokrenuta linija za psihološku podršku maturantima: Možete se javiti zbog teškoća u učenju, ali i iz drugih razloga |author=Gelenčir, M. |date=2020-05-13 |accessdate=2020-08-05}}</ref> U svakoj bolnici klinički psiholozi dežurni su na telefonima koji su objavljeni na stranicama bolnica, a preko 2000 psihologa svakodnevno je na svojim radnim mjestima u centrima za socijalnu skrb, obiteljskim centrima, vrtićima i školama i udrugama dostupno građanima.<ref name=":0" /> Tijekom razdoblja mjera ograničenja kretanja intenzivirala se produkcija online psihoedukativnih tekstova, od kojih su možda najistaknutiji oni Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.poliklinika-djeca.hr/ |title=Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba |author=Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba |accessdate=2020-08-05}}</ref> usmjereni ''djeci i roditeljima'', Zagrebačkog psihološkog društva<ref>{{Citiranje weba |url=https://zgpd.hr/ |title=Zagrebačko psihološko društvo |author=Zagrebačko psihološko društvo |accessdate=2020-08-05}}</ref> koji su, tijekom određenog perioda, svakodnevno pisali o praktičnim ''vježbama za povišenje optimizma'', projekta Kako Si<ref>{{Citiranje weba |url=https://kakosi.ffzg.unizg.hr/mi-u-medijima/ |title=kako si? |author=Kako si? |accessdate=2020-08-05}}</ref> u kojemu su studenti [[Psihologija|psihologije]], pod mentorstvom profesorice Nataše Jokić Begić, pisali i izvještavali u suradnji s portalom Srednja.hr<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=dbN_cTv7m08&list=PL_nOz1dDYNEFmGFEBiPqmwkTD9AsAOQpj |title=Playlist Kako si? |author=srednjaHR i Kako si? |work=youtube.com |accessdate=2020-08-05}}</ref> o suočavanju s aktualnim temama, ponajviše usmjerenim ''maturantima i srednjoškolcima'', te Savjeti<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.koronavirus.hr/savjeti/350 |title=Savjeti |author=koronavirus.hr |work=koronavirus.hr |accessdate=2020-08-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200805134633/https://www.koronavirus.hr/savjeti/350 |archivedate=5. kolovoza 2020.}}</ref> na službenoj stranici koronavirusa [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], poput tema o ''gubitku posla, suočavanju sa stresom'' i drugih. Jednako su važni i korisni svi ostali tekstovi namijenjeni građanstvu i djelovanja stručnjaka iz područja psihologije koje je Hrvatska psihološka komora objedinila u zbirci<ref name=":0" /> „Koronavirus i mentalno zdravlje: Psihološki aspekti, savjeti i preporuke“. Nadalje, izdane su knjige:<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/ostanidoma-covid-19.pdf |title=Kako se nositi sa situacijom prouzrokovanom pandemijom koronavirusne bolesti (COVID-19)? |author=Bubić, A. |year=2020 |work=psiholoska-komora.hr |publisher=Naklada Slap |accessdate=2020-08-05}}</ref> „Kako se nositi sa situacijom prouzrokovanom pandemijom koronavirusne bolesti (COVID-19)?“ autorice Andreje Bubić, radna bilježnica<ref>{{Citiranje weba |url=https://bhidapa.ba/wp-content/uploads/2020/04/Mypandemicstory-8.3_HR-Croatia.pdf |title=Moja priča o pandemiji: radna bilježnica za vođenu aktivnost za djecu svijeta, obitelj, učitelje i odgajatelje |author=Kliman, G., Oklan, E. i Wolfe, H. |year=2020 |work=bhidapa.ba |accessdate=2020-08-05 |archive-date=4. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210304231146/https://bhidapa.ba/wp-content/uploads/2020/04/Mypandemicstory-8.3_HR-Croatia.pdf |url-status=dead }}</ref> „Moja priča o pandemiji: radna bilježnica za vođenu aktivnost za djecu svijeta, obitelji, učitelje i odgajatelje“ te slikovnice „Dan kada je sve stalo“<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/Dan_kada_je_sve_stalo.pdf |title=Dan kada je sve stalo |author=Skupina autora |work=psiholoska-komora.hr |publisher=Pixelatl |accessdate=2020-08-05}}</ref> i „Bok. Ovo je koronavirus.“<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/Bok_ovo_je_koronavirus.pdf |title=Bok. Ovo je koronavirus. |work=psiholoska-komora.hr |publisher=Gouvernment of South Australia |accessdate=2020-08-05}}</ref> Svi navedeni materijali dostupni su besplatno, u online izdanju. Također, mnogi su stručnjaci gostovali u televizijskim emisijama, primjerice u emisijama [[Nedjeljom u dva|Nedjeljom u 2]] gostovali su psihologinja i psihoterapeutkinja Nataša Jokić Begić<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=Eh3uL17sLWc&t=96s |title=Nedjeljom u 2: Nataša Jokić Begić, 21.06.2020. |author=HRT Nedjeljom u 2 |date=2020-06-21 |work=youtube.com |accessdate=2020-08-05}}</ref> ([[HTV 1]], 21. lipnja 2020.) i psihijatar i psihoterapeut Milan Košuta<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=Z1MRihhzre0&t=2s |title=Nedjeljom u 2: Milan Košuta, 12.04.2020. |author=HRT Nedjeljom u 2 |date=2020-04-12 |work=youtube.com |accessdate=2020-08-05}}</ref> ([[HTV 1]] 21. travnja 2020.), u emisiji [[Treći element]] gostovali su psihologinje i psihoterapeutkinje Nataša Jokić Begić i Sena Puhovski na temu „Možemo li bez panike?“<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=nHpUitZtH8Q |title=Treći element S7E25 - Možemo li bez panike? |author=Treći element |date=2020-04-05 |work=youtube.com |accessdate=2020-08-05}}</ref> ([[HTV 3]], 5. travnja 2020.), a u emisiji Otvoreno<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=xRdXWbiYcBs |title=Otvoreno: Kako psihički podnosite krize koje prolazimo? 31.03.2020. |author=HRT OTVORENO |date=2020-04-01 |work=youtube.com |accessdate=2020-08-05}}</ref> gostovali su psihologinje Marina Ajduković, Tanja Sever, Gordana Kuterovac-Jagodić i psihijatar Veljko Đorđević ([[HTV 1]], 31. ožujka 2020.). Snimke emisija dostupne su online. == Potpora == === Ugostiteljska potpora === S obzirom na to da je Stožer civilne zaštite zatvorio i zabranio rad ugostiteljskih objekata, hrvatski ugostitelji su se udružili da pomognu suzbijanju koronakrize u Hrvatskoj nudeći svoje usluge, pa tako osim [[grijalice]] i [[klima|klime]] [[slastičarnice]] nude kolače, [[kafić]]i nude tople napitke, [[catering]] tvrtke nude svoju infrastrukturu, a po potrebi posudit će i [[šator]]e.<ref>{{cite web|last=Klaić|first=Martina|last2=Jokić|first2=Jovan|date=2020-12-06|title=Velika pomoć: Prekrasna gesta ugostitelja, u šator kod Zarazne stiže vrlo bitan uređaj: ‘Mi ionako ne radimo‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/prekrasna-gesta-ugostitelja-u-sator-kod-zarazne-stize-vrlo-bitan-uredaj-mi-ionako-ne-radimo-15035323|url-status=live|accessdate=2020-12-13|work=www.jutarnji.hr|publisher=[[Jutarnji list]], [[HRT]],}}</ref><!--lijevi izvor je za Grad Zagreb, desni za Grad Split--><ref>{{cite web |url=https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/palacinkarnica-stari-plac-iz-splita-svaki-ce-tjedan-slati-palacinke-ekipi-na-kbc-krizine/82440 |title=Palačinkarnica Stari plac iz Splita svaki će tjedan slati palačinke ekipi na KBC Križine |publisher=[[Hrvatski internetski portali#D |Dalmatinski portal]] |work=dalmatinskiportal.hr |date=2020-12-07 |accessdate=2020-12-13}}</ref> === Međunarodna potpora === Države ili [[Međunarodna organizacija|međunarodne organizacije]] koje su Hrvatskoj pružile pomoć: *{{Z+X|UAE}} donirali su 11,5 tona [[Osobna zaštitna sredstva|zaštitne opreme]].<ref>{{cite web |title=Stigla donacija 11,5 tona medicinske opreme od Vlade UAE |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/stigla-donacija-od-115-tona-medicinske-opreme-od-vlade-uae-1387573 |website=vecernji.hr |accessdate=2020-04-03}}</ref> *{{Z|UN}} [[UNICEF]] je donirao četiri tone zaštitne opreme.<ref>{{cite web |title=Iz Kopenhagen stigle četiri tone medicinskih maski, rukavica, odijela... |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/unicef-dostavio-cetiri-tone-zastitne-i-medicinske-opreme-u-hrvatsku-1390279 |website=vecernji.hr |accessdate=2020-04-03}}</ref><ref>{{cite web |title=UNICEF dostavio 4 tone profesionalne zaštitne i medicinske opreme u Hrvatsku |url=https://www.unicef.org/croatia/mediji/unicef-dostavio-4-tone-profesionalne-zastitne-i-medicinske-opreme-u-hrvatsku |website=unicef.org |date=2020-03-30 |accessdate=2020-04-12}}</ref> *{{Z+X|KIN}} je donirala 60 tona zaštitne opreme za službe koje sudjeluju na suzbijanju pandemije novog koronavirusa.<ref>[https://www.koronavirus.hr/iz-kine-stigao-zrakoplov-sa-60-tona-zastitne-opreme/456 Iz Kine stigao zrakoplov sa 60 tona zaštitne opreme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200412143537/https://www.koronavirus.hr/iz-kine-stigao-zrakoplov-sa-60-tona-zastitne-opreme/456 |date=12. travnja 2020. }}, koronavirus.hr, pristupljeno 12. travnja 2020.</ref> == Povijest == === 2020. === ==== Veljača ==== Hrvatska je [[25. veljače]] potvrdila svoj prvi slučaj. Obolio je 26-godišnjak koji je od 19. do 21. veljače boravio u [[Italija|talijanskom]] gradu [[Milano|Milanu]]. Nakon što je pozitivno testiran, hospitaliziran je u Sveučilišnoj bolnici za zarazne bolesti dr. Frana Mihaljevića u [[Zagreb]]u.<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/live/2020/feb/25/coronavirus-live-updates-outbreak-latest-news-italy-italia-deaths-symptoms-china-stocks-wall-street-dow-jones-economy-falls?page=with:block-5e550d8a8f086a28115b222d#block-5e550d8a8f086a28115b222d |title=Croatia latest European country to confirm coronavirus case |date=2020-02-25 |publisher=[[The Guardian]]}}</ref> 26. veljače potvrđena su dva nova slučaja. U drugom su slučaju sudjelovali brat blizanac te osobe u prvom slučaju.<ref name="hr.n1info.com">{{Cite web |url=http://hr.n1info.com/English/NEWS/a486123/Croatia-confirms-third-case-of-coronavirus-infection.html |title=Croatia confirms third case of coronavirus infection |website=N1 HR |language=hr |access-date=2020-02-26 |archive-date=26. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226181744/http://hr.n1info.com/English/NEWS/a486123/Croatia-confirms-third-case-of-coronavirus-infection.html |url-status=dead }}</ref> Također je primljen u istu bolnicu. Treći je slučaj bio Hrvat koji je radio u [[Parma|Parmi]] u Italiji. Hospitaliziran je u [[Rijeka|Rijeci]].<ref name="hr.n1info.com"/> Od 29. veljače u Hrvatskoj je bilo sedam potvrđenih slučajeva. Broj zaraženih se za samo 10 dana duplicirao na 14.<ref name="index.hr">{{Citiranje časopisa |title=Potvrđen 14. slučaj u Hrvatskoj. Svi koji dolaze iz Italije moraju u karantenu |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2163808 |accessdate=2020-03-10}}</ref> ==== Ožujak ==== Hrvatski ministar zdravstva [[Vili Beroš]] u srijedu, 11. ožujka 2020. donio je ''Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2''. Tom je odlukom proglašena epidemija na području čitave Republike Hrvatske od 11. ožujka 2020.<ref>[https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages//2020%20CORONAVIRUS//ODLUKA%20O%20PROGLAŠENJU%20EPIDEMIJE%20BOLESTI%20COVID-19.pdf Odluka o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2], zdravlje.gov.hr pristupljeno 14. svibnja 2020.</ref> Istoga dana, [[Svjetska zdravstvena organizacija]] proglasila je prethodnu epidemiju [[Pandemija COVID-19|pandemijom]]. Čelnici kluba navijača [[Torcida]] stavili su [[16. ožujka]] [[2020.]] godine sve navijače na raspolaganje gradu [[Split]]u i cijeloj Hrvatskoj, a dan kasnije dobili su poziv da se pripreme za zahtjevan zadatak preseljenja bolnice [[Križine]] u prostorije bolnice na [[Firule|Firulama]], kako bi se oslobodili prostori za prihvat svih zaraženih iz [[Dalmacija|četiri dalmatinske županije]].<ref>{{cite web |url=https://m.24sata.hr/sport/torcida-se-odaziva-pozivu-u-pomoc-preselit-ce-bolnicu-681402 - 24sata.hr |title=Torcida se odaziva pozivu u pomoć. Preselit će bolnicu!? |first=Tomislav |last=Gabelić |publisher=[[24sata]] |date=2020-03-16 |accessdate=2020-03-16}}</ref> Dana 17. ožujka broj oboljelih porastao je s 56 na 65. Od toga su ukupno dva slučaja iz [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske]] i [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]].<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/iz-minute-u-minutu-koronavirus-u-hrvatskoj-17-ozujka-2020---597832.html Ravnatelj KBC-a Rebro: "Zaraženi liječnici bili su u Austriji za vikend, a nikome to nisu prijavili. Sigurno će biti sankcija"], dnevnik.hr, pristupljeno 17. ožujka 2020.</ref><ref>[http://hr.n1info.com/Vijesti/a491565/Devet-novih-pacijenata-u-Hrvatskoj-nije-objavljeno-iz-kojih-su-gradova.html Devet novih pacijenata u Hrvatskoj, nije objavljeno iz kojih su gradova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200321131236/http://hr.n1info.com/Vijesti/a491565/Devet-novih-pacijenata-u-Hrvatskoj-nije-objavljeno-iz-kojih-su-gradova.html |date=21. ožujka 2020. }}, http://hr.n1info.com, pristupljeno 17. ožujka 2020.</ref> Dana 18. ožujka zabilježen je prvi slučaj u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]].<ref>[https://www.24sata.hr/news/srbija-uvela-policijski-sat-novi-oboljeli-u-bih-zarazen-ministar-681733 Zadarska županija bilježi prvi slučaj: Djevojka bila u Dubaiju], [[24sata]], pristupljeno 18. ožujka 2020.</ref> U noći sa 17. na 18. ožujka u Istri je preminuo čovjek u samoizolaciji. Potvrđeno je da bio inficiran koronavirusom.<ref>{{Cite news |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/obitelj-preminulog-muskarca-iz-istre-nije-istina-da-nije-zelio-u-bolnicu-1386915 |title=Obitelj preminulog muškarca iz Istre: Nije istina da nije želio u bolnicu |date=2020-03-18 |work=Večernji list |access-date=2020-03-19 |url-status=live |language=hrvatski}}</ref><ref>{{Cite news |last=Jelavić |first=Luka |url=https://www.glasistre.hr/istra/obitelj-preminulog-nina-kernjusa-vlasnika-konobe-astarea-u-brtonigli-koji-je-moguca-prva-zrtva-koronavirusa-u-hrvatskoj-629269 |title=Obitelj preminulog Nina Kernjusa, vlasnika konobe Astarea u Brtonigli, koji je moguća prva žrtva koronavirusa u Hrvatskoj: "Nije istina da Nino nije želio u bolnicu. Do prije par dana je bio zdrav, a čim su se pojavili simptomi zvali smo epidemiologe. NISMO MOGLI VJEROVATI ŠTO SU NAM REKLI" |date=2020-03-18 |work=Glas Istre |access-date=2020-03-19 |url-status=live |language=hrvatski}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2166633 |title=Još tri nova: 102 zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj. Pratite presicu iz Splita |author=S. A. |date=2020-03-19 |website=Index.hr |language=hr |url-status=live}}</ref> [[Obdukcija]] je obavljena 25. ožujka, kada je potvrđeno da je uzrok smrti bio koronavirus.<ref>{{Cite news |last=Hina |url=https://www.glasistre.hr/hrvatska/beros-zdravstvena-inspekcija-ispitat-ce-smrt-muskarca-u-istri-629368 |title=Beroš: Zdravstvena inspekcija ispitat će smrt muškarca u Istri |date=2020-03-19 |work=Glas Istre |url-status=live |language=hrvatski}}</ref> Dana 19. ožujka 2020. godine zabilježeni su prvi slučajevi zaraze u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj]], [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj]] i [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. Dana 20. ožujka 2020. godine potvrđen je prvi slučaj koronavirusa u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]], na području grada [[Senj]]a.<ref>[https://www.lika-online.com/milinovic-potvrden-prvi-slucaj-koronavirusa-u-licko-senjskoj-zupaniji-to-smo-predvidjeli-nema-mjesta-panici/ Milinović: Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Ličko-senjskoj županiji, to smo predvidjeli – nema mjesta panici], lika-online.com, pristupljeno 21. ožujka 2020.</ref> Dana 21. ožujka 2020. godine broj zaraženih porastao je sa 168 na 206. Zabilježen je prvi slučaj u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]].<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/prvi-slucaj-koronavirusa-u-koprivnici-rijec-je-o-zeni-46-koja-se-vratila-iz-njemacke-1387640 Prvi slučaj koronavirusa u Koprivnici, riječ je o ženi (46) koja se vratila iz Njemačke], vecernji.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.</ref> Dana 23. ožujka 2020. godine, odlukom načelnika općine [[Murter-Kornati]] Tonija Turčinova, sav promet prema otoku [[Murter]]u zatvoren je do daljnjega za sve osobe koje nemaju stalno prebivalište na otoku, a koji je prema statistici od 24. ožujka, hrvatski otok s najviše slučajeva oboljelih, i to ukupno 15.<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/foto-hrvatski-otok-s-najvise-slucajeva-koronavirusa-imamo-jos-tri-osobe-pozitivne-na-covid-19-ukupno-cak-sest-strogo-se-pridrzavajte-uputa/10123750/ |title=FOTO: HRVATSKI OTOK S NAJVIŠE SLUČAJEVA KORONAVIRUSA 'Imamo još tri osobe pozitivne na Covid-19, ukupno čak šest. Strogo se pridržavajte uputa' |website=www.jutarnji.hr |date=2020-03-23 |accessdate=2020-03-24}}</ref><ref>{{cite web |url=https://mok.hr/vijesti/item/30193-nacelnik-opcine-murter-kornati-trazi-pomoc-situacija-u-murteru-s-koronavirusom-neozbiljno-ej-shvacena-ne-zele-nas-testirati |title=APEL NAČELNIKA OPĆINE MURTER - KORNATI / Situacija u Murteru s koronavirusom neozbiljno je shvaćena, ne žele nas testirati |website=mok.hr |date=2020-03-24 |accessdate=2020-03-24}}</ref> Dana 25. ožujka, otok Murter postaje prva hrvatska karantena.<ref>[https://www.koronavirus.hr/zupanije/sibensko-kninska/otok-murter-pod-mjerama-karantene/308 Otok Murter pod mjerama karantene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200326120735/https://www.koronavirus.hr/zupanije/sibensko-kninska/otok-murter-pod-mjerama-karantene/308 |date=26. ožujka 2020. }}, koronavirus.hr, pristupljeno 26. ožujka 2020.</ref> Istoga dana, zabilježen je prvi slučaj u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].<ref>[https://www.koronavirus.hr/vukovarsko-srijemska/163 Vukovarsko-srijemska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210106151441/https://www.koronavirus.hr/vukovarsko-srijemska/163 |date=6. siječnja 2021. }}, koronavirus.hr, pristupljeno 26. ožujka 2020.</ref> Dana 26. ožujka, broj zaraženih porastao je s 442 na 495. U Zagrebu je preminula još jedna osoba.<ref>[https://web.archive.org/web/20200326160505/https://www.koronavirus.hr/najnovije/ukupno-dosad-495-osoba-zarazenih-koronavirusom/35 Ukupno dosad 495 osoba zaraženih koronavirusom], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno 26. ožujka 2020., arhivirano 26. ožujka 2020.</ref><ref name="GZG">[https://www.koronavirus.hr/grad-zagreb/140 Grad Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210106151521/https://www.koronavirus.hr/grad-zagreb/140 |date=6. siječnja 2021. }}, koronavirus.hr, pristupljeno 26. ožujka 2020.</ref> Dana 25. ožujka 2020. godine [[Hrvatska liječnička komora]] u javnom priopćenju obznanila je da zahtijeva značajno povećanje broja testiranja pacijenata u Hrvatskoj te promjenu kriterija za testiranje [[Hrvatski zavod za javno zdravstvo|Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hlk.hr/hlk-trazimo-vise-testiranja-na-koronavirus.aspx |title=HLK: Tražimo više testiranja na koronavirus |author=službeno priopćenje |date=2020-03-25 |publisher=Hrvatska liječnička komora |accessdate=2020-03-31}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hlk.hr/EasyEdit/UserFiles/koronavirus/hlk-dopis-mz-testiranja-prilog.pdf |title=Dopis HLK Ministarstvu zdravstva RH od 24. ožujka 2020. |date=2020-03-15 |accessdate=2020-03-31}}</ref> Krajem ožujka broj preminulih porastao je s 2 na 6, dok se broj zaraženih duplicirao na 900. U istom razdoblju broj oporavljenih porastao je s 22 na 64. Dne [[31. ožujka]], potvrđene su zaraze u [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskoj]] i [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravskoj županiji]]. To su posljednje hrvatske županije u kojima je došlo do infekcije, više od mjesec dana nakon što je potvrđen prvi slučaj zaraze virusom u Hrvatskoj. ===== Potres u Zagrebu ===== {{glavni|Potres u Zagrebu 2020.}} Dana [[22. ožujka]] [[2020.]] godine u 6:24 sati, Seizmološka služba Republike Hrvatske zabilježila je snažan potres jačine 5,5 stupnjeva po [[Richterova ljestvica|Richteru]], s epicentrom kod naselja [[Markuševec|Markuševca]] u [[Zagreb]]u,<ref>[https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/izvjesca_o_potresu?@=1lppn#news_45225 Dva snažna potresa u Zagrebu], pmf.unizg.hr, pristupljeno 22. ožujka 2020.</ref> a koji je najjači potres u Zagrebu nakon [[Potres u Zagrebu 1880.|potresa]] 1880. godine.<ref>[https://www.24sata.hr/news/zadnji-veliki-potres-1880-je-ostetio-svaku-zgradu-u-gradu-682561 Zadnji veliki potres 1880. je oštetio svaku zgradu u gradu], 24sata.hr, pristupljeno 22. ožujka 2020.</ref> Zbog pandemije koronavirusa predsjednik Republike [[Zoran Milanović]] i premijer [[Andrej Plenković]] apelirali su na građane da se pridržavaju mjera i uputa Stožera.<ref>[http://hr.n1info.com/Vijesti/a493267/Drzavni-vrh-Slusajte-upute-Stozera-bez-panike.html Državni vrh: Slušajte upute Stožera, bez panike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200322104648/http://hr.n1info.com/Vijesti/a493267/Drzavni-vrh-Slusajte-upute-Stozera-bez-panike.html |date=22. ožujka 2020. }}, hr.n1info.com, pristupljeno 22. ožujka 2020.</ref> Istoga dana, broj zaraženih povećan je za 29. Zabilježen je prvi slučaj u [[Čazma|Čazmi]], u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]].<ref>[http://hr.n1info.com/Vijesti/a493307/Potvrdjen-prvi-slucaj-koronavirusa-u-Bjelovarsko-bilogorskoj-zupaniji.html Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200322133528/http://hr.n1info.com/Vijesti/a493307/Potvrdjen-prvi-slucaj-koronavirusa-u-Bjelovarsko-bilogorskoj-zupaniji.html |date=22. ožujka 2020. }}, hr.n1info.com, pristupljeno 22. ožujka 2020.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/uzivo-nacionalni-stozer-o-situaciji-s-koronavirusom-u-hrvatskoj-1387770 Koronavirusom je zaraženo 235 osoba u Hrvatskoj, petero ljudi je na respiratoru], vecernji.hr, pristupljeno 22. ožujka 2020.</ref> ==== Travanj ==== Dana [[2. travnja]], zabilježeno je više od 1.000 zaraza u Hrvatskoj. Istoga dana izliječen je 88. pacijent, a od zaraze virusom preminula je sedma osoba.<ref>[https://web.archive.org/web/20200402124211/https://www.koronavirus.hr/najnovije/ukupno-dosad-1011-osoba-zarazenih-koronavirusom/35 Stanje 2. travnja 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 2. travnja 2020.</ref> Dana [[7. travnja]] potvrđena je prva smrt uzrokovana virusom na području [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]], a radilo se o 91-godišnjem muškarcu s područja općine [[Murter-Kornati]].<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/prvi-smrtni-slucaj-zbog-koronavirusa-u-sibensko-kninskoj-zupaniji-sedam-novozarazenih-91-godisnjak-s-murtera-17-je-zrtva-u-hrvatskoj-1014588 Prva smrt zbog koronavirusa u Šibensko-kninskoj županiji, 91-godišnjak s Murtera 17. žrtva u Hrvatskoj; Veliki problemi u Kninu, 7 novozaraženih], slobodnadalmacija.hr, pristupljeno i arhivirano 7. travnja 2020.</ref> To je, s obzirom na statistiku, sedamnaesti smrtni slučaj uzrokovan virusom u Hrvatskoj. U razdoblju od 7. travnja do [[23. travnja]], broj zaraženih je porastao s 1.343 na 1.981. Broj izliječenih povećao se za 704. Dana [[24. travnja]], zabilježeno je više od 2.000 zaraza u Hrvatskoj. Istog dana izliječen je 982. pacijent, a od zaraze virusom preminula je 51. osoba.<ref>[https://web.archive.org/web/20200425105528/https://www.koronavirus.hr/najnovije/ukupno-dosad-2009-osoba-zarazena-koronavirusom/35 Stanje 24. travnja 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 25. travnja 2020.</ref> [[25. travnja]] potvrđeno je ukupno 2.016 slučajeva od kojih su 1.034 (51,3%) bili izliječeni. Broj novozaraženih osoba iznosio je samo 7.<ref>[https://web.archive.org/web/20200425131241/https://www.koronavirus.hr/najnovije/ukupno-dosad-2016-osoba-zarazenih-koronavirusom/35 Stanje 25. travnja 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 25. travnja 2020.</ref> ==== Svibanj ==== [[Datoteka:Čakovec COVID-19 suspected patients test (2).jpg|thumb|Ispred Županijske bolnice u [[Čakovec|Čakovcu]] postavljeni su šatori za testiranje.]] Dana [[1. svibnja]], potvrđeno je 2.085 oboljelih u Hrvatskoj. Oporavio se 1.421. pacijent, a od zaraze virusom preminula je 75. osoba.<ref>[https://web.archive.org/web/20200501163158/https://koronavirus.hr/najnovije/ukupno-dosad-2085-osoba-zarazenih-koronavirusom/35 Stanje 1. svibnja 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 1. svibnja 2020.</ref> Dana [[10. svibnja]], Stožer [[Civilna zaštita|civilne zaštite]] objavio je kako se ukidaju propusnice u Hrvatskoj. E-propusnice ukidaju se na području cijele Hrvatske, osim na [[Brač]]u, gdje je nastalo novo žarište pandemije. Odluka o ukidanju propusnica vjerojatno će se početi primjenjivati od ponoći sljedećeg dana.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Ukinute propusnice |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2181817 |language=hr |accessdate=2020-05-10}}</ref> Dne [[15. svibnja]] zabilježen je samo jedan novi slučaj zaraze.<ref name="koronavirus.hr"/> [[Hrvatska biskupska konferencija]] posredstvom [[Hrvatski Caritas|Hrvatskog Caritasa]] darovala je milijun kuna vrijednu medicinsku opremu [[KBC Sestre milosrdnice|KBC-u Sestre milosrdnice iz Zagreba]], [[KBC Rijeka|KBC-u Rijeka]], [[KBC Osijek|KBC-u Osijek]] i [[KBC Split|KBC-u Split]].<ref> [https://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/hbk-donirala-ukupno-milijun-kuna-cetirima-hrvatskim-bolnicama-za-borbu-protiv-koronavirusa/ HBK donirala ukupno milijun kuna četirima hrvatskim bolnicama za borbu protiv koronavirusa], 15. svibnja 2020. </ref> Dana [[23. svibnja]], Nacionalni stožer civilne zaštite RH objavio je kako u posljednja 24 sata nije bilo zabilježenih slučajeva novooboljelih, čime je ukupan broj oboljelih iznosio 2.243.<ref name="23. svibnja">[https://web.archive.org/save/https://www.koronavirus.hr/najnovije/nema-novooboljelih-u-posljednja-24-sata/35 Stanje 23. svibnja 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 23. svibnja 2020.</ref> ==== Lipanj ==== U razdoblju od [[30. svibnja]] do [[3. lipnja]] nije zabilježena ni jedna novooboljela osoba. Dana [[4. lipnja]], ukupan broj slučajeva iznosio je 2.247. Oporavio se 2.105 pacijent, a od zaraze virusom preminule su ukupno 103 osobe.<ref name="4. lipnja">[https://web.archive.org/web/20200604194453/https://www.koronavirus.hr/najnovije/jedna-novooboljela-osoba-u-posljednja-24-sata/35 4. lipnja 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 4. lipnja 2020.</ref> Dana [[18. lipnja]], Stožer potvrđuje 11 novih zaraza.<ref>[https://web.archive.org/web/20200618203340/https://www.koronavirus.hr/najnovije/11-novih-slucajeva-u-posljednja-24-sata/35 Stanje - 18. lipnja], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 18. lipnja 2020.</ref> Dne [[26. lipnja|26.]] i [[27. lipnja]] zabilježeni su nagli porasti novih zaraza koronavirusom. Potvrđeno je ukupno 180 novih slučajeva u 48 sati.<ref>[https://web.archive.org/web/20200626082321/https://www.koronavirus.hr/ Stanje - 26. lipnja], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno 27. lipnja 2020., arhivirano 26. lipnja 2020.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20200627140318/https://www.koronavirus.hr/najnovije/85-novih-slucajeva-u-posljednja-24-sata/35 Stanje - 27. lipnja], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 27. lipnja 2020.</ref> ==== Srpanj ==== Dne [[3. srpnja]], zabilježeno je više od 3.000 zaraza u Hrvatskoj. Istoga dana izliječena je 2.168. osoba, a od zaraze virusom preminula je stodvanaesta osoba. Dana [[10. srpnja]], zabilježeno je 116 novih slučajeva, što je bio najveći dnevni broj novozaraženih od početka epidemije u Hrvatskoj. Ukupan broj slučajeva iznosio je 3.532, dok se 2.377 osoba oporavilo, a ukupno preminulo sto sedamdeset osoba.<ref>[https://web.archive.org/web/20200710151845/https://www.koronavirus.hr/najnovije/116-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-104-osoba/35 Stanje 10. srpnja 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 10. srpnja 2020.</ref> Rekord je oboren sljedećeg dana, [[11. srpnja]], kada je zabilježeno 140 novih slučajeva oboljenja.<ref>[https://www.koronavirus.hr/najnovije/140-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-124-osoba/35 Stanje 11. srpnja 2020.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308160001/https://www.koronavirus.hr/najnovije/140-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-124-osoba/35 |date=8. ožujka 2021. }}, koronavirus.hr <!--u [[Web Arhiv]]u-->, pristupljeno<!--i arhivirano--> 11. srpnja 2020.</ref> Dana [[16. srpnja]], zabilježeno je više od 4.000 slučajeva zaraze u Hrvatskoj.<ref>[https://web.archive.org/web/20200715142745/https://www.koronavirus.hr/najnovije/92-nova-slucaja-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-132-osobe/35 Stanje 16. srpnja 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno 17. srpnja 2020., arhivirano 16. srpnja 2020.</ref> Do [[17. srpnja]] ukupno je testirano preko 100.000 osoba. Ukupan broj slučajeva iznosio je 4.137, dok se 2.825 osoba oporavilo, a ukupno preminulo 120 osoba.<ref>[https://web.archive.org/web/20200717133300/https://koronavirus.hr/najnovije/98-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-137-osoba/35 Stanje 17. srpnja 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 17. srpnja 2020.</ref> Dana [[30. srpnja]], zabilježeno je više od 5.000 slučajeva zaraze u Hrvatskoj.<ref>[https://web.archive.org/web/20200731095010/https://www.koronavirus.hr/najnovije/78-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-130-osoba/35 Stanje 30. srpnja 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 31. srpnja 2020.</ref> ==== Kolovoz ==== [[Datoteka:Social distancing notification in shop in Drašnice.jpg|thumb|Obavijest o držanju sigurnosnog razmaka od najmanje dva metra.]] Zbog visokog rasta novooboljelih u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]], Stožer je donio, 4. kolovoza 2020. godine, ''Odluku o uvođenju nužne epidemiološke mjere za Vukovarsko-srijemsku županiju''.<ref>[https://civilna-zastita.gov.hr/UserDocsImages/CIVILNA%20ZAŠTITA/PDF_ZA%20WEB/Vukovarsko-srijemska%20županija%20-%201.%20izmjena%20Odluke.pdf Odluka o uvođenju nužne epidemiološke mjere za Vukovarsko-srijemsku županiju], civilna-zastita.gov.hr, pristupljeno 8. kolovoza 2020.</ref> Dana [[8. kolovoza]], zabilježeno je 77 novih slučajeva. Broj aktivnih slučajeva iznosio je 569. Istoga dana, preminula je sto pedesetsedma osoba od zaraze virusom.<ref>[https://web.archive.org/web/20200808172711/https://koronavirus.hr/najnovije/77-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-120-osoba/35 Stanje 8. kolovoza 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 8. kolovoza 2020.</ref> Uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera, [[9. kolovoza]] održana je 305. [[Sinjska alka]]. Dana [[13. kolovoza]], zabilježeno je 180 novozaraženih, čime je srušen rekord iz srpnja, kada je porast oboljelih jednom iznosio 140.<ref>[https://web.archive.org/web/20200813183111/https://www.koronavirus.hr/najnovije/180-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-115-osoba/35 Stanje 13. kolovoza 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 13. kolovoza 2020.</ref> Taj rekord je oboren sljedećeg dana, [[14. kolovoza]], kada je zabilježeno 208 novih slučajeva.<ref>[https://web.archive.org/web/20200814131546/https://www.koronavirus.hr/najnovije/208-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-106-osoba/35 Stanje 14. kolovoza 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 14. kolovoza 2020.</ref> Dana [[26. kolovoza]], zabilježena je tadašnja rekordna brojka od 358 novih slučajeva.<ref>[https://web.archive.org/web/20200826163510/https://www.koronavirus.hr/najnovije/358-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-174-osoba/35 Stanje 26. kolovoza 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 26. kolovoza 2020.</ref> Dana [[28. kolovoza]], zabilježeno je 357 novih slučajeva.<ref>[https://web.archive.org/web/20200828153841/https://www.koronavirus.hr/najnovije/357-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-212-osoba/35 Stanje 28. kolovoza 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 28. kolovoza 2020.</ref> Hrvatska je zbog povećanja broja oboljelih na 100.000 stanovnika na crvenim listama ukupno 13 zemalja ([[Austrija]], [[Cipar]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Island]], [[Italija]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Norveška]], [[Slovenija]], [[Velika Britanija]] i [[Slovačka]]), što znači da će građani koji putuju u navedene zemlje iz Hrvatske morati u obveznu 14-dnevnu karantenu ili imati obvezan test na koronavirus ne dulji od 48 sati. Na crvenoj listi za [[Belgija|Belgiju]] i [[Njemačka|Njemačku]] nalaze se dvije hrvatske županije, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska, a od 2. rujna [[Poljska]] zabranjuje letove iz 46 država, među kojima je i Hrvatska.<ref name="slobodna">{{cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-na-crvenim-listama-ukupno-13-zemalja-uvelo-je-restrikcije-po-povratku-iz-nase-zemlje-1041063 |title='''Pooštreni uvjeti''' Hrvatska na crvenim listama: ukupno 13 zemalja uvelo je restrikcije po povratku iz naše zemlje |publisher=[[Slobodna Dalmacija]], [[Jutarnji list]] |work=www.slobodnadalmacija.hr |author=Krnić, Ivana |date=2020-08-28 |accessdate=2020-08-30}}</ref><ref name="dnevnik">{{cite web |url=https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/sve-vise-zemalja-stavlja-hrvatsku-na-crvenu-listu-pa-je-u-crvenom-i-hrvatski-turizam---618290.html |title='''Nižemo crne brojke''' Kraj sezone? Hrvatska je na crvenim listama sve više zemalja pa je u crvenom i hrvatski turizam |publisher=[[Hrvatski internetski portali#D |Dnevnik.hr]] |work=dnevnik.hr |author=Dollar, Lina |date=2020-08-29 |accessdate=2020-08-30}}</ref> Nizozemci su Hrvatsku obilježili narančastom bojom, putovanja u Hrvatsku preporučuju se samo u nužnim slučajevima, a po povratku je preporučena 10-dnevna samoizolacija.<ref name="slobodna"/><ref name="dnevnik"/> Dana [[30. kolovoza]], zabilježeno je više od 10.000 slučajeva zaraze u Hrvatskoj. ==== Rujan ==== Dana [[3. rujna]], zabilježena je rekordna brojka od 369 novih slučajeva. ===== Festival slobode ===== [[Datoteka:Festival slobode 20200905 DSC 0138.jpg|mini|Okupljenici na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]], 5. rujna 2020.]] U [[Zagreb]]u je organiziran "Festival slobode", najveći prosvjed u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] protiv mjera za suzbijanje [[SARS-CoV-2|novog koronavirusa]]. Održan je [[5. rujna]] [[2020.]] u 17 sati, na zagrebačkom [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]], a organizator je građanska inicijativa "Prava i slobode".<ref>[https://inicijativa.hr/festival-slobode/zagreb/obavijest📢/ OBAVIJEST📢] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, inicijativa.hr, pristupljeno 11. rujna 2020.</ref> Međutim, dio radikalnih prosvjednika tvrdio je da je [[Pandemija COVID-19|pandemija]] izmišljena i da su im oduzeta osnovna [[ljudska prava]] te su razvili [[Transparent (prosvjed)|transparente]] s porukama poput: ''"COVID je laž – nismo svi covidioti"'', ''"Bolje grob nego rob"'' i ''"Skini masku, ugasi TV, živi punim plućima"''.<ref>[https://www.telegram.hr/zivot/poceo-je-famozni-festival-slobode-skup-ljudi-koji-tvrde-da-je-korona-bezopasna-pratite-ga-ovdje/ Danas je održan Festival slobode, skup ljudi koji tvrde da je korona izmišljotina.], telegram.hr, pristupljeno 11. rujna 2020.</ref><ref name="HRT"/> Mnogi sudionici nisu nosili zaštitne maske, a neki su javno pozivali građane da ignoriraju epidemiološke mjere kao obvezno nošenje zaštitnih maski. Hrvatska udruga za medicinsko pravo (HUZMP) izrazila je zgranutost i izjavljuje da se radi o obmani i [[Demagogija|demagogiji]].<ref name="HRT">[https://vijesti.hrt.hr/651170/festival-slobode-na-zagrebackom-trgu Prosvjed protiv restrikcija na zagrebačkom trgu], pristupljeno 11. rujna 2020.</ref><ref>[https://www.glasistre.hr/hrvatska/huzmp-zgrozen-najavom-festivala-slobode-to-je-obmana-i-demagogija-664381 HUZMP zgrožen najavom "Festivala slobode" - to je obmana i demagogija], glasistre.hr, autor: Hina, objavljeno 4. rujna 2020., pristupljeno 4. siječnja 2021.</ref> Slični prosvjedi su održani u [[Australija|Australiji]]<ref name="HRT"/> i [[Njemačka|Njemačkoj]].<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-berlinu-poceli-masovni-prosvjedi-protiv-koronamjera-policija-spremna-na-nasilje/2208639.aspx U Berlinu počeli masovni prosvjedi protiv korona-mjera], index.hr, pristupljeno 11. rujna 2020.</ref> ==== Listopad ==== Do 5. listopada, ukupno je preminulo 300 osoba od zaraze virusom.<ref>[https://web.archive.org/web/20201005163121/https://www.koronavirus.hr/najnovije/138-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-326-osoba/35 Stanje 5. listopada 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 5. listopada 2020.</ref> Dana [[14. listopada]], zabilježeno je 748 novozaraženih, čime je srušen prethodni rekord kada je najveći broj novooboljelih iznosio 542. Taj rekord je oboren sljedećeg dana, [[15. kolovoza]], kada su zabilježena 793 nova slučaja.<ref>[https://web.archive.org/web/20201015102452/https://www.koronavirus.hr/najnovije/793-nova-slucaja-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-439-osoba/35 Stanje 15. listopada 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 15. listopada 2020.</ref> Dana [[16. listopada]], zabilježen je 1.131 novi slučaj zaraze virusom [[SARS-CoV-2]] te je broj aktivnih slučajeva ukupno iznosio 4.233. To je bio prvi put kada je u 24 sata zabilježeno preko tisuću novih zaraza u Hrvatskoj.<ref name="koronavirus.hr"/> Dana [[21. listopada]], zabilježeno je 1.424 novozaraženih, a testirano je 8.255 osoba.<ref>[http://web-old.archive.org/web/20201021092147/https://www.koronavirus.hr/najnovije/1-424-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-622-osobe/35 Stanje 21. listopada 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 21. listopada 2020.</ref> 24. listopada zabilježena su 2.242 novooboljele osobe od virusa COVID-19. To je bio prvi put kada je u 24 sata zabilježeno preko dvije tisuće novih zaraza u Hrvatskoj.<ref>[https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/09/Rates_per_County_24_10_20.pdf Hrvatski zavod za javno zdravstvo] Broj oboljelih od COVID-19 i stope po županijama 24. listopada 2020., pristupljeno 25. listopada 2020.</ref> Najveći dnevni porast u Hrvatskoj od izbijanja epidemije zabilježen je 25. listopada, kad je zabilježen 2.421 novi slučaj zaraze. Zbog dramatičnog porasta Nacionalni stožer civilne zaštite objavio je nove stroge mjere za borbu protiv epidemije.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/iz-minute-u-minutu-koronavirus-u-hrvatskoj-25-listopada-2020---625444.html Dnevnik.hr] V.P. : Još jedan crni rekord: Potvrđen 2421 novi slučaj. Zagreb ponovno ima rekordan broj novooboljelih, loše vijesti i u Slavoniji, objavljeno i pristupljeno 25. listopada 2020.</ref> Mjere stupaju na snagu 26. listopada. Trajat će dva tjedna, a zatim će se 9. studenoga procijeniti kakva je njihova provedba te hoće li se produžiti. Uvedena su dodatna ograničenja i postroženja okupljanja, obveza dostavljanja obavijesti i vođenja pisane evidencije sudionika na većim skupovima, zabrana prodaje alkoholnih pića od ponoći do 6 sati i obvezno korištenje maski za lice ili medicinskih maski.<ref>[https://varazdinski.net.hr/vijesti/koronavirus/3912408/odluka-stozera-pogledajte-popis-svih-novih-mjera-koje-sutra-stupaju-na-snagu/ Varazdinski.hr] ODLUKA STOŽERA Pogledajte popis svih novih mjera koje sutra stupaju na snagu, objavljeno i pristupljeno 25. listopada 2020.</ref> Dana [[19. listopada]] prva osoba preminula od koronavirusa na području [[Međimurska županija|Međimurske županije]], koja je bila posljednjom županijom bez smrtnih slučajeva. ==== Studeni ==== Dana [[6. studenoga]], zabilježen je novi crni rekord od 2.890 novih slučajeva u 24 sata. Broj aktivnih slučajeva iznosio je 15.567. Ukupno je 1.307 osoba bilo na bolničkom liječenju, od toga 135 na [[respirator]]u.<ref>[https://web.archive.org/web/20201106180155/https://www.koronavirus.hr/najnovije/2-890-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-1-307-osoba/35 Stanje 6. studenoga 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 6. studenoga 2020.</ref> Do [[10. studenoga]] ukupno su zabilježene 70.243 osobe zaražene novim koronavirusom.<ref>[https://web.archive.org/web/20201110123948/https://www.koronavirus.hr/najnovije/1-467-novih-slucajeva-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-1-513-osoba/35 Stanje 10. studenoga 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 10. studenoga 2020.</ref> Do [[23. studenoga]] ukupno su zabilježene 105.691 osobe zaražene novim koronavirusom.<ref>[https://web.archive.org/web/20201123184922/https://www.koronavirus.hr/najnovije/1-973-nova-slucaja-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-2-060-osoba/35 Stanje 23. studenoga 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 23. studenoga 2020.</ref> Dana [[21. studenoga]] ukupno je zabilježeno više od 100.000 slučajeva. ==== Prosinac ==== Dana [[9. prosinca]] zabilježen je najveći porast aktivnih slučajeva u jednom danu – 2.065 više aktivnih slučajeva. Dana [[10. prosinca]] zabilježeno je najviše novih slučajeva u 24 sata – 4.620. Dana [[12. prosinca]] zabilježen je najveći broj aktivnih slučajeva u jednom danu – 25.270. Dana [[16. prosinca]] zabilježeno je najviše preminulih u jednom danu – 92. Dana [[18. prosinca]] zabilježeno je najviše izliječenih u jednom danu – 4.352. Dana [[21. prosinca]] zabilježen je najveći pad aktivnih slučajeva u jednom danu – 2.552 manje aktivnih slučajeva. Dana [[23. prosinca]] ukupno je zabilježeno više od 200.000 slučajeva. Dana [[26. prosinca]] stiglo je prvih 9.750 doza cjepiva Pfizer-BioNTech u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/stiglo-cjepivo-protiv-koronavirusa/ |title=Stiglo cjepivo protiv koronavirusa |work=www.hzjz.hr |language=hr |accessdate=2021-03-02}}</ref> === 2021. === ==== Siječanj ==== Dana [[31. siječnja]] ukupno je zabilježeno više od 5.000 preminulih. ==== Veljača ==== Vlada RH je [[12. veljače]] 2021. donijela ''Odlukom o izmjenama Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama'' kojom se ublažavaju protuepidemijske mjere. Odluka je stupila na snagu [[15. veljače]] 2021. (Točka III. Odluka o izmjenama Odluke) i trebala trajati do [[28. veljače]] 2021. (Točka II. Odluka o izmjenama Odluke). Tom odlukom se omogućilo svim ugostiteljima isporuka hrane, pića, napitaka i slastica za van, rad teretana i fitness centara uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera, rad dječjih igraonica i radionica uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera, rad škola za strane jezike uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera, rad kasina, automat klubova i kladionica, uz ograničenje radnog vremena od 8:00 do 22:00 sata i zabranu pružanja ugostiteljskih usluga.<ref>{{cite web |url=https://net.hr/danas/hrvatska/ovdje-je-sve-sto-trebate-znati-stozer-objavio-dokument-koji-u-detalje-navodi-koje-promjene-od-ponedjeljka-stupaju-na-snagu/ |title=Stožer objavio dokument koji u detalje navodi koje promjene od ponedjeljka stupaju na snagu |publisher=[[Hrvatski internetski portali#N |Net.hr]] |work=Net.hr |date=2021-02-12 |accessdate=2021-02-14 |archive-date=21. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210221231052/https://net.hr/danas/hrvatska/ovdje-je-sve-sto-trebate-znati-stozer-objavio-dokument-koji-u-detalje-navodi-koje-promjene-od-ponedjeljka-stupaju-na-snagu/ |url-status=dead }}</ref> ==== Ožujak ==== Vlada RH je [[2. ožujka]] u trajanju do [[14. ožujka]] prihvaćala nužne epidemiološke mjere za [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvansku županiju]], konkretno grad [[Dubrovnik]] te općine [[Konavle]], [[Dubrovačko primorje]], [[Župa dubrovačka]] i [[Ston]], koje bile u drugoj polovici veljače glavna žarišta koronavirusa, posebno općina [[Konavle]].<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/najnovije/nuzne-epidemioloske-mjere-za-grad-dubrovnik-te-opcine-konavle-zupa-dubrovacka-dubrovacko-primorje-i-ston/899 |title=Nužne epidemiološke mjere za Grad Dubrovnik te općine Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Ston |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-02-02 |archive-date=28. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328202211/https://www.koronavirus.hr/najnovije/nuzne-epidemioloske-mjere-za-grad-dubrovnik-te-opcine-konavle-zupa-dubrovacka-dubrovacko-primorje-i-ston/899 |url-status=dead }}</ref> ==== Travanj ==== Dana [[15. travnja]] zabilježeno je više od 300.000 slučajeva. Dana [[20. travnja]] započelo cijepljenje građana na [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkom velesajmu]].<ref>{{Cite web |title=Cijepljenje građana na Zagrebačkom velesajmu |url=https://www.koronavirus.hr/najnovije/cijepljenje-gradjana-na-zagrebackom-velesajmu/937 |url-status=dead |access-date=2021-05-30 |website=koronavirus.hr |language=hr |archive-date=7. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210907085050/https://www.koronavirus.hr/najnovije/cijepljenje-gradjana-na-zagrebackom-velesajmu/937 }}</ref> Dana [[23. travnja]] započelo u [[Dubrovnik]]u cijepljenje turističkih djelatnika.<ref>{{Cite web |title=Započelo organizirano cijepljenje turističkih djelatnika |url=https://www.koronavirus.hr/najnovije/zapocelo-organizirano-cijepljenje-turistickih-djelatnika/938 |url-status=dead |access-date=2021-05-30 |website=koronavirus.hr |language=hr |archive-date=7. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210907085047/https://www.koronavirus.hr/najnovije/zapocelo-organizirano-cijepljenje-turistickih-djelatnika/938 }}</ref> ==== Svibanj ==== Dana [[10. svibnja]] zabilježeno je više od 7.500 preminulih. Dana [[14. svibnja]] cijepljena je milijunta osoba u Hrvatskoj.<ref>{{Cite web |title=Cijepljena je milijunta osoba! |url=https://www.koronavirus.hr/najnovije/cijepljena-je-milijunta-osoba/952 |url-status=dead |access-date=2021-05-30 |website=koronavirus.hr |language=hr |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210603083158/https://www.koronavirus.hr/najnovije/cijepljena-je-milijunta-osoba/952 |archivedate=3. lipnja 2021.}}</ref> Dana [[31. svibnja]] zabilježeno je samo 40 novih slučajeva – ovo je najmanji broj novozaraženih od [[6. kolovoza]] [[2020.]] ==== Lipanj ==== U lipnju nastala dvije nova velika žarišta u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj]] i [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] - općina [[Pakoštane]]<ref>{{Citiranje weba |title=Pakoštane žarište zbog fešte prije dva tjedna, zaražena djeca i učitelji |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/pakostane-zariste-zbog-feste-prije-dva-tjedna-zarazena-djeca-i-ucitelji-1496176 |access-date=2021-06-22 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> i grad [[Metković]].<ref>{{Citiranje weba |title=Metković žarište korone: I opet sve krenulo sa svadbe? |url=https://www.telegraf.rs/vesti/jugosfera/3353902-metkovic-zariste-korone-i-opet-sve-krenulo-sa-svadbe |access-date=2021-06-22 |website=Telegraf.rs |language=sr}}</ref> U Pakoštanima bila zatvorena [[škola]] i [[dječji vrtić]], kao najviše oboljelih boli djece i učitelji. U ostatku Hrvatske situacija je ostala dobra. ==== Srpanj ==== Dana [[5. srpnja]], zbog velikih žarišta koronavirusa u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], posebno u gradu [[Zadar|Zadru]] i općinama [[Sali]], [[Poličnik]], [[Galovac]] i [[Sukošan]],<ref>Dnevna izvješća Zadarskog županije – https://zadarska-zupanija.hr/component/search/?searchword=Dnevno%20izvje%C5%A1%C4%87e&searchphrase=all&Itemid=572</ref> vlada RH je donijela nove mjere za Zadarsku županiju – održavanje svih vrsta koncerata i sličnih događaja na otvorenim površinama, gdje nije moguće provesti kontrolu prisutnih osoba, bilo zabranjeno.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.koronavirus.hr/najnovije/nuzna-epidemioloska-mjera-za-zadarsku-zupaniju/778 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=2. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802095843/https://www.koronavirus.hr/najnovije/nuzna-epidemioloska-mjera-za-zadarsku-zupaniju/778 |url-status=dead }}</ref> Dana [[6. srpnja]], cijepljeno je 45 posto odraslog stanovništva Hrvatske.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.koronavirus.hr/najnovije/cijepljeno-je-45-posto-odraslog-stanovnistva/964 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=15. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210715085543/https://www.koronavirus.hr/najnovije/cijepljeno-je-45-posto-odraslog-stanovnistva/964 |url-status=dead }}</ref> Dana [[9. srpnja]] je [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] postala korona-free (bez aktivnih slučajeva zaraze COVID-19); dva dana kasnije postala korona-free i [[Virovitičko-podravska županija]], ali ostala je samo jedan dan bez aktivnih slučajeva zaraze COVID-19. Bjelovarsko-bilogorska županija ostala korona-free pet dana. Dana [[21. srpnja]] postala [[Virovitičko-podravska županija]] opet na jedan dan korona-free.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.koronavirus.hr/json/?action=po_danima_zupanijama |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20210721161658/https://www.koronavirus.hr/json/?action=po_danima_zupanijama |archive-date=21. srpnja 2021. |access-date=11. kolovoza 2021.}}</ref> Dana [[23. srpnja]] vlada RH je donijela nove mjere za "regiju Jadran" - ovo je [[Istarska županija|Istarska]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]], [[Zadarska županija|Zadarska]], [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]], [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]], [[Dubrovačko-neretvanska županija]] i dio [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjske županije]] (općina [[Karlobag]] te gradovi [[Senj]] i [[Novalja]]). Za [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačku županiju]], koja je također postala u srpnju žarište zaraze COVID-19, mjere još nisu uspostavljene.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.koronavirus.hr/nuzne-epidemioloske-mjere-za-regiju-jadran/967 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729141114/https://www.koronavirus.hr/nuzne-epidemioloske-mjere-za-regiju-jadran/967 |archive-date=29. srpnja 2021. |access-date=11. kolovoza 2021.}}</ref> <!--{{colorbox|#e4ffe0}} Županije bez potvrđenih slučajeva--> <!----|-style="background: #e4ffe0;"---> <!---|-style="background: #e4ffe0;"---> <!---|-style="background: #e4ffe0;"---> {| class="wikitable sortable zebra" |- ! scope="text" | Županija ! scope="text" | Slučajevi ! scope="text" | Umrli ! scope="text" | Oporavljeni ! scope="text" | Aktivni ! scope="text" | Izvor ! scope="text" | Karta |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|GZG}} | align="right" |76.966 | align="right" |2.610 | align="right" |72.518 | align="right" |'''1.838''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/grad-zagreb/140 |title=Grad Zagreb |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151521/https://www.koronavirus.hr/grad-zagreb/140 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |width="320px" rowspan="25"|[[Datoteka:Mapa celkového počtu případů covidu-19 v Chorvatsku.png|550px|Ukupan broj slučajeva po hrvatskim županijama|link=]] |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|SDŽ}} | align="right" |51.964 | align="right" |670 | align="right" |49.770 | align="right" |'''1.524''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/splitsko-dalmatinska/164 |title=Splitsko-dalmatinska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210101182702/https://koronavirus.hr/splitsko-dalmatinska/164 |archivedate=1. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|PGŽ}} | align="right" |34.608 | align="right" |514 | align="right" |33.658 | align="right" |'''436''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/primorsko-goranska/155 |title=Primorsko-goranska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151445/https://www.koronavirus.hr/primorsko-goranska/155 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|ZGŽ}} | align="right" |32.715 | align="right" |484² | align="right" |30.895 | align="right" |'''796''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/zagrebacka/143 |title=Zagrebačka |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151427/https://www.koronavirus.hr/zagrebacka/143 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|VŽŽ}} | align="right" |22.709 | align="right" |563 | align="right" |21.835 | align="right" |'''311''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/varazdinska/148 |title=Varaždinska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151620/https://www.koronavirus.hr/varazdinska/148 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|OBŽ}} | align="right" |22.478 | align="right" |980 | align="right" |21.115 | align="right" |'''383''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/osjecko-baranjska/161 |title=Osječko-baranjska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151638/https://www.koronavirus.hr/osjecko-baranjska/161 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|ZDŽ}} | align="right" |16.082 | align="right" |262 | align="right" |15.521 | align="right" |'''299''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/zadarska/160 |title=Zadarska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151338/https://www.koronavirus.hr/zadarska/160 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|MEŽ}} | align="right" |15.073 | align="right" |198 | align="right" |14.756 | align="right" |'''119''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/medjimurska/167 |title=Međimurska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151321/https://www.koronavirus.hr/medjimurska/167 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|BPŽ}} | align="right" |12.849 | align="right" |213 | align="right" |12.412 | align="right" |'''224''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/brodsko-posavska/159 |title=Brodsko-posavska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151343/https://www.koronavirus.hr/brodsko-posavska/159 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|SMŽ}} | align="right" |12.041 | align="right" |244² | align="right" |11.670 | align="right" |'''127''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/sisacko-moslavacka/144 |title=Sisačko-moslavačka |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151608/https://www.koronavirus.hr/sisacko-moslavacka/144 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|VSŽ}} | align="right" |11.524 | align="right" |225 | align="right" |11.143 | align="right" |'''156''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/vukovarsko-srijemska/163 |title=Vukovarsko-srijemska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151441/https://www.koronavirus.hr/vukovarsko-srijemska/163 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|KZŽ}} | align="right" |11.481 | align="right" |351 | align="right" |10.952 | align="right" |'''178''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/krapinsko-zagorska-zupanija/174 |title=Krapinsko-zagorska županija |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151644/https://www.koronavirus.hr/krapinsko-zagorska-zupanija/174 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|KAŽ}} | align="right" |11.053 | align="right" |467 | align="right" |10.420 | align="right" |'''166''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/karlovacka/146 |title=Karlovačka |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151618/https://www.koronavirus.hr/karlovacka/146 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|ŠKŽ}} | align="right" |10.888 | align="right" |174 | align="right" |10.536 | align="right" |'''178''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/sibensko-kninska/162 |title=Šibensko-kninska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151622/https://www.koronavirus.hr/sibensko-kninska/162 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|DNŽ}} | align="right" |9.861 | align="right" |151 | align="right" |9.332 | align="right" |'''378''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/dubrovacko-neretvanska/166 |title=Dubrovačko-neretvanska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151425/https://www.koronavirus.hr/dubrovacko-neretvanska/166 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|KKŽ}} | align="right" |8.661 | align="right" |237 | align="right" |8.165 | align="right" |'''259''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/koprivnicko-krizevacka/153 |title=Koprivničko-križevačka |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210101182713/https://koronavirus.hr/koprivnicko-krizevacka/153 |archivedate=1. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|BBŽ}} | align="right" |8.225 | align="right" |189 | align="right" |7.864 | align="right" |'''172''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/bjelovarsko-bilogorska/154 |title=Bjelovarsko-bilogorska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151500/https://www.koronavirus.hr/bjelovarsko-bilogorska/154 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|ISŽ}} | align="right" |7.685 | align="right" |168 | align="right" |7.407 | align="right" |'''110''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/istarska/165 |title=Istarska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151621/https://www.koronavirus.hr/istarska/165 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|VPŽ}} | align="right" |4.909 | align="right" |114 | align="right" |4.641 | align="right" |'''154''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/viroviticko-podravska/157 |title=Virovitičko-podravska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151401/https://www.koronavirus.hr/viroviticko-podravska/157 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|LSŽ}} | align="right" |4.262 | align="right" |154 | align="right" |4.041 | align="right" |'''67''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/licko-senjska/156 |title=Ličko-senjska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151337/https://www.koronavirus.hr/licko-senjska/156 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! style="text-align:left;" |{{Z+X|PSŽ}} | align="right" |4.160 | align="right" |118 | align="right" |3.926 | align="right" |'''116''' ! align="right" |<ref>{{Cite web |url=https://www.koronavirus.hr/pozesko-slavonska/158 |title=Požeško-slavonska |website=koronavirus.hr |language=hr |access-date=2021-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210106151319/https://www.koronavirus.hr/pozesko-slavonska/158 |archivedate=6. siječnja 2021.}}</ref> |- ! scope="row" class="unsortable" | Ukupno ! align="right" | 389.654<!--Nemojte ažurirati ako Vlada RH još nije objavila sve podatke! (koronavirus.hr)--> ! align="right" | 8.281² ! align="right" | 373.182¹ ! align="right" | 7.991 ! align="right" |<ref name="koronavirus.hr">[https://www.koronavirus.hr/najnovije/361-novi-slucaj-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-2-453-osobe/35 361 novi slučaj u protekla 24 sata, u bolnicama ukupno 2.453 osobe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210105013019/https://www.koronavirus.hr/najnovije/361-novi-slucaj-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-2-453-osobe/35 |date=5. siječnja 2021. }}, koronavirus.hr, pristupljeno 4. siječnja 2021.</ref> ! align="right" | Ukupan broj slučajeva po hrvatskim županijama:<br/>{{Manje|{{legend inline|#000000|≥25.000}} {{legend inline|#390201|≥17.500}} {{legend inline|#660504|≥15.000}} {{legend inline|#aa0000|≥10.000}} {{legend inline|#FF424E|≥7.500}} {{legend inline|#F97CED|≥5.000}} {{legend inline|#FECFF9|≥3.000}} {{legend inline|#FCE7FA|≥2.000}} }} |-#AC2522 ! colspan="7" scope="text" align="left" |<small>''Podatci su posljednji put ažurirani: 17. rujna 2021. ([[Srednjoeuropsko vrijeme|SEV]])''<ref name="koronavirus.hr" /><ref>[https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci/ Koronavirus – najnoviji podatci], hzjz.hr, pristupljeno 4. siječnja 2021.</ref></small> |- ! colspan="7" scope="text-align:left" |<small>''¹Podatci za županije više se ne objavljuju, ali ih je moguće izračunati.''<ref>[https://web.archive.org/web/20200327162208/https://www.koronavirus.hr/najnovije/ukupno-dosad-586-osoba-zarazenih-koronavirusom/35 Broj pozitivnih u ZGŽ od 27. ožujka 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 27. ožujka 2020.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20200401140121/https://www.koronavirus.hr/najnovije/ukupno-dosad-963-osobe-zarazene-koronavirusom/35 Zaražene osobe od 1. travnja 2020.], koronavirus.hr u [[Web Arhiv]]u, pristupljeno i arhivirano 1. travnja 2020.</ref></small><br><small>''²Podatci za broj umrlih u Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji dostupni su samo u tjednima izvješćama; na poveznici koronavirus.hr su podatci za broj umrlih zastarili, niti se ažuriraju.<ref>[https://www.koronavirus.hr/tjedna-izvjesca-hrvatskog-zavoda-za-javno-zdravstvo/854 Tjedna izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210325095708/https://www.koronavirus.hr/tjedna-izvjesca-hrvatskog-zavoda-za-javno-zdravstvo/854 |date=25. ožujka 2021. }}, koronavirus.hr, pristupljeno 9. ožujka 2021</ref>''</small> |- |} == Povezani članci == * [[SARS-CoV-2]] * [[COVID-19]] * [[Pandemija COVID-19]] ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://koronavirus.hr Službena stranica Vlade RH za pravodobne i točne informacije o koronavirusu – koronavirus.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304194414/https://www.koronavirus.hr/ |date=4. ožujka 2021. }} {{upozorenje-medicina}} [[Kategorija:Medicina u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pandemija COVID-19|Hrvatska]] [[Kategorija:Katastrofe u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]] kwub45r4i30wwvo0n0681hasg40hcnr 0 669066 7631863 7535614 2026-11-07T09:52:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631863 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 2021. |ime izvornik = '''Open up''' <br> Eurovision Song Contest 2021 |slika = Eurovision Song Contest 2021 logo.png |datum = 18. svibnja 2020. (polufinale 1)<br>20. svibnja 2020. (polufinale 2)<br>22. svibnja (finale) |voditelji = Chantal Janzen<br>Edsilia Rombley<br>Jan Smit |redatelj = |domaćin = [[Datoteka:AVROTROS logo 2014.svg|25px]] AVROTROS<br>[[Datoteka:NOS logo.svg|25px]] NOS<br>[[Datoteka:Npologo.svg|25px]] NPO |mjesto = [[Rotterdam Ahoy]], [[Rotterdam]], {{Z+X|NIZ}} |pobjednik ={{Z+X|ITA}}<br />[[Måneskin]] - ''[[Zitti e buoni(pjesma)|Zitti e buoni]]'' |mapa = ESC 2021 Map 2.svg |legenda = {{Legenda|#1565C0|Zemlje finalisti}}{{Legenda|#B71C1C|Zemlje koje su eliminirane u polufinalu}}{{Legenda|#9E9E9E|Zemlje koje su sudjelovale u prošlosti, no nisu 2021.}} |glasovanje = |broj sudionica = 39 |povratak = {{Z+X|BUG}}<br>{{Z+X|UKR}} |povlačenje = {{Z+X|ARM}}<br>{{Z+X|CG}}<br>{{Z+X|MAĐ}} |godinaP=<s>[[Pjesma Eurovizije 2020.|2020.]]</s> |godinaP2=[[Pjesma Eurovizije 2019.|2019.]] |godinaN=[[Pjesma Eurovizije 2022.|2022.]] }} '''Pjesma Eurovizije 2021.''' bilo je 65. po redu natjecanje za najbolju pjesmu Eurovizije. Natjecanje se održalo u [[Rotterdam]]u nakon pobjede [[Duncan Laurence|Duncana Laurenca]] s pjesmom [[Arcade]] na [[Pjesma Eurovizije 2019.|Eurosongu 2019]]. Nizozemska je trebala biti domaćin [[Pjesma Eurovizije 2020.|Eurosonga 2020.]] koji je otkazan zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa 2019.-20]]. Ovo je bio peti put kako je Nizozemska domaćin Pjesme Eurovizije, prije toga bili su domaćini [[Pjesma Eurovizije 1958.|1958.]], [[Pjesma Eurovizije 1970.|1970]], [[Pjesma Eurovizije 1976.|1976.]] i [[Pjesma Eurovizije 1980.|1980.]] U organizaciji je sudjelovala [[Europska radiodifuzijska unija]], te nizozemske televizijske kuće NPO, NOS i AVROTROS. Natjecanje se održalo u dvorani [[Rotterdam Ahoy]] te će sastojalo od dva polufinala (18. svibnja i 20. svibnja) te jedne polufinalne večeri (22. svibnja). [[Europska radiodifuzijska unija|EBU]] je nakon otkazivanja prošlog Eurosonga dao mogućnost nacionalnim televizijskim kućama da izvođači koji su odabrani predstavljati svoje zemlje da to mogu učiniti i ove godine, ali s drugim izabranim pjesmama. Sve tri večeri domaćini su bili Chantal Janzen, Edsilia Rombley, Jan Smit and Nikkie de Jager. Na natjecanju je bilo 39 zemalja, Bugarska i Ukrajina su se vratile na natjecanje nakon što su napravili pauzu 2019 godine, dok su već prošle godine odustali od natjecanja Crna Gora te Mađarska. Prvotno na natjecanju su trebali biti i Armenija i Bjelorusija. Armenija se naknadno povukla s natjecanja zbog krize uzrokovane ratom između Armenije i Azerbajdžana 2020 godine. Bjelorusija je diskvalificirana s natjecanja zbog riječi u pjesmi koje se kose s pravilima natjecanja. Pobjednik natjecanja 2021. jest Italija s pjesmom "Zitti e buoni" skupine Måneskin, koja je osvojila 524 boda. To je treća pobjeda Italije nakon 1964. godine i 1990. godine, te je Italija uz Njemačku jedina iz skupine ''Velikih 5'' koja je pobijedila otkad je uvedeno pravilo. Francuska je završila na drugom mjestu s osvojenih 499 bodova, a na trećem je mjestu Švicarska. Francuska i Švicarska ostvarile su svoj najbolji plasman još od 1991. i 1993. To je prvi put od 1995. godine da su prve tri pjesme otpjevane na jeziku koji nije engleski. Također je prvi put otkad je uveden novi način glasovanja od 2016. godine da su četiri zemlje od publike dobile nula bodova: Nizozemska, Španjolska i Njemačka, a Ujedinjeno Kraljevstvo nije dobilo ni jedan bod općenito. Posljednji je put UK 0 bodova dobio 2003. Australija nije uspjela proći u veliko finale još od njezina prvog nastupa 2015. godine, zbog čega je Ukrajina postala jedina država koja se plasirala u veliko finale svaki put od uvođenja polufinala 2004. godine. == Format == ===Lokacija=== [[File:Rotterdam Ahoy 2016.jpg|mini|250px|left|Mjesto održavanja Eurosonga 2021., [[Rotterdam Ahoy]] u [[Rotterdam]]u.]] Natjecanje će se održati u Rotterdamu nakon pobjede Duncana Laurenca s pjesmom Arcade na Eurosongu 2019. Nizozemska je trebala biti domaćin Eurosonga 2020. koji je otkazan zbog Pandemije koronavirusa 2019. – 20. Ovo će biti peti put kako je Nizozemska domaćin Pjesme Eurovizije, prije toga bili su domaćini 1958., 1970, 1976. i 1980. Rotterdam Ahoy je bio domaćin i [[Dječja pjesma Eurovizije 2007.|Dječjeg Eurosonga 2007.]] te je trebao biti domaćin i 2020 godine. === Odabir grada domaćina === Po eurovizijskoj tradiciji nakon pobjede, Nizozemska je ostvarila pravo za biti domaćinom Pjesme Eurovizije. Nizozemske televizijske kuće NPO, NOS i AVRTOTROS organizirale su izbor za odabir grada domaćina te su gradovi [[Arnhem]], [['s-Hertogenbosch]], [[Maastricht]], [[Rotterdam]] te [[Utrecht (grad)|Utrecht]] predali svoje biltene na ceremonijalnoj večeri u gradu [[Hilversum]]u 10. srpnja 2020. godine. Već 16 srpnja u uži krug ušli su gradovi Maastricht te Rotterdam. 30. kolovoza 2019. odlučeno je kako će grad domaćin biti Rotterdam.<ref>{{Cite web |last=Groot |first=Evert |date=2019-05-29 |title=Which Dutch city or region will host Eurovision 2020? |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2020-city-bid-process-has-begun |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190529140850/https://eurovision.tv/story/eurovision-2020-city-bid-process-has-begun |archive-date=2019-05-29 |publisher=European Broadcasting Union (EBU)}}</ref><ref>{{cite web |last=Zwart |first=Josianne |date=2019-07-10 |title=5 Dutch cities in the race to become Eurovision 2020 Host City |url=https://eurovision.tv/story/5-cities-in-the-race-to-become-eurovision-2020-host-city |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190710164246/https://eurovision.tv/story/5-cities-in-the-race-to-become-eurovision-2020-host-city |archive-date=2019-07-10 |publisher=European Broadcasting Union (EBU)}}</ref> Nakon otkazivanja Eurosonga 2020. Europska radiodifuzijska unija započela je pregovore s nizozemskim televizijskim kućama te s gradom Rotterdamom o mogućnosti ponovnog odabira Rotterdama kao grada domaćina. [[!!]] 23. travnja 2020. općinsko vijeće Rotterdama odobrilo je povećani proračun nakon što su nizozemski mediji izvijestili da će gradu biti potrebno dodatnih 6,7 milijuna eura za domaćinstvo natjecanja. [[!!!!]] Odluka je bila neizbježna jer je bilo potrebno da se EBU obavijesti do kraja travnja je li Rotterdam spreman biti domaćin natjecanja. Ako je Rotterdam odbio biti domaćin događaja, NPO, NOS i AVROTROS trebali su pronaći alternativu do sredine svibnja 2020. godine.<ref>{{Cite web |url=http://esctoday.com/179651/esc-2021-will-rotterdam-host-the-contest-next-year-6-7-million-euros-required |title=ESC 2021: Will Rotterdam host the contest next year? 6.7 million euros required |first=Sanjay |last=Jiandani |date=9. travnja 2020. |website=ESCToday |access-date=9. travnja 2020. |archive-date=11. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200411110906/http://esctoday.com/179651/esc-2021-will-rotterdam-host-the-contest-next-year-6-7-million-euros-required/ |url-status=live}}</ref> Tijekom prijenosa emisije [[Eurovision: Europe Shine A Light]] 16.svibnja 2020. Rotterdam je potvrđen kao domaćin natjecanja.<ref>{{Cite web |date=16. svibnja 2020. |title=Rotterdam returns as Eurovision Song Contest Host City in 2021 |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-song-contest-to-return-to-rotterdam-in-2021 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200517081418/https://eurovision.tv/story/eurovision-song-contest-to-return-to-rotterdam-in-2021 |archive-date=17. svibnja 2020. |access-date=16. svibnja 2020. |publisher=European Broadcasting Union (EBU)}}</ref> ==Produkcija== Pjesma Eurovizije bit će koprodukcija tri povezane nizozemske televizijske organizacije - Nederlandse Publieke Omroep (NPO), Nederlandse Omroep Stichting (NOS) and AVROTROS od kojih je svaka preuzela različitu ulogu u organizaciji.<ref>{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=16. svibnja 2020. |title=Rotterdam Confirmed As Host City For Eurovision 2021 |url=https://eurovoix.com/2020/05/16/rotterdam-confirmed-as-host-city-for-eurovision-2021 |access-date=9. lipnja 2020. |website=Eurovoix |archive-date=6. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200606045319/https://eurovoix.com/2020/05/16/rotterdam-confirmed-as-host-city-for-eurovision-2021/ |url-status=live}}</ref> Sietse Bakker i Astrid Dutrénit služit će kao izvršni producenti, dok će Emilie Sickinghe i Jessica Stam služiti kao zamjenice izvršnih producentica.<ref>{{Cite web |date=16. lipnja 2020. |title=2020 and 2021 Executive Producer Sietse Bakker looks back and forward |url=https://eurovision.tv/story/interview-with-sietse-bakker |access-date=16. lipnja 2020. |publisher=European Broadcasting Union (EBU) |archive-date=16. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200616103930/https://eurovision.tv/story/interview-with-sietse-bakker |url-status=live}}</ref> U siječnju 2020. [[Europska radiodifuzijska unija|EBU]] je najavio kako će novi izvršni nadzornik Pjesme Eurovizije biti šveđanin [[Martin Österdahl]] koji će na ''prijestolje'' sjesti nakon Jona Ole Sanda koji je izvršni nadzornik bio od 2011 godine.<ref>{{cite web |url=https://eurovision.tv/story/martin-osterdahl-new-eurovision-song-contest-executive-supervisor |title=Martin Österdahl new Eurovision Song Contest Executive Supervisor |date=20. siječnja 2020. |website=Eurovision.tv}}</ref> Prije nego što je postao izvršni producent Österdahl je bio izvršni redatelj za [[Pjesma Eurovizije 2013.|Eurosong 2013]] i [[Pjesma Eurovizije 2016.|Eurosong 2016.]] te član član referentne skupine za Pjesmu Eurovizije između 2012 i 2018 godine.<ref>{{cite web |url=https://eurovoix.com/2020/01/20/martin-osterdahl-appointed-eurovision-executive-supervisor/ |title=Martin Österdahl Appointed Eurovision Executive Supervisor |first=Neil |last=Farren |date=20. siječnja 2020. |website=Eurovoix}}</ref> === Utjecaj pandemije koronavirusa=== Dana, 7. svibnja 2020. godine, nizozemske vlasti zabranile su sva masovna okupljanja dok god ne bude dostupno cjepivo protiv COVID-19 virusa. Tada su televizijske kuće objavile kako procjenjuju odluku i kako će se ona odraziti na natjecanje. 18. rujna 2020. Europska radiodifuzijska Unija objavila je sažetak scenarija za nepredviđene situacije koje uključuju: * Događaj će se održati kao što se održavao i ranije (Opcija A) * Događaj će se održati uz poštovanje mjera udaljenosti (Opcija B) * Pružanje mogućnosti prikazivanja nastupa iz države iz koje dolazi natjecatelj u slučaju da Kraljevina Nizozemska onemogući ulazak osoba u državu zbog tzv. ''crvene liste'' (Opcija C) * Ako Nizozemska ponovno uđe u lockdown kao u prvoj polovici 2020., Eurosong 2021. će se održati bez publike i bez aktivnosti diljem [[Rotterdam]]a. (Opcija D) U veljači 2021. EBU i televizijski domaćini objavili su kako se natjecanje sigurno neće održati po scenariju A. Opcija C je malo izmijenjena – svi nastupi bit će izvedeni na daljinu kao i u opciji D. Protokol o zdravlju i sigurnosti za natjecanje objavljen je 2. ožujka 2021. godine, a EBU je potvrdio da će se natjecanje održati prema scenariju B, istodobno ponavljajući da opcije smanjenja skale ostaju na stolu ako se okolnosti promijene. 30.travnja odlučeno je i objavljeno kako će se natjecanje održati pod opcijom B.<ref>{{Citiranje weba |url=https://eurosong.hr/ebu-razmatra-dvije-opcije-za-organizaciju-eurosonga-2021/ |title=EBU razmatra dvije opcije za organizaciju Eurosonga 2021.? |date=2020-08-18 |work=eurosong.hr |language=hr |accessdate=2021-05-10}}</ref> '''Moguća četiri modela za održavanje Pjesme Eurovizije 2021.''' {| class="wikitable" !Contest aspect !Opcija A (Po planu) !Opcija B (uz razmak od 1,5m) † !Opcija C (uz zabranu putovanja) !Opcija D (Lockdown) |- !Emisije iz Rotterdama |DA |DA |DA |DA |- !Natjecatelji u Rotterdamu |Svi |Svi |Ne |Ne |- !Publika u areni |100% |0-80% |0-80% |Ne |- !Događaji u Rotterdamu |Da |Prilagođeno |Smanjeno |Ne |- !Press Centar |1 500 na mjestu |500 on na mjestu 1 000 ''virtualno'' |1 500 ''virtualo'' |1 500 ''virtualo'' |} Dana 1. travnja 2021. objavljeno je kako će se Eurosong održati uz prisutnost publike, i to po 3500 gledatelja na svakoj emisiji uživo, uključujući i 6 proba. Nizozemska Vlada službeno je potvrdila ovaj navod 29.travnja. Svi oni koji žele biti dio showa moraju imati negativan test na [[COVID-19]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://eurosong.hr/eurosong-2021-uz-prisutnost-publike/ |title=Eurosong 2021. uz prisutnost publike |date=2021-04-01 |work=eurosong.hr |language=hr |accessdate=2021-05-10 |archive-date=11. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210511212012/https://eurosong.hr/eurosong-2021-uz-prisutnost-publike/ |url-status=dead }}</ref> == Format == === Grafički dizajn === Dana 18. rujna 2020. je zajedno s objavljivanjem mogućih opcija održavanja Eurosonga, odlučeno je da će slogan ''<nowiki>''Open Up''</nowiki>'' biti korišten i za ovogodišnju Pjesmu Eurovizije.<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=https://eurovision.tv/story/the-4-ways-to-make-eurovision-2021-happen |title=The 4 ways to make Eurovision 2021 happen |date=2020-09-18 |work=Eurovision.tv |language=en |accessdate=2021-05-10}}</ref> Izvršni producent Sietse Bakker potvrdio je da će logotip koji je bio planiran za 2020. biti redizajniran i da će biti predstavljen nakon što se kompletira konačna lista sudionika. Redizajnirani logotip objavljen je 4. prosinca 2020. i predstavlja apstraktnu prezentaciju boja zemalja u smislu udaljenosti 41 zemlje sudionice od lokacije Rotterdama kao centra kruga. Također krug u animaciji predstavlja vjetrenjače po kojima je Nizozemska poznata, kao i mješavinu sva 4 prethodna logotipa koja su bila kada je Nizozemska bila domaćin.<ref>{{Citiranje weba |url=https://eurovision.tv/story/new-logo-for-eurovision-song-contest-2021 |title=This is the new logo of Eurovision 2021 |date=2020-12-04 |work=Eurovision.tv |language=en |accessdate=2021-05-10}}</ref> === Voditelji === [[Datoteka:Eurovision-2020-hosts.png|mini|250x250px|Chantal Janzen, Jan Smit and Edsilia Rombley, tri od četiri voditelja Pjesme Eurovizije 2021.]] Također se 18. rujna zajedno s objavljivanjem mogućih opcija za održavanje natjecanja, EBU je objavio kako će voditelji biti isti kao što su trebali biti i 2020.; televizijska voditeljica i glumica Chantal Janzen, pjevač, voditelj, kao i nizozemski komentator natjecanja Jan Smit, pjevačica Edsilia Rombley koja je Nizozemsku na Eurosongu predstavljala na Pjesmi Eurovizije 1998. i 2007. te internet bloggerica Nikkie de Jager poznatija na platformi YouTube NikkieTutorials.<ref name="#1"/> === Natjecateljske pjesme === Nakon otkazivanja Pjesme Eurovizije 2020 godine, EBU razmatra opciju o prijenosu pjesama koje su se trebale natjecati na Eurosongu 2020 budu natjecateljske pjesme 2021 godine. O tome su u pregovorima bili referentna grupa te EBU, međutim 20. ožujka 2020 godine objavljeno je kako se takvo nešto kosi s pravilima natjecanja te izabrane pjesme neće biti natjecateljske pjesme na Eurosongu 2021. Međutim, s druge strane izvođači mogu i ne moraju biti isti, a o tome odlučuje nacionalna televizijska kuća sama. Određene države su ostavile svoje izvođače, a neke su organizirale nove izbore za Pjesmu Eurovizije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://eurovision.tv/story/intention-to-honour-eurovision-2020-songs-artists |title=Intention to honour Eurovision 2020 songs and artists |date=2020-03-20 |work=Eurovision.tv |language=en |accessdate=2021-05-10}}</ref> [[Datoteka:ESC 2021 Rotterdam - Greenfloor and podium.jpg|mini|253x253px|Unutrašnjost arene s pozornicom i <nowiki>''Green Roomom''</nowiki>]] === Snimljeni nastupi === Kako nebi došlo do ponovnog otkazivanja natjecanja, EBU je 18. studenog 2020. objavio da je svaka delegacija obavezna napraviti rezervni snimak iz svoje zemlje koji će se koristiti u prijenosu uživo, u slučaju da neka od delegacija zbog epidemiološke situacije ne bude u mogućnosti doći u Rotterdam i nastupati u areni.<ref>{{Citiranje weba |url=https://eurovision.tv/story/2021-artists-to-record-song-live-on-tape-to-ensure-contest-will-happen |title=2021 artists to record song “live-on-tape” to ensure Contest will happen |date=2020-11-18 |work=Eurovision.tv |language=en |accessdate=2021-05-10}}</ref> === Prateći vokali === Zbog situacije izazvane pandemijom virusa COVID-19, EBU je dopustio korištenje nasnimljenijh pratećih vokala na matricu pjesme za 2021. kako bi se pokušao smanjiti broj prisutnih ljudi na sceni. Svaka delegacija može odabrati hoće li koristiti nasnimljene vokale ili će prateći vokali nastupiti na pozirnici uživo. Kombinacija živihi nasnimljenih vokala je dozvoljena.<ref>{{Citiranje weba |url=https://eurovoix.com/2020/06/18/pre-recorded-backing-vocals-to-trialled-at-eurovision-for-one-year/ |title=Pre-recorded Backing Vocals to Trialled at Eurovision For One Year |last=Granger |first=Anthony |date=2020-06-18 |work=Eurovoix |language=en-GB |accessdate=2021-05-10}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://eurovision.tv/story/changes-announced-to-ensure-eurovision-comes-back-for-good |title=Changes announced to ensure Eurovision comes |date=2020-06-18 |work=Eurovision.tv |language=en |accessdate=2021-05-10}}</ref> === Ždrijeb polufinala === Dana 17. studenoga 2020. EBU je objavio kako se ždrijeb polufinala neće održati te da će se na natjecanju 2021. koristiti isti raspored natjecatelja po polufinalima koji je trebao biti korišten na natjecanju 2020. godine. {| class="wikitable" |+Raspored država po šeširima !Šešir 1 !Šešir 2 !Šešir 3 !Šešir 4 !Šešir 5 |- | * {{Z+X|ALB}} * {{Z+X|AUT}} * {{Z+X|HRV}} * {{Z+X|MAK}} * {{Z+X|SLO}} * {{Z+X|SRB}} * {{Z+X|ŠVI}} | * {{Z+X|AUS}} * {{Z+X|DAN}} * {{Z+X|EST}} * {{Z+X|FIN}} * {{Z+X|ISL}} * {{Z+X|NOR}} * {{Z+X|ŠVE}} | * <s>{{Z+X|ARM}}</s><ref group="lower-alpha">Armenija je trebala nastupiti u drugom polufinali, ali su se povukli s natjecanja.</ref> * {{Z+X|AZE}} * <s>{{Z+X|BJE}}</s><ref group="lower-alpha">Bjelorusija je trebala nastupiti u prvom polufinalu ali su diskvalificirani.</ref> * {{Z+X|GRU}} * {{Z+X|MOL}} * {{Z+X|RUS}} * {{Z+X|UKR}} | * {{Z+X|BUG}} * {{Z+X|CIP}} * {{Z+X|GRČ}} * {{Z+X|MLT}} * {{Z+X|POR}} * {{Z+X|RUM}} * {{Z+X|SMR}} | * {{Z+X|BEL}} * {{Z+X|ČEŠ}} * {{Z+X|IRS}} * {{Z+X|IZR}} * {{Z+X|LAT}} * {{Z+X|LIT}} * {{Z+X|POLJ}} |} <small>''Napomene:''</small><br /><small>''a - Armenija je trebala nastupiti u drugom polufinalu, ali se povukla s natjecanja''</small> <small>''b - Bjelorusija je trebala nastupiti u prvom polufinalu, ali su diskvalificirani s natjecanja''</small> ==Zemlje sudionice== [[Datoteka:ESC 2021 Semi-Finals.svg|mini|{{legenda|#FF0000|Sudionici prvog polufinala}}{{legenda|#000080|Sudionici drugog polufinala}}{{legenda|#FFAAAA|Finalisti koji su glasovali u prvom polufinalu}}{{legenda|#5599FF|Finalisti koji su glasovali u drugom polufinalu}}]] Dana 26. listopada 2020. EBU je objavio kako bi na natjecanju trebala nastupiti 41 zemlja; isti broj natjecatelja trebao je biti i 2020 godine. Bugarska i Ukrajina vratile su se nakon pauze 2019 godine, dok su se Mađarska i Crna Gora povukle s natjecanja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://eurovision.tv/story/41-countries-to-participate-at-eurovision-2021 |title=41 Countries to participate at Eurovision 2021 |date=2020-10-26 |work=Eurovision.tv |language=en |accessdate=2021-05-10}}</ref> Međutim, do početka natjecanja Armenija se odlučila povući s natjecanja zbog nestabilne situacije u državi koja je nastala kao posljedica u Gorskom Karabahu u jesen 2020 godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://eurovision.tv/story/armenia-withdraws-from-eurovision-2021 |title=Armenia withdraws from Eurovision Song Contest 2021 |date=2021-03-05 |work=Eurovision.tv |language=en |accessdate=2021-05-10}}</ref> Bjelorusija je diskvalificirana s natjecanja ubog slanja pjesme koja nije u skladu s pravilima natjecanja i nemogućnosti promjene pjesme.<ref name="#2">{{Citiranje weba |url=https://eurovision.tv/story/ebu-statement-on-belarusian-entry-2021 |title=EBU statement on Belarusian participation |date=2021-03-26 |work=Eurovision.tv |language=en |accessdate=2021-05-10}}</ref> Tako je broj natjecatelja pao na 39. ===Povratnici=== {| class="wikitable" !Izvođač !Država !Prethodni nastupi |- |Natalia Gordienko |{{Z+X|MOL}} |2006. (s Arseniumom) |- |Senhit |{{Z+X|SMR}} |2011. |- |Sanja Vučić (članica grupe ''Hurricane'') | rowspan="2" |{{Z+X|SRB}} |2016. |- |Ksenija Knežević (članica grupe ''Hurricane'') |2015. (kao prateći vokal za Crnu Goru) |- |Destiny Chukunyere |{{Z+X|MLT}} |DPE 2015. (pobjednica) 2019. (kao prateći vokal Michele Pace) |- |Stefania |{{Z+X|GRČ}} |DPE 2016. (kao članica grupe ''Kisses'' za Nizozemsku) |- |Vincent Bueno |{{Z+X|AUT}} |2017. (kao prateći vokal Nathanu Trentu) |- |Vasil |{{Z+X|MAK}} |2019. (kao prateći vokal za Tamaru Todevsku) |} ===Prvo polufinale=== Prvo polufinale održalo se 18. svibnja 2021. u 21:00 po [[CEST|CEST-u]]. U prvom polufinalu je sudjelovalo 16 zemalja. Pravo glasa je imala publika i članovi žirija iz Italije, Njemačke i Nizozemske. Bjelorusija je prvobitno trebala nastupiti u ovom polufinalu, ali je diskvalificirana s natjecanja zbog slanja pjesme koja nije u skladu s pravilima natjecanja i nemogućnosti promjene pjesme.<ref name="#2"/> Pjesme koje su prošle u finale su obojane. {| class="wikitable sortable" !RB !Država !Izvođač(i) !Naziv pjesme !Prijevod na hrvatski !Jezik !Plasman !Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 01 |{{Z+X|LIT}} |The Roop |"Discoteque" |''Diskoteka'' |engleski |4 |203 |- !02 |{{Z+X|SLO}} |Ana Soklič |"Amen" |— |engleski |13 |44 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 03 |{{Z+X|RUS}} |Maniža |"Russian Woman" |''Ruska žena'' |ruski, engleski |3 |225 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 04 |{{Z+X|ŠVE}} |Tusse |"Voices" |''Glasovi'' |engleski |7 |142 |- !05 |{{Z+X|AUS}} |Montaigne |"Technicolour" |— |engleski |14 |28 |- !06 |{{Z+X|MAK}} |Vasil |"Here I Stand" |''Ovdje ja stojim'' |engleski |15 |23 |- !07 |{{Z+X|IRS}} |Lesley Roy |"Maps" |''Karte'' |engleski |16 |20 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 08 |{{Z+X|CIP}} |Elena Tsagrinou |"El diablo" |''Vrag'' |engleski |6 |170 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 09 |{{Z+X|NOR}} |Tix |"Fallen Angel" |''Pali anđeo'' |engleski |10 |115 |- !10 |{{Z+X|HRV}} |[[Albina Grčić|Albina]] |"Tick-Tock" |''Tik-Tak'' |engleski, hrvatski |11 |110 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11 |{{Z+X|BEL}} |Hooverphonic |"The Wrong Place" |''Pogrešno mjesto'' |engleski |9 |117 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12 |{{Z+X|IZR}} |Eden Alene |"Set Me Free" |''Oslobodi me'' |engleski |5 |192 |- !13 |{{Z+X|RUM}} |Roxen |"Amnesia" |''Amnezija'' |engleski |12 |85 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14 |{{Z+X|AZE}} |Efendi |"Mata Hari" |— |engleski |8 |138 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15 |{{Z+X|UKR}} |Go_A |"Shum" <small>(Шум)</small> |''Šum'' |ukrajinski |2 |267 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16 |{{Z+X|MLT}} |Destiny |"Je me casse" |''Ja odlazim'' |engleski |1 |325 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održalo se 20. svibnja 2021. u 21:00 po [[CEST|CEST-u]]. 17 zemalja je sudjelovalo u drugom polufinalu. Pravo glasa imala je publika i članovi žirija iz Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Španjolske. Armenija se odlučila povući se s natjecanja zbog nestabilne situacije u državi koja je nastala kao posljedica u Gorskom Karabahu u jesen 2020. godine. {| class="wikitable sortable" !RB !Država !Izvođač(i) !Naziv pjesme !Prijevod na hrvatski !Jezik !Plasman !Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 01 |{{Z+X|SMR}} |Senhit |"Adrenalina" |''Adrenalin'' |engleski |9 |118 |- !02 |{{Z+X|EST}} |Uku Suviste |"The Lucky One" |''Sretnik'' |engleski |13 |58 |- !03 |{{Z+X|ČEŠ}} |Benny Cristo |"Omaga" |''O, moj Bože!'' |engleski |15 |23 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 04 |{{Z+X|GRČ}} |Stefania |"Last Dance" |''Posljednji ples'' |engleski |6 |184 |- !05 |{{Z+X|AUT}} |Vincent Bueno |"Amen" |— |engleski |12 |66 |- !06 |{{Z|POLJ}} [[Poljska]] |Rafał |"The Ride" |''Vožnja'' |engleski |14 |35 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 07 |{{Z+X|MOL}} |Natalia Gordienko |"Sugar" |''Šećer'' |engleski |7 |179 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 08 |{{Z+X|ISL}} |Daði og Gagnamagnið |"10 Years" |''10 godina'' |engleski |2 |288 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 09 |{{Z+X|SRB}} |Hurricane |"Loco Loco" |''Lud Lud'' |srpski |8 |124 |- !10 |{{Z+X|GRU}} |Tornike Kipiani |"You" |''Ti'' |engleski |16 |16 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11 |{{Z+X|ALB}} |Anxhela Peristeri |"Karma" |— |albanski |10 |112 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12 |{{Z+X|POR}} |The Black Mamba |"Love Is on My Side" |''Ljubav je na mojoj strani'' |engleski |4 |239 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13 |{{Z+X|BUG}} |Victoria |"Growing Up Is Getting Old" |''Odrastanje postaje zastarjelo'' |engleski |3 |250 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14 |{{Z+X|FIN}} |Blind Channel |"Dark Side" |''Mračna strana'' |engleski |5 |234 |- !15 |{{Z+X|LAT}} |Samanta Tīna |"The Moon Is Rising" |''Mjesec izlazi'' |engleski |17 |14 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16 |{{Z+X|ŠVI}} |Gjon's Tears |"Tout l'Univers" |''Cijeli svemir'' |francuski |1 |291 |- !17 |{{Z+X|DAN}} |Fyr & Flamme |"Øve os på hinanden" |''Vježbajmo jedno na drugome'' |danski |11 |89 |} === Finale === Veliko finale održao se 22. svibnja 2021. u 21:00 po [[CEST|CEST-u]]. Sudjelovao je 26 zemalja, po 10 najboljih zemalja iz svakog polufinala, zemlja domaćin (Nizozemska) te zemlje ''Velike petorke''. Svih 39 zemalja su glasali u finalu. {| class="wikitable sortable" !RB !Država !Izvođač(i) !Naziv pjesme !Prijevod na hrvatski !Jezik !Plasman !Bodovi |- !1 |{{Z+X|CIP}} |Elena Tsagrinou |"El diablo" |''Vrag'' |engleski |16 |94 |- !2 |{{Z+X|ALB}} |Anxhela Peristeri |"Karma" |— |albanski |21 |57 |- !3 |{{Z+X|IZR}} |Eden Alene |"Set Me Free" |''Oslobodi me'' |engleski |17 |93 |- !4 |{{Z+X|BEL}} |Hooverphonic |"The Wrong Place" |''Pogrešno mjesto'' |engleski |19 |74 |- !5 |{{Z+X|RUS}} |Manizha |"Russian Woman" |''Ruska žena'' |ruski, engleski |9 |204 |- !6 |{{Z+X|MLT}} |Destiny |"Je me casse" |''Ja odlazim'' |engleski |7 |255 |- !7 |{{Z+X|POR}} |The Black Mamba |"Love Is on My Side" |''Ljubav je na mojoj strani'' |engleski |12 |153 |- !8 |{{Z+X|SRB}} |Hurricane |"Loco Loco" |— |srpski |15 |102 |- bgcolor="#F08080" !9 |{{Z+X|UK}} |James Newman |"Embers" |Žar |engleski |26 |0 |- !10 |{{Z+X|GRČ}} |Stefania |"Last Dance" |''Posljednji ples'' |engleski |10 |170 |- bgcolor="#CD7F32" !11 |{{Z+X|ŠVI}} |Gjon's Tears |"Tout l'Univers" |''Cijeli svemir'' |francuski |3 |432 |- !12 |{{Z+X|ISL}} |Daði og Gagnamagnið |"10 Years" |''10 godina'' |engleski |4 |378 |- !13 |{{Z+X|ŠPA}} |Blas Cantó |"Voy a quedarme" |Ostat ću |španjolski |24 |6 |- !14 |{{Z+X|MOL}} |Natalia Gordienko |"Sugar" |''Šećer'' |engleski |13 |115 |- !15 |{{Z+X|NJE}} |Jendrik |"I Don't Feel Hate" |Ne osjećam mržnju |engleski |25 |3 |- !16 |{{Z+X|FIN}} |Blind Channel |"Dark Side" |''Mračna strana'' |engleski |6 |301 |- !17 |{{Z+X|BUG}} |Victoria |"Growing Up Is Getting Old" |''Odrastanje postaje zastarjelo'' |engleski |11 |170 |- !18 |{{Z+X|LIT}} |The Roop |"Discoteque" |''Diskoteka'' |engleski |8 |220 |- !19 |{{Z+X|UKR}} |Go_A |"Shum" <small>(Шум)</small> |''Šum'' |ukrajinski |5 |364 |- style="font-weight:bold; background:silver;" !20 |{{Z+X|FRA}} |Barbara Pravi |''Voilà'' |''Izvoli'' |francuski |2 |499 |- !21 |{{Z+X|AZE}} |Efendi |"Mata Hari" |— |engleski |20 |65 |- !22 |{{Z+X|NOR}} |Tix |"Fallen Angel" |''Pali anđeo'' |engleski |18 |75 |- !23 |{{Z+X|NIZ}} |Jeangu Macrooy |"Birth of a New Age" |''Početak novog doba'' |engleski |23 |11 |- style="font-weight:bold; background:gold;" !24 |{{Z+X|ITA}} |Måneskin |"Zitti e buoni" |Tihi i dobri |talijanski |1 |524 |- !25 |{{Z+X|ŠVE}} |Tusse |"Voices" |''Glasovi'' |engleski |14 |109 |- !26 |{{Z+X|SMR}} |Senhit |"Adrenalina" |''Adrenalin'' |engleski |22 |50 |} == Ostale države == Pravo na potencijalno sudjelovanje na Eurosongu zahtijeva nacionalnu televiziju s aktivnim članstvom u [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-u]] koja će moći prenositi natjecanje putem mreže Eurovizije. [[Europska radiodifuzijska unija|EBU]] će svim zainteresiranim članicama izdati poziv za sudjelovanje u natječaju. ===Aktivne članice [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-a]]=== *{{Z+X|AND}} - u studenom 2019. iz stranke Demokrati za Andoru, koja je vodeća stranka u Andori izjavili su da će se vratiti na natjecanje ako se prije toga procjene troškovi.<ref>{{cite web |url=https://eurovoix.com/2019/11/20/andorra-rtva-to-return-to-the-eurovision-song-contest/ |title=Andorra: Government Plans for RTVA's Return to Eurovision Song Contest |first=Anthony |last=Granger |date=20. studenoga 2019. |website=Eurovoix |access-date=23. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191123101846/https://eurovoix.com/2019/11/20/andorra-rtva-to-return-to-the-eurovision-song-contest/ |archive-date=23. studenoga 2019. |url-status=live}}</ref> *{{Z+X|ISL}} - U ožujku 2020., islandski pjevač Daði Freyr, koji je trebao predstavljati Island na natjecanju 2020. godine, objavio je da će biti otvoren za predstavljanje Islanda na Euroviziji 2021. s bendom Gagnamagnið, ako ga Ríkisútvarpið (RÚV) interno odabere.<ref>{{Cite web |url=https://wiwibloggs.com/2020/03/26/should-iceland-invite-dadi-freyr-to-sing-at-eurovision-2021-he-says-gagnamagnid-are-willing/252503/ |title=Should Iceland invite Daði Freyr to sing at Eurovision 2021? He says Gagnamagnið are willing |date=2020-03-26 |website=wiwibloggs |language=en-US |access-date=2020-04-12}}</ref> *{{Z+X|LAT}} - Latvijska televizija LTV potvrdila je kako će još pričekati na konačnu odluku o nastupu na Eurosongu 2021., točnije žele vidjeti kako će se razvijati situacija s pandemijom koronavirusa. Naime, još tijekom slanja preliminarnih prijava za Eurosong 2020., LTV je čekao nešto dulje na potvrdu nastupa zbog financijskih restrikcija, zbog čega je i Supernova doživjela smanjenje na samo jednu večer.<ref>{{cite web |url=https://eurosong.hr/vincent-ostaje-dadi-nece-na-nacionalni-izbor/ |title=Vincent ostaje, Daði neće na nacionalni izbor |date=28. ožujka 2020. |website=eurosong.hr |access-date=31. ožujka 2020.}}</ref> *{{Z+X|MLT}} - U ožujku 2020. izvor iz službenog grčkog kluba za natjecanje, OGAE Grčka, rekao je da je Gordon Bonello, menadžer Destiny Chukunyere, najavio kako će ona predstavljati Maltu na Eurosongu 2021. Međutim, takvu izjavu nije potvrdila Malteška nacionalna televizija.<ref>{{Cite web |url=https://ogaegreece.com/archives/79122 |title=EUROVISION 2021: Ποιοι δηλώνουν από τώρα παρών και ποιοι όχι! [ΑΝΑΝΕΩΝΕΤΑΙ] |date=2020-03-18 |website=OGAE Greece |language=grčki |access-date=2020-04-05}}</ref> *{{Z+X|MAR}} - Kao odgovor na glasine da se Maroko vraća na Pjesmu Eurovizije te da su u tijeku nekakvi dogovori s [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-om]], direktor marokanske necionalne televizije (SNRT) izjavio je da se o mogućem povratku Maroka na natjecanje još nije razgovaralo.<ref>{{cite web |url=https://eurovoix.com/2020/02/01/morocco-snrt-spokesperson-unaware-of-any-discussions-regarding-eurovision/ |title=Morocco: SNRT Spokesperson Unaware of Any Discussions Regarding Eurovision |last=Granger |first=Anthony |date=1. veljače 2020. |website=Eurovoix |access-date=1. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200201173727/https://eurovoix.com/2020/02/01/morocco-snrt-spokesperson-unaware-of-any-discussions-regarding-eurovision/ |archive-date=1. veljače 2020. |url-status=live}}</ref> *{{Z+X|POR}} - U ožujku 2020. Elisa, koja je izabrana za predstavljanje Portugala na natjecanju 2020., izjavila je da Rádio e Televisão de Portugal (RTP) neće interno izabrati da predstavlja Portugal 2021. godine.<ref>{{cite web |url=https://escxtra.com/2020/03/23/elisa-no-return-2021/ |title=🇵🇹 Elisa will not be internally selected by RTP for 2021 |first=Tom |last=Ryan |date=23. ožujka 2020. |website=ESCXtra |access-date=23. ožujka 2020.}}</ref> ===Pridružene članice [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-a]]=== *{{Z+X|SAD}} - U siječnju 2020. iz [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-a]] su izjavili da će procijeniti hoće li se SAD ikada natjecati na ovome natjecanju kada se vidi kako će proći američka verzija Pjesme Eurovizije (American Song Contest). Nekoliko emitera u Sjedinjenim Državama pridruženi su članovi EBU-a.<ref>{{cite web |url=https://escxtra.com/2020/01/16/ebu-discuss-united-states-eurovision/ |title=🇺🇸 EBU will "look at" United States participation in Eurovision if American Song Contest is a success |first=Ryan |last=Cobb |date=16. siječnja 2020. |website=ESCXtra |access-date=3. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200229131838/https://escxtra.com/2020/01/16/ebu-discuss-united-states-eurovision/ |archive-date=29. veljače 2020. |url-status=dead}}</ref> ==Vanjske poveznice== * [http://www.eurovision.tv Službena stranica Eurovizije] {{eng oznaka}} * [https://twitter.com/Eurovision Službena Twitter stranica Eurovizije] {{eng oznaka}} * [http://www.eurosong.hr Eurosong.hr] * [https://www.facebook.com/eurosong Facebook stranica] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Pjesma Eurovizije}} {{Pobjednici Eurosonga}} {{Pjesme pobjednice Eurosonga}} {{Države na Pjesmi Eurovizije}} [[Kategorija:Izbori za pjesmu Eurovizije u Nizozemskoj| 2021]] [[Kategorija:Manifestacije u Rotterdamu]] 7becsf9moans3w4yykpz4xij6ujrams 0 679695 7631557 7491416 2026-11-06T15:10:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631557 wikitext text/x-wiki {{Infookvir muzej |ime = Nacionalni prirodoslovni muzej Tajvana<br> |slika = National Museum of Natural Science Taichung 01.jpg |opis_slike = Ulaz u Muzej znanosti |osnovan = 1. siječnja 1986. |lokacija = Sjeverni distrikt 40453, [[Taichung]], [[Tajvan]] |tip = [[prirodoslovni muzej]] |izlošci = 551.705 (1999.) |broj posjetitelja = 3.388.665 (2013.)<ref name="visitors">{{cite web |url=http://www.nmns.edu.tw/common/A-rule/pdf/statistics-2015-2.pdf |title=Visitor Statistics |publisher=National Museum of Natural Science |accessdate=20. srpnja 2020. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180209164157/https://newsdesk.si.edu/about/stats |archivedate=9. veljače 2018.}}</ref><br>2.963.857 (2018.)<ref name="MOTC">{{cite web |url=https://admin.taiwan.net.tw/Handlers/FileHandler.ashx?fid=b3b5d151-85fa-4ccb-bba9-cd7dd38fa0de&type=4&no=1 |title=Visitors to the Principal Tourist Spots in Taiwan, January-December 2018. |publisher=Turistički zavod, MOTC |accessdate=2020-07-20 |archive-date=27. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200627202328/https://admin.taiwan.net.tw/Handlers/FileHandler.ashx?fid=b3b5d151-85fa-4ccb-bba9-cd7dd38fa0de&type=4&no=1 |url-status=dead }}</ref> |ravnatelj = Sun Wei-hsin (孫維新) |kustos = |ulaz = |pristup javnim prijevozom = |web = [http://www.nmns.edu.tw/ www.nmns.edu.tw] }} '''Nacionalni prirodoslovni muzej Tajvana''' ([[kineski]]: 國立自然科學博物館, pinyin: ''Guólì Zìrán Kēxué Bówùguǎn''), poznat lokalno i kao '''Cobo Hall''', je nacionalni [[prirodoslovni muzej]] u Sjevernom distriktu grada [[Taichung]]a na [[Tajvan]]u. Muzej pokriva 89.000 m² i sastoji se od šest dijelova: Svemirsko kazalište, Dvorana znanosti života, Dvorana ljudskih kultura, Dvorana općeg okoliša i Botanički vrt (4,5 ha).<ref>''[http://www.nmns.edu.tw/nmns_eng/01about/ About the National Museum of Natural Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190502123700/http://www.nmns.edu.tw/nmns_eng/01about/ |date=2. svibnja 2019. }}'', National Museum of Natural Science {{eng icon}} Pristupljeno 20. srpnja 2020.</ref> Muzeju pripadaju i 5 ha Edukativnog muzeja potresa 921 u Wufonsu (posvećen potresu Jiji iz 1999. god.), te 33 ha Ekološkog obrazovnog parka Fonghuanggu u Lugu i 2,6 ha Obrazovnog parka rasjeda Chelungpu u Chusanu.<ref name="MI">[https://web2.nmns.edu.tw/nmns/nmns_eng/01about/index.html Museum Info], About the National Museum of Natural Science {{eng icon}} Pristupljeno 20. srpnja 2020.</ref> Muzej je jedan od najposjećenijih muzeja na Tajvanu i 2018. god., s 2.963.857 posjetitelja bio je 2., a ispred njega bio je samo [[Nacionalni muzej palače]] u [[Taipei]]ju.<ref name="MOTC"/> Zapravo, muzej je glavno znanstveno-obrazovno središte s preko pola milijuna školaraca koji ga posjete svake godine.<ref name="MI"/> [[Datoteka:台中市北區 國立自然科學博物館 - panoramio.jpg|mini|lijevo|Ulaz u muzej 2013. god.]] [[Datoteka:Entrance of Botanical Garden of NMNS, Taichung.jpg|mini|lijevo|Ulaz u botanički vrt NMNS-a]] Sektor za istraživanje i zbirku muzeja podijeljen je na odjele za zoologiju, botaniku, geologiju i antropologiju<ref>Yang T. Y. Aleck, ''[http://ci.nii.ac.jp/naid/110004708013/en/ Research and Collection of the National Museum of Natural Science in Taiwan]'', National Science Museum monographs, Volume 24, str. 79.–89., 2004. {{eng icon}} Pristupljeno 20. srpnja 2020.</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Museum 921.JPG|mini|Muzej potresa 921.]] God. 1980. vlada Tajvana je objavila da planira graditi muzej. Na dan Nove godine 1986. otvorena je prva faza muzeja koja se sastojala od znanstvenog centra, svemirskog teatra, administrativnih ureda i vanjskih terena.<ref>[http://www.nmns.edu.tw/nmns_eng/01about/history.htm History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190317235952/http://www.nmns.edu.tw/nmns_eng/01about/history.htm |date=17. ožujka 2019. }}, National Museum of Natural Science {{eng icon}} Pristupljeno 20. srpnja 2020.</ref> Arhitekt i prosvjetni radnik [[Han Pao-teh]] imenovan je prvim ravnateljem muzeja 1987., i tu dužnost je obavljao do 1995. godine. Bio je uključen u pomaganje u postavljanju muzeja i prije toga, još od 1981. god. Druga je faza izgradnje dovršena u kolovozu 1988., a treća i četvrta faza dovršeni su u kolovozu 1993. Godine 1999. broj primjeraka u muzeju porastao je na 551.705. Sadašnji ravnatelj je Wei-Hsin Sun (孫維新). ==Kolekcija== Muzejska zbirka je podijeljena u šest dvorana sa stalnim postavkama: Svemirsko kazalište, Dvorana znanosti života, Dvorana ljudskih kultura, Dvorana općeg okoliša i Botanički vrt, te pripadajućim dijelovima kao što su: Edukativni muzej potresa 921 u Wufonsu, Ekološki obrazovni park Fonghuanggu u Lugu i Obrazovni park rasjeda Chelungpu u Chusanu. Najslavniji izlošci u muzeju su kostur dinosaura [[Palaeoloxodon]]a, koji se nalazi u središtu Dvorane znanosti života, Nebeski toranj na vodeni pogon na ulazu u Dvoranu ljudskih kultura, Divovska lignja na prvom katu Dvorane općeg okoliša i digitalni arhiv i interaktivni obrazovni centar u haustoru Dvorane znanosti života.<ref>[https://web2.nmns.edu.tw/nmns/nmns_eng/04exhibit/permanent/index.html Permanent Exhibits, Overview], NMNS {{eng icon}} Pristupljeno 20. srpnja 2020.</ref> <gallery caption="" mode=packed-hover> Palaeoloxodon Skeleton .JPG|Kostur [[Palaeoloxodon]]a Daxiatitan.jpg|Kostur [[Daxiatitan]]a Huanghetitan.jpg|Kostur [[Huanghetitan]]a Architeuthis sanctipauli in National Museum of Natural Science, Taichung, Taiwan.JPG|Divovska lignja iz Sao Paula 國立自然科學博物館-藪貓.jpg|Izložak [[serval]]a A Paiwan Slate House in National Museum of Natural Science.jpg|Paiwanska kuća od kamena Masks from Papua New Guinea in National Museum of Natural Science.jpg|Maske iz Papua Nove Gvineje Water-powered Armillary & Celestial Tower.JPG|Nebeski toranj na vodeni pogon ArmillarySphere1.jpg|Armilarna sfera 國立自然科學博物館-萬福宮.jpg|Obnovljena Palača Wanfu iz grada [[Kaohsiung]]a koja je srušena 1987. god. South-pointing chariot (Science Museum model).jpg|Model drevnih kineskih „Kola koja pokazuju jug” iz 3. st. Statue of Zhù Shēng Niángniáng.jpg|Figura Zhù Shēng Niángniánga Chelongpu Fault Preservation Park 車籠埔斷層保存園區 - panoramio (1).jpg|Park očuvanja rasjeda Chelongpu 921 Earthquake Museum of Taiwan, Chelungpu Fault, interior.jpg|Unutrašnjost muzeja potresa 921 植物園 俯瞰.jpg|Unutrašnjost Botaničkog vrta NMNS-a </gallery> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat-inline|National Museum of Natural Science (Taichung)}} *[http://www.nmns.edu.tw/ National Museum of Natural Science: službene stranice] {{eng icon}} [[Kategorija:Tajvan]] [[Kategorija:Prirodoslovni muzeji]] 4zq8kg9n7ulk8wvnby2dj8y3ke5lp47 0 680396 7631833 6160276 2026-11-07T07:33:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631833 wikitext text/x-wiki {{infokutija svemirska letjelica | ime = Perseverance | slika = [[Slika:Mars 2020 selfie containing both perseverance rover and ingenuity.gif|300px]] | slika_opis = Autoportret koji sadrži rover ''Perseverance'', zajedno s helikopterom ''Ingenuity'' smještenim na ''Wright Brothers Field'' (7. travnja 2021.) | organizacija = [[NASA]] | glavni_ugovaratelji = | platforma = | tip_misije = Rover na Marsu | prelet = | datum_preleta = [[18. veljače]] [[2021.]] | trenutacna_destinacija = Mars | satelit_od = | datum_ulaska_u_orbitu = | orbitira = | lansiranje = [[30. srpnja]] [[2020.]] <br> 11:50 UTC | lansiran_uz_pomoc = Atlas V | raketa_nosac = | mjesto_lansiranja = [[Cape Canaveral]] | trajanje_misije = | NSSDC_ID = | internet_sjediste = | masa = 1025 kg | napajanje = RTG | baterije = | orbitalni_rezim = | sirina = | velika_poluos = | ekscentricitet = | inklinacija = | orbitalni_period = | apoapsis = | apogej = | periapsis = | perigej = | interval_ponavljanja = | orbita_dnevno = | ponovljivost= | instrumenti = [[Atmospheric entry|EDL]] kamera<br>[[Hazcam]]<br>[[Mastcam-Z]]<br>[[Mars Environmental Dynamics Analyzer|MEDA]]<br>[[Mikrofon]]i<br>[[Mars Oxygen ISRU Experiment|MOXIE]]|[[Navcam]]<br>[[Planetary Instrument for X-Ray Lithochemistry|PIXL]]<br>[[RIMFAX]]<br>[[Scanning Habitable Environments with Raman and Luminescence for Organics and Chemicals|SHERLOC]]<br>[[SuperCam]] | glavni_instrumenti= | transponderi = | razlucivost = | podrucje_pokrivanja = | spektralni_pojas = | brzina_prijenosa_podataka = | SSR = | povrsina_pokrivanja = <!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}--> | razlucivost_slike = | ref = }} [[datoteka:PIA23764-MarsPerseveranceRover-ArtistConcept-20200305.jpg|mini|300px|Umjetnikov dojam ''Perseverancea'' na Marsu.]] '''''Perseverance''''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] '''ustrajnost''', '''upornost''') je [[Svemirski rover|marsovski rover]] proizveden u [[ Laboratorij za mlazni pogon|Laboratoriju za mlazni pogon]] kao dio [[NASA|NASA-ine]] misije [[Mars 2020]]. ''Perseverance'' nosi sedam [[ Znanstveni instrument|znanstvenih instrumenata]] za proučavanje marsovske površine u [[Jezero (krater)|krateru Jezero]]. Ima ukupno 23 kamere i dva [[mikrofon]]a. S roverom je lansiran helikopter ''[[Ingenuity]]'' koji je izvršio prvi let na drugom planetu 19. travnja 2021. godine. Rover je lansiran [[30. srpnja]] 2020. u 7:50 EDT (11:50 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]]) s [[Cape Canaveral]]a na raketi [[Atlas V]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://mars.nasa.gov/mars2020/timeline/launch/launch-windows/ |title=Launch Windows |author=mars.nasa.gov |work=mars.nasa.gov |language=en |accessdate=2020-07-28}}</ref> a potvrda da je rover uspješno sletio na [[Mars]] primljena je 18. veljače 2021.<ref>{{Citiranje weba |url=https://mars.nasa.gov/news/8865/touchdown-nasas-mars-perseverance-rover-safely-lands-on-red-planet |title=Touchdown! NASA's Mars Perseverance Rover Safely Lands on Red Planet |last=mars.nasa.gov |work=NASA’s Mars Exploration Program |language=en |accessdate=2021-02-20}}</ref><ref>{{Citiranje novina |title=Perseverance’s Pictures From Mars Show NASA Rover’s New Home |url=https://www.nytimes.com/2021/02/19/science/mars-nasa-landing-pictures.html |work=The New York Times |date=2021-02-19 |accessdate=2021-02-20 |id=0362-4331 |language=en-US |last=Dennis Overbye}}</ref> ''Perseverance'' je napravila ista skupina inženjera koja je napravila ''Curiosity'', i oba su rovera jako slična.<ref name="CNET Harwood first">{{Citiranje novina |title=NASA announces plans for new US$1.5 billion Mars rover |url=http://news.cnet.com/8301-11386_3-57557184-76/nasa-announces-plans-for-new-$1.5-billion-mars-rover/ |accessdate=5. prosinca 2012. |work=CNET |date=4. prosinca 2012. |first=William |last=Harwood |quote=Using spare parts and mission plans developed for NASA's Curiosity Mars rover, Ronnie Pickering says it can launch the rover in 2020 and stay within current budget guidelines. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131111031254/http://news.cnet.com/8301-11386_3-57557184-76/nasa-announces-plans-for-new-$1.5-billion-mars-rover/ |archive-date=11. studenoga 2013. |url-status=dead}}</ref><ref name="Space Wall first">{{Citiranje novina |title=NASA to Launch New Mars Rover in 2020 |url=http://www.space.com/18763-nasa-new-mars-rover-2020.html |accessdate=5. prosinca 2012. |work=Space.com |date=4. prosinca 2012. |first=Mike |last=Wall}}</ref> Inženjeri su redizajnirali ''Perseverance''-ove kotače kako bi bili robustniji nego od ''Curiosity''-a, koji su pretrpjeli neke štete.<ref name="planetary20140819">{{Citiranje weba |url=http://www.planetary.org/blogs/emily-lakdawalla/2014/08190630-curiosity-wheel-damage.html |title=Curiosity wheel damage: The problem and solutions |author=Lakdawalla |first=Emily |date=19. kolovoza 2014. |work=The Planetary Society Blogs |publisher=The Planetary Society |accessdate=22. kolovoza 2014.}}</ref>  Rover posjeduje robotsku ruku s pet zglobova dugu 2.1 m. Ruka će se koristiti za analizu geoloških uzoraka s marsovske površine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://mars.nasa.gov/news/8454/mars-2020-rovers-7-foot-long-robotic-arm-installed/ |title=Mars 2020 Rover's 7-Foot-Long Robotic Arm Installed |date=28. lipnja 2019. |work=mars.nasa.gov |accessdate=1. srpnja 2019. |quote=The main arm includes five electrical motors and five joints (known as the shoulder azimuth joint, shoulder elevation joint, elbow joint, wrist joint and turret joint). Measuring 7 feet (2.1 meters) long, the arm will allow the rover to work as a human geologist would: by holding and using science tools with its turret, which is essentially its "hand".}} {{PD-notice}}</ref> RTG ima masu od 45 kilograma i sadrži 4.8 kilograma [[ Pluton (IV) oksid|plutonijevog dioksida]] kao izvora stalnog opskrbe toplinom koja se pretvara u električnu energiju.<ref name="Power">{{Citiranje weba |url=https://mars.jpl.nasa.gov/mars2020/mission/rover/electrical-power/ |title=Mars 2020 Rover Tech Specs |publisher=JPL/NASA |accessdate=6. srpnja 2018.}} {{PD-notice}}</ref> Proizvodnja električne energije iznosi oko 110 W pri pokretanju, s malim smanjenjem tijekom misije.<ref name="Power" /> Sličan način napajanja korišten je kod [[Program Viking|misije Viking]]. == Glavni ciljevi == Rover ''Perseverance'' će na Marsu: * Istražiti geološki raznoliko mjesto slijetanja * Procijeniti mogućnost drevnog života * Potražiti znakove [[Život na Marsu|drevnog života]], posebno u stijenama za koje se zna da vremenom čuvaju znakove života * Prikupiti uzorke stijena i tla koji bi bili vraćeni na Zemlju budućom NASA-inom misijom * Demonstrirati tehnologiju za buduće robotske i ljudske misije == Galerija == <gallery> Datoteka:First photo from Perseverance Rover.jpg|Prva ''Perseveranceova'' fotografija Datoteka:Perseverance's First Full-Color Look at Mars.png|Prva ''Perseveranceova'' fotografija u boji Datoteka:Perseverance's Big Wheel.png|Jedan od roverovih kotača. Datoteka:Zoomed in, Perseverance rover from Ingenuity during it's third flight.png|Prva zračna slika rovera Perseverance. To je i prva zračna slika rovera u povijesti istraživanja Marsa, isključujući satelitske snimke. </gallery> == Vidi također == * ''[[Curiosity]]'' * ''[[Spirit]]'' * ''[[Opportunity]]'' * ''[[Sojourner]]'' *''[[Ingenuity]]'' == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://mars.nasa.gov/mars2020/ Mars 2020: Službena web-stranica] * [https://mars.nasa.gov/files/mars2020/Mars2020_Fact_Sheet.pdf NASAfacts - Mars 2020/Perseverance] {{istraživanje Marsa}} [[Kategorija:NASA]] [[Kategorija:Marsovi roveri]] mkglcqf5m39xyshklvsoo4r6ogzfych 0 683380 7631625 7614050 2026-11-06T18:37:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 4 #IABot (v2.0.9.7) 7631625 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|siječanj 2021.}} {{Infookvir događaj | naziv = Nesreća Coste Concordie | slika = Collision of Costa Concordia 11.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | tekst = Nasukana Costa Concordia | izvorni_naziv = | izvorni_naziv_jez = | lokalni_naziv = | vrijeme = Oko 21:42<br>([[UTC]]) | trajanje = | datum = {{start date|2012|1|13}} | mjesto = Kod otoka [[Giglio]] | lokacija = [[Toskana]], [[Italija]] | koordinate = {{coord|42|21|55|N|10|55|18|E|type:event|display=inline,title}} | također_poznato_kao = | vrsta = Pomorska nesreća | tema = | razlog = | prvi_reporter = | budžet = | pokrovitelj = <!-- ili | pokrovitelji = --> | organizatori = | snimili = | učesnici = 4,252<ref name="Channel 4 doc" /> (3.206 putnika ; 1.023 člana posade i osoblja)<ref name="AP 2012-01-14" /> | ishod = | žrtve1 = | žrtve2 = | žrtve3 = | broj_mrtvih = 33 (27 putnika, 5 članova posade, 1 spasilac) | broj_povrijeđenih = 64 | prijavljeni_nestanci = | oštećenje_imovine = $2 milijarde USD | sahrana = | ispitivanja = | istraga = | mrtvozornik = | hapšenja = | osumnjičeni = | optuženi = | osuđeni = Kapetan [[Francesco Schettino]] | prijave = | suđenje = | presuda = | osude = | kazna = 16 godina zatvora | zabrane_objavljivanja = | parnica = | nagrade = | snimci = | prazna_oznaka1 = <!-- ili | prazni_podaci1 = --> | prazna_oznaka2 = <!-- ili | prazni_podaci2 = --> | prazna_oznaka3 = <!-- ili | prazni_podaci3 = --> | web stranica = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | napomene = }} Dana [[13. siječnja]] [[2012.]], [[Italija|talijanski]] [[kruzer]] ''[[Costa Concordia]]'' nasukao se, prevrnuo i na kraju potonuo u plitkim vodama nakon udara u podvodnu stijenu pokraj [[Isola del Giglio|otoka Giglio]] u talijanskoj [[talijanske regije|regiji]] [[Toskana|Toskani]], pri čemu je poginulo 32 ljudi. Osmogodišnje plovilo tvrtke [[Costa Cruises]] bilo je na prvoj dionici krstarenja po [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] kada je skrenulo s planirane rute, doplovilo bliže otoku Giglio i udarilo u stijenu na morskom dnu. Šestosatnim spašavanjem, većina je putnika izvučena na obalu. Istraga se usredotočila na nedostatke u praćenju procedure od strane posade ''Coste Concordie'' i akcije njenog kapetana [[Francesco Schettino|Francesca Schettina]], koji je [[Kapetan tone sa svojim brodom|prerano napustio brod]].<ref name="rock2">{{cite news |author=John Hooper |title=Costa Concordia captain not solely to blame, says prosecutor |url=https://www.theguardian.com/world/2012/jan/24/costa-concordia-captain-blame-prosecutor |work=The Guardian |date=24. siječnja 2012. |accessdate=26. siječnja 2012.}}</ref><ref name="Reuters">{{cite news |url=https://www.reuters.com/article/2012/01/15/us-italy-ship-idUSTRE80D08220120115 |title=Two more bodies found on ship, three people rescued |date=15. siječnja 2012. |work=[[Reuters]] |last2=Denti |first2=Antonio |first1=Gavin |last1=Jones |access-date=24. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120115070354/http://www.reuters.com/article/2012/01/15/us-italy-ship-idUSTRE80D08220120115 |archive-date=15. siječnja 2012.}}</ref> Oko 300 putnika je ostalo iza njega na brodu, a većina ih je spašena s helikopterima ili motornim čamcima koji su se našli u blizini<ref name="Reuters"/> Schettino je kasnije proglašen krivim za smrti povezane s nesrećom i osuđen na 16 godina zatvora.<ref>{{Cite web |title=Costa Concordia captain Schettino guilty of manslaughter |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-31430998 |date=11. veljače 2015. |publisher=BBC News Europe |access-date=11. veljače 2015.}}</ref><ref>{{Cite web |title=Justice for Concordia Victims as Schettino sentenced to Sixteen Years |url=http://www.cruise.co.uk/news/justice-at-last/ |date=12. veljače 2015. |publisher=Cruise.co.uk News |access-date=12. veljače 2015. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150212143337/http://www.cruise.co.uk/news/justice-at-last/ |archivedate=12. veljače 2015.}}</ref> Iako je i posada bila izložena jakim kritikama, nitko od njih nije optužen.<ref>{{cite web |title=Official Marine Casualty Investigation report - Costa Concordia |url=http://3kbo302xo3lg2i1rj8450xje.wpengine.netdna-cdn.com/wp-content/uploads/2013/05/Costa_Concordia_-_Full_Investigation_Report.pdf |publisher=MIT - MINISTRY OF INFRASTRUCTURES AND TRANSPORTS |access-date=7. prosinca 2015. |archive-date=27. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160127123056/http://3kbo302xo3lg2i1rj8450xje.wpengine.netdna-cdn.com/wp-content/uploads/2013/05/Costa_Concordia_-_Full_Investigation_Report.pdf |url-status=dead }}</ref> ''Costa Concordija'' je službeno proglašena "[[Konstruktivni ukupni gubitak|konstruktivnim ukupnim gubitkom]]", a njezino je [[Spašavanje na moru|spašavanje]] bilo "jedna od najvećih pomorskih operacija spašavanja".<ref name="BBC23Jul2014">{{cite web |title=Costa Concordia is towed away to Genoa for scrap |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-28437238 |publisher=BBC News Europe |date=23. srpnja 2014.}}</ref> Dana 16. rujna 2013. započelo je [[spašavanje ispravljanjem]],<ref name="bbc">{{cite news |title=Costa Concordia salvage operation begins |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-24104741 |work=BBC News |access-date=16. rujna 2013.}}</ref> a do ranih sati 17. rujna brod je bio uspravljen na svojoj podvodnoj kolijevci.<ref>{{cite news |title=Stricken Costa Concordia ship set upright |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-24121480 |publisher=BBC |date=17. rujna 2013. |access-date=17. rujna 2013.}}</ref> U srpnju 2014. brod je velikim metalnim spremnicima nazvanim "[[sponson]]i" koji su [[varenje|zavareni]] u bokove broda, ponovno podignut u plovni položaj, te je odvučen je u 320 kilometara udaljenu matičnu luku [[Genova|Genovu]], u rezalište,<ref>{{cite news |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/costa-concordia-reaches-genoas-main-port-for-scrapping-after-200mile-journey-from-wreckage-site-9631407.html |title=Costa Concordia reaches Genoa's main port for scrapping after 200-mile journey from wreckage site |newspaper=The Independent |date=27. srpnja 2014.}}</ref> a cijeli proces je završen u srpnju 2017. godine.<ref name="WMN225190">{{cite web |url=http://worldmaritimenews.com/archives/225190/costa-concordia-saga-comes-to-an-end/ |title=Costa Concordia Saga Comes to an End |date=14. srpnja 2017. |publisher=World Maritime News |access-date=17. srpnja 2017.}}</ref> Ukupni troškovi nesreće, uključujući naknade za žrtve, podizanje broda u uspravan popožaj, vuču i otpad, procjenjuju se na približno 2 milijarde [[USD|dolara]], što je preko tri puta više od 612 milijuna američkih dolara, koliko je koštala gradnja broda.<ref name="Davies">{{cite news |last1=Davies |first1=Lizzy |title=Costa Concordia says goodbye to Giglio as she embarks on final voyage |url=https://www.theguardian.com/world/2014/jul/23/costa-concordia-salvage-rotate-position-goodbye-giglio-genoa |access-date=23. srpnja 2014. |work=The Guardian |date=23. srpnja 2014.}}</ref> Costa Cruises ponudio je putnicima naknadu (do limita od 11.000 EUR po osobi) za plaćanje sve štete, uključujući vrijednost krstarenja; a 65% preživjelih prihvatilo je ponudu. == Nasukavanje == {{lokacijska karta|Italija |lat=42.36486 |long=10.92124 |caption=Mjesto nasukavanja.}} [[File:Costa Concordia in Palma, Majorca, Spain.JPG|thumb|250px|MS ''Costa Concordia'' prije nesreće]] [[File:Collision of Costa Concordia DSC4191.jpg|thumb|250px|Nasukana Costa Concordia na boku, s vidljivim kamenom zabodenim u trup.]] ''Costa Concordia'' ([[pozivni znak]] : IBHD, [[IMO broj]] : 9320544, [[MMSI broj]] : 247158500), s 3.206 putnika i 1.023 člana posade na brodu,<ref name="AP 2012-01-14" /> isplovila je s otoka [[Giglio]] u noći na 13. siječnja 2012., započevši planirano sedmodnevno krstarenje od [[Civitavecchia|Civitavecchije]], [[Lacij]], [[Italija]], do [[Savona|Savone]] i pet drugih luka.<ref name="guardian1" /> Lučka strana broda udarila je u greben<ref name="nytimes1" /> u 21:42 ili 21:45 po lokalnom vremenu.<ref name="telegraph1" /> Greben je u kartama označen kao područje poznato kao Le Scole,<ref name="pcn1" /><ref name="charts1" /> oko 800 metara južno od ulaza u [[Luka Giglio|luku Giglio]], na istočnoj obali otoka. Točka početnog udara bila je 8 metara ispod površine mora kod "Scole piccole",<ref name="Crew Mutinied" /><ref name="telegraph2" /> krajnje vanjske stijene Le Scole, koja je urezala dvije 50-metarske pukotina na brodskom trupu ispod [[vodena linija|vodene linije]].<ref name="BBC16573312" /> Udar je usjekao dvije duge čelične trake s trupa broda; koje su kasnije pronađene na morskom dnu.<ref name="Crew Mutinied" /><ref name="washingtonpost1" /> Nekoliko minuta nakon udara, šef [[Strojarnica|strojarnice]] upozorio je kapetana da je trup imao nepopravljivi rez od 70 metara<ref name="lastampa1" /> kroz koji je ulazila voda i potapala generatore i motore.<ref name="reuters1" /> Bez pogonske snage i na pričuvnoj električnoj energiji, brod se kretao po inerciji i prema posljednjim postavkama svojih kormila,<ref name="COURT2012JAN17" /> pa je nastavio sjeverno od Le Scolea sve do iza luke Giglio.<ref name="nationalpost1" /> Prema svjedočenju kapetana Schettina, razni instrumenti nisu funkcionirali.<ref name="CorrieredellaSeraProsecutor" /> Razna svjedočenja se ne slažu o tome je li brod nagnuo na lučku stranu ubrzo nakon udara i kada je počeo naginjati na drugi bok.<ref name="BBC/Akwagyiram 2012-01-14" /><ref name="Sarzanini" /> U 22:10 ''Costa Concordia'' skrenula je prema jugu. Potom se brod nagnuo na desni bok, isprva za oko 20 °, zaustavljajući se u 22:44<ref name="Harbour master log" /> na Punta del Gabbianara u moru dubine oko 20 metara<ref name="bbc1" /> i nagnut oko 70°. Schettino je posljednje nasukavanje ''Costa Concordie'' na Punti del Gabbianari pripisao vlastitom naporu da tamo manevrira.<ref name="dailytelegraph1" /> No, šef talijanske obalne straže posvjeedočio je da je konačno nasukavanje broda na Punta del Gabbianara bilo posljedica vjetra,<ref name="rina">{{cite web |url=http://www.rina.org.uk/costa_concordia_passenger_evacuation.html |title=Costa Concordia - Passenger Evacuation |author=RINA |publisher=rina.org.uk |access-date=31. siječnja 2016. |archive-date=29. travnja 2016. |archive-url=https://archive.is/20160429174704/http://www.rina.org.uk/costa_concordia_passenger_evacuation.html |url-status=dead }}</ref> a ne pokušaja manevriranja brodom.<ref name="corriere1" /> === Situacija na mostu === Schettino je rekao da je, prije nego što se približio otoku, isključio sustav alarma za brodski [[Inercijski navigacijski sustav|računalni navigacijski sustav]].<ref name="Corriere220112" /> "Navigirao sam vizualno, jer sam dobro poznavao ta morska dna. Ovakav sam potez izveo tri, četiri puta."<ref name="Captain at Impact" /> Istražiteljima je rekao da je vidio valove kako se razbijaju na grebenu i naglo se okrenuo, zamahujući bokom trupa u greben.<ref name="Reuters10Feb2012" /> "Moram preuzeti odgovornost za činjenicu da sam pogriješio u prosudbi."<ref name="Reuters10Feb2012" />"Ovaj put sam prekasno naredio skretanje."<ref name="bbc2" /> Kapetan je u početku rekao da je brod bio oko 300 metres od obale (otprilike dužine plovila) i udario u nepoznatu stijenu.<ref name="repubblica1" /> Prvi brodski časnik, Ciro Ambrosio, rekao je istražiteljima da je Schettino ostavio naočale za čitanje u svojoj kabini te je više puta tražio od Ambrosia da provjeri radar umjesto njega.<ref name="mirror1" /><ref name="nbcnews1" /> Kapetan je rekao da su mu upravitelji Costa Cruisesa rekli da izvede [[pozdrav plovidbom]] 13. siječnja 2012.<ref name="nationalpost2" /> Prethodno, 14. kolovoza 2011., brod se kretao sličnom rutom, ali ne tako blizu hridi Le Scole.<ref name="BBC 01-18" /> Prolazak iz 2011. je odobrila Costa Cruises, a odrađen je po danu, za vrijeme otočnog festivala.<ref name="Captain at Impact" /> Uobičajena ruta prolazi oko 8&nbsp;km od obale.<ref name="maritimematters1" /><ref name="telegraph3" /> {{refn|U kolovozu 2011., gradonačelnik Giglio Porta, Sergio Ortelli, zahvalio se kapetanu Schettinu na "nevjerojatnom spektaklu" prošlosti jedra. Gradonačelnik Ortelli sada je rekao, "To je jako lijepa predstava za vidjeti, brod je sav osvijetljen kad ga vidite s kopna. Ovaj put je krenuo po zlu".<ref name="smh1" /> U kolovozu i rujnu 2010. godine, '' [[Costa Pacifica]] '' i '' [[MS Costa Allegra|Costa Allegra]] '', sestrinski brodovi '' Costa Concordia '', došli su na milju od otoka.<ref name="newsbank1"/>|group=p}} Costa Cruises su potvrdili da ruta kojom je.brod plovio 2012. godine "nije definirana [računalno programirana] ruta za prolazak Giglioom."<ref name="wsj-detained" />{{refn | group = p | Izvršni direktor Costa Cruisesa Pier Luigi Foschi objasnio je da brodovi tvrtke imaju računalno programirane rute i "alarme, i vizualne i zvučne, ako brod iz bilo kojeg razloga odstupi od navedene rute pohranjene u računalu i pod nadzorom [[GPS]]a", ali da bi se ti alarmi mogli "ručno isključiti".<ref name="bbc3"/>}} U intervjuu za talijanski TV kanal [[Canale 5]] 10. srpnja 2012., Schettino je rekao da je to pridonijelo nesreći.<ref name="leggo1" /> Osim toga, na poziv kapetana, šef sale broda, koji je s otoka,<ref name="smh2" /> bio je pozvan na most broda da promatra prolazak. Dosatna osoba na mostu bila je [[Moldavija|moldavska]] plesačica Domnica Cemortan koja je posvjedočila da je bila u ljubavnoj vezi sa Schettinom i da se upravo ukrcala na brod kao gost.<ref>{{cite news |title=Captain's 'lover' was on Concordia bridge |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-24733882 |work=BBC News |access-date=29. listopada 2013.}}</ref> === Situacija na palubi === Putnici su bili u blagovaonici kada su iznenada osjetili snažan udar, što je član posade (govoreći preko portafona) pripisao "električnom kvaru".<ref name="Daily Telegraph/Nikkhah 2012-01-14" /> "Gostima smo rekli da je sve [u redu] i pod kontrolom te smo pokušali zaustaviti paniku", prisjetio se upravitelj kabine.<ref name="BBC/Akwagyiram 2012-01-14" /> Igrom slučaja, kada je brod prvi put udario u stijene, tvrdilo se da je u restoranu svirala "[[My Heart Will Go On]]" od [[Céline Dion]], tematska pjesma iz filma ''[[Titanic (1997.)|Titanic]]''.<ref>{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9022349/Costa-Concordia-Titanic-theme-tune-played-as-cruise-ship-hit-rocks.html |title=Costa Concordia: Titanic theme tune played as cruise ship hit rocks |publisher=Telegraph.co.uk |access-date=24. siječnja 2012. |location=London |first=Henry |last=Samuel |date=18. siječnja 2012.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.news.com.au/travel/news/im-a-hero-not-a-coward-says-costa-concordia-captain-francesco-schettino/story-e6frfq80-1226247888401 |title=Titanic theme song played as cruise ship Costa Concordia sank, survivors claim |work=News.com.au |date=19. siječnja 2012. |access-date=24. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120123063047/http://www.news.com.au/travel/news/im-a-hero-not-a-coward-says-costa-concordia-captain-francesco-schettino/story-e6frfq80-1226247888401 |archive-date=23. siječnja 2012.}}</ref> Brod je ostao bez električne energije u kabinama nedugo nakon početnog sudara.<ref name="thedailybeast"/> "Brod se počeo tresti. Buka - nastala je panika, poput filma, posuđe se srušilo na pod, ljudi su trčali, padali niz stepenice i govorili "[[Wikt:cazzo|cazzo]]", rekao je preživjeli. Putnici s broda svjedočili su da se brod iznenada nagnuo prema luci.<ref name="BBC/Akwagyiram 2012-01-14" /> Putnicima se kasnije savjetovalo da obuku svoje prsluke za spašavanje.<ref name="Daily Telegraph/Nikkhah 2012-01-14" /> Pola sata prije naredbe o napuštanju broda, jedan je član posade zabilježen na videu kako putnicima na sabirnoj stanici govori: "Riješili smo probleme koje smo imali i pozivamo sve da se vrate u svoje kabine."<ref name="corriere11" /> Kad je brod kasnije okrenuo, počeo se naginjati otprilike 20° na desno, stvarajući probleme u spuštanju [[Čamac za spašavanje (brod)|čamaca za spašavanje]]. Predsjednik Costa Cruisesa, Gianni Onorato, rekao je da je normalna evakuacija čamca za spašavanje postala "gotovo nemoguća" jer se brod tako brzo nagnuo.<ref name="BBC 2012-01-15" /> <gallery caption="Zemljovid rute" mode="packed" align="center" widths="250px" heights="120px" perrow="2"> File:Costa-concordia-route2.png|Ruta krstarenja do Civitavecchije i natrag. Strelica: prva dionica, zvijezda: sudar File:Costa-cordia-last-journey.png|Planirana ruta (s početkom u 18:20 UTC, sa skretanjem (s početkom u 20:10 UTC) i završetkom kod otoka Giglia File:Costa-cordia-route-map.png|Devijacija (od 20:30 UTC) koja je vodila do nesreće (20:45 UTC) i nasukavanja (22:00 UTC)<ref name="MITColl">{{cite book |title=Ministry of Infrastructure and Transport investigation |year=2013 |publisher=Ministry of Infrastructure and Transport |pages=29, 34 |url=http://www.safety4sea.com/images/media/pdf/Costa_Concordia_-_Full_Investigation_Report.pdf |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130612011448/http://www.safety4sea.com/images/media/pdf/Costa_Concordia_-_Full_Investigation_Report.pdf |archivedate=12. lipnja 2013. |df=dmy-all}}</ref> File:Costa-concordia-routes.png|Ruta koja uzrokovala nesreću u usporedbi s rutom 14. kolovoza 2011. File:Costa Concordia map 13-1-2012 (en).png|Vremenska crta nesreće File:Location of Costa Concordia cruise-ship disaster (13-1-2012)-2.png|Dijagram događanja </gallery> == Spašavanje == Nakon nasukavanja, putnici i posada su čamcima za spasavanje i helikopterima izvedeni na brod s broda ili su doplivali do otoka, a oko 40 ljudi je nestalo. Polovica ih je kasnije pronađena unutar broda, većinom mrtva. === Evakuacija === U prvom kontaktu, uspostavljenom u 22:12, između talijanskih lučkih dužnosnika i ''Costa Concordie'' nakon udara u greben, neidentificirani časnik na brodu za krstarenje inzistirao je da pati samo od električnog kvara.<ref name="telegraph1"/> Na video snimci putnika snimljenoj u 22:20 sati vidi se kako uspaničenim putnicima u prslucima za spašavanje član posade govori da je "sve pod kontrolom" i da se trebaju vratiti u svoje kabine.<ref name="BBC592"/> Za oko 600 putnika koji su se tek ukrcali nije održana vježba evakuacije putnika čamcima za spašavanje.<ref name="cnn1"/> Brodski kuhar rekao je da je Schettino naručio večeru oko 22:30.<ref name="cnn2"/> Otprilike u isto vrijeme, [[ophodni brod]] Guardia di Finanza nazvao je ''Costa Concordiju'', ali odgovor nije stigao.<ref name="IlGiornale_altro_mistero"/> Schettino je sudjelovao u tri telefonska poziva s časnikom za upravljanje kriznim linijama.<ref name="Sarzanini"/> U 22:26, Schettino je rekao lučkoj kapetani u [[Luka Livorno|luci Livorno]] da brod prima vodu kroz otvor na lučkoj strani i zatražio [[Tegljač (brod)|tegljač]].<ref name="IrishIndependent_harbour_log" /> Lučke vlasti upozorene su na sudar tek u 22:42, otprilike sat vremena nakon udara, a naredba za evakuaciju broda izdana je tek u 22:50.<ref name="CSMlies"/> Neki su putnici skočili u vodu kako bi plivali do obale, dok su drugi, iako spremni za evakuaciju plovila, zadržani od članovi posade punih 45 minuta, jer je posada opirala ideji da odmah spusti čamce za spašavanje.<ref name="NYTimes/Flegenheimer Pianigiani"/> Prema nekim izvorima, brod se nije nagnuo do 23:15, te da je Schettino bio naredio da napuste brod, čamci za spašavanje su mogli biti spušteni u more ranije, omogućujući putnicima da dođu na sigurno.<ref name="Crew Mutinied"/><ref name="Sarzanini"/> S druge strane, jedan je stručnjak izjavio da bi kašnjenje moglo biti opravdano s obzirom na opasnosti kod spuštanja čamaca za spašavanje dok se brod još uvijek kreće.<ref name="msn"/> Posada ili 2. kapetan Roberto Bosio koordinirali subneke od časnika palube u većem dijelu evakuacije. On je počeo evakuirati brod prije Schettinove naredbe.<ref name="mirror2"/> Mnogi mlađi časnici i članovi posade koji su bili svjesni ozbiljnosti situacije također su počeli pripremati čamce za spašavanje i premještati putnike iz svojih kabina prije nego što su izdane zapovijedi za napuštanje broda, potez koji je okarakteriziran kao " [[pobuna]]".<ref name="Crew Mutinied"/><ref name="reuters1"/> [[File:Collision of Costa Concordia 8.jpg|thumb|left|Spašeni putnici na obali.]] Iako je velika većina brodskog multinacionalnog osoblja zauzimala položaje koji nisu zahtijevali [[Sposoban pomorac|mornarske]] kvalifikacije (jer su obavljali usluge poput pranja rublja, kuhanja, zabave, čišćenja, brige za djecu i stolova za čekanje), prema višem brodskom službeniku, su prošli obveznu obuku iz [[Osnovni sigurnosni trening|osnovne sigurnosti]] kako bi mogli pomoći u ovakvim situacijama. Iako su svi govorili barem osnovni engleski, većina nije govorila talijanski.<ref name="crew1"/> Nekoliko je putnika ustvrdilo da posada nije pomogla ili nije bila obučena za spuštanje čamaca za spašavanje. Posadu je odbila ovaj navod, a jedan član posade je izjavio: "Članovi posade, bilo Filipinci ili Kolumbijci ili Indijci, pokušali su najbolje što su mogli da pomognu putnicima da prežive brodolom. Komentari nekih putnika da nismo bili od pomoći su nas povrijedili".<ref name="indiancrew"/> Treći inženjerijski časnik iz brodske strojarnice također je istaknuo da "Za razliku od kapetana, bili smo tamo do kraja. Učinili smo sve što smo mogli da izbjegnemo katastrofu."<ref name="reuters1"/> Izvršni direktor Costa Cruisesa Pier Luigi Foschi pohvalio je posadu i osoblje, unatoč poteškoćama koje su rezultat očitog nedostatka vodstva od strane brodskih časnika i problema u komunikaciji.<ref name="crew1"/> Tri osobe su se navodno utopile nakon skoka preko palube, a još sedam je teško ozlijeđeno.<ref name="BBC 2012-01-14"/> Lokalni šef vatrogasaca rekao je da su njegovi ljudi "iščupali 100 ljudi iz mora i spasili oko 60 drugih koji su bili zarobljeni u čamcu".<ref name="AFP"/> Pet helikoptera talijanske [[obalna straža|obalne straže]], [[Talijanska mornarica|mornarice]] i [[Talijansko ratno zrakoplovstvo|zrakoplovstva]] izmjenjivalo se podižući preživjele s broda i prevozeći ih na sigurno.<ref name="npr1"/> [[File:Collision of Costa Concordia 37.jpg|thumb|upright|Spašeni putnici i posada u luci Giglio.]] Prema istražiteljima, Schettino je napustio brod prije 23:30.<ref name="repubblica11"/> U jednom telefonskom pozivu Obalne straže prema Schettinu, kapetan [[Gregorio De Falco]], kapetan iz [[Livorno|Livorna]], u više je navrata naredio Schettinu da se vrati na brod sa svog čamca i preuzme odgovornost za tekuću evakuaciju putnika. U jednom trenutku poziva, De Falco se toliko razbjesnio zbog Schettinog zastoja da je povisio glas i rekao Schettinu: "''Vada a bordo, cazzo!'' " (U prijevodu "Vrati se [natrag] na brod, jebote!".<ref name="Transcription1EN" /><ref name="Audio1" /><ref name="Audio2" /><ref name="upenn1"/> Jedan od tih poziva dogodio se u 01:46.<ref name="Transcript1IT"/> Unatoč tome, Schettino se nikada nije vratio na brod iz čamca za spasavanje u koji je tvrdio da je "pao".<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2012/jan/17/francesco-schettino-captain-costa-concordia |title=Francesco Schettino: the captain who refused to return to ship |newspaper=The Guardian |author=John Hooper |date=17. siječnja 2012. |access-date=1. veljače 2018.}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/costa-concordia-captain-francesco-schettino-fled-packed-ship-court-told-8994017.html |title=Costa Concordia captain Francesco Schettino 'fled packed ship', court told |newspaper=The Independent |date=9. prosinca 2013. |access-date=1. veljače 2018.}}</ref> U 01:04 časnik zrakoplovstva koji je spušten helikopterom izvijestio je da je na brodu još uvijek 100 ljudi.<ref name="IrishIndependent_harbour_log"/> Otac Raffaele Malena, svećenik broda, rekao je da je među posljednjima napustio brod oko 01:30.<ref name="telegraph6"/> Zamjenik gradonačelnika [[Giglio|Isole del Giglio]], Mario Pellegrini, koji se ukrcao u sklopu spasilačkih operacija, pohvalio je brodskog liječnika i mladog časnika ''Costa Concordie'' Simone Canessu, jedinog časnika kojeg je na brodu upoznao, za pomoć. On i Canessa bili su "rame uz rame" do 05:30.<ref name="bbc5"/> Jedan od nestalih članova posade, konobar, zadnji je put viđen kako pomaže putnicima.<ref name="indiancrew"/><ref name="vfair"/> U 03:05 trajektom je na kopno evakuirano 600 putnika. U 03:44 časnik zrakoplovstva izvijestio je da se na brodu još uvijek nalazi 40 do 50 ljudi. U 04:46, evakuacija je zabilježena kao "dovršena" na evidenciji lučke kapetanije [[Luka Livorno|luke Livorno]].<ref name="IrishIndependent_harbour_log"/> Sljedećeg dana preživjeli su prebačeni u [[Luka Santo Stefano|luci Santo Stefano]], gdje je uspostavljen prvi centar za koordinaciju i pomoć.<ref name="ilfattoquotidiano1"/> Premijer [[Mario Monti]] najavio je namjeru da [[Giorgio Napolitano|predsjedniku Republike]] predloži da zlatnom medaljom za građansku hrabrost dodijeli običan narod [[Giglio|Isola del Giglio]] i [[Monte Argentario]] za njihovo ponašanje tijekom spašavanja.<ref name="bbc6"/> === Potraga za nestalima === Ronilačka potraga na nestalim unutar broda trajala je od 14. do 30. siječnja 2012. Šef ronilačkog tima obalne straže opisao je uvjete unutar broda, još uvijek smještenog na 37-metarskoj izbočini, kao "katastrofalne".<ref name="BBC_blast" /> Potpuni mrak, uz velike komade namještaja koji plutaju uokolo, uvjeti su koji su spašavanje učinili vrlo opasnim.<ref name="Denti" /> Ronioci bi pronašli ulaz u brod i vezali prepreke poput madraca, prije nego što bi pustili zvuk da prizovu eventualne zarobljene ljude.<ref name="telegraph7" /> Ronioci su radili u parovima radi sigurnosti i polako su u cik-cak kretanju pretraživali svako područje. Ronioci su ronili u smjenama od po 40 minuta, čime su osigurali dovoljno komprimiranog zraka u spremnicima za slučajeve nužde. Podvodna vidljivost je varirala od 5 do 60&nbsp;cm, pa su ronioci su na kacigama imali po dva prednja svjetla. Ronioci su svoju rutu markirali konopcem koji ih može odvesti natrag pri slaboj vidljivosti, a smjestili su i dodatne rezervoare za zrak unutar broda, za slučaj nužde.<ref name="heraldsun2" /> Ronioci su bili iz talijanske mornarice, obalne straže i [[Vigili del Fuoco]] (vatrogasno-spasilačka služba).<ref name="Jones" /> Dana 14. siječnja, ronioci su pretraživali brod do mraka.<ref name="nytimes3" /> Ronioci i vatrogasci nastavili su potragu za preživjelima koji su mogli biti zarobljeni u brodu i spasili su južnokorejski novopečeni bračni par zarobljen u kabini dvije palube iznad vodene crte<ref name="gazettelive" /> i još jednog člana posade koji je imao slomljenu nogu.<ref name="cnn3" /> Dana 16. siječnja, uzburkano more pomaklo je brod za oko 1.5 centimetres, prekidajući spasilačke radove<ref name="ABC" /> (vrata su bila zatvorena, a krhotine su padale na spasioce)<ref name="Jones" /> i stvarajući bojazan da bi brod mogao skliznuti do dubine od 68 metara<ref name="ABC" /> ili da bi gorivo moglo početi curiti.<ref name="time1" /> Operacije su nastavljene otprilike tri sata kasnije.<ref name="ABC" /> Tijekom cijelog procesa spašavanja, spasioci su više puta aktivirali eksploziv kako bi stvorili rupe u trupu broda i dospjeli u prethodno nepristupačna područja.<ref name="Denti" /><ref name="Kington" /><ref name="vancouversun1" /><ref name="CNN-15 dead" /> Dana 18. siječnja spasilački su napori ponovno obustavljeni kada se brod pomaknuo, ali nedugo zatim nastavljeni su.<ref name="Squires" /> Dana 20. siječnja brod se počeo pomicati za 1.5&nbsp;cm na sat,<ref name="Squires" /> a 24. siječnja Franco Gabrielli, šef talijanske Agencije za civilnu zaštitu, izjavljuje je da je brod "stabilan".<ref name="Bertacche" /> Istog dana ronioci su pronašli tijelo 16. žrtve.<ref name="BBC16702046" /> Dana 29. siječnja operacija je obustavljena jer se brod zbog visokih valova unutar 6 sati pomaknuo za 3.8&nbsp;cm. Operacija spašavanja se polako pretvarala u opearaciju izbjegavanja ekološke katastrofe.<ref name="AP 10 months" /> Sljedećeg dana, operacije su nastavljene.<ref name="bloomberg1" /> Dana 28. siječnja, pronađeno je 17. tijelo, od ženskog člana posade.<ref name="AP 10 months" /> Talijanska agencija za civilnu zaštitu je 31. siječnja prekinula potragu u potopljenom dijelu broda jer je deformirani trup roniocima izazvao neprihvatljive sigurnosne probleme.<ref name="npr2" /> Dana 22. veljače, vođeni informacijama putnika o tome gdje bi se tijela mogla nalaziti,<ref name="Kington2" /> ronioci su u olupini pronašli osam dodatnih tijela. Sastavljena je "posebna platforma" kako bi se olakšao brzo izvlačenje tijela,<ref name="LA Times 25 dead" /> od kojih su četiri izvučena. Dana 22. veljače oporavak je obustavljen zbog loših vremenskih prilika,<ref name="cnn4" /> a 4. ožujka, dužnosnici su izvijestili da će za pronalazak tijela koristiti "sofisticiranu opremu sličnu robotu".<ref name="nytimes4"/> Dana 22. ožujka otkriveno je još pet tijela u udaljenom dijelu broda za koje se vjerovalo da je unutar trupa.<ref name="BBC 30 dead" /> Dana 15. siječnja 2013. godine smatralo se da su pronađena posljednja dva tijela (tijela putnice i člana posade), ali ih se nije moglo izvuči, jer je njihov položaj u blizini krme značio da se mogu izvuči tek kad se brod okrene. Međutim, tvrtke koje su izvodile operaciju preusmjeravanja porekle su pronalazak bilo kakvih tijela.<ref name="news.discovery.com">{{cite web |url=http://news.discovery.com/human/two-missing-bodies-likely-found-on-costa-concordia-130115.htm |title=Costa Concordia Yields Two More Bodies |publisher=News.discovery.com |date=15. siječnja 2013. |access-date=29. srpnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130413091414/http://news.discovery.com/human/two-missing-bodies-likely-found-on-costa-concordia-130115.htm |archivedate=13. travnja 2013.}}</ref> Potraga za dva još uvijek nestala tijela nastavljena je nakon što je brod postavljen u popravak 17. rujna 2013. 26. rujna 2013. neidentificirani ostaci pronađeni su u blizini središnjeg dijela broda, gdje su zadnji put viđeni. Posmrtni ostaci podvrgnuti su [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]] ispitivanju kako bi se utvrdio njihov identitet.<ref>{{cite news |title=Bones found at Costa Concordia site |url=http://www.ansa.it/web/notizie/rubriche/english/2013/09/26/Bones-found-Costa-Concordia-site_9364022.html |access-date=26. rujna 2013. |newspaper=ANSA |date=26. rujna 2013.}}</ref><ref>{{cite news |title=Human Remains Discovered at Costa Concordia Wreck Site |url=http://www.maritime-executive.com/article/Human-Remains-Discovered-at-Costa-Concordia-Wreck-Site-2013-09-26/ |access-date=26. rujna 2013. |newspaper=MAREX |date=26. rujna 2013.}}</ref><ref name="Povoledo">{{cite news |last=Povoledo |first=Elisabetta |title=Italy: Bones Found Amid Shipwreck |url=https://www.nytimes.com/2013/09/27/world/europe/italy-bones-found-amid-shipwreck.html |access-date=28. rujna 2013. |newspaper=The New York Times |date=26. rujna 2013.}}</ref> Dana 8. listopada 2013. godine obitelj nestalog člana posade Russela Rebella obaviještena je da je tijelo za koje se vjeruje da je njegovo pronađeno u blizini treće palube na krmi broda.<ref name="Bacchi">{{cite news |last=Bacchi |first=Umberto |title=Costa Concordia: Missing Hero Russel Rebello's Body Found Inside Salvaged Liner |url=http://www.ibtimes.co.uk/articles/512268/20131008/costa-concordia-missing-victim-russel-rebello-body.htm |access-date=9. listopada 2013. |newspaper=International Business Times |date=8. listopada 2013.}}</ref><ref name="Lorenzi08102013">{{cite news |last=Lorenzi |first=Rossella |title=Body Found Trapped Inside Costa Concordia |url=http://news.discovery.com/history/body-found-trapped-inside-costa-concordia-131008.htm |access-date=9. listopada 2013. |newspaper=Discovery News |date=8. listopada 2013. |archive-date=9. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131009202359/http://news.discovery.com/history/body-found-trapped-inside-costa-concordia-131008.htm |url-status=dead }}</ref><ref name="BBC08102013">{{cite news |title=Costa Concordia wreck: Remains of Indian waiter 'found' |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-24444071 |access-date=9. listopada 2013. |work=BBC News |date=8. listopada 2013.}}</ref> Izvješteno je da su predmeti na tijelu naknadno identificirani kao osobne stvari nestale putnice Marije Grazije Trecarichi, a 24. listopada 2013. objavljeno je da je DNK analiza potvrdila da je to njezino tijelo.<ref name="Maria">{{cite news |url=http://www.lanazione.it/grosseto/cronaca/2013/10/24/971049-concordia-resti-dispersi-corpo.shtml |language=Italian |title=Concordia, human remains found at Giglio are that of Maria Grazia |access-date=25. listopada 2013. |newspaper=La Nazione |date=24. listopada 2013.}}</ref><ref name="Thoman">{{cite news |last=Thoman |first=Federico |url=http://corrieredelmezzogiorno.corriere.it/catania/notizie/cronaca/2013/11-ottobre-2013/si-quella-catenina-mia-madre-2223464789250.shtml |access-date=12. listopada 2013. |newspaper=Corriere del Mezzogiorno |date=11. listopada 2013. |language=Italian |title='Yes, that's my mother's necklace' |archive-date=14. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131014175816/http://corrieredelmezzogiorno.corriere.it/catania/notizie/cronaca/2013/11-ottobre-2013/si-quella-catenina-mia-madre-2223464789250.shtml |url-status=dead }}</ref><ref name="Bacchi2">{{cite news |last=Bacchi |first=Umberto |title=Costa Concordia: DNA Test Says Body Discovered is of Maria Grazia Trecarichi |url=http://www.ibtimes.co.uk/articles/516660/20131024/costa-concordia-missing-victim-maria-grazia-trecarichi.htm |access-date=30. listopada 2013. |newspaper=International Business Times |date=24. listopada 2013.}}</ref> Dodatni fragmenti kostiju nepoznate osobe pronađeni su u olupini nekoliko dana nakon pronalaska tijela.<ref name="Bacchi2" /><ref>{{cite news |title=Concordia, trovati altri frammenti ossei, forse sono i resti di Russel Rebello |url=http://www.ilmessaggero.it/PRIMOPIANO/CRONACA/concordia_resti_ossa_russel_rebello/notizie/340120.shtml |access-date=16. listopada 2013. |newspaper=Il Messaggero |date=15. listopada 2013. |language=Italian |trans-title=Concordia, more bone fragments found, possibly the remains of Russel Rebello}}</ref><ref>{{cite news |last=Lorenzi |first=Rossella |title=Missing Costa Concordia Victim Identified |url=http://news.discovery.com/history/missing-costa-concordia-victim-identified-131025.htm |access-date=30. listopada 2013. |newspaper=Discovery News |date=25. listopada 2013. |archive-date=31. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131031072952/http://news.discovery.com/history/missing-costa-concordia-victim-identified-131025.htm |url-status=dead }}</ref> Dana 23. listopada 2013. objavljeno je da je potraga za nestalima dovršena koliko je to tehnički bilo moguće, s obzirom na to da je olupina još bila u vodi. Ovisno o ishodu identifikacijskih analiza već pronađenih posmrtnih ostataka, navedeno je da bi se potraga za članom posade Russela Rebella u olupini mogle provesti radnje nakon što brod bude izvađen iz mora.<ref name="Bacchi2" /><ref>{{cite news |title=Costa Concordia: completate le ricerche dei dispersi |url=http://www.lanazione.it/grosseto/cronaca/2013/10/23/970629-costa-concordia-resti.shtml |language=Italian |trans-title=Costa Concordia: Search for missing completed |access-date=24. listopada 2013. |newspaper=La Nazione |date=23. listopada 2013.}}</ref> Ronioci su 6. i 7. kolovoza 2014., dok je olupina bila privezana u luci Genova, pronašli ljudske ostatke na olupini.<ref>{{cite news |last1=Squires |first1=Nick |title=Costa Concordia divers find human skull |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/11017198/Costa-Concordia-divers-find-human-skull.html |access-date=8. kolovoza 2014. |work=The Telegraph |date=6. kolovoza 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140806234140/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/11017198/Costa-Concordia-divers-find-human-skull.html |archivedate=6. kolovoza 2014. |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |title=Bone fragments found on Costa Concordia |url=http://www.rte.ie/news/2014/0806/635544-costa-concordia/ |access-date=8. kolovoza 2014. |work=RTÉ News |date=7. kolovoza 2014.}}</ref> Dana 3. studenoga 2014. godine, u olupinama broda otkriveno je posljednje tijelo.<ref name="Time3554633">{{cite magazine |url=http://time.com/3554633/costa-concordia-ship-wreckage/ |title='Last' Victim Thought to Be Found From Costa Concordia |magazine=Time |first=Dan |last=Kedney |access-date=3. studenoga 2014. |archive-date=15. svibnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160515002744/http://time.com/3554633/costa-concordia-ship-wreckage/ |url-status=dead }}</ref> == Olupina == === Osiguravanje mjesta nesreće i prevencija onečišćenja === [[Datoteka:Costa-barrier.svg|alt=position of wreck on the shore|mini|Profil nasukane olupine s plutajućim branama protiv onečišćenja<ref name="USATodayTravelWreckSalvage" />]] Vlasti su zabranile pristup brodu na manje od 1 milje, što je prouzročilo probleme vlasnicima privatnih plovila iz luke [[Giglio]].<ref name="AP 10 months" /> Loši vremenski uvjeti mogli su prouzročiti izlijevanje nafte s broda.<ref name="Migliaccio" /> Iz predostrožnosti je postavljena [[plutajuća barijera protiv onečišćenja]].<ref name="abs-cbnnews" /> Jaki vjetrovi podigli su 1. veljače zaštitnu barijeru, zbog čega se onečišćenje s krme broda počelo širiti u okolno more.<ref name="seattlepi1"/> Zaštitna brana nadograđena je na način da može podnijeti teže vremenske prilike.<ref name="spill-international1" /> Dana 7. veljače, direktor civilne zaštite Franco Gabrielli rekao je [[Talijanski Senat|talijanskom senatu]] da vode nisu kristalno čiste, ali da su "u zakonskim granicama".<ref name="UPI 7Feb2012" /> Ministar zaštite okoliša Corrado Clini rekao je [[Talijanski parlament|talijanskom parlamentu]] da je količina dizel goriva i maziva na brodu ''Costa Concordia'' otprilike kao teret malog tankera za naftu.<ref name="ReutersUS20120120" /> Clini je rekao da bi svako curenje ulja bilo vrlo toksično za život biljaka i životinja. Kao prvi korak u smjeru prevencije onečišćenja, a i u svrhu lakšeg podizanja broda, ispražnjeni su spremnici za ulje i gorivo. [[Datoteka:Pinnidae_-_Pinna_nobilis-001.jpg|lijevo|mini|Divovska [[periska]] premještena je daleko od olupine ''Costa Concordia'' da je ne bi ugrozili kasniji inženjerski radovi.]] Kao dio napora za oporavak, skupina od oko 200 divovskih [[Periska|periski]] ručno je premješteno u obližnje područje zbog prijetnje koju su predstavljali kasniji inženjerski radovi.<ref>{{cite news |title=Protecting the Giant Mussels of the Italian coast |url=http://www.euronews.com/2012/11/06/protecting-the-giant-mussels-of-the-italian-coast/ |access-date=12. ožujka 2015. |work=Euronews Science |date=6. studenoga 2012. |archive-date=30. ožujka 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150330003707/http://www.euronews.com/2012/11/06/protecting-the-giant-mussels-of-the-italian-coast |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.reuters.com/video/2012/11/01/giant-mussels-rescued-from-around-shipwr?videoId=238824032 |title=Giant mussels rescued from around shipwreck |work=Reuters}}</ref> Otok Giglio nalazi se unutar granica [[utočište za mediteranske morske sisavce Pelagos|utočišta za mediteranske morske sisavce "Pelagos"]],<ref name="discovery1" /> jednog od [[Posebno zaštićena područja od mediteranskog značaja|posebno zaštićenih područja od mediteranskog značaja]]. Otok je popularno ronilačko odredište, a turizam je vodeća gospodarska grana na otoku. Stanovnici otoka bili su zabrinuti da će olupina odbiti turiste, što bi bio veliki udarac za otočno gospodarstvo.<ref name="telegraph8" /> Jedan stanovnik objasnio je: "Šteta za okoliš je ono što nas najviše brine. Ako nafta zagadi obalu, uništeni smo. " Luigi Alcaro, voditelj pomorskih nesreća za talijanski Institut za zaštitu okoliša i istraživanja (ISPRA), agencija Ministarstva okoliša, izjavio je da bi u najgorem slučaju "[W] mogli razgovarati godinama oporavka i desecima milijuna eura ".<ref name="ReutersUS20120120" /> Plovilo za hitne reakcije u slučaju onečišćenja, ''Salina Bay,'' stiglo je na mjesto nesreće 28. siječnja i ostalo je tamo, kao mjeru opreza, tijekom operacije odstranjivanja goriva.<ref name="spill-international2" /> [[ISPRA]]-in oceanografski brod ''Astrea'' stigao je u Toskanu 29. siječnja radi provođenja istraga o okolišu.<ref name="isprambiente1" /> Dana 9. veljače, izvršni direktor Costa Cruisesa rekao je stanovnicima Giglia da će tvrtka do sredine ožujka imati plan za uklanjanje broda. Također je obećao umanjiti štetu po njihovo turističko poslovanje.<ref name="AFP update" /> Olupina se zaustavila na kamenoj platformi i postojala je bojazan da bi mogla skliznuti u dublje vode. Stabilnost i deformacija broda praćena je satelitskim snimkama i površinskim instrumentima.<ref name="gim-international1" /> Iako brod nije bio u "neposrednom riziku" da sklizne sa svog položaja u dublju vodu, ministar okoliša Clini rekao je talijanskom senatu 8. veljače da je "rizik od kolapsa sasvim stvaran ... Što više vremena prolazi, to trup postaje slabiji. Ne možemo garantirati da već nije ugrožen."<ref name="Lorenzi" /> Dana 29. siječnja 2012., znanstvenici su postali "vrlo zabrinuti" što se brod pomaknuo 3.5&nbsp;cm tijekom šest sati tog dana.<ref name="McKenna" /> Dana 2. veljače brod se pomaknuo 8&nbsp;cm tijekom sedam sati.<ref name="telegraph9" /> Nepovoljni vremenski uvjeti često su uzrokovali obustavu operacija oporavka i spašavanja.<ref name="McKenna" /><ref name="BBC 10 months" /> Dana 16. veljače, ravnatelj Civilne zaštite Gabrielli "potvrdio je da u evidentiranim podacima nema anomalija". Drugo izvješće temeljeno na sonarnim i laserskim mjerenjima i podvodnom videu ISPRA-e,<ref name="discovery11"/> naznačilo je da bi se brod mogao urušiti u svom središnjem dijelu, jer njegova težina nije bila poduprta između okomite stijene koja podupire pramac i okomite stijene koja podupire krmu, i izjavio da su obje te stijene "sada počele dramatično mrviti". Ravnatelj civilne zaštite Gabrielli izjavio je da je izvješće umirujuće time što "pokazuje da je dio morskog dna ušao u trup, u osnovi povećavajući stabilnost broda."<ref name="discovery2" /> Također je utvrđeno da se trup polako urušava pod vlastitom težinom, što čini spašavanje težim i skupljim.<ref>{{Citiranje weba |url=http://maritime-connector.com/news/security-and-piracy/costa-concordia-hull-slowly-sinking-into-sea/ |title=Costa Concordia hull slowly sinking into sea |accessdate=20. srpnja 2013. |date=19. srpnja 2013. |language=Engleski |archive-date=31. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130731014215/http://maritime-connector.com/news/security-and-piracy/costa-concordia-hull-slowly-sinking-into-sea/ |url-status=dead }}</ref> === Spašavanje broda === Sve operacije planirane za olupinu, uključujući izvlačenje goriva, zajednički su izveli Costa Cruises i Ured povjerenika za hitne slučajeve Concordia.<ref name="Costa Cruises, Concordia Statement" /> Dana 12. veljače 2012. godine,<ref name="bbc7" /> nakon nekoliko tjedana vremenskih kašnjenja,<ref name="Migliaccio" /><ref name="Winfield" /><ref name="washingtonpost2" /><ref name="Reuters-salvage" /> nizozemska tvrtka za spašavanje [[Smit Internationale]], djelujući zajedno s talijanskom tvrtkom NERI SpA,<ref name="bloomberg2" /> započela je uklanjanje 2.380 tona teškog [[Loživa ulja|loživog ulja]] s broda.<ref name="ReutersUS20120120" /> Prvo je ispražnjeno 15 spremnika koji su sadržavali oko 84% goriva s broda.<ref name="AFP update" /><ref name="Winfield" /> Druga faza uključivala je strojarnicu koja je imala "gotovo 350 kubika dizela, goriva i drugih maziva".<ref name="AP 10 months" /> Pri istovaru, ventili su pričvršćeni na podvodne spremnike goriva, jedan na vrhu, jedan na dnu. Ulje u spremnicima je zagrijano da bi mu se povećala [[viskoznost]]. Zatim su crijeva pričvršćena na ventile i dok se ulje ispumpavalo iz gornjeg crijeva u obližnji brod, kroz donje crijevo se upumpavala morska voda, da bi ispunila prostor, tako da da ne utječe na ravnotežu broda.<ref name="Winfield" /><ref name="abc2" /><ref name="nationalpost3" /> {{Quote box|width=400px|title=Uklanjanje i čišćenje | quote = Operaciju (od lipnja 2013 nadalje) je osmislio Cristiano De Musso, voditelj odjela za komunikaciju tvrtke Costa Cruises, prema sljedećem planu:<ref name="orlandosentinel1" /> * Inspekcija broda i lokacije; * Osiguranje olupine da bi se osigurala sigurnost i stabilnost; * Instaklacija [[sponson]]a na lučku stranu plovila i gradnja podvodne platforme; * [[Spašavanje ispravljanjem]] olupine, rotiranje preko kritičnog kuta od 24°, nakon čega se sponsonima brod podiže u ispravan položaj, naslonjen na podvodnu platformu na dnu; * Instalacija sponsona na drugoj strani borda; * Iz sponsona je ispumpava more, što podiže brod s dna; * Brod se odvozi u neku talijansku luku na daljnju obradu; * Čišćenje i oporavak života u moru; }} Do 20. veljače 2012. spremnici u prednjem dijelu broda, u kojima se nalazilo oko dvije trećine goriva, su bili ispražnjeni,<ref name="AP 21FEB2012" /> ali je sljedeći dan punjenje obustavljeno zbog loših vremenskih uvjeta.<ref name="Squires2" /> Dana 3. ožujka 2012. spasitelji su izrezali rupu na brodu za pristup strojarnici, gdje se nalazilo preostalo goriva.<ref name="AP a" /> Ujutro 12. ožujka nastavljeno je ispumpavanje goriva,<ref name="agi2" /> a postupak je dovršen 24. ožujka.<ref name="smit1" /><ref name="usatoday1" /> Nakon dovršetka ispumpavanja goriva započelo je uklanjanje olupine.<ref name="AP 10 months" /> Dana 3. veljače, Franco Gabrielli, čelnik Uprave civilne zaštite, rekao je na sastanku stanovnika Giglia da će brod biti "ponovno ispražnjen i uklonjen u cijelosti", a neće biti izrezan za otpad na licu mjesta. Izvršni direktor Coste izjavio je da bi se nakon zatvaranja proboja trupa,<ref name="Jones2" /> brod mogao s ojačati divovskim plutačama za napuhavanje, te zatim odvući.<ref name="montrealgazette1" /><ref name="nationalpost4" /> Tvrtka je pozvala deset tvrtki da se natječu za ugovor o spašavanju broda.<ref name="Squires 3 February" /> Šest ponuda podneseno je početkom ožujka<ref name="foxnews1" /> a predloženi planovi uklanjanja ocijenjeni su zajedno sa Znanstvenim odborom civilne zaštite.<ref name="Costa Cruises, Concordia Statement" /> Očekivalo se da će postupak spašavanja započeti sredinom svibnja.<ref name="Pullella" /> Predviđalo se da će operacija, jedna od najvećih ikad poduzetih,<ref name="BBC23Jul2014" /> trajati od sedam do deset mjeseci, ovisno o vremenskim prilikama i uvjetima na moru.<ref name="BBC 10 months" /> Do 12. travnja 2012. Costa Crociere imao je na umu dva [[konzorcij]]a: Smit i NERI, ili [[Titan Salvage]] i [[Micoperi]]. Dana 21. travnja, objavljeno je da je tvrtki za morsko spašavanje i uklanjanje olupina "Titan" s Floride,<ref name="titansalvage1" /> sa svojim partnerom tvrtkom Micoperi, talijanskom tvrtkom specijaliziranom za podmorska inženjerska rješenja,<ref name="micoperi1" /> dodijeljen ugovor za spašavanje i odvlačenje ''Coste Concordie'' do talijanske luke.<ref name="cruisecritic" /> Planirano je da bi operacija spašavanja, s bazom u luci [[Civitavecchia|Civitaveccha]], trebala započeti početkom svibnja, te trajati oko 12 mjeseci<ref name="bbc8" /><ref name="bloomberg3" /> i koštati 300 milijuna &nbsp;američkih dolara. Nakon dolaska broda u luku brod bi se rastavio, a materijali bi se prodali kao otpad.<ref name="cnn5" /> Južnoafrički slobodnjak [[Nick Sloane (stručnjak za spašavanje)|Nick Sloane]] imenovan je da vodi operaciju.<ref>{{cite news |last=Latza Nadeau |first=Barbie |title=Costa Concordia: Has master mariner in charge of salvage met his match? |url=http://edition.cnn.com/2013/09/13/world/costa-concordia-nick-sloane/index.html |date=16. rujna 2013. |publisher=CNN |access-date=18. rujna 2013.}}</ref><ref>{{cite news |title=Profile: Costa Concordia salvage master Nick Sloane |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-24123251 |date=17. rujna 2013. |work=BBC News |access-date=18. rujna 2013.}}</ref> Dana 21. travnja 2012. je najavljeno da će američka spasilačka tvrtka [[Spašavanje titana|Titan Salvage]] i talijanska tvrtka za podvodnu gradnju Micoperi pokušati ponovno podići na površinu i ukloniti olupinu, tako da se može sigurno rastaviti u luci, u najvećem projektu vraćanja broda u plovno stanje.<ref>{{Cite book |title=Guinness World Records 2014 |last=Glenday |first=Craig |year=2013 |isbn=9781908843159 |pages=[https://archive.org/details/guinnessworldrec0000unse_r3e7/page/158 158] |url=https://archive.org/details/guinnessworldrec0000unse_r3e7/page/158}}</ref> Plan spašavanja obuhvaćao je sljedeće operacije:<ref>{{cite news |title=Costa Concordia Update: U.S. Salvage Company Wins Bid |url=http://cruisefever.net/0428-costa-concordia-to-be-floated-to-a-port-in-italy/ |publisher=Cruise Fever |date=28. travnja 2012. |access-date=28. travnja 2012.}}</ref> The salvage plan included the following operations:<ref>{{cite news |title=Costa Concordia salvage team prepares for 'largest refloat in history' |url=https://www.theguardian.com/world/2012/may/18/costa-concordia-salvage-team-refloat |work=The Guardian |date=18. svibnja 2012. |access-date=18. svibnja 2012.}}</ref> * Osigurati trup za kopno čeličnim kablovima da bi spriječili njegovo klizanje prema dubini<ref>{{Cite web |title=The parbuckling project |access-date=30. srpnja 2013. |url=http://www.theparbucklingproject.com/ |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130728165028/http://www.theparbucklingproject.com/ |archivedate=28. srpnja 2013. |df=dmy-all}}</ref> * Izgraditi vodoravnu podvodnu platformu ispod broda * Pričvrščivanje [[sponson]]a, na lučkoj strani trupa * Vratiti trup u vertikalno stanje vitlom (ili ispravljanjem) trupa na platformu * Pričvrstiti sponsone na desnu stranu trupa * Podići trup i spremnike u plovno stanje * Odvuči brod do jedne talijanske luke ==== Ispravljanje broda (''Parbuckling'') ==== {| style="margin: 1em auto 1em auto; width:560px;" |- !colspan=4|Principi ispravljanja i podizanja ''Coste Concordie'' na površinu |- |[[File:Costa-salvage1.png|140px]] |[[File:Costa-salvage2.png|140px]] |[[File:Costa-salvage3.png|140px]] |[[File:Costa-salvage4a.svg|140px]] |- |style="text-align:center;"|1 |style="text-align:center;"|2 |style="text-align:center;"|3 |style="text-align:center;"|4 |- |colspan=4| (1) Dimnjak je uklonjen. Napravljena je podvodna polatforma za naslanjanje broda. Čelični [[sponson]]i su pričvršćeni na lučku stranu broda i djelomično napunjeni vodom.<br /> (2) Kabeli podižu brod u uspravan položaj, uz pomoć težine vode u sponsonima<br /> (3) Sponsoni su pričvršćeni na drugu stranu broda<br /> (4) Voda je ispzumpana iz sponsona, brod se podiže i spreman je za odvlačenje<ref name="BBCNEWS17092013">{{cite news |title=Salvaging the Costa Concordia |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-19962191 |access-date=17. rujna 2013. |work=BBC News |date=17. rujna 2013.}}</ref> |} Pripremni radovi sastojali su se od izgradnje podvodne metalne platforme i umjetnog morskog dna od pijeska i cementa na donjoj strani olupine i zavarivanja [[sponson]]a na boku broda iznad razine mora.<ref name="bbc Jan 2013" /> Nakon što je to završeno, brod je tijekom dva dana kablovima povučen u uspravan položaj i polegnut na platformu, metodom nazvanom ''[[parbuckling]]''.<ref name="bbc Jan 2013" /> Zatim su dodatni sponsoni pričvršćeni na drugu stranu broda; oba bi se kompleta isprala vodom i njihov bi uzgon podigao brod, što bi omogućilo da ga se odvuče na rezanje.<ref name="bbc Jan 2013" /> U lipnju 2012. postavljena je teglenica, a uklanjanje njenog radara, tobogana i lijevka započelo je prije stabilizacije broda kako bi se spriječilo daljnje klizanje niz nagnuto morsko dno.<ref name="cruisecritic" /> Lijevak ''Concordie'' je odsječen u prosincu, podvodna potporna strukturu se počela graditi sredinom siječnja 2013.<ref name="bbc Jan 2013" /> Dana 16. rujna 2013. započelo je ispravljanje broda ''parbucklingom''.<ref name="bbc" /> Operacija ispravljanja broda i podizanja sa stijena započela je 16. rujna 2013., ali je započela kasno zbog lošeg vremena.<ref name="worldmaritimenews">{{cite web |title=Bad Weather Delays Parbuckling Operations on Costa Concordia |date=16. rujna 2013. |url=http://worldmaritimenews.com/archives/93233/bad-weather-delays-parbuckling-operations-on-costa-concordia/ |publisher=World Maritime News |access-date=16. rujna 2013. |archive-date=21. rujna 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921055912/http://worldmaritimenews.com/archives/93233/bad-weather-delays-parbuckling-operations-on-costa-concordia/ |url-status=dead }}</ref> Nakon što je brod malo prešao kritični kut od 24° u odnosu na svoj početni položaj, otvorili su se ventili na sponama kako bi morska voda mogla poplaviti u njih, a sve veća težina vode u sponsonima dovršila je zakretanje broda do uspravnog položaj ubrzanim tempom, bez daljnje potreba za kablovima.<ref>Live press conference video feed, 2013-09-16, 2315 CET</ref> Brod je vraćen u potpuno uspravan položaj u ranim satima 17. rujna 2013., malo prije 3 sata ujutro. Operacija spašavanja je do tog trenutka (16. rujna 2013.) već koštala je više od 600 milijuna eura.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-24104741 |title=Costa Concordia in Italy freed from rocks |newspaper=BBC News |date=16. rujna 2013.}}</ref> The final cost of the salvage came to be $1.2&nbsp;billion.<ref>{{Cite episode |title=Sunken Ship Rescue |series=Nova |series-link=Nova (American TV series) |first=Colin |last=Campbell |network=PBS |date=21. siječnja 2015. |season=42 |number=2}}</ref> ==== Galerija slika ispravljanja broda ==== <gallery> Datoteka:Costa Concordia parbuckling 05.jpg|Operacija je u tijeku. S desne strane su sponsoni s lučke strane. Datoteka:Costa Concordia parbuckling 07.jpg|Operacija se nastavlja, ali vrlo sporo, brzinom manjom od 2 stupnja na sat Datoteka:Costa Concordia parbuckling 09.jpg|Sponzori su spremni za punjenje morskom vodom, dok se brod približava kutu zakreta od 24°. Datoteka:Costa Concordia parbuckling 10.jpg|Brod nakon ispravljanja. Datoteka:Costa Concordia parbuckling 11.jpg|Brod jutro nakon ispravljanja. Datoteka:Costa Concordia parbuckling 18.jpg|Nakon ispravljanja i prije ponovnog podizanja, rujan 2013 Datoteka:Costa Concordia parbuckling spectral view 17.jpg|Desna strana ispravljene ''Costa Concordie'', vide se posljedica naslanjanja na morsko dno. </gallery> ==== Podizanje i odvlačenje broda ==== Nakon završetka akcije ispravljanja, brod je zadržan na platformi dok su izvršeni daljnji pregledi i spojeni desni sponsoni. Dana 10. listopada 2013. sklopljena je 30 milijuna dolara vrijedna nagodba s tvrtkom [[Dockwise]] oko upotrebu najvećeg svjetskog polupodvodnog teškog tegljača ''[[Dockwise Vanguard]]'' za prijevoz ''Coste Concordie'', kao alternativu konvencionalnoj vuči;<ref>{{cite news |title=Dockwise to transport Costa Concordia |url=http://www.maritimejournal.com/news101/industry-news/dockwise-to-transport-costa-concordia |access-date=14. srpnja 2014. |work=Maritime Journal |date=10. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140715001628/http://www.maritimejournal.com/news101/industry-news/dockwise-to-transport-costa-concordia |archive-date=15. srpnja 2014. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news |title=Costa Concordia tow away set for June |url=http://www.marinelog.com/index.php?option=com_k2&view=item&id=6105:costa-concordia-tow-away-set-for-june&Itemid=230 |access-date=14. srpnja 2014. |work=Marine Log |date=13. siječnja 2014.}}</ref> ali je Concordia umjesto toga podignuta i odvučena u Genovu u srpnju 2014. U prosincu 2013. Costa Cruises su izdali pozive za dvanaest tvrtki na natječaj za demontažu ''Costa Concordia'', u Francuskoj, Italiji, Norveškoj, Turskoj i Velikoj Britaniji.<ref>{{cite news |title=Costa Concordia wreck scheduled for removal in June |url=http://www.seatrade-insider.com/news/news-headlines/costa-concordia-wreck-scheduled-for-removal-in-june.html |access-date=14. srpnja 2014. |work=Seatrade Insider |date=10. siječnja 2014.}}</ref> Dana 30. lipnja 2014. talijanska je vlada podržala Costinu odluku da talijanske tvrtke Saipem, Mariotti i San Giorgio demontiraju plovilo u [[Genova|Genovi]].<ref>{{cite news |title=Costa Concordia to be scrapped in Genoa |url=http://www.marinelog.com/index.php?option=com_k2&view=item&id=6778:costa-concordia-to-be-scrapped-in-genoa&Itemid=228 |access-date=14. srpnja 2014. |work=MarineLog |date=30. lipnja 2014.}}</ref><ref>{{cite news |title=Costa Concordia will be scrapped in Genoa |url=http://www.marinelog.com/index.php?option=com_k2&view=item&id=6926:costa-concordia-will-be-scrapped-in-genoa&Itemid=231 |access-date=14. srpnja 2014. |work=MarineLog |date=30. lipnja 2014.}}</ref> Dana 1. veljače 2014. španjolski ronilac koji je radio na olupini ''Costa Concordia'' preminuo je nakon što je nogu prerezao na lim. Živog ga je na površinu izvukao kolega ronilac, no kasnije je umro. Ovo je jedina smrt koja se dogodila tijekom akcije spašavanja u Costa Concordiji.<ref>{{cite web |last=Winfield |first=Nicole |title=Diver killed working on Costa Concordia shipwreck in Italy |url=https://www.nbcnews.com/news/world/diver-killed-working-costa-concordia-shipwreck-italy-n20651 |publisher=Associated Press |access-date=29. siječnja 2017.}}</ref> 14. srpnja 2014. operateri spašavanja ponovno su isplovili Costa Concordiju s njene potopljene platforme i odvukli brod malo dalje od obale.<ref>{{cite web |author1=Reuters |title=Costa Concordia's refloating via time lapse |url=https://www.youtube.com/watch?v=JepIPOIP53Y |website=Youtube |publisher=Reuters |access-date=15. srpnja 2014.}}</ref><ref>{{cite web |title=Unprecedented refloating operation of sunken Italian ship begins in Italy |url=http://news.biharprabha.com/2014/07/unprecedented-refloating-operation-of-sunken-italian-ship-begins-in-italy/ |work=IANS |date=14. srpnja 2014. |publisher=news.biharprabha.com |access-date=14. srpnja 2014.}}</ref><ref>{{cite web |last=Titan Salvage |title=The Parbuckling Project |url=http://theparbucklingproject.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112025634/http://www.theparbucklingproject.com/ |url-status=dead |archive-date=12. studenoga 2012. |access-date=18. rujna 2013.}}</ref><ref>{{cite magazine |title=Costa Concordia Righting Starts in $800 Million Salvage |url=http://www.businessweek.com/news/2013-09-15/costa-concordia-righting-starts-in-800-million-wreck-removal |magazine=Business Week |access-date=16. rujna 2013.}}</ref><ref>{{cite news |title=Costa Concordia salvage operation begins |work=BBC News |date=16. rujna 2013. |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-24104741#TWEET891257 |access-date=16. rujna 2013.}}</ref><ref name="Guad-17Spet">{{cite news |last=Davis |first=Lizzy |title=Costa Concordia righted after 'perfect' parbuckling salvage operation |url=https://www.theguardian.com/world/2013/sep/17/costa-concordia-upright-parbuckling-operation |access-date=17. rujna 2013. |newspaper=The Guardian |date=17. rujna 2013.}}</ref> Dana 23. srpnja 2014. Costa Concordia započela je svoje posljednje putovanje do luke Genova.<ref name="Davies" /><ref>{{cite web |title=Costa Concordia makes final voyage to its scrapyard grave |url=http://www.news.com.au/travel/travel-updates/costa-concordia-makes-final-voyage-to-its-scrapyard-grave/story-fnizu68q-1226999771994 |website=news.com.au - Travel Updates |date=24. srpnja 2014. |publisher=news.com.au |access-date=3. kolovoza 2014. |archive-date=3. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803134330/http://www.news.com.au/travel/travel-updates/costa-concordia-makes-final-voyage-to-its-scrapyard-grave/story-fnizu68q-1226999771994 |url-status=dead }}</ref> Dana 27. srpnja 2014. ''Costa Concordia'' je stigla u Genovu gdje je privezana uz pristanište posebno pripremljeno za prihvat plovila na demontažu.<ref>{{cite news |title=Costa Concordia wreck enters Genoa port for scrapping |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-28508387 |work=BBC News |access-date=3. kolovoza 2014.}}</ref> Dana 11. svibnja 2015. ''Costa Concordia'' uklonjena je na drugo mjesto u luci Genova kako bi se olakšao pristup cestovnim vozilima koja su prevozila otpad iz olupine.<ref>{{cite web |url=http://shiprecycling.it/towing-operations-update/ |title=Concordia Towing operations - update - Ship recycling |work=Ship recycling |access-date=24. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150624162814/http://shiprecycling.it/towing-operations-update/ |archive-date=24. lipnja 2015. |url-status=dead}}</ref> Do siječnja 2017. godine, većina ''Costa Concordie'' bila je u potpunosti rastavljena u [[Genova|Genovi]], a sav metal je recikliran gdje je to bilo moguće. Konačno rastavljanje broda dovršeno je u srpnju 2017.<ref name="WMN225190"/> <gallery widths="200" heights="150"> Datoteka:Refloating crop.jpg|Podigbnuta olupina, 20. srpnja 2014 Datoteka:La Costa Concordia ormeggiata nel porto di Prà, vista dalla passeggiata di Pegli.JPG|Olupina kod Genove, [[Pegli]] ( ''Porto di Prà'' ), 27. srpnja 2014 Datoteka:Costa Concordia Abwracken.jpg|Olupina na pristaništu Superbacino u Genovi, Italija, 12. rujna 2015 </gallery> ==== Sanacija mjesta nesreće ==== Nakon što je olupina Costa Concordie odvučena, Costa Crociere prepustio je sanaciju mjesta spašavanja tvrtci Micoperi.<ref>{{Cite web |last=AgenziaImpress |first=fonte |title=Bonifica post Concordia: via le piattaforme entro l'estate |work=Isola del Giglio - GiglioNews |access-date=29. srpnja 2016. |date=25. lipnja 2015. |url=http://www.giglionews.it/2015/06/25/bonifica-post-concordia-via-le-piattaforme-entro-lestate/}}</ref><ref>{{Cite web |title=MICOPERI has always been involved in supporting the local community |access-date=29. srpnja 2016. |url=http://www.micoperi.com/en/micoperi-social/micoperi-has-always-been-involved-supporting-local-community |archive-date=11. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161011190121/http://www.micoperi.com/en/micoperi-social/micoperi-has-always-been-involved-supporting-local-community |url-status=dead }}</ref> Ovaj projekt poznat je i pod nazivom faza WP9.<ref>{{Cite news |last=filippi |first=roberta |title=Bonifica fondali al cantiere |work=Maremma News |access-date=29. srpnja 2016. |date=12. kolovoza 2015. |url=http://www.maremmanews.it/ambiente/26792-bonifica-fondali-al-cantiere-costa-concordia |archive-date=19. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160819083700/http://www.maremmanews.it/ambiente/26792-bonifica-fondali-al-cantiere-costa-concordia |url-status=dead }}</ref> U početku je projektu dodijeljeno 85 milijuna dolara, a trebao je započeti krajem 2014. godine, te trajati oko 15 mjeseci. Glavne aktivnosti uključivale su čišćenje oceanskog dna, uklanjanje sidrenih blokova, uklanjanje vreće za injektiranje i uklanjanje platforme.<ref>{{Cite web |last=Crociere |first=Ufficio Stampa Costa |title=Pulizia fondali: un contratto da 85 milioni di dollari |work=Isola del Giglio - GiglioNews |access-date=29. srpnja 2016. |date=30. studenoga 2014. |url=http://www.giglionews.it/2014/11/30/pulizia-fondali-un-contratto-da-85-milioni-di-dollari/}}</ref> Projekt se nastavio do svibnja 2018. godine. Uključeni subjekti redovito su objavljivali detalje aktivnosti.<ref>{{Cite web |title=Ricerca per "relazione quindicinale" |work=Isola del Giglio - GiglioNews |access-date=29. srpnja 2016. |url=http://www.giglionews.it/search/relazione+quindicinale/ |archive-date=7. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160807030822/http://www.giglionews.it/search/relazione+quindicinale/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Parte oggi la Micoperi 30, mercoledì incontro pubblico |work=Isola del Giglio - GiglioNews |date=11. svibnja 2018. |access-date=15. svibnja 2018. |url=http://www.giglionews.it/2018/05/12/parte-oggi-la-micoperi-30-mercoledi-incontro-pubblico/}}</ref> == Gubici i kompenzacije == === Putnici i posada === {| class="wikitable sortable" style="float:right; margin-left:2em; text-align:left; font-size:75%" |+ Državljanstvo putnika |- ! Država !! data-sort-type="numeric"| Broj putnika |- | {{Z+X|ITA}} || 989 |- | {{Z+X|NJE}} || 569 |- | {{Z+X|FRA}} || 462 |- | {{Z+X|FIL}} || 296 |- | {{Z+X|IND}}<ref name="indiancrew" /> || 202 |- | {{Z+X|ŠPA}} || 177 |- | {{Z+X|INDN}} || 170 |- | {{Z+X|SAD}} || data-sort-value=127.5 | 126–129 <!-- Be sure to tweak the data-sort-value if better figures can be acquired--> |- | {{Z+X|HRV}} || 127 |- | {{Z+X|RUS}} || 111 |- | {{Z+X|AUT}} || 74 |- | {{Z+X|ŠVI}}<ref name="Argentineresc" /> || 69 |- | {{Z+X|BRA}}<ref name="Veja" /> || 57 |- | {{Z+X|UKR}}<ref name="un1" /> || 45 |- | {{Z+X|JAP}} || 43 |- | {{Z+X|NIZ}}<ref name="rnw1" /> || 42 |- | {{Z+X|UK}} || 37 |- | {{Z+X|JKO}}<ref name="asiae1" /> || 34 |- | {{Z+X|HK}} || 26 |- | {{Z+X|AUS}}<ref name="couriermail1" /> || 21 |- | {{Z+X|ARG}}<ref name="Argentineresc" /> || data-sort-value=17.5 | 17–18 <!--As above, as below.--> |- | {{Z+X|TAJV}} || 13 |- | {{Z+X|KAN}}<ref name="cbc1" /> || 12 |- | {{Z+X|KIN}} || 12 |- | {{Z+X|POLJ}} || 12 |- | {{Z+X|DOM}}<ref name="almomento1" /> || 11 |- | {{Z+X|MAĐ}} || 11 |- | {{Z+X|POR}} || 11 |- | {{Z+X|ČIL}} || 10 |- | {{Z+X|KOL}} || 10 |- | {{Z+X|RUM}}<ref name="stirileprotv1" /> || 10 |- | {{Z+X|KAZ}}|| 9 |- | {{Z+X|TUR}}<ref name="Argentineresc" /> || 9 |- | {{Z+X|BUG}} || 8 |- | {{Z+X|PER}}<ref name="elcomercio1" /> || 8 |- | {{Z+X|BEL}}<ref name="deredactie1" /> || 6 |- | {{Z+X|MOL}} || 6 |- | {{Z+X|NEP}} || 6 |- | {{Z+X|ŠVE}}<ref name="aftonbladet1" /> || 5 |- | {{Z+X|VEN}} || 5 |- | {{Z+X|DAN}} || 4 |- | {{Z+X|IZR}} || 4 |- | {{Z+X|SRB}} || 4 |- | {{Z+X|ŠRI}} || 4 |- | {{Z+X|BJE}} || 3 |- | {{Z+X|GRČ}} || 3 |- | {{Z+X|HON}} || 3 |- | {{Z+X|IRN}} || 3 |- | {{Z+X|IRS}}<ref name="dr1" /> || 3 |- | {{Z+X|MAK}}<ref name="macedoniaonline1" /> || 3 |- | {{Z+X|ALB}} || 2 |- | {{Z+X|ALŽ}} || 2 |- | {{Z+X|KUB}} || 2 |- | {{Z+X|EKV}}|| 2 |- | {{Z+X|FIN}}<ref name="kaleva_finnishpax" /> || 2 |- | {{Z+X|MEX}}<ref name="televisa" /> || 2 |- | {{Z+X|PAR}} || 2 |- | {{Z+X|JAR}} || 2 |- | {{Z+X|AND}} || 1 |- | {{Z+X|BIH}}|| 1 |- | {{Z+X|ČEŠ}} || 1 |- | {{Z+X|LIT}} || 1 |- | {{Z+X|MAR}} || 1 |- | {{Z+X|NZL}}<ref name="stuff1" /> || 1 |- | {{Z+X|NOR}} || 1 |- | {{Z+X|URU}} || 1 |- |- class="sortbottom" |- colspan=4 style="text-align:left;" |} {| class="wikitable" style="text-align: left; float: right; margin-right: 0; margin-left: 1em; font-size:75%" |+ Žrtve<ref name="Maria" /><ref name="canada1" /><ref name="official list" /><ref name="NBC3Nov">{{cite news |title=Italy: Corpse Found in Costa Concordia Wreck 'Assumed' to Be Russel Rebello |url=https://www.nbcnews.com/news/world/italy-corpse-found-costa-concordia-wreck-assumed-be-russel-rebello-n239981 |access-date=3. studenoga 2014. |work=NBC News |date=3. studenoga 2014.}}</ref> |- ! Država || Broj žrtava |- | {{Z+X|NJE}} || 12 |- | {{Z+X|ITA}} || 7 |- | {{Z+X|FRA}} || 6 |- | {{Z+X|PER}} || 2 |- | {{Z+X|SAD}} || 2 |- | {{Z+X|MAĐ}} || 1 |- | {{Z+X|IND}} || 1 |- | {{Z+X|ŠPA}} || 1 |- | '''Ukupno''' || '''32''' |} Većina putnika na brodu bili su talijanski, njemački ili francuski državljani. Posade na brodu sastojala se od građana 20 do 40 zemalja.<ref name="crew1" /> Neki su bili Talijani (uključujući kapetana i sve časnike),<ref name="bbc2rescued" /><ref name="perfect" /> ali 202 Indijaca i 296 [[Filipinci|Filipinaca]] činilo je otprilike polovicu osoblja.<ref name="crew1" /><ref name="indiancrew" /><ref name="indiatimes1" /> Ostale nacionalnosti uključuju 170 Indonežana,<ref name="indonesians" /> 12 britanskih državljana, 6 Brazilaca,<ref name="Veja" /><ref name="HooperCapt" /> 3 Rusa,<ref name="russiancrew" /> i neodređeni broj građana Kolumbije, Perua, Španjolske, Hondurasa i Kine.<ref name="crew1" /><ref name="bbc2rescued" /><ref name="wna" /> Poznato je da su 32 osobe umrle,<ref name="Maria" /><ref name="NBC3Nov" /><ref name="32 dead" /> a 64 osobe su ozlijeđene. Tri osobe (dvoje putnika i jedan član posade) zarobljene unutar broda spašene su više od 24 sata nakon nesreće.<ref name="Reuters/Jones Denti" /> Tijelo posljednje nestale osobe, indijskog člana posade Russela Rebella, pronađeno je 3. studenog 2014.<ref name="NBC3Nov" /> Dana 27. siječnja 2012., Costa je na svojoj web stranici objavio kompenzacijski paket koji se nudi neozlijeđenim putnicima. Naknada uključuje plaćanje od 11.000 eura po osobi za nadoknadu sve štete (uključujući gubitak prtljage i imovine, psihološku nevolju i gubitak uživanja u krstarenju) i naknadu za niz drugih troškova i gubitaka, uključujući naknadu vrijednosti krstarenje, za sve troškove putovanja zrakoplovom i autobusom koji su uključeni u paket krstarenja, za sve putne troškove povratka kući, za sve medicinske troškove koji proizlaze iz događaja i za sve troškove nastale na brodu tijekom krstarenja. {{Refn|After certain emergency disembarkations and other events, the cruise ship operator is required to compensate passengers €10,000 each.<ref name="Sarzanini" />}} Costa je također obećala povrat cjelokupne imovine pohranjene u kabinskim sefovima, do mjere koja se može povratiti, te da će putnicima omogućiti pristup programu za "psihološku pomoć". Costa je izjavio da se te isplate neće nadoknaditi niti utjecati na bilo koji iznos koji polica osiguranja plaća putniku. Ponuda neozlijeđenim putnicima bila je na snazi do 31. ožujka; što se tiče obitelji poginulih i nestalih, trebali bi se ponuditi odvojeni prijedlozi "na temelju njihovih individualnih okolnosti".<ref name="Washington Post 14FEB2012" /> Jedno je vrijeme Costa dopuštao svojim kupcima da otkažu sva buduća krstarenja rezervirana kod njih, bez kazne.<ref name="Costa Cruises, Concordia Statement" /> Trećina putnika pristala je na naknadu od 11.000 eura.<ref name="Squires2" /> Sindikat koji predstavlja posadu dogovarao je kompenzacijske pakete. Članovima posade isplaćivane su plaće najmanje dva mjeseca ili, ako je duže, njihov puni ugovorni rok. Također su dobili naknadu troškova i do 2.250 funti za izgubljenu osobnu imovinu.<ref name="blogs.mirror1" /> Osim nadoknade, preživjeli u katastrofi ''Concordia'' zatražili su i poboljšanje sigurnosti. Iz dostupnih dokaza, uključujući i stručne dokaze prikupljene tijekom kaznenog postupka u Italiji, jasno je da se moglo izbjeći početno ''nasukavanje [[Costa Concordia|Costa Concordie]]'' i da su kasniji propusti u provođenju postupka evakuacije pogoršali vrlo lošu situaciju.<ref>{{cite news |url=http://www.irwinmitchell.com/newsandmedia/2013/january/concordia-survivors-call-for-safety-improvements-as-anniversary-of-cruise-disaster-approaches |last=Garner |first=Clive |date=10. siječnja 2013. |publisher=Irwin Mitchell |access-date=8. srpnja 2013. |location=Sheffield |title=Concordia Survivors Call For Safety Improvements As Anniversary of Cruise Disaster Approaches |url-status=dead }}</ref> Dana 23. veljače 2012., Ministarstvo zaštite okoliša najavilo je da će "pokrenuti pravnu akciju" protiv Costa Cruisesa u vezi s "mogućim" zahtjevom za "moguću štetu u okolišu" i cijenu spašavanja.<ref name="AFP 24Feb" /> === Brod === Industrijski stručnjaci smatraju da je brod postao [[konstruktivni ukupni gubitak]] već na početku spašavanja, sa štetom od najmanje 500 milijuna američkih dolara.<ref name="totaled" /> Pier Luigi Foschi, izvršni direktor tvrtke Costa, rekao je na saslušanju u [[Talijanski Senat|senatskom]] odboru "vjerujemo da olupina više ne može biti u uporabi."<ref name="adelaidenow1" /> Dionice Carnival Corporation, američke tvrtke koja zajedno (s Carnival plc) posjeduje Costa Cruises, u početku su pale za 18% 16. siječnja 2012. nakon izjave grupe da bi nasukavanje broda moglo koštati Carnival Corporation i do 95 milijuna američkih dolara (75 milijuna EUR). Carnival Corporation kasnije je povećao procijenjeni financijski učinak u fiskalnoj 2012. godini, uključujući i smanjenje neto dobiti od 85 milijuna dolara na 95 milijuna dolara, što je procijenjeni višak osiguranja na dodatnih 40 milijuna dolara i 30-40 milijuna dolara "ostalih troškova povezanih s incidentom".<ref name="online.wsj1" /> Višak osiguranja na plovilu iznosio je 30 milijuna dolara (23,5 milijuna €).<ref name="BBC16573283" /> Grupa linija krstarenja u zajedničkom vlasništvu Carnival Corporation i Carnival plc čini 49 posto svjetske industrije kruzera<ref name="businessweek1" /> i posjeduje 101 brod, od čega ''Costa Concordia'' predstavlja 1,5% kapaciteta.<ref name="thisismoney1" /> Opseg rezervacija za njihovu flotu, bez Coste, u 12 dana nakon nesreće smanjen je za oko 15% u odnosu na godinu ranije.<ref name="miamiherald1" /> == Istraga == Talijanski središnji odbor za istrage pomorskih nesreća (''Commissione centrale di indagine sui sinistri marittimi'', CCISM),<ref name="LloydsCritic">McMahon, Liz. "[http://www.lloydslist.com/ll/sector/regulation/article414810.ece Italy’s Costa Concordia investigation report still not released]." ([http://www.groupe-eyssautier.com/fr/actualites/revue-de-presse/italy-s-costa-concordia-investigation-report-st.html?PHPSESSID=nj1mfn0utqom2nltvem6ct07e4 Alternate location], [https://web.archive.org/web/20131015104605/http://www.groupe-eyssautier.com/fr/actualites/revue-de-presse/italy-s-costa-concordia-investigation-report-st.html?PHPSESSID=nj1mfn0utqom2nltvem6ct07e4 Archive]) ''[[Lloyd's List]]''. Friday 11 January 2013. Retrieved 4 May 2013. "THE Italian Marine Casualty Investigation Central Board, the body charged with the technical investigation 12 months of the incident. This highlights the difficulty that the..." and "In early 2012 the commission set out the regulatory framework for each European Union member state to create its own independent maritime accident investigation unit. However, Italy did not have such a unit, which left the responsibility in the case of Costa Concordia with the flag state."</ref><ref>"[http://www.mit.gov.it/mit/site.php?p=normativa&o=vd&id=59 Circolare N. 23 Prot. 00058884/Sic.Nav./Sinistri del 08/08/2001]." ([https://web.archive.org/web/20131024140555/http://www.mit.gov.it/mit/site.php?p=normativa&o=vd&id=59 Archive]) [[Ministry of Infrastructure and Transport (Italy)|Ministry of Infrastructure and Transport]]. Retrieved 4 May 2013. "Comando Generale delle Capitanerie di Porto Commissione centrale di indagine sui sinistri marittimi Viale dell'Arte, 16 – 00144 ROMA"</ref> jedinica Korpusa lučkih kapetanija – Obalna straža, provodi tehničke istrage pomorskih nesreća i incidenata unutar talijanskih voda.<ref name="guardiacostiera1" /> Dana 6. veljače [[Međunarodna brodarska komora]], koja predstavlja udruge brodovlasnika, pozvala je na "što skorije objavljivanje istrage nesreće".<ref name="maritime-executive1" /> Međunarodni stručnjaci rekli su da je prerano nagađati zašto se brod [[Prevrtanje broda|prevrnuo]] unatoč svojim nepropusnim odjeljcima, ali da veličina broda vjerojatno nije problem.<ref name="Lucy Carne" /><ref name="bbc-How safe" /> Glavni tužitelj Toskane rekao je da će istraga pokušati pronaći uzroke za različite aspekte događaja, ne samo u vezi kapetana Schettina.<ref name="CorrieredellaSeraProsecutor" /> Do siječnja 2013. izvješće o tehničkom istraživanju još nije bilo objavljeno. ''[[Lloydov popis|Lloyd's List]]'' rekao je da je istražni odbor za "nesreću" dobio kritike jer još nije pustio istragu.<ref name="LloydsCritic" /> Odbor je rekao da je istraga odgođena jer je talijanski tužiteljski tim zaplijenio važne informacije, uključujući snimač putovanja.<ref name="LloydsCritic" /> Sudac Valeria Montesarchio pozvala je preživjele da svjedoče na ročištu zakazanom za 3. ožujka u [[Grosseto|Grossetu]].<ref name="Lorenzi" /> [[Europska agencija za pomorsku sigurnost]] je agencija EU čiji je zadatak razviti zajedničku metodologiju za istraživanje pomorskih nesreća. Kapetan je imao negativne testove na drogu i alkohola, ali jedna skupina koja tuži Costa Cruises i koja je procurila do rezultata ispitivanja, osporila je testove kao nepouzdane.<ref name="france24-captain passes drug test" /> Dana 24. veljače 2012., tužitelji su tvrdili da je Schettino "usporio brod kako bi mogao završiti večeru u miru" i da bi nadoknadio izgubljeno vrijeme, nakon toga povećao brzinu na 16 čvorova neposredno prije prolaska pored otoka.<ref name="telegraph-captain-changed-ships-speed" /> Uz to, 2. veljače 2012. tužiteljstvo u Parizu u Francuskoj otvorilo je preliminarnu istragu radi ispitivanja preživjelih radi utvrđivanja bilo kakve kaznene odgovornosti i "procjene psihološke štete".<ref name="reuters2" /> === Kriminalistička istraga uloge posade === Uhićeni su Francesco Schettino ([[Meta di Sorento]], pokrajina [[Napulj (pokrajina)|Napulj]], [[1960.]]), koji je 11 godina<ref name="bbc2rescued" /> radio za Costa Cruises, i [[prvi časnik]] Ciro Ambrosio.<ref name="Daily Telegraph/Nikkhah 2012-01-14" /><ref name="AFP" /> Kapetan je zadržan zbog sumnje u ubojstvo i zbog kršenja talijanskog Kaznenog zakona i Kodeksa plovidbe po tri stavke – zbog toga što je prouzročio havariju broda "zbog ... nepromišljenosti, nemara i nesposobnosti", što je rezultiralo smrću; zbog napuštanja oko 300 ljudi nesposobnih da se sami snalaze, te zbog toga što nije zadnji napustio brod u nevolji.<ref name="COURT2012JAN17" /><ref name="timesofmalta-captain-left-ship" /> Ispitani su 14. siječnja.<ref name="CNN 2012-01-14" /> Na ročištu za potvrđivanje valjanosti optužbe 17. siječnja 2012. godine, sud u [[Grosseto|Grossetu]] potvrdio je optužnicu protiv Schettina i Ambrosia i zo na temelju zapisnika o istrazi sastavljenog neposredno nakon događaja, uključujući prvo izvješće obalne straže Porto Santo Stefano od 14. siječnja 2012., sažetka svjedočanstava koja su dali članovi posade broda, kronologije događaja lučke ispostave luke Livorno, evidentiranog [[Automatski identifikacijski sustav|AIS]] zapisa i PG bilješki lučke ispostave luke Livorno.<ref name="COURT2012JAN17" /> Schettino je pušten iz pritvora 17. siječnja, ali je stavljen u [[kućni pritvor]].<ref name="Denti" /> Nalog za kućni pritvor uključivao je "apsolutnu zabranu odlaska ili bilo kakvog komuniciranja s osobama koje ne žive s njim".<ref name="COURT2012JAN17" /> Sud je 7. veljače odlučio produljiti Schettinov kućni pritvor.<ref name="cnn-captain must remain under house arrest" /> Dana 23. veljače protiv Schettina su podnesene dvije dodatne optužbe, za "napuštanje putnika i propust da obavijesti pomorske vlasti".<ref name="Ognibene" /> Predprocesno ročište zakazano je za 20. ožujka.<ref name="Reuters10Feb2012" /> Dana 5. srpnja 2012., Schettino je pušten iz kućnog pritvora, ali mu je zabranjen odlazak iz mjesta [[Meta di Sorento]].<ref name="ilgiornale-Schettino torna libero" /><ref name="travel.usatoday-Judge-lifts-house-arrest" /> Istražitelji su u početku pokušavali utvrditi zašto brod nije objavio ''[[Mayday]]'' (poziv u pomoć), zašto je plovio tako blizu obale i zašto je evakuacija započeta tako kasno.<ref name="UPI 2012-01-14" /> Dana 11. veljače, TV postaja [[TG5]] je emitirala videozapis događanja na mostu nakon sudara. U videu, kada jedan časnik kaže: "Putnici ulaze u čamce za spašavanje", Schettino odgovara "''vabbuò'' " ([[Napolitansko-kalabrijski jezik|napuljski]] [[govorni jezik|kolokvijalni]] ''izraz'' koji zmači "što god", "dobro" ili, doslovno, "u redu je"). Sudac nadležan za istragu primijetio je: "Ovo je novo za nas &nbsp; - Upravo sam to vidio prvi put."<ref name="telegraph-Video-footage" /> Dana 19. veljače [[Associated Press]] izvijestio je da su na Schettinovim uzorcima kose pronađeni tragovi [[kokain]]a, "ali ne unutar niti kose ili u mokraći - što bi značilo da je koristio drogu".<ref name="abcnews.go-Lawyers: Cocaine" /> Izvještaj iz 2015. godine pokazao je da je brod nosio veliku količinu kokaina u vlasništvu [[Talijanska mafija|mafije]] kad je potonuo, iako stariji časnici vjerojatno nisu bili svjesni toga.<ref>{{cite web |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/costa-concordia-shipment-of-mob-drugs-was-hidden-aboard-cruise-liner-when-it-hit-rocks-off-italian-coast-investigators-say-10144558.html |title=Costa Concordia: Shipment of Mob drugs was hidden aboard cruise liner when it hit rocks off Italian coast, investigators say |work=The Independent |date=30. ožujka 2015.}}</ref> Dana 22. veljače 2012. godine, četvorica časnika koji su bili na brodu i tri menadžera Costa Cruisesa formalno su stavljeni pod istragu i optuženi za ubojstvo iz nehata izazivanjem brodoloma i zbog toga što nisu komunicirali s pomorskim vlastima".<ref name="google-Cruise operator caught up" /><ref name="bbc-Eight more bodies" /> === Dokazi u istrazi === Istražitelji su uspjeli pronaći jedan od [[snimač podataka o putovanju|snimača podataka o putovanju]] na brodu (VDR), koji je napravljen da pluta. Drugi, koji sadrži druge podatke, pronađen je 17. siječnja.<ref name="edition.cnn-Decision looms" /> A third was in a submerged part of the ship, difficult to reach.<ref name="repubblica-Nave affondata" /> Treći se nalazio u teško dostupnom potopljenom dijelu broda. Do 19. siječnja 2012. uspješno su prikupljeni svi uređaji za pohranu podataka s brodske upravljačke ploče, uključujući [[Tvrdi disk|tvrde diskove]].<ref name="ansa-FOTO: Sub al lavoro" /> Jedan od tvrdih diskova sadržavao je video zapise s kamera smještenih u blizini upravljačke ploče, za koje se očekivalo da otkrivaju kretanje kapetana i časnika broda.<ref name="IlGiornale_altro_mistero" /> Glavni tužitelj primio je od [[Guardia di Finanza]] video, snimljen s njihovog ophodnog broda, koji je brod snimao između 22:30 i 23:10 ili u 23:20.<ref name="IlGiornale_altro_mistero" /> Dana 3. ožujka 2012. u [[Grosseto|Grossetu]], suci su započeli ročište otvoreno za sve preživjele, ostale "oštećene strane" i njihove odvjetnike, ali zatvoreno za širu javnost i medije. Četvorici stručnjaka naloženo je da pregledaju podatke o VDR-u i iznesu svoje zaključke na saslušanju 21. srpnja 2012. godine.<ref name="AP a" /> Tužitelj Francesco Verusio izjavio je da bi moglo proći "mjesec, dva mjeseca, tri mjeseca" da bi se dovršila analiza dokaza, uključujući snimljene razgovore na mostu.<ref name="AP b" /> Na ročištu se također utvrdilo tko bi mogao "priložiti tužbe slučaju". Stanovnicima Giglia i nekim ekološkim skupinama uskraćena je to pravo.<ref name="AP a" /> === Suđenja === Dana 20. srpnja 2013., pet osoba proglašeno je krivima za ubojstvo, nemar i uništavanje: Roberto Ferrarini (direktor tvrtke Costa Cruises za krizne situacije) dobio je najdužu kaznu u dvije godine i 10 mjeseci. Manrico Giampedroni (direktor kabinske službe) osuđen je na dvije i pola godine zatvora. Tri člana posade – prvi časnik Ciro Ambrosio, [[kormilar]] Jacob Rusli Bin i treća časnica Silvia Coronica – dobili su kazne između 1 i 2 godine. Ferrarini, koji nije bio na brodu, osuđen je umanjivanjajenja razmjera katastrofe i odgađanja odgovarajuće reakcije.<ref name="APJuly13">{{cite news |last=Barry |first=Colleen, and Francesco Sportelli |title=Italy: 5 convicted for Costa Concordia shipwreck |url=https://news.yahoo.com/italy-5-convicted-costa-concordia-shipwreck-095940455.html |access-date=18. rujna 2013. |agency=[[Associated Press]] |date=20. srpnja 2013.}}</ref> Giampedroni, direktor hotela, osuđen je zbog svoje uloge u evakuaciji, koja je opisana kao kaotična. Kormilar Bin osuđen je zbog upravljanja brodom u pogrešnom smjeru nakon što je Schettino naredio korektivni manevar.<ref name="APJuly13" /> [[Reuters]] je, citirajući pravosudne izvore, objavio da vjerojatno nijedna od ovih osoba neće ići u zatvor jer se u Italiji rutinski ukidaju kazne kraće od 2 godine zbog nenasilnih kaznenih djela, a na duže kazne može se uložiti žalba ili ih zamijeniti radom za opće dobro.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-23388680 |title=Five guilty in Costa Concordia trial |work=BBC News |date=20. srpnja 2013. |access-date=20. srpnja 2013.}}</ref> Odvjetnici žrtava ocijenili su kazne sramotnim i rekli da bi se mogli žaliti na poništavanje [[Nagodba|sporazuma]] o priznanju krivnje koji su omogućili smanjene kazne u zamjenu za priznanje krivice. Tvrtka Costa Cruises izbjegla je suđenje u travnju pristavši na 1 milijun € kazne, ali žrtve su zatražole odštetu u građanskom postupku.<ref name="Reuters20130720">{{cite news |url=https://www.reuters.com/article/2013/07/20/italy-ship-trial-idUSL6N0FQ05E20130720 |title=UPDATE 3-Five people sentenced to jail for Costa Concordia disaster |agency=Reuters |date=20. srpnja 2013. |access-date=23. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924183211/http://www.reuters.com/article/2013/07/20/italy-ship-trial-idUSL6N0FQ05E20130720 |archive-date=24. rujna 2015.}}</ref> U odvojenom suđenju zbog nenamjernog ubojstva i gubitka broda, kapetan Francesco Schettino zatražio je sporazum o nagodbi.<ref name="Reuters20130720"/> Kada je njegovo suđenje nastavljeno u listopadu 2013. godine, Domnica Cemortan (26-godišnja [[Moldavija|Moldavka]]) priznala je da je bila Schettinova ljubavnica i da je besplatno putovala brodom, nakon što je tužiteljstvo tvrdilo da je njezino prisustvo na mostu "stvorilo zabunu i smetnja za kapetana ".<ref>{{cite news |title=Costa Concordia trial: Dancer Domnica Cemortan admits Captain Francesco Schettino was her lover and told the court that she was on ship's bridge when it capsized |first=Michael |last=Day |date=29. listopada 2013. |work=The Independent (UK) |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/costa-concordia-trial-dancer-domnica-cemortan-admits-captain-francesco-schettino-was-her-lover-and-tells-court-she-was-on-ships-bridge-when-it-capsized-8911492.html |access-date=31. listopada 2013.}}</ref> Kormilar Jacob Rusli Bin nije se pojavio na sudu u ožujku 2014. godine kako bi dao iskaze i smatralo se da je negdje u [[Indonezija|Indoneziji]].<ref>{{cite news |title=Helmsman from Costa Concordia disaster fails to turn up for trial of captain |newspaper=Daily Telegraph |date=12. ožujka 2014. |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/10691614/Helmsman-from-Costa-Concordia-disaster-fails-to-turn-up-for-trial-of-captain.html |access-date=14. svibnja 2014.}}</ref> Roberto Ferrarini izjavio je na sudu u travnju da je "Schettino tražio od mene da kažem pomorskim vlastima da je do sudara došlo zbog zastoja na brodu. Ali snažno sam se usprotivio."<ref>{{cite web |title=Costa Concordia Captain Schettino's trial hears damning evidence |publisher=Digital Record |date=19. travnja 2014. |url=http://digitaljournal.com/news/world/costa-concordia-captain-schettino-s-trial-hears-damning-evidence/article/381555#ixzz31gpofGLW |access-date=14. svibnja 2014.}}</ref> Putnici su u svibnju rekli sudu da bi se utopili, da su slijedili zapovjedništvo časnika da se vrate u svoje kabine.<ref>{{cite news |title=Costa Concordia survivors tell court for first time of chaos night of crash |newspaper=Daily Telegraph |date=12. svibnja 2014. |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/10825071/Costa-Concordia-survivors-tell-court-for-first-time-of-chaos-night-of-crash.html |access-date=14. svibnja 2014.}}</ref> U veljači 2015. Schettino je proglašen krivim i osuđen na 16 godina zatvora.<ref>{{citiranje novina |last=Squires |first=Nick |title=Costa Concordia captain Schettino sentenced to 16 years in prison |newspaper=Telegraph |date=11. veljače 2015. |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/11407115/Costa-Concordia-captain-Schettino-sentenced-to-16-years-in-prison.html |access-date=29. lipnja 2015.}}</ref> Schettino se žalio na kaznu koja je prvotno podržana u svibnju 2016., a potom konačno u svibnju 2017. godine. Kaznu služi u [[Zatvor Rebibbia|zatvoru Rebibbia]] u [[Rim]]u.<ref name="BBC39903968">{{citiranje novina |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-39903968 |title=Costa Concordia captain's sentence upheld by Italy court |work=BBC News |access-date=12. svibnja 2017.}}</ref><ref>{{citiranje novina |url=https://www.reuters.com/article/us-italy-ship-idUSKBN1882MF?il=0 |title=Top Italian court upholds conviction of Costa Concordia captain |first=Crispian |last=Balmer |work=[[Reuters]] |date=12. svibnja 2017. |access-date=12. svibnja 2017.}}</ref> == Reakcije == === Reakcije Costa Cruises === [[Costa Crociere|Costa Crociere Sp]] [[Costa Crociere|A.]] također posluje pod nazivom "Costa Cruises". Costa Cruises u zajedničkom je vlasništvu tvrtke koja se sastoji od dvije odvojene tvrtke Carnival Corporation i Carnival plc.<ref name="phx.corporate-ir-Investor Relations" /> Carnival Corporation je 30. siječnja 2012. objavio da će njegov upravni odbor angažirati vanjske savjetnike u različitim disciplinama, uključujući reagiranje u hitnim slučajevima, organizaciju, obuku i provedbu, kako bi proveo sveobuhvatnu analizu nesreće i postupaka tvrtke.<ref name="uk.reuters-insurance coverage" /> Tvrtka Costa Cruises prvo se ponudila platiti Schettinove pravne troškove, ali se kasnije odustalo od te ideje.<ref name="BBC592" /> === Reakcije regulatora i industrije === [[Corrado Clini]], talijanski ministar okoliša, rekao je da se [[pozdrav plovidbom]], "običaj koji je rezultirao ishodom vidljivim svima", više ne smije tolerirati.<ref name="docs.newsbank-Investigators probe" /> Dana 23. siječnja 2012. [[UNESCO]] je od Italije zatražio da preusmjeri kruzere kako bi izbjegao plovidbu preblizu "kulturno i ekološki važnim područjima",<ref name="Bertacche" /> a 1. ožujka Italija je izuzela velike brodove iz plovidbe bliže od dvije milje od morskih parkova.<ref name="docs.newsbank-fateful night" /> [[Europska agencija za pomorsku sigurnost]] bila je u procesu provođenja revizije pomorske sigurnosti kada se dogodila nesreća. Dana 24. siječnja 2012., povjerenik za promet [[Siim Kallas]] rekao je Odboru za promet [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] da će se uzeti u obzir lekcije naučene gubitkom ''Costa Concordie''. Britanska [[član Europskog parlamenta|europarlamentarka]] [[Jacqueline Foster]] upozorila je protiv " [[Suđenje kroz medije|suđenja kroz televiziju novine]]", a njezin stav je podržao kolega britanski europarlamentarac [[Brian Simpson]], koji je izjavio da je "dobra praksa čekati službeno izvješće".<ref name="BBCDem" /> Dana 18. siječnja 2012., predsjednik Odbora za promet i infrastrukturu [[Kongres SAD-a|Kongresa SAD-a]] najavio je da će održati [[Saslušanje u Kongresu SAD-a|saslušanje]], provedeno zajedno s Pododborom za pomorski prijevoz odbora, kako bi "razmotrio događaje ovog specifičnog incidenta, trenutne sigurnosne mjere i zahtjeve za obukom".<ref name="transportation.house-Committee Hearing" /> Svjedočanstva i izjave na ročištu 29. veljače prvenstveno su promovirali sjevernoameričke kruzere kao sigurne.<ref name="washingtonpost-reassuring testimony" /> Gianni Scerni, predsjednik [[Registro Italiano Navale]] (RINA), [[Klasifikacijsko društvo|klasifikacijskog društva]] koje je ''Costa Concordiji'' izdalo potvrdu o plovnosti i upravljanju sigurnošću u studenom 2011., dao je ostavku 18. siječnja 2012.<ref name="maritime-executive-President of RINA" /><ref name="attualissimo-si dimette Scerni" /> [[Međunarodno udruženje brodskih linija]] (CLIA), Europsko vijeće za krstarenje (ECC) i Udruženje putničkih brodova usvojili su novu politiku kojom se zahtijeva da svi putnici koji ukrcavaju sudjeluju u vježbama prije polaska.<ref name="cruising-Muster Policy" /><ref name="telegraph-safety drills" /> Dana 29. siječnja 2012. godine u [[Fort Lauderdale, Florida|Fort Lauderdaleu na Floridi]], [[Holland America Line]] iskrcao je jednog putnika s kruzera MS Westerdam zbog "nepridržavanja" tijekom obvezne [[vježba okupljanja|vježbe okuoljanja]].<ref name="travel.usatoday-kicked off ship" /> Dana 24. travnja CLIA i ECC uveli su nove politike: časnici mosta moraju se dogovoriti o ruti prije polaska; brodovi moraju nositi više spasilačkih prsluka; a pristup mostu mora biti ograničen.<ref name="telegraph-new safety measures" /> U akciji grupe talijanskih parlamentaraca na nesreću ''Costa Concordie'', talijanska je vlada povukla predloženi zakon koji bi smanjio trenutna ograničenja na istraživanje i proizvodnju minerala.<ref name="docs.newsbank-fallout hits oil" /> Dana 8. srpnja 2012. CNN je izvijestio da je katastrofa donijela promjene u postupcima sigurnosti i evakuacije u industriji krstarenja. Carnival, matična linija Coste i nekoliko drugih linija za krstarenje sada zahtijevaju sigurnosne upute, koje se nazivaju skupnim vježbama, prije napuštanja luke. Nova politika okupljanja sastoji se od 12 specifičnih uputa za hitne slučajeve, koje uključuju pružanje informacija o tome kada i kako navući prsluk za spašavanje, gdje prikupiti i što očekivati ako dođe do evakuacije broda.<ref name="edition.cnn-disaster focuses attention" /> === Reakcije u medijima === Vijesti o nesreći dominirali su međunarodnim medijima u uakon događaja. ''[[The New York Times]]'' nazvao je incident "dramom koja kao da spaja tragediju s elementima farse".<ref name="nytimes-Rescue Resume" /> Novinar [[Phillip Knightley]] nazvao ga je "najznačajnijim događajem u modernoj pomorskoj povijesti" jer je "svaki pojedini sigurnosni postupak osmišljen kako bi osigurao sigurno putovanje na moru neslavno zakazao".<ref name="khaleejtimes-unbelievable crash" /> Britanska televizija [[Channel 4]] naručila je i emitirala dva programa o katastrofi. ''Teror na moru: Potonuće Coste Concordie'',<ref>https://www.youtube.com/watch?v=pABNs9KWFeo</ref> emitirano 31. siječnja 2012., istraživalo je kako i zašto je brod potonuo.<ref name="channel4-Terror at Sea" /> ''Potonuće Concordie: Uhvaćeno na snimci'', emitirano 11. travnja 2012., pružalo je iz minute u minutu anatomiju katastrofe u Costa Concordiji, gotovo u cijelosti napravljenu od snimaka mobilnih telefona i video kamera putnika. U dokumentarnom filmu prikazane su i [[Termografija|termovizijske]] snimke pogođenog broda koje je snimio spasilački helikopter, zajedno s pilotskim komentarom, te snimka razgovora između Obalne straže i kapetana, tijekom koje je Obalna straža naredila Schettinu da se vrati na svoj brod.<ref name="channel4-Caught on Camera" /> Operacija podizanja broda ''[[parbuckling]]om'' opsežno je popraćeno u medijima, a ispravljanje je dobro dokumentirano u videozapisima i fotografijama. Novinske agencije [[Getty Images]] i [[Associated Press|AP]] opsežno su pokrivale cijelu priču, od dana nesreće do uklanjanja olupine, a fotografi Laura Lezza, [[Marko Secchi|Marco Secchi]] i Andrew Medichini dokumentirali su i snimili sve faze.<ref>{{Cite web |url=https://www.cbsnews.com/pictures/raising-the-costa-concordia/1/ |title=Raising the Costa Concordia |date=17. rujna 2013. |access-date=9. rujna 2016.}}</ref> Godine 2014. Smithsonian Channel emitirao je ''Cruise Ship Down: Saving Concordia'', detaljno opisujući napore na ''ispravljanju Costa Concordie'' prije nego što se srušila pod vlastitom težinom.<ref name="smith-save-conc">{{cite web |title=Cruise Ship Down: Saving Concordia |url=http://www.smithsonianchannel.com/shows/cruise-ship-down-saving-concordia/0/3400919 |publisher=Smithsonian Institution |access-date=19. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150921170052/http://www.smithsonianchannel.com/shows/cruise-ship-down-saving-concordia/0/3400919 |archive-date=21. rujna 2015. |url-status=dead}}</ref> ==== Talijanski mediji ==== Novine ''[[Corriere della Sera]]'' objavile su da Italija duguje svijetu "uvjerljivo objašnjenje" za nesreću i pozvale na oštre kazne onih koji su proglašeni odgovornima. ''[[Il Giornale]]'' je objavio da je brodolom "globalna katastrofa za Italiju". ''[[Il Messaggero]]'' je objavio da postoji "tjeskoba zbog onih koji se još uvijek vode kao nestali". ''[[La Repubblica]]'' je događaj nazvala "noću pogrešaka i laži". ''[[La Stampa]]'' je kritizirala kapetana jer nije oglasio uzbunu i odbio se vratiti na brod.<ref name="BBC16577739" /> Talijanski komentatori osvrnuli su se na kontrast između Schettina i De Falca i onoga što su rekli o nacionalnom karakteru. Oni su predstavljali "dvije strane Italije", prema Aldu Grassu u ''Corriere della Sera''. "S jedne strane čovjek beznadno izgubljen, kukavica koja izbjegava svoju odgovornost kao čovjek i časnik, neizbrisivo umrljan. Drugi odmah shvaća ozbiljnost situacije i pokušava prvog podsjetiti na svoje obveze."<ref name="Grazie, Capitano" /> Neki su vidjeli paralelu između incidenta i nedavnih političkih prevrata u zemlji. "Utješno je vidjeti nekoga tko u trenutku krize održava stabilne živce, jer to je ono što nam treba", rekao je za ''The New York Times'' drugi kolumnist ''Corriere della Sera'', [[Beppe Severgnini]]. "Italija želi imati stabilne živce jer smo već otišli krivim putem."<ref name="NYT Rome memo" /> De Falcova ogorčena naredba Schettinu, "''Vada a bordo, cazzo!''", postala je [[krilatica]] u Italiji. Majice s izrazom ubrzo su tiskane i prodavane po cijeloj zemlji.<ref name="telegraph-t-shirts" /> Fraza je također postala popularna na [[Twitter]]u i [[Facebook]]u.<ref name="telegraph-t-shirts" /> == Odavanje počasti nastradalima == U rujnu 2012., [[Lloyd's of Londona]] dodijelio je titulu ''pomoraca godine'' kao priznanje za najući najbolju profesionalnu plovidbu i brod, posadi ''Costa Concordia'' za uzorno ponašanje tijekom brodoloma, kada su spasili većinu putnika na brodu.<ref>{{cite web |url=http://www.leparisien.fr/naufrage-concordia/l-equipage-du-costa-concordia-sacre-marin-de-l-annee-27-09-2012-2184057.php |title=L'équipage du Costa Concordia sacré |date=27. rujna 2012. |publisher=Leparisien.fr |access-date=29. srpnja 2013.}}</ref> U siječnju 2013. općine [[Giglio|Isola del Giglio]] i [[Monte Argentario]] odlikovane su najvišim talijanskim građanskim priznanjem: ''Zlatnom medaljom za građanske zasluge'' koju je predsjednik Republike dodijelio za predanost građana, administracije i lokalnih institucija u spašavanju preživjelih s broda ''Costa Concordia''.<ref>{{cite web |url=http://www.giglionews.it/2013011459379/news/isola-del-giglio/domani-per-il-giglio-la-medaglia-al-merito-civile.html |title=Domani per il Giglio la Medaglia al Merito Civile |date=14. siječnja 2013. |publisher=Giglionews.it |access-date=29. srpnja 2013. |archive-date=15. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131015213842/http://www.giglionews.it/2013011459379/news/isola-del-giglio/domani-per-il-giglio-la-medaglia-al-merito-civile.html |url-status=dead }}</ref> Gradonačelnik [[Giglio]], Sergio Ortelli i Costa Cruises dogovorili su se de će veliki kamen uklonjen od strane broda biti prikladno smještena na otoku kao spomen na 32 ljudi koji su izgubili svoje živote. Ortelli predviđa da će se stijena "najvjerojatnije" postaviti "blizu ulaza u luku, tako da je posjetitelji i mještani mogu jasno vidjeti i odati počast žrtvama. Ono što se dogodilo te noći nešto je što Giglio nikada neće zaboraviti, a stijena će biti prigodan spomen."<ref name="telegraph10" /><ref name="digitaljournal-rock to become Memorial" /><ref name="bbc-Giglio memorial" /> Dana 13. siječnja 2013. na mjesto katastrofe bačena je stijena u more s pločom u spomen na stradale.<ref name="metro1year" /> == Sigurnosni propisi == Kao i svi [[putnički brod]]ovi, i ''Costa Concordia'' je podlijegala dvjema glavnim zahtjevima [[Međunarodna pomorska organizacija|Međunarodne pomorske organizacije]]: izvesti "[[Vježba okupljanja|vježbu okupljanja putnika]] (...) u roku od 24 sata nakon ukrcaja" i biti u mogućnosti lansirati "spasilačka plovila" dovoljna za ukupan broj osoba na brodu ... u roku od 30 minuta od trenutka davanja signala za napuštanje broda".<ref name="lloydslistdcn-own best lifeboat" /> Putnički brodovi moraju biti opremljeni čamcima za spašavanje za 125% maksimalnog kapaciteta broda za putnike i posadu, među kojima se najmanje 37% tog kapaciteta moraju sastojati od tvrdih čamaca za spasavanje, za razliku od onih na napuhavanje.<ref name="Mer et Marine 2012-01-30 A" /> Sustavi za spuštanje moraju omogućiti spuštanje čamaca za spašavanje [[Stabilnost broda|ispod 20° bočnog nagiba i 10° nagiba prema naprijed ili natrag]].<ref name="Mer et Marine 2012-01-30 A" /> Prema Costa Cruisesu, njegovi interni propisi zahtijevaju od svih članova posade da prođu Osnovnu sigurnosnu obuku i svaka dva tjedna izvode vježbu za evakuaciju broda.<ref name="Mer et Marine 2012-01-30 A" /> Svakog tjedna isplovljavaju se svi spasilački čamci s jedne strane broda.<ref name="Mer et Marine 2012-01-30 B" /> Prema propisima koji su bili na snazi 2006. kada je isporučena Costa Concordia, brod je trebao biti dizajniran da preživi poplavu dva susjedna odjeljka uzrokovanu 11-metarskim probojem.<ref name="Mer et Marine 2012-01-30 A" /> Udar u greben uzrokovao je 36.5-metarsku rupu u trupu. [[File:List of Costa Concordia.png|right|thumb|330px|Bočni nagib Coste Concordie od sudara u 20:45 (UTC) do nasukavanja u 03:00. Promjena strane nagiba događa se u vrijeme zaokretanja broda.]] == Napomene == {{Reflist|group=p}} == Izvori == {{Reflist|30em| refs = <!-- <ref name="Channel 4 doc"> {{Cite AV media |title=Terror at Sea: The Sinking of the Concordia |url=http://www.channel4.com/programmes/terror-at-sea-the-sinking-of-the-concordia/4od |medium=documentary |publisher=Channel 4 |date=31. siječnja 2012.}}</ref> --> <ref name="AP 2012-01-14"> {{cite news |url=http://www.newser.com/article/d9s8kfi00/coast-guard-cruise-ship-runs-aground-off-italy-3-bodies-found-helicopters-rescue-others.html |title=Coast guard: cruise ship runs aground off Italy, 3 bodies found; helicopters rescue others |last=Winfield |first=Nicole |author2=Frances D'Emilio |agency=[[Associated Press]] |date=14. siječnja 2012. |access-date=14. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120116230817/http://www.newser.com/article/d9s8kfi00/coast-guard-cruise-ship-runs-aground-off-italy-3-bodies-found-helicopters-rescue-others.html |url-status=dead |archivedate=16. siječnja 2012. |df=dmy}}</ref> <ref name="32 dead">{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/world/europe/2-german-2-american-victims-of-costa-concordia-cruise-ship-disaster-identified/2012/04/17/gIQAYfxmNT_story.html |title=2 American, 2 German victims of the Costa Concordia cruise ship disaster are identified |date=17. travnja 2012. |agency=Associated Press |access-date=17. travnja 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://web.archive.org/web/20120428120824/http://www.washingtonpost.com/world/europe/2-german-2-american-victims-of-costa-concordia-cruise-ship-disaster-identified/2012/04/17/gIQAYfxmNT_story.html |archive-date=28. travnja 2012.}}</ref> <ref name="COURT2012JAN17"> {{cite web |title=No. 12/285 N.R. and No. 12/117 Magistrate in Charge of Preliminary Inquiries |url=http://download.repubblica.it/pdf/2012/traduzione_ordinanza_grosseto.pdf |publisher=Republic of Italy, Court of Grosseto |date=16. siječnja 2012. |access-date=16. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="Ognibene">{{cite news |last=Ognibene |first=Silvia |title=Prosecutors target cruise ship captain, Costa executives |url=https://www.reuters.com/article/2012/02/23/italy-ship-idUSL5E8DN8RT20120223 |agency=Reuters |date=23. veljače 2012. |access-date=28. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://web.archive.org/web/20120301225937/http://www.reuters.com/article/2012/02/23/italy-ship-idUSL5E8DN8RT20120223 |archive-date=1. ožujka 2012.}}</ref> <ref name="guardian1"> {{cite news |title=Italians launch rescue bid after cruise liner runs aground |url=https://www.theguardian.com/world/2012/jan/14/italian-rescue-bid-cruise-liner |work=The Guardian |agency=[[Associated Press]] |date=13. siječnja 2012. |access-date=15. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120114103037/http://www.guardian.co.uk/world/2012/jan/14/italian-rescue-bid-cruise-liner |url-status=live |archivedate=14. siječnja 2012. |df=dmy}}</ref> <ref name="Crew Mutinied"> {{cite news |last=Imarisio |first=Marco |title=Crew Mutinied on Behalf of Passengers |url=http://www.corriere.it/english/12_gennaio_17/crew-mutinied-behalf-passengers_44470a56-40ff-11e1-b71c-2a80ccba9858.shtml |access-date=17. siječnja 2012. |newspaper=[[Corriere della Sera]] |date=17. siječnja 2012. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120118133141/http://www.corriere.it/english/12_gennaio_17/crew-mutinied-behalf-passengers_44470a56-40ff-11e1-b71c-2a80ccba9858.shtml |archivedate=18. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="nytimes1"> {{cite news |url=https://www.nytimes.com/interactive/2012/01/17/world/europe/where-the-cruise-ship-crashed.html |title=Where the Cruise Ship Crashed |date=19. siječnja 2012. |access-date=19. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="telegraph1"> {{cite news |first=Nick |last=Squires |title=Costa Concordia: new audio recording of officer reporting 'black-out' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9025402/Costa-Concordia-new-audio-recording-of-officer-reporting-black-out.html |newspaper=The Daily Telegraph |date=19. siječnja 2012. |access-date=22. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="pcn1"> {{cite web |url=http://www.pcn.minambiente.it/viewer |title=Geoportale Nazionale |publisher=Ministry of Environment, Italy |date=30. siječnja 2012. |access-date=3. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="charts1"> {{cite web |url=http://www.charts.noaa.gov/NGAViewer/53135.shtml |title=Sea charts |publisher=Office of Coast Survey |access-date=19. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118024107/http://www.charts.noaa.gov/NGAViewer/53135.shtml |archive-date=18. siječnja 2012. |url-status=dead}} </ref> <ref name="telegraph2"> {{cite news |title=Police scuba divers search the submerged part of the Costa Concordia cruise ship |url=https://www.telegraph.co.uk/news/picturegalleries/worldnews/9027670/Police-scuba-divers-search-the-submerged-part-of-the-Costa-Concordia-cruise-ship.html?image=5 |newspaper=The Daily Telegraph |date=20. siječnja 2012. |access-date=22. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120228190139/http://www.telegraph.co.uk/news/picturegalleries/worldnews/9027670/Police-scuba-divers-search-the-submerged-part-of-the-Costa-Concordia-cruise-ship.html?image=5 |archivedate=28. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="BBC16573312"> {{cite news |first=Tom |last=Geoghegan |title=Costa Concordia: What next for the stricken liner? |url=https://www.bbc.co.uk/news/magazine-16573312 |work=BBC News |date=20. siječnja 2012. |access-date=3. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="washingtonpost1">{{cite news |title=Underwater photo at Le Scole |url=https://www.washingtonpost.com/world/2012/01/17/gIQANdu65P_photo.html |agency=[[Agence France-Presse]] |access-date=22. veljače 2012. |date=18. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://web.archive.org/web/20120128204515/http://www.washingtonpost.com/world/2012/01/17/gIQANdu65P_photo.html |archive-date=28. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="lastampa1">{{cite news |title=Poteva salvarli tutti ma ha dato l'allarme quando era tardi |url=http://www3.lastampa.it/cronache/sezioni/articolo/lstp/438589 |language=Italian |newspaper=[[La Stampa]] |date=17. siječnja 2012. |access-date=17. siječnja 2012. |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120117114336/http://www3.lastampa.it/cronache/sezioni/articolo/lstp/438589/ |archive-date=17. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="metro1year"> {{cite news |title=Rock is cast into the sea for 32 victims of Costa Concordia |url=http://metro.co.uk/2013/01/13/rock-is-cast-into-the-sea-for-32-victims-of-costa-concordia-3350510/ |publisher=Metro |date=13. siječnja 2013. |access-date=13. siječnja 2012. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130118103152/http://metro.co.uk/2013/01/13/rock-is-cast-into-the-sea-for-32-victims-of-costa-concordia-3350510/ |archivedate=18. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="reuters1">{{cite news |first=Steve |last=Scherer |title=Italy disaster ship crew fought to save passengers |url=https://www.reuters.com/article/2012/01/18/us-italy-ship-crew-idUSTRE80G1D120120118 |location=Grosseto, Italy |agency=Reuters |date=18. siječnja 2012. |access-date=31. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924161722/http://www.reuters.com/article/2012/01/18/us-italy-ship-crew-idUSTRE80G1D120120118 |archive-date=24. rujna 2015.}}</ref> <ref name="nationalpost1">{{cite news |title=The final moments of the Costa Concordia: Graphic |url=http://news.nationalpost.com/2012/01/20/graphic-the-final-moments-of-the-costa-concordia/ |work=National Post |date=20. siječnja 2012. |access-date=30. siječnja 2012. |url-status=dead}}</ref> <ref name="bbc1"> {{cite news |title=Costa Concordia disaster |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16563562 |work=BBC News |date=24. siječnja 2012. |access-date=30. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="dailytelegraph1"> {{cite news |last=D'emilio |first=Frances |title=I'm a hero, not a coward says Costa Concordia captain Francesco Schettino |url=http://www.dailytelegraph.com.au/news/im-a-hero-not-a-coward-says-costa-concordia-captain-francesco-schettino/story-e6freuy9-1226247736652 |newspaper=[[The Daily Telegraph (Sydney)|The Daily Telegraph]] |access-date=5. veljače 2012.}}</ref> <ref name="corriere1"> {{cite news |title=Costa Concordia, "tutti salvi se Schettino non-avesse tardato a dare l'allarme" |url=http://www.corriere.it/cronache/12_gennaio_26/giglio-ammiraglio-capitanerie_0dbb9b82-4807-11e1-9901-97592fb91505.shtml |language=Italian |newspaper=[[Corriere della Sera]] |date=26. siječnja 2012. |access-date=29. svibnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120207211104/http://www.corriere.it/cronache/12_gennaio_26/giglio-ammiraglio-capitanerie_0dbb9b82-4807-11e1-9901-97592fb91505.shtml |archivedate=7. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="Corriere220112"> {{cite news |title=Schettino ammette: ho ritardato l'allarme. Il giallo della strumentazione fuori uso |url=http://www.corriere.it/cronache/12_gennaio_22/sarzanini-verbali-schettino_3bcfca5a-44cb-11e1-b12c-223272f476c4.shtml |newspaper=[[Corriere della Sera]] |language=Italian |date=22. siječnja 2012. |access-date=23. siječnja 2012. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120123055224/http://www.corriere.it/cronache/12_gennaio_22/sarzanini-verbali-schettino_3bcfca5a-44cb-11e1-b12c-223272f476c4.shtml |archivedate=23. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="Captain at Impact"> {{cite news |last=Meichtry |first=Stacy |title=Italy Probes Captain's Call With Boss |url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204468004577168762570407898 |newspaper=The Wall Street Journal |date=19. siječnja 2012. |access-date=3. siječnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120207121234/http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204468004577168762570407898.html |archivedate=7. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="Reuters10Feb2012">{{cite news |title=Newsmaker: Captain at centre of Italy cruise ship disaster |url=http://in.reuters.com/article/2012/02/10/italy-ship-schettino-idINDEE81900920120210 |agency=Reuters |date=10. veljače 2012. |access-date=10. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140116120428/http://in.reuters.com/article/2012/02/10/italy-ship-schettino-idINDEE81900920120210 |archive-date=16. siječnja 2014.}}</ref> <ref name="bbc2"> {{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16620807 |title=Costa Concordia: Captain Schettino 'turned too late' |work=BBC News |date=18. siječnja 2012. |access-date=23. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="repubblica1"> {{cite news |title='La nave ha urtato uno scoglio' Il comandante: 'Non era sulla carta' |url=http://firenze.repubblica.it/cronaca/2012/01/14/news/la_nave_ha_urtato_uno_scoglio_il_comandante_non_era_sulla_carta-28110947/ |newspaper=[[La Repubblica]] |language=Italian |date=14. siječnja 2012. |access-date=29. svibnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120205124311/http://firenze.repubblica.it/cronaca/2012/01/14/news/la_nave_ha_urtato_uno_scoglio_il_comandante_non_era_sulla_carta-28110947/ |archivedate=5. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="mirror1"> {{cite news |title=Cruise ship captain 'wasn't wearing glasses when liner crashed' |url=https://www.mirror.co.uk/news/world-news/costa-concordia-captain-wasnt-wearing-751114 |newspaper=[[Daily Mirror]] |date=3. ožujka 2012. |access-date=4. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="nbcnews1"> {{cite news |title=Lawyer: Costa Concordia captain wasn't wearing his glasses on night of accident |url=http://www.nbcnews.com/travel/lawyer-costa-concordia-captain-wasnt-wearing-his-glasses-night-accident-301895 |publisher=NBC News |date=3. ožujka 2012. |access-date=4. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="nationalpost2">{{Cite journal |title=Costa Concordia captain claims ship managers told him to take cruise liner close to shore, transcript shows |url=http://news.nationalpost.com/2012/01/25/costa-concordia-captain-claims-ship-managers-told-him-to-take-cruise-liner-close-to-shore-transcript-shows/ |journal=[[National Post]] |date=25. siječnja 2012. |access-date=3. siječnja 2013. |url-status=dead}}</ref> <ref name="BBC 01-18"> {{cite news |title=Costa Concordia: Search suspended after ship shifts |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16606405 |work=BBC News |date=18. siječnja 2012. |access-date=19. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120118103538/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16606405 |url-status=live |archivedate=18. siječnja 2012. |df=dmy}}</ref> <ref name="maritimematters1">{{cite news |last=Dake |first=Shawn J. |title=A Short History of the Costa Concordia |url=http://maritimematters.com/2012/01/a-short-history-of-the-costa-concordia/ |publisher=Maritime Matters |date=22. siječnja 2012. |access-date=11. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120128150521/http://maritimematters.com/2012/01/a-short-history-of-the-costa-concordia/ |archivedate=28. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="telegraph3"> {{cite news |last=Squires |first=Nick |author2=Patrick Sawer |author3=Martin Evans |title=Cruise disaster: company say errors made by ship's captain may have caused crash |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9017326/Cruise-disaster-company-say-errors-made-by-ships-captain-may-have-caused-crash.html |quote=Ships usually pass by up to five miles away. |newspaper=The Daily Telegraph |date=16. siječnja 2012. |access-date=11. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120119064341/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9017326/Cruise-disaster-company-say-errors-made-by-ships-captain-may-have-caused-crash.html |archivedate=19. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="smh1"> {{cite news |title='Showboating' linked to cruise disaster |url=https://www.smh.com.au/travel/travel-incidents/showboating-linked-to-cruise-disaster-20120116-1q27o.html |newspaper=[[The Sydney Morning Herald]] |date=16. siječnja 2012. |access-date=28. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120119011224/http://www.smh.com.au/travel/travel-incidents/showboating-linked-to-cruise-disaster-20120116-1q27o.html |archivedate=19. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="newsbank1">{{cite news |url=http://infoweb.newsbank.com/iw-search/we/InfoWeb?p_action=doc&p_topdoc=1&p_docnum=1&p_sort=YMD_date:D&p_product=AWNB&p_text_direct-0=document_id=(%2013C6A7E8014662B0%20)&p_docid=13C6A7E8014662B0&p_theme=aggdocs&p_queryname=13C6A7E8014662B0&f_openurl=yes&p |title=Concordia 'not first to deviate from routes' |last=Dinmore |first=Guy |author2=Sally Gainsbury |date=20. siječnja 2012. |work=[[Financial Times]] |access-date=31. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190701221621/http://infoweb.newsbank.com/iw-search/we/InfoWeb?p_action=doc&p_topdoc=1&p_docnum=1&p_sort=YMD_date%3AD&p_product=AWNB&p_text_direct-0=document_id%3D%28%2013C6A7E8014662B0%20%29&p_docid=13C6A7E8014662B0&p_theme=aggdocs&p_queryname=13C6A7E8014662B0&f_openurl=yes&p |archivedate=1. srpnja 2019. |url-status=dead |df=dmy-all}}</ref> <ref name="wsj-detained"> {{cite news |title=Italian Ship Captain Detained as Probe Goes On |url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204542404577160490967763410 |newspaper=The Wall Street Journal |date=15. siječnja 2012. |access-date=3. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="bbc3"> {{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16575721 |title=Costa Concordia: Captain 'decided to change ship's course' |date=16. siječnja 2012. |publisher=[[BBC]] |access-date=19. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120116180726/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16575721 |url-status=live |archivedate=16. siječnja 2012. |df=dmy}}</ref> <ref name="leggo1">{{cite news |author=Giorgio Scura |title=Schettino su Canale 5: "Anche io sono una vittima" |url=http://www.leggo.it/news/cronaca/schettino_parla_in_tv_un_incidente_banale_ho_protetto_i_passeggeri_foto/notizie/187630.shtml |newspaper=[[Leggo]] |language=Italian |date=11. srpnja 2012. |access-date=11. srpnja 2012. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120711235316/http://www.leggo.it/news/cronaca/schettino_parla_in_tv_un_incidente_banale_ho_protetto_i_passeggeri_foto/notizie/187630.shtml |archivedate=11. srpnja 2012.}}</ref> <ref name="smh2"> {{cite news |url=https://www.smh.com.au/travel/travel-incidents/preplanned-cruise-stunt-flagged-on-facebook-20120117-1q3n7.html |title='Pre-planned' cruise stunt flagged on Facebook |last=Levy |first=Megan |date=17. siječnja 2012. |work=The Sydney Morning Herald |access-date=16. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120117144021/http://www.smh.com.au/travel/travel-incidents/preplanned-cruise-stunt-flagged-on-facebook-20120117-1q3n7.html |url-status=live |archivedate=17. siječnja 2012. |df=dmy}}</ref> <ref name="thedailybeast"> {{cite news |last=Nadeau |first=Barbie Latza |title=Francesco Schettino, the Costa Concordia's Daredevil Captain |url=http://www.thedailybeast.com/articles/2012/01/18/francesco-schettino-the-costa-concordia-s-daredevil-captain.html |newspaper=[[The Daily Beast]] |date=18. siječnja 2012. |access-date=4. siječnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120119122138/http://www.thedailybeast.com/articles/2012/01/18/francesco-schettino-the-costa-concordia-s-daredevil-captain.html |url-status=live |archivedate=19. siječnja 2012. |df=dmy}}</ref> <ref name="BBC/Akwagyiram 2012-01-14"> {{cite news |last=Akwagyiram |first=Alexis |title=Cruise captain 'committed errors', say ship's owners |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16561382 |work=BBC News |date=14. siječnja 2012. |access-date=14. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="corriere11"> {{cite news |last=Watson |first=Giles |title=Everything is Under Control, Go Back to Your Cabins |url=http://www.corriere.it/english/12_gennaio_20/amateur-video_f0a2fb1a-434e-11e1-8047-0b06b4bf3f34.shtml |newspaper=[[Corriere della Sera]] |date=20. veljače 2012. |access-date=29. svibnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120202013255/http://www.corriere.it/english/12_gennaio_20/amateur-video_f0a2fb1a-434e-11e1-8047-0b06b4bf3f34.shtml |archivedate=2. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="BBC 2012-01-15"> {{cite news |title=Costa Concordia: Two more bodies found in Italian ship |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16568760 |work=BBC News |date=15. siječnja 2012. |access-date=16. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="BBC592"> {{cite news |title=Costa Concordia disaster: Crew urged 'return to cabins' |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16641592 |work=BBC News |date=20. siječnja 2012. |access-date=5. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="cnn1">{{cite news |last=Hunter |first=Marnie |title=Cruise industry adopts new safety policy |url=http://articles.cnn.com/2012-02-10/travel/travel_cruise-industry-safety-drills_1_cruise-industry-michael-crye-clia |publisher=CNN |date=10. veljače 2012. |access-date=29. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://web.archive.org/web/20120301161658/http://articles.cnn.com/2012-02-10/travel/travel_cruise-industry-safety-drills_1_cruise-industry-michael-crye-clia?_s=PM%3ATRAVEL |archive-date=1. ožujka 2012.}}</ref> <ref name="cnn2"> {{cite news |title=Cruise ship's cook says captain ordered dinner after crash |url=http://edition.cnn.com/2012/01/19/world/europe/italy-cruise-cook/index.html |publisher=CNN |date=20. siječnja 2012. |access-date=20. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="IlGiornale_altro_mistero">{{cite news |author=Stefano Zurlo |title=Concordia, un altro mistero nessuno rispose ai soccorsi della Guardia di Finanza |url=http://www.ilgiornale.it/interni/un_altro_mistero_nessuno_rispose_soccorsi_guardia_finanza/22-01-2012/articolo-id=568174-page=0-comments=1 |newspaper=[[Il Giornale]] |language=Italian |date=22. siječnja 2012. |access-date=22. siječnja 2012. |archive-date=22. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120122080530/http://www.ilgiornale.it/interni/un_altro_mistero_nessuno_rispose_soccorsi_guardia_finanza/22-01-2012/articolo-id=568174-page=0-comments=1 |url-status=dead }}</ref> <ref name="IrishIndependent_harbour_log"> {{cite news |title=Harbour master's log reveals how tragedy unfolded |work=Irish Independent |url=http://www.independent.ie/world-news/europe/harbour-masters-log-reveals-how-tragedy-unfolded-2996153.html |date=22. siječnja 2012. |access-date=22. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="CSMlies"> {{cite news |author=Robert Marquand |title=Costa Concordia: Top 4 'deceptions' by ship's captain |url=http://www.csmonitor.com/World/Europe/2012/0118/Costa-Concordia-Top-4-deceptions-by-ship-s-captain/Schettino-said-on-Italian-TV-that-the-boat-collided-with-unmarked-rocks |newspaper=[[The Christian Science Monitor]] |date=18. siječnja 2012. |access-date=19. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="NYTimes/Flegenheimer Pianigiani"><!--duplicate nytimes3--> {{cite news |last1=Flegenheimer |first1=Matt |last2=Pianigiani |first2=Gaia |title=Search Is on for Survivors From Italian Cruise Ship That Ran Aground |url=https://www.nytimes.com/2012/01/15/world/europe/cruise-ship-runs-aground-off-tuscan-coast.html |date=14. siječnja 2012. |access-date=14. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="msn">{{cite news |author=Stephanie Pappas |title=Costa Concordia vs. Titanic: Do they compare? |url=http://overheadbin.msnbc.msn.com/_news/2012/01/19/10190701-costa-concordia-vs-titanic-do-they-compare |publisher=MSNBC |date=19. siječnja 2012. |access-date=22. siječnja 2012. |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120122133820/http://overheadbin.msnbc.msn.com/_news/2012/01/19/10190701-costa-concordia-vs-titanic-do-they-compare |archive-date=22. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="mirror2"> {{cite news |title=Costa Concordia: Captain drove ship 'like it was a Ferrari', says former skipper |url=https://www.mirror.co.uk/news/uk-news/costa-concordia-captain-drove-ship-173381 |newspaper=[[Daily Mirror]] |location=London |date=19. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="crew1">{{cite web |url=http://news.nationalpost.com/2012/01/17/most-of-the-costa-concordias-crew-were-entertainers-or-bartenders-not-qualified-seamen |title=Most of the Costa Concordia's crew were entertainers or bartenders, not qualified seamen |author1=Jewkes, Stephen |author2=Silvia Aloisi |date=17. siječnja 2012. |work=National Post |access-date=18. siječnja 2012. |url-status=dead}}</ref> <ref name="indiancrew">{{cite news |url=http://www.telegraphindia.com/1120117/jsp/frontpage/story_15015659.jsp |title=Not fair, say Indian crew – Comments hurt Costa staff |author1=Amit Roy |author2=Archis Mohan |date=17. siječnja 2012. |work=The Telegraph |access-date=18. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120015754/http://www.telegraphindia.com/1120117/jsp/frontpage/story_15015659.jsp |archive-date=20. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="Audio1">{{cite news |url=http://video.corrierefiorentino.corriere.it/telefonate-il-comandante-capitaneria/cf-167017 |title=Le telefonate tra il comandante e la capitaneria (audio recording) |last=Innocenti |first=Simone |author2=Alberto Colombo |newspaper=[[Corriere della Sera]] |date=17. siječnja 2012. |access-date=18. siječnja 2012. |archive-date=19. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119014744/http://video.corrierefiorentino.corriere.it/telefonate-il-comandante-capitaneria/cf-167017 |url-status=dead }}</ref> <ref name="telegraph7"> {{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9016853/Italy-cruise-ship-disaster-maritime-authorities-point-finger-at-ships-captain.html |title=Italy cruise ship disaster: maritime authorities point finger at ship's captain |date=15. siječnja 2012. |work=The Daily Telegraph |location=UK |access-date=15. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120116041858/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9016853/Italy-cruise-ship-disaster-maritime-authorities-point-finger-at-ships-captain.html |url-status=live |archivedate=16. siječnja 2012. |df=dmy}} </ref> <ref name="npr1">{{cite news |url=https://www.npr.org/2012/01/13/145204913/cruise-ship-aground-off-italy-deaths-reported |title='Titanic' Chaos After Italian Cruise Ship Grounds |date=13. siječnja 2012. |agency=Associated Press |access-date=28. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120114044708/http://www.npr.org/2012/01/13/145204913/cruise-ship-aground-off-italy-deaths-reported |archivedate=14. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="BBC 2012-01-14"> {{cite news |work=BBC News |date=14. siječnja 2012. |title=Italy cruise ship Costa Concordia aground near Giglio |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16558910 |access-date=14. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120114052704/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16558910 |url-status=live |archivedate=14. siječnja 2012. |df=dmy}} </ref> <ref name="repubblica11"> {{cite news |url=http://www.repubblica.it/cronaca/2012/01/14/news/tragedia_al_giglio_panico_per_oltre_4000_persone_tre_morti_14_feriti_dispersi_non_quantificabili-28084193 |title=Fermato comandante. Si cercano i dispersi Tre morti, trovati due superstiti "Sentiamo dei rumori dal ponte 3" (in Italian) |work=La Repubblica |author1=Montanari, Laura |author2=Simona Poli |author3=Massimo Vanni |date=14. siječnja 2012. |language=Italian |access-date=29. svibnja 2016.}} </ref> <ref name="Transcription1EN"> {{cite news |url=http://www.timesofmalta.com/articles/view/20120117/world/the-cruise-captain-in-his-own-words.402735 |title=The cruise captain... in his own words |agency=[[Press Association]] |work=The Times |date=17. siječnja 2012. |access-date=18. siječnja 2012.}} </ref> <ref name="Audio2">{{cite news |url=http://video.corrierefiorentino.corriere.it/esclusivola-seconda-telefonata/cf-167022 |title=Esclusivo/La seconda telefonata (audio recording) |last=Innocenti |first=Simone |author2=Alberto Colombo |newspaper=[[Corriere della Sera]] |date=17. siječnja 2012. |access-date=18. siječnja 2012. |archive-date=19. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119034000/http://video.corrierefiorentino.corriere.it/esclusivola-seconda-telefonata/cf-167022 |url-status=dead }}</ref> <ref name="BBC_blast"> {{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16587849 |title=Costa Concordia disaster: Rescuers blast holes in search for missing |date=17. siječnja 2012. |publisher=[[BBC]] |access-date=17. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120117005027/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16587849 |url-status=live |archivedate=17. siječnja 2012. |df=dmy}} </ref> <ref name="heraldsun2"> {{cite news |url=http://www.heraldsun.com.au/travel/news/diving-in-the-ghostly-labyrinth-of-concordia-concordia/story-fn32891l-1226253048165 |title=Diving in the ghostly labyrinth of Concordia Concordia |last=Ide |first=Ella |date=25. siječnja 2012. |agency=Agence France-Presse |access-date=24. siječnja 2012. |archiveurl=https://archive.today/20121230111817/http://www.heraldsun.com.au/travel/news/diving-in-the-ghostly-labyrinth-of-concordia-concordia/story-fn32891l-1226253048165 |archivedate=30. prosinca 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="upenn1">{{cite web |url=http://languagelog.ldc.upenn.edu/nll/?p=3713 |title=Language Log |work=upenn.edu |access-date=5. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200610180340/https://languagelog.ldc.upenn.edu/nll/?p=3713 |archive-date=10. lipnja 2020. |url-status=dead}}</ref> <ref name="Jones">{{cite news |url=https://www.reuters.com/article/2012/01/17/italy-ship-rescue-idUSL6E8CHBBB20120117 |title=Strain tells as Italian crews scour stricken liner |last=Jones |first=Gavin |date=17. siječnja 2012. |agency=Reuters |access-date=17. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://web.archive.org/web/20120218043411/http://www.reuters.com/article/2012/01/17/italy-ship-rescue-idUSL6E8CHBBB20120117 |archive-date=18. veljače 2012.}}</ref> <ref name="bbc5"> {{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16638399 |title=Costa Concordia: Giglio official 'never saw Schettino' |date=19. siječnja 2012. |publisher=[[BBC]] |access-date=21. siječnja 2012.}} </ref> <ref name="Transcript1IT"> {{cite news |url=http://www.corriere.it/cronache/12_gennaio_16/procuratore-grosseto-schettino-fermato-perche-poteva-fuggire_76f76cec-4029-11e1-a5d2-75a8a88b1277.shtml |title=Le telefonate della Capitaneria a Schettino "Comandante che fa, vuole tornare a casa?" |newspaper=[[Corriere della Sera]] |date=17. siječnja 2012. |access-date=18. siječnja 2012. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120117232850/http://www.corriere.it/cronache/12_gennaio_16/procuratore-grosseto-schettino-fermato-perche-poteva-fuggire_76f76cec-4029-11e1-a5d2-75a8a88b1277.shtml |archivedate=17. siječnja 2012.}} </ref> <ref name="telegraph6"> {{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9028612/Costa-Concordia-cruise-ship-captain-cried-like-a-baby.html |title=Costa Concordia: cruise ship captain 'cried like a baby' |author=Henry Samuel |work=[[The Daily Telegraph]] |date=20. siječnja 2012. |access-date=21. siječnja 2012.}} </ref> <ref name="vfair"> {{cite news |url=https://www.vanityfair.com/online/daily/2012/04/costa-concordia-disaster-bryan-burrough |title=Bryan Burrough on the Costa Concordia Captain's Deadly Error and the Dramatic Rescue That Saved Thousands of Lives |work=Vanity Fair |date=5. travnja 2012.}} </ref> <ref name="bbc6">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16605874 |title=Costa Concordia disaster: Italian government reaction 'low key' |last=Willey |first=David |date=17. siječnja 2012. |work=BBC News |access-date=3. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120122100804/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16605874 |archivedate=22. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="nytimes3"> {{cite news |url=https://www.nytimes.com/2012/01/15/world/europe/cruise-ship-runs-aground-off-tuscan-coast.html |title=Ship Passengers Tell of Delayed, Then Panicked, Evacuation |last=Pianigiani |first=Gaia |author2=Rachel Donadio |date=15. siječnja 2012. |work=The New York Times |access-date=15. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120117021514/http://www.nytimes.com/2012/01/15/world/europe/cruise-ship-runs-aground-off-tuscan-coast.html |url-status=live |archivedate=17. siječnja 2012. |df=dmy}} </ref> <ref name="gazettelive"> [https://web.archive.org/web/20120131135243/http://www.gazettelive.co.uk/news/uk-and-world-news/2012/01/15/new-search-for-missing-passengers-84229-30125355/ "New search for missing passengers"], ''Gazette Live UK'' </ref> <ref name="cnn3"> {{cite news |url=http://edition.cnn.com/2012/02/01/world/europe/italy-concordia-survivor/index.html |title=Survivor says Concordia captain made a 'tragic error' |last=Borghese |first=Livia |date=1. veljače 2012. |publisher=CNN |access-date=2. veljače 2012.}} </ref> <ref name="ABC"> {{cite news |url=https://abcnews.go.com/International/cruise-ship-rescue-efforts-resume-fears-vessel-shifting/story?id=15369876 |title=Italian Cruise Ship Wreck: Number of Missing Now 29 |last=Dolak |first=Kevin |author2=Lama Hasan |date=16. siječnja 2012. |publisher=ABC News |access-date=16. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120117032037/http://abcnews.go.com/International/cruise-ship-rescue-efforts-resume-fears-vessel-shifting/story?id=15369876 |url-status=live |archivedate=17. siječnja 2012. |df=dmy}} </ref> <ref name="time1">{{cite news |url=http://www.time.com/time/world/article/0,8599,2104511,00.html |title=Cruise Ship Rescue Ops Suspended Off Tuscany in Rough Sea |last=Winfield |first=Nicole |author2=Frances D'Emilio |date=16. siječnja 2012. |work=Time |agency=Associated Press |access-date=16. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy-all |archive-url=https://web.archive.org/web/20120115184649/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,2104511,00.html |archive-date=15. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="Denti">{{cite news |url=https://www.reuters.com/article/2012/01/17/us-italy-ship-idUSTRE80D08220120117 |title=Italian coastguard heard pleading with liner captain |last=Denti |first=Antonio |author2=Gavin Jones |date=17. siječnja 2012. |agency=Reuters |access-date=17. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://web.archive.org/web/20120117080655/http://www.reuters.com/article/2012/01/17/us-italy-ship-idUSTRE80D08220120117 |archive-date=17. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="Kington"> {{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2012/jan/19/costa-concordia-rescue-divers-search |title=Costa Concordia rescue divers resume search |last=Kington |first=Tom |date=19. siječnja 2012. |work=[[The Guardian]] |access-date=19. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120119130656/http://www.guardian.co.uk/world/2012/jan/19/costa-concordia-rescue-divers-search |url-status=live |archivedate=19. siječnja 2012. |df=dmy}}</ref> <ref name="ilfattoquotidiano1">{{cite web |author=Redazione Il Fatto Quotidiano |url=http://www.ilfattoquotidiano.it/2012/01/14/affonda-costa-concordia-prime-immagini/183841/ |title=Affonda la Costa Concordia I soccorritori a porto Santo Stefano |work=Il Fatto Quotidiano |date=14. siječnja 2012. |access-date=9. siječnja 2013. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121228153441/http://www.ilfattoquotidiano.it/2012/01/14/affonda-costa-concordia-prime-immagini/183841/ |archivedate=28. prosinca 2012.}} </ref> <ref name="vancouversun1">{{cite news |url=https://vancouversun.com/news/more+bodies+found+Italy+ship+captain+pleaded+return/6008067/story.html |title=Captain to go under house arrest in Italian ship disaster |date=17. siječnja 2012. |agency=Agence France-Presse |access-date=18. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://www.webcitation.org/64lsDjjng?url=http://www.vancouversun.com/news/more%20bodies%20found%20Italy%20ship%20captain%20pleaded%20return/6008067/story.html |archive-date=18. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="CNN-15 dead"> {{cite news |url=http://edition.cnn.com/2012/01/23/world/europe/italy-cruise-main |title=2 more bodies recovered from Costa Concordia |date=23. siječnja 2012. |publisher=[[CNN]] |access-date=23. siječnja 2012.}} </ref> <ref name="Squires"> {{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9028865/Costa-Concordia-blame-game-begins-between-cruise-ship-owners-and-captain.html |title=Costa Concordia: blame game begins between cruise ship owners and captain |last=Squires |first=Nick |date=20. siječnja 2012. |work=[[The Daily Telegraph]] |access-date=20. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120122055554/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9028865/Costa-Concordia-blame-game-begins-between-cruise-ship-owners-and-captain.html |url-status=live |archivedate=22. siječnja 2012. |df=dmy}} </ref> <ref name="Bertacche"> {{cite news |url=https://www.bloomberg.com/news/2012-01-24/italy-urged-to-curb-cruise-ship-routes-after-accident.html |title=Italy Urged to Curb Cruise Ship Routes After Accident |last=Bertacche |first=Marco |date=24. siječnja 2012. |work=Bloomberg News |access-date=24. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120127034055/http://www.bloomberg.com/news/2012-01-24/italy-urged-to-curb-cruise-ship-routes-after-accident.html |archivedate=27. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="BBC16702046"> {{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16702046 |title=Costa Concordia: Body found, bringing toll to 16 |work=BBC News |access-date=24. siječnja 2012. |date=24. siječnja 2012.}} </ref> <ref name="bloomberg1"> {{cite news |url=https://www.bloomberg.com/news/2012-01-30/costa-concordia-wreck-may-take-as-long-as-10-months-to-remove.html |title=Costa Concordia Wreck May Take as Long as 10 Months to Remove |last=Bertacche |first=Marco |date=30. siječnja 2012. |work=Bloomberg News |access-date=30. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120202072641/http://www.bloomberg.com/news/2012-01-30/costa-concordia-wreck-may-take-as-long-as-10-months-to-remove.html |archivedate=2. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="AP 10 months"> {{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9047774/Costa-Concordia-will-take-10-months-to-be-removed.html |title=Costa Concordia will take 10 months to be removed |date=29. siječnja 2012. |agency=Associated Press |access-date=29. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120129174113/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9047774/Costa-Concordia-will-take-10-months-to-be-removed.html |archivedate=29. siječnja 2012. |work=The Daily Telegraph |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="npr2"> {{cite news |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=146133548 |title=Italy Ends Search For Underwater Missing in Wreck |date=31. siječnja 2012. |agency=Associated Press |access-date=31. siječnja 2012. |archiveurl=https://archive.today/20120131180909/http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=146133548 |archivedate=31. siječnja 2012. |url-status=dead}} </ref> <ref name="Kington2"> {{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2012/feb/22/costa-concordia-divers-four-bodies |title=Costa Concordia divers find eight bodies in wreck off Italian coast |last=Kington |first=Tom |date=22. veljače 2012. |work=[[The Guardian]] |access-date=22. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120226104757/http://www.guardian.co.uk/world/2012/feb/22/costa-concordia-divers-four-bodies?newsfeed=true |archivedate=26. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="LA Times 25 dead"> {{cite news |last=Delaney |first=Sarah |url=http://latimesblogs.latimes.com/world_now/2012/02/costa-concordia-eight-bodies-found.html |title=Divers find eight more bodies on shipwrecked Costa Concordia |date=22. veljače 2012. |work=Los Angeles Times |access-date=22. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120225025848/http://latimesblogs.latimes.com/world_now/2012/02/costa-concordia-eight-bodies-found.html |archivedate=25. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="cnn4"> {{cite news |url=http://www.cnn.com/2012/02/22/world/europe/italy-cruise-ship/index.html |title=8 bodies found on doomed Italian ship; 7 employees investigated |last=Messia |first=Hada |date=22. veljače 2012. |publisher=[[CNN]] |access-date=22. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222170343/http://www.cnn.com/2012/02/22/world/europe/italy-cruise-ship/index.html |archivedate=22. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="nytimes4"> {{cite news |url=https://www.nytimes.com/aponline/2012/03/12/world/europe/AP-EU-Italy-Cruise-Aground.html |title=Robot-Like Equipment to Aid Search for Ship Bodies |date=12. ožujka 2012. |agency=Associated Press |access-date=12. ožujka 2012. |archiveurl=https://archive.today/20120312230525/http://www.nytimes.com/aponline/2012/03/12/world/europe/AP-EU-Italy-Cruise-Aground.html |archivedate=12. ožujka 2012. |work=The New York Times |url-status=dead}} </ref> <ref name="BBC 30 dead"> {{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17472345 |title=Costa Concordia: Five more bodies found |date=22. ožujka 2012. |work=BBC News |access-date=22. ožujka 2012.}} </ref> <ref name="Migliaccio"> {{cite news |url=https://www.bloomberg.com/news/2012-01-16/carnival-races-to-prevent-fuel-spill-from-stricken-liner-into-marine-park.html |title=Costa Races to Remove Fuel From Stricken Ship |last=Migliaccio |first=Alessandra |author2=Marco Bertacche |date=16. siječnja 2012. |work=Bloomberg |access-date=17. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120119213141/http://www.bloomberg.com/news/2012-01-16/carnival-races-to-prevent-fuel-spill-from-stricken-liner-into-marine-park.html |url-status=live |archivedate=19. siječnja 2012. |df=dmy}} </ref> <ref name="abs-cbnnews">{{cite web |url=http://www.abs-cbnnews.com/global-filipino/world/01/16/12/italy-risks-environmental-disaster-if-ship-fuel-leaks |title=Italy risks environmental disaster if ship fuel leaks (ABS-CBN News, 17 January 2012) |agency=Reuters |access-date=19. siječnja 2012. |archive-date=18. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118135804/http://www.abs-cbnnews.com/global-filipino/world/01/16/12/italy-risks-environmental-disaster-if-ship-fuel-leaks |url-status=dead }}</ref> <ref name="seattlepi1">{{Cite web |url=http://www.seattlepi.com/news/article/Oil-spreads-from-wreck-of-ship-off-Italy-coast-2911393.php |archive-url=https://archive.today/20120908221146/http://www.seattlepi.com/news/article/Oil-spreads-from-wreck-of-ship-off-Italy-coast-2911393.php |url-status=dead |archive-date=8. rujna 2012. |title=Oil spreads from wreck of ship off Italy coast - seattlepi.com |date=8. rujna 2012. |website=archive.vn |accessdate=7. svibnja 2020.}}</ref> <ref name="spill-international1">{{cite news |url=http://www.spill-international.com/news/id748-OPFLEX_Involved_with_Costa_Concordia_Solution.html |title=OPFLEX Involved with Costa Concordia Solution – Response – Spill International – News on Marine Spills and Pollution |date=6. veljače 2012. |publisher=Spill International |access-date=9. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://web.archive.org/web/20120213122547/http://www.spill-international.com/news/id748-OPFLEX_Involved_with_Costa_Concordia_Solution.html |archive-date=13. veljače 2012.}}</ref> <ref name="UPI 7Feb2012"> {{cite web |title=Waters around wrecked Costa Concordia OK |url=http://www.upi.com/Top_News/World-News/2012/02/07/Waters-around-wrecked-Costa-Concordia-OK/UPI-20201328628141/ |agency=United Press International |access-date=8. veljače 2012.}} </ref> <ref name="ReutersUS20120120">{{cite news |last=Aloisi |first=Silvia |title=Italy risks worst environmental disaster in 20 years |url=https://www.reuters.com/article/2012/01/20/uk-italy-ship-environment-idUSLNE80J02Y20120120 |agency=Reuters |access-date=7. veljače 2012. |date=20. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924161742/http://www.reuters.com/article/2012/01/20/uk-italy-ship-environment-idUSLNE80J02Y20120120 |archive-date=24. rujna 2015.}}</ref> <ref name="discovery1"> {{cite news |url=http://news.discovery.com/earth/concordia-chained-reef-120122.html |title=Concordia Could Get Chained to the Reef |last=Lorenzi |first=Rossella |date=22. siječnja 2012. |work=[[Discovery Channel|Discovery News]] |access-date=8. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120126064455/http://news.discovery.com/earth/concordia-chained-reef-120122.html |archivedate=26. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="telegraph8"> {{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9049387/Giglio-islanders-threaten-to-sue-Costa-Concordia-owners.html |title=Giglio islanders threaten to sue Costa Concordia owners |last=Squires |first=Nick |work=[[The Daily Telegraph]] |access-date=30. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120202022520/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9049387/Giglio-islanders-threaten-to-sue-Costa-Concordia-owners.html |archivedate=2. veljače 2012. |date=30. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="spill-international2">{{cite web |url=http://www.spill-international.com/news/id745-EMSA_Vessel_Assists_With_Bunker_Oil_Removal.html |title=EMSA Vessel Assists With Bunker Oil Removal |date=31. siječnja 2012. |access-date=9. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200526023112/http://www.spill-international.com/news/id745-EMSA_Vessel_Assists_With_Bunker_Oil_Removal.html |archivedate=26. svibnja 2020.}}</ref> <ref name="isprambiente1"> {{cite web |url=http://www.isprambiente.gov.it/site/en-gb/Archive/Home_page_Documents/Documents/naufragio_giglio_2.html |title=The activities of the ISPRA's Oceanographic Ship ASTREA |date=3. veljače 2011. |work=Institute for Environmental Protection and Research |access-date=8. veljače 2012. |archiveurl=https://archive.today/20120208005714/http://www.isprambiente.gov.it/site/en-gb/Archive/Home_page_Documents/Documents/naufragio_giglio_2.html |archivedate=8. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="AFP update"> {{cite news |url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5ik6yQaXvZ-U2cm78apyoySXErjIQ?docId=CNG.b33da3aee5a28cc90c8bfb00a9e461f2.131 |title=Salvage workers begin pumping fuel from Italian shipwreck |date=13. veljače 2012. |agency=Agence France-Presse |access-date=13. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140218233552/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5ik6yQaXvZ-U2cm78apyoySXErjIQ?docId=CNG.b33da3aee5a28cc90c8bfb00a9e461f2.131 |archivedate=18. veljače 2014. |url-status=live |df=dmy}} </ref> <ref name="gim-international1">{{cite news |url=http://www.gim-international.com/news/id6391-Monitoring_the_Shipwrecked_Concordia.html |title=Monitoring the Shipwrecked Concordia |date=27. siječnja 2012. |work=GIM International |access-date=9. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://web.archive.org/web/20120207032747/http://www.gim-international.com/news/id6391-Monitoring_the_Shipwrecked_Concordia.html |archive-date=7. veljače 2012.}}</ref> <ref name="Lorenzi"> {{cite news |url=http://news.discovery.com/earth/costa-concordia-wreck-environment-italy-120209.html |title=Concordia Wreck at Risk of Collapse, Spilling |last=Lorenzi |first=Rossella |date=9. veljače 2012. |work=Discovery News |access-date=9. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120211023922/http://news.discovery.com/earth/costa-concordia-wreck-environment-italy-120209.html |archivedate=11. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="telegraph9"> {{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9057729/Costa-Concordia-clothing-and-lingerie-of-Moldovan-dancer-found-in-Captain-Schettinos-cabin.html |title=Costa Concordia: 'clothing and lingerie of Moldovan dancer found in Captain Schettino's cabin' |last=Squires |first=Nick |date=2. veljače 2012. |work=[[The Daily Telegraph]] |access-date=4. veljače 2012.}} </ref> <ref name="McKenna"> {{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9047494/Costa-Concordia-victim-died-after-she-gave-life-jacket-to-elderly-man.html |title=Costa Concordia victim died after she gave life jacket to elderly man |last=McKenna |first=Josephine |date=29. siječnja 2012. |work=[[The Daily Telegraph]] |access-date=30. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120130065115/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9047494/Costa-Concordia-victim-died-after-she-gave-life-jacket-to-elderly-man.html |archivedate=30. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="BBC 10 months"> {{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16782481 |title=Costa Concordia recovery 'will take up to 10 months' |date=29. siječnja 2012. |publisher=[[BBC]] |access-date=30. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120130013525/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16782481 |archivedate=30. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="discovery11"> {{cite news |url=http://news.discovery.com/earth/video-exclusive-underwater-damage-concordia-120218.html |title=Underwater Video Raises New Concordia Fears : Discovery News |last=Lorenzi |first=Rossella |date=18. veljače 2012. |work=[[Discovery Channel|Discovery News]] |access-date=29. svibnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120219231325/http://news.discovery.com/earth/video-exclusive-underwater-damage-concordia-120218.html |archivedate=19. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="discovery2"> {{cite news |url=http://news.discovery.com/earth/costa-concordia-collapse-121902.html |title=Concordia Could Collapse Under Its Own Weight |last=Lorenzi |first=Rossella |date=18. veljače 2012. |work=[[Discovery Channel|Discovery News]] |access-date=19. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120219200634/http://news.discovery.com/earth/costa-concordia-collapse-121902.html |archivedate=19. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="bbc7">{{cite news |title=Costa Concordia fuel removal operation begins |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17004278 |work=BBC News |date=12. veljače 2012. |access-date=13. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120212175123/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17004278 |archivedate=12. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="washingtonpost2">{{cite news |title=Rough seas force delay in start of fuel extraction from grounded cruise ship off Italian coast |url=https://www.washingtonpost.com/world/europe/rough-seas-force-delay-in-start-of-fuel-extraction-from-grounded-cruise-ship-off-tuscany/2012/01/28/gIQAjsvWXQ_story.html |date=29. siječnja 2012. |agency=Associated Press |access-date=29. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://web.archive.org/web/20120130030126/http://www.washingtonpost.com/world/europe/rough-seas-force-delay-in-start-of-fuel-extraction-from-grounded-cruise-ship-off-tuscany/2012/01/28/gIQAjsvWXQ_story.html |archive-date=30. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="Reuters-salvage">{{cite news |first1=Gilbert |last1=Kreijger |first2=Peter |last2=Graff |title=Dutch company SMIT to pump oil from Italian ship |url=https://www.reuters.com/article/2012/01/15/us-italy-ship-salvage-idUSTRE80E0HI20120115 |agency=Reuters |date=15. siječnja 2012. |access-date=16. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924161629/http://www.reuters.com/article/2012/01/15/us-italy-ship-salvage-idUSTRE80E0HI20120115 |archive-date=24. rujna 2015.}}</ref> <ref name="bloomberg2"> {{cite news |last=Vasarri |first=Chiara |title=Fuel Removal Underway on Costa Shipwreck, Civil Protection Says |url=https://www.bloomberg.com/news/2012-02-13/fuel-removal-underway-on-costa-shipwreck-civil-protection-says.html |publisher=Bloomberg News |date=13. veljače 2012. |access-date=22. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120221042441/http://www.bloomberg.com/news/2012-02-13/fuel-removal-underway-on-costa-shipwreck-civil-protection-says.html |archivedate=21. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="AP 21FEB2012">{{cite news |title=First phase of Costa Concordia fuel removal done |url=http://travel.usatoday.com/cruises/story/2012-02-19/1st-phase-of-Italian-cruise-ship-fuel-removal-done/53153808/1 |newspaper=[[USA Today]] |agency=[[Associated Press]] |date=21. veljače 2012. |access-date=21. veljače 2012.}}</ref> <ref name="agi2">{{cite news |title=Operations to empty Costa Concordia's fuel tanks resume |url=http://www.agi.it/english-version/italy/elenco-notizie/201203121943-cro-ren1084-operations_to_empty_costa_concordia_s_fuel_tanks_resume |publisher=AGI |date=12. ožujka 2012. |access-date=12. ožujka 2012. |archiveurl=https://archive.today/20120312230253/http://www.agi.it/english-version/italy/elenco-notizie/201203121943-cro-ren1084-operations_to_empty_costa_concordia_s_fuel_tanks_resume |archivedate=12. ožujka 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="Winfield">{{cite news |last=Winfield |first=Nicole |title=Fuel removal under way on Italian cruise ship |url=http://www.washingtontimes.com/news/2012/feb/12/fuel-removal-under-way-italian-cruise-ship/ |newspaper=[[The Washington Times]] |agency=[[Associated Press]] |date=12. veljače 2012. |access-date=14. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120214130339/http://www.washingtontimes.com/news/2012/feb/12/fuel-removal-under-way-italian-cruise-ship/ |archivedate=14. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="nationalpost3">{{cite news |last=Thuburn |first=Dario |title=Costa Concordia death toll grows as eight more bodies found, one of a missing five-year-old girl |url=http://news.nationalpost.com/2012/02/22/up-to-four-more-bodies-found-in-submerged-costa-concordia/ |work=National Post |agency=[[Agence France-Presse]] |date=22. veljače 2012. |access-date=28. veljače 2012. |archiveurl=https://archive.today/20120713022532/http://news.nationalpost.com/2012/02/22/up-to-four-more-bodies-found-in-submerged-costa-concordia/ |archivedate=13. srpnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="abc2">{{cite news |title=Women found dead in Italy cruise shipwreck |url=http://www.abc.net.au/news/2012-01-24/more-bodies-found-in-costa-concordia/3789234 |publisher=ABC Online |date=24. siječnja 2012. |access-date=24. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="smit1">{{cite news |title=Costa Concordia |url=http://www.smit.com/sitefactor/page.asp?pageid=1546 |publisher=Smit International |date=24. ožujka 2012. |access-date=26. ožujka 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://web.archive.org/web/20120420211602/http://www.smit.com/sitefactor/page.asp?pageid=1546 |archive-date=20. travnja 2012.}}</ref> <ref name="usatoday1">{{cite news |url=http://travel.usatoday.com/cruises/story/2012-03-24/All-fuel-removed-from-capsized-Costa-Concordia-near-Italy/53751230/1 |title=All fuel removed from capsized Costa Concordia near Italy |date=24. ožujka 2012. |newspaper=[[USA Today]] |agency=[[Associated Press]] |access-date=26. ožujka 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120327031528/http://travel.usatoday.com/cruises/story/2012-03-24/All-fuel-removed-from-capsized-Costa-Concordia-near-Italy/53751230/1 |archivedate=27. ožujka 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="Squires 3 February">{{cite news |last=Squires |first=Nick |title=Costa Concordia 'will be refloated and removed whole' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9059365/Costa-Concordia-will-be-refloated-and-removed-whole.html |date=3. veljače 2012. |newspaper=The Daily Telegraph |access-date=3. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120204123658/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9059365/Costa-Concordia-will-be-refloated-and-removed-whole.html |archivedate=4. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="foxnews1">{{cite news |title=Costa Concordia Owners Consider Six Proposals To Remove Vessel |url=http://www.foxnews.com/world/2012/03/09/costa-concordia-owners-consider-six-proposals-to-remove-vessel/ |publisher=Fox News Channel |agency=[[Associated Press]] |date=9. ožujka 2012. |access-date=10. ožujka 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120310184505/http://www.foxnews.com/world/2012/03/09/costa-concordia-owners-consider-six-proposals-to-remove-vessel/ |archivedate=10. ožujka 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="Pullella">{{cite news |last=Pullella |first=Philip |title=Costa Concordia salvage to begin in May |url=http://articles.chicagotribune.com/2012-04-12/news/sns-rt-us-italy-concordiabre83b1ds-20120412_1_tuscan-island-operation-short-list |newspaper=Chicago Tribune |agency=[[Reuters]] |date=12. travnja 2012. |access-date=17. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121112082350/http://articles.chicagotribune.com/2012-04-12/news/sns-rt-us-italy-concordiabre83b1ds-20120412_1_tuscan-island-operation-short-list |archivedate=12. studenoga 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="Jones2">{{cite news |last=Jones |first=Gavin |title=Salvage firms jostle for wrecked Italian liner |url=https://www.reuters.com/article/2012/01/19/us-italy-ship-salvage-idUSTRE80I20N20120119 |agency=Reuters |date=19. siječnja 2012. |access-date=19. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120181922/http://www.reuters.com/article/2012/01/19/us-italy-ship-salvage-idUSTRE80I20N20120119 |archive-date=20. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="telegraph10">{{cite news |author=Nick Squires |title=Costa Concordia rock which ripped hole in liner to be memorial |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9329217/Costa-Concordia-rock-which-ripped-hole-in-liner-to-be-memorial.html |newspaper=[[The Daily Telegraph]] |date=13. lipnja 2012. |access-date=4. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="montrealgazette1">{{cite news |url=https://montrealgazette.com/news/Wrecked+cruise+ship+could+refloated+owners/6002607/story.html |title=Wrecked cruise ship could be refloated: owners |date=16. siječnja 2012. |newspaper=[[The Gazette (Montreal)|The Gazette]] |agency=[[Agence France-Presse]] |access-date=16. siječnja 2012. |archiveurl=https://www.webcitation.org/64k5YwI8f?url=http://www.montrealgazette.com/news/Wrecked%20cruise%20ship%20could%20refloated%20owners/6002607/story.html |url-status=dead |archivedate=16. siječnja 2012. |df=dmy}}</ref> <ref name="nationalpost4">{{cite news |title='I will make you pay for this': Coast guard to Costa Concordia captain |url=http://news.nationalpost.com/2012/01/17/assure-me-you-are-going-back-on-board-coast-guard-to-costa-concordia-captain |work=National Post |agency=[[Reuters]] |date=17. siječnja 2012. |access-date=19. siječnja 2012. |url-status=dead}}</ref> <ref name="AFP 24Feb">{{cite news |title=Italy taking legal action over wrecked cruise ship |url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jMrLMJ70CEoVWh1PI1ImUVxDmwYA?docId=CNG.b3f722c965ea81049a39936321bef0c0.3e1 |agency=[[Agence France-Presse]] |date=23. veljače 2012. |access-date=25. veljače 2012.}}</ref> <ref name="titansalvage1">{{Cite journal |title=Costa Concordia Wreck Removal Awarded to TITAN Salvage / Micoperi |url=http://www.titansalvage.com/News-and-Media/Press-Releases/Costa-Concordia-Wreck-Removal-Awarded-to-TITAN-Salvage-Micoperi |publisher=Titan salvage |date=24. travnja 2012. |access-date=3. siječnja 2013. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://web.archive.org/web/20130104161110/http://www.titansalvage.com/News-and-Media/Press-Releases/Costa-Concordia-Wreck-Removal-Awarded-to-TITAN-Salvage-Micoperi |archive-date=4. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="micoperi1"> {{cite web |url=http://www.micoperi.com/marine-contractors/ |title=Marine Contractors &#124; micoperi marine contractors |language=it |publisher=Micoperi.com |access-date=4. siječnja 2013. |url-status=dead |archiveurl=https://archive.today/20130129053426/http://www.micoperi.com/marine-contractors/ |archivedate=29. siječnja 2013. |df=dmy}} </ref> <ref name="cruisecritic"> {{Cite journal |title=Update: Salvage Work Underway on Concordia Wreck |url=http://www.cruisecritic.com/news/news.cfm?ID=4838 |publisher=Cruise Critic |date=14. kolovoza 2012. |access-date=3. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="bbc8"> {{cite news |title=Salvage deal for Costa Concordia agreed |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17798266 |work=BBC News |date=21. travnja 2012. |access-date=21. travnja 2012.}}</ref> <ref name="bloomberg3">{{cite news |first=Chiara |last=Remondini |title=Concordia Ship Removal Awarded to Titan Salvage, Micoperi |url=https://www.bloomberg.com/news/2012-04-21/concordia-ship-removal-awarded-to-titan-salvage-micoperi.html |publisher=Bloomberg L.P. |date=21. travnja 2012. |access-date=21. travnja 2012.}}</ref> <ref name="cnn5">{{cite news |first=Brian |last=Todd |title=Can the Costa Concordia be salvaged? (video) |url=http://edition.cnn.com/video/#/video/international/2012/05/21/tsr-todd-salvaging-concordia.cnn?iref=allsearch |publisher=CNN |date=22. svibnja 2012. |access-date=3. siječnja 2013. |archive-date=31. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100831124519/http://edition.cnn.com/video/#/video/international/2012/05/21/tsr-todd-salvaging-concordia.cnn?iref=allsearch |url-status=dead }}</ref> <ref name="orlandosentinel1"> {{cite news |first=Arlene |last=Satchell |title=Work on Costa Concordia salvage gets underway |url=http://blogs.orlandosentinel.com/travel-deals-tips-trends/2012/06/15/work-on-costa-concordia-salvage-gets-underway/ |newspaper=[[Orlando Sentinel]] |date=15. lipnja 2012. |access-date=3. siječnja 2013. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120619001253/http://blogs.orlandosentinel.com/travel-deals-tips-trends/2012/06/15/work-on-costa-concordia-salvage-gets-underway/ |archivedate=19. lipnja 2012.}}</ref> <ref name="canada1"> {{cite news |url=http://www.canada.com/news/Costa%20Concordia%20French%20German%20victims%20Italy%20shipwreck%20identified/6294210/story.html |title=Costa Concordia: French, German victims of Italy shipwreck identified |date=13. ožujka 2012. |agency=[[Agence France-Presse]] |access-date=13. ožujka 2012. |archiveurl=https://archive.today/20120722062019/http://www.canada.com/news/Costa%20Concordia%20French%20German%20victims%20Italy%20shipwreck%20identified/6294210/story.html |archivedate=22. srpnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}} </ref> <ref name="official list">{{cite news |url=http://www.prefettura.it/grosseto/news/1416158.htm |title=Incidente Costa Concordia – Elenco delle persone da rintracciare |publisher=Ministry of Interior (Italy) |date=20. siječnja 2012. |access-date=20. siječnja 2012. |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119204312/http://www.prefettura.it/grosseto/news/1416158.htm |archive-date=19. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="Argentineresc">"[http://www.buenosairesherald.com/article/89886/18-argentines-travelling-on-italy-cruise-ship-safe-and-sound 18 Argentines travelling on Italy cruise ship 'safe and sound'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120117045630/http://www.buenosairesherald.com/article/89886/18-argentines-travelling-on-italy-cruise-ship-safe-and-sound |date=17. siječnja 2012. }}." ''[[Buenos Aires Herald]]''. Retrieved 14 January 2012.</ref> <ref name="Veja">[http://veja.abril.com.br/noticia/internacional/sobreviventes-relatam-caos-no-naufragio-de-cruzeiro-na-italia "Sobreviventes relatam caos em naufrágio de transatlântico"] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120117050115/http://veja.abril.com.br/noticia/internacional/sobreviventes-relatam-caos-no-naufragio-de-cruzeiro-na-italia |date=17 January 2012 }}. ''[[Veja (magazine)|Veja]]''</ref> <ref name="un1">{{cite web |url=http://un.ua/eng/article/370133.html |title=Ukrainian Embassy in Italy Assists 45 Ukrainians From Wrecked Cruise Ship To Obtain Hotel Accommodation |date=15. siječnja 2012. |publisher=Ukrainian News |access-date=19. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119115911/http://un.ua/eng/article/370133.html |archive-date=19. siječnja 2012. |url-status=dead}}</ref> <ref name="rnw1">"[http://www.rnw.nl/english/bulletin/dutch-stranded-cruise-ship-unharmed Dutch on stranded cruise ship unharmed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120115174829/http://www.rnw.nl/english/bulletin/dutch-stranded-cruise-ship-unharmed |date=15 January 2012 }}." ''[[Radio Netherlands Worldwide]]''. 14 January 2012. Retrieved 14 January 2012.</ref> <ref name="asiae1">[http://view.asiae.co.kr/news/view.htm?idxno=2012011517111438251&nvr=Y "좌초된 코스타 콩코르디아호, 한국인 34명 모두 구조".] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131015104423/http://view.asiae.co.kr/news/view.htm?idxno=2012011517111438251&nvr=Y |date=15 October 2013 }} ''The Asia Economy Daily''. 15 January 2012. Retrieved 20 August 2012.</ref> <ref name="couriermail1">[http://www.couriermail.com.au/news/two-aussies-missing-from-ship-costa-concordia-call-home-italy/story-e6freon6-1226244720834 "Two Aussies reported missing from ship Costa Concordia call home"]. ''[[The Courier-Mail]]''. 15 January 2012. Retrieved 19 January 2012.</ref> <ref name="cbc1">"[http://www.cbc.ca/news/canada/toronto/story/2012/01/14/cruise-italy.html Pair rescued from grounded cruise ship ]" ''[[CBC News]]''. 14 January 2012. Retrieved 19 January 2012.</ref> <ref name="almomento1">"[http://www.almomento.net/news/127/ARTICLE/104347/2012-01-17.html Once dominicanos estuvieron en crucero "Costa Concordia"] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20140110091635/http://www.almomento.net/news/127/ARTICLE/104347/2012-01-17.html |date=10 January 2014 }}"</ref> <ref name="stirileprotv1">{{cite web |title="Nu ni se intampla noua asta". 80 de romani, pe vaporul scufundat. Inregistrari tulburatoare |url=http://stirileprotv.ro/stiri/international/scene-ca-pe-titanic-8-morti-dupa-ce-un-pachebot-cu-4-200-de-oameni-a-naufragiat-in-toscana.html |publisher=STIRI |access-date=18. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="elcomercio1">{{cite news |title=Familia peruana que iba en el Costa Concordia contó cómo se salvó |url=http://elcomercio.pe/mundo/1361910/noticia-familia-peruana-que-iba-costa-concordia-conto-como-se-salvo |newspaper=El Comercio |date=17. siječnja 2012. |access-date=17. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119063055/http://elcomercio.pe/mundo/1361910/noticia-familia-peruana-que-iba-costa-concordia-conto-como-se-salvo |archive-date=19. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="deredactie1">{{cite web |title=Belgians on Costa Concordia unharmed |url=http://www.deredactie.be/cm/vrtnieuws.english/news/1.1195675 |archive-url=https://archive.today/20120801011037/http://www.deredactie.be/cm/vrtnieuws.english/news/1.1195675 |url-status=dead |archive-date=1. kolovoza 2012. |date=14. siječnja 2012. |access-date=14. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="aftonbladet1">{{cite news |url=http://www.aftonbladet.se/nyheter/article14210695.ab |newspaper=[[Aftonbladet]] |title=Kaptenen är gripen |first=Carina |last=Bergfeldt |date=13. siječnja 2012. |access-date=3. veljače 2012. |language=Swedish}}</ref> <ref name="dr1">{{cite web |title=Fire danskere reddet fra forulykket skib |url=http://www.dr.dk/Nyheder/Udland/2012/01/14/102219.htm |author=Ritzau |date=14. siječnja 2012. |publisher=DR |access-date=14. siječnja 2012. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120116235526/http://www.dr.dk/Nyheder/Udland/2012/01/14/102219.htm |archivedate=16. siječnja 2012. |author-link=Ritzau}}</ref> <ref name="macedoniaonline1">{{cite web |title=Macedonian family safe after cruise ship accident in Italy |url=http://macedoniaonline.eu/content/view/20103/45 |date=15. siječnja 2012. |publisher=MINA |access-date=15. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119052955/http://macedoniaonline.eu/content/view/20103/45 |archive-date=19. siječnja 2012. |url-status=dead}}</ref> <ref name="televisa">{{cite web |title=Mexicanos sobrevivientes del crucero Concordia demandarán |url=http://noticierostelevisa.esmas.com/nacional/390977/mexicanos-sobrevivientes-del-crucero-concordia-demandaran |date=16. siječnja 2012. |publisher=Televisa |access-date=24. srpnja 2014. |archive-date=29. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130529080706/http://noticierostelevisa.esmas.com/nacional/390977/mexicanos-sobrevivientes-del-crucero-concordia-demandaran |url-status=dead }}</ref> <ref name="kaleva_finnishpax">[https://archive.today/20130106151405/http://www.kaleva.fi/uutiset/ulkomaat/um-onnettomuusristeilijalla-oli-tiettavasti-myos-suomalaisia/925429 Italian turmalaivan kapteeni pidätettiin]. Kaleva, 14 January 2012. Retrieved 17 January 2012.</ref> <ref name="stuff1">[https://web.archive.org/web/20120418033951/http://www.stuff.co.nz/world/europe/6258097/Three-dead-on-grounded-cruise-ship "Three dead on grounded cruise ship"]. ''[[stuff.co.nz]]''. Sunday 15 January 2012. Retrieved 15 January 2012.</ref> <ref name="perfect">{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9015493/Cruise-disaster-Perfect-storm-of-events-caused-Costa-Concordia-crash.html |title=Cruise disaster: Perfect storm of events caused Costa Concordia crash |date=14. siječnja 2012. |work=The Telegraph |access-date=15. siječnja 2012. |first1=Sean |last1=Rayment |first2=Richard |last2=Gray |first3=Julie |last3=Henry |first4=Roya |last4=Nikkhah}}</ref> <ref name="indiatimes1">{{cite news |url=http://timesofindia.indiatimes.com/india/130-Indians-rescued-from-luxury-liner-in-Italy/articleshow/11503056.cms |title=130 Indians rescued from luxury liner in Italy |date=16. siječnja 2012. |work=[[The Times of India]] |publisher=PTI |access-date=15. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120115191421/http://timesofindia.indiatimes.com/india/130-Indians-rescued-from-luxury-liner-in-Italy/articleshow/11503056.cms |url-status=live |archivedate=15. siječnja 2012. |df=dmy}}</ref> <ref name="indonesians">{{cite web |url=http://www.antaranews.com/en/news/79208/bali-governor-hopes-for-early-repatriation-of-costa-concordia-crew |title=Bali Governor hopes for early repatriation of Costa Concordia crew |author=Priyambodo RH |date=17. siječnja 2012. |publisher=Antara News |access-date=18. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="HooperCapt">Hooper, John. [https://www.theguardian.com/world/2012/jan/14/captain-arrested-italian-cruise-ship "Captain arrested amid growing anger after Italian cruise ship runs aground"]. ''[[The Guardian]]''. 14 January 2012. Retrieved 14 January 2012.</ref> <ref name="russiancrew">[http://en.rian.ru/world/20120115/170765059.html "Three Russian crew injured in Italian cruise shipwreck"]. RIA Novosti, 15 January 2012. preuzeto: 17. siječnja 2012.</ref> <ref name="bbc2rescued">{{cite news |work=BBC News |date=14. siječnja 2012. |title=Italy probes sinking of cruise ship Costa Concordia |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16564789 |access-date=15. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120115090417/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16564789 |url-status=live |archivedate=15. siječnja 2012. |df=dmy}}</ref> <ref name="wna">{{cite web |url=http://www.sbs.com.au/news/article/1619135/Blame-game-over-Costa-Concordia |title=Blame game over Costa Concordia |date=16. siječnja 2012. |publisher=World News Australia |access-date=18. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120117115553/http://www.sbs.com.au/news/article/1619135/blame-game-over-costa-concordia |archivedate=17. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="Reuters/Jones Denti">{{cite news |last1=Jones |first1=Gavin |last2=Denti |first2=Antonio |date=16. siječnja 2012. |title=Two more bodies found on ship, three people rescued |agency=Reuters |access-date=16. siječnja 2012. |url=https://www.reuters.com/article/2012/01/15/us-italy-ship-idUSTRE80D08220120115 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120115070354/http://www.reuters.com/article/2012/01/15/us-italy-ship-idUSTRE80D08220120115 |archive-date=15. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="Sarzanini">{{cite news |url=http://www.corriere.it/International/english/articoli/2012/01/19/costa-under-investigation.shtml |title=Costa Under Investigation |date=19. siječnja 2012. |work=[[Corriere della Sera]] |access-date=6. veljače 2012.}}</ref> <ref name="Washington Post 14FEB2012">{{cite news |last=Associated Press |title=New plaintiffs added to Italian cruise disaster lawsuit filed in Fla.; seeks $520M in damages |url=https://www.washingtonpost.com/business/new-plaintiffs-added-to-italian-cruise-disaster-lawsuit-filed-in-fla-seeks-520m-in-damages/2012/02/14/gIQAPRKvDR_story.html |access-date=14. veljače 2012. |newspaper=The Washington Post |date=14. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226120255/https://www.washingtonpost.com/business/new-plaintiffs-added-to-italian-cruise-disaster-lawsuit-filed-in-fla-seeks-520m-in-damages/2012/02/14/gIQAPRKvDR_story.html |archive-date=26. prosinca 2018. |url-status=dead |df=dmy-all}}</ref> <ref name="Costa Cruises, Concordia Statement">{{cite web |url=http://www.costacruise.com/B2C/EU/Info/concordia_statement.htm |title=Costa Concordia – update |date=27. siječnja 2012. |publisher=Costa Cruises |access-date=31. siječnja 2012. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120208043002/http://www.costacruise.com/B2C/EU/Info/concordia_statement.htm |archivedate=8. veljače 2012.}}</ref> <ref name="Squires2">{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9098412/Five-year-old-girl-among-four-more-bodies-found-on-Costa-Concordia.html |title=Five-year-old girl among four more bodies found on Costa Concordia |last=Squires |first=Nick |date=22. veljače 2012. |work=[[The Daily Telegraph]] |access-date=22. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://archive.today/20130421125133/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9098412/Five-year-old-girl-among-four-more-bodies-found-on-Costa-Concordia.html |archive-date=21. travnja 2013.}}</ref> <ref name="blogs.mirror1">{{cite web |url=http://blogs.mirror.co.uk/captain-greybeard/2012/01/day-of-reckoning-for-priest-wh-1.html |title=Opinion: "Day of reckoning for priest who lied about his cruise on Costa Concordia" |work=Daily Mirror |date=28. siječnja 2012. |access-date=9. siječnja 2013. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120505000551/http://blogs.mirror.co.uk/captain-greybeard/2012/01/day-of-reckoning-for-priest-wh-1.html |archivedate=5. svibnja 2012.}}</ref> <ref name="totaled">[https://translate.google.com/translate?act=url&ie=UTF8&prev=_t&rurl=translate.google.com&sl=auto&twu=1&u=http://www3.lastampa.it/cronache/sezioni/articolo/lstp/438346/ "Concordia, ship irrecoverable: Now the priority is to remove"] ''(LaStampa.it)'' translation</ref> <ref name="adelaidenow1">{{cite web |url=http://www.adelaidenow.com.au/news/world/divers-end-search-for-dead/story-e6frea8l-1226258954322 |title=Divers end search for dead, Adelaide Now, 1 February 2012 |publisher=Adelaidenow.com.au |date=1. veljače 2012. |access-date=9. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="online.wsj1">{{cite web |last=Esterl |first=Mike |url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204740904577193113977266528 |title=Carnival Details Short-Term Costs of Cruise-Ship Crash |work=The Wall Street Journal |date=31. siječnja 2012. |access-date=9. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="BBC16573283">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/business-16573283 |title=Costa Concordia sinking could cost Carnival $95m |work=BBC News |access-date=16. siječnja 2011.}}</ref> <ref name="businessweek1">{{cite news |url=http://www.businessweek.com/printer/magazine/bloomberg-view-the-lessons-of-the-costa-concordia-make-economics-transparent-01192012.html |title=Bloomberg View: The Lessons of the ''Costa Concordia''; Make Economics Transparent |date=19. siječnja 2012. |work=Bloomberg Businessweek |access-date=4. veljače 2012. |archiveurl=https://archive.today/20120204094513/http://www.businessweek.com/printer/magazine/bloomberg-view-the-lessons-of-the-costa-concordia-make-economics-transparent-01192012.html |archivedate=4. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="thisismoney1">{{cite news |url=http://www.thisismoney.co.uk/money/markets/article-2087473/Cruise-industry-rocked-Costa-Concordia-liner-tragedy.html |title=Cruise industry rocked by Costa Concordia liner tragedy |last=Laurance |first=Ben |date=16. siječnja 2012. |work=This is Money |access-date=4. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160203033100/http://www.thisismoney.co.uk/money/markets/article-2087473/Cruise-industry-rocked-Costa-Concordia-liner-tragedy.html |archivedate=3. veljače 2016. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="miamiherald1">[http://www.miamiherald.com/2012/01/30/2616368/carnival-bookings-dropped-fleetwide.html Carnival: Bookings dropped fleetwide after Costa Concordia wreck, Tourism and Cruises, 30 January 2012] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120203184404/http://www.miamiherald.com/2012/01/30/2616368/carnival-bookings-dropped-fleetwide.html |date=3 February 2012 }}</ref> <ref name="guardiacostiera1">[https://web.archive.org/web/20051108222544/http://www.guardiacostiera.it/organizzazione/ "Organizzazione"] Corps of the Port Captaincies – Coast Guard. Retrieved 22 January 2012. "Polizia marittima (cioè polizia tecnico-amministrativa marittima), comprendente la disciplina della navigazione marittima e la regolamentazione di eventi che si svolgono negli spazi marittimi soggetti alla sovranità nazionale, il controllo del traffico marittimo, la manovra delle navi e la sicurezza nei porti, le inchieste sui sinistri marittimi, il controllo del demanio marittimo, i collaudi e le ispezioni periodiche di depositi costieri e di altri impianti pericolosi."</ref> <ref name="reuters2">{{cite news |url=https://www.reuters.com/article/2012/02/02/us-italy-ship-france-idUSTRE81114A20120202 |title=France opens inquiry into Costa Concordia shipwreck |date=2. veljače 2012. |agency=Reuters |access-date=4. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924162059/http://www.reuters.com/article/2012/02/02/us-italy-ship-france-idUSTRE81114A20120202 |archive-date=24. rujna 2015.}}</ref> <ref name="maritime-executive1">{{cite web |url=http://www.maritime-executive.com/pressrelease/ics-board-meets-in-london |title=ICS Board Meets in London |date=9. veljače 2012. |work=Maritime Executive |access-date=9. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222062828/http://www.maritime-executive.com/pressrelease/ics-board-meets-in-london |archivedate=22. veljače 2012. |url-status=live |df=dmy}}</ref> <ref name="Lucy Carne">{{cite news |url=http://www.adelaidenow.com.au/news/world/cruising-into-turbulent-waters/story-e6frea8l-1226249831314 |title=Cruising into turbulent waters |newspaper=The Advertiser (Adelaide) |date=21. siječnja 2012. |author=Lucy Carne |access-date=21. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="bbc-How safe">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16599236 |title=Concordia disaster: How safe are modern cruise ships? (BBC News, 17 January 2012) |author=Richard Westcott |access-date=22. siječnja 2012. |date=17. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="CorrieredellaSeraProsecutor">{{cite web |author=Fiorenza Sarzanini |url=http://www.corriere.it/english/12_gennaio_24/costa-concordia_c0f1d44e-4692-11e1-90ee-63dee1b6b376.shtml |title=Corriere della Sera: ''Prosecutor to Investigate Costa over Faulty Lifeboats and Incorrect Orders'', 24 January 2012 |work=Corriere della Sera |access-date=9. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="france24-captain passes drug test">{{cite news |url=http://www.france24.com/en/20120219-italy-costa-concordia-shipwreck-captain-passes-drug-test-despite-cocaine-traces-hair |title=Concordia captain passes drug test despite traces of cocaine in hair |date=19. veljače 2012. |agency=Reuters |access-date=22. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120220072740/http://www.france24.com/en/20120219-italy-costa-concordia-shipwreck-captain-passes-drug-test-despite-cocaine-traces-hair |archivedate=20. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="telegraph-captain-changed-ships-speed">{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9103705/Concordia-captain-changed-ships-speed-for-dinner-with-ex-dancer.html |title=Concordia captain 'changed ship's speed for dinner with ex-dancer |last=Squires |first=Nick |date=24. veljače 2012. |work=[[The Daily Telegraph]] |access-date=24. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120224200446/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9103705/Concordia-captain-changed-ships-speed-for-dinner-with-ex-dancer.html |archivedate=24. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="Daily Telegraph/Nikkhah 2012-01-14">{{cite news |newspaper=The Daily Telegraph |last=Nikkhah |first=Roya |date=14. siječnja 2012. |title=Cruise disaster: three confirmed dead and 69 passengers still missing |location=UK |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9014743/Cruise-disaster-three-confirmed-dead-and-69-passengers-still-missing.html |access-date=14. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120114215433/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9014743/Cruise-disaster-three-confirmed-dead-and-69-passengers-still-missing.html |url-status=live |archivedate=14. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="AFP">{{cite news |url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jpjNS4_4QUyem62wQ8R8hTRqbeuw?docId=CNG.0a48dca029ea3800c6e534eab94e8d0d.c41 |title=Captain arrested, 41 missing after Italian cruise disaster |last=Thuburn |first=Dario |date=14. siječnja 2012. |agency=Agence France-Presse |access-date=15. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120115001942/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jpjNS4_4QUyem62wQ8R8hTRqbeuw?docId=CNG.0a48dca029ea3800c6e534eab94e8d0d.c41 |url-status=live |archivedate=15. siječnja 2012. |df=dmy}}</ref> <ref name="timesofmalta-captain-left-ship">{{cite web |url=http://www.timesofmalta.com/articles/view/20120115/world/captain-left-ship-well-before-passengers-prosecutor.402320 |title=Captain left ship well before passengers: prosecutor |work=The Times |location=Malta |access-date=16. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160812011817/http://www.timesofmalta.com/articles/view/20120115/world/captain-left-ship-well-before-passengers-prosecutor.402320 |archive-date=12. kolovoza 2016. |url-status=dead}}</ref> <ref name="CNN 2012-01-14">{{cite news |url=http://www.cnn.com/2012/01/14/world/europe/italy-cruise-deaths/index.html |title=Police arrest Italian captain of cruise ship that ran aground, killing 3 |date=14. siječnja 2012. |publisher=CNN |access-date=14. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120114104642/http://www.cnn.com/2012/01/14/world/europe/italy-cruise-deaths/index.html |url-status=live |archivedate=14. siječnja 2012. |df=dmy}}</ref> <ref name="cnn-captain must remain under house arrest">{{cite news |url=http://www.cnn.com/2012/02/07/world/europe/italy-cruise-ship/ |title=Italian cruise ship captain must remain under house arrest, judge rules |last=Borghese |first=Livia |publisher=[[CNN]] |access-date=7. veljače 2012. |date=7. veljače 2012.}}</ref> <!--ref name="telegraph-could be sentenced to over 2,500 years">{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9064722/Costa-Concordia-Capt-Francesco-Schettino-could-be-sentenced-to-over-2500-years.html |title=Costa Concordia: Capt Francesco Schettino 'could be sentenced to over 2,500 years' |last=Squires |first=Nick |date=6. veljače 2012. |work=[[The Daily Telegraph]] |access-date=7. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120207082749/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9064722/Costa-Concordia-Capt-Francesco-Schettino-could-be-sentenced-to-over-2500-years.html |url-status=live |archivedate=7. veljače 2012.}}</ref--> <ref name="ilgiornale-Schettino torna libero">{{ita oznaka}} [http://www.ilgiornale.it/il_naufragio/costa_concordia_schettino_torna_libero/costa_concordia-francesco_schettino/05-07-2012/articolo-id=595602-page=0- ''Costa Concordia, Schettino torna libero'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, [[il Giornale]], 5 July 2012</ref> <ref name="travel.usatoday-Judge-lifts-house-arrest">{{cite news |url=http://travel.usatoday.com/cruises/story/2012-07-05/Judge-lifts-Costa-Concordia-captains-house-arrest/56050840/1 |title=Judge lifts Costa Concordia captain's house arrest |date=6. srpnja 2012. |agency=Associated Press |access-date=10. srpnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120709020321/http://travel.usatoday.com/cruises/story/2012-07-05/Judge-lifts-Costa-Concordia-captains-house-arrest/56050840/1 |archivedate=9. srpnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="USATodayTravelWreckSalvage">{{cite news |url=http://travel.usatoday.com/cruises/story/2012-01-24/Fuel-pumping-of-Italy-cruise-ship-to-start-Saturday/52763768/1 |title=Salvaging the Costa Concordia |date=21. siječnja 2012. |work=USA Today Travel |access-date=24. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="bbc Jan 2013">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-19962191 |title=Salvaging the Costa Concordia |work=BBC News |date=10. siječnja 2013. |access-date=11. siječnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130111063640/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-19962191 |archivedate=11. siječnja 2013. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="telegraph-Video-footage">{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9076017/Video-footage-shows-chaos-on-Costa-Concordia.html |title=Video footage shows chaos on Costa Concordia |date=11. veljače 2012. |work=[[The Daily Telegraph]] |access-date=11. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120211170239/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9076017/Video-footage-shows-chaos-on-Costa-Concordia.html |archivedate=11. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="abcnews.go-Lawyers: Cocaine">{{cite news |url=https://abcnews.go.com/Travel/wireStory/lawyers-cocaine-capsized-cruise-captains-hair-15747636 |title=Lawyers: Cocaine on Capsized Cruise Captain's Hair |date=19. veljače 2012. |agency=Associated Press |access-date=20. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120220185529/http://abcnews.go.com/Travel/wireStory/lawyers-cocaine-capsized-cruise-captains-hair-15747636 |archivedate=20. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="google-Cruise operator caught up">{{cite news |url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5g7g9uVlCSPNSgMZy9St0OssEYTCg?docId=CNG.0ac75d2cba0cb3e243abc81e0b84e023.151 |title=Cruise operator caught up in Italy shipwreck probe |last=Thuburn |first=Dario |agency=Agence France-Presse |access-date=22. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120224073234/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5g7g9uVlCSPNSgMZy9St0OssEYTCg?docId=CNG.0ac75d2cba0cb3e243abc81e0b84e023.151 |archivedate=24. veljače 2012. |url-status=live |df=dmy}}</ref> <ref name="bbc-Eight more bodies">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17127278 |title=Eight more bodies from Costa Concordia wreck found |date=22. veljače 2012. |work=BBC News |access-date=22. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222140217/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17127278 |archivedate=22. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="UPI 2012-01-14">[http://www.upi.com/Top_News/World-News/2012/01/14/Italian-cruise-ship-captain-investigated/UPI-33161326517660 "Italian cruise ship captain investigated"] (14 January 2012) United Press International</ref> <ref name="edition.cnn-Decision looms">{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2012/01/19/world/europe/italy-cruise-main/?hpt=hp_t3 |title=Decision looms on ending Concordia rescue operations |date=19. siječnja 2012. |publisher=[[CNN]] |access-date=19. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="repubblica-Nave affondata">{{cite news |url=http://www.repubblica.it/ultimora/cronaca/nave-affondata-recuperata-solo-una-parte-di-scatola-nera/news-dettaglio/4100890 |title=Nave affondata recuperata solo una parte di scatola nera |date=20. siječnja 2012. |work=La Repubblica |access-date=22. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="ansa-FOTO: Sub al lavoro">{{cite news |url=http://www.ansa.it/web/notizie/photostory/primopiano/2012/01/19/visualizza_new.html_46971289.html |title=FOTO: Sub al lavoro, recuperata 'scatola nera' plancia |date=19. siječnja 2012. |work=ANSA |access-date=19. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="AP a">{{cite news |url=https://abcnews.go.com/Business/wireStory/angry-survivors-attend-1st-hearing-shipwreck-15840794?singlePage=true |title=Angry Survivors Attend 1st Hearing on Shipwreck |last=D'Emilio |first=Francis |author2=Trisha Thomas |date=3. ožujka 2012. |agency=Associated Press |access-date=3. ožujka 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160203033101/http://abcnews.go.com/Business/wireStory/angry-survivors-attend-1st-hearing-shipwreck-15840794?singlePage=true |archivedate=3. veljače 2016. |url-status=dead}}</ref> <ref name="AP b">{{cite news |url=https://abcnews.go.com/International/wireStory/concordia-voice-recorder-analysis-months-15839368 |title=Concordia Voice Recorder Analysis May Take Months |last=D'Emilio |first=Francis |author2=Trisha Thomas |date=3. ožujka 2012. |agency=Associated Press |access-date=3. ožujka 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160203033100/http://abcnews.go.com/International/wireStory/concordia-voice-recorder-analysis-months-15839368 |archivedate=3. veljače 2016. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="phx.corporate-ir-Investor Relations">{{cite web |url=http://phx.corporate-ir.net/phoenix.zhtml?c=140690&p=irol-irhome |title=Investor Relations |publisher=Carnival Corporation |access-date=9. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131210081839/http://phx.corporate-ir.net/phoenix.zhtml?c=140690&p=irol-irhome |archivedate=10. prosinca 2013. |url-status=dead}}</ref> <ref name="uk.reuters-insurance coverage">{{cite news |url=http://uk.reuters.com/article/2012/01/30/uk-carnival-wreck-idUKTRE80T13U20120130 |title=Carnival insurance coverage $510 million for ship, Reuters, 30 January 2012 |agency=Reuters |access-date=9. siječnja 2013. |date=30. siječnja 2012. |archive-url=https://archive.today/20120716124322/http://uk.reuters.com/article/2012/01/30/uk-carnival-wreck-idUKTRE80T13U20120130 |archive-date=16. srpnja 2012.}}</ref> <ref name="docs.newsbank-Investigators probe">{{cite news |url=http://infoweb.newsbank.com/iw-search/we/InfoWeb?p_action=doc&p_topdoc=1&p_docnum=1&p_sort=YMD_date:D&p_product=AWNB&p_text_direct-0=document_id=(%2013C5EAEF8E66DFD8%20)&p_docid=13C5EAEF8E66DFD8&p_theme=aggdocs&p_queryname=13C5EAEF8E66DFD8&f_openurl=yes&p |title=Investigators probe cruise ship's Italy routes |last=Dinmore |first=Guy |author2=Giulia Segreti |author3=Eleonora de Sabata |date=19. siječnja 2012. |work=[[Financial Times]] |access-date=19. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190701223231/http://infoweb.newsbank.com/iw-search/we/InfoWeb?p_action=doc&p_topdoc=1&p_docnum=1&p_sort=YMD_date%3AD&p_product=AWNB&p_text_direct-0=document_id%3D%28%2013C5EAEF8E66DFD8%20%29&p_docid=13C5EAEF8E66DFD8&p_theme=aggdocs&p_queryname=13C5EAEF8E66DFD8&f_openurl=yes&p |archivedate=1. srpnja 2019. |url-status=dead |df=dmy-all}}</ref> <ref name="docs.newsbank-fateful night">{{cite news |url=http://docs.newsbank.com/s/InfoWeb/aggdocs/AWNB/13D46CCADADCE460/0DF73E411D70C6CA |title=Costa Concordia's fateful night |last=Dinmore |first=Guy |date=2. ožujka 2012. |work=[[Financial Times]] |access-date=2. ožujka 2012. |archiveurl=https://www.webcitation.org/65uzzd6N5?url=http://iw.newsbank.com/iw-search/we/InfoWeb?p_action=doc&p_theme=aggdocs&p_topdoc=1&p_docnum=1&p_sort=YMD_date%3AD&p_product=AWNB&p_docid=13D46CCADADCE460&p_text_direct-0=document_id%3D%28%2013D46CCADADCE460%20%29&s_lang=en-US&p_nbid=Q55D54MQMTMzMDg4NjMwOC40NzY4N |archivedate=4. ožujka 2012. |url-status=dead}}</ref> <ref name="BBCDem">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/democracylive/hi/europe/newsid_9684000/9684700.stm |title=European Parliament |publisher=BBC Democracy Live |date=24. siječnja 2012. |access-date=29. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="transportation.house-Committee Hearing">{{cite press release |title=Committee to Hold Hearing on Cruise Ship Safety |publisher=Committee on Transportation and Infrastructure |date=18. veljače 2012. |url=http://transportation.house.gov/news/PRArticle.aspx?NewsID=1499 |access-date=22. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120123084359/http://transportation.house.gov/News/PRArticle.aspx?NewsID=1499 |archivedate=23. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy }} {{Citiranje weba |url=http://transportation.house.gov/News/PRArticle.aspx?NewsID=1499 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. rujna 2020. |archive-date=23. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120123084359/http://transportation.house.gov/News/PRArticle.aspx?NewsID=1499 |url-status=dead }}</ref> <ref name="washingtonpost-reassuring testimony">{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/local/trafficandcommuting/hearing-offers-reassuring-testimony-on-north-american-cruise-ship-industry/2012/02/29/gIQAjyaAjR_story.html |title=Hearing offers reassuring testimony on North American cruise ship industry |last=Halsey |first=Ashley |date=29. veljače 2012. |work=[[The Washington Post]] |access-date=2. ožujka 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160311150848/https://www.washingtonpost.com/local/trafficandcommuting/hearing-offers-reassuring-testimony-on-north-american-cruise-ship-industry/2012/02/29/gIQAjyaAjR_story.html |archivedate=11. ožujka 2016. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="maritime-executive-President of RINA">{{cite news |url=http://www.maritime-executive.com/article/president-of-rina-resigns-possible-consequence-of-costa-concordia-incident |title=President of RINA Resigns, Possible Consequence of Costa Concordia Incident |date=18. siječnja 2012. |work=Maritime Executive |access-date=10. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120122034041/http://www.maritime-executive.com/article/president-of-rina-resigns-possible-consequence-of-costa-concordia-incident |archivedate=22. siječnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="attualissimo-si dimette Scerni">{{cite news |url=http://attualissimo.it/costa-concordia-si-dimette-scerni-presidente-registro-navale/ |title=Costa Concordia: si dimette Scerni, presidente registro navale |last=Vitale |first=Simona |date=17. siječnja 2012. |work=Attualissimo |language=Italian |access-date=10. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140406223657/http://attualissimo.it/costa-concordia-si-dimette-scerni-presidente-registro-navale/ |archivedate=6. travnja 2014. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="cruising-Muster Policy">{{cite news |url=http://www.cruising.org/regulatory/cruise-industry-policies/passenger-muster-policy |title=Passenger Muster Policy |publisher=Cruise Lines International Association |access-date=14. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy |archive-url=https://web.archive.org/web/20120213165835/http://www.cruising.org/regulatory/cruise-industry-policies/passenger-muster-policy |archive-date=13. veljače 2012.}}</ref> <ref name="telegraph-safety drills">{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/travel/travelnews/9073879/Cruise-ships-introduce-mandatory-pre-departure-safety-drills.html |title=Cruise ships introduce mandatory pre-departure safety drills |date=10. veljače 2012. |work=[[The Daily Telegraph]] |access-date=10. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120211013627/http://www.telegraph.co.uk/travel/travelnews/9073879/Cruise-ships-introduce-mandatory-pre-departure-safety-drills.html |archivedate=11. veljače 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="travel.usatoday-kicked off ship">{{cite news |url=http://travel.usatoday.com/cruises/post/2012/02/cruise-ship-muster-drill-holland-america/618481/1 |title=Cruiser kicked off ship for safety drill 'non-compliance' |author=Gene Sloan |date=2. veljače 2012. |work=USA Today |access-date=3. veljače 2012.}}</ref> <ref name="telegraph-new safety measures">{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/travel/cruises/cruise-news/9223750/Costa-Concordia-new-safety-measures-announced.html |title=Costa Concordia: new safety measures announced |date=24. travnja 2012. |work=[[The Daily Telegraph]] |access-date=24. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120424235445/http://www.telegraph.co.uk/travel/cruises/cruise-news/9223750/Costa-Concordia-new-safety-measures-announced.html |archivedate=24. travnja 2012. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> <ref name="docs.newsbank-fallout hits oil">{{cite news |url=http://infoweb.newsbank.com/iw-search/we/InfoWeb?p_action=doc&p_topdoc=1&p_docnum=1&p_sort=YMD_date:D&p_product=AWNB&p_text_direct-0=document_id=(%2013CD2B25EC1AE4C0%20)&p_docid=13CD2B25EC1AE4C0&p_theme=aggdocs&p_queryname=13CD2B25EC1AE4C0&f_openurl=yes&p |title=Cruise ship fallout hits oil and gas producers |last=Dinmore |first=Guy |author2=Eleonora de Sabata |date=9. veljače 2012. |work=[[Financial Times]] |access-date=12. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190701223523/http://infoweb.newsbank.com/iw-search/we/InfoWeb?p_action=doc&p_topdoc=1&p_docnum=1&p_sort=YMD_date%3AD&p_product=AWNB&p_text_direct-0=document_id%3D%28%2013CD2B25EC1AE4C0%20%29&p_docid=13CD2B25EC1AE4C0&p_theme=aggdocs&p_queryname=13CD2B25EC1AE4C0&f_openurl=yes&p |archivedate=1. srpnja 2019. |url-status=dead |df=dmy-all}}</ref> <ref name="edition.cnn-disaster focuses attention">{{cite news |title=Concordia disaster focuses attention on how cruise industry operates |url=http://edition.cnn.com/2012/07/04/world/europe/costa-concordia/index.html?iid=article_sidebar |publisher=CNN |access-date=10. srpnja 2012. |author1=Diane LaPosta |author2=Tim Lister |date=8. srpnja 2012.}}</ref> <ref name="nytimes-Rescue Resume">{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2012/01/20/world/europe/costa-concordia-cruise-ship-recuse-efforts-resume-in-italy.html |title=Costa Concordia Cruise Ship Rescue Resume in Italy |last=Pianigiani |first=Gaia |author2=Alan Cowell |date=20. siječnja 2012. |work=[[The New York Times]] |access-date=19. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120119200116/http://www.nytimes.com/2012/01/20/world/europe/costa-concordia-cruise-ship-recuse-efforts-resume-in-italy.html |url-status=live |archivedate=19. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="khaleejtimes-unbelievable crash">{{cite news |url=http://www.khaleejtimes.com/DisplayArticle.asp?xfile=data/opinion/2012/January/opinion_January85.xml&section=opinion&col= |title=The unbelievable crash |last=Knightley |first=Phillip |date=23. siječnja 2012. |work=Khaleej Times |access-date=22. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120123043644/http://khaleejtimes.com/displayarticle.asp?xfile=data%2Fopinion%2F2012%2FJanuary%2Fopinion_January85.xml&section=opinion&col= |url-status=live |archivedate=23. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="channel4-Terror at Sea">{{cite web |url=http://www.channel4.com/programmes/terror-at-sea-the-sinking-of-the-concordia |title="Terror at Sea: The Sinking of the Costa Concordia" at |publisher=Channel 4 |date=13. siječnja 2012. |access-date=9. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="channel4-Caught on Camera">{{cite web |author=Next Time |url=http://www.channel4.com/programmes/the-sinking-of-the-concordia-caught-on-camera |title=Sinking of the Concordia: Caught on Camera |publisher=Channel 4 |access-date=9. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="BBC16577739">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-16577739 |title=Cruise ship captain 'off course' |work=BBC News |access-date=16. siječnja 2012. |date=16. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="Grazie, Capitano">{{cite news |last=Grosso |first=Aldo |title=Grazie, Capitano |url=http://www.corriere.it/editoriali/12_gennaio_18/grasso-grazie-capitano_5e27d752-419a-11e1-9408-1d8705f8e70e.shtml |newspaper=Corriere della Sera |date=18. siječnja 2012. |access-date=21. siječnja 2012. |language=Italian |trans-title=Thank You, Captain |quote=''Da una parte un uomo irrimediabilmente perso, un comandante codardo e fellone che rifugge alle sue responsabilità, di uomo e di ufficiale, e che si sta macchiando di un'onta incancellabile ... Dall'altra un uomo energico che capisce immediatamente la portata della tragedia e cerca di richiamare con voce alterata il vile ai suoi obblighi.''}}</ref> <ref name="NYT Rome memo">{{cite news |last=Povoledo |first=Elisabetta |title=Italy Finds a Heroic Foil for Its Scorned Captain |url=https://www.nytimes.com/2012/01/20/world/europe/italians-embrace-a-hero-after-cruise-ship-accident.html |newspaper=The New York Times |date=20. siječnja 2012. |access-date=21. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="telegraph-t-shirts">{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9022477/Costa-Concordia-Italians-buy-t-shirts-with-Get-back-on-board-for-s-sake-logo.html |title=Costa Concordia: Italians buy t-shirts with 'Get back on board, for ----'s sake!' logo (The Telegraph, 19 January 2012) |author=Nick Squires |access-date=19. siječnja 2012. |work=The Daily Telegraph |date=18. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="digitaljournal-rock to become Memorial">{{cite news |author=Marcus Hondro |title=Costa Concordia-killing rock to become Memorial to sunken liner |url=http://digitaljournal.com/article/326639 |publisher=DigitalJournal.com |date=13. lipnja 2012. |access-date=19. lipnja 2012.}}</ref> <ref name="bbc-Giglio memorial">{{cite news |title=Costa Concordia rock will create Giglio memorial (video) |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-18820104 |work=BBC News |date=12. srpnja 2012. |access-date=4. siječnja 2013.}}</ref> <ref name="lloydslistdcn-own best lifeboat">{{cite news |url=http://www.lloydslistdcn.com.au/archive/2012/01-jan/18/a-ship-is-its-2018own-best-lifeboat2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521045701/http://www.lloydslistdcn.com.au/archive/2012/01-jan/18/a-ship-is-its-2018own-best-lifeboat2019 |url-status=dead |archive-date=21. svibnja 2013. |title=A ship is its 'own best lifeboat' |date=18. siječnja 2012. |work=Lloyd's List Australia |access-date=20. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="Mer et Marine 2012-01-30 A">{{cite news |url=http://www.meretmarine.com/article.cfm?id=118613 |title=Le naufrage du Concordia ne remet pas en cause le gigantisme des paquebots |date=30. siječnja 2012. |work=Mer et Marine |access-date=1. veljače 2012.}}</ref> <ref name="Mer et Marine 2012-01-30 B">{{cite news |url=http://www.meretmarine.com/article.cfm?id=118611 |title=Quelles sont les procédures en cas d'évacuation d'un paquebot ? |date=30. siječnja 2012. |work=Mer et Marine |access-date=1. veljače 2012.}}</ref> <ref name="Harbour master log">{{cite news |title=Costa Concordia: Harbour master's log shows how the disaster unfolded |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/9030216/Costa-Concordia-Harbour-masters-log-shows-how-the-disaster-unfolded.html |newspaper=The Daily Telegraph |date=24. siječnja 2012. |access-date=31. prosinca 2012.}}</ref> <!--ref name="giglionews-WebCam Giglio">{{cite news |title=WebCam Giglio Porto Panoramica |url=http://www.giglionews.it/2010022440919/webcam/isola-del-giglio/webcam-giglio-porto-panoramica.html |publisher=GiglioNews snc |location=Giglio, Italy |access-date=5. siječnja 2013.}}</ref--> <!--ref name="qicknews.de-WebCam Giglio">{{cite news |title=WebCam Giglio Porto Panoramica |url=http://www.qicknews.de/index.php/costa-concordia-live-bergung |publisher=GiglioNews snc |location=qicknews.de |access-date=15. siječnja 2013.}}</ref--> }} [[Kategorija:Pomorske nesreće u Sredozemnom moru]] [[Kategorija:Povijest Italije nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Katastrofe u Italiji]] [[Kategorija:Toskansko otočje]] [[Kategorija:Tirensko more]] qujp8q1px7c18qc2hd7myrk9giwfjgs 0 687397 7631787 6652933 2026-11-07T02:23:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631787 wikitext text/x-wiki '''''Općinska nogometna liga Dubrovnik''''' (također i kao '''''Prvenstvo Općinskog nogometnog saveza (ONS) Dubrovnik''''') je predstavljala ligu šestog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1975./76. <br> Sudjelovala su 4 kluba koja su igrala dvostrukim liga-sustavom (6 kola), a prvak je bio ''[[ONK Metković|"Metković"]]'', koji je naknadno započeo natjecanje u ligi. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[ONK Metković|Metković]] ||6 ||4 ||0 ||2 ||16 ||7 ||8 |- |2. ||[[NK Vitoš Vitaljina|Vitoš Vitaljina]] ||6 ||3 ||0 ||3 ||12 ||13 ||6 |- |3. ||[[NK Enkel Popovići|Enkel Popovići]] ||6 ||3 ||0 ||3 ||11 ||18 ||6 |- |4. ||[[NK Kupari|Kupari]] ||6 ||2 ||0 ||4 ||8 ||9 ||4 |} == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ENK !!KUP !!MET !!VIT |- |'''ENK ||align="left"|Enkel Popovići ||bgcolor="gainsboro"| || 3:1|| 4:2|| |- |'''KUP ||align="left"|Kupari || ||bgcolor="gainsboro"| || 0:2|| |- |'''MET ||align="left"|Metković || 5:1|| 1:0|| bgcolor="gainsboro" | || 5:0 |- |'''VIT ||align="left"|Vitoš Vitaljina || || || 2:1|| bgcolor="gainsboro" | |- !colspan="6"| |- |colspan="6" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 3. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 4. do 6. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: <ref>{{Citiranje weba |title=Sezona 1975./1976. |url=http://www.onkmetkovic.hr/19751976.html# |url-status=dead |website=web stranica ONK Metković |access-date=16. studenoga 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201130043227/http://www.onkmetkovic.hr/19751976.html |archivedate=30. studenoga 2020.}}</ref> </small> == Povezani članci == * [[Međuopćinska nogometna liga Dubrovnik – Metković – Korčula – Lastovo 1975./76.]] == Izvori == <small> * [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=1975 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''"Slobodna Dalmacija"'', ''Godina 1975.''] * [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/folderIssues/?pv_year=1976 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''"Slobodna Dalmacija"'', ''Godina 1976.''] * [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pagePlan/pagePlan/?pv_page_id=524243 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''"Slobodna Dalmacija"'', br. 9672, god. XXXIV, izdano 7. svibnja 1976., str. 8, (''Sport''), (ljestvica)], preuzeto 3. studenog 2020. * [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pagePlan/pagePlan/?pv_page_id=524093 arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''"Slobodna Dalmacija"'', br. 9661, god. XXXIV, izdano 23. travnja 1976., str. 8, (''Sport''), (rezultati posljednjeg kola)], preuzeto 3. studenog 2020. * [http://www.onkmetkovic.hr/19751976.html# onkmetkovic.hr, ''Sezona 1975./1976.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201130043227/http://www.onkmetkovic.hr/19751976.html |date=30. studenoga 2020. }}, pristupljeno 16. studenog 2020. {{izvori}} </small> == Vanjske poveznice == [http://www.onkmetkovic.hr/19751976.html# Službena web stranica ONK Metković, sezona 1975./76.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201130043227/http://www.onkmetkovic.hr/19751976.html |date=30. studenoga 2020. }} [[Kategorija:Prvenstvo ONS Dubrovnik|1975-76]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 6. ligaški rang (Hrvatska)|1975-76 Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja – sezona 1975./76.|Dubrovnik]] 4mm37wwzcj3dsw9obvwcmqy5qvgor0i 0 687785 7631612 7480388 2026-11-06T18:07:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 5 #IABot (v2.0.9.7) 7631612 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|veljača 2021.}} {{Infookvir TV serija | ime_serije = Nemanjići – rađanje kraljevine | slika = NEMANJICI Radjanje kraljevine.jpg | veličina = | natpis_pod_slikom = Plakat za prvu sezonu TV-serije | orig_naslov = Немањићи — рађање краљевине | žanr = [[Povijesni film|povijesna]] [[Dramski film|drama]] | glumci = [[Vojin Ćetković]]<br>[[Mladen Nelević]]<br>[[Sloboda Mićalović]]<br>[[Dubravka Mijatović]] | scenarist = [[Gordan Mihić]] | redatelj = [[Marko Marinković]] | država = [[Srbija]] | jezik = [[Srpski jezik|srpski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 13 | popis_epizoda = Popis epizoda serije Nemanjići — rađanje kraljevine | trajanje_epizode = 45 minuta | izvršni_producent = Ivan Pribićević<br>Igor Vranjković | producent = Koproducent: <br> Dragoljub Ilić | urednik = Marko Novaković | tv_kuća = [[RTS 1]], [[Radiotelevizija Srbije]] | početak_serije = 17. veljače 2018. | kraj_serije = 6. svibnja 2018. | web_stranica = http://www.rts.rs/page/rts/sr/rtspredstavlja/Nemanjići.html | imdb_id = 2532246 }} '''''Nemanjići – rađanje kraljevine''''' [[srbija]]nska je [[Povijesni film|povijesno]]-[[Dramski film|dramska]] [[televizijska serija]] snimana od 2017. čije je premijerno prikazivanje počelo 17. veljače 2018. na mreži [[Radiotelevizija Srbije|RTS 1]].<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/401/film-i-tv/3034624/emitovanje-nemanjica-pocinje-na-dan-ktitorske-slave-manastira-studenica.html |title=Emitovanje "Nemanjića" počinje na dan ktitorske slave manastira Studenica |last=Savić |first=Biljana |date=2018-02-10 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180517102424/http://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/401/film-i-tv/3034624/emitovanje-nemanjica-pocinje-na-dan-ktitorske-slave-manastira-studenica.html |archive-date=2018-05-17 |url-status=live}}</ref>{{efn|name=date}} Predstavlja najveći produkcijski pothvat u povijesti srbijanske televizije jer je za nju angažirano 218 glumaca i 2700 statista, a snimana je na više od 200 lokacija. Serijalom koji je obuhvatio 200 godina vladavine najutjecajnije srpske srednjovjekovne dinastije obilježava se 800 godina od nastanka [[Srpsko Kraljevstvo|Kraljevine Srbije]] i krunjenja [[Stefan Prvovjenčani|Stefana Prvovjenčanog]]. Projekt je nastao u režiji [[Marko Marinković|Marka Marinkovića]], a po scenariju [[Gordan Mihić|Gordana Mihića]] i produkciji [[Radiotelevizija Srbije|Radiotelevizije Srbije]]. Uloga [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]] povjerena je [[Mladen Nelević|Mladenu Neleviću]], a njegove supruge [[Ana Nemanjić|Ane Nemanjić]] [[Dubravka Mijatović|Dubravki Mijatović]]; njihove sinove [[Stefan Prvovjenčani|Stefana Prvovjenčanog]], [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] i [[Sveti Sava|Rastka Nemanjića – Svetog Savu]] poimence glume [[Vojin Ćetković]], [[Nebojša Glogovac]] i [[Dragan Mićanović]]; prvu srpsku kraljicu, [[Mletačka Republika|mletačku]] princezu [[Ana Dandolo|Anu Dandolo]], tumači [[Sloboda Mićalović]]. Pilot-epizoda emitirana je 31. prosinca 2017. kao novogodišnji specijal. Međutim, prva epizoda emitirana je tek 17. veljače 2018.<ref>{{Cite web |url=http://tracara.com/ovo-su-sve-greske-u-domacoj-seriji-nemanjici/ |title=Greške u domaćoj seriji Nemanjići |date=2018-01-04 |publisher=Tračara |archive-url=https://web.archive.org/web/20180316094814/http://tracara.com/ovo-su-sve-greske-u-domacoj-seriji-nemanjici |archive-date=2018-03-16 |accessdate=2018-03-18 |url-status=dead}}</ref> Nakon pilot-epizode reakcije su uglavnom bile negativne poslije višemjesečnih iščekivanja.<ref>{{Cite web |url=http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:705579-OSTRE-KRITIKE-NA-RACUN-NEMANjICA-Ocajan-promasaj-velike-teme |title=Oštre kritike na račun Nemanjića |date=2018-01-11 |publisher=[[Večernje novosti (dnevni list, Beograd) |Večernje novosti]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20180413190914/http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:705579-OSTRE-KRITIKE-NA-RACUN-NEMANjICA-Ocajan-promasaj-velike-teme |archive-date=2018-04-13 |url-status=live |accessdate=2018-04-03}}</ref> Kritike su uglavnom bile vezane za jezik kojim se govori u seriji, efekte i spornu glumu.<ref>{{Cite web |url=http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:704365-NEMANjICI-IZAZVALI-ZUCNU-POLEMIKU-Otkud-Nemanji-bre-i-petlja |title=Nemanjići izazvali žučnu polemiku |date=2018-01-04 |publisher=[[Večernje novosti (dnevni list, Beograd) |Večernje novosti]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20180413030526/http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:704365-NEMANjICI-IZAZVALI-ZUCNU-POLEMIKU-Otkud-Nemanji-bre-i-petlja |archive-date=2018-04-13 |url-status=live |accessdate=2018-04-03}}</ref> == Premisa == Serija predstavlja najveći produkcijski pothvat u povijesti srbijanske televizije<ref>{{Cite news |url=http://www.6yka.com/novost/135696/nemanjici-od-17.-februara-na-atv-u |title=Nemanjići – od 17. februara na ATV-u |date=2018-02-14 |work=6yka |accessdate=2018-04-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180404140154/http://www.6yka.com/novost/135696/nemanjici-od-17.-februara-na-atv-u |archive-date=2018-04-04 |url-status=dead}}</ref> jer je za nju angažirano 218 glumaca i 2700 statista, a snimana je na više od 200 lokacija.<ref name="urlNajveća serija RTS-a">{{cite web |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2684084/na-snimanju-nemanjica-najvece-serije-u-istoriji-rts-a.html |title=Najveća serija RTS-a |first=Sofija |author=Nikić |date=2018-03-30 |publisher=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170731173724/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2684084/na-snimanju-nemanjica-najvece-serije-u-istoriji-rts-a.html |archivedate=2017-07-31 |accessdate=2017-07-22 |url-status=live}}</ref> Serijalom koji je obuhvatio 200 godina vladavine najutjecajnije srpske srednjovjekovne dinastije<ref>{{Cite web |url=https://www.skandalozno.net/gore-drustvene-mreze-zbog-vaskrsnje-cestitke-nemanjica-je-li-moralo-ovako-crnofoto/ |title=Opis serije Nemanjići |date=2018-04-09 |website=Skandalozno |publisher=Espreso |archive-url=https://web.archive.org/web/20180507003356/https://www.skandalozno.net/gore-drustvene-mreze-zbog-vaskrsnje-cestitke-nemanjica-je-li-moralo-ovako-crnofoto/ |archive-date=2018-05-07 |accessdate=2018-05-06 |url-status=dead}}</ref> obilježava se 800 godina od nastanka Kraljevine Srbije i krunidbe Stefana Prvovjenčanog.<ref>{{Cite news |url=http://www.antrfile.com/vesti/serija-o-nemanjicima-premijera/ |title=Počinje da se emituje serija o Nemanjićima |date=2017-08-14 |work=Antrfajl |accessdate=2018-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180507003511/http://www.antrfile.com/vesti/serija-o-nemanjicima-premijera/ |archive-date=2018-05-07 |url-status=dead}}</ref> Projekt je nastao u režiji Marka Marinkovića, a po scenariju Gordana Mihića i u produkciji Radiotelevizije Srbije.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/rts-1/3033678/nemanjici---radjanje-kraljevine.html |title=Nemanjići — rađanje kraljevine |date=2018-02-17 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-03-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180319151341/http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/rts-1/3033678/nemanjici---radjanje-kraljevine.html |archive-date=2018-03-19 |url-status=live}}</ref> Stefan Nemanja od naroda traži i dobiva pristanak za početak borbe za spas i slobodu svih porobljenih [[Srpske zemlje|srpskih zemalja]].<ref>{{Cite news |url=http://www.balkanportal.net/2017/12/31/nemanjici-radjanje-kraljevine-epizoda-1-rts-serija/ |title=Nemanjići (prva epizoda) |work=Balkan Portal |accessdate=2018-03-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180319084824/http://www.balkanportal.net/2017/12/31/nemanjici-radjanje-kraljevine-epizoda-1-rts-serija/ |archive-date=2018-03-19 |url-status=dead}}</ref> [[Bizant]]ski car [[Manuel I. Komnen|Manuel Komnen]] umire i u Bizantu izbija borba za vlast. Nemanja namjerava napasti Bizant.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3039342/nemanjici---druga-epizoda.html |title=Nemanjići (druga epizoda) |date=2018-02-14 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180401144357/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3039342/nemanjici---druga-epizoda.html |archive-date=2018-04-01 |url-status=live}}</ref> Nemanja pomaže vojsci [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] omogućavanjem sigurnog prolaza i hrane za [[Treći križarski rat]]. [[Raška Nemanjić|Raška]] i Stefan ne smiju priznati međusobnu ljubav koju ne mogu ostvariti.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/sr/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2666/radjanje-kraljevine/3046725/treca-epizoda-u-susret-krstasima.html |title=Nemanjići (treća epizoda) |date=2018-02-21 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180331015339/http://www.rts.rs/page/rts/sr/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2666/radjanje-kraljevine/3046725/treca-epizoda-u-susret-krstasima.html |archive-date=2018-03-31 |url-status=live}}</ref> Rastko postaje [[monah]]. Stefan i [[Eudokija Angelina|Eudokija]] vjenčaju se u crkvi.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3052196/cetvrta-epizoda-otac-zove.html |title=Nemanjići (četvrta epizoda) |date=2018-02-26 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180401144258/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3052196/cetvrta-epizoda-otac-zove.html |archive-date=2018-04-01 |url-status=live}}</ref> Vukan obećava [[Papa|papi]] da će širiti [[katolicizam]] u svojoj zemlji ([[Zetska država|Zeti]]). Raška namjerava napustiti dvor.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/rts-1/3060660/nemanjici---radjanje-kraljevine.html |title=Nemanjići (peta epizoda) |date=2018-03-01 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180331025726/http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/rts-1/3060660/nemanjici---radjanje-kraljevine.html |archive-date=2018-03-31 |url-status=live}}</ref> Papa prihvaća Vukanovu ponudu tražeći potpunu pokornost. Stefanu se ne dopada Eudokijina neozbiljnost.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/2200/rts-hd/3068399/nemanjici---radjanje-kraljevine.html |title=Nemanjići (šesta epizoda) |date=2018-03-18 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180401144431/http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/2200/rts-hd/3068399/nemanjici---radjanje-kraljevine.html |archive-date=2018-04-01 |url-status=live}}</ref> Stefan i Raška traže pomoć od bugarskog kralja [[Kalojan]]a za povratak Stefana na prijestolje. Kalojan obećava Stefanu pomoć u sukobu s Vukanom i ugarskim kraljem. Stefan od papinskog izaslanika Kazamarisa očekuje pomoć u vezi s približavanjem papi koji bi ga podržao u namjeri da se okruni kao kralj Srbije.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3087172/osma-epizoda-kod-kulina-bana.html |title=Nemanjići (osma epizoda) |date=2018-03-28 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180331022733/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3087172/osma-epizoda-kod-kulina-bana.html |archive-date=2018-03-31 |url-status=live}}</ref> Papa smatra da Vukan, kao stariji brat, treba biti kralj Srbije. [[Kulin]] priopći Stefanu da želi s vojskom napasti Vukana jer ga je optužio za [[bogumilstvo]].<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/2200/rts-hd/3092876/nemanjici---radjanje-kraljevine.html |title=Nemanjići (deveta epizoda) |date=2018-04-08 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180404073702/http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/2200/rts-hd/3092876/nemanjici---radjanje-kraljevine.html |archive-date=2018-04-04 |url-status=live}}</ref> Eudokija napušta Stefana ostavljajući ga s njihovom djecom [[Komnena Nemanjić|Komnenom]] i [[Stefan Radoslav|Radoslavom]].<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/Nemanjići/story/2663/radjanje-kraljevine/3102189/deseta-epizoda-sta-je-ljubav-prema-sili-i-moci.html |title=Nemanjići (deseta epizoda) |date=2018-04-11 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180520120842/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3102189/deseta-epizoda-sta-je-ljubav-prema-sili-i-moci.html |archive-date=2018-05-20 |url-status=live}}</ref> Zbog državne koristi Stefan se oženi [[Ana Dandolo|Anom Dandolo]] umjesto Raškom. S njom dobije sina [[Stefan Uroš I|Uroša]]. Stefan Nemanja umire.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3106935/jedanaesta-epizoda-mletacka-princeza.html |title=Nemanjići (jedanaesta epizoda) |date=2018-04-16 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424050842/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3106935/jedanaesta-epizoda-mletacka-princeza.html |archive-date=2018-04-24 |url-status=live}}</ref> Nakon ogromnih osvajanja Bugarske [[Strez]] izdaje Stefana i priključuje se [[Latini]]ma i [[Bugari]]ma. Latini i [[Kraljevina Ugarska|Ugarska]] spremaju napad na Srbiju.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3114191/dvanaesta-epizoda-zlo-koje-zveri-ne-poznaju.html |title=Nemanjići (dvanaesta epizoda) |date=2018-04-23 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180429015305/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3114191/dvanaesta-epizoda-zlo-koje-zveri-ne-poznaju.html |archive-date=2018-04-29 |url-status=live}}</ref> [[Srpska pravoslavna crkva]] dobiva [[Autokefalna crkva|autokefalnost]]. Stefan postaje kralj Srbije. Na samom kraju prve sezone serije Stefan umire u postelji zbog bolesti.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3122749/trinaesta-epizoda-zora.html |title=Nemanjići (trinaesta epizoda) |date=2018-05-06 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180506153217/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3122749/trinaesta-epizoda-zora.html |archive-date=2018-05-06 |url-status=live}}</ref> == Uloge == Uloga [[Stefan Prvovjenčani|Stefana Prvovjenčanog]], prvog srpskog kralja, povjerena je [[Vojin Ćetković|Vojinu Ćetkoviću]],<ref>{{Cite web |url=https://dinastijanemanjic.weebly.com/radjanje-kraljevine-vojin-cetkovic-o-ulozi-stefana-prvovencanog.html |title=Vojin Ćetković u ulozi Stefana Prvovenčanog |date=2017-03-31 |publisher=Dinastija Nemanjić |archive-url=https://web.archive.org/web/20180507221834/https://dinastijanemanjic.weebly.com/radjanje-kraljevine-vojin-cetkovic-o-ulozi-stefana-prvovencanog.html |archive-date=2018-05-07 |accessdate=2018-05-07 |url-status=dead}}</ref> a uloga prve srpske kraljice, mletačke princeze Ane Dandolo, povjerena je [[Sloboda Mićalović|Slobodi Mićalović]].<ref>{{Cite news |url=https://www.blic.rs/zabava/vesti/nemanjici-radjanje-kraljevine-bracni-par-opet-zajedno-pred-kamerama-sloboda-i-vojin/cvg9dqv |title=Sloboda i Vojin kao Ana i Stefan |last=Rakočević |first=Danijel |date=2017-03-23 |work=Blic |accessdate=2018-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180508053802/https://www.blic.rs/zabava/vesti/nemanjici-radjanje-kraljevine-bracni-par-opet-zajedno-pred-kamerama-sloboda-i-vojin/cvg9dqv |archive-date=2018-05-08 |url-status=live}}</ref> Ulogu [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], velikog župana [[Raška (država)|Raške]], tumači [[Mladen Nelević]],<ref>{{Cite web |url=http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:705857-Mladen-Nelevic-Hteo-sam-da-Nemanju-sacuvam-kao-coveka |title=Mladen Nelević: Hteo sam da Nemanju sačuvam kao čoveka |last=Kostić |first=Sava |date=2018-01-13 |publisher=[[Večernje novosti]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20180318215109/http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:705857-Mladen-Nelevic-Hteo-sam-da-Nemanju-sacuvam-kao-coveka |archive-date=2018-03-18 |url-status=live |accessdate=2018-03-18}}</ref> a njegovu suprugu, [[Ana Nemanjić|Anu Nemanjić]], tumači [[Dubravka Mijatović]].<ref>{{Cite news |url=https://zena.blic.rs/lifestyle/dubravka-mijatovic-u-nemanjicima-glumi-anu-majku-prvog-srpskog-kralja-koja-je-zbog/hyqk3l8 |title=Dubravka Mijatović kao Ana Nemanjić |date=2018-01-07 |work=Žena |accessdate=2018-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180508053808/https://zena.blic.rs/lifestyle/dubravka-mijatovic-u-nemanjicima-glumi-anu-majku-prvog-srpskog-kralja-koja-je-zbog/hyqk3l8 |archive-date=2018-05-08 |url-status=dead}}</ref> Ulogu [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]], najstarijeg sina Stefana Nemanje, tumači [[Nebojša Glogovac]],<ref>{{Cite web |url=https://www.in4s.net/danas-pocelo-snimanje-serije-nemanjici-stefana-nemanju-igra-mladen-nelevic/ |title=Danas počelo snimanje serije Nemanjići |last=Ilić |first=Ana |date=2017-03-15 |publisher=IN4S |archive-url=https://web.archive.org/web/20190126221057/https://www.in4s.net/danas-pocelo-snimanje-serije-nemanjici-stefana-nemanju-igra-mladen-nelevic/ |archive-date=2019-01-26 |accessdate=2018-05-07 |url-status=live}}</ref> a ulogu [[Sveti Sava|Rastka Nemanjića – Svetog Save]], prvog srpskog [[arhiepiskop]]a, tumači [[Dragan Mićanović]].<ref>{{Cite news |url=https://www.blic.rs/zabava/vesti/stizu-nemanjici-ovaj-glumac-ce-biti-sveti-sava/kj7jtr8 |title=Ovaj glumac će biti Sveti Sava |date=2017-02-01 |work=Blic |accessdate=2018-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180508053742/https://www.blic.rs/zabava/vesti/stizu-nemanjici-ovaj-glumac-ce-biti-sveti-sava/kj7jtr8 |archive-date=2018-05-08 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:647668-POCINjE-SNIMANjE-NEMANjICA-Vojin-Cetkovic-glumi-Stefana-Prvovencanog |title=Počinje snimanje Nemanjića |last=Jovanović |first=Bojana |date=2018-02-01 |publisher=[[Večernje novosti]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20180428183535/http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:647668-POCINjE-SNIMANjE-NEMANjICA-Vojin-Cetkovic-glumi-Stefana-Prvovencanog |archive-date=2018-04-28 |url-status=live |accessdate=2018-04-25}}</ref> === Stvarni likovi === {| class="wikitable" class="wikitable" style="font-size:90%;" |- ! style="background:#ccc;"| Glumac ! style="background:#ccc;"| Uloga ! style="background:#ccc;"| Opis |- |[[Vojin Ćetković]] || [[Stefan Prvovjenčani|Stefan Nemanjić (Prvovjenčani)]] || Srednji sin Stefana Nemanje i Ane. Nasljeđuje oca na prijestolju, a kasnije postaje prvi srpski kralj. |- |[[Mladen Nelević]] || [[Stefan Nemanja]] || [[Veliki župan]] srpske države [[Raška (država)|Raške]]. Odlučan i hrabar čovjek. Postaje monah i predaje vlast srednjem sinu Stefanu. |- |[[Dragan Mićanović]] || [[Sveti Sava|Rastko Nemanjić (Sveti Sava)]] || Najmlađi sin Stefana Nemanje i Ane. Postaje monah i dobiva ime Sava. Kasnije postaje prvi srpski arhiepiskop. |- |[[Nebojša Glogovac]] || [[Vukan Nemanjić]] || Najstariji sin Stefana Nemanje i Ane. Osporit će očevu odluku da ga naslijedi njegov brat Stefan. Zbog toga kreće u rat protiv njega. |- |[[Dubravka Mijatović]] || [[Ana Nemanjić]] || Supruga Stefana Nemanje i majka Vukana, Stefana, Save i Jefimije. |- |[[Igor Pervić]] || [[Izak II. Angel]] || Bizantski car. Pobjeđuje Srbe u bitci na Moravi i ubrzo udaje svoju nećakinju Eudokiju za Stefana. |- |[[Slobodan Beštić]] || [[Aleksije III. Angel]] || Bizantski car. Otac princeze Eudokije i Stefanov tast. |- |[[Aljoša Vučković]] || [[Ranijero Dandolo]] || Otac Ane Dandolo i sin [[Henrik Dandolo|Henrika Dandola]]. Drugi Stefanov tast. |- |[[Jelena Gavrilović]] || [[Eudokija Angel]] || Prva supruga Stefana Nemanjića i kći bizantskog cara Aleksija Angela. Majka Radoslava, Vladislava i Komnine. |- |[[Sloboda Mićalović]] || [[Ana Dandolo]] || Druga supruga Stefana Nemanjića i unuka mletačkog dužda Henrika Dandola. Majka Uroša. |- |[[Meto Jovanovski]] || [[Manuel I. Komnen]] || Bizantski car. Više je puta poštedio život Stefanu Nemanji. |- |[[Radoje Čupić]] || [[Tihomir Zavidović]] || Stariji brat Stefana Nemanje. Udružuje se s Bizantom i ratuje protiv brata Nemanje. U bitci kod Pantina gubi život. |- |[[Jovan Torački]] || [[Stracimir Zavidović]] || Stariji brat Stefana Nemanje. U početku ratuje protiv njega s ostalom braćom, ali se kasnije mire. |- |[[Siniša Maksimović]] || [[Miroslav Zavidović]] || Stariji brat Stefana Nemanje. I on ratuje s ostalom braćom protiv Nemanje, ali se mire. Napisao je Miroslavljevo evanđelje. |- |[[Aleksandar Đurica]] || Vojihna || Komandant srpske vojske. |- |[[Novak Bilbija]] || [[Fridrik I. Barbarossa]] || Njemački kralj. Jedan od predvodnika [[Križarski ratovi|križarskog rata]]. |- |[[Zafir Hadžimanov]] || [[Teodor I. Laskaris]] || Nicejski car. |- |[[Jelena Đukić]] || Katalena || Vukanova supruga. |- |[[Aleksandar Dunić]] || Vuk || Zetski velmoža. |- |[[Andrej Šepetkovski]] || [[Strez]] || Bugarski [[Plemstvo|vlastelin]]. |- |[[Dimitrije Ilić]] || [[Kalojan]] || Bugarski kralj/car koji pomaže Stefanu da se vrati na prijestolje. |- |[[Atila Mes]] || [[Andrija II.]] || Ugarski kralj. |- |[[Ljubomir Bulajić]] || Stojimir || Izaslanik. |- |[[Bogoljub Mitić]] || Ugljar || Bogdanov otac. |- |[[Olivera Viktorović]] || Ugljareva supruga || Bogdanova majka. |- |[[Dubravko Jovanović]] || [[Kulin|Ban Kulin]] || [[Banovina Bosna|Bosanski ban]]. |- |[[Isidora Minić]] || Vojslava || Supruga Kulina Bana. |- |[[Predrag Bjelac]] || [[Bertold IV, grof od Meranije]] || Istarski krajiški grof. |- |[[Đorđe Branković (glumac)|Đorđe Branković]] || Anastas || |- |[[Milan Čučilović]] || [[Henrik Flandrijski]] || |- |[[Zlata Numanagić]] || || Stefanova strina. |- |[[Milan Marić (glumac)|Milan Marić]] || mladi [[Vukan Nemanjić]] || |- |[[Miloš Đurović]] || mladi [[Stefan Prvovjenčani]] || |- |[[Nikola Mijatović]] || dječak [[Stefan Prvovjenčani]] || |- |[[Jovana Gavrilović]] || mlada [[Raška Nemanjić]] || |- |[[Stefan Radonjić]] || [[Stefan Radoslav]] || Najstariji sin Stefana Nemanjića i Eudokije. Stefanov nasljednik. |- |[[Tonja Gaćina]] || [[Komnina Nemanjić]] || Kći Stefana Nemanjića i Eudokije. |- |[[Branislav Ćalić]] || [[Stefan Vladislav]] || Drugi sin Stefana Nemanjića i Eudokije. |- |[[Tanasije Uzunović]] || Antonije || Zograf. |- |[[Ivan Nikolić]] || || |} === Izmišljeni likovi === Većina likova u seriji utemeljena je na povijesnim osobama. Međutim, postoje likovi koji su izmišljeni radi dočaravanja dalekog vremena. To su:<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3090238/izmisljeni-likovi-u-seriji-nemanjici--radjanje-kraljevine.html |title=Izmišljeni likovi u seriji Nemanjići |date=2018-04-30 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402035806/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3090238/izmisljeni-likovi-u-seriji-nemanjici--radjanje-kraljevine.html |archive-date=2018-04-02 |url-status=live}}</ref> {| class="wikitable" class="wikitable" style="font-size:90%;" |- ! style="background:#ccc;"| Glumac ! style="background:#ccc;"| Uloga ! style="background:#ccc;"| Opis |- |[[Nada Šargin]] || [[Raška Nemanjić]] || Usvojena kći Stefana Nemanje i Ane. Zaljubljena je u Stefana. |- |[[Miodrag Krstović]] || Adam || Prijatelj Stefana Nemanje i zapovjednik srpske vojske. |- |[[Goran Sultanović]] || Prosigoj || Učitelj Vukana, Stefana i Save. |- |[[Miroljub Lešo]] || Sluga Radoje || Savjetnik, sluga, kuhar i prijatelj obitelji Nemanjić. |- |[[Milena Pavlović]] || Tisa || Žena koja luta po šumama i poljima s Branom. |- |[[Vučić Perović]] || Bogdan || Ugljenarev sin, prijatelj Stefana Prvovjenčanog i zapovjednik srpske vojske. |- |[[Ivan Zablaćanski]] || Bran || Čovjek koji luta po šumama i poljima s Tisom |- | [[Luka Raco]] || Eudokijin ljubavnik || |} Tu se ubraja i Raška Nemanjić ([[Nada Šargin]]) koju je osmislio Gordan Mihić, ali u novijim istraživanjima povjesničara pojavljuju se indicije da je na dvoru, u vrijeme vladavine Stefana Nemanjića, zbilja postojala žena s kojom je živio Stefan Nemanjić.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3036444/raska---skrivena-ljubav.html |title=Raška – Skrivena ljubav |date=2018-02-05 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402035736/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2663/radjanje-kraljevine/3036444/raska---skrivena-ljubav.html |archive-date=2018-04-02 |url-status=live}}</ref> == Epizode == {{glavni|Popis epizoda serije Nemanjići – rađanje kraljevine}} {{:Popis epizoda serije Nemanjići – rađanje kraljevine}} Dragan Mićanović potvrdio je da će serija imati još jednu sezonu,<ref>{{Cite news |url=https://noizz.rs/bindzovanje/dragan-micanovic-otkrio-kako-ce-se-zavrsiti-nemanjici/lg80c64?placement=WidgetPromoFrame&position=0 |title=Dragan Mićanović otkrio kako će se završiti Nemanjići |last=Kalaba |first=Ana |date=2018-04-03 |work=Noizz |accessdate=2018-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180411182224/https://noizz.rs/bindzovanje/dragan-micanovic-otkrio-kako-ce-se-zavrsiti-nemanjici/lg80c64?placement=WidgetPromoFrame&position=0 |archive-date=2018-04-11 |url-status=dead}}</ref> što je kasnije potvrdio i scenarist Gordan Mihić.<ref>{{Cite news |url=https://www.krstarica.com/zabava/sou/dragan-micanovic-otkrio-kako-ce-se-zavrsiti-nemanjici/ |title=Gordan Mihić otkrio kako će se završiti Nemanjići |date=2018-04-04 |work=Krstarica |accessdate=2018-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201018165946/https://www.krstarica.com/zabava/sou/dragan-micanovic-otkrio-kako-ce-se-zavrsiti-nemanjici/ |archive-date=2020-10-18 |url-status=live}}</ref> Dragan Mićanović, zbog povijesnih razloga, ne zna hoće li biti dio glumačke postave u sljedećoj sezoni.<ref>{{Cite news |url=https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3025451/dragan-micanovic-otkrio-kako-ce-se-zavrsiti-nemanjici-glumac-iskreno-o-kritikama-na-racun-serije |title=Dragan Mićanović o kritikama na račun serije |date=2018-04-05 |work=Kurir |accessdate=2018-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180411174252/https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3025451/dragan-micanovic-otkrio-kako-ce-se-zavrsiti-nemanjici-glumac-iskreno-o-kritikama-na-racun-serije |archive-date=2018-04-11 |url-status=live}}</ref> == Povijest == === Pretprodukcija === [[Radiotelevizija Srbije]] raspisala je 5. rujna 2015. natječaj za najbolji scenarij za televizijsku seriju od dvanaest epizoda kojom bi se predstavilo krunjenje Stefana Prvovjenčanog.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/sr/javniservis/story/631/konkursi/1854160/konkursi-2015.html |title=Konkursi 2015 |date=2015-03-10 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-03-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180325171444/http://www.rts.rs/page/rts/sr/javniservis/story/631/konkursi/1854160/konkursi-2015.html |archive-date=2018-03-25 |url-status=live}}</ref> Glavni i odgovorni urednik kulturno-umjetničkog programa RTS-a [[Nebojša Bradić]] tad je izjavio: "Od prvog kraljevskog krunjenja u [[Manastir Žiča|Žiči]] dijeli nas 800 godina".<ref>{{Cite news |url=http://petrovgrad.org/kultura-srp/800-%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B0-%D0%BE%D0%B4-%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0-%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8-%D1%80%D0%B0%D1%92%D0%B0%D1%9A/ |title=Tačno 800 godina od krunisanja Stefana Prvovenčanog |date=2017-12-29 |work=Petrovgrad |accessdate=2018-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180507153341/http://petrovgrad.org/kultura-srp/800-%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B0-%D0%BE%D0%B4-%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0-%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8-%D1%80%D0%B0%D1%92%D0%B0%D1%9A/ |archive-date=2018-05-07 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.rds.org.rs/session/nemanjici-radjanje-kraljevine/ |title=Nemanjići – rađanje kraljevine |date=2017-08-19 |publisher=RDS |archive-url=https://web.archive.org/web/20180507085300/http://www.rds.org.rs/session/nemanjici-radjanje-kraljevine/ |archive-date=2018-05-07 |accessdate=2018-05-06 |url-status=dead}}</ref> Dodao je i da je riječ o prilici "za dijalog s poviješću, za nova preispitivanja i poziv za nove stvaratelje da se pozabave značajnom temom".<ref name="urlPredstavljanje serije">{{cite web |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2029015/konkurs-za-scenario-za-seriju-o-nemanjicima.html |title=Konkurs za scenario za seriju o Nemanjićima |date=2015-09-05 |publisher=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180325231942/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2029015/konkurs-za-scenario-za-seriju-o-nemanjicima.html |archivedate=2018-03-25 |accessdate=2017-07-21 |url-status=live}}</ref> Televizija je pobjedniku, pored ekranizacije scenarija, ponudila i nagradu od pola milijuna [[Srpski dinar|srpskih dinara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2015/03/10/6801609/Konkurs%20Sef%20ispitne%20laboratorije.pdf |title=Konkurs ispitne laboratorije |publisher=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |type=[[Microsoft word]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20201018165946/https://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2015/03/10/6801609/Konkurs%20Sef%20ispitne%20laboratorije.pdf |archive-date=2020-10-18 |accessdate=2018-03-25 |url-status=live}}</ref> Natječaj je zaključen 31. siječnja 2016.<ref>{{Cite web |url=http://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2015/03/10/6729383/TEKST%20KONKURS_%20ZA%20DRAMSKO%20IGRANU%20TV%20SERIJU%20NEMANJICI%20%20PRVA%20KRALJEVINA.pdf |title=Javni anonimni konkurs |publisher=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |type=[[Microsoft word]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20150922091603/http://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2015/03/10/6729383/TEKST%20KONKURS_%20ZA%20DRAMSKO%20IGRANU%20TV%20SERIJU%20NEMANJICI%20%20PRVA%20KRALJEVINA.pdf |archive-date=2015-09-22 |accessdate=2018-04-02 |url-status=live}}</ref> Pet dana kasnije stručna komisija, koju su činili Milan Vlajčić – novinar i predsjednik žirija, [[Goran Marković]] – filmski scenarist i redatelj i povjesničarka Smilja Marjanović Dušanić, otvorila je pristiglih dvanaest rukopisa. U ožujku 2016. objavljeno je da je pobjednik anonimnog natječaja Gordan Mihić, čiji je scenarij potpisan šifrom "Snovi".<ref>{{Cite news |url=http://mondo.rs/a999733/Zabava/TV/Nemanjici-serija-RTS.html |title=Važno je da nove generacije upoznaju Nemanjiće! |date=2017-04-14 |work=Mondo |accessdate=2018-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180507003532/http://mondo.rs/a999733/Zabava/TV/Nemanjici-serija-RTS.html |archive-date=2018-05-07 |url-status=live}}</ref><ref name="urlIzabran scenario Gordana Mihića">{{cite web |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2247877/gordan-mihic-autor-scenarija-za-seriju-o-nemanjicima.html |title=Izabran scenario Gordana Mihića |date=2016-03-17 |publisher=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180325171510/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2247877/gordan-mihic-autor-scenarija-za-seriju-o-nemanjicima.html |archivedate=2018-03-25 |accessdate=2017-07-21 |url-status=live}}</ref> Mihić je tom prilikom izjavio da je RTS ovime "dobio priliku da se iskupi" jer je materijal "takav da je grijeh što to do sada nije urađeno".<ref>{{Cite web |url=http://www.rtv.rs/sr_ci/zivot/kultura/carska-dinastija-nemanjica-na-rts_699392.html |title=Carska dinastija Nemanjića na RTS-u |date=2016-04-16 |publisher=[[Radiotelevizija Vojvodine |RTV]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20201018165948/http://www.rtv.rs/sr_ci/zivot/kultura/carska-dinastija-nemanjica-na-rts_699392.html |archive-date=2020-10-18 |accessdate=2018-05-06 |url-status=live}}</ref> Dodao je da se tijekom pisanja scenarija konzultirao sa suvremenim povjesničarima, kao i da je iščitavao brojne [[Istorijski izvori|povijesne spise]] i svjedočanstva.<ref>{{Cite news |url=http://www.bktvnews.com/kultura/film/serija-o-nemanjicima-po-scenariju-gordana-mihica/8858 |title=Serija o Nemanjićima po scenariju Gordana Mihića |date=2016-03-17 |work=BKTV |accessdate=2018-03-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180325171553/http://www.bktvnews.com/kultura/film/serija-o-nemanjicima-po-scenariju-gordana-mihica/8858 |archive-date=2018-03-25 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/drustvo/2247159/gordan-mihic-autor-scenarija-za-seriju-o-nemanjicima.html |title=Gordan Mihić autor scenarija za seriju o Nemanjićima |last=Trajković |first=Aleksandra |date=2016-03-16 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-03-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180325171515/http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/drustvo/2247159/gordan-mihic-autor-scenarija-za-seriju-o-nemanjicima.html |archive-date=2018-03-25 |url-status=live}}</ref> Krajem studenog 2016. RTS je objavio da će serija obuhvatiti razdoblje dvovjekovne vladavine dinastije Nemanjić – od Stefana Nemanje i podizanja [[Hilandar]]a pa sve do smrti [[Stefan Uroš V|Uroša Nejakog]]. Niti kojima je serijal prožet također su i "borbe velikih sila za teritorij Balkana, unutarnji sukobi, stjecanje autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve, vojni uspjesi i krvave bitke".<ref name="urlSerijal u pripremi">{{cite web |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2536635/serija-rts-a-o-nemanjicima---200-godina-dinastije.html |title=Krunisanje Stefana Prvovenčanog |first=Gordana |author=Stijačić |date=2016-11-23 |publisher=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170621003849/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2536635/serija-rts-a-o-nemanjicima---200-godina-dinastije.html |archivedate=2017-06-21 |accessdate=2017-07-21 |url-status=live}}</ref> Budući da je kasnije objavljeno da prvih dvanaest epizoda završava krunjenjem Stefana Prvovjenčanog u samostanu [[Manastir Žiča|Žiča]], pojavila su se govorkanja da će serija imati više sezona i da će u njima glumiti još više glumaca koji će utjelovljivati preostale Nemanjiće.<ref>{{Cite news |url=http://www.republika.rs/zabava/kultura/34652/nemanja-poklanjao-morske-pse-sava-hladnim-vinom-sprecio-rat |title=Jedna od spektakulacija serije |last=Malušev |first=Aleksandra |date=2017-12-30 |work=Republika |accessdate=2018-03-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180325233436/http://www.republika.rs/zabava/kultura/34652/nemanja-poklanjao-morske-pse-sava-hladnim-vinom-sprecio-rat |archive-date=2018-03-25 |url-status=dead}}</ref> Serija je umjesto dvanaest imala trinaest epizoda, a posljednja epizoda prve sezone prikazuje Stefanovo krunjenje u samostanu Žiča, a završava njegovom smrću.<ref>{{Cite news |url=https://zena.blic.rs/puls-poznatih/nemanjici-imaju-tuzan-kraj-ova-scena-rasplakace-mnoge-u-srbiji/1ycpl1f |title=Nemanjići imaju tužan kraj |date=2018-04-30 |work=Žena |accessdate=2018-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180502001138/https://zena.blic.rs/puls-poznatih/nemanjici-imaju-tuzan-kraj-ova-scena-rasplakace-mnoge-u-srbiji/1ycpl1f |archive-date=2018-05-02 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://noizz.rs/bindzovanje/tuzan-kraj-jos-tuznijih-nemanjica/hb0vjvg |title=Tužan kraj Nemanjića |last=Milenković |first=Stefan |date=2018-04-30 |work=Noizz |accessdate=2018-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180503043846/https://noizz.rs/bindzovanje/tuzan-kraj-jos-tuznijih-nemanjica/hb0vjvg |archive-date=2018-05-03 |url-status=dead}}</ref> Prije nego što je počelo snimanje, redatelju se kao pomoćnica pridružila Bojana Šutić, koja desetljećima živi i radi u [[Rim]]u.<ref>{{Cite news |url=https://naslovi.net/2017-02-16/rts/pojacanje-iz-rima-ekipi-prve-nemanjicke-kraljevine/19637101 |title=Pojačanje iz Rima |date=2017-02-16 |work=Naslovi |accessdate=2018-03-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180326063935/https://naslovi.net/2017-02-16/rts/pojacanje-iz-rima-ekipi-prve-nemanjicke-kraljevine/19637101 |archive-date=2018-03-26 |url-status=dead}}</ref> Producentskoj kući redateljica je od velikog značaja zbog iskustva stečenog u radu s [[Federico Fellini|Fellinijem]], [[Francis Ford Coppola|Coppolom]], [[Al Pacino|Alom Pacinom]], [[Jessica Lange|Jessicom Lange]] i drugima.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/sr/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2759/sa-snimanja-serije/2633733/pojacanje-iz-rima-ekipi-prve-nemanjicke-kraljevine-.html |title=Pojačanje iz Rima ekipi "Prve nemanjićke kraljevine" |date=2017-02-16 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-03-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180326064115/http://www.rts.rs/page/rts/sr/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2759/sa-snimanja-serije/2633733/pojacanje-iz-rima-ekipi-prve-nemanjicke-kraljevine-.html |archive-date=2018-03-26 |url-status=live}}</ref> === Lokacije i scenografija === [[Datoteka:The Birth of the Kingdom series.IMG 3627.jpg|272px|mini|Dio scenografije u [[Smederevska utvrda|Smederevskoj utvrdi]] i oružja korištenog u seriji]] Serija je snimana na više od 200 lokacija širom Srbije od kojih je [[Studenica]] prva u nizu.<ref>{{Cite news |url=http://mondo.rs/a990978/Zabava/TV/Nemanjici-serija-na-RTS-u.html |title=Nova srpska serija: Ovo su Nemanjići! |date=2017-03-15 |work=Mondo |accessdate=2018-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180507003218/http://mondo.rs/a990978/Zabava/TV/Nemanjici-serija-na-RTS-u.html |archive-date=2018-05-07 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.politika.rs/scc/clanak/376447/Spektar/U-seriji-o-Nemanjicima-218-glumaca |title=U seriji o Nemanjićima – 218 glumaca |date=2017-03-18 |work=[[Politika (novine) |Politika]] |accessdate=2018-03-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180307031158/http://www.politika.rs/scc/clanak/376447/Spektar/U-seriji-o-Nemanjicima-218-glumaca |archive-date=2018-03-07 |url-status=live}}</ref> Scenograf Kiril Spaseski rekao je 7. veljače 2017. da lokacije ispunjavaju očekivanja jer se težilo k tome da mjesta uglavnom budu upravo ona na kojima su živjeli ili boravili Nemanjići: "Tu smo uzeli u obzir ostatke [[Maglič]]ke utvrde koja je iz kasnijeg doba, ali ćemo je adaptirati kao da je iz tog doba, zatim [[Smederevska utvrda|Smederevsku utvrdu]], manastirske komplekse koji su u [[Raška (regija)|Raškoj oblasti]]".<ref name="urlPoslednje pripreme pred snimanje">{{cite web |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2622572/poslednje-pripreme-za-pocetak-snimanja-prve-nemanjicke-kraljevine.html |title=Poslednje pripreme pred snimanje |date=2017-02-07 |publisher=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170605140536/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2622572/poslednje-pripreme-za-pocetak-snimanja-prve-nemanjicke-kraljevine.html |archivedate=2017-06-05 |accessdate=2017-07-21 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://dinastijanemanjic.weebly.com/izvestaj-serija-rts-nemanjici.html |title=Izveštaj sa snimanja serije o Nemanjićima |date=2017-02-27 |publisher=Dinastija Nemanjić |archive-url=https://web.archive.org/web/20180507085341/https://dinastijanemanjic.weebly.com/izvestaj-serija-rts-nemanjici.html |archive-date=2018-05-07 |accessdate=2018-05-06 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.milicevic.rs/index.php/sr/cmspom/79-kcsrb/770-os1pom5srbija79 |title=Nemanjići — rađanje kraljevine (serija) |last=Milićević |first=Vladimir |date=2018-12-23 |work=Familija Milićevića |accessdate=2018-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180507003538/http://www.milicevic.rs/index.php/sr/cmspom/79-kcsrb/770-os1pom5srbija79 |archive-date=2018-05-07 |url-status=dead}}</ref> Svi rekviziti završeni su prije 15. ožujka, kada je počelo snimanje. Uspješno su izrađene replike srednjovjekovnog oružja kako bi se što vjerodostojnije predstavile scene borbe i slike srpskih, [[Kraljevina Ugarska (1000. – 1526.)|mađarskih]] i bizantskih vojnika. Oružje za petoricu glavnih glumaca ručno je rađeno. Miloš Petrović napravio je remene na koje je stavljao spojke u duhu srednjovjekovne srpske mode. Dva tjedna prije naznačenoga datuma početka snimanja u [[Lipovica (Beograd)|Lipovačkoj šumi]] u Beogradu izgrađen je Nemanjin dvor: palisadna tvrđava, kapija dvora, selo oko dvora.<ref name="urlGradi se Nemanjin dvor">{{cite web |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2645936/gradi-se-nemanjin-dvor.html |title=Gradi se Nemanjin dvor |first=Darka |author=Stanojević |date=2017-02-27 |publisher=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170822093217/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2645936/gradi-se-nemanjin-dvor.html |archivedate=2017-08-22 |accessdate=2017-07-21 |url-status=live}}</ref> Tu su istovremeno za scene borbi uvježbavani konji. U ožujku je također u spremištu [[Luka Beograd|luke Beograd]] počela zahtjevna izgradnja scenografije samostana Žiče, koja je bila oslikana (preslikana) ''kao nova'', prikazujući tako kako je samostan izgledao kada je tek bio podignut.<ref name="urlUskoro prva klapa">{{cite web |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2658582/uskoro-prva-klapa.html |title=Uskoro prva klapa |first=Biljana |author=Savić |date=2017-04-09 |publisher=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170714085536/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2658582/uskoro-prva-klapa.html |archivedate=2017-07-14 |accessdate=2017-07-21 |url-status=live}}</ref> Prva klapa snimljena je 15. ožujka na [[Studenica (rijeka)|Studeničkoj rijeci]], a odatle se ekipa preselila na [[Kopaonik]], gdje su snimljene scene odlaska u Bugarsku.<ref name="urlPočelo snimanje serije">{{cite web |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2666563/pocelo-snimanje-serije-nemanjici---radjanje-kraljevine.html |title=Počelo snimanje serije |first=Dragana |author=Rakočević |date=2017-04-15 |publisher=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170725110734/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/story/2663/radjanje-kraljevine/2666563/pocelo-snimanje-serije-nemanjici---radjanje-kraljevine.html |archivedate=2017-07-25 |accessdate=2017-07-22 |url-status=live}}</ref> Selidba snimateljske ekipe u studio stavila je u prvi plan kamermana Nebojšu Bašića, koji je istaknuo da je najveći izazov bio pronaći odgovarajući ton na svjetlosti vatre, svijeća i baklji. ''Nemanjići'' su potom snimani na [[Fruška gora|Fruškoj gori]], [[Kosmaj]]u, [[Kalemegdan]]u, [[Lipovička šuma|Lipovačkoj šumi]], [[Borač (Knić)|Boraču]],<ref>{{cite web |title=Snimanje "Nemanjića" u podnožju srednjovekovnog grada Borača |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2756/sa-snimanja-serije/2794058/snimanje-nemanjica-u-podnozju-srednjovekovnog-grada-boraca.html |website=RTS |accessdate=2018-06-05 |archive-date=2018-06-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180604205908/http://www.rts.rs/page/rts/ci/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2756/sa-snimanja-serije/2794058/snimanje-nemanjica-u-podnozju-srednjovekovnog-grada-boraca.html |url-status=live}}</ref> [[Sirogojno|Sirogojnu]], [[Smederevo|Smederevu]], [[Hercegovina|Hercegovini]], [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]] i na kraju u [[Crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Rasu|Petrovoj crkvi]] u [[Novi Pazar|Novome Pazaru]]. === Kostimografija === Za potrebe serije ručno je izrađeno 800 kostima na čijoj se izradi radilo danonoćno.<ref>{{Cite news |url=http://mondo.rs/a1085914/Foto/Zabava/Nemanjici-Izlozba-u-zgradi-RTS-Nemanjici-radjanje-kraljevine-FOTO.html |title=Izložba kostima i rekvizita |last=Stojanović |first=Stefan |date=2018-03-03 |work=Mondo |accessdate=2018-04-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180421030741/http://mondo.rs/a1085914/Foto/Zabava/Nemanjici-Izlozba-u-zgradi-RTS-Nemanjici-radjanje-kraljevine-FOTO.html |archive-date=2018-04-21 |url-status=live}}</ref> Oko mjesec i pol dana trajale su pripreme na izradi kostima koje je šilo dvadeset ljudi na čelu s [[kostimograf]]om Stefanom Savkovićem i scenografom Kirilom Spaseskijem.<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/401/film-i-tv/3056484/u-holu-rts-a-otvorena-izlozba-posvecena-nemanjicima.html |title=Svečano otvorena izložba "Nemanjići – rađanje kraljevine" |date=2018-03-01 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-04-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180421094634/http://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/401/film-i-tv/3056484/u-holu-rts-a-otvorena-izlozba-posvecena-nemanjicima.html |archive-date=2018-04-21 |url-status=live}}</ref> Prema riječima povjesničara Marka Popovića "bio je to vrlo složen i težak posao, posebno imajući u vidu da [[Popis srpskih povjesničara|srpski povjesničari]] koji proučavaju ovu [[Epoha (datum)|epohu]] imaju dileme i ne mogu sa sigurnošću reći što je doista autentično".<ref>{{Cite news |url=http://mondo.rs/a1085637/Zabava/Kultura/Izlozba-kostima-koji-su-korisceni-na-snimanju-serije-Nemanjici-radjanje-kraljevine.html |title=Nemanjići: Naši ljudi odmah sve znaju |date=2018-03-01 |work=Mondo |accessdate=2018-04-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180421031521/http://mondo.rs/a1085637/Zabava/Kultura/Izlozba-kostima-koji-su-korisceni-na-snimanju-serije-Nemanjici-radjanje-kraljevine.html |archive-date=2018-04-21 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.vesti-online.com/Scena/Kultura/688773/Izozba-Nemanjici-radjanje-kraljevine-svecano-otvorena-u-holu-RTS-a |title=Izložba Nemanjići svečano otvorena |last=Đurić |first=S |date=2018-03-02 |publisher=Vesti |archive-url=https://web.archive.org/web/20180421031401/http://www.vesti-online.com/Scena/Kultura/688773/Izozba-Nemanjici-radjanje-kraljevine-svecano-otvorena-u-holu-RTS-a |archive-date=2018-04-21 |accessdate=2018-04-20 |url-status=dead}}</ref> {{Višestruka slika | položaj = center | širina1 = 210 | slika1 = Costimography for the Nemanjići series.IMG 3632 (2).jpg | alt1 = | opis1 =Kostim [[Sveti Sava|Save Nemanjića]] | širina2 = 160 | slika2 = Costimography for the Nemanjići series.IMG 3634 (2).jpg | alt2 = | opis2 = Kostim [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] | širina3 = 240 | slika3 = Costimography for the Nemanjići series.IMG 3630 (2).jpg | alt3 = | opis3 = Kostimi dvorskih dama | širina4 = 187 | slika4 = Costimography for the Nemanjići series.IMG 3637 (2).jpg | alt4 = | opis4 = Kostim vojnika }} === Budžet === U projekt je uloženo 2,87 milijuna eura<ref>{{Cite news |url=http://dnevnizurnal.com/15053-2/ |title=Nemanjići koštali 2,87 miliona evra |date=2018-01-18 |work=Dnevni žurnal |accessdate=2018-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180508053814/http://dnevnizurnal.com/15053-2/ |archive-date=2018-05-08 |url-status=dead}}</ref> od prethodno predviđenih 3,200.000 eura,<ref>{{Cite web |url=https://www.zutapatka.rs/2018/01/04/ovoliko-je-svaka-kuca-u-srbiji-platila-da-bismo-gledali-nemanjice/ |title=Ovoliko je svaka kuća u Srbiji platila da bismo gledali Nemanjiće! |date=2018-01-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180325232619/https://www.zutapatka.rs/2018/01/04/ovoliko-je-svaka-kuca-u-srbiji-platila-da-bismo-gledali-nemanjice/ |archive-date=2018-03-25 |accessdate=2018-02-25 |url-status=dead}}</ref> a pojašnjeno je da je novac za provedbu prikupljen od pokrovitelja i iz komercijalnog prinosa Javnog servisa.<ref>{{Cite web |url=http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:712067-POCINjU-NEMANjICI-Spektakl-od-tri-miliona-evra |title=Počinju Nemanjići: Spektakl od tri miliona evra |date=2018-02-17 |publisher=[[Večernje novosti]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20180323014730/http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:712067-POCINjU-NEMANjICI-Spektakl-od-tri-miliona-evra |archive-date=2018-03-23 |url-status=live |accessdate=2018-03-19}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://vidovdan.org/info/svi-kukaju-na-nemanjice-a-znate-koliko-nas-kostaju-druge-domace-serije/ |title=Svi kukaju na Nemanjiće, a znate koliko nas koštaju druge domaće serije? |date=2018-01-05 |publisher=Vidovdan |archive-url=https://web.archive.org/web/20180320043751/https://vidovdan.org/info/svi-kukaju-na-nemanjice-a-znate-koliko-nas-kostaju-druge-domace-serije/ |archive-date=2018-03-20 |accessdate=2018-03-19 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.bktvnews.com/info/srbija/pod-zastavom-vizantije-veceras-na-rts-u-pocinju-nemanjici/164378 |title=Pod zastavom Vizantije: Večeras na RTS-u počinju Nemanjići |date=2018-02-17 |work=BKTV |accessdate=2018-03-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180319214737/http://www.bktvnews.com/info/srbija/pod-zastavom-vizantije-veceras-na-rts-u-pocinju-nemanjici/164378 |archive-date=2018-03-19 |url-status=dead}}</ref> Pojavila su se govorkanja da je samo prva epizoda serije koštala 300.000 eura.<ref>{{Cite news |url=https://noizz.rs/noizz-news/pitali-smo-rts-da-li-je-prva-epizoda-nemanjica-stvarno-kostala-300000-evra/09qby94 |title=Prva epizoda koštala 300.000 evra? |last=Paunović |first=Petar |date=2018-01-03 |work=Noizz |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402035522/https://noizz.rs/noizz-news/pitali-smo-rts-da-li-je-prva-epizoda-nemanjica-stvarno-kostala-300000-evra/09qby94 |archive-date=2018-04-02 |url-status=dead}}</ref> Jedna epizoda serije prosječno košta nešto više od 180.000 eura,<ref>{{Cite news |url=http://www.opanak.net/evo-zasto-nema-nemanjica-na-televiziji/ |title=Evo zašto nema Nemanjića na televiziji |last=Katarina |first=E. |date=2018-01-17 |work=Opanak |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402035930/http://www.opanak.net/evo-zasto-nema-nemanjica-na-televiziji/ |archive-date=2018-04-02 |url-status=live}}</ref> ali je RTS izdvojio svega trećinu te cijene.<ref>{{Cite news |url=https://www.blic.rs/vesti/drustvo/blic-saznaje-nemanjici-idu-ponovo-u-montazu-rts-odlucio-da-prepakuju-serijal/140pq5h |title=Nemanjići idu ponovo u montažu |last=Bogosav |first=Bojana |date=2018-01-16 |work=Blic |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402101243/https://www.blic.rs/vesti/drustvo/blic-saznaje-nemanjici-idu-ponovo-u-montazu-rts-odlucio-da-prepakuju-serijal/140pq5h |archive-date=2018-04-02 |url-status=live}}</ref> Jedan sat serije koštao je otprilike 191.300 eura.<ref>{{Cite news |url=https://noizz.rs/big-stories/znate-li-sta-rts-misli-o-vasim-kritikama-nemanjica-ne-zelite-da-znate/4ys432h |title=Znate šta RTS misli o vašim kritikama Nemanjića? |last=Paunović |first=Petar |date=2018-01-05 |work=Noizz |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402042824/https://noizz.rs/big-stories/znate-li-sta-rts-misli-o-vasim-kritikama-nemanjica-ne-zelite-da-znate/4ys432h |archive-date=2018-04-02 |url-status=dead}}</ref> Veći dio sredstava za provedbu, 1,82 milijuna eura, osigurali su ulagači, pokrovitelji i prijatelji serijala<ref>{{Cite news |url=https://www.blic.rs/vesti/drustvo/rts-o-nemanjicima-nek-sude-gledaoci-posle-emitovanja/2ywdh10 |title=Nemanjićima neki sude posle emitovanja |date=2018-01-17 |work=Blic |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402101217/https://www.blic.rs/vesti/drustvo/rts-o-nemanjicima-nek-sude-gledaoci-posle-emitovanja/2ywdh10 |archive-date=2018-04-02 |url-status=live}}</ref> [[Swisslion-Takovo]], Hemofarm i BK grupa.<ref>{{Cite web |url=https://www.dnevnik.rs/drustvo/ne-stisava-se-bura-oko-serije-nemanici-radane-kralevine-15-01-2018 |title=Ne stišava se bura oko serije Nemanjići |date=2018-01-15 |publisher=Dnevnik |archive-url=https://web.archive.org/web/20180507221648/https://www.dnevnik.rs/drustvo/ne-stisava-se-bura-oko-serije-nemanici-radane-kralevine-15-01-2018 |archive-date=2018-05-07 |accessdate=2018-05-07 |url-status=live}}</ref> RTS je u gotovini izdvojio 1,05 milijuna eura za cijeli projekt, odnosno 70.000 eura po satu programa.<ref>{{Cite news |url=http://www.svetplus.com/vesti/48177/serije-nemanjici-ubice-mog-oca-i-senke-nad-balkanom-postoje-samo-zahvaljujuci-rts-u |title=Serija Nemanjići postoji zahvaljujući RTS-u |date=2018-01-08 |work=Svet plus |accessdate=2018-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180507222342/http://www.svetplus.com/vesti/48177/serije-nemanjici-ubice-mog-oca-i-senke-nad-balkanom-postoje-samo-zahvaljujuci-rts-u |archive-date=2018-05-07 |url-status=dead}}</ref> === Glazba === Glazbu je skladao Dragoljub Ilić, a pjesmu u uvodnoj špici otpjevala je srbijanska pjevačica pravoslavne duhovne glazbe [[Divna Ljubojević]].<ref>{{Cite news |url=http://www.bktvnews.com/kultura/kolaz/nemanjici-radanje-kraljevine-moze-li-se-ispraviti/164774 |title=Kritike serije |date=2018-02-19 |work=BKTV |accessdate=2018-03-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180319085011/http://www.bktvnews.com/kultura/kolaz/nemanjici-radanje-kraljevine-moze-li-se-ispraviti/164774 |archive-date=2018-03-19 |url-status=dead}}</ref> Na Twitteru su se pojavile i snimke borbe s malo ubrzanim [[tempo]]m i glazbom iz serije ''Benny Hill'' što se publici svidjelo.<ref>{{Cite news |url=https://noizz.rs/noizz-fun/jedina-verzija-nemanjica-koju-bismo-gledali-svaki-dan/fsnq646 |title=Jedina verzija Nemanjića koju bismo gledalu svaki dan |last=Krstić |first=Ljubica |date=2018-02-20 |work=Noizz |accessdate=2018-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402232526/https://noizz.rs/noizz-fun/jedina-verzija-nemanjica-koju-bismo-gledali-svaki-dan/fsnq646 |archive-date=2018-04-02 |url-status=dead}}</ref> Izdavačka kuća [[PGP RTS]] objavila je album s 25 skladbi koje su korištene u samoj seriji, a čije je ukupno trajanje 55 minuta.<ref>{{Citation |title=Rađanje kraljevine |date=4. travnja 2018. |url=https://itunes.apple.com/album/1372124518?ign-mpt=uo=4 |accessdate=2. svibnja 2018. |archive-date=3. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180503041352/https://itunes.apple.com/album/1372124518?ign-mpt=uo=4 |url-status=dead}}</ref> Glazbeni producent bio je [[Oliver Ivanović]], a glazbenici su bili Nikola Popmihajlov ([[bizantska glazba]]), Tijana Milošević ([[violina]]), Ladislav Mezei ([[violončelo]]), Ljuba Dimitrijević (solist na starim puhačkim instrumentima – [[frula|fruli]], [[Zurla|zurli]] i [[kravlji rog|kravljem rogu]]), vokalna skupina "[[Serbia Global Art]]" i [[Srpski bizantski hor "Mojsije Petrović"|Srpski bizantski zbor "Mojsije Petrović"]].<ref name="GlazbaDisk">{{cite web |url=http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:720763-MUZIKA-IZ-SERIJE-NEMANjICI-Zvuci-srednjovekovne-Srbije |title=Muzika iz serije Nemanjići |date=2018-04-05 |publisher=[[Večernje novosti]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20180510183509/http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:720763-MUZIKA-IZ-SERIJE-NEMANjICI-Zvuci-srednjovekovne-Srbije |archive-date=2018-05-10 |url-status=live |accessdate=2018-05-02}}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/pgp/story/1181/vesti/3095704/cd-sa-muzikom-iz-serije-nemanjici--radjanje-kraljevine-u-prodaji-od-5-aprila.html |title=CD sa muzikom iz serije Nemanjići |date=2018-04-04 |work=[[Radiotelevizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180503041946/http://www.rts.rs/page/rts/ci/pgp/story/1181/vesti/3095704/cd-sa-muzikom-iz-serije-nemanjici--radjanje-kraljevine-u-prodaji-od-5-aprila.html |archive-date=2018-05-03 |url-status=live}}</ref> Popis pjesama na albumu<ref>{{Cite news |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/pgp/story/1201/izdanja/3109082/.html |title=Originalna muzika iz serije |date=2018-04-18 |work=[[Radio-televizija Srbije |RTS]] |accessdate=2018-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180503042234/http://www.rts.rs/page/rts/ci/pgp/story/1201/izdanja/3109082/.html |archive-date=2018-05-03 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.deezer.com/en/album/60971582 |title=Disk sa pesama iz Nemanjića |date=2018-04-04 |publisher=Deezer |archive-url=https://web.archive.org/web/20181214065929/https://www.deezer.com/en/album/60971582 |archive-date=2018-12-14 |accessdate=2018-05-02 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.delfi.rs/muzika/123634_nemanjici_-_radjanje_kraljevine_muzika_delfi_knjizare.html |title=Muzika iz serije Nemanjići |year=2018 |publisher=Delfi |publication-place=[[Beograd]], [[Srbija]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20181214065232/https://www.delfi.rs/muzika/123634_nemanjici_-_radjanje_kraljevine_muzika_delfi_knjizare.html |archive-date=2018-12-14 |accessdate=2018-05-30 |url-status=dead}}</ref> <div class="mw-collapsible mw-collapsed" id="mw-customcollapsible-myDivision"> {| class="toccolours vatop" style="margin:1em 0.5em ; font-size: 90%; text-align:left;" |- bgcolor="Lavender" align=left !align="center" width="40"|Redni broj!!align="center" width="150"|Naziv!!align="center" width="70"|Trajanje |- |- align=center |1||align=center|"Rađanje kraljevine"||align=center|1:51|| |- align=center |2||align=center|"Poslije pobjede"||align=center|1:46|| |- align=center |3||align=center|"Osvajanje utvrde"||align=center|2:28|| |- align=center |4||align=center|"Vrbo, vrbice"||align=center|2:22|| |- align=center |5||align=center|"Tuga"||align=center|1:53|| |- align=center |6||align=center|"Borba braće"||align=center|2:13|| |- align=center |7||align=center|"Glorija"||align=center|3:07|| |- align=center |8||align=center|"Moć Bizanta"||align=center|1:22|| |- align=center |9||align=center|"Ostroljanka"||align=center|1:32|| |- align=center |10||align=center|"Oj, vrbo"||align=center|3:18|| |- align=center |11||align=center|"Sveti Sava"||align=center|3:55|| |- align=center |12||align=center|"Rastanak"||align=center|1:55|| |- align=center |13||align=center|"Žanjem žito"||align=center|1:26|| |- align=center |14||align=center|"Skomraška"||align=center|2:14|| |- align=center |15||align=center|"Za zemlju svoju"||align=center|2:33|| |- align=center |16||align=center|"Nemanjin izbor"||align=center|2:13|| |- align=center |17||align=center|"Poletio sokol 'tica"||align=center|0:54|| |- align=center |18||align=center|"Izak Angel"||align=center|3:27|| |- align=center |19||align=center|"Milost i sud"||align=center|3:35|| |- align=center |20||align=center|"Zavjera"||align=center|2:38|| |- align=center |21||align=center|"Ova brda"||align=center|1:28|| |- align=center |22||align=center|"Sveti Đorđe, izbavi me"||align=center|1:33|| |- align=center |23||align=center|"Sumnja"||align=center|1:53|| |- align=center |24||align=center|"Blagoslovi Bože"||align=center|0:45|| |- align=center |25||align=center|"U slavu Nemanjića"||align=center|3:19|| |} </div> == Pogreške == U trećoj epizodi, kad Rastko postaje monah u samostanu,<ref>{{Cite news |url=https://noizz.rs/noizz-news/istina-iza-najbizarnije-scene-u-nemanjicima/yzj66px |title=Najbizarnija scena u Nemanjićima |last=Krstić |first=Ljubica |date=2018-02-26 |work=Noizz |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402035731/https://noizz.rs/noizz-news/istina-iza-najbizarnije-scene-u-nemanjicima/yzj66px |archive-date=2018-04-02 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |url=http://mondo.rs/a1084607/Zabava/TV/Nemanjici-greska-freska-Svetog-Save.html |title=Nova greška u Nemanjićima |date=2018-02-26 |work=Mondo |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402035913/http://mondo.rs/a1084607/Zabava/TV/Nemanjici-greska-freska-Svetog-Save.html |archive-date=2018-04-02 |url-status=live}}</ref> iza njega se na zidu vidi freska na kojoj se nalazi slika svetca i Stefana Nemanje.<ref>{{Cite web |url=http://www.telegraf.rs/vesti/srbija/2938293-komedija-u-nemanjicima-rastko-se-zamonasuje-ispod-svoje-freske-verski-analiticar-grmi-umesto-da-velicaju-srpsku-istoriju-oni-joj-se-smeju |title=Rastko se zamonašuje ispred freske Svetog Save!? |date=2018-02-26 |publisher=Telegraf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180401195324/http://www.telegraf.rs/vesti/srbija/2938293-komedija-u-nemanjicima-rastko-se-zamonasuje-ispod-svoje-freske-verski-analiticar-grmi-umesto-da-velicaju-srpsku-istoriju-oni-joj-se-smeju |archive-date=2018-04-01 |accessdate=2018-04-01 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.espreso.rs/kultura/film/228407/mladi-sveti-sava-ispod-freske-starog-svetog-save-da-li-je-ovo-najveca-blamaza-u-nemanjicima-foto |title=Da li je ovo najveća blamaža u Nemanjićima?! |date=2018-02-26 |work=Espreso |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402101205/https://www.espreso.rs/kultura/film/228407/mladi-sveti-sava-ispod-freske-starog-svetog-save-da-li-je-ovo-najveca-blamaza-u-nemanjicima-foto |archive-date=2018-04-02 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://srbin.info/2018/02/26/nova-ispala-u-nemanjicima-rastko-se-zamonasio-pored-freske-svetog-save/ |title=Nova ispala u Nemanjićima! |date=2018-02-26 |publisher=Srbin |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402035924/https://srbin.info/2018/02/26/nova-ispala-u-nemanjicima-rastko-se-zamonasio-pored-freske-svetog-save/ |archive-date=2018-04-02 |accessdate=2018-04-01 |url-status=dead}}</ref> Vjeruje se da je taj svetac upravo Sava zbog odore koju nosi. Pogreška je popraćena u medijima i izazvala je burne reakcije na Twitteru.<ref>{{Cite news |url=https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3002889/sta-se-stvarno-krije-iza-skandala-u-nemanjicima-da-li-se-rastko-stvarno-zamonasio-pred-freskom-iz-buducnosti |title=Ovo je dokaz da su Nemanjići napravili najveću grešku ikada! |date=2018-02-26 |work=Kurir |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402101228/https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3002889/sta-se-stvarno-krije-iza-skandala-u-nemanjicima-da-li-se-rastko-stvarno-zamonasio-pred-freskom-iz-buducnosti |archive-date=2018-04-02 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.istinito.com/index.php/magazin/13685-serija-nemanjici-rastko-postaje-sava-ispred-freske-svetog-save-foto |title=Rastko postaje Sava ispred freske Svetog Save! |date=2018-02-26 |work=Istinito |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402035443/http://www.istinito.com/index.php/magazin/13685-serija-nemanjici-rastko-postaje-sava-ispred-freske-svetog-save-foto |archive-date=2018-04-02 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |url=http://standard.co.me/index.php/zivot/item/11338-bruka-u-seriji-nemanjici-rastko-se-zamonasuje-ispod-freske-svetog-save |title=Bruka u seriji Nemanjići |last=Lekmen |first=Nemanja |date=2018-02-26 |accessdate=2018-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181214064448/http://standard.co.me/index.php/zivot/item/11338-bruka-u-seriji-nemanjici-rastko-se-zamonasuje-ispod-freske-svetog-save |archive-date=2018-12-14 |url-status=dead}}</ref> U osmoj epizodi serije primijetile su se značajnije pogreške. U jednoj sceni krave su obilježene ušnim markicama<ref>{{Cite news |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/info/savremeni-nemanjici-nova-katastrofalna-greska-u-popularnoj-seriji-foto-2018-04-02 |title=Greše u osmoj epizodi serije |date=2018-04-02 |work=Srbija danas |accessdate=2018-04-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180423035636/https://www.srbijadanas.com/vesti/info/savremeni-nemanjici-nova-katastrofalna-greska-u-popularnoj-seriji-foto-2018-04-02 |archive-date=2018-04-23 |url-status=live}}</ref> koje su u Srbiju uvedene prije nekoliko godina prema zahtjevu [[Europska unija|Europske unije]].<ref>{{Cite web |url=https://patriot.rs/tviterasi-traze-peticiju-za-zabranu-serije-nemanjici-krave-na-usima-nose-markice-po-propisima-eu-jede-se-cicvara-pre-nego-sto-je-kukuruz-donesen-u-evropu/ |title=Krave na ušima nose markice po propisima EU |date=2018-04-04 |publisher=Patriot |archive-url=https://web.archive.org/web/20180423033544/https://patriot.rs/tviterasi-traze-peticiju-za-zabranu-serije-nemanjici-krave-na-usima-nose-markice-po-propisima-eu-jede-se-cicvara-pre-nego-sto-je-kukuruz-donesen-u-evropu/ |archive-date=2018-04-23 |accessdate=2018-04-22 |url-status=dead}}</ref> U istoj epizodi pojavljuje se i lik [[Bogoljub Mitić|Bogoljuba Mitića]] koji jede [[Cicvara|cicvaru]],<ref>{{Cite web |url=http://www.balkanspress.com/index.php/vesti/drustvo/19455-dokle-vise-tviterasi-traze-peticiju-za-zabranu-serije-nemanjici-krave-na-usima-nose-markice-po-propisima-eu-jede-se-cicvara-pre-nego-sto-je-kukuruz-i-donesen-u-evropu |title=Jede se cincvara pre nego što je kukuruz donet u Evropu |date=2018-04-04 |publisher=Balkans pres |archive-url=https://web.archive.org/web/20180423033706/http://www.balkanspress.com/index.php/vesti/drustvo/19455-dokle-vise-tviterasi-traze-peticiju-za-zabranu-serije-nemanjici-krave-na-usima-nose-markice-po-propisima-eu-jede-se-cicvara-pre-nego-sto-je-kukuruz-i-donesen-u-evropu |archive-date=2018-04-23 |accessdate=2018-04-22 |url-status=live}}</ref> nekoliko stoljeća prije nego što je kukuruz donesen u Europu.<ref>{{Cite news |url=https://www.krstarica.com/zabava/zanimljivosti/tviterasima-prekipelo-zele-zabranu-nemanjica-foto/ |title=Greška sa cincvarom |date=2018-04-04 |work=Krstarica |accessdate=2018-04-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180423055910/https://www.krstarica.com/zabava/zanimljivosti/tviterasima-prekipelo-zele-zabranu-nemanjica-foto/ |archive-date=2018-04-23 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.espreso.rs/kultura/film/239319/ponovo-sramne-greske-u-nemanjicima-krave-na-usima-nose-markice-po-propisima-eu-jede-se-cicvara-pre-nego-sto-je-kukuruz-donesen-u-evropu |title=Ponovo sramne greške u Nemanjićima |date=2018-04-03 |work=Espreso |accessdate=2018-04-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180423033616/https://www.espreso.rs/kultura/film/239319/ponovo-sramne-greske-u-nemanjicima-krave-na-usima-nose-markice-po-propisima-eu-jede-se-cicvara-pre-nego-sto-je-kukuruz-donesen-u-evropu |archive-date=2018-04-23 |url-status=live}}</ref> Ista epizoda zabilježena je<ref>{{Cite web |url=http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:720032-NEMANjICI-OPET-ZAPALILI-INTERNET-Stefan-Raska-gde-si-bila--Raska-Piskila-sam |title=Nemanjići opet zapalili internet |date=2018-04-01 |publisher=[[Večernje novosti]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20180418004415/http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:720032-NEMANjICI-OPET-ZAPALILI-INTERNET-Stefan-Raska-gde-si-bila--Raska-Piskila-sam |archive-date=2018-04-18 |url-status=live |accessdate=2018-04-22}}</ref> čudnim scenarijem [[Raška Nemanjić|Raške]].<ref>{{Cite news |url=https://www.blic.rs/zabava/drustvene-mreze-gore-zbog-piskila-sam-u-nemanjicima-a-sta-ce-tek-hejteri-reci-kad/cz6z4s6 |title=Nemanjići izgoreli društvene mreže |date=2018-04-03 |work=Blic |accessdate=2018-04-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180423040517/https://www.blic.rs/zabava/drustvene-mreze-gore-zbog-piskila-sam-u-nemanjicima-a-sta-ce-tek-hejteri-reci-kad/cz6z4s6 |archive-date=2018-04-23 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3023887/srbija-gori-zbog-piskila-sam-u-nemanjicima-a-tek-kad-cujete-kakvo-objasnjenje-je-dao-scenarista |title=Srbija gori zbog Nemanjića |date=2018-04-03 |work=Kurir |accessdate=2018-04-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180423033912/https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3023887/srbija-gori-zbog-piskila-sam-u-nemanjicima-a-tek-kad-cujete-kakvo-objasnjenje-je-dao-scenarista |archive-date=2018-04-23 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.srbijadanas.com/zabava/zanimljivosti/sou-u-novoj-epizodi-nemanjica-dok-stefan-prvovencani-u-agoniji-traga-za-raskom-ona-piski-u-planini-2018-04-01 |title=Šou u novoj epizodi Nemanjića! |date=2018-04-01 |work=Srbija danas |accessdate=2018-04-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180423034039/https://www.srbijadanas.com/zabava/zanimljivosti/sou-u-novoj-epizodi-nemanjica-dok-stefan-prvovencani-u-agoniji-traga-za-raskom-ona-piski-u-planini-2018-04-01 |archive-date=2018-04-23 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://noizz.rs/bindzovanje/raska-u-centru-najglupljeg-obrta-na-pocetku-nove-epizode-nemanjica/t16xp2k |title=Raška u centru najglupljeg obrta na početku nove epizode Nemanjića |last=Milenković |first=Stefan |date=2018-04-02 |work=Noizz |accessdate=2018-04-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180423171507/https://noizz.rs/bindzovanje/raska-u-centru-najglupljeg-obrta-na-pocetku-nove-epizode-nemanjica/t16xp2k |archive-date=2018-04-23 |url-status=dead}}</ref> == Recenzije == === Reakcije publike === Nakon emitiranja pilot-epizode u novogodišnjoj noći 2018. reakcije publike i kritike bile su mahom negativne.<ref>{{Cite web |url=http://tracara.com/poceli-nemanjici-prve-kritike-kazu-da-to-moze-i-bolje/ |title=Počeli Nemanjići: prve kritike kažu da to može i bolje |date=2018-02-18 |publisher=Tračara |archive-url=https://web.archive.org/web/20180404202118/http://tracara.com/poceli-nemanjici-prve-kritike-kazu-da-to-moze-i-bolje/ |archive-date=2018-04-04 |accessdate=2018-04-04 |url-status=dead}}</ref> Štoviše, pojedini su gledatelji bili neugodno iznenađeni poslije višemjesečnih iščekivanja. U seriji je bilo kritizirano odsustvo bilo kakve drame i poprilična neinventivnost,<ref>{{Cite news |url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/tv-kritika-karadorde-vuk-i-nemanjici/12q51r0 |title=TV kritika |date=2018-01-05 |work=Blic |accessdate=2018-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180506021007/https://www.blic.rs/kultura/vesti/tv-kritika-karadorde-vuk-i-nemanjici/12q51r0 |archive-date=2018-05-06 |url-status=live}}</ref> kao i neiskusna gluma i propusti u praćenju povijesnih činjenica.<ref>{{Cite news |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1563847 |title=Molim ti se, Sveti Đorđe… |last=Ilić |first=Dragan |date=2018-01-11 |work=Vreme |accessdate=2018-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180506035447/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1563847 |archive-date=2018-05-06 |url-status=live}}</ref> Dijalozi i glumačka postava u pilot-epizodi poprilično su razočarali publiku.<ref name="noizz1">{{Cite news |url=https://noizz.rs/kultura/ljudi-uopste-nisu-impresionirani-prvom-epizodom-nemanjica/57d6ebb?placement=WidgetPromoFrame&position=0 |title=LJudi uopšte nisu impresionirani prvom epizodom Nemanjića |last=Krstić |first=LJubica |date=2018-01-01 |work=Noizz |accessdate=2018-03-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180103072632/https://noizz.rs/kultura/ljudi-uopste-nisu-impresionirani-prvom-epizodom-nemanjica/57d6ebb?placement=WidgetPromoFrame&position=0 |archive-date=2018-01-03 |url-status=dead}}</ref> Kritizirani su i efekti koji su se rabili u seriji i "jeftin" opći dojam (poprilično skupe) pilot-epizode.<ref>{{Cite web |url=http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:705579-OSTRE-KRITIKE-NA-RACUN-NEMANjICA-Ocajan-promasaj-velike-teme |title=Oštre kritike Nemanjića |date=2018-01-11 |publisher=[[Večernje novosti]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20180514212118/http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:705579-OSTRE-KRITIKE-NA-RACUN-NEMANjICA-Ocajan-promasaj-velike-teme |archive-date=2018-05-14 |url-status=live |accessdate=2018-05-05}}</ref> Razni desničarski portali i mediji krizirali su seriju jer su smatrali da "skrnave povijest".<ref>{{Cite web |url=http://srbin.info/2018/01/01/bruka-serija-veka-docekana-na-noz-nemanjici-na-dorcolskom-da-li-nas-zezate/?lang=lat |title=Kritike |date=2018-01-01 |publisher=Srbin |archive-url=https://web.archive.org/web/20180108085305/http://srbin.info/2018/01/01/bruka-serija-veka-docekana-na-noz-nemanjici-na-dorcolskom-da-li-nas-zezate/?lang=lat |archive-date=2018-01-08 |accessdate=2018-03-18 |url-status=dead}}</ref> Mnogima je zasmetao specifičan jezik kojim se govori u seriji.<ref>{{Cite news |url=https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/2969955/najiscekivanija-srpska-serija-dozivela-potpuni-fijasko-ovo-su-katastrofalne-greske-u-nemanjicima |title=Ovo su katastrofalne greške u Nemanjićima |date=2018-01-03 |work=Kurur |accessdate=2018-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180403051452/https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/2969955/najiscekivanija-srpska-serija-dozivela-potpuni-fijasko-ovo-su-katastrofalne-greske-u-nemanjicima |archive-date=2018-04-03 |url-status=live}}</ref> Riječi kojima su se glumci koristili nastale su tek kasnije pod utjecajem latinskog, mađarskog, turskog, njemačkog i ruskog jezika,<ref>{{Cite news |url=https://www.espreso.rs/kultura/film/212651/ovo-su-neoprostive-greske-u-nemanjicima-evo-zasto-je-najiscekivanija-srpska-serija-dozivela-totalni-fijasko-foto |title=Neoprostive greške u Nemanjićima |date=2018-01-04 |work=Espreso |accessdate=2018-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402163125/https://www.espreso.rs/kultura/film/212651/ovo-su-neoprostive-greske-u-nemanjicima-evo-zasto-je-najiscekivanija-srpska-serija-dozivela-totalni-fijasko-foto |archive-date=2018-04-02 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.dnevno.rs/istorijski-zabavnik/zanimljivosti-iz-istorije/110125/istorijske-greske-u-nemanjicima-kritika-na-racun-serije-je-brutalna-ali-ovo-je-zapravo-najveci-propust |title=Istorijske greške u Nemanjićima |date=2018-01-02 |work=Dnevno |accessdate=2018-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402163427/http://www.dnevno.rs/istorijski-zabavnik/zanimljivosti-iz-istorije/110125/istorijske-greske-u-nemanjicima-kritika-na-racun-serije-je-brutalna-ali-ovo-je-zapravo-najveci-propust |archive-date=2018-04-02 |url-status=dead}}</ref> među kojima je primjerice riječ "pričvrljiti" koju upotrebljava glumac [[Goran Sultanović]].<ref>{{Cite news |url=https://www.espreso.rs/kultura/film/226079/neoprostive-greske-u-nemanjicima-gledaoci-besni-zbog-ovih-propusta-ekipa-serije-ne-zna-ni-osnove-gramatike-foto |title=Greške u Nemanjićima |date=2018-02-19 |work=Espreso |accessdate=2018-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402225408/https://www.espreso.rs/kultura/film/226079/neoprostive-greske-u-nemanjicima-gledaoci-besni-zbog-ovih-propusta-ekipa-serije-ne-zna-ni-osnove-gramatike-foto |archive-date=2018-04-02 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.blic.rs/zabava/vesti/pricvrlji-nesto-nemanjici-su-digli-srbiju-na-noge-a-autor-serije-ima-sta-da-kaze-na/8fz4mj8 |title=Reč pričvrljiti |date=2018-02-20 |work=Blic |accessdate=2018-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402225535/https://www.blic.rs/zabava/vesti/pricvrlji-nesto-nemanjici-su-digli-srbiju-na-noge-a-autor-serije-ima-sta-da-kaze-na/8fz4mj8 |archive-date=2018-04-02 |url-status=live}}</ref> Publika je kritizirala i upotrebu [[dorćol]]skog [[žargon]]a u seriji.<ref>{{Cite news |url=http://www.espreso.rs/kultura/film/212067/sok-na-rts-serija-veka-docekana-na-noz-nemanjici-na-dorcolskom-da-li-nas-zezate-ovo-je-neopevana-bruka-video |title=Kritike serije Nemanjići |date=2018-01-01 |work=Espreso |accessdate=2018-03-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180223053044/http://www.espreso.rs/kultura/film/212067/sok-na-rts-serija-veka-docekana-na-noz-nemanjici-na-dorcolskom-da-li-nas-zezate-ovo-je-neopevana-bruka-video |archive-date=2018-02-23 |url-status=live}}</ref> S druge strane, u pozitivne recenzije spadaju one koje hvale činjenicu da je serija takvog tipa uopće snimljena (prvenstveno zbog činjenice da je riječ o žanru kojem autori nisu mnogo posvećivali pažnju prethodnih godina i desetljeća) i da je ishod zadovoljavajući shodno podosta manjem budžetu u usporedbi s istovrsnim serijama snimanim u Zapadnim zemljama. Te recenzije također su pozivale na strpljenje jer se neki od glavnih glumaca (Ćetković, Glogovac, Mićalović, Mićanović) u prvoj epizodi još nisu pojavili. Neobičan jezik, pogreške i gluma u seriji shvaćeni su kao humoristički motivi.<ref>{{Cite news |url=https://noizz.rs/bindzovanje/skroz-smo-pogresno-skapirali-nemanjice/95vteh6 |title=Pogrešno smo skapirali Nemanjiće |last=Kalaba |first=Ana |date=2018-02-25 |work=Noizz |accessdate=2018-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180506035259/https://noizz.rs/bindzovanje/skroz-smo-pogresno-skapirali-nemanjice/95vteh6 |archive-date=2018-05-06 |url-status=dead}}</ref> Publika je gotovo jednoglasno pohvalila kostime i glazbu.<ref name="noizz1" /> === Recenzije kritičara === {{Citat|Najveći problem su mi jezik i neka imena...|[[Božidar Kljajević]], srbijanski povjesničar<ref>{{cite web |url=http://tracara.com/ovo-su-sve-greske-u-domacoj-seriji-nemanjici/ |title=Sve greške u domaćoj seriji Nemanjići |accessdate=2018-04-02 |date=2018-01-04 |archive-date=2018-03-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180316094814/http://tracara.com/ovo-su-sve-greske-u-domacoj-seriji-nemanjici |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.srbijadanas.com/kultura/vesti/neoprostivo-evo-koje-su-kardinalne-greske-videne-odmah-na-pocetku-serije-nemanjici-2018-01-03 |title=Greške u domaćoj seriji Nemanjići |accessdate=2018-04-02 |date=2018-01-03 |archive-date=2018-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402225615/https://www.srbijadanas.com/kultura/vesti/neoprostivo-evo-koje-su-kardinalne-greske-videne-odmah-na-pocetku-serije-nemanjici-2018-01-03 |url-status=live}}</ref>}} {{Citat|Recimo to ovako: Nek' bude da prva epizoda Nemanjića ostaje u staroj, a da će s proleća nove godine stići bolje epizode.|[[Bojana Lekić]], srbijanska novinarka<ref>{{cite web |url=http://www.telegraf.rs/vesti/kultura/2924300-kakav-manevar-rts-a-sa-serijama-nemanjici-i-pet-dobili-smo-po-epizodu-a-onda-nas-je-sacekalo-iznenadjenje |title=Kakav manevar RTS-a sa serijama Nemanjići i Pet! |date=2018-01-02 |accessdate=2018-04-04 |archive-date=2018-04-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180404202134/http://www.telegraf.rs/vesti/kultura/2924300-kakav-manevar-rts-a-sa-serijama-nemanjici-i-pet-dobili-smo-po-epizodu-a-onda-nas-je-sacekalo-iznenadjenje |url-status=live}}</ref>}} {{Citat|Ovime se upravo mladi ljudi udaljavaju od Nemanjića (jer neće gledati daljnje epizode), ali i od povijesti.|[[Dragoslav Bokan]], srbijanski redatelj, književnik i publicist<ref>{{cite web |url=https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/2973127/video-poznati-reziser-zestoko-kritikovao-pilot-epizodu-nemanjica-ljudi-koji-su-radili-na-seriji-ne-bi-trebalo-da-izlaze-na-ulicu-od-sramote |title=Kritike Nemanjića sve brutalnije! |accessdate=2018-04-04 |archive-date=2018-04-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180404202043/https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/2973127/video-poznati-reziser-zestoko-kritikovao-pilot-epizodu-nemanjica-ljudi-koji-su-radili-na-seriji-ne-bi-trebalo-da-izlaze-na-ulicu-od-sramote |url-status=live}}</ref>}} {{Citat|Reklo bi se da je scenarist stavljanjem današnjeg gradskog govora u usta ljudima koji su živjeli prije osam vijekova želio da i njih i njihovo doba približi našem vremenu, da ih učini ljudskijim, običnijim, a učinak je bio upravo suprotan. On ih je udaljio i učinio nepovijesnima, bez trunke [[autentičnost]]i. Tako smo, i pored prividno povijesne [[Scenografija|scenografije]], dobili nepovijesne ličnosti, izmještene iz svog vremena, zapravo skupinu naših suvremenika, čudno odjevenih, bezvoljnih i namrgođenih, koji govore besmislen tekst i krevelje se pred kamerama, a nisu ni zabavni. Susreti Nemanje s [[Popis bizantskih careva|bizantskim carem]] deluju gotovo [[Groteska|groteskno]] ("Jesi l' ti, care, normalan?!"). Isti je utisak i o Nemanjinom razgovoru s carem [[Fridrik I. Barbarosa|Fridrikom Barbarossom]]. Neukusna su opsesivna nastojanja Rastkovog dvorskog i obiteljskog okruženja da mu nađe žensko čeljade. Kao da je netko s predumišljajem i otvoreno izvrgnuo ruglu sjajno doba [[Povijest Srba|naše povijest]], o kojem će se, poslije ovakve serije, suma pogrešnih znanja i predstava samo umnožiti.|[[Đorđe Bubalo]], srbijanski povjesničar<ref name="Dor1">{{Cite news |url=https://www.krstarica.com/zabava/zanimljivosti/nemanjici-kao-dorcolci-foto-video/ |title=Nemanjići kao Dorćolci |date=2018-03-05 |work=Krstarica |accessdate=2018-05-05 |archive-date=2018-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180505210721/https://www.krstarica.com/zabava/zanimljivosti/nemanjici-kao-dorcolci-foto-video/ |url-status=live}}</ref>}} {{Citat|... Bizantski car [[Manuel I. Komnen|Manuel Komnen]] prikazan je kao jektičavi kepec, a povijesni podatci nesumnjivo govore da je bio ogroman rastom, veliki ratnik bez mane i straha, sudionik viteških turnira. Na samrti (1180.), kada je tražio da postane monah, sve [[mantije]] koje su našli na dvoru jedva su mu dosezale do koljena. Uz to, on je rođen 1118. godine, pet godina je mlađi od Nemanje (1113.), a u seriji je drugačije. Nemački car Fridrik Barbarossa od Nemanje je mlađi 12 godina, a u seriji je gotovo obratno. Nemanju, koji je u [[Carigrad]] kao zarobljenik doveden 1172. godine, bizantski pisci opisuju kao "plećatog starca", a isti Nemanja poslije 17 godina na sastanku s Barbarossom u [[Niš]]u (1189.) nema nijednu sedu. Sve su to činjenice koje su mogle lako da se provjere. U vrijeme kada se kretao na [[Sveta gora|Svetu goru]] i bio u uzrastu od šesnaest ili sedamnaest godina, Sava je predstavljen vrlo pojednostavljeno, kao smušeni vjerski zanesenjak čija se pobožnost i naklonost prema monaškom životu svode na simplifikovane sintagme kao što su "Bog je ljubav, ljubav je Bog".|[[Radivoj Radić]], srbijanski povjesničar, sveučilišni profesor i znanstveni radnik<ref name="Dor1" />}} {{Citat|Ono što je teško popraviti jesu, po mom mišljenju, slabi dijalozi i slaba gluma, uz časne izuzetke. Ali za svaku je pohvalu činjenica da smo konačno dobili seriju o Nemanjićima. Možemo da imamo stotine primjedaba, ali bi trebalo da sačekamo da pogledamo cijelu seriju. Ovom se serijom ipak ispravlja sramota da nismo imali nijedan film, nijednu seriju o najvažnijoj temi nacionalne povijesti. Jer identitet Srba zasniva se na sjećanju na Svetog Savu, [[Stefan Nemanja|Svetog Simeona]] i ostale Nemanjiće.|[[Miloš Ković]], srbijanski povjesničar, doktor povijesnih nauka i docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu<ref>{{Cite news |url=http://www.politika.rs/sr/clanak/399394/Drustvo/Nemanjici-kao-Dorcolci |title=Nemanjići kao Dorćolci |last=Apostolovski |first=Aleksandar |work=[[Politika (novine) |Politika]] |accessdate=2018-05-05 |archive-date=2018-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180505210338/http://www.politika.rs/sr/clanak/399394/Drustvo/Nemanjici-kao-Dorcolci |url-status=live}}</ref>}} == Napomene == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Nemanjić Dynasty: The Birth Of The Kingdom}} {{Commonscat-inline|Costimography for the Nemanjići series|Kostimografija serije}} * {{Imdb|id=2532246|naslov = Nemanjići – rađanje kraljevine}} [[Kategorija:Srbijanske serije]] [[Kategorija:Nemanjići]] d36me68gedd0ihfh3jqifplfwpo36qf 0 688512 7631855 7614598 2026-11-07T09:06:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631855 wikitext text/x-wiki '''Pierre Ceyrac''' (1914. – 2012.), [[Francuzi|francuski]] [[isusovac]] i dugogodišnji [[misionar]] u [[Indija|Indiji]], nositelj [[Legija časti|Legije časti]]. Rođen je u [[Katoličanstvo|katoličkoj]] [[obitelj]]i u središnjoj [[Francuska|Francuskoj]], kao drugo od šestero [[djeca|djece]]. S osamnaest godina stupa u isusovački [[novicijat]]. Diplomirao je [[filologija|filologiju]] i klasične studije na [[Sorbonne|Sorbonni]]. Nakon stjecanja [[diploma|diplome]], potaknut ujakovim primjerom, koji je također bio isusovački misionar na jugu [[Indija|Indije]], isplovljava 1937. iz [[Marseilles]]a za Indiju, u kojoj će provesti veći dio svog života. Na Koledžu u [[Chennai]]ju diplomirao je [[tamilski jezik]] i [[sanskrt]] te proučavao [[Vede]]. Po završetku redovničke formacije imenovan je [[kapelan]]om Koledža sv. Josipa u Tiruchirappalliju, kasnije i Sveindijskog saveza katoličkih sveučilišta. staknuo se u misijskom djelovanju među [[dalit]]ima.<ref>Jebaraj, Pricialla. [https://www.thehindu.com/archive/print/2008/05/09/ Neither age nor poor health has withered this Jesuit priest's spirits] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111152228/https://www.thehindu.com/archive/print/2008/05/09/ |date=11. studenoga 2020. }} ''The Hindu'', 9. svibnja 2008.</ref> Projektom »Tisuću kotača« i uz pomoć [[donacija]] iz [[Europa|Europe]] (napose rodne Francuske) osposobio je niz [[poljoprivredno gospodarstvo|poljoprivrednih gospodarstava]] u okolici Manamaduraija, osiguravši bolje životne uvjete četvrtini milijuna [[stanovnik]]a toga kraja.<ref> Saint-Cheron, Michaël de. [http://leplus.nouvelobs.com/contribution/564670-hommage-au-pere-ceyrac-heraut-de-l-inde-moderne-apres-gandhi.html Hommage au père Ceyrac, héraut de l'Inde moderne après Gandhi] ''Le nouvel Observateur'', 5. lipnja 2012. </ref> Potaknut pozivom [[Pedro Arrupe|Pedra Arrupea]], osnivača Isusovačke službe za izbjeglice, Ceyrac u [[Tajland]]u pomaže u spašavanju tisuća Kambodžana, prebjeglih od [[Crveni Kmeri|kmerskog režima]].<ref> Raper, Mark. [http://www.battambangparish.org/parish-news/fr-piere-ceyrac-sj-a-friend-of-cambodians FR. PIERRE CEYRAC, SJ: FRIEND OF CAMBODIANS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201113000808/http://www.battambangparish.org/parish-news/fr-piere-ceyrac-sj-a-friend-of-cambodians |date=13. studenoga 2020. }}, 30. svibnja 2012.</ref> Povratkom u Chennai, posvećuje se osnivanju siročišta (''ambukarangal'' - »otvorene ruke«) i [[škola]] za siromašnu djecu. Uključio se i u pružanje humanitarne pomoći žrtava [[Cunami u Indijskom oceanu 2004.|tsunamija u Indijskom oceanu 2004.]] Francuski predsjednik [[Jacques Chirac]] napisao je o njemu: »Pater Ceyrac, Vi ste muž koji pobjeđuje bijedu. Čovjek koji se svom snagom vjere i ljubavi svakodnevno bori protiv hude sudbe koja bije i vrijeđa ljudsku prirodu. Vi ste čovjek koji omogućuje budućnost, svjesni poput Camusa da 'ako čovjek ne uspije pomiriti pravdu i slobodu, onda ne uspijeva ni u čemu.«<ref> Pater Ceyrac, ''Moji su korijeni u nebu'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-11-0510-1. </ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Ceyrac, Pierre}} [[Kategorija:Francuski katolički misionari]] [[Kategorija:Francuski isusovci]] [[Kategorija:Isusovci misionari]] 4qzqik8ayf7jfkkrr6tqqyrci7xi4z3 0 691261 7631610 6774189 2026-11-06T18:03:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631610 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Nela Šarić | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[1988.]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = [[opera]] | Zanimanje = operni i koncertni [[pjevač]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Nela Šarić''' ([[Zadar]], [[1988.]]), [[hrvat]]ska je [[Opera|operna]] [[pjevač]]ica, [[sopran]]istica. Operna je solistica [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu]]. == Životopis == Nela Šarić rođena je [[1988.]] godine u Zadru. Završila je osnovnoškolsko glazbeno obrazovanje u Glazbenoj školi Blagoja Berse u Zadru ([[klavir]]). U istoj glazbenoj školi nastavila svoje srednjškolsko obrazovanje te maturirala solo pjevanje u klasi prof. [[Dubravka Krušelj Jurković|Dubravke Krušelj Jurković]]. Solo pjevanje diplomirala je na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]] u klasi prof. Cynthije Hansell-Bakić. Usavršavala se kod priznatog tenora Dennisa O'Neilla te sopranistice Nuccije Focile.<ref>[https://nelasaric.com/about-me/ Nela Šarić: About me] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210804150704/https://nelasaric.com/about-me/ |date=4. kolovoza 2021. }}, pristupljeno 19. prosinca 2020.</ref> Pobjednicom je brojnih međunarodnih pjevačkih natjecanja: u [[Japan]]u, [[Italija|Italiji]], [[Wales]]u, [[Austrija|Austriji]] i dr., a bila je i finalisticom Međunarodnog natjecanja pjevača "Hans Gabor Belvedere" u [[Rusija|Rusiji]]. Šarić je dobitnica Grba Grada Zadra zbog "uzornih uspjeha i rezultata postignutih u području glazbene kulture."<ref>[https://www.grad-zadar.hr/vijest/javna-priznanja-grada-zadra-32/dobitnici-javnih-priznanja-grada-zadra-u-2017-godini-4741.html Dobitnici javnih priznanja Grada Zadra u 2017. godini], pristupljeno 19. prosinca 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Šarić, Nela}} [[Kategorija:Hrvatski operni pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] shp73wf8yffrg2bkp6vhpjtazpnp3v9 2 692253 7631559 7631439 2026-11-06T15:12:58Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Coelogyne]] 7631559 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FO#mw-pages Od O]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Vrapčište]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1220)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1353)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (174)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (68) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> p83nt1mzaf7mbcmyrv1h9ov21c0o8pj 7631560 7631559 2026-11-06T15:13:25Z Argo Navis 852 /* Nerazvrstano */ 7631560 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FO#mw-pages Od O]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Vrapčište]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1220)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1353)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (174)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (68) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fanerozoički živi svijet]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> huumul5ptrdqzfly60r1vpo9dh3ivfr 0 692400 7631810 6791970 2026-11-07T05:19:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631810 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:COVID-19_Outbreak_Number_of_Cases_in_Kosovo_by_Municipalities.svg|mini|328x328px|COVID-19 na Kosovu po općinama]] [[Pandemija COVID-19]] dosegla je [[Kosovo]] [[13. ožujka]] [[2020.]] godine s potvrđena prva dva slučaja, 77-godišnjaka iz [[Vitina (Kosovo)|Vitine]] i Talijanke u ranim 20-ima, koja je radila s Klinom s kosovskim Caritasom.<ref>{{cite news |url=https://www.gazetaexpress.com/konfirmohet-dyy-raste-me-koronavirus-ne-kosove/ |title=Konfirmohet, dy raste me koronavirus në Kosovë |trans-title=Confirmed, two cases with coronavirus in Kosovo |language=Albanian |publisher=Gazeta Express |date=13. ožujka 2020.}}</ref><ref>{{cite news |url=https://korrespodenti.com/lajme/77-vjecari-me-koronavirusshte-nga-ky-fshat-i-vitise/ |title=77 vjeçari me koronavirus është nga ky fshat i Vitisë |trans-title=The 77-year-old with coronavirus is from this village of Vitia |quote=Kujtojmë, që përveç këtij të moshuari është edhe një vajzë 20 vjeçare me shtëtësi italiane, që ka punuar në Klinë, në Caritas Kosova |language=Albanian |website=Korrespodenti |date=13. ožujka 2020. |access-date=6. siječnja 2021. |archive-date=5. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200405082143/https://korrespodenti.com/lajme/77-vjecari-me-koronavirusshte-nga-ky-fshat-i-vitise/ |url-status=dead }}</ref> Vlada Kosova odlučila je staviti u karantenu i blokirati ulaze i izlaze ova dva grada.<ref>{{cite news |url=https://rtv21.tv/vitia-dhe-klina-ne-karantine/ |title=Vitia dhe Klina në karantinë |trans-title=Vitina and Klina quarantined |language=Albanian |publisher=RTV21 |date=14. ožujka 2020. |access-date=6. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200315143319/http://rtv21.tv/vitia-dhe-klina-ne-karantine/ |archive-date=15. ožujka 2020.}}</ref> Od [[6. siječnja]] [[2021.]] na Kosovu je 50.405 potvrđenih slučajeva i 1.305 smrtnih slučajeva. Oko 26 slučajeva je ozbiljno, a preko 39 000 ljudi se oporavilo. Od 26. prosinca 2020. na Kosovu je testirano 178.178 osoba na [[COVID-19]]. {{prijevod-alb}} '''Zaraženih u općinama'''<ref>{{Cite web |url=https://www.facebook.com/faik.hoti.14/posts/10158555810540816 |title=Faik Hoti |website=www.facebook.com |language=en |access-date=2020-07-10}}</ref> {| class="wikitable sortable" !Općina !Zaraženi !Umrli !Oporavljeni !Aktivni |- | align="left" |'''[[Priština]]''' |19,336 |175 |14,109 |5,052 |- | align="left" |'''[[Gnjilane]]''' |3,024 |84 |2,497 |443 |- | align="left" |'''[[Kosovo Polje]]''' |2,395 |31 |1,739 |625 |- |'''[[Uroševac]]''' |2,355 |77 |1,986 |292 |- | align="left" |'''[[Kosovska Mitrovica]]''' |2,261 |66 |1,616 |579 |- | align="left" |'''[[Podujevo]]''' |2,088 |45 |1,424 |619 |- | align="left" |'''[[Peć (grad)|Peć]]''' |2,064 |77 |1,642 |346 |- | align="left" |'''[[Đakovica]]''' |2,015 |95 |1,708 |212 |- | align="left" |'''[[Prizren]]''' |1,991 |136 |1,400 |455 |- | align="left" |'''[[Vushtrri]]''' |1,657 |46 |1,333 |278 |- | align="left" |'''[[Lipljan]]''' |1,332 |24 |887 |421 |- | align="left" |'''[[Glogovac (Kosovo)|Glogovac]]''' |1,040 |39 |646 |355 |- | align="left" |'''[[Vitina (Kosovo)|Vitina]]''' |952 |40 |808 |104 |- | align="left" |'''[[Obilić]]''' |755 |16 |553 |186 |- | align="left" |'''[[Suva Reka]]''' |712 |48 |466 |198 |- | align="left" |'''[[Srbica]]''' |685 |18 |564 |103 |- | align="left" |'''[[Mališevo]]''' |555 |32 |385 |138 |- | align="left" |'''[[Kosovska Kamenica]]''' |553 |34 |388 |131 |- | align="left" |'''[[Dečani]]''' |532 |13 |451 |68 |- | align="left" |'''[[Klina]]''' |508 |29 |376 |103 |- | align="left" |'''[[Orahovac]]''' |495 |45 |357 |93 |- | align="left" |'''[[Shtime]]''' |474 |17 |383 |74 |- | align="left" |'''[[Istok]]''' |361 |18 |256 |87 |- | align="left" |'''[[Kačanik]]''' |290 |11 |241 |38 |- | align="left" |'''[[Dragaš]]''' |216 |23 |159 |34 |- | align="left" |'''[[Hani i Elezit]]''' |78 |2 |69 |7 |- | align="left" |'''[[Gračanica]]''' |71 |1 |39 |31 |- | align="left" |'''[[Novo Brdo (Kosovo)|Novo Brdo]]''' |59 |0 |44 |15 |- | align="left" |'''[[Zubin Potok]]''' |57 |2 |42 |13 |- | align="left" |'''[[Mamushë]]''' |52 |6 |39 |7 |- | align="left" |'''[[Sjeverna Mitrovica]]''' |49 |3 |45 |1 |- | align="left" |'''[[Junik]]''' |39 |2 |28 |9 |- | align="left" |'''[[Klokot (Kosovo)|Klokot]]''' |35 |0 |30 |5 |- | align="left" |'''[[Zvečan]]''' |34 |1 |29 |4 |- | align="left" |'''[[Leposavić]]''' |26 |4 |21 |1 |- | align="left" |'''[[Štrpce]]''' |16 |2 |10 |4 |- | align="left" |'''[[Ranilug]]''' |5 |0 |1 |4 |- style="background: #50C878" | align="left" |'''[[Partes]]''' |2 |0 |2 |0 |- !Ukupno !49,139 !1,262 !36,773 !11,134 |- | colspan="5" |<center><small style="text-align:center">''Od 21. prosinca 2020.<ref>{{Cite web |url=https://kosova.health/ |title=COVID19 - Kosova |date=16. srpnja 2020. |website=Kosova Health |language=Albanian |url-status=dead |access-date=6. siječnja 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200413182354/https://kosova.health/ |archivedate=13. travnja 2020.}}</ref>''</small></center> |} == Povijest == === Ožujak === * '''14. ožujka''' potvrđen je treći slučaj, član obitelji 77-godišnjaka iz [[Vitina (Kosovo)|Vitine]] bio je pozitivan na koronavirus.<ref>{{cite news |url=https://telegrafi.com/shkon-ne-tre-numri-personave-te-prekur-coronavirus-ne-kosove/ |title=Shkon në tre numri i personave të prekur me coronavirus në Kosovë |trans-title=The number of people infected with coronavirus in Kosovo is three |language=Albanian |publisher=Telegrafi |date=14. ožujka 2020.}}</ref> Istog dana potvrđena su još dva nova slučaja, 42-godišnjak iz Vitine i 37-godišnjakinja iz Mališeva.<ref>{{cite news |url=https://telegrafi.com/edhe-dy-raste-te-reja-te-konfirmuara-coronavirus-ne-kosove/ |title=Edhe dy raste të reja të konfirmuara me coronavirus në Kosovë |trans-title=Two new cases confirmed with coronavirus in Kosovo |language=Albanian |publisher=Telegrafi |date=14. ožujka 2020.}}</ref> Nakon što se pojavio prvi slučaj u Mališevu, premijer Albin Kurti odlučio je općinu staviti u karantenu.<ref>{{cite news |url=https://www.gazetaexpress.com/edhe-malisheva-ne-karantine/ |title=Edhe Malisheva në karantinë |trans-title=Even Mališevo in quarantine |language=Albanian |publisher=Gazeta Express |date=14. ožujka 2020.}}</ref> * '''15. ožujka''' potvrđena su četiri nova slučaja koronavirusa, tri iz Mališeva i jedan iz sela Dumnica iz Podujeva.<ref>{{cite news |url=https://kallxo.com/lajm/konfirmohen-4-rastet-e-reja-me-coronavirus-3-nga-malisheva-dhe-nje-nga-podujeva/ |title=Konfirmohen 4 rastet e reja me coronavirus, 3 nga Malisheva dhe një nga Podujeva |trans-title=The 4 new cases of coronavirus confirmed, 3 from Mališevo and one from Podujevo |language=Albanian |publisher=Kallxo |date=15. ožujka 2020.}}</ref> Nakon pojave novih slučajeva, Ministarstvo zdravstva zatražilo je od vlade Kosova da proglasi izvanredno stanje javnog zdravstva.<ref>{{cite news |url=https://telegrafi.com/qeveria-shpall-gjendje-emergjente/ |title=Qeveria shpall gjendje emergjente të shëndetit publik |trans-title=The government declares a public health emergency |language=Albanian |publisher=Telegrafi |date=15. ožujka 2020.}}</ref> * U ranim satima '''22. ožujka''' potvrđen je novi slučaj. 31-godišnjak iz sela Senik na [[Mališevo|Mališevu]] bio je pozitivan na koronavirus.<ref>{{cite news |url=https://telegrafi.com/edhe-nje-rast-koronavirus-ne-kosove-numri-shkon-ne-31/ |title=Rritet në 31 numri i të prekurve me coronavirus në Kosovë |trans-title=The number of coronavirus infected people increases to 31 in Kosovo |language=Albanian |publisher=Telegrafi |date=22. ožujka 2020.}}</ref> Istog dana potvrđena je prva smrt od koronavirusa.<ref>{{cite news |url=https://www.koha.net/arberi/214369/shenohet-viktima-e-pare-nga-koronavirusi-ne-kosove-vdiq-nje-82-vjecar-nga-dumnica/ |title=Shënohet viktima e parë nga koronavirusi në Kosovë, vdiq një 82-vjeçar nga Dumnica |trans-title=The first coronavirus victim in Kosovo marked, an 82-year-old from Dumnica died |language=Albanian |publisher=[[Koha Ditore]] |date=22. ožujka 2020.}}</ref><ref>{{cite news |url=https://telegrafi.com/shenohet-viktima-e-pare-nga-cornovirusi-ne-kosove/ |title=Konfirmon IKSHPK: Shënohet viktima e parë nga coronavirusi në Kosovë |trans-title=NIPHK confirmed: The first coronavirus victim in Kosovo is marked |language=Albanian |publisher=Telegrafi |date=22. ožujka 2020.}}</ref> * '''30. ožujka''' potvrđeno je 12 novih slučajeva koronavirusa, pet iz Mališeva, tri iz Kosova Polja, dva iz glavnog grada Kosova Prištine, jedan iz Mitrovice (kasnije potvrđen kao slučaj iz Sjeverne Mitrovice)<ref>{{cite news |url=https://telegrafi.com/reagon-nenkryetari-faruk-mujka-mitrovica-e-jugut-nuk-ka-te-prekur-covid-19/ |title=Reagon nënkryetari Faruk Mujka: Mitrovica e Jugut nuk ka të prekur me COVID-19 |trans-title=Deputy mayor Faruk Mujka reacts: South Mitrovica is not affected by COVID-19 |quote=Para një ore ne konfirmuam se nuk bëhet fjalë për komunën tonë. Personi në fjalë i infektuar me coronavirus është nga Mitrovica Veriore |language=Albanian |publisher=Telegrafi |date=30. ožujka 2020.}}</ref> i jedan iz Kamenice i broj pozitivnih slučajeva popeo se na '''106'''.<ref>{{cite news |url=https://telegrafi.com/12-raste-te-reja-coronavirus-shkon-ne-106-numri-te-infektuareve-ne-kosove/ |title=12 raste të reja me coronavirus, shkon në 106 numri i të infektuarve në Kosovë |trans-title=12 new cases with coronavirus, goes to 106 the number of infected in Kosovo |language=Albanian |publisher=Telegrafi |date=30. ožujka 2020.}}</ref> === Travanj === * '''2. travnja''' potvrđen je novi slučaj. Žena iz prizrenskog sela Koriša bila je pozitivna na koronavirus.<ref>{{cite news |url=https://telegrafi.com/konfirmohet-edhe-nje-rast-covid-19-ne-kosove/ |title=Konfirmohet edhe një rast me COVID-19 – shkon në 126 numri i të infektuarve në Kosovë |trans-title=A case with COVID-19 is also confirmed – goes to 126 the number of infected in Kosovo |language=Albanian |publisher=Telegrafi |date=2. travnja 2020.}}</ref> Ministarstvo zdravlja odlučilo je karantenu i blokirati ulaze u selo.<ref>{{cite news |url=https://telegrafi.com/korisha-futet-ne-karantine-haskuka-kerkon-nga-qytetaret-te-respektohen-rekomandimet-e-ikshpk-se/ |title=Korisha futet në karantinë, Haskuka kërkon nga qytetarët të respektohen rekomandimet e IKSHPK-së |trans-title=Korisha enters quarantine, Haskuka urges citizens to respect NIPHK recommendations |language=Albanian |publisher=Telegrafi |date=2. travnja 2020.}}</ref> * Dana '''10. travnja''' potvrđena su 23 nova slučaja, što je ukupno dovelo do '''250'''. Potvrđeno je 14 novih oporavka, što dovodi do ukupnog broja od 52.<ref>{{cite news |url=https://kallxo.com/lajm/zgjerohet-harta-me-te-prekur-me-coronavirus-ferizaj-18-raste-te-konfirmuara-pozitive/ |title=Zgjerohet harta me të prekur me coronavirus, Ferizaj 18 raste të konfirmuara pozitive |language=Albanian |publisher=Kallxo |date=10. travnja 2020.}}.</ref> * '''12. travnja''' potvrđeno je 79 novih pozitivnih slučajeva čime je ukupan broj porastao na '''362'''. Potvrđen je jedan novi oporavak koji je ukupan broj iznosio 59.<ref>{{cite news |url=https://www.gazetaexpress.com/kosova-thyen-rekord-brenda-24-oreve-79-raste-te-reja-me-covid-191/ |title=Thyen rekord brenda 24 orëve 79 raste të reja me covid-19 |language=Albanian |publisher=Gazeta Express |date=12. travnja 2020.}}.</ref> * '''18. travnja''' potvrđeno je 30 novih pozitivnih slučajeva, što je ukupno dovelo do '''510'''. Potvrđeno je devet oporavka dovodeći ukupno 93.<ref>{{cite news |url=https://www.gazetaexpress.com/edhe-30-raste-te-reja-me-koronavirus-ne-kosove-sherohen-9-paciente-te-tjere/ |title=Edhe 30 raste të reja me koronavirus në Kosovë — shërohen 9 pacientë të tjerë |language=Albanian |publisher=Gazeta Express |date=18. travnja 2020.}}.</ref> === Svibanj === * '''20. svibnja''' potvrđeno je 14 novih pozitivnih slučajeva, što je dovelo do ukupnog broja od '''1003'''. Potvrđena su 3 oporavka, što dovodi do ukupnog broja od 772.<ref>{{cite news |url=https://www.gazetaexpress.com/edhe-14-raste-te-reja-me-koronavirus-ne-kosove-numri-i-te-infektuarve-kalon-1-000-ge/ |title=Edhe 14 raste të reja me koronavirus në Kosovë — numri i të infektuarve kalon 1.000 |language=Albanian |publisher=Gazeta Express |date=20. svibnja 2020.}}.</ref> === Srpanj === * '''16. srpnja''' potvrđeno je šest novih smrtnih slučajeva s koronavirusom, čime je ukupan broj potvrđen na 118. Potvrđena su 132 nova pozitivna slučaja, što ukupno dovodi do '''5.369'''. Potvrđena su 83 oporavka, što ukupno dovodi do '''2.545'''.<ref>{{cite news |url=https://www.koha.net/arberi/229737/gjashte-te-vdekur-e-132-raste-te-reja-me-covid-19-ne-24-oret-e-fundit/ |title=Gjashtë të vdekur e 132 raste të reja me COVID-19 në 24 orët e fundit |language=Albanian |publisher=[[Koha Ditore]] |date=16. srpnja 2020.}}.</ref> === Kolovoz === * '''4. kolovoza''' potvrđeno je trinaest novih slučajeva smrti od koronavirusa, čime je ukupno potvrđeno 269. Potvrđeno je 225 novih pozitivnih slučajeva, što ukupno dovodi do 9.274. Potvrđeno je 201 oporavak, što je ukupno ukupno '''5.190'''.<ref>{{cite news |url=https://telegrafi.com/raporti-fundit-per-covid-19-13-te-vdekur-e-255-raste-te-reja/ |title=Raporti i fundit për COVID-19: 13 të vdekur e 225 raste të reja |language=Albanian |publisher=Telegrafi |date=4. kolovoza 2020.}}.</ref> === Rujan === * Dana '''3. rujna''' potvrđeno je devet novih smrtnih slučajeva s koronavirusom, čime je ukupno potvrđeno 548. Potvrđeno je 78 novih pozitivnih slučajeva, što ukupno dovodi do 13.791. Potvrđeno je 190 oporavka, što dovodi do ukupno '''10.130'''.<ref>{{cite news |url=https://telegrafi.com/bie-numri-te-infektuarve-covid-19-shenohen-78-raste-te-reja-dhe-9-te-vdekur-brenda-24-oreve/ |title=Bie numri i të infektuarve me COVID-19, shënohen 78 raste të reja dhe 9 të vdekur brenda 24 orëve |language=Albanian |publisher=Telegrafi |date=3. rujna 2020.}}.</ref> == Utjecaj na politiku == [[18. ožujka]], ministar unutarnjih poslova Agim Veliu smijenjen je zbog njegove potpore proglašenju izvanrednog stanja radi rješavanja pandemije koja bi dala moć Vijeću sigurnosti Kosova kojim je predsjedao predsjednik Kosova Hashim Thaçi.<ref>{{cite news |url=https://telegrafi.com/kurti-shkarkon-agim-veliun/ |title=Kurti shkarkon Agim Veliun |trans-title=Kurti dismisses Agim Veliu |language=Albanian |publisher=Telegrafi |date=18. ožujka 2020.}}</ref> U noći na [[25. ožujka]] kabinet Kurti srušen je prijedlogom za izglasavanje nepovjerenja koji je na skupštini pokrenuo vladajući partner.<ref>{{cite news |url=https://kallxo.com/lajm/bie-qeveria-kurti/ |title=Bie Qeveria Kurti |trans-title=The Kurti Government falls |language=Albanian |publisher=Kallxo |date=25. ožujka 2020.}}</ref> == Statistika == {{Graph:Chart|type=line|yAxisMin=0|yGrid=|y3Title=Umrlih|y3=0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 3, 5, 6, 7, 7, 7, 7, 8, 8, 9, 11, 12, 12, 12, 15, 16, 18, 18, 19, 19, 20, 21, 22, 22, 22, 22, 22, 25, 26, 26, 26, 27, 28, 28, 28, 28, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 31, 31, 31, 31, 31, 31, 31, 32, 33, 33, 34, 34, 34, 34, 35, 36, 38, 39, 40, 42, 44, 48, 49, 50, 51, 54, 55, 58, 66, 75, 79, 82, 86, 94, 97, 101, 102, 108, 108, 112, 118, 124, 130, 135, 139, 144, 150, 158, 164, 169, 177, 185, 192, 196, 212, 227, 236, 249, 256, 269, 284, 300, 303, 315, 327, 341, 354, 365, 373, 381, 390, 401, 410, 416, 425, 438, 448, 457, 467, 480, 488, 492, 498, 499, 508, 516, 525, 533, 539, 548, 551, 556, 563, 568, 568, 574, 581, 586, 589, 596, 600, 601, 604, 607, 611, 611, 613, 615, 615, 616, 616, 617, 619, 622, 625, 625, 625, 627, 627, 630, 630, 632, 635, 638, 638, 640, 645, 647, 648, 649, 650, 650, 652, 652, 653, 656, 657, 657, 657, 659, 661, 663, 666, 669, 673, 674, 678, 681, 688, 697, 705, 714, 720, 732, 744, 755, 768, 773, 777, 785, 798, 809, 822, 833, 849, 860, 874, 885, 904, 914, 926, 939, 948, 963, 975, 989, 1005, 1016, 1026, 1040, 1062, 1073, 1087, 1106, 1120, 1137, 1148, 1161, 1174, 1186, 1198, 1203, 1220, 1225, 1233, 1240, 1248, 1256, 1262, 1272, 1284, 1290, 1298, 1305|y2Title=Oporavljenih|y2=0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 6, 10, 10, 16, 23, 23, 24, 30, 37, 38, 52, 58, 59, 63, 66, 71, 79, 84, 93, 102, 123, 128, 138 ,159,162,165,166, 201, 232, 249, 271, 298, 336, 381, 403, 490, 533, 561, 622, 653, 655, 657, 671, 671, 690, 691, 713, 736,754,769,772,772,782,785,789,791,794,801,820,829,841,843,843,847,871,874,876,884,890,912,912,913,921,921,928,953,963,968,968,973,980,1018,1047,1069, 1108,1171,1246,1307,1394,1425,1506,1577,1644, 1707, 1824, 1874, 1902, 1946, 2003, 2063, 2095, 2156, 2227, 2267, 2370,2370,2462,2545,2640,2811,2968,3069,3226,3369,3505,3614,3753,3874,4027,4129,4267,4463,4578,4730,4863,4989,5190,5346,5480,5605,5802,5944,6058,6248,6411,6616,6817,6961,7191,7343,7562,7684,7929,8149,8346,8505,8657,8788,8942,9085,9239,9355,9473,9595,9792,9923,10113,10300,10431,10546,10643,10782,10926,11033,11150,11272,11435,11585,11784,11949,12188,12325,12451,12570,12674,12815,12900,12987,13088,13165,13278,13420,13492,13554,13677,13731,13787,13856,13929,14051,14143,14189,14250,14282,14335,14368,14405,14460,14519,14561,14617,14666,14716,14787,14836,14894,14979,15034,15088,15150,15198,15295,15367,15434,15520,15611,15641,15722,15829,15921,15981,16047,16122,16226,16362,16499,16685,16862,17055,17305,17541,17878,18347,19024,19772,20493,21043,21396,21746,22137,22690.23274,23754,24427,25001,25586,25910,26453,27143,27821,28504,29430,30157,31041,31802,32498,33064,33600,34155,34637,34956,35439,35790,36226,36568,36773,37155,37572,38118,38656,39134|y1Title=Zaraženih|y1=2, 5, 9, 15, 19, 20, 21, 24, 30, 33, 61, 63, 71, 86, 88, 91, 94, 106, 112, 125, 126, 132, 140, 145, 165, 184, 224, 227, 250, 283, 362, 377, 387, 423, 449, 480, 510, 561, 598, 604, 630, 669, 703, 731, 763, 780, 790, 799, 806, 813, 823, 851, 855, 856, 860, 861, 862, 870, 884, 895, 919, 927, 945, 955, 978, 985, 988, 989, 1003, 1004, 1025, 1032, 1032, 1038, 1047, 1048, 1052, 1064, 1070, 1083, 1110, 1123, 1142, 1147, 1158, 1194, 1234, 1263, 1269, 1298, 1326, 1384, 1437, 1486, 1615, 1756, 1833, 1916, 1998, 2073, 2169, 2216, 2268, 2363, 2432, 2494, 2590, 2677, 2799, 2878, 2991, 3064, 3178, 3356, 3508, 3703, 3886, 4100, 4307, 4512, 4715, 4931, 5118, 5118, 5237, 5369, 5472, 5617, 5735, 5877, 6045, 6286, 6467, 6680, 6917, 7137, 7413, 7653, 7846, 8104, 8330, 8554, 8799, 9049, 9274, 9492, 9688, 9869, 10059, 10247, 10419, 10590, 10795, 10988, 11130, 11275, 11416, 11545, 11686, 11848, 12006, 12168, 12337, 12448, 12547, 12683, 12840, 12981, 13100, 13215, 13334, 13454, 13601, 13713, 13791, 13910, 14027, 14119, 14204, 14301, 14377, 14446, 14496, 14566, 14637, 14692, 14763, 14839, 14882, 14939, 15002, 15063, 15142, 15208, 15270, 15333, 15379, 15425, 15472, 15520, 15574, 15620, 15663, 15705, 15758, 15814, 15855, 15889, 15938, 15971, 16050, 16130, 16179, 16247, 16345, 16425, 16502, 16606, 16754, 16891, 17009, 17139, 17263, 17422, 17591, 17757, 17943, 18148, 18345, 18626, 18910, 19328, 19842, 20179, 20655, 20989, 21545, 22206, 22934, 23425, 24155, 24792, 25388, 26121, 26888, 27851, 28616, 29117, 29805, 30495, 31215, 32022, 32887, 33588, 34295, 34940, 35549, 36253, 37028, 37792, 38264, 39057, 39596, 40117, 40672, 41299, 41777, 42377, 42805, 43324, 43881, 44442, 45004, 45594, 46118, 46580, 46909, 47203, 47499, 47952, 48337, 48682, 48905, 49169, 49306, 49577, 49866, 50135, 50405|yAxisMax=55000|legend=|linewidth=1|yAxisTitle=Broj zaraženih|x=13 Mar, 14 Mar, 15 Mar, 16 Mar, 17 Mar, 18 Mar, 19 Mar, 20 Mar, 21 Mar, 22 Mar, 23 Mar, 24 Mar, 25 Mar, 26 Mar, 27 Mar, 28 Mar, 29 Mar, 30 Mar, 31 Mar, 1 Apr, 2 Apr, 3 Apr, 4 Apr, 5 Apr, 6 Apr, 7 Apr, 8 Apr, 9 Apr, 10 Apr, 11 Apr, 12 Apr, 13 Apr, 14 Apr, 15 Apr, 16 Apr, 17 Apr, 18 Apr, 19 Apr, 20 Apr, 21 Apr, 22 Apr, 23 Apr, 24 Apr, 25 Apr, 26 Apr, 27 Apr, 28 Apr, 29 Apr, 30 Apr, 1 May, 2 May, 3 May, 4 May, 5 May, 6 May, 7 May, 8 May, 9 May, 10 May, 11 May, 12 May, 13 May, 14 May, 15 May, 16 May, 17 May, 18 May, 19 May, 20 May, 21 May, 22 May, 23 May, 24 May, 25 May, 26 May, 27 May, 28 May, 29 May, 30 May, 31 May, 1 Jun, 2 Jun, 3 Jun, 4 Jun, 5 Jun, 6 Jun, 7 Jun, 8 Jun, 9 Jun, 10 Jun, 11 Jun, 12 Jun, 13 Jun, 14 Jun, 15 Jun, 16 Jun, 17 Jun, 18 Jun, 19 Jun, 20 Jun, 21 Jun, 22 Jun, 23 Jun, 24 Jun, 25 Jun, 26 Jun, 27 Jun, 28 Jun, 29 Jun, 30 Jun, 1 Jul, 2 Jul, 3 Jul, 4 Jul, 5 Jul, 6 Jul, 7 Jul, 8 Jul, 9 Jul, 10 Jul, 11 Jul, 12 Jul, 13 Jul, 14 Jul, 15 Jul, 16 Jul, 17 Jul, 18 Jul, 19 Jul, 20 Jul, 21 Jul, 22 Jul, 23 Jul, 24 Jul, 25 Jul, 26 Jul, 27 Jul, 28 Jul, 29 Jul, 30 Jul, 31 Jul, 1 Aug, 2 Aug, 3 Aug, 4 Aug, 5 Aug, 6 Aug, 7 Aug, 8 Aug, 9 Aug, 10 Aug, 11 Aug, 12 Aug, 13 Aug, 14 Aug, 15 Aug, 16 Aug, 17 Aug, 18 Aug, 19 Aug, 20 Aug, 21 Aug, 22 Aug, 23 Aug, 24 Aug, 25 Aug, 26 Aug, 27 Aug, 28 Aug, 29 Aug, 30 Aug, 31 Aug, 1 Sep, 2 Sep, 3 Sep, 4 Sep, 5 Sep, 6 Sep, 7 Sep, 8 Sep, 9 Sep, 10 Sep, 11 Sep, 12 Sep, 13 Sep, 14 Sep, 15 Sep, 16 Sep, 17 Sep, 18 Sep, 19 Sep, 20 Sep, 21 Sep, 22 Sep, 23 Sep, 24 Sep, 25 Sep, 26 Sep, 27 Sep, 28 Sep, 29 Sep, 30 Sep, 1 Oct, 2 Oct, 3 Oct, 4 Oct, 5 Oct, 6 Oct, 7 Oct, 8 Oct, 9 Oct, 10 Oct, 11 Oct, 12 Oct, 13 Oct, 14 Oct, 15 Oct, 16 Oct, 17 Oct, 18 Oct, 19 Oct, 20 Oct, 21 Oct, 22 Oct, 23 Oct, 24 Oct, 25 Oct, 26 Oct, 27 Oct, 28 Oct, 29 Oct, 30 Oct, 31 Oct, 1 Nov, 2 Nov, 3 Nov, 4 Nov, 5 Nov, 6 Nov, 7 Nov, 8 Nov, 9 Nov, 10 Nov, 11 Nov, 12 Nov, 13 Nov, 14 Nov, 15 Nov, 16 Nov, 17 Nov, 18 Nov, 19 Nov, 20 Nov, 21 Nov, 22 Nov, 23 Nov, 24 Nov, 25 Nov, 26 Nov, 27 Nov, 28 Nov, 29 Nov, 30 Nov, 1 Dec, 2 Dec, 3 Dec, 4 Dec, 5 Dec, 6 Dec, 7 Dec, 8 Dec, 9 Dec, 10 Dec, 11 Dec, 12 Dec, 13 Dec, 14 Dec, 15 Dec, 16 Dec, 17 Dec, 18 Dec, 19 Dec, 20 Dec, 21 Dec, 22 Dec, 23 Dec, 24 Dec, 25 Dec, 26 Dec|xAxisAngle=-40|xAxisTitle=Datum|showValues=|colors=#FF4500,#87CEEB, #000000|width=2000|showSymbols=1|xGrid=}} {{Graph:Chart|colors=#000000|showValues=1|type=line|width=2000|x=22 Mar, 23 Mar, 24 Mar, 25 Mar, 26 Mar, 27 Mar, 28 Mar, 29 Mar, 30 Mar, 31 Mar, 1 Apr,2 Apr,3 Apr, 4 Apr, 5 Apr, 6 Apr, 7 Apr, 8 Apr, 9 Apr, 10 Apr, 11 Apr, 12 Apr, 13 Apr, 14 Apr, 15 Apr, 16 Apr, 17 Apr, 18 Apr, 19 Apr, 20 Apr, 21 Apr, 22 Apr, 23 Apr, 24 Apr, 25 Apr, 26 Apr, 27 Apr, 28 Apr, 29 Apr, 30 Apr, 1 May, 2 May, 3 May, 4 May, 5 May, 6 May, 7 May, 8 May, 9 May, 10 May, 11 May, 12 May, 13 May, 14 May, 15 May, 16 May, 17 May, 18 May, 19 May, 20 May, 21 May, 22 May, 23 May, 24 May, 25 May, 26 May, 27 May, 28 May, 29 May, 30 May, 31 May, 1 Jun, 2 Jun, 3 Jun, 4 Jun, 5 Jun, 6 Jun, 7 Jun, 8 Jun, 9 Jun, 10 Jun, 11 Jun, 12 Jun, 13 Jun, 14 Jun, 15 Jun, 16 Jun, 17 Jun, 18 Jun, 19 Jun, 20 Jun, 21 Jun, 22 Jun, 23 Jun, 24 Jun, 25 Jun, 26 Jun, 27 Jun, 28 Jun, 29 Jun, 30 Jun, 1 Jul, 2 Jul, 3 Jul, 4 Jul, 5 Jul, 6 Jul, 7 Jul, 8 Jul, 9 Jul, 10 Jul, 11 Jul, 12 Jul, 13 Jul, 14 Jul, 15 Jul, 16 Jul, 17 Jul, 18 Jul, 19 Jul, 20 Jul, 21 Jul, 22 Jul, 23 Jul, 24 Jul, 25 Jul, 26 Jul, 27 Jul, 28 Jul, 29 Jul, 30 Jul, 31 Jul, 1 Aug, 2 Aug, 3 Aug, 4 Aug, 5 Aug, 6 Aug, 7 Aug, 8 Aug, 9 Aug, 10 Aug, 11 Aug, 12 Aug, 13 Aug, 14 Aug, 15 Aug, 16 Aug, 17 Aug, 18 Aug, 19 Aug, 20 Aug, 21 Aug, 22 Aug, 23 Aug, 24 Aug, 25 Aug, 26 Aug, 27 Aug, 28 Aug, 29 Aug, 30 Aug, 31 Aug, 1 Sep, 2 Sep, 3 Sep, 4 Sep, 5 Sep, 6 Sep, 7 Sep, 8 Sep, 9 Sep, 10 Sep, 11 Sep, 12 Sep, 13 Sep, 14 Sep, 15 Sep, 16 Sep, 17 Sep, 18 Sep, 19 Sep, 20 Sep, 21 Sep, 22 Sep, 23 Sep, 24 Sep, 25 Sep, 26 Sep, 27 Sep, 28 Sep, 29 Sep, 30 Sep, 1 Oct, 2 Oct, 3 Oct, 4 Oct, 5 Oct, 6 Oct, 7 Oct, 8 Oct, 9 Oct, 10 Oct, 11 Oct, 12 Oct, 13 Oct, 14 Oct, 15 Oct, 16 Oct, 17 Oct, 18 Oct, 19 Oct, 20 Oct, 21 Oct, 22 Oct, 23 Oct, 24 Oct, 25 Oct, 26 Oct, 27 Oct, 28 Oct, 29 Oct, 30 Oct, 31 Oct, 1 Nov, 2 Nov, 3 Nov, 4 Nov, 5 Nov, 6 Nov, 7 Nov, 8 Nov, 9 Nov, 10 Nov, 11 Nov, 12 Nov, 13 Nov, 14 Nov, 15 Nov, 16 Nov, 17 Nov, 18 Nov, 19 Nov, 20 Nov, 21 Nov, 22 Nov, 23 Nov, 24 Nov, 25 Nov, 26 Nov, 27 Nov, 28 Nov, 29 Nov, 30 Nov, 1 Dec, 2 Dec, 3 Dec, 4 Dec, 5 Dec, 6 Dec, 7 Dec, 8 Dec, 9 Dec, 10 Dec, 11 Dec, 12 Dec, 13 Dec, 14 Dec, 15 Dec, 16 Dec, 17 Dec, 18 Dec, 19 Dec, 20 Dec, 21 Dec, 22 Dec, 23 Dec, 24 Dec, 25 Dec, 26 Dec|xAxisAngle=-40|xAxisTitle=Datum|xGrid=1|y1=1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 3, 5, 6, 7, 7, 7, 7, 8, 8, 9, 11, 12, 12, 12,15,18, 18, 19, 19, 20, 22, 25, 25, 25, 25, 25, 25, 25, 26, 26, 26, 27, 28, 28, 28, 28, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 29, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 30, 31, 31, 31, 31, 31, 31, 31, 32, 33, 33, 34, 34, 34, 34, 35, 36, 38, 39, 40, 42, 44, 48, 49, 50, 51, 54, 55, 58, 66, 75, 79, 82, 86, 94, 97, 101, 102, 108, 108, 112, 118, 124, 130, 135, 139, 144, 150, 158, 164, 169, 177, 185, 192, 196, 212, 227, 236, 249, 256, 269, 284, 300, 303, 315, 327, 341, 354, 365, 373, 381, 390, 401, 410, 416, 425, 438, 448, 457, 467, 480, 488, 492, 498, 499, 508, 516, 525, 533, 539, 548, 551, 556, 563, 568, 568, 574, 581, 586, 589, 596, 600, 601, 604, 607, 611, 611, 613, 615, 615, 616, 616, 617, 619, 622, 625, 625, 625, 627, 627, 630, 630, 632, 635, 638, 638, 640, 645, 647, 648, 649, 650, 650, 652, 652, 653, 656, 657, 657, 657, 659, 661, 663, 666, 669, 673, 674, 678, 681, 688, 697, 705, 714, 720, 732, 744, 755, 768, 773, 777, 785, 798, 809, 822, 833, 849, 860, 874, 885, 904, 914, 926, 939, 948, 963, 975, 989, 1005, 1016, 1026, 1040, 1062, 1073, 1087, 1106, 1120, 1137, 1148, 1161, 1174, 1186, 1198, 1203, 1220, 1225, 1233, 1240, 1248, 1256, 1262, 1272, 1284, 1290, 1298, 1305|yAxisTitle=Umrlih|yGrid=1}} {{Graph:Chart|colors=#87CEEB|showValues=1|type=line|width=2000|x=25 Mar, 26 Mar, 27 Mar, 28 Mar, 29 Mar, 30 Mar, 31 Mar, 1 Apr,2 Apr,3 Apr, 4 Apr, 5 Apr, 6 Apr, 7 Apr, 8 Apr, 9 Apr, 10 Apr, 11 Apr, 12 Apr, 13 Apr, 14 Apr, 15 Apr, 16 Apr, 17 Apr, 18 Apr, 19 Apr, 20 Apr, 21 Apr, 22 Apr, 23 Apr, 24 Apr, 25 Apr, 26 Apr, 27 Apr, 28 Apr, 29 Apr, 30 Apr, 1 May, 2 May, 3 May, 4 May, 5 May, 6 May, 7 May, 8 May, 9 May, 10 May, 11 May, 12 May, 13 May, 14 May, 15 May, 16 May, 17 May, 18 May, 19 May, 20 May, 21 May, 22 May, 23 May, 24 May, 25 May, 26 May, 27 May, 28 May, 29 May, 30 May, 31 May, 1 Jun, 2 Jun, 3 Jun, 4 Jun, 5 Jun, 6 Jun, 7 Jun, 8 Jun, 9 Jun, 10 Jun, 11 Jun, 12 Jun, 13 Jun, 14 Jun, 15 Jun, 16 Jun, 17 Jun, 18 Jun, 19 Jun, 20 Jun, 21 Jun, 22 Jun, 23 Jun, 24 Jun, 25 Jun, 26 Jun, 27 Jun, 28 Jun, 29 Jun, 30 Jun, 1 Jul, 2 Jul, 3 Jul, 4 Jul, 5 Jul, 6 Jul, 7 Jul, 8 Jul, 9 Jul, 10 Jul, 11 Jul, 12 Jul, 13 Jul, 14 Jul, 15 Jul, 16 Jul, 17 Jul, 18 Jul, 19 Jul, 20 Jul, 21 Jul, 22 Jul, 23 Jul, 24 Jul, 25 Jul, 26 Jul, 27 Jul, 28 Jul, 29 Jul, 30 Jul, 31 Jul, 1 Aug, 2 Aug, 3 Aug, 4 Aug, 5 Aug, 6 Aug, 7 Aug, 8 Aug, 9 Aug, 10 Aug, 11 Aug, 12 Aug, 13 Aug, 14 Aug, 15 Aug, 16 Aug, 17 Aug, 18 Aug, 19 Aug, 20 Aug, 21 Aug, 22 Aug, 23 Aug, 24 Aug, 25 Aug, 26 Aug, 27 Aug, 28 Aug, 29 Aug, 30 Aug, 31 Aug, 1 Sep, 2 Sep, 3 Sep, 4 Sep, 5 Sep, 6 Sep, 7 Sep, 8 Sep, 9 Sep, 10 Sep, 11 Sep, 12 Sep, 13 Sep, 14 Sep, 15 Sep, 16 Sep, 17 Sep, 18 Sep, 19 Sep, 20 Sep, 21 Sep, 22 Sep, 23 Sep, 24 Sep, 25 Sep, 26 Sep, 27 Sep, 28 Sep, 29 Sep, 30 Sep, 1 Oct, 2 Oct, 3 Oct, 4 Oct, 5 Oct, 6 Oct, 7 Oct, 8 Oct, 9 Oct, 10 Oct, 11 Oct, 12 Oct, 13 Oct, 14 Oct, 15 Oct, 16 Oct, 17 Oct, 18 Oct, 19 Oct, 20 Oct, 21 Oct, 22 Oct, 23 Oct, 24 Oct, 25 Oct, 26 Oct, 27 Oct, 28 Oct, 29 Oct, 30 Oct, 31 Oct, 1 Nov, 2 Nov, 3 Nov, 4 Nov, 5 Nov, 6 Nov, 7 Nov, 8 Nov, 9 Nov, 10 Nov, 11 Nov, 12 Nov, 13 Nov, 14 Nov, 15 Nov, 16 Nov, 17 Nov, 18 Nov, 19 Nov, 20 Nov, 21 Nov, 22 Nov, 23 Nov, 24 Nov, 25 Nov, 26 Nov, 27 Nov, 28 Nov, 29 Nov, 30 Nov, 1 Dec, 2 Dec, 3 Dec, 4 Dec, 5 Dec, 6 Dec, 7 Dec, 8 Dec, 9 Dec, 10 Dec, 11 Dec, 12 Dec, 13 Dec, 14 Dec, 15 Dec, 16 Dec, 17 Dec, 18 Dec, 19 Dec, 20 Dec, 21 Dec, 22 Dec, 23 Dec, 24 Dec, 25 Dec, 26 Dec|xAxisAngle=-40|xAxisTitle=Datum|xGrid=1|y1=1, 1, 1, 1, 1, 1, 6, 10, 10, 16, 23, 23, 24, 30, 37, 38, 52, 58, 59, 63, 66, 71, 79, 84, 93, 102, 123, 128, 138 ,159,162,165,166, 201, 232, 249, 271, 298, 336, 381, 403, 490, 533, 561, 622, 653, 655, 657, 671, 671, 690, 691, 713, 736,754,769,772,772,782,785,789,791,794,801,820,829,841,843,843,847,871,874,876,884,890,912,912,913,921,921,928,953,963,968,968,973,980,1018,1047,1069,1108,1171,1246,1307,1394,1425,1506,1577,1644,1707,1824,1874,1902,1946,2003,2063,2095,2156,2227,2267,2370,2370,2462,2545,2640,2811,2968,3069,3226,3369,3505,3614,3753,3874,4027,4129,4267,4463,4578,4730,4863,4989,5190,5346,5480,5605,5802,5944,6058,6248,6411,6616,6817,6961,7191,7343,7562,7684,7929,8149,8346,8505,8657,8788,8942,9085,9239,9355,9473,9595,9792,9923,10113,10300,10431,10546,10643,10782,10926,11033,11150,11272,11435,11585,11784,11949,12188,12325,12451,12570,12674,12815,12900,12987,13088,13165,13278,13420,13492,13554,13677,13731,13787,13856,13929,14051,14143,14189,14250,14282,14335,14368,14405,14460,14519,14561,14617,14666,14716,14787,14836,14896,14979,15034,15088,15150,15198,15295,15367,15434,15520,15611,15641,15722,15829,15921,15981,16047,16122,16226,16362,16499,16685,16862,17055,17305,17541,17878,18347,19024,19772,20493,21043,21396,21746,22137,22690,23274,23754,24427,25001,25585,25910,26453,27143,27821,28504,29430,30157,31041,31802,32498,33064,33600,34155,34637,34956,35439,35790,36226,36568,36773,37155,37572,38118,38656,39134|yAxisTitle=Oporavljenih|yGrid=1}} {{Graph:Chart|width=2000|colors=#D3212D|showValues=offset:8, fontsize = 50|xAxisTitle=Datum|xAxisAngle=-40|type=rect|x=13 Mar, 14 Mar, 15 Mar, 16 Mar, 17 Mar, 18 Mar, 19 Mar, 20 Mar, 21 Mar, 22 Mar, 23 Mar, 24 Mar, 25 Mar, 26 Mar, 27 Mar, 28 Mar, 29 Mar, 30 Mar, 31 Mar, 1 Apr, 2 Apr, 3 Apr, 4 Apr, 5 Apr, 6 Apr, 7 Apr, 8 Apr, 9 Apr, 10 Apr, 11 Apr, 12 Apr, 13 Apr, 14 Apr, 15 Apr, 16 Apr, 17 Apr, 18 Apr, 19 Apr, 20 Apr, 21 Apr, 22 Apr, 23 Apr, 24 Apr, 25 Apr, 26 Apr, 27 Apr, 28 Apr, 29 Apr, 30 Apr, 1 May, 2 May, 3 May, 4 May, 5 May, 6 May, 7 May, 8 May, 9 May, 10 May, 11 May, 12 May, 13 May, 14 May, 15 May, 16 May, 17 May, 18 May, 19 May, 20 May, 21 May, 22 May, 23 May, 24 May, 25 May, 26 May, 27 May, 28 May, 29 May, 30 May, 31 May, 1 Jun, 2 Jun, 3 Jun, 4 Jun, 5 Jun, 6 Jun, 7 Jun, 8 Jun, 9 Jun, 10 Jun, 11 Jun, 12 Jun, 13 Jun, 14 Jun, 15 Jun, 16 Jun, 17 Jun, 18 Jun, 19 Jun, 20 Jun, 21 Jun, 22 Jun, 23 Jun, 24 Jun, 25 Jun, 26 Jun, 27 Jun, 28 Jun, 29 Jun, 30 Jun, 1 Jul, 2 Jul, 3 Jul, 4 Jul, 5 Jul, 6 Jul, 7 Jul, 8 Jul, 9 Jul, 10 Jul, 11 Jul, 12 Jul, 13 Jul, 14 Jul, 15 Jul, 16 Jul, 17 Jul, 18 Jul, 19 Jul, 20 Jul, 21 Jul, 22 Jul, 23 Jul, 24 Jul, 25 Jul, 26 Jul, 27 Jul, 28 Jul, 29 Jul, 30 Jul, 31 Jul, 1 Aug, 2 Aug, 3 Aug, 4 Aug, 5 Aug, 6 Aug, 7 Aug, 8 Aug, 9 Aug, 10 Aug, 11 Aug, 12 Aug, 13 Aug, 14 Aug, 15 Aug, 16 Aug, 17 Aug, 18 Aug, 19 Aug, 20 Aug, 21 Aug, 22 Aug, 23 Aug, 24 Aug, 25 Aug, 26 Aug, 27 Aug, 28 Aug, 29 Aug, 30 Aug, 31 Aug, 1 Sep, 2 Sep, 3 Sep, 4 Sep, 5 Sep, 6 Sep, 7 Sep, 8 Sep, 9 Sep, 10 Sep, 11 Sep, 12 Sep, 13 Sep, 14 Sep, 15 Sep, 16 Sep, 17 Sep, 18 Sep, 19 Sep, 20 Sep, 21 Sep, 22 Sep, 23 Sep, 24 Sep, 25 Sep, 26 Sep, 27 Sep, 28 Sep, 29 Sep, 30 Sep, 1 Oct, 2 Oct, 3 Oct, 4 Oct, 5 Oct, 6 Oct, 7 Oct, 8 Oct, 9 Oct, 10 Oct, 11 Oct, 12 Oct, 13 Oct, 14 Oct, 15 Oct, 16 Oct, 17 Oct, 18 Oct, 19 Oct, 20 Oct, 21 Oct, 22 Oct, 23 Oct, 24 Oct, 25 Oct, 26 Oct, 27 Oct, 28 Oct, 29 Oct, 30 Oct, 31 Oct, 1 Nov, 2 Nov, 3 Nov, 4 Nov, 5 Nov, 6 Nov, 7 Nov, 8 Nov, 9 Nov, 10 Nov, 11 Nov, 12 Nov, 13 Nov, 14 Nov, 15 Nov, 16 Nov, 17 Nov, 18 Nov, 19 Nov, 20 Nov, 21 Nov, 22 Nov, 23 Nov, 24 Nov, 25 Nov, 26 Nov, 27 Nov, 28 Nov, 29 Nov, 30 Nov, 1 Dec, 2 Dec, 3 Dec, 4 Dec, 5 Dec, 6 Dec, 7 Dec, 8 Dec, 9 Dec, 10 Dec, 11 Dec, 12 Dec, 13 Dec, 14 Dec, 15 Dec, 16 Dec, 17 Dec, 18 Dec, 19 Dec, 20 Dec, 21 Dec, 22 Dec, 23 Dec, 24 Dec, 25 Dec, 26 Dec|yAxisTitle=Aktivnih|legend=Legend|y1=2,5,9,15,19,20,21,24,30,32,60,62,69,84,86,89,92,104,105,114,115,115,116,121,138,149,181,182,191,218,297, 306, 313, 343,359,384,405, 447,460,458,474,491,522,546,576,557,536,528,513,493,465,445,426,340,301,273,212,189,201,210,219,227,226,235,236,220,205,191,202,203,214,218,214,217,223,217,202,205,199,210,237,246,241,243,252,279,313,320,326,354,374,432,477,500,619,754,831,909,984,1020,1086,1110,1122,1152,1144,1143,1148,1203,1244,1250,1293,1302,1296,1416,1531,1678,1801,1951,2118,2259,2387,2562,2640,2640,2663,2706,2708,2676,2632,2669,2675,2762,2804,2902,2995,3086,3201,3331,3383,3429,3525,3588,3687,3804,3815,3862,3908,3961,3942,3976,4020,3988,4019,3999,3932,3924,3824,3792,3708,3739,3639,3571,3534,3476,3410,3407,3406,3398,3362,3352,3345,3334,3276,3251,3130,3059,3040,3010,2993,2951,2877,2832,2760,2705,2606,2507,2378,2286,2087,2003,1937,1880,1853,1778,1754,1730,1674,1641,1572,1475,1457,1441,1359,1347,1341,1328,1294,1203,1157,1144,1159,1203,1197,1231,1291,1315,1333,1393,1485,1572,1637,1695,1770,1871,1953,2062,2192,2332,2478,2658,2869,3216,3641,3880,4317,4562,5002,5565,6221,6634,7278,7798,8253,8845,9418,10192,10752,10990,11431,11768,12008,12124,12220,12191,12338,12618,12864,13168,13375,13543,13688,13625,13579,13505,13722,13784,13561,13469,13195,12774,12587,12253,12041,11922,11868,11782,11551,11346,11318,11280,11307,11208,11081,11134,10879,10721,10478,10181,9966|y1Title=Broj aktivnih|yGrid=|xGrid=}} == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Pandemija COVID-19]] [[Kategorija:Povijest Kosova]] cb04f2zo6cmlivooe8adlavzhivxvvc 0 693015 7631821 7460710 2026-11-07T06:26:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631821 wikitext text/x-wiki {{Vježbači borilačkih vještina | ime = Patricia Hendricks | rezidencija = | nadimak = | slika = Pat-hendricks-moriteru-ueshiba-7th-dan.jpg | veličina slike = | tekst ispod slike = Patrica Hendricks i [[doshu]] [[Moriteru Ueshiba]] | ime na rođenju = | datum rođenja = [[25. rujna]] [[1955.]] | mjesto rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | uzrok smrti = | borilačka vještina = [[Aikido]] | škola = [[Iwama-ryu]] | učitelj = | rang majstorstva = 7. [[Dan (nivo)|Dan]] | učenici = | Mrežna stranica = }} '''Patricia Hendricks''' ([[Atlantic City, New Jersey|Atlantic City]], [[25. rujna]] [[1955.]]), američka majstorica borilačkih vještina. Nositeljica je 7. [[Dan (razina)|Dana]] u aikidu. Jedna je od prvih žena u aikidu.<ref> {{ citation |title=California Women Instructors (1) |last=Pranin |first=Stanley |url=http://www.aikidojournal.com/article?articleID=209 |year=1992 |newspaper=Aiki News |volume=92 |accessdate=13. travnja 2012. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120314014109/http://www.aikidojournal.com/article?articleID=209 |archivedate=14. ožujka 2012.}} </ref> == Životopis == Patricia Hendricks je [[aikido]] započela proučavati u lipnju 1974. godine, dok je bila studentica na Monterey Peninsula College u Montereyu u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Bila je zainteresirana za proučavanje borilačkih vještina, pa je pronašla tečaj aikida koji se nudio u tom semestru. Instruktorica joj je bila Mary Heiny, koja se nedavno vratila sa studija iz [[Japan]]a. Tijekom tog semestra studija Hendricksova je čula za Stanleyja Pranina, koji je podučavao aikido maloj skupini učenika u svojoj garaži u Montereyu. Učila je kod Stanleya Pranina do 1977. godine, a tada su se ona i Pranin preselili u [[Oakland, Kalifornija|Oakland]] da bi vježbali kod Brucea Klicksteina, a zatim i kod Billa Witta. Kasnije se Hendricks preselila se u [[Iwama dođo|Iwamu]], gdje je postala [[Uči-deši|uchi-deshi]] [[Morihiro Saito|Morihira Saita]]. Vratila se u Oakland 1979. godine i nastavila podučavati u istom [[Dođo|dojo-u]]. Tijekom sljedećih 28 godina, redovito se vraćala u Iwamu na kratkotrajna i dugotrajna razdoblja studija kod Morihira Saita. Za to vrijeme stekla je i diplomu orijentalnih jezika na U.C. Berkeley. Godine 1984. osnovala je dojo Aikido San Leandro. Godine 1988. godine krenula je na šestomjesečnu [[Europa|europsku]] turneju, kombinirajući putovanja i podučavanje, prije nego što se ponovno vratila u Iwamu na studij kao dugogodišnji uchi-deshi, na još 18 mjeseci. Patricia Hendricks je osnivačica dojo-a Aikido [[San Leandro (Kalifornija)|San Leandro]], u kojem i danas podučava. Također je voditeljica prvog odjela (odjel [[Iwama-ryu]]) Kalifornijske udruge za aikido.<ref> {{cite web |url=http://www.ai-ki-do.org/index.htm |title=CAA Election Results |work=California Aikido Association |accessdate=15. siječnja 2015. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150203185731/http://ai-ki-do.org/index.htm |archivedate=3. veljače 2015.}} </ref> Hendricks je prva menkyo-kaiden u Saitovom sustavu aiki-ken-a i aiki-jo-a.<ref> {{ cite web |title=Featured Dojo-cho, August 2001: Pat Hendricks, 7th Dan |publisher=California Aikido Association |url=http://www.ai-ki-do.org/Dojocho/Spotlights/PHendricks.html |accessdate=9. veljače 2012. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120306041616/http://ai-ki-do.org/Dojocho/Spotlights/PHendricks.html |archivedate=6. ožujka 2012.}} </ref> Jedna je od najviših i najistaknutijih instruktorica aikida u svijetu. Redovno održava seminare aikida širom svijeta. Bila je jedan od najbližih učenika Saita, pa se zbog toga često pojavljivala u njegovim knjigama, ali u časopisima kao njegov asistent (uke). == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske povezice == *[https://web.archive.org/web/20210122063024/https://www.aikido-sanleandro.com/patricia-hendricks-shihan/ Patricia Hendricks] {{GLAVNIRASPORED:Hendricks, Patricia }} [[Kategorija:Američke aikidoke]] pg06bpxtogawt1y18brv1r66niurcrq 0 699376 7631767 7593687 2026-11-07T00:03:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Obred Memphis-Misraim.png|mini|250px|desno|Znak Obreda Memfisa-Mizraima.]] '''Drevni i primitivni obred Memfisa-Mizraima''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Rito Antico e Primitivo di Memphis-Misraïm''; [[engl.]] ''Ancient and Primitive Rite of Memphis-Misraïm'') je [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] koji povezuje [[Ezoterija|ezoteričnu]] duhovnost s [[Humanizam|humanističkim]] idealima. Nastao je u [[Napulj]]u u rujnu [[1881.]] godine, spajanjem dvaju različitih sustava: [[Obred Mizraima|Obreda Mizraima]], utemeljenog u [[Venecija|Veneciji]] krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] i donesenog u Francusku [[1814.]] zahvaljujući braći Bédarride, te [[Obred Memfisa|Obreda Memfisa]], koji je [[1838.]] osnovao [[Jean Étienne Marconis de Nègre]]. Zbog izražene uporabe hermetičke filozofije i simbolike [[Drevni Egipat|drevnog Egipta]] u [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjevima]] i [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima]], često se naziva i "egipatskim slobodnim zidarstvom".<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Les rites maçonniques égyptiens; philisophie et morale|last=de Biasi|first=Jean-louis|publisher=Edimaf|year=2001.|isbn=|url=|language=fr}}</ref> Prvi [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki hijerofant]] ovog obreda bio je [[Giuseppe Garibaldi]], vojni vođa [[Ujedinjenje Italije|talijanskog ujedinjenja]]. Pod vodstvom njegovih nasljednika, među kojima su [[John Yarker]] (1902. – 1913.) i [[Theodor Reuss]] (1913. – 1923.), obred se proširio i izvan Italije. Nakon Reussove smrti, središnje međunarodno upravljanje prestaje, no nacionalne organizacije nastavljaju samostalno djelovati, osobito u Francuskoj. Tamo su ga nastavili razvijati veliki majstori poput Jeana Bricauda, Constanta Chevillona i [[Robert Ambelain|Roberta Ambelaina]], koji je [[1960.]] proveo značajnu reformu rituala.<ref name=":0"/> Obred je poznat po bogatoj [[Hijerarhija|hijerarhiji]] koja je povijesno obuhvaćala od 90 do 99 [[Visoki masonski stupnjevi|stupnjeva]], iako je većina tih stupnjeva počasna. U središtu njegova učenja stoje ezoterijsko proučavanje i društveni napredak – spaja duhovni razvoj kroz [[Hermetizam|hermetička]] i [[Kabala|kabalistička]] učenja s idealima [[humanost]]i. Unatoč brojnim raskolima i reorganizacijama, ovaj obred i danas djeluje kroz aktivne [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] u više zemalja.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje knjige|title=Les Rites maçonniques de Misraïm et Memphis|last=Ventura|first=Gastone|publisher=Maisonneuve et Larose|year=1986.|isbn=9782706809132|url=https://books.google.hr/books/about/Les_Rites_ma%C3%A7onniques_de_Misra%C3%AFm_et_Me.html?id=C6qQPQAACAAJ&redir_esc=y|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Arcanes et rituels de la franc-maconnerie Egyptienne|last=Caillet|first=Serge|publisher=Dervy|year=2017.|isbn=979-1024202440|url=|language=fr}}</ref> == Priznavanje i status == Obred Memfisa-Mizraima prisutan je diljem svijeta slobodnog zidarstva i prakticira se unutar različitih [[Velika loža|velikih loža]] koje pripadaju raznim tradicijama slobodnog zidarstva. * Nekoliko [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]], uključujući [[Velika loža Hrvatske|Veliku ložu Hrvatske]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/red/ancient-and-primitive-rite-memphis-and-misraim|title=Ancient and primitive Rite of Memphis and Misraïm|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=11. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210411092423/https://freemasonry-croatia.org/red/ancient-and-primitive-rite-memphis-and-misraim|url-status=dead}}</ref> koje priznaje [[Ujedinjena velika loža Engleske]], uključuju ovaj obred u svoj rad.<ref>{{Citiranje knjige|title=A Complete History Of The Ancient And Primitive Rite: From Its Establishment Down To The Present Time, Together With Translations Of Original Manuscripts And Illustrated|last=Mc Bean|first=Reginald Gambier|location=London|url=http://www.themasonictrowel.com/ebooks/memphis/McBean_-_Official_History_Of_The_Ancient_And_Primitive_Rite.pdf|last2=Gabirro|first2=Rui Alexandre|language=en}}</ref> Inače, Ujedinjena velika loža Engleske ovaj obred smatra "nepravilnim".<ref>{{Citiranje weba|title=Fringe Masonry in England 1870-85|url=https://freemasonry.bcy.ca/aqc/fringe/fringe.html|access-date=2025-07-08|last=Howe|first=Ellic|date=1972-09-14|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}</ref> * Aktivno se prakticira u ložama koje djeluju pod okriljem [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], kao i unutar [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|drugih velikih loža koje imaju međusobno priznanje]] s francuskim velikim orijentom. Osim toga, brojne članice organizacije [[CLIPSAS]]-a prihvatile su ovaj obred kao dio svoje prakse. Njegova se primjena proteže i izvan ovih većih slobodnozidarskih grana, uključujući mnoge neovisne velike lože diljem svijeta, što potvrđuje njegovu široku prisutnost i prihvaćenost kako u tradicionalnim, tako i u liberalnim granama slobodnog zidarstva.<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Ordre Egyptien|url=https://glmmm.fr/grand-ordre-egyptien/|access-date=2025-07-08|website=glmmm.fr|language=fr}}</ref> == Povijest == === Podrijetlo i filozofske osnove === Egipatski slobodnozidarski obredi, s tradicijom dugom više od 200 godina, tvrde da potječu od Primitivnog obreda (''Primitive Rite'') koji se navodno prakticirao u [[Pariz]]u [[1721.]] godine, iako ta poveznica nikada nije povijesno potvrđena. Također se pozivaju na nasljeđe Primitivnog obreda Filadelfijaca (''Primitive Rite of the Philadelphians''), utemeljenog u Narbonneu [[1779.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=The Primitive Rite or Rite of the Philadelphians of Narbonne|url=https://www.robertburns59.org/the-primitive-rite-or-rite-of-the-philadelphians-of-narbonne/|access-date=2025-07-08|website=robertburns59.org|language=en}}</ref> Povijesna složenost ovih obreda proizlazi iz njihovih specifičnih obilježja: slobodnozidarska legitimnost prenosila se uglavnom putem "povelja" vođa, koji su se do [[1998.]] birali doživotno, a zbog manjinske pozicije u odnosu na globalno [[slobodno zidarstvo]], postoje znatno oskudniji zapisi o njihovom djelovanju u usporedbi s drugim tradicijama slobodnog zidarstva.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=The Spurious Rites of Memphis and Misraim|url=https://scottishriteresearch.com/wp-content/uploads/2012/11/9.Memphis.pdf|access-date=2025-07-08|website=scottishriteresearch.com|language=en}}</ref><ref name=":0"/> U Italiji, egipatsko slobodno zidarstvo, osobito u svojoj strukturi [[Visoki masonski stupnjevi|viših stupnjeva]] poznatih kao ''Arcana Arcanorum'', crpi jedno od svojih ključnih izvorišta iz Ozirijanskog egipatskog reda ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Ordine Osirideo Egizio''), koji je bio aktivan u [[Napulj]]u još od [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Taj je Red, prenoseći hermetičko, [[Alkemija|alkemijsko]] i [[Teurgija|teurgijsko]] znanje, snažno utjecao na oblikovanje ovog obreda, utkavši u njega elemente egipatske i [[Pitagorejska škola|pitagorejske]] tradicije.<ref>{{Citiranje weba|title=Influenza e vestigia delle scienze esoteriche egiziane a Napoli – Mauro Ruggiero|url=https://www.paginefilosofali.it/influenza-e-vestigia-delle-scienze-esoteriche-egiziane-a-napoli-mauro-ruggiero/|access-date=2025-07-08|last=Ruggiero|first=Mauro|date=2015-01-28|website=paginefilosofali.it|language=it}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=L'ordine osirideo egizio e la trasmissione pitagorica|last=Lo Monaco|first=Gaetano|publisher=Carpe Librum|year=2001.|isbn=9788888170084|url=https://books.google.hr/books/about/L_ordine_osirideo_egizio_e_la_trasmissio.html?id=QY6-AAAACAAJ&redir_esc=y|language=it}}</ref> === Rani ezoterijski utjecaji === [[Slika:Bonaparte en Egypte.jpg|thumb|upright|''General Bonaparte i njegov stožer u Egiptu'', slika Jeana-Léona Gérômea iz [[1867.]] godine. Upravo nakon Egipatske kampanje došlo je do najsnažnijeg razvoja egiptomanije u slobodnom zidarstvu.]] U Francuskoj krajem 18. stoljeća pojavilo se više inicijatskih [[Obred (slobodno zidarstvo)|obreda]] i redova koji su tvrdili da potječu iz drevnih, nemasonskih mističnih tradicija. Godine [[1767.]] pojavljuju se Afrički arhitekti,<ref>{{Citiranje weba|title=The African Architect Rite|url=https://www.robertburns59.org/the-african-architect-rite/|access-date=2025-07-08|website=robertburns59.org|language=en}}</ref> zatim Primitivni obred Filadelfijaca [[1780.]], Obred savršenih egipatskih inicijanata [[1785.]], Sveti red Sofisijanaca (''Ordre Sacré des Sophisiens'') [[1801.]]<ref>{{Citiranje weba|title=The Sacred Order of the Sophisians|url=https://www.robertburns59.org/the-sacred-order-of-the-sophisians/|access-date=2025-07-08|website=robertburns59.org|language=en}}</ref> te Prijatelji pustinje [[1806.]] godine. Te su organizacije crpile nadahnuće iz onoga što su nazivale "egipatskom tradicijom", stvarajući sintezu različitih tadašnjih interpretacija drevne mudrosti.<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Historique du rite ancien et primitif de Memphis - Misraïm|url=https://www.ledifice.net/7540-1.html|access-date=2025-07-08|website=ledifice.net|language=fr}}</ref><ref name=":0"/> Intelektualne temelje tih obreda činila su neka od najutjecajnijih djela tog doba, među kojima su: ''Sethosov život'' (1731.) francuskog svećenika Jeana Terrassona, ''Oedipus aegyptiacus'' (1652.) [[Athanasius Kircher|Athanasiusa Kirchera]] te ''Primitivni svijet'' (1773.) [[Antoine Court de Gébelin|Antoinea Courta de Gébelina]]. Ove su misli bile dodatno obogaćene utjecajima judeokršćanske kabale, neoplatonskog hermetizma te raznih ezoterijskih i viteških tradicija.<ref name=":1"/><ref>{{Citiranje knjige|title=Freemasonry of the Ancient Egyptians: To which is Added An Interpretation of the Carta Repoa Initiation Rite|last=Hall|first=Manly Palmer|publisher=Philosophical Research Society|year=1971.|url=https://ia801200.us.archive.org/22/items/FreemasonryOfTheAncientEgyptiansManlyPHall/Freemasonry_of_the_Ancient_Egyptians_Manly_P_Hall.pdf|language=en|author-link=Manly P. Hall|url-status=dead}}</ref> === Obred Mizraima === {{glavni|Obred Mizraima}} Prva dokumentirana [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] Obreda Mizraima u [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskoj]] osnovana je u [[Pariz]]u između [[1814.]] i [[1815.]] godine, pod vodstvom braće Bédarride – Marca, Michela i Josepha – koji su bili časnici srednjeg ranga u Napoleonovoj talijanskoj vojsci. Obred su donijeli iz [[Napulj]]a, čime su postavili temelje važnog poglavlja francuskog slobodnog zidarstva. Povijesna istraživanja upućuju na to da obred potječe iz [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], vjerojatno temeljem povelje koju je izdao [[Alessandro Cagliostro|Giuseppe Balsamo]], poznatiji kao Cagliostro, prije nego što se proširio kroz francusko-talijanske lože u [[Napuljsko Kraljevstvo|Kraljevini Napulj]].<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Sustav i povelje braće Bédarride dobile su potporu istaknutih slobodnih zidara, uključujući Thoryja i grofa Murairea, koji su ih povezali sa slobodnim zidarima [[Škotski obred|Škotskog obreda]]. Nakon pada [[Prvo Francusko Carstvo|Carstva]], braća su se zbog financijskih poteškoća odlučila komercijalizirati obred, što je izazvalo nezadovoljstvo među članovima. Dio slobodnih zidara povukao se i bezuspješno pokušao pristupiti "velikom konzistoriju" [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] [[1816.]] godine.<ref name=":1"/><ref name=":9">{{Citiranje weba|title=Memphis-Misraïm ou la renaissance des Rites Égyptiens au XXe siècle|url=https://bibliotheque-numerique.godf.org/expositions/exhibitions/13-memphis-misraim-ou-la-renaissance-des-rites-egyptiens-au-xxe-siecle|access-date=2025-07-08|website=bibliotheque-numerique.godf.org|language=fr}}</ref> Obred se suočio s ozbiljnim problemima [[1822.]] kada su ga [[Restauracija Burbona|vlasti Restauracije]] zabranile jer je služio kao paravan za liberalne i republikanske političke krugove. Zatvoreno je desetak loža, a veliki dio arhiva je zaplijenjen – dio tih dokumenata i danas se čuva u Francuskom nacionalnom arhivu. Iako je tijekom [[Srpanjska Monarhija|Srpanjske monarhije]] 1831. obredu ponovno dopušteno djelovanje, samo su četiri pariške lože uspjele obnoviti svoj rad.<ref name=":1"/><ref>{{Citiranje weba|title=Le Rite de Misraïm|url=https://memphismisraim.com/rite-de-misraim/|access-date=2025-07-08|website=memphismisraim.com|language=fr}}</ref> === Obred Memfisa === {{glavni|Obred Memfisa}} [[Jean Étienne Marconis de Nègre]] (1795. – 1868.) osnovao je Obred Memfisa neposredno prije [[1838.]] godine, nakon što je bio isključen iz [[Obred Mizraima|Obreda Mizraima]]. Kao [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki meštar]] i veliki hijerofant svog novog reda, Marconis je razvio [[Obred (slobodno zidarstvo)|sustav]] koji, iako nikada nije obuhvaćao više od pet ili šest loža u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u Francuskoj, uspješno se proširio u Sjedinjene Američke Države, Rumunjsku i Egipat. Obred se našao na udaru [[1841.]] godine, kada su ga braća Bédarride prijavila vlastima, optuživši ga za republikanske sklonosti, što je rezultiralo njegovom zabranom u Francuskoj.<ref name=":0"/><ref name=":2"/> Godine [[1862.]], kao odgovor na poziv [[maršal]]a Bernarda Pierrea Magnana za jedinstvom francuskog slobodnog zidarstva, Marconis je pokrenuo pregovore o ujedinjenju svog obreda s Velikim orijentom Francuske. Ovo ujedinjenje imalo je dalekosežne posljedice za daljnji razvoj obreda i njegovu međunarodnu ekspanziju.<ref name=":1"/><ref>{{Citiranje weba|title=Le Rite de Memphis|url=https://memphismisraim.com/rite-de-memphis/|access-date=2025-07-08|website=memphismisraim.com|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Egyptian Rite of Memphis|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202212the-egyptian-rite-of-memphis/|access-date=2025-07-10|last=Anghelescu|first=Gabriel|website=thesquaremagazine.com|language=en}}</ref> === Ujedinjenje pod Garibaldijem === Veliki kolegij obreda [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], postavši čuvar Obreda Memfisa, službeno je priznao Suvereno svetište Memfisa u Sjedinjenim Američkim Državama (''Sovereign Sanctuary of Memphis in the United States''). Pod vodstvom velikog majstora Harryja J. Seymoura, to je tijelo osnovalo brojne lože, kako u SAD-u tako i u inozemstvu, uključujući i Suvereno svetište za Veliku Britaniju i Irsku (''Sovereign Sanctuary for Great Britain and Ireland'') pod vodstvom [[John Yarker|Johna Yarkera]]. Presudni trenutak dogodio se [[1881.]] godine, kada je Yarker razmijenio povelje s Reformiranim obredom Mizraima koji je vodio Giambattista Pessina, a pod pokroviteljstvom [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppea Garibaldija]], koji je tada postao veliki hijerofant ujedinjenih obreda Memfisa i Mizraima. Nakon Garibaldijeve smrti, Yarker je preuzeo vodstvo nad tim objedinjenim obredom.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Oba obreda objedinjena su u jedinstveno tijelo pod nazivom Orijentalni masonski red Drevnog i primitivnog obreda Memfisa i Mizraima (''Oriental Masonic Order of the Ancient and Primitive Rite Of Memphis and Misraïm''). Uz postojećih 95 stupnjeva, dodana su još dva stupnja administrativnog karaktera – 96. i 97. stupanj. Devedeset i šesti stupanj namijenjen je suverenim velikim meštrima i velikim zapovjednicima nacionalnih [[Velika loža|obedijencija]]. Riječ je o časti ''ad vitam'' (doživotnoj), koja se nasljeđuje putem svečane investiture. Devedeset i sedmi stupanj pripada isključivo suverenom velikom meštru, velikom zapovjedniku i velikom općem hijerofantu – uzvišenom učitelju svjetlosti. Ovaj stupanj predstavlja prerogativ Egipatskog svećeničkog magistrata, također se dodjeljuje ''ad vitam'' i prenosi se na nasljednika isključivo putem prava investiture.<ref>{{Citiranje weba|title=Fusion of the Two Rites|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/fusion-two-rites|access-date=2025-07-10|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210411092411/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/fusion-two-rites|archive-date=2021-04-11|language=en}}</ref><ref name=":8">{{Citiranje weba|title=Ancient and Primitive Rite of Memphls And Misraïm: Historical Notes and Activities in Italy|url=https://www.memphismisraim.it/English.htm|access-date=2025-07-10|last=Seri|first=Giancarlo|website=memphismisraim.it|language=en}}</ref> === Razdoblje Papusa i početak 20. stoljeća === U Francuskoj se krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kao istaknuta ličnost ezoterijskog slobodnog zidarstva pojavio [[Gérard Anaclet Vincent Encausse|Gérard Encausse]], poznatiji pod imenom Papus. Kao osnivač Martinističkog reda i oštar protivnik Velikog orijenta Francuske, Papus je nastojao obnoviti i unaprijediti ezoterijsku slobodnozidarsku tradiciju. Nakon neuspjelih pokušaja da se pridruži Velikoj loži Mizraima i [[Velika loža Francuske|Velikoj loži Francuske]], Papus je od [[John Yarker|Johna Yarkera]] dobio povelju za osnivanje jedne švedenborške lože. Njegov utjecaj znatno je porastao [[1906.]] godine, kada mu je Yarker dopustio osnivanje Velike lože, a 1908. mu je [[Theodor Reuss]] dao odobrenje za utemeljenje Lože "Humanidad", koja je ubrzo postala jezgra Drevnog i primitivnog orijentalnog obreda Memfisa-Mizraima u Francuskoj.<ref name=":0"/><ref name=":9"/> Nakon Papusove smrti, obred su kroz prvo polovicu 20. stoljeća vodile brojne značajne osobe. Teder (Charles Détré) bio je veliki meštar od [[1916.]] do [[1918.]], nakon čega je tu dužnost preuzeo Jean Bricaud i obnašao je do [[1934.]] Slijedio ga je Constant Chevillon, koji je predvodio obred sve do svoje tragične smrti – ubijen je od strane francuske [[Milicija|milicije]] ([[Francuski jezik|fran.]] ''la Milice'') [[1944.]] godine. Nakon njega, red je od [[1945.]] do [[1960.]] vodio Henri-Charles Dupont.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Ordre Maçonnique International du Rite Ancien et Primitif de Memphis-Misraïm|url=https://maconaria-memphismisraim.com/a-ordem-internacional/|access-date=2025-07-10|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250123082605/https://maconaria-memphismisraim.com/a-ordem-internacional/|archive-date=2025-01-23|website=maconaria-memphismisraim.com|language=fr}}</ref> === Razdoblje Roberta Ambelaina === [[Slika:Robert Ambelain.jpg|thumb|right|180px|[[Robert Ambelain]] proveo je sveobuhvatnu reformu rituala.]] Značajna preobrazba obreda dogodila se pod vodstvom [[Robert Ambelain|Roberta Ambelaina]], koji je preuzeo upravljanje [[1960.]] godine. Ambelain je proveo sveobuhvatnu reformu [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituala]] i preimenovao svoju obedijenciju u Veliku ložu Francuske Drevnog i primitivnog obreda Memfisa-Mizraima ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge française du Rite ancien et primitif de Memphis-Misraïm''). Njegov mandat obilježio je razdoblje intenzivnog razvoja i sustavne organizacije obrednih praksi. Godine [[1985.]] Ambelain je prenio vodstvo na Gérarda Kloppela, čime je započelo novo poglavlje u povijesti ovoga obreda.<ref>{{Citiranje weba|title=Une brève histoire du Rite de Misraim et de sa spécificité maçonnique|url=https://www.ledifice.net/3057-3.html|access-date=2025-07-10|website=ledifice.net|language=fr}}</ref> === Raskol iz 1998. i suvremeni razvoj === Proces raspada Velike lože Francuske Drevnog i primitivnog obreda Memfisa-Mizraima započeo je [[1995.]] godine. Do fragmentacije su doveli brojni ključni prijepori, uključujući rasprave o [[Slobodno zidarstvo i žene|uključivanju žena u lože]], neovisnosti [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] [[Simbolički stupnjevi|prvih triju stupnjeva]] u odnosu na [[Visoki masonski stupnjevi|više stupnjeve]], doživotnim imenovanjima vođa te o razlici između pojmova "[[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]]" i "[[velika loža]]". Ti su se sukobi zaoštrili [[1997.]] osnivanjem mješovitog egipatskog "puta", što je izazvalo ozbiljnu krizu.<ref name=":1"/> Konačan raskol dogodio se [[24. siječnja]] [[1998.]], kada se velika loža podijelila u dvije grane. Jednu je frakciju predvodio Georges Claude Vieilledent, koja je osnovala [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Veliku simboličku ložu Francuske]], dok je druga ostala vjerna Gérardu Klopplelu, nastavljajući djelovanje pod nazivom Velika francuska muška loža Memfisa-Mizraïma (''Grande Loge française masculine de Memphis Misraïm''). Nakon raskola, Kloppel je [[15. ožujka]] 1998. osnovao Veliku tradicionalnu ložu Memfisa-Mizraima (''Grande Loge traditionnelle de Memphis-Misraim''),<ref>{{Citiranje weba|title=De la Grande Loge Traditionnelle à L'Ordre Maçonnique Traditionnel de Memphis-Misraïm|url=https://omtmm.fr/histoire-de-l-ordre|access-date=2025-07-10|website=omtmm.fr|language=fr}}</ref> a [[5. svibnja]] iste godine prenio je naslov Svjetskog velikog meštra na Cheiknu Syllu. Kloppel je ostao član te lože u svojstvu običnog člana do [[2007.]] godine. Izvornu Veliku ložu Francuske Drevnog i primitivnog obreda Memfisa-Mizraima na koncu je raspustio sud u Créteilu.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> === Suvremena praksa i organizacija === Do [[2012.]] godine, u Francuskoj je djelovalo oko 175 loža koje rade prema Obredu Memfisa-Mizraima, od čega ih je 40 unutar [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]]. Ovaj obred zadržava jednu posebnost u slobodnozidarskoj praksi: linija nasljeđa može se prenijeti preko jednog pojedinca, bez obzira na spol, pod uvjetom da je postigao određeni [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupanj]] – 90. stupanj za Mizraim ili 95. za Memfis-Mizraïm. Ta je značajka omogućila veliku fleksibilnost pri osnivanju novih ogranaka, ali je istovremeno stvorila i poteškoće u provjeri legitimnosti.<ref name=":1"/> Osim formalno organiziranih loža, postoji i nepoznat broj neovisnih loža koje prakticiraju egipatske obrede, uključujući istraživačku i studijsku ložu u Parizu koja je oživjela ritual iz [[1838.]] godine autora Marconisa de Nègrea. Obred se i dalje prakticira unutar brojnih velikih loža diljem svijeta, zadržavajući svoju prepoznatljivu orijentaciju na egipatske kulturne elemente i istraživanje odnosa između čovjeka i svetog.<ref name=":0"/><ref name=":1"/><ref>{{Citiranje weba|title=Le rite de Memphis-Misraïm: L’histoire du Rite|url=http://memphismisraim.com/rite-de-memphis-misraim/|access-date=2025-07-10|website=memphismisraim.com|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Grand Ordre Egyptien du Grand Orient de France: Histoire|url=https://www.grandordreegyptien.net/index.php?art=808|access-date=2025-07-10|website=grandordreegyptien.net|language=fr}}</ref><ref name=":7"/> == Opći ustroj == Obred Memfisa-Mizraima sastoji se od ukupno 99 [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]]. [[Simbolički stupnjevi|Prva tri stupnja – učenik, pomoćnik i majstor]] – dodjeljuju se unutar tzv. [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavih loža ili simboličkih loža]]. Ti se stupnjevi nazivaju "plavi stupnjevi". Preostalih 96 stupnjeva (od 4. do 99.), poznatih i kao [[Visoki masonski stupnjevi|visoki ili dodatni stupnjevi]], predstavljaju proširenje i nadopunu prva tri, a njima upravljaju "Suverena utočišta Drevnog i primitivnog obreda Memfisa-Mizraima" (''Sovereign Sanctuary of Ancient and Primitive Rite of Memphis-Misraïm''). Iako naziv suverenaog utočišta može varirati ovisno o [[Velika loža|nadležnosti]], struktura ostaje slična. Važno je naglasiti da u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] ne postoji viši stupanj od trećeg – stupnja [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora]]. Stoga se svi stupnjevi iznad trećeg trebaju smatrati [[Visoki masonski stupnjevi|dodatnim stupnjevima]] (čak i kada se nazivaju visokima); oni predstavljaju dodatnu edukaciju ili usavršavanje, a ne "viši čin" koji bi jednom majstoru dao viši status nad drugima. === Upravljanje stupnjevima === Devedeset i devet stupnjeva Obreda Memphis-Misraim dodjeljuju različita [[Loža visokih stupnjeva|upravna tijela]]. Prva među njima su [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] koje dodjeljuju tri osnovna stupnja. Te lože djeluju pod okriljem nacionalnih [[Velika loža|velikih loža]] (ili u SAD-u – [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznih država]]), a ne pod suverenim utočištem. Preostalih 96 stupnjeva (od 4. do 99.) dodjeljuje devet tijela. Broj tijela i nadležnosti nad stupnjevima mogu varirati ovisno o nadležnosti, no ova tijela su loža savršenstva (''Lodge of Perfection''), kapitel (''Chapter''), senat (''Senate''), areopag i tribunal (''Areopagus and Tribunal''), veliki konzistorij (''Grand Consistory''), veliko vijeće (''Grand Council''), veliki tribunal (''Grand Tribunal''), veliki mistični hram (''Grand Mystic Temple'') te suvereno utočište (''Sovereign Sanctuary''). {|class="wikitable" style="text-align:center;" !width="50"|Skupina stupnjeva !width="150"|Naziv tijela |- |4° – 14° |loža savršenstva |- |15° – 18° |kapitel |- |19° – 29° |senat |- |30° – 33° |areopag i tribunal |- |34° – 71° |veliki konzistorij |- |72° – 90° |veliko vijeće |- |91° |veliki tribunal |- |92° – 94° |veliki mistični hram |- |95° – 99° |suvereno utočište |- |} === Međunarodni veliki hierofanti === [[Slika:Garibaldi (1866).jpg|thumb|right|200px|[[Giuseppe Garibaldi]], 1866.]] Popis velikih hierofanata međunarodnog Reda Memfisa-Mizraima:<ref>{{Citiranje weba|title=Succession of International Grand Masters|url=https://iss-ic-memphis-misraim.com/english.html#site|access-date=2025-07-08|website=iss-ic-memphis-misraim.com|language=en}}</ref> # {{Z|ITA|0000}} [[Giuseppe Garibaldi]] (1881. – 1882.) # {{Z|ITA|0000}} Giambattista Pessina (1882. – 1900.) # {{Z|ITA|0000}} Ferdinando Francesco degli Oddi (1900. – 1902.) # {{Z|UK}} [[John Yarker]] (1902. – 1913.) # {{Z|NJE|1913}} [[Theodor Reuss]] (1913. – 1923.) == Struktura stupnjeva == === Sekcije === Operativna ritualna struktura Obreda Memfisa-Mizraima organizirana je u četiri glavne sekcije, od kojih svaka ima vlastite značajke i posebnu funkciju unutar inicijatskog sustava. Sekcije su: simbolička, filozofsko-kabalistička, gnostičko-hermetička i hermetička. Svaka sekcija obuhvaća više [[Loža visokih stupnjeva|ritualnih tijela]], koja se dijelom prakticiraju putem [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituala]], a dijelom proučavaju i dodjeljuju komunikacijom, tj. prijenosom znanja "na maču".<ref name=":5">{{Citiranje weba|title=Operative Structure of the Ancient and Primitive Rite of Memphis and Misraïm|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/operative-structure-ancient-and-primitive-rite-memphis-and-misraim|access-date=2025-07-10|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210411092410/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/operative-structure-ancient-and-primitive-rite-memphis-and-misraim|archive-date=2021-04-11|website=freemasonry-croatia.org|language=en}}</ref> * Simbolička sekcija se sastoji od ritualnih tijela nazvanih [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], koje djeluju pod okriljem nadležne [[Velika loža|velike lože]]. Njezin je cilj proučavanje i prakticiranje prva [[Simbolički stupnjevi|tri stupnja slobodnog zidarstva]].<ref name=":5"/> * Filozofsko-kabalistička sekcija se sastoji se od 30 ritualnih odaja, od kojih se devet aktivno prakticira, dok se ostale proučavaju, a stupnjevi se u njima dodjeljuju komunikacijom "na maču". Rituali se prakticiraju u sljedećim stupnjevima: 4°, 7°, 8°, 9°, 11°, 16°, 21°, 30° i 33°. Ova sekcija istražuje i prenosi [[Filozofija|filozofska]], [[Hermetizam|hermetička]] i [[Kabala|kabalistička]] učenja, temeljena na tradicijama [[Ezoterija|ezoterijskog]] znanja.<ref name=":5"/> * Gnostičko-hermetička sekcija obuhvaća 38 ritualnih odaja, od kojih se samo 66. stupanj aktivno prakticira, unutar tijela poznatog kao Veliki konzistorij velikih posvetitelja patrijarha. Učenje ove sekcije temelji se na klasičnoj gnozi i njezinim duhovnim izvedenicama, s ciljem dubljeg razumijevanja odnosa između materijalnog i duhovnog svijeta.<ref name=":5"/> * Hermetička sekcija predstavlja zaključnu fazu inicijatskog puta unutar obreda Memfisa-Mizraima. Namijenjena je slobodnim zidarima koji su prošli cjelokupan simbolički i filozofski razvojni put kao "radnici Kraljevske Umjetnosti". Sastoji se od 24 ritualna tijela, od kojih se aktivno prakticiraju stupnjevi: 90°, 91°, 94° i 95°. Ova sekcija čuva najviša hermetička učenja i ezoterijsku simboliku, čime zaokružuje cjelovitu duhovnu inicijaciju unutar ovog drevnog i ezoterijskog slobodnozidarskog sustava.<ref name=":5"/> === Naslovni stupnjeva === Tradicionalnih 96 [[Visoki masonski stupnjevi|viših stupnjeva]] Obreda Memfisa-Mizraima su:<ref>{{Citiranje weba|title=Full degree list of the Ancient & Primitive Rite of Memphis-Misraïm|url=https://cyclopedia-masonica.org/memphis-misraim-degrees-full/|access-date=2025-07-16|website=cyclopedia-masonica.org|language=en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20260120212823/https://cyclopedia-masonica.org/memphis-misraim-degrees-full/|archive-date=20. siječnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Mempis Misraim Degrees|url=https://www.scribd.com/document/388207473/89297293-Mempis-Misraim-Degrees-pdf|access-date=2025-07-16|website=scribd.com|language=en}}</ref> {| class="wikitable" ! [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|Stupanj]] !! Naslov !! Engleski naslov !! Postavka i/ili tema !! [[Loža visokih stupnjeva|Tijelo]] |- | 4° || tajni majstor || ''Secret Master'' || [[istina]] i postojanje jednog [[Bog]]a || rowspan=11| loža savršenstva |- | 5° || savršeni majstor || ''Perfect Master'' || Božja ljubav prema ljudskom rodu |- | 6° || osobni tajnik || ''Intimate Secretary'' || dokaz doktrine [[besmrtnost]]i |- | 7° || starješina i sudac || ''Provost and Judge'' || [[pravda]] kao božanska posljedica |- | 8° || intendant gradnje || ''Intendant of the Buildings'' || nužnost reda |- | 9° || izabranik devetorice || ''Master Elect of Nine'' || pravilno upravljanje [[pravosuđe]]m |- | 10° || slavni izabranik petnaestorice || ''Illustrious Elect of Fifteen'' || pravilno upravljanje |- | 11° || uzvišeni izabrani vitez || ''Sublime Knight Elect'' || [[Zakonodavstvo|zakonodavna]] zastupljenost |- | 12° || veliki majstor arhitekt || ''Grand Master Architect'' || vrijednost [[Ljudski rad|rada]] |- | 13° || kraljevski luk ||''Royal Arch'' || božansko znanje |- | 14° || veliki izabranik Svetog trezora<br>(Jakov VI. ili uzvišeni slobodni zidar) || ''Grand Elect of the Sacred Vault''<br> (''Jacques VI'' ili ''Sublime Mason'') || nagrade za slobodnozidarski rad |- | 15° || vitez istoka ili mača || ''Knight of the East or of the Sword'' || [[nada]] i [[vjera]] || rowspan=4| kapitel |- | 16° || princ Jeruzalema || ''Prince of Jerusalem'' || vječna [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] doktrina |- | 17° || vitez istoka i zapada || ''Knight of the East and West'' || pionirski duh |- | 18° || uzvišeni vitez ružinog križa || ''Sublime Prince Rose-Croix'' || intelektualno [[nasljeđe]] |- | 19° || veliki pontifex ili uzvišeni škotski zidar nebeskog Jeruzalema || ''Grand Pontiff or Sublime Scottish Mason of the Heavenly Jerusalem'' || građanska i vjerska [[tolerancija]] || rowspan=11| senat |- | 20° || vitez Hrama || ''Knight of the Temple'' || nužnost opreza |- | 21° || noahid ili pruski vitez || ''Noachite or Prussian Knight'' || opravdanje istine |- | 22° || vitez kraljevskog luka ili princ Libanona || ''Knight of the Royal Arch or Prince of Lebanon'' || budnost |- | 23° || poglavar Šatora sastanka || ''Chief of the Tabernacle'' || sveta doktrina |- | 24° || princ Šatora sastanka || ''Prince of the Tabernacle'' || protivljenje [[sekta]]štvu |- | 25° || vitez mesingane zmije || ''Knight of the Brazen Serpent'' || [[sloboda]] i jednakost |- | 26° || škotsko trojstvo ili princ milosrđa || ''Scottish Trinitarian or Prince of Mercy'' || filozofski savez |- | 27° || veliki zapovjednik Hrama || ''Grand Commander of the Temple'' || sveopći mir |- | 28° || vitez Sunca ili prosvijećeni princ || ''Knight of the Sun or Prince Adept'' || rezultat slobodnozidarske doktrine |- | 29° || veliki škotski vitez sv. Andrije Škotskog, princ svjetlosti || ''Grand Scottish Knight of St. Andrew of Scotland, Prince of Light'' || ustrajnost |- | 30° || veliki izabrani vitez kadoš ili vitez bijelog i crnog orla || ''Grand Elect Knight Kadosh, Knight of the White and Black Eagle'' || obrana [[Pravo|prava]] || rowspan=4| areopag i tribunal |- | 31° || veliki inspektor inkvizitor zapovjednik || ''Grand Inspector Inquisitor Commander'' || slobodnozidarska pravda |- | 32° || uzvišeni princ kraljevske tajne || ''Sublime Prince of the Royal Secret'' || [[metafizika]] |- | 33° || suvereni veliki generalni inspektor || ''Sovereign Grand Inspector General'' || božansko pravo |- | 34° || vitez Skandinavije || ''Knight of Scandinavia'' || [[Nordijska mitologija]] || rowspan=38| veliki konzistorij |- | 35° || uzvišeni zapovjednik Hrama || ''Sublime Commander of the Temple'' || [[misterij]]e hrama |- | 36° || uzvišeni pregovarač || ''Sublime Negotiate'' || [[geometrija]] i [[astronomija]] |- | 37° || vitez Shote (prosvjetitelj istine) || ''Knight of Shota (Adept of Truth)'' || drevne [[Inicijacija|inicijacije]] |- | 38° || uzvišeni izabranik istine || ''Sublime Elect of Truth'' || drevne misterije |- | 39° || veliki izabranik eona || ''Grand Elect of the Aeons'' || božansko gospodarstvo |- | 40° || mudrac šivaist (savršeni mudrac) || ''Sage Sivaist (Perfect Sage)'' || prirodni zakoni |- | 41° || vitez duge || ''Knight of the Rainbow'' || solarna simbolika |- | 42° || princ svjetlosti || ''Prince of Light'' || čistoća i pravda |- | 43° || uzvišeni mudrac hermetizma || ''Sublime Hermetic Sage'' || simbolika rođenja i smrti |- | 44° || princ zodijaka || ''Prince of the Zodiac'' || nebeske korespondencije |- | 45° || uzvišeni mudrac misterija || ''Sublime Sage of the Mysteries'' || svjetlo i tama |- | 46° || uzvišeni župnik koliba || ''Sublime Pastor of the Huts'' || [[alkemija]] |- | 47° || vitez sedam zvijezda || ''Knight of the Seven Stars'' || zvjezdana simbolika |- | 48° || uzvišeni čuvar Svete gore || ''Sublime Guardian of the Sacred Mount'' || najviše misterije |- | 49° || uzvišeni mudrac piramida || ''Sublime Sage of the Pyramids'' || inicijacijski putevi |- | 50° || uzvišeni filozof sa Samotrake || ''Sublime Philosopher of Samothrace'' || velike Božje misterije |- | 51° || uzvišeni titan Kavkaza || ''Sublime Titan of Caucasus'' || mit o [[Prometej (mitologija)|Prometeju]] |- | 52° || mudrac labirinta || ''Sage of the Labyrinth'' || [[hermetizam]] |- | 53° || vitez feniksa || ''Knight of the Phoenix'' || [[regeneracija]] |- | 54° || uzvišeni pjesnik || ''Sublime Scalde'' || svjetske tradicije |- | 55° || uzvišeni orfički doktor || ''Sublime Orphic Doctor'' || orfičke misterije |- | 56° || pontifex iz Kadmije || ''Pontiff of Cadmia'' ||alkemijski rad |- | 57° || uzvišeni mag || ''Sublime Mage'' || duh i [[materija]] |- | 58° || princ Brahmanski || ''Prince Brahmin'' || [[Brahmani|brahmanska]] mudrost |- | 59° || veliki pontifex Ogigije || ''Grand Pontiff of Ogygia'' || [[Homer]]ska mudrost |- | 60° || uzvišeni čuvar triju vatri || ''Sublime Guardian of the Three Fires'' || trostrana priroda |- | 61° || uzvišeni nepoznati filozof || ''Sublime Unknown Philosopher'' || [[Okultizam|okultna]] medicina |- | 62° || uzvišeni mudrac iz Eleuzine || ''Sublime Sage of Eleusis'' || [[Eleuzinske misterije]] |- | 63° || uzvišeni Kawi || ''Sublime Kawi'' ||ljubavi i jedinstvo |- | 64° || mudrac mitre || ''Sage of Mithra'' || [[Mitraičke misterije]] |- | 65° || patrijarh veliki instalater || ''Patriarch Grand Installer'' || čuvanje svetog znanja |- | 66° || patrijarh veliki posvetitelj || ''Patriarch Grand Consecrator'' || čuvanje svetih [[Obred (slobodno zidarstvo)|obreda]] |- | 67° || patrijarh veliki hvalilac || ''Patriarch Grand Eulogist'' || održavanje tradicije |- | 68° || patrijarh istine || ''Patriarch of Truth'' || [[heliopolis]]ka mudrost |- | 69° || vitez zlatne grane eleuzine || ''Knight of the Golden Branch of Eleusis'' || inicijacijski simboli |- | 70° || patrijarh planisfere || ''Patriarch of the Planispheres'' || božanska mudrost |- | 71° || patrijarh svete vede || ''Patriarch of the Sacred Vedas'' || [[Hinduizam|hinduistička]] mudrost |- | 72° || uzvišeni majstor mudrosti || ''Sublime Master of Wisdom'' || [[misterij]]ske tradicije || rowspan=19| veliko vijeće |- | 73° || doktor svete vatre || ''Doctor of Sacred Fire'' || okultna vatra |- | 74° || uzvišeni majstor śloke || ''Sublime Master of the Sloka'' || sveti ritam |- | 75° || vitez libijskog lanca || ''Knight of the Lybian Chain'' || vrhovni konzistorijski stupanj |- | 76° || patrijarh Izide || ''Patriarch of Isis'' || [[hijeroglifi]] |- | 77° || uzvišeni vitez teozof || ''Sublime Knight Theosopher'' || [[usporedna religija]] |- | 78° || veliki pontifex Tebe || ''Grand Pontiff of Thebes'' || [[Teba (Egipat)|tebanska]] mudrost |- | 79° || vitez strašnog Sadaa || ''Knight of the Formidable Sadah'' || misteriozna postojanost |- | 80° || uzvišeni izabranik svetišta || ''Sublime Elect of the Sanctuary'' || [[Ra|Ra mitologija]] |- | 81° || patrijarh Memfisa || ''Patriarch of Memphis'' || [[Horus]]ova tradicija |- | 82° || veliki izabranik Midgarda || ''Grand Elect of Midgard'' || nordijska kozmologija |- | 83° || uzvišeni vitez doline Oddyja || ''Sublime Knight of the Valley of Oddy'' || [[Eneada|egipatska eneada]] |- | 84° || doktor izeda || ''Doctor of the Izeds'' || [[Zoroastrizam|zoroastrijska]] hijerarhija |- | 85° || uzvišeni majstor blistavog prstena || ''Sublime Master of the Luminous Ring'' || Egipatski simboli |- | 86° || pontifex Serapisa || ''Pontiff of Serapis'' || sveta mudrost |- | 87° || uzvišeni princ slobodnog zidarstva || ''Sublime Prince of Masonry'' || pregled svih stupnjeva |- | 88° || veliki izabranik svetog suda || ''Grand Elect of the Sacred Court'' || [[Ezoterija|ezoterično]] učenje |- | 89° || patrijarh mističnog grada || ''Patriarch of the Mystic City'' || [[istina]] i [[nada]] |- | 90° || patrijarh uzvišeni majstor velikog djela || ''Patriarch Sublime Master of the Great Work'' || vrhovna alkemija |- | 91° || uzvišeni patrijarh veliki branitelj reda || ''Sublime Patriarch Grand Defender of the Order'' || čuvanje integriteta Reda || veliki tribunal |- | 92° || uzvišeni kateheta || ''Sublime Catechist'' || mudrost Reda || rowspan=3| veliki mistični hram |- | 93° || veliki inspektor generalni regulator || ''Grand Inspector Regulator General'' || reguliranje rada Reda |- | 94° || uzvišeni patrijarh Memfisa || ''Sublime Patriarch of Memphis'' || čuvanje tradicije [[Memfis]]a |- | 95° || uzvišeni patrijarh veliki konzervator || ''Sublime Patriarch Grand Conservator'' || čuvanje tradicije Reda || rowspan=5| suvereno utočište |- | 96° || zamjenik nacionalnog velikog majstora || ''National Deputy Grand Master'' || potpredsjednik nacionalnog utočišta |- | 97° || nacionalni veliki majstor || ''National Grand Master'' || predsjednik nacionalnog utočišta |- | 98° || zamjenik svjetskog velikog majstora || ''World Deputy Grand Master'' || potpredsjednik međunarodnog utočišta |- | 99° || najuzvišeniji svjetski veliki majstor, veliki hierofant || ''Most Serene Grand Master of the World, Grand Hierophant'' || predsjednik međunarodnog utočišta |} == Filozofske osnove == Egipatski obredi temeljno se razlikuju od drugih slobodnozidarskih tradicija po svojoj dubokoj povezanosti s [[egipat]]skom kulturom, s posebnim naglaskom na odnos čovjeka i svetoga. Njeguju [[Drevni Egipat|drevnu egipatsku]] razliku između "istinitog" i "stvarnog", nastojeći unutar slobodnozidarskog okvira oživjeti drevne misterije. Ovakav filozofski pristup pomogao je očuvanju jedinstvenog identiteta obreda, istodobno omogućujući njegovo prilagođavanje suvremenoj slobodnozidarskoj praksi.<ref name=":1"/> Današnje djelovanje Obreda Memfisa-Mizraima i dalje odražava to naslijeđe, naglašavajući ezoterijsko znanje i praktičnu mudrost. Obred zadržava svoju ulogu jedinstvenog mosta između drevnih egipatskih [[Misterij|misterija]] i moderne slobodnozidarske tradicije, iako se njegova praksa tijekom vremena značajno razvila u odnosu na izvorne oblike iz 18. i 19. stoljeća.<ref name=":2"/><ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Ordre Maçonnique Traditionnel de Memphis-Misraïm|url=https://omtmm.fr/|access-date=2025-07-10|website=omtmm.fr|language=fr}}</ref> Mnogi istraživači [[Visoki masonski stupnjevi|viših stupnjeva]] slobodnog zidarstva pokušali su usporediti stupnjeve Obreda Memfisa-Mizraima s onima drugih [[Obred (slobodno zidarstvo)|obrednih sustava]]. No takve su usporedbe vrlo složene i često nepouzdane, osobito u ovom kontekstu. Unatoč tome, moguće je iznijeti određene smjernice za lakše snalaženje u ovom području proučavanja:<ref name=":8"/><ref>{{Citiranje weba|title=Fusion of the Two Rites|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/fusion-two-rites|access-date=2025-07-10|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210411092411/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/fusion-two-rites|archive-date=2021-04-11|website=freemasonry-croatia.org|language=en}}</ref> # Poučavanje unutar Obreda Memfisa-Mizraima započinje već od [[Učenik (slobodno zidarstvo)|prvog stupnja]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]], dok u većini drugih obreda viši stupnjevi dolaze tek nakon [[Majstor (slobodno zidarstvo)|trećeg (majstorskog) stupnja]]. # 33. stupanj Obreda Memfisa-Mizraima ne može se poistovjetiti s [[Suvereni veliki generalni inspektor|33. stupnjem]] [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]], iako u nekim slobodnozidarskim sustavima iz drugih zemalja, iz razloga koji nadilaze ovaj kontekst, takva su poistovjećenja ponekad prihvaćena. Prema dostupnim analizama, ne postoje izravne podudarnosti između stupnjeva Obreda Memfisa-Mizraima i onih koje prakticira Škotski obred. Tvrdnja da su ta dva obreda slična nije točna, jer među njima ne postoji podudarnost ni u inicijatskom putu, ni u operativnim ciljevima. Riječ je o dva duboko različita [[Obred (slobodno zidarstvo)|obreda]]. # Obred Memfisa-Mizraima ima [[Viteški redovi|viteški]] i iluministički karakter, duboko je [[Rozenkrojceri|rozenkrojcerski]] i [[Hermetizam|hermetički]], s izraženim [[Kabala|kabalističkim]] funkcijama, te njegovi viši stupnjevi nemaju izravnih analogija s ostalim obrednim sustavima unutar slobodnog zidarstva. === Prvobitni nauk === Obred Memfisa-Mizraima temelji se na simboličkoj filozofskoj ljestvici koja se sastoji od 95 stupnjeva, odnosno [[stepenica]], koje predstavljaju različite razine rada slobodnog zidara. Iako njihov broj može djelovati pretjerano, ove se razine shvaćaju kao etape jednog inicijatskog puta, u kojem [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstor]] postupno produbljuje vlastitu duhovnu spoznaju. Taj se put tumači kao simboličko uranjanje u dubine vlastitog bića, čiji je krajnji cilj ostvarenje [[Magnum opus|Velikog djela]], temeljne ideje [[Hermetizam|hermetičke filozofije]].<ref name=":8"/><ref name=":6">{{Citiranje weba|title=The Initiatic Teaching of the Ancient and Primitive Rite of Memphis and Misraïm|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/initiatic-teaching-ancient-and-primitive-rite-memphis-and-misraim|access-date=2025-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20210411092422/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/initiatic-teaching-ancient-and-primitive-rite-memphis-and-misraim|archive-date=2021-04-11|website=freemasonry-croatia.org|language=en}}</ref> Za ispravno razumijevanje strukture Obred Memfisa-Mizraima, potrebno ga je promatrati kao složeni sustav koji čuva i prenosi [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeve]] koji su, zbog povijesnih i društvenih okolnosti, nestali iz suvremene slobodnozidarske prakse. Taj [[Obred (slobodno zidarstvo)|sustav]] ne treba shvaćati u smislu hijerarhije moći jer velik broj stupnjeva ne znači i veći autoritet. Naprotiv, stupnjevi nemaju političku, upravljačku ili operativnu funkciju, već isključivo [[Inicijacija|inicijatsku]] i obrazovnu svrhu. Svaki stupanj označava duhovnu prekretnicu, a napredovanje kroz njih odražava individualni razvoj i dosezanje unutarnjih ciljeva.<ref name=":8"/><ref name=":6"/> Ritualnost obreda predstavlja vrijednu priliku za istraživanje i produbljivanje različitih duhovnih tradicija koje su tijekom stoljeća oblikovale univerzalno slobodno zidarstvo. Među ključnim ciljevima obreda ističe se približavanje klasičnoj [[Gnosticizam|gnostičkoj]] tradiciji, koja je u plavom slobodnom zidarstvu često zanemarena ili površno obrađena. Klasična gnoza temelji se na sljedećim načelima:<ref name=":8"/><ref name=":6"/> *preegzistencija duša, *silazak u tjelesnu (materijalnu) egzistenciju, *napuštanje Plerome (duhovnog svijeta izvan osjetilne spoznaje<ref>{{Citiranje weba|title=pleroma. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje''|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/pleroma|access-date=2025-07-10|website=enciklopedija.hr}}</ref>) i pad u Kenomu (svijet forme i osjetila), *mogućnost povratka duše u Pleromu, *proučavanje tajni posthumnog života, izraženih u [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbolici slobodnog zidarstva]] kao "Vječni Istok". Nakon prva [[Simbolički stupnjevi|tri simbolička stupnja]], ova se znanja obrađuju kroz posebne [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituale]] koji sadrže simbole i elemente iz drevnih disciplina, poput aleksandrijske gnoze, židovske kabale, ali i duhovnih tradicija [[Daleki istok|Dalekog Istoka]], uključujući [[taoizam]] i tibetanski [[budizam]]. Ovi rituali obogaćeni su znakovima, lozinkama i koracima koji se mogu povezati s različitim ezoterijskim i mističnim sustavima.<ref name=":8"/><ref name=":6"/> Obred Memfisa-Mizraima uključuje i simboličke reference na [[Okultizam|okultne znanosti]], kao što su [[alkemija]], [[astrologija]] i [[teurgija]], no njihov je cilj isključivo duhovna kontemplacija, a ne praktična primjena. Za one koji su u stanju usmjeriti se prema vlastitoj "unutarnjoj biti", ritualna praksa predstavlja snažno sredstvo za pristup i razumijevanje znanja poznatog kao "kraljevska tajna". Temeljna odlika obreda je izrazito [[Deizam|deistička]] i [[Duhovnost|duhovna]] orijentacija. Obred afirmira vjerovanje u vječnost duha i besmrtnost duše, odnosno u duhovni kontinuitet nakon smrti fizičkog tijela. To je ujedno i jedina [[Dogma|dogmatska]] postavka obreda. Obred Memfisa-Mizraima nije vezan uz nijednu religiju, niti od članova zahtijeva bilo kakvu vjersku pripadnost, već svakom članu jamči potpunu slobodu mišljenja, vjere i izražavanja.<ref name=":8"/><ref name=":6"/> == Rasprostranjenost == [[Slika:Memphismisraim-vlh.png|mini|desno|170px|Znak reda pri [[Velika loža Hrvatske|Velikoj loži Hrvatske]].]] === Velike lože === Suverene velike lože koje svoj rad temelje na Obredu Memfisa-Mizraima su: *{{Z|ARG}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Argentina|Velika ženska loža Republike Argentina Drevnog i primitivnog obreda Memfisa-Mizraima]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika simbolička loža Francuske]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandelogesymboliquedefrance.org/|title=Grande Loge Symbolique de France|access-date=2024-05-17|website=grandelogesymboliquedefrance.org|language=fr}}</ref> *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika francuska loža za Memfis-Mizraim]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.grandelogefrancaisedememphismisraim.fr/|title=Grande Loge Française de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=grandelogefrancaisedememphismisraim.fr|language=fr}}</ref> *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika ženska loža za Memfis-Mizraim]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glf-mm.org/fr/|title=Grande Loge Féminine de Memphis Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glf-mm.org|language=fr|archive-date=12. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250712005605/https://www.glf-mm.org/fr|url-status=dead}}</ref> *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika mješovita loža za Memfis-Mizraim]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://glmmm.fr/|title=Grande Loge Mixte de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glmmm.fr|language=fr}}</ref> *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Federacija Memfisa-Mizraima]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://fedmm.org/|title=Fédération Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=fedmm.org|language=fr}}</ref> *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Velika talijanska loža egipatskih obreda]] *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Velika egipatska loža Italije]] *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Velika loža Italije za Memfis-Mizraim]]<ref>{{Citiranje weba|title=La GLIMM|url=https://www.sovranosantuario.it/wp/la-glimm/|access-date=2025-07-10|website=sovranosantuario.it|language=it}}</ref> *{{Z|LAT}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Latvija|Velika simbolička loža Baltičkih zemalja za Memfis-Mizraim]]<ref>{{Citiranje weba|title=Brīvmūrnieku Senā un Sākotnējā Memfisas-Micraima Rita Cienījamā Loža "Akhet" Nr.132 Rīgas Austrumos|url=http://www.memphis-misraim.lv/|access-date=2024-10-29|website=memphis-misraim.lv|language=lv, lt, ru}}</ref> *{{Z|OSK}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Obala Bjelokosti|Velika simbolička loža Bjelokosti za Memfis-Mizraim]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.oirapmm-ci.org/|title=Grande Loge Symbolique Ivoirienne|access-date=2024-05-18|website=oirapmm-ci.org|language=fr|archive-date=14. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250714210232/http://oirapmm-ci.org/|url-status=dead}}</ref> *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velika regularna loža Španjolske za Memfis-Mizraim]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glemm.info/|title=Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim|access-date=2024-08-11|website=glemm.info|language=es|archive-date=19. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250719213549/https://www.glemm.info/|url-status=dead}}</ref> === Upravna tijela viših stupnjeva === Suverena utočišta obred Memfisa-Mizraima djeluju na područjima nadležnosti sljedećih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]] temeljem potpisanih konkordata: *{{Z|ITA}} [[Veliki orijent Italije]] → Suvereno utočište Italije Orijentalnog masonskog reda Drevnog i primitivnog obreda Memfisa i Mizraima<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.memphismisraim.it/|title=Sito Ufficiale dell'APRMM|access-date=2023-11-12|website=memphismisraim.it}}</ref> *{{Z|HRV}} [[Velika loža Hrvatske]] → Suvereno utočište Drevnog i primitivnog obreda Memfisa-Mizraima Hrvatske<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/red/ancient-and-primitive-rite-memphis-and-misraim|title=Ancient and primitive Rite of Memphis and Misraïm|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=11. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210411092423/https://freemasonry-croatia.org/red/ancient-and-primitive-rite-memphis-and-misraim|url-status=dead}}</ref> *{{Z|RUM}} [[Nacionalna velika loža Rumunjske]] → Suvereno utočište Drevnog i primitivnog obreda Memfisa-Mizraima Rumunjske<ref>{{Citiranje weba|url=https://aprmm.ro/|title=Ritul Antic şi Primitiv de Memphis şi Misraïm|access-date=2024-07-06|website=aprmm.ro|language=ro}}</ref> *{{Z|RUS}} [[Velika loža Rusije]] → Suvereno utočište Rusije Drevnog i primitivnog obreda Memfisa-Mizraima == Vidi još == * [[Drevni i primitivni obred]] * [[Ordo Templi Orientis]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://aprmm.info/us|Memphis-Misraim Freemasonry}} * {{URL|https://misraimmemphis.com/index.php|Sovereign Grand Sanctuary of Adriatic}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodnozidarski obredi|Memfis]] 5fjshem76vi3xf6k0smi7sswf8coszo 0 699555 7631781 7611148 2026-11-07T01:04:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 5 #IABot (v2.0.9.7) 7631781 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Olivia Rodrigo | Img = {{Wikidata|property|raw|P18}} | Img_capt = {{Wikidata|qualifier|P18|P2096}} | Img_size = | Landscape = | Background = | Rodno_ime = Olivia Isabel Rodrigo | Pseudonim = | Rođenje = [[20. veljače]] [[2003.]] | Mjesto rođenja = {{SAD grad|Temecula|Kalifornija}}, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Smrt = | Prebivalište = [[Los Angeles]] | Instrument = [[pjevanje|vokali]] | Žanr = [[pop]], [[pop rock]] | Zanimanje = pjevačica, kantautorica, [[gluma|glumica]] | Djelatno_razdoblje = [[2015.]] − danas | Producentska_kuća = [[Geffen]],<ref>{{Cite news |url=https://www.musicconnection.com/disney-actress-olivia-rodrigo-signs-to-geffen-records/ |title=Disney+ Actress Olivia Rodrigo Signs to Geffen Records |work=Music Connection |access-date=13. siječnja 2021. |archive-date=16. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116025012/https://www.musicconnection.com/disney-actress-olivia-rodrigo-signs-to-geffen-records/ |url-status=live}}</ref> [[Interscope]]<ref name="Label">{{Cite news |author=Andrew Unterberger |date=12. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Is on Its Way to Being the First Runaway Hit of 2021 |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9510236/olivia-rodrigo-drivers-license-hit-song-2021/ |access-date=13. siječnja 2021. |work=[[Billboard]] |archive-date=13. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210113004204/https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9510236/olivia-rodrigo-drivers-license-hit-song-2021/ |url-status=live}}</ref> | Angažman = | URL = {{URL|http://www.oliviarodrigo.com/}} }} '''Olivia Isabel Rodrigo''' ({{SAD grad|Temecula|Kalifornija}}, [[20. veljače]] [[2003.]]<ref name="tweet1">{{cite tweet |author=Olivia Rodrigo |user=Olivia_Rodrigo |number=833881962511101952 |date=20. veljače 2017. |title=Thank you for all the birthday wishes! Fourteen is looking pretty good. |access-date=18. veljače 2019.}}</ref><ref name="tweet2" />) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je glumica, pjevačica i kantautorica.<ref name="thelineofbestfit.com">{{Cite web |title=Olivia Rodrigo reassesses the meaning of forever on stunning piano-led debut "drivers license" |url=https://www.thelineofbestfit.com/new-music/song-of-the-day/olivia-rodrigo-drivers-license |access-date=10. siječnja 2021. |website=The Line of Best Fit |language=en |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109010245/https://www.thelineofbestfit.com/new-music/song-of-the-day/olivia-rodrigo-drivers-license |url-status=live}}</ref> Poznata je po ulogama Paige Olvere u seriji ''[[Bizaardvark]]'' [[Disney Channel]]a i Nini Salazar-Roberts u seriji ''[[High School Musical: The Musical: The Series]]'' na platformi [[Disney+]].<ref>{{Citiranje weba |last=TV |first=Destacados |date=2021-03-05 |title=Olivia Rodrigo: +30 datos sobre la cantante de que necesitas saber |url=https://www.destacadostv.com/destacados/olivia-rodrigo-30-datos-sobre-la-cantante-de-que-necesitas-saber/ |accessdate=2021-06-07 |website=Destacados TV Revista |language=es-MX |archive-date=3. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210603021650/https://www.destacadostv.com/destacados/olivia-rodrigo-30-datos-sobre-la-cantante-de-que-necesitas-saber/ |url-status=dead }}</ref> Godine [[2020.]] potpisala je ugovor s diskografskim kućama [[Interscope Records|Interscope]] i [[Geffen Records]], a debitantski singl "[[Drivers License]]" objavila je u [[Siječanj|siječnju]] [[2021.]]; taj se singl pojavio na prvom mjestu glazbenih ljestvica više država, među kojima je i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref>{{Cite web |author=Jackson Langford |date=13. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo's Debut Single 'Drivers License' Has Already Made Streaming History |url=https://musicfeeds.com.au/news/olivia-rodrigos-debut-single-drivers-license-has-already-made-streaming-history/ |access-date=13. siječnja 2021. |website=Music Feeds |archive-date=15. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210115014331/https://musicfeeds.com.au/news/olivia-rodrigos-debut-single-drivers-license-has-already-made-streaming-history/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |author=Ellise Shafer |date=11. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Hits No. 1 Across Major Streaming Platforms, Earns Praise From Taylor Swift |url=https://variety.com/2021/music/news/olivia-rodrigo-drivers-license-spotify-apple-music-amazon-taylor-swift-1234882800/ |access-date=13. siječnja 2021. |website=Variety |archive-date=12. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210112121513/https://variety.com/2021/music/news/olivia-rodrigo-drivers-license-spotify-apple-music-amazon-taylor-swift-1234882800/ |url-status=live}}</ref> Njezin je debitantski album ''[[Sour (album)|Sour]]'' objavljen [[21. svibnja]] [[2021.]] i dobio je pozitivne kritike. Njegovoj je objavi prethodila objava dvaju singlova, "[[Deja Vu (pjesma Olivije Rodrigo)|Deja Vu]]" i "[[Good 4 U]]", od kojih je potonji postao njezin drugi singl koji je debitirao na prvom mjestu [[Billboard Hot 100|američke glazbene ljestvice]]. ==Rani život== Olivia Isabel Rodrigo<ref>{{Cite news |url=https://tg24.sky.it/spettacolo/musica/2021/01/13/olivia-rodrigo-chi-e/ |title=Chi è Olivia Rodrigo, la cantante di Drivers License di cui tutti parlano |work=Sky TG24 |date=13. siječnja 2021. |access-date=14. siječnja 2021. |language=it |archive-date=13. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210113203302/https://tg24.sky.it/spettacolo/musica/2021/01/13/olivia-rodrigo-chi-e/amp |url-status=live}}</ref> rođena je [[20. veljače]] [[2003.]]<ref name="tweet2">{{cite tweet |author=Olivia Rodrigo |user=Olivia_Rodrigo |number=1230693655121285124 |date=20. veljače 2020. |title=I AM 17 YEARS OLD TODAY BUT I STILL DO NOT KNOW THE DIFFERENT STYLES OF EGGS. ONLY SCRAMBLED. |access-date=11. siječnja 2021.}}</ref> u [[Kalifornija|kalifornijskom]] gradu [[Temecula (Kalifornija)|Temeculi]].<ref name="Geena Davis bio">{{Cite web |url=https://seejane.org/bio/olivia-rodrigo/ |title=Olivia Rodrigo |website=Geena Davis Institute on Gender in Media |access-date=14. siječnja 2021. |archive-date=16. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116060455/https://seejane.org/bio/olivia-rodrigo/ |url-status=dead}}</ref> S očeve je strane [[Filipini|filipinskog]] podrijetla.<ref name=":1">{{Cite news |date=6. veljače 2021. |title=Five cool facts about chart topper Olivia Rodrigo - CBBC Newsround |language=en-GB |work=[[BBC]] |url=https://www.bbc.co.uk/newsround/55962001 |access-date=20. svibnja 2021.}}</ref><ref>{{cite journal |url=https://caamedia.org/blog/2018/01/19/olivia-rodrigo-of-disneys-bizaardvark-chats-about-acting-singing-her-filipino-family-and-skateboarding/ |title=Olivia Rodrigo of Disney's Bizaardvark chats with about singing, acting, her Filipino family and skateboarding |journal=Center for Asian American Media |date=19. siječnja 2018. |access-date=13. siječnja 2021. |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109143036/https://caamedia.org/blog/2018/01/19/olivia-rodrigo-of-disneys-bizaardvark-chats-about-acting-singing-her-filipino-family-and-skateboarding/ |url-status=dead}}</ref><ref name="abscbn">{{Cite news |author=Miguel Dumaual |date=20. siječnja 2021. |title=This Filipina just debuted at No. 1 on Billboard's Hot 100 and Global 200 charts |work=ABS-CBN News |url=https://news.abs-cbn.com/entertainment/01/20/21/this-filipina-just-debuted-at-no-1-on-billboards-hot-100-and-global-200-charts |access-date=30. siječnja 2021. |quote=Rodrigo identifies as part Filipina. She was born and raised in California to a Filipino father and a German-Irish mother.}}</ref> Njezina je majka [[Njemačka|njemačkog]] i [[Irska|irskog]] podrijetla.<ref name="abscbn" /><ref>{{Cite news |date=9. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo: 19 facts about the Drivers License singer you need to know |url=https://www.popbuzz.com/tv-film/features/olivia-rodrigo/ |access-date=11. siječnja 2021. |work=PopBuzz |archive-date=11. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210111060402/https://www.popbuzz.com/tv-film/features/olivia-rodrigo/ |url-status=live}}</ref> Rodrigo je izjavila da se njezin pradjed u tinejdžerskoj dobi doselio iz [[Filipini|Filipina]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] i da njezina obitelj slijedi filipinsku tradiciju.<ref name=":1" /> Kad joj je bilo šest godina, počela je ići na satove glume i pjevanja,<ref name="Geena Davis bio" /> a počela je glumiti u kazališnim predstavama koje su organizirale škole Lisa J. Mails Elementary School i Dorothy McElhinney Middle School.<ref name="Murrieta">{{cite journal |url=https://iesportsnews.com/murrietas-olivia-rodrigo-an-american-girl-success-story/ |title=Murrieta's Olivia Rodrigo: An American Girl Success Story |journal=IE Sports & News |author=Rachel Kleine |date=28. prosinca 2015. |access-date=17. studenoga 2019. |archive-date=29. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191129050456/http://iesportsnews.com/murrietas-olivia-rodrigo-an-american-girl-success-story/ |url-status=dead}}</ref> Kad je počela glumiti u seriji ''[[Bizaardvark]]'', preselila se iz [[Murrieta (Kalifornija)|Murriete]] u [[Los Angeles]].<ref name="Murrieta" /> ==Karijera== ===Glumačka karijera=== Rodrigo se prvi put pojavila na televiziji u reklami tvrtke [[Old Navy]].<ref>{{cite web |author=Rick Bentley |url=http://www.fresnobee.com/entertainment/tv/article84843547.html |title=Disney Channel launches new comedy series 'Bizaardvark' |work=The Fresno Bee |date=20. lipnja 2016. |access-date=5. veljače 2017. |archive-date=6. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170206105626/http://www.fresnobee.com/entertainment/tv/article84843547.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |url=https://www.dispatch.com/content/stories/life_and_entertainment/2016/07/06/1-young-stars-real-friendship-drives-disneys-new-bizaardvark.html |title=Young stars' real friendship drives Disney's new 'Bizaardvark' |journal=The Columbus Dispatch |date=5. srpnja 2016. |access-date=17. studenoga 2019. |archive-date=11. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191111225315/https://www.dispatch.com/content/stories/life_and_entertainment/2016/07/06/1-young-stars-real-friendship-drives-disneys-new-bizaardvark.html |url-status=dead}}</ref> Godine 2015. pojavila se u ulozi [[Grace Thomas]] u filmu ''[[An American Girl: Grace Stirs Up Success]]''.<ref>{{cite web |author=Todd Spangler |url=https://variety.com/2016/digital/news/amazon-american-girl-live-action-specials-1201693567/ |title=Amazon Orders 4 'American Girl' Live-Action Specials |work=Variety |date=1. veljače 2016. |access-date=5. veljače 2017. |quote=Last year’s “An American Girl: Grace Stirs Up Success,” based on the 2015 Girl of the Year, Grace Thomas, starred Olivia Rodrigo. |archive-date=18. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161218135243/http://variety.com/2016/digital/news/amazon-american-girl-live-action-specials-1201693567/ |url-status=live}}</ref> Iduće je godine stekla slavu ulogom Paige Olvere, gitaristice u seriji ''[[Bizaardvark]]'' [[Disney Channel]]a;<ref>{{Cite web |date=30. ožujka 2019. |title=Bizaardvark |url=https://www.wdtvpress.com/disneychannel/shows/bizaardvark/bios/ |access-date=19. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190330165430/https://www.wdtvpress.com/disneychannel/shows/bizaardvark/bios/ |archive-date=30. ožujka 2019.}}</ref><ref>{{cite web |author=Elizabeth Wagmeister |url=https://variety.com/2015/tv/news/bizaardvark-disney-channel-series-olivia-rodrigo-madison-hu-1201616350/ |title=Disney Channel Greenlights Tween Music Comedy Series 'Bizaardvark' (EXCLUSIVE) |work=[[Variety (časopis) |Variety]] |date=16. listopada 2015. |access-date=5. veljače 2017. |archive-date=10. svibnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160510044212/http://variety.com/2015/tv/news/bizaardvark-disney-channel-series-olivia-rodrigo-madison-hu-1201616350/ |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |author=Denise Petski |url=https://deadline.com/2016/12/bizaardvark-renewed-second-season-disney-channel-1201871158/ |title='Bizaardvark' Renewed For Second Season By Disney Channel |work=Deadline Hollywood |date=15. prosinca 2016. |access-date=5. veljače 2017. |archive-date=16. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161216104426/http://deadline.com/2016/12/bizaardvark-renewed-second-season-disney-channel-1201871158/ |url-status=live}}</ref> glumila je u toj ulozi tri sezone. U veljači 2019. utjelovila je glavni lik Nini Salazar-Roberts u seriji ''[[High School Musical: The Musical: The Series]]'', koja je na platformi [[Disney+]] premijerno prikazana u studenome te godine;<ref name="HSMTS">{{cite web |author=Nick Romano |url=https://ew.com/tv/2019/02/15/high-school-musical-series-cast/ |title=''High School Musical'' series assembles a main cast ready to 'Bop to the Top' |work=[[Entertainment Weekly]] |date=15. veljače 2019. |access-date=12. travnja 2019. |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190216033223/https://ew.com/tv/2019/02/15/high-school-musical-series-cast/ |archive-date=16. veljače 2019.}}</ref> glazbi u seriji Rodrigo je pridonijela pjesmom "[[All I Want (pjesma Olivije Rodrigo)|All I Want]]" i pjesmom "Just for a Moment", koju je napisala s kolegom glumcem [[Joshua Bassett|Joshuom Bassettom]].<ref>{{cite web |url=https://www.bustle.com/p/olivia-rodrigo-from-high-school-musical-wrote-her-own-songs-for-the-show-19344238 |title=Olivia Rodrigo From 'High School Musical' Wrote Her Own Songs For The Show |website=Bustle |author=Martha Sorren |date=12. studenoga 2019. |access-date=17. studenoga 2019. |archive-date=13. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191113131527/https://www.bustle.com/p/olivia-rodrigo-from-high-school-musical-wrote-her-own-songs-for-the-show-19344238 |url-status=live}}</ref> Dobila je pohvale kritičara za svoju ulogu,<ref>{{Cite web |title=The cast of Disney+'s High School Musical reboot are already stars |url=https://tv.avclub.com/the-cast-of-disney-s-high-school-musical-reboot-are-alr-1839459992 |access-date=19. siječnja 2021. |website=TV Club |language=en-us |archive-date=4. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191104222333/https://tv.avclub.com/the-cast-of-disney-s-high-school-musical-reboot-are-alr-1839459992 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=High School Musical: The Musical Review: The Series Has Its Head in the Game |url=https://comicbook.com/tv-shows/news/high-school-musical-the-musical-the-series-review-disney-plus/ |access-date=19. siječnja 2021. |website=TV Shows |language=en}}</ref> a Joel Keller s mrežnog mjesta [[Decider]] opisao ju je "posebno magnetičnom".<ref>{{Cite web |date=8. studenoga 2019. |title=Stream It Or Skip It: 'High School Musical: The Musical: The Series' On Disney+, A Super-Meta Tribute To The 'HSM' Franchise |url=https://decider.com/2019/11/08/high-school-musical-the-musical-the-series-disney-plus-stream-it-or-skip-it/ |access-date=19. siječnja 2021. |website=Decider |language=en-US}}</ref> ===Glazbena karijera=== Rodrigo je 2020. potpisala ugovor s [[Interscope Records]]om i [[Geffen Records]]om. Debitantski je singl "[[Drivers License]]", koji je napisala s producentom [[Dan Nigro|Danom Nigrom]], objavila [[8. siječnja]] [[2021.]]<ref>{{Cite web |date=8. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo |url=https://www.interscope.com/artists/olivia-rodrigo |access-date=9. siječnja 2021. |website=Interscope Records |language=en |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109122917/https://www.interscope.com/artists/olivia-rodrigo |url-status=live}}</ref><ref name=":0">{{Cite tweet |number=1346160511348404225 |title=my debut new single "drivers license" comes out this friday. presave link in my bio. Oh my God Im so excited Im gonna pee my pants |user=Olivia_Rodrigo |date=4. siječnja 2021. |access-date=4. siječnja 2021.}}</ref><ref name="thelineofbestfit.com"/> Dobio je pozitivne kritike<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Is on Its Way to Being the First Runaway Hit of 2021 |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9510236/olivia-rodrigo-drivers-license-hit-song-2021/ |access-date=19. siječnja 2021. |website=[[Billboard]] |language=en}}</ref> i dvaput je srušio rekord na [[Spotify]]u za najslušaniju neblagdansku pjesmu dnevno; ta je pjesma [[11. siječnja]] preslušana 15,7 milijuna puta, a idući dan više od 17 milijuna puta.<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo's "Driver's License" Broke A Huge Spotify Streaming Record Twice This Week |url=https://genius.com/a/olivia-rodrigo-s-driver-s-license-broke-a-huge-spotify-streaming-record-twice-this-week |access-date=14. siječnja 2021. |website=Genius |language=en |archive-date=15. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210115075414/https://genius.com/a/olivia-rodrigo-s-driver-s-license-broke-a-huge-spotify-streaming-record-twice-this-week |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=How "Drivers License" Became The Perfect Song For Teen Sadness In 2021 |url=https://www.buzzfeednews.com/article/tanyachen/olivia-rodrigo-drivers-license-tiktok-sad-teens |access-date=14. siječnja 2021. |website=BuzzFeed News |language=en |archive-date=14. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114005552/https://www.buzzfeednews.com/article/tanyachen/olivia-rodrigo-drivers-license-tiktok-sad-teens |url-status=live}}</ref> Debitirala je na prvom mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]<ref name="DriversLicense_US_Number1">{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9512983/olivia-rodrigo-drivers-license-number-one-hot-100-debut |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Debuts at No. 1 on Billboard Hot 100 |work=Billboard |author=Gary Trust |date=19. siječnja 2021. |access-date=19. siječnja 2021.}}</ref> i pojavila se na prvom mjestu ljestvica u [[Australija|Australiji]], [[Irska|Irskoj]], na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Norveška|Norveškoj]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Rodrigo je u intervjuu izjavila da je to bio "definitivno najluđi tjedan u mojem životu... Moj se cijeli život odmah promijenio."<ref>{{Cite news |author=Joe Coscarelli |date=19. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Hit No. 1 in a Week. Here's How. |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2021/01/19/arts/music/olivia-rodrigo-drivers-license.html |access-date=19. siječnja 2021. |issn=0362-4331}}</ref> Dana [[1. travnja]] [[2021.]] objavila je drugi singl, "[[Deja Vu (pjesma Olivije Rodrigo)|Deja Vu]]", koji je debitirao na osmom mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]];<ref name=":2">{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/9555081/silk-sonic-leave-the-door-open-number-one-hot-100 |title=Bruno Mars & Anderson .Paak, as Silk Sonic, Top Billboard Hot 100 With 'Leave the Door Open' |work=Billboard |last=Trust |first=Gary |date=12. travnja 2021. |access-date=12. travnja 2021.}}</ref> tako je postala prva glazbenica čije su prve dvije pjesme u karijeri zauzele neko od prvih deset mjesta te ljestvice.<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo Makes History on Streaming Songs Chart |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9557285/olivia-rodrigo-streaming-songs-chart-record-deja-vu/ |access-date=18. travnja 2021. |website=Billboard |language=en}}</ref> Treći singl, "[[Good 4 U]]", objavljen je [[14. svibnja]] [[2021.]] i postao je njezin drugi singl koji se pojavio na prvom mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]].<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo Scores Second Billboard Hot 100 No. 1 With Debut of 'Good 4 U' |url=https://www.billboard.com/articles/news/9577508/olivia-rodrigo-good-4-u-number-one-debut-hot-100 |access-date=25. svibnja 2021. |website=Billboard |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=News |first=ABS-CBN |date=14. svibnja 2021. |title=Olivia Rodrigo releases new song 'good 4 u' for debut album 'SOUR' |url=https://news.abs-cbn.com/entertainment/05/14/21/olivia-rodrigo-releases-new-song-good-4-u-for-debut-album-sour |access-date=17. svibnja 2021. |website=ABS-CBN News |language=en}}</ref> Njezin je debitantski album ''[[Sour]]'' objavljen [[21. svibnja]] [[2021.]] i dobio je pozitivne kritike.<ref>{{cite web |url=https://www.metacritic.com/music/sour/olivia-rodrigo |title=Reviews and Tracks for Sour by Olivia Rodrigo |publisher=Metacritic |access-date=21. svibnja 2021. |archive-date=21. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210521180237/https://www.metacritic.com/music/sour/olivia-rodrigo |url-status=live}}</ref> [[Charlie Gunn]] iz ''The Forty-Fivea'' nazvala ga je "najboljim albumom sazrijevanja od ranih uradaka [[Taylor Swift]] ili [[Lorde]]",<ref>{{Cite web |last=Gunn |first=Charlie |date=22. svibnja 2021. |title=Olivia Rodrigo – 'Sour' review: the first cut is the deepest |url=https://thefortyfive.com/opinion/reviews/olivia-rodrigo-sour-album-review/ |access-date=23. svibnja 2021. |website=The Forty-Five}}</ref> a Robin Murray iz časopisa ''[[Clash (časopisa)|Clash]]'' izjavio je da se Rodrigo smatra jednom od najboljih umjetnica [[Generacija Z|generacije Z]].<ref>{{Cite web |last=Murray |first=Robin |date=21. svibnja 2021. |title=Olivia Rodrigo - SOUR |url=https://www.clashmusic.com/reviews/olivia-rodrigo-sour |url-status=live |access-date=21. svibnja 2021. |website=Clash |language=en}}</ref> ====Glazbeni stil i utjecaji==== Rodrigo je opisana kao glazbenica čija glazba pripada [[pop]]u<ref>{{Cite web |last=Kornhaber |first=Spencer |date=22. svibnja 2021. |title=Pop’s Buzziest New Songwriter Knows Exactly What to Say |url=https://www.theatlantic.com/culture/archive/2021/05/olivia-rodrigos-sour-album-review/618963/ |url-status=live |access-date=28. svibnja 2021. |website=The Atlantic |language=en}}</ref> i [[pop rock]]u.<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo claims Official Irish Chart Double with SOUR and Good 4 U |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/olivia-rodrigo-claims-official-irish-chart-double-as-debut-album-sour-reaches-number-1-and-good-4-u-retains-top-spot__33239/ |url-status=live |access-date=28. svibnja 2021. |website=Official Charts Company}}</ref> Izjavila je da je nadahnjuju [[Taylor Swift]] i [[Lorde]].<ref>{{Cite magazine |author=Glenn Rowley |title=5 Things You Need to Know About Olivia Rodrigo |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/9509510/olivia-rodrigo-things-to-know-about-drivers-license-singer |access-date=11. siječnja 2021. |magazine=[[Billboard]] |archive-date=11. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210111180356/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/9509510/olivia-rodrigo-things-to-know-about-drivers-license-singer/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |author=Lauri Levenfield |url=https://www.theprojectforwomen.com/girls/olivia-rodrigo/ |title=Olivia Rodrigo, Actress |website=Project for Women |date=16. studenoga 2016. |access-date=12. siječnja 2021. |archive-date=8. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201008213841/https://www.theprojectforwomen.com/girls/olivia-rodrigo/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |author=Frankie Dunn |date=14. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo on heartbreak, Taylor Swift and her TV obsession |url=https://i-d.vice.com/en_uk/article/pkdmz8/olivia-rodrigo-interview-about-drivers-license-taylor-swift-and-disney-hsmtmts |access-date=14. siječnja 2021. |website=i-D |archive-date=14. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114133445/https://i-d.vice.com/en_uk/article/pkdmz8/olivia-rodrigo-interview-about-drivers-license-taylor-swift-and-disney-hsmtmts |url-status=dead}}</ref> Za sebe je rekla da je "najveća [obožavateljica [[Taylor Swift]]] na cijelom svijetu".<ref>{{Cite magazine |author=Heran Mamo |title=Olivia Rodrigo Woke Up to Taylor Swift's Comment About 'Drivers License': 'I Just About Died' |url=https://www.billboard.com/articles/news/9511463/olivia-rodrigo-taylor-swift-drivers-license-comment-reaction |access-date=14. siječnja 2021. |magazine=[[Billboard]] |archive-date=14. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114192208/https://www.billboard.com/articles/news/9511463/olivia-rodrigo-taylor-swift-drivers-license-comment-reaction/ |url-status=live}}</ref> Kao dodatne glazbene utjecaje izdvojila je [[Fiona Apple|Fionu Apple]], [[St. Vincent (glazbenica)|St. Vincent]] i [[Cardi B]].<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/9559751/olivia-rodrigo-cardi-b-honest-songwriting-apple-music-interview/ |title=Olivia Rodrigo Says Cardi B Inspires Her 'Honest' Songwriting: 'I'm So In Love With Her' |work=Billboard}}</ref><ref>{{Cite web |last=Sherman |first=Maria |title=Olivia Rodrigo Talks New Music, Old Gossip, & Breaking The Disney Mold |url=https://www.nylon.com/entertainment/olivia-rodrigo-sour-disney-lyrics |access-date=19. svibnja 2021. |website=Nylon |language=en}}</ref><ref>{{cite web |last1=Rodrigo |first1=Olivia |title=oh my god ur my IDOL!!!!!!! 4ever inspired by u |url=https://twitter.com/Olivia_Rodrigo/status/1360021006262304768 |website=Twitter |access-date=22. svibnja 2021.}}</ref> ==Privatni život== Rodrigo je članica instituta [[Geena Davis Institute on Gender in Media]].<ref>{{cite web |title=Olivia Rodrigo |url=https://seejane.org/bio/olivia-rodrigo/ |access-date=17. studenoga 2019. |website=Geena Davis Institute |archive-date=11. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191111225317/https://seejane.org/bio/olivia-rodrigo/ |url-status=dead}}</ref> == Diskografija == ;Studijski albumi *''[[Sour]]'' (2021.) *''[[Guts]]'' (2023.) *''[[You Seem Pretty Sad for a Girl So in Love]]'' (2026.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Olivia Rodrigo |commonscathr = Olivia Rodrigo |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === * [http://www.oliviarodrigo.com/ Službene stranice] * [https://www.imdb.com/name/nm7111120/ Olivia Rodrigo] na [[Internet Movie Database|IMDb-u]] {{GLAVNIRASPORED:Rodrigo, Olivia}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]] lba1mo67yh2qpbpia0cllopag9f0h0q 0 703360 7631850 7607414 2026-11-07T08:38:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.7) 7631850 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Phil Foden | slika = [[Datoteka:Phil Foden (36502388741).jpg|250 px]] | opis slike = Foden u dresu [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]] [[2017.]] godine | država = {{Z+X|ENG}} | puno ime = Philip Walter Foden<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/408901 |title=Premier League clubs publish retained lists |publisher=Premier League |date=9. lipnja 2017. |access-date=18. prosinca 2017. |archive-date=27. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190527152818/https://www.premierleague.com/news/408901 |url-status=live}}</ref> | nadimak = [[28. svibnja]] [[2000.]]<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/players/philip-walter-foden/453102/ |title=P. Foden: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=25. travnja 2018. |archive-date=25. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180425175539/https://uk.soccerway.com/players/philip-walter-foden/453102/ |url-status=live}}</ref> | datum rođenja = | datum smrti = | visina = 171 cm<ref>{{cite web |url=https://www.worldfootball.net/player_summary/phil-foden/ |title=Phil Foden: Profile |website=worldfootball.net |publisher=HEIM:SPIEL |access-date=5. rujna 2020. |archive-date=5. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200905215403/https://www.worldfootball.net/player_summary/phil-foden/ |url-status=live}}</ref> | trenutačni klub = [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | broj u klubu = 47 | pozicija = [[Vezni (nogomet)|vezni]] | ugovor = | mlade godine = [[2009.]] – [[2016.]] | juniorski klubovi = [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | godina = [[2016.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | nastupi(golovi) = {{0}}164 {{0}}{{0}}(54) | godine u reprezentaciji = [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] <br> [[2018.]] – ''danas'' <br> [[2020.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 15 godina|Engleska do 15]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 16 godina|Engleska do 16]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 17 godina|Engleska do 17]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 19 godina|Engleska do 19]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 21 godine|Engleska do 21]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] <br> | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}(11) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}41 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|[[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Europsko prvenstvo do 17 godina]]}}{{Medalja|Finalist|[[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina 2017.|2017.]]|[[Engleska nogometna reprezentacija do 17 godina|Engleska do 17]]}}{{Medalja|Natjecanje|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Svjetsko prvenstvo do 17 godina]]}}{{Medalja|Pobjednik|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17 godina 2017.|2017.]]|[[Engleska nogometna reprezentacija do 17 godina|Engleska do 17]]}} {{Medalja|Natjecanje|[[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]}}{{Medalja|Finalist|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]|[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]}}{{Medalja|Finalist|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]|[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]}} | bilješka = | ažurirano = 15. srpnja 2024. }} '''Philip Walter Foden''' ([[Stockport]], [[28. svibnja]] [[2000.]]) [[Engleska|engleski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni (nogomet)|veznog]]. Trenutačno igra za [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. == Klupska karijera == === Manchester City === S četiri godine postao je član akademije [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]].<ref>{{cite web |url=https://www.mancity.com/phil-foden |title=Manchester City U18's Phil Foden profile |publisher=Manchester City F.C. |access-date=17. prosinca 2017. |archive-date=16. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171116111633/https://www.mancity.com/phil-foden |url-status=live}}</ref> ==== Sezona 2017./18. ==== Za City je debitirao 21. studenog 2017. u utakmici [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|UEFA Lige prvake 2017./18.]] protiv [[Feyenoord]]a koji je poražen s minimalnih 1:0. Tada je zamijenio [[Yaya Touré|Yayu Touréa]] u 75. minuti. Tada je bio star 17 godina i 177 dana te je postao četvrti najmlađi Englez s nastupom u Ligi prvaka.<ref>{{cite news |last=Dawkes |first=Phil |date=21. studenoga 2017. |title=Manchester City 1–0 Feyenoord |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/42055934 |website=BBC Sport |access-date=17. prosinca 2017. |archive-date=24. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171124202030/http://www.bbc.co.uk/sport/football/42055934 |url-status=live}}</ref> Dana 6. prosinca 2017. kada je City izgubio u Ligi prvaka od [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjecka]] 1:2, Foden je bio star 17 godina i 192 dana te je oborio rekord [[Josh McEachran|Josha McEachrana]] za najmlađeg Engleza u početnom sastavu neke utakmice Lige prvake.<ref name="young">{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/42260682 |title=Phil Foden: Champions League record for Man City teenager |website=BBC Sport |date=7. prosinca 2017. |access-date=13. ožujka 2019. |archive-date=29. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171229103704/http://www.bbc.com/sport/football/42260682 |url-status=live}}</ref> U [[FA Premier liga|Premier ligi]] debitirao je 16. prosinca u utakmici protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspura]] zamijenivši [[İlkay Gündoğan|İlkaya Gündoğana]] u 83. minuti. Tada je Manchester City pobijedio 4:1.<ref>{{cite news |last=McNulty |first=Phil |date=16. prosinca 2017. |title=Manchester City 4–1 Tottenham |url=https://www.bbc.com/sport/football/42290590 |website=BBC Sport |access-date=17. prosinca 2017. |archive-date=2. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190402002556/https://www.bbc.com/sport/football/42290590 |url-status=live}}</ref> Dana 25. veljače 2018. Foden je zamijenio [[Sergio Agüero|Sergija Agüera]] u finalu [[Engleski liga-kup|liga-kupa]] odigranog protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]] koji je izgubio 3:0.<ref name="2018LC">{{cite news |last=McNulty |first=Phil |date=25. veljače 2018. |title=Arsenal 0–3 Manchester City |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/43101681 |website=BBC Sport |access-date=25. veljače 2018. |archive-date=21. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190521001032/https://www.bbc.co.uk/sport/football/43101681 |url-status=live}}</ref> Idućeg mjeseca na utakmici protiv [[FC Basel|Basela]] koji je poražen 4:0, Foden, tada star 17 godina i 283 dana, oborio je rekord [[Kieran Richardson|Kierana Richardsona]] za najmlađeg Engleza s nastupom u nokaut fazi Lige prvake.<ref>{{cite news |url=https://www.goal.com/en-za/news/phil-foden-breaks-champions-league-record-with-man-city/axhiosmdyol91vc07kz5dqtbc |title=Teen starlet Foden breaks Champions League record with Man City start |website=Goal.com |publisher=Perform Group |date=7. ožujka 2018. |access-date=13. ožujka 2019. |archive-date=14. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114152734/https://www.goal.com/en-za/news/phil-foden-breaks-champions-league-record-with-man-city/axhiosmdyol91vc07kz5dqtbc |url-status=live}}</ref> Dana 13. svibnja Foden je postao najmlađi igrač koji je osvojio medalju za osvajanje Premier lige.<ref>{{cite news |last=Fay |first=Richard |date=13. svibnja 2018. |title=Man City fans loved seeing Phil Foden make Premier League history |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-foden-diaz-medal-14652426 |newspaper=Manchester Evening News |access-date=14. svibnja 2018. |archive-date=14. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180514213843/https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-foden-diaz-medal-14652426 |url-status=live}}</ref> ==== Sezona 2018./19. ==== Foden je bio član početnog sastava Cityja u utakmici [[FA Community Shield]]a odigrane 5. kolovoza 2018. protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]] te je također asistirao [[Sergio Agüero|Sergiju Agüeru]] za gol. Manchester City je dobio Chelsea 2:0.<ref name="shield2018">{{cite news |last=Bevan |first=Chris |date=5. kolovoza 2018. |title=Chelsea 0–2 Manchester City |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44995783 |website=BBC Sport |access-date=5. kolovoza 2018. |archive-date=20. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820135641/https://www.bbc.co.uk/sport/football/44995783 |url-status=live}}</ref> Dana 25. rujna 2018. u utakmici treće runde liga-kupa protiv [[Oxford United F.C.|Oxford Uniteda]] koja je završila 3:0, Foden je asistirao [[Riyad Mahrez|Riyadu Mahrezu]] te je kasnije zabio svoj prvi gol za klub.<ref>{{cite news |last=McNulty |first=Phil |date=25. rujna 2018. |title=Oxford United 0–3 Manchester City |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/45555893 |website=BBC Sport |access-date=26. rujna 2018. |archive-date=26. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180926000322/https://www.bbc.co.uk/sport/football/45555893 |url-status=live}}</ref> Svoj prvi gol u Ligi prvaka zabio je 12. veljače 2019. [[FC Schalke 04|Schalkeu]] kada je City pobijedio s visokih 7:0.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/47524808 |title=Seven-goal Man City trash Schalke in last 16 |website=BBC Sport |date=12. ožujka 2019. |access-date=12. ožujka 2019. |archive-date=6. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190406154007/https://www.bbc.co.uk/sport/football/47524808 |url-status=live}}</ref> Foden, tada star 18 godina i 288 dana, tim je golom postao najmlađi strijelac Cityja u Ligi prvaka te najmlađi engleski strijelac u nokaut fazi tog natjecanja.<ref>{{cite news |url=https://www.goal.com/en/news/foden-becomes-citys-youngest-champions-league-scorer-as/1vlqv9ly2rmat1o8o2ui3qqu3p |title=Foden becomes City's youngest Champions League scorer as records tumble in Schalke rout |website=Goal.com |publisher=Perform Group |last=Howson |first=Nick |date=13. ožujka 2019. |access-date=14. ožujka 2019. |archive-date=4. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190404072816/https://www.goal.com/en/news/foden-becomes-citys-youngest-champions-league-scorer-as/1vlqv9ly2rmat1o8o2ui3qqu3p |url-status=live}}</ref> Početkom idućeg mjeseca Foden je odigrao svoju prvu ligašku utakmicu od prve minute i to protiv [[Cardiff City F.C.|Cardiff Cityja]] kojeg je Manchester City dobio 2:0. Time je postao najmlađi Englez od [[Daniel Sturridge|Daniela Sturridgea]] 2008. s nastupom u Premier ligi od prve minute utakmice.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/47809378 |title=Phil Foden: Man City youngster will be 'important player for decade' |website=BBC Sport |date=4. travnja 2019. |access-date=4. travnja 2019. |archive-date=4. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190404063232/https://www.bbc.com/sport/football/47809378 |url-status=live}}</ref> Svoj prvi ligaški gol zabio je [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspuru]] koji je 20. travnja izgbuio 1:0.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/47917515 |title=Manchester City 1–0 Tottenham: Phil Foden goal sends City top |website=BBC Sport |last=McNulty |first=Phil |date=20. travnja 2019. |access-date=20. travnja 2019. |archive-date=20. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190420143558/https://www.bbc.com/sport/football/47917515 |url-status=live}}</ref> Time je postao treći najmlađi ligaški strijelac Cityja, iza [[Micah Richards|Micaha Richardsa]] i Daniela Sturridgea. S klubom je te sezone osvojio sva domaća natjecanja.<ref>{{Cite news |title=How big a feat is Man City's treble? |website=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/48321358 |access-date=2021-02-21}}</ref> ==== Sezona 2019./20. ==== S Cityjem je 4. kolovoza osvojio [[FA Community Shield]] zabivši odlučujući penal [[Liverpool F.C.|Liverpoolu]] za 5:4 na penale.<ref>{{Cite news |title=Man City beat Liverpool on penalties |website=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49141690 |access-date=2021-02-13}}</ref> Svoj prvi gol u sezoni zabio je [[zagreb]]ačkom [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamu]] u utakmici grupne faze [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvake 2019./20.]] odigrane 1. kolovoza 2019. Tada je Dinamo Zagreb izgubio 2:0. Tijekom grupne faze te sezone Lige prvaka, Foden je stvorio šest velikih šansi što je za jednu manje od [[Lionel Messi|Lionela Messija]] koji je stvorio najviše velikih šansi u grupnoj fazi.<ref>{{Cite web |last=Bray |first=Joe |date=2020-03-04 |title=The Lionel Messi stat that shows Foden's importance to Man City |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/foden-messi-man-city-news-17854212 |access-date=2021-02-13 |website=Manchester Evening News}}</ref> Dana 1. ožujka 2020. Foden je s Cityjem pobijedio [[Aston Villa F.C.|Aston Villu]] 2:1 u finalu [[Engleski liga-kup|liga-kupa]]. Također je imenovan najboljim igračem utakmice te je stoga osvojio [[Trofej „Alan Hardaker”]] koji se dodjeljuje igraču utakmice finala FA kupa.<ref>{{Cite news |title=Man City win third Carabao Cup in a row |website=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970 |access-date=2021-02-13}}</ref> Dobivši ovu nagradu ujedno je postao i njen najmlađi dobitnik. ==== Sezona 2020./21. ==== Dana 25. travnja 2021. s Cityjem je pobijedio [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]] 1:0 u finalu [[Engleski liga-kup|liga-kupa]].<ref>{{Cite news |title=Man City beat Spurs to lift Carabao Cup |website=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/56790307 |access-date=2021-04-25}}</ref> Dana 12. svibnja s Cityjem je osvojio [[FA Prmeier liga 2020./21.|Premier ligu 2020./21.]]<ref>{{Cite web |title=Man City crowned 2020-21 Premier League champions |url=https://www.skysports.com/football/news/11679/12287450/man-city-crowned-2020-21-premier-league-champions |access-date=2021-06-01 |website=Sky Sports }}</ref> Foden je igrao u [[Finale UEFA Lige prvaka 2021.|finalnoj utakmici UEFA Lige prvaka 2020./21.]] u kojoj je [[Chelsea F.C.|Chelsea]] pobijedio City s minimalnih 1:0. To je bilo prve finale Lige prvaka u kojem je igrao City. Na kraju sezone Foden je imenovan članom momčadi sezone za [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Ligu prvaka 2020./21.]] te za nagrade [[PFA Players' Player of the Year|PFA Igrač godine]] i [[PFA Young Player of the Year|PFA Mladi igrač godine]].<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2021-05-31 |title=UEFA Champions League Squad of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0269-12688c451cdd-b6efcb4ce948-1000--uefa-champions-league-squad-of-the-season/ |access-date=2021-06-01 |website=UEFA.com }}</ref><ref>{{Cite web |title=PFA Awards Men’s Nominees |url=https://www.thepfa.com/news/2021/6/2/pfa-awards-mens-nominees |access-date=2021-06-02 |website=www.thepfa.com }}</ref> ==== Sezona 2021./22. ==== Postigao je gol i dvije asistencije 21. rujna 2021. u utakmici [[Engleski liga-kup|Engleskog liga-kupa]] u kojoj je Manchester City pobijedio [[Wycombe Wanderers F.C.|Wycombe Wanderers]] 6:1.<ref>{{Cite web |last=Richings |first=James |date=21 September 2021 |title=Match Report: Manchester City 6–1 Wycombe Wanderers |url=https://www.bucksfreepress.co.uk/sport/19595926.match-report-manchester-city-6-1-wycombe-wanderers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210923024527/https://www.bucksfreepress.co.uk/sport/19595926.match-report-manchester-city-6-1-wycombe-wanderers/ |archive-date=23 September 2021 |access-date=15 August 2022 |website=Bucks Free Press}}</ref> Dana 24. listopada protiv [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brightona]] je u ligi postigao dva gola te još asistirao [[Riyad Mahrez|Riyadu Mahrezu]] u utakmici koja je završila 4:0.<ref>{{Cite web |last=Jones |first=Lewis |date=24 October 2021 |title=Brighton 1–4 Manchester City: Phil Foden at the double as City turn on the style |url=https://www.skysports.com/football/news/11661/12442285/brighton-1-4-manchester-city-phil-foden-at-the-double-as-city-turn-on-the-style |access-date=15 August 2022 |website=Sky Sports |archive-date=15 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220815232548/https://www.skysports.com/football/news/11661/12442285/brighton-1-4-manchester-city-phil-foden-at-the-double-as-city-turn-on-the-style |url-status=live }}</ref> Te je sezone Foden postigao 14 golova, uključujući 9 ligaških. Osvojio je nagrade [[PFA Players' Player of the Year|PFA Igrač godine]] i [[PFA Young Player of the Year|PFA Mladi igrač godine]].<ref>{{Cite web |title=Phil Foden named PFA Young Player of the Year |url=https://www.thepfa.com/news/2022/6/9/pfa-awards-ypoty-foden |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220610020940/https://www.thepfa.com/news/2022/6/9/pfa-awards-ypoty-foden |archive-date=10 June 2022 |access-date=15 August 2022 |website=The PFA}}</ref><ref>{{Cite web |last=Edwards |first=John |date=21 May 2022 |title=FODEN WINS PREMIER LEAGUE YOUNG PLAYER OF THE SEASON |url=https://www.mancity.com/news/mens/foden-premier-league-young-player-of-the-season-63788714 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220624042325/https://www.mancity.com/news/mens/foden-premier-league-young-player-of-the-season-63788714 |archive-date=24 June 2022 |access-date=16 August 2022 |website=Man City}}</ref> ==== Sezona 2022./23. ==== Foden je 2. listopada 2022. u ligi postigao svoj prvi [[hat-trick]] i to protiv gradskog rivala [[Manchester United]]a koji je izgubio 6:3.<ref>{{cite news|title=Man City 6–3 Man Utd: Haaland and Foden hat-tricks as hosts hit six|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/63024245|work=BBC Sport|date=2 October 2022|access-date=2 October 2022|publisher=British Broadcasting Corporation|archive-date=2 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002180958/https://www.bbc.co.uk/sport/football/63024245|url-status=live}}</ref> Dvanaest dana kasnije Foden je produljio svoj ugovor s Manchester Cityjem na još tri godine.<ref>{{Cite web |date=14 October 2022 |title=Man City's Foden signs new long-term contract |url=https://www.espn.com/soccer/manchester-city-engman_city/story/4770392/man-city-phil-foden-signs-new-long-term-contract |access-date=15 October 2022 |website=ESPN.com |archive-date=15 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221015051204/https://www.espn.com/soccer/manchester-city-engman_city/story/4770392/man-city-phil-foden-signs-new-long-term-contract |url-status=live }}</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere igrao je za sve uzraste Engleske od 15 do 21 godine, osim onog do 20 godina. Foden je zabio u finalu [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Europskog prvenstva do 17 godina]] održanog 2017. u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Englesku je u finalu tog natjecanja pobijedila [[Španjolska nogometna reprezentacija do 17 godina|Španjolska]] 4:2 na penale.<ref name="U17EURO">{{cite web |title=Young Lions Beaten on Penalties in UEFA EURO U17 Championship Final |url=http://www.thefa.com/news/2017/may/19/spain-v-england-u17-report-190517 |publisher=The Football Association |date=19. svibnja 2017. |access-date=6. veljače 2018. |archive-date=28. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170628045458/http://www.thefa.com/news/2017/may/19/spain-v-england-u17-report-190517 |url-status=live}}</ref> Zabio je dva put u finalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Svjetskog prvenstva do 17 godina]] održanog iste godine u [[Indija|Indiji]]. U tom je finalu Engleska pobijedila Španjolsku 5:2. Foden je imenovan najboljim igračem turnira.<ref>{{cite news |title=England win Under-17 World Cup as Phil Foden inspires incredible comeback victory over Spain |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/england-win-under-17-world-cup-vs-spain-phil-foden-rhian-brewster-gibbs-white-a8025086.html |newspaper=The Independent |date=28. listopada 2017. |access-date=6. veljače 2018. |archive-date=3. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171203134329/http://www.independent.co.uk/sport/football/international/england-win-under-17-world-cup-vs-spain-phil-foden-rhian-brewster-gibbs-white-a8025086.html |url-status=live}}</ref> Za [[Engleska nogometna reprezentacija|A selekciju Engleske]] debitirao je 5. rujna 2020. u utakmici protiv [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] kojeg je Engleska dobila s minimalnih 1:0.<ref>{{Cite news |last=Smyth |first=Rob |date=5. rujna 2020. |title=Iceland 0-1 England: Nations League – live! |website=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/football/live/2020/sep/05/iceland-v-england-nations-league-live |access-date=5. rujna 2020. |issn=0261-3077 |archive-date=5. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200905150601/https://www.theguardian.com/football/live/2020/sep/05/iceland-v-england-nations-league-live |url-status=live}}</ref> Istoj je reprezentaciji zabio svoja prva dva gola za A selekciju i to 18. studenog iste godine.<ref>{{Cite web |last=Murphy |first=Daniel |date=2020-11-18 |title=Man City star Phil Foden reacts to scoring first goals for England |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-foden-england-goals-19305880 |access-date=2020-11-19 |website=Manchester Evening News |archive-date=18. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201118233327/https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-foden-england-goals-19305880 |url-status=live}}</ref> Bio je član engleske momčadi koja je osvojila srebro na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskom prvenstvu 2020.]] te je bio član momčadi natjecanja tog Europskog prvenstva.<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefaeuro-2020/news/026b-12be97f0eb56-3ce3b8794fa7-1000--uefa-euro-2020-team-of-the-tournament-revealed/ |title=UEFA EURO 2020 Team of the Tournament revealed |publisher=UEFA |date=13 July 2021 |access-date=13 July 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210717051426/https://www.uefa.com/uefaeuro-2020/news/026b-12be97f0eb56-3ce3b8794fa7-1000--uefa-euro-2020-team-of-the-tournament-revealed/ |archive-date=17. srpnja 2021. |url-status=dead}}</ref> Bio je dio engleske momčadi na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]]<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/63585869 |title=World Cup 2022: England squad features Maddison, Rashford and Wilson |website=BBC Sport |date=10 November 2022 |access-date=21 March 2023}}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Član momčadi natjecanja [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Europskog prvenstva do 17 godina]]: 2017.<ref>{{cite web |title=Technical Report – Team of the Tournament |url=http://www.uefa.com/under17/season=2017/technical-report/uefa-technical-team/index.html |publisher=UEFA |access-date=17. prosinca 2017. |archive-date=16. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170916010923/http://www.uefa.com/under17/season=2017/technical-report/uefa-technical-team/index.html |url-status=dead}}</ref> * Zlatna lopta [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Svjetskog prvenstva do 17 godina]]: 2017.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/u17worldcup/awards/index.html |title=FIFA U-17 World Cup India 2017 – Awards |publisher=FIFA |access-date=17. prosinca 2017. |archive-date=19. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171119091711/http://www.fifa.com/u17worldcup/awards/index.html |url-status=dead}}</ref> * [[BBC-jeva mlada sportska ličnost godine]]: 2017.<ref>{{cite web |title=BBC Young Sports Personality of the Year 2017: Footballer Phil Foden wins |url=https://www.bbc.co.uk/sport/sports-personality/42336966 |website=BBC Sport |access-date=17. prosinca 2017. |date=17. prosinca 2017. |archive-date=18. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171218042833/http://www.bbc.co.uk/sport/sports-personality/42336966 |url-status=live}}</ref> * [[Trofej „Alan Hardaker”]]: 2020.<ref name="motm">{{cite tweet |user=Carabao_Cup |title=A superb performance from the youngster earns @PhilFoden the Alan Hardaker Trophy! #EFL {{!}} #CarabaoCupFinal |number=1234184212577738754 |date=1 March 2020 |access-date=1 March 2020 }}</ref> * Član momčadi sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]<ref>{{cite news |title=UEFA Champions League Squad of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0269-12688c451cdd-b6efcb4ce948-1000--champions-league-all-star-squad/ |publisher=UEFA |date=31 May 2021 |access-date=1 June 2021 |archive-date=31 May 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210531182653/https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0269-12688c451cdd-b6efcb4ce948-1000--champions-league-all-star-squad/ |url-status=live }}</ref> * Igrač godine prema [[Football Writers' Association]]u: [[FA Premier liga 2023./24.|2023./24.]]<ref>{{cite news|url=https://www.skysports.com/football/news/12037/13127957/phil-foden-named-fwa-footballer-of-the-year-man-city-s-standout-player-took-a-step-forward-writes-adam-bate|title=Phil Foden named Football Writers' Association Men's Footballer of the Year for 2023/24 {{!}}|publisher=Sky Sports|access-date=3 May 2024|date=3 May 2024}}</ref> * Mladi igrač sezone [[FA Premier liga|Premier lige]]: [[FA Premier liga 2020./21.|2020./21.]], [[FA Premier liga 2021./22.|2021./22.]]<ref name="PremProfile"/> * Mladi igrač godine Engleske: 2020./21., 2021./22.<ref name="PFA">{{cite news|date=6 June 2021|title=PFA Player of the Year: Manchester City's Kevin de Bruyne wins second award|work=BBC Sport|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/57376601|access-date=6 June 2021|archive-date=7 June 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210607161041/https://www.bbc.co.uk/sport/football/57376601|url-status=live}}</ref> === Klupska === * [[FA Premier liga|Premier liga]]: [[FA Premier liga 2017./18.|2017./18.]], [[FA Premier liga 2018./19.|2018./19.]], [[FA Premier liga 2020./21.|2020./21.]], [[FA Premier liga 2021./22.|2021./22.]], [[FA Premier liga 2022./23.|2022./23.]]<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/14805/Phil-Foden/overview |title=Phil Foden: Overview |publisher=Premier League |access-date=28. svibnja 2021. |archive-date=14. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180514160847/https://www.premierleague.com/players/14805/Phil-Foden/overview |url-status=live}}</ref> * [[FA kup]]: 2018./19.,<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/48236232 |title=Manchester City 6–0 Watford |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=18. svibnja 2019. |access-date=13. kolovoza 2019. |archive-date=31. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190531022822/https://www.bbc.co.uk/sport/football/48236232 |url-status=live}}<br />{{cite web |url=https://bitterandblue.sbnation.com/2019/5/27/18641198/foden-called-up-to-england-u21-squad |title=Foden called up to England U21 squad |first=Pete |last=Cummings |website=Bitter and Blue |publisher=Vox Media |date=27. svibnja 2019. |access-date=13. kolovoza 2019. |archive-date=13. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190813195718/https://bitterandblue.sbnation.com/2019/5/27/18641198/foden-called-up-to-england-u21-squad |url-status=live}}</ref> 2022./23.<ref name="PremProfile">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/14805/Phil-Foden/overview |title=Phil Foden |publisher=Premier League |access-date=25 June 2023 |archive-date=14 May 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180514160847/https://www.premierleague.com/players/14805/Phil-Foden/overview |url-status=live }}</ref> * [[Engleski liga-kup]]: 2017./18.,<ref name="2018LC"/> 2018./19.,<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/47268861 |title=Chelsea 0–0 Manchester City |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=24. veljače 2019. |access-date=10. ožujka 2019. |archive-date=2. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190402075855/https://www.bbc.co.uk/sport/football/47268861 |url-status=live}}</ref> 2019./20.,<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970 |title=Aston Villa 1–2 Manchester City |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=1. ožujka 2020. |access-date=1. ožujka 2020. |archive-date=1. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200301183119/https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970 |url-status=live}}</ref> 2020./21.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/56790307 |title=Manchester City 1–0 Tottenham Hotspur |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=25. travnja 2021. |access-date=25. travnja 2021.}}</ref> * [[FA Community Shield]]: 2018.,<ref name="shield2018"/> 2019.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49141690 |title=Liverpool 1–1 Manchester City |first=Emlyn |last=Begley |website=BBC Sport |date=4. kolovoza 2019. |access-date=4. kolovoza 2019. |archive-date=8. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190808212252/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49141690 |url-status=live}}</ref> * [[UEFA Liga prvaka]] [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]];<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807 |title=Manchester City 1–0 Inter Milan |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=10 June 2023 |access-date=10 June 2023 |archive-date=10 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230610003917/https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807 |url-status=live }}</ref> finalist: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]<ref name="cl21">{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/57268064 |title=Manchester City 0–1 Chelsea |publisher=BBC Sport |date=30. svibnja 2021. |accessdate=30. svibnja 2021. |first=Phil |last=McNulty}}</ref> * [[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2023.|2023.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefasupercup/match/2037792--man-city-vs-sevilla/ |title=Manchester City 1–1(5-4p) Sevilla |date=17 August 2023}}</ref> * [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2023.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/67795653 |title=Manchester City 4–0 Fluminense |publisher=BBC Sport |date=22 December 2023 |access-date=22 December 2023 |archive-date=28 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228001550/https://www.bbc.co.uk/sport/football/67795653 |url-status=live }}</ref> === Reprezentativna === ;Engleska do 17 godina * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Svjetsko prvenstvo do 17 godina]]: 2017.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/46800068 |title=England's U17 World Cup winners - where are they now? |date=17. siječnja 2019. |access-date=17. siječnja 2019. |author=Shamoon Hafez |website=BBC Sport |archive-date=18. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190118191903/https://www.bbc.co.uk/sport/football/46800068 |url-status=live}}</ref> * [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Europsko prvenstvo do 17 godina]] (finalist): 2017.<ref name="U17EURO"/> ;Engleska * [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]] (finalist): [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51198762 |title=Italy 1–1 England |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=11 July 2021 |access-date=17 July 2021 |archive-date=11 July 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210711170405/https://www.bbc.co.uk/sport/football/51198762 |url-status=live }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://www.mancity.com/phil-foden Profil], [[Manchester City F.C.|Manchester City]] * [https://www.thefa.com/england/mens-seniors/squad/phil-foden Profil], [[Engleski nogometni savez]] {{Sastav - Manchester City F.C.}} {{Sastav Engleska 2020. EP}} {{Sastav Engleska 2022 SP}} {{Sastav Engleska 2024. EP}} {{GLAVNIRASPORED:Foden, Phil}} [[Kategorija:Engleski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 8l0ypa1i6q2h2vi7wa3od5g8z622g13 2 711730 7631550 7626205 2026-11-06T14:55:33Z Argo Navis 852 .replace(/synonyms/gi, 'sinonimi') 7631550 javascript text/javascript mw.loader.load('//hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Ivi104/MassDelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); mw.loader.load('//hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Ivi104/Skripte/Aktivni.js&action=raw&ctype=text/javascript'); // Inline diffs and inline patrol mw.loader.load("//meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Ponor/inline-diff-inline-patrol.js&action=raw&ctype=text/javascript"); //<nowiki> /* Cat-a-lot - changes category of multiple files */ mw.loader.using(['jquery.ui', 'mediawiki.util'], function(){ mw.loader.load('//commons.wikimedia.org/w/load.php?modules=ext.gadget.Cat-a-lot'); }); ////////// Cat-a-lot user preferences ////////// window.catALotPrefs = {"watchlist":"preferences","minor":true,"editpages":true,"docleanup":false,"subcatcount":10}; ////////////////////////////////////catALotEnd// /** * TemplateScript adds configurable templates and scripts to the sidebar * @see https://meta.wikimedia.org/wiki/TemplateScript */ $.ajax('//tools-static.wmflabs.org/meta/scripts/pathoschild.templatescript.js', { dataType: 'script', cache: true }).then(function () { pathoschild.TemplateScript.add( [ { name: 'Izvori', template:'== Izvori ==\n{{Izvori}}'}, { name: 'VP + cc-inline', template:'== Vanjske poveznice ==\n{{Commonscat-inline|}}'}, { name: 'commonscat', template:'{{Commonscat|}}'} ]); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Povezani članci', script: function (editor) { editor .replace(/== ?vidi još:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?vidi također:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?unutrašnje poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?unutarnje poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci =='); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Packed', script: function (editor) { editor .replace(/<gallery mode="packed">/gi, '<gallery mode="packed" heights="150px">') .replace(/<gallery>/gi, '<gallery mode="packed">'); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'taksokvir prijevod', script: function (editor) { editor .replace(/fossil_range/gi, 'raspon_fosila') .replace(/fossilrange/gi, 'geološki raspon') .replace(/fossil range/gi, 'geološki raspon') .replace(/\|Present/gi, '|danas') .replace(/subdivision/gi, 'razdioba') .replace(/ranks/gi, 'stupanj') .replace(/synonyms/gi, 'sinonimi') .replace(/type_species/gi, 'tip_species') .replace(/_authority/gi, '_autorstvo'); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Stupci', script: function (editor) { editor .replace('div col|cols=4}}', 'stupci|3|') .replace('div col|cols=3}}', 'stupci|3|') .replace('div col|cols=2}}', 'stupci|3|') .replace('div col|colwidth=24em}}', 'stupci|3|') .replace('{{div col end', ''); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Lat.', script: function (editor) { editor.replace( /(?:\[\[\s*(?:latinski(?: jezik)?\s*\|\s*)?lat\.?\s*\]\]\.?\s*|lat\.?\s*)''([^']+)''/gi, '{{lat.|$1}}' ); } }); }); //</nowiki> /* === Brzo dodavanje predložaka na vrh stranice === */ mw.loader.using(['mediawiki.api', 'mediawiki.util'], function () { var api = new mw.Api(); var title = mw.config.get('wgPageName'); function getContent(callback) { api.get({ action: 'query', prop: 'revisions', rvprop: 'content', rvslots: 'main', titles: title }).done(function (data) { var page = Object.values(data.query.pages)[0]; callback(page.revisions[0].slots.main['*']); }); } function saveContent(text, summary) { api.postWithEditToken({ action: 'edit', title: title, text: text, summary: summary, minor: true }).done(function () { mw.notify('Izmjena spremljena.'); location.reload(); }); } /* Dodaj commonscat */ mw.util.addPortletLink( 'p-cactions', '#', 'Dodaj commonscat na vrh', 'ca-add-commonscat', 'Dodaj commonscat predložak na vrh stranice' ); $('#ca-add-commonscat').on('click', function (e) { e.preventDefault(); var TEXT_TO_ADD = "{{Commonscat|}}\n"; getContent(function(content){ if (content.startsWith(TEXT_TO_ADD)) { mw.notify('Predložak je već na vrhu.'); return; } saveContent( TEXT_TO_ADD + content, 'Dodavanje commonscat predloška (JS)' ); }); }); /* Dodaj {{dodaj infookvir|x}} */ mw.util.addPortletLink( 'p-cactions', '#', 'Dodaj infookvir', 'ca-add-infobox', 'Dodaj predložak dodaj infookvir' ); $('#ca-add-infobox').on('click', function (e) { e.preventDefault(); var userInput = prompt("Infookvir:"); if (!userInput) return; var TEXT_TO_ADD = "{{dodaj infookvir|" + userInput + "}}\n"; getContent(function(content){ if (content.indexOf("{{dodaj infookvir|") !== -1) { mw.notify('Predložak za infookvir već postoji na stranici.'); return; } saveContent( TEXT_TO_ADD + content, 'Dodavanje predloška dodaj infookvir (JS)' ); }); }); }); 7h7h0xrf4chnjq8lfkebzrqqp3l4r5y 0 722261 7631865 7624668 2026-11-07T09:53:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631865 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 2023. |ime izvornik = '''United by Music''' <br> Eurovision Song Contest 2023 |slika = Eurovision 2023 Logo.png |veličina_slike = |slika_opis = |polufinale1 = 9. svibanj 2023. |polufinale2 = 11. svibanj 2023. |finale = 13. svibanj 2023. |voditelji = [[Alesha Dixon]]<br>[[Hannah Waddingham]]<br>[[Julia Sanina]]<br>[[Graham Norton]] (finale) |dirigent = |redatelj = Andrew Cartmell |domaćin = [[File:BBC Logo 2021.svg|45px]] [[BBC]] |mjesto = [[Liverpool Arena]], [[Liverpool]], {{Z+X|UK}} |pobjednik ={{Z+X|ŠVE}}<br>[[Loreen]] - ''[[Tattoo (pjesma)|Tattoo]]'' |ples = |glasovanje = Svaka država sudionica dodjeljuje jedan set (u polufinalu) ili dva seta (u finalu) od 12, 10, 8–1 bodova za deset pjesama. U sve tri emisije, online glasovi gledatelja iz zemalja koje ne sudjeluju zbrajaju se i dodjeljuju kao jedan skup bodova. |sudionice = 37 |debi = |povratak = |povlačenje = {{Z+X|BUG}}<br>{{Z+X|CG}}<br>{{Z+X|MAK}} |nula ='''Drugo polufinale'''<br>{{Z+X|RUM}}<br>{{Z+X|SMR}} |show ='''Prvo polufinale''': Alyosha i Rebecca Ferguson – ''Ordinary World''<br> Rita Ora – medley njenih najpoznatijih pjesama i premijera pjesme ''Praising You''<br>'''Drugo polufinale''': ''Music Unites Generations'', splet poznatih ukrajinskih glazbenih djela koje izvode Marija Jaremčuk, Otoy i Zlata Dziunka<br> ''Be Who You Wanna Be'', plesni skeč u koreografiji Jasona Gilkisona kojeg izvode tri drag izvođača zajedno s plesnim ansamblom Podilya<br>'''finale''': Sam Ryder koji izvodi svoj novi singl ''Mountain'' i ''The Liverpool Songbook'' - odavanje počasti liverpoolskoj glazbenoj baštini s bivšim sudionicima na Eurosongu Cornelijom Jakobs, Daði Freyr, Duncan Laurence, Mahmood, Netta i Sonia, u kojem pjevat će svaki svoju verziju pjesama grada domaćina. Također će biti prikazan i unaprijed snimljeni nastup Ruslane u Kijevu. |uvod ='''Prvo polufinale''': Julia Sanina – ''Mayak'' i ''Together in Electric Dreams''<br>'''Drugo polufinale''': prilog o povijesti natjecanja sa glumcem Lukeom Evansom<br>'''finale''': Kalush Orchestra – ''Stefania'' i ''Changes''<br>parada zastava koje predstavljaju svih 26 zemalja finalistica<br> bivši predstavnici Ukrajine izvode ''medley'' svojih pjesama skupa sa britanskim klasicima: Go_A – ''Shum''; Jamala – ''1944''; Tina Karol – ''Show Me Your Love''; Verka Serdučka – ''Dancing Lasha Tumbai'' |godinaP = [[Pjesma Eurovizije 2022.|2022.]] |godinaN = [[Pjesma Eurovizije 2024.|2024.]] }} [[Datoteka:ESC 2023 Map 2.svg|mini|307x307px|{{Legenda|#1565C0|Zemlje finalisti}} {{Legenda|#B71C1C|Zemlje koje su eliminirane u polufinalu}} 2023. {{Legenda|#9E9E9E|Zemlje koje su sudjelovale u prošlosti, no neće 2023.}}]] '''Pjesma Eurovizije 2023.''' bio je 67. izbor za najbolju [[Pjesma Eurovizije|Pjesmu Eurovizije]]. Natjecanje se održavalo 9., 11. i 13. svibnja 2023. u [[Liverpool]]u u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]<ref>{{Citiranje weba |date=2022-10-07 |title=Liverpool will host Eurovision 2023 |url=https://eurovision.tv/story/liverpool-will-host-eurovision-2023 |access-date=2022-10-08 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref> nakon što Ukrajina, pobjednica [[Pjesma Eurovizije 2022.|natjecanja 2022.]] s pjesmom ''Stefania'' sastava [[Kalush Orchestra]], nije mogla ispuniti zahtjeve za domaćinstvo zbog sigurnosnih problema izazvanih [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazijom Rusije na Ukrajinu 2022.]] U organizaciji [[Europska radiodifuzijska unija|Europske radiodifuzijske unije]] (EBU) i domaćina [[BBC|BBC-ja]] u ime Javne radiotelevizije Ukrajine (UA:PBC), natjecanje se sastojalo od dva polufinala i finala u svibnju 2023.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-07-25 |title=United Kingdom to host Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovision.tv/story/united-kingdom-host-eurovision-song-contest-2023 |access-date=2022-10-02 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019-03-13|title=Eurovision Calendar 2023 {{!}} Eurovision Song Contest|url=https://eurovision.tv/calendar|access-date=2022-10-02|website=eurovision.tv|language=en}}</ref> Tri emisije uživo vodile su britanska pjevačica Alesha Dixon, britanska glumica Hannah Waddingham i ukrajinska pjevačica Julia Sanina, a u finalu im se pridružio i irski televizijski voditelj Graham Norton.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-02-22 |title=Meet our Eurovision 2023 family! |url=https://www.bbc.co.uk/blogs/eurovision/entries/6f2e0053-e405-4548-b330-e1741d2c9198 |access-date=2023-03-12 |website=BBC |language=en}}</ref> Pobjedu je uvjerljivo odnijela [[Švedska]]. Drugoplasirana je Finska, koja je osvojila najveći broj bodova publike, a slijedile su je [[Izrael]], [[Italija]] i [[Norveška]]. [[Hrvatska|Hrvatski]] predstavnici, grupa [[Let 3]], osvojili su 13. mjesto: pretposljednje, 25. mjesto po glasovima žirija i 7. mjesto po broju glasova publike.<ref>https://eurovisionworld.com/eurovision/2023</ref> Bio je to rekordni deveti put da je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo domaćin natjecanja; prije toga bili su domaćini u [[Birmingham]]u [[Pjesma Eurovizije 1998.|1998.]] godine. Na natjecanju je sudjelovalo trideset i sedam zemalja, od natjecanja su odustale Bugarska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Bio je to i najmanji broj sudionika na ''Eurosongu'' od 2014. godine, kada je u [[Pjesma Eurovizije 2014.|Kopenhagenu]] sudjelovalo također 37 zemalja.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-10-20 |title=Evo tko sve sudjeluje na Eurosongu 2023.! |url=https://eurosong.hr/evo-tko-sve-sudjeluje-na-eurosongu-2023/ |access-date=2022-10-20 |website=eurosong.hr |language=hr}}</ref> == Lokacija == [[File:M&S Bank Arena 1.jpg|mini|250px|left|Liverpool Arena, mjesto održavanja Pjesme Eurovizije 2023.]] Pobjedom Ukrajine na prošlogodišnjem natjecanju ta je država dobila pravo na organizaciju ''Eurosonga'' na svom teritoriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-05-18|title=How the Eurovision Song Contest works {{!}} Eurovision Song Contest|url=https://eurovision.tv/about/how-it-works|access-date=2022-10-01|website=eurovision.tv|language=en}}</ref> To bi bio treći put da je Ukrajina domaćin Pjesme Eurovizije (prethodna dva puta su domaćini bili 2005. i 2017., međutim slijedom [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|rata u Ukrajini]], zbog invazije na Ukrajinu, spekuliralo se da bi domaćin Pjesme Eurovizije mogla biti jedna od zemalja Velike petorke (koja se sastoji od Francuske, Italije, Njemačke, Španjolske, te Ujedinjenog Kraljevstva) koje bi bile pozvane da sudjeluju u domaćinstvu Eurosonga 2023.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-05-14 |title=Ukraine wins 2022 Eurovision song contest as UK finishes second in Turin |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2022/may/15/ukraine-wins-2022-eurovision-song-contest-as-uk-finishes-second-in-turin |access-date=2022-10-01 |website=the Guardian |language=en}}</ref> 16. svibnja 2022. Mikola Černoticki, predsjedavajući član ukrajinske nacionalne kuće Суспільне (Suspilne), izjavio je kako Ukrajina želi organizirati natjecanje u mirnoj Ukrajini koja može garantirati sigurnost svih natjecatelja i delegacija.<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-16 |title=🇺🇦 Eurovision 2023: Suspilne Wants the Contest to be Held in a Peaceful Ukraine |url=https://eurovoix.com/2022/05/16/eurovision-2023-suspilne-host-peaceful-ukraine/ |access-date=2022-10-01 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Naknadno je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio kako se nada da bi se natjecanje moglo održati u Mariupolju. Černoticki je kasnije izjavio kako će Suspiljne započeti pregovore s EBU-om oko domaćinstva natjecanja.<ref>{{Citiranje weba |last=Washak |first=James |date=2022-05-17 |title=🇺🇦 Eurovision 2023: Discussions with Ukraine and the EBU Regarding Hosting to Commence on Friday |url=https://eurovoix.com/2022/05/17/eurovision-2023-discussions-with-ukraine-and-the-ebu-regarding-hosting-to-commence-on-friday/ |access-date=2022-10-01 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Sljedeće države izjavile su zainteresiranost za domaćinstvo ako Ukrajina ne bude u mogućnosti organizirati natjecanje: Italija,<ref>{{Citiranje weba |date=2022-05-15 |title=Eurovision 2023, Coletta: la Rai a disposizione per l'edizione in Ucraina |url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/05/15/eurovision-2023-coletta-rai-ucraina/ |access-date=2022-10-01 |language=it-IT}}</ref> Nizozemska,<ref>{{Citiranje weba |date=2022-05-15 |title=Songfestivalregisseur zet editie in Rotterdam weer in optie |url=https://www.rtlboulevard.nl/special/songfestival/artikel/5308674/songfestivalregisseur-denkt-dat-editie-rotterdam-weer-kan |access-date=2022-10-01 |website=RTL Boulevard |language=nl |archive-date=15. svibnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515113529/https://www.rtlboulevard.nl/special/songfestival/artikel/5308674/songfestivalregisseur-denkt-dat-editie-rotterdam-weer-kan |url-status=dead }}</ref>Poljska,<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-15 |title=🇵🇱 Poland: TVP is Willing to Help Host Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/05/15/🇵🇱-poland-tvp-is-willing-to-help-host-eurovision-2023/ |access-date=2022-10-01 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Španjolska (koja je naknadno odustala),<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-14 |title=🇪🇸 Spain: RTVE no longer in contention to host Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/06/14/spain-contention-host-eurovision-2023/ |access-date=2022-10-01 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Švedska<ref>{{Citiranje weba |last=McCaig |first=Ewan |date=2022-05-10 |title=🇮🇹 Eurovision 2022: Mayor Of Stockholm Offers To Host Eurovision 2023 In Event Of Ukraine Win |url=https://eurovoix.com/2022/05/10/🇮🇹-eurovision-2022-mayor-of-stockholm-offers-to-host-eurovision-2023-in-event-of-ukraine-win/ |access-date=2022-10-01 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> te Ujedinjeno Kraljevstvo.<ref>{{Citiranje novina |last=Dixon |first=Hayley |last2=Vasilyeva |first2=Nataliya |date=2022-05-15 |title=Eurovision winner Oleh Psiuk heads home to serve Ukraine |language=en-GB |work=The Telegraph |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/05/15/eurovision-italy-thwarts-cyber-attacks-pro-russian-hackers/ |access-date=2022-10-01 |issn=0307-1235}}</ref> 16.lipnja 2022. ukrajinska nacionalna televizija Suspiljne i EBU održali su sastanak kako bi uvidjeli mogućnost održavanja natjecanja 2023. u Ukrajini.<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-15 |title=🇺🇦 Eurovision 2023: UA:PBC and Ukrainian Government Commence Preparations For Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/06/15/eurovision-2023-uapbc-ukrainian-government-preparations/ |access-date=2022-10-01 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Međutim. 17. lipnja 2022. EBU je dao službenu izjavu kako se Pjesma Eurovizije 2023. neće održati u Ukrajini zbog izrazito lošeg političkog i ratnog stanja izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu, te je EBU započeo pregovore s britanskom nacionalnom televizijom BBC, kao drugoplasiranom državom na natjecanju prethodne godine, kao potencijalnoga domaćina za ovogodišnju Pjesmu Eurovizije. Bit će to prvi puta od 1980. godine kako se natjecanje neće održati u zemlji koja je pobijedila prethodne godine.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-06-17 |title=EBU Statement on Hosting of 2023 Eurovision Song Contest |url=https://eurovision.tv/mediacentre/release/ebu-statement-2023-eurovision-hosting |access-date=2022-10-01 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref> Kao odgovor na odluku EBU-a, Černoticki je u pismu EBU-u, a koje su potpisali ukrajinski pobjednici na Pjesmama Eurovizije [[Ruslana]], [[Jamala]] te Oleh Psijuh (osnivač grupe Kalush Orchestra) zahtijevao daljnje pregovore s EBU-om.<ref>{{Citiranje novina |last=Marshall |first=Alex |date=2022-06-17 |title=Eurovision rules out Ukraine as host of next year’s song contest. |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2022/06/17/world/europe/eurovision-uk-ukraine.html |access-date=2022-10-01 |issn=0362-4331}}</ref> Na to je Unija odgovorila kako razumije razočarenje ukrajinske delegacije zbog odluke, uz objašnjenje kako natjecanje ne može biti održano u Ukrajini zbog sigurnosnih razloga. Također, Unija inzistira da se proces zemlje domaćina ne smije koristiti u političke svrhe. Zbog presedana da se prvi put od uvođenja polufinalnih večeri natjecanje neće održati u zemlji koja je prethodne godine pobijedila, još u početku je bilo nepoznato hoće li Ukrajina kao pobjednik natjecanja 2022. dobiti direktan plasman u veliko finale na natjecanju dogodine.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-06-23 |title=Further EBU Statement on Hosting of 2023 Eurovision Song Contest |url=https://eurovision.tv/mediacentre/release/ebu-statement-on-hosting-of-the-2023-eurovision |access-date=2022-10-01 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref> 25. srpnja 2022, EBU objavljuje kako će domaćin natjecanja 2023 godine biti Ujedinjeno Kraljevstvo u suradnji s ukrajinskom nacionalnom televizijom te kako će Ukrajina biti direktno plasirana u veliko finale.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-07-25 |title=United Kingdom to host Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovision.tv/story/united-kingdom-host-eurovision-song-contest-2023 |access-date=2022-10-01 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref> Ovo će biti peti put kako Ujedinjeno Kraljevstvo ugošćuje Pjesmu Eurovizije umjesto godinu dana ranije pobjedničke zemlje, a to su napravili umjesto [[Nizozemska|Nizozemske]] [[Pjesma Eurovizije 1960.|1960.]], [[Francuska|Francuske]] [[Pjesma Eurovizije 1963.|1963.]], [[Monako|Monaka]] [[Pjesma Eurovizije 1972.|1972.]] i [[Luksemburg]]a[[Pjesma Eurovizije 1974.|1974.]]<ref>{{Citiranje weba |date=2022-07-25 |title=A History of the United Kingdom in the Eurovision Song Contest |url=https://eurovision.tv/story/history-united-kingdom-eurovision-song-contest |access-date=2023-02-19 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref> === Natječaj za domaćinstvo === Nakon što je EBU izjavio kako Ukrajina neće biti domaćin Pjesme Eurovizije, nego će ta čast pripasti Ujedinjenom Kraljevstvu, mnogi gradovi su izrazili interes za domaćinstvo: [[Aberdeen]], [[Belfast]], [[Birmingham]], [[Brighton]], [[Bristol]], [[Cardiff]], [[Edinburgh]], [[Glasgow]], [[Leeds]], [[Liverpool]], [[London]], [[Manchester]], [[Newcastle]], [[Sheffield]], [[Sunderland]] te [[Wolverhampton]]. [[Nottingham]], te grad [[Londonderry]] su naknadno izrazili interes nakon što je UK službeno potvrđen kao zemlja domaćin. Tijekom prve faze procesa nadmetanja, [[BBC]] je primio izraze zainteresiranosti iz 20 britanskih gradova od kojih je sedam ušlo u uži izbor 12. kolovoza 2022: Birmingham, Glasgow, Leeds, Liverpool, Manchester, Newcastle i Sheffield.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-08-12 |title=Ovi gradovi su još u utrci za domaćinstvo 67. Eurosonga |url=https://eurosong.hr/ovi-gradovi-su-jos-u-utrci-za-domacinstvo-67-eurosonga/ |access-date=2022-10-01 |website=eurosong.hr |language=hr}}</ref> Nakon što su u uži krug natječaja ušli [[Liverpool]] i [[Glasgow]], 7. listopada 2022 godine [[BBC]] je objavio kako će se natjecanje održati u Liverpoolu u [[Liverpool Arena|Liverpool Areni]].<ref>{{Citiranje weba |date=2022-10-07 |title=Liverpool will host Eurovision 2023 |url=https://eurovision.tv/story/liverpool-will-host-eurovision-2023 |access-date=2022-10-08 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref> Kriteriji za izbor grada domaćina prethodnih godina uključivali su:<ref>{{Citiranje weba |date=2022-06-25 |title=Eurovision 2023: Which UK cities have what it takes to host? |url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2023-if-in-the-united-kingdom-then-in-which-city |access-date=2022-10-01 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}</ref> * prostor koji može primiti minimalno 10 000 gledatelja * press centar za najviše 1 500 novinara * laku dostupnost međunarodne zračne luke * hotelski smještaj za najmanje 2 000 delegata, novinara i gledatelja. ====== Gradovi koji su iskazali interes i prezentirali svoje kandidature ====== '''Legenda:'''<br /> {{Color box|#CEDFF2|†|border=darkgray}} Grad domaćin {{Color box|#FFFFCC|‡|border=darkgray}} Završni uži izbor {{Color box|#D0F0C0|‡|border=darkgray}} Uži izbor {{Color box|#F2E0CE|border=darkgray}} Predana ponuda {| class="wikitable sortable" |+ ! scope="col" | Grad ! scope="col" | Arena ! scope="col" | Bilješke ! scope="col" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- |style="background:#F2E0CE"|[[Aberdeen]] |style="background:#F2E0CE"|[[P&J Live|The Event Complex Aberdeen]] |style="background:#F2E0CE"|— |style="background:#F2E0CE"|<ref>{{cite web |url=https://www.aberdeenlive.news/news/aberdeen-news/aberdeen-eurovision-bid-given-201-7383665 |title=Aberdeen Eurovision bid given 20/1 shot by leading bookmakers |date=26. srpnja 2022.}}</ref> |- |style="background:#F2E0CE"|[[Belfast]] |style="background:#F2E0CE"|[[Odyssey Complex#SSE Arena, Belfast|Odyssey Arena]] |style="background:#F2E0CE"|— |style="background:#F2E0CE"|<ref name=":6" /><ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-62434757 |title=Eurovision 2023: UK host city will need to cancel other events to make way for contest |work=BBC News |date=10. kolovoza 2022.}}</ref> |- |style="background:#D0F0C0"|[[Birmingham]] |style="background:#D0F0C0"|[[Resorts World Arena|NEC Arena]] ‡ |style="background:#D0F0C0"| Podržala gradska skupština Birminghama. |style="background:#D0F0C0"|<ref>{{cite web |url=https://www.birminghammail.co.uk/whats-on/music-nightlife-news/birmingham-makes-official-bid-host-24602942 |title=Birmingham makes official bid to host Eurovision 2023 at Resorts World Arena |date=27. srpnja 2022.}}</ref> |- |[[Brighton]] |— |Odustali od izbora 11. kolovoza 2022, navodeći manjak potrebne infrastrukture i mjesta održavanja |<ref name="BBC host cities">{{Cite news |date=17. lipnja 2022. |title=Eurovision Song Contest: Which UK cities could host 2023 show? |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-61844328 |access-date=19. lipnja 2022.}}</ref><ref>{{Cite web |last=Carden |first=George |date=26. srpnja 2022. |title=Brighton to put in bid to host Eurovision Song Contest 2023 |url=https://www.theargus.co.uk/news/20522327.brighton-put-bid-host-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=26. srpnja 2022. |website=The Argus |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |last=Green |first=Daniel |date=17. lipnja 2022. |title=Brighton throws hat in ring to host Eurovision 2023 |url=https://www.theargus.co.uk/news/20219129.brighton-throws-hat-ring-host-eurovision-2023/ |access-date=25. srpnja 2022. |website=The Argus |language=en-GB}}</ref><ref name=":17">{{Cite web |last=Green |first=Daniel |date=11. kolovoza 2022. |title=Brighton ruled out of race to host Eurovision 2023 |url=https://www.theargus.co.uk/news/20623343.brighton-ruled-race-host-eurovision-2023/ |access-date=11. kolovoza 2022. |website=The Argus |language=en-GB}}</ref> |- |style="background:#F2E0CE"|[[Bristol]] |style="background:#F2E0CE"|[[Bristol Arena]] |style="background:#F2E0CE"|— |style="background:#F2E0CE"|<ref>{{cite web |url=https://www.bristolpost.co.uk/news/bristol-news/bristol-submits-bid-uk-eurovision-7443342 |title=Bristol submits bid for UK Eurovision Song Contest 2023 as shortlist due to be announced |date=9. kolovoza 2022.}}</ref> |- ||[[Cardiff]] |[[Millennium Stadium]] |Odustali od ponude 3. kolovoza 2022. navodeći nedostupnost ponuđene arene. |<ref>{{Cite web |date=17. lipnja 2022. |access-date=12. srpnja 2022. |title=Cardiff express interest in a bid for Eurovision 2023 |url=https://escxtra.com/2022/06/17/cardiff-express-interest-in-a-bid-for-eurovision-2023/ |last=Picot |first=Nathan |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-wales-62406786 |title=Eurovision 2023: Cardiff out of race for song contest |work=BBC News |date=3. kolovoza 2022.}}</ref> |- |style="background:#F2E0CE"|[[Darlington]] |style="background:#F2E0CE"|[[The Darlington Arena]] |style="background:#F2E0CE"|Prijedlog je ovisio o izgradnji krova za pokrivanje arene. Uz podršku gradskog vijeća Darlingtona i zajedničke uprave Tees Valley. |style="background:#F2E0CE"|<ref name=":14">{{Cite web |title=Darlington confirms it WILL bid to host the Eurovision Song Contest in 2023 |url=https://www.thenorthernecho.co.uk/news/20616763.darlington-launches-bid-host-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=2022-08-10 |website=The Northern Echo |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=How Darlington Arena was going to host Eurovision with giant Ukraine flag for roof |url=https://www.thenorthernecho.co.uk/news/20625709.watch-darlington-arena-going-host-eurovision-2023-won/ |access-date=2022-08-13 |website=The Northern Echo |language=en}}</ref> |- |[[Derry]] |— |Povukao je svoj prijedlog 8. kolovoza 2022., navodeći nedostatak odgovarajućeg mjesta i prateće smještajne infrastrukture. |<ref>{{Cite web |last=Anderson |first=Gillian |date=2022-08-01 |title=Derry considering bid to host Eurovision 2023 |url=https://www.belfastlive.co.uk/whats-on/music-nightlife-news/derry-considering-bid-host-eurovision-24637765 |access-date=2022-08-03 |website=BelfastLive |language=en}}</ref><ref name=":7">{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-08-08 |title=Eurovision 2023: Derry Will Not Bid To Host |url=https://eurovoix.com/2022/08/08/eurovision-2023-derry/ |access-date=2022-08-08 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- |style="background:#F2E0CE"|[[Edinburgh]] |style="background:#F2E0CE"|— |style="background:#F2E0CE"|Podržalo gradsko vijeće Edinburgha |style="background:#F2E0CE"|<ref>{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-08-11 |title=Eurovision 2023: Edinburgh Confirms Bid Submitted To Host |url=https://eurovoix.com/2022/08/11/eurovision-2023-edinburgh-bid/ |access-date=2022-08-12 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- |style="background:#FFFFCC"|[[Glasgow]] |style="background:#FFFFCC"|[[OVO Hydro|The Hydro]] ‡ |style="background:#FFFFCC"|Podržalo gradsko vijeće grada Glasgowa. |style="background:#FFFFCC"|<ref name=Eurovision-shortlist>{{cite news |title=Eurovision 2023: Seven UK cities make shortlist to host song contest |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-62496803 |work=BBC News |publisher=BBC |date=12. kolovoza 2022.}}</ref> |- |style="background:#D0F0C0"|[[Leeds]] |style="background:#D0F0C0"|[[First Direct Arena|Leeds Arena]] ‡ |style="background:#D0F0C0"|Podržalo gradsko vijeće grada Leedsa. |style="background:#D0F0C0"|<ref name="Leeds">{{cite web |title=Eurovision Song Contest 2023 to be hosted in the UK as Leeds to make bid on behalf of Ukraine |date=25. srpnja 2022. |url=https://www.yorkshireeveningpost.co.uk/whats-on/arts-and-entertainment/eurovision-song-contest-2023-to-be-hosted-in-the-uk-as-leeds-to-make-bid-on-behalf-of-ukraine-3780711}}</ref><ref name=Eurovision-shortlist/> |- |style="background:#CEDFF2"|'''[[Liverpool]]''' |style="background:#CEDFF2"| '''[[Liverpool Arena]]''' † |style="background:#CEDFF2"|Podržalo gradsko vijeće grada Liverpoola. Mjesto održavanja Pjesme Eurovizije 2023. |style="background:#CEDFF2"|<ref name="Liverpool">{{cite web |title=Eurovision 2023 confirmed for UK as Liverpool steps up host city bid |date=25. srpnja 2022. |url=https://www.liverpoolecho.co.uk/news/liverpool-news/eurovision-2023-confirmed-uk-liverpool-24580632}}</ref><ref>{{Cite news |date=2022-08-09 |title=Liverpool submits official bid to host Eurovision 2023 |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/uk-england-merseyside-62478794 |access-date=2022-08-09}}</ref><ref>{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=23. rujna 2022. |title=Eurovision 2023: Odesa Supports Liverpool's Bid to Host |url=https://eurovoix.com/2022/09/23/eurovision-2023-%f0%9f%87%ba%f0%9f%87%a6-odesa-supports-liverpools-bid-to-host/ |access-date=23. rujna 2022. |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref name=Eurovision-shortlist/><ref>{{Cite web |date=2022-10-07 |last=Popescu |first=David |title=Liverpool will host the 2023 Eurovision Song Contest! |url=https://www.escunited.com/the-host-for-2023/ |access-date=2022-10-07 |website=ESCUnited |url-status=live}}</ref> |- |style="background:#F2E0CE"|[[London]] |style="background:#F2E0CE"|— |style="background:#F2E0CE"|London je ispunio kriterije, ali nije ušao u uži izbor jer su BBC i britanska vlada imali za cilj "premjestiti događaje i prilike izvan glavnog grada". |style="background:#F2E0CE"|<ref name="BBC host cities" /><ref>{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=17. lipnja 2022. |title=Eurovision 2023: Mayor of London Expresses Support For Capital to Host |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-mayor-london-support-host/ |access-date=19. lipnja 2022. |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref name=Eurovision-shortlist></ref> |- |style="background:#D0F0C0"|[[Manchester]] |style="background:#D0F0C0"|[[Manchester Arena]] ‡ |style="background:#D0F0C0"|Podržalo gradsko vijeće grada Manchestera. |style="background:#D0F0C0"|<ref>{{cite web |url=https://www.manchester.gov.uk/news/article/9088/manchester_has_been_named_a_2023_eurovision_shortlisted_host_city |title=Manchester has been named a 2023 Eurovision Shortlisted Host City |access-date=5. veljače 2023. |archive-date=15. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220815212200/https://www.manchester.gov.uk/news/article/9088/manchester_has_been_named_a_2023_eurovision_shortlisted_host_city |url-status=dead }}</ref><ref name=Eurovision-shortlist/> |- |style="background:#D0F0C0"|[[Newcastle upon Tyne|Newcastle]] |style="background:#D0F0C0"|[[Utilita Arena Newcastle|Newcastle Arena]] ‡ |style="background:#D0F0C0"|Podržalo gradsko vijeće grada Newcastlea. |style="background:#D0F0C0"|<ref name=":1">{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=12. srpnja 2022. |title=Eurovision 2023: Newcastle Preparing Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/07/12/eurovision-2023-newcastle-preparing-bid/ |access-date=13. srpnja 2022. |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |last=Duke |first=Simon |date=2022-08-08 |title=Newcastle officially confirms bid to host Eurovision next year |url=https://www.chroniclelive.co.uk/news/north-east-news/newcastle-host-eurovision-song-contest-24691588 |access-date=2022-08-08 |website=ChronicleLive |language=en}}</ref><ref name=Eurovision-shortlist/> |- |[[Nottingham]] |[[Motorpoint Arena Nottingham|Nottingham Arena]] |Povukao je svoj prijedlog 9. kolovoza 2022., navodeći kao razlog nesposobnost predloženog mjesta da ispuni zahtjeve EBU-a. |<ref name=":5">{{cite web |url=https://esctoday.com/187536/eurovision-2023-nottingham-sets-its-eyes-on-hosting-the-event |title=Eurovision 2023: Nottingham sets its eyes on hosting the event |date=27. srpnja 2022.}}</ref><ref name=":11">{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-08-09 |title=Nottingham Will Not Bid For Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/nottingham-will-not-bid-for-eurovision-2023-🇬🇧/ |access-date=2022-08-09 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- |[[Prudhoe]] |— |— |<ref>{{cite web |url=https://escxtra.com/2022/06/20/prudhoe-eurovision-2023 |title=Is Prudhoe going to bid to host the Eurovision Song Contest 2023? |date=20. lipnja 2022.}}</ref> |- |style="background:#D0F0C0"|[[Sheffield]] |style="background:#D0F0C0"|[[Sheffield Arena]] ‡ |style="background:#D0F0C0"|Uz potporu gradskog vijeća Sheffielda i zajedničke uprave gradonačelnika Južnog Yorkshirea. |style="background:#D0F0C0"|<ref name="Sheffield">{{cite web |title=UK Eurovision 2023: Sheffield will bid to host song contest in Utilita Sheffield Arena |date=27. srpnja 2022. |url=https://wiwibloggs.com/2022/07/27/uk-eurovision-2023-sheffield-will-bid-to-host-song-contest-in-utilita-sheffield-arena/272997}}</ref><ref>{{Cite news |date=2022-08-09 |title=Sheffield's Eurovision bid is in as Council's bid receives regional backing |url=https://www.thestar.co.uk/news/people/eurovision-sheffield-2023-city-council-release-statement-as-entire-region-backs-sheffield-hosting-bid-3799662 |access-date=2022-08-11 |website=www.thestar.co.uk |language=en}}</ref> |- |[[Sunderland]] |[[Stadium of Light]] |Povukao je svoj prijedlog 10. kolovoza 2022., navodeći kao razlog nedostupnost predloženog mjesta. |<ref>{{Cite web |date=19. lipnja 2022. |title=Sunderland councillor wants the Stadium of Light to host Eurovision 2023 |url=https://escxtra.com/2022/06/19/sunderland-eurovision-2023/ |access-date=19. lipnja 2022. |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |date=1. veljače 2022. |title=Plans outlined for 10,000-capacity arena in Sunderland |url=https://www.thestadiumbusiness.com/2022/02/01/plans-outlined-for-10000-capacity-arena-in-sunderland/ |access-date=19. lipnja 2022. |website=The Stadium Business |language=en-GB}}</ref><ref name=":15">{{Cite web |last=Rosie |date=2022-08-11 |title=Sunderland rules out bid to host the 2023 Eurovision Song Contest |url=https://thateurovisionsite.com/2022/08/11/sunderland-no-bid-eurovision-2023/ |access-date=2022-08-11 |website=That Eurovision Site |language=en-GB}}</ref> |- |[[Wolverhampton]] |— |— |<ref name=":6">{{Cite web |last=Ramachandran |first=Naman |date=2022-07-26 |title=Who Wants to Host Eurovision? Here Are the 16 U.K. Cities in the Running |url=https://variety.com/2022/music/global/eurovision-song-contest-uk-host-cities-1235324783/ |access-date=2022-07-27 |website=[[Variety (časopis) |Variety]] |language=en-US}}</ref> |} == Produkcija == Pjesmu Eurovizije 2023. producirat će britanska javna televizija [[BBC|British Broadcasting Corporation]]. Ukrajinski javni emiter, Public Broadcasting Company of Ukraine (UA:PBC), radit će s BBC-jem na razvoju i implementaciji ukrajinskih elemenata za emisije uživo.<ref>{{Citiranje weba |last=Adams |first=Oliver |date=2022-07-25 |title=United Kingdom will host Eurovision 2023 after BBC accepts EBU offer |url=https://wiwibloggs.com/2022/07/25/united-kingdom-uk-to-host-eurovision-2023/272975/ |access-date=2022-10-08 |website=wiwibloggs |language=en-US}}</ref> Tri emisije producirat će BBC Studios, BBC-jeva komercijalna podružnica.<ref>{{Citiranje weba |title=BBC sets out Host City process and production plans for the 2023 Eurovision Song Contest |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2022/eurovision-2023-bbc-host-city-process-production-plans/bbc.com/mediacentre/2022/eurovision-2023-bbc-host-city-process-production-plans/ |access-date=2022-10-08 |website=www.bbc.co.uk |language=en}}</ref> Rachel Ashdown služit će kao glavni povjerenik. === Vizualni dizajn === [[Datoteka:Pjesma Eurovizije 2023 logo.png|mini|Generički logotip za natjecanje 2023. koristi ukrajinsku zastavu, dok su zemlja i grad domaćin prikazani ispod.]] 7. listopada 2022., zajedno s objavom grada domaćina, EBU je otkrio generički logo za natjecanje 2023.<ref>{{Citiranje weba |last=Rossini |first=Federico |date=2022-10-07 |title=Eurovision 2023: ufficiale, è Liverpool la città ospitante! |url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/10/07/eurovision-2023-a-liverpool/ |access-date=2022-10-08 |language=it-IT}}</ref> Srce Eurovizije, koje obično ima zastavu zemlje domaćina smještenu u svom središtu, sadrži ukrajinsku zastavu za ovu godinu koja odražava pobjedu zemlje prethodne godine. Tekst 'Song Contest' dolje je popraćen 'United Kingdom' i niže 'Liverpool 2023'. Grafički dizajn te slogan natjecanja predstavljeni su 31. siječnja 2023. Slogan natjecanja glasi ''United by Music (''Ujedinjeni glazbom). Logotip natjecanja sastoji se od šarenog efekta [[elektrokardiogram]]a koji proizvodi niz srca, od kojih svako reagira na ritam i zvuk kako bi se ilustrirao otkucaj srca. Boje na logotipu predstavljaju kombinaciju boja zastava Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine kako bi predstavili radost i raznolikost na natjecanju i time doprinijeli svjetlijem izgledom u odnosu na prethodne godine kada su dominirale tamne boje. Za potrebe izrade logotipa, korišten je font ''Penny Lane'', inspiriran natpisima od lijevanog željeza iz 20. stoljeća koji prikazuju imena ulica u Liverpoolu i pokazuju bogato nasljeđe grada.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-01-31 |title=‘United By Music’: Liverpool 2023 theme revealed |url=https://eurovision.tv/story/united-music-liverpool-2023-theme-revealed |access-date=2023-01-31 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref> === Voditelji === {{Multiple image | total_width = 240 | image1 = Alesha Dixon at Tup Tup Palace (cropped).jpg | image2 = Hannah Waddingham on March 20, 2023 in the Oval Office of the White House - P20230320AS-2571 (cropped).jpg | image3 = M1 Music Awards 2019 166 Юлія Саніна (cropped).jpg | image4 = Graham Norton 2021 (cropped).jpg | footer = Alesha Dixon, Hannah Waddingham, Julia Sanina i Graham Norton, voditelji [[Pjesma Eurovizije 2023.|Eurosonga 2023.]] |perrow=2}} 22. veljače 2023. BBC je objavio voditelje ovogodišnje Pjesme Eurovizije. Britanska pjevačica [[Alesha Dixon]], britanska glumica [[Hannah Waddingham]] i ukrajinska pjevačica [[Julia Sanina]] vodit će sve tri emisije, a irski televizijski voditelj i britanski komentator natjecanja od 2009., [[Graham Norton]], pridružit će im se u finalu. Timur Miroshnychenko (koji je bio jedan od voditelja natjecanja 2017.) i Sam Quek bit će domaćini događaja ''Turquoise Carpet'' i ceremonije otvaranja Pjesme Eurovizije.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-02-22 |title=Eurovision 2023: Hosts revealed for Liverpool |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-hosts-revealed-liverpool |access-date=2023-02-22 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2023-02-22 |title=Meet our Eurovision 2023 family! |url=https://www.bbc.co.uk/blogs/eurovision/entries/6f2e0053-e405-4548-b330-e1741d2c9198 |access-date=2023-02-22 |website=BBC |language=en}}</ref> === Dizajn pozornice === [[Europska radiodifuzijska unija]] (EBU) otkrila je dizajn pozornice 2. veljače 2023. Autor pozornice je Julio Himede, a koncept je baziran na principima “zajedništva, slavlja i zajednice”. Na više od 450 kvadratnih metara pozornice, ovaj set donosi dodatnih 220 kvadratnih metara neovisno pomicajućih i okretnih videoekrana, kao i 700 video tuba ukorpororiranih u pod i više od 1500 metara LED svjetala. “Arhitektura je inspirirana velikim zagrljajem, koji otvara svoje ruke Ukrajini, izvođačima i gostima diljem svijeta. Fokusirao sam se na kulturne aspekte i sličnosti između Ukrajine, Ujedinjenog Kraljevstva i specifično Liverpoola. Od glazbe, plesa i umjetnosti do arhitekture i poezije”, izjavio je Julio Himede i dodao: “Naša dužnost kao dizajnera je da poboljšamo nastupe kroz uvjerljiv vizualni krajolik, koji obuhvaća srce i dušu Eurosonga.”<ref>{{Citiranje weba |last=Giacometti |first=Emilia |date=2023-02-02 |title=Otkrivena pozornica Eurosonga 2023. |url=https://eurosong.hr/otkrivena-pozornica-eurosonga-2023/ |access-date=2023-02-02 |website=eurosong.hr |language=hr}}</ref> [[Datoteka:Eurovision 2023 Stage.jpg|lijevo|mini|373x373px|Izgled pozornice u Liverpool Areni]] Dana 26. travnja 2023. [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|kralj Charles]] te njegova supruga [[Camilla, kraljica supruga Ujedinjenog Kraljevstva|Camilla]] otkrili su pozornicu za Eurosong.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-04-26 |title=King Charles and the Queen Consort unveil the Liverpool 2023 stage |url=https://eurovision.tv/story/king-charles-and-queen-consort-unveil-liverpool-2023-stage |access-date=2023-04-27 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2023-04-27 |title=Jutarnji list - Kralj Charles posjetio Liverpool: ‘Pratit ću Eurosong sa zanimanjem‘, britanska predstavnica: ‘Bilo je nadrealno!‘ |url=https://www.jutarnji.hr/scena/strane-zvijezde/kralj-charles-posjetio-liverpool-pratit-cu-eurosong-sa-zanimanjem-britanska-predstavnica-bilo-je-nadrealno-15330086 |access-date=2023-04-27 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> === Uvodni i zabavni program === BBC je objavio listu vrhunskih izvođača koje ćemo gledati u zabavnom programu polufinala ovogodišnjeg izdanja Eurosonga. Tako saznajemo da će prvu polufinalnu večer 9. svibnja otvoriti Julia Sanina, pjevačica ukrajinske grupe The Hardkiss, s pjesmom ''Маяк.'' Nastup bi trebao biti moćan i simboličan način provođenja ovogodišnjeg slogana ''United by Music'' (ujedinjeni glazbom). Iste večeri, kao dio zabavnog programa, će nastupiti svjetski poznata pjevačica Rita Ora koja će izvesti “medley” svojih najvećih hitova. Rita Ora je jedna od najistaknutijih britanskih izvođačica, a u sklopu nastupa će predstaviti i svoj novi singl ''Praising You.'' U prvom polufinalu će nastupiti i Alyosha koja je predstavljala Ukrajinu na Eurosongu 2010. godine s pjesmom ''Sweet People.'' Alyosha će nastupiti uz britansku pjevačicu Rebeccu Ferguson. Alyosha je, kao i mnoge Ukrajinke, u 2022. godini spas pronašla u izbjeglištvu te će Alyosha i Rebecca nastupom iznijeti poruku mira i podrške ukrajinskom narodu. Drugo polufinale je na rasporedu 11. svibnja, a obilježit će ga dva nastupa uzabavnom programu. Prvi nastup je inspiriran sloganom ''Music Unites Generations'' (glazba ujedinjuje generacije), a u kojem će biti izvedeni najpoznatiji ukrajinski hitovi. Glavni dio nastupa će iznijeti Mariya Yaremchuk koja je Ukrajinu predstavljala na Eurosongu 2014. s pjesmom ''Tick-Tock.'' Izvedbi će se pridružiti i ukrajinski reper OTOY te Zlata Dziunka koja je Ukrajinu predstavljala na Dječjem Eurosongu 2022. U sklopuzabavnog programa će biti izveden i nastup pod nazivom ''Be Who You Wanna Be'' (budi što želiš biti) koji će pokazati kako je Eurosong mjesto za svakoga. Nastup će izvesti 3 izvanredna ''drag'' izvođača koji će uz plesačku grupu izvesti vrhunske pop hitove. Nastup će slaviti eurovizijske fanove, neovisno o dobi, nacionalnosti ili drugim značajkama.<ref>{{Citiranje weba |last=Kolovrat |first=Edita |date=2023-04-13 |title=Poznati su izvođači interval actova u polufinalima Eurosonga 2023. |url=https://eurosong.hr/poznati-su-izvodaci-interval-actova-u-polufinalima-eurosonga-2023/ |access-date=2023-04-21 |website=eurosong.hr |language=hr |url-status=dead |archive-date=21. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230421150649/https://eurosong.hr/poznati-su-izvodaci-interval-actova-u-polufinalima-eurosonga-2023/ }}</ref> Veliko finale ovogodišnjeg natjecanja, koje se održava u Liverpoolu u ime pobjednika natjecanja iz 2022. Ukrajine, otvorit će prošlogodišnji pobjednici Kalush Orchestra i moćna izvedba pod nazivom ''Voices of a New Generation''. Orkestar Kalush će započeti veliko finale 2023. nastupom koji će uključivati njihovu pobjedničku pjesmu ''Stefania''. Tijekom parade zastava svih 26 velikih finalista, gledatelje će počastiti jedinstvenim nastupom nekih kultnih bivših ukrajinskih sudionika Eurosonga, a to su Go_A, Jamala, Tina Karol i Verka Serduchka koji će nas podsjetiti na svoje eurovizijske uspješnice. Za prvi intervalni nastup, tijekom kojeg se odvija glasovanje diljem Europe i svijeta, prošlogodišnji viceprvak Sam Ryder trijumfalno će se vratiti na pozornicu Eurosonga nakon što je prošle godine ostvario najveći uspjeh Ujedinjenog Kraljevstva na natjecanju više od dva desetljeća. Osim što ćemo čuti pjesmu ''Space Man,'' gledatelje očekuju dodatna iznenađenja. Posljednji intervalni čin zove se The Liverpool Songbook; proslava neslavnog doprinosa grada domaćina svijetu pop glazbe. BBC je okupio šest kultnih izvođača Eurosonga – Mahmood, Netta,  Daði Freyr, Cornelia Jakobs, Duncan Laurence, kao i Soniu, predstavnicu iz Liverpoola, slaveći 30 godina otkako je završila druga na natjecanju 1993. godine.<ref>{{Citiranje weba |last=Vukić |first=Matea |date=2023-04-18 |title=Poznati su gostujući izvođači u finalu Eurosonga 2023. |url=https://eurosong.hr/poznati-su-gostujuci-izvodaci-u-finalu-eurosonga-2023/ |access-date=2023-04-21 |website=eurosong.hr |language=hr |archive-date=21. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230421150650/https://eurosong.hr/poznati-su-gostujuci-izvodaci-u-finalu-eurosonga-2023/ |url-status=dead}}</ref> == Format natjecanja == === Način glasovanja === 22. studenog 2022. EBU je najavio velike promjene u sustavu glasovanja za natjecanje 2023.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-11-22 |title=Voting changes announced for Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovision.tv/story/voting-changes-announced-eurovision-song-contest-2023 |access-date=2022-12-04 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref> Rezultati polufinala određivali će se isključivo televotingom, kao što je bio slučaj između 2004. i 2007., dok bi rezultate finala određivali i nacionalni žiriji i televoting, kao što je to bio slučaj od finala 2009. godine. U slučaju da zemlja ne može dostaviti rezultat televotinga za polufinale, koristit će se rezervni rezultat žirija, a ako problem potraje u finalu, bodovi žirija dodijeljeni u finalu udvostručiće se, zamjenjujući prethodnu proceduru pomoću algoritma za izračunavanje i dodjeljivanje bodova na temelju zemalja sa sličnim obrascima glasovanja. Ako je žiri neke zemlje diskvalificiran, bodovi za televoting iz te zemlje bi se udvostručili i koristili kao zamjena u finalu. Gledatelji iz zemalja koje ne sudjeluju također će moći glasovati u svim emisijama, a njihovi glasovi bi se zbrajali i predstavljen kao jedan pojedinačni skup točaka kao "Ostatak svijeta". Ti bi gledatelji mogli glasovati putem online platforme, koja zahtijeva posjedovanje kreditne ili debitne kartice za provjeru.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-11-22|title=Voting changes (2023) FAQ {{!}} Eurovision Song Contest|url=https://eurovision.tv/voting-changes-2023-faq|access-date=2022-12-04|website=eurovision.tv|language=en}}</ref> === Nastup === Već treću godinu zaredom delegacije imaju mogućnost koristiti unaprijed snimljene prateće vokale, iako svaka delegacija i dalje može koristiti prateće pjevače – bilo na pozornici ili izvan nje – ili kombinaciju živih i snimljenih pratećih vokala. Međutim, svi glavni vokali koji izvode melodiju pjesme i dalje moraju biti uživo.<ref>{{Citiranje weba |last=Washak |first=James |date=2022-08-26 |title=🇬🇧 Eurovision 2023: Pre-Recorded Backing Vocals Remain |url=https://eurovoix.com/2022/08/26/🇬🇧-eurovision-2023-pre-recorded-backing-vocals-remain/ |access-date=2022-10-01 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> === Ždrijeb polufinala === [[Datoteka:St Georges Hall Liverpool 3 (6727529617).jpg|mini|St. George's Hall, mjesto održavanja ždrijeba polufinala]] Ove godine voditeljska palica pripala je britanskom dvojcu, AJ Odudui i njezinom kolegi, Ryanu Clarku-Nealu koji je, 31. siječnja, uživo iz liverpulskog George’s Halla, predstavijo rezultate raspodjele država sudionica po polufinalima. Uz navedeni dvojac, važnu ulogu u prezentaciji igrao je i djeca iz lokalne škole, kao i članovi ukrajinske zajednice koji su svoj dom, nakon ruske invazije, pronašli u Liverpoolu. S obzirom na to da se velika petorka tradicionalno kvalificira izravno u finale, u ždrijebom dodijeljenom polufinalu imao je priliku glasovati za svoje favorite koji nastupaju te večeri. Uzevši u obzir činjenicu da je Ukrajina aktualni pobjednik Eurosonga, oni su, bez obzira na nemogućnost održavanja natjecanja “kod kuće”, bili šesta država koja neće morati prolaziti polufinalnu fazu. U emisiji su gostovili i torinski gradonačelnik, Stefano Lo Russo, koji je, kao lanjski domaćin, predao službene ključeve natjecanja liverpulskoj gradonačelnici, Joanne Anderson. Polufinalni ždrijeb i ceremonija primopredaje izravno je, s početkom u 20 sati, prenosio na službenom YouTube kanalu Eurosonga, a te bi večeri, uz logo, trebao biti obznanjen i slogan nadolazećeg izdanja natjecanja za Pjesmu Eurovizije.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-01-10 |title=AJ Odudu i Rylan Clark-Neal domaćini ždrijeba polufinala |url=https://eurosong.hr/aj-odudu-i-rylan-clark-neal-domacini-zdrijeba-polufinala/ |access-date=2023-01-11 |website=eurosong.hr |language=hr}}</ref> Sastav šešira je sljedeći: {| class="wikitable" |- ! style="width:15%;"| Šešir broj 1 ! style="width:15%;"| Šešir broj 2 ! style="width:15%;"| Šešir broj 3 ! style="width:15%;"| Šešir broj 4 ! style="width:15%;"| Šešir broj 5 |- |valign="top" | * {{Z+X|ALB}} * {{Z+X|AUT}} * {{Z+X|HRV}} * {{Z+X|SLO}} * {{Z+X|SRB}} * {{Z+X|ŠVI}} |valign="top" | * {{Z+X|AUS}} * {{Z+X|DAN}} * {{Z+X|EST}} * {{Z+X|FIN}} * {{Z+X|ISL}} * {{Z+X|NOR}} * {{Z+X|ŠVE}} |valign="top" | * {{Z+X|ARM}} * {{Z+X|AZE}} * {{Z+X|GRU}} * {{Z+X|IZR}} * {{Z+X|LAT}} * {{Z+X|LIT}} |valign="top" | * {{Z+X|CIP}} * {{Z+X|GRČ}} * {{Z+X|IRS}} * {{Z+X|MLT}} * {{Z+X|POR}} * {{Z+X|SMR}} |valign="top" | * {{Z+X|BEL}} * {{Z+X|ČEŠ}} * {{Z+X|MOL}} * {{Z+X|NIZ}} * {{Z+X|POLJ}} * {{Z+X|RUM}} |} === Razglednice === Snimljene između veljače i travnja 2023. u režiji Toma Cooka, s Carlom Massarellom i Jane McGoldrick kao izvršnim producentima, razglednice se temelje na temi natjecanja ''United by Music''. Koristeći tehnologiju drona od 360°, svaka će razglednica započeti na odabranoj lokaciji u Ukrajini, zatim na jednoj u Ujedinjenom Kraljevstvu, prije nego što se preseli u zemlju podrijetla umjetnika, gdje će umjetnik sudjelovati u aktivnosti po vlastitom izboru. Tri mjesta koja se pojavljuju na svakoj razglednici povezana su jedinstvenom temom. Razglednice su proizvele londonska produkcijska tvrtka Windfall Films i ukrajinska produkcijska kuća 23/32, a glazbenu podlogu skladao je Dmytro Shurov.<ref>{{Citiranje weba |title=111 locations, 37 acts: Eurovision 2023 Postcards announced |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-postcards-revealed/bbc.com/mediacentre/2023/eurovision-postcards-revealed/ |access-date=2023-05-11 |website=www.bbc.co.uk |language=en}}</ref> Lokacije razglednica su sljedeće: {{Prijevod-srp}} {| class="wikitable plainrowheaders mw-collapsible" style="margin: 1em auto 1em auto" |+ class="nowrap" | Lokacije razglednica ! scope="col" rowspan="2" | Država ! rowspan="2" | Tema ! colspan="3" scope="colgroup" | Lokacije<ref>{{Citation |title=All 37 Postcards from the Eurovision Song Contest 2023 |date=13. svibnja 2023. |url=https://www.youtube.com/watch?v=mpAhfmrBxXc |work=[[YouTube]] |access-date=14. svibnja 2023. |language=en}}</ref> |- ! scope="col" | U Ukrajini ! scope="col" | U Ujedinjenom Kraljevstvu ! scope="col" | U državi sudionici |- ! scope="row" | {{Z+X|ALB}} | Gradski parkovi | [[Sofijski park]], [[Uman]] | {{ill|Seftonski park|en|Sefton Park}} | {{ill|Veliki park Tirane|en|Grand Park of Tirana}} |- ! scope="row" | {{Z+X|AUS}} | Mostovi | {{ill|Most preko Ulice Svetog Volodimira|en|Bridge over Saint Volodymyr Descent|Stakleni most}}, [[Kijiv]] | {{ill|Viseći most Clifton|en|Clifton Suspension Bridge}}, [[Bristol]] | {{ill|Most Matagarup|en|Matagarup Bridge}}, [[Perth]] |- ! scope="row" | {{Z+X|AUT}} | Gradske skupštine | {{ill|Gradska skupština Lavova|en|Lviv Town Hall}} | {{ill|Gradska skupština Sheffielda|en|Sheffield Town Hall}} | {{ill|Gradska skupština Beča|en|Vienna City Hall}} |- ! scope="row" | {{Z+X|AZE}} | Gradski trgovi | [[Trg nezavisnosti (Kijev)|Trg nezavisnosti]], [[Kijiv]] | {{ill|Vekovni trg|en|Centenary Square}} | {{ill|Bulevar Bakua|en|Baku Boulevard}} |- ! scope="row" | {{Z+X|BEL}} | Spomenici | [[Spomenik nezavisnosti (Kijev)|Spomenik nezavisnosti]], [[Kijiv]] | {{ill|Anđeo severa|en|Angel of the North}} | [[Atomium]], [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|regija Bruxellesa]] |- ! scope="row" | {{Z+X|DAN}} | Opere | {{ill|Lavovsko pozorište opere i baleta|en|Lviv Theatre of Opera and Ballet}} | {{ill|Wales Millennium Centre|en|Wales Millennium Centre}} | [[Opera u Kopenhagenu]] |- ! scope="row" | {{Z+X|EST}} | Tornjevi | {{ill|Vodeni toranj Vinnytsia|en|Vinnytsia water tower}} | {{ill|Blackpool Tower|en|Blackpool Tower}} | {{ill|Talinski TV toranj|en|Tallin TV Tower}} |- ! scope="row" | {{Z+X|GRU}} | Stari gradovi | Stari grad, [[Lavov]] | {{ill|Port Sunlight|en|Port Sunlight}}, [[Merseyside]] | Stari grad, [[Tbilisi]] |- ! scope="row" | {{Z+X|GRČ}} | Ruševine | {{ill|Tvrđava Tarakaniv (Ukrajina)|en|Tarakaniv fortress, Ukraine|Tvrđava Tarakaniv}}, [[Rovenjska oblast]] | {{ill|Dunluce Castle|en|Dunluce Castle}} | [[Posejdonov hram, Sunion]] |- ! scope="row" | {{Z+X|IZR}} | Stene | Stene Uritski u {{ill|Skole Beskids|en|Skole Beskids}} | [[Stonehenge]] | [[Masada]], [[Judejska pustinja]] |- ! scope="row" | {{Z+X|IRS}} | Planinski putevi | Planinski put u [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivskoj oblasti]] | {{ill|Put A3055|en|A3055 road}} | {{ill|Put R759 (Irska)|en|R759 road (Ireland)|Sali Gep}}, {{ill|Okrug Wicklow|sr|Виклоу (округ)|okrug Wicklow}} |- ! scope="row" | {{Z+X|ISL}} | Vodopadi | {{ill|Manjavski vodopad|en|Maniava waterfall}} | {{ill|Pistyll Rhaeadr|en|Pistyll Rhaeadr}}, {{ill|Powys|en|Powys}} | {{ill|Kvernufoss|it|Kvernufoss}}, [[Skogar|regija Skogar]] |- ! scope="row" | {{Z+X|ITA}} | Velodromi | Kijivski velodrom | Pump Track Wales, {{ill|Rhayader|en|Rhayader}} | [[Cirkus Maksimus]], [[Rim]] |- ! scope="row" | {{Z+X|ARM}} | Botaničke bašte | Botanička bašta [[Univerzitet u Lavovu|Univerziteta u Lavovu]] | {{ill|Projekat Eden|sl|Projekt Eden}}, [[Cornwall]] | {{ill|Jerevanska botanička bašta|en|Yerevan Botanical Garden}} |- ! scope="row" | {{Z+X|CIP}} | Plaže | {{ill|Kijevski rezervoar|en|Kyiv Reservoir|Kijivski rezervoar}} | [[Brighton|Plaža Brightona]], [[Istočni Sussex]] | Plaža Akti Olympion, [[Limasol]] |- ! scope="row" | {{Z+X|LAT}} | Peščani kampovi | Ekospejs kapsule, {{ill|Kijevski rezervoar|en|Kyiv Reservoir|Kijivski rezervoar}} | Kolibe na {{ill|Boscombe|en|Boscombe}} plaži, [[Bournemouth]] | {{ill|Melnsils|en|Melnsils}}, {{ill|Talsi (opština)|mk|Talsi (opština)|opština Talsi}} |- ! scope="row" | {{Z+X|LIT}} | Utvrđenja | [[Hotina trvđava]], [[Černovačka oblast]] | {{ill|Elen Donan|en|Elen Donan}}, [[Škotsko visočje]] | [[Zamak na ostrvu Trakaj]] |- ! scope="row" | {{Z+X|MLT}} | Autobusi | {{ill|Lviv bus|en|Lavovski autobus}} | {{ill|Londonski autobusi|en|Buses in London}} | Stari autobus u {{ill|Meliheća|en|Mellieħa|Meliheći}} |- ! scope="row" | {{Z+X|MOL}} | Šume | {{ill|Nacionalni park Skolovski Beskidi|en|Skole Beskids National Nature Park|Šuma Skolovski Beskidi}}, [[Lavov]] | {{ill|Šervudska šuma|sh|Sherwood (šuma)}}, [[Nottinghamshire]] | Stari autobus u {{ill|Meliheća|en|Mellieħa|Meliheći}} |- ! scope="row" | {{Z+X|NJE}} | Kanali | {{ill|Rusanivka|en|Rusanivka}} | {{ill|Bridgewater Canal|en|Bridgewater Canal}}, [[Širi Manchester]] | Kerviderflit, [[Hamburg]] |- ! scope="row" | {{Z+X|NOR}} | Biblioteke | {{ill|Nacionalna biblioteka Ukrajine Vernadcki|en|Vernadsky National Library of Ukraine}} | {{ill|Centralna biblioteka Liverpoola|en|Liverpool Central Library}} | {{ill|Biblioteka Deichmann|en|Biblioteka Dajhman}} |- ! scope="row" | {{Z+X|POLJ}} | Sveučilišta | {{ill|Univerzitet Černivecki|en|Chernivtsi University}} | {{ill|Koledž Trinity (Cambridge)|en|Trinity College, Cambridge}} | Fakultet fizike [[Univerzitet u Varšavi|Univerziteta u Varšavi]] |- ! scope="row" | {{Z+X|POR}} | Crkve | [[Saborni hram Svete Sofije u Kijevu|Saborni hram Svete Sofije]], [[Kijiv]] | {{ill|Katedrala u Elyju|sh|Katedrala u Elyju}}, [[Cambridgeshire]] | {{ill|Crkva Santa Engrácia|en|Church of Santa Engrácia}}, [[Lisboa]] |- ! scope="row" | {{Z+X|RUM}} | Kipovi | Statua [[Taras Ševčenko|Tarasu Ševčenku]], [[Lavov]] | {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Beatles]]}} statua | Skulptura ''Kolica s klaunom'', [[Bukurešt]] |- ! scope="row" | {{Z+X|SMR}} | Dvorci | [[Tvrđava Kamjanjec-Podiljski]], [[Hmeljnička oblast]] | {{ill|Zamak Herstmonceux|en|Herstmonceux Castle}}, [[Istočni Sussex]] | {{ill|Guaita|en|Guaita}}, [[Monte Titano]] |- ! scope="row" | {{Z+X|SRB}} | Galerije | Park3020, [[Lavov]]ski region | {{ill|Tate Liverpool|en|Tate Liverpool}} | [[Muzej savremene umetnosti u Beogradu|Muzej savremene umetnosti]], [[Beograd]] |- ! scope="row" | {{Z+X|SLO}} | Krovovi | Krov Tetris hale, [[Kijiv]] | Goodness Gracious Rooftop Bar, [[Liverpool]] | Krov zgrade [[Radiotelevizija Slovenija|Radio-televizije Slovenije]], [[Ljubljana]] |- ! scope="row" | {{Z+X|UK}} | Rijeke | [[Dnjepar]], [[Kijiv]] | [[Merzi]], [[Liverpool]] | [[Towerbridge]], [[London]] |- ! scope="row" | {{Z+X|UKR}} | Ulični murali | Ulični murali u [[Kijiv]]u | Ulični murali u [[Belfast]]u | Art-Zavod platforma, [[Kijiv]] |- ! scope="row" | {{Z+X|FIN}} | Panoramski kotači | Panoramski točak u {{ill|Podil|en|Podil|Podilu}} | {{ill|Wheel of Liverpool|en|Wheel of Liverpool}} | {{ill|SkyWheel Helsinki|en|SkyWheel Helsinki}} |- ! scope="row" | {{Z+X|FRA}} | Palače | {{ill|Palata Potocki (Lavov)|en|Potocki Palace, Lviv|Palata Potocki}} | {{ill|Hopetoun House|en|Hopetoun House}} | [[Dvorac Fontenblo]], [[Sena i Marna]] |- ! scope="row" | {{Z+X|NIZ}} | Raznobojna arhitektura | Comfort Town, [[Kijiv]] | {{ill|Portmeirion|en|Portmeirion}}, [[Gwynedd]] | [[Zandam|Zandam]], [[Severna Holandija]] |- ! scope="row" | {{Z+X|ČEŠ}} | Labirinti | Zeleni labirint, [[Žitomir (grad)|Žitomir]] | Labirint mira, {{ill|Castlewellan|en|Castlewellan}} | Jev lavirint, [[Loučenj|Dvorac Loučenj]] |- ! scope="row" | {{Z+X|HRV}} | Luke | {{ill|Rečna luka Kijeva|en|Kyiv River Port|Rečna luka Kijiva}} | {{ill|Whitby|en|Whitby|Luka Whitby}}, [[Severni Yorkshire]] | [[Luka Rijeka]] |- ! scope="row" | {{Z+X|ŠVE}} | Otoci | Otok Anti Kirka | {{ill|Ostrvo Svete Katarine|en|St Catherine's Island}} | {{ill|Enholmen|sv|Enholmen}}, [[Gotland]] |- ! scope="row" | {{Z+X|ŠVI}} | Jezera | Jezero Bučak, [[Čerkaška oblast]] | [[Loch Ness]] | [[Ciriško jezero]] |- ! scope="row" | {{Z+X|ŠPA}} | Kazališta | Amfiteatar, [[Užgorod]] | [[Minak teatar]], [[Cornwall]] | {{ill|Rimsko pozorište Sagunto|en|Teatro romano de Sagunto|Rimsko pozorište}} u [[Sagunto|Saguntu]] |} == Zemlje sudionice == [[File:ESC 2023 Semi-Finals.svg|thumb|{{legend|#D40000|Sudionici prvog polufinala}} {{legend|#FFAAAA|Finalisti koji glasuju u prvom polufinalu}} {{legend|#000080|Sudionici drugog polufinala}} {{legend|#99CCFF|Finalisti koji glasuju u drugom polufinalu}}]] 22. listopada 2022. [[Europska radiodifuzijska unija|EBU]] je objavio kako će se na natjecanju biti 37 zemalja, tako će sljedeći Eurosong u odnosu na [[Pjesma Eurovizije 2022.|Pjesmu Eurovizije 2022.]] biti siromašniji za tri države koje su već ranije ovog mjeseca objavile svoje povlačenje. Radi se o Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Ovo je najmanji broj sudionika na Eurosongu od 2014. godine kada je u Kopenhagenu sudjelovalo također 37 zemalja.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-10-20 |title=Evo tko sve sudjeluje na Eurosongu 2023.! |url=https://eurosong.hr/evo-tko-sve-sudjeluje-na-eurosongu-2023/ |access-date=2022-10-20 |website=eurosong.hr |language=hr}}</ref> === Izvođači povratnici === {| class="wikitable" !Izvođač !Država !Prethodni nastupi |- |Gustaph |{{Z+X|BEL}} |[[Pjesma Eurovizije 2018.|2018.]] <small>(kao prateći vokal)</small>, [[Pjesma Eurovizije 2021.|2021.]] <small>(kao prateći vokal)</small> |- |Iru Hečanovi |{{Z+X|GRU}} |[[Dječja pjesma Eurovizije 2011.]] <small>(kao članica grupe Candy, pobjednica)</small> |- |Marco Mengoni |{{Z+X|ITA}} |[[Pjesma Eurovizije 2013.|2013.]] |- |Monika Linkytė |{{Z+X|LIT}} |[[Pjesma Eurovizije 2015.|2015.]] <small>(s Vaidasom Baumilom)</small> |- |Pasha Parfeni |{{Z+X|MOL}} |[[Pjesma Eurovizije 2012.|2012.]], [[Pjesma Eurovizije 2013.|2013.]] <small>(kao prateći vokal)</small> |- |Loreen |{{Z+X|ŠVE}} |[[Pjesma Eurovizije 2012.|2012.]] <small>(pobjednica)</small> |} === Prvo polufinale === Prvo polufinale održalo se 9. svibnja 2023. u 21:00 po [[Srednjoeuropsko ljetno vrijeme|CEST-u]]. Osim zemalja sudionica ovog polufinala pravo glasa ima i publika iz '''Francuske, Italije i Njemačke''' i zemlje koje ne sudjeluju, ali mogu glasati pod nazivom <nowiki>''</nowiki>'''Ostatak svijeta<nowiki>''</nowiki>'''.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-01-31 |title=Eurovision 2023: Allocation Draw results |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-allocation-draw-results |access-date=2023-03-05 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref> {| class="wikitable sortable" !R.B.<ref>{{Citiranje weba |last=Giacometti |first=Emilia |date=2023-03-22 |title=Određen redoslijed nastupa u polufinalima Eurosonga 2023. |url=https://eurosong.hr/odreden-redoslijed-nastupa-u-polufinalima-eurosonga-2023/ |access-date=2023-03-23 |website=eurosong.hr |language=hr |archive-date=22. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230322232452/https://eurosong.hr/odreden-redoslijed-nastupa-u-polufinalima-eurosonga-2023/ |url-status=dead}}</ref> !Država !Izvođač<ref>{{Citiranje weba |title=Participants of Liverpool 2023 – Eurovision Song Contest |url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/participants |access-date=2023-03-23 |website=eurovision.tv}}</ref> !Naziv pjesme !Jezik !Prijevod na hrvatski !Plasman !Bodovi |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |1. |{{Z+X|NOR}} |Alessandra |''Queen of Kings'' |engleski<ref group="lower-alpha" name=":0">Uvod sadrži fraze na talijanskom jeziku i izraz na latinskom jeziku.</ref> |Kraljica kraljeva |102 |6. |- |2. |{{Z+X|MLT}} |The Busker |''Dance (Our Own Party)'' |engleski |Ples (naša zabava) |3 |15. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |3. |{{Z+X|SRB}} |Luke Black |''Samo mi se spava'' <small>''(Само ми се спава)''</small> |[[Srpski jezik|srpski]], engleski |— |37 |10. |- |4. |{{Z+X|LAT}} |Sudden Lights |''Aijā'' |engleski<ref group="lower-alpha">sadrži dio pjesme na litavskom jeziku.</ref> |— |34 |11. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |5. |{{Z+X|POR}} |Mimicat |''Ai coração'' |[[Portugalski jezik|portugalski]] |O, srce |74 |9. |- |6. |{{Z+X|IRS}} |Wild Youth |''We Are One'' |engleski |Mi smo jedno |10 |12. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |7. |{{Z+X|HRV}} |[[Let 3]] |''[[Mama ŠČ!]]'' |[[Hrvatski jezik|hrvatski]] |— |76 |8. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |8. |{{Z+X|ŠVI}} |Remo Forrer |''Watergun'' |engleski |Vodeni pištolj |97 |7. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |9. |{{Z+X|IZR}} |Noa Kirel |''Unicorn'' |engleski<ref group="lower-alpha" name=":1">Sadrži nekoliko fraza na hebrejskom jeziku.</ref> |Jednorog |127 |3. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |10. |{{Z+X|MOL}} |Pasha Parfeni |''Soarele și luna'' |[[Rumunjski jezik|rumunjski]] |Sunce i Mjesec |109 |5. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |11. |{{Z+X|ŠVE}} |Loreen |''Tattoo'' |engleski |Tetovaža |135 |2. |- |12. |{{Z+X|AZE}} |TuralTuranX |''Tell Me More'' |engleski |Kaži mi više |4 |14. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |13. |{{Z+X|ČEŠ}} |Vesna |''My Sister's Crown'' |engleski, [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[Češki jezik|češki]], [[Bugarski jezik|bugarski]] |Kruna moje sestre |110 |4. |- |14. |{{Z+X|NIZ}} |Mia Nicolai i Dion Cooper |''Burning Daylight'' |engleski |Goruće svjetlo |7 |13. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |15. |{{Z+X|FIN}} |Käärijä |''Cha Cha Cha'' |[[Finski jezik|finski]] |— |177 |1. |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održalo se 11. svibnja 2023. u 21:00 po [[Srednjoeuropsko ljetno vrijeme|CEST-u]]. Osim zemalja sudionica ovog polufinala pravo glasa ima i publika iz '''Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine''' i zemlje koje ne sudjeluju, ali mogu glasati pod nazivom '''<nowiki>''Ostatak svijeta''</nowiki>.'''<ref>{{Citiranje weba |date=2023-01-31 |title=Eurovision 2023: Allocation Draw results |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-allocation-draw-results |access-date=2023-03-05 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref> {| class="wikitable sortable" !R.B.<ref>{{Citiranje weba |last=Giacometti |first=Emilia |date=2023-03-22 |title=Određen redoslijed nastupa u polufinalima Eurosonga 2023. |url=https://eurosong.hr/odreden-redoslijed-nastupa-u-polufinalima-eurosonga-2023/ |access-date=2023-03-23 |website=eurosong.hr |language=hr |archive-date=22. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230322232452/https://eurosong.hr/odreden-redoslijed-nastupa-u-polufinalima-eurosonga-2023/ |url-status=dead}}</ref> !Država<ref>{{Citiranje weba |date=2022-10-20 |title=Eurovision 2023: Here are the 37 countries competing in Liverpool |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-here-are-37-countries-competing-liverpool |access-date=2023-03-23 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref> !Izvođač<ref>{{Citiranje weba |title=Participants of Liverpool 2023 – Eurovision Song Contest |url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/participants |access-date=2023-03-23 |website=eurovision.tv}}</ref> !Pjesma !Jezik !Prijevod na hrvatski !Plasman !Bodovi |- |1. |{{Z+X|DAN}} |Reiley |''Breaking My Heart'' |engleski |Slamanje mog srca |6 |14. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |2. |{{Z+X|ARM}} |Brunette |''Future Lover'' |engleski, [[Armenski jezik|armenski]] |Budući ljubavnik |99 |6. |- |3. |{{Z+X|RUM}} |Theodor Andrei |''D.G.T. (Off and On)'' |[[Rumunjski jezik|rumunjski]], engleski |D.G.T. (isključeno i uključeno) |0 |15. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |4. |{{Z+X|EST}} |Alika |''Bridges'' |engleski |Mostovi |74 |10. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |5. |{{Z+X|BEL}} |Gustaph |''Because of You'' |engleski |Zbog tebe |90 |8. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |6. |{{Z+X|CIP}} |Andrew Lambrou |''Break a Broken Heart'' |engleski |Slomij slomljeno srce |94 |7. |- |7. |{{Z+X|ISL}} |Diljá |''Power'' |engleski |Snaga |44 |11. |- |8. |{{Z+X|GRČ}} |Victor Vernicos |''What They Say'' |engleski |Što oni kažu |14 |13. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |9. |{{Z+X|POLJ}} |Blanka |''Solo'' |engleski |Sama |124 |3. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |10. |{{Z+X|SLO}} |Joker Out |''Carpe diem'' |[[Slovenski jezik|slovenski]] |Iskoristi dan |103 |5. |- |11. |{{Z+X|GRU}} |Iru Hečanovi |''Echo'' |engleski |Jeka |33 |12. |- |12. |{{Z+X|SMR}} |Piqued Jacks |''Like an Animal'' |engleski |Kao životinja |0 |16. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |13. |{{Z+X|AUT}} |Teya & Salena |''Who The Hell Is Edgar?'' |engleski<ref group="lower-alpha" name=":2">Sadrži frazu na talijanskom jeziku.</ref> |Tko je, dovraga, Edgar? |137 |2. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |14. |{{Z+X|ALB}} |Albina & Familja Kelmendi |''Duje'' |[[Albanski jezik|albanski]]<ref group="lower-alpha" name=":3">Specifično, [[gegijski jezik|gegijski albanski]].</ref> |Voli ih |83 |9. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |15. |{{Z+X|LIT}} |Monika Linkytė |''Stay'' |engleski<ref group="lower-alpha" name=":4">Sadrži ponavljajuću frazu na litavskom.</ref> |Ostani |110 |4. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |16. |{{Z+X|AUS}} |Voyager |''Promise'' |engleski |Obećanje |149 |1. |} === Finale === Finale se održalo 13. svibnja 2023. u 21:00 po [[Srednjoeuropsko ljetno vrijeme|CEST-u]].<ref>{{Citiranje weba|date=2019-03-13|title=Eurovision Calendar 2023 {{!}} Eurovision Song Contest|url=https://eurovision.tv/calendar|access-date=2023-03-05|website=eurovision.tv|language=en}}</ref> Dvadeset i šest zemalja sudjelovat će u finalu, sastavljeno od pobjednice prethodnog izdanja Ukrajine, "Velike petorke" (koja uključuje zemlju domaćina Ujedinjeno Kraljevstvo) i deset najbolje rangiranih zemalja svakog od dva polufinala. Svih trideset i sedam zemalja sudionica sa žirijem i televoteom, kao i zemlje koje ne sudjeluju u zbirnom online glasovanju kao "Ostatak svijeta", glasovat će u finalu. {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |R.B.<ref>{{Citiranje weba |date=12. svibnja 2023. |title=Eurovision 2023: The Grand Final running order |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-grand-final-running-order |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230512003011/https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-grand-final-running-order |archive-date=12. svibnja 2023. |access-date=12. svibnja 2023. |website=eurovision.tv |publisher=[[EBU]] |language=en}}</ref> ! rowspan="2" |Država<ref name=":0">{{Citiranje weba |date=2022-10-20 |title=Eurovision 2023: Here are the 37 countries competing in Liverpool |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-here-are-37-countries-competing-liverpool |access-date=2022-10-20 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref> ! rowspan="2" |Izvođač<ref name=":2">{{Citiranje weba |title=Participants of Liverpool 2023 – Eurovision Song Contest |url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/participants |access-date=2023-02-22 |website=eurovision.tv}}</ref> ! rowspan="2" |Naziv pjesme ! rowspan="2" |Jezik ! rowspan="2" |Prijevod na hrvatski ! colspan="3" |Bodovi ! rowspan="2" |Plasman |- !Žiri !Televoting !Zbroj |- |1. |{{Z+X|AUT}} |Teya & Salena |''Who The Hell Is Edgar?'' |engleski<ref name=":2" group="lower-alpha" /> |Tko je, dovraga, Edgar? |104 |16 |120 |15. |- |2. |{{Z+X|POR}} |Mimicat |''Ai coração'' |[[Portugalski jezik|portugalski]] |O, srce |43 |16 |59 |23. |- |3. |{{Z+X|ŠVI}} |Remo Forrer |''Watergun'' |engleski |Vodeni pištolj |61 |31 |92 |20. |- |4. |{{Z+X|POLJ}} |Blanka |''Solo'' |engleski |Sama |12 |81 |93 |19. |- |5. |{{Z+X|SRB}} |Luke Black |''Samo mi se spava'' <small>''(Само ми се спава)''</small> |[[Srpski jezik|srpski]], engleski |— |14 |16 |30 |24. |- |6. |{{Z+X|FRA}} |La Zara |''Évidemment'' |[[Francuski jezik|francuski]] |Očigledno/naravno |54 |50 |104 |16. |- |7. |{{Z+X|CIP}} |Andrew Lambrou |''Break a Broken Heart'' |engleski |Slomij slomljeno srce |68 |58 |126 |12. |- |8. |{{Z+X|ŠPA}} |Blanca Paloma |''Eaea'' |[[Španjolski jezik|španjolski]] |— |95 |5 |100 |17. |- style="font-weight:bold; background:gold;" |9. |{{Z+X|ŠVE}} |[[Loreen]] |''Tattoo'' |engleski |Tetovaža |340 |243 |583 |1. |- |10. |{{Z+X|ALB}} |Albina & Familja Kelmendi |''Duje'' |[[Albanski jezik|albanski]]<ref name=":3" group="lower-alpha" /> |Voli ih |17 |69 |76 |22. |- |11. |{{Z+X|ITA}} |Marco Mengoni |''Due vite'' |[[Talijanski jezik|talijanski]] |Dva života |176 |174 |350 |4. |- |12. |{{Z+X|EST}} |Alika |''Bridges'' |engleski |Mostovi |146 |22 |168 |8. |- style="font-weight:bold; background:silver;" |13. |{{Z+X|FIN}} |[[Käärijä]] |''Cha Cha Cha'' |[[Finski jezik|finski]] |— |150 |376 |526 |2. |- |14. |{{Z+X|ČEŠ}} |Vesna |''My Sister's Crown'' |engleski, [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[Češki jezik|češki]], [[Bugarski jezik|bugarski]] |Kruna moje sestre |94 |35 |129 |10. |- |15. |{{Z+X|AUS}} |Voyager |''Promise'' |engleski |Obećanje |130 |21 |151 |9. |- |16. |{{Z+X|BEL}} |Gustaph |''Because of You'' |engleski |Zbog tebe |127 |55 |182 |7. |- |17. |{{Z+X|ARM}} |Brunette |''Future Lover'' |engleski, [[Armenski jezik|armenski]] |Budući ljubavnik |69 |53 |122 |14. |- |18 |{{Z+X|MOL}} |Pasha Parfeni |''Soarele și luna'' |[[Rumunjski jezik|rumunjski]] |Sunce i Mjesec |20 |76 |96 |18. |- |19. |{{Z+X|UKR}} |Tvorchi |''Heart of Steel'' |engleski |Srce od čelika |54 |189 |243 |6. |- |20. |{{Z+X|NOR}} |Alessandra |''Queen of Kings'' |engleski<ref name=":0" group="lower-alpha" /> |Kraljica kraljeva |52 |216 |268 |5. |- bgcolor="#F08080" |21. |{{Z+X|NJE}} |Lord of the Lost |''Blood and Glitter'' |engleski |Krv i šljokice |3 |15 |18 |26. |- |22. |{{Z+X|LIT}} |Monika Linkytė |''Stay'' |engleski<ref name=":4" group="lower-alpha" /> |Ostani |81 |46 |127 |11. |- bgcolor="#CD7F32" |'''23.''' |'''{{Z+X|IZR}}''' |'''Noa Kirel''' |'''''Unicorn''''' |'''engleski'''<ref name=":1" group="lower-alpha" /> |'''Jednorog''' |177 |185 |'''362''' |3. |- |24. |{{Z+X|SLO}} |Joker Out |''Carpe diem'' |[[Slovenski jezik|slovenski]] |Iskoristi dan |33 |45 |78 |21. |- |25. |{{Z+X|HRV}} |[[Let 3]] |''Mama ŠČ!'' |[[Hrvatski jezik|hrvatski]] |— |11 |112 |123 |13. |- |26. |{{Z+X|UK}} |Mae Muller |''I Wrote a Song'' |engleski |Napisala sam pjesmu |15 |11 |24 |25. |} == Detaljni rezultati glasovanja == === Prvo polufinale === {| class="wikitable mw-collapsible" style="margin: 10px; font-size: 85%;" |+TELEVOTING | rowspan="2" |'''Natjecatelji''' ! colspan="20" |Rezultati glasanja (glasovi televotinga)‍ |- !<small>Ukupan</small> <small>br. bodova</small> !{{Z|NOR}} !{{Z|MLT}} !{{Z|SRB}} !{{Z|LAT}} !{{Z|POR}} !{{Z|IRS}} !{{Z|HRV}} !{{Z|ŠVI}} !{{Z|IZR}} !{{Z|MOL}} !{{Z|ŠVE}} !{{Z|AZE}} !{{Z|ČEŠ}} !{{Z|NIZ}} !{{Z|FIN}} !{{Z|FRA}} !{{Z|NJE}} !{{Z|ITA}} !Ostatak svijeta |- |{{Z+X|NOR}} |102 | |10 |5 |4 |3 |2 |6 |3 |10 |8 |10 |2 |10 |5 |10 |1 |3 |10 | |- |{{Z+X|MLT}} |3 | | | | | | | | |2 | | | | | | | | | |1 |- |{{Z+X|SRB}} |37 | |5 | | | | |10 |6 | | |1 |3 |3 | |4 |2 | |1 |2 |- |{{Z+X|LAT}} |34 | | |2 | |4 |4 | | | |1 | |6 |1 |1 |3 |3 |1 | |8 |- |{{Z+X|POR}} |74 |2 |4 |3 | | |1 |5 |'''12''' |3 |4 |4 | |2 |7 |2 |'''12''' |5 |2 |6 |- |{{Z+X|IRS}} |10 |3 |3 | |1 |2 | | |1 | | | | | | | | | | | |- |{{Z+X|HRV}} |76 |4 | |'''12''' |7 | |5 | |5 |5 |3 |5 | |4 |2 |6 | |10 |5 |3 |- |{{Z+X|ŠVI}} |97 |8 |6 |1 |3 |5 |7 |2 | |4 |7 |8 |7 |5 |8 |8 |6 |8 |4 | |- |{{Z+X|IZR}} |127 |5 |8 |7 |8 |7 |6 |7 |7 | |'''12''' |3 |'''12''' |'''12''' |4 |1 |8 |2 |6 |'''12''' |- |{{Z+X|MOL}} |109 |6 |1 |4 |6 |'''12''' |10 |3 |2 |6 | |6 |4 |7 |3 |7 |10 |6 |'''12''' |4 |- |{{Z+X|ŠVE}} |135 |10 |'''12''' |6 |10 |8 |8 |4 |8 |7 |10 | |10 |6 |'''12''' |5 |5 |4 |3 |7 |- |{{Z+X|AZE}} |4 | | | |2 | | |1 | |1 | | | | | | | | | | |- |{{Z+X|ČEŠ}} |110 |7 |2 |8 |5 |6 |3 |8 |4 |8 |5 |7 |5 | |6 |'''12''' |4 |7 |8 |5 |- |{{Z+X|NIZ}} |7 |1 | | | |1 | | | | |2 |2 |1 | | | | | | | |- |{{Z+X|FIN}} |177 |'''12''' |7 |10 |'''12''' |10 |'''12''' |'''12''' |10 |'''12''' |6 |'''12''' |8 |8 |10 | |7 |'''12''' |7 |10 |} ==== 12 bodova ==== Tablica ispod je sažetak svih 12 bodova dobivenih od televotea svake zemlje. {| class="wikitable plainrowheaders" ! scope="col" |# ! scope="col" |Natjecatelji ! scope="col" |Države koje su dodijelile 12 bodova |- |7 |{{Z+X|FIN}} |{{Z+X|HRV}}, {{Z+X|IRS}}, {{Z+X|IZR}}, {{Z+X|LAT}}, {{Z+X|NJE}}, {{Z+X|NOR}}, {{Z+X|ŠVE}} |- |4 |{{Z+X|IZR}} |{{Z+X|AZE}}, {{Z+X|ČEŠ}}, {{Z+X|MOL}}, Ostatak svijeta |- |2 |{{Z+X|MOL}} |{{Z+X|ITA}}, {{Z+X|POR}} |- |2 |{{Z+X|POR}} |{{Z+X|FRA}}, {{Z+X|ŠVI}} |- |2 |{{Z+X|ŠVE}} |{{Z+X|MLT}}, {{Z+X|NIZ}} |- |1 |{{Z+X|HRV}} |{{Z+X|SRB}} |- |1 |{{Z+X|ČEŠ}} |{{Z+X|FIN}} |} === Drugo polufinale === {| class="wikitable mw-collapsible" style="margin: 10px; font-size: 85%;" |+TELEVOTING | rowspan="2" |'''Natjecatelji''' ! colspan="21" |Rezultati glasanja (glasovi televotinga)‍ |- !<small>Ukupan</small> <small>br. bodova</small> !{{Z|DAN}} !{{Z|ARM}} !{{Z|RUM}} !{{Z|EST}} !{{Z|BEL}} !{{Z|CIP}} !{{Z|ISL}} !{{Z|GRČ}} !{{Z|POLJ}} !{{Z|SLO}} !{{Z|GRU}} !{{Z|SMR}} !{{Z|AUT}} !{{Z|ALB}} !{{Z|LIT}} !{{Z|AUS}} !{{Z|ŠPA}} !{{Z|UKR}} !{{Z|UK}} !Ostatak svijeta |- |{{Z+X|DAN}} |6 | | | | | | |6 | | | | | | | | | | | | | |- |{{Z+X|ARM}} |99 | | |6 |3 |'''12''' |10 | |8 |5 |1 |'''12''' |4 |4 |8 |1 |2 |10 |3 | |10 |- |{{Z+X|RUM}} |0 | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |- |{{Z+X|EST}} |74 |1 |6 |5 | |2 |3 |3 |3 |2 |5 |2 |10 |3 |2 |10 |4 | |8 |2 |2 |- |{{Z+X|BEL}} |90 |8 |1 | |4 | |4 |7 |1 |3 |7 |3 |5 |'''12''' |3 |5 |7 |8 |1 |6 |5 |- |{{Z+X|CIP}} |94 |4 |10 |4 |5 |4 | |5 |'''12''' |7 |4 |5 |1 |2 |6 |4 |10 |3 |4 |4 | |- |{{Z+X|ISL}} |44 |'''12''' | | |2 |1 | | | | |3 |6 |7 |1 |1 |2 |5 |1 | |1 |3 |- |{{Z+X|GRČ}} |14 | |2 | | | |'''12''' | | | | | | | | | | | | | | |- |{{Z+X|POLJ}} |124 |7 |8 |2 |8 |7 |6 |10 |5 | |8 |8 |2 |7 |7 |'''12''' | |4 |'''12''' |10 | |- |{{Z+X|SLO}} |103 |2 |5 |'''12''' |7 |3 |2 |1 |2 |'''12''' | |1 | |10 |4 |7 |8 |'''12''' |6 |3 |6 |- |{{Z+X|GRU}} |33 | |'''12''' |3 |1 | | | |7 |1 | | |3 | | |3 |1 | |2 | |1 |- |{{Z+X|SMR}} |0 | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |- |{{Z+X|AUT}} |137 |6 |3 |7 |6 |10 |5 |8 |6 |10 |10 |4 |8 | |10 |6 |'''12''' |6 |5 |7 |8 |- |{{Z+X|ALB}} |82 |3 |7 |8 | |8 |1 |2 |10 |4 |'''12''' | | |6 | | |3 |2 | |5 |'''12''' |- |{{Z+X|LIT}} |110 |5 | |1 |10 |5 |8 |4 | |6 |2 |10 |'''12''' |5 |5 | |6 |5 |10 |'''12''' |4 |- |{{Z+X|AUS}} |149 |10 |4 |10 |'''12''' |6 |7 |'''12''' |4 |8 |6 |7 |6 |8 |'''12''' |8 | |7 |7 |8 |7 |} ==== 12 bodova ==== Tablica ispod je sažetak svih 12 bodova dobivenih od televotea svake zemlje. {| class="wikitable plainrowheaders" ! scope="col" |# ! scope="col" |Natjecatelji ! scope="col" |Države koje su dodijelile 12 bodova |- |3 |{{Z+X|AUS}} |{{Z+X|ALB}}, {{Z+X|EST}}, {{Z+X|ISL}} |- |3 |{{Z+X|SLO}} |{{Z+X|POLJ}}, {{Z+X|RUM}}, {{Z+X|ŠPA}} |- |2 |{{Z+X|ALB}} |{{Z+X|SLO}}, Ostatak svijeta |- |2 |{{Z+X|ARM}} |{{Z+X|BEL}}, {{Z+X|GRU}} |- |2 |{{Z+X|LIT}} |{{Z+X|SMR}}, {{Z+X|UK}} |- |2 |{{Z+X|POLJ}} |{{Z+X|LIT}}, {{Z+X|UKR}} |- |1 |{{Z+X|AUT}} |{{Z+X|AUS}} |- |1 |{{Z+X|BEL}} |{{Z+X|AUT}} |- |1 |{{Z+X|CIP}} |{{Z+X|GRČ}} |- |1 |{{Z+X|GRU}} |{{Z+X|ARM}} |- |1 |{{Z+X|GRČ}} |{{Z+X|CIP}} |- |1 |{{Z+X|ISL}} |{{Z+X|DAN}} |} === Finale === Redoslijed službenog predstavljanja uspostavljen je 13. svibnja 2023., na dan finala.<ref>{{Citiranje weba |date=12. svibnja 2023. |title=Jury voting order revealed for Eurovision 2023 |url=https://www.escunited.com/jury-voting-order-revealed-for-eurovision-2023/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230512225606/https://www.escunited.com/jury-voting-order-revealed-for-eurovision-2023/ |archive-date=12. svibnja 2023. |access-date=13. svibnja 2023. |website=escunited.com}}</ref> {| class="wikitable mw-collapsible" style="margin: 10px; font-size: 85%;" |+Rezultati glasanja (glasovi žirija) | rowspan="2" |'''Natjecatelji''' ! colspan="38" |Rezultati glasanja (glasovi žirija)‍ |- !<small>Ukupan</small> <small>br. bodova</small> !{{Z|UKR}} !{{Z|ITA}} !{{Z|LAT}} !{{Z|NIZ}} !{{Z|MLT}} !{{Z|MOL}} !{{Z|IRS}} !{{Z|SMR}} !{{Z|AZE}} !{{Z|AUT}} !{{Z|FRA}} !{{Z|FIN}} !{{Z|BEL}} !{{Z|NJE}} !{{Z|POR}} !{{Z|HRV}} !{{Z|EST}} !{{Z|ARM}} !{{Z|POLJ}} !{{Z|RUM}} !{{Z|ISL}} !{{Z|SRB}} !{{Z|CIP}} !{{Z|NOR}} !{{Z|ŠVI}} !{{Z|AUS}} !{{Z|DAN}} !{{Z|ŠPA}} !{{Z|IZR}} !{{Z|ŠVE}} !{{Z|GRU}} !{{Z|ČEŠ}} !{{Z|SLO}} !{{Z|GRČ}} !{{Z|ALB}} !{{Z|LIT}} !{{Z|UK}} |- |{{Z+X|AUT}} |104 | | | |1 |1 | | |6 | | |10 |2 |'''12''' |2 | | | |2 | | |8 |6 |10 | |7 |6 |7 | |6 | | | |3 |7 | |8 | |- |{{Z+X|POR}} |43 | | | |5 |3 |8 | | | | |5 |3 | | | |1 | | | | | | | | | |2 | |6 | | | | | |10 | | | |- |{{Z+X|ŠVI}} |61 | |4 | |6 |6 | | | |4 |4 |3 |10 | | |2 | | | |2 | | | |2 |2 | | | | | |6 | | |1 |2 |7 | | |- |{{Z+X|POLJ}} |12 |6 | | | | | | | | | | | |2 | | | | |1 | |1 | | | | | | | | |2 | | | | | | | | |- |{{Z+X|SRB}} |14 | |1 | | | | | | | | | | | |3 |4 |4 | | | | |1 | | | | | | | | | | | | |1 | | | |- |{{Z+X|FRA}} |54 | | | |3 | | |5 | | | | |7 |1 | | | | |7 | | | |4 | | | | |6 |5 | |10 | | | | | |6 | |- |{{Z+X|CIP}} |68 | | |6 | |5 |4 | | | |2 | |1 | | | | | |5 |10 |6 | | | |7 | |3 |5 | |1 |1 |3 | | |4 |4 |1 | |- |{{Z+X|ŠPA}} |95 | | |8 |7 | |3 | |2 |7 | | | |6 |7 |10 |6 |2 |6 | | |3 |3 |6 |1 |3 |4 | | | | | |3 |2 | |1 | |5 |- |{{Z+X|ŠVE}} |'''340''' |'''12''' |8 |10 |'''12''' |'''12''' |'''12''' |'''12''' |4 |10 |10 |6 |'''12''' |8 |'''12''' |5 |10 |'''12''' |10 |7 |10 |7 |5 |'''12''' |10 |6 |7 |'''12''' |'''12''' |'''12''' | |4 |10 |7 |6 |'''12''' |'''12''' |'''12''' |- |{{Z+X|ALB}} |17 | | | | | |1 | | |8 | | | | | | | | | | |5 | | | | | | | | | | | | | |3 | | | |- |{{Z+X|ITA}} |176 |2 | |3 | |10 |10 | |'''12''' |6 |'''12''' |2 |6 |7 |4 | |'''12''' |5 | |6 |'''12''' | |2 |5 |6 |8 |1 | |10 | |7 |8 |4 |'''12''' | |2 | |2 |- |{{Z+X|EST}} |146 |5 |6 |'''12''' | | |7 | |10 |1 | | | | |10 |8 |3 | | |8 |8 | | | | |10 |8 | |7 |5 |2 |5 |2 |10 | |8 |5 |6 |- |{{Z+X|FIN}} |150 | | | |10 |8 | |8 | |3 |8 |8 | |5 | | |7 |10 |8 | | |10 |7 |3 |'''12''' | |5 |8 |1 |8 |'''12''' |1 |5 | | | |3 | |- |{{Z+X|ČEŠ}} |94 |7 |7 | |8 | | |3 | | |5 |4 |8 |3 |5 |7 | | | | | |6 |1 |1 |4 |'''12''' | | | |4 |3 | | |6 | | | | |- |{{Z+X|AUS}} |130 |8 | | | | |5 |4 |5 |5 | | | |4 |8 |'''12''' | |8 | |4 |3 |'''12''' | |8 |5 |2 | |2 | | | |2 |7 |4 |5 |3 |4 |10 |- |{{Z+X|BEL}} |127 | |2 |2 |4 | | |10 |7 | |3 | |5 | | |6 | |6 | |5 |2 |5 | | | | |'''12''' |3 |4 |3 | |'''12''' | |5 |'''12''' |5 |7 |7 |- |{{Z+X|ARM}} |69 | |5 |1 | | |2 |6 | | |1 |7 | | | | | |3 | |1 | | | |4 | |5 | | |3 | | |10 |8 | | |10 | |3 |- |{{Z+X|MOL}} |20 | | | | | | | |3 | | | | | | | |2 | | | |7 | | | |8 | | | | | | | | | | | | | |- |{{Z+X|UKR}} |54 | |10 |4 | | |6 | | |2 | |1 | | | | | |7 |3 | | | | | | | | | | |7 | | |'''12''' | | | |2 | |- |{{Z+X|NOR}} |52 | | | | |2 | | |1 | | | | | |6 |1 | | |4 | | |4 | | | |4 | |10 |2 |10 |8 | | | | | | | |- |{{Z+X|NJE}} |3 | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |2 | | | | | | | | | | |1 | | | | | |- |{{Z+X|LIT}} |81 |10 |3 |7 | |4 | |1 |8 | |7 | | | |1 | | |1 | |3 | | | | | | |10 |4 | | | |6 | |8 | | | |8 |- |{{Z+X|IZR}} |177 |1 |'''12''' |5 |2 |7 | |7 | |'''12''' | |'''12''' | |10 | | |8 |4 |'''12''' |'''12''' |4 | |10 |7 |3 |1 | | |8 | |5 |7 | | |8 |6 |10 |4 |- |{{Z+X|SLO}} |33 |3 | | | | | | | | |6 | | | | | |5 | | | | | |'''12''' | | | | | | | | | |6 | | | | |1 |- |{{Z+X|HRV}} |11 | | | | | | | | | | | | | | |3 | | | | | | |8 | | | | | | | | | | | | | | | |- |{{Z+X|UK|[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjeno]]<br>[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Kraljevstvo]]}} |15 |4 | | | | | |2 | | | | |4 | | | | | | | | | | | | | | |1 | | |4 | | | | | | | |} {| class="wikitable mw-collapsible plainrowheaders" style="margin: 10px; font-size: 85%;" ! rowspan="2" scope="col" |Mjesto ! colspan="2" scope="colgroup" |Sveukupno ! colspan="2" scope="colgroup" |Žiri ! colspan="2" scope="colgroup" |Televoting |- ! scope="col" |Zemlja ! scope="col" |Bodovi ! scope="col" |Zemlja ! scope="col" |Bodovi ! scope="col" |Zemlja ! scope="col" |Bodovi |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''1.''' |{{Z+X|ŠVE}} |583 |{{Z+X|ŠVE}} |340 |{{Z+X|FIN}} |376 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''2.''' |{{Z+X|FIN}} |526 |{{Z+X|IZR}} |177 |{{Z+X|ŠVE}} |243 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''3.''' |{{Z+X|IZR}} |362 |{{Z+X|ITA}} |176 |{{Z+X|NOR}} |216 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''4.''' |{{Z+X|ITA}} |350 |{{Z+X|FIN}} |150 |{{Z+X|UKR}} |189 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''5.''' |{{Z+X|NOR}} |268 |{{Z+X|EST}} |146 |{{Z+X|IZR}} |185 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''6.''' |{{Z+X|UKR}} |243 |{{Z+X|AUS}} |130 |{{Z+X|ITA}} |174 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''7.''' |{{Z+X|BEL}} |182 |{{Z+X|BEL}} |127 |{{Z+X|HRV}} |112 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''8.''' |{{Z+X|EST}} |168 |{{Z+X|AUT}} |104 |{{Z+X|POLJ}} |81 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''9.''' |{{Z+X|AUS}} |151 |{{Z+X|ŠPA}} |95 |{{Z+X|MOL}} |76 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''10.''' |{{Z+X|ČEŠ}} |129 |{{Z+X|ČEŠ}} |94 |{{Z+X|ALB}} |59 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''11.''' |{{Z+X|LIT}} |127 |{{Z+X|LIT}} |81 |{{Z+X|CIP}} |58 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''12.''' |{{Z+X|CIP}} |126 |{{Z+X|ARM}} |69 |{{Z+X|BEL}} |55 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''13.''' |{{Z+X|HRV}} |123 |{{Z+X|CIP}} |68 |{{Z+X|ARM}} |53 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''14.''' |{{Z+X|ARM}} |122 |{{Z+X|ŠVI}} |59 |{{Z+X|FRA}} |50 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''15.''' |{{Z+X|AUT}} |120 |{{Z+X|UKR}} |54 |{{Z+X|LIT}} |46 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''16.''' |{{Z+X|FRA}} |104 |{{Z+X|FRA}} |54 |{{Z+X|SLO}} |45 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''17.''' |{{Z+X|ŠPA}} |100 |{{Z+X|NOR}} |52 |{{Z+X|ČEŠ}} |35 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''18''' |{{Z+X|MOL}} |96 |{{Z+X|POR}} |43 |{{Z+X|ŠVI}} |31 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''19.''' |{{Z+X|POLJ}} |93 |{{Z+X|SLO}} |33 |{{Z+X|EST}} |22 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''20.''' |{{Z+X|ŠVI}} |92 |{{Z+X|MOL}} |20 |{{Z+X|AUS}} |21 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''21.''' |{{Z+X|SLO}} |78 |{{Z+X|ALB}} |17 |{{Z+X|AUT}} |16 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''22.''' |{{Z+X|ALB}} |76 |{{Z+X|UK}} |15 |{{Z+X|POR}} |16 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''23.''' |{{Z+X|POR}} |59 |{{Z+X|SRB}} |14 |{{Z+X|SRB}} |16 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''24.''' |{{Z+X|SRB}} |30 |{{Z+X|POLJ}} |12 |{{Z+X|NJE}} |15 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''25.''' |{{Z+X|UK}} |24 |{{Z+X|HRV}} |11 |{{Z+X|UK}} |9 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''26.''' |{{Z+X|NJE}} |18 |{{Z+X|NJE}} |3 |{{Z+X|ŠPA}} |5 |} ==== 12 bodova ==== Tablica ispod sadrži informacije o podjeli maksimalnih 12 bodova u finalu. {| class="wikitable plainrowheaders" |+'''12 bodova dodijeljenih od stručnog žirija''' ! scope="col" |# ! scope="col" |Natjecatelji ! scope="col" |Države koje su dodijelile 12 bodova |- |15 |{{Z+X|ŠVE}} |{{Z+X|UKR}}, {{Z+X|NIZ}}, {{Z+X|MLT}}, {{Z+X|MOL}}, {{Z+X|IRS}}, {{Z+X|FIN}}, {{Z+X|NJE}}, {{Z+X|EST}}, {{Z+X|CIP}}, {{Z+X|DAN}}, {{Z+X|ŠPA}}, {{Z+X|IZR}}, {{Z+X|ALB}}, {{Z+X|LIT}}, {{Z+X|UK}} |- |5 |{{Z+X|IZR}} |{{Z+X|ITA}}, {{Z+X|AZE}}, {{Z+X|FRA}}, {{Z+X|ARM}}, {{Z+X|POLJ}} |- |5 |{{Z+X|ITA}} |{{Z+X|SMR}}, {{Z+X|AUT}}, {{Z+X|HRV}}, {{Z+X|RUM}}, {{Z+X|SLO}} |- |3 |{{Z+X|BEL}} |{{Z+X|AUS}}, {{Z+X|GRU}}, {{Z+X|GRČ}} |- |2 |{{Z+X|AUS}} |{{Z+X|POR}}, {{Z+X|ISL}} |- |2 |{{Z+X|FIN}} |{{Z+X|NOR}}, {{Z+X|ŠVE}} |- |1 |{{Z+X|AUT}} |{{Z+X|BEL}} |- |1 |{{Z+X|ČEŠ}} |{{Z+X|ŠVI}} |- |1 |{{Z+X|EST}} |{{Z+X|LAT}} |- |1 |{{Z+X|SLO}} |{{Z+X|SRB}} |- |1 |{{Z+X|UKR}} |{{Z+X|ČEŠ}} |} {| class="wikitable" |+'''12 bodova dodijeljenih od glasova publike'''<ref>{{Citiranje weba |title=Results of the Grand Final of Liverpool 2023 - Eurovision Song Contest |url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/grand-final/results |access-date=2023-05-15 |website=eurovision.tv}}</ref> !<abbr>#</abbr> !Natjecatelji !Države koje su dodijelile 12 bodova |- |18 |{{Z+X|FIN}} |{{Z+X|AUS}},  {{Z+X|AUT}},  {{Z+X|BEL}},  {{Z+X|DAN}},  {{Z+X|EST}},  {{Z+X|NJE}},  {{Z+X|ISL}},  {{Z+X|IRS}},  {{Z+X|IZR}},  {{Z+X|LAT}},  {{Z+X|LIT}},  {{Z+X|NIZ}}, ''' {{Z+X|NOR}}''',  {{Z+X|SMR}},  {{Z+X|SRB}},  {{Z+X|ŠPA}}, ''' {{Z+X|ŠVE}}''', {{Z+X|UK}} |- | rowspan="2" |4 |{{Z+X|IZR}} | '''{{Z+X|ARM}}''', ''' {{Z+X|AZE}}''',  {{Z+X|CIP}}, 🌎 Ostatak svijeta |- |{{Z+X|UKR}} |'''{{Z+X|ČEŠ}}''',  {{Z+X|MOL}},  {{Z+X|POLJ}},  {{Z+X|POR}} |- | rowspan="3" |2 |{{Z+X|ITA}} |{{Z+X|ALB}}, {{Z+X|MLT}} |- |{{Z+X|ARM}} |{{Z+X|FRA}}, {{Z+X|GRU}} |- |{{Z+X|MOL}} |{{Z+X|ITA}}, {{Z+X|RUM}} |- | rowspan="6" |1 |{{Z+X|ALB}} |{{Z+X|ŠVI}} |- |{{Z+X|CIP}} |{{Z+X|GRČ}} |- |{{Z+X|HRV}} |{{Z+X|SRB}} |- |{{Z+X|NOR}} |{{Z+X|FIN}} |- |{{Z+X|POLJ}} |{{Z+X|UKR}} |- |{{Z+X|SLO}} |{{Z+X|HRV}} |} == Ostale zemlje == Za pravo sudjelovanja na natjecanju Pjesme Eurovizije, država mora biti punopravni i aktivni član [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-a]]<ref name="#10">{{Citiranje weba |date=2017-01-12 |title=Rules |url=https://eurovision.tv/about/rules |access-date=2022-03-13 |website=Eurovision.tv |language=en-gb}}</ref> te koja će moći prenositi natjecanje putem Eurovizijske mreže. EBU redovito upućuje pozive za sudjelovanje u natjecanju svim aktivnim članovima. Pridruženoj članici Australiji nije potrebna pozivnica za natjecanje 2023., jer je prethodno dobila dopuštenje za sudjelovanje najmanje do 2023. === Aktivni članovi [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-a]] === * {{Z+X|AND}} – 26. svibnja 2022., Dani Ortolà, voditelj sadržaja andorske televizijske kuće RTVA, potvrdio je kako je mala vjerojatnost da će se zemlja trenutno vratiti na natjecanje kratkoročno ili srednjoročno.<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-26 |title=🇦🇩 Andorra: RTVA Unlikely to Participate in Eurovision in the Short or Medium Term |url=https://eurovoix.com/2022/05/26/andorra-participate-eurovision-short-medium-term/ |access-date=2022-10-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Andora je posljednji put sudjelovala na [[Pjesma Eurovizije 2009.|Pjesmi Eurovizije 2009.]] * {{Z+X|BUG}} – 14. listopada 2022. u komunikaciji s OGAE klubovima, BNT je objavio kako Bugarska neće slati predstavnika na Eurosongu 2023. Također, BNT je mogućnost povratka 2024. sveo na razinu teorije, uz opravdanje kako se sudjelovanje na Eurosongu ne uklapa u programske interese ove televizijske kuće.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-10-14 |title=Bugarska odustaje od Eurosonga na duži period? |url=https://eurosong.hr/bugarska-odustaje-od-eurosonga-na-duzi-period/ |access-date=2022-10-14 |website=eurosong.hr |language=hr}}</ref> * {{Z+X|CG}} – 13. listopada 2022. crnogorska radiotelevizija objavila je kako nakon sagledavanja dostupnih resursa, troškova cijelog projekta i obaveza koje Javni servis očekuju u nadolazećem razdoblju donesena je odluka o nesudjelovanju na Eurosongu 2023.<ref>{{Citiranje weba |title=Crna Gora naredne godine neće učestvovati na Eurosongu |url=https://rtcg.me/magazin/eurosong/381679/crna-gora-naredne-godine-nece-ucestvovati-na-eurosongu.html |access-date=2022-10-14 |website=RTCG – Radio Televizija Crne Gore – Nacionalni javni servis |language=sr-cg}}</ref> Ubrzo nakon toga, Enisa Nikaj, koja je predstavljala saveznu državu New York na prvom American Song Contestu (inačica Pjesme Eurovizije u SAD-u), izjavila je kako je trebala predstavljati Crnu Goru na Pjesmi Eurovizije.<ref>{{Citiranje weba |last=Adams |first=William Lee |date=2022-10-14 |title=ENISA tweets that she was meant to represent Montenegro in Liverpool...but they couldn't fund it |url=https://wiwibloggs.com/2022/10/14/enisa-tweets-that-she-was-meant-to-represent-montenegro-in-liverpool-but-they-couldnt-fund-it/273564/ |access-date=2022-10-20 |website=wiwibloggs |language=en-US}}</ref> * {{Z+X|LUX}} – 2. kolovoza 2022., luksemburška televizijska kuća RTL potvrdila je kako Luksemburg neće nastupiti 2023.<ref>{{Citiranje weba |last=Ibrayeva |first=Laura |date=2022-08-02 |title=🇱🇺 Luxembourg: RTL Will Not Return to Eurovision in 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/08/02/luxembourg-eurovision-2023-participation/ |access-date=2022-10-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Luksemburg je posljednji put sudjelovao na [[Pjesma Eurovizije 1993.|Pjesmi Eurovizije 1993.]] * {{Z+X|MNK}} – 22. studenoga 2021. objavljeno je kako je dio [[državni proračun|proračunskih sredstava]] Monaka predviđen za sudjelovanje na natjecanju 2023.<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2021-11-22 |title=🇲🇨 Monaco: Returning to the Eurovision Song Contest in 2023? |url=https://eurovoix.com/2021/11/22/monaco-returning-to-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=2022-10-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Međutim, planovi su odgođeni jer je novi televizijski kanal u Monaku, Monte-Carlo Riviera TV, trebao biti pokrenut između lipnja i rujna 2023. umjesto prvobitno zacrtana razdoblja pred kraj 2022.<ref>{{Citiranje weba |last=Tang |first=Isabella |date=2022-04-24 |title=Launch of Monaco’s Monte-Carlo Riviera TV delayed until 2023 |url=https://escxtra.com/2022/04/25/launch-of-monacos-monte-carlo-riviera-tv-delayed-until-2023/ |access-date=2022-10-02 |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}</ref> 5. rujna 2022. Monaco Media Diffusion potvrdio je da se zemlja neće vratiti na natjecanje 2023.<ref>{{Citiranje weba |last=Jiandani |first=Sanjay (Sergio) |date=2022-09-05 |title=Monaco: MMD will not participate at Eurovision 2023 |url=https://esctoday.com/187943/monaco-mmd-will-not-participate-at-eurovision-2023/ |access-date=2022-10-02 |website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday |language=en-US}}</ref> Monaco je posljednji put sudjelovao na [[Pjesma Eurovizije 2006.|Pjesmi Eurovizije 2006.]] * {{Z+X|MAK}} – 10. svibnja 2022., makedonska televizijska kuća MRT izjavila je da zbog izvještavanja o incidentu s [[Zastava Sjeverne Makedonije|makedonskom zastavom]], koji se dogodio prije natjecanja 2022., razmatraju povlačenje s događaja 2023.<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-11 |title=🇲🇰 North Macedonia: MRT Considering Withdrawal From Eurovision Next Year |url=https://eurovoix.com/2022/05/11/north-macedonia-considering-withdrawal-from-eurovision/ |access-date=2022-10-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> U lipnju 2022., urednica umjetničkoga i kulturnoga programa MRT-a i voditeljica makedonskog izaslanstva Meri Popova predložila je niz preporuka za poboljšanje budućih rezultata zemlje na natjecanju, a programsko vijeće MRT-a jednoglasno se složilo s prijedlozima.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-07-04 |title=North Macedonia’s HoD submits report to improve the country’s future in Eurovision |url=https://www.escunited.com/north-macedonias-hod-submits-report-to-improve-the-countrys-future-in-eurovision/ |access-date=2022-10-02 |website=escYOUnited |language=en-US}}</ref> Međutim, u rujnu 2022., objava proračuna odašiljača za 2023. otkrila je kako nisu dodijeljena sredstva za sudjelovanje na Euroviziji, iako je potvrđeno da će prenositi natjecanje.<ref>{{Citiranje weba|last=Matamis|first=Apostolis|date=2022-09-20|title=North Macedonia: MRT Considering Withdrawal From Eurovision 2023?|url=https://eurovisionfun.com/en/2022/09/north-macedonia-mrt-considering-withdrawal-from-eurovision-2023/|access-date=2022-10-02|website=Eurovision News {{!}} Music {{!}} Fun|language=en-US}}</ref> 14. listopada 2022. godine, makedonska nacionalna televizija objavila je kako Sjeverna Makedonija ipak neće sudjelovati na Pjesmi Eurovizije pozivajući se na financijska ograničenja.<ref>{{Citiranje weba |title=МАКЕДОНИЈА НЕМА ДА УЧЕСТВУВА НА ЕВРОВИЗИЈА 2023 – парите МТВ ќе ги пренамени за плаќање на високите сметки за струја – Segirt Last Minute Тековни вести |url=https://mk.segirt.com/news/%D0%BC%D0%B0%D0%BA%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0-%D0%B4%D0%B0-%D1%83%D1%87%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B2%D1%83%D0%B2%D0%B0-%D0%BD%D0%B0-%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B0-2023-%D0%BF%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%B5-%D0%BC%D1%82%D0%B2-%D1%9C%D0%B5-%D0%B3%D0%B8-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8-%D0%B7%D0%B0-%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D1%9C%D0%B0%D1%9A%D0%B5-%D0%BD%D0%B0-%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%BA%D0%B8%D1%82%D0%B5-%D1%81%D0%BC%D0%B5%D1%82%D0%BA%D0%B8-%D0%B7%D0%B0-%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D1%98%D0%B0.html |access-date=2022-10-14 |website=mk.segirt.com |language=mk-MK |archive-date=14. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221014120725/https://mk.segirt.com/news/%D0%BC%D0%B0%D0%BA%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0-%D0%B4%D0%B0-%D1%83%D1%87%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B2%D1%83%D0%B2%D0%B0-%D0%BD%D0%B0-%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B0-2023-%D0%BF%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%B5-%D0%BC%D1%82%D0%B2-%D1%9C%D0%B5-%D0%B3%D0%B8-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8-%D0%B7%D0%B0-%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D1%9C%D0%B0%D1%9A%D0%B5-%D0%BD%D0%B0-%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%BA%D0%B8%D1%82%D0%B5-%D1%81%D0%BC%D0%B5%D1%82%D0%BA%D0%B8-%D0%B7%D0%B0-%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D1%98%D0%B0.html |url-status=dead}}</ref> * {{Z+X|SLK}} – 10. lipnja 2022., RTVS je potvrdila kako se zemlja neće vratiti 2023., navodeći financijska ograničenja i niske brojke gledanosti tijekom njihova vremena u natjecanju.<ref>{{Citiranje weba |last=Jiandani |first=Sanjay (Sergio) |date=2022-06-10 |title=Slovakia: RTVS will not return to Eurovision in 2023 |url=https://esctoday.com/187150/slovakia-rtvs-will-not-return-to-eurovision-in-2023/ |access-date=2022-10-02 |website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday |language=en-US}}</ref> Slovačka je posljednji put sudjelovala na [[Pjesma Eurovizije 2012.|Pjesmi Eurovizije 2012.]] === Pridružene članice [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-a]] === * {{Z+X|KAZ}} – U listopadu 2022., producent Zhan Mukanov izjavio je da je kazahstanska televizijska kuća Khabar Agency razgovarala s EBU-om o mogućemu pozivu za prvonastup 2023.<ref>{{Citiranje weba |last=Arth |first=Rick |date=2022-10-06 |title=Kazakhstan: Broadcaster says there is "every chance" for them to take part at Eurovision 2023 |url=https://wiwibloggs.com/2022/10/06/kazakhstan-eurovision-2023-broadcaster-says-possible/273490/ |access-date=2022-10-14 |website=wiwibloggs |language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2022-10-05 |title=Всё будет хорошо и «вкусно». Продюсер Жан Муканов рассказал о планах на «Junior Eurovision 2022» |url=https://ortcom.kz/ru/novosti/1664963888 |access-date=2022-10-14 |website=СЦК при Президенте РК |language=ru-RU |archive-url=https://web.archive.org/web/20221204081905/https://ortcom.kz/ru/novosti/1664963888 |archive-date=4. prosinca 2022. |url-status=dead}}</ref> === Države koje nisu članice [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-a]] === * {{Z+X|KOSV}} – 16. svibnja 2022., glavni ravnatelj kosovske kuće RTK, Shkumbin Ahmetxhekaj, izjavio je da televizijska kuća namjerava podnijeti zahtjev za članstvo u EBU-u krajem godine i potvrdio da će Kosovo moći sudjelovati u natjecanju, ako RTK dobije članstvo u EBU-u.<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-16 |title=🇽🇰 Kosovo: RTK Aiming to Apply For EBU Membership By End of Year |url=https://eurovoix.com/2022/05/16/kosovo-ebu-membership-end-2022/ |access-date=2022-10-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Međutim, krajnji rok za prijavu za sudjelovanje 2023. bio je 15. rujna 2022., što kosovsko sudioništvo 2023. čini nemogućim.<ref>{{Citiranje weba |last=Jiandani |first=Sanjay (Sergio) |date=2022-09-26 |title=Eurovision 2023: How many countries will participate in the UK? |url=https://esctoday.com/187362/eurovision-2023-how-many-countries-will-participate-in-the-uk/ |access-date=2022-10-02 |website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday |language=en-US}}</ref> * {{Z+X|LIH}} – 9. kolovoza 2022., lihtenštajnska kuća 1 FL TV potvrdila je da se više ne namjerava prijaviti za članstvo u EBU-u, stoga na neodređeno vrijeme isključuje mogućnost sudjelovanja u natjecanju.<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2022-08-09 |title=🇱🇮 Liechtenstein: 1 FL TV Rules Out Applying For EBU Membership |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/liechtenstein-1fltv-ebu-membership/ |access-date=2022-10-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> == Međunarodni prijenosi i izlagači glasova == === Izlagači glasova === Ocjenu od 12 bodova nacionalnih žirija objavit će izlagač svake zemlje sudionice. Do 2. svibnja potvrđeni su sljedeći izlagači glasova: # {{Z+X|UKR}} – Zlata Ognevič # {{Z+X|ITA}} – Kaze # {{Z+X|LAT}} – Jānis Pētersons # {{Z+X|NIZ}} – S10 # {{Z+X|MLT}} – Ryan Hili # {{Z+X|MOL}} – Doina Stimpovschi # {{Z+X|IRS}} – Niamh Kavanagh # {{Z+X|SMR}} – John Kennedy O'Connor # {{Z+X|AZE}} – Narmin Salmanova # {{Z+X|AUT}} – Phillipp Hansa # {{Z+X|FRA}} – Anggun # {{Z+X|FIN}} – Bess # {{Z+X|BEL}} – Bart Cannaerts # {{Z+X|NJE}} – Elton # {{Z+X|POR}} – Maro # {{Z+X|HRV}} – Maja Ciglenečki # {{Z+X|EST}} – Ragnar Klavan # {{Z+X|ARM}} – Maléna # {{Z+X|POLJ}} – Ida Nowakowska # {{Z+X|RUM}} – Eda Marcus # {{Z+X|ISL}} – Einar Stefánsson # {{Z+X|SRB}} – Dragana Kosjerina # {{Z+X|CIP}} – Loukas Hamatsos # {{Z+X|NOR}} – Ben Adams # {{Z+X|ŠVI}} – Chiara Dubey # {{Z+X|AUS}} – Catherine Martin # {{Z+X|DAN}} – Tina Müller # {{Z+X|ŠPA}} – Ruth Lorenzo # {{Z+X|IZR}} – Ilanit # {{Z+X|ŠVE}} – Farah Abadi # {{Z+X|GRU}} – Archil Sulakvelidze # {{Z+X|ČEŠ}} – Radka Rosická # {{Z+X|SLO}} – Melani Mekicar # {{Z+X|GRČ}} – Fotis Sergoulopoulos # {{Z+X|ALB}} – Andri Xhahu # {{Z+X|LIT}} – Monica Liu # {{Z+X|UK}} – Catherine Tate Za razliku od izdanja od 2016. do 2022., u kojima je prethodna zemlja domaćin prva objavila bodove, Ukrajina će biti prva zemlja koja će objaviti svoje bodove žirija, a nakon nje prethodni domaćin, Italija. Trenutačna zemlja domaćin, Ujedinjeno Kraljevstvo, objavit će svoje bodove posljednja kao i obično. === Međunarodni televizijski i radijski prijenosi === Svi emiteri koji sudjeluju mogu odabrati da imaju komentatore na licu mjesta ili udaljene komentatore koji svojoj lokalnoj publici pružaju uvid u emisiju i informacije o glasovanju. Iako moraju emitirati barem polufinale u kojem glasaju i finale, većina emitera prikazuje sve tri emisije s različitim programskim planovima. Slično tome, neki emiteri koji ne sudjeluju možda i dalje žele emitirati natjecanje. Osim toga, [[Europska radiodifuzijska unija|EBU]] će osigurati međunarodne prijenose uživo oba polufinala i finala putem svog službenog [[YouTube]] kanala bez komentara. {| class="wikitable" |+Prijenosi i komentatori zemalja sudionica !Država !Program(i) !Prenositelj(i) !Komentator(i) !<abbr>Ref.</abbr> |- !{{Z+X|ALB}} |sve |RTSH 1, RTSH Muzikë, Radio Tirana |Andri Xhahu |<ref>{{Citiranje weba |title=Andri Xhahu na Instagramu: "Jam tejet i emocionuar të ndaj me ju këtë lajm! I am beyond thrilled to share this amazing news with you! #commentator #spokesperson #eurovision2023" |url=https://www.instagram.com/p/CroA7_ftkXe/ |access-date=2023-05-02 |website=Instagram |language=hr}}</ref> |- !{{Z+X|ARM}} |sve |Armenia 1 |Hrachuhi Utmazyan i Hamlet Arakelyan |<ref>{{Citiranje weba |title=Armenian Public TV na Instagramu: "🎙️ Համաեվրոպական երգի մեծ տոնը` Առաջինի ուղիղ եթերում «Եվրատեսիլ 2023»-ում Հայաստանը ներկայացնում է Բրյունետը «Future Lover» երգով: 📺 «Եվրատեսիլ». դիտեք մայիսի 9-ին, 11-ին և 13-ին, ժամը 23:00-ին, Առաջինով:" |url=https://www.instagram.com/reel/Cr0b-Q2qt82/ |access-date=2023-05-05 |website=Instagram |language=hr}}</ref> |- !{{Z+X|AUS}} |sve |SBS |Myf Warhurst i Joel Creasey |<ref>{{Citiranje weba |last=Webster |first=Liv |date=2022-11-14 |title=Australia opts for internal selection for Eurovision 2023 |url=https://www.aussievision.net/post/australia-opts-for-internal-selection-for-eurovision-2023 |access-date=2022-12-19 |website=aussievision |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2022-11-14 |title=🇦🇺 Australia: SBS Confirms Internal Selection For Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/11/14/australia-internal-selection-eurovision-2023/ |access-date=2022-12-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- ! rowspan="2" |{{Z+X|AUT}} | rowspan="2" |sve |ORF 1 |Andi Knoll |<ref>{{Citiranje weba |title=Eurovision Song Contest 2023: „ESC – Der Countdown“ und „ ESC – Die Aftershow“ live aus Liverpool am 13. Mai in ORF 1 |url=https://der.orf.at/unternehmen/aktuell/esc136.html |access-date=2023-04-15 |website=der.ORF.at |language=de}}</ref> |- |FM4 |Jan Böhmermann i Olli Schulz |<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-11 |title=🇦🇹 Austria: Jan Böhmermann & Olli Schulz to Host FM4's Eurovision 2023 Coverage |url=https://eurovoix.com/2023/04/11/jan-bohmermann-olli-schulz-fm4s-eurovision/ |access-date=2023-04-15 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- !{{Z+X|AZE}} |sve |İTV |Azer Suleymanli |<ref>{{Citiranje weba |date=2023-05-04 |title=AVROVİZİYA 2023 ŞƏRHÇİMİZ AZƏR SÜLEYMANLI OLACAQ |url=https://12xal.com/2023/05/04/avroviziya2023serhcimizazersuleymanli/ |access-date=2023-05-05 |website=12xal |language=az |archive-date=4. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504093003/https://12xal.com/2023/05/04/avroviziya2023serhcimizazersuleymanli/ |url-status=dead }}</ref> |- ! rowspan="4" |{{Z+X|BEL}} |sve |VRT 1 | rowspan="2" |Peter Van de Veire |<ref>{{Citiranje weba |title=Ontdek het voorjaar 2023 van Eén |url=https://communicatie.een.be/ontdek-het-voorjaar-2023-van-een |access-date=2023-05-02 |website=communicatie.een.be |language=nl-BE |archive-date=22. prosinca 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221222205539/https://communicatie.een.be/ontdek-het-voorjaar-2023-van-een |url-status=dead}}</ref> |- |PF2/finale |Radio 2 |<ref>{{Citiranje weba |title=Programma's |url=https://radio2.be/programmagids?view=timetable |access-date=2023-05-02 |website=radio2 |language=nl}}</ref> |- |PF1 |Tipik | rowspan="2" |Jean-Louis Lahaye i Maureen Louys | rowspan="2" |<ref>{{Citiranje weba |title=Concours Eurovision de la chanson 2023 - RTBF Tv |url=https://www.rtbf.be/tv/guide-tv/detail_concours-eurovision-de-la-chanson-2023?uid=3848809267668&idschedule=adb6868bfd45e23520bee748ccfacf4b |access-date=2023-05-02 |website=RTBF |language=fr}}</ref> |- |PF2/finale |La Une |- !{{Z+X|CIP}} |sve |RIK 1, RIK Sat |Melina Karageorgiou and Alexandros Taramountas |<ref>{{Citiranje weba |title=Κύπρος: Αυτοί θα είναι οι σχολιαστές του φετινού διαγωνισμού της Eurovision! Αποκλειστικό |url=https://showbiz.cyprustimes.com/media-news/kypros-aftoi-tha-einai-oi-scholiastes-tou-fetinou-diagonismou-tis-eurovision-apokleistiko/ |access-date=2023-05-05 |website=showbiz.cyprustimes.com |language=el}}</ref> |- !{{Z+X|ČEŠ}} |sve |ČT2 |Jan Maxián |<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-29 |title=🇨🇿 Czechia: ČT2 Remains the Home of Eurovision For 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/04/29/czechia-ct2-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- !{{Z+X|DAN}} |sve |DR1 |Nicolai Molbech |<ref>{{Citiranje weba |title=Eurovision & Melodi Grand Prix 2023 |url=https://www.dr.dk/event/melodigrandprix |access-date=2023-05-02 |website=DR |language=da-DK}}</ref> |- ! rowspan="3" |{{Z+X|EST}} | rowspan="2" |sve |ETV |Marko Reikop | rowspan="2" |<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-01 |title=🇪🇪 Estonia: ERR Eurovision 2023 Coverage Revealed |url=https://eurovoix.com/2023/05/01/estonia-eurovision-2023-coverage/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- |ETV+ |Aleksandr Hobotov i Julia Kalenda |- |sve |ETV 2 |''znakovni jezik:'' razni tumači | |- ! rowspan="6" |{{Z+X|FIN}} | rowspan="3" |sve |Yle TV1 |Mikko Silvennoinen | rowspan="4" |<ref>{{Citiranje weba|title=1. Semifinaali {{!}} Eurovision Song Contest 2023 {{!}} Yle Areena|url=https://areena.yle.fi/1-65327047|access-date=2023-04-15|website=areena.yle.fi|language=fi}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=2.Semifinaali {{!}} Eurovision Song Contest 2023 {{!}} Yle Areena|url=https://areena.yle.fi/1-65327614|access-date=2023-04-15|website=areena.yle.fi|language=fi}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Finaali {{!}} Eurovision Song Contest 2023 {{!}} Yle Areena|url=https://areena.yle.fi/1-65328099|access-date=2023-04-15|website=areena.yle.fi|language=fi}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Eurovision Song Contest 2023: Finaali (ukrainankielinen selostus) {{!}} Eurovision Song Contest 2023 {{!}} Yle Areena|url=https://areena.yle.fi/1-65465335|access-date=2023-04-15|website=areena.yle.fi|language=fi}}</ref> |- |Yle Radio Suomi |Sanna Pirkkalainen |- |Yle X3M |Eva Frantz i Johan Lindroos |- |PF1/fnale |YleX |Sini Laitinen |- |sve | rowspan="2" |Yle Areena |''švedski:'' Eva Frantz i Johan Lindroos ''inari Sami:'' Heli Huovinen ''sjeverni Sami:'' Aslak Paltto | rowspan="2" |<ref>{{Citiranje weba |title=Näin seuraat Euroviisuja ja äänestät suosikkiasi – tässä kootusti viisuviikon tärkeimmät |url=https://yle.fi/aihe/a/20-10004791 |access-date=2023-05-05 |website=yle.fi |language=fi}}</ref> |- |PF1/fnale |''ruski:'' Levan Tvaltvadze ''ukrajinski: Galyna Sergeyeva'' |- ! rowspan="2" |{{Z+X|FRA}} |polufinala |Culturebox |Anggun i André Manoukian | rowspan="2" |<ref>{{Citiranje weba |title=Concours Eurovision de la chanson 2023 - Les demi-finales |url=https://www.francetvpro.fr/contenu-de-presse/52124965 |access-date=2023-04-21 |website=FranceTvPro.fr |language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-19 |title=🇫🇷 France: Eurovision 2023 Commentators Announced Including Anggun |url=https://eurovoix.com/2023/04/19/france-eurovision-2023-commentators/ |access-date=2023-04-21 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- |finale |France 2 |Laurence Boccolini i Stéphane Bern |- ! rowspan="2" |{{Z+X|GRČ}} | rowspan="2" |sve |ERT 1 |Maria Kozakou i Jenny Melita | rowspan="2" |<ref>{{Citiranje weba |date=2023-03-16 |title=Η Τζένη Μελιτά για την παρουσίαση της Eurovision – «Θα δουλέψω σαν το σκυλί» |url=https://www.protothema.gr/life-style/article/1350460/tzeni-melita-gia-tin-parousiasi-tis-eurovision-tha-doulepso-san-to-skuli/ |access-date=2023-03-23 |website=ProtoThema |language=el}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Washak |first=James |date=2023-03-30 |title=🇬🇷 Greece: Maria Kozakou & Jenny Melita Confirmed As Commentators For Liverpool |url=https://eurovoix.com/2023/03/30/greece-maria-kozakou-jenny-melita-confirmed-as-commentators-for-liverpool/ |access-date=2023-04-06 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- |Deftero Programma (radio) |Dimitris Meidanis, Maria Kozakou i Jenny Melita |- !{{Z+X|GRU}} |sve |1TV |Nika Lobiladze |<ref>{{Citiranje weba |title=ევროვიზია 2023 - 9, 11, 13 მაისი, 23:00, პირდაპირი ტრანსლაცია საქართველოს პირველ არხზე |url=https://1tv.ge/video/2023-wlis-evroviziis-simgheris-konkursi-9-11-13-maisi-2300-pirdapiri-translacia-saqartvelos-pirvel-arkhze/ |access-date=2023-05-09 |website=1TV |language=ka-GE}}</ref> |- ! rowspan="2" |{{Z+X|HRV}} | rowspan="2" |sve |[[HRT – HTV 1|HRT 1]] | rowspan="2" |Duško Ćurlić |<ref>{{Citiranje weba |title=Raspored HRT programa za 9.svibnja 2023. |url=https://raspored.hrt.hr/?mreza=2&datum=2023-05-09 |url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Raspored HRT programa za 11.svibnja 2023. |url=https://raspored.hrt.hr/?mreza=2&datum=2023-05-11 |url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Raspored HRT programa za 13.svibnja 2023. |url=https://raspored.hrt.hr/?mreza=2&datum=2023-05-13 |url-status=live}}</ref> |- |[[Hrvatski radio|Hrvatski radio - 2. program]] |<ref>{{Citiranje weba |title=Hrvatski radio, drugi program, raspored za 9.svibnja 2023. |url=https://raspored.hrt.hr/?mreza=17&datum=2023-05-09 |url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Hrvatski radio, drugi program, raspored za 11.svibnja 2023. |url=https://raspored.hrt.hr/?mreza=17&datum=2023-05-11 |url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Hrvatski radio, drugi program, raspored za 13 .svibnja 2023. |url=https://raspored.hrt.hr/?mreza=17&datum=2023-05-13 |url-status=live}}</ref> |- ! rowspan="2" |{{Z+X|IRS}} |PF1/finale |RTÉ One | rowspan="2" |Marty Whelan | rowspan="2" |<ref>{{Citiranje časopisa |last=Byrne |first=John |date=2023-02-03 |title=Tubs talks Eurovision: 'I think we could win this one' |url=https://www.rte.ie/entertainment/2023/0203/1353476-tubs-talks-eurovision-i-think-we-could-win-this-one/ |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=How can I watch Eurovision 2023? Here’s when and where the song contest will be broadcast |url=https://www.independent.ie/entertainment/television/tv-news/how-can-i-watch-eurovision-2023-heres-when-and-where-the-song-contest-will-be-broadcast/a1660521539.html |access-date=2023-05-05 |website=Independent.ie |language=en}}</ref> |- |PF2 |RTÉ 2 |- ! rowspan="2" |{{Z+X|ISL}} | rowspan="2" |sve |RÚV |Gísli Marteinn Baldursson |<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-11 |title=🇮🇸 Iceland: Gísli Marteinn Baldursson Confirmed as Commentator For Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/04/11/gisli-marteinn-baldursson-eurovision-2023/ |access-date=2023-04-21 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- |RÚV 2 |''znakovni jezik:'' razni tumači |<ref>{{Citiranje weba|title=Dagskrá {{!}} RÚV Sjónvarp|url=https://www.ruv.is/sjonvarp/dagskra/ruv/2023-05-13/5293877|access-date=2023-05-09|website=www.ruv.is|language=is}}</ref> |- ! rowspan="3" |{{Z+X|ITA}} |polufinala |[[Radiotelevisione Italiana|Rai]] 2 | rowspan="2" |Gabriele Corsi, Cristiano Malgioglio i Carolina Di Domenico | rowspan="3" |<ref>{{Citiranje weba |last=Dammacco |first=Beppe |date=2022-10-20 |title=Eurovision 2023: Corsi, Malgioglio e Di Domenico confermati al commento |url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/10/20/eurovision-2023-commento-di-corsi-malgioglio-di-domenico/ |access-date=2022-11-01 |language=it-IT}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Dammacco |first=Beppe |date=2023-02-09 |title=Eurovision 2023: la trasmissione delle due semifinali passa da Rai 1 a Rai 2 |url=https://www.eurofestivalnews.com/2023/02/09/eurovision-2023-semifinali-rai-2/ |access-date=2023-02-17 |language=it-IT}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Rainews |first=Redazione di |date=2023-03-10 |title=Eurovision Song Contest: le tre prime serate dell'edizione 2023 in onda sulla Rai. La finale su Rai1 |url=https://www.rainews.it/articoli/2023/03/eurovision-song-contest-tre-prime-serate-rai-per-ledizione-2023-la-finale-su-rai1-02341f6f-ef5e-490a-9e0e-9af74bfa5bd9.html |access-date=2023-03-12 |website=RaiNews |language=it}}</ref> |- |finale |[[Radiotelevisione Italiana|Rai]] 1 |- |sve |Rai Radio 2 |Mariolina Simone, Diletta Parlangeli Saverio Raimondo |- ! rowspan="3" |{{Z+X|IZR}} |sve |Kan 11, Kan Educational | rowspan="3" |Asaf Liberman, Akiva Novick i Doron Medalie | rowspan="3" |<ref name=":3">{{Citiranje weba |last=Washak |first=James |date=2023-02-23 |title=🇮🇱 Israel: Asaf Liberman & Akiva Novick Return as Commentators for Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/02/23/israel-asaf-liberman-akiva-novick-return-as-commentators/ |access-date=2023-04-06 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje weba |last=Washak |first=James |date=2023-02-23 |title=🇮🇱 Israel: Asaf Liberman & Akiva Novick Return as Commentators for Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/02/23/israel-asaf-liberman-akiva-novick-return-as-commentators/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- |PF1 |Kan 88 |- |finale |Kan Tarbut |- ! rowspan="2" |{{Z+X|NJE}} | rowspan="2" |sve |KRT 1 |Gabriela Herceg |<ref name=":3" /><ref name=":4" /> |- |JKTV 1 |Sanja Vučić |<ref name=":3" /><ref name=":4" /> |- ! rowspan="2" |{{Z+X|LAT}} |sve | rowspan="2" |LTV 1 |Toms Grēviņš | rowspan="2" |<ref>{{Citiranje weba |date=2023-05-02 |title=Eirovīzijas nedēļā Latvijas Televīzijā – “V.I.P.” ar “Sudden Lights”, diskusijas un krāšņas konkursa tiešraides no Liverpūles |url=https://ltv.lsm.lv/lv/informacija-medijiem/raksts/292767/eirovizijas-nedela-latvijas-televizija-vip-ar-sudden-lights-diskusijas-un-krasnas-konkursa-tiesraides-no-liverpules |access-date=2023-05-05 |website=ltv.lsm.lv |language=lv}}</ref> |- |finale |Lauris Reiniks |- !{{Z+X|LIT}} |sve |LRT Televizija |Ramūnas Zilnys |<ref>{{Citiranje weba |title=TV / Radijo programa savaitei - LRT |url=https://www.lrt.lt/programa |access-date=2023-05-09 |website=www.lrt.lt}}</ref> |- ! rowspan="2" |{{Z+X|NIZ}} |sve |NPO 1, BVN |Cornald Maas i Jan Smit |<ref>{{Citiranje weba |title=DPG Media Privacy Gate |url=https://myprivacy.dpgmedia.nl/consent?siteKey=V9f6VUvlHxq9wKIN&callbackUrl=https%3A%2F%2Fwww.ad.nl%2Fprivacy-gate%2Faccept-tcf2%3FredirectUri%3D%252Fshow%252Fjan-smit-verzette-zich-tegen-keuze-voor-mia-en-dion-als-songfestivalact-en-stapt-uit-de-selectiecommissie~a2bf2f4c%252F |access-date=2023-04-21 |website=myprivacy.dpgmedia.nl}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Programma’s {{!}} BVN|url=https://www.bvn.tv/programma/eurovisie-songfestival-2023/|access-date=2023-05-02|website=www.bvn.tv}}</ref> |- |finale |NPO Radio 2 |Wouter van der Goes i Frank van 't Hof |<ref>{{Citiranje weba|title=Eurovisie Songfestival Finale - 13 mei 2023 {{!}} NPO Radio 2|url=https://www.nporadio2.nl/uitzendingen/eurovisie-songfestival-finale/208b7b83-be29-4a40-84be-4941794b87f8/2023-05-13-eurovisie-songfestival-finale|access-date=2023-05-09|website=www.nporadio2.nl}}</ref> |- !{{Z+X|NOR}} |sve |NRK 1 |Marte Stokstad |<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-03-16 |title=🇳🇴 Norway: Adresse Liverpool Celebrity Panel Announced |url=https://eurovoix.com/2023/03/16/adresse-liverpool-celebrity-panel/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- ! rowspan="3" |{{Z+X|NJE}} |sve |One | rowspan="2" |Peter Urban | rowspan="3" |<ref>{{Citiranje weba |last=NDR |title=ESC 2023: Alle Infos zum Eurovision Song Contest in Großbritannien |url=https://www.eurovision.de/news/ESC-2023-Alle-Infos-zum-Eurovision-Song-Contest-in-Grossbritannien,grossbritannien854.html |access-date=2023-02-02 |website=www.eurovision.de |language=de}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title=Sondersendung {{!}} DW|url=https://www.dw.com/de/sondersendung/s-12584|access-date=2023-05-09|website=DW.COM|language=de-DE|archive-date=22. svibnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522101126/https://www.dw.com/de/sondersendung/s-12584|url-status=dead}}</ref> |- | rowspan="2" |finale |Das Erste |- |DW Deutsch, DW Deutsch+ |TBA |- !{{Z+X|POLJ}} |sve |TVP1, TVP Polonia |Aleksander Sikora i Marek Sierocki |<ref>{{Citiranje weba |last=S.A |first=Telewizja Polska |title=Konkurs Piosenki Eurowizji - Liverpool 2023 - 1. półfinał |url=https://www.tvp.pl/program-tv/konkurs-piosenki-eurowizji-liverpool-2023-1-polfinal/6447ad9bd0341098fb0c0a2d |access-date=2023-05-02 |website=www.tvp.pl |language=pl}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=S.A |first=Telewizja Polska |title=Konkurs Piosenki Eurowizji - Liverpool 2023 - 2. półfinał |url=https://www.tvp.pl/program-tv/konkurs-piosenki-eurowizji-liverpool-2023-2-polfinal/644a510ad0341084d4198a2d |access-date=2023-05-02 |website=www.tvp.pl |language=pl}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Konkurs Piosenki Eurowizji - Liverpool 2023 - Telemagazyn.pl |url=https://www.telemagazyn.pl/tv/konkurs-piosenki-eurowizji-liverpool-2023-3112974/ |access-date=2023-05-09 |website=www.telemagazyn.pl |language=pl}}</ref> |- !{{Z+X|POR}} |sve</strike><ref group="lower-alpha">Odgođeno emitiranje drugog polufinala na RTP1 i RTP Internacional u 21:30 WEST (20:30 UTC) i na RTP África u 02:45 WEST (01:45 UTC) 12. svibnja.</ref> |RTP1, RTP Internacional, RTP África |José Carlos Malato i Nuno Galopim |<ref>{{Citiranje weba |last=Diogo |first=Por João |title=Portugal: Nuno Galopim e José Carlos Malato comentam a Eurovisão 2023 na RTP1 |url=https://www.escportugal.pt/2023/04/portugal-nuno-galopim-e-jose-carlos.html |access-date=2023-05-02}}</ref> |- !{{Z+X|RUM}} |sve |TVR 1, TVRi |Bogdan Stănescu i Kyrie Mendel |<ref>{{Citiranje weba |title=Program TV |url=http://www.tvr.ro/program.html |access-date=2023-05-05 |website=TVR.RO |language=Romanian}}</ref> |- !{{Z+X|SMR}} |sve |San Marino RTV |Lia Fiorio i Gigi Restivo |<ref>{{Citiranje weba |last=Rtv |first=San Marino |title=Guida programmi tv San Marino RTV |url=https://www.sanmarinortv.sm/programmi/palinsesto |access-date=2023-05-05 |website=San Marino Rtv |language=it |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504083314/https://www.sanmarinortv.sm/programmi/palinsesto |archive-date=4. svibnja 2023. |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=eurofestival |date=2023-05-06 |title=Eurovision 2023: scarica la più completa guida all’evento (anche in eBook) |url=https://www.eurofestivalnews.com/2023/05/06/eurovision-2023-scarica-la-guida/ |access-date=2023-05-09 |language=it-IT}}</ref> |- ! rowspan="3" |{{Z+X|SLO}} |polufinala |TV SLO 2 | rowspan="2" |Andrej Hofer | rowspan="3" |<ref>{{Citiranje weba |last=Slovenija |first=Služba za komuniciranje RTV |title=Joker Out pred odhodom v Liverpool |url=https://www.rtvslo.si/rtv/za-medije/sporocila-za-javnost/joker-out-pred-odhodom-v-liverpool/665570 |access-date=2023-05-02 |website=rtvslo.si |language=sl}}</ref><ref>{{Citation |title=Glodbe: Evrovizija čez 3, 2, 1 |url=https://val202.rtvslo.si/podkast/jutro-202/173251476/174955976 |accessdate=2023-05-09 |language=sl |first=R. T. V. |last=Slovenija}}</ref> |- |finale |TV SLO 1 |- |PF2/finale |Radio Val 202, Radio Maribor |Maja Stepančič, Maruša Kerec i Neja Jerant |- ! rowspan="3" |{{Z+X|SRB}} |polufinala |RTS 3 | rowspan="3" |Duška Vučinić | rowspan="3" |<ref>{{Citation |title=Luke Black i Duška Vučinić: Kako se Kamili Parker svideo srpski predstavnik na Evroviziji |url=https://www.youtube.com/watch?v=jjYFMxViAmc |accessdate=2023-05-02 |language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=РТС :: РТС 1 :: Песма Евровизије 2023: Прво полуфинале, пренос |url=https://www.rts.rs/tv/rts1/5184717/pesma-evrovizije-2023-prvo-polufinale-prenos.html |access-date=2023-05-05 |website=www.rts.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=RTS :: Vesti :: Saopštenje Radio-televizije Srbije povodom Pesme Evrovizije |url=https://rts.rs/lat/rts/pesma-evrovizije/Pesma-Evrovizije2023/vesti/5187143/saopstenje-radio-televizije-srbije-povodom-pesme-evrovizije.html |access-date=2023-05-09 |website=rts.rs}}</ref> |- |finale |RTS 1 |- |sve |RTS Svet |- ! rowspan="4" |{{Z+X|ŠPA}} |PF1 |La 2 | rowspan="3" |Tony Aguilar i Julia Varela | rowspan="4" |<ref>{{Citiranje weba |last=Rodriguez |first=Gabriel |date=2023-03-28 |title=TVE volverá a emitir las semifinales de Eurovisión en La 1 |url=https://eurovision-spain.com/tve-volvera-a-emitir-las-semifinales-de-eurovision-en-la-1/ |access-date=2023-05-02 |website=eurovision-spain.com |language=es}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-03-29 |title=🇪🇸 Spain: RTVE Confirms Eurovision 2023 Broadcast Plans |url=https://eurovoix.com/2023/03/29/spain-eurovision-2023-broadcast-plans/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=50 |url=https://twitter.com/eurovision_tve/status/1651954911716753408 |access-date=2023-05-02 |website=Twitter |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Especial RNE Final de Eurovisión 2023 |url=https://www.rtve.es/play/videos/directo/eurovision-2022-emisiones-directo/especial-rne-final-eurovision-2023/18914/ |access-date=2023-05-09 |website=www.rtve.es}}</ref> |- |PF2/finale |La 1 |- |sve |TVE International |- |sve |Radio Nacional |David Asensio, Imanol Durán, Irene Vaquero i Ángela Fernández |- ! rowspan="3" |{{Z+X|ŠVE}} | rowspan="2" |SVT1 |polufinala |Edward af Sillén | rowspan="3" |<ref>{{Citation |title=Eurovision Song Contest 2023 |url=https://www.svtplay.se/eurovision-song-contest-2023 |accessdate=2023-04-15 |language=sv |first=Sveriges Television AB, Stockholm |last=Sweden}}</ref> |- |finale |Måns Zelmerlöw |- |SR P4 |sve |Carolina Norén |- ! rowspan="6" |{{Z+X|ŠVI}} |polufinala |SRF zwei | rowspan="2" |Sven Epiney | rowspan="2" |<ref>{{Citiranje weba |title=Remo Forrer mit «Watergun» für die Schweiz am «Eurovision Song Contest» 2023 |url=https://medien.srf.ch/-/remo%C2%A0forrer-mit-%C2%ABwatergun%C2%BB-f%C3%BCr-die-schweiz-am-%C2%ABeurovision-song-contest%C2%BB-2023 |access-date=2023-03-12 |website=Medienportal |language=de-DE}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2023-03-07 |title=ESC 2023 – Svizra prenda part cun «Watergun» |url=https://www.rtr.ch/cultura/musica/esc-2023-svizra-prenda-part-cun-watergun |access-date=2023-03-12 |website=Radiotelevisiun Svizra Rumantscha (RTR) |language=rm}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-11 |title=🇨🇭 Switzerland: Sven Epiney Confirmed as SRF’s Eurovision 2023 Commentator |url=https://eurovoix.com/2023/04/11/sven-epiney-eurovision-2023-commentator/ |access-date=2023-04-15 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- |finale |SRF 1 |- |polufinala |RTS 2 | rowspan="2" |Jean-Marc Richard, Nicolas Tanner and Priscilla Formaz | rowspan="2" |<ref>{{Citiranje weba |date=2023-03-07 |title="Watergun": Remo Forrer fait son entrée dans l’Eurovision avec force |url=https://www.rts.ch/dossiers/eurosong/13838429-watergun-remo-forrer-fait-son-entree-dans-leurovision-avec-force.html |access-date=2023-03-12 |website=rts.ch |language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-02 |title=🇨🇭 Switzerland: RTS Announces Commentary Team for Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/02/rts-commentary-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- |finale |RTS 1 |- |polufinala |RSI La 2 | rowspan="2" |Ellis Cavallini i Gian-Andrea Costa | rowspan="2" |<ref>{{Citiranje weba |last=svizzera |first=RSI Radiotelevisione |title=Remo Forrer in gara per la Svizzera |url=https://www.rsi.ch/musica/eurovision/Remo-Forrer-in-gara-per-la-Svizzera-16072504.html |access-date=2023-04-15 |website=rsi |language=it}}</ref> |- |finale |RSI La 1 |- ! rowspan="7" |{{Z+X|UK}} |polufinala | rowspan="2" |BBC One |Scott Mills i Rylan | rowspan="7" |<ref>{{Citiranje weba |title=Liverpool to host 2023 Eurovision Song Contest |url=https://www.bbc.com/mediacentre/2022/liverpool-eurovision-2023-host-city/bbc.com/mediacentre/2022/liverpool-eurovision-2023-host-city/ |access-date=2023-04-21 |website=www.bbc.com |language=en |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2023-02-22 |title=Meet our Eurovision 2023 family! |url=https://www.bbc.co.uk/blogs/eurovision/entries/6f2e0053-e405-4548-b330-e1741d2c9198 |access-date=2023-04-21 |website=BBC |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Mae Muller set to represent United Kingdom at Eurovision 2023 with I Wrote A Song |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-song-contest-uk-mae-muller/bbc.com/mediacentre/2023/eurovision-song-contest-uk-mae-muller/ |access-date=2023-04-21 |website=www.bbc.co.uk |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Rylan and Scott Mills announced as Radio 2’s hosts for Eurovision Song Contest Grand Final and Paddy O’Connell to host Semi-Finals |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-rylan-scott-mills-radio-2-hosts-grand-final-paddy-oconnell-host-semi-finals/bbc.com/mediacentre/2023/eurovision-rylan-scott-mills-radio-2-hosts-grand-final-paddy-oconnell-host-semi-finals/ |access-date=2023-04-21 |website=www.bbc.co.uk |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Eurovision Song Contest 2023 on the BBC |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/mediapacks/bbc.com/mediacentre/mediapacks/eurovision-2023-on-the-bbc/ |access-date=2023-04-21 |website=www.bbc.co.uk |language=en}}</ref> |- | rowspan="3" |finale | rowspan="2" |Mel Giedroyc i Graham Norton |- | rowspan="2" |BBC iPlayer |- |[[Znakovni jezici|Znakovni jezik]]: razni tumači |- |polufinala |BBC Radio 2, BBC Radio Merseyside |Paddy O'Connell |- | rowspan="2" |finale |BBC Radio 2 |Scott Mills and Rylan |- |BBC Radio Merseyside |Claire Sweeney |- ! rowspan="2" |{{Z+X|UKR}} | rowspan="2" |sve |Suspilne Kultura | rowspan="2" |Timur Miroshnychenko | rowspan="2" |<ref>{{Citiranje weba |last=suspilne |title=Оголошено ведучих та коментаторів Євробачення-2023 у Ліверпулі |url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/5928 |access-date=2023-03-05 |website=corp.suspilne.media |language=en}}</ref> |- |Radio Promin |} ===== Prijenosi i komentatori zemalja koje ne sudjeluju ===== {| class="wikitable" !Država !Program(i) !Prenositelj(i) !Komentator(i) !<abbr>Ref.</abbr> |- !{{Z+X|CG}} |sve |TVCG 2 |Dražen Bauković i Tijana Mišković |<ref>{{Citiranje weba |title=RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ostalo :: Eurosong 2023 |url=https://www.rtcg.me.html/ |access-date=2023-05-09 |website=RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis |language=cnr |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-08 |title=🇲🇪 Montenegro: RTCG Broadcasting Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/08/montenegro-rtcg-broadcasting-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-09 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- !{{Z+X|ČIL}} |finale |Canal 13 |Sergio Lagos i Rayén Araya |<ref>{{Citiranje weba |date=2023-04-30 |title=Por primera vez en Chile: Canal 13 da el golpe y transmitirá en vivo la final de Eurovisión |url=https://tvdaldia.cl/television/por-primera-vez-en-chile-canal-13-da-el-golpe-y-transmitira-en-vivo-la-final-de-eurovision/ |access-date=2023-05-02 |website=TVD Al Día |language=es-CL |archive-date=30. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230430213119/https://tvdaldia.cl/television/por-primera-vez-en-chile-canal-13-da-el-golpe-y-transmitira-en-vivo-la-final-de-eurovision/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=¡La final de Eurovisión 2023 está en Canal 13! Sergio Lagos y Rayén Araya serán los animadores |url=https://www.13.cl/programas/tu-dia/momentos/la-final-de-eurovision-2023-esta-en-canal-13-sergio-lagos-y-rayen-araya |access-date=2023-05-09 |website=Canal 13 |language=es-ES}}</ref> |- !{{Z+X|OVČ}} |sve |KVF |''farski:'' ''danski:'' Nicoi Molbech |<ref>{{Citiranje weba |title=Kringvarp Føroya |url=https://kvf.fo/ |access-date=2023-05-09 |website=Kringvarp Føroya |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=EUROVISION: Føroyskir viðmerkjarar til seinnu hálvfinaluna |url=https://kvf.fo/greinar/2023/05/11/eurovision-foroyskir-vidmerkjarar-til-seinnu-halvfinaluna |access-date=2023-05-11 |website=Kringvarp Føroya |language=en |archive-date=18. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230518155624/https://kvf.fo/greinar/2023/05/11/eurovision-foroyskir-vidmerkjarar-til-seinnu-halvfinaluna |url-status=dead}}</ref> |- !{{Z+X|KOSV}} |sve |RTK 1 |''albanski:'' Jeta Çitaku i Ylber Asllanaj |<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-05 |title=🇽🇰 Kosovo: RTK Broadcasting the Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/05/kosovo-rtk-broadcasting-the-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=2023-05-09 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- !{{Z+X|MAK}} |sve |MRT 1 |Aleksandra Jovanovska i Eli Tanaskovska |<ref>{{Citiranje weba |last=Farren |first=Neil |date=2022-10-14 |title=🇲🇰 North Macedonia: MRT Withdraws From Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/10/14/north-macedonia-mrt-withdraws-eurovision-2023/ |access-date=2022-10-20 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=МРТ одлучи да не учествува на „Евровизија 2023“ |url=https://mrt.com.mk/node/79533 |url-status=live}}</ref> |- !{{Z+X|SLK}} |finale |Rádio FM |Daniel Baláž, Lucia Haverlík, Pavol Hubinák i Juraj Malíček |<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-02 |title=🇸🇰 Slovakia: Rádio_FM Broadcasting the Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/02/slovakia-radio_fm-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-06 |title=🇸🇰 Slovakia: Further Details of Rádio_FM's Eurovision 2023 Coverage Released |url=https://eurovoix.com/2023/05/06/radio_fm-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-09 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- ! rowspan="2" |{{Z+X|SAD}} |finale | rowspan="2" |Peacock |Johnny Weir | rowspan="2" |<ref>{{Citiranje weba |last=Forristal |first=Lauren |date=2023-02-09 |title=Peacock lets subscribers watch live episodes with their favorite stars in real time |url=https://techcrunch.com/2023/02/09/peacock-feature-lets-subscribers-watch-live-episodes-with-stars/ |access-date=2023-04-06 |website=TechCrunch |language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=France |first=Lisa Respers |date=2023-05-05 |title=Johnny Weir really wants you to watch Eurovision 2023 |url=https://www.cnn.com/2023/05/05/entertainment/johnny-weir-eurovision/index.html |access-date=2023-05-09 |website=CNN |language=en}}</ref> |- |sve |bez komentara |} === Gledanost === {| class="wikitable sortable" |+Procijenjena gledanost po državi (u milijunima) ! rowspan="2" |Država ! colspan="2" |Prvo polufinale ! colspan="2" |Drugo polufinale ! colspan="2" |Finale ! rowspan="2" |Ref. |- !<small>Gledanost</small> !<small>Pros. gledanost</small> !<small>Gledanost</small> !<small>Pros. gledanost</small> !<small>Gledanost</small> !<small>Pros. gledanost</small> |- !{{Z+X|AUT}} |0.306 | colspan="5" {{TBA}} |<ref name=":8">{{Citiranje weba |last=Menéndez |first=Hugo Carabaña |date=2023-05-10 |title=Audiencias: Los datos de la 1ª semifinal de Eurovisión 2023 en Europa |url=https://www.escplus.es/eurovision/2023/audiencias-los-datos-de-la-1a-semifinal-de-eurovision-2023-en-europa/ |access-date=2023-05-11 |website=ESCplus España |language=es}}</ref> |- !{{Z+X|BEL}} |0.639<ref group="lower-alpha" name=":8">Prikazana je ukupna glednost za cijelu Belgiju. Gledanost u Flandriji bila je 549 000; gledanost u Valoniji bila je 90 000.</ref> | colspan="5" {{TBA}} |<ref name=":8" /> |- !{{Z+X|FIN}} |1.264 | colspan="5" {{TBA}} |<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-10 |title=🇫🇮 Finland: Nearly 80% Viewing Share for Semi-Final One |url=https://eurovoix.com/2023/05/10/finland-viewing-share-for-semi-final-one/ |access-date=2023-05-11 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- !{{Z+X|DAN}} |0.38 | colspan="5" {{TBA}} |<ref name=":8" /> |- !{{Z+X|HRV}} |0.94 | colspan="5" {{TBA}} |<ref>{{Citiranje weba |title=HRT-ov prijenos prve večeri Eurosonga ostvario iznimno visoku gledanost |url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-ov-prijenos-prve-veceri-eurosonga-ostvario-iznimno-visoku-gledanost-10767558/ |url-status=live |website=HRT}}</ref> |- !{{Z+X|ITA}} |1.89 | colspan="5" {{TBA}} |<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-10 |title=🇮🇹 Italy: Over 1.8 Million Viewers For Eurovision 2023 Semi-Final One |url=https://eurovoix.com/2023/05/10/italy-viewers-for-eurovision-2023-semi-final-one/ |access-date=2023-05-11 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- !{{Z+X|LIT}} |0.273 | colspan="5" {{TBA}} |<ref name=":8" /> |- !{{Z+X|NIZ}} |4.724 |2.124 | colspan="4" {{TBA}} |<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-10 |title=🇳🇱 Netherlands: Viewer Interest Drops As Mia & Dion Fail to Qualify |url=https://eurovoix.com/2023/05/10/netherlands-viewer-interest/ |access-date=2023-05-11 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- !{{Z+X|NOR}} |0.604 | colspan="5" {{TBA}} |<ref name=":8" /> |- !{{Z+X|NJE}} |0.59 | colspan="5" {{TBA}} |<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-10 |title=🇩🇪 Germany: Just Under 600,000 Viewers For Eurovision 2023 Semi-Final One |url=https://eurovoix.com/2023/05/10/germany-eurovision-2023-semi-final-one/ |access-date=2023-05-11 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- !{{Z+X|POR}} |0.878 | colspan="5" {{TBA}} |<ref name=":8" /> |- !{{Z+X|RUM}} |0.065 | colspan="5" {{TBA}} |<ref name=":8" /> |- !{{Z+X|SLO}} |0.01 | colspan="5" {{TBA}} |<ref name=":8" /> |- !{{Z+X|SRB}} |0.5 |0.227 |colspan="4" {{TBA}} |<ref name=":8" /> |- !{{Z+X|ŠPA}} |0.594 | colspan="5" {{TBA}} |<ref name=":8" /> |- !{{Z+X|ŠVE}} |1.305 | colspan="5" {{TBA}} |<ref>{{Citiranje weba |last=Waarden |first=Franciska van |date=2023-05-10 |title=🇸🇪 Sweden: Over 1.3 Million Viewers For Eurovision 2023 Semi Final One |url=https://eurovoix.com/2023/05/10/sweden-viewers-for-eurovision-2023-semi-final-one/ |access-date=2023-05-11 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- !{{Z+X|UK}} |2.3 | colspan="5" {{TBA}} |<ref>{{Citiranje weba |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-10 |title=🇬🇧 United Kingdom: Peak of 3.4 Million Viewers For Eurovision 2023 Semi-Final One |url=https://eurovoix.com/2023/05/10/united-kingdom-viewers-for-eurovision-2023-semi-final-one/ |access-date=2023-05-11 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |} == Ostale nagrade == Osim trofeja glavnog pobjednika, sve zemlje sudionice sudjeluju u još nekoliko nagradnih natječaja. Prije natjecanja održava se i glasanje OGAE, "General Organization of Eurovision Fans" <small>(Opća organizacija ljubitelja Eurovizije)</small>. === Nagrada Marcel Bezençon === Dodjela nagrada Marcel Bezençon, koju od 2002. organizira tadašnji šef delegacije Švedske i predstavnik 1992. Christer Björkman, i pobjednik natjecanja Richard Herrey 1984., odaje počast pjesmama u finalu natjecanja. Nagrade su podijeljene u tri kategorije: '''umjetnička''' '''nagrada''', '''nagrada''' '''skladatelja''' i '''nagrada''' '''tiska'''.<ref>{{Citiranje weba|date=2013-10-17|title=Poplight {{!}} Marcel Bezençon Award - an introduction {{!}} Poplight|url=http://poplight.zitiz.se/marcelbezenconaward/en|access-date=2023-05-11|website=web.archive.org|archive-date=17. listopada 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131017033001/http://poplight.zitiz.se/marcelbezenconaward/en|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019-07-01|title=Marcel Bezençon Awards {{!}} Eurovision Song Contest|url=https://eurovision.tv/about/in-depth/marcel-bezencon-awards|access-date=2023-05-11|website=eurovision.tv|language=en}}</ref> Pobjednici su objavljeni malo prije finala 13. svibnja.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-04-28 |title=Your backstage pass to Liverpool 2023 |url=https://eurovision.tv/story/your-backstage-pass-liverpool-2023 |access-date=2023-05-11 |website=eurovision.tv |language=en}}</ref> {| class="wikitable sortable" !Kategorija !Država !Pjesma !Izvošač !Tekstopisac(ci) |- |Umjetnička nagrada | rowspan="2" |{{Z+X|ŠVE}} | rowspan="2" |''"Tattoo"'' | rowspan="2" |Loreen | rowspan="2" |Jimmy "Joker" Thörnfeldt, Jimmy Jansson, Lorine Talhaoui, Moa Carlebecker, Peter Boström, Thomas G:son |- |Nagrada tiska |- |Nagrada skladatelja |Italy |''"Due vite"'' |Marco Mengoni |Marco Mengoni, Davide Petrella, Davide Simonetta |} === OGAE === OGAE, organizacija koju čini više od četrdeset klubova obožavatelja Eurosonga diljem Europe i šire, provodi godišnju anketu koja je prvi put održana 2002. godine kao nagrada obožavatelja Marcela Bezençona. Nakon što su sve članice kluba glasovale, pobjednica je švedska predstavnica Loreen s pjesmom <nowiki>''Tatoo''</nowiki>.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-03-27 |title=2023 OGAE Poll |url=https://ogaeinternational.org/2023-ogae-poll/ |access-date=2023-05-02 |website=OGAE International |language=en-US}}</ref> Top 5 rezultata nalazi se u tablici ispod: {| class="wikitable sortable" !Država !Izvođač(i) !Naziv pjesme !Rezultat ankete |-style="background:gold;" |{{Z+X|ŠVE}} |Loreen |''"Tatoo"'' |423 |-style="background:silver |{{Z+X|FIN}} |Käärijä |''"Cha Cha Cha"'' |394 |-style="background:#c96 |{{Z+X|FRA}} |La Zarra |''"Évidemment"'' |302 |- |{{Z+X|NOR}} |Alessandra |''<nowiki>''Queen of Kings''</nowiki>'' |263 |- |{{Z+X|AUT}} |Teya and Salena |''"Who the Hell Is Edgar?"'' |228 |} == Službeni album == {{Infookvir album | ime_albuma = Eurovision Song Contest: Liverpool 2023 | ime_glazbenika = | vrsta = kompilacija | slika =ESC 2023 album.jpg | žanr = Pop | datum = 28. travnja 2023. | snimanje = | studio = | trajanje =52:26 (CD1)<br>53:49 (CD2) | izdavač = Universal Music Group | producent = | recenzija = | album_prije = Eurovision Song Contest: Turin 2022 | godina0 = 2022. | godina = 2023. | album_poslije = | godina2 = | ostalo = }} '''''Eurovision Song Contest: Liverpool 2023''''' službeni je kompilacijski album natjecanja, koji je sastavila Europska radiodifuzna unija, a izdala ga je Universal Music Group digitalno 14. travnja 2023. i u CD formatu 28. travnja 2023., a bit će objavljen i na vinilu 12. svibnja 2023.<ref>{{Citiranje weba |last=Daly |first=Rhian |date=2023-03-19 |title=Compilation Of Every Eurovision 2023 Song To Be Released |url=https://www.udiscovermusic.com/news/compilation-every-eurovision-2023-song/ |access-date=2023-04-06 |website=uDiscover Music |language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Official CD Eurovision 2023 |url=https://shop.eurovision.tv/product/official-cd-eurovision-2023/ |access-date=2023-04-06 |language=en-US |archive-date=23. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230323170402/https://shop.eurovision.tv/product/official-cd-eurovision-2023/ |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Official Vinyl Eurovision 2023 |url=https://shop.eurovision.tv/product/official-vinyl-eurovision-2023/ |access-date=2023-04-06 |language=en-US |archive-date=23. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230323203209/https://shop.eurovision.tv/product/official-vinyl-eurovision-2023/ |url-status=dead}}</ref> Album će sadržavati svih 40 natjecateljskih pjesama, uključujući i one pjesme koje se nisu uspjele kvalificirati u finale. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.eurovision.tv Službena stranica Eurovizije] {{eng oznaka}} * [https://twitter.com/Eurovision Službena Twitter stranica Eurovizije] {{eng oznaka}} * [http://www.eurosong.hr Eurosong.hr] * [https://www.facebook.com/eurosong Facebook stranica] {{Pjesma Eurovizije}} [[Kategorija:Izbori za pjesmu Eurovizije u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Liverpool]] 3ftjzfgbmvrepalfmksrbnsbwsegfgr 0 726111 7631859 7519813 2026-11-07T09:18:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631859 wikitext text/x-wiki '''Pinaka''' je [[višecijevni bacač raketa]] koji se proizvodi u [[Indija|Indiji]], a razvila ga je Organizacija za obrambena istraživanja i razvoj (DRDO) za indijsku vojsku. Sustav ima najveći domet od 40&nbsp;km za Mark-I i 60&nbsp;km<ref>{{Citiranje weba|title=PINAKA Mk-I and Mk-II {{!}} Defence Research and Development Organisation - DRDO, Ministry of Defence, Government of India|url=https://www.drdo.gov.in/pinaka-mk-i-and-mk-ii|access-date=2021-04-12|website=www.drdo.gov.in}}</ref> za poboljšanu inačicu Mark-I, a može ispaliti 12 [[Eksploziv|HE]] raketa u 44 sekunde. Sustav je postavljen na kamion [[Tatra (poduzeće)|Tatra]] radi mobilnosti. Pinaka je služio tijekom [[Kargilski rat|Kargilskog rata]], gdje je bio uspješan u neutraliziranju neprijateljskih položaja na planinskim vrhovima.<ref>{{Citiranje novina|date=5 April 2015|title=India to increase production of indigenously developed rocket 'Pinaka'|work=Business Standard India|location=Wayback Machine|url=http://www.business-standard.com/article/news-ani/india-to-increase-production-of-indigenously-developed-rocket-pinaka-115040500033_1.html|access-date=14 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180214173105/http://www.business-standard.com/article/news-ani/india-to-increase-production-of-indigenously-developed-rocket-pinaka-115040500033_1.html|archive-date=14 February 2018}}</ref> Od tada je uveden u indijsku vojsku.<ref name="st22a13">{{Citiranje novina|date=22 April 2013|title=Pinaka rocket system wins DRDO award|work=Sakaal Times|url=http://www.sakaaltimes.com/NewsDetails.aspx?NewsId=5055142784656506184&SectionId=5171561142064258099SectionName=Pune&NewsTitle=Pinaka%20rocket%20system%20wins%20DRDO%20award|url-status=dead|access-date=24 July 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131004220531/http://www.sakaaltimes.com/NewsDetails.aspx?NewsId=5055142784656506184&SectionId=5171561142064258099SectionName%3DPune&NewsTitle=Pinaka%20rocket%20system%20wins%20DRDO%20award|archive-date=4 October 2013}}</ref><ref name="jj25m13">{{Citiranje novina|date=25 March 2013|title=Union Government cleared 1500 crore Rupees Proposal for Pinaka Rockets|work=Jagran Josh|url=http://www.jagranjosh.com/current-affairs/union-government-cleared-1500-crore-rupees-proposal-for-pinaka-rockets-1364198034-1|url-status=dead|access-date=24 July 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130808185501/http://www.jagranjosh.com/current-affairs/union-government-cleared-1500-crore-rupees-proposal-for-pinaka-rockets-1364198034-1|archive-date=8 August 2013}}</ref> Od 2014. svake godine proizvodi se oko 5000 projektila, dok je napredna inačica u razvoju s poboljšanim dometom i preciznošću.<ref name="pib1">{{Citiranje weba|title=Pinaka Rockets|url=http://pib.nic.in/newsite/PrintRelease.aspx?relid=112681|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141211145808/http://pib.nic.in/newsite/PrintRelease.aspx?relid=112681|archive-date=11 December 2014|access-date=6 December 2014|website=[[Press Information Bureau|PIB]], Govt of India}}</ref> Od 2019. testirana je nadograđena inačica sustava s vođenim projektilima, s dometom od preko 90&nbsp;km. [[Datoteka:Pinaka MBRL at rehearsal of Republic Day Parade 2011.jpg|mini|Višecijevni raketni bacač Pinaka 214 MM prolazi kroz Rajpath tijekom generalne probe za Paradu povodom Dana Republike 2011., u New Delhiju 23. siječnja 2011.]] [[Datoteka:DRDO's enhanced PINAKA rocket tested on November 4, 2020 (1).jpg|mini|'Poboljšana' raketa Pinaka testirana 4. studenoga 2020.]] [[Datoteka:Pinaka missiles fired in salvo mode on December 20, 2019.jpg|mini|Ispitivanje projektila Pinaka ispaljeno u salvo modu 20. prosinca 2019.]] == Pojedinosti == Pinaka je cjeloviti MBRL sustav, svaka bitnica Pinaka sastoji se od: šest lansernih vozila, svako s 12 raketa; šest utovarno-dopunskih vozila; tri vozila za dopunu; dva vozila zapovjednog mjesta (jedno u pripravnosti) s računalom za upravljanje paljbom i radarom DIGICORA MET. [[Bitnica]] od šest lansera može pokriti područje od 1000 m × 800 m. Vojska uglavnom raspoređuje bitnicu koja ima ukupno 72 rakete. Sve 72 rakete mogu se ispaliti u 44 sekunde, uništavajući područje od 1&nbsp;km². Svaki bacač također može pucati u drugom smjeru. Sustav ima mogućnost ispaliti sve rakete odjednom ili samo nekoliko njih.<ref name="Subramanian">{{Citiranje weba|last=Subramanian|first=T|date=2009-10-15|title=Bang on target|url=http://www.flonnet.com/fl2621/stories/20091023262110900.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101218102814/http://flonnet.com/fl2621/stories/20091023262110900.htm|archive-date=18 December 2010|access-date=2011-05-29|publisher=Frontline Magazine ([[The Hindu]])}}</ref> To je moguće pomoću računala za upravljanje vatrom. Svaki lanser ima zasebno računalo koje mu omogućuje samostalan rad u slučaju da se odvoji od ostalih pet vozila.<ref name="Subramanian" /> Bitnica Pinaka ima šest lansera, šest vozila za utovar, šest vozila za dopunu, dva vozila za prijevoz zapovjednog mjesta i vozilo za nošenje meteorološkog radara koji će davati podatke o vjetru.<ref name="Subramanian"/> === Načini rada === '''Autonomni način rada.''' Lanserom u potpunosti upravlja računalo za upravljanje vatrom (FCC). [[Mikroprocesor]] na lanseru automatski izvršava naredbe primljene od FCC-a, dajući operateru status sustava na zaslonima i indikatorima.<ref name="IMO">{{Citiranje weba |url=http://www.indian-military.org/army/artillery/multi-barrel-rocket-launcher/251-pinaka-multi-barrel-rocket-launcher.html |title=Pinaka MRLS at Indian-Military.org |access-date=11. kolovoza 2022. |archive-date=27. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120227055825/http://www.indian-military.org/army/artillery/multi-barrel-rocket-launcher/251-pinaka-multi-barrel-rocket-launcher.html |url-status=dead }}</ref> '''Samostalni način rada:''' U ovom načinu rada lanser nije povezan s FCC operaterom, a operater na konzoli unosi sve naredbe za polaganje lansernog sustava i izbor parametara gađanja.<ref name="IMO"/> '''Daljinski način rada:''' U ovom načinu rada, daljinska upravljačka jedinica koja se nosi izvan kabine do udaljenosti od oko 200&nbsp;m može se koristiti za upravljanje lansernim sustavom, lansernim mjestom i za pražnjenje ispaljenih raketnih kapsula iz lansera.<ref name="IMO"/> '''Ručni način rada:''' Sve operacije lansera, uključujući polaganje sustava i paljbu, kontroliraju se ručno. Ovaj način rada predviđen je u situacijama kada dođe do kvara mikroprocesora ili kada nema snage za aktiviranje mikroprocesorske operaterske konzole.<ref name="IMO"/> Pinaka je testirana u sukobu u Kargilu i dokazala svoju učinkovitost. Od tada je uvršten u indijsku vojsku i naručena je serijska proizvodnja. Navedeno je da je Pinaka MBRL jeftiniji od ostalih sustava (2,4 milijuna US dolara). '''Istaknute karakteristike'''<ref name="IMO"/> == Tehnički podatci == {| class="wikitable" ! !Pinaka Mk-I !Pinaka ADM !Pinaka Mk-II !Pinaka Mk-I Enhanced !Guided Pinaka !ERR 122 !Pinaka Mk-II ER |- |Domet | colspan="2" |37,5km |60 km |45 km |75 km |40 km |90 km |- |Duljina | colspan="2" |4,88 m |5,17 m |4,72 m |5,17 m |2,91 m | rowspan="12" |Nepoznato |- |Promjer rakete | colspan="5" |214 mm |122 mm |- |Masa bojne glave | colspan="4" |100 kg |100 kg + dodatnih 15 kg za komplet za navođenje, navigaciju i kontrolu |21 kg |- |Masa rakete | colspan="2" |277,4 kg |325 kg |280 kg |325 kg |66,5 kg |- |Masa propelanta | colspan="2" |100 kg |131,5 kg |111 kg |131,5 kg |26,8 kg |- |Brzina paljbe | colspan="5" |oko 44 sekunde |40 raketa u 20 sekundi |- |Preciznost | colspan="4" |≤ 1,5 % dometa |≤ 60 m i <30 m (CEP) sa sustavom ispravljanja putanje |≤ 1,5 % dometa |- |Vrijeme ponovnog punjenja salve | colspan="5" |4 minute. |Nepoznato |- |Bojna glava | colspan="5" |PF, RHE, DPICM |HEPF, RHE |- |Detonacijski mehanizam | colspan="5" |Elektronički upaljač za vrijeme i blizinu |Osigurač za blizinu i kontakt |- |Navigacija | colspan="4" |Bez navigacije |Inercijski navigacijski sustav + Satelitska navigacija |Bez navigacije |- |'''Lanser''' | colspan="5" |Na temelju kamiona Kolos Tatra za visoku mobilnost. BEML je promijenio oznaku kamiona u Indiji. Kamion ima centralni regulacijski sustav; vozač može prilagoditi tlak u gumama kako bi odgovarao terenu za optimalnu mobilnost. Ukupno šest lansera po bitnici. Lanseri su NBC zaštićeni, imaju vlastiti računalni sustav za upravljanje paljbom i sustav za automatsko pozicioniranje. Dizajniran za misije pucanja i skakanja korištenjem inercijalnog navigacijskog sustava. Baterija od šest lansera može neutralizirati područje od otprilike 1000 × 800 m na dometu od 40 km. Sklop lansera ima elektromagnetsku elevaciju i traverzu, pri čemu je traverza 90° lijevo i desno od središnje crte i elevacija do 55° |Nadograđeni BM-21 Grad tvrtke Larsen & Toubro. |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Samohodni višecijevni raketni bacači]] [[Kategorija:Indijsko raketno oružje]] bjaembritgp8gzppxqqcuavpum6lbhj 0 726722 7631735 7261414 2026-11-06T23:03:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631735 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:KSLV-II Nuri Launch 2021-10-21.jpg|mini|KSLV-II Nuri, trenutak prvog lansiranja.]]'''Nuri''' (što znači "svijet" na izvornom [[Korejski jezik|korejskom]]), također poznat kao '''KSLV-II''' ('''Korejska svemirska raketa-II'''),<ref name="BBC1">{{Citiranje weba|date=21 October 2021|title=South Korea launches first homegrown space rocket Nuri|language=en|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-58990718|access-date=22 October 2021|publisher=BBC News}}</ref> trostupanjska je [[raketa-nosač]], druga koju je razvila [[Južna Koreja]].<ref>{{Citiranje weba|date=7 September 2018|title=[출처: 중앙일보] 설계부터 제작까지 100% 국산 로켓 내달 발사|url=https://news.joins.com/article/22950063|publisher=JoongAng Ilbo}}</ref> Nuri je razvila [[Južnokorejska aeronautička i svemirska agencija]].<ref>{{Citiranje weba|date=29 December 2020|title=South Korea delays launch of first homegrown space rocket|language=en|url=https://en.yna.co.kr/view/AEN20201229002900320|publisher=Yonhap News Agency}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Ko|first=Jun-tae|date=7 June 2019|title=Space: The final frontier, but not for much longer|language=en|work=Korea JoongAng Daily|url=http://koreajoongangdaily.joins.com/news/article/article.aspx?aid=3063972|access-date=2 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20201203122758/https://koreajoongangdaily.joins.com/news/article/article.aspx?aid=3063972|archive-date=3. prosinca 2020.|url-status=dead}}</ref><ref name="kari-kslv">{{Citiranje weba|title=Korea Space Launch Vehicle KSLV-II|language=en|url=http://kari.re.kr/eng/sub03_03_01.do|access-date=7 December 2016|publisher=Korea Aerospace Research Institute|archive-date=28. siječnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210128214321/https://www.kari.re.kr/eng/sub03_03_01.do|url-status=dead}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2021-10-21|title=South Korea's KSLV-II conducts maiden launch|language=en|url=https://www.nasaspaceflight.com/2021/10/kslv-nuri-maiden-launch/|access-date=2021-10-21|publisher=NASASpaceFlight.com}}</ref> Sva tri stupnja koriste domaće motore lansirnih raketa, što Nuri čini prvim autohtono razvijenim južnokorejskim orbitalnim lansirnim vozilom. Lansirna raketa Naro-1 koristila je prvi stupanj [[Rusija|ruske]] proizvodnje. Južnokorejska vlada postavila je [[SpaceX]] kao "uzor", nastojeći razviti relativno jeftine i pouzdane rakete dovoljno konkurentne za tržište komercijalnih lansiranja.<ref>{{Citiranje weba|last=Kim Ayeong|date=22 June 2022|title=다가온 '뉴 스페이스' 시대‥"민간에 누리호 기술 이전"|url=https://imnews.imbc.com/replay/2022/nwdesk/article/6381235_35744.html|archive-url=|archive-date=|access-date=|publisher=MBC News}}</ref> Dana 21. listopada 2021. Nuri je po prvi put pokušao orbitalno lansiranje u 08:00 UTC i lansirao je lažni satelit od 1500&nbsp;kg prema planiranoj sedamstokilometarskoj [[Heliosinkrona orbita|heliosinkronoj orbiti]]. Međutim, unatoč tome što je korisni teret dosegao ciljanu visinu od 700&nbsp;km, treći stupanj ugasio se oko 46 sekundi prije nego što je planirano, a teret nije postigao orbitalnu brzinu.<ref name=":0"/><ref name=":1">{{Citiranje novina|date=21 October 2021|title=South Korea test launches 1st domestically made space rocket|work=Ap News|url=https://apnews.com/article/space-launches-technology-science-south-korea-eba9af4f1dec9751133fd7052b9da146}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=이원주|date=2021-10-21|title=(3rd LD) South Korea fails to put dummy satellite into orbit|language=en|url=https://en.yna.co.kr/view/AEN20211021006600320|access-date=2021-10-21|website=Yonhap News Agency}}</ref> Nuri je drugi put poletio 21. lipnja 2022. u 07:00 UTC, s nosivošću od 1500&nbsp;kg uključujući lažni satelit od 1300&nbsp;kg, satelit od 180&nbsp;kg za provjeru performansi i četiri kockasta satelita. Drugo lansiranje bilo je uspješno i svi su sateliti postavljeni u 700&nbsp;km heliosinkronoj orbiti.<ref name="sfn20220621">{{Citiranje novina|last=Clark|first=Stephen|date=21 June 2022|title=South Korea's all-domestic satellite launcher reaches orbit for first time|language=en|work=Spaceflight Now|url=https://spaceflightnow.com/2022/06/21/south-koreas-all-domestic-satellite-launcher-reaches-orbit-on-test-flight/|access-date=22 June 2022}}</ref> Ovim je lansiranjem Južna Koreja postala sedma zemlja na svijetu koja u orbitu može postaviti satelit mase veće od jedne tone.<ref>{{Citiranje weba|title=South Korea succeeds in putting satellites into orbit, 7th in world|language=en|url=https://english.kyodonews.net/news/2022/06/292e01462a69-update1-s-korea-succeeds-in-putting-satellites-into-orbit-7th-in-world.html?phrase=masks&words=}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=21 June 2022|title=S. Korea joins elite space club as 7th member|language=en|url=https://www.koreaherald.com/view.php?ud=20220621000810}}</ref> == Značajke == Nuri je trostupanjska raketa-nosač. Booster prvog stupnja koristi četiri motora KRE-075 SL koji stvaraju 266,4 tone potiska sa [[Specifični impuls|specifičnim impulsom]] od 289,1 sekundi. Pojačivač drugog stupnja koristi jedan vakuumski motor KRE-075, koji ima širu mlaznicu za povećanu učinkovitost u vakuumu sa specifičnim impulsom od 315,4 sekunde. Booster trećeg stupnja koristi jedan motor KRE-007 sa specifičnim impulsom od 325,1 sekundi. Oba modela motora koriste [[Kerozin|Jet A]] kao gorivo i [[tekući kisik]] (LOX) kao [[oksidans]].<ref name="nuri 1">{{Citiranje weba|last=|date=25 June 2021|title=한국형발사체 누리호|url=https://www.kari.re.kr/kor/sub03_04_01.do|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623113853/https://www.kari.re.kr/kor/sub03_04_01.do|archive-date=23 June 2022|access-date=23 June 2022|publisher=Korea Aerospace Research Institute}}</ref> === Buduće verzije === Daljnja poboljšanja bit će dodana nakon uspjeha programa KSLV-II, uglavnom povećanjem potiska KRE-075 sa 744 kN na 849 kN i specifični impuls sa 261,7 sekundi na 315,4 sekunde. Također postoje planovi za smanjenje mase motora metodama poput uklanjanja pirotehničkog zapaljivača. To će omogućiti povećanje nosivosti modificiranog KSLV-II s 1,5 tona na 2,8 tona.<ref>{{Citiranje weba|title=누리호 75톤급 엔진의 개량, 정지궤도 투입, 페이로드 옵션 그리고 재사용에 대하여|url=https://blog.naver.com/jayyoo2002/221424551955}}</ref> == Razvoj == Kada je tehnološki razvoj za Nuri započeo u listopadu 2010. godine,<ref name="nuri 1" /><ref name="sciencetimes">{{Citiranje weba|last=|date=22 October 2021|title=[누리호] 설계부터 1차 발사까지 11년 7개월의 일지|url=https://www.sciencetimes.co.kr/news/%EB%88%84%EB%A6%AC%ED%98%B8-%EC%84%A4%EA%B3%84%EB%B6%80%ED%84%B0-1%EC%B0%A8-%EB%B0%9C%EC%82%AC%EA%B9%8C%EC%A7%80-11%EB%85%84-7%EA%B0%9C%EC%9B%94%EC%9D%98-%EC%9D%BC%EC%A7%80/|archive-url=https://web.archive.org/web/20220624152345/https://www.sciencetimes.co.kr/news/%EB%88%84%EB%A6%AC%ED%98%B8-%EC%84%A4%EA%B3%84%EB%B6%80%ED%84%B0-1%EC%B0%A8-%EB%B0%9C%EC%82%AC%EA%B9%8C%EC%A7%80-11%EB%85%84-7%EA%B0%9C%EC%9B%94%EC%9D%98-%EC%9D%BC%EC%A7%80/|archive-date=24 June 2022|access-date=24 June 2022|publisher=Science Times}}</ref> opći cilj dizajna bio je razviti novu potrošnu [[Raketa-nosač|raketu za lansiranje]] srednje nosivosti (2 do 20 tona po [[NASA]]-i) koja bi u potpunosti bila razvijena s domaćom tehnologijom iz Koreje. Kada je Nuri prvi put stigao u orbitu u lipnju 2022. godine ukupni trošak razvojnog programa iznosio je približno 1,5 milijardi USD.<ref name="sfn20220621" /> === Razvoj motora === [[Datoteka:KARI 735kN rocket engine for KSLV-2.jpg|mini|Umjetnički prikaz Nurijevog motora klase 75 tona]] ==== Motor KRE-075 (od razine mora) ==== {| class="wikitable sortable" |Gorivo | Mlaz A / LOX |- | Potisak | 66,6 tf (SL), 75,9 tf (vakuum) |- | Specifični impuls | 298,6 sekundi |- | Visina | 2,9 m |- | Promjer | 2 m |- | Ciklus | Generator plina |} ==== Motor KRE-075 (vakuum) ==== [[Datoteka:한국형발사체 75톤급 액체엔진 시험모델 1호기 시험부 장착 (3).jpg|mini|KRE-075 motor]] {| class="wikitable sortable" |Gorivo | Mlaz A-1/LOX |- | Potisak | 80,3 tf (vakuum) |- | Specifični impuls | 315,4 sekunde |- | Ciklus | Generator plina |} ==== Motor KRE-007 ==== {| class="wikitable sortable" |Gorivo | Mlaz A-1/LOX |- |Potisak | 7,0 tf |- | Specifični impuls | 325,1 sekundi |- | Ciklus | Generator plina |} == Upotreba == Nuri će se upotrebljavati za lansiranje nekoliko satelita za [[Satelit za promatranje Zemlje|promatranje Zemlje]], kao što su KOMPSAT, sateliti srednje klase i izviđački sateliti LEO. Planira podržavati južnokorejsku misiju istraživanja [[Mjesec|Mjeseca]] slanjem orbitera i lendera. Nuri će biti prva južnokorejska lansirna raketa koja će ući na tržište usluga komercijalnog lansiranja. Trošak lansiranja procjenjuje se na oko 30 milijuna dolara, što je jeftinije od drugih azijskih modela. To će Južnoj Koreji omogućiti jeftine usluge lansiranja za zemlje [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]].<ref>{{Citiranje weba|last=더보기>|first=정구희 기자 <다른 기사|date=2021-10-30|title=[더스페셜리스트] 가성비 떨어지는 누리호? 그래도 쏴야 하는 이유|url=https://news.sbs.co.kr/news/endPage.do?news_id=N1006516679|access-date=2022-05-04|website=SBS 뉴스|language=ko}}</ref> == Povijest lansiranja == {| class="wikitable plainrowheaders" style="width: 100%;" ! scope="col" |Broj leta ! scope="col" | Datum/vrijeme ( [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] ) ! scope="col" | Mjesto lansiranja ! scope="col" | Teret ! scope="col" | Masa korisnog tereta ! scope="col" | Orbita ! scope="col" | Korisnik |- ! rowspan="2" scope="row" style="text-align:center;" | 1 | 21. listopada 2021. u 08:00 | Svemirski centar Naro |Lažni satelit | 1500&nbsp;kg | [[Niska orbita oko Zemlje|Niska orbita]] (planirano) | [[Južnokorejska aeronautička i svemirska agencija|KARI]] |- | colspan="6" | Treći stupanj ugašen je 46 sekundi prerano, nije uspio dosegnuti orbitu<ref>{{Citiranje weba|title=Independently made Nuri rocket takes S. Korea into stratosphere|url=https://english.hani.co.kr/arti/english_edition/e_national/1016274.html|access-date=2022-06-14|website=Hankyoreh}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="row" style="text-align:center;" | 2 | 21. lipnja 2022. u 07:00<ref>{{Citiranje weba|last=장동우|date=2022-06-14|title=(2nd LD) S. Korea's space rocket launch delayed as strong winds disrupt transportation|url=https://en.yna.co.kr/view/AEN20220614001353320|access-date=2022-06-14|website=Yonhap News Agency|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-15|title=Launch of Nuri space rocket called off|url=https://www.koreatimes.co.kr/www/tech/2022/06/133_331101.html|access-date=2022-06-15|website=koreatimes|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=장동우|date=2022-06-17|title=(2nd LD) S. Korea announces plan to launch space rocket on June 21 after replacing defective part|url=https://en.yna.co.kr/view/AEN20220617007253320|access-date=2022-06-17|website=Yonhap News Agency|language=en}}</ref> | Svemirski centar Naro |Lažni satelit (1,3 tona), satelit za provjeru performansi (180 kg, s 4 [[CubeSat]]a)<ref>{{Citiranje weba|last=장동우|date=2022-06-13|title=Final preparations under way for 2nd launch of S. Korean space rocket|url=https://en.yna.co.kr/view/AEN20220613004300320|access-date=2022-06-14|website=Yonhap News Agency|language=en}}</ref> | 1500&nbsp;kg | [[Niska orbita oko Zemlje|Niska orbita]], SSO | [[Južnokorejska aeronautička i svemirska agencija|KARI]] |- |} == Izvori == {{Izvori|30em}} [[Kategorija:Rakete-nosači]] [[Kategorija:Južnokorejski proizvodi]] 2snxiyw8w8igi6kjyek0gdjm31ie4je 0 727485 7631591 6470801 2026-11-06T16:23:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.7) 7631591 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:NanoSail-D in orbit (artist depiction).jpg|mini|Umjetnički koncept NanoSaila-D u svemiru.]]'''NanoSail-D2''' bio je mali [[Umjetni satelit|satelit]] koji su izgradili [[NASA]]-in Marshall Space Flight Center i Ames Research Center za proučavanje razvoja [[Solarno jedro|solarnog jedra]] u svemiru. Bio je to CubeSat s tri jedinice, dimenzija 30 cm × 10 cm × 10 cm, mase 4 kg. Njegovo solarno jedro imalo je površinu od 10 m², a bilo je postavljeno za oko pet sekundi.<ref name="gsp">{{Citiranje weba|title=NanoSail D|url=http://space.skyrocket.de/doc_sdat/nanosail-d.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130601233631/http://space.skyrocket.de/doc_sdat/nanosail-d.htm|archive-date=1 June 2013|access-date=20 November 2010|publisher=Gunter's Space Page}}</ref> Bilo je planirano da bude postavljen sa satelita FASTSAT dana 3. prosinca 2010., dva tjedna nakon lansiranja. Satelit se tada nije izbacio, ali se 17. siječnja 2011. sam izbacio i razvio jedro tri dana poslije. Nakon izbacivanja počeo je odašiljati signal koji je prvi put primljen u popodnevnim satima 19. siječnja 2011.. == Povijest == NanoSail-D2 izvorno je napravljen kao zemaljska rezerva za satelit NanoSail-D, koji je lansiran [[Falcon 1|Falconom 1]] 2008. godine, ali je bio izgubljen kada se lansirna [[Raketa-nosač|raketa]] pokvarila prilikom odvajanja jednoga stupnja. Tijekom sljedeće dvije godine napravljena su poboljšanja na rezervnom dijelu, a satelit je uključen u misiju FASTSAT. NanoSail-D2 lansiran je [[Raketa-nosač|raketom-nosačom]] Minotaur IV / HAPS, unutar satelita FASTSAT. FASTSAT je bio sekundarni teret pri lansiranju, dok je primarni teret bio STPSat-2. Na raketi nosaču bili su još RAX, O/OREOS, FalconSat-5 i dva FASTRAC satelita; Sara-Lily i Emma. Minotaur je lansiran s lansirne rampe broj 1 lansirnog kompleksa Kodiak u 01:25 [[UTC]], 20. studenog 2010. godine. Orbital Sciences Corporation izvela je lansiranje prema ugovoru sa [[Zračna snaga Sjedinjenih Država|Zračnim snagama Sjedinjenih Država]].<ref name="jsr">{{Citiranje weba|last=McDowell|first=Jonathan|title=Issue 635|url=http://www.planet4589.org/space/jsr/latest.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110718073237/http://planet4589.org/space/jsr/latest.html|archive-date=18 July 2011|access-date=20 November 2010|website=Jonathan's Space Report}}</ref> FASTSAT je postavljen u [[Niska orbita oko Zemlje|nisku Zemljinu orbitu]] s kružnom putanjom na 650 km visine pri nagibu od 72°. Očekivalo se da će se NanoSail-D2 odvojiti od FASTSAT-a 6. prosinca 2010., ali se vrata odjeljka nisu otvorila, spriječivši njegovo izbacivanje. Uspješno izbacivanje potvrđeno je 19. siječnja 2011. Nejasno je što je uzrokovalo kvar mehanizma za izbacivanje i zakašnjelo otpuštanje. [[NASA]] je zatražila od radio-amatera da slušaju signal iz NanoSaila-D. Oni su to učinili i snimili prijenos signala od 1 sekunde koji se emitirao svakih 10 sekundi.<ref>{{Citiranje weba|title=NanoSail-D Dashboard|url=http://nanosaild.engr.scu.edu/dashboard.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720042302/http://nanosaild.engr.scu.edu/dashboard.htm|archive-date=20 July 2011|access-date=20 November 2010|publisher=Santa Clara University}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=NASA - NanoSail-D Ejects: NASA Seeks Amateur Radio Operators' Aid to Listen for Beacon Signal|url=http://www.nasa.gov/centers/marshall/news/news/releases/2011/11-009.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110122093248/http://www.nasa.gov/centers/marshall/news/news/releases/2011/11-009.html|archive-date=22 January 2011|access-date=21 January 2011}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=21 January 2011|title=Success! NanoSail-D Deploys|url=http://www.universetoday.com/82733/success-nanosail-d-deploys/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110125093040/http://www.universetoday.com/82733/success-nanosail-d-deploys/|archive-date=25 January 2011|access-date=22 January 2011}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Stephen Clark|date=January 22, 2011|title=NASA's first solar sail makes unlikely comeback in orbit|url=http://www.spaceflightnow.com/news/n1101/22nanosail/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110125175513/http://www.spaceflightnow.com/news/n1101/22nanosail/|archive-date=25 January 2011|access-date=23 January 2011|publisher=Spaceflight Now}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=NASA's First Solar Sail NanoSail-D Deploys in Low-Earth Orbit|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/smallsats/11-010.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130406095503/http://www.nasa.gov/mission_pages/smallsats/11-010.html|archive-date=6 April 2013|access-date=23 January 2011}}</ref> Kako bi potaknuli publicitet i promatranja dok je jedro još u orbiti, [[NASA]] i spaceweather.com organizirali su fotografsko natjecanje s glavnom nagradom od 500 [[USD]] za snimanje slika solarnog jedra u orbiti.<ref>{{Citiranje weba|title=NanoSail D|url=http://www.nanosail.org/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130621064926/http://nanosail.org/|archive-date=21 June 2013|access-date=25 January 2011}}</ref> Dana 17. rujna 2011. solarno jedro ponovno je ušlo u [[Atmosfera|atmosferu]] nakon 240 dana u orbiti, iako je to bilo najavljeno tek za 29. studenoga 2011. godine. == Izvori == {{Izvori|30em}} [[Kategorija:Umjetni sateliti]] [[Kategorija:NASA]] 8uur0x9b81y0x6z5736q5isgq8btbcj 2 727804 7631604 7631388 2026-11-06T16:55:29Z Ame71 128419 7631604 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2025./26. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 35. | datum = | br_momčadi = 34 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = | broj = | finalist = | polufinalisti = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2024./25.|2024./25.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2026./27.|2026./27.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2024./25. bilo je trideset i peto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Nakon reforme iz 2022. koja je svim slovenskim klubovima omogućila sudjelovanje u nacionalnom kupu,<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Pokal MNZ Ljubljana postao je ljubljansko regionalno kvalifikacijsko kolo (1 preliminarni krug i 2 prava kruga) [[Nogometni kup Slovenije|slovenskog kupa]]. MNZ Ljubljana ima šest mjesta na raspolaganju u šesnaestinu finala slovenskog kupa. == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluje 34 klubova iz 1., 2. i 3. SNL, Regionalne lige i Lige MNZ. * Klubovi koji sudjeluju u europskim kupovima sudjeluju od drugog kola, ostali klubovi 1. SNL sudjeluju od prvog kola. == Sudionici == {| class="wikitable" |- ! !! [[Prva slovenska nogometna liga 2025./26.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2025./26.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2025./26.|3. SNL]] !! [[Regionalna ljubljanska liga 2025./26.|Regionalna liga]] !! [[Liga MNZ Ljubljana 2025./26.|Liga MNZ]] |- ! U drugo kolo | valign="top" | [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | valign="top" | | valign="top" | | valign="top" | | valign="top" | |- ! U prvo kolo | valign="top" | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]<br />[[NK Domžale|Domžale]]<br />[[NK Radomlje|Radomlje]] | valign="top" | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]]<br />[[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija 1911]] | valign="top" | [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] | valign="top" | [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]<br />[[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]]<br />[[NK Jevnica|Jevnica]]<br />[[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] | valign="top" | [[NK Dragomer|Dragomer]] |- ! U pretkolo | valign="top" | | valign="top" | [[NK Krka|Krka Novo Mesto]]<br />[[NK Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] | valign="top" | [[NK Dob|Dob]]<br />[[NK Interblock|IB 1975 Ljubljana]]<br />[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]<br />[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]] | valign="top" | [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]<br />[[NK Ihan|Ihan]]<br />[[NK Kamnik|Kamnik]]<br />[[NK Kočevje|Kočevje]]<br />[[NK Litija|Litija]]<br />[[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]]<br />[[NK Trebnje|Trebnje]]<br />[[NK Zagorje|Zagorje]] | valign="top" | [[NK Kolpa|Kolpa]]<br />[[NK Komenda|Komenda]]<br />[[NK Kresnice|Kresnice]]<br />[[NK Šentjernej|Šentjernej]]<br />[[NK Termit Moravče|Termit Moravče]]<br />[[NK Viktorija Ljubljana|Viktorija]]<br />[[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] |- ! Ne sudjeluje | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | |- |} == Pretkolo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>14. 8. 2024.</small> |- | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan]]''' ||–|| [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno]] ||4:2 |- | '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||2:1 |- | [[NK Dragomer|Dragomer]] ||–|| '''[[NK Litija|Litija]]''' ||2:5 |- | [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:4 |- | [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||–|| '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||3:8 |- | [[NK Kolpa|Kolpa]] ||–|| '''[[NK Jevnica|Jevnica]]''' ||1:3 |- | [[NK Ihan|Ihan]] ||–|| '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]]''' ||0:9 |- | [[NK Šentjernej|Šentjernej]] ||–|| '''[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]''' ||1:8 |- | [[NK Vir Domžale|Vir]] ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||0:3 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Trebnje|Trebnje]]''' ||–|| [[NK Viktorija Ljubljana|Viktorija]] ||5:1 |- |} == Prvo kolo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>28. 8. 2024.</small> |- | [[NK Kamnik|Kamnik]] ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||2:7 |- | '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||2:2 {{pen|7|6}} |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||14:0 |- | '''[[NK Jevnica|Jevnica]]''' ||–|| [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||1:0 |- | '''[[NK Litija|Litija]]''' ||–|| [[NK Kresnice|Kresnice]] ||1:0 |- | [[NK Interblock|IB 1975]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:5 |- | [[NK Trebnje|Trebnje]] ||–|| '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||8:0 |- | [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:5 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||–|| '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||0:5 |- |} == Drugo kolo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>18. 9. 2024.</small> |- | [[NK Domžale|Domžale]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||0:3 |- | [[NK Dob|Dob]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||2:4 |- | [[NK Jevnica|Jevnica]] ||–|| '''[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]''' ||0:3 |- | [[NK Litija|Litija]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||2:1 |- | '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Krka|Krka]] ||5:0 |- |} * Šest pobjednika drugog kola plasiralo se u šesnaestinu finala [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|Slovenskog kupa 2024./25.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=1800 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 24-25] {{Pokal MNZ Ljubljana}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2024-25]] --> bb5bgfiprsnno6d0f3a6qmyvj4dfi4r 7631844 7631604 2026-11-07T08:16:20Z Ame71 128419 /* Sudionici */ 7631844 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2025./26. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 35. | datum = | br_momčadi = 34 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = | broj = | finalist = | polufinalisti = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2024./25.|2024./25.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2026./27.|2026./27.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2024./25. bilo je trideset i peto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Nakon reforme iz 2022. koja je svim slovenskim klubovima omogućila sudjelovanje u nacionalnom kupu,<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Pokal MNZ Ljubljana postao je ljubljansko regionalno kvalifikacijsko kolo (1 preliminarni krug i 2 prava kruga) [[Nogometni kup Slovenije|slovenskog kupa]]. MNZ Ljubljana ima šest mjesta na raspolaganju u šesnaestinu finala slovenskog kupa. == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluje 34 klubova iz 1., 2. i 3. SNL, Regionalne lige i Lige MNZ. * Klubovi koji sudjeluju u europskim kupovima sudjeluju od drugog kola, ostali klubovi 1. SNL sudjeluju od prvog kola. == Sudionici == {| class="wikitable" |- ! !! [[Prva slovenska nogometna liga 2025./26.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2025./26.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2025./26.|3. SNL]] !! [[Regionalna ljubljanska liga 2025./26.|Regionalna liga]] !! [[Liga MNZ Ljubljana 2025./26.|Liga MNZ]] |- ! U drugo kolo | valign="top" | [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | valign="top" | | valign="top" | | valign="top" | | valign="top" | |- ! U prvo kolo | valign="top" | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]<br />[[NK Domžale|Domžale]]<br />[[NK Radomlje|Radomlje]] | valign="top" | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]]<br />[[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija 1911]] | valign="top" | [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] | valign="top" | [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]<br />[[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]]<br />[[NK Jevnica|Jevnica]]<br />[[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] | valign="top" | [[NK Dragomer|Dragomer]] |- ! U pretkolo | valign="top" | | valign="top" | [[NK Krka|Krka Novo Mesto]]<br />[[NK Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] | valign="top" | [[NK Dob|Dob]]<br />[[NK Interblock|IB 1975 Ljubljana]]<br />[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]<br />[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]] | valign="top" | [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]<br />[[NK Ihan|Ihan]]<br />[[NK Kamnik|Kamnik]]<br />[[NK Kočevje|Kočevje]]<br />[[NK Litija|Litija]]<br />[[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]]<br />[[NK Trebnje|Trebnje]]<br />[[NK Zagorje|Zagorje]] | valign="top" | [[NK Kolpa|Kolpa]]<br />[[NK Komenda|Komenda]]<br />[[NK Kresnice|Kresnice]]<br />[[NK Šentjernej|Šentjernej]]<br />[[NK Termit Moravče|Termit Moravče]]<br />[[NK Viktorija Ljubljana|Viktorija]]<br />[[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] |- ! Ne sudjeluje | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | |- |} === Sudionici bis === {| class="wikitable" |- ! !! [[Prva slovenska nogometna liga 2026./27.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2026./27.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2026./27.|3. SNL]] !! [[Regionalna ljubljanska liga 2026./27.|Regionalna liga]] !! [[Liga MNZ Ljubljana 2026./27.|Liga MNZ]] |- ! U drugo kolo | valign="top" | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]] | valign="top" | | valign="top" | | valign="top" | | valign="top" | |- ! U prvo kolo | valign="top" | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]]<br />[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]<br />[[NK Radomlje|Radomlje]] | valign="top" | [[NK Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]<br />[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]] | valign="top" | | valign="top" | [[NK Dragomer|Dragomer]]<br />[[NK Jevnica|Jevnica]]<br />[[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Trebnje|Trebnje]] | valign="top" | [[NK Komenda|Komenda]]<br />[[NK Šentjernej|Šentjernej]] |- ! U pretkolo | valign="top" | | valign="top" | [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija 1911]]<br />[[NK Krka|Krka Novo Mesto]] | valign="top" | [[NK Dob|Dob]]<br />[[NK Interblock|IB 1975 Ljubljana]]<br />[[NK Litija|Litija]]<br />[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]<br />[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] | valign="top" | [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]<br />[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]<br />[[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]]<br />[[NK Kočevje|Kočevje]]<br />[[NK Kolpa|Kolpa]]<br />[[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]]<br />[[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]]<br />[[NK Zagorje|Zagorje]] | valign="top" | [[NK Črnuče|Črnuče]]<br />[[NK Ihan|Ihan]]<br />[[NK Kamnik|Kamnik]]<br />[[NK Kresnice|Kresnice]]<br />[[NK Ribnica|Ribnica]]<br />[[NK Termit Moravče|Termit Moravče]]<br />[[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] |- ! Ne sudjeluje | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | |- |} == Pretkolo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>14. 8. 2024.</small> |- | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan]]''' ||–|| [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno]] ||4:2 |- | '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||2:1 |- | [[NK Dragomer|Dragomer]] ||–|| '''[[NK Litija|Litija]]''' ||2:5 |- | [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:4 |- | [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||–|| '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||3:8 |- | [[NK Kolpa|Kolpa]] ||–|| '''[[NK Jevnica|Jevnica]]''' ||1:3 |- | [[NK Ihan|Ihan]] ||–|| '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]]''' ||0:9 |- | [[NK Šentjernej|Šentjernej]] ||–|| '''[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]''' ||1:8 |- | [[NK Vir Domžale|Vir]] ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||0:3 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Trebnje|Trebnje]]''' ||–|| [[NK Viktorija Ljubljana|Viktorija]] ||5:1 |- |} == Prvo kolo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>28. 8. 2024.</small> |- | [[NK Kamnik|Kamnik]] ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||2:7 |- | '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||2:2 {{pen|7|6}} |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||14:0 |- | '''[[NK Jevnica|Jevnica]]''' ||–|| [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||1:0 |- | '''[[NK Litija|Litija]]''' ||–|| [[NK Kresnice|Kresnice]] ||1:0 |- | [[NK Interblock|IB 1975]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:5 |- | [[NK Trebnje|Trebnje]] ||–|| '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||8:0 |- | [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:5 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||–|| '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||0:5 |- |} == Drugo kolo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>18. 9. 2024.</small> |- | [[NK Domžale|Domžale]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||0:3 |- | [[NK Dob|Dob]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||2:4 |- | [[NK Jevnica|Jevnica]] ||–|| '''[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]''' ||0:3 |- | [[NK Litija|Litija]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||2:1 |- | '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Krka|Krka]] ||5:0 |- |} * Šest pobjednika drugog kola plasiralo se u šesnaestinu finala [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|Slovenskog kupa 2024./25.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=1800 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 24-25] {{Pokal MNZ Ljubljana}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2024-25]] --> f4krpvqa7w3choj4z3sk5jv05olj28m 7631852 7631844 2026-11-07T08:42:38Z Ame71 128419 7631852 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2025./26. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 35. | datum = | br_momčadi = 34 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = | broj = | finalist = | polufinalisti = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2024./25.|2024./25.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2026./27.|2026./27.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2024./25. bilo je trideset i peto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Nakon reforme iz 2022. koja je svim slovenskim klubovima omogućila sudjelovanje u nacionalnom kupu,<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Pokal MNZ Ljubljana postao je ljubljansko regionalno kvalifikacijsko kolo (1 preliminarni krug i 2 prava kruga) [[Nogometni kup Slovenije|slovenskog kupa]]. MNZ Ljubljana ima šest mjesta na raspolaganju u šesnaestinu finala slovenskog kupa. == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluje 34 klubova iz 1., 2. i 3. SNL, Regionalne lige i Lige MNZ. * Klubovi koji sudjeluju u europskim kupovima sudjeluju od drugog kola, ostali klubovi 1. SNL sudjeluju od prvog kola. == Sudionici == {| class="wikitable" |- ! !! [[Prva slovenska nogometna liga 2025./26.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2025./26.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2025./26.|3. SNL]] !! [[Regionalna ljubljanska liga 2025./26.|Regionalna liga]] !! [[Liga MNZ Ljubljana 2025./26.|Liga MNZ]] |- ! U drugo kolo | valign="top" | [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | valign="top" | | valign="top" | | valign="top" | | valign="top" | |- ! U prvo kolo | valign="top" | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]<br />[[NK Domžale|Domžale]]<br />[[NK Radomlje|Radomlje]] | valign="top" | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]]<br />[[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija 1911]] | valign="top" | [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] | valign="top" | [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]<br />[[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]]<br />[[NK Jevnica|Jevnica]]<br />[[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] | valign="top" | [[NK Dragomer|Dragomer]] |- ! U pretkolo | valign="top" | | valign="top" | [[NK Krka|Krka Novo Mesto]]<br />[[NK Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] | valign="top" | [[NK Dob|Dob]]<br />[[NK Interblock|IB 1975 Ljubljana]]<br />[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]<br />[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]] | valign="top" | [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]<br />[[NK Ihan|Ihan]]<br />[[NK Kamnik|Kamnik]]<br />[[NK Kočevje|Kočevje]]<br />[[NK Litija|Litija]]<br />[[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]]<br />[[NK Trebnje|Trebnje]]<br />[[NK Zagorje|Zagorje]] | valign="top" | [[NK Kolpa|Kolpa]]<br />[[NK Komenda|Komenda]]<br />[[NK Kresnice|Kresnice]]<br />[[NK Šentjernej|Šentjernej]]<br />[[NK Termit Moravče|Termit Moravče]]<br />[[NK Viktorija Ljubljana|Viktorija]]<br />[[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] |- ! Ne sudjeluje | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | |- |} === Sudionici bis === {| class="wikitable" |- ! !! [[Prva slovenska nogometna liga 2026./27.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2026./27.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2026./27.|3. SNL]] !! [[Regionalna ljubljanska liga 2026./27.|Regionalna liga]] !! [[Liga MNZ Ljubljana 2026./27.|Liga MNZ]] |- ! U drugo kolo | valign="top" | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]] | valign="top" | | valign="top" | | valign="top" | | valign="top" | |- ! U prvo kolo | valign="top" | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]]<br />[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]<br />[[NK Radomlje|Radomlje]] | valign="top" | [[NK Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]<br />[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]] | valign="top" | | valign="top" | [[NK Dragomer|Dragomer]]<br />[[NK Jevnica|Jevnica]]<br />[[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Trebnje|Trebnje]] | valign="top" | [[NK Komenda|Komenda]]<br />[[NK Šentjernej|Šentjernej]] |- ! U pretkolo | valign="top" | | valign="top" | [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija 1911]]<br />[[NK Krka|Krka Novo Mesto]] | valign="top" | [[NK Dob|Dob]]<br />[[NK Interblock|IB 1975 Ljubljana]]<br />[[NK Litija|Litija]]<br />[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]<br />[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] | valign="top" | [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]<br />[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]<br />[[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]]<br />[[NK Kočevje|Kočevje]]<br />[[NK Kolpa|Kolpa]]<br />[[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]]<br />[[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]]<br />[[NK Zagorje|Zagorje]] | valign="top" | [[NK Črnuče|Črnuče]]<br />[[NK Ihan|Ihan]]<br />[[NK Kamnik|Kamnik]]<br />[[NK Kresnice|Kresnice]]<br />[[NK Ribnica|Ribnica]]<br />[[NK Termit Moravče|Termit Moravče]]<br />[[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] |- ! Ne sudjeluje | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | | valign="top" bgcolor="#D6E2B3" | |- |} == Pretkolo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>13. 8. 2025.</small> |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||1:2 |- | '''[[NK Šentjernej|Šentjernej]]''' ||–|| [[NK Vir Domžale|Vir]] ||4:2 |- | [[NK Kresnice|Kresnice]] ||–|| '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||0:5 |- | [[NK Ihan|Ihan]] ||–|| '''[[NK Litija|Litija]]''' ||1:7 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||6:0 |- | [[NK Kočevje|Kočevje]] ||–|| '''[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]''' ||0:11 |- | [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Kolpa|Kolpa]]''' ||–|| [[NK Viktorija Ljubljana|Viktorija]] ||4:0 |- | '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[NK Interblock|IB 1975]] ||6:0 |- | [[NK Trebnje|Trebnje]] ||–|| '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan]]''' ||0:2 |- | [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||4:4 {{pen|7|8}} |- |} == Prvo kolo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>28. 8. 2024.</small> |- | [[NK Kamnik|Kamnik]] ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||2:7 |- | '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||2:2 {{pen|7|6}} |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||14:0 |- | '''[[NK Jevnica|Jevnica]]''' ||–|| [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||1:0 |- | '''[[NK Litija|Litija]]''' ||–|| [[NK Kresnice|Kresnice]] ||1:0 |- | [[NK Interblock|IB 1975]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||1:5 |- | [[NK Trebnje|Trebnje]] ||–|| '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||8:0 |- | [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:5 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||–|| '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||0:5 |- |} == Drugo kolo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>18. 9. 2024.</small> |- | [[NK Domžale|Domžale]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||0:3 |- | [[NK Dob|Dob]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||2:4 |- | [[NK Jevnica|Jevnica]] ||–|| '''[[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]''' ||0:3 |- | [[NK Litija|Litija]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||2:1 |- | '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Krka|Krka]] ||5:0 |- |} * Šest pobjednika drugog kola plasiralo se u šesnaestinu finala [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|Slovenskog kupa 2024./25.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=1800 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 24-25] {{Pokal MNZ Ljubljana}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2024-25]] --> juo15d13p4sl2rh6fc1n7lq80epvtds 0 729130 7631812 7321064 2026-11-07T05:21:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631812 wikitext text/x-wiki {{Dodaj infookvir|zrakoplov}} [[Datoteka:Balgard tofan6 (cropped).jpg|mini|Panha 2091 [[Jurišni helikopter|jurišni helikopter]]]] '''Panha 2091 "Toufan"''' [[Iran|iranska]] je nadogradnja jurišnog [[Jurišni helikopter|helikoptera]] Bell AH-1J International (izvozna verzija SeaCobre) kupljenog prije [[Iranska revolucija|Islamske revolucije]] 1979. godine.<ref name="janes">[http://www.janes.com/defence/air_forces/news/jdw/jdw010827_1_n.shtml Panha hovers between repair and manufacturing] Janes.com</ref> Program remonta i nadogradnje poznat je kao projekt broj 2091 iranske tvrtke za podršku i obnovu helikoptera (poznate i kao Panha). == Dizajn == Prijavljene nadogradnje uključuju:<ref name="janes"/> * nove oklopne ploče kokpita * novu avioniku * kameru na nosu * novi dizajn kokpita. Nadograđeni jurišni helikopter ima uži trup za veću fleksibilnost i naoružan je trocijevnim [[Top|topom]] M197 20 mm tipa Gatling u kupoli A/A49E. Njegova krnja krila nose par devetnaestocijevnih bacača raketa od 70 mm. Staklo otporno na metke štiti pilotsku kabinu i mjesto časnika za naoružanje, unutarnja avionika je obnovljena s dodatkom [[Global Positioning System|GPS]]-a i prijamnika u nosu, te [[radar]]a za upozorenje pričvršćenog straga, s četiri [[Antena|antene]] koje pružaju pokrivenost od 360 stupnjeva i integriranim svim elektroničkim sustavima. == Tehnički podaci == * Posada: 2 člana * Duljina: 16 m * Prazna masa: 2802 kg * Najveća masa pri polijetanju: 4530 kg * Promjer glavnog rotora: 13 m * Površina glavnog rotora: 132,75 m² ===Performanse=== * Najveća brzina: 236 km/h * Domet: 600 km ===Naoružanje=== * M197 3-cijevni top od 20 mm "Gatling-style" (kapacitet streljiva od 750 metaka) * 70 mm rakete Mk 40 ili Hydra 70 * Zuni rakete od 127 mm - 8 raketa u dva lansera LAU-10D/A * Protuavionske rakete AIM-9 Sidewinder / Misagh-2 - 1 postavljena na svaku učvršćenu točku * Toophan ATGM - 1 dvostruki ili četverostruki lanser na svakom krilu == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20140329042213/https://www.wired.com/dangerroom/2013/01/irans-copycat-arsenal/ Tufan 2] [[Kategorija:Vojni helikopteri]] [[Kategorija:Jurišni helikopteri]] [[Kategorija:Iranski vojni zrakoplovi]] [[Kategorija:Zrakoplovi iz 1998.]] htal3995e2nxn5z9t3wxo7v6r2kxnzy 0 732850 7631790 7572964 2026-11-07T02:45:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.7) 7631790 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:File- Current 2009 Cev design.jpg|mini|desno|300px|Konfiguracija svemirske letjelice Orion ]] '''Orion''' (službeno '''Orion Multi-Purpose Crew Vehicle''' ili '''Orion MPCV''') svemirska je letjelica s posadom za djelomično višekratnu upotrebu koja će se koristiti u [[NASA]]-inom [[Program Artemis|programu Artemis]]. Svemirska letjelica sastoji se od svemirske kapsule Crew Module (CM) koju je dizajnirao Lockheed Martin i European Service Module (ESM) koju proizvodi Airbus Defence and Space . Sposoban podržati šesteročlanu posadu izvan [[Niska orbita oko Zemlje|niske Zemljine orbite]], Orion može izdržati do 21 dan bez pristajanja i do šest mjeseci s pristajanjem na svemirsku stanicu. Opremljen je [[Solarni paneli na svemirskim letjelicama|solarnim pločama]], automatiziranim sustavom pristajanja i [["Glass cockpit" pilotska kabina|staklenim sučeljima kokpita]] po uzoru na ona koja se koriste u [[Boeing 787|Boeingu 787 Dreamliner]]. Jedan motor AJ10 osigurava primarni pogon svemirske letjelice, dok osam motora R-4D-11 i šest grupa prilagođenih motora sustava kontrole reakcije koje je razvio Airbus, osiguravaju sekundarnu propulziju letjelice. Iako je kompatibilan s drugim [[Raketa-nosač|lansirnim vozilima]], Orion je primarno namijenjen za lansiranje na vrhu rakete [[Space Launch System]] (SLS), sa sustavom za bijeg pri lansiranju. Orion je početkom 2000-ih izvorno osmislio Lockheed Martin kao prijedlog za Crew Exploration Vehicle (CEV) koji će se koristiti u NASA-inom programu Constellation. Prijedlog Lockheed Martina pobijedio je konkurentski prijedlog [[Northrop Grumman|Northrop Grummana]] i NASA ga je 2006. odabrala za CEV. Izvorno dizajnirana sa servisnim modulom koji sadrži novi "Orion Main Engine" i par kružnih solarnih panela, letjelica je trebala biti lansirana na vrhu rakete [[Ares I|Ares I.]] Nakon otkazivanja programa Constellation 2010. godine, Orion je uvelike redizajniran za korištenje u NASA-inoj inicijativi Putovanje na Mars; kasnije nazvan Mjesec na Mars. SLS je zamijenio Ares I kao Orionovo primarno lansirno vozilo, a servisni modul je zamijenjen dizajnom koji se temelji na [[Automated Transfer Vehicle|automatiziranom prijenosnom vozilu]] [[Europska svemirska agencija|Europske svemirske agencije]]. Razvojna verzija Orionovog CM-a lansirana je 2014. tijekom Exploration Flight Test-1, dok su proizvedene najmanje četiri testne jedinice. Od 2020., tri letjelice Orion svemirske letjelice su u izgradnji, s još jednom naručenom, za korištenje u NASA-inom programu Artemis; prvi od njih je lansiran 16.studenog 2022. na Artemis 1.<ref name="sfn-20220426">{{Citiranje weba|last=Clark|first=Stephen|date=26 April 2022|title=NASA's moon rocket rolls back to Vehicle Assembly Building for repairs|url=https://spaceflightnow.com/2022/04/26/nasas-moon-rocket-rolls-back-to-vehicle-assembly-building-for-repairs/|access-date=26 April 2022|website=Spaceflight Now}}</ref> [[Datoteka:Artemis I Orion October 12, 2020.jpg|mini|NASA-ina svemirska letjelica Orion u svemirskom centru Kennedy]] [[Datoteka:MACES in Orion mock-up.jpg|mini|Unutrašnjost makete Oriona u listopadu 2014]] == Opis svemirske letjelice == Orion koristi istu osnovnu konfiguraciju kao Apollov zapovjedni i servisni modul (CSM) koji je prvi odveo astronaute na Mjesec, ali s povećanim promjerom, ažuriranim sustavom toplinske zaštite i drugim modernim tehnologijama. Bit će sposoban podržavati dugotrajne misije u dubokom svemiru s do 21 danom aktivnog vremena posade plus 6 mjeseci životnog vijeka svemirske letjelice u mirovanju.<ref name="C4WDefault-7291456">{{Citiranje časopisa|last=Peterson|first=L.|year=2009|title=Environmental Control and Life Support System (ECLSS)|url=https://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/20090029327.pdf|url-status=live|journal=NTRS.nasa.gov|location=[[Ames Research Center]]|publisher=[[NASA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407215209/http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/20090029327.pdf|archive-date=April 7, 2014|access-date=April 7, 2014}}</ref> Tijekom razdoblja mirovanja životna potpora posadi bila bi osigurana pomoću drugog modula, kao što je predloženi Deep Space Habitat. Sustavi održavanja života, propulzije, toplinske zaštite i avionike svemirske letjelice mogu se nadograditi kako nove tehnologije postanu dostupne.<ref name="Reusable">{{Citiranje weba|date=June 13, 2013|title=NASA Goes 'Green': Next Spacecraft to be Reusable – Orion Capsule|url=http://www.space.com/21541-nasa-orion-spacecraft-reusable.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141204145412/http://www.space.com/21541-nasa-orion-spacecraft-reusable.html|archive-date=December 4, 2014|access-date=November 30, 2014|website=Space.com}}</ref> [[Datoteka:Orion Service Module (cropped).jpg|mini|Umjetnikov koncept svemirske letjelice Orion uključujući europski servisni modul s privremenim kriogenim gornjim stupnjem pričvršćenim straga]] Svemirska letjelica Orion uključuje i posadu i servisne module, adapter za letjelicu i sustav za prekid lansiranja u hitnim slučajevima. Orionov modul za posadu veći je od Apolla i može podržati više članova posade za kratke ili dugotrajne misije. Europski servisni modul pokreće i napaja svemirsku letjelicu, kao i pohranjuje kisik i vodu za astronaute, Orion se oslanja na solarnu energiju, a ne na gorive ćelije, što omogućuje dulje misije. === Modul posade (CM) === Orionov modul za posadu (CM) je transportna kapsula za višekratnu upotrebu koja pruža boravak za posadu, osigurava pohranu za potrošni materijal i istraživačke instrumente i sadrži priključak za pristajanje za transfer posade.<ref>{{Citiranje weba|title=NASA – A 21st Century-Style Return to the Moon|url=https://www.nasa.gov/mission_pages/constellation/orion/21st_century_style_return_to_the_moon.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905232237/https://www.nasa.gov/mission_pages/constellation/orion/21st_century_style_return_to_the_moon.html|archive-date=September 5, 2017|access-date=June 3, 2018|website=nasa.gov}}</ref> Modul za posadu je jedini dio svemirske letjelice koji se vraća na Zemlju nakon svake misije i ima oblik frustuma od 57,5° s tupim sfernim stražnjim krajem,promjera je 5.02 metara i duljine 3,3 metra s masom od oko 8,5 tona. Proizveden je od strane Lockheed Martin Corporation u Michoud Assembly Facility u [[New Orleans, Louisiana|New Orleansu]].<ref name="WGNO2021">{{Citiranje weba|last=Cristina|first=Victoria|date=April 26, 2021|title=Behind the scenes at NASA Michoud: Assembly of the Orion Crew Modules|url=https://wgno.com/news/louisiana/behind-the-scenes-at-nasa-michoud-assembly-of-the-orion-crew-modules/|access-date=February 12, 2022|website=WGNO|publisher=Nexstar Media Group|archive-date=16. studenoga 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221116144839/https://wgno.com/news/louisiana/behind-the-scenes-at-nasa-michoud-assembly-of-the-orion-crew-modules/|url-status=dead}}</ref> Imat će 50% veći volumen od kapsule Apollo i nosit će četiri do šest astronauta. Nakon opsežne studije, NASA je odabrala Avcoat ablator sustav za modul posade Orion. Avcoat, koji se sastoji od vlakana silicijevog dioksida sa smolom u saću napravljenom od [[Stakloplastika|stakloplastike]] i fenolne smole, prije je korišten u misijama Apollo i na orbiteru Space Shuttle za prve letove. Orionov CM koristit će napredne tehnologije, uključujući: * [["Glass cockpit" pilotska kabina|Stakleni digitalni kontrolni sustavi kokpita]] izvedeni su iz onih iz [[Boeing 787|Boeinga 787]].<ref name="fi_20061006_orion">{{Citiranje novina|last=Coppinger|first=Rob|date=October 6, 2006|title=NASA Orion crew vehicle will use voice controls in Boeing 787-style Honeywell smart cockpit|publisher=[[Flight International]]|url=https://www.flightglobal.com/news/articles/nasa-orion-crew-vehicle-will-use-voice-controls-in-b-209724/|url-status=live|access-date=October 6, 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20180105123150/https://www.flightglobal.com/news/articles/nasa-orion-crew-vehicle-will-use-voice-controls-in-b-209724/|archive-date=January 5, 2018}}</ref> * Značajka "autodock", poput onih za [[Progress (letjelica)|Progress]], [[Automated Transfer Vehicle]] i Dragon 2, s mogućnošću da posada preuzme dužnost u slučaju nužde. Sve prethodne američke svemirske letjelice bile su usidrene od strane posade, s izuzetkom Dragona 2. * Poboljšana postrojenja za gospodarenje otpadom, s minijaturnim WC-om u stilu kampiranja i uniseks "reljefnom cijevi" korištenom na Space Shuttleu. * Dušik/kisik mješovita [[atmosfera]] na razini mora ( 101.3 kPa ). CM će biti izrađen od aluminij-litijeve legure. Višekratni padobrani za izvlačenje temeljit će se na padobranima koji se koriste i na svemirskim letjelicama [[Program Apollo|Apollo]] i raketnim pojačivačima na čvrsto gorivo Space Shuttle, a bit će izrađeni od [[Nomex]] tkanine. Slijetanje u vodu bit će isključivo sredstvo za oporavak za Orion CM.<ref name="nasaspaceflight2007">{{Citiranje weba|date=August 5, 2007|title=Orion landings to be splashdowns – KSC buildings to be demolished|url=http://www.nasaspaceflight.com/2007/08/orion-landings-to-be-splashdowns-ksc-buildings-to-be-demolished/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160607173246/https://www.nasaspaceflight.com/2007/08/orion-landings-to-be-splashdowns-ksc-buildings-to-be-demolished/|archive-date=June 7, 2016|access-date=August 5, 2007|publisher=NASA SpaceFlight.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=August 6, 2007|title=NASA Denies Making Orion Water Landing Decision – and Deleting Touchdowns on Land|url=http://nasawatch.com/archives/2007/08/nasa-denies-making-orion-water-landing-decision---and-deleting-touchdowns-on-land.html|access-date=November 23, 2010|publisher=NASA Watch|url-status=dead}}</ref> === Europski servisni modul (ESM) === U svibnju 2011. glavni direktor [[Europska svemirska agencija|ESA]]-e najavio je moguću suradnju s [[NASA|NASA-]] om u radu na nasljedniku [[Automated Transfer Vehicle]] (ATV).<ref>{{Citiranje weba|date=May 5, 2011|title=US and Europe plan new spaceship|url=https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-13286238|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110506062354/http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-13286238|archive-date=May 6, 2011|access-date=2011-05-14|website=BBC News}}</ref> Dana 21. lipnja 2012., Airbus Defense and Space objavio je da su dobili dvije odvojene studije, svaka vrijedna 6,5 milijuna eura, za procjenu mogućnosti korištenja tehnologije i iskustva stečenog iz rada vezanog uz [[Automated Transfer Vehicle|ATV]] i [[Columbus (modul)|Columbus]] za buduće misije. Prvi je razmatrao moguću konstrukciju servisnog modula koji bi se koristio u tandemu s Orion CM-om.<ref>{{Citiranje weba|date=June 21, 2012|title=ATV evolution studies look at exploration, debris removal|url=http://spaceflightnow.com/news/n1206/21atvfuture/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130206090340/http://spaceflightnow.com/news/n1206/21atvfuture/|archive-date=February 6, 2013|access-date=2012-06-23|publisher=Spaceflight Now}}</ref> Drugi je ispitivao moguću proizvodnju svestranog višenamjenskog orbitalnog vozila.<ref>{{Citiranje weba|date=June 21, 2012|title=Airbus Defence and Space awarded two ATV evolution studies from ESA|url=http://www.astrium.eads.net/en/press_centre/astrium-awarded-two-atv-evolution-studies-from-esa.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130403045627/http://www.astrium.eads.net/en/press_centre/astrium-awarded-two-atv-evolution-studies-from-esa.html|archive-date=April 3, 2013|access-date=2012-06-23|publisher=Astrium}}</ref> 21. studenog 2012. [[Europska svemirska agencija|ESA]] je odlučila razviti servisni modul izveden iz [[Automated Transfer Vehicle|ATV]]-a za Orion.<ref>{{Citiranje weba|last=Bergin|first=Chris|date=November 21, 2012|title=UK steps up, as ESA commit to ATV Service Module on NASA's Orion|url=http://www.nasaspaceflight.com/2012/11/uk-steps-up-esa-commit-atv-service-module-orion/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121205023436/http://www.nasaspaceflight.com/2012/11/uk-steps-up-esa-commit-atv-service-module-orion/|archive-date=December 5, 2012|access-date=2014-07-15|publisher=NASASpaceFlight.com}}</ref> Servisni modul proizvodi Airbus Defence and Space u [[Bremen|Bremenu]], Njemačka.<ref name="AirbusBremen">{{Citiranje weba|title=Multi Purpose Crew Vehicle – European Service Module for NASA's Orion programme|url=http://www.space-airbusds.com/en/programmes/mpcv-esm-v15.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306195325/http://www.space-airbusds.com/en/programmes/mpcv-esm-v15.html|archive-date=March 6, 2016|access-date=March 7, 2016|publisher=Airbus Defence and Space}}</ref> [[NASA]] je 16. siječnja 2013. objavila da će servisni modul [[Europska svemirska agencija|ESA]]-e prvo letjeti na Artemis 1, debitantskom lansiranju [[Space Launch System|Space Launch Systema]].<ref name="osm">{{Citiranje weba|last=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|date=January 16, 2013|title=NASA Signs Agreement for a European-Provided Orion Service Module|url=http://www.nasa.gov/exploration/systems/mpcv/orion_feature_011613.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140328093836/http://www.nasa.gov/exploration/systems/mpcv/orion_feature_011613.html|archive-date=March 28, 2014|access-date=March 28, 2014|website=nasa.gov}}</ref> Dana 26. listopada 2018. prva jedinica za Artemis 1 sastavljena je u cijelosti u tvornici Airbus Defense and Space u [[Bremen|Bremenu]] u Njemačkoj.<ref name="ESABremen2018">{{Citiranje weba|date=26 October 2018|title=Call for media: The European Service module meets Orion|url=https://www.esa.int/Science_Exploration/Human_and_Robotic_Exploration/Orion/Call_for_media_The_European_Service_Module_meets_Orion|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206225704/https://www.esa.int/Science_Exploration/Human_and_Robotic_Exploration/Orion/Call_for_media_The_European_Service_Module_meets_Orion|archive-date=February 6, 2020|access-date=February 6, 2020|website=European Space Agency}}</ref> == Izvori == {{Izvori|30em}} [[Kategorija:Američki svemirski programi s ljudskom posadom]] [[Kategorija:Svemirske letjelice s ljudskom posadom]] [[Kategorija:Američke svemirske letjelice]] [[Kategorija:Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu]] [[Kategorija:Prijedlozi]] [[Kategorija:NASA]] [[Kategorija:Američki program istraživanja Mjeseca]] 39cprk1zilzzuawc7spxfpqt3rzfpwe 0 733791 7631699 7517651 2026-11-06T22:00:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631699 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zrakoplov |subtemplate = |ime =B-21 Raider |tip =nevidljivi strateški bombarder |proizvođač =[[Northrop Grumman]] |slika =B-21 Plant 42 hangar.jpg |opis slike =B-21 u hangaru Plant 42 |dizajn = |razvijen na temelju=[[Northrop B-2 Spirit]] |probni let = [[10. studenoga]] [[2023.]] |uveden u uporabu =u razvoju |proizveden = |povučen = |status = |prvotni korisnik =Zračne snage Sjedinjenih Država |više korisnika = |broj primjeraka = |pojedinačna cijena = |ostale inačice = }} '''Northrop Grumman B-21 Raider''' američki je strateški bombarder koji razvija [[Northrop Grumman]] za [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Zračne snage Sjedinjenih Država]] (USAF). Kao dio programa Long Range Strike Bomber (LRS-B), to će biti dalekometni, nevidljivi interkontinentalni strateški bombarder za USAF, sposoban isporučiti [[Konvencionalno oružje|konvencionalno]] i termonuklearno oružje.<ref name="afmil">{{Citiranje weba|last=Gulick|first=Ed|date=12 July 2014|title=AF moves forward with future bomber|url=https://www.af.mil/News/Article-Display/Article/486167/af-moves-forward-with-future-bomber/|publisher=U.S. Air Force}}</ref><ref name="latimes">{{Citiranje novina|last=Petersen|first=Melody|date=7 February 2015|title=New stealth bomber contract likely to be boon for Antelope Valley|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/business/la-fi-stealth-bomber-20150208-story.html#page=1}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Osborn|first=Kris|date=28 March 2017|title=The Northrop Grumman B-21 Stealth Bomber: Simply Unstoppable?|work=The National Interest|url=http://nationalinterest.org/blog/the-buzz/the-northrop-grumman-b-21-stealth-bomber-simply-unstoppable-19931}}</ref> Od 2022. godine očekuje se da će B-21 ući u službu do 2026. ili 2027.<ref>{{Cite news|last=D'Urso|first=Stefano|date=January 17, 2021|title=Second B-21 Raider Under Construction As The First One Approaches Roll-Out In Early 2022|work=The Aviationist|url=https://theaviationist.com/2021/01/17/second-b-21-raider-under-construction-as-the-first-one-approaches-roll-out-in-early-2022/|access-date=5 Feb 2021}}</ref> Trebao bi nadopuniti i eventualno zamijeniti Northrop Grumman B-2 Spirit, ali ne i bombardere Boeing B-52 Stratofortress koji su imali remont koji produljuje njihov radni vijek do 2050. Također, B-21 se ne može mjeriti s nosivosti B52 niti s najvećom brzinom od više od 2 [[mach]]a bombardera Rockwell B-1B.<ref name="USAF_replace">{{cite news|date=12 February 2018|title=US Air Force requests $156.3 billion in FY19, plans to retire B-1, B-2 fleets|work=Defense News|url=https://www.defensenews.com/smr/federal-budget/2018/02/12/air-force-requests-1563-billion-in-fy19-plans-to-retire-b-1-b-2-fleets/|access-date=13 February 2018}}</ref><ref>{{Cite news|last1=Mizokami|first1=Kyle|title=The B-21 Bomber Is the Coolest Plane We've Never Seen|work=Popular Mechanics|url=https://www.popularmechanics.com/military/aviation/a30754024/b-21-bomber-images/|access-date=5 February 2020}}</ref> Tajni program dugometnog udarnog bombardera (LRS-B) započeo je 2011. godine,<ref name="Majumdar">{{Citiranje novina|last=Dave Majumdar|date=July 10, 2014|title=Air Force Releases Request for Proposal for Secretive Long Range Bomber|work=USNI News|publisher=[[United States Naval Institute]]|url=https://news.usni.org/2014/07/10/air-force-releases-request-proposal-secretive-long-range-bomber}}</ref> a Zračne snage izdale su zahtjev za ponudu za razvoj LRS-B zrakoplova u srpnju 2014.<ref name="Majumdar" /><ref>{{Citiranje novina|date=26 February 2016|title=USAF Global Strike chief seeks beefed-up bomber force|work=Flight Global|url=https://www.flightglobal.com/usaf-global-strike-chief-seeks-beefed-up-bomber-force/119798.article}}</ref> Ugovor o razvoju dodijeljen je tvrtki Northrop Grumman u listopadu 2015.<ref name="Weisgerber">{{Citiranje novina|last=Weisgerber|first=Marcus|date=13 September 2015|title=Here Are A Few Things the New Air Force Bomber Will Do Besides Drop Bombs|work=Defense One|url=https://www.defenseone.com/technology/2015/09/air-force-bomber-missions-bombs/120881/|access-date=2 March 2016}}</ref> [[Boeing]] i Lockheed Martin, koji su predali gubitničke ponude za projekt, uložili su prigovore<ref name="Aviationweek20151106">{{Citiranje novina|last=Hillis|first=Amy|date=6 November 2015|title=LRSB: (Yet Another) Tale of Two Protests|work=[[Aviation Week]]|url=http://aviationweek.com/blog/lrsb-yet-another-tale-two-protests|access-date=27 February 2016|archive-date=5. ožujka 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305201002/http://aviationweek.com/blog/lrsb-yet-another-tale-two-protests|url-status=bot: unknown}}</ref> u listopadu 2016. Vladin ured za odgovornost (GAO) odbacio je prigovore i podržao odluku USAF-a da ugovor za LRS-B dodijeli tvrtki Northrop Grumman. Izvješće GAO-a otkrilo je da je trošak bio odlučujući čimbenik pri odabiru Northrop Grummana u odnosu na tim Boeing-Lockheed Martin.<ref>{{Citiranje novina|date=25 October 2016|title=Game Over: GAO Protest Reveals Cost Was Deciding Factor in B-21 Contest|work=Defense News|url=http://www.defensenews.com/articles/game-over-gao-protest-reveals-cost-was-deciding-factor-in-b-21-contest|access-date=26 October 2016|url-status=dead}}</ref><ref>[http://www.gao.gov/products/B-412441 B-412441 report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161026233637/http://www.gao.gov/products/B-412441|date=26 October 2016}}. 16 February 2016.</ref> U ožujku 2016. USAF je najavio sedam prvorazrednih dobavljača za program: Pratt &amp;amp; Whitney, BAE Systems, Spirit AeroSystems, Orbital ATK, Rockwell Collins, GKN Aerospace i Janicki Industries.<ref name="tieronesuppliers">{{Citiranje novina|date=8 March 2016|title=USAF names seven top-tier Northrop B-21 suppliers|work=Flight Global|url=https://www.flightglobal.com/news/articles/usaf-names-seven-top-tier-northrop-b-21-suppliers-422840/|access-date=9 March 2016}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=2 June 2017|title=Spirit's work on new B-21 Bomber will require new jobs|work=The Wichita Eagle|url=http://www.kansas.com/news/business/aviation/article154123839.html|access-date=3 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170603091154/http://www.kansas.com/news/business/aviation/article154123839.html|archive-date=3 June 2017}}</ref> == Sposobnosti i dizajn == Mnogi aspekti programa B-21 vrlo su povjerljivi; program je označen kao program s posebnim pristupom. Istraživačka služba [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa Sjedinjenih Američkih Država]] navela je u izvješću da tehnički detalji i specifikacije B-21 kao što su brzina, sustavi za omogućavanje, veličina, potrebna nevidljivost, struktura, broj i vrsta motora, projektirano oružje i ugrađeni senzori ostaju tajni, iako se neke informacije o drugim aspektima programa objavljuju od 2015. godine.<ref name="crs-report">{{cite web|author=John R. Hoehn & Jeremiah Gertler|date=September 22, 2021|title=Air Force B-21 Raider Long-Range Strike Bomber|url=https://crsreports.congress.gov/product/pdf/R/R44463/14|publisher=Congressional Research Service|quote=B-21s would initially replace the fleets of B-1 and B-2 bombers, and could possibly replace B-52s in the future.|access-date=4. prosinca 2022.|archive-date=3. prosinca 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221203220519/https://crsreports.congress.gov/product/pdf/R/R44463/14|url-status=dead}}</ref> U medijskom izvješću iz 2015. navodi se da su Zračne snage željele da bombarder također funkcionira kao platforma za prikupljanje obavještajnih podataka i zrakoplov presretač.<ref name="Weisgerber"/> Godine 2016. tadašnja tajnica zračnih snaga Deborah Lee James rekla je da će B-21 biti "peta generacija globalne platforme za precizne napade" s umreženom senzorskom sposobnošću.<ref>{{Citiranje novina|date=26 February 2016|title=USAF reveals Northrop's B-21 long-range strike bomber|work=Flight Global|url=https://www.flightglobal.com/news/articles/usaf-reveals-northrops-b-21-long-range-strike-bombe-422459/}}</ref> Northrop Grumman opisao je B-21 na njegovom "otkrivanju" 2022. kao "prvi svjetski zrakoplov šeste generacije".<ref>{{Citiranje weba|title=View the Unveiling of the B-21|url=https://www.northropgrumman.com/what-we-do/air/b-21-raider|access-date=December 2, 2022|website=Northrop Grumman|language=en-US}}</ref> Voditelj programa [[F-35 Lightning II|F-35]] Chris Bogdan rekao je da će motori B-21 biti dovoljno slični motoru F-35 Pratt&amp;Whitney F135 kako bi se smanjila njegova cijena.<ref>{{Citiranje novina|last=Shalal|first=Andrea|date=10 March 2016|title=U.S. F-35 chief expects savings after Pratt's B-21 bomber win|publisher=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-utx-bomber-idUSKCN0WC2YZ|access-date=10 March 2016}}</ref> U siječnju 2020. dužnosnici zračnih snaga objavili su nove računalne slike B-21 koji pokazuju prepoznatljive ujednačene usise i dizajn glavnog stajnog trapa s dva kotača. Čini se da slika prikazuje manji, lakši zrakoplov od B-2.<ref>{{Citiranje novina|last=Rogoway|first=Tyler|date=31 January 2020|title=Here's Our Analysis of the Air Force's New B-21 Stealth Bomber Renderings|work=The Drive|url=https://www.thedrive.com/the-war-zone/32044/heres-our-analysis-of-the-air-forces-new-b-21-stealth-bomber-renderings|access-date=4. prosinca 2022.|archive-date=2. prosinca 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202225755/https://www.thedrive.com/the-war-zone/32044/heres-our-analysis-of-the-air-forces-new-b-21-stealth-bomber-renderings|url-status=dead}}</ref> == Proizvodnja i montaža == Šef Globalnog zapovjedništva zračnih snaga rekao je kako očekuje da će dati početnu narudžbu za 100 zrakoplova B-21 i izgraditi punu flotu od 175 do 200 komada.<ref>{{Citiranje novina|last=Clark|first=Colin|date=6 February 2017|title=Coatings Plant Offers Hints on B-21 Production|url=http://breakingdefense.com/2017/02/coatings-plant-offers-hints-on-b-21-production/}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=26 February 2016|title=USAF Global Strike chief seeks beefed-up bomber force|work=Flight Global|url=https://www.flightglobal.com/news/articles/usaf-global-strike-chief-seeks-beefed-up-bomber-forc-422469/|access-date=2 March 2016}}</ref> Dvije studije USAF-a sugerirale su da bi ratno zrakoplovstvo moglo povećati svoju početnu kupnju s 80 na 100 na 145 zrakoplova.<ref>{{Citiranje novina|last=Pat Host|date=May 26, 2017|title=US Air Force could substantially increase B-21 buy|work=Jane's Defence Weekly|url=http://www.janes.com/article/70824/us-air-force-could-substantially-increase-b-21-buy|access-date=4. prosinca 2022.|archive-date=26. svibnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170526101203/http://www.janes.com/article/70824/us-air-force-could-substantially-increase-b-21-buy|url-status=bot: unknown}}</ref> Očekuje se da će početna operativna sposobnost (IOC) biti dostignuta do 2030.<ref name="autogeneratedmil">{{Citiranje weba|date=26 February 2016|title=Air Force reveals B-21 Long Range Strike Bomber|url=http://www.af.mil/News/ArticleDisplay/tabid/223/Article/673784/air-force-reveals-b-21-long-range-strike-bomber.aspx|access-date=2 March 2016|publisher=USAF}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Machi|first=Vivienne|date=21 June 2016|title=Air Force Official: Releasing Full B-21 Contract Value 'Too Insightful' for Enemies|work=National Defense Magazine|url=https://www.nationaldefensemagazine.org/articles/2016/6/21/air-force-official-releasing-full-b21-contract-value-too-insightful-for-enemies|access-date=21 June 2016}}</ref> U travnju 2016. objavljeno je da Zapovjedništvo za globalne udare USAF-a očekuje da će se potrebni broj povećati na najmanje 100 zrakoplova B-21.<ref>{{Citiranje novina|last=Drew|first=James|date=20 April 2016|title=USAF basing revised bomber count on 'minimum' of 100 B-21s|work=Flight Global|url=https://www.flightglobal.com/news/articles/usaf-basing-revised-bomber-count-on-minimum-of-100-424433/|access-date=26 April 2016}}</ref> Sastavljanje B-21 odvija se u tvornici 42 Zračnih snaga Sjedinjenih Američkih Država u blizini [[Palmdale, Kalifornija|Palmdalea u Kaliforniji]], u istom postrojenju koje je Northrop Grumman koristio tijekom 1980-ih i 1990-ih za izradu bombardera [[B-2 Spirit|B-2]].<ref name="TimeExclusive">W.J. Hennigan, [https://time.com/6238168/b-21-raider-bomber-us-military-exclusive/ Exclusive: The Making of the U.S. Military's New Stealth Bomber] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204113813/https://time.com/6238168/b-21-raider-bomber-us-military-exclusive/ |date=4. prosinca 2022. }}, ''Time'' (December 3, 2022).</ref> U siječnju 2017. Northrop Grumman je dobio 35,8 milijuna dolara vrijednu modifikaciju ugovora za veliki pogon za premaze u tvornici 42, koji treba biti dovršen do kraja 2019., u objavi ugovora nije se izričito spominjao B-21, ali je postrojenje vjerojatno bilo namijenjeno za B-21 stealth premaz.<ref>{{Citiranje novina|date=1 February 2017|title=New Northrop facility deal likely meant for B-21 stealth coating|work=Defense News|url=https://www.defensenews.com/air/2017/02/01/new-northrop-facility-deal-likely-meant-for-b-21-stealth-coating/}}</ref> Budući da je program povjerljiv, dužnosnici su objavili vrlo malo informacija o njemu. U ljeto 2019. objavljeno je da je izgradnja prve jedinice u tijeku.<ref>{{Citiranje novina|last=Gady|first=Franz-Stefan|title=US Air Force Is Building First B-21 Stealth Bomber|language=en-US|work=thediplomat.com|url=https://thediplomat.com/2019/07/us-air-force-is-building-first-b-21-stealth-bomber/|access-date=2022-12-03}}</ref> Početkom 2021. nekoliko je medija izvijestilo da je s približavanjem završetka prve jedinice B-21 započela izgradnja druge jedinice.<ref>{{Citiranje novina|last=D'Urso|first=Stefano|title=The Air Force's 2nd B-21 bomber is under construction as the first one starts 'to look like a bomber'|work=Business Insider|url=https://www.businessinsider.com/construction-starts-on-2nd-b21-as-first-bomber-takes-shape-2021-1}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Tirpak|first=John A.|date=15 January 2021|title=Second B-21 Under Construction as Bomber Moves Toward First Flight|work=Air Force Magazine|url=https://www.airforcemag.com/second-b-21-under-construction-as-bomber-moves-toward-first-flight/|access-date=28 September 2022}}</ref> Do veljače 2022. šest B-21 bilo je u izgradnji.<ref>{{Citiranje novina|last=Newdick|first=Thomas|date=3 March 2022|title=First B-21 Raider Is Now Undergoing Calibration Tests As Official Rollout Approaches|work=The Drive|url=https://www.thedrive.com/the-war-zone/44568/first-b-21-raider-is-now-undergoing-calibration-tests-as-official-rollout-approaches|access-date=6 March 2022|archive-date=3. ožujka 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220303235116/https://www.thedrive.com/the-war-zone/44568/first-b-21-raider-is-now-undergoing-calibration-tests-as-official-rollout-approaches|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Hadley|first=Greg|date=9 February 2022|title=Six B-21s in Production, Fuel Control Software Already Tested|language=en-US|work=[[Air Force Magazine]]|url=https://www.airforcemag.com/six-b-21s-in-production-fuel-control-software-already-tested/|access-date=10 February 2022}}</ref> Prvi B-21 je sljedeći mjesec premješten u postrojenje za kalibraciju.<ref>{{Citiranje novina|last=Tirpak|first=John A.|date=3 March 2022|title=First B-21 Moves to New Hangar for Loads Calibration|work=Air & Space Forces Magazine|url=https://www.airforcemag.com/first-b-21-moves-to-new-hangar-for-loads-calibration/|access-date=6 March 2022}}</ref> Oko 5000 zaposlenika Northrop Grummana radilo je na programu u prosincu 2022.<ref name="TimeExclusive"/> == Troškovi programa == U prosincu 2022. trošak zrakoplova B-21 procijenjen je na 700 milijuna [[Američki dolar|USD]].<ref name="helmore">{{Citiranje novina|last=Helmore|first=Edward|date=3 December 2022|title=Pentagon unveils first strategic bomber in over 30 years to counter China|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/us-news/2022/dec/03/pentagon-new-strategic-bomber-counter-china}}</ref> U to su vrijeme dužnosnici Zračnih snaga procijenili da bi troškovi razvoja, kupnje i upravljanja flotom od 100 B-21 u razdoblju od 30 godina iznosili najmanje 203 milijarde dolara.<ref name="TimeExclusive"/> Održavanje B-21 koordinirat će Tinker Air Force Base, [[Oklahoma]], dok će [[Vojna zrakoplovna baza Edwards|zrakoplovna baza Edwards]] u Kaliforniji voditi testiranje i procjenu.<ref>{{Citiranje weba|date=16 November 2018|title=Air Force announces bases to support B-21 Raider mission|url=https://www.tinker.af.mil/News/Article-Display/Article/1693635/air-force-announces-bases-to-support-b-21-raider-mission/|access-date=11 February 2019|publisher=Secretary of the Air Force Public Affairs|quote=The Air Force has selected Tinker Air Force Base, Oklahoma, to coordinate maintenance and sustainment of the B-21 Raider and Edwards AFB, California, to lead testing and evaluation of the next generation long-range strike bomber.}}</ref> Očekuje se da će B-21 djelovati iz baza u kojima se trenutno nalaze teški bombarderi, poput Dyess Air Force Base, Texas; Ellsworth Air Force Base, Južna Dakota; i Whiteman Air Force Base, Missouri.<ref>{{Citiranje weba|title=Air Force selects locations for B-21 aircraft|url=https://www.ellsworth.af.mil/News/Article-Display/Article/1510828/air-force-selects-locations-for-b-21-aircraft|access-date=8 January 2019|publisher=Ellsworth Air Force Base|language=en-US|archive-date=10. studenoga 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231110162248/https://www.ellsworth.af.mil/News/Article-Display/Article/1510828/air-force-selects-locations-for-b-21-aircraft/|url-status=dead}}</ref> U ožujku 2019. Ellsworth je odabran kao baza za prvu operativnu jedinicu B-21 i prvu jedinicu za obuku.<ref>{{Citiranje weba|date=27 March 2019|title=Air Force announces Ellsworth AFB as first B-21 base|url=https://www.af.mil/News/Article-Display/Article/1797946/air-force-announces-ellsworth-afb-as-first-b-21-base/|access-date=27 March 2019|publisher=U.S. Air Force|language=en-US}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Američki bombarderi]] [[Kategorija:Vojni zrakoplovi Northrop Grumman|B-21 Raider]] [[Kategorija:Zrakoplovi iz 2023.]] swou36oc0godpvqh8hv5zo3max7xz05 0 734777 7631803 7519277 2026-11-07T04:05:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631803 wikitext text/x-wiki U upravljanju sustavima, '''out-of-band management''' uključuje korištenje upravljačkih sučelja (ili serijskih priključaka) za upravljanje mrežnom opremom. Out-of-band (''OOB'') upravljanje je mrežni pojam koji se odnosi na pristup i upravljanje mrežnom infrastrukturom na udaljenim [[lokacija]]ma, i to putem zasebne razine upravljanja od proizvodne mreže. Mobilne [[4G]] i [[5G]] mreže danas se koriste za upravljanje i mnogi proizvođači to imaju u ponudi proizvoda. OOB upravljanje sada se smatra bitnom komponentom mreže za osiguranje kontinuiteta poslovanja. OOB upravljanje omogućuje mrežnom operateru uspostavljanje granica povjerenja u pristupu funkciji upravljanja kako bi je primijenio na mrežne resurse. Također se može koristiti za osiguravanje povezanosti upravljanja (uključujući mogućnost određivanja statusa bilo koje mrežne komponente) neovisno o statusu ostalih mrežnih komponenti. U [[računarstvo|računarstvu]], jedan oblik upravljanja ponekad se naziva '''lights-out-management''' ('''LOM''') i uključuje korištenje namjenskog kanala upravljanja za održavanje [[uređaj]]a. Administratoru sustava omogućuje nadzor i upravljanje poslužiteljima i ostalom opremom spojenom na mrežu daljinskim upravljanjem bez obzira na to je li [[stroj]] uključen ili je li OS instaliran ili radi. Nasuprot tome, ''in-band management'' putem VNC-a ili [[Secure Shell|SSH-a]] temelji se na povezivanju unutar pojasa (uobičajeni mrežni kanal). Obično zahtijeva [[softver]], koji se mora instalirati na udaljeni sustav kojim se upravlja i radi tek nakon pokretanja operativnog sustava i pokretanja mreže. Ne dopušta upravljanje udaljenim mrežnim komponentama neovisno o trenutnom statusu ostalih mrežnih komponenti. Klasičan primjer ovog ograničenja je kada sistemski administrator pokuša rekonfigurirati mrežu na udaljenom računalu i ne može riješiti problem bez fizičkog dolaska na [[računalo]]. Unatoč ovim ograničenjima, in-band rješenja su još uvijek uobičajena jer su jednostavnija i puno jeftinija. == Svrha == Kompletan sustav daljinskog upravljanja omogućuje daljinsko ponovno pokretanje, isključivanje, nadzor hardvera (brzina [[ventilator]]a, naponi napajanja, itd.), emitiranje video izlaza na udaljene terminale i primanje ulaza s udaljene tipkovnice i miša (KVM preko IP-a). Također može se pristupiti lokalnim medijima poput [[DVD]] pogona s udaljenog računala. Ako je potrebno, to omogućuje izvođenje daljinske instalacije operativnog sustava. [[Daljinsko upravljanje]] može se koristiti za podešavanje [[BIOS]] postavki koje možda neće biti dostupne nakon što se operativni sustav već pokrene.<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=On-board IPMI BMC specification |url=http://www.supermicro.com/products/accessories/addon/SIM.cfm |access-date=2014-02-21 |publisher=Super Micro Computer |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160505200245/http://www.supermicro.com/products/accessories/addon/SIM.cfm |archive-date=5. svibnja 2016. }}</ref> Udaljenom sustavu može se pristupiti putem [[Secure Shell|SSH]] sučelja naredbenog retka, specijaliziranog klijentskog softvera ili putem različitih rješenja temeljenih na web-pregledniku.<ref>[http://www.oracle.com/technetwork/server-storage/servermgmt/tech/integrated-lights-out-manager/ilom-362784.html Oracle Integrated Lights Out Manager]</ref> Klijentski softver obično je optimiziran za jednostavno upravljanje višestrukim sustavima. == Primjeri == * Redfish (standardni protokol za izvanpojasno upravljanje poslužitelja) * Arhitektura stolnih i mobilnih uređaja za [[Računalna sklopovska podrška|hardver]] sustava (standardni protokol za upravljanje izvan pojasa) * Intel Active Management Technology (AMT; [[Intel]]ova [[tehnologija]] upravljanja izvan pojasa) * AMD PRO<ref>{{Citiranje weba |title=AMD PRO Manageability |url=https://www.amd.com/en/technologies/security-manageability |access-date=2022-11-26 |publisher=AMD}}</ref> * HP Integrated Lights-Out (iLO; HP-ova implementacija izvanpojasnog upravljanja za x86 i novije poslužitelje) * Dell DRAC (iDRAC; DELL-ova implementacija upravljanja izvan pojasa) * [[IBM]] Remote Supervisor Adapter ili Integrated Management Module (IMM; IBM-ova izvanpojasna implementacija upravljanja) * Lenovo XClarity kontroler (XCC) * Sun LOM port (Lights Out Management port) mogućnost je daljinskog pristupa na Sun poslužiteljima. * Serijska konzola ZPE sustava [[ZPE systems serial console plus|plus serijska konzola]] ZPE sustava * Opengear (proizvodi za "pametno upravljanje izvanpojasnom infrastrukturom") * Perle Systems (Napredni konzolni poslužitelji za sigurno izvanpojasno upravljanje bilo kojim uređajem sa serijskim, USB ili Ethernet priključkom za upravljanje konzolom) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Administracija računalnih sustava]] 5jlezb0a238sxhbi1kjimh1d36b7vc4 0 736833 7631823 7583316 2026-11-07T06:38:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631823 wikitext text/x-wiki {{Infookvir šahist |ime=Paul Keres |slika=Hoogoven Schaaktoernooi Keres, Bestanddeelnr 922-0145.jpg |veličina=220px |punoime=Paul Keres |država={{Z+X|EST}}<br>{{Z+X|SSSR}} |datum_rođenja = [[7. siječnja]] [[1916.]] |mjesto_rođenja =[[Narva (grad)|Narva]], [[Estonija]] |datum_smrti = [[5. lipnja]] [[1975.]] |mjesto_smrti =[[Helsinki]] |titula=[[Šahovski velemajstor|velemajstor]] (1950.) |rejtingmaks=2615 ([[srpanj]] [[1971.]]) |najviši_rang= |fide_id=}} '''Paul Keres''' ([[Narva (grad)|Narva]], [[7. siječnja]] [[1916.]] – [[Helsinki]], [[5. lipnja]] [[1975.]]) bio je [[Estonija|estonski]] i [[Sovjetski Savez|sovjetski]] šahist. Godine [[1935.]] prvi put postaje šahovski prvak Estonije. Od [[1936.]] do [[1940.]] uređivao je časopis ''Estonski šah''. Paul Keres prvi je put stupio na međunarodnu šahovsku scenu sredinom [[1930.]] i ostao značajna ličnost u narednim godinama. Zbog neuspjeha u pokušajima da odigra partije za titulu prvaka svijeta, prozvan je "neokrunjenim kraljem šaha". Umro je od [[Infarkt miokarda|srčanog udara]] [[5. lipnja]] [[1975.]] u [[Helsinki|Helsinkiju]]. == Mladost == Keres je rođen [[1916.]] godine u [[Narva (grad)|Narvi]], a prvu poduku u [[Šah|šahu]] dobio je od od svojeg oca i starijeg brata. Zbog nedostatka šahovske literature u njegovom rodnom mjestu, učio je šah rješavajući šahovske probleme iz novina. Skupio je kolekciju od preko 1000 partija koje je sam zapisao, što mu je kasnije pomagalo da u partijama lakše rješava nastale probleme.<ref>Paul Keres, Grandmaster of Chess: The Complete Games of Paul Keres, ed. and trans. by Harry Golombek, Arco, New York, 1977.</ref> U mladosti je imao napadački stil igre.<ref>{{cite web|title=Paul Keres|url=http://www.zone.ee/pkeres/partiid.php|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080224153204/http://www.zone.ee/pkeres/partiid.php|archive-date=February 24, 2008|access-date=2008-10-26|publisher=Zone.ee}}</ref> Tri je puta bio školski prvak Estonije u šahu, a njegovo sazrijevanje odvijalo se kroz igranje dopisnog šaha dok je pohađao srednju školu. Od [[1937.]] do [[1941.]] godine studira matematiku na [[Sveučilište u Tartuu|Sveučilištu u Tartuu]], kada postaje sveučilišni predstavnik u nekoliko međufakultetskih turnira.<ref>''Grandmaster of Chess: The Complete Games of Paul Keres'', by Paul Keres, edited and translated by [[Harry Golombek]], Arco, New York, 1977</ref> == Predratno razdoblje == [[Datoteka:Paul_Keres.jpg|lijevo|mini|371x371px|Paul Keres, oko [[1938.]] godine.]] Sa 17 godina ostvario je odličan rezultat na majstorskom turniru u [[Tallinn|Tallinnu]] [[1933.]] godine,<ref>rogerpaige.me.uk/tables4.htm</ref> a već je [[1935.]] godine po prvi puta postao je prvak Estonije. Na turniru je podijelio prvo mjesto s [[Gunnar Friedemann|Gunnarom Friedemannom]], ali ga je u dopunskim partijama porazio s 2:0 i tako postao prvak. Iste godine pobijedio je u trening meču s 3:1 i [[Feliks Kibbermann|Feliksa Kibbermanna]], jednoga od vodećih šahista u [[Tartu|Tartuu]].<ref>''Grandmaster of Chess'', by Paul Keres, Arco 1972, pp 188–89</ref> Nešto kasnije, Keres je igrao na prvoj ploči za reprezentaciju Estonije na Šestoj šahovskoj olimpijadi u [[Varšava|Varšavi]] [[1935.]] i postao nova zvijezda. Tamo je stekao samopouzdanje, te se upustio u međunarodne vode. Njegov šahovski uspon počinje u [[Helsinki|Helsinkiju]] [[1935.]] godine, kada je zauzeo drugo mjesto iza Friedemanna. Pobjeđuje u Tallinnu [[1936.]] godine s rezultatom 9/10. Prvi značajniji uspjeh na međunarodnoj sceni postiže u [[Bad Nauheim|Bad Nauheimu]] [[1936.]] godine, gdje je podijelio prvo mjesto s [[Aleksandr Aljehin|Aleksandrom Aljehinom]] (6½/9). U [[Dresden|Dresdenu]] iste godine podbacuje, osvojivši 9./10. mesto (2 pobjede, 3 remija i 4 poraza), ali je kasnije zapisao da mu je ovo bila značajna lekcija. Keres se vraća turnirom u [[Zandvoort|Zandvoortu]] [[1936.]] godine i dijeli 3. mesto (3 pobjede, 1 remi i 3 poraza). Zatim je obranio titulu estonskog prvaka igrajući neriješeno s [[Paul Felix Schmidt|Paulopm Felixom Schmidtom]] (3 pobjede, 1 remi i 3 poraza).<ref name="chessmetrics">http://www.chessmetrics.com, the Paul Keres results file</ref> Keres je imao uspješnu [[1937.]] godinu. Pobjeđuje u Tallinnu (7½/9), a zatim dijeli prvo mjesto u [[Margate|Margateu]] s [[Reuben Fine|Reubenom Fineom]] (7½/9), imajući 1½ poena više od Aljehina. U [[Ostend|Ostendu]] se plasirao od prvog do trećeg mjesta sa Fineom i [[Henri Grob|Henrijem Grobom]], ostvarivši omjer 6/9. Keres dominira u [[Prag|Pragu]] pobjeđujući turnir s omjerom 10/11. Zatim pobjeđuje na tematskom turniru u [[Beč|Beču]] (4½/6); sve su partije počinjale s 1.d4 Sf6 2.Sf3 Se4, taktikom poznatom kao Döryjeva obrana. U [[Ķemeri|Ķemeriju]] dijeli 4./5. mjesto, na turniru gdje su pobjede odnijeli [[Salo Flohr]], [[Vladimirs Petrovs]] i [[Samuel Reshevsky|Szmul Rzeszewski]]. Na turniru u [[Pärnu (grad)|Pärnuu]] plasirao se od 2. do 4. mjesta s omjerom 4½/7. Svi ovi uspjesi utjecali su na to da dobije poziv za veoma jak turnir u [[Semmering|Semmeringu]] [[1937.]] godine, gdje pobjeđuje (9/14), ispred Finea, [[José Raúl Capablanca|Capablance]], Rzeszewskog i [[Erich Eliskases|Eliskasesa]].<ref>''Grandmaster of Chess: The Complete Games of Paul Keres'', by Paul Keres, edited and translated by [[Harry Golombek]], New York, ARCO Publishing 1972</ref> U [[Hastings|Hastingsu]] je tijekom [[1937.]] i [[1938.]] godine osvojio drugo mjesto (6½/9). Keres igra neriješeno u egzibicijskom meču sa švedskim velemajstorom [[Gideon Ståhlberg|Gideonom Ståhlbergom]] (2 pobjede i 2 poraza uz 4 remija).<ref name="chessmetrics" /> [[Datoteka:KeresFine1938.jpg|mini|Paul Keres u meču protiv [[Reuben Fine|Reubena Finea]] na AVRO turniru u [[Amsterdam|Amsterdamu]] [[1938.]] godine.]] Keres nastavlja niz uspješnih nastupa za Estoniju na olimpijadama, uključujući i neslužbenu olimpijadu u [[München|Münchenu]] [[1936.]] godine, gdje osvaja zlatnu medalju igrajući na prvoj ploči. Na Sedmoj šahovskoj olimpijadi u [[Stockholm|Stockholmu]] [[1937.]] godine osvaja srebrnu medalju (prva ploča), a na Osmoj olimpijadi u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] [[1939.]] godine Estonija osvaja brončanu medalju.<ref>http://www.olimpbase.org/players/cq6agwkb.html (1935, 1937, 1939 results); ''Grandmaster of Chess'', by Paul Keres, translated by Harry Golombek, New York, ARCO Publishing 1972, p. 188 (1936 results)</ref> Godine [[1938.]] bio je izjednačen sa Fineom na turniru AVRO u [[Amsterdam|Amsterdamu]], a ispred šahovskih legendi [[Mihail Botvinjik|Mihaila Botvinjika]], [[Max Euwe|Maxa Euwea]], Szmula Rzeszewskog, Aleksandra Aljehina, Joséa Raúla Capablance i Sala Flohra. Keres je pobijedio jer je u međusobnom susretu bio bolji od Finea s 1½:½. Očekivalo se da pobjednik ovog turnira bude izazivač za svjetsku titulu, ali [[Drugi svjetski rat]] odgodio je planirani meč. Nakon što je [[Sovjetski Savez]] [[Sovjetska okupacija baltičkih država|okupirao Estoniju]] [[1940.]] godine, pregovori s tadašnjim pravkom Aljehinom bili su prekinuti. Keres je na turniru [[Sankt-Peterburg|Lenjingrad]]-[[Moskva]] [[1939.]] godine podbacio plasiravši se na 12./13. mjesto. Brzo se oporavio i pobijedio u Margateu (7½/9), ispred Capablance i Flohra.<ref name="chessmetrics" /> == Drugi svjetski rat == Početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Keresa je zatekao u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] na šahovskoj Olimpijadi. Poslije Olimpijade, ostao je na međunarodnom turniru i podijelio je prvo mjesto sa [[Miguel Najdorf|Miguelom Najdorfom]] (8½/11). Njegov idući meč bio je s bivšim svjetskim prvakom [[Max Euwe|Maxom Euweom]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], a igrao se od prosinca [[1939.]] do siječnja [[1940.]] godine. Keres je pobijedio (7½:6½) sa 6 pobjeda, 5 poraza i 3 remija. Ovo je bio sjajan uspjeh, ne zato što je Euwe bio bivši prvak, već zato što je za razliku od Keresa imao ogromno iskustvo u ovakvim mečevima. [[Estonija|Estoniju]] je [[1940.]] godine [[Sovjetska okupacija baltičkih država|okupirano Sovjetski Savez]], što je bio dio [[Pakt Ribbentrop-Molotov|dogovora]] između [[Adolf Hitler|Hitlera]] i [[Josif Staljin|Staljina]]. Keres iste godine sudjeluje na svom prvom prvenstvu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (12. po redu) i zauzima četvrto mjesto (9 pobjeda, 4 poraza uz 6 remija). Sovjetska šahovska federacija organizirala je [[1941.]] turnir na kojem je sudjelovalo prvih šest šahista iz prethodne godine, a koji se održavao u [[Moskva|Moskvi]] i [[Sankt-Peterburg|Lenjingradu]]. [[Mihail Botvinjik|Botvinjik]] je pobijedio (13½/20) na ovom zahtjevnom turniru, koji je bio jedan od najjačih ikada organiziranih turnira. Keres je bio drugi (11/20) ispred [[Vasilij Smislov|Vasilija Smislova]], [[Isak Boleslavskij|Isaka Boleslavskog]], [[Andor Lilienthal|Andora Lilienthala]] i [[Igor Bondarevski|Igora Bondarevskog]]. Nakon što je [[Operacija Barbarossa|Treći Reich izvršio invaziju Sovjetskog Saveza]] u lipnju [[1941.]] godine, Estonija je ubrzo potpala pod [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu|njemačku okupaciju]]. Tijekom [[1942.]] i [[1943.]] godine, Keres i Aljehin igrali su na četiri turnira koja je organizirala Njemačka šahovska federacijea. Aljehin je pobijedio u [[Salzburg|Salzburgu]] u lipnju [[1942.]], u [[München|Münchenu]] (prvo neslužbeno europsko prvenstvo u šahu) u rujnu [[1942.]] i u [[Prag|Pragu]] (međunarodni turnir) u travnju [[1943.]] godine, uvijek ispred Keresa, koji je bio drugi na tri turnira. Podijelio je prvo mjesto na turniru u [[Salzburg|Salzburgu]] u lipnju [[1943.]] s rezultatom 7½/10. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Keres je igrao na nekoliko turnira. Pobijedio je svih 15 partija u [[Tallinn|Tallinnu]] [[1942.]] godine, i svih pet u [[Poznanj|Pozenu]] [[1943.]] godine. Također je pobijedio u Tallinnu [[1943.]] godine i u [[Madrid|Madridu]] [[1944.]] (13/14) godine. Bio je drugi u [[Lidköping|Lidköpingu]] [[1944.]] godine. Godine [[1944.]] u [[Stockholm|Stockholmu]] igrao je s [[Folke Ekström|Folkeom Ekströmom]] i pobijedio rezultatom 5:1.<ref name="chessmetrics" /> == Politička (ne)podobnost == Završetkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Keres se našao u neugodnoj situaciji. Za vrijeme rata, njegovu domovinu Estoniju okupirali su Sovjeti, pa Nijemci, pa ponovo Sovjeti. Keres je sudjelovao na nekoliko turnira u Europi pod njemačkom okupacijom i kada su Sovjeti ponovo okupirali Estoniju [[1944.]] navodno je u nekoliko navrata pokušao pobjeći na Zapad, ali bez uspjeha. Isto tako, nacisti su jedan njegov intervju iz [[1942.]] godine iskoristili u svrhu poticanja antisovjetske propagande, zbog čega je Keres nakon rata optužen za kolaboracionizam te je bio ispitan od strane sovjetskih vlasti.<ref>Heuer, Valter, “The Troubled Years of Paul Keres, the Great Silent One”, New In Chess #4, 1995, Amsterdam, Holland; Jan Timman, editor.</ref> Keres je uspio izbjeći [[Deportacija|deportaciju]] ili težu kaznu (kao, primjerice, u slučaju kolege [[Vladimirs Petrovs|Vladimirsa Petrovsa]], koji je umro [[1943.]] godine u zatvoru), ali je moguće da je bio pritvoren; precizne detalje jako je teško utvrditi.<ref>''Paul Keres' Best Games Volume 1 – Closed Games'', by Egon Varnusz, Cadogan Chess, London 1994, introduction</ref> Sve ovo dovelo je do toga da je njegov povratak na međunarodnu šahovsku scenu kasnio, iako je on sam bio u izvrsnoj formi. Već je [[1945.]] godine pobijedio u [[Riga|Rigi]] (10½/11), međutim nešto kasnije je vjerojatno iz političkih razloga isključen je iz sovjetske reprezentacije u radio meču sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] te je odlučio ne sudjelovati na prvom velikom poslijeratnom turniru u [[Groningen|Groningenu]] [[1946.]] godine, na kom je Botivnjik pobijedio ispred Euwea i Smislova. Ipak, godine [[1945.]] pobijedio je na prvenstvu Estonije (13/15) ispred nekoliko jakih igrača iz Sovjetskog Saveza kao što su [[Aleksandar Kotov]], [[Aleksandar Toluš]], Lilienthal i Flohr. Zatim pobjeđuje i u [[Tbilisi|Tbilisiju]] [[1946.]] godine (18/19) ispred [[Vladas Mikėnas|Vladasa Mikėnasa]] i tada šesnaestogodišnjeg [[Tigran Petrosjan|Tigrana Petrosjana]].<ref name="chessmetrics" /> Keres se međunarodnim turnirima vratio [[1946.]] godine u radio meču između Sovjetskog Saveza i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]], nastavljajući sa svojom dobrom formom te i sljedeće godine. Iako je bio vrhunski šahist, njegov društveno-politički položaj u Sovjetskom Savezu, kao i stres koji je proživljavao zbog nadzora [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Partije]] i sovjetske birokracije, utjecali su na njegovu karijeru. == Borba za naslov svjetskog prvaka i vrhunac karijere == [[Datoteka:Paul_Keres_in_1954.jpg|mini|317x317px|Portret Paula Keresa iz [[1954.]] godine.]] Godine [[1946.]] tadašnji svjetski prvak [[Aleksandr Aljehin|Aleksandar Aljehin]] iznenada je preminuo u [[Portugal|Portugalu]] te je dvije godine kasnije održano [[Svjetsko šahovsko prvenstvo 1948.|svjetsko prvenstvo]] kako bi se odredio njegov nasljednik. Prvenstvo su zajednički organizirali [[Hag|Den Haag]] i [[Moskva]], a broj natjecatelja bio je ograničen na pet: [[Mihail Botvinjik]], [[Vasilij Smislov]], Paul Keres, [[Samuel Reshevsky]] i [[Max Euwe]] ([[Reuben Fine]] je također pozvan, ali je odbio sudjelovati). Igrači su međusobno igrali po pet partija. Keres, koji je bio daleko od svojih najboljih partija, završio je kao trećeplasirani; u svojim individualnim mečevima protiv Botvinjika, Keres je izgubio četiri od pet partija, a pobijedio je samo u posljednjoj, kada je konačni rezultat već bio poznat. S obzirom na ishod njihovih međusobnih okršaja, postojale su teorije kako je Keres morao namjerno izgubiti protiv Botvinjika, koji je bio politički podobniji kandidat od njega. Detaljan izveštaj prezentirao je [[šahovski povjesničar]] [[Taylor Kingston]] 1998. godine, koji je istražio sve dostupne dokaze i svjedočanstva, zaključivši sljedeće: sovjetski su dužnosnici Keresu jasno stavili na znanje kako ne bi trebao spriječiti Botvinjika u osvajanju svjetske titule. Sam Botvinjik je za to navodno saznao usred turnira te je bio toliko bijesan da je ozbiljno naljutio sovjetske čelnike.<ref name="autogenerated1">The Keres-Botvinnik Case: A Survey of the Evidence, Part I, Taylor Kingston, 1998</ref><ref>The Keres-Botvinnik Case: A Survey of the Evidence, Part II, Taylor Kingston, 1998</ref> Prema američkom šahovskom povjesničaru Jamesu Schroederu, Botvinjik je ovu rekordnu pobjedu ostvario zato što je sovjetska šahovska birokracija odlučila da svjetski prvak bude Rus, a ne Estonac Keres. Kingston je bio veoma kritičan prema Schroederom izveštaju, nazvavši ga glupošću.<ref name="autogenerated1" /> Kingston je [[2002.]] godine razgovarao sa šahistom [[Jurij Averbah|Jurijem Averbahom]], koji je opisao Keresa kao zamišljenog čovjeka pod političkim pritiskom, koji je bez ustručavanja dopustio da Botvinjik pobijedi.<ref>Yuri Averbakh, An Interview with History, Part 1, by Taylor Kingston, chesscafe.com, 2002</ref> Ipak, danas se smatra kako Keres najvjerojatnije nije namjerno izgubio ni od Botvinjika, ni od ikog drugog na turniru.<ref name="KingstonBotvinnikKeres">Kingston wrote a two-part series: {{cite web|author=Kingston, T.|year=1998|title=The Keres–Botvinnik Case: A Survey of the Evidence – Part I|url=http://www.chesscafe.com/text/kb1.txt|publisher=The Chess Cafe}} and {{cite web|author=Kingston, T.|year=1998|title=The Keres–Botvinnik Case: A Survey of the Evidence – Part II|url=http://www.chesscafe.com/text/kb2.txt|publisher=The Chess Cafe}} Kingston published a further article, {{cite web|author=Kingston, T.|year=2001|title=The Keres–Botvinnik Case Revisited: A Further Survey of the Evidence|url=http://www.chesscafe.com/text/skittles165.pdf|publisher=The Chess Cafe}} after the publication of further evidence which he summarizes in his third article. In a subsequent two-part interview with Kingston, Soviet grandmaster and official [[Yuri Averbakh]] said that: Stalin would not have given orders that Keres should lose to Botvinnik; Smyslov would probably have been the candidate most preferred by officials; Keres was under severe psychological stress as a result of the multiple invasions of his home country, Estonia, and of his subsequent treatment by Soviet officials up to late 1946; and Keres was less tough mentally than his rivals – {{cite web|author=Kingston, T.|year=2002|title=Yuri Averbakh: An Interview with History – Part 1|url=http://www.chesscafe.com/text/skittles181.pdf|publisher=The Chess Cafe}} and {{cite web|author=Kingston, T.|year=2002|title=Yuri Averbakh: An Interview with History – Part 2|url=http://www.chesscafe.com/text/skittles183.pdf|publisher=The Chess Cafe}} {{subscription required}}</ref> Međutim, Keres je dominirao u nekolicini drugih poslijeratnih turnira ostvarivši čak tri pobjede na iznimno jakim prvenstvima Sovjetskog Saveza. Godine [[1947.]] pobjeđuje u [[Sankt-Peterburg|Lenjingradu]] (15. prvenstvo Sovjetskog Saveza) s rezultatom 14/19; na tom su prvenstvu sudjelovali svi najjači sovjetski šahisti izuzev Botvinjika. Tri godine kasnije, [[1950.]] u [[Moskva|Moskvi]], na osamnaestom prvenstvu Sovjetskog Saveza ponovo postaje prvak s rezultatom 11½/17, a titulu brani i naredne godine u Moskvi, na devetnaestom prvenstvu Sovjetskog Saveza (12/17), na kojem su sudjelovali: [[Efim Geler]], [[Tigran Petrosjan]], [[Vasilij Smislov]], [[Mihail Botvinjik]], [[Jurij Averbah]], [[David Bronštejn]], [[Mark Tajmanov]], [[Lav Aronjin]], [[Salo Flohr]], [[Igor Bondarevski]] i [[Aleksandar Kotov]].<ref name="chessmetrics" /> Nadalje pobjeđuje na turnirima u [[Pärnu (grad)|Pärnuu]] (s rezultatom 9½/13), u [[Szczawno-Zdrój|Szczawno-Zdróju]] [[1950.]] godine (s rezultatom 14½/18) i [[Budimpešta|Budimpešti]] [[1952.]] godine (s rezultatom 12½/17), ispred svjetskog prvaka Botvinjika te Gelera, Smislova, [[Gideon Ståhlberg|Ståhlberga]], [[László Szabó (šahist)|Szabóa]] i Petrosjana.<ref name="chessmetrics" /> Prema nekim kasnijim analizima, pobjeda na jakom turniru u Budimpešti bila je vrhunac Keresove karijere; mađarski majstor i šahovski pisac [[Egon Varnusz]] napisao je kako je u to doba Keres bio najbolji igrač na svijetu.<ref>''Paul Keres' Best Games, Volume I: Closed Games'', by [[Egon Varnusz]], Cadogan Chess, London 1987, p.xii</ref> U ovom i slijedećem razdoblju, Keres je sudjelovao i na šest turnira na kojima se birao izazivač za titulu svjetskog prvaka. Ostvario je sljedeće plasmane:<ref name="chessmetrics" /> * [[1950.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] bio je četvrti iza [[David Bronštejn|Davida Bronštejna]] i [[Isaak Boleslavskij|Isaka Boleslavskog]] s rezultatom 9.5/18 (3 pobjede, 13 remija i 2 poraza). * [[1953.]] u [[Zürich|Zürichu]] bio je drugi s dva boda manje od [[Vasilij Smislov|Smislova]], s rezultatom 16/28 (8 pobjeda, 16 remija i 4 poraza). * [[1956.]] u [[Amsterdam|Amsterdamu]] bio je drugi, ovog puta s 1½ boda manje od Smislova, s rezultatom 10/18 (3 pobjede, 14 remija i 1 poraz). * [[1959.]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] imao je veoma impresivan uspjeh s rezultatom 18½/28 (15 pobjeda, 7 remija i 6 poraza), koji bi bio dovoljan za osvajanje titule svjetskog prvaka da se turnir igrao [[1962.]] godine. Međutim, ove je godine to je bilo dovoljno samo za drugo mjesto iza [[Mihail Talj|Mihaila Talja]], koji je imao nevjerojatan rezultat od 20/28. * [[1962.]] na [[Curaçao|Curaçau]] podijelio je drugo mjesto s [[Efim Geler|Efimom Gelerom]] sa samo pola boda manje od [[Tigran Petrosjan|Tigrana Petrosjana]], s rezultatom 17/27 (9 pobjeda, 16 remija i 2 poraza). * [[1965.]] gubi četvrtfinalni okršaj od [[Boris Spaski|Borisa Spaskog]] s rezultatom 6:4. S obzirom na činjenicu da je Keres čak četiri puta uzastopno bio drugoplasirani na kandidacijskim turnirima, ušao je u povijesne knjige kao šahist s najviše osvojenih drugih mjesta na kandidacijskim turnirima za titulu prvaka svijeta, zbog čega je neslužbeno nazivan i "Paul II.". Ova četiri uzastopna druga mjesta također su bila tema teorija zavjera koje su sugerirale da je Keres bio prisiljen izgubiti na svakom od navedenih turnira. Ipak, Kingston zaključuje kako od [[1954.]] na dalje Keres vjerojatno više nije trpio pritisak sovjetskih vlasti (jer je bio rehabilitiran, a Botvinjik više nije bio miljenik države). Na turniru [[1962.]] godine postojala je "neslužbena" zavjera koju su organizirali Keres, Petrosjan i Geler, a koja je u konačnici završila na štetu Keresa, s obzirom da je u tom trenutku vjerojatno bio nešto bolji kandidat i od Petrosjana i od Gelera.<ref name="KingstonKeresBotvinnik3">{{cite web|author=Kingston, T.|year=2001|title=The Keres–Botvinnik Case Revisited: A Further Survey of the Evidence|url=http://www.chesscafe.com/text/skittles165.pdf|publisher=The Chess Cafe}} {{subscription required}}</ref> Bronštejn je također doprinijeo ovim teorijama zavjere u svojoj posljednjoj knjizi objavljenoj posthumno u kojoj je tvrdio da su sovjetske vlasti htjele da Smislov pobijedi [[1953.]] godine u [[Zürich|Zürichu]], vršeći u tu svrhu pritisak na nekolicinu drugih vrhunskih sovjetskih šahista da to i omoguće. Keresu je navodno naređeno da odigra remi u drugoj partiji sa Smislovim kako bi Smislov sačuvao svoju kondiciju. Keres se nadao da bi mogao pobijediti na tom turniru te je i pokušao pobijediti, ali je u konačnici izgubio zbog Smislovljeve izvrsne igre.<ref>''Secret Notes'', by David Bronstein and Sergey Voronkov, Edition Olms, Zurich 2007</ref> Iako se Keres mučio na individualnom planu, u istom je ovom razdoblju imao nenadmašne uspjehe na reprezentativnoj razini. Pošto je postao sovjetski državljanin, Keres je predstavljao Sovjetski Savez na sedam uzastopnih [[Šahovska olmpijada|šahovskih olimpijada]] ([[Helsinki]] [[1952.]], [[Amsterdam]] [[1954.]], [[Moskva]] [[1956.]], [[München]] [[1958.]], [[Leipzig]] [[1960.]], [[Varna]] [[1962.]] i [[Tel Aviv]] [[1964.]]) i na svima je sovjetski tim osvojio zlatnu medalju.<ref>[http://www.olimpbase.org/players/cq6agwkb.html Men's Chess Olympiads :: Paul Keres]. OlimpBase. Retrieved on 2009-11-06.</ref> U [[Helsinki|Helsinkiju]] je igrao na prvoj ploči i imao rezultat od 6.5/12; u [[Amsterdam|Amsterdamu]] je igrao četvrtu ploču (13.5/14); u Moskvi je bio na trećoj ploči (9.5/12); u [[München|Münchenu]] je još jednom bio na trećoj ploči (9.5/12); u [[Leipzig|Leipzigu]] također na trećoj ploči, s rezultatom od 10.5/13; u [[Varna|Varni]] je bio na četvrtoj ploči (9.5/13); a u [[Tel Aviv|Tel Avivu]] je opet bio na četvrtoj ploči (10/12). [[Datoteka:Barcza_Keres_Oberhausen_1961_combined.jpg|lijevo|mini|[[Gedeon Barcza]] (lijevo) igra protiv Paula Keresa (desno) na Europskom momčadskom prvenstvu [[1961.]] godine.]] Sve zajedno, na ukupno 11 Olimpijada (uključujući i neslužbenu minhensku Olimpijadu iz [[1936.]] godine), igrajući za Estoniju i Sovjetski Savez, Keres je odigrao ukupno 161 partiju, ostvarivši 97 pobjeda, 13 poraza i 51 remi, što je nevjerojatnih 76.7% uspješnosti. Osvojio je sedam momčadskih zlatnih medalja, pet individualnih zlatnih medalja i brončanu medalju predstavljajući Sovjetski Savez. Ovaj broj osvojenih medalja apsolutni je rekord u povijesti Šahovskih olimpijada. Keres je bio u reprezentaciji Sovjetskog Saveza tri puta i na Europskom prvenstvu. U [[Beč|Beču]] [[1957.]] godine igrao je na drugoj ploči i imao rezultat od 3/5, za što je dobio zlatnu medalju kao najbolja druga ploča. Zatim je u [[Oberhausen|Oberhausenu]] [[1961.]] godine bio je na trećoj ploči s rezultatom 6/8 i ponovo dobio zlatnu medalju, za najbolju treću ploču. U [[Hamburg|Hamburgu]] [[1965.]] godine nije bio dio reprezentacije. Na koncu, u [[Kapfenberg|Kapfenbergu]] [[1970.]] godine bio je na osmoj ploči s rezultatom 5/5 i opet dobio zlatnu medalju. U ovim europskim mečevima imao je impresivan rezultat od 14/18 bez poraza.<ref>[http://www.olimpbase.org/playerse/cq6agwkb.html European Men's Team Chess Championship :: Paul Keres]. OlimpBase. Retrieved on 2009-11-06.</ref> == Kasnija karijera i smrt == [[Datoteka:IBM_schaaktoernooi_in_RAI_Amsterdam,_Keres,_Bestanddeelnr_924-7300.jpg|mini|250x250px|Paul Keres na turniru u [[Amsterdam|Amsterdamu]] [[1971.]] godine.]] Unatoč problemima u jednoj fazi svoje karijere, Keres je nastavio igrati na međunarodnim turnirima te je postigao prilična uspjeh. Dijeli prvo mjesto u [[Hastings|Hastingsu]] [[1954.]]/[[1955.]] sa Smislovim 7/9 (+6 =2 -1). Dominirao je i na turniru u [[Pärnu (grad)|Pärnuu]] [[1955.]] (9.5/10). U egzibicijskom meču u [[Hamburg|Hamburgu]] [[1956.]] godine pobjeđuje [[Wolfgang Unzicker|Wolfganga Unzickera]] sa 6:2 (4 pobjede i 4 remija). Nadalje dijeli drugo i treće mjesto na prvenstvu Sovjetskog Saveza u [[Moskva|Moskvi]] [[1957.]] s Bronštejnom, a iza [[Mihail Talj|Mihaila Talja]]. Keres pobjeđuje u [[Mar del Plata|Mar del Plati]] [[1957.]] godine (15/17, ispred [[Miguel Najdorf|Miguela Najdorfa]]) i u [[Santiago de Chile|Santiagu]] [[1957.]] (6/7), ispred Aleksandra Kotova. Ponovo pobjeđuje u [[Hastings|Hastingsu]] [[1957.]]/[[1958.]] godine (7½/9, ispred [[Svetozar Gligorić|Svetozara Gligorića]]). Podijelio je treće i četvrto mjesto s [[Robert Fischer|Bobbyjem Fischerom]] na turniru u [[Zürich|Zürichu]] [[1959.]], a iza Talja i Gligorića. Bio je treći u [[Stockholm|Stockholmu]] [[1959.]]/[[1960.]] s rezultatom 7/9. Ponovo pobjeđuje u [[Pärnu (grad)|Pärnuu]] [[1960.]] i u [[Zürich|Zürichu]] [[1961.]] godine (9/11, ispred Petrosjana). Keres je podijelio prvo mjesto s Petrosjanom na turniru u [[Los Angeles|Los Angelesu]] (8½/14).<ref name="chessmetrics" /> Tijekom 60-ih godina sudjelovao je i na nizu drugih turnira među kojima su bili i onaj u [[Beverwijk|Beverwijku]] [[1964.]] godine (rezultat 11½/15, dijeli prvo mjesto sa sunarodnjakom [[Iivo Nei|Iivom Neijem]]), u [[Bamberg|Bambergu]] [[1968.]] godine (gdje je imao dva boda više od prvaka Petrosjana), u [[Budimpešta|Budimpešti]] [[1970.]] (rezultat 10/15, prvo mjesto ispred Szabóa) i [[Tallinn|Tallinnu]] [[1971.]] (rezultat 11½/15, dijeli prvo i drugo mjesto s Taljom). Keres je pobijedio [[Borislav Ivkov|Borislava Ivkova]] s 3:1 u njegovom posljednjem timskom meču tijekom turnira "Sovjetski Savez protiv ostatka svijeta", održanog [[1970.]] godine u [[Beograd|Beogradu]]. Igrao je i na turniru u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1972.]] godine, podijelivši treće do petog mjesta.<ref name="chessmetrics" /> Keresovo zdravlje naglo se pogoršalo [[1974.]] godine, tako da te godine nije sudjelovao ni na jednom velikom turniru. Njegov posljednji veliki turnir bio je onaj u [[Tallinn|Tallinnu]] [[1975.]] godine, kada je pobijedio ispred Spaskog i [[Friðrik Ólafsson|Friðrika Ólafssona]]. Taj je turnir organiziran samo par mjeseci prije njegove smrti.<ref name="zone1">{{cite web|title=Paul Keres|url=http://www.zone.ee/pkeres/karjaar.php|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080224053647/http://www.zone.ee/pkeres/karjaar.php|archive-date=February 24, 2008|access-date=2008-10-26|publisher=Zone.ee}}</ref> Preminuo je [[1975.]] godine u [[Helsinki|Helsinkiju]] od posljedica [[Infarkt miokarda|srčanog udara]] dok se vraćao s turnira u [[Vancouver|Vancouveru]] na kojem je pobijedio (iz tog se razloga često pogrešno navodi da je umro u Vancouveru).<ref name="chessmetrics" /> Pokopan je na groblju [[Metsakalmistu]] u [[Tallinn|Tallinnu]], a na njegovom sprovodu bilo je više od 100 000 ljudi (među njima i njegov dobri prijatelj i rival [[Max Euwe]]).<ref>''Paul Keres' Best Games, Volume I: Closed Games'', by [[Egon Varnusz]], Cadogan Chess 1987, p. xiii</ref> == Ostavština i doprinos šahovskoj teoriji == {{quote box|width=25%|align=right|quote="Volio sam Paula Petroviča na jedan poseban način, kao sin oca. Čestitost, korektnost, disciplina, marljivost, zapanjujuća skromnost – to su bile osobine koje su upadale u oči ljudima koji su imali doticaja s Keresom za njegova života. Ali bilo je i nečeg zagonetnog u vezi s njim. Imao sam snažan osjećaj da je Keres cijeli svoj život nosio nekakav velik teret. Sada shvaćam da je taj teret bio beskrajna ljubav prema zemlji svojih predaka, zapravo pokušaj da izdrži sva teška iskušenja, da ima punu odgovornost za svaki svoj korak. Nikada nisam sreo osobu s takvim osjećajem odgovornosti. Taj je čovjek, s interno slobodnim i nezavisnim duhom, istovremeno bio jako disciplinirana osoba. Tada nisam shvaćao da upravo disciplina uvelike određuje internu slobodu. (...) Za mene, Paul Keres bio je posljednji Mohikanac, nositelj najboljih tradicija klasičnoga šaha i, ako se mogu tako izraziti, šahovski Papa. (...) Zašto nije postao prvak? Znam iz osobnog iskustva da u pokušaju da se dosegne vrh, osoba razmišlja samo o tom cilju, ona mora zaboraviti sve drugo na ovom svijetu, odbaciti sve što je nepotrebno ili je osuđena na propast. Kako je Keres mogao zaboraviti sve ostalo?"|source=[[Boris Spaski]] (1937. –) u svojim memoarima<ref>[http://www.vm.ee/est/kat_29/3921.html Рекли су о Кересу] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070827150427/http://www.vm.ee/est/kat_29/3921.html |date=2007-08-27 }}, Приступљено 23. 4. 2013.</ref><ref>Remembering Paul Keres, Chessbase, 3-6-2003</ref>}} Paul Keres je bio rangiran među 10 najjačih igrača na svijetu punih trideset godina, između [[1936.]] i [[1965.]] godine, s jednim od najvećih postotaka pobjeda od svih velemajstora u povijesti šaha. Jedan je od rijetkih šahista koji ima pozitivan omjer protiv svjetskih prvaka [[José Raúl Capablanca|Capablance]], [[Max Euwe|Euwea]] i [[Mihail Talj|Talja]] te izjednačen protiv[[Vasilij Smislov| Smislova]], [[Tigran Petrosjan|Petrosjana]] i [[Anatolij Karpov|Karpova]]. Pozitivan omjer imao je i protiv jakih igrača kao što su bili [[Reuben Fine|Fine]], [[Salo Flohr|Flohr]], [[Viktor Korčnoj|Korčnoj]], [[Efim Geler|Geler]], [[Savielly Tartakower|Tartakower]], [[Mark Tajmanov|Tajmanov]], [[Milan Vidmar|Vidmar]], [[Svetozar Gligorić|Gligorić]], [[Isaak Boleslavskij|Boleslavskij]], [[Efim Bogoljubov|Bogoljubov]] i [[Bent Larsen|Larsen]]. Bio je i plodan šahovski pisac, a napisao je i objavio sljedeće knjige: * {{Cite book|surname1=Keres|given1=Paul|title='''Umjetnost središnjice'''|surname2=Kotov|given2=Aleksandar|publisher=Penguin Books|year=1964}} * {{Cite book|surname1=Keres|given1=Paul|title='''Praktične šahovske konačnice'''|url=https://archive.org/details/practicalchessen0000paul|publisher=R.H.M. Press|year=1973|isbn=0-89058-028-6}} * {{Cite book|surname1=Keres|given1=Paul|title=Keresove najbolje šahovske partije|publisher=Ishi Press|year=1960|isbn=4871875482}} * {{Cite book|surname1=Keres|given1=Paul|title=Moderne Theorie der Schacheröffnungen Dreispringerspiel bis Königsgambit|publisher=Ishi Press|year=1960|isbn=4871875431}} * {{Cite book|surname1=Keres|given1=Paul|title=Теория шахматных дебютов Открытые дебюты|publisher=Ishi Press|year=1949|isbn=4871875474}} * {{Cite book|surname1=Keres|given1=Paul|title=Rane partije velemajstora Paula Keresa|publisher=Ishi Press|year=2012|isbn=4871875407}} * {{Cite book|surname1=Keres|given1=Paul|title=Srednje godine velemajstora Paula Keresa|publisher=Ishi Press|year=2012|isbn=4871875415}} * {{Cite book|surname1=Keres|given1=Paul|title=Posljednje godine velemajstora Paula Keresa|publisher=Ishi Press|year=2012|isbn=4871875423}} Sve su knjige danas cijenjene među šahovskim stručnjacima. Također je napisao i nekolicinu turnirskih knjiga, uključujući i izvještaj sa svjetskog prvenstva [[1948.]] godine. Napisao je i nekoliko knjiga otvaranja, mahom na [[Njemački jezik|njemačkome jeziku]], pri čemu se ističu ''Spanisch bis Franzosisch'', gore spomenuta ''Dreispringerspiel bis Königsgambit'', i ''Vierspringer bis Spanisch''. Dao je i svoj prilog prvom izdanju sveska C ''[[Enciklopedija šahovskih otvaranja|Enciklopedije šahovskih otvaranja]]'', koja je [[1974.]] godine objavljena u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]]. Bio je i urednik šahovskog časopisa u [[Riga|Rigi]]. Keres je dao i značajan doprinos teoriji otvaranja. Možda najpoznatiji među njima je Keresov napad protiv [[Sicilijanska obrana, Scheveningenska varijacija|scheveningenske varijacije]] [[Sicilijanska obrana|sicilijanske odbrane]] (1.e4 c5 2.Sf3 d6 3.d4 cxd4 4.Sxd4 Sf6 5.Sc3 e6 6.g4), koji je uspješno izveo protiv Bogoljubova u [[Salzburg|Salzburgu]] [[1943.]] godine, a koji je i danas aktualan. Osmislio je i originalnu varijantu otvaranja [[Ruy Lopez]] (1.e4 e5 2.Sf3 Sc6 3.Lb5 a6 4.La4 Sf6 5.0-0 Le7 6.Te1 b5 7.Lb3 d6 8.c3 0-0 9.h3 Sa5 10.Lc2 c5 11.d4 Sd7), koju je igrao [[1962.]] godine u meču kandidata i bila je popularna nekoliko godina. Također je popularizirao Keresovu obranu (1.d4 e6 2.c4 Lb4+). Osmislio je i neka poboljšanja [[Englesko otvaranje|engleskog otvaranja]] (1.c4 e5 2.Nc3 Nf6 3.g3 c6). Napisao je i 180 problema i 30 studija, među kojima je varijanta završetka s kulom koja je [[1947.]] godine dobila prvu nagradu.<ref>''Paul Keres' Best Games, Volume 1: Closed Games'', by Egon Varnusz, London, Cadogan 1987</ref> == Počasti == [[Datoteka:Narva_Statue_Paul_Keres.jpg|mini|250x250px|Kip Paula Keresa u [[Narva (grad)|Narvi]], njegovom rodnom gradu.]] Keres je zbog svoje uloge u povijesti šaha komemoriran na niz načina, kako u [[Estonija|Estoniji]], tako i van nje. Njegov se lik nalazio na novčanici od pet [[Estonska kruna|estonskih kruna]] sve do uvođenja [[Euro|eura]] u toj zemlji [[2011.]] godine. Nekoliko kipova s njegovim likom postavljeno je u Estoniji, uključujući i onu na brdu [[Tõnismägi]] u [[Tallinn|Tallinnu]] te onu brončanu u njegovoj rodnoj [[Narva (grad)|Narvi]], koja je otkrivena povodom stote obljetnice njegova rođenja. Ulica u tallinnskoj četvrti [[Nõmme]] također nosi njegovo ime. Po pitanju šaha, [[Svjetska šahovska organizacija]] je [[2016.]] godinu proglasila "godinom Paula Keresa".<ref>[http://www.rexfeatures.com/livefeed/2016/01/07/statue_of_estonian_chess_player_paul_keres,_narva rexfeatures.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251010060232/https://www.rexfeatures.com/livefeed/2016/01/07/statue_of_estonian_chess_player_paul_keres,_narva |date=10. listopada 2025. }} Retrieved 20 February 2016.</ref> U [[Tallinn|Tallinnu]] se od [[1969.]] godine svake druge godine održavao poseban šahovski turnir na kojemu je Keres pobijedio [[1971.]] i [[1975.]] godine; od [[1976.]] u njegovu čast naziva se [[Memorijalni turnir Paul Keres]]. Turnir istoga naziva održava se svake godine u [[Vancouver|Vancouveru]].<ref>{{cite web|title=Keres Memorial History Summary|url=http://keresmemorial.chessbc.ca/KeresMemorialSummary.html|access-date=2008-10-26|publisher=Keresmemorial.chessbc.ca}}</ref> U Keresovu čast nazvan je i niz šahovskih festivala i klubova. Godine [[2000.]], Paul Keres imenovan je estonskim sportašem stoljeća. == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * {{cite book|last=Keres|first=Paul|url=https://archive.org/details/chesshistory0000golo|title=Grandmaster of Chess: The Complete Games of Paul Keres|year=1976|editor=Harry Golombek|editor-link=Harry Golombek}} Arco, New York, 1977. * {{cite book|last=Varnusz|first=Egon|title=Paul Keres' Best Games, Volume 1: Closed Games|author-link=Egon Varnusz}} Cadogan Chess, London, 1994, {{ISBN|1-85744-064-1}}. * Paul Keres Best Games, Volume II: Semi-Open Games, by Egon Varnusz, London 1994, Cadogan Chess, {{ISBN|0-08-037139-6}}. * Paul Keres: der Komponist = the Composer, by Alexander Hildebrand, F. Chlubna, Vienna, 1999. * Peeter Järvelaid. Paul Keres ja Boris Meissner. – Pärnu Postimees, 8. jaanuar 2011, lk. 11. http://www.parnupostimees.ee/?id=368933 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208142648/http://www.parnupostimees.ee/?id=368933 |date=8. veljače 2023. }} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * [https://web.archive.org/web/20120103063401/http://www.bankofestonia.info/pub/en/yldine/pangatahed/pangatahed/_5.html Estonian banknotes] * [http://www.chesslady.com/index.php?page=magazin&s=19&oid=296 Paul Keres at www.chesslady.com] * [http://ajedrezdeentrenamiento.com/paul-keres-todas-sus-partidas-ganadas-para-descargar/ All Paul Keres' victories to download] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131003112/http://ajedrezdeentrenamiento.com/paul-keres-todas-sus-partidas-ganadas-para-descargar/|date=2012-01-31}} (Pgn format) * 24. November 2015, [[FIDE]], [https://www.fide.com/component/content/article/1-fide-news/9220-2016-year-of-paul-keres.html 2016 - Year of Paul Keres 2016 - Year of Paul Keres] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304113215/https://www.fide.com/component/content/article/1-fide-news/9220-2016-year-of-paul-keres.html|date=2016-03-04}}, fide.com {{GLAVNIRASPORED:Keres. Paul}} [[Kategorija:Estonski športaši]] [[Kategorija:Šahovski velemajstori]] [[Kategorija:Narva]] gxet4udlh1ks0fsgunqs2avlol1o28n 0 736984 7631769 7628803 2026-11-07T00:18:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631769 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Odred za nestale | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = Letzte Spur Berlin | format_serije = [[Žanr kriminalistike|kriminalistika]]<br>[[drama]] | autor = Orcun Ertener | razvoj = | redatelj = Peter Ladkani<br>Florian Kern<br>Christoph Stark<br>Thomas Nennstiel<br>Josh Broecker<br>Edzard Onneken | scenarist = | glazba = Dirk Leupolz | uvodna_glazba = | glumci = Hans Werner Meyer<br>Jasmin Tabatabai<br>Josephin Busch<br>Aleksandar Radenkovic<br>Florian Panzner<br>Susanne Bormann<br>Julia Thurnau<br>Bert Tischendorf<br>Paula Kalenberg<br>Andreas Leupold | pripovjedač = | država = {{DZ+X|NJE}} | jezik = [[njemački jezik|njemački]] | broj_epizoda = 150 + 2 specijala | broj_sezona = 13 | producent = Geraldine Voss | izvršni_producent = Ronald Gräbe<br>Thomas Höbbel | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 43 minute | tv_kuća = [[ZDF]] | u_hrv = [[Doma TV]] | početak_serije = [[20. travnja]] [[2012.]] | kraj_serije = [[24. svibnja]] [[2024.]] | web_stranica = https://www.zdf.de/serien/letzte-spur-berlin | imdb_id = 2359935 }} '''''Odred za nestale''''' ([[njemački]]: '''''Letzte Spur Berlin''''') [[njemačka]] je [[televizijska serija]] emitirana od 20. travnja 2012. na kanalu [[ZDF]]. Serija će nakon 13. sezone, 2024. godine završiti snimanje novih epizoda, kao razlog ZDF televizija u siječnju 2023. navela je da želi više ulagati u ponudu za mlađi uzrast, pa zbog toga mora odustati od mnogih projekata.<ref>{{Citiranje weba|date=27. siječnja 2023.|title=Aus für „Letzte Spur Berlin“ und „SOKO Hamburg“! ZDF will jüngere Zielgruppen erreichen|url=https://www.fernsehserien.de/news/aus-fuer-letzte-spur-berlin-und-soko-hamburg-zdf-will-juengere-zielgruppen-erreichen|url-status=live|access-date=11. veljače 2023.|website=fernsehserien.de}}</ref> U Hrvatskoj se serija prikazuje od 30. siječnja 2023. na [[Doma TV]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=27. siječnja 2023.|title=Kriminal je njihova specijalnost!|url=https://domatv.dnevnik.hr/serije/odred-za-nestale/clanak/odred-za-nestale-kriminal-je-njihova-specijalnost---763369.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230204032524/https://domatv.dnevnik.hr/serije/odred-za-nestale/clanak/odred-za-nestale-kriminal-je-njihova-specijalnost---763369.html|archive-date=4. veljače 2023.|access-date=4. veljače 2023.|website=[[Doma TV]]}}</ref> == Radnja == Serija je smještena u [[Berlin|Berlinu]] u izmišljenom Državnom uredu za kriminalističko istraživanje njemačke prijestolnice pod nazivom ''LKAS'' koji radi samostalno, pokušava razjasniti sudbinu nedavno nestalih ljudi; Glavni inspektor Oliver Radek, detektivka Mina Amiri i povjerenica Sandra Reiß čine tim istražitelja. == Glumačka postava == === Glavni likovi === * [[Hans-Werner Meyer]] kao Oliver Radek, glavni policijski nadzornik (sez. 1 - ''danas'') * [[Jasmin Tabatabai]] kao Mina Amiri, glavna policijska nadzornica (sez. 1 - ''danas'') * [[Josephin Busch]] kao Lucy Elbe, policijska inspektorica (sez. 5 - ''danas'') * [[Aleksandar Radenković]] kao Alexander von Tal, policijski nadzornik (sez. 7 - ''danas'') === Bivši === * [[Florian Panzner]] kao Daniel Prinz, policijski nadzornik (sez. 1 - 4) * [[Susanne Bormann]] kao Sandra Reiß, glavna policijska nadzornica (sez. 1 - 5) * [[Julia Thurnau]] kao Caro Haffner, policijska inspektorica (sez. 3 - 4) * [[Bert Tischendorf]] kao Mark Lohmann, policijski nadzornik (sez. 4 - 7) * [[Paula Kalenberg]] kao Jessica Papst, policijska inspektorica (sezona 9) * [[Andreas Leupold]] kao Richard Hanke, glavni policijski nadzornik (sezona 11) == Sezone == {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" rowspan="2" |Sezona ! rowspan="2" |Epizoda ! colspan="2" |Njemačko prikazivanje ! colspan="2" |Hrvatsko prikazivanje |- !Premijera !Finale !Premijera !Finale |- | bgcolor="189FDD" height="10px" | |1 |6 |20. travnja 2012. |25. svibnja 2012. |30. siječnja 2023.<ref name=":0" /> |6. veljače 2023. |- | bgcolor="B11618" height="10px" | |2 |12 |5. travnja 2013. |18. listopada 2013. |7. veljače 2023.<ref>{{Citiranje weba|date=1. veljače 2023.|title=Misteriozni slučajevi u posve novim epizodama napete kriminalističke serije "Odred za nestale"|url=https://domatv.dnevnik.hr/clanak/misteriozni-slucajevi-u-posve-novim-epizodama-napete-kriminalisticke-serije-odred-za-nestale---764194.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230204033003/https://domatv.dnevnik.hr/clanak/misteriozni-slucajevi-u-posve-novim-epizodama-napete-kriminalisticke-serije-odred-za-nestale---764194.html|archive-date=4. veljače 2023.|access-date=20. veljače 2023.|website=[[Doma TV]]}}</ref> |22. veljače 2023. |- | bgcolor="575959" height="10px" | |3 |12 |7. ožujka 2014. |30. svibnja 2014. |23. veljače 2023.<ref>{{Citiranje weba|date=16. veljače 2023.|title=Misteriozni nestanak članice tima otvorit će "Pandorinu kutiju"|url=https://domatv.dnevnik.hr/serije/odred-za-nestale/clanak/odred-za-nestale-misteriozni-nestanak-clanice-tima-otvorit-ce-pandorinu-kutiju---766652.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230216142839/https://domatv.dnevnik.hr/serije/odred-za-nestale/clanak/odred-za-nestale-misteriozni-nestanak-clanice-tima-otvorit-ce-pandorinu-kutiju---766652.html|archive-date=16. veljače 2023.|access-date=20. veljače 2023.|website=[[Doma TV]]}}</ref> |10. ožujka 2023. |- | bgcolor="4B498F" height="10px" | |4 |12 |10. travnja 2015. |3. srpnja 2015. | | |- | bgcolor="58A5AD" height="10px" | |5 |11 |26. veljače 2016. |6. svibnja 2016. | | |- | bgcolor="7A335D" height="10px" | |6 |12 |3. ožujka 2017. |26. svibnja 2017. | | |- | bgcolor="A79548" height="10px" | |7 |12 |23. veljače 2018. |11. svibnja 2018. | | |- | bgcolor="2E5C82" height="10px" | |8 |12 |1. ožujka 2019. |24. svibnja 2019. | | |- | bgcolor="993129" height="10px" | |9 |13 |28. veljače 2020. |29. svibnja 2020. | | |- | bgcolor="593285" height="10px" | |10 |12 |12. ožujka 2021. |4. lipnja 2021. | | |- | bgcolor="000000" height="10px" | |Specijal |2 | colspan="2" |9. listopada 2021. | | |- | bgcolor="7BB842" height="10px" | |11 |12 |25. ožujka 2022. |17. lipnja 2022. | | |- | bgcolor="pink" height="10px" | |12 | 12 |24. ožujka 2023. | 16. lipnja 2023. | | |- | bgcolor="orange" height="10px" | |13 | 12 |1. ožujka 2024. |24. svibnja 2024. | | |} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.zdf.de/serien/https://www.zdf.de/serien/letzte-spur-berlin|naslov=Letzte Spur Berlin - Krimiserie - ZDFmediathek}} na zdf.de {{de}} * {{službena|https://domatv.dnevnik.hr/serije/odred-za-nestale/|naslov=Odred za nestale}} na domatv.dnevnik.hr {{hrv oznaka}} * {{imdb|id=2359935|naslov=Letzte Spur Berlin}} {{engl}} [[Kategorija:Njemačke serije]] [[Kategorija:Kriminalističke serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su završile 2024.]] 8qauqr5pn9j3pms3rjukysw9vs5ac1w 0 736991 7631714 7628668 2026-11-06T22:26:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631714 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}} {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Novak | slika = [[Datoteka:Novak Logotip.jpg|260px]] | natpis_pod_slikom = Hrvatski [[logotip]] serije | orig_naslov = The Rookie | format_serije = kriminalistička drama<br>[[Akcijski film|akcija]] | autor = Alexi Hawley | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = Jordan Gagne | uvodna_glazba = "''Kings & Queens''" - ChinChin | glumci = [[Nathan Fillion]]<br>Alyssa Diaz<br>Richard T. Jones<br>Titus Makin Jr.<br>Mercedes Mason<br>Melissa O'Neil<br>Afton Williamson<br>Eric Winter<br>Mekia Cox<br>Shawn Ashmore<br>[[Jenna Dewan]]<br>Tru Valentino | pripovjedač = | država = {{DZ+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | broj_epizoda = 144 | broj_sezona = 8 | producent = Michele Greco<br>Patrick Mckee<br>Marco Black<br>Helen Pai<br>Diana Mendez Boucher | izvršni_producent = Alexi Hawley<br>[[Nathan Fillion]]<br>Mark Gordon<br>Nicholas Pepper<br>Michelle Chapman<br>Jon Steinberg<br>Liz Friedlander<br>William Norcross | urednik = | lokacija = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]] | trajanje_epizode = 42-45 min. | tv_kuća = [[ABC]] | u_hrv = [[AXN Spin]] / [[AXN]]<br>[[RTL 2]] / [[RTL (Hrvatska)|RTL]]<br>[[Doma TV]]<br>[[Netflix]] | početak_serije = [[16. listopada]] [[2018.]] | kraj_serije = | povezano = [[Novakinja: Federalni agenti]] | web_stranica = | imdb_id = 18076310 }} '''''Novak''''' ([[engleski]] '''''The Rookie''''') [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[televizijska serija]] iz [[2018.]] godine. Autor serije je [[Alexi Hawley]] koji ju je stvorio na temelju istinitih događaja, serija prati Johna Nolana, četrdesetpetogodišnjeg muškarca, koji postaje najstariji novak u [[Policija Los Angelesa|policiji Los Angelesa]]. Glumac [[Nathan Fillion]], tijekom jednog intervjua, rekao je da je televizijska serija inspirirana pričom o [[Bill Norcross|Billu Norcrossu]] Serija se prikazuje na [[ABC|ABC-u]] od [[16. listopada]] [[2018.]], dok u Hrvatskoj se prikazuje premijerno na [[AXN Spin|AXN Spin-u]] od [[27. ožujka]] [[2019.]]<ref>{{Citiranje weba|date=27. ožujka 2019.|title=Novak (“The Rookie”) — prva sezona odlične krimi serije premijerno na AXN Adriji|url=https://www.serijala.com/akcija/novak-the-rookie-prva-sezona-odlicne-krimi-serije-premijerno-na-axn-adriji/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=serijala.com}}</ref> U travnju 2023. ABC je u obnovio seriju za šestu sezonu.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=17. travnja 2023.|title=‘The Rookie’ Renewed For Season 6 By ABC|url=https://deadline.com/2023/04/the-rookie-renewed-season-6-abc-1235328747/|url-status=live|access-date=19. travnja 2023.|website=Deadline}}</ref> == Radnja == Serija prati Johna Nolana, nedavno razvedenog 45-godišnjaka koji posjeduje građevinsku tvrtku i otac je studenta. John, nakon što je nehotice pomogao policiji tijekom pljačke banke u [[Foxburg, Pennsylvania|Foxburgu]], seli se iz [[Pennsylvania|Pennsylvanije]] u [[Los Angeles]] kako bi ostvario svoj san da postane policajac [[Policija Los Angelesa|policijske uprave Los Angelesa]]. Nakon što je diplomirao na policijskoj akademiji i postao najstariji policajac koji je ušao u službu, mora se snaći u opasnom, duhovitom i nepredvidljivom svijetu policajca. == Glumačka postava == {| class="wikitable" border="1" style="text-align:center; width:70%;" ! rowspan="2" scope="col" width="15%" |Lik ! rowspan="2" scope="col" width="15%" |Glumac ! scope="col" colspan="7" |Sezona |- ! align="center" width="4%" |1. ! align="center" width="4%" |2. ! align="center" width="4%" |3. ! align="center" width="4%" |4. ! align="center" width="4%" |5. ! align="center" width="4%" |6. ! align="center" width="4%" |7. |- !John Nolan |[[Nathan Fillion]] | colspan="7" rowspan="5" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !Angela Lopez |[[Alyssa Diaz]] |- !Wade Grey |[[Richard T. Jones]] |- !Lucy Chen |[[Melissa O'Neil]] |- !Tim Bradford |[[Eric Winter]] |- !Nyla Harper |[[Mekia Cox]] | bgcolor="darkgrey"| | colspan="6" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !Wesley Evers |[[Shawn Ashmore]] | colspan="2" style="background-color:#fdd;" |Sporedna | colspan="5" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !Bailey Nune |[[Jenna Dewan]] | colspan="2" bgcolor="darkgrey"| | style="background-color:lightblue;" |Gost | colspan="4" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !Aaron Thorsen |[[Tru Valentino]] | colspan="3" bgcolor="darkgrey"| | style="background-color:#fdd;" |Sporedna | colspan="2" style="background-color:#dfd;" |Glavna | bgcolor="darkgrey"| |- !Celina Juarez |[[Lisseth Chavez]] | colspan="4" bgcolor="darkgrey"| | style="background-color:#fdd;" |Sporedna | colspan="2" style="background-color:#dfd;" |Glavna |} === Glavni likovi === * [[Nathan Fillion]] kao John Nolan, najstariji novak (Policajac III) * [[Alyssa Diaz]] kao Angela Lopez, LAPD detektiv (Detektiv I) * [[Richard T. Jones]] kao Wade Grey, narednik (Narednik II) * [[Melissa O'Neil]] kao Lucy Chen: novak (Policajac II) * [[Eric Winter]] kao Tim Bradford: časnik za obuku (Policajac III / Narednik I). * [[Mekia Cox]] kao Nyla Harper, Nolanov novi časnik za obuku (Policijski detektiv I) * [[Shawn Ashmore]] kao Wesley Evers, branitelj, koji izlazi sa Lopez * [[Jenna Dewan]] kao Bailey Nune, vatrogasac, Nolanova djevojka * [[Tru Valentino]] kao Aaron Thorsen, novi novak (Policajac I) * [[Lisseth Chavez]] kao Celina Juarez, novi novak === Bivši likovi === * [[Afton Williamson]] kao Talia Bishop, novi službenik za obuku (Policajac III) (sezona 1) * [[Mercedes Mason]] kao Zoe Andersen, Nolanov zapovjednik (sezona 1; gost sezona 3) * [[Titus Makin Jr.]] kao Jackson West, novak (Policajac II) (sezona 1–3) == Epizode == Serija se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] premijerno prikazuje od [[27. ožujka]] [[2019.]] na kanalu [[AXN Spin]] i [[AXN]], prve dvije sezone prikazane su i na kanalu [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] i na streaming platformi [[Voyo]] od 2019. do [[2021.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2019-10-07|title=VIDEO: Nova serija 'Novak' – uskoro na RTL2! – RTL|url=https://www.rtl.hr/show/video/nova-serija-novak-uskoro-na-rtl2-e3b44018-8e6f-11ec-b0f9-0242ac120004|url-status=live|access-date=2024-03-13|website=RTL (Hrvatska)}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019-10-26|title=Ne propustite: Reality emisije, serije, filmovi i sportski događaji na RTLplayu – RTL|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/reality-emisije-serije-filmovi-i-sportski-dogadjaji-na-rtlplayu-cb30d728-b9f2-11ec-81ec-0242ac12001f|url-status=live|access-date=2024-03-13|website=RTL (Hrvatska)}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-08-21|title=Novu sezonu zabavne kriminalističke serije 'Novak' gledajte od večeras na RTL2 – RTL|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/novu-sezonu-zabavne-kriminalisticke-serije-novak-gledajte-od-veceras-na-rtl2-b3e44c1a-b9f4-11ec-a117-0242ac120059|url-status=live|access-date=2024-03-13|website=RTL (Hrvatska)}}</ref> i prva sezona na kanalu [[RTL (Hrvatska)|RTL]] u travnju 2020. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-04-22|title=Iznimno hvaljena krimi-serija 'Novak' večeras na RTL-u!|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/iznimno-hvaljena-krimi-serija-novak-veceras-na-rtl-u-bcfc9494-b9f2-11ec-9309-0242ac120062|url-status=live|archive-date=2024-03-13|access-date=2024-03-13|website=[[RTL (Hrvatska)]]}}</ref> Od [[31. siječnja]] 2024. prve četiri sezone dostupne su na streaming platformi [[Netflix]],<ref>{{Citiranje weba|date=|title=Je li serija Novak (The Rookie) dostupna na Netflixu u Hrvatskoj?|url=https://hrflix.eu/detalji/the_rookie_2021|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240313192416/https://hrflix.eu/detalji/the_rookie_2021|archive-date=2024-03-13|access-date=2024-03-26|website=hrflix.eu}}</ref> a od [[19. veljače]] serija se prikazuje i na kanalu [[Doma TV]].<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2024-02-12|title=Nova kriminalistička serija "Rookie" od ponedjeljka 19. veljače premijerno na Doma TV-u|url=https://domatv.dnevnik.hr/serije/rookie/clanak/nova-kriminalisticka-serija-rookie-od-ponedjeljka-19-veljace-premijerno-na-doma-tv-u---827975.html|url-status=live|archive-date=2024-03-13|access-date=2024-03-13|website=[[Doma TV]]}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" rowspan="2" |Sezona ! rowspan="2" |Epizoda ! colspan="2" |SAD prikazivanje ([[ABC]]) ! colspan="2" |Hrvatsko prikazivanje ([[AXN Spin]] / [[AXN]]) ! colspan="2" |Hrvatsko prikazivanje ([[Doma TV]]) |- !Premijera !Finale !Premijera !Finale !Premijera !Finale |- | bgcolor="7D9DB8" height="10px" | !1. |20 |16. listopada 2018. |16. travnja 2019. |27. ožujka 2019. |7. kolovoza 2019. |19. veljače 2024.<ref name=":2" /> |1. ožujka 2024. |- | bgcolor="A0C1B9" height="10px" | !2. |20 |29. rujna 2019. |10. svibnja 2020. |2. ožujka 2020. |27. kolovoza 2020. |4. ožujka 2024.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-02-26|title=Druga godina u nepredvidivom svijetu policajaca za najstarijeg novaka bit će još teža|url=https://domatv.dnevnik.hr/serije/rookie/clanak/druga-godina-u-nepredvidivom-svijetu-policajaca-za-najstarijeg-novaka-bit-ce-jos-teza---830649.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240309100423/https://domatv.dnevnik.hr/serije/rookie/clanak/druga-godina-u-nepredvidivom-svijetu-policajaca-za-najstarijeg-novaka-bit-ce-jos-teza---830649.html|archive-date=2024-03-09|access-date=2024-03-13|website=[[Doma TV]]}}</ref> |18. ožujka 2024. |- | bgcolor="FED403" height="10px" | !3. |14 |3. siječnja 2021. |16. svibnja 2021. |22. ožujka 2021. |21. lipnja 2021. |18. ožujka 2024.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-13|title=Nakon izdaje mentora, još jednom će se naći u školskoj klupi|url=https://domatv.dnevnik.hr/serije/rookie/clanak/rookie-nakon-izdaje-mentora-jos-jednom-ce-se-naci-u-skolskoj-klupi---837624.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240313233653/https://domatv.dnevnik.hr/serije/rookie/clanak/rookie-nakon-izdaje-mentora-jos-jednom-ce-se-naci-u-skolskoj-klupi---837624.html|archive-date=2024-03-13|access-date=2024-03-13|website=[[Doma TV]]}}</ref> |29. ožujka 2024. |- | bgcolor="58AAF6" height="10px" | !4. |22 |26. rujna 2021. |15. svibnja 2022. |7. ožujka 2022. |1. kolovoza 2022. |1. travnja 2024.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-25|title=Novi počeci, stari neprijatelji|url=https://domatv.dnevnik.hr/serije/rookie/clanak/rookie-novi-poceci-stari-neprijatelji---839762.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240326193735/https://domatv.dnevnik.hr/serije/rookie/clanak/rookie-novi-poceci-stari-neprijatelji---839762.html|archive-date=2024-03-26|access-date=2024-03-26|website=[[Doma TV]]}}</ref> |30. travnja 2024. |- | bgcolor="86F5B4" height="10px" | !5. |22 |25. rujna 2022. |5. svibnja 2023. |1. svibnja 2023. | 25. listopada 2023. |1. svibnja 2024. |30. svibnja 2024. |- | bgcolor="FEF9A1" height="10px" | !6. |10 |20. veljače 2024. |21. svibnja 2024. |9. svibnja 2024. |4. srpnja 2024. |colspan="2" {{TBA}} |- | bgcolor="FFB56B" height="10px" | !7. |18 |7. siječnja 2025. |13. svibnja 2025. |colspan="2" {{TBA}} |colspan="2" {{TBA}} |- | bgcolor="CBC3E3" height="10px" | !8. |– |6. siječnja 2026. |2026. | colspan="2" {{TBA}} | colspan="2" {{TBA}} |} == Produkcija == U listopadu 2017., kada je serija naručena, [[Nathan Fillion]] dobio je ulogu Johna Nolana.<ref>{{Citiranje weba|date=26. listopada 2017.|title=Nathan Fillion To Star In ‘The Rookie’: ABC Lands Cop Dramedy From Alexi Hawley & The Mark Gordon Co. With Series Order|url=https://deadline.com/2017/10/nathan-fillion-cop-drama-the-rookie-series-order-abc-1202195585/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=Deadline}}</ref> Dana 7. veljače 2018. [[Afton Williamson]] i [[Eric Winter]] dobili su ulogu Talie Bishop, odnosno Tima Bradforda.<ref>{{Citiranje weba|date=7. veljače 2018.|title=ABC Drama ‘The Rookie’ Casts Afton Williamson, Eric Winter|url=https://variety.com/2018/tv/news/the-rookie-abc-nathan-fillion-afton-williamson-eric-winter-1202690513/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=[[Variety]]}}</ref> Ubrzo nakon toga odabrani su [[Melissa O'Neil]] kao Lucy, [[Richard T. Jones]] kao narednik Wade Gray, [[Titus Makin]] kao Jackson West, [[Alyssa Diaz]] kao Angela, i [[Mercedes Mason]] kao kapetan zoe Andersen. U siječnju 2018. godine [[Liz Friedlander]] potpisala je režiju i proizvodnju [[Pilot (epizoda)|pilot epizode]].<ref>{{Citiranje weba|date=23. siječnja 2018.|title=‘The Rookie’: Liz Friedlander To Direct First Episode Of ABC Drama Series|url=https://deadline.com/2018/01/the-rookie-liz-friedlander-direct-first-episode-abc-drama-series-nathan-fillion-1202267680/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=Deadline}}</ref> Produkcija pilot epizode započela je 7. ožujka 2018.,<ref>{{Citiranje weba|date=8. ožujka 2018.|title=New TV series 'The Rookie' shoots scenes for pilot episode in downtown Oxnard|url=http://www.vcstar.com/story/news/2018/03/08/new-abv-tv-series-rookie-shoots-scenes-downtown-oxnard/407939002/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180316035700/http://www.vcstar.com/story/news/2018/03/08/new-abv-tv-series-rookie-shoots-scenes-downtown-oxnard/407939002/|archive-date=16. ožujka 2018.|access-date=4. veljače 2023.|website=vcstar.com}}</ref> snimanjem u [[Los Angeles|Los Angelesu]], [[Oxnard, Kalifornija|Oxnardu]], [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]] i [[New York City, New York|New Yorku]].<ref>{{Citiranje weba|date=9. ožujka 2018.|title=Pilot Locations 2018: New York Business Booming, Chicago Gains As Atlanta Slips|url=https://deadline.com/2018/03/tv-pilot-locations-2018-new-york-los-angeles-rankings-1202311512/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=Deadline}}</ref> Serija je 10. svibnja 2019. obnovljena je za drugu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=10. svibnja 2019.|title=ABC Renews Nathan Fillion’s ‘The Rookie’ For Second Season|url=https://deadline.com/2019/05/nathan-fillion-the-rookie-abc-renewed-1202606651/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=Deadline}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. svibnja 2019.|title=ABC obnovio The Rookie, Fresh Off the Boat i još tri druge serije|url=https://www.serijala.com/drama/abc-obnovio-the-rookie-fresh-off-the-boat-i-jos-tri-druge-serije/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=serijala.com}}</ref> U svibnju 2020. godine [[ABC]] je obnovio seriju za treću sezonu,<ref>{{Citiranje weba|date=21. svibnja 2020.|title=ABC-jeva sjekira je pala: Trinaest obnovljenih serija, a četiri otkazane uključujući Emergence i Schooled|url=https://www.serijala.com/drama/abc-jeva-sjekira-je-pala-trinaest-obnovljenih-serija-a-cetiri-otkazane-ukljucujuci-emergence-i-schooled/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=serijala.com}}</ref> koja je premijerno prikazana 3. siječnja 2021. Dana 15. svibnja 2021. ABC je obnovio seriju za četvrtu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=14. svibnja 2021.|title=‘The Rookie’ Renewed For Season 4 By ABC|url=https://deadline.com/2021/05/the-rookie-renewed-season-4-abc-nathan-fillion-1234754207/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=Deadline}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=14. svibnja 2021.|title=Obnove za The Rookie, The Goldbergs i još četiri serije, Call Your Mother otkazan|url=https://www.serijala.com/drama/obnove-za-the-rookie-the-goldbergs-i-jos-cetiri-serije-call-your-mother-otkazan/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=serijala.com}}</ref>, koja se prikazivala od 26. rujna 2021.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2021-07-15|title=ABC Fall Premiere Dates: New ‘Wonder Years’ & ‘Queens’ Join ‘Grey’s Anatomy’, ‘Good Doctor’, ‘Bachelorette’, ‘Goldbergs’ & More|url=https://deadline.com/2021/07/abc-2021-fall-premiere-dates-greys-anatomy-good-doctor-bachelorette-goldbergs-wonder-years-1234793381/|url-status=live|access-date=2024-04-23|website=Deadline|language=en-US}}</ref> ABC je 30. ožujka 2022. seriju obnovio za petu sezonu,<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=30. ožujka 2022.|title=‘The Rookie’ Renewed For Season 5 By ABC|url=https://deadline.com/2022/03/the-rookie-renewed-season-5-abc-1234989560/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=Deadline}}</ref> koja se prikazivala od 25. rujna 2022.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-06-16|title=ABC Sets Fall Premiere Dates; Tom McCarthy’s New Drama ‘Alaska Daily’ To Follow ‘Grey’s Anatomy’|url=https://deadline.com/2022/06/abc-fall-premiere-dates-2022-2023-season-1235046857/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616170839/https://deadline.com/2022/06/abc-fall-premiere-dates-2022-2023-season-1235046857/|archive-date=2022-06-16|access-date=2024-04-23|website=Deadline|language=en-US}}</ref> U travnju 2023. ABC je u obnovio seriju za šestu sezonu,<ref name=":1" /> koja se prikazuje od 20. veljače a sadrži 10 epizoda.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-02-17|title=The Rookie Boss Teases Harper/Lopez as ‘Cagney & Lacey,’ a Hidden Season 6 Pregnancy and More|url=https://tvline.com/interviews/the-rookie-season-6-chenford-drama-hiding-pregnancy-1235169319/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240217230026/https://tvline.com/interviews/the-rookie-season-6-chenford-drama-hiding-pregnancy-1235169319/|archive-date=2024-02-17|access-date=2024-04-23|website=TVLine|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2023-11-04|title=Inside the Networks’ Post-Strike Plan to Salvage the ’23-24 TV Season (Hint: Prepare for the Shortest Season of Grey’s Anatomy in 19 Years)|url=https://tvline.com/news/tv-series-episode-counts-broadcast-networks-strike-greys-anatomy-nbcis-1235067079/|url-status=live|access-date=2024-04-23|website=TVLine|language=en-US}}</ref> Serija je 15. travnja 2024. obnovljena za sedmu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-04-15|title=‘The Rookie’ Renewed for Season 7 at ABC|url=https://variety.com/2024/tv/news/the-rookie-renewed-season-7-abc-1235971759/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240415190510/https://variety.com/2024/tv/news/the-rookie-renewed-season-7-abc-1235971759/|archive-date=2024-04-15|access-date=2024-04-23|website=[[Variety]]|language=en-US}}</ref> == Spinoff == '''{{glavni|Novakinja: Federalni agenti}}''' [[ABC]] je 8. veljače 2022., naručio [[Pilot (epizoda)|pilot epizodu]] za spinoff seriju usredotočenu na pedesetogodišnju FBI novakinju s glumicom [[Niecy Nash]] u glavnoj ulozi.<ref>{{Citiranje weba|date=8. veljače 2022.|title=‘The Rookie’ Gets FBI Spinoff Starring Niecy Nash With Two-Episode Backdoor Pilot At ABC|url=https://deadline.com/2022/02/the-rookie-fbi-spinoff-niecy-nash-star-backdoor-pilot-abc-season-4-1234927983/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=Deadline}}</ref> Pilot epizoda predstavljena je kao backdoor pilot u 19. i 20. epizodi četvrte sezone ''Novaka''. Glumačka ekipa serije uključuje [[Kat Foster]], [[Felix Solis|Felixa Solisa]] i [[Frankie Faison|Frankieja Faisona]].<ref>{{Citiranje weba|date=9. ožujka 2022.|title=Kat Foster & Felix Solis Join ‘The Rookie’ Spinoff, Will Appear In ABC’s Two-Episode Backdoor Pilot|url=https://deadline.com/2022/03/the-rookie-spinoff-kat-foster-felix-solis-backdoor-pilot-1234973984/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=Deadline}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=15. ožujka 2023.|title=Frankie Faison Joins ‘The Rookie’ Spinoff, Will Guest Star In ABC’s Two-Episode Backdoor Pilot|url=https://deadline.com/2022/03/frankie-faison-the-rookie-spinoff-will-appear-in-abcs-two-episode-backdoor-pilot-1234978641/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=Deadline}}</ref> Spin-off serija naručena je 13. svibnja 2022. pod naslovom ''[[Novakinja: Federalni agenti|The Rookie: Feds]]''.<ref>{{Citiranje weba|date=13. svibnja 2022.|title=‘The Rookie’ Spinoff, Hilary Swank Drama and Gina Rodriguez Comedy a Go at ABC|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/the-rookie-spinoff-hilary-swank-drama-and-gina-rodriguez-comedy-a-go-at-abc-1235146644/|url-status=live|access-date=4. veljače 2023.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * {{službena|https://abc.com/shows/the-rookie/|naslov=The Rookie}} na abc.com {{engl}} * {{imdb|id=7587890|naslov=The Rookie}} {{engl}} {{Televizijski program na ABC-u}} [[Kategorija:Televizijski program na ABC-u]] [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Američke kriminalističke televizijske serije]] 9br2pm38iio0zakc6ce27jf43hnwfie 0 737764 7631529 7631295 2026-11-06T13:29:32Z Kamilica1974 377159 Jamba - firma; Realtone ili mastertone - ringtone u obliku fonograma (MP3), a ne samo nota (MIDI); vidi https://web.archive.org/web/20261106131608/https://miz.org/de/media/377/download?attachment str. 10 7631529 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}}{{Nedostaju izvori}}{{Wikipoveznice}} {{Infookvir glazbenik | Img = | Pseudonim = Gumi Medo, Gummy Bear, Gumimaci | Ime = Gummibär | Logo = GBLogo.png | Žanr = [[dance]], [[eurodance]], [[Bubblegum pop| bubblegum dance]] | Producentska_kuća = Gummybear International | URL = http://www.thegummybear.com/ }} '''Gummibär''' ([[njemački jezik|njem]]. "gumeni medvjed") [[Antropomorfizam|antropomorfni]] je [[lik]] u obliku istoimenog bombona koji se pojavljuje kao pjevač [[eurodance]] glazbe i plesač u [[3D računalna grafika|računalnim animacijama]]. Njegovo tijelo, zdepaste građe i boje limete, odjeveno je u gaćice [[oker]] žute boje. Ima velike oči s izrazito malim plavim šarenicama, dok mu je lijevo uho dijelom odgriznuto. Debitirao je [[2006.]] godine pjesmom "Ich bin dein Gummibär", koja je bila u prodaji kao ''realtone'' melodija zvona na mobitelima. Popratni video spot na [[YouTube|YouTubeu]] je prikupio preko 4 milijarde pregleda.<ref>{{Citiranje weba | url=https://ytlarge.com/data-viewer/video/astISOttCQ0| archive-url=| title=YouTube Data Viewe &#124; YTLarge| date=2026-11-06| publisher=Ezoic| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=The Gummy Bear Song - Long English Version|url=https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0|date=2007-10-09|accessdate=2024-09-05| last=Dodd| first=Pete|publisher=Gummybear International|language=en}}</ref> Pjesme (uglavnom obrade dječjih hitova)<ref>{{Citiranje weba|title=Cover Songs Archives|url=https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|access-date=2024-09-05|website=Gummibär|language=en-US|archive-date=11. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240911154434/https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|url-status=dead}}</ref> i crtani filmovi s Gummibärom nastavili su izlaziti [[2010-ih]] i [[2020-ih]], ali nisu nadmašili uspjeh prvijenca. Tvorac je Christian Schneider, a dizajnirao ga je Pete Dodd, ujedno i režiser slavnog videa.<ref>{{Citiranje weba | url=https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| archive-url=https://web.archive.org/web/20180618215941/https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| title=petedodd.com &#124; GUMMY BEAR| date=2017| last=Dodd| first=Peter| publisher=Pete Dodd| access-date=2026-11-06| archive-date=2018-06-18| url-status=live| language=en}}</ref> Trodimenzionalni model s vremenom je neznatno izmijenjen od izvornika koji je napravio Kim Fredriksen. Trenutačni dizajn ima preoblikovanu njušku i izražajnije lice. == Popularnost == Gummibär se pojavio u doba kada je prodaja multimedijskog sadržaja na mobitelima protokolom WAP značajno rasla.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Mobile Music Shows its Potential| journal=Digital Music Report| volume=3| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| place=London| url=https://miz.org/de/media/377/download?attachment| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106131608/https://miz.org/de/media/377/download?attachment| pages=10-11| date=2006-01| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| language=en}}</ref> Plasirala ga je njemačka medijska kuća ''Jamba'', koja je prethodnih godina već postigla sličan uspjeh [[Crazy Frog|Crazy Frogom]], likom slične naravi. Putem WAP-a prodavale su se njegove fotografije i pjesma "Ich bin dein Gummibär", koja je bila popularan ''ringtone'' dostupan na više jezika. U Hrvatskoj je [[2009.]] godine preinačena kao "Kiki Clown" radi reklamne kampanje za [[Kraš|Kraševe]] bombone Ki-Ki, koju je uz autorovu dozvolu proizvela agencija Bruketa&Žinić.<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106015017/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| title=Video: Zbog gumenih bombona opet kontroverze oko Brukete i Žinića - Index.hr| date=2009-05-28| last=Vukičević| first=Lana| publisher=Index promocija| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=hr}}</ref> Lik je stekao naročito visoku popularnost u Grčkoj, gdje se koristio i kao reklamna maskota mesoprerađivačke tvrtke Ifantis, a njegov film ''The Yummy Gummy Search for Santa'' bio je sinkroniziran na [[grčki jezik]], te prikazan u kinima,<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106023712/https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| title=The Yummy Gummy Search for Santa (Video 2012) - Release info - IMDb| publisher=IMDb.com| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=Ο GUMMY BEAR ΣΩΖΕΙ ΤΟΝ ΑΪ ΒΑΣΙΛΗ GREEK Yummy Gummy Search For Santa Christmas Special|url=https://www.youtube.com/watch?v=kc7zWkphnc4|date=2015-11-26|accessdate=2024-09-05|last=The Official Gummibär Channel}}</ref> dok je drugdje bio dostupan samo na [[DVD|DVD-u]]. == Glazbeni spot == Videouradak od 30 sekundi u kojem Gummibär skače i pleše dok mu iz gaćica viri stražnjica, objavljen je [[14. srpnja]] [[2006.]]<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.youtube.com/watch?v=q5hJK--Nd24| title=GUMMIBÄR - YouTube| date=2006-07-14| access-date=2026-11-06| url-status=live| language=DE}}</ref> Tokom godine postao je jedan od ranih primjera [[Viralni marketing|viralnog]] videa. Iduće godine napravljena je dulja inačica u obliku glazbenog spota, koja je već [[2008.]] na [[YouTube|YouTubeu]] pregledana više milijuna puta<ref>{{Citiranje weba | url=https://web.archive.org/web/20091115054344/https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0| title=YouTube - The Gummy Bear Song - Long English Version| date=2007-10-09| publisher=Gummybear International| last=Dodd| first=Pete| access-date=2026-11-06| archive-date=2008-12-05| url-status=live| language=en}}</ref>{{Efn|Arhivirana inačica mrežne stranice iz 2009.}} (ne uključujući ponovne, neovlaštene objave od strane trećih lica), dok danas taj broj iznosi preko četiri milijarde. == Diskografija == * ''[[I Am Your Gummy Bear]]'' (2007.) * ''[[La La Love to Dance]]'' (2010.) * ''Christmas Jollies'' (2010.) * ''Party Pop'' (2015.) * ''The Gummy Bear Album'' (2019.) * ''Gummy Bear Album 2020'' (2020.) * ''Holiday Fun Time'' (2021.) ==Bilješke== {{Notelist}} ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gummibar.net/ Gummibär] službena stranica [[Kategorija:Animirani likovi]] cyu6776a8oij573px4mtajnf089jqjb 7631530 7631529 2026-11-06T13:30:38Z Kamilica1974 377159 Bez neposrednog ponavljanja riječi 7631530 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}}{{Nedostaju izvori}}{{Wikipoveznice}} {{Infookvir glazbenik | Img = | Pseudonim = Gumi Medo, Gummy Bear, Gumimaci | Ime = Gummibär | Logo = GBLogo.png | Žanr = [[dance]], [[eurodance]], [[Bubblegum pop| bubblegum dance]] | Producentska_kuća = Gummybear International | URL = http://www.thegummybear.com/ }} '''Gummibär''' ([[njemački jezik|njem]]. "gumeni medvjed") [[Antropomorfizam|antropomorfni]] je [[lik]] u obliku istoimenog bombona koji se pojavljuje kao pjevač [[eurodance]] glazbe i plesač u [[3D računalna grafika|računalnim animacijama]]. Njegovo tijelo, zdepaste građe i boje limete, odjeveno je u gaćice [[oker]] žute boje. Ima velike oči s izrazito malim plavim šarenicama, dok mu je lijevo uho dijelom odgriznuto. Debitirao je [[2006.]] godine pjesmom "Ich bin dein Gummibär", koja je bila u prodaji kao ''realtone'' melodija zvona na mobitelima. Popratni video spot na [[YouTube|YouTubeu]] je prikupio preko 4 milijarde pregleda.<ref>{{Citiranje weba | url=https://ytlarge.com/data-viewer/video/astISOttCQ0| archive-url=| title=YouTube Data Viewe &#124; YTLarge| date=2026-11-06| publisher=Ezoic| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=The Gummy Bear Song - Long English Version|url=https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0|date=2007-10-09|accessdate=2024-09-05| last=Dodd| first=Pete|publisher=Gummybear International|language=en}}</ref> Pjesme (uglavnom obrade dječjih hitova)<ref>{{Citiranje weba|title=Cover Songs Archives|url=https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|access-date=2024-09-05|website=Gummibär|language=en-US|archive-date=11. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240911154434/https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|url-status=dead}}</ref> i crtani filmovi s Gummibärom nastavili su izlaziti [[2010-ih]] i [[2020-ih]], ali nisu nadmašili uspjeh prvijenca. Tvorac je Christian Schneider, a dizajnirao ga je Pete Dodd, ujedno i režiser slavnog videa.<ref>{{Citiranje weba | url=https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| archive-url=https://web.archive.org/web/20180618215941/https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| title=petedodd.com &#124; GUMMY BEAR| date=2017| last=Dodd| first=Peter| publisher=Pete Dodd| access-date=2026-11-06| archive-date=2018-06-18| url-status=live| language=en}}</ref> Trodimenzionalni model s vremenom je neznatno izmijenjen od izvornika koji je napravio Kim Fredriksen. Trenutačni dizajn ima preoblikovanu njušku i izražajnije lice. == Popularnost == Gummibär se pojavio u doba kada je prodaja multimedijskog sadržaja na mobitelima protokolom WAP značajno rasla.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Mobile Music Shows its Potential| journal=Digital Music Report| volume=3| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| place=London| url=https://miz.org/de/media/377/download?attachment| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106131608/https://miz.org/de/media/377/download?attachment| pages=10-11| date=2006-01| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| language=en}}</ref> Plasirala ga je njemačka medijska kuća ''Jamba'', koja je prethodnih godina već postigla međunarodni uspjeh [[Crazy Frog|Crazy Frogom]], likom slične naravi. Putem WAP-a prodavale su se njegove fotografije i pjesma "Ich bin dein Gummibär", koja je bila popularan ''ringtone'' dostupan na više jezika. U Hrvatskoj je [[2009.]] godine preinačena kao "Kiki Clown" radi reklamne kampanje za [[Kraš|Kraševe]] bombone Ki-Ki, koju je uz autorovu dozvolu proizvela agencija Bruketa&Žinić.<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106015017/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| title=Video: Zbog gumenih bombona opet kontroverze oko Brukete i Žinića - Index.hr| date=2009-05-28| last=Vukičević| first=Lana| publisher=Index promocija| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=hr}}</ref> Lik je stekao naročito visoku popularnost u Grčkoj, gdje se koristio i kao reklamna maskota mesoprerađivačke tvrtke Ifantis, a njegov film ''The Yummy Gummy Search for Santa'' bio je sinkroniziran na [[grčki jezik]], te prikazan u kinima,<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106023712/https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| title=The Yummy Gummy Search for Santa (Video 2012) - Release info - IMDb| publisher=IMDb.com| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=Ο GUMMY BEAR ΣΩΖΕΙ ΤΟΝ ΑΪ ΒΑΣΙΛΗ GREEK Yummy Gummy Search For Santa Christmas Special|url=https://www.youtube.com/watch?v=kc7zWkphnc4|date=2015-11-26|accessdate=2024-09-05|last=The Official Gummibär Channel}}</ref> dok je drugdje bio dostupan samo na [[DVD|DVD-u]]. == Glazbeni spot == Videouradak od 30 sekundi u kojem Gummibär skače i pleše dok mu iz gaćica viri stražnjica, objavljen je [[14. srpnja]] [[2006.]]<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.youtube.com/watch?v=q5hJK--Nd24| title=GUMMIBÄR - YouTube| date=2006-07-14| access-date=2026-11-06| url-status=live| language=DE}}</ref> Tokom godine postao je jedan od ranih primjera [[Viralni marketing|viralnog]] videa. Iduće godine napravljena je dulja inačica u obliku glazbenog spota, koja je već [[2008.]] na [[YouTube|YouTubeu]] pregledana više milijuna puta<ref>{{Citiranje weba | url=https://web.archive.org/web/20091115054344/https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0| title=YouTube - The Gummy Bear Song - Long English Version| date=2007-10-09| publisher=Gummybear International| last=Dodd| first=Pete| access-date=2026-11-06| archive-date=2008-12-05| url-status=live| language=en}}</ref>{{Efn|Arhivirana inačica mrežne stranice iz 2009.}} (ne uključujući ponovne, neovlaštene objave od strane trećih lica), dok danas taj broj iznosi preko četiri milijarde. == Diskografija == * ''[[I Am Your Gummy Bear]]'' (2007.) * ''[[La La Love to Dance]]'' (2010.) * ''Christmas Jollies'' (2010.) * ''Party Pop'' (2015.) * ''The Gummy Bear Album'' (2019.) * ''Gummy Bear Album 2020'' (2020.) * ''Holiday Fun Time'' (2021.) ==Bilješke== {{Notelist}} ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gummibar.net/ Gummibär] službena stranica [[Kategorija:Animirani likovi]] skj40jnqcwf3czc2ed6xkj6n2d46h7x 7631535 7631530 2026-11-06T13:51:40Z Kamilica1974 377159 Još izvora 7631535 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}}{{Nedostaju izvori}}{{Wikipoveznice}} {{Infookvir glazbenik | Img = | Pseudonim = Gumi Medo, Gummy Bear, Gumimaci | Ime = Gummibär | Logo = GBLogo.png | Žanr = [[dance]], [[eurodance]], [[Bubblegum pop| bubblegum dance]] | Producentska_kuća = Gummybear International | URL = http://www.thegummybear.com/ }} '''Gummibär''' ([[njemački jezik|njem]]. "gumeni medvjed") [[Antropomorfizam|antropomorfni]] je [[lik]] u obliku istoimenog bombona koji se pojavljuje kao pjevač [[eurodance]] glazbe i plesač u [[3D računalna grafika|računalnim animacijama]]. Njegovo tijelo, zdepaste građe i boje limete, odjeveno je u gaćice [[oker]] žute boje. Ima velike oči s izrazito malim plavim šarenicama, dok mu je lijevo uho dijelom odgriznuto. Debitirao je [[2006.]] godine pjesmom "Ich bin dein Gummibär", koja je bila u prodaji kao ''realtone'' melodija zvona na mobitelima. Popratni video spot na [[YouTube|YouTubeu]] je prikupio preko 4 milijarde pregleda.<ref>{{Citiranje weba | url=https://ytlarge.com/data-viewer/video/astISOttCQ0| archive-url=| title=YouTube Data Viewe &#124; YTLarge| date=2026-11-06| publisher=Ezoic| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=The Gummy Bear Song - Long English Version|url=https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0|date=2007-10-09|accessdate=2024-09-05| last=Dodd| first=Pete|publisher=Gummybear International|language=en}}</ref> Pjesme (uglavnom obrade dječjih hitova)<ref>{{Citiranje weba|title=Cover Songs Archives|url=https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|access-date=2024-09-05|website=Gummibär|language=en-US|archive-date=11. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240911154434/https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|url-status=dead}}</ref> i crtani filmovi s Gummibärom nastavili su izlaziti [[2010-ih]] i [[2020-ih]], ali nisu nadmašili uspjeh prvijenca. Tvorac je Christian Schneider, a dizajnirao ga je Pete Dodd, ujedno i režiser slavnog videa.<ref>{{Citiranje weba | url=https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| archive-url=https://web.archive.org/web/20180618215941/https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| title=petedodd.com &#124; GUMMY BEAR| date=2017| last=Dodd| first=Peter| publisher=Pete Dodd| access-date=2026-11-06| archive-date=2018-06-18| url-status=live| language=en}}</ref> Trodimenzionalni model s vremenom je neznatno izmijenjen od izvornika koji je napravio Kim Fredriksen. Trenutačni dizajn ima preoblikovanu njušku i izražajnije lice. == Popularnost == Gummibär se pojavio u doba kada je prodaja multimedijskog sadržaja na mobitelima protokolom WAP značajno rasla.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Mobile Music Shows its Potential| journal=Digital Music Report| volume=3| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| place=London| url=https://miz.org/de/media/377/download?attachment| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106131608/https://miz.org/de/media/377/download?attachment| pages=10-11| date=2006-01| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| language=en}}</ref> Plasirala ga je njemačka medijska kuća ''Jamba'', koja je prethodnih godina već postigla međunarodni uspjeh [[Crazy Frog|Crazy Frogom]], likom slične naravi. Putem WAP-a prodavale su se njegove fotografije i pjesma "Ich bin dein Gummibär", koja je bila popularan ''ringtone'' dostupan na više jezika. U Hrvatskoj je [[2009.]] godine preinačena kao "Kiki Clown" radi reklamne kampanje za [[Kraš|Kraševe]] bombone Ki-Ki, koju je uz autorovu dozvolu proizvela agencija Bruketa&Žinić.<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106015017/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| title=Video: Zbog gumenih bombona opet kontroverze oko Brukete i Žinića - Index.hr| date=2009-05-28| last=Vukičević| first=Lana| publisher=Index promocija| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=hr}}</ref> Lik je stekao naročito visoku popularnost u Grčkoj, gdje se koristio i kao reklamna maskota mesoprerađivačke tvrtke Ifantis, a njegov film ''The Yummy Gummy Search for Santa'' bio je sinkroniziran na [[grčki jezik]], te prikazan u kinima,<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106023712/https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| title=The Yummy Gummy Search for Santa (Video 2012) - Release info - IMDb| publisher=IMDb.com| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=Ο GUMMY BEAR ΣΩΖΕΙ ΤΟΝ ΑΪ ΒΑΣΙΛΗ GREEK Yummy Gummy Search For Santa Christmas Special|url=https://www.youtube.com/watch?v=kc7zWkphnc4|date=2015-11-26|accessdate=2024-09-05|last=The Official Gummibär Channel}}</ref> dok je drugdje bio dostupan samo na [[DVD|DVD-u]]. Godine [[2011.]] imao je sedmi po redu najprodavaniji album na grčkom tržištu.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Greece| journal=Recording Industry in Numbers| volume=| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| editor-last=Lopes| editor-first=Gabriela| url=http://proxy.siteo.com.s3.amazonaws.com/www.snepmusique.com/file/rin2012.pdf| archive-url=https://web.archive.org/web/20131206001827/http://proxy.siteo.com.s3.amazonaws.com/www.snepmusique.com/file/rin2012.pdf| page=51| year=2012| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2013-12-06| language=en}}</ref> == Glazbeni spot == Videouradak od 30 sekundi u kojem Gummibär skače i pleše dok mu iz gaćica viri stražnjica, objavljen je [[14. srpnja]] [[2006.]]<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.youtube.com/watch?v=q5hJK--Nd24| title=GUMMIBÄR - YouTube| date=2006-07-14| access-date=2026-11-06| url-status=live| language=DE}}</ref> Tokom godine postao je jedan od ranih primjera [[Viralni marketing|viralnog]] videa. Iduće godine napravljena je dulja inačica u obliku glazbenog spota, koja je već [[2008.]] na [[YouTube|YouTubeu]] pregledana više milijuna puta<ref>{{Citiranje weba | url=https://web.archive.org/web/20091115054344/https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0| title=YouTube - The Gummy Bear Song - Long English Version| date=2007-10-09| publisher=Gummybear International| last=Dodd| first=Pete| access-date=2026-11-06| archive-date=2008-12-05| url-status=live| language=en}}</ref>{{Efn|Arhivirana inačica mrežne stranice iz 2009.}} (ne uključujući ponovne, neovlaštene objave od strane trećih lica), dok danas taj broj iznosi preko četiri milijarde. == Diskografija == * ''[[I Am Your Gummy Bear]]'' (2007.) * ''[[La La Love to Dance]]'' (2010.) * ''Christmas Jollies'' (2010.) * ''Party Pop'' (2015.) * ''The Gummy Bear Album'' (2019.) * ''Gummy Bear Album 2020'' (2020.) * ''Holiday Fun Time'' (2021.) ==Bilješke== {{Notelist}} ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gummibar.net/ Gummibär] službena stranica [[Kategorija:Animirani likovi]] 425ccezxluvnnddl0f52f9pe6lcp6sx 7631537 7631535 2026-11-06T14:05:53Z Kamilica1974 377159 Virtualni pjevač 7631537 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}}{{Nedostaju izvori}}{{Wikipoveznice}} {{Infookvir glazbenik | Img = | Pseudonim = Gumi Medo, Gummy Bear, Gumimaci | Ime = Gummibär | Logo = GBLogo.png | Žanr = [[dance]], [[eurodance]], [[Bubblegum pop| bubblegum dance]] | Producentska_kuća = Gummybear International | URL = http://www.thegummybear.com/ }} '''Gummibär''' ([[njemački jezik|njem]]. "gumeni medvjed") [[Antropomorfizam|antropomorfni]] je [[lik]] u obliku istoimenog bombona koji se pojavljuje kao virtualni pjevač<ref>{{Citiranje rada| title=Virtual Pop: Gender, Ethnicity, and Identity in Virtual Bands and Vocaloid| chapter=Virtual Bands with Non-Human Members| last=Stark| first=Alicia| publisher=Cardiff University| page=378| date=2018| url=https://orca.cardiff.ac.uk/id/eprint/110112/1/2018StarkANPhD.pdf| place=Cardiff| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106140348/https://orca.cardiff.ac.uk/id/eprint/110112/1/2018StarkANPhD.pdf| archive-date=2026-11-06| access-date=2026-11-06| url-status=live| type=doktorat| language=hr}}</ref> [[eurodance]] glazbe i plesač u [[3D računalna grafika|računalnim animacijama]]. Njegovo tijelo, zdepaste građe i boje limete, odjeveno je u gaćice [[oker]] žute boje. Ima velike oči s izrazito malim plavim šarenicama, dok mu je lijevo uho dijelom odgriznuto. Debitirao je [[2006.]] godine pjesmom "Ich bin dein Gummibär", koja je bila u prodaji kao ''realtone'' melodija zvona na mobitelima. Popratni video spot na [[YouTube|YouTubeu]] je prikupio preko 4 milijarde pregleda.<ref>{{Citiranje weba | url=https://ytlarge.com/data-viewer/video/astISOttCQ0| archive-url=| title=YouTube Data Viewe &#124; YTLarge| date=2026-11-06| publisher=Ezoic| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=The Gummy Bear Song - Long English Version|url=https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0|date=2007-10-09|accessdate=2024-09-05| last=Dodd| first=Pete|publisher=Gummybear International|language=en}}</ref> Pjesme (uglavnom obrade dječjih hitova)<ref>{{Citiranje weba|title=Cover Songs Archives|url=https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|access-date=2024-09-05|website=Gummibär|language=en-US|archive-date=11. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240911154434/https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|url-status=dead}}</ref> i crtani filmovi s Gummibärom nastavili su izlaziti [[2010-ih]] i [[2020-ih]], ali nisu nadmašili uspjeh prvijenca. Tvorac je Christian Schneider, a dizajnirao ga je Pete Dodd, ujedno i režiser slavnog videa.<ref>{{Citiranje weba | url=https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| archive-url=https://web.archive.org/web/20180618215941/https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| title=petedodd.com &#124; GUMMY BEAR| date=2017| last=Dodd| first=Peter| publisher=Pete Dodd| access-date=2026-11-06| archive-date=2018-06-18| url-status=live| language=en}}</ref> Trodimenzionalni model s vremenom je neznatno izmijenjen od izvornika koji je napravio Kim Fredriksen. Trenutačni dizajn ima preoblikovanu njušku i izražajnije lice. == Popularnost == Gummibär se pojavio u doba kada je prodaja multimedijskog sadržaja na mobitelima protokolom WAP značajno rasla.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Mobile Music Shows its Potential| journal=Digital Music Report| volume=3| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| place=London| url=https://miz.org/de/media/377/download?attachment| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106131608/https://miz.org/de/media/377/download?attachment| pages=10-11| date=2006-01| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| language=en}}</ref> Plasirala ga je njemačka medijska kuća ''Jamba'', koja je prethodnih godina već postigla međunarodni uspjeh [[Crazy Frog|Crazy Frogom]], likom slične naravi. Putem WAP-a prodavale su se njegove fotografije i pjesma "Ich bin dein Gummibär", koja je bila popularan ''ringtone'' dostupan na više jezika. U Hrvatskoj je [[2009.]] godine preinačena kao "Kiki Clown" radi reklamne kampanje za [[Kraš|Kraševe]] bombone Ki-Ki, koju je uz autorovu dozvolu proizvela agencija Bruketa&Žinić.<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106015017/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| title=Video: Zbog gumenih bombona opet kontroverze oko Brukete i Žinića - Index.hr| date=2009-05-28| last=Vukičević| first=Lana| publisher=Index promocija| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=hr}}</ref> Lik je stekao naročito visoku popularnost u Grčkoj, gdje se koristio i kao reklamna maskota mesoprerađivačke tvrtke Ifantis, a njegov film ''The Yummy Gummy Search for Santa'' bio je sinkroniziran na [[grčki jezik]], te prikazan u kinima,<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106023712/https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| title=The Yummy Gummy Search for Santa (Video 2012) - Release info - IMDb| publisher=IMDb.com| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=Ο GUMMY BEAR ΣΩΖΕΙ ΤΟΝ ΑΪ ΒΑΣΙΛΗ GREEK Yummy Gummy Search For Santa Christmas Special|url=https://www.youtube.com/watch?v=kc7zWkphnc4|date=2015-11-26|accessdate=2024-09-05|last=The Official Gummibär Channel}}</ref> dok je drugdje bio dostupan samo na [[DVD|DVD-u]]. Godine [[2011.]] imao je sedmi po redu najprodavaniji album na grčkom tržištu.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Greece| journal=Recording Industry in Numbers| volume=| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| editor-last=Lopes| editor-first=Gabriela| url=http://proxy.siteo.com.s3.amazonaws.com/www.snepmusique.com/file/rin2012.pdf| archive-url=https://web.archive.org/web/20131206001827/http://proxy.siteo.com.s3.amazonaws.com/www.snepmusique.com/file/rin2012.pdf| page=51| year=2012| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2013-12-06| language=en}}</ref> == Glazbeni spot == Videouradak od 30 sekundi u kojem Gummibär skače i pleše dok mu iz gaćica viri stražnjica, objavljen je [[14. srpnja]] [[2006.]]<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.youtube.com/watch?v=q5hJK--Nd24| title=GUMMIBÄR - YouTube| date=2006-07-14| access-date=2026-11-06| url-status=live| language=DE}}</ref> Tokom godine postao je jedan od ranih primjera [[Viralni marketing|viralnog]] videa. Iduće godine napravljena je dulja inačica u obliku glazbenog spota, koja je već [[2008.]] na [[YouTube|YouTubeu]] pregledana više milijuna puta<ref>{{Citiranje weba | url=https://web.archive.org/web/20091115054344/https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0| title=YouTube - The Gummy Bear Song - Long English Version| date=2007-10-09| publisher=Gummybear International| last=Dodd| first=Pete| access-date=2026-11-06| archive-date=2008-12-05| url-status=live| language=en}}</ref>{{Efn|Arhivirana inačica mrežne stranice iz 2009.}} (ne uključujući ponovne, neovlaštene objave od strane trećih lica), dok danas taj broj iznosi preko četiri milijarde. == Diskografija == * ''[[I Am Your Gummy Bear]]'' (2007.) * ''[[La La Love to Dance]]'' (2010.) * ''Christmas Jollies'' (2010.) * ''Party Pop'' (2015.) * ''The Gummy Bear Album'' (2019.) * ''Gummy Bear Album 2020'' (2020.) * ''Holiday Fun Time'' (2021.) ==Bilješke== {{Notelist}} ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gummibar.net/ Gummibär] službena stranica [[Kategorija:Animirani likovi]] 8a9yetti8kkjo154b3oayw5hfvw47na 7631539 7631537 2026-11-06T14:16:09Z Kamilica1974 377159 Karijera iznad fizionomije; još izvora 7631539 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}}{{Nedostaju izvori}}{{Wikipoveznice}} {{Infookvir glazbenik | Img = | Pseudonim = Gumi Medo, Gummy Bear, Gumimaci | Ime = Gummibär | Logo = GBLogo.png | Žanr = [[dance]], [[eurodance]], [[Bubblegum pop| bubblegum dance]] | Producentska_kuća = Gummybear International | URL = http://www.thegummybear.com/ }} '''Gummibär''' ([[njemački jezik|njem]]. "gumeni medvjed") [[Antropomorfizam|antropomorfni]] je [[lik]] u obliku istoimenog bombona koji se pojavljuje kao virtualni pjevač<ref>{{Citiranje rada| title=Virtual Pop: Gender, Ethnicity, and Identity in Virtual Bands and Vocaloid| chapter=Virtual Bands with Non-Human Members| last=Stark| first=Alicia| publisher=Cardiff University| page=378| date=2018| url=https://orca.cardiff.ac.uk/id/eprint/110112/1/2018StarkANPhD.pdf| place=Cardiff| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106140348/https://orca.cardiff.ac.uk/id/eprint/110112/1/2018StarkANPhD.pdf| archive-date=2026-11-06| access-date=2026-11-06| url-status=live| type=doktorat| language=hr}}</ref> [[eurodance]] glazbe i plesač u [[3D računalna grafika|računalnim animacijama]]. Debitirao je [[2006.]] godine pjesmom "Ich bin dein Gummibär", koja je bila u prodaji kao ''realtone'' melodija zvona na mobitelima. Popratni video spot na [[YouTube|YouTubeu]] je prikupio preko 4 milijarde pregleda.<ref>{{Citiranje weba | url=https://ytlarge.com/data-viewer/video/astISOttCQ0| archive-url=| title=YouTube Data Viewe &#124; YTLarge| date=2026-11-06| publisher=Ezoic| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=The Gummy Bear Song - Long English Version|url=https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0|date=2007-10-09|accessdate=2024-09-05| last=Dodd| first=Pete|publisher=Gummybear International|language=en}}</ref> Pjesme (uglavnom obrade dječjih hitova)<ref>{{Citiranje weba|title=Cover Songs Archives|url=https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|access-date=2024-09-05|website=Gummibär|language=en-US|archive-date=11. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240911154434/https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|url-status=dead}}</ref> i crtani filmovi s Gummibärom nastavili su izlaziti [[2010-ih]] i [[2020-ih]], ali nisu nadmašili uspjeh prvijenca. Tvorac je Christian Schneider, a dizajnirao ga je Pete Dodd, ujedno i režiser slavnog videa.<ref>{{Citiranje weba | url=https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| archive-url=https://web.archive.org/web/20180618215941/https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| title=petedodd.com &#124; GUMMY BEAR| date=2017| last=Dodd| first=Peter| publisher=Pete Dodd| access-date=2026-11-06| archive-date=2018-06-18| url-status=live| language=en}}</ref> Njegovo tijelo, zdepaste građe i boje limete, odjeveno je u gaćice [[oker]] žute boje. Ima velike oči s izrazito malim plavim šarenicama, dok mu je lijevo uho dijelom odgriznuto. Trodimenzionalni model s vremenom je neznatno izmijenjen od izvornika koji je napravio Kim Fredriksen. Trenutačni dizajn ima preoblikovanu njušku i izražajnije lice. == Popularnost == Gummibär se pojavio u doba kada je prodaja multimedijskog sadržaja na mobitelima protokolom WAP<ref>{{Citiranje weba | chapter=Technical Aspects of Ringtone Delivery| url=https://decisions.cb-cda.gc.ca/cb-cda/decisions/en/item/366606/index.do| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106141007/https://decisions.cb-cda.gc.ca/cb-cda/decisions/en/item/366606/index.do| title=SOCAN - Tariff 24 (Ringtones), 2003-2005 - Copyright Board of Canada| date=2006-08-18| publisher=Copyright Board of Canada| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref> značajno rasla.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Mobile Music Shows its Potential| journal=Digital Music Report| volume=3| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| place=London| url=https://miz.org/de/media/377/download?attachment| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106131608/https://miz.org/de/media/377/download?attachment| pages=10-11| date=2006-01| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| language=en}}</ref> Plasirala ga je njemačka medijska kuća ''Jamba'', koja je prethodnih godina već postigla međunarodni uspjeh [[Crazy Frog|Crazy Frogom]], likom slične naravi. Putem WAP-a prodavale su se njegove fotografije i pjesma "Ich bin dein Gummibär", koja je bila popularan ''ringtone'' dostupan na više jezika. U Hrvatskoj je [[2009.]] godine preinačena kao "Kiki Clown" radi reklamne kampanje za [[Kraš|Kraševe]] bombone Ki-Ki, koju je uz autorovu dozvolu proizvela agencija Bruketa&Žinić.<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106015017/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| title=Video: Zbog gumenih bombona opet kontroverze oko Brukete i Žinića - Index.hr| date=2009-05-28| last=Vukičević| first=Lana| publisher=Index promocija| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=hr}}</ref> Lik je stekao naročito visoku popularnost u Grčkoj, gdje se koristio i kao reklamna maskota mesoprerađivačke tvrtke Ifantis, a njegov film ''The Yummy Gummy Search for Santa'' bio je sinkroniziran na [[grčki jezik]], te prikazan u kinima,<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106023712/https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| title=The Yummy Gummy Search for Santa (Video 2012) - Release info - IMDb| publisher=IMDb.com| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=Ο GUMMY BEAR ΣΩΖΕΙ ΤΟΝ ΑΪ ΒΑΣΙΛΗ GREEK Yummy Gummy Search For Santa Christmas Special|url=https://www.youtube.com/watch?v=kc7zWkphnc4|date=2015-11-26|accessdate=2024-09-05|last=The Official Gummibär Channel}}</ref> dok je drugdje bio dostupan samo na [[DVD|DVD-u]]. Godine [[2011.]] imao je sedmi po redu najprodavaniji album na grčkom tržištu.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Greece| journal=Recording Industry in Numbers| volume=| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| editor-last=Lopes| editor-first=Gabriela| url=http://proxy.siteo.com.s3.amazonaws.com/www.snepmusique.com/file/rin2012.pdf| archive-url=https://web.archive.org/web/20131206001827/http://proxy.siteo.com.s3.amazonaws.com/www.snepmusique.com/file/rin2012.pdf| page=51| year=2012| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2013-12-06| language=en}}</ref> == Glazbeni spot == Videouradak od 30 sekundi u kojem Gummibär skače i pleše dok mu iz gaćica viri stražnjica, objavljen je [[14. srpnja]] [[2006.]]<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.youtube.com/watch?v=q5hJK--Nd24| title=GUMMIBÄR - YouTube| date=2006-07-14| access-date=2026-11-06| url-status=live| language=DE}}</ref> Tokom godine postao je jedan od ranih primjera [[Viralni marketing|viralnog]] videa. Iduće godine napravljena je dulja inačica u obliku glazbenog spota, koja je već [[2008.]] na [[YouTube|YouTubeu]] pregledana više milijuna puta<ref>{{Citiranje weba | url=https://web.archive.org/web/20091115054344/https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0| title=YouTube - The Gummy Bear Song - Long English Version| date=2007-10-09| publisher=Gummybear International| last=Dodd| first=Pete| access-date=2026-11-06| archive-date=2008-12-05| url-status=live| language=en}}</ref>{{Efn|Arhivirana inačica mrežne stranice iz 2009.}} (ne uključujući ponovne, neovlaštene objave od strane trećih lica), dok danas taj broj iznosi preko četiri milijarde. == Diskografija == * ''[[I Am Your Gummy Bear]]'' (2007.) * ''[[La La Love to Dance]]'' (2010.) * ''Christmas Jollies'' (2010.) * ''Party Pop'' (2015.) * ''The Gummy Bear Album'' (2019.) * ''Gummy Bear Album 2020'' (2020.) * ''Holiday Fun Time'' (2021.) ==Bilješke== {{Notelist}} ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gummibar.net/ Gummibär] službena stranica [[Kategorija:Animirani likovi]] p527gpkzjr3l4m3pqj87ptoagnozubg 7631741 7631539 2026-11-06T23:15:56Z ~2026-59030-30 377766 7631741 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}}{{Nedostaju izvori}}{{Wikipoveznice}} {{Infookvir glazbenik | Img = | Pseudonim = Gumi Medo, Gummy Bear, Gumimaci | Ime = Gummibär | Logo = GBLogo.png | Žanr = [[dance]], [[eurodance]], [[Bubblegum pop| bubblegum dance]] | Producentska_kuća = Gummybear International | URL = http://www.thegummybear.com/ }} '''Gummibär''' ([[njemački jezik|njem]]. "gumeni medvjed") [[Antropomorfizam|antropomorfni]] je [[lik]] u obliku istoimenog bombona koji se pojavljuje kao virtualni pjevač<ref>{{Citiranje rada| title=Virtual Pop: Gender, Ethnicity, and Identity in Virtual Bands and Vocaloid| chapter=Virtual Bands with Non-Human Members| last=Stark| first=Alicia| publisher=Cardiff University| page=378| date=2018| url=https://orca.cardiff.ac.uk/id/eprint/110112/1/2018StarkANPhD.pdf| place=Cardiff| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106140348/https://orca.cardiff.ac.uk/id/eprint/110112/1/2018StarkANPhD.pdf| archive-date=2026-11-06| access-date=2026-11-06| url-status=live| type=doktorat| language=hr}}</ref> [[eurodance]] glazbe i plesač u [[3D računalna grafika|računalnim animacijama]]. Debitirao je [[2006.]] godine pjesmom "Ich bin dein Gummibär", koja je bila u prodaji kao ''realtone'' melodija zvona na mobitelima. Popratni video spot na [[YouTube|YouTubeu]] je prikupio preko 4 milijarde pregleda.<ref>{{Citiranje weba | url=https://ytlarge.com/data-viewer/video/astISOttCQ0| archive-url=| title=YouTube Data Viewe &#124; YTLarge| date=2026-11-06| publisher=Ezoic| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=The Gummy Bear Song - Long English Version|url=https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0|date=2007-10-09|accessdate=2024-09-05| last=Dodd| first=Pete|publisher=Gummybear International|language=en}}</ref> Pjesme (uglavnom obrade svjetskih hitova)<ref>{{Citiranje weba|title=Cover Songs Archives|url=https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|access-date=2024-09-05|website=Gummibär|language=en-US|archive-date=11. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240911154434/https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|url-status=dead}}</ref> i crtani filmovi s Gummibärom nastavili su izlaziti [[2010-ih]] i [[2020-ih]], ali nisu nadmašili uspjeh prvijenca. Tvorac je Christian Schneider, a dizajnirao ga je Pete Dodd, ujedno i režiser slavnog videa.<ref>{{Citiranje weba | url=https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| archive-url=https://web.archive.org/web/20180618215941/https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| title=petedodd.com &#124; GUMMY BEAR| date=2017| last=Dodd| first=Peter| publisher=Pete Dodd| access-date=2026-11-06| archive-date=2018-06-18| url-status=live| language=en}}</ref> Njegovo tijelo, zdepaste građe i boje limete, odjeveno je u gaćice [[oker]] žute boje. Ima velike oči s izrazito malim plavim šarenicama, dok mu je lijevo uho dijelom odgriznuto. Trodimenzionalni model s vremenom je neznatno izmijenjen od izvornika koji je napravio Kim Fredriksen. Trenutačni dizajn ima preoblikovanu njušku i izražajnije lice. == Popularnost == Gummibär se pojavio u doba kada je prodaja multimedijskog sadržaja na mobitelima protokolom WAP<ref>{{Citiranje weba | chapter=Technical Aspects of Ringtone Delivery| url=https://decisions.cb-cda.gc.ca/cb-cda/decisions/en/item/366606/index.do| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106141007/https://decisions.cb-cda.gc.ca/cb-cda/decisions/en/item/366606/index.do| title=SOCAN - Tariff 24 (Ringtones), 2003-2005 - Copyright Board of Canada| date=2006-08-18| publisher=Copyright Board of Canada| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref> značajno rasla.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Mobile Music Shows its Potential| journal=Digital Music Report| volume=3| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| place=London| url=https://miz.org/de/media/377/download?attachment| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106131608/https://miz.org/de/media/377/download?attachment| pages=10-11| date=2006-01| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| language=en}}</ref> Plasirala ga je njemačka medijska kuća ''Jamba'', koja je prethodnih godina već postigla međunarodni uspjeh [[Crazy Frog|Crazy Frogom]], likom slične naravi. Putem WAP-a prodavale su se njegove fotografije i pjesma "Ich bin dein Gummibär", koja je bila popularan ''ringtone'' dostupan na više jezika. U Hrvatskoj je [[2009.]] godine preinačena kao "Kiki Clown" radi reklamne kampanje za [[Kraš|Kraševe]] bombone Ki-Ki, koju je uz autorovu dozvolu proizvela agencija Bruketa&Žinić.<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106015017/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| title=Video: Zbog gumenih bombona opet kontroverze oko Brukete i Žinića - Index.hr| date=2009-05-28| last=Vukičević| first=Lana| publisher=Index promocija| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=hr}}</ref> Lik je stekao naročito visoku popularnost u Grčkoj, gdje se koristio i kao reklamna maskota mesoprerađivačke tvrtke Ifantis, a njegov film ''The Yummy Gummy Search for Santa'' bio je sinkroniziran na [[grčki jezik]], te prikazan u kinima,<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106023712/https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| title=The Yummy Gummy Search for Santa (Video 2012) - Release info - IMDb| publisher=IMDb.com| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=Ο GUMMY BEAR ΣΩΖΕΙ ΤΟΝ ΑΪ ΒΑΣΙΛΗ GREEK Yummy Gummy Search For Santa Christmas Special|url=https://www.youtube.com/watch?v=kc7zWkphnc4|date=2015-11-26|accessdate=2024-09-05|last=The Official Gummibär Channel}}</ref> dok je drugdje bio dostupan samo na [[DVD|DVD-u]]. Godine [[2011.]] imao je sedmi po redu najprodavaniji album na grčkom tržištu.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Greece| journal=Recording Industry in Numbers| volume=| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| editor-last=Lopes| editor-first=Gabriela| url=http://proxy.siteo.com.s3.amazonaws.com/www.snepmusique.com/file/rin2012.pdf| archive-url=https://web.archive.org/web/20131206001827/http://proxy.siteo.com.s3.amazonaws.com/www.snepmusique.com/file/rin2012.pdf| page=51| year=2012| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2013-12-06| language=en}}</ref> == Glazbeni spot == Videouradak od 30 sekundi u kojem Gummibär skače i pleše dok mu iz gaćica viri stražnjica, objavljen je [[14. srpnja]] [[2006.]]<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.youtube.com/watch?v=q5hJK--Nd24| title=GUMMIBÄR - YouTube| date=2006-07-14| access-date=2026-11-06| url-status=live| language=DE}}</ref> Tokom godine postao je jedan od ranih primjera [[Viralni marketing|viralnog]] videa. Iduće godine napravljena je dulja inačica u obliku glazbenog spota, koja je već [[2008.]] na [[YouTube|YouTubeu]] pregledana više milijuna puta<ref>{{Citiranje weba | url=https://web.archive.org/web/20091115054344/https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0| title=YouTube - The Gummy Bear Song - Long English Version| date=2007-10-09| publisher=Gummybear International| last=Dodd| first=Pete| access-date=2026-11-06| archive-date=2008-12-05| url-status=live| language=en}}</ref>{{Efn|Arhivirana inačica mrežne stranice iz 2009.}} (ne uključujući ponovne, neovlaštene objave od strane trećih lica), dok danas taj broj iznosi preko četiri milijarde. == Diskografija == * ''[[I Am Your Gummy Bear]]'' (2007.) * ''[[La La Love to Dance]]'' (2010.) * ''Christmas Jollies'' (2010.) * ''Party Pop'' (2015.) * ''The Gummy Bear Album'' (2019.) * ''Gummy Bear Album 2020'' (2020.) * ''Holiday Fun Time'' (2021.) ==Bilješke== {{Notelist}} ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gummibar.net/ Gummibär] službena stranica [[Kategorija:Animirani likovi]] pnm1on37gcm14l5lnxagsyo6sbm3gud 7631745 7631741 2026-11-06T23:20:08Z ~2026-59030-30 377766 /* Popularnost */ 7631745 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}}{{Nedostaju izvori}}{{Wikipoveznice}} {{Infookvir glazbenik | Img = | Pseudonim = Gumi Medo, Gummy Bear, Gumimaci | Ime = Gummibär | Logo = GBLogo.png | Žanr = [[dance]], [[eurodance]], [[Bubblegum pop| bubblegum dance]] | Producentska_kuća = Gummybear International | URL = http://www.thegummybear.com/ }} '''Gummibär''' ([[njemački jezik|njem]]. "gumeni medvjed") [[Antropomorfizam|antropomorfni]] je [[lik]] u obliku istoimenog bombona koji se pojavljuje kao virtualni pjevač<ref>{{Citiranje rada| title=Virtual Pop: Gender, Ethnicity, and Identity in Virtual Bands and Vocaloid| chapter=Virtual Bands with Non-Human Members| last=Stark| first=Alicia| publisher=Cardiff University| page=378| date=2018| url=https://orca.cardiff.ac.uk/id/eprint/110112/1/2018StarkANPhD.pdf| place=Cardiff| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106140348/https://orca.cardiff.ac.uk/id/eprint/110112/1/2018StarkANPhD.pdf| archive-date=2026-11-06| access-date=2026-11-06| url-status=live| type=doktorat| language=hr}}</ref> [[eurodance]] glazbe i plesač u [[3D računalna grafika|računalnim animacijama]]. Debitirao je [[2006.]] godine pjesmom "Ich bin dein Gummibär", koja je bila u prodaji kao ''realtone'' melodija zvona na mobitelima. Popratni video spot na [[YouTube|YouTubeu]] je prikupio preko 4 milijarde pregleda.<ref>{{Citiranje weba | url=https://ytlarge.com/data-viewer/video/astISOttCQ0| archive-url=| title=YouTube Data Viewe &#124; YTLarge| date=2026-11-06| publisher=Ezoic| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=The Gummy Bear Song - Long English Version|url=https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0|date=2007-10-09|accessdate=2024-09-05| last=Dodd| first=Pete|publisher=Gummybear International|language=en}}</ref> Pjesme (uglavnom obrade svjetskih hitova)<ref>{{Citiranje weba|title=Cover Songs Archives|url=https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|access-date=2024-09-05|website=Gummibär|language=en-US|archive-date=11. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240911154434/https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|url-status=dead}}</ref> i crtani filmovi s Gummibärom nastavili su izlaziti [[2010-ih]] i [[2020-ih]], ali nisu nadmašili uspjeh prvijenca. Tvorac je Christian Schneider, a dizajnirao ga je Pete Dodd, ujedno i režiser slavnog videa.<ref>{{Citiranje weba | url=https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| archive-url=https://web.archive.org/web/20180618215941/https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| title=petedodd.com &#124; GUMMY BEAR| date=2017| last=Dodd| first=Peter| publisher=Pete Dodd| access-date=2026-11-06| archive-date=2018-06-18| url-status=live| language=en}}</ref> Njegovo tijelo, zdepaste građe i boje limete, odjeveno je u gaćice [[oker]] žute boje. Ima velike oči s izrazito malim plavim šarenicama, dok mu je lijevo uho dijelom odgriznuto. Trodimenzionalni model s vremenom je neznatno izmijenjen od izvornika koji je napravio Kim Fredriksen. Trenutačni dizajn ima preoblikovanu njušku i izražajnije lice. == Popularnost == Gummibär se pojavio u doba kada je prodaja multimedijskog sadržaja na mobitelima protokolom WAP<ref>{{Citiranje weba | chapter=Technical Aspects of Ringtone Delivery| url=https://decisions.cb-cda.gc.ca/cb-cda/decisions/en/item/366606/index.do| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106141007/https://decisions.cb-cda.gc.ca/cb-cda/decisions/en/item/366606/index.do| title=SOCAN - Tariff 24 (Ringtones), 2003-2005 - Copyright Board of Canada| date=2006-08-18| publisher=Copyright Board of Canada| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref> značajno rasla.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Mobile Music Shows its Potential| journal=Digital Music Report| volume=3| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| place=London| url=https://miz.org/de/media/377/download?attachment| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106131608/https://miz.org/de/media/377/download?attachment| pages=10-11| date=2006-01| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| language=en}}</ref> Plasirala ga je njemačka medijska kuća ''Jamba!'', koja je prethodnih godina već postigla međunarodni uspjeh [[Crazy Frog|Crazy Frogom]], likom slične naravi. Putem WAP-a prodavale su se njegove fotografije i pjesma "Ich bin dein Gummibär", koja je bila popularan ''ringtone'' dostupan na više jezika. U Hrvatskoj je [[2009.]] godine preinačena kao "Kiki Clown" radi reklamne kampanje za [[Kraš|Kraševe]] bombone Ki-Ki, koju je uz autorovu dozvolu proizvela agencija Bruketa&Žinić.<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106015017/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| title=Video: Zbog gumenih bombona opet kontroverze oko Brukete i Žinića - Index.hr| date=2009-05-28| last=Vukičević| first=Lana| publisher=Index promocija| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=hr}}</ref> Lik je stekao naročito visoku popularnost u Grčkoj, gdje se koristio i kao reklamna maskota mesoprerađivačke tvrtke Ifantis, a njegov film ''The Yummy Gummy Search for Santa'' bio je sinkroniziran na [[grčki jezik]], te prikazan u kinima,<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106023712/https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| title=The Yummy Gummy Search for Santa (Video 2012) - Release info - IMDb| publisher=IMDb.com| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=Ο GUMMY BEAR ΣΩΖΕΙ ΤΟΝ ΑΪ ΒΑΣΙΛΗ GREEK Yummy Gummy Search For Santa Christmas Special|url=https://www.youtube.com/watch?v=kc7zWkphnc4|date=2015-11-26|accessdate=2024-09-05|last=The Official Gummibär Channel}}</ref> dok je drugdje bio dostupan samo na [[DVD|DVD-u]]. Godine [[2011.]] imao je sedmi po redu najprodavaniji album na grčkom tržištu.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Greece| journal=Recording Industry in Numbers| volume=| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| editor-last=Lopes| editor-first=Gabriela| url=http://proxy.siteo.com.s3.amazonaws.com/www.snepmusique.com/file/rin2012.pdf| archive-url=https://web.archive.org/web/20131206001827/http://proxy.siteo.com.s3.amazonaws.com/www.snepmusique.com/file/rin2012.pdf| page=51| year=2012| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2013-12-06| language=en}}</ref> == Glazbeni spot == Videouradak od 30 sekundi u kojem Gummibär skače i pleše dok mu iz gaćica viri stražnjica, objavljen je [[14. srpnja]] [[2006.]]<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.youtube.com/watch?v=q5hJK--Nd24| title=GUMMIBÄR - YouTube| date=2006-07-14| access-date=2026-11-06| url-status=live| language=DE}}</ref> Tokom godine postao je jedan od ranih primjera [[Viralni marketing|viralnog]] videa. Iduće godine napravljena je dulja inačica u obliku glazbenog spota, koja je već [[2008.]] na [[YouTube|YouTubeu]] pregledana više milijuna puta<ref>{{Citiranje weba | url=https://web.archive.org/web/20091115054344/https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0| title=YouTube - The Gummy Bear Song - Long English Version| date=2007-10-09| publisher=Gummybear International| last=Dodd| first=Pete| access-date=2026-11-06| archive-date=2008-12-05| url-status=live| language=en}}</ref>{{Efn|Arhivirana inačica mrežne stranice iz 2009.}} (ne uključujući ponovne, neovlaštene objave od strane trećih lica), dok danas taj broj iznosi preko četiri milijarde. == Diskografija == * ''[[I Am Your Gummy Bear]]'' (2007.) * ''[[La La Love to Dance]]'' (2010.) * ''Christmas Jollies'' (2010.) * ''Party Pop'' (2015.) * ''The Gummy Bear Album'' (2019.) * ''Gummy Bear Album 2020'' (2020.) * ''Holiday Fun Time'' (2021.) ==Bilješke== {{Notelist}} ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gummibar.net/ Gummibär] službena stranica [[Kategorija:Animirani likovi]] pcg3o50ufgarre0b8ehdp9n1e3vylve 7631746 7631745 2026-11-06T23:20:33Z ~2026-59030-30 377766 /* Popularnost */ 7631746 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}}{{Nedostaju izvori}}{{Wikipoveznice}} {{Infookvir glazbenik | Img = | Pseudonim = Gumi Medo, Gummy Bear, Gumimaci | Ime = Gummibär | Logo = GBLogo.png | Žanr = [[dance]], [[eurodance]], [[Bubblegum pop| bubblegum dance]] | Producentska_kuća = Gummybear International | URL = http://www.thegummybear.com/ }} '''Gummibär''' ([[njemački jezik|njem]]. "gumeni medvjed") [[Antropomorfizam|antropomorfni]] je [[lik]] u obliku istoimenog bombona koji se pojavljuje kao virtualni pjevač<ref>{{Citiranje rada| title=Virtual Pop: Gender, Ethnicity, and Identity in Virtual Bands and Vocaloid| chapter=Virtual Bands with Non-Human Members| last=Stark| first=Alicia| publisher=Cardiff University| page=378| date=2018| url=https://orca.cardiff.ac.uk/id/eprint/110112/1/2018StarkANPhD.pdf| place=Cardiff| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106140348/https://orca.cardiff.ac.uk/id/eprint/110112/1/2018StarkANPhD.pdf| archive-date=2026-11-06| access-date=2026-11-06| url-status=live| type=doktorat| language=hr}}</ref> [[eurodance]] glazbe i plesač u [[3D računalna grafika|računalnim animacijama]]. Debitirao je [[2006.]] godine pjesmom "Ich bin dein Gummibär", koja je bila u prodaji kao ''realtone'' melodija zvona na mobitelima. Popratni video spot na [[YouTube|YouTubeu]] je prikupio preko 4 milijarde pregleda.<ref>{{Citiranje weba | url=https://ytlarge.com/data-viewer/video/astISOttCQ0| archive-url=| title=YouTube Data Viewe &#124; YTLarge| date=2026-11-06| publisher=Ezoic| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=The Gummy Bear Song - Long English Version|url=https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0|date=2007-10-09|accessdate=2024-09-05| last=Dodd| first=Pete|publisher=Gummybear International|language=en}}</ref> Pjesme (uglavnom obrade svjetskih hitova)<ref>{{Citiranje weba|title=Cover Songs Archives|url=https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|access-date=2024-09-05|website=Gummibär|language=en-US|archive-date=11. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240911154434/https://www.thegummybear.com/categories/cover-songs/|url-status=dead}}</ref> i crtani filmovi s Gummibärom nastavili su izlaziti [[2010-ih]] i [[2020-ih]], ali nisu nadmašili uspjeh prvijenca. Tvorac je Christian Schneider, a dizajnirao ga je Pete Dodd, ujedno i režiser slavnog videa.<ref>{{Citiranje weba | url=https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| archive-url=https://web.archive.org/web/20180618215941/https://petedodd.com/portfolio_page/gummy-bear/| title=petedodd.com &#124; GUMMY BEAR| date=2017| last=Dodd| first=Peter| publisher=Pete Dodd| access-date=2026-11-06| archive-date=2018-06-18| url-status=live| language=en}}</ref> Njegovo tijelo, zdepaste građe i boje limete, odjeveno je u gaćice [[oker]] žute boje. Ima velike oči s izrazito malim plavim šarenicama, dok mu je lijevo uho dijelom odgriznuto. Trodimenzionalni model s vremenom je neznatno izmijenjen od izvornika koji je napravio Kim Fredriksen. Trenutačni dizajn ima preoblikovanu njušku i izražajnije lice. == Popularnost == Gummibär se pojavio u doba kada je prodaja multimedijskog sadržaja na mobitelima protokolom WAP<ref>{{Citiranje weba | chapter=Technical Aspects of Ringtone Delivery| url=https://decisions.cb-cda.gc.ca/cb-cda/decisions/en/item/366606/index.do| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106141007/https://decisions.cb-cda.gc.ca/cb-cda/decisions/en/item/366606/index.do| title=SOCAN - Tariff 24 (Ringtones), 2003-2005 - Copyright Board of Canada| date=2006-08-18| publisher=Copyright Board of Canada| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref> značajno rasla.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Mobile Music Shows its Potential| journal=Digital Music Report| volume=3| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| place=London| url=https://miz.org/de/media/377/download?attachment| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106131608/https://miz.org/de/media/377/download?attachment| pages=10-11| date=2006-01| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| language=en}}</ref> Plasirala ga je njemačka medijska kuća ''Jamba'', koja je prethodnih godina već postigla međunarodni uspjeh [[Crazy Frog|Crazy Frogom]], likom slične naravi. Putem WAP-a prodavale su se njegove fotografije i pjesma "Ich bin dein Gummibär", koja je bila popularan ''ringtone'' dostupan na više jezika. U Hrvatskoj je [[2009.]] godine preinačena kao "Kiki Clown" radi reklamne kampanje za [[Kraš|Kraševe]] bombone Ki-Ki, koju je uz autorovu dozvolu proizvela agencija Bruketa&Žinić.<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106015017/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-zbog-gumenih-bombona-opet-kontroverze-oko-brukete-i-zinica/435737.aspx| title=Video: Zbog gumenih bombona opet kontroverze oko Brukete i Žinića - Index.hr| date=2009-05-28| last=Vukičević| first=Lana| publisher=Index promocija| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=hr}}</ref> Lik je stekao naročito visoku popularnost u Grčkoj, gdje se koristio i kao reklamna maskota mesoprerađivačke tvrtke Ifantis, a njegov film ''The Yummy Gummy Search for Santa'' bio je sinkroniziran na [[grčki jezik]], te prikazan u kinima,<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| archive-url=https://web.archive.org/web/20261106023712/https://www.imdb.com/title/tt2502186/releaseinfo/?ref_=tt_dt_rdat| title=The Yummy Gummy Search for Santa (Video 2012) - Release info - IMDb| publisher=IMDb.com| access-date=2026-11-06| archive-date=2026-11-06| url-status=live| language=en}}</ref><ref>{{Citation|title=Ο GUMMY BEAR ΣΩΖΕΙ ΤΟΝ ΑΪ ΒΑΣΙΛΗ GREEK Yummy Gummy Search For Santa Christmas Special|url=https://www.youtube.com/watch?v=kc7zWkphnc4|date=2015-11-26|accessdate=2024-09-05|last=The Official Gummibär Channel}}</ref> dok je drugdje bio dostupan samo na [[DVD|DVD-u]]. Godine [[2011.]] imao je sedmi po redu najprodavaniji album na grčkom tržištu.<ref>{{Citiranje časopisa| title=Greece| journal=Recording Industry in Numbers| volume=| publisher=International Federation of the Phonographic Industry| editor-last=Lopes| editor-first=Gabriela| url=http://proxy.siteo.com.s3.amazonaws.com/www.snepmusique.com/file/rin2012.pdf| archive-url=https://web.archive.org/web/20131206001827/http://proxy.siteo.com.s3.amazonaws.com/www.snepmusique.com/file/rin2012.pdf| page=51| year=2012| url-status=live| access-date=2026-11-06| archive-date=2013-12-06| language=en}}</ref> == Glazbeni spot == Videouradak od 30 sekundi u kojem Gummibär skače i pleše dok mu iz gaćica viri stražnjica, objavljen je [[14. srpnja]] [[2006.]]<ref>{{Citiranje weba | url=https://www.youtube.com/watch?v=q5hJK--Nd24| title=GUMMIBÄR - YouTube| date=2006-07-14| access-date=2026-11-06| url-status=live| language=DE}}</ref> Tokom godine postao je jedan od ranih primjera [[Viralni marketing|viralnog]] videa. Iduće godine napravljena je dulja inačica u obliku glazbenog spota, koja je već [[2008.]] na [[YouTube|YouTubeu]] pregledana više milijuna puta<ref>{{Citiranje weba | url=https://web.archive.org/web/20091115054344/https://www.youtube.com/watch?v=astISOttCQ0| title=YouTube - The Gummy Bear Song - Long English Version| date=2007-10-09| publisher=Gummybear International| last=Dodd| first=Pete| access-date=2026-11-06| archive-date=2008-12-05| url-status=live| language=en}}</ref>{{Efn|Arhivirana inačica mrežne stranice iz 2009.}} (ne uključujući ponovne, neovlaštene objave od strane trećih lica), dok danas taj broj iznosi preko četiri milijarde. == Diskografija == * ''[[I Am Your Gummy Bear]]'' (2007.) * ''[[La La Love to Dance]]'' (2010.) * ''Christmas Jollies'' (2010.) * ''Party Pop'' (2015.) * ''The Gummy Bear Album'' (2019.) * ''Gummy Bear Album 2020'' (2020.) * ''Holiday Fun Time'' (2021.) ==Bilješke== {{Notelist}} ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gummibar.net/ Gummibär] službena stranica [[Kategorija:Animirani likovi]] pnm1on37gcm14l5lnxagsyo6sbm3gud 0 740924 7631799 7628640 2026-11-07T03:43:34Z Stephan1000000 219608 77 7631799 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Goruća zemlja | slika = Fire_Country_logo.png | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = Fire Country | format_serije = [[Akcijski film|akcija]]<br>[[Dramska serija|drama]] | autor = Max Thieriot<br>Tony Phelan<br>Joan Rater | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = Fil Eisler | uvodna_glazba = | glumci = Max Thieriot<br>Kevin Alejandro<br>Jordan Calloway<br>Stephanie Arcila<br>Jules Latimer<br>Diane Farr<br>Billy Burke | pripovjedač = | država = {{DZ+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_epizoda = 77 | broj_sezona = 5 | producent = Val Stefoff<br>Ted Babcock<br>Barbara Friend | izvršni_producent = Max Thieriot<br>Tony Phelan<br>Joan Rater<br>[[Jerry Bruckheimer]]<br>Jonathan Littman<br>KristieAnne Reed | urednik = | lokacija = Fort Langley, [[Vancouver]] | trajanje_epizode = 42 minuta | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] | početak_serije = [[7. listopada]] [[2022.]] | kraj_serije = | u_hrv = [[Star Channel|STAR]] {{small|(sez. 1 – 2)}}<br>[[Star Life|STAR Life]] {{small|(sez. 3)}}<br>[[Doma TV]] | početak_serije_hrv = [[7. listopada]] [[2022.]] | kraj_serije_hrv = | povezano = [[Šerifov teritorij (televizijska serija)|Šerifov teritorij]] | web_stranica = https://www.cbs.com/shows/fire-country/ | imdb_id = 16098700 }} '''''Goruća zemlja''''' (engleski: '''''Fire Country''''') je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[televizijska serija]] koju su zajedno stvorili [[Max Thieriot]], [[Tony Phelan]] i [[Joan Rater]], s Maxom Thieriotom u glavnim ulogama, a producirao [[Jerry Bruckheimer]]. Emitira se na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u od [[7. listopada]] [[2022.]] U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se premijerno prikazuje na kanalu [[Star Channel|STAR]] od [[28. veljače]] [[2023.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=28. veljače 2023.|title=Serija “Vatrena zemlja” od 28. februara na kanalu FOX|url=https://www.grazia.rs/lifestyle/serija-vatrena-zemlja-od-28-februara-na-kanalu-fox|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230509121542/https://www.grazia.rs/lifestyle/serija-vatrena-zemlja-od-28-februara-na-kanalu-fox|archive-date=2023-05-09|access-date=9. svibnja 2023.|website=grazia.rs}}</ref> U siječnju [[2026.]] CBS je obnovio seriju za petu sezonu.<ref name=":5">{{Citiranje weba|last=Otterson|first=Joe|date=2026-01-22|title=‘Matlock,’ ‘NCIS’ ‘Tracker,’ ‘Georgie & Mandy’s First Marriage,’ Among 10 Shows Renewed at CBS|url=https://variety.com/2026/tv/news/matlock-ncis-tracker-elsbeth-georgie-mandy-renewed-cbs-1236638187/|access-date=2026-06-28|website=Variety|language=en-US}}</ref> == Radnja == Bode Donovan je mladi zatvorenik s problematičnom prošlošću. Nadajući se da će se iskupiti i skratiti kaznu, pridružuje se kao volonter vatrogasnom programu u "Kalifornijskom programu konzervatorskih kampova" u kojem zatvorenici pomažu Kalifornijskom odjelu za šumarstvo i zaštitu od požara, poznatom kao "Cal Fire". Na kraju je raspoređen u svojem rodnom gradu u sjevernoj Kaliforniji, gdje mora raditi zajedno s bivšim prijateljima, drugim zatvorenicima i elitnim vatrogascima kako bi ugasio velike požare koji muče regiju. == Pregled serije == Prva sezona premijerno se prikazala u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim državama]] na kanalu [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] od 7. listopada 2022. do 19. svibnja 2023. Serija je 6. siječnja 2023. obnovljena za drugu sezonu koja se prikazuje od 16. velječe 2024.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=6. siječnja 2023.|title=‘Fire Country’ Renewed For Second Season By CBS|url=https://deadline.com/2023/01/fire-country-renewed-second-season-by-cbs-1235213230/|url-status=live|access-date=9. svibnja 2023.|website=Deadline}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=13. studenoga 2023.|title=CBS Sets 2024 Premiere Dates For Delayed Scripted Series, Confirms ‘Matlock’ & ‘Poppa’s House’ Move To Next Season|url=https://deadline.com/2023/11/cbs-2024-premiere-dates-scripted-series-post-strike-1235600901/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231113171351/https://deadline.com/2023/11/cbs-2024-premiere-dates-scripted-series-post-strike-1235600901/|archive-date=13. studenoga 2023.|access-date=15. studenoga 2023.|website=deadline.com}}</ref> U ožujku 2024. CBS je obnovio seriju za treću sezonu koja se prikazuje od 18. listopada 2024.<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-12|title=‘Fire Country’ Scores Season 3 Renewal At CBS|url=https://deadline.com/2024/03/fire-country-season-3-renewal-cbs-1235856143/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240312202450/https://deadline.com/2024/03/fire-country-season-3-renewal-cbs-1235856143/|archive-date=2024-03-12|access-date=2024-03-14|website=Deadline}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-07-13|title=CBS Fall Premiere Dates: ‘Blue Bloods’ Final Episodes, ‘FBI’ Trio, ‘Matlock’ Reboot, ‘Survivor’ & More|url=https://deadline.com/2024/07/cbs-fall-premiere-dates-2024-1236008913/|url-status=live|access-date=2024-10-28|website=Deadline|language=en-US}}</ref> U veljači [[2025.]] serija je obnovljena za četvrtu sezonu,<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=2025-02-20|title=CBS Renews ‘Tracker’, ‘Elsbeth’, ‘Fire Country’ And ‘NCIS’ Dramas|url=https://deadline.com/2025/02/cbs-renews-tracker-elsbeth-fire-country-ncis-dramas-1236295968/|url-status=live|access-date=2025-04-26|website=Deadline|language=en-US}}</ref> koja premijerno počinje 17. listopada 2025. U siječnju [[2026.]] CBS je obnovio seriju za petu sezonu.<ref name=":5" /> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se premijerno prikazuje na kanalu [[Star Channel|STAR]] od [[28. veljače]] [[2023.]]<ref name=":1" /> Od [[9. ožujka]] do [[14. travnja]] [[2024.]], prva sezona prikazala se na kanalu [[Doma TV]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova dramska serija "Goruća zemlja" od 9. ožujka na Doma TV-u!|url=https://domatv.dnevnik.hr/serije/goruca-zemlja/clanak/goruca-zemlja-nova-dramska-serija-goruca-zemlja-od-9-ozujka-na-doma-tv-u---835475.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240309100435/https://domatv.dnevnik.hr/serije/goruca-zemlja/clanak/goruca-zemlja-nova-dramska-serija-goruca-zemlja-od-9-ozujka-na-doma-tv-u---835475.html|archive-date=2024-03-09|access-date=2024-03-14|website=[[Doma TV]]}}</ref> Treća sezona počela se prikazivati [[17. lipnja]] [[2025.]] na kanalu [[Star Life]]. {{Pregled serije |boja1 = orangered |epizode1 = 22 |premijera1 = {{premijera|7|10|2022}} |finale1 = {{finale|19|5|2023}} |mreža1 = CBS |premijeraHR1 = {{premijera|28|2|2023}} |finaleHR1 = {{finale|25|7|2023}} |mrežaHR1 = [[Star Channel|Star]] |boja2 = #FFD008 |epizode2 = 10 |premijera2 = {{premijera|16|2|2024}} |finale2 = {{finale|17|5|2024}} |premijeraHR2 = {{premijera|12|6|2024}} |finaleHR2 = {{finale|27|6|2024}} |mrežaHR2 = |boja3 = #85454E |epizode3 = 20 |premijera3 = {{premijera|18|10|2024}} |finale3 = {{finale|25|4|2025}} |premijeraHR3 = {{premijera|17|6|2025}} |finaleHR3 = {{finale|20|8|2025}} |mrežaHR3 = [[Star Life]] |boja4 = #FFFF00 |epizode4 = 20 |premijera4 = {{premijera|17|10|2025}} |finale4 = {{finale|22|5|2026}} |premijeraHR4 = {{TBA}} |finaleHR4 = premijera |mrežaHR4 = – |boja5 = #80A42A |epizode5 = 13 |premijera5 = {{premijera|9|10|2026}} |finale5 = {{finale|||2027}} |premijeraHR5 = {{TBA}} |finaleHR5 = premijera |mrežaHR5 = }} == Glumačka postava == === Glavni likovi === * [[Max Thieriot]] kao Bode Donovan (aka Bode Leone), zatvorenik koji se pridružuje vatrogasnom programu u sjevernoj Kaliforniji. Zbog smrti sestre, a zatim i pljačke promijenio je prezime kako ne bi dodatno beščašćio obitelj. * [[Kevin Alejandro]] kao Manny Perez, nadzornik zatvorenika i Gabrielin otac, kao mladić bio je pritvorenik i dobrovoljni vatrogasac. * [[Jordan Calloway]] kao Jake Crawford, vatrogasac pod Vinceovim zapovjedništvom i Gabrielin i Rileyin bivši dečko. * [[Stephanie Arcila]] kao Gabriela Perez, olimpijska atletičarka i Mannyjina kći, umorna od sportskog života, pokušava ući u vatrogasce. * [[Jules Latimer]] kao Eve Edwards, vješta vatrogaskinja pod Vinceovim zapovjedništvom. * [[Diane Farr]] kao Sharon Leone, voditeljica odjela, Vinceova supruga, Rileyina i Bodeina majka, za razliku od supruga zadovoljna je povratkom sina. Tijekom prve sezone sazna se da je bolesna. * [[Billy Burke]] kao Vince Leone, vođa bataljuna 1508, Sharonin suprig, Rileyin i Bodeov otac. === Sporedni likovi === * W. Tré Davis kao Freddy "Goat" Mills, zatvorenik Cal Fire i Bodeov prijatelj * Michael Trucco kao Luke Leone, Vinceov brat * Jade Pettyjohn kao Riley Leone, Vinceova i Sharonina pokojna kći, Bodeina mlađa sesta i Eveina najbolja prijateljica * Sabina Gadecki kao Cara, Bodina bivše djevojka * April Amber Telek kao Dolly Burnet, Bodina tetaBode's aunt * Aaron Pearl kao Chief Paulie Burnett, Bodeov ujak * Zach Tinker kao Collin O'Reilly/Alex Shawcross, vatrogasac na probaciji. * Katrina Reynolds kao Cookie, Freddova djevojka. * Karen LeBlanc kao Dr. Lilly Crawford, Jakeova majka * Fiona Rene kao Rebecca Lee, zatvorenica i bivša odvjetnica * Julianne Christie kao Kate * Barclay Hope kao Father Pascal * JP Padda kao Andy * Ian Tracey kao Wes * Rebecca Mader kao Faye, šefica privatne vatrogasne tvrtke * Kanoa Goo kao Kyle, a Gabrielina prijateljica * Kane Brown kao Robin * Crystal Balint kao Erika Snow * Riley Davis kao Troy * Rafael de la Fuente kao Diego (''Sezona 2'') * Tye White kao Cole, bivši MMA borac koji je Bodeov cimer iz ćelije (''Sezona 2'') * Jason O'Mara kao Liam, zgodni vatrogasac koji je bivši Sharonin kolega (''Sezona 2'') * Alix West Lefler kao Genevieve (''Sezona 2'') == Produkcija == === Razvoj === U studenom 2021. [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] je objavio da razvija seriju u kojoj glume [[Max Thieriot]], [[Tony Phelan]] i [[Joan Rater]], na temelju Thierotovih iskustava. Potencijalna serija tada je bila poznata pod imenom "Cal Fire".<ref>{{Citiranje weba|date=15. studenoga 2021.|title=‘Cal Fire’ Drama From Max Thieriot, Tony Phelan, Joan Rater & Jerry Bruckheimer Television In Works At CBS|url=https://deadline.com/2021/11/cal-fire-drama-max-thieriot-tony-phelan-joan-rater-jerry-bruckheimer-television-cbs-1234873402/|url-status=live|access-date=9. svibnja 2023.|website=Deadline}}</ref> Pilot epizodu su napisali Phelan i Rater, s Thieriotom kao koscenaristom, a režirao [[James Strong]]. Serija je premijerno prikazana [[7. listopada]] [[2022.]] CBS je 6. siječnja 2023. seriju obnovio za drugu sezonu.<ref name=":0" /> Ožujka [[2024.]] obnovovljena je za treću sezonu.<ref name=":2" /> === Snimanje === Snimanje serije započelo je u srpnju 2022. u [[Vancouver|Vancouveru]] u [[Kanada|Kanadi]], a završila u travnju 2023. Serija koristi obližnje selo [[Fort Langley]] za prikaz fiktivnog grada "Edgewater",<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2022.|title=New CBS Series FIRE COUNTRY From Max Thieriot Starts Filming in Vancouver|url=http://hollywoodnorthbuzz.com/2022/07/new-cbs-series-fire-country-from-max-thieriot-starts-filming-in-vancouver.html|url-status=live|access-date=9. svibnja 2023.|website=hollywoodnorthbuzz.com}}</ref> u sjevernoj Kaliforniji. Osim toga, uspostavljanje kadrova za grad Edgewood snimljeno je u [[Rio Dell (Kalifornija)|Rio Dellu]], u okrugu Humboldt u Kaliforniji. == Spinoff == {{glavni|Šerifov teritorij (televizijska serija)|l1=Šerifov teritorij}} Dana [[23. siječnja]] [[2024.]] objavljeno je da će predloženi spin-off serije Goruća zemlja biti predstavljen putem [[Pilot (epizoda)|pilot epizode]] koja će biti dio druge sezone s [[Morena Baccarin|Morenom Baccarin]] u glavnoj ulozi.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-01-23|title=Morena Baccarin To Headline ‘Fire Country’ Spinoff In Works At CBS|url=https://deadline.com/2024/01/morena-baccarin-star-fire-country-sheriff-spinoff-cbs-1235801140/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240413035059/https://deadline.com/2024/01/morena-baccarin-star-fire-country-sheriff-spinoff-cbs-1235801140/|archive-date=2024-04-01|access-date=2024-05-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Šesta epizoda pod nazivom "''Alert the Sheriff''" predstavila je Baccarinov lik Mickey Fox. Dana [[2. svibnja]] 2024. CBS Studios se pridružio produkciji serije, a kasnije ju nazvao ''Sheriff Country'',<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-05-02|title=‘Fire Country’ Spinoff ‘Sheriff Country’ Starring Morena Baccarin Ordered To Series By CBS For 2025-26 Season|url=https://deadline.com/2024/05/fire-country-spinoff-sheriff-country-series-order-morena-baccarin-cbs-1235902599/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240503010516/https://deadline.com/2024/05/fire-country-spinoff-sheriff-country-series-order-morena-baccarin-cbs-1235902599/|archive-date=2024-05-03|access-date=2024-05-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> u Hrvatskoj poznata pod imenom "''Šerifov teritorij''" == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.cbs.com/shows/fire-country/}} na cbs.com * {{službena|https://www.starchannel-hr.com/serije/star/goruca-zemlja}} na Star Channel * {{imdb|id=16098700|naslov=Fire Country}} [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] sw3p4w9gw8has50qsty8gzyuox4gbbf 0 743759 7631847 6666684 2026-11-07T08:24:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631847 wikitext text/x-wiki {{Žene u crvenom}} '''Petra Šabić''' ([[Zagreb]], [[19. svibnja]] [[1995]].) - [[hrvat]]ska [[slikar]]ica Rođena je u Zagrebu 19. svibnja 1995. godine. Osnovnu školu i [[Gimnazija Bjelovar|gimnaziju]] završila je u [[Bjelovar]]u. Diplomirala je na dva smjera [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademije likovnih umjetnosti]] u [[Zagreb]]u – najprije je 2019. stekla diplomu iz [[likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] u klasi profesorice Gordane Balić, a 2021. iz [[slikarstvo|slikarstva]] u klasi profesorice [[Ksenija Turčić|Ksenije Turčić]].<ref>https://www.klikni.hr/sredisnja-hr/2021/11/02/petra-u-svojim-radovima-krsi-pravila-a-umjesto-na-zid-slike-postavlja-u-prostor/ Preuzeto 23. lipnja 2023.</ref> Petra Šabić s dvije kolegice dobila je [[Rektorova nagrada|Rektorovu nagradu]] za projekt Ciklus kreativno-umjetničkih radionica „UMMA – umjetnička mama” - u suradnji s Dječjim domom Zagreb i štićenicama Majčinskog doma Zagreb.<ref>https://express.24sata.hr/kultura/ako-je-vjera-opijum-za-narod-umjetnost-je-opijum-nama-20376?page=1 Preuzeto 23. lipnja 2023.</ref> Prvu svoju samostalnu [[izložba|izložbu]] „Zbiranja” imala je 2018. godine u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović” u [[Bjelovar]]u. Do kraja 2022. godine izlagala je na deset samostalnih i dvadeset sedam skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu ([[Indija]], [[Vijetnam]], [[Srbija]]).<ref>https://www.samobor.hr/galerija-prica/petra-sabic-transpersonalno-n8391 Preuzeto 23. lipnja 2023.</ref> Izradila je [[ilustracija|ilustracije]] za publikaciju međunarodnog književnog natječaja „Lapis Histriae 2020” te ilustracije za prvu inačicu ilustriranog „[[Rječnik stranih riječi (Klaić)|Rječnika stranih riječi]]” [[Bratoljub Klaić|Bratoljuba Klaića]].<ref>https://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idart=2303 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230623213241/https://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idart=2303 |date=23. lipnja 2023. }} Preuzeto 23. lipnja 2023.</ref> Članica je i suradnica [[HDLU|Hrvatskog društva likovnih umjetnika]] te suradnica [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Šabić, Petra}} [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] e51auuijnlqxj280jsu6htz56iytp2b 0 745408 7631766 7584769 2026-11-07T00:01:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 10 #IABot (v2.0.9.7) 7631766 wikitext text/x-wiki {{prijevod-eng}} '''Obrazovna tehnologija''' kombinirana je upotreba računalnog hardvera, softvera i obrazovne teorije i prakse za olakšavanje [[Učenje|učenja]] .<ref>{{Citiranje weba |last=Robinson |first=Rhonda |last2=Molenda |first2=Michael |last3=Rezabek |first3=Landra |title=Facilitating Learning |url=http://www.aect.org/publications/EducationalTechnology/ER5861X_C002.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150922040507/http://www.aect.org/publications/EducationalTechnology/ER5861X_C002.pdf |archive-date=22. rujna 2015. |access-date=18. ožujka 2016. |website=Association for Educational Communications and Technology}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Mastellos |first=Nikolaos |last2=Tran |first2=Tammy |last3=Dharmayat |first3=Kanika |last4=Cecil |first4=Elizabeth |last5=Lee |first5=Hsin-Yi |last6=Wong |first6=Cybele C. Peng |last7=Mkandawire |first7=Winnie |last8=Ngalande |first8=Emmanuel |last9=Wu |first9=Joseph Tsung-Shu |last10=Hardy |first10=Victoria |last11=Chirambo |first11=Baxter Griphin |date=2. travnja 2018. |title=Training community healthcare workers on the use of information and communication technologies: a randomised controlled trial of traditional versus blended learning in Malawi, Africa |url=https://doi.org/10.1186/s12909-018-1175-5 |journal=[[BMC Medical Education]] |volume=18 |issue=1 |pages=61 |doi=10.1186/s12909-018-1175-5 |issn=1472-6920 |pmc=5879741 |pmid=29609596}}</ref> Kada se spominje kraticom, edtech, često se odnosi na industriju tvrtki koje stvaraju obrazovnu tehnologiju.<ref>{{Citiranje novina |last=Woo |first=Stu |date=30. siječnja 2017. |title=What's Better in the Classroom—Teacher or Machine? |work=The Wall Street Journal |url=https://www.wsj.com/articles/whats-better-in-the-classroomteacher-or-machine-1485772201 |url-status=live |access-date=26. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112033201/https://www.wsj.com/articles/whats-better-in-the-classroomteacher-or-machine-1485772201 |archive-date=12. studenoga 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=22. prosinca 2020. |title=To win post-pandemic, edtech needs to start thinking big |url=https://techcrunch.com/2020/12/22/to-win-post-pandemic-edtech-needs-to-start-thinking-big |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201227082346/https://techcrunch.com/2020/12/22/to-win-post-pandemic-edtech-needs-to-start-thinking-big/ |archive-date=27. prosinca 2020. |access-date=26. prosinca 2020. |website=TechCrunch}}</ref> Uz praktično obrazovno iskustvo, obrazovna tehnologija temelji se na teoretskom znanju iz različitih disciplina kao što su komunikacija, edukacija, psihologija, sociologija, umjena inteligencija i informatika. Ona obuhvaća nekoliko područja uključujući [[Teorija učenja (obrazovanje)|teoriju učenja]], usvajanje računalnih znanja, [[obrazovanje na daljinu]], online učenje i [[m-učenje]] gdje se koriste mobilne tehnologije. == Definicija == Udruga za obrazovne komunikacije i tehnologiju definirala je obrazovnu tehnologiju kao "studiju i etičku praksu koja olakšava učenje i poboljšava performanse stvaranjem, korištenjem i upravljanjem prikladnih tehnoloških procesa i resursa. Obrazovna tehnologija označava nastavnu tehnologiju kao "teoriju i praksu dizajna, razvoja, korištenja, upravljanja i evaluacije procesa i resursa za učenje". Kao takva odnosi se na sve važeće i pouzdane primijenjene obrazovne znanosti, poput opreme, procesa i procedura koji proizlaze iz znanstvenih istraživanja, dok se u danom kontekstu može odnositi na teorijske, algoritamske i heurističke procese: nužno ne podrazumijeva fizičku tehnologiju. Obrazovna tehnologija je proces integriranja tehnologije u obrazovanje u pozitivnom smislu koji promovira raznovrsniju okolinu za učenje i način da studenti nauče kako se koristiti tehnologijom kao i njihove zajedničke zadatke. Prema tome, nekoliko diskretnih aspekata opisuje intelektualni i tehnološki razvoj obrazovne tehnologije: * Obrazovna tehnologija kao teorija i praksa obrazovnih pristupa učenju. * Obrazovna tehnologija kao tehnološki alati i mediji, na primjer masovni online tečajevi, koji pomažu u komunikaciji znanja, te njegovom razvoju i razmjeni. To je obično ono na što ljudi misle kada koriste izraz "edtech". * Obrazovna tehnologija za sustave upravljanja učenjem (LMS), kao što su alati za upravljanje studentima i nastavnim planom i programom te informacijski sustavi upravljanja obrazovanjem (EMIS). * Obrazovna tehnologija kao što je upravljanje pozadinskim uredima, kao što su sustavi upravljanja obukom za logistiku i upravljanje proračunom te Learning Record Store (LRS) za pohranu i analizu podataka učenja. * Sama obrazovna tehnologija kao obrazovni predmet; takvi se tečajevi mogu nazvati "studiji računarstva" ili " informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT)C.<ref>Report by Tech.Ed.Gov (2017). NETP17.</ref> == Povezani pojmovi == [[Datoteka:Kugleramme.jpg|mini| [[Abak]]us s početka 20. stoljeća korišten u danskoj [[Osnovna škola|osnovnoj školi]]]] Obrazovna tehnologija je cjelokupan termin za materijalne alate i procese, te za teorijske temelje kao potpora učenju i podučavanju. Obazovna tehnologija nije organičena na visoku tehnologiju, već se odnosi na sve ono št poboljšava učenje u učionicama korištenjem miješanog učenja, učenja licem u lice ili online učenja. Obrazovni tehnolog je osoba obučena za rad u polju obrazovne tehnologije. Obrazovni tehnolozi pokušavaju analizirati, oblikovati, razviti, implementirati i evaluirati procese i alate za poboljšavanje učenja. Dok se pojam ''obrazovnog tehnologa'' koristi prvenstveno u Sjedinjenim Američkim Državama, ''tehnolog učenja'' sinoniman je pojam koji se koristi u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Kanadi. Moderna elektronička obrazovna tehnologija je važan dio današnjeg društva. Obrazovna tehnologija obuhvaća e-učenje, nastavnu tehnologiju, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u obrazovanju, obrazovnu tehnologiju, tehnologiju učenja, učenje multimedija, učenje poboljšano tehnologijom, instrukcije putem računala, instrukcije upravljane putem računala, obučavanje putem računala, instrukcije potpomognute računalom, usvajanje znanja putem interneta, fleksibilno učenje, usvajanje znanja putem web-a, online edukaciju, digitalno edukacijsku suradnju, distribuirano učenje, komunikaciju posredovanu računalom, cyber-učenje i multimodalne instrukcije, virtualno obrazovanje, osobna okruženja za učenje, umreženo učenje, virtualna okruženja za učenje (koja se još nazivaju platformama za učenje), m-učenje, sveprisutno učenje i digitalnu edukaciju. Svaki od ovih brojnih termina ima svoje pobornike koji ukazuju na potencijalna razlikovna obilježja. Međutim, mnogi termini i pojmovi na području obrayovne tehnologije su nejadno definirani. Na primjer, Fiedlerova analiza literature otkrila je potpuni nedostatak suglasnosti o sastavnim dijelovima osobnog okruženja za učenje. Štoviše, Moore je smatrao da ove terminologije naglašavaju određene značajke kao što su pristupi digitalizaciji, komponente ili načini dostave, umjesto da su temeljno različite po konceptu ili načelu. Na primjer, [[m-učenje]] ''ističe'' pokretljivost koja omogućuje promjenu vremena, mjesta, dostupnost i kontekst učenja; ipak, njegova svrha i konceptualna ''načela'' pripadaju području obrazovne tehnologije. U praksi, kako se tehnologija razvijala, posebni "usko definirani" aspekt terminologije koji je prvotno bio naglašen imenom, utopio se u opće područje obrazovne tehnologije. U početcima, "virtualno učenje" koje je usko definirano u semantičkomsemantičkom smislu, podrazumijevalo je ulazak u simulaciju okoliša virtualnog svijeta, na primjer u liječenju [[Posttraumatski stresni poremećaj|posttraumatskog stresnog poremećaja]] (PTSP).<ref>{{Citiranje weba |date=27. srpnja 2010. |title=Universities Use Second Life to Teach Complex Concepts |url=http://www.govtech.com/education/Universities-Use-Second-Life-to-Teach.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004213356/http://www.govtech.com/education/Universities-Use-Second-Life-to-Teach.html |archive-date=4. listopada 2013. |access-date=3. listopada 2013. |publisher=Government Technology}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=DoD gives PTSD help 'second life' in virtual reality &#124; Article &#124; The United States Army |url=http://www.army.mil/article/50751/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023055515/http://www.army.mil/article/50751/ |archive-date=23. listopada 2013. |access-date=22. listopada 2013. |publisher=Army.mil}}</ref> U praksi, "virtualni edukacijski tečaj" odnosi se na bilo koji nastavni tečaj u kojem se sve, ili barem značajan dio, izvodi putem [[Internet]]a. "Virtualno" se koristi na širi način kako bi opisalo tečaj koji se ne predaje u učionici licem u lice, već putem zamjenskog načina koji se konceptualno i "virtualno" može povezati s predavanjem u učionici, što znači da ljudi ne moraju ići u fizičku učionicu da bi učili. Stoga, virtualno obrazovanje odnosi se na oblik učenja na daljinu u kojem se sadržaj tečaja dostavlja različitim metodama aplikacija za upravljanje tečajevima, [[Multimedija|multimedijski]] resursi i videokonferencije.<ref>{{Citiranje weba |last=Malegam |first=F |date=13. prosinca 2022. |title=How to Empower eLearning with Virtual Classrooms in WordPress? |url=https://elearning.adobe.com/2022/12/how-to-empower-elearning-with-virtual-classrooms-in-wordpress/ |url-status=live |website=Adobe}}</ref> Virtualno obrazovanje i simulirane mogućnsoti učenja, poput igara ili disekcija, pružaju prilike učenicima da povežu sadržaj učionice s autentičnim situacijama.<ref name=":4">{{Citiranje knjige |title=How people learn: Brain, mind, experience |url=https://archive.org/details/howpeoplelearnbr00natirich |publisher=National Academies Press |year=2000 |editor-last=J. Bransford |location=Washington, DC |pages=206–230 |chapter=Technology to support learning |editor-last2=A. Brown |editor-last3=R. R. Cocking}}</ref> Obrazovni sadržaj, sveprisutnan u predmetima, svuda je oko učenika, koji možda čak i nije svjestan procesa učenja.<ref name="Teaching English as a Second/Foreign Language in a Ubiquitous Learning Environment: A Guide for ESL/EFL Instructors">{{Citiranje knjige |last=Alsheail |first=Abdulrahman |url=http://csuchico-dspace.calstate.edu/bitstream/handle/10211.4/184/5%209%202010%20Abdulrahman%20Alsheail.pdf?sequence=1 |title=Teaching English as a Second/Foreign Language in a Ubiquitous Learning Environment: A Guide for ESL/EFL Instructors |publisher=(Master's Project) |year=2010 |access-date=2. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140207152602/http://csuchico-dspace.calstate.edu/bitstream/handle/10211.4/184/5%209%202010%20Abdulrahman%20Alsheail.pdf?sequence=1 |archive-date=7. veljače 2014. |url-status=dead}}</ref> Kombinacija prilagodljivog učenja, korištenjem individualiziranog sučelja i materijala, koji se prilagođavaju pojedincu, koji tako dobiva osobno raznoliku poduku, sa sveprisutnim digitalnim resursima i mogućnostima učenja na nizu mjesta i u različito vrijeme, nazvana je pametnim učenjem.<ref name="Hwang2014">Hwang, G. J. (2014). Definition, framework, and research issues of smart learning environments-a context-aware ubiquitous learning perspective. Smart Learning Environments, 1(1), 1-14.</ref><ref name="Kinshuk2016">{{Citiranje časopisa |last=Kinshuk |last2=Chen |first2=Nian-Shing |last3=Cheng |first3=I-Ling |last4=Chew |first4=Sie Wai |date=17. veljače 2016. |title=Evolution Is not enough: Revolutionizing Current Learning Environments to Smart Learning Environments |journal=International Journal of Artificial Intelligence in Education |volume=26 |issue=2 |pages=561–581 |doi=10.1007/s40593-016-0108-x |doi-access=free}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Spector |first=Jonathan Michael |date=16. listopada 2014. |title=Conceptualizing the emerging field of smart learning environments |journal=Smart Learning Environments |volume=1 |issue=1 |doi=10.1186/s40561-014-0002-7 |doi-access=free}}</ref> Pametno učenje je sastavni dio koncepta [[Pametni grad|pametnog grada]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Andone |first=Diana |url=https://www.researchgate.net/publication/268774144 |title=2014 International Conference on Web and Open Access to Learning (ICWOAL) |last2=Holotescu |first2=Carmen |last3=Grosseck |first3=Gabriela |date=26. studenoga 2014. |isbn=978-1-4799-5739-2 |pages=1–4 |doi=10.1109/ICWOAL.2014.7009244}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Lombardi |first=Patrizia |last2=Giordano |first2=Silvia |last3=Farouh |first3=Hend |last4=Yousef |first4=Wael |date=Lipanj 2012. |title=Modelling the smart city performance |journal=Innovation: The European Journal of Social Science Research |volume=25 |issue=2 |pages=137–149 |doi=10.1080/13511610.2012.660325}}</ref> == Povijest == [[Datoteka:19th_century_classroom,_Auckland_-_0795.jpg|mini|Učionica iz 19. stoljeća, Auckland]] Pomoć ljudima i djeci da uče na načine koji su lakši, brži, precizniji ili jeftiniji može se pratiti sve do pojave vrlo ranog alata, poput slikanja na zidovima pećina.<ref name="Molenda2">Molenda, M. (2008). "Historical foundations". In M. J. Spector, M. D. Merrill, J. Merrienboer, & M. P. Driscoll (Eds.), ''Handbook of Research on Educational Communications and Technology'' (Third., pp. 3–20). New York, NY: Lawrence Earlbaum Associates.</ref><ref>Nye, D. (2007). ''Technology Matters: Questions to Live With''. Cambridge MA: MIT Press.</ref> Korišteni su razni tipovi [[abak]]a. [[Ploča za pisanje|Ploče za pisanje]] i [[Ploča|ploče]] koristile su se barem tisuću godina.<ref>{{Citiranje knjige |last=Biruni, Muhammad ibn Ahmad |url=https://archive.org/stream/alberunisindiaac01biru#page/182/mode/2up |title=Alberuni's India. An account of the religion, philosophy, literature, geography, chronology, astronomy, customs, laws, and astrology of India about A.D. 1030 |last2=Sachau, Eduard |publisher=K. Paul, Trench, Trübner & Co. |year=1910 |location=London}}</ref> Knjige i brošure su od svog nastanka imale važnu ulogu u obrazovanju. Od početka dvadesetog stoljeća, [[strojevi za umnožavanje]] kao što su [[Geštetner|mimeograf]] i [[Gestetner]] uređaji za šablone koristili su se za proizvodnju kratkih serija kopija (obično 10-50 kopija) za korištenje u učionici ili kod kuće. Upotreba medija u obrazovne svrhe općenito se povezuje s prvim desetljećem 20. stoljeća,<ref name="Saettler2">Saettler, P. (1990). ''The Evolution of American Educational Technology''. Englewood, CO: Libraries Unlimited.</ref> kada su se pojavili [[obrazovni film]]ovi (1900-ih) i mehanički [[nastavni stroj]]evi Sidneya Presseya (1920-ih). Prva sveobuhvatna provjera znanja [[Više izbora|putem višestrukog izbora]] bila je [[Vojska Alfa|Army Alpha]], koja se koristila za procjenu inteligencije i posebno sposobnosti vojnih regruta za vrijeme Prvog svjetskog rata. Daljnja široka primjena tehnologija korištena je za obuku vojnika tijekom i nakon Drugog svjetskog rata uz korištenje [[film]]ova i drugih posredovanih materijala, poput [[grafoskop]]a. Pojam [[hipertekst]]a može se pratiti do opisa [[memex]]a koje je 1945. iznio Vannevar Bush. [[Datoteka:Cuisenaire-Rods-2.png|mini|Cuisenaire štapovi]] [[Dijaprojektor]]i su se široko koristili tijekom 1950-ih u obrazovnim institucionalnim okruženjima. Cuisenaire štapovi osmišljeni su 1920-ih i doživjeli su široku primjenu od kasnih 1950-ih. Sredinom 1960-ih, profesori psihologije sa, Patrick Suppes i Richard C. Atkinson, eksperimentirali su s korištenjem računala za poučavanje aritmetike i pravopisa putem [[teleprintera]] učenicima [[Osnovna škola|osnovnih škola]] u objedinjenom školskom okrugu Palo Alto u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref>{{Citiranje časopisa |last=Suppes, P. |last2=Jerman, M. |last3=Groen, G. |year=1966 |title=Arithmetic drills and review on a computer-based teletype |url=http://suppes-corpus.stanford.edu/articles/comped/54-5.pdf |url-status=dead |journal=The Arithmetic Teacher |volume=13 |issue=4 |pages=303–309 |doi=10.5951/AT.13.4.0303 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305160358/http://suppes-corpus.stanford.edu/articles/comped/54-5.pdf |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=4. rujna 2015.}}</ref> Obrazovni program za nadarenu mladež [[Sveučilišta Standford]] potječe iz tih ranih eksperimenata. Online obrazovanje potječe iy 1960. sa [[Sveučilište Illinois|Sveučilišta Illinois]]. Iako internet nije bio stvoren još jedno desetljeće, studenti su mogli pristupiti informacijama iz predavanja putem povezanih računalnih terminala. Online učenje pojavilo se 1982. kada je Zapadni institut za bihevioralne znanosti u La Jolli, Kalifornija, otvorio svoju Školu menadžmenta i strateških studija. Škola je koristila računalne konferencije putem Sustava elektroničke razmjene informacija (EIES) Instituta za tehnologiju u New Jerseyju kako bi pružila program obrazovanja na daljinu poslovnim izvršiteljima.<ref>See Rowan, Roy (1983). Executive Ed. at Computer U. Fortune, 7 March 1983; Feenberg, Andrew (1993). "Building a Global Network: The WBSI Experience", in L. Harasim, ed., ''Global Networks: Computerizing the International Community'', MIT Press, pp. 185-197.</ref> Od 1985. godine, Connected Education je ponudio prvi potpuno online magistarski studij medijskih studija, kroz The New School u New Yorku, također putem EIES sustava računalnih konferencija.<ref name="T.H.E.">{{Citiranje weba |last=Withrow |first=Frank |date=1. lipnja 1997. |title=Technology in Education and the Next Twenty-Five Years |url=http://thejournal.com/Articles/1997/06/01/Technology-in-Education-and-the-Next-TwentyFive-Years.aspx |website=T.H.E. Journal}}</ref><ref name="Netweaver">{{Citiranje weba |last=Gail S. Thomas |date=1. veljače 1988. |title=Connected Education, Inc. |url=http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080827214245/http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-date=27. kolovoza 2008. |access-date=25. kolovoza 2008. |website=Netweaver |publisher=Electronic Networking Association}}</ref> Naknadni tečajevi su se nudili 1986. putem Elektroničke sveučilišne mreže za računala DOS i Commodore 64. Godine 2002., [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]] je počeo s pružanjem besplatnih online tečajeva. Do 2009., oko 5,5&nbsp;milijuna studenata pohađalo je barem jedan online tečaj. Trenutno, jedan od tri studenta na fakultetu pohađa barem jedan online. Na Sveučilištu DeVry, od svih studenata koji stječu diplomu prvostupnika, 80% stječe dvije trećine svojih zahtjeva online. Također, 2014. godine, od 5.8&nbsp;milijuna studenata koji su pohađali tečajeve online, 2,58 milijuna pohađalo je sve svoje tečajeve online. Iz ovih podataka može se zaključiti da je broj studenata koji pohađaju online nastavu u stalnom porastu.<ref>{{Citiranje weba |date=9. lipnja 2017. |title=Promises and pitfalls of online education |url=https://www.brookings.edu/research/promises-and-pitfalls-of-online-education/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620051048/https://www.brookings.edu/research/promises-and-pitfalls-of-online-education/ |archive-date=20. lipnja 2018. |access-date=19. ožujka 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Hickey |first=Ryan |date=12. svibnja 2014. |title=The history of online education |url=https://www.petersons.com/articles/online-degrees/online-education-history |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180319084900/https://www.petersons.com/articles/online-degrees/online-education-history |archive-date=19. ožujka 2018. |access-date=19. ožujka 2018. |website=Peterson's}}</ref> Nedavni članak "Događa se promjena: online obrazovanje kao novi paradigma u učenju", autorice Linde Harasim, obuhvaća pregled povijesti online obrazovanja kao i okvir za razumijevanje vrste potrebe koju ono zadovoljava. Koncept daljinskog učenja već je izumljen prije mnogo stoljeća. Vrijednost online [[Obrazovanje|obrazovanja]] ne leži u njegovoj sposobnosti da uspostavi metodu za daljinsko učenje, već u njegovoj snazi da ovaj vrsta učenja učini efikasnijom pružajući sredstvo putem kojeg instruktor i studenti mogu virtualno međusobno komunicirati u stvarnom vremenu. Tema online obrazovanja započela je uglavnom krajem 1900-ih godina kada su institucije i tvrtke počele stvarati proizvode za pomoć učenicima u učenju. Ove grupe su željele dalje razvijati obrazovne usluge diljem svijeta, prvenstveno u zemljama u razvoju. 1960. godine, Sveučilište Illinois stvorilo je sustav povezanih računalnih terminala poznat kao Intranet kako bi studentima omogućilo pristup snimljenim predavanjima i nastavnim materijalima koje su mogli gledati ili koristiti u slobodno vrijeme. Ovaj tip koncepta nazvan PLATO (programirana logika za automatizirane nastavne operacije) brzo se proširio diljem svijeta. Mnoge institucije usvojile su ovu sličnu tehniku dok je internet bio u fazi razvoja. Godine 1971. [[Ivan Illich]] objavio je iznimno utjecajnu knjigu, ''[./Https://en.wikipedia.org/wiki/Deschooling_Society Deschooling Society]'' u kojoj je zamislio "mreže učenja" kao model za povezivanje ljudi s potrebnim oblicima učenja. Sedamdesete i osamdesete godine 20. stoljeća donijele su značajan doprinos u području učenja zasnovanog na računalima od strane [[Murray Turoff|Murrayja Turoffa]] i [[Starr Roxanne Hiltz]] na [[Tehnološki institut New Jersey|Tehnološkom institutu u New Jerseyju]],<ref>Hiltz, S. (1990). "Evaluating the Virtual Classroom". In Harasim, L. (ed.) ''Online Education: Perspectives on a New Environment''. New York: Praeger, pp. 133–169.</ref> kao i razvoje na [[Sveučilište Guelph|Sveučilištu Guelph]] u Kanadi.<ref name="Mason. R 1989">Mason. R. and Kaye, A. (1989). ''Mindweave: Communication, Computers and Distance Education''. Oxford, UK: Pergamon Press.</ref> U Ujedinjenom Kraljevstvu, Vijeće za obrazovnu tehnologiju podržavalo je upotrebu obrazovne tehnologije, posebice upravljanje vladinim[[Nacionalni razvojni program računalno potpomognutog učenja|Nacionalnim programom razvoj učenja uz pomoć računala]]<ref>{{Citiranje weba |last=Avis |first=Peter |date=9. listopada 2014. |title=1973-1977 The National Development Programme NDPCAL |url=http://www.edtechhistory.org.uk/history/the_1970s/ndpcal.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170106233448/http://www.edtechhistory.org.uk/history/the_1970s/ndpcal.html |archive-date=6. siječnja 2017. |access-date=7. studenoga 2014. |website=Educational Technology}}</ref> (1973. – 1977.) i [[Obrazovni program za mikroelektroniku|Programom za obrazovanje iz mikroelektronike]] (1980. – 1986.). Do sredine 1980-ih, pristup sadržaju tečajeva postao je moguć u mnogim sveučilišnim knjižnicama. U računalnoj obuci (CBT) ili računalnom učenju (CBL), interakcija učenja odvijala se između studenata i računalnih vježbi ili simulacija mikrosvijeta. Digitalna komunikacija i umrežavanje u obrazovanju započeli su sredinom 1980-ih. Obrazovne institucije počele su iskorištavati novi medij nudeći tečajeve daljinskog učenja putem računalne mreže za informacije. Rani e-učebni sustavi, temeljeni na računalnom učenju/obuci, često su replicirali autokratske stilove poučavanja, pri čemu je uloga e-učebnog sustava pretpostavljena za prijenos znanja, za razliku od kasnije razvijenih sustava temeljenih na računalno potpomognutom suradničkom učenju (CSCL), koji su poticali zajednički razvoj znanja. Videokonferencija je bila važan prethodnik današnjih obrazovnih tehnologija. Ovaj rad je posebno bio popularan u muzejskom obrazovanju. Čak i u posljednjim godinama, videokonferencija je postala sve popularnija te je 2008. – 2009. godine dosegnula više od 20.000 studenata širom Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Nedostaci ove vrste obrazovne tehnologije su očigledni: kvaliteta slike i zvuka često su zrnaste ili pikselirane; videokonferencija zahtijeva postavljanje vrste mini televizijskog studija unutar muzeja za emitiranje, prostor postaje problem, a potrebna je specijalizirana oprema kako za pružatelja tako i za sudionika.<ref>Crow, W. B. & Din, H. (2009). ''Unbound By Place or Time: Museums and Online Learning''. Washington, DC: American Association of Museums, 9–10.</ref> Otvoreno sveučilište u Velikoj Britaniji<ref name="Mason. R 1989"/> i Sveučilište British Columbia (gdje je Web CT, sada uključen u Blackboard Inc., prvi put razvijen) započeli su revoluciju korištenja interneta za dostavu učenja,<ref>Bates, A. (2005). ''Technology, e-Learning and Distance Education''. London: Routledge.</ref> s intenzivnim korištenjem web-temeljenu obuku, online učenje na daljinu i online rasprave između učenika.<ref name="eurodl2007">{{Citiranje časopisa |last=Johnson, Henry M |year=2007 |title=Dialogue and the construction of knowledge in e-learning: Exploring students' perceptions of their learning while using Blackboard's asynchronous discussion board |url=http://www.eurodl.org/index.php?tag=120&article=151&article=251 |url-status=dead |journal=European Journal of Open, Distance and E-Learning |volume=10 |issue=1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121116211219/http://www.eurodl.org/index.php?tag=120&article=151&article=251 |archive-date=16. studenoga 2012. |access-date=22. listopada 2013.}}</ref> Praktičari kao što je Harasim (1995)<ref>Harasim, L., Hiltz, S., Teles, L. and Turoff, M. (1995). ''Learning Networks: A Field Guide to Teaching and Learning Online''. Cambridge, MA: MIT Press.</ref> stavili su veliki naglasak na korištenje umreženog učenja. S pojavom [[World Wide Web]]a 1990-ih, učitelji su se upustili u metodu korištenja tehnologija u nastajanju za korištenje stranica orijentiranih na više objekata, ili sustava virtualne stvarnosti temeljenih na tekstu, za izradu web-stranica za tečajeve zajedno s jednostavnim setovima uputa za njihove učenike. Do 1994. godine osnovana je prva online srednja škola. 1997. godine, Graziadei je opisao kriterije za evaluaciju proizvoda i razvoj tehnološki utemeljenih tečajeva koji uključuju mobilnost, repliciranje, skalabilnost, pristupačnost te visoku vjerojatnost dugoročne isplativosti.<ref name="Graziadei">Graziadei, W. D., et al., 1997. [http://horizon.unc.edu/projects/monograph/CD/Technological_Tools/Graziadei.html Building Asynchronous and Synchronous Teaching-Learning Environments: Exploring a Course/Classroom Management System Solution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100613073824/http://horizon.unc.edu/projects/monograph/CD/Technological_Tools/Graziadei.html|date=13 June 2010}}.</ref> Unaprijeđena funkcionalnost [[internet]]a omogućila je nove načine komunikacije s [[Multimedija|multimedijalnim sadržajima]] ili web kamerama. Nacionalni centar za statistiku obrazovanja procjenjuje da se broj učenika od prvog do dvanaestog razreda upisanih u programe daljinskog online učenja povećao za 65% od 2002. do 2005. godine, uz veću fleksibilnost, jednostavniju komunikaciju između učitelja i učenika te brze povratne informacije o predavanjima i zadacima. Prema istraživanju provedenom 2008. godine od strane američkog [[Ministarstvo obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrazovanja]], tijekom akademske godine 2006. – 2007., otprilike 66% javnih i privatnih institucija visokog obrazovanja koje sudjeluju u programima studentske financijske pomoći nudilo je neke tečajeve daljinskog učenja; podaci pokazuju da je 77% upisa u tečajeve za stjecanje bodova uključivalo online komponentu. [potrebna citacija] 2008. godine, Vijeće Europe usvojilo je izjavu kojom se podržava potencijal e-učenja za promicanje jednakosti i poboljšanja obrazovanja diljem Europske unije.<ref>{{Citiranje weba |title=Recommendation 1836 (2008) |url=http://assembly.coe.int/Main.asp?link=/Documents/AdoptedText/ta08/EREC1836.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130322020711/http://assembly.coe.int/Main.asp?link=%2FDocuments%2FAdoptedText%2Fta08%2FEREC1836.htm |archive-date=22. ožujka 2013. |access-date=7. svibnja 2013. |website=Realising the full potential of e-learning for education and training |publisher=Council of Europe}}</ref> Komunikacija posredovana računalom (CMC) odvija se između učenika i instruktora posredstvom računala. Za razliku od toga, CBT/CBL obično označava individualizirano (samostalno) učenje, dok CMC uključuje olakšavanje od strane odgojitelja/mentora i zahtijeva skaliranje fleksibilnih aktivnosti učenja. Osim toga, moderna informacijsko-komunikacijska tehnologija pruža obrazovanju alate za održavanje zajednica učenja i povezane zadatke upravljanja znanjem. Učenici koji odrastaju u digitalnom dobu imaju veliko izlaganje raznovrsnim medijima.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Craft |first=Anna |date=Srpanj 2012. |title=Childhood in a digital age: creative challenges for educational futures |url=http://oro.open.ac.uk/37518/3/97E20EDA.pdf |url-status=live |journal=London Review of Education |volume=10 |issue=2 |pages=173–190 |doi=10.1080/14748460.2012.691282 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181221084155/http://oro.open.ac.uk/37518/3/97E20EDA.pdf |archive-date=21. prosinca 2018. |access-date=2. siječnja 2019.}}</ref> Velike visokotehnološke tvrtke financiraju škole kako bi im omogućile poučavanje putem tehnologije.<ref>{{Citiranje novina |date=25. svibnja 2011. |title=Technology in Schools: Weighing The Pros And Cons |work=[[Huffington Post]] |url=http://www.huffingtonpost.com/2010/10/22/technology-in-schools-wei_n_772674.html |url-status=live |access-date=21. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140423040408/http://www.huffingtonpost.com/2010/10/22/technology-in-schools-wei_n_772674.html |archive-date=23. travnja 2014.}}</ref> 2015. bila je prva godina u kojoj su neprofitne organizacije s privatnim statusom imale više online studenata nego organizacije s profitnim ciljevima, iako su javna sveučilišta i dalje imala najveći broj online studenata. Jesen 2015. godine, više od 6 milijuna studenata upisalo je barem jedan online tečaj.<ref>{{Citiranje weba |date=3. svibnja 2017. |title=Study: Online Course Enrollment Rising Rapidly at Private Nonprofits |url=https://www.usnews.com/higher-education/online-education/articles/2017-05-03/study-online-learning-enrollment-rising-fastest-at-private-nonprofit-schools |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171024191113/https://www.usnews.com/higher-education/online-education/articles/2017-05-03/study-online-learning-enrollment-rising-fastest-at-private-nonprofit-schools |archive-date=24. listopada 2017. |access-date=3. svibnja 2017. |website=U.S. News}}</ref> Godine 2020., zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], mnoge škole diljem svijeta bile su prisiljene zatvoriti se, što je rezultiralo sve većim brojem osnovnoškolskih učenika koji sudjeluju u online učenju, dok su studenti na sveučilištima upisivali online tečajeve kako bi provodili nastavu na daljinu.<ref>{{Citiranje weba |date=27. ožujka 2020. |title=As Schools Close Over Coronavirus, Protect Kids' Privacy in Online Learning |url=https://www.hrw.org/news/2020/03/27/schools-close-over-coronavirus-protect-kids-privacy-online-learning |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200410003127/https://www.hrw.org/news/2020/03/27/schools-close-over-coronavirus-protect-kids-privacy-online-learning |archive-date=10. travnja 2020. |access-date=17. travnja 2020. |website=Human Rights Watch |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Sean |first=Allan |date=25. rujna 2020. |title=How Covid-19 brought the University of Toronto Class of '24 Together Online |publisher=Brooke Godfrey |url=https://www.wizeprep.com/blog/how-covid-19-brought-the-university-of-toronto-class-of-24-together-online |url-status=live |access-date=9. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210809185709/https://www.wizeprep.com/blog/how-covid-19-brought-the-university-of-toronto-class-of-24-together-online |archive-date=9. kolovoza 2021.}}</ref> Organizacije poput [[UNESCO|UNESCO-]] a angažirale su tehnološka rješenja za obrazovanje kako bi pomogle školama u provođenju nastave na daljinu .<ref>{{Citiranje weba |last=Unesco |date=5. ožujka 2020. |title=Distance learning solutions |url=https://en.unesco.org/covid19/educationresponse/solutions |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200331143436/https://en.unesco.org/themes/education-emergencies/coronavirus-school-closures/solutions |archive-date=31. ožujka 2020. |access-date=11. svibnja 2020.}}</ref> Produženi lockdowni i fokus na online učenje zbog pandemije privukli su rekordne iznose risk kapitala u sektor edukacijske tehnologije.<ref>{{Citiranje knjige |last=Kaplan |first=Andreas |url=https://books.emeraldinsight.com/page/detail/Higher-Education-at-the-Crossroads-of-Disruption/?k=9781800715042 |title=Higher Education at the Crossroads of Disruption: the University of the 21st Century |date=6. travnja 2021. |isbn=978-1-80071-504-2 |author-link=Andreas Kaplan |access-date=14. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210129073826/https://books.emeraldinsight.com/page/detail/Higher-Education-at-the-Crossroads-of-Disruption/?k=9781800715042 |archive-date=29. siječnja 2021. |url-status=live}}</ref> Samo u Sjedinjenim Američkim Državama, edukacijske tehnološke tvrtke su 2020. godine prikupile 1,78 milijardi dolara risk kapitala u 265 transakcija, u usporedbi s 1,32 milijarde dolara u 2019. godini. <ref>{{Citiranje weba |date=28. siječnja 2021. |title=13 investors say lifelong learning is taking edtech mainstream |url=https://social.techcrunch.com/2021/01/28/12-investors-say-lifelong-learning-is-taking-edtech-mainstream/ |access-date=1. veljače 2021. |website=TechCrunch |language=en-US |url-status=dead}}</ref> == Teorija == Različite [[Pedagogija|pedagoške]] perspektive ili [[Teorija učenja (obrazovanje)|teorije učenja]] mogu se razmotriti prilikom oblikovanja i interakcije s obrazovnom tehnologijom. Teorija e-učenja ispituje te pristupe. Ove teorijske točke gledišta svrstane su u tri glavne teorijske škole ili filozofske okvire: [[biheviorizam]], kognitivizam i konstruktivizam . === Biheviorizam === Ovaj teorijski okvir razvijen je u ranom 20. stoljeću temeljem eksperimenata o učenju životinja koje su proveli [[Ivan Petrovič Pavlov|Ivan Pavlov]], Edward Thorndike, Edward C. Tolman, Clark L. Hull i BF Skinner. Mnogi su psiholozi koristili ove rezultate kako bi razvili teorije o ljudskom učenju, no suvremeni odgojitelji općenito vide [[biheviorizam]] kao jedan aspekt holističke sinteze. Podučavanje u behaviorizmu povezano je s obukom koja naglašava eksperimente učenja životinja. Budući da behaviorizam podrazumijeva pristup poučavanju ljudi kako nešto učiniti uz uporabu nagrada i kazni, povezan je s obukom ljudi.<ref>{{Citiranje knjige |last=Green |first=Thomas |title=The activities of teaching |url=https://archive.org/details/activitiesofteac00gree |publisher=McGraw Hill |year=1971}}</ref> BF Skinner opsežno je pisao o poboljšanjima u poučavanju temeljenim na svojoj funkcionalnoj analizi verbalnog ponašanja<ref>{{Citiranje časopisa |last=Skinner |first=B.F. |year=1954 |title=The science of learning and the art of teaching |journal=[[Harvard Educational Review]] |volume=24 |pages=86–97}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Skinner |first=B.F. |year=1958 |title=Teaching machines |url=https://archive.org/details/sim_science_1958-10-24_128_3330/page/969 |journal=Science |volume=128 |issue=3330 |pages=969–77 |bibcode=1958Sci...128..969S |doi=10.1126/science.128.3330.969 |pmid=13592277}} and others see {{Citiranje weba |title=Dr. Burrhus Frederic Skinner: A Bibliography |url=http://www.bfskinner.org/f/EpsteinBibliography.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217104146/http://www.bfskinner.org/f/EpsteinBibliography.pdf |archive-date=17. prosinca 2008. |website=bfskinner.org}}</ref> te je napisao "The Technology of Teaching"<ref>{{Citiranje časopisa |last=Skinner BF |year=1965 |title=The technology of teaching |journal=[[Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences]] |volume=162 |issue=989 |pages=427–43 |bibcode=1965RSPSB.162..427S |doi=10.1098/rspb.1965.0048 |pmid=4378497}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Skinner |first=B.F. |year=1968 |title=The technology of teaching |url=https://archive.org/details/technologyofteac00skin |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |publisher=New York: Appleton-Century-Crofts |volume=162 |issue=989 |pages=427–43 |bibcode=1965RSPSB.162..427S |doi=10.1098/rspb.1965.0048 |pmid=4378497 |id=Library of Congress Card Number 68-12340 E 81290 |url-access=registration}}</ref> kao pokušaj da razbije mitove koji leže u osnovi suvremenog obrazovanja te da promovira svoj sustav koji je nazvao programirana nastava. Ogden Lindsley je razvio sustav učenja nazvan Celeration, koji se temeljio na analizi ponašanja, ali se značajno razlikovao od modela Kellera i Skinnera. === Kognitivizam === [[Kognitivna znanost]] prošla je značajne promjene u 1960-ima i 1970-ima, do te mjere da su neki opisivali to razdoblje kao "kognitivnu revoluciju", posebno kao reakciju na biheviorizam.<ref name=":5">{{Citiranje knjige |last=Irby |first=Beverly |title=Handbook of Educational Theories |last2=Brown |first2=Genevieve |last3=Lara-Alecio |first3=Rafael |last4=Jackson |first4=Shirley |publisher=IAP |year=2013 |isbn=978-1-61735-866-1 |location=Charlotte, NC |page=105}}</ref> Iako zadržava empirijski okvir [[Biheviorizam|biheviorizma]], teorije [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]] gledaju dalje od ponašanja kako bi objasnile učenje temeljeno na mozgu, razmatrajući kako ljudska memorija funkcionira kako bi poticala učenje. Ona se odnosi na učenje kao "sve procese kojima se senzorni ulaz transformira, reducira, razrađuje, pohranjuje, obnavlja i koristi" od strane ljudskog uma.<ref name=":5" /><ref>{{Citiranje knjige |last=Hergenhahn |first=B.R. |title=An Introduction to the History of Psychology |publisher=Wadsworth Cengage Learning |year=2008 |isbn=978-0-495-50621-8 |location=Belmont, CA |page=627}}</ref> Atkinson-Shiffrinov model pamćenja i Baddeleyev model [[Radna memorija|radnog memorije]] uspostavljeni su kao teorijski okviri. Računalna znanost i informacijska tehnologija imaju velik utjecaj na teoriju kognitivne znanosti. Kognitivni koncepti radne memorije (nekada poznate kao kratkoročna memorija) i dugoročne memorije olakšani su istraživanjima i tehnologijom u području računalne znanosti. Još jedan važan utjecaj u području kognitivne znanosti je [[Noam Chomsky]]. Danas istraživači se koncentriraju na teme poput kognitivnog opterećenja, [[Obradba informacija|obrade informacija]] i medijske psihologije. Ove teorijske perspektive utječu na oblikovanje nastave .<ref>{{Citiranje časopisa |last=deJong |first=T. |year=2010 |title=Cognitive Load Theory, Educational Research, and Instructional Design: Some Food for Thought |journal=Instructional Science |page=38}}</ref> Postoje dvije odvojene škole kognitivizma, a to su kognitivizam i socijalni kognitivizam. Prva se usredotočuje na razumijevanje razmišljanja ili kognitivnih procesa pojedinca, dok druga uključuje socijalne procese kao utjecaje na učenje osim kognicije.<ref name=":6">{{Citiranje knjige |last=Utley |first=Rose |title=Theory and Research for Academic Nurse Educators: Application to Practice |url=https://archive.org/details/theoryresearchfo0000utle |publisher=Jones & Bartlett Learning LLC |year=2010 |isbn=978-0-7637-7413-4 |location=Sudbury, MA |page=[https://archive.org/details/theoryresearchfo0000utle/page/23 23]}}</ref> Ove dvije škole ipak dijele stav da je učenje više od promjene ponašanja, već je mentalni proces koji koristi učenik.<ref name=":6" /> === Konstruktivizam === Edukacijski psiholozi razlikuju nekoliko vrsta konstruktivizma : individualni (ili psihološki) konstruktivizam, poput Piagetove teorije kognitivnog razvoja, i socijalni konstruktivizam. Ova vrsta konstruktivizma usredotočena je na to kako učenici sami konstruiraju značenje iz novih informacija, dok interakcijom s stvarnošću i drugim učenicima koji donose različite perspektive. Konstruktivistička učna okruženja zahtijevaju od učenika da koriste svoje prethodno znanje i iskustva kako bi formirali nove, povezane i/ili prilagodljive koncepte u učenju (Termos, 2012).<ref>{{Citiranje časopisa |last=Termos |first=Mohamad |year=2012 |title=Does the Classroom Performance System (CPS) Increase Students' Chances for Getting a Good Grade in College Core Courses and Increase Retention? |journal=International Journal of Technologies in Learning |volume=19 |issue=1 |pages=45–56 |doi=10.18848/2327-0144/cgp/v19i01/49144}}</ref> U ovom okviru, uloga nastavnika postaje uloga facilitatora koji pruža smjernice kako bi učenici mogli konstruirati vlastito znanje. Konstruktivistički odgojitelji moraju se pobrinuti da su prethodna iskustva učenja primjerena i povezana s poučavanim konceptima. Jonassen (1997) predlaže da su "dobro strukturirana" učna okruženja korisna za početnike, dok su "slabo strukturirana" okruženja korisna samo za naprednije učenike. koji koriste konstruktivističku perspektivu mogu naglašavati aktivno okruženje za učenje koje može uključivati [[Problemska nastava|učenje na temelju rješavanja problema]], učenje na temelju stvaranja projekta i učenje temeljeno na istraživanju, idealno uključeno u stvarne situacije u kojima učenici aktivno sudjeluju u aktivnostima kritičkog razmišljanja. Ilustrativnu raspravu i primjer možemo pronaći u primjeni konstruktivističkog kognitivnog učenja u računalnoj pismenosti 1980-ih godina, koja je uključivala programiranje kao sredstvo učenja. <ref name="Rosenberg">{{Citiranje knjige |last=Rosenberg |first=Richard |title=The Social Impact of Computers |url=https://archive.org/details/socialimpactofco0003rose |publisher=Elsevier Academic Press |year=2004 |isbn=978-0-12-597121-8 |location=Amsterdam}}</ref> {{Is|224}}''[[Logo (programski jezik)|LOGO]]'', programski jezik, predstavljao je pokušaj integracije Piagetovih ideja s računalima i tehnologijom.<ref name="Rosenberg" /><ref>{{Citiranje knjige |last=Cassidy |first=Margaret |title=Book Ends: The Changing Media Environment of American Classrooms |url=https://archive.org/details/bookendschanging0000cass |publisher=Hampton Press, Inc. |year=2004 |isbn=978-1-57273-492-0 |location=Cresskill, NJ |page=[https://archive.org/details/bookendschanging0000cass/page/223 223]}}</ref> U početku su postojale široke i nadajuće tvrdnje, uključujući "možda najkontroverzniju tvrdnju" da će "poboljšati općenite vještine rješavanja problema" u svim disciplinama.<ref name="Rosenberg" /> {{Is|238}}Međutim, vještine programiranja u ''LOGO-u'' nisu dosljedno donosile kognitivne koristi.<ref name="Rosenberg" /> {{Is|238}}Ono "nije bilo tako konkretno" kao što su tvrdili zagovornici, privilegirala je "jedan oblik zaključivanja nad drugima" i bilo je teško primijeniti razmišljanje na aktivnosti koje nisu temeljene na ''LOGO''-u.<ref>{{Citiranje knjige |last=Cassidy |first=Margaret |title=Book Ends: The Changing Media Environment of American Classrooms |url=https://archive.org/details/bookendschanging0000cass |publisher=Hampton Press, Inc. |year=2004 |isbn=978-1-57273-492-0 |location=Cresskill, NJ |page=[https://archive.org/details/bookendschanging0000cass/page/224 224]}}</ref> Krajem 1980-ih godina, LOGO i druge slične programske jezike izgubile su svoju novost i dominaciju te su postupno izgubile na važnosti zbog kritika.<ref>{{Citiranje knjige |last=Rosenberg |first=Richard |title=The Social Impact of Computers |url=https://archive.org/details/socialimpactofco0003rose |publisher=Elsevier Academic Press |year=2004 |isbn=978-0-12-597121-8 |location=Amsterdam |page=[https://archive.org/details/socialimpactofco0003rose/page/219 219]}}</ref> == Praksa == Mjera u kojoj e-učenje pomaže ili zamjenjuje druge pristupe učenju i poučavanju je varijabilna, krećući se na kontinuumu od potpune odsutnosti do potpuno [[World Wide Web|online]] učenja na daljinu .<ref name="Bates2003">Bates, A. and Poole, G. Effective Teaching with Technology in Higher Education San Francisco: Jossey-Bass/John Wiley, 2003</ref><ref>OECD (2005) E-Learning in Tertiary Education: Where Do We Stand? Paris: OECD</ref> Korišteni su različiti opisni termini (donekle nedosljedno) kako bi se kategorizirala razina korištenja tehnologije. Na primjer, "hibridno učenje" ili " mješovito učenje " može se odnositi na pomoć u nastavi i prijenosna računala ili može se odnositi na pristupe u kojima se tradicionalno vrijeme provedeno u učionici smanjuje, ali se ne eliminira i zamjenjuje nekim online učenjem.<ref>{{Citiranje weba |last=Baker |first=Celia |date=4. siječnja 2013. |title=Blended learning: Teachers plus computers equal success |url=http://www.deseretnews.com/article/865569876/Blended-learning-teachers-plus-computers-equal-success.html?pg=all |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023134021/http://www.deseretnews.com/article/865569876/Blended-learning-teachers-plus-computers-equal-success.html?pg=all |archive-date=23. listopada 2013. |access-date=30. siječnja 2014. |publisher=Desert News}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Strauss |first=Valerie |date=22. rujna 2012. |title=Three fears about blended learning |work=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/blogs/answer-sheet/post/three-fears-about-blended-learning/2012/09/22/56af57cc-035d-11e2-91e7-2962c74e7738_blog.html |url-status=live |access-date=26. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170716060535/https://www.washingtonpost.com/blogs/answer-sheet/post/three-fears-about-blended-learning/2012/09/22/56af57cc-035d-11e2-91e7-2962c74e7738_blog.html |archive-date=16. srpnja 2017.}}</ref> "Distribuirano učenje" može opisivati ili e-učenje kao komponentu hibridnog pristupa ili potpuno online okruženjeudaljenog učenja.<ref name="Bates2003" /> === Sinkroni i asinkroni === E-učenje može biti sinkrono ili asinkrono. Sinkrono učenje odvija se u stvarnom vremenu, svi sudionici interaktiraju istovremeno. Nasuprot tome, asinkrono učenje je prilagođeno vlastitom tempu i omogućuje sudionicima da sudjeluju u razmjeni ideja ili informacija bez ovisnosti o uključenosti drugih sudionika u isto vrijeme.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Kaplan |first=Andreas |year=2017 |editor-last=Rishi |editor-first=Bikramjit |editor2-last=Bandyopadhyay |editor2-first=Subir |title=Academia Goes Social Media, MOOC, SPOC, SMOC, and SSOC: The digital transformation of Higher Education Institutions and Universities |journal=Contemporary Issues in Social Media Marketing |publisher=Routledge |doi=10.4324/9781315563312-2}}</ref> Sinkrono učenje se odnosi na razmjenu ideja i informacija s jednim ili više sudionika tijekom istog vremenskog razdoblja. Primjeri su diskusija licem u lice, online nastava u stvarnom vremenu s učiteljem i povratna informacija, razgovori putem Skypea te chat sobe ili virtualne učionice u kojima su svi sudionici online i surađuju istovremeno. Budući da učenici surađuju, sinkrono učenje pomaže im da postanu otvorenog uma jer moraju aktivno slušati i učiti od svojih kolega. Sinkrono učenje potiče svijest o online okruženju i poboljšava vještine pisanja kod mnogih učenika.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Al-Asfour |first=A |year=2012 |title=Online Teaching: Navigating Its Advantages, Disadvantages and Best Practices |journal=[[Tribal College Journal of American Indian Higher Education]] |volume=23 |page=3}}</ref> Asinkrono učenje može koristiti tehnologije poput sustava za upravljanje učenjem, [[Elektronička pošta|e-pošte]], [[Mrežni dnevnik|blogova]], [[Wiki|wiki stranica]] i [[Internetski forum|foruma za raspravu]], kao [[World Wide Web|web]] podržanih udžbenika,<ref>Loutchko, Iouri; Kurbel, Karl; Pakhomov, Alexei: Production and Delivery of Multimedia Courses for Internet Based Virtual Education; The World Congress "Networked Learning in a Global Environment: Challenges and Solutions for Virtual Education", Berlin, Germany, 1–4 May 2002</ref> [[hipertekst]]ualnih dokumenata, audio-video tečajeva<ref>{{Citiranje weba |title=Podcasts in Education: What, Why and How? |url=http://www.appstate.edu/~koppenhaverd/rcoe/5532/read/podcast/robinson09.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130927071851/http://www.appstate.edu/~koppenhaverd/rcoe/5532/read/podcast/robinson09.pdf |archive-date=27. rujna 2013. |access-date=8. prosinca 2012.}}</ref> i [[Društveno umrežavanje|društvenih mreža]] koristeći [[web 2.0]]. Na profesionalnoj obrazovnoj razini, obuka može uključivati virtualne operacijske dvorane. Asinkrono učenje je korisno za studente koji imaju zdravstvene probleme ili obaveze skrbi o djeci. Oni imaju priliku završiti svoj rad u okruženju s manje stresa i unutar fleksibilnijeg vremenskog okvira.<ref name="eurodl2007"/> U ''asinkronim'' online tečajevima studentima je omogućena sloboda da završe radove prema vlastitom tempu. Kao ne-tradicionalni studenti, mogu upravljati svojim svakodnevnim životom i školom, a ipak imati socijalni aspekt. Asinkrona suradnja omogućava studentu da zatraži pomoć kada je potrebno i pruža korisne smjernice, ovisno o tome koliko im treba vremena za završetak zadatka. Mnogi alati koji se koriste u ovim tečajevima uključuju, ali nisu ograničeni na: videozapise, rasprave u razredu i grupne projekte.<ref>{{Citiranje weba |title=Asynchronous Learning: Definition, Benefits, and Example Activities |url=https://www.schoology.com/blog/asynchronous-learning-definition-benefits-and-example-activities |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191025192423/https://www.schoology.com/blog/asynchronous-learning-definition-benefits-and-example-activities |archive-date=25. listopada 2019. |access-date=10. veljače 2020.}}</ref> Kroz online tečajeve, studenti mogu brže završiti svoje diplome ili ponoviti neuspjele tečajeve bez prisustva mlađih učenika. Studenti imaju pristup različitim obogaćivačkim tečajevima u online učenju, i dalje sudjeluju u fakultetskim tečajevima, stažiranju, sportu ili radu, i ipak završavaju s ostalim kolegama. === Linearno učenje === Računalno temeljena obuka (CBT) odnosi se na aktivnosti samostalnog učenja koje se isporučuju putem [[Računalo|računala]] ili prijenosnih uređaja poput tableta ili pametnih telefona. CBT je prvotno dostavljao sadržaj putem CD-ROM-a i obično je prikazivao sadržaj linearno, slično čitanju online knjige ili priručnika. Iz tog razloga, CBT se često koristi za podučavanje statičnih procesa, poput korištenja softvera ili rješavanja matematičkih jednadžbi. Računalno temeljena obuka konceptualno je slična web temeljenoj obuci (WBT), koja se isporučuje putem [[internet]]a uz pomoć [[Internetski preglednik|web preglednika]] . Procjena učenja u računalno temeljenoj obuci (CBT) često se provodi putem provjera koje se mogu lako ocijeniti računalom, poput pitanja s višestrukim odabirom, povlačenja i ispuštanja, radio gumba, simulacija ili drugih interaktivnih sredstava. Procjene se lako ocjenjuju i bilježe putem online softvera, pružajući odmah povratne informacije korisnicima i informacije o statusu dovršenja. Korisnici često mogu ispisati zapis o dovršenju u obliku certifikata. CBT-ovi pružaju poticaj za učenje izvan tradicionalne metode učenja iz udžbenika, priručnika ili nastave temeljene na radu u učionici. CBT-ovi mogu biti dobra alternativa tiskanim materijalima za učenje jer se bogati mediji, uključujući videozapise ili animacije, mogu ugraditi radi poboljšanja učenja. Međutim, CBT-ovi postavljaju neke izazove učenju. Obično stvaranje učinkovitih CBT-ova zahtijeva ogromne resurse. Softver za razvoj CBT-ova često je složeniji nego što stručnjak za određeno područje ili učitelj može koristiti. Nedostatak ljudske interakcije može ograničiti vrstu sadržaja koji se može prezentirati i vrstu procjene koja se može provesti, te može zahtijevati nadopunu putem online rasprave ili drugih interaktivnih elemenata. === Suradničko učenje === Računalno podržano suradničko učenje (CSCL) koristi metode poučavanja osmišljene kako bi potaknule ili zahtijevale suradnju učenika na zadacima učenja, omogućujući društveno učenje. CSCL je sličan konceptima "e-učenje 2.0" i "mrežno suradničko učenje" (NCL). Zahvaljujući napretku [[Web 2.0]] tehnologije, dijeljenje informacija među više osoba u mreži postalo je puno lakše, a upotreba se povećala.<ref name="Crane2009">Crane B. "Using Web 2.0 Tools in the K-12 Classroom". Neal-Schuman Publishers, Inc., 2009</ref> {{Is|1}}<ref>{{Citiranje časopisa |last=Sendall |first=P |last2=Ceccucci, W. |last3=Peslak, A. |date=Prosinac 2008. |title=Web 2.0 Matters: An Analysis of Implementing Web 2.0 in the Classroom |url=http://www.isedj.org/6/64/ |url-status=live |journal=Information Systems Education Journal |volume=6 |issue=64 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129093909/http://www.isedj.org/6/64/ |archive-date=29. studenoga 2014. |access-date=20. studenoga 2014.}}</ref> Jedan od glavnih razloga za njegovu upotrebu je da je "plodno tlo za kreativne i angažirajuće obrazovne poduhvate."<ref name="Crane2009" /> {{Is|2}} Učenje se odvija kroz razgovore o sadržaju i interakciji utemeljenoj na problemima i radnjama. Ovo suradničko učenje razlikuje se od poučavanja u kojem je instruktor glavni izvor znanja i vještina.<ref name="patent" /> Neologizam "e-learning 1.0" odnosi se na izravno poučavanje koje se koristilo u ranim računalnim sustavima za učenje i obuku (CBL). Za razliku od linearnog prenošenja sadržaja, često izravno iz materijala instruktora, CSCL koristi [[društveni softver]] poput [[Mrežni dnevnik|blogova]], društvenih medija, [[wiki]]ja, [[podcast]]a, portala za dokumente na oblaku te grupa za raspravu i virtualnih svjetova.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Redecker |first=Christine |year=2009 |title=Review of Learning 2.0 Practices: Study on the Impact of Web 2.0 Innovations on Education and Training in Europe |url=http://ipts.jrc.ec.europa.eu/publications/pub.cfm?id=2059 |url-status=dead |journal=JRC Scientific and Technical Reports |issue=EUR 23664 EN&nbsp;– 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161207052509/http://ipts.jrc.ec.europa.eu/publications/pub.cfm?id=2059 |archive-date=7. prosinca 2016. |access-date=20. studenoga 2014.}}</ref> Ovaj se fenomen naziva "učenje dugog repa".<ref name="Minds on Fire">{{Citiranje časopisa |last=Seely Brown |first=John |author-link=John Seely Brown |last2=Adler |first2=Richard P. |year=2008 |title=Minds on Fire: Open Education, the Long Tail, and Learning 2.0 |url=http://net.educause.edu/ir/library/pdf/ERM0811.pdf |url-status=dead |journal=[[Educause Review]] |issue=January/February 2008 |pages=16–32 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140716025801/http://net.educause.edu/ir/library/pdf/ERM0811.pdf |archive-date=16. srpnja 2014. |access-date=20. studenoga 2014.}}</ref> Zagovornici društvenog učenja tvrde da je jedan od najboljih načina za naučiti nešto da to naučite drugima.<ref name="Minds on Fire" /> Društvene mreže koriste se za poticanje online zajednica za učenje o različitim temama, poput pripreme za ispite i jezičnog obrazovanja. Mobilno potpomognuto učenje jezika (MALL) podrazumijeva korištenje prijenosnih računala ili mobilnih telefona kako bi se pomoglo u učenju jezika. uradničke aplikacije omogućuju učenicima i nastavnicima interakciju tijekom učenja. Aplikacije su oblikovane prema igrama, što pruža zabavan način za ponavljanje gradiva. Kada je iskustvo ugodno, učenici postaju angažiraniji. Igre obično dolaze s osjećajem napretka, što može pomoći u održavanju motivacije i dosljednosti učenika dok nastoje poboljšati se.<ref>{{Citiranje weba |date=11. veljače 2013. |title=UCI's iMedEd Initiative named a 2012-13 Apple Distinguished Program |url=http://news.uci.edu/press-releases/ucis-imeded-initiative-named-a-2012-13-apple-distinguished-program/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304073535/http://news.uci.edu/press-releases/ucis-imeded-initiative-named-a-2012-13-apple-distinguished-program/ |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=11. studenoga 2015. |website=news.uci.edu}}</ref> Učionica 2.0 označava internetske višekorisničke virtualne okoline (MUVE) koje povezuju škole izvan geografskih granica. Prepoznato kao "eTwinning", računalom podržano suradničko učenje (CSCL) omogućuje učenicima u jednoj školi da komuniciraju s učenicima u drugoj školi s kojima se inače ne bi upoznali,<ref>{{Citiranje weba |title=Escuela 2.0 |url=http://www.ite.educacion.es/es/escuela-20 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023061544/http://www.ite.educacion.es/es/escuela-20 |archive-date=23. listopada 2013. |access-date=22. listopada 2013. |publisher=Ite.educacion.es}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Scuola Digitale " Cl@ssi 2.0 |url=http://www.scuola-digitale.it/classi-2-0 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023072320/http://www.scuola-digitale.it/classi-2-0/ |archive-date=23. listopada 2013. |access-date=22. listopada 2013. |publisher=Scuola-digitale.it}}</ref> unapređujući obrazovne rezultate<ref>{{Citiranje časopisa |last=Lee |first=Yuan-Hsuan |date=Listopad 2015. |title=Facilitating critical thinking using the C-QRAC collaboration script: Enhancing science reading literacy in a computer-supported collaborative learning environment |journal=Computers & Education |volume=88 |pages=182–191 |doi=10.1016/j.compedu.2015.05.004}}</ref> i kulturnu integraciju. Osim toga, mnogi istraživači razlikuju suradnički i kooperativni pristup grupnom učenju. Na primjer, Roschelle i Teasley (1995) tvrde da "kooperacija se postiže podjelom posla među sudionicima, kao aktivnost u kojoj je svaka osoba odgovorna za dio rješavanja problema", za razliku od suradnje koja uključuje "međusobno uključivanje sudionika u koordinirani napor da zajedno riješe problem".<ref>{{Citiranje weba |title=What is collaborative learning? |url=https://spiral.ac/support/faq/what-is-collaborative-learning |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803201335/https://spiral.ac/support/faq/what-is-collaborative-learning |archive-date=3. kolovoza 2016. |access-date=5. lipnja 2016. |website=spiral.ac}}</ref> Društvena tehnologija, posebno društveni mediji, pruža mogućnosti za učenje učenicima koje inače ne bi imali. Na primjer, pruža običnim učenicima priliku da budu u istoj prostoriji i dijele dijalog s istraživačima, političarima i aktivistima. To je moguće jer društveni mediji uklanjaju geografske barijere koje bi inače razdvajale ljude.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Friess |first=Erin |last2=Lam |first2=Chris |date=Listopad 2018. |title=Cultivating a Sense of Belonging: Using Twitter to Establish a Community in an Introductory Technical Communication Classroom |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/10572252.2018.1520435 |journal=[[Technical Communication Quarterly]] |volume=27 |issue=4 |pages=343–361 |doi=10.1080/10572252.2018.1520435}}</ref> Jednostavno rečeno, društveni mediji pružaju učenicima dosegnuće koje im pruža prilike i razgovore koji im omogućuju rast kao komunikatori.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Verzosa Hurley |first=Elise |last2=Kimme Hea |first2=Amy C. |date=Siječanj 2014. |title=The Rhetoric of Reach: Preparing Students for Technical Communication in the Age of Social Media |url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/10572252.2014.850854 |journal=Technical Communication Quarterly |language=en |volume=23 |issue=1 |pages=55–68 |doi=10.1080/10572252.2014.850854 |issn=1057-2252}}</ref> Društvene tehnologije poput Twittera mogu pružiti učenicima arhivu besplatnih podataka koja se proteže kroz nekoliko desetljeća. Mnake učionice i odgojitelji već koriste ove besplatne resurse – na primjer, istraživači i odgojitelji na Sveučilištu Srednje Floride 2011. godine koristili su tweetove vezane uz izvanredne situacije poput uragana Irene kao podatkovne točke kako bi poučavali svoje studente programiranju podataka.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Kimme Hea |first=Amy C. |date=Siječanj 2014. |title=Social Media in Technical Communication |url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/10572252.2014.850841 |journal=Technical Communication Quarterly |language=en |volume=23 |issue=1 |pages=1–5 |doi=10.1080/10572252.2014.850841 |issn=1057-2252}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Bowdon |first=Melody A. |date=1. siječnja 2014. |title=Tweeting an Ethos: Emergency Messaging, Social Media, and Teaching Technical Communication |url=https://doi.org/10.1080/10572252.2014.850853 |journal=Technical Communication Quarterly |volume=23 |issue=1 |pages=35–54 |doi=10.1080/10572252.2014.850853 |issn=1057-2252}}</ref> Tehnologije društvenih medija također omogućuju instruktorima da pokažu studentima kako profesionalne mreže olakšavaju rad na tehničkoj razini.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Vie |first=Stephanie |date=3. srpnja 2017. |title=Training Online Technical Communication Educators to Teach with Social Media: Best Practices and Professional Recommendations |url=https://doi.org/10.1080/10572252.2017.1339487 |journal=Technical Communication Quarterly |volume=26 |issue=3 |pages=344–359 |doi=10.1080/10572252.2017.1339487 |issn=1057-2252}}</ref> === Preokrenuta učionica === Ovo je nastavna strategija u kojoj se računalno pomagano poučavanje integrira s nastavom u učionici. Studentima se daje osnovna bitna nastava, kao što su predavanja, prije nastave umjesto tijekom nastave. Nastavni sadržaj dostavlja se izvan učionice, često putem interneta. Dostava izvan učionice uključuje video prijenos, čitanje materijala, online rasprave i druge izvore.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Hall |first=Ashley A. |last2=DuFrene |first2=Debbie D. |date=Lipanj 2016. |title=Best Practices for Launching a Flipped Classroom |journal=[[Business and Professional Communication Quarterly]] |volume=79 |issue=2 |pages=234–242 |doi=10.1177/2329490615606733 |issn=2329-4906}}</ref> To oslobađa vrijeme učitelja u učionici kako bi se aktivnije uključili s učenicima.<ref>{{Citiranje weba |title=About Flipped Classrooms |url=http://www.uq.edu.au/teach/flipped-classroom/what-is-fc.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170315034616/http://www.uq.edu.au/teach/flipped-classroom/what-is-fc.html |archive-date=15. ožujka 2017. |access-date=19. ožujka 2017.}}</ref> Neka istraživanja pokazuju da obrnuta nastava može poboljšati učinkovitost učenja učenika jer im omogućuje pristup bogatim obrazovnim resursima u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu.<ref>{{Citiranje knjige |last=Shi-Chun |first=Du |url=https://www.atlantis-press.com/proceedings/emtc-14/11721 |title=The Flipped Classroom–Advantages and Challenges |last2=Ze-Tian |first2=Fu |last3=Yi |first3=Wang |year=2014 |publisher=Atlantis Press |isbn=978-94-6252-008-0 |pages=17–20 |language=en |doi=10.2991/emtc-14.2014.3}}</ref> == Tehnologije == [[Datoteka:Teaching_sliderule_comparison.jpg|mini|A 2.5&nbsp;m nastavni klizač u usporedbi s modelom normalne veličine]] Obrazovni mediji i alati mogu se koristiti za: * podrška strukturiranju zadataka: pomoć oko toga kako izvršiti zadatak (postupci i procesi), * pristup bazama znanja (pomoći korisniku pronaći potrebne informacije) * alternativni oblici reprezentacije znanja (višestruke reprezentacije znanja, npr. video, audio, tekst, slika, podaci) Trenutno se koristi mnogo vrsta fizičke tehnologije:<ref>{{Citiranje weba |last=Forehand |first=M. |year=2010 |title=Bloom's Taxonomy. From Emerging Perspectives on Learning, Teaching and Technology |url=http://projects.coe.uga.edu/epltt/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080705012345/http://projects.coe.uga.edu/epltt/ |archive-date=5. srpnja 2008. |access-date=25. listopada 2012.}}</ref> digitalni fotoaparati, video kamere, interaktivni alati za bijele ploče, dokument kamere, [[elektronički mediji]] i LCD projektori. Kombinacije ovih tehnika uključuju [[Mrežni dnevnik|blogove]], [[Groupware|suradnički softver]], ePortfolije i virtualne učionice. Trenutni dizajn ovog tipa aplikacije uključuje evaluaciju putem alata za kognitivnu analizu koji omogućuju identifikaciju elemenata koji optimiziraju uporabu ovih platformi.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Cuesta-Cambra |first=Ubaldo |last2=Niño-González |first2=José-Ignacio |last3=Rodríguez-Terceño |first3=José |date=1. srpnja 2017. |title=The Cognitive Processing of an Educational App with EEG and 'Eye Tracking' |journal=[[Comunicar]] |volume=25 |issue=52 |pages=41–50 |doi=10.3916/c52-2017-04 |doi-access=free}}</ref> === Audio i video === [[Datoteka:Preparation_for_training_teachers_on_the_subject_of_Wikipedia_-_Center_for_Educational_Technology_(1).JPG|mini|Priprema za obuku nastavnika na temu Wikipedia - Centar za obrazovnu tehnologiju]] Video tehnologija<ref>{{Citiranje časopisa |last=Dieker |first=Lisa A. |last2=Lane |first2=Holly B. |last3=Allsopp |first3=David H. |last4=O'Brien |first4=Chris |last5=Butler |first5=Tyran Wright |last6=Kyger |first6=Maggie |last7=Lovin |first7=LouAnn |last8=Fenty |first8=Nicole S. |date=7. travnja 2009. |title=Evaluating Video Models of Evidence-Based Instructional Practices to Enhance Teacher Learning |url=https://archive.org/details/sim_teacher-education-and-special-education_2009-05_32_2/page/180 |journal=[[Teacher Education and Special Education]] |volume=32 |issue=2 |pages=180–196 |doi=10.1177/0888406409334202}}</ref> uključuje [[VHS]] kazete i [[DVD|DVD-ove]], kao i on[[DVD|-]]<nowiki/>demand i sinkronizirane metode putem digitalnog videa preko [[poslužitelj]]a ili web opcija poput video prijenosa i web kamera. Videotelefonom možemo povezati govornike i druge stručnjake. Interaktivne digitalne [[Videoigra|videoigre]] koriste se u obrazovnim ustanovama K-12 i visokoškolskim ustanovama.<ref>{{Citiranje weba |last=Biocchi |first=Michael |title=Games in the Classroom |url=http://educationtech.ca/2011/03/24/games-in-the-classroom/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110815120845/http://educationtech.ca/2011/03/24/games-in-the-classroom/ |archive-date=15. kolovoza 2011. |access-date=24. ožujka 2011. |website=Gaming in the Classroom}}</ref> Radio nudi sinkrono obrazovno sredstvo dok streaming audio putem interneta s webcastima i podcastima može biti asinkrono. Mikrofoni u učionici, često bežični, omogućuju učenicima i učiteljima jasniju interakciju. Screencasting omogućuje korisnicima da dijele zaslone izravno iz svog preglednika i postave videozapis na internet kako bi ga drugi gledatelji mogli izravno prenositi.<ref>{{Citiranje weba |title=Screencasting &#124; Teaching and Learning Innovation Park |url=http://ipark.hud.ac.uk/content/screencasting |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023055528/http://ipark.hud.ac.uk/content/screencasting |archive-date=23. listopada 2013. |access-date=22. listopada 2013. |website=Ipark.hud.ac.uk}}</ref> Prezentator tako ima mogućnost pokazati svoje ideje i tijek misli umjesto da ih samo objašnjava kao jednostavan tekstualni sadržaj. U kombinaciji s audio i video zapisom, edukator može imitirati iskustvo individualnog rada u učionici. Učenici imaju mogućnost pauzirati i premotavati, te pregledavati gradivo u vlastitom ritmu, nešto što učionica uvijek ne može pružiti. Web kamere i [[Internetski medijski videosadržaj|webcasting]] omogućili su stvaranje virtualnih učionica i virtualnih okruženja za učenje .<ref>{{Citiranje weba |last=Shiao |first=Dennis |title=Why Virtual Classrooms Are Excellent Learning Venues |url=http://web.inxpo.com/casting-calls/bid/70527/Why-Virtual-Classrooms-Are-Excellent-Learning-Venues |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131105090737/http://web.inxpo.com/casting-calls/bid/70527/Why-Virtual-Classrooms-Are-Excellent-Learning-Venues |archive-date=5. studenoga 2013. |access-date=18. svibnja 2013. |publisher=INXPO}}</ref> Web kamere se također koriste za suzbijanje plagiranja i drugih oblika akademske neiskrenosti koja se može dogoditi u e-learning okruženju. === Računala, tableti i mobilni uređaji === [[Datoteka:Students_working_on_class_assignment_in_computer_lab.jpg|mini|Podučavanje i učenje online]] Kolegijalno učenje je pristup učenju temeljen na grupi u kojem su učenici međusobno angažirani na usklađen način kako bi postigli učenički cilj ili završili zadaću. S najnovijim razvojem tehnologije pametnih telefona, procesorske snage i mogućnosti pohrane modernih mobilnih uređaja omogućuju napredan razvoj i upotrebu aplikacija. Mnogi programeri aplikacija i stručnjaci za obrazovanje istražuju aplikacije za pametne telefone i tablete kao sredstvo za kolegijalno učenje. Računala i tableti omogućuju učenicima i učiteljima pristup web stranicama, te aplikacijama. Mnogi mobilni uređaji podržavaju [[m-učenje]] .<ref>{{Citiranje časopisa |last=Kolpashnikova |first=Kamila |last2=Bartolic |first2=Silvia |year=2019 |title=Digital divide in quantitative methods: The effects of computer-assisted instruction and students' attitudes on knowledge acquisition |url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:c8d78102-452b-42ce-8d5f-b03ebf62cff5 |journal=Journal of Computer Assisted Learning |volume=35 |issue=2 |pages=208–217 |doi=10.1111/jcal.12322}}</ref> Mobilni uređaji poput klikera i [[Pametni telefon|pametnih telefona]] mogu se koristiti za interaktivno povratno djelovanje publike.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Tremblay |first=Eric |year=2010 |title=Educating the Mobile Generation – using personal cell phones as audience response systems in post-secondary science teaching. |url=http://editlib.org/p/32314 |url-status=dead |journal=Journal of Computers in Mathematics and Science Teaching |volume=29 |issue=2 |pages=217–227 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031222518/http://www.editlib.org/p/32314 |archive-date=31. listopada 2010. |access-date=5. studenoga 2010.}}</ref> Mobilno učenje može pružiti podršku za provjeru vremena, postavljanje podsjetnika, preuzimanje radnih listova i čitanje uputa i priručnika.<ref name="Terras">{{Citiranje časopisa |last=Terras |first=Melody M. |last2=Ramsay |first2=Judith |date=Rujan 2012. |title=The five central psychological challenges facing effective mobile learning |url=http://elartu.tntu.edu.ua/handle/lib/30648 |url-status=live |journal=[[British Journal of Educational Technology]] |volume=43 |issue=5 |pages=820–832 |doi=10.1111/j.1467-8535.2012.01362.x |archive-url=https://web.archive.org/web/20200602042621/http://elartu.tntu.edu.ua/handle/lib/30648 |archive-date=2. lipnja 2020. |access-date=30. ožujka 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Kester |first=Liesbeth |last2=Kirschner |first2=Paul |last3=Corbalan |first3=Gemma |date=Svibanj 2007. |title=Designing support to facilitate learning in powerful electronic learning environments |journal=[[Computers in Human Behavior]] |volume=23 |issue=3 |pages=1047–1054 |citeseerx=10.1.1.564.4050 |doi=10.1016/j.chb.2006.10.001}}</ref> Takvi uređaji poput [[iPad]]a koriste se za pomoć djeci s invaliditetom (s oštećenjem vida ili s višestrukim teškoćama) u razvoju komunikacije, kao i za poboljšanje fiziološke aktivnosti, prema izvještaju o primjeni stimulacije.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Campaña |first=Laura V. |last2=Ouimet |first2=Donald A. |date=Jan–Feb 2015 |title=iStimulation: Apple iPad Use with Ch |journal=Journal of Visual Impairment & Blindness |volume=109 |issue=1 |pages=67–72 |doi=10.1177/0145482X1510900110}}</ref> Računala u obrzovnom okruženju pokazala su sklonost povećanju razine angažiranosti i znatiželje kada se koriste, uz pametne uređaje, u edukativne svrhe u učionicama.<ref>{{Citiranje weba |title=Technology in Schools: The Ongoing Challenge of Access, Adequacy and Equity |url=http://www.nea.org/assets/docs/PB19_Technology08.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191025192950/http://www.nea.org/assets/docs/PB19_Technology08.pdf |archive-date=25. listopada 2019. |access-date=19. ožujka 2020. |publisher=NEA Education Policy and Practice Department}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Schindler |first=Laura A. |last2=Burkholder |first2=Gary J. |last3=Morad |first3=Osama A. |last4=Marsh |first4=Craig |date=Prosinac 2017. |title=Computer-based technology and student engagement: a critical review of the literature |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |language=en |volume=14 |issue=1 |page=25 |doi=10.1186/s41239-017-0063-0 |issn=2365-9440 |doi-access=free}}</ref>  === Računala s jednom pločom i Internet stvari === Ugrađeni jednokomponentni računala i mikrokontroleri poput Raspberry Pi, [[Arduino]] i BeagleBone jednostavni su za programiranje; neki mogu pokretati Linux i povezivati se s uređajima poput senzora, zaslona, LED-ica i robotike. To su ekonomični računalni uređaji idealni za učenje programiranja koji rade s računalstvom u oblaku i Internetom stvari. Ovi uređaji dio su kulture stvaratelja (Maker kulture) koja potiče eksperimentiranje s elektronikom i programiranjem kako bi se postigla softverska i hardverska rješenja. Kultura stvaratelja znači da je dostupan velik broj obuka i podrške. === Suradničko i socijalno učenje === Grupne web stranice, [[Mrežni dnevnik|blogovi]], [[wiki]]ji i [[Twitter]] omogućuju učenicima i edukomogućuju učenicima i edukatorima objavljivanje misli, ideja i komentara na web stranici u interaktivnom okruženju za učenje.<ref name="Courts, B. 2012">Courts, B. & Tucker, J. (2012). "Using Technology To Create A Dynamic Classroom Experience". ''Journal of College Teaching & Learning''. '''9''' (2), 121-128.</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Can Tweeting Help Your Teaching? |url=http://www.nea.org/home/32641.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091201110431/http://www.nea.org/home/32641.htm |archive-date=1. prosinca 2009. |access-date=8. travnja 2015. |publisher=NEA}}</ref> [[Društveno umrežavanje|Društvene mreže]] su virtualne zajednice za ljude zainteresirane za određenu temu, gdje se mogu komunicirati glasom, chatom, porukama u stvarnom vremenu, video konferencijama ili blogovima.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Murray |first=Kristine |last2=Rhonda Waller |date=May–June 2007 |title=Social Networking Goes Abroad |url=http://www.cobses.info/Oenbring/engl282/downloads/article2.pdf |url-status=live |journal=Education Abroad |volume=16 |issue=3 |pages=56–59 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131005024420/http://www.cobses.info/Oenbring/engl282/downloads/article2.pdf |archive-date=5. listopada 2013. |access-date=27. srpnja 2013.}}</ref> Nacionalna udruga školskih odbora otkrila je da je 96% učenika s pristupom internetu koristilo tehnologije društvenih mreža, a više od 50% komunicira online o školskim zadacima. Društvene mreže potiču suradnju i angažman<ref>{{Citiranje weba |last=Beagle |first=Martha |last2=Hudges |first2=Don |title=Social Networking in Education |url=http://www.pelinks4u.org/articles/beagle0609.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131005021101/http://www.pelinks4u.org/articles/beagle0609.htm |archive-date=5. listopada 2013. |access-date=27. srpnja 2013. |website=pelinks4u.org}}</ref> te mogu biti motivacijsko sredstvo za samoučinkovitost među studentima.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Pilgrim |first=Jodi |last2=Christie Bledsoe |date=1. rujna 2011. |title=Learning Through Facebook: A Potential Tool for Educators |url=http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=2c06f666-8633-47b9-9568-ff3911341e18%40sessionmgr14&vid=9&hid=9 |journal=[[Delta Kappa Gamma]] |url-access=subscription}}</ref> === Računala s jednom pločom i Internet stvari === Ugrađena jednostruka računala i mikrokontroleri poput Raspberry Pi, [[Arduino]] i BeagleBone jednostavni su za programiranje, neki od njih mogu pokretati Linux i povezivati se s uređajima kao što su senzori, zaslone, LED-ovi i robotika. To su ekonomični računalni uređaji idealni za učenje programiranja, koji rade s računalstvom u oblaku i Internetom stvari. Ovi uređaji dio su kulture stvaratelja (Maker kulture) koja promiče eksperimentiranje s elektronikom i programiranjem kako bi se postigla softverska i hardverska rješenja. Kultura stvaratelja znači da postoji velika količina obuka i podrške dostupnih. <cite class="citation report cs1">(listopad 2015.).</cite> <cite class="citation report cs1">[https://www.researchgate.net/publication/308815961_More_missing_the_Boat_-_Arduino_Raspberry_Pi_and_small_prototyping_boards_and_engineering_education_needs_them Još nedostaje brod — Arduino, Raspberry Pi i male ploče za izradu prototipova, a inženjersko obrazovanje ih treba] <span class="cs1-format">(Istraživački rad)</span> (Izvješće).</cite> Reserchgate. === Bijele ploče === [[Datoteka:Combo_whiteboard_and_bulletin_board.JPG|mini|Kombinacija bijele i oglasne ploče]] [[Datoteka:Interactive_whiteboard_at_CeBIT_2007.jpg|mini|Interaktivna ploča 2007]] Postoje tri vrste bijelih ploča.<ref name="Carpenter">Carpenter S. [http://searchnetworking.techtarget.com/definition/whiteboard ''Definition: Whiteboard''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160327192806/http://searchnetworking.techtarget.com/definition/whiteboard}}. TechTarget.</ref> Početne bijele ploče, analogne crnim pločama, datiraju iz kasnih 1950-ih. Izraz bijela ploča također se koristi metaforički za virtualne bijele ploče u kojima računalne softverske aplikacije simuliraju bijele ploče dopuštajući pisanje ili crtanje. Ovo je uobičajena značajka [[Groupware|grupnog softvera]] za virtualne sastanke, suradnju i razmjenu izravnih poruka. Interaktivne ploče omogućuju učenicima i instruktorima da pišu na dodirnom ekranu. Oznaka zaslona može biti ili na praznoj bijeloj ploči ili na bilo kojem sadržaju zaslona računala. Ovisno o postavkama dopuštenja, ovo vizualno učenje može biti interaktivno i participativno, uključujući pisanje i manipuliranje slikama na interaktivnoj ploči.<ref name="Carpenter" /> === Virtualna učionica === Virtualno okruženje za učenje (VLE), također poznato kao platforma za učenje, simulira virtualnu učionicu ili sastanke istodobnim miješanjem nekoliko komunikacijskih tehnologija. Softver za web konferencije omogućuje studentima i instruktorima da međusobno komuniciraju putem web kamere, mikrofona i chata u stvarnom vremenu u grupnom okruženju. Sudionici mogu podići ruke, odgovarati na ankete ili rješavati testove. Učenici mogu koristiti bijelu ploču i emitirati zaslon kada im nastavnik da prava, koji postavljaju razine dopuštenja za tekstualne bilješke, prava mikrofona i kontrolu miša.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Farwell |year=2013 |title=Keeping an Online Class Interesting and Interactive |journal=Distance Learning |volume=10 |issue=3 |pages=27–32}}</ref> Virtualna učionica pruža mogućnost učenicima da primaju izravne upute od kvalificiranog učitelja u interaktivnom okruženju. Učenici mogu imati izravan i neposredan pristup svom instruktoru za trenutnu povratnu informaciju i smjernice. Virtualna učionica pruža strukturirani raspored nastave, što može biti od pomoći studentima kojima bi sloboda asinkronog učenja mogla biti neodoljiva. Osim toga, virtualna učionica pruža okruženje za društveno učenje koje replicira tradicionalnu učionicu "od cigle i žbuke". Većina aplikacija za virtualne učionice nudi značajku snimanja. Svaki razred se snima i pohranjuje na [[poslužitelj]]u, što omogućuje trenutnu reprodukciju bilo kojeg razreda tijekom školske godine. Ovo može biti izuzetno korisno za studente da dohvate propušteno gradivo ili pregledaju koncepte za nadolazeći ispit. Roditelji i revizori imaju konceptualnu mogućnost nadgledanja svake učionice kako bi osigurali da su zadovoljni obrazovanjem koje učenik dobiva. Osobito u [[Visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]], virtualno okruženje za učenje (VLE) ponekad se kombinira s informacijskim sustavom za upravljanje (MIS) kako bi se stvorilo upravljano okruženje za učenje, u kojem se svim aspektima tečaja rukuje kroz dosljedno korisničko sučelje u cijeloj instituciji. Fizička sveučilišta i noviji online fakulteti nude odabir akademskih stupnjeva i programa stjecanja certifikata putem interneta. Neki programi zahtijevaju od učenika da pohađaju nastavu [[Sveučilišni kampus|u kampusu]] ili usmjerenja, ali mnogi se izvode potpuno online. Nekoliko sveučilišta nudi online usluge podrške studentima, kao što su online savjetovanje i registracija, e-savjetovanje, online kupnja udžbenika, studentska vlada i studentske novine. Zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]] mnoge su škole bile prisiljene preseliti se na internet. Od travnja 2020. procjenjuje se da 90% zemalja s visokim dohotkom nudi online učenje, a samo 25% zemalja s niskim dohotkom nudi isto.<ref>{{Citiranje weba |last=Vegas |first=Emiliana |date=14. travnja 2020. |title=School Closures, Government Responses, and Learning Inequality Around the World during COVID-19 |url=https://www.brookings.edu/research/school-closures-government-responses-and-learning-inequality-around-the-world-during-covid-19/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125214446/https://www.brookings.edu/research/school-closures-government-responses-and-learning-inequality-around-the-world-during-covid-19/ |archive-date=25. siječnja 2021. |access-date=14. veljače 2021. |website=Brookings}}</ref> ==== Proširena stvarnost ==== Proširena stvarnost (AR) pruža učenicima i nastavnicima mogućnost stvaranja slojeva digitalnih informacija, uključujući virtualne svjetove i elemente stvarnog svijeta, za interakciju u stvarnom vremenu. AR tehnologija igra važnu ulogu u budućnosti učionice u kojoj se ljudska/AI koorkestracija odvija besprijekorno.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Sharples |first=Mike |date=Studeni 2013. |title=Shared orchestration within and beyond the classroom |url=http://oro.open.ac.uk/37464/1/Computers%20and%20Ed%20%27shared%20orchestration%27.pdf |url-status=live |journal=Computers & Education |volume=69 |pages=504–506 |doi=10.1016/j.compedu.2013.04.014 |issn=0360-1315 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200731005402/http://oro.open.ac.uk/37464/1/Computers%20and%20Ed%20%27shared%20orchestration%27.pdf |archive-date=31. srpnja 2020. |access-date=20. prosinca 2019.}}</ref> Učenici bi se dinamički prebacivali između individualnog i suradničkog učenja, na temelju vlastitog tempa učenja, dok bi učitelji uz pomoć AR-a nadzirali učionicu i osiguravali potrebne intervencije u slučajevima kada računalni sustavi još nisu dizajnirani za to. U ovoj viziji, uloga tehnologije je poboljšati, a ne zamijeniti, sposobnosti ljudskih učitelja. === Učenje sustava za upravljanje === [[Datoteka:Learning_Management_System.jpg|mini|Učenje sustava za upravljanje]] Sustav za upravljanje učenjem (LMS) je softver koji se koristi za pružanje, praćenje i upravljanje obukom i obrazovanjem. Prati podatke o pohađanju nastave, vremenu na zadatku i napretku učenika. Edukatori mogu objavljivati najave, ocjenjivati zadatke, provjeravati aktivnosti tečaja i sudjelovati u raspravama na času. Učenici mogu predati svoje radove, čitati i odgovarati na pitanja za raspravu i rješavati kvizove.<ref name="Courts, B. 2012"/> LMS može dopustiti nastavnicima, administratorima i studentima te dopustiti dodatnim stranama (kao što su roditelji, ako je prikladno) da prate različite metrike. LMS se kreću od sustava za upravljanje zapisima o obuci/obrazovanju do softvera za distribuciju tečajeva putem Interneta i nuđenje značajki za online suradnju. Stvaranje i održavanje sveobuhvatnog sadržaja učenja zahtijeva značajna početna i stalna ulaganja u ljudski rad. Učinkovito prevođenje na druge jezike i kulturne kontekste zahtijeva još više ulaganja stručnog osoblja.<ref name="tarasowa-2013-csedu">{{Citiranje časopisa |last=Sarasota |first=Darya |last2=Ali Khalid |last3=Sören Auer |last4=Jörg Unbehauen |year=2013 |title=Crowd Learn: Crowdsourcing the Creation of Highly-structured E-Learning Content |url=http://www.bibsonomy.org/bibtex/2d6735d1e8ca41e72ba1cd2be64aca72e/aksw |url-status=live |journal=5th International Conference on Computer Supported Education CSEDU 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191120052021/https://www.bibsonomy.org/bibtex/2d6735d1e8ca41e72ba1cd2be64aca72e/aksw |archive-date=20. studenoga 2019. |access-date=12. srpnja 2014.}}</ref> Internetski sustavi za upravljanje učenjem uključuju Canvas, Blackboard Inc. i [[Moodle]]. Ove vrste LMS-a omogućuju edukatorima da pokrenu sustav učenja djelomično ili potpuno online, asinkrono ili sinkrono. Sustavi za upravljanje učenjem također nude nelinearnu prezentaciju sadržaja i ciljeva kurikuluma, dajući učenicima izbor tempa i redoslijeda naučenih informacija.<ref name=":4"/> Blackboard se može koristiti za K-12 obrazovanje, visoko obrazovanje, poslovnu i vladinu suradnju.<ref>{{Citiranje weba |title=Blackboard International &#124; EMEA |url=http://www.blackboard.com/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090327133436/http://www.blackboard.com/ |archive-date=27. ožujka 2009. |access-date=24. listopada 2012. |publisher=Blackboard.com}}</ref> [[Moodle]] je sustav za upravljanje tečajevima otvorenog koda koji se može besplatno preuzeti i nudi mogućnosti kombiniranog učenja kao i platforme za tečajeve učenja na daljinu .<ref>{{Citiranje weba |title=open-source community-based tools for learning |url=http://www.moodle.org/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025153608/https://moodle.org/ |archive-date=25. listopada 2012. |access-date=24. listopada 2012. |publisher=Moodle.org}}</ref> ==== Sustav za upravljanje sadržajem učenja ==== Sustav za upravljanje sadržajem učenja (LCMS) je softver za autorski sadržaj (tečajevi, objekti sadržaja za višekratnu upotrebu). LCMS može biti isključivo posvećen proizvodnji i objavljivanju sadržaja koji se nalazi na LMS-u ili može biti domaćin samog sadržaja. Specifikacija Odbora za obuku temeljenu na računalima zrakoplovne industrije (AICC) pruža podršku za sadržaj koji se hostira odvojeno od LMS-a. Nedavni trend u LCMS-ovima je rješavanje ovog problema kroz [[Nabava iz mnoštva|crowdsourcing]] (usp. SlideWiki<ref>{{Citiranje weba |last=Auer |first=Sören |title=First Public Beta of SlideWiki.org |url=http://blog.aksw.org/2013/first-public-beta-of-slidewiki-org/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130220234541/http://blog.aksw.org/2013/first-public-beta-of-slidewiki-org/ |archive-date=20. veljače 2013. |access-date=22. veljače 2013.}}</ref> ). ==== Ocjenjivanje uz pomoć računala ==== Računalno potpomognuto ocjenjivanje ( e-ocjenjivanje ) kreće se od automatiziranih testova višestrukog izbora do sofisticiranijih sustava. S nekim sustavima, povratne informacije mogu biti usmjerene prema učenikovim specifičnim pogreškama ili računalo može voditi učenika kroz niz pitanja prilagođavajući se onome što učenik izgleda da je naučio ili nije naučio. Formativno ocjenjivanje izdvaja netočne odgovore, a ta pitanja zatim objašnjava nastavnik. Učenik zatim vježba s malim varijacijama izdvojenih pitanja. Proces se dovršava sumativnim ocjenjivanjem pomoću novog skupa pitanja koja pokrivaju samo teme koje su se prethodno podučavale. ==== Sustav upravljanja obukom ==== Sustav za upravljanje obukom ili sustav za upravljanje resursima obuke je softver osmišljen za optimizaciju upravljanja obukom koju vode instruktori. Sličan sustavima za upravljanje poslovnim resursima (ERP), to je pomoćni uredski alat koji ima za cilj pojednostaviti svaki aspekt procesa obuke: planiranje (planiranje obuke i procjena proračuna), logistika (raspored i upravljanje resursima), financije (praćenje troškova, profitabilnost), izvješćivanje te prodaja za pružatelje obuke u komercijalne svrhe.<ref>{{Citiranje weba |title=Technology-enabled learning: More than e-Learning - Part 1: What does technology-enabled training management look like? |url=https://www.hr.com/en/magazines/training_development_excellence_essentials/march_2017_training_development/technology-enabled-learning-more-than-elearning---_izscecpc.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180316074655/https://www.hr.com/en/magazines/training_development_excellence_essentials/march_2017_training_development/technology-enabled-learning-more-than-elearning---_izscecpc.html |archive-date=16. ožujka 2018. |access-date=7. srpnja 2017. |publisher=Training Development Excellence Essentials}}</ref> Sustav za upravljanje obukom može se koristiti za raspoređivanje instruktora, prostora i opreme putem grafičkih rasporeda, optimizaciju iskorištenosti resursa, izradu plana obuke i praćenje preostalih proračuna, generiranje izvješća i dijeljenje podataka između različitih timova. Dok su sustavi za upravljanje obukom usmjereni na upravljanje obukom koju vode instruktori, oni mogu dovršiti LMS. U ovoj situaciji, LMS će upravljati isporukom i ocjenjivanjem e-učenja, dok će sustav za upravljanje obukom upravljati ILT-om i planiranjem budžeta, logistikom i izvješćivanjem u pozadinskom uredu.<ref>{{Citiranje weba |title=Instructor-Led Training and e-Learning: which technology for which learning delivery? |url=https://www.hr.com/en/magazines/training_development_excellence_essentials/april_2017_training_development/instructor-led-training-and-elearning-part-ii-whic_j15w9l2o.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180316074657/https://www.hr.com/en/magazines/training_development_excellence_essentials/april_2017_training_development/instructor-led-training-and-elearning-part-ii-whic_j15w9l2o.html |archive-date=16. ožujka 2018. |access-date=7. srpnja 2017. |publisher=Training Development Excellence Essentials}}</ref> == Standardi i ekosustav == === Objekti učenja === === Sadržaj === Pitanja arhitekture sadržaja i dizajna uključuju [[Pedagogija|pedagogiju]] i ponovnu upotrebu predmeta učenja. Jedan pristup promatra pet aspekata:<ref>Clark, R. C., Mayer, R. E. (2007). ''eLearning and the Science of Instruction''. San Francisco: Pfeiffer. {{ISBN|978-0787986834}}</ref> * Činjenica – jedinstveni podaci (npr. simboli za Excel formulu ili dijelovi koji čine cilj učenja ) * Koncept – kategorija koja uključuje više primjera (npr Excel formule ili različite vrste/teorije dizajna nastave ) * Proces – tok događaja ili aktivnosti (npr. kako proračunska tablica radi ili pet faza u ADDIE) * Procedura – zadatak korak po korak (npr. unos formule u proračunsku tablicu ili koraka koje treba slijediti unutar faze u ADDIE) * Strateško načelo – zadatak koji se izvodi prilagodbom smjernica (npr. izrada financijske projekcije u proračunskoj tablici ili korištenje okvira za dizajniranje okruženja za učenje) ==== Pedagoški elementi ==== [[Datoteka:Human_respiratory_system_pedagogical_fr.svg|mini|Dišni sustav čovjeka pedagoški]] Pedagoški elementi definirani su kao strukture ili jedinice obrazovnog materijala. To je obrazovni sadržaj koji se treba dostaviti. Ove jedinice su neovisne o formatu, što znači da iako se jedinica može dostaviti na različite načine, sami pedagoški elementi '''nisu''' udžbenik, web stranica, video konferencija, [[podcast]], lekcija, zadatak, pitanje s višestrukim izborom, kviz, grupa za raspravu ili studija slučaja, sve od navedenih mogućih metoda dostave. === Standardi predmeta učenja === Mnogo je truda uloženo u tehničku ponovnu upotrebu elektronički temeljenih nastavnih materijala, a posebno u stvaranje ili ponovnu upotrebu objekata učenja. To su samostalne jedinice koje su pravilno označene ključnim riječima ili drugim [[Metapodatci|metapodacima]] i često pohranjene u formatu [[XML]] datoteke. Stvaranje tečaja zahtijeva sastavljanje niza objekata učenja. Postoje i vlasnički i otvoreni, nekomercijalni i komercijalni, recenzirani repozitoriji objekata učenja kao što je Merlot repozitorij. Referentni model objekta dijeljenog sadržaja (SCORM) zbirka je standarda i specifikacija koje se primjenjuju na određeno e-učenje temeljeno na webu. Ostale specifikacije, kao što je Schools Interoperability Framework, dopuštaju prijenos objekata učenja ili kategorizaciju metapodataka (LOM). === Umjetna inteligencija === [[Datoteka:Artificial_intelligence_(33661764490).jpg|mini|Umjetna inteligencija (33661764490)]] Kako [[umjetna inteligencija]] (AI) postaje sve istaknutija u ovo doba [[Velika količina podataka|velikih podataka]], također je naširoko prihvaćena u učionicama K-12. Jedna istaknuta klasa obrazovne tehnologije poboljšane umjetnom inteligencijom su inteligentni sustavi podučavanja (ITS), dizajnirani za pružanje neposrednih i personaliziranih povratnih informacija učenicima. Poticaj za razvoj ITS-a dolazi iz obrazovnih studija koje pokazuju da je individualno podučavanje puno učinkovitije od grupnog podučavanja,<ref>{{Citiranje časopisa |last=Chi |first=Michelene T.H. |last2=Siler |first2=Stephanie A. |last3=Jeong |first3=Heisawn |last4=Yamauchi |first4=Takashi |last5=Hausmann |first5=Robert G. |date=Srpanj 2001. |title=Learning from human tutoring |url=https://archive.org/details/sim_cognitive-science_july-august-2001_25_4/page/471 |journal=[[Cognitive Science (journal)|Cognitive Science]] |volume=25 |issue=4 |pages=471–533 |doi=10.1207/s15516709cog2504_1 |issn=0364-0213 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Bloom |first=Benjamin S. |date=Lipanj 1984. |title=The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring |url=https://archive.org/details/sim_educational-researcher_june-july-1984_13_6/page/4 |journal=[[Educational Researcher]] |volume=13 |issue=6 |pages=4–16 |doi=10.3102/0013189x013006004 |issn=0013-189X}}</ref> uz potrebu promicanja učenja u većoj mjeri. Tijekom godina, kombinacija teorija kognitivne znanosti i tehnika vođenih podacima uvelike je poboljšala mogućnosti ITS-a, dopuštajući mu da modelira širok raspon karakteristika učenika, kao što su znanje,<ref>{{Citiranje časopisa |last=Corbett |first=Albert T. |last2=Anderson |first2=John R. |year=1995 |title=Knowledge tracing: Modeling the acquisition of procedural knowledge |journal=User Modeling and User-Adapted Interaction |volume=4 |issue=4 |pages=253–278 |doi=10.1007/bf01099821 |issn=0924-1868}}</ref> utjecaj,<ref>{{Citiranje časopisa |last=Pardos |first=Zachary A. |last2=Baker |first2=Ryan S. J. D. |last3=San Pedro |first3=Maria O. C. Z. |last4=Gowda |first4=Sujith M. |last5=Gowda |first5=Supreeth M. |year=2013 |title=Affective states and state tests |journal=Proceedings of the Third International Conference on Learning Analytics and Knowledge - LAK '13 |location=New York, New York, USA |publisher=ACM Press |page=117 |doi=10.1145/2460296.2460320 |isbn=978-1-4503-1785-6}}</ref> izvan zadatka ponašanje<ref>{{Citiranje časopisa |last=Baker |first=Ryan S.J.d. |year=2007 |title=Modeling and understanding students' off-task behavior in intelligent tutoring systems |journal=Proceedings of the SIGCHI Conference on Human Factors in Computing Systems - CHI '07 |location=New York, New York, USA |publisher=ACM Press |pages=1059–1068 |doi=10.1145/1240624.1240785 |isbn=978-1-59593-593-9}}</ref> i okretanje kotača.<ref>{{Citation |last=Beck |first=Joseph E. |title=Wheel-Spinning: Students Who Fail to Master a Skill |year=2013 |journal=[[Lecture Notes in Computer Science]] |pages=431–440 |publisher=Springer Berlin Heidelberg |isbn=978-3-642-39111-8 |last2=Gong |first2=Yue |doi=10.1007/978-3-642-39112-5_44}}</ref> Postoji dovoljno dokaza da su ITS-ovi vrlo učinkoviti u pomaganju učenicima pri učenju.<ref>{{Citiranje časopisa |last=du Boulay |first=Benedict |date=6. kolovoza 2015. |title=Recent Meta-reviews and Meta-analyses of AIED Systems |journal=International Journal of Artificial Intelligence in Education |volume=26 |issue=1 |pages=536–537 |doi=10.1007/s40593-015-0060-1 |issn=1560-4292 |doi-access=free}}</ref> ITS-ovi se mogu koristiti za držanje učenika u zoni proksimalnog razvoja (ZPD): prostor u kojem učenici mogu učiti uz vodstvo. Takvi sustavi mogu voditi učenike kroz zadatke malo iznad njihove razine sposobnosti.<ref>{{Citiranje weba |title=The Zone of Proximal Development and Adaptive Learning Systems |url=https://www.wiley.com/network/instructors-students/teaching-strategies/the-zone-of-proximal-development-and-adaptive-learning-systems |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210814072156/https://www.wiley.com/network/instructors-students/teaching-strategies/the-zone-of-proximal-development-and-adaptive-learning-systems |archive-date=14. kolovoza 2021. |access-date=27. ožujka 2021. |website=www.wiley.com}}</ref> Nedavni radovi također su usmjereni na razvoj alata za učenje poboljšanih umjetnom inteligencijom koji podupiru ljudske učitelje u koordinaciji aktivnosti u učionici.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa |last=Alphen |first=Erik van |last2=Bakker |first2=Saskia |year=2016 |title=Lernanto |journal=Proceedings of the 2016 CHI Conference Extended Abstracts on Human Factors in Computing Systems - CHI EA '16 |location=New York, New York, USA |publisher=ACM Press |pages=2334–2340 |doi=10.1145/2851581.2892524 |isbn=978-1-4503-4082-3}}</ref> Učitelj može podržati učenike na način na koji umjetna inteligencija ne može, ali nije u stanju obraditi veliku količinu analitičkih podataka u stvarnom vremenu koje pruža računalni sustav. S druge strane, umjetna inteligencija može podijeliti radno opterećenje i preporučiti najbolji način djelovanja (npr. ukazivanjem na to koji učenici trebaju najviše pomoći), ali može djelovati samo u unaprijed navedenoj domeni i ne može se nositi sa zadacima kao što je pružanje emocionalne podrške ili dopunske nastave učenicima u potrebi.<ref name=":0">{{Citation |last=Holstein |first=Kenneth |title=Student Learning Benefits of a Mixed-Reality Teacher Awareness Tool in AI-Enhanced Classrooms |year=2018 |journal=Lecture Notes in Computer Science |pages=154–168 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-93842-4 |last2=McLaren |first2=Bruce M. |last3=Aleven |first3=Vincent |doi=10.1007/978-3-319-93843-1_12}}</ref> Međutim, postojeći sustavi dizajnirani su pod pretpostavkom da učenici napreduju istim tempom.<ref>{{Citiranje časopisa |last=van Leeuwen |first=Anouschka |last2=Janssen |first2=Jeroen |last3=Erkens |first3=Gijsbert |last4=Brekelmans |first4=Mieke |date=Prosinac 2015. |title=Teacher regulation of cognitive activities during student collaboration: Effects of learning analytics |journal=Computers & Education |volume=90 |pages=80–94 |doi=10.1016/j.compedu.2015.09.006 |issn=0360-1315}}</ref> Razumijevanje kako podržati učitelje u realističnoj, visokodiferenciranoj učionici s vlastitim tempom ostaje otvoren istraživački problem.<ref name=":1" /> == Postavke i sektori == === Predškolski === Različiti oblici elektroničkih medija mogu biti obilježje predškolskog života. Iako roditelji navode pozitivno iskustvo, učinak takve uporabe nije sustavno procijenjen.<ref name="Rideout" /> [[Datoteka:Preschool_activity_130523-Z-WA217-031.jpg|mini|Predškolska aktivnost]] Dob u kojoj će dijete početi koristiti određenu tehnologiju poput mobitela ili računala može ovisiti o usklađivanju tehnoloških resursa s razvojnim sposobnostima primatelja, poput dobno predviđenih faza koje je označio švicarski psiholog [[Jean Piaget]].<ref>{{Citiranje novina |last=Buckleitner |first=Warren |date=12. lipnja 2008. |title=So Young, and So Gadgeted |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2008/06/12/technology/personaltech/12basics.html |url-status=live |access-date=21. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161223202838/http://www.nytimes.com/2008/06/12/technology/personaltech/12basics.html |archive-date=23. prosinca 2016.}}</ref> Kao parametri za odabir medija sugerirani su prikladnost za dob, usklađenost s traženim vrijednostima te istovremeni aspekti zabave i obrazovanja.<ref>{{Citiranje weba |last=Meidlinger, K. |title=Choosing Media for Children Checklist: Adapted from Dr. Faith Rogow |url=http://www.kqed.org/assets/pdf/education/earlylearning/kidswatch/kidswatch-choosingmedia-english.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060931/http://www.kqed.org/assets/pdf/education/earlylearning/kidswatch/kidswatch-choosingmedia-english.pdf |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=20. studenoga 2014. |website=Kids Watch Monthly |publisher=KQED |location=San Francisco}}</ref> Na predškolskoj razini tehnologija se može uvesti na nekoliko načina. Najosnovnije je korištenje računala, tableta te audio i video izvora u učionicama.<ref>{{Citiranje weba |title=Technology in the Preschool Classroom |url=https://study.com/academy/lesson/technology-in-the-preschool-classroom.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181106132257/https://study.com/academy/lesson/technology-in-the-preschool-classroom.html |archive-date=6. studenoga 2018. |access-date=16. rujna 2021. |website=study.com}}</ref> Osim toga, roditeljima i nastavnicima na raspolaganju su mnogi resursi za upoznavanje male djece s tehnologijom ili za korištenje tehnologije za proširenje lekcija i poboljšanje učenja. Neke opcije koje su primjerene njihovoj dobi su video- ili audiosnimanje njihovih kreacija, upoznavanje s korištenjem interneta putem pregledavanja web stranica primjerenih njihovoj dobi, pružanje pomoćne tehnologije koja djeci s invaliditetom omogućuje sudjelovanje s ostalim vršnjacima,<ref>{{Citiranje weba |title=Technology and Young Children: Preschoolers and Kindergartners |url=https://www.naeyc.org/resources/topics/technology-and-media/preschoolers-and-kindergartners |website=National Association for the Education of Young Children |location=Washington, DC}}</ref> obrazovne aplikacije, elektroničke knjige i obrazovni videozapisi.<ref name="earlychildhoodteacher.org">{{Citiranje weba |date=29. kolovoza 2013. |title=ECE Technology: 10 Trending Tools for Teachers |url=https://www.earlychildhoodteacher.org/blog/ece-technology-10-trending-tools-for-teachers |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181106132431/https://www.earlychildhoodteacher.org/blog/ece-technology-10-trending-tools-for-teachers/ |archive-date=6. studenoga 2018. |access-date=16. rujna 2021. |website=Early Childhood Teacher}}</ref> Postoji mnogo besplatnih i plaćenih obrazovnih web stranica i aplikacija koje su izravno usmjerene na obrazovne potrebe djece predškolske dobi. To uključuje Starfall, ABC mouse,<ref name="earlychildhoodteacher.org" /> PBS Kids Video, Teach me i Montessori križaljke.<ref>{{Citiranje weba |date=4. rujna 2012. |title=Best Apps for Preschoolers |url=https://www.icanteachmychild.com/the-10-best-iphoneipad-apps-for-preschoolers |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181106132336/https://www.icanteachmychild.com/the-10-best-iphoneipad-apps-for-preschoolers |archive-date=6. studenoga 2018. |access-date=16. rujna 2021. |website=icanteachmychild.com}}</ref> Obrazovna tehnologija u obliku elektroničkih knjiga [109] djeci predškolske dobi nudi mogućnost pohranjivanja i dohvaćanja nekoliko knjiga na jednom uređaju, spajajući tako tradicionalnu radnju čitanja uz korištenje obrazovne tehnologije. Također se smatra da obrazovna tehnologija poboljšava koordinaciju ruke i oka, jezične vještine, vizualnu pažnju i motivaciju za dovršavanje obrazovnih zadataka, te omogućuje djeci da iskuse stvari koje inače ne bi.  Postoji nekoliko ključeva za što edukativniju upotrebu uvođenja tehnologije na predškolskoj razini: tehnologija se mora koristiti na odgovarajući način, treba omogućiti pristup mogućnostima učenja, treba uključiti interakciju roditelja i drugih odraslih s djecom predškolske dobi i treba biti primjereno razvoju.<ref name="tech.ed.gov">{{Citiranje weba |title=Guiding Principles for Use of Technology with Early Learners |url=https://tech.ed.gov/earlylearning/principles/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20181106092903/https://tech.ed.gov/earlylearning/principles/ |archive-date=6. studenoga 2018. |access-date=16. rujna 2021. |publisher=Office of Educational Technology}}</ref> Omogućavanje pristupa mogućnostima učenja, posebno za omogućavanje djeci s teškoćama u razvoju da imaju pristup prilikama za učenje, davanje dvojezičnoj djeci prilike za komunikaciju i učenje na više od jednog jezika, donošenje više informacija o STEM predmetima i donošenje slika različitosti koje možda nedostaju u neposrednoj okolini djeteta.<ref name="tech.ed.gov" /> [[Računalno programiranje|Kodiranje]] također postaje dio nastavnog plana i programa ranog učenja, a djeca predškolske dobi mogu imati koristi od iskustava koja uče vještine kodiranja čak i na način bez ekrana. Postoje aktivnosti i igre koje podučavaju praktične vještine kodiranja koje učenike pripremaju za koncepte kodiranja s kojima će se susresti i koristiti u budućnosti.  === Primarno i sekundarno === [[Datoteka:03212012Matitec_entrega_dispositivos_santafe083.jpg|mini|Učiteljica pokazuje učenicima osnovne škole kako raditi program u osnovnoj školi u Santa Feu, Mexico City]] E-učenje koriste javne K–12 škole u Sjedinjenim Državama, kao i privatne škole. Neka okruženja za e-učenje odvijaju se u tradicionalnoj učionici; drugi dopuštaju učenicima da pohađaju nastavu od kuće ili s drugog mjesta. Postoji nekoliko država koje koriste virtualne školske platforme za e-učenje diljem zemlje, a njihov porast je u stalnom porastu. Virtualna škola omogućuje učenicima prijavu na tečajeve sinkronog učenja ili asinkronog učenja gdje god postoji internetska veza. [[Datoteka:World_Vision_Higher_Secondary_College.-_Wikipedia_Education_Program_06.JPG|mini|World Vision Higher Secondary College – obrazovni program Wikipedije]] E-učenje sve više koriste učenici koji možda ne žele ići u tradicionalne fizičke škole zbog ozbiljnih alergija ili drugih medicinskih problema, straha od školskog nasilja i školskog maltretiranja te učenici čiji bi roditelji željeli školovanje kod kuće, ali to čine ne osjećati se kvalificirano.<ref>{{Citiranje weba |last=publications |title=The Rise of Cyber-Schools |url=http://www.thenewatlantis.com/publications/the-rise-of-cyber-schools |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130225162819/http://www.thenewatlantis.com/publications/the-rise-of-cyber-schools |archive-date=25. veljače 2013. |access-date=24. listopada 2012. |publisher=The New Atlantis}}</ref> Mrežne škole stvaraju utočište za učenike u kojima mogu dobiti kvalitetno obrazovanje dok gotovo u potpunosti izbjegavaju te uobičajene probleme. Online čarter škole također često nisu ograničene lokacijom, razinom prihoda ili veličinom razreda na način na koji jesu fizičke čarter škole.<ref>{{Citiranje weba |title=Research Center: Charter Schools |url=http://www.edweek.org/ew/issues/charter-schools/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130129015952/http://www.edweek.org/ew/issues/charter-schools/ |archive-date=29. siječnja 2013. |access-date=24. listopada 2012. |publisher=Edweek.org}}</ref> [[Datoteka:Student_attending_online_class_in_Kerala.jpg|mini|Student koji pohađa online nastavu u Kerali, Indija, tijekom pandemije COVID-19]] E-učenje također raste kao dodatak tradicionalnoj učionici. Učenici s posebnim talentima ili interesima izvan dostupnih nastavnih planova i programa koriste e-učenje kako bi unaprijedili svoje vještine ili premašili ograničenja razreda.<ref>{{Citiranje weba |last=publications |title=For Frustrated Gifted Kids, A World of Online Opportunities |url=http://blogs.kqed.org/mindshift/2014/05/for-frustrated-gifted-kids-a-world-of-online-opportunities/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140524064408/http://blogs.kqed.org/mindshift/2014/05/for-frustrated-gifted-kids-a-world-of-online-opportunities/ |archive-date=24. svibnja 2014. |access-date=24. svibnja 2014. |publisher=KQED}}</ref> Neke internetske ustanove povezuju studente s instruktorima putem tehnologije web konferencija kako bi formirale digitalnu učionicu. Nacionalne privatne škole također su dostupne online. One omogućuju prednosti e-učenja učenicima u državama gdje nisu dostupne online škole koje su javne. Također, učenicima možda omogućuju veću fleksibilnost i izuzeće od državnih testiranja. Neke od tih škola dostupne su na srednjoškolskoj razini i nude pripremne tečajeve za fakultet učenicima. Virtualno obrazovanje u K-12 školovanju često se odnosi na virtualne škole, au visokom obrazovanju na virtualna sveučilišta. Virtualne škole su "cyber charter škole "<ref name="Cavanaugh">{{Citiranje časopisa |last=Cavanaugh |first=C |year=2009 |title=Effectiveness of cyber charter schools: A review of research on learnings |url=https://archive.org/details/sim_techtrends_july-august-2009_53_4/page/28 |journal=[[TechTrends]] |volume=53 |issue=4 |pages=28–31 |doi=10.1007/s11528-009-0302-x}}</ref> s inovativnim administrativnim modelima i tehnologijom izvođenja tečajeva.<ref name="Cavanaugh" /> Čini se da je obrazovna tehnologija također zanimljiva metoda za uključivanje darovitih mladih koji su nedovoljno stimulirani u svom trenutnom obrazovnom programu.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Benno |first=Mark |date=29. studenoga 2016. |title=Virtual Reality |journal=[[Gifted Child Today]] |volume=21 |issue=1 |pages=12–14 |doi=10.1177/107621759802100104}}</ref> To se može postići izvanškolskim programima ili čak [[Technologically-integrated curricula|tehnološki integriranim nastavnim planovima i programima]], na primjer: integrirani tečajevi [[Virtualni svijet|virtualne stvarnosti]] (VRIC) mogu se razviti za bilo koji tečaj kako bi im se pružila takva stimulacija.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Annetta |first=Leonard |last2=Mangrum |first2=Jennifer |last3=Holmes |first3=Shawn |last4=Collazo |first4=Kimberly |last5=Cheng |first5=Meng‐Tzu |date=12. svibnja 2009. |title=Bridging Realty to Virtual Reality: Investigating gender effect and student engagement on learning through video game play in an elementary school classroom |url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-science-education_2009-05-15_31_8/page/1091 |journal=International Journal of Science Education |volume=31 |issue=8 |pages=1091–1113 |bibcode=2009IJSEd..31.1091A |doi=10.1080/09500690801968656}}</ref> Integrirani tečajevi [[Trodimenzionalni ispis|3D ispisa]] (3dPIC) također mogu mladima pružiti stimulaciju koja im je potrebna na njihovom obrazovnom putu.<ref>{{Citiranje knjige |last=Heine |first=C. |url=https://digitalcommons.imsa.edu/stratinnov_pr/4/ |title=The Handbook of Secondary Gifted Education |last2=Gerry |first2=J. |last3=Sutherland |first3=L. S. |publisher=Prufrock Press, Inc. |year=2015 |editor-last=Dixon |editor-first=F. A. |location=Waco, Texas |pages=369–392 |chapter=Chapter 14: Technology Education for High-Ability Students |access-date=1. siječnja 2019. |editor-last2=Moon |editor-first2=S. M. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200730234158/https://digitalcommons.imsa.edu/stratinnov_pr/4/ |archive-date=30. srpnja 2020. |url-status=live}}</ref> Projekt SEUR Université de Montréal<ref>{{Citiranje časopisa |last=Brochu |first=Michèle |year=2018 |title=Projet SEUR |url=http://seur.qc.ca/wp-content/uploads/2017/03/rapport-17-18-compressed.pdf |url-status=dead |journal=Rapport d'Activités |page=37 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190102094552/http://seur.qc.ca/wp-content/uploads/2017/03/rapport-17-18-compressed.pdf |archive-date=2. siječnja 2019. |access-date=2. siječnja 2019.}}</ref> u suradnji s Collège Mont-Royal i [[La Variable]] intenzivno razvija ovo područje.<ref>{{Citiranje weba |title=Ateliers de douance 9-12 ans du samedi |url=http://collegemont-royal.qc.ca/ateliers-douance-9-12-ans-samedi,154,271 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190102050503/http://collegemont-royal.qc.ca/ateliers-douance-9-12-ans-samedi,154,271 |archive-date=2. siječnja 2019. |access-date=2. siječnja 2019. |website=Collège Mont-Royal |publisher=Collège Mont-Royal}}</ref> === Više obrazovanje === [[Datoteka:Wikimedia_Taiwan_10_Anniversary_Conference_Combining_the_Education_and_Wikimedia_in_Taiwan_Taking_the_Higher_Education_as_an_Example_03.jpg|mini|Konferencija povodom 10. godišnjice Wikimedije Tajvan Kombinacija obrazovanja i Wikimedije u Tajvanu na primjeru visokog obrazovanja]] Mrežni upisi na fakultete bilježe porast od 29% s gotovo jednom trećinom svih studenata, ili procijenjenih 6,7&nbsp;milijuni učenika trenutno su upisani u online nastavu.<ref>{{Citiranje knjige |last=Major |first=Claire |title=Teaching Online: A Guide to Theory, Research, and Practice |url=https://archive.org/details/teachingonlinegu0000majo |year=2015 |publisher=Johns Hopkins University Press |location=Baltimore, Maryland}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Jaggars, S. S. |last2=Edgecombe, N. |last3=Stacey, G. W. |year=2013 |title=What we know about online course outcomes (research overview) |url=http://ccrc.tc.columbia.edu/publications/what-we-know-online-course-outcomes.html |url-status=live |journal=[[Community College Research Center]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20160404222234/http://ccrc.tc.columbia.edu/publications/what-we-know-online-course-outcomes.html |archive-date=4. travnja 2016. |access-date=2. travnja 2016.}}</ref> Godine 2009. 44% studenata nakon srednje škole u SAD-u slušalo je neke ili sve svoje tečajeve online, što je bilo predviđeno da će porasti na 81% do 2014.<ref>{{Citiranje weba |last=Ambient Insight Research |year=2009 |title=US Self-paced e-Learning Market |url=http://www.ambientinsight.com/Reports/eLearning.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160402054107/http://www.ambientinsight.com/Reports/eLearning.aspx |archive-date=2. travnja 2016. |access-date=2. travnja 2016. |publisher=Ambient Insight Research |location=Monroe WA}}</ref> Iako sada veliki dio [[Poslovanje|profitnih]] visokoškolskih ustanova nudi online tečajeve, samo otprilike polovica privatnih [[Neprofitna organizacija|neprofitnih]] škola to čini. Privatne ustanove mogle bi se više uključiti u online prezentacije kako bi se smanjili troškovi. Također je važno zaposliti adekvatno osposobljeni kadar za rad s učenicima online.<ref>{{Citiranje knjige |url=https://www.researchgate.net/publication/235930053 |title=Faculty Training for Web-Enhanced Learning |publisher=Nova Science Publishers, Inc. |year=2011 |isbn=978-1-61209-335-2 |editor-last=Repetto, M. |location=Hauppauge, NY |access-date=20. studenoga 2014. |editor-last2=Trentin, G. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210814072155/https://www.researchgate.net/publication/235930053_Faculty_Training_for_Web-Enhanced_Learning |archive-date=14. kolovoza 2021. |url-status=live}}</ref> Ti članovi osoblja moraju razumjeti područje sadržaja, ali također moraju biti visoko obučeni za korištenje računala i interneta. Online obrazovanje brzo raste, čak su razvijeni i online doktorski programi na vodećim istraživačkim sveučilištima.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Hebert |first=D. G. |year=2007 |title=Five Challenges and Solutions in Online Music Teacher Education |url=http://www.stthomas.edu/rimeonline/vol5/hebert.htm |url-status=dead |journal=Research and Issues in Music Education |volume=5 |issue=1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120831104447/http://www.stthomas.edu/rimeonline/vol5/hebert.htm |archive-date=31. kolovoza 2012. |access-date=20. studenoga 2014.}}</ref> Iako masovni otvoreni online tečajevi (MOOC) mogu imati ograničenja koja ih onemogućuju da u potpunosti zamijene fakultetsko obrazovanje,<ref>{{Citiranje novina |last=Youngberg |first=David |date=13. kolovoza 2012. |title=Why Online Education Won't Replace College--Yet |work=The Chronicle of Higher Education |url=http://chronicle.com/article/Why-Online-Education-Wont/133531/ |url-status=live |access-date=20. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129035323/http://chronicle.com/article/Why-Online-Education-Wont/133531/ |archive-date=29. studenoga 2014.}}</ref> takvi su se programi značajno proširili. [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]], [[Sveučilište Stanford|Stanford]] i [[Sveučilište Princeton]] nude nastavu globalnoj publici, ali ne za fakultetske bodove.<ref>{{Citiranje novina |last=Pappano |first=Laura |date=2. studenoga 2012. |title=The Year of the MOOC |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2012/11/04/education/edlife/massive-open-online-courses-are-multiplying-at-a-rapid-pace.html |url-status=live |access-date=12. veljače 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130327215236/http://www.nytimes.com/2012/11/04/education/edlife/massive-open-online-courses-are-multiplying-at-a-rapid-pace.html |archive-date=27. ožujka 2013.}}</ref> Programi na sveučilišnoj razini, poput edX-a koji su osnovali [[Massachusetts Institute of Technology]] i [[Harvardovo sveučilište|Harvard University]], nude širok raspon disciplina bez naknade, dok drugi studentima dopuštaju besplatnu reviziju tečaja, ali zahtijevaju malu naknadu za akreditaciju. MOOC-ovi nisu imali značajan utjecaj na visoko obrazovanje i smanjili su se nakon početnog širenja, ali očekuje se da će ostati u nekom obliku.<ref>{{Citiranje novina |last=Kolowich |first=Steve |date=15. svibnja 2014. |title=Conventional Online Higher Education Will Absorb MOOCs, 2 Reports Say |work=The Chronicle of Higher Education |url=http://chronicle.com/blogs/wiredcampus/conventional-online-higher-education-will-absorb-moocs-2-reports-say/52603?cid=wc |url-status=live |access-date=15. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180917181639/https://www.chronicle.com/blogs/wiredcampus/conventional-online-higher-education-will-absorb-moocs-2-reports-say/52603?cid=wc |archive-date=17. rujna 2018.}}</ref> U posljednje vrijeme MOOC-ove koriste manja sveučilišta kako bi se profilirala s visoko specijaliziranim tečajevima za publiku s posebnim interesima, kao na primjer u tečaju o tehnološkoj usklađenosti privatnosti.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Fischer-Hübner |first=Simone |last2=Martucci |first2=Leonardo A. |last3=Fritsch |first3=Lothar |last4=Pulls |first4=Tobias |last5=Herold |first5=Sebastian |last6=Iwaya |first6=Leonardo H. |last7=Alfredsson |first7=Stefan |last8=Zuccato |first8=Albin |year=2018 |editor-last=Drevin |editor-first=Lynette |editor2-last=Theocharidou |editor2-first=Marianthi |title=A MOOC on Privacy by Design and the GDPR |url=https://hal.inria.fr/hal-02125760/file/472720_1_En_8_Chapter.pdf |journal=Information Security Education – Towards a Cybersecure Society |series=IFIP Advances in Information and Communication Technology |language=en |publisher=Springer International Publishing |volume=531 |pages=95–107 |doi=10.1007/978-3-319-99734-6_8 |isbn=978-3-319-99734-6}}</ref> Uočeno je da MOOC-ovi gube većinu polaznika svojih početnih tečajeva. U studiji koju su provela sveučilišta Cornell i Stanford, stope studenata koji su napustili MOOC tečajeve pripisane su anonimnosti učenika, samoći iskustva učenja i nedostatku interakcije s vršnjacima i učiteljima.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Anderson |first=Ashton |last2=Huttenlocher |first2=Daniel |last3=Kleinberg |first3=Jon |last4=Leskovec |first4=Jure |year=2014 |title=Engaging with massive online courses |journal=Proceedings of the 23rd International Conference on World Wide Web - WWW '14 |location=New York, New York, USA |publisher=ACM Press |pages=687–698 |arxiv=1403.3100 |bibcode=2014arXiv1403.3100A |doi=10.1145/2566486.2568042 |isbn=978-1-4503-2744-2}}</ref> Učinkovite mjere uključivanja učenika koje smanjuju napuštanje studija su interakcije na forumu i virtualna prisutnost nastavnika ili pomoćnika u nastavi – mjere koje izazivaju troškove osoblja koji rastu s brojem učenika koji sudjeluju. === Korporativno i profesionalno === Tvrtke koriste e-učenje za pružanje obvezne obuke o usklađenosti i ažuriranja za usklađenost s propisima, mekih vještina i IT vještina, kontinuiranog profesionalnog razvoja (CPD) i drugih vrijednih vještina na radnom mjestu. Tvrtke s raširenim [[Logistika prodaje i distribucije|distribucijskim lancima]] koriste e-učenje za isporuku informacija o najnovijem [[Razvoj novih proizvoda|razvoju proizvoda]]. Većina korporativnog e-učenja je asinkrona te se isporučuje i upravlja putem sustava za upravljanje učenjem .<ref>{{Citiranje časopisa |last=Saba |first=Farhad |date=Nov–Dec 2011 |title=Distance Education in the United States: Past, Present, Future |url=https://eric.ed.gov/?id=EJ956478 |url-status=live |journal=Educational Technology |language=en |volume=51 |issue=6 |pages=11–18 |issn=0013-1962 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200731021056/https://eric.ed.gov/?id=EJ956478 |archive-date=31. srpnja 2020. |access-date=29. svibnja 2019.}}</ref> Veliki izazov u korporativnom e-učenju je angažirati osoblje, posebno u temama usklađenosti za koje je zakonom ili propisima propisana periodična obuka osoblja. === Vlada i javnost === Postoji važna potreba da najnovije, pouzdane i visokokvalitetne zdravstvene informacije budu dostupne javnosti, kao iu sažetom obliku za pružatelje javnih zdravstvenih usluga.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Warner |first=Dorothy |last2=Procaccino |first2=J. Drew |date=Lipanj 2004. |title=Toward wellness: Women seeking health information |journal=[[Journal of the American Society for Information Science and Technology]] |volume=55 |issue=8 |pages=709–730 |doi=10.1002/asi.20016}}</ref> Pružatelji su ukazali na potrebu za automatskim obavještavanjem o najnovijim istraživanjima, jedinstvenim pretraživim portalom informacija i pristupom [[Siva literatura|sivoj literaturi]] .<ref>{{Citiranje časopisa |last=Simpson |first=C.W. |last2=Prusak |first2=L. |date=Prosinac 1995. |title=Troubles with information overload—Moving from quantity to quality in information provision |journal=International Journal of Information Management |volume=15 |issue=6 |pages=413–425 |doi=10.1016/0268-4012(95)00045-9}}</ref> Knjižnicu za zdravlje majke i djeteta (MCH) financira Američki ured za zdravlje majke i djeteta kako bi pregledao najnovija istraživanja i razvio automatske obavijesti pružateljima putem MCH upozorenja. Druga primjena u javnom zdravstvu je razvoj mHealtha (korištenje mobilnih telekomunikacija i multimedije u globalnom javnom zdravstvu). MHealth se koristi za promicanje prenatalnih usluga i usluga za novorođenčad, s pozitivnim rezultatima. Osim toga, "zdravstveni sustavi implementirali su mHealth programe za olakšavanje hitnih medicinskih odgovora, podršku na mjestu skrbi, promicanje zdravlja i prikupljanje podataka."<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Tamrat T, Kachnowski S |year=2012 |title=Special delivery: an analysis of mHealth in maternal and newborn health programs and their outcomes around the world |journal=[[Maternal and Child Health Journal]] |volume=16 |issue=5 |pages=1092–1101 |doi=10.1007/s10995-011-0836-3 |pmid=21688111}}</ref> U zemljama s niskim i srednjim dohotkom mHealth se najčešće koristi kao jednosmjerne tekstualne poruke ili telefonski podsjetnici za promicanje pridržavanja liječenja i prikupljanje podataka.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Källander, K |last2=Tibenderana, JK |last3=Akpogheneta, OJ |year=2013 |title=Mobile health (mHealth) approaches and lessons for increased performance and retention of community health workers in low- and middle-income countries: a review |journal=[[Journal of Medical Internet Research]] |volume=15 |issue=1 |page=e17 |doi=10.2196/jmir.2130 |pmc=3636306 |pmid=23353680}}</ref> == Prednosti == Učinkovito korištenje tehnologije istovremeno primjenjuje višestruke strategije utemeljene na dokazima (npr. prilagodljivi sadržaj, često testiranje, trenutna povratna informacija, itd.), kao i učinkoviti učitelji.<ref name="Ross, S. 2010">{{Citiranje časopisa |last=Ross, S. |last2=Morrison, G. |last3=Lowther, D. |year=2010 |title=Educational technology research past and present: balancing rigor and relevance to impact learning |url=http://www.cedtech.net/articles/11/112.pdf |url-status=live |journal=Contemporary Educational Technology |volume=1 |issue=1 |page=17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005230558/http://www.cedtech.net/articles/11/112.pdf |archive-date=5. listopada 2016. |access-date=2. travnja 2016.}}</ref> Korištenje računala ili drugih oblika tehnologije može učenicima pružiti praksu temeljnog sadržaja i vještina, dok nastavnik može raditi s drugima, provoditi ocjenjivanje ili obavljati druge zadatke.<ref name="Ross, S. 2010" /><ref>{{Citiranje časopisa |last=Hicks, S.D. |year=2011 |title=Technology in today's classroom: Are you a tech-savvy teacher? |url=https://archive.org/details/sim_clearing-house_2011-08_84_5/page/188 |journal=The Clearing House |volume=84 |issue=5 |pages=188–191 |doi=10.1080/00098655.2011.557406}}</ref> Korištenjem obrazovne tehnologije, obrazovanje se može individualizirati za svakog učenika, što omogućuje bolju diferencijaciju i dopušta učenicima da rade na usavršavanju vlastitim tempom. Suvremena obrazovna tehnologija može poboljšati pristup obrazovanju,<ref name="CFP">{{Citiranje časopisa |last=Masson |first=M |date=Prosinac 2014. |title=Benefits of TED Talks |journal=[[Canadian Family Physician]] |volume=60 |issue=12 |page=1080 |pmc=4264800 |pmid=25500595}}</ref> uključujući programe pune diplome.<ref name="Zameer">{{Citation |last=Ahmad, Zameer |title=Virtual Education System (Current Myth & Future Reality in Pakistan) |date=11. veljače 2011. |ssrn=1709878}}</ref>  <sup class="noprint Inline-Template" style="white-space:nowrap;">&#x5D;</sup> Omogućuje bolju integraciju za studente koji nisu redoviti, posebno u kontinuiranom obrazovanju,<ref name="CFP" /> <ref name="Zameer" /> i poboljšana interakcija između učenika i instruktora.<ref name="Dalsgaard">{{Citiranje weba |last=Dalsgaard |first=Christian |title=Social software: E-learning beyond learning management systems |url=http://www.eurodl.org/materials/contrib/2006/Christian_Dalsgaard.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130520105838/http://www.eurodl.org/materials/contrib/2006/Christian_Dalsgaard.htm |archive-date=20. svibnja 2013. |access-date=31. ožujka 2013. |website=eurodl.org |publisher=University of Aarhus}}</ref> Materijali za učenje mogu se koristiti za učenje na daljinu i dostupni su široj publici.<ref name="CFP" /><ref>{{Citiranje weba |date=9. prosinca 2011. |title=Technology Uses in Education |url=http://www.nsba.org/sbot/toolkit/tuie.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130706183412/http://www.nsba.org/sbot/toolkit/tuie.html |archive-date=6. srpnja 2013. |access-date=22. ožujka 2014. |publisher=Nsba.org}}</ref> Materijali tečaja lako su dostupni.<ref name="CFP" /><ref name="num1">{{Citiranje weba |date=9. prosinca 2011. |title=Technology Impact on Learning |url=http://www.nsba.org/sbot/toolkit/tiol.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130701042623/http://www.nsba.org/sbot/toolkit/tiol.html |archive-date=1. srpnja 2013. |access-date=22. ožujka 2014. |publisher=Nsba.org}}</ref> U 2010. godini 70,3% američkih obiteljskih kućanstava imalo je pristup internetu.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Warschauer, M. |last2=Matuchniak, T. |year=2010 |title=New technology and digital worlds: analyzing evidence of equity in access, use and outcomes |url=https://archive.org/details/sim_review-of-research-in-education_2010_34/page/179 |journal=[[Review of Research in Education]] |volume=34 |pages=179–225 |doi=10.3102/0091732X09349791}}</ref> U 2013., prema Kanadskoj radio-televiziji i Komisiji za telekomunikacije Kanada, 79% domova ima pristup internetu. Učenici mogu pristupiti brojnim mrežnim resursima i koristiti ih kod kuće. Korištenje mrežnih izvora može pomoći učenicima da provedu više vremena na određenim aspektima onoga što možda uče u školi, ali kod kuće. Škole poput [[Massachusetts Institute of Technology]] (MIT) učinile su određene materijale za tečajeve besplatnima na internetu.<ref>{{Citiranje novina |last=Theen |first=Andrew |date=12. veljače 2012. |title=MIT Begins Offering Free Online Course With Certificate |work=Bloomberg News |url=https://www.bloomberg.com/news/2012-02-13/mit-begins-offering-free-online-course-with-certificate.html |url-status=live |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20141225052040/http://www.bloomberg.com/news/2012-02-13/mit-begins-offering-free-online-course-with-certificate.html |archive-date=25. prosinca 2014.}}</ref> Iako se korištenjem ovih izvora propuštaju neki aspekti učionice, oni su korisni alati za dodavanje dodatne podrške obrazovnom sustavu. Ukida se potreba plaćanja prijevoza do obrazovne ustanove. Studenti cijene pogodnost e-učenja, ali navode veći angažman u okruženjima za učenje licem u lice.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Kemp |first=Nenagh |last2=Grieve |first2=Rachel |date=1. siječnja 2014. |title=Face-to-face or face-to-screen? Undergraduates' opinions and test performance in classroom vs. online learning |journal=[[Frontiers in Psychology]] |volume=5 |page=1278 |doi=10.3389/fpsyg.2014.01278 |pmc=4228829 |pmid=25429276 |doi-access=free}}</ref> Visoke škole i sveučilišta rade na rješavanju ovog problema korištenjem WEB 2.0 tehnologija kao i uključivanjem više mentorstva između studenata i članova fakulteta.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Deschaine |first=Mark |last2=Whale |first2=David |year=2017 |title=Increasing Student Engagement in Online Educational Leadership Courses |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1133612.pdf |url-status=live |journal=Journal of Educators Online |page=6 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181231160115/https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1133612.pdf |archive-date=31. prosinca 2018.}}</ref> Prema Jamesu Kuliku, koji proučava učinkovitost računala koja se koriste za nastavu, učenici obično nauče više u manje vremena kada pohađaju nastavu temeljenu na računalu, te više vole nastavu i razvijaju pozitivnije stavove prema računalima u nastavi temeljenoj na računalu. Učenici mogu samostalno rješavati zadatke.<ref name="Dalsgaard"/> Ne postoje intrinzična dobna ograničenja na razinu težine, tj. učenici mogu ići vlastitim tempom. Učenici koji uređuju svoje pisane radove u programima za obradu teksta poboljšavaju kvalitetu svog pisanja. Prema nekim istraživanjima učenici su bolji u kritiziranju i uređivanju pisanih radova koji se razmjenjuju putem računalne mreže s učenicima koje poznaju.<ref name="num1"/> Studije provedene u "kompjuterski intenzivnim" okruženjima otkrile su porast u učenju usmjerenom na učenika, kooperativnom i višem učenju, vještinama pisanja, rješavanju problema i korištenju tehnologije.<ref>{{Citiranje časopisa |last=An, Y. J. |last2=Reigeluth, C. |year=2011 |title=Creating Technology-Enhanced, Learner-Centered Classrooms: K–12 Teachers' Beliefs, Perceptions, Barriers, and Support Needs |url=http://marianrosenberg.wiki.westga.edu/file/view/AnYCreatingTechnology.pdf |url-status=dead |journal=Journal of Digital Learning in Teacher Education |volume=28 |issue=2 |pages=54–62 |doi=10.1080/21532974.2011.10784681 |issn=2153-2974 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160705033732/http://marianrosenberg.wiki.westga.edu/file/view/AnYCreatingTechnology.pdf |archive-date=5. srpnja 2016.}}</ref> Osim toga, poboljšavaju se i stavovi roditelja, učenika i učitelja prema tehnologiji kao alatu za učenje. Prihvaćanje online obrazovanja od strane poslodavaca s vremenom je poraslo.<ref name="shrm.org">{{Citiranje weba |date=19. kolovoza 2010. |title=Hiring Practices and Attitudes: Traditional vs. Online Degree Credentials SHRM Poll |url=https://www.shrm.org/hr-today/trends-and-forecasting/research-and-surveys/pages/hiringpracticesandattitudes.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160423203814/https://www.shrm.org/research/surveyfindings/articles/pages/hiringpracticesandattitudes.aspx |archive-date=23. travnja 2016.}}</ref> Više od 50% menadžera ljudskih resursa koje je SHRM ispitao za izvješće iz kolovoza 2010. reklo je da ako se dva kandidata s istom razinom iskustva prijavljuju za posao, ne bi imalo nikakvog učinka je li kandidat stekao diplomu putem interneta ili tradicionalna škola. Sedamdeset devet posto reklo je da su zaposlili kandidata s online diplomom u posljednjih 12 mjeseci. Međutim, 66% je reklo da se na kandidate koji steknu diplome online ne gleda tako pozitivno kao na kandidate za posao s tradicionalnim diplomama.<ref name="shrm.org" /> Korištenje obrazovnih aplikacija općenito ima pozitivan učinak na učenje. Testovi prije i nakon testiranja otkrili su da korištenje obrazovnih aplikacija na mobilnim uređajima smanjuje prazninu u postignućima između problematičnih i prosječnih učenika.<ref>{{Citiranje novina |title=Study: iPads improve Kindergarten literacy scores |work=Engadget |url=https://www.engadget.com/2012/02/20/study-ipads-improve-kindergarten-literacy-scores/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151026073848/http://www.engadget.com/2012/02/20/study-ipads-improve-kindergarten-literacy-scores/ |archive-date=26. listopada 2015.}}</ref> Neke obrazovne aplikacije poboljšavaju grupni rad dopuštajući učenicima primanje povratnih informacija o odgovorima i promičući suradnju u rješavanju problema. Prednosti učenja potpomognutog aplikacijama pokazane su u svim dobnim skupinama. Učenici vrtića koji koriste iPade pokazuju mnogo veće stope pismenosti od onih koji ih ne koriste. Studenti medicine na kalifornijskom sveučilištu Irvine koji su koristili iPad za akademske potrebe postigli su 23% više bodova na nacionalnim ispitima nego u prethodnim razredima koji nisu. == Nedostaci == Globalno, čimbenici kao što su upravljanje promjenama, zastarjelost tehnologije i partnerstvo dobavljača programera glavna su ograničenja koja koče rast tržišta obrazovne tehnologije.<ref>{{Citiranje novina |title=Global E-Learning Market 2017 to Boom $275.10 Billion Value by 2022 at a CAGR of 7.5% – Orbis Research |url=https://news.marketersmedia.com/global-e-learning-market-2017-to-boom-275-10-billion-value-by-2022-at-a-cagr-of-7-5-orbis-research/208094 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180527213517/https://www.reuters.com/brandfeatures/venture-capital/article?id=11353 |archive-date=27. svibnja 2018.}}</ref> U SAD-u, državna i savezna vlada povećale su financiranje, kao i privatni rizični kapital, teče u obrazovni sektor. Međutim, as of 2013, nitko nije gledao povrat ulaganja u tehnologiju (ROI) kako bi povezao troškove tehnologije s poboljšanim rezultatima učenika.<ref>{{Citiranje weba |last=Boser |first=U. |year=2013 |title=Are Schools Getting a Big Enough Bang for Their Education Technology Buck? |url=https://www.americanprogress.org/wp-content/uploads/2013/06/UlrichEducationTech-brief-3.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140517122406/http://www.americanprogress.org/wp-content/uploads/2013/06/UlrichEducationTech-brief-3.pdf |archive-date=17. svibnja 2014. |publisher=American Progress |pages=1–12}}</ref> Nove tehnologije često su popraćene nerealnim napuhavanjem i obećanjima u vezi s njihovom transformativnom snagom da promijene obrazovanje na bolje ili da omoguće bolje obrazovne prilike da dopru do masa. Primjeri uključuju nijemi film, radio i televiziju, od kojih nijedan nije zadržao puno uporišta u svakodnevnoj praksi mainstreama, formalnog obrazovanja.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Culp |first=K.M. |last2=Honey, M. |last3=Mandinach, E. |year=2005 |title=A retrospective on twenty years of education technology policy |journal=Journal of Educational Computing Research |volume=32 |issue=3 |pages=279–307 |doi=10.2190/7W71-QVT2-PAP2-UDX7}}</ref> Tehnologija, sama po sebi, ne dovodi nužno do temeljnih poboljšanja obrazovne prakse.<ref name="Lai 2008 215–230">{{Citiranje knjige |last=Lai |first=K.W. |title=International Handbook of Information Technology in Primary and Secondary Education |year=2008 |publisher=Springer US |pages=215–230 |chapter=ICT Supporting the Learning Process: The Premise, Reality, and Promise}}</ref> Fokus treba biti na interakciji učenika s tehnologijom—ne na samoj tehnologiji. Treba ga prepoznati kao "ekološki", a ne kao "aditivni" ili "subtraktivni". U ovoj ekološkoj promjeni, jedna značajna promjena će stvoriti potpunu promjenu.<ref name="Postman, N. 1992">{{Citiranje knjige |last=Postman |first=N. |url=https://archive.org/details/technopolysurren00post_0 |title=Technopoly: the surrender of culture to technology. New York |year=1992 |publisher=Vintage Books |isbn=978-0-679-74540-2 |location=New York, NY |url-access=registration}}</ref> Prema Branfordu i dr., "tehnologija ne jamči učinkovito učenje", a neprikladna uporaba tehnologije može ga čak i omesti.<ref name=":4"/> Studija o vokabularu dojenčadi Sveučilišta u Washingtonu pokazuje da ono opada zbog obrazovnih DVD-ova za bebe. Studija Sveučilišta Washington iz 2007. o rječniku beba, objavljena u ''Journal of Pediatrics,'' ispitala je više od 1000 roditelja u Washingtonu i Minnesoti. Studija je otkrila da za svaki sat tijekom kojeg su bebe u dobi od 8 do 16 mjeseci gledale DVD-ove i video zapise, znale 6-8 manje uobičajenih dječjih riječi od 90 riječi od beba koje ih nisu gledale. Andrew Meltzoff, ispitivač u ovoj studiji, navodi da rezultat ima smisla, da ako se bebino "vrijeme uzbune" provodi ispred DVD-a i TV-a, umjesto dok ljudi govore, bebe neće imati isto jezično iskustvo. Dimitri Chistakis, drugi istraživač izvijestio je da je sve više dokaza da DVD-ovi za bebe nemaju nikakvu vrijednost i da mogu biti štetni.<ref>{{Citiranje weba |date=7. kolovoza 2007. |title=Baby DVDs, Videos May Hinder, Not Help, Infants' Language Development |url=http://www.washington.edu/alumni/uwnewslinks/200709/videos.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150215122133/http://www.washington.edu/alumni/uwnewslinks/200709/videos.html |archive-date=15. veljače 2015. |publisher=University of Washington Press}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Moret, B. |date=8. lipnja 2012. |title=No television for babies: Why TV is bad for young children |url=http://communities.washingtontimes.com/neighborhood/parenting-first-time-through/2012/jun/8/no_television_for_babies_tv_bad/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150104010241/http://communities.washingtontimes.com/neighborhood/parenting-first-time-through/2012/jun/8/no_television_for_babies_tv_bad/ |archive-date=4. siječnja 2015. |website=[[The Washington Times]]}}</ref> Prilagodljivi nastavni materijali prilagođavaju pitanja sposobnostima svakog učenika i izračunavaju njihove bodove, ali to potiče učenike na individualni rad, a ne na društveni ili zajednički rad (Kruse, 2013.). Društveni odnosi su važni, ali visokotehnološka okruženja mogu ugroziti ravnotežu povjerenja, brige i poštovanja između učitelja i učenika.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Cuban, L. |year=1998 |title=High-Tech Schools and Low-Tech Teaching |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/10402454.1998.10784333 |url-status=live |journal=Journal of Computing in Teacher Education |volume=14 |issue=2 |pages=6–7 |doi=10.1080/10402454.1998.10784333 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200730235556/https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/10402454.1998.10784333 |archive-date=30. srpnja 2020.}}</ref> Masovni otvoreni online tečajevi (MOOC), iako prilično popularni u raspravama o tehnologiji i obrazovanju u razvijenim zemljama (više u SAD-u), nisu glavna briga u većini zemalja u razvoju ili zemalja s niskim prihodima. Jedan od navedenih ciljeva MOOC-a je pružiti manje sretnoj populaciji (tj. u zemljama u razvoju) priliku da iskuse tečajeve sa sadržajem i strukturom u američkom stilu. Međutim, istraživanja pokazuju da je samo 3% prijavljenih iz zemalja s niskim prihodima, i iako mnogi tečajevi imaju tisuće registriranih studenata, samo 5-10% njih završi tečaj.<ref>{{Citation |last=Ho, A. D. |last2=Reich, J. |last3=Nesterko, S. |last4=Seaton, D. T. |last5=Mullaney, T. |last6=Waldo, J. |last7=Chuang, I. |year=2014 |title=HarvardX and MITx: The first year of open online courses |series=[[HarvardX]] and [[MITx]] Working Paper No. 1 |ssrn=2381263 |doi=10.2139/ssrn.2381263 |url=http://nrs.harvard.edu/urn-3:HUL.InstRepos:11987422}}</ref>  <sup class="noprint Inline-Template" style="white-space:nowrap;">&#x5D;</sup> To se može pripisati nedostatku podrške osoblja, težini tečaja i niskoj razini angažmana s kolegama.<ref>{{Citiranje časopisa |last=D F O Onah |last2=J E Sinclair |last3=R Boyatt |year=2014 |title=Dropout Rates of Massive Open Online Courses: Behavioural Patterns |url=https://www.researchgate.net/publication/273777281 |url-status=live |doi=10.13140/rg.2.1.2402.0009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202224555/https://www.researchgate.net/deref/http://dx.doi.org/10.13140/RG.2.1.2402.0009 |archive-date=2. veljače 2021.}}</ref> MOOC-ovi također impliciraju da su određeni kurikulum i nastavne metode superiorni, a to bi na kraju moglo preplaviti (ili možda ukinuti) lokalne obrazovne institucije, kulturne norme i obrazovne tradicije.<ref>Trucano, M. (11 December 2013). More about MOOCs and developing countries. EduTech: A World Bank Blog on ICT use in Education</ref> S internetom i društvenim mrežama korištenje obrazovnih aplikacija čini učenike vrlo osjetljivima na ometanje i skretanje s puta. Iako se pokazalo da pravilna uporaba povećava učinak učenika, ometanje bi bilo štetno. Drugi nedostatak je povećana mogućnost varanja.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Trenholm |first=Sven |date=21. srpnja 2016. |title=A Review of Cheating in Fully Asynchronous Online Courses: A Math or Fact-Based Course Perspective |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2190/Y78L-H21X-241N-7Q02 |url-status=live |journal=Journal of Educational Technology Systems |volume=35 |issue=3 |pages=281–300 |doi=10.2190/Y78L-H21X-241N-7Q02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210814072157/https://journals.sagepub.com/doi/10.2190/Y78L-H21X-241N-7Q02 |archive-date=14. kolovoza 2021.}}</ref> Jedna se metoda provodi stvaranjem više računa za anketna pitanja i prikupljanje informacija koje se mogu asimilirati tako da glavni račun može ispuniti točne odgovore. Pametne telefone je vrlo lako sakriti i neprimjetno koristiti, pogotovo ako je njihovo korištenje normalizirano u učionici. Tim se nedostacima može upravljati strogim pravilima i propisima o korištenju mobilnog telefona. Nedostatak e-učenja je to što može uzrokovati depresiju, prema studiji provedenoj tijekom karantene COVID-19 2021.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Fawaz |first=Mirna |last2=Samaha |first2=Ali |date=Siječanj 2021. |title=E‐learning: Depression, anxiety, and stress symptomatology among Lebanese university students during COVID‐19 quarantine |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nuf.12521 |journal=Nursing Forum |language=en |volume=56 |issue=1 |pages=52–57 |doi=10.1111/nuf.12521 |issn=0029-6473 |pmid=33125744}}</ref> === Pretjerana stimulacija === Elektronički uređaji kao što su mobilni telefoni i računala olakšavaju brzi pristup nizu izvora, od kojih svaki može dobiti površnu pozornost. Michel Rich, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Harvard i izvršni direktor centra za medije i zdravlje djece u Bostonu, rekao je o digitalnoj generaciji: "Njihov mozak nije nagrađen za zadržavanje na zadatku, već za skakanje na sljedeću stvar. Brige je u tome što odgajamo generaciju djece pred ekranima čiji će mozgovi biti drugačije povezani."<ref name="Ritchel, Matt 2010">{{Citiranje novina |last=Ritchel |first=Matt |date=21. studenoga 2010. |title=Growing up Digital, Wired for Distraction |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2010/11/21/technology/21brain.html |url-status=live |url-access=limited |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113073520/http://www.nytimes.com/2010/11/21/technology/21brain.html |archive-date=13. studenoga 2013.}}</ref> Učenici su se uvijek suočavali s ometanjima; računala i mobiteli poseban su izazov jer tok podataka može ometati fokusiranje i učenje. Iako te tehnologije utječu i na odrasle, mladi ljudi mogu biti pod većim utjecajem jer se njihovi mozgovi u razvoju lako mogu naviknuti na mijenjanje zadataka i odviknuti se od zadržavanja pažnje.<ref name="Ritchel, Matt 2010" /> Previše informacija koje dolaze prebrzo mogu potisnuti razmišljanje. Tehnologija "brzo i duboko mijenja naše mozgove". Visoke razine izloženosti stimuliraju promjenu moždanih stanica i oslobađaju neurotransmitere, što uzrokuje jačanje nekih živčanih puteva i slabljenje drugih. To dovodi do povećanih razina stresa u mozgu koje isprva povećavaju razinu energije, ali s vremenom zapravo povećavaju pamćenje, oštećuju kogniciju, dovode do depresije i mijenjaju neuronske sklopove hipokampusa, amigdale i prefrontalnog korteksa. To su mođdane regije koje kontroliraju raspoloženje i misli. Ako se ne kontrolira, temeljna struktura mozga mogla bi se promijeniti.<ref name="Ritchel, Matt 2010"/> Pretjerana stimulacija zbog tehnologije može početi prerano. Kada su djeca izložena prije sedme godine, važni razvojni zadaci mogu biti odgođeni i mogu se razviti loše navike učenja, što "djecu uskraćuje istraživanje i igru koju trebaju razviti".<ref>{{Citiranje knjige |last=Cuban |first=Larry |url=http://www.urosario.edu.co/urosario_files/28/28745b9b-7870-4676-9b0e-a84b26278639.pdf |title=Oversold and Underused: Computers in the Classroom |year=2001 |publisher=Harvard University Press |archive-url=https://web.archive.org/web/20170809070340/http://www.urosario.edu.co/urosario_files/28/28745b9b-7870-4676-9b0e-a84b26278639.pdf |archive-date=9. kolovoza 2017. |url-status=dead}}</ref> Medijska psihologija novo je specijalno područje koje obuhvaća elektroničke uređaje i osjetilna ponašanja koja se javljaju korištenjem obrazovne tehnologije u učenju. === Sociokulturna kritika === Prema Laiju, "okolina za učenje složen je sustav u kojem međuigra i interakcija mnogih stvari utječu na ishod učenja."<ref name="Lai 2008 215–230"/> Kada se tehnologija unese u obrazovno okruženje, promjene pedagoškog okruženja u nastavi vođenoj tehnologijom mogu promijeniti cjelokupno značenje aktivnosti bez odgovarajuće istraživačke validacije. Ako tehnologija monopolizira neku aktivnost, učenici mogu početi razvijati osjećaj da bi "život teško bio zamisliv bez tehnologije".<ref name="Winner, L. 1986">{{Citiranje knjige |last=Winner |first=Langdon |title=The Whale and the Reactor |url=https://archive.org/details/whalereactorsear00winn |year=1986 |publisher=The University of Chicago Press |author-link=Langdon Winner}}</ref> Leo Marx smatrao je riječ "tehnologija" problematičnom,<ref>{{Citiranje časopisa |last=Marx |first=Leo |author-link=Leo Marx |year=2010 |title=Technology: The Emergence of a Hazardous Concept |url=https://archive.org/details/sim_technology-and-culture_2010-07_51_3/page/561 |journal=[[Technology and Culture]] |volume=51 |issue=3 |pages=561–577 |doi=10.1353/tech.2010.0009}}</ref> podložnom reifikaciji i "fantomskoj objektivnosti", koja prikriva svoju temeljnu prirodu kao nešto što je vrijedno samo onoliko koliko je korisno ljudskom stanju. Tehnologija se u konačnici svodi na to da utječe na odnose među ljudima, no taj se pojam zamagljuje kada se tehnologija tretira kao apstraktan pojam lišen dobra i zla. Langdon Winner iznosi sličnu tvrdnju tvrdeći da nas nerazvijenost filozofije tehnologije ostavlja s pretjerano pojednostavljenim reduciranjem našeg diskursa na navodno dihotomne pojmove "stvaranja" naspram "uporabe" novih tehnologija te da uski fokus na "uporaba" nas navodi da vjerujemo da su sve tehnologije neutralne u moralnom položaju.<ref name="Winner, L. 1986"/> {{Is|ix–39}} Ove kritike ne bi nas navele da se zapitamo: "Kako možemo maksimizirati ulogu ili napredak tehnologije u obrazovanju?", nego, radije, "Koje su društvene i ljudske posljedice usvajanja bilo koje određene tehnologije?" Winner je na tehnologiju gledao kao na "oblik života" koji ne samo da pomaže ljudskoj aktivnosti, već predstavlja i moćnu silu u preoblikovanju te aktivnosti i njezina značenja.<ref name="Winner, L. 1986"/> {{Is|ix–39}} Na primjer, korištenje robota na industrijskom radnom mjestu može povećati produktivnost, ali oni također radikalno mijenjaju sam proces proizvodnje, redefinirajući ono što se podrazumijeva pod "radom" u takvom okruženju. U obrazovanju je standardizirano testiranje nedvojbeno redefiniralo pojmove učenja i ocjenjivanja. Rijetko eksplicitno razmišljamo o tome koliko je čudna ideja da broj između, recimo, 0 i 100 može točno odraziti nečije znanje o svijetu. Prema Winneru, obrasci koji se ponavljaju u svakodnevnom životu postaju nesvjestan proces koji naučimo uzimati zdravo za gotovo. Winner piše,<blockquote>Daleko, najveća širina izbora postoji kada se prvi put uvede određeni instrument, sustav ili tehnika. Budući da izbori imaju tendenciju da postanu čvrsto fiksirani u materijalnoj opremi, ekonomskim ulaganjima i društvenim navikama, izvorna fleksibilnost nestaje za sve praktične svrhe nakon što se preuzmu početne obveze. U tom su smislu tehnološke inovacije slične zakonodavnim djelima ili političkim saznanjima koje uspostavljaju okvir za javni poredak koji će trajati kroz mnoge generacije. (str. 29)</blockquote>Prilikom usvajanja novih tehnologija, možda postoji jedna najbolja prilika da se napravi ispravno. Seymour Papert (str. 32) ističe dobar primjer (lošeg) izbora koji je postao čvrsto fiksiran u društvenim navikama i materijalnoj opremljenosti: naš "izbor" da koristimo [[QWERTY]] tipkovnicu.<ref>{{Citiranje knjige |last=Papert, S. |url=http://eclass.uoa.gr/modules/document/file.php/PPP240/%CE%92%CE%B9%CE%B2%CE%BB%CE%AF%CE%B1/MNDSTORMS%20Children,%20Computers,%20and%20Powerful%20Ideas.%20Papert.pdf |title=Mindstorms: Children computers and powerful ideas |publisher=Basic Books |year=1980 |location=New York, NY |archive-url=https://web.archive.org/web/20151106063306/http://eclass.uoa.gr/modules/document/file.php/PPP240/%CE%92%CE%B9%CE%B2%CE%BB%CE%AF%CE%B1/MNDSTORMS%20Children,%20Computers,%20and%20Powerful%20Ideas.%20Papert.pdf |archive-date=6. studenoga 2015. |url-status=dead}}</ref> QWERTY raspored slova na tipkovnici izvorno je odabran, ne zato što je bio najučinkovitiji za tipkanje, već zato što su prvi pisaći strojevi bili skloni zaglavljivanju kada su se susjedne tipke brzo pritiskale. Sada kada je tipkanje postalo digitalni proces, to više nije problem, ali QWERTY raspored živi kao društvena navika koju je vrlo teško promijeniti. Neil Postman podržava ideju da tehnologija utječe na ljudske kulture, uključujući i kulturu učionica, i smatra da je to važnije razmatranje od samog razmatranja učinkovitosti nove tehnologije kao sredstva za poučavanje.<ref name="Postman, N. 1992"/> Što se tiče utjecaja računala na obrazovanje, Postman piše (str. 19):<blockquote>Ono što trebamo uzeti u obzir o računalu nema nikakve veze s njegovom učinkovitošću kao nastavnog sredstva. Moramo znati na koje načine ona mijenja našu koncepciju učenja i kako u kombinaciji s televizijom potkopava staru ideju škole.</blockquote>Postoji pretpostavka da je tehnologija fundamentalno zanimljiva pa mora biti od pomoći u obrazovanju; na temelju istraživanja Daniela Willinghama, to nije uvijek slučaj. On tvrdi da nije u potpunosti važno koji je tehnološki medij, već je li sadržaj privlačan i koristi li medij na koristan način.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Willingham |first=Daniel |date=Summer 2010 |title=Have Technology and Multitasking Rewired How Students Learn? |journal=[[American Educator]] |issue=Summer 2010 |pages=23–28}}</ref> ==== Digitalna podjela ==== [[Datoteka:BandwidthInequality1986-2014.jpg|mini|148x148px]] Koncept digitalne podjele je podjela između onih koji imaju pristup digitalnim tehnologijama i onih koji nemaju.<ref name="Wei, L 2011">{{Citiranje časopisa |last=Wei |first=L. |last2=Hindman |first2=D. |year=2011 |title=Does the Digital Divide Matter More? Comparing the Effects of New Media and Old Media Use on the Education-Based Knowledge Gap |journal=Mass Communication and Society |volume=14 |issue=1 |pages=216–235 |doi=10.1080/15205431003642707}}</ref> Pristup može biti povezan s dobi, spolom, socio-ekonomskim statusom, obrazovanjem, prihodom, etničkom pripadnošću i zemljopisom.<ref name="Wei, L 2011" /><ref name="Jenkins, H. 2009">Jenkins, H. (2009). ''Confronting the Challenges of Participatory Culture: Media Education for the 21st Century''. Cambridge, MA: The MIT Press.</ref> Prema izvješću [[Electronic Frontier Foundation]]a, velike količine osobnih podataka o djeci prikupljaju elektronički uređaji koji se distribuiraju u školama u Sjedinjenim Državama. Često se prikuplja, učitava i pohranjuje na neodređeno vrijeme puno više informacija nego što je potrebno. Osim imena i datuma rođenja, ove informacije mogu uključivati djetetovu povijest pregledavanja, pojmove pretraživanja, podatke o lokaciji, popise kontakata, kao i informacije o ponašanju.<ref name="Alim">Frida Alim, Nate Cardozo, Gennie Gebhart, Karen Gullo, Amul Kalia, [https://www.eff.org/files/2017/04/13/student-privacy-report.pdf Spying on Students. School-issued devices and student privacy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170413164741/https://www.eff.org/files/2017/04/13/student-privacy-report.pdf|date=13 April 2017}}, 13 April 2017, Executive summary.</ref> {{Is|5}} Roditelji nisu informirani ili, ako su informirani, nemaju mnogo izbora.<ref name="Alim" /> {{Is|6}} Prema izvješću, ovaj stalni nadzor koji proizlazi iz obrazovne tehnologije može "iskriviti dječja očekivanja privatnosti, dovesti ih do samocenzure i ograničiti njihovu kreativnost".<ref name="Alim" /> {{Is|7}}U javnom priopćenju iz 2018., [[FBI]] je upozorio da je rasprostranjeno prikupljanje studentskih podataka putem obrazovnih tehnologija, uključujući povijest pregledavanja weba, akademski napredak, medicinske podatke i [[Biometrija|biometriju]], stvorilo potencijal za prijetnje privatnosti i sigurnosti ako su takvi podaci ugroženi ili iskorišteni. [[Datoteka:Data_Security_Breach_(29723649810).jpg|mini|135x135px| Povreda sigurnosti podataka]] Prijelaz s učenja uživo na obrazovanje na daljinu u visokom obrazovanju zbog pandemije COVID-19 doveo je do poboljšanog izdvajanja podataka o studentima koje omogućuju složene podatkovne infrastrukture. Ove infrastrukture prikupljaju informacije kao što su prijave sustava za upravljanje učenjem, knjižnične metrike, mjerenja utjecaja, okviri za ocjenjivanje nastavnika, sustavi ocjenjivanja, analitički tragovi učenja, longitudinalni diplomski ishodi, evidencija o pohađanju, aktivnosti na društvenim mrežama i tako dalje. Ogromne količine prikupljenih informacija kvantificiraju se za tržišnu tržišnost visokog obrazovanja, koristeći te podatke kao sredstvo za demonstraciju i usporedbu uspješnosti studenata među institucijama kako bi se privukli budući studenti, odražavajući kapitalistički pojam osiguravanja učinkovitog tržišnog funkcioniranja i stalnog poboljšanja putem mjerenja.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Williamson |first=Ben |last2=Bayne |first2=Sian |last3=Shay |first3=Suellen |year=2020 |title=The datafication of teaching in Higher Education: Critical issues and perspectives |journal=[[Teaching in Higher Education]] |volume=25 |issue=4 |pages=351–365 |doi=10.1080/13562517.2020.1748811}}</ref> Ova želja za podacima potaknula je iskorištavanje [[Visoko obrazovanje|visokog obrazovanja]] od strane platformskih tvrtki i pružatelja podatkovnih usluga koje su institucije angažirale za svoje usluge. Monetizacija studentskih podataka kako bi se integrirali korporativni modeli marketinga dodatno gura visoko obrazovanje, koje se naširoko smatra javnim dobrom, u privatizirani komercijalni sektor.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Williamson |first=Ben |year=2018 |title=The hidden architecture of higher education: Building a big data infrastructure for the 'smarter university' |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |volume=15 |doi=10.1186/s41239-018-0094-1}}</ref> == Obuka nastavnika == Budući da tehnologija nije krajnji cilj obrazovanja, već sredstvo pomoću kojeg se ono može postići, nastavnici moraju dobro shvatiti tehnologiju i njezine prednosti i nedostatke. Obuka nastavnika teži učinkovitoj integraciji učioničke tehnologije.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Oliver |first=A. |last2=Osa |first2=J. O. |last3=Walker |first3=T. M. |year=2012 |title=Using instructional technologies to enhance teaching and learning for the 21st century pre K-12 students: The case of a professional education programs unit |journal=International Journal of Instructional Media |volume=39 |issue=4 |pages=283–295}}</ref> [[Datoteka:Teacher_training_in_Naura.jpg|mini|141x141px| Učiteljska izobrazba u Nauri]] Evoluirajuća priroda tehnologije može uznemiriti učitelje, koji se mogu doživjeti kao vječiti početnici.<ref name="Harris, J. 2009">{{Citiranje časopisa |last=Harris, J. |last2=Mishra, P. |last3=Koehler, M. |year=2009 |title=Teachers' Technological Pedagogical Integration Reframed |url=http://punya.educ.msu.edu/publications/HarrisMishraKoehler-JRTESumm09.pdf |url-status=dead |journal=Journal of Research on Technology in Education |volume=41 |issue=4 |pages=393–416 |doi=10.1080/15391523.2009.10782536 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160910082044/http://punya.educ.msu.edu/publications/HarrisMishraKoehler-JRTESumm09.pdf |archive-date=10. rujna 2016.}}</ref> Pronalaženje kvalitetnih materijala za podršku ciljevima učionice često je teško. Nasumični dani stručnog usavršavanja su neadekvatni.<ref name="Harris, J. 2009" /> Prema Jenkinsu, "Umjesto da se bavimo svakom tehnologijom zasebno, bilo bi nam bolje da zauzmemo ekološki pristup, razmišljajući o međusobnom odnosu između različitih komunikacijskih tehnologija, kulturnih zajednica koje rastu oko njih i aktivnosti koje podržavaju."<ref name="Jenkins, H. 2009"/> Jenkins je također predložio da je tradicionalni školski kurikulum vodio učitelje da obučavaju učenike da samostalno rješavaju probleme.<ref name="Jenkins, H. 2009" /> Međutim, od današnjih se radnika sve više traži da rade u timovima, oslanjajući se na različite skupove stručnosti i surađujući u rješavanju problema.<ref name="Jenkins, H. 2009" /> Stilovi učenja i metode prikupljanja informacija su se razvili, a "učenici se često osjećaju isključeni iz svjetova opisanih u svojim udžbenicima kroz depersonaliziranu i apstraktnu prozu koja ih opisuje".<ref name="Jenkins, H. 2009" /> Ove vještine dvadeset i prvog stoljeća mogu se steći uključivanjem i bavljenjem tehnologijom.<ref>{{Citiranje časopisa |last=De Castell, S. |year=2011 |title=Ludic Epistemology: What Game-Based Learning Can Teach Curriculum Studies |url=http://jcacs.journals.yorku.ca/index.php/jcacs/article/view/31334/28979 |url-status=live |journal=Journal of the Canadian Association for Curriculum Studies |volume=8 |issue=2 |pages=19–27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160417072529/http://jcacs.journals.yorku.ca/index.php/jcacs/article/view/31334/28979 |archive-date=17. travnja 2016.}}</ref> Promjene u nastavi i korištenju tehnologije također mogu promicati višu razinu učenja među učenicima s različitim vrstama inteligencije. == Procjena == Postoje dva različita problema ocjenjivanja: ocjenjivanje ''obrazovne'' tehnologije<ref name="Jenkins, H. 2009"/><ref>{{Citiranje časopisa |last=Eisenberg |first=M |year=2008 |title=Information Literacy: Essential Skills for the Information Age |journal=[[Defence Scientific Information and Documentation Centre|DESIDOC Journal of Library & Information Technology]] |volume=28 |issue=2 |pages=39–47 |doi=10.14429/djlit.28.2.166 |doi-access=free}}</ref> i ocjenjivanje ''uz pomoć'' tehnologije.<ref name="Fletcher 2013">{{Citiranje časopisa |last=Fletcher |first=S |year=2013 |title=Machine Learning |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_2013-08_309_2/page/62 |journal=[[Scientific American]] |volume=309 |issue=2 |pages=62–68 |bibcode=2013SciAm.309b..62F |doi=10.1038/scientificamerican0813-62 |pmid=23923208}}</ref> ''Procjene'' obrazovne tehnologije uključile su projekt ''Follow Through'' . Obrazovno procjenjivanje ''uz pomoć'' tehnologije može biti ili formativno ocjenjivanje ili sumativno ocjenjivanje. Instruktori koriste obje vrste ocjenjivanja kako bi razumjeli napredak učenika i učenje u učionici. Tehnologija je pomogla učiteljima da stvore bolje procjene kako bi lakše razumjeli gdje učenici koji imaju problema s gradivom imaju problema. Formativno ocjenjivanje je teže jer je savršeni oblik u tijeku i omogućuje učenicima da pokažu svoje učenje na različite načine ovisno o svojim stilovima učenja. Tehnologija je pomogla nekim učiteljima da poboljšaju svoje formativno ocjenjivanje, posebno korištenjem sustava odgovora u učionici (CRS).<ref name=":2">{{Citiranje časopisa |last=Beatty |first=Ian D |last2=Gerace |first2=William J |date=Siječanj 2009. |title=Technology-Enhanced Formative Assessment: A Research-Based Pedagogy for Teaching Science with Classroom Response Technology |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-science-education-and-technology_2009-04_18_2/page/146 |journal=Journal of Science and Technology |volume=18 |issue=2 |page=146 |bibcode=2009JSEdT..18..146B |doi=10.1007/s10956-008-9140-4 |doi-access=free}}</ref> CRS je alat u kojem svaki učenik ima ručni uređaj koji je partner s učiteljevim računalom. Nastavnik zatim postavlja pitanja s višestrukim izborom ili točno ili netočno, a učenici odgovaraju na svojim uređajima.<ref name=":2" /> Ovisno o korištenom softveru, odgovori se zatim mogu prikazati na grafikonu tako da učenici i nastavnik mogu vidjeti postotak učenika koji su dali svaki odgovor, a nastavnik se može usredotočiti na ono što nije valjalo.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Fies |first=Carmen |last2=Marshall |first2=Jill |date=Ožujak 2006. |title=Classroom Response Systems: A Review of the Literature |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-science-education-and-technology_2006-03_15_1/page/101 |journal=Journal of Science Education and Technology |volume=15 |issue=1 |page=101 |bibcode=2006JSEdT..15..101F |doi=10.1007/s10956-006-0360-1}}</ref> Sumativna ocjenjivanja češća su u učionicama i obično su postavljena tako da se lakše ocjenjuju, budući da su u obliku testova ili projekata s posebnim shemama ocjenjivanja. Jedna velika prednost testiranja temeljenog na tehnologiji je mogućnost da se učenicima odmah daju povratne informacije o njihovim odgovorima. Kada učenici dobiju te odgovore, mogu znati kako napreduju u razredu, što ih može potaknuti da se poboljšaju ili im dati povjerenje da dobro rade.<ref name=":3">{{Citiranje časopisa |last=Marriott |first=Pru |last2=Lau |first2=Alice |year=2008 |title=The use of on-line summative assessment in an undergraduate financial accounting course |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-accounting-education_2008_26_2/page/73 |journal=Journal of Accounting Education |volume=26 |issue=2 |pages=73–90 |doi=10.1016/j.jaccedu.2008.02.001}}</ref> Tehnologija također omogućuje različite vrste sumativnog ocjenjivanja, kao što su digitalne prezentacije, video zapisi ili bilo što drugo što učitelj/učenici mogu smisliti, što omogućuje različitim učenicima da učinkovitije pokažu što su naučili.<ref name=":3" /> Nastavnici također mogu koristiti tehnologiju za objavljivanje ocijenjenih ocjena online kako bi učenici imali bolju predodžbu o tome što je dobar projekt. Elektronička procjena koristi [[Informatička tehnologija|informacijsku tehnologiju]]. Obuhvaća nekoliko potencijalnih primjena, koje mogu biti usmjerene na nastavnika ili učenika, uključujući obrazovno ocjenjivanje kroz beskonačnost učenja, kao što je računalno klasificirano testiranje, računalno prilagođeno testiranje, [[Ispit|testiranje učenika]] i ocjenjivanje ispita. E-ocjenjivanje je aktivnost koju vode ispitivači i koja je usko povezana s drugim aktivnostima e-ocjenjivanja kao što su e-testiranje ili e-učenje koje vode studenti. E-označavanje omogućuje markerima da označe skeniranu skriptu ili online odgovor na zaslonu računala umjesto na papiru. Nema ograničenja u vrstama testova koji mogu koristiti e-ocjenjivanje, s aplikacijama za e-ocjenjivanje koje su osmišljene za prilagodbu višestrukog izbora, pisane, pa čak i video podneske za ispite uspješnosti. Softver za e-ocjenjivanje koriste pojedinačne obrazovne ustanove, a može se također uvesti u škole koje sudjeluju u organizacijama koje dodjeljuju ispite. E-ocjenjivanje se koristilo za označavanje mnogih dobro poznatih ispita s visokim ulozima, koji u Ujedinjenom Kraljevstvu uključuju A razine i GCSE ispite, au SAD-u uključuju SAT test za upis na koledž. Ofqual izvještava da je e-ocjenjivanje glavna vrsta ocjenjivanja koja se koristi za opće kvalifikacije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Godine 2014. [[Škotsko tijelo za kvalifikacije|Škotska uprava za kvalifikacije]] (SQA[[:en:Scottish Qualifications Authority|Scottish Qualifications Authority]]) objavila je da će većina Nacionalnih 5 upitnika biti e-označena.<ref>{{Citiranje weba |title=An Introduction to E-marking |url=https://www.sqa.org.uk/sqa/files_ccc/IntroductioneMarkingMFI.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304025040/https://www.sqa.org.uk/sqa/files_ccc/IntroductioneMarkingMFI.pdf |archive-date=4. ožujka 2016. |website=SQA |publisher=SQA}}</ref> U lipnju 2015. vlada države [[Orissa|Orrisa]] u Indiji objavila je da planira korištenje e-označavanja za sve papire Plus II od 2016.<ref>{{Citiranje novina |date=2. lipnja 2015. |title=State government of India announces that it would be using e-marking for all streams from 2016 |work=[[The Times of India]] |url=http://timesofindia.indiatimes.com/city/bhubaneswar/E-marking-for-all-streams-from-2016/articleshow/47510723.cms |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150606180121/http://timesofindia.indiatimes.com/city/bhubaneswar/E-marking-for-all-streams-from-2016/articleshow/47510723.cms |archive-date=6. lipnja 2015. |ref=TI}}</ref> == Analitika == Važnost samoocjenjivanja putem alata dostupnih na obrazovnim tehnološkim platformama sve više raste. Samoocjenjivanje u obrazovnoj tehnologiji temelji se na tome da učenici analiziraju svoje snage, slabosti i područja na kojima je moguće poboljšanje kako bi postavili realne ciljeve u učenju, poboljšali svoje obrazovne rezultate i pratili svoj napredak.<ref name="nzqa">{{Citiranje weba |title=What is Self Assessment? |url=http://www.nzqa.govt.nz/providers-partners/self-assessment/what-is-self-assessment/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614214010/http://www.nzqa.govt.nz/providers-partners/self-assessment/what-is-self-assessment/ |archive-date=14. lipnja 2016. |publisher=nzqa}}</ref><ref name="unsw">{{Citiranje weba |title=Student Self-Assessment |url=https://teaching.unsw.edu.au/self-assessment |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160813220905/https://teaching.unsw.edu.au/self-assessment |archive-date=13. kolovoza 2016. |publisher=unsw}}</ref> Jedan od jedinstvenih alata za samoocjenjivanje koji omogućuje obrazovna tehnologija je analitika. [[Analitika podataka|Analitika]] su podaci prikupljeni o aktivnostima učenika na obrazovnoj platformi, koji se pretvaraju u smislene obrasce koji dovode do valjanog zaključka, obično putem vizualizacije podataka poput grafova. Analitika učenja je područje koje se fokusira na analizu i izvještavanje podataka o aktivnostima učenika kako bi se olakšalo učenje. == Rashodi == Pet ključnih sektora industrije e-učenja su savjetovanje, sadržaj, tehnologije, usluge i podrška.<ref>{{Citiranje knjige |last=Nagy, A. |title=E-Content: Technologies and Perspectives for the European Market |publisher=Springer-Verlag |year=2005 |editor-last=Bruck, P.A. |location=Berlin |pages=79–96 |chapter=The Impact of E-Learning |editor-last2=Buchholz, A. |editor-last3=Karssen, Z. |editor-last4=Zerfass, A.}}</ref> Diljem svijeta, e-učenje je 2000. procijenjeno na više od 48 USD milijardi, prema konzervativnim procjenama.<ref>European Commission (2000). Communication from the Commission: E-Learning&nbsp;– Designing "Tejas at Niit" tomorrow's education. Brussels: European Commission</ref> Komercijalni rast je bio brz.<ref name="Docebo">{{Citiranje weba |title=E-Learning Market Trends & Forecast 2014 - 2016 Report |url=http://www.docebo.com/landing/contactform/elearning-market-trends-and-forecast-2014-2016-docebo-report.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161228222949/https://www.docebo.com/landing/contactform/elearning-market-trends-and-forecast-2014-2016-docebo-report.pdf |archive-date=28. prosinca 2016. |website=www.docebo.com |publisher=Docebo}}</ref> Svjetska komercijalna tržišna aktivnost procijenjena je 2014. na 6 USD milijardi rizičnog kapitala u posljednjih pet godina,<ref name="Docebo" />{{Is|38}} sa samostalnim učenjem koje donosi 35,6 USD milijardi u 2011.<ref name="Docebo" />{{Is|4}} Sjevernoameričko e-učenje generiralo je 23,3 USD milijardi prihoda u 2013., sa stopom rasta od 9% u autorskim alatima za izradu u oblaku i platformama za učenje.<ref name="Docebo" /> {{Is|19}} == Karijere == Tehnolozi i psiholozi obrazovanja primjenjuju osnovna obrazovna i psihološka istraživanja u primijenjenu znanost (ili tehnologiju) učenja ili poučavanja utemeljenu na dokazima. U istraživanju, ova zanimanja obično zahtijevaju diplomski stupanj (magistar, doktorat, doktorat ili doktorat) u polju povezanom s obrazovnom psihologijom, obrazovnim medijima, eksperimentalnom psihologijom, kognitivnom psihologijom ili, točnije, u područjima obrazovanja, nastavna ili ljudska tehnologija izvedbe ili nastavni dizajn. U industriji se obrazovna tehnologija koristi za osposobljavanje učenika i zaposlenika od strane širokog spektra stručnjaka za učenje i komunikaciju, uključujući dizajnere instrukcija, tehničke trenere, stručnjake za tehničku komunikaciju i stručnjake za profesionalnu komunikaciju, tehničke pisce i, naravno, [[učitelj]]e osnovnih škola i sveučilišta. razine. O transformaciji obrazovne tehnologije iz kućne radinosti u profesiju raspravljaju "Shurville" et al. == Vidi također == * ADDIE Model * Pomoćna tehnologija – pomoćni uređaji za osobe s invaliditetom * Računala u učionici – korištenje računala u školi * Obrazovanje na daljinu – način pružanja obrazovanja učenicima koji nisu fizički prisutni * E-učenje (teorija) – Principi kognitivne znanosti učinkovitog multimedijskog učenja * Obrazovna animacija – animacije proizvedene u specifičnu svrhu poticanja učenja * Obrazovna tehnologija u subsaharskoj Africi * Inteligentni tutorski sustav – računalni sustav za pružanje instrukcija učenicima * Usklađivanje modela osobe i tehnologije – okvir za preporuku pomoćnih tehnologija za osobe s invaliditetom * Mobilno učenje za izbjeglice * Korištenje mobitela u školama * Online vjerodajnice za učenje * Kvalifikacijski okvir § Kvalifikacijski okviri za online učenje * Udaljeni laboratorij – Organizacija za provođenje eksperimenata na jednoj lokaciji dok se nalazi na drugoj * Učenje jezika u virtualnom svijetu – konferencija o obrazovanju jezika u virtualnim svjetovima * Simulacija temeljena na webu * Digitalni mediji u obrazovanju == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://americanarchive.org/catalog/cpb-aacip-526-mk6542kh3c "Schools of the Future: Learning On-Line" 1994 documentary from KETC] [[Kategorija:Škole]] 29by58xd869y8ec3g9qxbvjisvgdvay 0 746848 7631883 7474329 2026-11-07T11:11:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631883 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Poa abbreviata'' | slika = Poa abbreviata-MW0158033-live (cropped).jpg | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Poales]] | familia = [[Poaceae]] | genus = '''''[[Poa]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''P. abbreviata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Poa abbreviata'' | dvoimeno_autorstvo = [[R.Br.]] | FCD = }} '''''Poa abbreviata''''' je vrsta trave iz roda [[vlasnjača]] raširena od subarktika do Zapadnog [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Trajnica je i raste prvenstveno u subalpskom ili subarktičkom biomu: sjevernoeropska [[Rusija]], [[Ruski daleki istok]], [[Aljaska]], [[Grenland]], [[Kanada]], te nanjjužnije u SAD-u po državama [[Idaho]], [[Kalifornija]], [[Nevada]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:416409-1 Plants of the World online] Pristupljeno 25. kolovoza 2023.</ref> == Ime == Ime vrste abbreviata znači “mala”.<ref name="Monstera ">[https://sura.ots.ac.cr/florula4/docs/ETIMOLOGIA.pdf?utm_source=chatgpt.com Explicación Etimológica de las Plantas de La Selva] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 3. lipnja 2026.</ref> == Sinonimi == * ''Poa abbreviata subsp. jordalii'' <small>(A.E.Porsild) Hultén</small>; Bot. Notiser 126(4): 468 (1973) * ''Poa abbreviata subsp. jordalii'' <small>(A.E.Porsild) Tzvelev</small>; Novosti Sist. Vyssh. Rast. 11: 30 (1974), isonym * ''Poa abbreviata subsp. marshii'' <small>Soreng</small>; Phytologia 71: 390 (1992) * ''Poa abbreviata var. jordalii'' <small>(A.E.Porsild) B.Boivin</small>; Phytologia 43(1): 106 (1979) * ''Poa abbreviata var. jordalii'' <small>(A.E.Porsild) Prob.</small>; Bot. Zurn (Kiev) 69(2): 259 (1984), isonym * ''Poa jordalii'' <small>A.E.Porsild</small>; Canad. Field-Naturalist 79: 82, f. 1 (1965) == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Vlasnjača]] [[Kategorija:Flora Svalbarda]] [[Kategorija:Flora sjeverne europske Rusije]] [[Kategorija:Flora Magadanske oblasti]] [[Kategorija:Flora Krasnojarskog kraja]] [[Kategorija:Flora zapadnog Sibira]] [[Kategorija:Flora Aljaske]] [[Kategorija:Flora Grenlanda]] [[Kategorija:Flora Sjevernog teritorija]] [[Kategorija:Flora Nunavuta]] [[Kategorija:Flora Yukona]] [[Kategorija:Flora Idahoa]] [[Kategorija:Flora Kalifornije]] [[Kategorija:Flora Nevade]] t5gfqwod4jq3pf71cg8h9w5exb979ww 0 750907 7631878 7552663 2026-11-07T11:00:28Z Fraxinus 3144 7631878 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Russell Brand |slika = Arthur Russell Brand (5622506846).jpg |veličina = 200px |opis slike = Russell Brand 2011. |rodno ime = Russell Edward Brand |pseudonim = |rođenje = [[4. lipnja]] [[1975.]] |mjesto rođenja = {{Z|ENG}} [[Grays]], [[Essex (grofovija)|Essex]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = 1994. - danas |web = |supruga = [[Katy Perry]] (2010.-2012.), Laura Gallacher (2017. - ) |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = ''[[Preboljeti Sarah Marshall]]'', ''[[Arthur (2011.)|Arthur]]'', ''[[Hop (2011.)|Hop]]'' |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = British Comedy Awards: najbolji stand-up nastup 2008., izvanredan doprinos komediji 2011. i dr. }} '''Russell Edward Brand''' ([[Grays]], [[4. lipnja]] [[1975.]]), [[Englezi|engleski]] [[komičar]] i [[glumac]], politički aktivist Rođen je u Graysu u Engleskoj kao jedino [[dijete]] Barbare Elizabeth i [[fotograf]]a Ronalda Henryja Branda. Brandovi [[roditelji]] rastali su se kada je imao šest mjeseci, a odgajala ga je [[majka]]. Postao je poznat u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vodeći televizijsku emisiju „[[Big Brother]]'s Big Mouth”. Vodio je također radijski program „Russell Brand Show” i pojavljivao se u [[Televizijska serija|televizijskim serijama]] i na dodjelama nagrada. Glumio u [[film]]ovima, kao što su: „Preboljeti Sarah Marshall”, „Djevojke iz St. Triniana”, "Rock zauvijek", „To je rock'n'roll!” i „Arthur”<ref>[https://www.imdb.com/name/nm1258970/bio/ Russell Brand] imdb.com Preuzeto 27. rujna 2023.</ref>. Bio je voditelj dodjele [[MTV Video Music Awards|MTV-ijevih glazbenih nagrada]] [[2009.]] i [[2012.]] Poznat je po svom [[ekstravagancija|ekstravagantnom]] [[stil]]u koji, prema njegovim [[riječ]]ima, podsjeća na lik Willyja Wonke iz knjige „[[Charlie i tvornica čokolade]]”. Pozornost je privukao i raznim kontroverzama koje su ga okruživale u britanskim [[mediji]]ma, poput one koja se dogodila 2008. kada je ostavljao nepristojne poruke na telefonskoj sekretarici glumca Andrewa Sachsa, zbog čega je dao ostavku na kanalu [[BBC]].{{nedostaje izvor}} Iznenada se pojavio na svečanosti zatvaranja [[OI 2012.|Olimpijskih igara u Londonu 2012.]] gdje je izveo ''playback'' „I Am the Walrus” [[Beatlesi|Beatlesa]] uz set koji je jako podsjećao na „[[Yellow Submarine]]”, također Beatlesa. Tijekom svoje karijere, Brand je bio predmet čestih medijskih izvještavanja i kontroverzi zbog pitanja kao što su: njegov promiskuitet, korištenje [[droga]], politički stavovi, provokativno ponašanje na raznim dodjelama nagrada, njegovo otpuštanje s [[MTV]]-a i njegova ostavka na [[BBC]]-ju. Mnoge svoje kontroverzne javne nastupe uklopio je u svoj komični materijal na [[Stand-up komedija|stand-up nastupima]] i na [[internet]]u. U ožujku 2015. objavljen je biografski [[dokumentarac]] pod nazivom „Brand: A Second Coming”. Od gostujućeg uređivanja izdanja britanskog političkog tjednika ''New Statesman'' [[2013.]], postao je poznat kao javni i politički aktivist, te je govorio o širokom spektru političkih i kulturnih pitanja. 2014. na YouTubeu je pokrenuo svoju političko-komičnu mrežnu seriju „The Trews”, objavio knjigu ''Revolution'' te glumio u dokumentarcu „[[Carevo novo ruho (1961.)|Carevo novo ruho]]” ([[engleski jezik|eng.]] „The Emperor's New Clothes”). U 2020. otvorio je [[YouTube]] kanal koji je dosegao 5,6 milijuna pretplatnika.<ref>[https://www.bigissue.com/culture/russell-brand-interview-look-into-my-eyes-and-see-if-you-think-im-telling-you-the-truth/ Russell Brand: ‘Look into my eyes and see if you think I’m telling you the truth’ ]bigissue.com Preuzeto 27. rujna 2023.</ref> U rujnu 2022. premjestio ga je na [[Rumble]]. Bio je u romantičnoj vezi s glumicom [[Kristen Bell]] i u [[brak]]u s [[SAD|američkom]] pop pjevačicom [[Katy Perry]]. Dana, 30. prosinca 2011., nakon četrnaest mjeseci braka, Brand je podnio zahtjev za [[razvod]] u [[Los Angeles]]u, navodeći nepomirljive razlike, a potom je tu [[vijest]] rekao Perry putem tekstovne poruke nekoliko minuta prije njezina [[koncert]]a. Kasnije se doznalo da je glumac želio zasnovati [[obitelj]] i imati [[djeca|djecu]], no [[Pjevanje|pjevačica]] je rekla da nije spremna.{{nedostaje izvor}} Od 2015. hodao je sa [[Škoti|škotskom]] [[blog]]ericom Laurom Gallacher, s kojom je prethodno bio u kratkoj vezi 2007. Russell Brand je u srpnju 2016. javno obznanio da on i Gallacher očekuju svoje prvo dijete. Njihova [[kći]] Mabel Brand rođena je u studenome 2016. Par se vjenčao u Henley-on-Thamesu 26. kolovoza 2017. U srpnju 2018. ponovno je postao [[roditelj]] kćeri. U lipnju 2023. doznalo se da čekaju treće dijete. == Galerija == <gallery> Russell Brand.jpg|Russell Brand 2008. Russell Brand Arthur Premier (5623329891).jpg|Russell Brand 2011. Russell Brand London Revolution Protest 2 (cropped).jpg|Russell Brand na prosvjedu 2014. RussBrandRegPark140920EARLY-13 (50345409677).jpg|Russell Brand 2020. </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Brand, Russell}} [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] [[Kategorija:Britanski televizijski glumci]] [[Kategorija:Britanski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Britanski komičari]] [[Kategorija:Radijski voditelji]] [[Kategorija:Politički aktivisti]] t3mfvvj5mpc3d646qn947vux219obb0 0 751821 7631809 7105785 2026-11-07T05:10:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 5 #IABot (v2.0.9.7) 7631809 wikitext text/x-wiki {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Pamtim samo sretne dane | naslov originala = Pamtim samo sretne dane | slika = Pamtim samo sretne dane Plakat.jpg | opis slike = [[Plakat]] filma | veličina slike = 260px | režija = [[Nevio Marasović]] | producenti = Nina Petrović | scenarij = Gjermund Gisvold | pripovjedač = | glavne uloge = [[Radko Polič]]<br>[[Tena Nemet Brankov]]<br>Lana Meniga<br>[[Leona Paraminski]]<br>Tonka Kovačić<br>[[Zlatko Burić]]<br>[[Stjepan Perić]]<br>[[Dado Ćosić]]<br>[[Vinko Kraljević]]<br>[[Janko Popović Volarić]]<br>[[Goran Grgić]]<br>[[Franjo Kuhar]]<br>[[Nina Violić]]<br>[[Tara Thaller]]<br>[[Alma Prica]]<br>[[Jelena Miholjević]]<br>[[Tihana Lazović|Tihana Lazović Trifunović]]<br>[[Doris Šarić-Kukuljica]]<br>[[Ivana Starčević]]<br>[[Leon Lučev]]<br>[[Živko Anočić]]<br>[[Zdenko Jelčić]]<br>[[Goran Bogdan]] | glazba = Nenad Sinkauz<br>[[Alen Sinkauz]] | snimatelj = Damir Kudin | montaža = Tomislav Pavlic | scenografija = Iva Rodić Novak | kostimografija = Katja Šunjić Kudin<br>Katarina Zaninović | studio = Švenk | distributer = Jučer | godina = 2023. | trajanje = 72 min. | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | budžet = | zarada = | žanr = [[dramski film|drama]] | prethodni = | sljedeći = | web stranica = https://www.svenk.hr/hr/services/feature-films/pamtim-samo-sretne-dane/ | imdb_id = 28285007 }} '''Pamtim samo sretne dane''' je [[hrvatska|hrvatski]] [[dramski film]], redatelja [[Nevio Marasović|Nevija Marasovića]] i scenarista [[Gjermund Gisvold|Gjermunda Gisvolda]]. Svjetska premijera filma prikazana je [[16. srpnja]] [[2023.]] na 70. [[Pulski filmski festival|Pulskom filmskom festivalu]]<ref>{{Citiranje weba|date=19. srpnja 2023.|title=70. Pulski filmski festival u punom zamahu: premijere domaćih filmova, predstavljanja, dodjele nagrada, razgovori...|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/70-pulski-filmski-festival-u-punom-zamahu-premijere-domacih-filmova-predstavljanja-dodjele-nagrada-razgovori|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003113254/https://havc.hr/infocentar/novosti/70-pulski-filmski-festival-u-punom-zamahu-premijere-domacih-filmova-predstavljanja-dodjele-nagrada-razgovori|archive-date=3. listopada 2023.|access-date=8. listopada 2023.|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]}}</ref> gdje je dobio ocjenu publike: 4,56,<ref>{{Citiranje weba|date=23. srpnja 2023.|title=Dodijeljene nagrade 70. Pulskog filmskog festivala: najbolji film je dokumentarac Veće od traume; nagrada publike animiranom Cvrčku i mravici|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/dodijeljene-nagrade-70-pulskog-filmskog-festivala-najbolji-film-je-dokumentarac-vece-od-traume-nagrada-publike-animiranom-cvrcku-i-mravici|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003113229/https://havc.hr/infocentar/novosti/dodijeljene-nagrade-70-pulskog-filmskog-festivala-najbolji-film-je-dokumentarac-vece-od-traume-nagrada-publike-animiranom-cvrcku-i-mravici|archive-date=3. listopada 2023.|access-date=3. listopada 2023.|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=29. rujna 2023.|title=Ocjene publike – Pula Film Festival|url=https://pulafilmfestival.hr/ocjene-publike-2/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003134426/https://pulafilmfestival.hr/ocjene-publike-2/|archive-date=3. listopada 2023.|access-date=3. listopada 2023.|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]}}</ref> Iste godine premijere filmova održane su [[10. studenoga]] na 21. [[Zagrebački filmski festival|Zagrebačkom filmskom festivalu]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2023-10-12|title=Pamtim samo sretne dane - Zagreb Film Festival|url=https://zff.hr/movies/pamtim-samo-sretne-dane/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207231541/https://zff.hr/movies/pamtim-samo-sretne-dane/|archive-date=2023-12-07|access-date=2024-03-25|website=[[Zagreb Film Festival]]}}</ref> i [[28. studenoga]] na 7. [[Filmski festival glumca|Filmskom festivalu glumca]].<ref>{{Citiranje weba|title=Filmski festival glumca 2023.|url=https://filmski.festivalglumca.hr/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231208071444/https://filmski.festivalglumca.hr/|archive-date=2023-12-08|access-date=2024-03-25|website=[[Filmski festival glumca]]|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-21|title=U Vinkovcima uskoro počinje 7. Filmski festival glumca|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/u-vinkovcima-uskoro-pocinje-7-filmski-festival-glumca|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240325181329/https://havc.hr/infocentar/novosti/u-vinkovcima-uskoro-pocinje-7-filmski-festival-glumca|archive-date=2024-03-25|access-date=2024-03-25|website=[[HAVC]]}}</ref> Regionalna premijera održala se [[1. ožujka]] [[2024.]] godine na 52. [[Međunarodni filmski festival u Beogradu|Međunarodnom filmskom festivalu]] u [[Beograd|Beogradu]].<ref>{{Citiranje weba|date=veljača 2024.|title=Poslednji film Radka Poliča „Pamtim samo sretne dane“ na 52. FEST-u - Vesti|url=https://www.fest.rs/vesti/poslednji-film-radka-polica-pamtim-samo-sretne|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240222180613/https://www.fest.rs/vesti/poslednji-film-radka-polica-pamtim-samo-sretne|archive-date=2024-02-22|access-date=2024-03-25|website=52. FEST Međunarodni filmski festival - CEBEF|language=sr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2024.|title=Pamtim samo srećne dane - Filmovi - Pamtim samo sretne dane / Good times, Bad Times|url=https://www.fest.rs/program/filmovi/pamtim-samo-srecne-dane|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240325182023/https://www.fest.rs/program/filmovi/pamtim-samo-srecne-dane|archive-date=2024-03-25|access-date=2024-03-25|website=52. FEST Međunarodni filmski festival - CEBEF|language=sr}}</ref> Uoči kinodistribucije koja će krenuti [[4. travnja]] 2024.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-25|title=Pamtim samo sretne dane Nevija Marasovića u kinima od 4. travnja|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/pamtim-samo-sretne-dane-nevija-marasovica-u-kinima-od-4-travnja|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240325182630/https://havc.hr/infocentar/novosti/pamtim-samo-sretne-dane-nevija-marasovica-u-kinima-od-4-travnja|archive-date=2024-03-25|access-date=2024-03-25|website=[[HAVC]]}}</ref> film je premijerno prikazan [[24. ožujka]] u [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Osječkom hrvatskom narodnom kazalištu]] u sklopu 17. [[Festival mediteranskog filma Split|Festivala mediteranskog filma Split]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-12|title=Splitska premijera filma "Pamtim samo sretne dane" u HNK Split!|url=https://www.fmfs.hr/novosti/splitska-premijera-filma-pamtim-samo-sretne-dane-u-hnk-split/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240325183048/https://www.fmfs.hr/novosti/splitska-premijera-filma-pamtim-samo-sretne-dane-u-hnk-split/|archive-date=2024-03-25|access-date=2024-03-25|website=[[Festival mediteranskog filma Split]]}}</ref>, [[28. ožujka]] u [[Zagreb|zagrebačkom]] kinu Kinoteka<ref>{{Citiranje weba|date=ožujak 2024.|title=Pamtim samo sretne dane {{!}} Kino Kinoteka|url=https://kinokinoteka.hr/program/pamtim-samo-sretne-dane-3/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240325183725/https://kinokinoteka.hr/program/pamtim-samo-sretne-dane-3/|archive-date=2024-03-25|access-date=2024-03-25|website=kinokinoteka.hr}}</ref> i u Art-kinu Croatia u [[Rijeka|Rijeci]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-26|title=Film Nevija Marasovića Pamtim samo sretne dane od 2. travnja u Art kinu|url=https://kanal-ri.hr/film-nevija-marasovica-pamtim-samo-sretne-dane-od-2-travnja-u-art-kinu/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240326141304/https://kanal-ri.hr/film-nevija-marasovica-pamtim-samo-sretne-dane-od-2-travnja-u-art-kinu/|archive-date=2024-03-26|access-date=2024-03-26|website=[[Kanal Ri]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=ožujak 2024.|title=Pamtim samo sretne dane - Filmovi|url=https://www.art-kino.org/hr/film/pamtim-samo-sretne-dane|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240326150414/https://www.art-kino.org/hr/film/pamtim-samo-sretne-dane|archive-date=2024-03-26|access-date=2024-03-26|website=art-kino.org}}</ref> == Radnja == Umorni starac sjedi u restoranu koji predstavlja čekaonicu za drugi svijet. Promatra goste restorana koji predstavljaju njega i njegovu užu obitelj u važnim trenutcima njegovog života. Trenutci koji su utjecali na njega i tu obitelj te ga pretvorili u čovjeka kakav je bio na kraju svog života. == Glumačka postava == {{Refbegin|2}} <big> * [[Radko Polič]] kao starac Hrvoje Kasum * [[Ivana Starčević]] kao konobarica * [[Andrija Žunac]] kao tinejdžer Hrvoje * [[Zlatko Burić|Zlatko Burić-Kićo]] kao kuhar, Hrvojev tata * [[Stjepan Perić]] kao konobar, Mika, kuharov unuk * [[Tena Nemet Brankov]] kao trudnica, Ines * [[Marko Petrić]] kao zaručnik, Hrvoje * [[Lana Meniga]] kao studentica, Ines * [[Toma Medvešek]] kao student, Hrvoje * [[Leona Paraminski]] kao zgodna mama, Ines * [[Janko Popović Volarić]] kao zgodni tata, Hrvoje * [[Tonka Kovačić]] kao tinejdžerka * Jona Despot kao beba, Mika * [[Nina Violić]] kao Ines Kasum * [[Goran Bogdan]] kao Hrvoje Kasum * [[Tara Thaller]] kao Slavica Kasum, Inesina sestra * Manfred Rutnik kao trogodišnjak * [[Alma Prica]] kao srednjovječna supruga, Ines * [[Franjo Kuhar]] kao srednjovječni suprug, Hrvoje * [[Rok Juričić]] kao sin student, Mika * [[Leon Lučev]] kao političar, Hrvoje * [[Gjermund Gisvold]] kao Juda * [[Mario Petreković]] kao navijač * [[Jelena Miholjević]] kao šutljiva majka, Ines * [[Goran Grgić]] kao prosti otac, Hrvoje * Dag Vajdić kao sin krizmanik, Mika * [[Tihana Lazović|Tihana Lazović Trifunović]] kao mama sa snimke, Ines * [[Dado Ćosić]] kao tata sa snimke, Hrvoje * [[Milan Štrljić]] kao stari šminker, Hrvoje * [[Hrvoje Brlečić]] kao vozač * [[Doris Šarić-Kukuljica]] kao sijeda supruga, Ines * [[Vinko Kraljević]] kao sijedi suprug, Hrvoje * Ruslan Nabiullin kao znatiželjni klinac, Mika * [[Živko Anočić]] kao otac s kartama, Hrvoje * [[Zdenko Jelčić]] kao odvjetnik * [[Ivana Starčević]] kao barska pjevačica, Hrvojeva majka * [[Borna Sor]] kao apostol * [[Lea Kašpar]] kao apostol </big> {{Refend}} == Produkcija == Film je snimam u prvoj polovici 2019. godine,<ref>{{Citiranje weba|date=27. ožujka 2019.|title="Potukao sam se s Batom kad je veličao Miloševića"|url=https://express.24sata.hr/kultura/potukao-sam-se-s-batom-kad-je-velicao-milosevica-20701|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201001233415/https://express.24sata.hr/kultura/potukao-sam-se-s-batom-kad-je-velicao-milosevica-20701|archive-date=1. listopada 2020.|access-date=8. listopada 2023.|website=[[24sata]]}}</ref> ali je zbog [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije Covid-19]] odgođen.<ref>{{Citiranje weba|date=19. rujna 2022.|title=Naš redatelj otkrio nam je sve o prijateljstvu s domaćim miljenikom žena koji se zbog njega odvažio i na hrabar pothvat!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/nevio-marasovic-o-ocjenjivanju-jedne-kategorije-nagrade-emmy-i-prijateljstvu-s-jankom-popovicem-volaricem---739532.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221012161627/https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/nevio-marasovic-o-ocjenjivanju-jedne-kategorije-nagrade-emmy-i-prijateljstvu-s-jankom-popovicem-volaricem---739532.html|archive-date=12. listopada 2022.|access-date=8. listopada 2023.|website=dnevnik.hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.svenk.hr/hr/services/feature-films/pamtim-samo-sretne-dane/}} filma – Švenk * {{službena|https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/pamtim-samo-sretne-dane}} u internetskom katalogu hrvatskih filmova [[Hrvatski audiovizualni centar|HAVC-a]] [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2020-ih]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] 1wr5xp9y6pz388161el8kyd6ga6lkvg 0 751915 7631704 7432261 2026-11-06T22:04:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3 #IABot (v2.0.9.7) 7631704 wikitext text/x-wiki {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Nosila je rubac črleni | naslov originala = Nosila je rubac črleni | slika = Nosila je rubac črleni Plakat.jpg | opis slike = Plakat filma | veličina slike = 260px | režija = Goran Dukić | producenti = Nina Petrović | scenarij = Sandra Antolić | pripovjedač = [[Janko Popović Volarić]] | glavne uloge = [[Nataša Dorčić]]<br>[[Branko Meničanin|Pjer Branko Meničanin]]<br>[[Ljubo Zečević]]<br>[[Tesa Litvan]]<br>[[Areta Ćurković]]<br>[[Dora Polić|Dora Polić Vitez]]<br>[[Ljubomir Kerekeš]]<br>[[Robert Ugrina]]<br>Ljupčo Todorovski | glazba = [[Cinkuši]] i Marko First | snimatelj = Branko Linta | montaža = Ivana Fumić | scenografija = Iva Rodić | kostimografija = Morana Starčević | studio = Švenk d.o.o. | distributer = [[Hulahop d.o.o.]] | godina = [[2022.]] | trajanje = 86 min. | država = {{DZ+X|HRV}}<br>{{DZ+X|MAK}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]]<br>[[Kajkavsko narječje|kajkavski]] | budžet = | zarada = 476 694 kuna<ref>{{Citiranje weba|date=studeni 2022.|title=Week Box Office – Top 20 / 03.11.2022.–09.11.2022.|url=https://archive.boxoffice.hr/2022-11-03/week/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231010030720/https://archive.boxoffice.hr/2022-11-03/week/|archive-date=10. listopada 2023.|access-date=10. listopada 2023.|website=boxoffice.hr}}</ref><br>62 388 USD<ref>{{Citiranje weba|title=Nosila je rubac črleni- Box Office Mojo|url=https://www.boxofficemojo.com/title/tt6373600/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231010025711/https://www.boxofficemojo.com/title/tt6373600/|archive-date=10. listopada 2023.|access-date=10. listopada 2023.|website=[[Box Office Mojo]]}}</ref> | žanr = [[dramski film|drama]]<br>[[Komedija (film)|komedija]]<br>romantika | prethodni = | sljedeći = | web stranica = https://www.svenk.hr/hr/services/feature-films/nosila-je-rubac-crleni/ | imdb_id = 6373600 }} [[Datoteka:Nosila je rubac črleni Plakat 2.jpg|okvir|Plakat filma na [[69. Pulski filmski festival|69. Pulskom filmskom festivalu]]]] '''Nosila je rubac črleni''' je [[Hrvatska|hrvatski]] film iz [[2022.]] godine, redatelja [[Goran Dukić (redatelj)|Gorana Dukića]] i scenaristice [[Sandra Antolić|Sandre Antolić]]. Svjetsku premijera filma prikazana je [[17. srpnja]] 2022. na [[69. Pulski filmski festival|69. Pulskom filmskom festivalu]]<ref>{{Citiranje weba|date=18. srpnja 2022.|title=Svečanim otvorenjem i premijerom filma Šesti autobus započeo 69. Pulski filmski festival|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/svecanim-otvorenjem-i-premijerom-filma-sesti-autobus-zapoceo-69-pulski-filmski-festival|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231010020211/https://havc.hr/infocentar/novosti/svecanim-otvorenjem-i-premijerom-filma-sesti-autobus-zapoceo-69-pulski-filmski-festival|archive-date=10. listopada 2023.|access-date=10. listopada 2023.|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]}}</ref> gdje je dobio najvišu ocjenu publike 4,57<ref>{{Citiranje weba|date=srpanj 2022.|title=OCJENE PUBLIKE – Pula Film Festival 2022.|url=https://2022.pulafilmfestival.hr/ocjene-publike/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603055622/https://2022.pulafilmfestival.hr/ocjene-publike/|archive-date=3. lipnja 2023.|access-date=10. listopada 2023.|website=pulafilmfestival.hr}}</ref> i osvojio nagradu "''Zlatna vrata Pule''", dok Ljubo Zečević je osvojio nagradu [[Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu|Zlatne arene za najbolju sporednu mušku ulogu]].<ref>{{Citiranje weba|date=24. srpnja 2022.|title=Zatvoren 69. Pulski filmski festival: Velika zlatna arena Zbornici Sonje Tarokić; Zlatna vrata Pule filmu Nosila je rubac črleni Gorana Dukića|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/zatvoren-69-pulski-filmski-festival-velika-zlatna-arena-zbornici-sonje-tarokic-zlatna-vrata-pule-filmu-nosila-je-rubac-crleni-gorana-dukica|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220724100907/https://havc.hr/infocentar/novosti/zatvoren-69-pulski-filmski-festival-velika-zlatna-arena-zbornici-sonje-tarokic-zlatna-vrata-pule-filmu-nosila-je-rubac-crleni-gorana-dukica|archive-date=24. srpnja 2022.|access-date=10. listopada 2023.|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]}}</ref> Iste godine, film je održao premijeru [[30. srpnja]] 2022. na [[Motovunski filmski festival|Motovunskom filmskom festivalu]]<ref>{{Citiranje weba|date=27. srpnja 2022.|title=Otvoren Motovun Film Festival|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/otvoren-motovun-film-festival|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220814025452/https://havc.hr/infocentar/novosti/otvoren-motovun-film-festival|archive-date=14. kolovoza 2022.|access-date=10. listopada 2023.|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=srpanj 2022.|title=Programska knjižica MFF 2022|url=https://motovunfilmfestival.com/wp-content/uploads/2022/07/Programska-knjizica-MFF-2022.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220726083554/https://motovunfilmfestival.com/wp-content/uploads/2022/07/Programska-knjizica-MFF-2022.pdf|archive-date=26. srpnja 2022.|access-date=10. listopada 2023.|website=motovunfilmfestival.com}}</ref> Zagrebačka kinopremijera održana je [[20. rujna]] uz gostovanje filmske ekipe,<ref>{{Citiranje weba|title=Održana zagrebačka kinopremijera komedije Nosila je rubac črleni|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/odrzana-zagrebacka-kinopremijera-komedije-nosila-je-rubac-crleni|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927101136/https://havc.hr/infocentar/novosti/odrzana-zagrebacka-kinopremijera-komedije-nosila-je-rubac-crleni|archive-date=27. rujna 2022.|access-date=10. listopada 2023.|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]}}</ref> dok s redovnim prikazivanjem u hrvatska kina je započeo [[22. rujna]].<ref>{{Citiranje weba|date=13. rujna 2022.|title=Komedija Nosila je rubac črleni od 22. rujna u hrvatskim kinima|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/komedija-nosila-je-rubac-crleni-od-22-rujna-u-hrvatskim-kinima|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220919103759/https://havc.hr/infocentar/novosti/komedija-nosila-je-rubac-crleni-od-22-rujna-u-hrvatskim-kinima|archive-date=19. rujna 2022.|access-date=10. listopada 2023.|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]}}</ref> Televizijska premijera prikazana je [[15. srpnja]] [[2023.]] godine na [[HRT – HTV 1|Prvom programu HRT-a]],<ref>{{Citiranje weba|date=5. srpnja 2023.|title=HRT: Nosila je rubac črleni|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/nosila-je-rubac-crleni-10876348|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230716063900/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/nosila-je-rubac-crleni-10876348|archive-date=16. srpnja 2023.|access-date=9. listopada 2023.|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> a od [[23. kolovoza]] film je dostupan na [[Netflix|Netflixu]].<ref>{{Citiranje weba|date=25. kolovoza 2023.|title="Dnevnik Pauline P." jedan od najgledanijih na Netflixu u Hrvatskoj|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/dnevnik-pauline-p-jedan-od-najgledanijih-na-netflixu-u-hrvatskoj-10973261|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230825125235/https://magazin.hrt.hr/zabava/dnevnik-pauline-p-jedan-od-najgledanijih-na-netflixu-u-hrvatskoj-10973261|archive-date=25. kolovoza 2023.|access-date=10. listopada 2023.|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23. kolovoza 2023.|title=Je li film Nosila je rubac črleni dostupan na Netflixu u Hrvatskoj?|url=https://hrflix.eu/detalji/nosila_je_rubac_crleni_2023|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231010015255/https://hrflix.eu/detalji/nosila_je_rubac_crleni_2023|archive-date=10. listopada 2023.|access-date=10. listopada 2023.|website=hrflix.eu}}</ref> == Radnja == Radnja filma smještena je u pitomo [[hrvatsko zagorje]] u ratnim devedesetima, gdje pratimo zaplete drama prve svinjske ljubavi u zračnoj uzbuni, te do kvara frizerske haube na pola odrađene frizure. == Glumačka postava == * [[Nataša Dorčić]] kao Anka * [[Branko Meničanin|Pjer Branko Meničanin]] kao Ruda * [[Ljubo Zečević]] kao Joža Makranov * [[Tesa Litvan]] kao Ančica / Beba (glas) * [[Areta Ćurković]] kao Dragica * [[Dora Polić|Dora Polić Vitez]] kao Števica * [[Ljubomir Kerekeš]] kao Gazda Mika * [[Robert Ugrina]] kao mesar Franc * [[Ljupčo Todorovski]] kao Časnik * [[Janko Popović Volarić]] kao pripovijedač Isus (glas) * [[Krešimir Mikić]] kao čovjek koji pere spomenike * [[Sunčana Zelenika Konjević|Sunčana Zelenika]] kao Fanika * [[Vid Balog]] kao Blažek * [[Nenad Cvetko]] kao Milek * [[Goran Navojec]] kao Roki (glas) * [[Andro Damiš]] kao Ludi Renatek * [[Mateo Videk]] kao Vinkec * [[Atanas Atanasovski]] kao Župnik Vjeran * [[Jelena Miholjević]] kao Časna Matilda * [[Jadranka Đokić]] kao Majka Božja * [[Sanja Milardović]] kao Učiteljica Pepica * [[Viktor Dekanić]] kao Dječak Jožek * [[Nikola Barišić]] kao Robert * [[Jan Kerekeš]] kao Ivek * [[Zijad Gračić]] kao Župnik Josip * [[Vili Gobac]] kao Alan * [[Matija Čigir]] kao Danijel * [[Pia Magdalena Zelić]] kao Djevojčica Suzana * [[Natan Ivan Vlahović]] kao Želkec * [[Josip Vranjković]] kao Svećenik u crkvi * [[Tvrtko Jurić]] kao Svećenik u crkvi (glas) * [[Toni Bobeta]] kao Svat u tučnjavi * [[Milan Psarić]] i [[Đurđica Božić]] kao Seljaci u suši * [[Dubravko Sidor]] kao Radio spiker (glas) * [[Ines Sigečan]] kao Radio spikerica (glas) * [[Ivana Fumić]] kao Radio spikerica (glas) * [[Jelena Miholjević]], [[Ana Begić Tahiri]] i [[Tvrtko Jurić]] kao Domaće životinje (glasovi) * [[Cinkuši]] kao Bend "Črni Biseri" * HKUD "Željezničar" Zagreb kao Folkloraši na prošćenju == Produkcija == Film je u pripremama za snimanje od 2014. godine kad je dobio potporu od 30.000 eura "''Programa Kreativne Europe – Potprograma MEDIA''"<ref>{{Citiranje weba|date=30. listopada 2014.|title=Desk Kreativne Europe – Ured MEDIA objavio rezultate drugog roka poziva Potprograma MEDIA|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/desk-kreativne-europe-ured-media-objavio-rezultate-drugog-roka-poziva-potprograma-media|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160403225711/https://havc.hr/infocentar/novosti/desk-kreativne-europe-ured-media-objavio-rezultate-drugog-roka-poziva-potprograma-media|archive-date=3. travnja 2016.|access-date=10. listopada 2023.|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=29. listopada 2014.|title=Desk Kreativne Europe – Ured MEDIA s ponosom predstavlja rezultate drugoga roka poziva!|url=https://mediadesk.hr/hr/novosti/desk_kreativne_europe_ured_media_s_ponosom_predstavlja_rezultate_drugoga_roka_poziva.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231010105941/https://mediadesk.hr/hr/novosti/desk_kreativne_europe_ured_media_s_ponosom_predstavlja_rezultate_drugoga_roka_poziva.html|archive-date=10. listopada 2023.|access-date=10. listopada 2023.|website=mediadesk.hr}}</ref>, ali snimanje je odgađano više puta.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2020.|title=Završeno je snimanje romantične komedije o Zagorju i u Zagorju ‘Nosila je rubac črleni’|url=https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/zavrseno-je-snimanje-romanticne-komedije-o-zagorju-i-u-zagorju-nosila-je-rubac-crleni|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231010104143/https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/zavrseno-je-snimanje-romanticne-komedije-o-zagorju-i-u-zagorju-nosila-je-rubac-crleni|archive-date=10. listopada 2023.|access-date=10. listopada 2023.|website=zagorje.com}}</ref> Snimanje je službeno trebalo početi u ožujku 2020. ali zbog [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19 u Hrvatskoj]] je ponovo odgođen, Snimanje je napokon započelo u srpnju<ref>{{Citiranje weba|date=14. srpnja 2020.|title=HRT: Počelo snimanje filma "Nosila je rubec črleni"|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-pocelo-snimanje-filma-nosila-je-rubec-crleni-882033|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210423024639/https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-pocelo-snimanje-filma-nosila-je-rubec-crleni-882033|archive-date=23. travnja 2021.|access-date=10. listopada 2023.|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> u [[Hrvatsko zagorje|hrvatskom zagorju]] ([[Bedekovčina]], [[Pustodol Orehovički]], [[Orehovica (Bedekovčina)|Orehovica]], [[Marija Gorica]], [[Krapina]], [[Kumrovec]]) a trajalo je do sredine kolovoza [[2020.]] godine,<ref name=":0" /> Film je u produkciji kuće [[Švenk d.o.o.]], koprodukciji sa [[Antitalent|Antitalentom]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjeverno Makedonskom]] produkcijskom kućom ''Vertigo Visuals.'' == Nagrade == * Nagrada ''Zlatna vrata Pule'', 2022. * [[Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu]] – [[Ljubo Zečević]], 2022. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.svenk.hr/hr/services/feature-films/nosila-je-rubac-crleni/}} svenk.hr * {{službena|https://hulahop.hr/projekti/nosila-je-rubac-crleni/}} hulahop.hr * {{imdb|id=6373600|naslov=Nosila je rubac črleni}} * {{mojo title|6373600|Nosila je rubac črleni}} [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2020-ih]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmske komedije]] [[Kategorija:Romantični filmovi]] gz4x68u9jeyg8xngqyeklqqrcigyf8f 0 753162 7631553 7458619 2026-11-06T14:58:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631553 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Nacionalni park ''Kilimandžaro''}}{{nacionalni park | naziv = Nacionalni park Kilimandžaro | izvorni naziv = | slika = Kilimandzaro CP.jpg | slika_opis = Nacionalni park Kilimandžaro | koordinate = {{coord|3|4|33|S|37|21|12|E|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Tanzanija | pushpin_label = {{nowrap|NP Kilimandžaro}} | lokacija = [[Kilimandžaro (regija)|regija Kilimandžaro]] | sjedište = | površina = 1688 km² | dz = TAN | najbliži grad = [[Moshi]] | utemeljen = 1973.<ref name=":0" /> | broj posjetitelja = | službena stranica = [https://www.tanzaniaparks.go.tz/national_parks/kilimanjaro-national-park Kilimanjaro National Park] | zaštita = {{UNESCO – svjetska baština|embed=yes |ime mjesta = Nacionalni park Kilimandžaro |slika = Kilimanjaro 3D - version 1.gif |godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii |ugroženost = ne |dossier = 403 |država = {{Z+X|TAN}} }} }} '''Nacionalni park Kilimandžaro''' [[Tanzanija|tanzanijski]] je [[nacionalni park]]. Nalazi se {{N|330|km}} južno od ekvatora<ref>{{Citiranje weba|title=Mt. Kilimanjaro {{!}} All the Facts & Figures|trans-title=Planina Kilimandžaro {{!}} Sve činjenice i brojke|url=https://www.kilimanjaro-experience.com/mt-kilimanjaro/|url-status=live|access-date=2023-10-28|website=Kilimanjaro Experience|language=en-US}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Tanzania National Parks {{!}} Kilimanjaro National Park World Heritage Site|trans-title=Nacionalni parkovi Tanzanije {{!}} Nacionalni park Kilimandžaro, mjesto svjetske baštine|url=https://www.cons-dev.org/africanature/mtkenya/TAN/Kilimanjaro.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180930221250/http://www.cons-dev.org/africanature/mtkenya/TAN/Kilimanjaro.html|archive-date=2018-09-30|access-date=2023-10-27|website=www.cons-dev.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2002-08-23|title=Mount Kilimanjaro, Tanzania|trans-title=Planina Kilimandžaro, Tanzanija|url=https://earthobservatory.nasa.gov/images/2720/mount-kilimanjaro-tanzania|url-status=live|access-date=2023-10-28|website=earthobservatory.nasa.gov|language=en}}</ref> i u blizini regije [[Moshi]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Kilimanjaro National Park|trans-title=Nacionalni park Kilimandžaro|url=https://whc.unesco.org/en/list/403/|url-status=live|access-date=2023-10-27|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}</ref> Park uključuje cijelu planinu [[Kilimandžaro]] iznad granice [[Stablo|drveća]] te okolni planinski [[Šuma|šumski]] pojas iznad {{N|1820|m}}<ref name=":0" /><ref name=":1" /> i najviši vrh [[Afrika|Afrike]] ({{N|5895|[[mnm]]}}<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba|title=Kilimanjaro|trans-title=Kilimandžaro|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/kilimanjaro|url-status=live|access-date=2023-10-28|website=education.nationalgeographic.org|language=en}}</ref>). Prostire se na [[Površina|površini]] od {{N|1688|km²}}.<ref name=":0" /> Njime upravlja Uprava nacionalnih parkova Tanzanije,<ref>{{Citiranje weba|date=2012-09-23|title=The official site of the Tanzania National Parks - Mount Kilimanjaro National Park|trans-title=Službena stranica Nacionalnih parkova Tanzanije – Nacionalni park Kilimandžaro|url=http://www.tanzaniaparks.com/kili.html|url-status=dead|access-date=2023-10-27|website=web.archive.org|language=en|archive-date=23. rujna 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120923032157/http://www.tanzaniaparks.com/kili.html}}</ref> a osnovan je [[1973.]] godine.<ref name=":1" /> Nacionalni park Kilimandžaro je otvoren je za javnost 1977., a 1987. godine upisan je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] zbog zaštite brojnih vrsta sisavaca koji žive u parku, a od kojih su mnogi ugrožene vrste. [[Datoteka:Kilimanjaro and Arusha National Parks map-fr.svg|mini|lijevo|Karta Nacionalnog parka Kilimandžaro (desno) o obližnjeg Parka prirode Arusha (lijevo).]] == Povijest == [[Datoteka:Kilimanjaro HoromboHut.jpg|mini|lijevo|Koliba Horombo u nacionalnom parku (izgrađena 1932.)]] Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], [[Njemačko Carstvo|njemačka]] kolonijalna vlada proglasila je planinu [[Kilimandžaro]] i okolne [[Šuma|šume]] rezervatom [[Divljač|divljači]]. Godine [[1921.]] proglašen je šumskim rezervatom,<ref name=":1" /> a [[1973.]] godine je planina iznad granice drveća ponovno klasificirana kao nacionalni park.<ref name=":0" /> Park je [[1987.]] godine Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu proglasila mjestom [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name=":1" /> Godine [[2005.]], park je proširen na cijelu planinsku šumu, koja je bila dio šumskog rezervata Kilimandžaro.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> [[Datoteka:Entrance to Kilimanjaro National Park.JPG|mini|Ulaz u Nacionalni park Kilimandžaro]] Park je generirao {{N|51000000}} [[Američki dolar|američkih dolara]] prihoda u 2013. godini<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781317668749&newbks=0&redir_esc=y|title=Mountaineering Tourism|date=2015-06-05|publisher=Routledge|isbn=978-1-317-66874-9|editor-last=Musa|editor-first=Ghazali|series=Contemporary Geographies of Leisure, Tourism and Mobility [Suvremene geografije slobodnog vremena, turizma i mobilnosti]|location=Milton Park, Abingdon na Temzi, [[Oxfordshire (grofovija)|Oxfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=285|language=en|trans-title=Planinarski turizam|editor-last2=Higham|editor-first2=James|editor-last3=Thompson-Carr|editor-first3=Anna}}</ref>  (drugi među svim tanzanijskim nacionalnim parkovima),<ref>{{Citiranje knjige|last=Chrstie|first=Iain|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781464801976&newbks=0&redir_esc=y|title=Tourism in Africa: Harnessing Tourism for Growth and Improved Livelihoods|last2=Fernandes|first2=Eneida|last3=Messerli|first3=Hannah|last4=Twining-Ward|first4=Louise|date=2014-06-19|publisher=World Bank Publications|isbn=978-1-464-80197-6|series=Africa Development Forum [Afrički razvojni forum]|location=1818 H St NW, [[Washington|Washington, D.C.]], 20433, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|pages=258|language=en|trans-title=Turizam u Africi: Iskorištavanje turizma za rast i poboljšanje sredstava za život}}</ref> a bio je jedan od samo dva tanzanijska nacionalna parka koji su ostvarili višak tijekom [[Proračun|proračuna]] 2012./2013. godine. TANAPA je izvijestila da je park zabilježio {{N|58460}} [[Turizam|turista]] tijekom proračunske godine [[2012.]] – [[2013.]], od kojih su {{N|54584}} bili stranci.<ref>{{Citiranje weba|date=2015-12-20|title=The official site of the Tanzania National Parks - Corporate Information|trans-title=Službena stranica Nacionalnih parkova Tanzanije – Korporativne informacije|url=http://www.tanzaniaparks.com/corporate_information.html|url-status=dead|access-date=2023-10-27|website=web.archive.org|language=en|archive-date=20. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151220102029/http://www.tanzaniaparks.com/corporate_information.html}}</ref> Od {{N|57456}} turista parka tijekom proračunske godine [[2011.]] – [[2012.]], {{N|16425}} je pješačilo [[Planina|planinom]], što je znatno ispod kapaciteta od {{N|28470}} kako je navedeno u Općem planu upravljanja parka.<ref>{{Citiranje weba|date=2015-09-24|title=The official site of the Tanzania National Parks - Latest news|trans-title=Službena stranica Nacionalnih parkova Tanzanije – Najnovije vijesti|url=http://www.tanzaniaparks.com/news/number_of_kili_climbers_not_a_threat.html|url-status=dead|access-date=2023-10-27|website=web.archive.org|language=en|archive-date=24. rujna 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924113218/http://www.tanzaniaparks.com/news/number_of_kili_climbers_not_a_threat.html}}</ref> == Bioraznolikost == Najniža zona parka je uglavnom iskrčena i koristi se za poljoprivredu. Od divljih životinja, preživjele su [[galagiji]] i sitnopjegavi genet (''[[Genetta]]''), vrsta [[cibetke]]. Šuma iznad je regija s najbogatijim vrstama na Kilimandžaru. Osim kilimandžarskog balzama (''[[Impatiens kilimanjari]]''), ovdje rastu [[lišajevi]], [[albizije]], [[paprati]] i [[begonije]]. [[Afrički bivol|Afrički bivoli]] nalaze se u planinskim šumama, a povremeno i u [[Močvara|močvarnim]] područjima i [[Travnjak|travnjacima]]. [[Slonovi]] se mogu pronaći između [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] Namwai i Tarakia, a ponekad se pojavljuju i na višim [[Nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. U planinskim šumama mogu se naći [[Plavi majmun|plavi majmuni]] i istočni [[crno-bijeli kolobusi]] te [[galagiji]] i [[Leopard|leopardi]].<ref name=":1" /> Što se više penjete, to manje biljaka i životinja nalazite. [[Eland|Antilope eland]] penju se do sedla između Kiboa i Mawenzi. U zoni vrijeska i močvara iznad granice šume rastu trave, lobelije, [[vrijesak]] i [[gospina trava]]. Glavna fauna sastoji se od prugastih voluharica i kukaca. Alpska zona dom je uglavnom paucima i kukcima; lišajevi i mahovine osiguravaju njihov opstanak. Vršno područje praktički je lišeno života. == Galerija == <gallery> Datoteka:White-necked raven on Kilimanjaro.jpg|[[Bjelogrli gavran]] na Kilimandžaru. Datoteka:Mount Kilimanjaro.jpg|[[Kilimandžaro|Planina Kilimandžaro]]. Datoteka:Kilimanjaro UhuruPeak.jpg|[[Vrh]] Uhuru, Kilimandžaro. Datoteka:Commemorating plaque for Ian McKeever on Mount Kilimanjaro.jpg|Komemorativna ploča [[Ian McKeever|Ianu McKeeveru]]<br>na planini Kilimandžaro. Datoteka:Giant Senecio in Kilimanjaro area 001.JPG|''[[Dendrosenecio kilimanjari]]''. Datoteka:Impatiens kilimanjari frontal.jpg|Impatiens kilimanjari u šumskom području. </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.tanzaniaparks.go.tz/national_parks/kilimanjaro-national-park Službena web stranica] {{Eng oznaka}} * [https://artsandculture.google.com/story/kilimanjaro-national-park/qgLiYqJPo7G5Ig Nacionalni park ''Kilimandžaro'' u UNESCO-voj zbirci – ''Google Arts and Culture''] {{Svjetska baština u Tanzaniji}} {{GLAVNIRASPORED:Kilimandžaro, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Tanzaniji]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Africi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Tanzaniji]] 0l7puhk69lqhoq3v3yygi06ky0e1j6a 0 754824 7631548 6923728 2026-11-06T14:44:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 5 #IABot (v2.0.9.7) 7631548 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:National Library of China logo.svg|mini|300px|Logotip Nacionalne knjižnice Kine]] '''Nacionalna knjižnica Kine''' ([[Kineski jezik|kin.]] 中国国家国家) je nacionalna knjižnica [[Kina|Narodne Republike Kine]]. Nalazi u [[Peking|Pekingu]] i jedna je od najvećih [[knjižnica]] na [[Svijet|svijetu]]. Sadrži više od 41 milijuna svezaka (u [[Prosinac|prosincu]] [[2020.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2017-02-27|title=中国国家图书馆•中国国家数字图书馆|trans-title=Nacionalna knjižnica Kine • Nacionalna digitalna knjižnica Kine|url=http://nlc.gov.cn/dsb_zyyfw/wdtsg/dzzn/dsb_gtzy/|url-status=bot: unknown|access-date=2023-11-24|website=web.archive.org|language=zh|archive-date=27. veljače 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170227162534/http://nlc.gov.cn/dsb_zyyfw/wdtsg/dzzn/dsb_gtzy/}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2013-01-19|title=Overview of Library Collections|trans-title=Pregled knjižničnih zbirki|url=http://www.nlc.gov.cn/newen/newVisitUs/nlcrs/|url-status=bot: unknown|access-date=2023-11-24|website=web.archive.org|archive-date=19. siječnja 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20130119114331/http://www.nlc.gov.cn/newen/newVisitUs/nlcrs/}}</ref>), kao i najveću [[Zbirka|zbirku]] kineske [[književnost]]i i [[Povijest|povijesnih]] dokumenata na svijetu.<ref>{{Citiranje weba|last=Yanbo|first=Zhang|date=2011-06-05|title=Libraries of Asia Pacific Directory – 7th CDNLAO Meeting – China Country Report: The National Library of China (NLC) Advancing Towards the Twenty-first Century|trans-title=Direktorij knjižnica Azije i Pacifika – 7. sastanak CDNLAO – Izvješće o Kini: Nacionalna knjižnica Kine (NLC) napreduje prema dvadeset i prvom stoljeću|url=http://www.nla.gov.au/lap/98china.html|url-status=dead|access-date=2023-11-24|website=web.archive.org|language=en-AU|archive-date=5. lipnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605120132/http://www.nla.gov.au/lap/98china.html}}</ref> Prostire se na [[Površina|površini]] od {{N|280000}} četvornih metara.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Yongjin|first=Han|date=2014-10|title=Innovative services in the National Library of China|trans-title=Inovativne usluge u Nacionalnoj knjižnici Kine|url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0340035214543888|journal=IFLA Journal|language=en|volume=40|issue=3|pages=202–205|doi=10.1177/0340035214543888|issn=0340-0352}}</ref> [[Nacionalna knjižnica]] javno je dobrotvorna [[ustanova]] čiji je [[Pokroviteljstvo|pokrovitelj]] Ministarstvo kulture i turizma NRK.<ref>{{Citiranje weba|title=국립어린이청소년도서관|trans-title=Nacionalna knjižnica za djecu i mladež|url=https://nlcy.go.kr/EN/|url-status=live|access-date=2023-11-24|website=nlcy.go.kr|language=ko}}</ref> Za javnost je otvorena [[27. kolovoza]] [[1912.]],<ref>{{Citiranje weba|title=NLC Introduction – National Library of China – Visit Us|trans-title=NLC uvod – Nacionalna knjižnica Kine – Posjetite nas|url=https://www.nlc.cn/newen/newVisitUs/nlcIntroduction/index_1.htm|url-status=dead|access-date=2023-11-24|website=nlc.cn|language=en|archive-date=26. lipnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220626103248/http://www.nlc.cn/newen/newVisitUs/nlcIntroduction/index_1.htm}}</ref> za vrijeme [[Republika Kina (1912. – 1949.)|Republike Kine]]. Zbirke Nacionalne knjižnice naslijedile su kraljevske zbirke od [[Dinastija Sung|dinastije Sung]] i privatne zbirke od dinastija [[Dinastija Ming|Ming]] i [[Dinastija Qing|Qing]]. Najstarije zbirke mogu se pratiti do kostiju proročišta Yin ruševina prije više od {{N|3000}} godina.<ref>{{Citiranje weba|title=中国国家图书馆•中国国家数字图书馆——关于国图|trans-title=Nacionalna knjižnica Kine • Nacionalna digitalna knjižnica Kine – O nacionalnim kartama|url=https://www.nlc.cn/dsb_footer/gygt/lsyg/index_2.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220410190104/http://www.nlc.cn/dsb_footer/gygt/lsyg/index_2.htm#:~:text=%E5%9B%BD%E5%AE%B6%E5%9B%BE%E4%B9%A6%E9%A6%86%E9%A6%86%E8%97%8F%E7%BB%A7%E6%89%BF%E4%BA%86%E5%8D%97%E5%AE%8B%E4%BB%A5%E6%9D%A5%E5%8E%86%E4%BB%A3%E7%9A%87%E5%AE%B6%E8%97%8F%E4%B9%A6%E4%BB%A5%E5%8F%8A%E6%98%8E%E6%B8%85%E4%BB%A5%E6%9D%A5%E4%BC%97%E5%A4%9A%E5%90%8D%E5%AE%B6%E7%A7%81%E8%97%8F%EF%BC%8C%E6%9C%80%E6%97%A9%E7%9A%84%E9%A6%86%E8%97%8F%E5%8F%AF%E8%BF%9C%E6%BA%AF%E5%88%B03000%E5%A4%9A%E5%B9%B4%E5%89%8D%E7%9A%84%E6%AE%B7%E5%A2%9F%E7%94%B2%E9%AA%A8%E3%80%82|archive-date=2022-04-10|access-date=2023-11-24|website=nlc.cn|language=zh}}</ref> [[Datoteka:National Library of China Phase II.jpg|mini|300px|Sjeverno zdanje Nacionalne knjižnice Kine]] Nacionalna knjižnica velika je [[Istraživačka knjižnica|istraživačka]] i javna knjižnica, s predmetima na 123 [[jezik]]a,<ref>{{Citiranje weba|title=中国国家图书馆•中国国家数字图书馆——关于国图|trans-title=Nacionalna knjižnica Kine • Nacionalna digitalna knjižnica Kine – O nacionalnim kartama|url=https://www.nlc.cn/dsb_footer/gygt/lsyg/index_2.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220410190104/http://www.nlc.cn/dsb_footer/gygt/lsyg/index_2.htm#:~:text=%E5%9B%BD%E5%AE%B6%E5%9B%BE%E4%B9%A6%E9%A6%86%E5%A4%96%E6%96%87%E4%B9%A6%E5%88%8A%E8%B4%AD%E8%97%8F%E5%A7%8B%E4%BA%8E%E4%B8%8A%E4%B8%96%E7%BA%AA20%E5%B9%B4%E4%BB%A3%EF%BC%8C123%E7%A7%8D%E6%96%87%E5%AD%97%E7%9A%84%E6%96%87%E7%8C%AE%E8%B5%84%E6%96%99%E7%BA%A6%E5%8D%A0%E9%A6%86%E8%97%8F%E7%9A%84%E8%BF%9140%25%EF%BC%8C%E5%A4%A7%E9%87%8F%E5%85%A5%E8%97%8F%E5%9B%BD%E9%99%85%E7%BB%84%E7%BB%87%E5%92%8C%E6%94%BF%E5%BA%9C%E5%87%BA%E7%89%88%E7%89%A9%E3%80%82|archive-date=2022-04-10|access-date=2023-11-24|website=nlc.cn|language=zh}}</ref> u mnogim formatima ([[Tiskarstvo|tiskanim]] i digitalnim): [[Knjiga|knjige]], [[Rukopis|rukopisi]], [[Časopis|časopisi]], [[novine]], [[Časopis|časopisi]], [[Zvuk|zvučni]] i [[Glazba|glazbeni]] zapisi, video zapisi, [[Scenarij|scenariji]] za [[Predstava|predstave]], [[Patent|patenti]], [[Baza podataka|baze podataka]], [[Zemljovid|zemljovidi]], [[Poštanska marka|poštanske marke]], [[Grafika|grafike]] i [[Crtež|crteži]]. Od prosinca 2020. godine, zbirka sadrži više od 41 milijun svezaka i raste stopom od milijun svezaka godišnje.<ref>{{Citiranje weba|title=中国国家图书馆•中国国家数字图书馆——关于国图|trans-title=Nacionalna knjižnica Kine • Nacionalna digitalna knjižnica Kine – O nacionalnim kartama|url=https://www.nlc.cn/dsb_footer/gygt/lsyg/index_2.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220410190104/http://www.nlc.cn/dsb_footer/gygt/lsyg/index_2.htm#:~:text=3500%E4%B8%87%E5%86%8C%E4%BB%B6-,%E5%B9%B6%E4%BB%A5%E6%AF%8F%E5%B9%B4%E7%99%BE%E4%B8%87%E5%86%8C%E4%BB%B6%E7%9A%84%E9%80%9F%E5%BA%A6%E5%A2%9E%E9%95%BF,-%E3%80%82%E9%A6%86%E8%97%8F%E6%80%BB%E9%87%8F|archive-date=2022-04-10|access-date=2023-11-24|website=nlc.cn|language=zh}}</ref> Ukupna količina digitalnih [[Resurs|resursa]] premašuje {{N|1000}} [[Bajt|TB]] i raste stopom od 100 TB godišnje.<ref>{{Citiranje weba|title=中国国家图书馆•中国国家数字图书馆——关于国图|trans-title=Nacionalna knjižnica Kine • Nacionalna digitalna knjižnica Kine – O nacionalnim kartama]|url=https://www.nlc.cn/dsb_footer/gygt/lsyg/index_2.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220410190104/http://www.nlc.cn/dsb_footer/gygt/lsyg/index_2.htm#:~:text=%E6%95%B0%E5%AD%97%E8%B5%84%E6%BA%90%E6%80%BB%E9%87%8F%E8%B6%85%E8%BF%871000TB%EF%BC%8C%E5%B9%B6%E4%BB%A5%E6%AF%8F%E5%B9%B4100TB%E9%80%9F%E5%BA%A6%E5%A2%9E%E9%95%BF%E3%80%82|archive-date=2022-04-10|access-date=2023-11-24|website=nlc.cn|language=zh}}</ref> Nacionalnu knjižnicu Kine prvobitno je osnovala vlada Qing 1909. kao '''Carsku pekinšku knjižnicu'''. Nakon nekoliko promjena naziva i [[Državna uprava|upravnih]] izmjena, [[1999.]] godine je konačno preimenovana u Nacionalnu knjižnicu Kine.<ref>{{Citiranje weba|last=Beixin|first=Sun|title=The Development of Authority Database in National Library of China|trans-title=Razvoj mjerodavne baze podataka u Nacionalnoj knjižnici Kine|url=https://www.nii.ac.jp/publications/CJK-WS/cjk3-04a.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210831211607/https://www.nii.ac.jp/publications/CJK-WS/cjk3-04a.pdf|archive-date=2021-08-31|access-date=2023-11-24|website=nii.ac.jp|language=en|format=PDF}}</ref> Nacionalna knjižnica sada se sastoji od Južnoga zdanja, Sjevernog zdanja, Dvorane starih knjiga,<ref>{{Citiranje weba|title=国家图书馆有序恢复开馆读者指南|trans-title=Vodič za čitatelje o urednom nastavku rada Nacionalne knjižnice|url=https://www.nlc.cn/newdzzn/gtfw/bjyd/nq/index.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200220135606/http://www.nlc.cn/newdzzn/gtfw/bjyd/nq/index.htm|archive-date=2020-02-20|access-date=2023-11-24|website=nlc.cn|language=zh}}</ref> Dječje dvorane i sedamnaest istraživačkih knjižnica koje su poslane različitim odjelima središnje [[Vlada|vlade]] i [[Akademija vojnih znanosti Kineske narodnooslobodilačke vojske|Akademije vojnih znanosti Kineske narodnooslobodilačke vojske]].<ref>{{Citiranje weba|date=2017-04-05|title=国家图书馆立法决策服务发展历程及成效|trans-title=Razvojni proces i učinkovitost zakonodavnih usluga Nacionalne knjižnice za donošenje odluka|url=http://www.cnjxol.com/gov/jxwhw/content/2013-10/09/content_2531300.htm|url-status=dead|access-date=2023-11-24|website=web.archive.org|language=zh|archive-date=5. travnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170405170448/http://www.cnjxol.com/gov/jxwhw/content/2013-10/09/content_2531300.htm}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=国家图书馆军事科学院分院正式成立|trans-title=Službeno je osnovan ogranak Nacionalne knjižnice Kineske akademije vojnih znanosti|url=https://www.mct.gov.cn/whzx/zsdw/zggjtsg/202105/t20210517_924534.html|url-status=live|access-date=2023-11-24|website=mct.gov.cn|language=zh}}</ref> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="180"> Datoteka:National Library Beijing China.jpg|Izvorne glavne [[Zgrada|zgrade]] knjižnice, od [[1987.]] godine Dvorana starih knjiga Nacionalne knjižnice Kine u kojoj se nalaze stare povijesne knjige, [[Dokument|dokumenti]] i rukopisi Datoteka:National Library of China - South House (1987) - Night.JPG|[[Noć|Noćni]] pogled na Južno zdanje Knjižnice Datoteka:Nlc phaseii southeast 001c.jpg|Pogled na Sjeverno zdanje Knjižnice Datoteka:National Library of China - Beijing - 2013 (16359392581).jpg|Sjeverno zdanje Knjižnice iznutra Datoteka:NLC Ancient Books Library 6.jpg|Ulaz u Dvoranu starih knjiga Datoteka:North wing of the National Library of China (20230318082607).jpg|poveznica=|Sjeverno krilo Knjižnice </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == ;Mrežna sjedišta * [http://www.nlc.cn/newen/ Službena mrežna stranica (nlc.cn)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210914043350/http://www.nlc.cn/newen/ |date=14. rujna 2021. }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat=National Library of China |commonscathr=Nacionalna knjižnica Kine }} [[Kategorija:Nacionalne knjižnice]] [[Kategorija:Građevine u Pekingu]] 0k9lt5ua2nse8uf3s7xnldrst8xubug 0 755067 7631775 7583424 2026-11-07T00:27:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631775 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dunloe Ogham Stones, Beaufort (506431) (27478034901).jpg|mini|Ogamski kamen u Dunloeu, 5. ili 6. st., okrug Kerry, Irska]] '''Ogamsko pismo''' ([[Irski jezik|irski]]: ''ogham'', [[Srednjoirski jezik|srednjoirski]]: ''ogum'') alfabet je koji je korišten u [[Srednji vijek#Rani srednji vijek|ranom Srednjem vijeku]] za zapisivanje „primitivnoga” oblika [[Staroirski jezik|staroirskoga jezika]], tzv. ogamskoga jezika,<ref name=":0">Matasović, Ranko. 2003. ''Kratka gramatika staroirskoga jezika s poredbenopovijesnim objašnjenjima''. Zagreb.</ref> (4. – 6. st.) a kasnije i staroirskoga kao takvog (6. – 9. st.). Očuvano je oko 400 zapisa iz prvog od ta dva razdoblja<ref>McManus (1991) navodi ukupno 382 zapisa iz razdoblja ranog staroirskog jezika. Kasniji zapisi staroirskoga nemaju čvrstu granicu nakon koje se prestaju pojavljivati te se poneki pojavljuju i u razdoblju srednjeirskoga te suvremenoga irskoga jezika. Zapisuju i imena iz drugih jezika, poput staronordijskih, starovelških, latinskih te potencijalno i piktskih imena. Vidi: Forsyth, K. 1999. „Abstract: The Three Writing Systems of the Picts” u Black i dr. ''Celtic Connections: Proceedings of the Tenth International Congress of Celtic Studies, Vol. 1''. Tuckwell Press. str. 508. te Cox, Richard A. V. ''The Language of the Ogam Inscriptions of Scotland.'' Dept. of Celtic, Aberdeen University {{ISBN|0-9523911-3-9}} [https://www.abdn.ac.uk/mediareleases/archive/1999/pr415.hti]; Vidi i: ''The New Companion to the Literature of Wales'', Meic Stephens, str. 540.</ref> u [[Irska|Irskoj]] i na zapadu [[Britanski otoci|Britanije]], mahom na jugu [[Cúige Mumhan|Munstera]].<ref name=":0" /> Izvan Irske, najveći broj zapisa pronađen je u Pembrokeshireu u [[Wales|Walesu]].<ref>O'Kelly, Michael J. 1989. ''Early Ireland, an Introduction to Irish Prehistory''. Cambridge University Press. str. 251.</ref> Većina zapisa sastoji se od osobnih imena.<ref>{{Citiranje weba|title=ogamsko pismo|url=https://enciklopedija.hr/clanak/44822|access-date=2023-11-28|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> Prema srednjovjekovnom [[Bríatharogam|''Bríatharogamu'']], popisu značenja slova ogamskoga pisma, ogamskim slovima se u velikoj mjeru pripisuju imena raznih vrsta stabala. Etimologija same riječi ''ogam''/''ogham'' nije poznata. Jedna od teorija ju povezuje s irskim izrazom ''og-úaim'' koji znači „točkasta brazda”, poput one koju se načini vrškom oštrog oružja.<ref>MacManus, §8.6</ref> Nije poznato odakle se ogamsko pismo pojavilo. Mnogi istraživači i [[Filologija|filolozi]] smatraju da predstavlja [[Šifra|šifriranu]] inačicu nekog drugog pisma, osobito zbog pojave slova za /[[Bezvučni glotalni frikativ|h]]/ i /[[Zvučni alveolarni frikativ|z]]/, glasove koji se u staroirskom nisu pojavljivali.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2023-11-23|title=Ogham writing {{!}} Celtic Language, Ireland & Picts {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/ogham-writing|access-date=2023-11-29|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> Većina njih tako smatra da je ogamsko pismo poteklo od [[Latinica|latinice]],<ref>{{Cite book|last=Ross|first=Anne|title=Everyday Life of the Pagan Celts|url=https://archive.org/details/everydaylifeofpa0000unse|publisher=Carousel|year=1972|isbn=0-552-54021-8|location=London|pages=[https://archive.org/details/everydaylifeofpa0000unse/page/168 168]}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Dillon|first1=Myles|title=The Celtic Realms|url=https://archive.org/details/celticrealms0000dill|last2=Chadwick|first2=Nora|publisher=Cardinal|year=1973|isbn=0-351-15808-1|location=London|pages=[https://archive.org/details/celticrealms0000dill/page/258 258]}}</ref> ali naširoko su zagovarane i teorije [[Rune#Najstarije rune|starog futharka]]<ref>Düwel, Klaus. "Runenkunde" (runic studies). Stuttgart/Weimar: Metzler, 1968. OCLC 183700</ref> te [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>[[R. A. Stewart Macalister|Macalister, R. A. Stewart]], ''The Secret Languages of Ireland'' reprinted by Craobh Rua Books, Armagh 1997.</ref> Latinicu se stavlja na čelo teorije zbog toga što je bila izrazito raširena u [[4. stoljeće|4. st.]] (u doba kad je ogamsko pismo vjerojatno nastalo) i utjecaj na [[Kelti|keltske narode]] se za nju najlakše opravdava, pogotovo s obzirom na uporabu u [[Britanija (rimska provincija)|rimskoj provinciji Britanije]]. Naspram toga, rune nisu bile znatno proširene ni kontinentalnom [[Europa|Europom]] u 4. stoljeću, ali bi objasnile zapisanu distinkciju između glasova /u/ i /[[Zvučni labijalizirani velarni aproksimant|w]]/ koja nije bila prisutna ni u latinskomu niti u grčkomu jeziku. == Legende == Prema kronici ''Lebor Gabála Érenn'' („Knjiga o zauzimanju Irske”) iz 11. stoljeća, ogamsko pismo i [[Gaelski jezici|gaelski jezik]] osmislio je legendarni [[Skiti|skitski]] kralj Fénius Farsa, što tvrde i ''Auraicept na n-Éces'' („Učenjački molitvenik”) i mnoge druge folklorne priče. Prema priči iz ''Auraicepta'', Fénius je s Goídelom mac Ethéoirom, Íarom mac Nemom i [[Svita|svitom]] od 72 učenjaka doputovao do [[Babilonska kula|Babilonske kule]] kako bi proučili ondašnje jezike. Saznavši da su se govornici razišli, Fénius je poslao učenjake da ih prouče dok on koordinira projekt iz kule. Nakon deset godina izučavanja, Fénius je izdvojio najbolja obilježja svih jezika i stvorio ''in Bérla tóbaide'' (hrv. „Odabrani jezik”), nazivajući ga ''goidelskim'' (staroirski: ''Goídelc'', irski: ''Gaeilge'') prema Goídelu mac Ethéoiru. Dodatke goidelskomu nazvao je prema sebi (''Bérla Féne''), Íaru mac Nemi (''Íarmberla'') i ostalim učenjacima. Zatim je stvorio ''beith-luis-nin'' kao savršeno [[pismo]] za te nove jezike, a slova su imena dobila prema 25 najboljih učenjaka pod njegovom vladavinom. Ogamski [[traktat]] (irski: ''In Lebor Ogaim'') pak tvrdi da je pismo osmislio [[Keltska mitologija|keltski bog]] Ogma. Prema toj legendi, Ogma je bio vješt govornik i pjesnik te je načinio pismo za učene ljude. Zatim je prva poruka napisana na ogamskomu pismu bila sedam slova B na [[Breza|brezi]] kao upozorenje bogu umijeća Lugu: „žena će ti sedam puta biti dovedena na Onaj svijet ako ju breza ne zaštiti.” Tako je slovo B dobilo značenje „breza” (irski: ''beith''), a traktat navodi kako su sva slova dobila imena po vrstama stabala, što i Auraicept navodi kao alternativu imenima Féniusovih sljedbenika. == Beith-luis-nin == ''Beith-luis-nin'' je ogamski ekvivalent izraza „abeceda”, nastao od prva tri slova. U skladu s time, termin „ogamsko pismo” odnosi se na način pisanja i oblik slova. S obzirom na to da je poredak prvih pet slova tipično BLFSN, istraživač Robert A. S. Macalister smatrao je da je poredak izvorno glasio BLNFS. Na taj je način pokušao povezati beith-luis-nin s inačicom grčkog alfabeta iz 6. i 5. st. pr. Kr. u Sjevernoj Italiji. Za to, međutim, nema dokaza, a Macalisterove teorije više se ne drže kao vrijedne razmatranja. Druge teorije zamijenile su mjesto Macalisterove. Jedna od njih nalaže da riječ ''nin'', u doslovnom prijevodu „rašljasta grana”, značila ''slovo'', potkrepljujući tu tvrdnju ogamskim zapisima gdje je tako korištena. Prema tome bi izraz ''beith-luis-nin'' značio „slova beith-luis”. Druga teorija smatra da bi izraz mogao biti kratica prvih pet slova, izvorno glaseći ''beith-LVS-nin'' (slovo ekvivalentno <F> je u ogamskom pismu označavalo glas /w/).<ref>McManus. 1988. str. 36. 1991.; B. Ó Cuív, ''Irish words for Alphabet''. Eriu (31). str. 101. »''There is also the fact that it would be impossible to change the order of letters in ogham, given that it is a numbered series of strokes. In other words, to change N from the third to the fifth letter would also mean changing its symbol from three strokes to five strokes. The letters F and S would also have to be changed. This would obviously lead to great confusion, and would only be done if there was some compelling reason for the change. Macalister provides no such reason''.«</ref> Beith-luis-nin se isprva sastojao od dvadeset različitih znakova zvanih ''feda'', posloženih u četiri slijeda zvanih ''aicmí'' (hrv. „obitelji”). Svaki je ''aicme'' ime dobio prema prvom slovu koje mu pripada (npr. ''Aicme Beithe'', B skupina, ''Aicme hÚatha'', H skupina). U [[Rukopis|rukopisima]] je kasnije dodano još pet slova, zvanih ''forfeda'', kako bi se beith-luis-nin nadopunio za glasove staroirskoga koje dotad nije zapisivao.<ref name=":1" /> Ogamski traktat navodi oko 100 varijanti ogamskoga pisma, pri čemu se i mlađi futhark spominje kao „vikinški ogam” (varijante br. 91 i 92)<ref>{{Citiranje knjige|last=Calder|first=George (ur. i prev.)|url=http://archive.org/details/auraiceptnancess00cald|title=Auraicept na n-éces: the scholars' primer; being the texts of the Ogham tract from the Book of Ballymote and the Yellow book of Lecan, and thetext of the Trefhocul from the Book of Leinster;|last2=Isidore|first2=of Seville|last3=Virgilius Maro|first3=Grammaticus|date=1917|publisher=J. Grant|others=Boston College Libraries|location=Edinburgh|pages=313}}</ref> [[File:All_Ogham_letters_including_Forfeda_-_Übersicht_aller_Ogham-Zeichen_einschließlich_Forfeda.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:All_Ogham_letters_including_Forfeda_-_%C3%9Cbersicht_aller_Ogham-Zeichen_einschlie%C3%9Flich_Forfeda.jpg|mini|350x350px|Dvadeset standardnih slova ogamskoga pisma uz 6 forfeda. Slovo P, uvedeno tek u kasnijim zapisima prikazuje se kao 26. slovo.<ref name=":2">{{cite journal|last1=Graves|first1=Charles|last2=Limerick|first2=C.|year=1876|title=The Ogham Alphabet|url=https://www.jstor.org/stable/23036451|journal=Hermathena|volume=2|issue=4|pages=443–472|jstor=}}</ref> Prikaz je okomit, a vodoravan bi bio zakrenut u desno.]] Aicmí su: * urezi na desno / dolje: *# B, ''beith'', /[[Zvučni bilabijalni ploziv|b]]/ (*''rekonstrukcija primitivnoga staroirskoga'', značenje prema McManusu<ref>{{Citiranje knjige|last=McManus|first=Damian|title=A Guide to Ogam|url=https://archive.org/details/guidetoogam0000mcma|publisher=An Sagart|year=1991.|location=Maynooth}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje časopisa|last=McManus|first=Damian|date=1988|title=Irish Letter-Names and Their Kennings|url=https://www.jstor.org/stable/30024135|journal=Ériu|volume=39|pages=127–168|issn=0332-0758}}</ref> ili Auraiceptu: *''betwi-s'', breza) *# L, ''luis'', /[[Alveolarni lateralni aproksimant|l]]/ (*''lubsti''-, plamen ili [[jarebika]]) *# F, fearn, /w/ (*''wernā'', [[joha]]) *# S, saille, /[[Bezvučni alveolarni frikativ|s]]/ (*''salik-s'', [[Vrbe|vrba]]) *# N, nuin, /[[Alveolarni nazal|n]]/ (viljuška ili [[jasen]]) * urezi na lijevo / gore: *# H, úath, /[[Palatalni aproksimant|j]]/ (*''osato''-, strah ili [[bijeli glog]]) *# D, duir, /[[Zvučni alveolarni ploziv|d]]/ (*''darek-s'', [[hrast]]) *# T, tinne, /[[Bezvučni alveolarni ploziv|t]]/ ([[ingot]] ili [[božikovina]]) *# C, coll, /[[Bezvučni velarni ploziv|k]]/ (*''koslas'', [[lijeska]]) *# Q, cert, /kʷ/ (*''kʷer/x/tā'', krpa ili [[jabuka]]) * dijagonalni urezi: *# M, ''muin'', /[[Bilabijalni nazal|m]]/ (potiljak, varka, ljubav ili [[Loza (biljni rod)|loza]]) *# G, ''gort'', /[[Zvučni velarni ploziv|g]]/ (*''gorto-s'', polje ili [[Bršljan (biljna vrsta)|bršljan]]) *# NG, ''gétal'', /gʷ/ (*''gʷēdtlo-'', ubojstvo, [[žutilovka]] ili [[papratnjača]]) *# Z, ''straif'', /s''ʷ''/ ili [c/ ([[sumpor]] ili [[trnina]]) *# R, ''ruis'', /[[Alveolarni vibrant|r]]/ (*''rudsti''-, crvenilo ili [[bazga]]) * ravni urezi / samoglasnici: *# A, ''ailm'', /a/ ([[Bor (biljni rod)|bor]]) *# O, ''onn'', /o/ (*''osno''-, jasen ili [[Štipavac (biljni rod)|štipavac]]) *# U, ''úr'', /u/ (zemlja ili [[vrijesak]]) *# E, ''edad'', /e/ ([[jasika]]) *# I, ''idad'', /i/ ([[Tisa (biljni rod)|tisa]]) * forfede: *# EA, ''ébad'', /ea, k, x, eo] (jasika) *# OI, ''óir'', /oi/ (zlato ili [[kurika]]) *# UI, ''uillenn'', /ui/ (lakat ili [[kozokrvina]]) *# IA, ''ifín'', /ia/ ([[ribiz]]) *# X/AE, ''emancholl'', /x, ai/ (blizanac lijeske) Razlog iz kojega forfede imaju značenja [[Dvoglas|dvoglasa]] i suglasnika jest taj što je aícme prenamijenjen u kasnijim rukopisima.<ref name=":3" /> U ranim zapisima samo se ''ébad'' pojavljuje učestalo, i to kao glas /k/ u riječi ''koi'' (ogam: ᚕᚑᚔ, „ovdje”), dok druge forfede (izuzev ''emancholla'') imaju samo po jedan zapis.<ref>Vidi zapis 235 za ''óir'', 240 za ''uillen'' te 327 i 231 za ''pín'' u Macalister, R. A. S. 1949. ''Corpus inscriptionum Insularum Celticarum'' '''1'''. Stationery Office. Dublin.</ref> Zbog ograničene uporabe, ogamisti su u rukopisima forfede prenamijenili su dvoglase, pritom potpuno mijenjajući značenja za ''pín'' i ''emancholl''.<ref name=":3" /> S obzirom na to da je time beith-luis-nin izgubio slovo za glas /[[Bezvučni bilabijalni ploziv|p]]/, uvedeno je novo slovo, ''peithboc'' („meko B”), koje se pojavljuje isključivo u rukopisima.<ref name=":2" /> == Primjeri == {| class="wikitable" !ogamski zapis !transliteracija !prijevod !izvor |- |᚛ᚁᚔᚃᚐᚔᚇᚑᚅᚐᚄᚋᚐᚊᚔᚋᚒᚉᚑᚔ᚜᚛ᚉᚒᚅᚐᚃᚐ[ᚂᚔ]᚜ |<small>BIVAIDONAS MAQI MUCOI CUNAVA[LI]</small> |[Kamen] Bivaidonasov, sina plemena Cunava[li] |ogamski kamen iz Ballaqueeneyja, [[Otok Man]] |- |᚛ᚂᚓᚌᚌ[--]ᚄᚇ[--]ᚂᚓᚌᚓᚄᚉᚐᚇ᚜ ᚛ᚋᚐᚊ ᚉᚑᚏᚏᚁᚏᚔ ᚋᚐᚊ ᚐᚋᚋᚂᚂᚑᚌᚔᚈᚈ᚜ |<small>LEGG[--]SD[--]LEGESCAD MAQ CORRBRI MAQ AMMLLOGITT</small> |Legescad, sin Corrbriasov, sin Ammllogittov |ogamski kamen iz Breastagha, [[Mayo (grofovija)|grofovija Mayo]], Irska |} == Neopoganstvo == Suvremeni [[New Age]] i [[Neopoganstvo|neopoganski]] pokreti pridržavaju se teorije Roberta Gravesa opisane u knjizi ''Bijela božica'' (engleski: ''The White Goddess''), većinom derivirane iz Macalisterovog rada i ideja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Heygate|first=Richard|url=https://books.google.hr/books/about/The_Book_of_English_Magic.html?id=At6RHqyMFOEC&redir_esc=y|title=The Book of English Magic|last2=Carr-Gomm|first2=Philip|date=2010-04-01|publisher=Hodder & Stoughton|isbn=978-1-84854-386-7|language=en}}</ref> Graves smatra da je ogamsko pismo kodirano vjerovanjima poteklim s [[Bliski istok|Bliskog istoka]] u [[kameno doba]] i orijentiranim oko štovanja božice [[Mjesec|Mjeseca]]. Razloživši ekstenzivnu teoriju o povezanosti Europskih naroda, pjesništva i praksi s drevnim religijskim kultom muze, Graves na temelju tradicije nazivlja stabala nalaže da poredak slova u beith-luis-ninu predstavlja drevni kalendar godišnjih doba povezan s magijom stabala.<ref>Graves, Robert. 1961. ''The White Goddess''. Faber & Faber. London. </ref> Te su teorije neprihvaćene među znanstvenicima, uključujući i Macalistera, ali su opstale u krugovima neopoganstva. Time je i Macalisterov BLNFS poredak slova među neopoganima smatran „ispravnim” unatoč tome što ga istraživači smatraju neopravdanim. [[File:Fege_find.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Fege_find.png|mini|174x174px|''Fege Find'', Knjiga iz Ballymotea (ir. ''Leabhar Bhaile an Mhóta''), 14. st.]] Primarna svrha ogamskoga pisma među [[Druidi|neodruidistima]] i ostalim neopoganskim vjerovanjima jest [[proricanje]]. Prva zabilježena uporaba za proricanje potencijalno se nalazi u priči ''Tochmarc Étaíne'' („Zavođenje Étaína”), u kojoj druid Dalan na četiri štapića tise napiše ogamska slova. Prema nekima, način na koji zatim upotrebljava štapiće predstavlja proricanje budućnosti.<ref>{{cite web|author=The Order of Bards Ovates & Druids|title=What Is an Ovate?|url=http://www.druidry.org/modules.php?op=modload&name=PagEd&file=index&topic_id=1&page_id=74|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930185033/http://www.druidry.org/modules.php?op=modload&name=PagEd&file=index&topic_id=1&page_id=74|archive-date=30 September 2007|access-date=19 January 2007}}</ref> Priča, međutim, ne spominje kako su štapići korišteni niti kako bi ih se trebalo interpretirati, zbog čega dopušta različita tumačenja.<ref>{{cite web|author=Somerset Pagans|title=Ogham|url=http://www.somersetpagan.org/Ogham.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930040215/http://www.somersetpagan.org/Ogham.html|archive-date=30 September 2007|access-date=19 January 2007}}</ref> U sklopu neopoganstva razvijena je i nova metoda proricanja. Proriče se tako da se štapiće baci na krpu označenu uzorkom, poput Finnovog prozora (irski: ''Fege Find''), a zatim interpretira mjesta na koja padnu.<ref name="shallcrass">{{cite web|author=Shallcrass|first=Philip|title=A Little History of Ogham|url=http://www.druidorder.demon.co.uk/ogham.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20050404123651/http://www.druidorder.demon.co.uk/ogham.htm|archive-date=4 April 2005|access-date=28 April 2010|publisher=The British Druid Order}}</ref> Značenja koja se pridaju u suvremenim metodama proricanja poput navedene najčešće se temelje na poveznicama slova i stabala kakve navodi Auricept gdje je svakom slovu određena vrsta stabla ili biljke. Te su poveznice sa stablima zatim proširene na druga značenja. Unatoč tomu što mnogi danas značenja povlače iz narodne predaje, Gravesova knjiga svejedno ima znatan utjecaj na metode i vjerovanja kojima se koriste neopogani. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Pismo]] [[Kategorija:Jezici Irske]] arv8hv3zpca0lwavcxesdjenex5x1ro 0 756403 7631651 7582588 2026-11-06T19:35:38Z Flamingounicorn 243866 + 7631651 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | slika = Rupaul’s Drag Race UK Logo.png | natpis_pod_slikom = Logotip emisije | format = [[reality show]] | žanr = [[talent show]] | smislio = [[RuPaul]] | utemeljeno_na = {{Z|SAD}} ''[[RuPaul's Drag Race]]'' | režiser = Tony Grech-Smith | voditelj = RuPaul | žiri = {{ubl|RuPaul|[[Michelle Visage]]|[[Alan Carr]]|[[Graham Norton]]}} | država = {{Z+X|UK}} | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | sezone = 8 | emisije = 78 | popis_epizoda = | izvršni_producent = {{ubl|Bruce McCoy|Sally Sanders|RuPaul Charles|Fenton Bailey|Randy Barbato|Tom Campbell}} | producent = Michelle Visage | trajanje_emisije = 60 minuta | tv_kuća = [[BBC Three]] <br> [[WOW Presents Plus]] | prva_emisija = 3. listopada 2019. | posljednja_emisija = 5. studenoga 2026. | povezano = [[RuPaul's Drag Race: UK vs. the World]] | imdb_id = tt9780442 }}'''''RuPaul's Drag Race UK''''' je [[Ujedinjeno kraljevstvo|britanska]] [[Reality show|''reality'']] natjecateljska emisija temeljena na američkoj emisiji ''[[RuPaul's Drag Race]]'' koja se u Ujedinjenom Kraljevstvu prikazuje na kanalu BBC Three te na usluzi [[WOW Presents Plus]] u ostatku svijeta.<ref name="DRAGRACEAVAILABILITY">{{Citiranje weba|date=2023.|title= DRAG RACE AVAILABILITY|url=https://dragrace.wowpresentsplus.com/?utm_source=wowpresentsplus|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231214131552/https://dragrace.wowpresentsplus.com/| archive-date=14. prosinca 2023.|access-date=17. prosinca 2023.|language=engleski|website=wowpresentsplus.com}}</ref> Emisija prati britanske „[[drag kraljica|''drag'' kraljice]]” u natjecanju za titulu „sljedeće ''Drag Race'' superzvijezde Ujedinjenog Kraljevstva.”<ref name="DRUKwow">{{Citiranje weba|date=2019.|title= RuPaul's Drag Race UK|url=https://www.wowpresentsplus.com/rupaul-s-drag-race-uk/season:3?html=1&sort=release_date|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231214131552/https://dragrace.wowpresentsplus.com/| archive-date=14. prosinca 2023.|access-date=3. siječnja 2024.|language=engleski|website=wowpresentsplus.com}}</ref> ''RuPaul's Drag Race UK'' drugi je po redu međunarodni naslov u [[Drag Race (TV serijal)|serijalu ''Drag Race'']]. Emisija je s prikazivanjem započela [[3. listopada]] [[2019.]] godine.<ref name="dragraceukpremijera">{{Citiranje weba|date=26. rujna 2019.|title= Yes, You’ll Be Able to Watch RuPaul’s Drag Race UK in the U.S., Henny|url=https://www.vulture.com/2019/09/rupauls-drag-race-uk-premiere-date-logo.html|url-status=live|archive-url=| archive-date=14. prosinca 2023.|access-date=17. prosinca 2023.|language=engleski|website=vulture.com}}</ref> Do sada se prikazalo osam sezona. Kao i u [[RuPaul's Drag Race|američkoj]] inačici emisije, [[RuPaul]] ima ulogu voditelja, mentora i glavnog člana žirija. [[BBC]] je u rujnu 2026. otkazao emisiju nakon osam sezona.<ref>{{citiranje weba|url=https://deadline.com/2026/09/rupaul-drag-race-uk-canceled-bbc-financial-pressures-1237073175/|title=‘RuPaul’s Drag Race UK’ Canceled By BBC Amid “Financial Pressures”|access-date=6. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260911020818/https://deadline.com/2026/09/rupaul-drag-race-uk-canceled-bbc-financial-pressures-1237073175/|archive-date=11. rujna 2026.|publisher=[[Deadline Hollywood]]|first=Jake|last=Kanter|language=en}}</ref> == Produkcija== === Format === {{glavni|RuPaul's Drag Race#Format}} [[RuPaul]] vodi emisiju te djeluje kao mentor natjecatelja kroz izazove. Natjecatelji su odabrane „[[drag kraljica|''drag'' kraljice]]” koje se iz epizode u epizodu natječu u raznim izazovima poput [[gluma|glume]], [[ples]]a, prerušavanja u poznate osobe, komedije, [[moda|modnog]] dizajniranja i sl. Osim izazova, svaka epizoda prikazuje i modnu reviju u kojoj natjecatelji prezentiraju svoje modne kombinacije pred žirijem. Na temelju izvedbe u izazovima i na modnoj pisti, žiri svakoga tjedna bira pobjednika izazova, a dva najlošija natjecatelja ulaze u ''lipsync'' duel ([[engleski jezik|eng]]. ''Lipsync For Your Life''), na temelju kojeg jedan natjecatelj napušta emisiju.<ref name="DRUKrecap">{{Citiranje weba|date=13. listopada 2023.|title=‘RuPaul’s Drag Race UK’ Season 5, Episode 3 recap: Bop to the top|url=https://xtramagazine.com/culture/rupauls-drag-race-uk-season-5-episode-3-recap-258048|url-status=live|archive-url=| archive-date=|access-date=3. siječnja 2024.|language=engleski|website=xtramagazine.com}}</ref> Na kraju svake sezone, RuPaul bira pobjednika među preostalim kandidatima. === Suci === Sudačkim panelom predsjeda [[RuPaul]]. Uz njega je stalna sutkinja [[Michelle Visage]], a [[Alan Carr]] i [[Graham Norton]] međusobno se izmjenjuju u sudačkoj ulozi iz epizode u epizodu.<ref name="DRUKjudges">{{Citiranje weba|date=14. veljače 2019.|title='They better werk!' Graham Norton and Alan Carr join RuPaul's Drag Race UK|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/feb/14/graham-norton-and-alan-carr-join-rupauls-drag-race-uk|url-status=live|archive-url=| archive-date=|access-date=3. siječnja 2024.|language=engleski|website=theguardian.com}}</ref> Gotovo svaka epizoda uključuje i gostujućeg suca, poznatu osobu iz svijeta glazbe, glume, komedije, mode i sl.<ref name="DRUKjudges2">{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Every Guest Judge On RuPaul’s Drag Race UK Series 5|url=https://www.capitalfm.com/news/tv-film/rupauls-drag-race-uk-series-5/|url-status=live|archive-url=| archive-date=|access-date=3. siječnja 2024.|language=engleski|website=capitalfm.com}}</ref> == Pregled emisije == {{Pregled serije | infoA = Broj<br>natjecatelja | infoB = Pobjednica | infoC = Pratilja | boja1 = #FBDAD5 | poveznica1 = | epizode1 = 8 | premijera1 = {{premijera|3|10|2019}} | finale1 = {{finale|21|11|2019}} | infoA1 = 10 | infoB1 = The Vivienne | infoC1 = Divina De Campo | boja2 = #DE84A2 | poveznica2 = | epizode2 = 10 | premijera2 = {{premijera|14|1|2021}} | finale2 = {{finale|18|3|2021}} | infoA2 = 12 | infoB2 = {{nowrap|Lawrence Chaney}} | infoC2 = {{nowrap|Bimini Bon-Boulash}}<hr>Tayce | boja3 = #A6D4C9 | poveznica3 = | epizode3 = 10 | premijera3 = {{premijera|23|9|2021}} | finale3 = {{finale|25|11|2021}} | infoA3 = 12 | infoB3 = Krystal Versace | infoC3 = Ella Vaday<hr>{{nowrap|Kitty Scott-Claus}} | boja4 = #8BB8DF | poveznica4 = | epizode4 = 10 | premijera4 = {{premijera|22|9|2022}} | finale4 = {{finale|24|11|2022}} | infoA4 = 12 | infoB4 = Danny Beard | infoC4 = Cheddar Gorgeous | boja5 = #E3E3E3 | poveznica5 = | epizode5 = 10 | premijera5 = {{premijera|28|9|2023}} | finale5 = {{finale|30|11|2023}} | infoA5 = 10 | infoB5 = Ginger Johnson | infoC5 = Michael Marouli | boja6 = #FDE279 | poveznica6 = | epizode6 = 10 | premijera6 = {{premijera|26|9|2024}} | finale6 = {{finale|28|11|2024}} | infoA6 = 12 | infoB6 = Kyran Thrax | infoC6 = La Voix | boja7 = #D0BDF0 | poveznica7 = | epizode7 = 10 | premijera7 = {{premijera|25|9|2025}} | finale7 = {{finale|27|11|2025}} | infoA7 = 12 | infoB7 = Bones | infoC7 = Elle Vosque | boja8 = #6D9BCD | poveznica8 = | epizode8 = 10 | premijera8 = {{premijera|3|9|2026}} | finale8 = {{finale|5|11|2026}} | infoA8 = 12 | infoB8 = Flesh<ref>{{citiranje weba|url=https://www.bbc.com/news/articles/cmwy4zqe1e9qo|title=RuPaul's Drag Race UK crowns winner as BBC axes the series|date=2026.|access-date=6. studenoga 2026.|publisher=[[BBC]]|website=bbc.com|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20261106193416/https://www.bbc.com/news/articles/cmwy4zqe1e9qo|archive-date=6. studenoga 2026.}}</ref> | infoC8 = Mocha<hr>Naya Thorn }} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.wowpresentsplus.com/rupaul-s-drag-race-uk Službena stranica] na [[WOW Presents Plus]] * [https://www.instagram.com/dragraceukbbc/ Službena stranica] na [[Instagram]]u * {{imdb|tt9780442}} {{Drag Race}} {{Televizijski program na BBC-u}} [[Kategorija:Drag Race]] [[Kategorija:Televizijski program na BBC-u]] [[Kategorija:Britanske televizijske emisije]] h4sh3r8ytelxmau67l4djbs1v5yyrqo 7631653 7631651 2026-11-06T19:39:02Z Flamingounicorn 243866 7631653 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | slika = Rupaul’s Drag Race UK Logo.png | natpis_pod_slikom = Logotip emisije | format = [[reality show]] | žanr = [[talent show]] | smislio = [[RuPaul]] | utemeljeno_na = {{Z|SAD}} ''[[RuPaul's Drag Race]]'' | režiser = Tony Grech-Smith | voditelj = RuPaul | žiri = {{ubl|RuPaul|[[Michelle Visage]]|[[Alan Carr]]|[[Graham Norton]]}} | država = {{Z+X|UK}} | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | sezone = 8 | emisije = 78 | popis_epizoda = | izvršni_producent = {{ubl|Bruce McCoy|Sally Sanders|RuPaul Charles|Fenton Bailey|Randy Barbato|Tom Campbell}} | producent = Michelle Visage | trajanje_emisije = 60 minuta | produkcijska_kuća = [[World of Wonder]] | tv_kuća = [[BBC Three]] <br> [[WOW Presents Plus]] | prva_emisija = 3. listopada 2019. | posljednja_emisija = 5. studenoga 2026. | povezano = [[RuPaul's Drag Race: UK vs. the World]] | imdb_id = tt9780442 }}'''''RuPaul's Drag Race UK''''' je [[Ujedinjeno kraljevstvo|britanska]] [[Reality show|''reality'']] natjecateljska emisija temeljena na američkoj emisiji ''[[RuPaul's Drag Race]]'' koja se u Ujedinjenom Kraljevstvu prikazuje na kanalu BBC Three te na usluzi [[WOW Presents Plus]] u ostatku svijeta.<ref name="DRAGRACEAVAILABILITY">{{Citiranje weba|date=2023.|title= DRAG RACE AVAILABILITY|url=https://dragrace.wowpresentsplus.com/?utm_source=wowpresentsplus|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231214131552/https://dragrace.wowpresentsplus.com/| archive-date=14. prosinca 2023.|access-date=17. prosinca 2023.|language=engleski|website=wowpresentsplus.com}}</ref> Emisija prati britanske „[[drag kraljica|''drag'' kraljice]]” u natjecanju za titulu „sljedeće ''Drag Race'' superzvijezde Ujedinjenog Kraljevstva.”<ref name="DRUKwow">{{Citiranje weba|date=2019.|title= RuPaul's Drag Race UK|url=https://www.wowpresentsplus.com/rupaul-s-drag-race-uk/season:3?html=1&sort=release_date|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231214131552/https://dragrace.wowpresentsplus.com/| archive-date=14. prosinca 2023.|access-date=3. siječnja 2024.|language=engleski|website=wowpresentsplus.com}}</ref> ''RuPaul's Drag Race UK'' drugi je po redu međunarodni naslov u [[Drag Race (TV serijal)|serijalu ''Drag Race'']]. Emisija je s prikazivanjem započela [[3. listopada]] [[2019.]] godine.<ref name="dragraceukpremijera">{{Citiranje weba|date=26. rujna 2019.|title= Yes, You’ll Be Able to Watch RuPaul’s Drag Race UK in the U.S., Henny|url=https://www.vulture.com/2019/09/rupauls-drag-race-uk-premiere-date-logo.html|url-status=live|archive-url=| archive-date=14. prosinca 2023.|access-date=17. prosinca 2023.|language=engleski|website=vulture.com}}</ref> Do sada se prikazalo osam sezona. Kao i u [[RuPaul's Drag Race|američkoj]] inačici emisije, [[RuPaul]] ima ulogu voditelja, mentora i glavnog člana žirija. [[BBC]] je u rujnu 2026. otkazao emisiju nakon osam sezona.<ref>{{citiranje weba|url=https://deadline.com/2026/09/rupaul-drag-race-uk-canceled-bbc-financial-pressures-1237073175/|title=‘RuPaul’s Drag Race UK’ Canceled By BBC Amid “Financial Pressures”|access-date=6. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260911020818/https://deadline.com/2026/09/rupaul-drag-race-uk-canceled-bbc-financial-pressures-1237073175/|archive-date=11. rujna 2026.|publisher=[[Deadline Hollywood]]|first=Jake|last=Kanter|language=en}}</ref> == Produkcija== === Format === {{glavni|RuPaul's Drag Race#Format}} [[RuPaul]] vodi emisiju te djeluje kao mentor natjecatelja kroz izazove. Natjecatelji su odabrane „[[drag kraljica|''drag'' kraljice]]” koje se iz epizode u epizodu natječu u raznim izazovima poput [[gluma|glume]], [[ples]]a, prerušavanja u poznate osobe, komedije, [[moda|modnog]] dizajniranja i sl. Osim izazova, svaka epizoda prikazuje i modnu reviju u kojoj natjecatelji prezentiraju svoje modne kombinacije pred žirijem. Na temelju izvedbe u izazovima i na modnoj pisti, žiri svakoga tjedna bira pobjednika izazova, a dva najlošija natjecatelja ulaze u ''lipsync'' duel ([[engleski jezik|eng]]. ''Lipsync For Your Life''), na temelju kojeg jedan natjecatelj napušta emisiju.<ref name="DRUKrecap">{{Citiranje weba|date=13. listopada 2023.|title=‘RuPaul’s Drag Race UK’ Season 5, Episode 3 recap: Bop to the top|url=https://xtramagazine.com/culture/rupauls-drag-race-uk-season-5-episode-3-recap-258048|url-status=live|archive-url=| archive-date=|access-date=3. siječnja 2024.|language=engleski|website=xtramagazine.com}}</ref> Na kraju svake sezone, RuPaul bira pobjednika među preostalim kandidatima. === Suci === Sudačkim panelom predsjeda [[RuPaul]]. Uz njega je stalna sutkinja [[Michelle Visage]], a [[Alan Carr]] i [[Graham Norton]] međusobno se izmjenjuju u sudačkoj ulozi iz epizode u epizodu.<ref name="DRUKjudges">{{Citiranje weba|date=14. veljače 2019.|title='They better werk!' Graham Norton and Alan Carr join RuPaul's Drag Race UK|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/feb/14/graham-norton-and-alan-carr-join-rupauls-drag-race-uk|url-status=live|archive-url=| archive-date=|access-date=3. siječnja 2024.|language=engleski|website=theguardian.com}}</ref> Gotovo svaka epizoda uključuje i gostujućeg suca, poznatu osobu iz svijeta glazbe, glume, komedije, mode i sl.<ref name="DRUKjudges2">{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Every Guest Judge On RuPaul’s Drag Race UK Series 5|url=https://www.capitalfm.com/news/tv-film/rupauls-drag-race-uk-series-5/|url-status=live|archive-url=| archive-date=|access-date=3. siječnja 2024.|language=engleski|website=capitalfm.com}}</ref> == Pregled emisije == {{Pregled serije | infoA = Broj<br>natjecatelja | infoB = Pobjednica | infoC = Pratilja | boja1 = #FBDAD5 | poveznica1 = | epizode1 = 8 | premijera1 = {{premijera|3|10|2019}} | finale1 = {{finale|21|11|2019}} | infoA1 = 10 | infoB1 = The Vivienne | infoC1 = Divina De Campo | boja2 = #DE84A2 | poveznica2 = | epizode2 = 10 | premijera2 = {{premijera|14|1|2021}} | finale2 = {{finale|18|3|2021}} | infoA2 = 12 | infoB2 = {{nowrap|Lawrence Chaney}} | infoC2 = {{nowrap|Bimini Bon-Boulash}}<hr>Tayce | boja3 = #A6D4C9 | poveznica3 = | epizode3 = 10 | premijera3 = {{premijera|23|9|2021}} | finale3 = {{finale|25|11|2021}} | infoA3 = 12 | infoB3 = Krystal Versace | infoC3 = Ella Vaday<hr>{{nowrap|Kitty Scott-Claus}} | boja4 = #8BB8DF | poveznica4 = | epizode4 = 10 | premijera4 = {{premijera|22|9|2022}} | finale4 = {{finale|24|11|2022}} | infoA4 = 12 | infoB4 = Danny Beard | infoC4 = Cheddar Gorgeous | boja5 = #E3E3E3 | poveznica5 = | epizode5 = 10 | premijera5 = {{premijera|28|9|2023}} | finale5 = {{finale|30|11|2023}} | infoA5 = 10 | infoB5 = Ginger Johnson | infoC5 = Michael Marouli | boja6 = #FDE279 | poveznica6 = | epizode6 = 10 | premijera6 = {{premijera|26|9|2024}} | finale6 = {{finale|28|11|2024}} | infoA6 = 12 | infoB6 = Kyran Thrax | infoC6 = La Voix | boja7 = #D0BDF0 | poveznica7 = | epizode7 = 10 | premijera7 = {{premijera|25|9|2025}} | finale7 = {{finale|27|11|2025}} | infoA7 = 12 | infoB7 = Bones | infoC7 = Elle Vosque | boja8 = #6D9BCD | poveznica8 = | epizode8 = 10 | premijera8 = {{premijera|3|9|2026}} | finale8 = {{finale|5|11|2026}} | infoA8 = 12 | infoB8 = Flesh<ref>{{citiranje weba|url=https://www.bbc.com/news/articles/cmwy4zqe1e9qo|title=RuPaul's Drag Race UK crowns winner as BBC axes the series|date=2026.|access-date=6. studenoga 2026.|publisher=[[BBC]]|website=bbc.com|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20261106193416/https://www.bbc.com/news/articles/cmwy4zqe1e9qo|archive-date=6. studenoga 2026.}}</ref> | infoC8 = Mocha<hr>Naya Thorn }} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.wowpresentsplus.com/rupaul-s-drag-race-uk Službena stranica] na [[WOW Presents Plus]] * [https://www.instagram.com/dragraceukbbc/ Službena stranica] na [[Instagram]]u * {{imdb|tt9780442}} {{Drag Race}} {{Televizijski program na BBC-u}} [[Kategorija:Drag Race]] [[Kategorija:Televizijski program na BBC-u]] [[Kategorija:Britanske televizijske emisije]] o61qd8lnkjd46mkgzoka37prcph26di 0 758590 7631824 7335243 2026-11-07T06:55:15Z Flamingounicorn 243866 + 7631824 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | slika = RuPaul's Drag Race UK vs The World 2. sezona.jpeg | natpis_pod_slikom = Promotivni poster za 2. sezonu emisije | format = [[reality show]] | žanr = [[talent show]] | smislio = [[RuPaul]] | utemeljeno_na = ''[[RuPaul's Drag Race UK]]'' | voditelj = RuPaul | žiri = {{ubl|RuPaul|[[Michelle Visage]]|[[Alan Carr]]|[[Graham Norton]]}} | završna_gl = "Rock It (To the Moon)" | država = {{Z+X|UK}} | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | sezone = 3 | emisije = 22 | popis_epizoda = | producent = Michelle Visage | izvršni_producent = Bruce McCoy<br>Sally Sanders<br>[[RuPaul|RuPaul Charles]]<br>Fenton Bailey<br>Randy Barbato<br>Tom Campbell | trajanje_emisije = 60 minuta | produkcijska_kuća = [[World of Wonder]] | tv_kuća = [[BBC Three]]<br>[[WOW Presents Plus]] | prva_emisija = 1. veljače 2022. | posljednja_emisija = 17. ožujka 2026. | imdb_id = 16968320 }}'''''RuPaul's Drag Race: UK vs. the World''''' [[Ujedinjeno kraljevstvo|britanska]] je natjecateljska ''reality'' emisija, nastavak emisije ''[[RuPaul's Drag Race UK]]''. Inspirirana američkim ''[[RuPaul's Drag Race All Stars]]om'', emisija prikazuje povratak raznih [[drag kraljica|''drag'' kraljica]] koje su se prethodno natjecale u međunarodnim inačicama iz [[Drag Race (TV serijal)|serijala ''Drag Race'']]. Natjecatelji prve sezone, povratnici iz [[RuPaul's Drag Race UK|britanske]], [[Canada's Drag Race|kanadske]], [[RuPaul's Drag Race|američke]], [[Drag Race Holland|nizozemske]] i [[Drag Race Thailand|tajlandske]] inačice emisije, bili su najavljeni [[17. siječnja]] [[2022.]] godine.<ref name="1UKVSTWnatjecatelji">{{Citiranje weba|date=17. siječnja 2022.|title=RuPaul's Drag Race UK Versus the World cast adds international all-stars to new competition|url=https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-uk-versus-the-world-cast/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=27. siječnja 2024.|language=engleski|website= ew.com}}</ref> Emisija je s prikazivanjem započela [[1. veljače]] iste godine na britanskom kanalu BBC Three, te na usluzi [[WOW Presents Plus]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i ostatku svijeta.<ref name="DRAGRACEAVAILABILITY">{{Citiranje weba|date=2023.|title= DRAG RACE AVAILABILITY|url=https://dragrace.wowpresentsplus.com/?utm_source=wowpresentsplus|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231214131552/https://dragrace.wowpresentsplus.com/| archive-date=14. prosinca 2023.|access-date=17. prosinca 2023.|language=engleski|website=wowpresentsplus.com}}</ref> Druga je sezona najavljena za [[9. veljače]] [[2024.]] godine, a uključivat će natjecatelje iz britanske, američke, nizozemske, [[RuPaul's Drag Race Down Under|australsko-novozelandske]], [[Drag Race France|francuske]] i [[Drag Race España|španjolske]] inačice emisije. Za razliku od prethodne sezone, pobjednik druge sezone osvojit će i novčanu nagradu.<ref name="2UKVSTWnatjecatelji">{{Citiranje weba|date=15. siječnja 2024.|title=RuPaul’s Drag Race UK vs. The World queens on their big comebacks: ‘There was definitely some drama’|url=https://www.thepinknews.com/2024/01/15/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-season-two-spill-the-tea/#page/4|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=27. siječnja 2024.|language=engleski|website= thepinknews.com}}</ref> ''UK vs The World'' prva je emisija u serijalu koja obuhvaća natjecatelje iz raznih zemalja svijeta. Godine [[2022.]], [[Canada's Drag Race|kanadska inačica ''Drag Racea'']] također je bila domaćin vlastitog međunarodnog izdanja emisije pod nazivom [[Canada%27s_Drag_Race#Canada's_Drag_Race:_Canada_vs._the_World|''Canada's Drag Race: Canada vs. The World'']] u kojemu su se povratničke kanadske ''drag'' kraljice natjecale protiv odabranih kraljica iz drugih inačica emisije.<ref name="Canadavstheworld">{{Citiranje weba|date=17. listopada 2022.|title=Drag Race: Canada vs. the World Cast Revealed — Look Who’s Coming Back!|url=https://tvline.com/lists/drag-race-canada-vs-the-world-cast-full-list-photos/|url-status=live|archive-url=| archive-date=|access-date=30. prosinca 2023.|language= engleski|website=tvline.com}}</ref> Za 2024. godinu najavljen je i ''Global All Stars'', prvo američko izdanje međunarodnog natjecanja ''drag'' kraljica.<ref name="Cglobalallstars">{{Citiranje weba|date=27. listopada 2023.|title=The rumoured Drag Race Global All Stars cast list is a gag-worthy extravaganza|url=https://www.thepinknews.com/2023/10/27/drag-race-global-all-stars-cast-list-rumours/|url-status=live|archive-url=| archive-date=|access-date=27. siječnja 2024.|language= engleski|website=thepinknews.com}}</ref> == Format == Emisija prati isti format kao i ''[[RuPaul's Drag Race All Stars]]''. Natjecatelji emisije su odabrane [[drag kraljica|''drag'' kraljice]] koje su prethodno barem jednom sudjelovale u izvornoj britanskoj emisiji ''RuPaul's Drag Race UK'' te odabrane kraljice iz raznih međunarodnih inačica emisije iz serijala ''Drag Race''. Natječaji se svakoga tjedna natječu u raznim izazovima, poput talent showa, [[moda|modnog]] dizajniranja, [[pjevanje|pjevanja]] i nastupanja. Žiri na temelju izvedbe bira dva najbolja kandidata koji se zatim suočavaju u ''lipsync'' dvoboju za pobjedu ([[engleski jezik|eng]]. ''Lip-Sync for The World''). Pobjednik dvoboja odabire koji od natjecatelj koje je žiri stavio pred eliminaciju napušta emisiju. Na kraju sezone, žiri među finalistima odabire pobjednika sezone. Od druge sezone, pobjednik osvaja i novčanu nagradu.<ref name="2UKVSTWnatjecatelji"></ref> == Žiri == [[RuPaul]] je voditelj emisije te predsjeda sudačkim panelom na kojemu mu se, kao i u izvornoj britanskoj verziji, pridružuju [[Michelle Visage]], [[Alan Carr]] i [[Graham Norton]]. U gotovo svakoj epizodi pojavljuju se i gostujući suci.<ref name="2UKVSTWsuci">{{Citiranje weba|date=24. siječnja 2024.|title=RuPaul's Drag Race UK vs The World celebrity guest judges and special guests Ru-Vealed ahead of return to BBC Three and BBC iPlayer|url=https://www.bbc.com/mediacentre/2024/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-celebrity-guest-judges-and-special-guests|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=27. siječnja 2024.|language=engleski|website= bbc.com}}</ref> == Pregled emisije == {{Pregled serije | infoA = Broj<br>natjecatelja | infoB = Pobjednica | infoC = Pratilja | boja1 = #0B056E | poveznica1 = #Prva sezona (2022.) | epizode1 = 6 | premijera1 = {{premijera|1|2|2022}} | finale1 = {{finale|8|3|2022}} | infoA1 = 9 | infoB1 = {{nowrap|{{DZ|UK}} Blu Hydrangea<ref name="1UKVSTWwinner">{{Citiranje weba|date=9. ožujka 2022.|title=Blu Hydrangea reveals horniest, shadiest Drag Race UK vs. the World moments — plus a Pangina bombshell|url=https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-winner-blu-hydrangea-interview/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=27. siječnja 2024.|language=engleski|website= ew.com}}</ref> }} | infoC1 = {{DZ|SAD}} Mo Heart | boja2 = #A50749 | poveznica2 = #Druga sezona (2024.) | epizode2 = 8 | premijera2 = {{premijera|9|2|2024}} | finale2 = {{finale|29|3|2024}} | infoA2 = 11 | infoB2 = {{DZ|UK}} Tia Kofi<ref name="2UKVSTWwinner">{{Citiranje weba|date=4. travnja 2022.|title=Tia Kofi explains why her Drag Race UK win is ‘significant’ for the franchise|url=https://www.thepinknews.com/2024/04/04/tia-kofi-first-person-of-colour-drag-race-uk/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=8. travnja 2024.|language=engleski|website=thepinknews.com}}</ref> | infoC2 = {{nowrap|{{DZ|AUS}} Hannah Conda}} | boja3 = #00D1F6 | poveznica3 = #Treća sezona (2026.) | epizode3 = 8 | premijera3 = {{premijera|27|1|2026}} | finale3 = {{finale|17|3|2024}} | infoA3 = 10 | infoB3 = {{DZ|TAJ}} Gawdland<ref>{{citiranje weba|url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2026/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-winner|title=RuPaul’s Drag Race UK vs The World series 3 winner crowned|date=17. ožujka 2026.|access-date=7. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261021171802/https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2026/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-winner|archive-date=21. listopada 2026.|publisher=[[BBC]]|language=en}}</ref> | infoC3 = {{nowrap|{{DZ|UK}} Kate Butch}} }} == Natjecatelji == {{multiple image | perrow = 2| | align = right | direction = | width = | total_width = 300 | header = | image1 = DragCon 2023 @ DVSROSS Photgraphy -22 (cropped).jpg | image2 = Mo Heart at LA DragCon 2022 by dvsross.jpg | image3 = DragCon 2023 @ DVSROSS Photgraphy -51 (cropped).jpg | image4 = Jujubee 2 (cropped).jpg | footer = Finalisti prve sezone, odozgo nadesno: Blu Hydrangea, Mo Heart, Baga Chipz i Jujubee }} Do sada se u emisiji natjecalo 20 ''drag'' kraljica iz ukupno 9 različitih međunarodnih inačica ''Drag Racea''. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |+{{colorbox|#af8500}} Pobjednica {{colorbox|#949494}} Pratilja ! rowspan="3"|Plasman ! colspan="2"|Natjecatelji po sezonama |- !style="background:#0B056E; border-bottom:1px solid darkgrey;"| !style="background:#A50749; border-bottom:1px solid darkgrey;"| |- !1. !2. |- !1. |<span style="color:#af8500"><u>'''{{DZ|UK}} Blu Hydrangea'''</u> |<span style="color:#af8500"><u>'''{{DZ|UK}} Tia Kofi'''</u> |- !2. | <span style="color:#949494">'''{{DZ|SAD}} Mo Heart''' | <span style="color:#949494">{{DZ|AUS}} '''Hannah Conda''' |- !3. |rowspan="2"|{{DZ|UK}} Baga Chipz<br>{{DZ|SAD}} Jujubee |rowspan="2"|{{DZ|FRA}} La Grande Dame<br>{{DZ|FIL}} Marina Summers |- !4. |- !5. |{{DZ|NIZ}} Janey Jacké |{{DZ|SAD}} Scarlet Envy |- !6. |{{DZ|TAJ}} Pangina Heals |{{DZ|UK}} Choriza May |- !7. |{{DZ|KAN}} Jimbo |{{DZ|UK}} Gothy Kendoll |- !8. |{{DZ|UK}} Cheryl Hole |{{DZ|NIZ}} Keta Minaj |- !9. |{{DZ|KAN}} Lemon |{{DZ|UK}} Jonbers Blonde |- !10. |rowspan="2" style="background:darkgrey; border-bottom:1px solid darkgrey;"| |{{DZ|ŠPA}} Arantxa Castilla<br>La Mancha |- !11. |{{DZ|SAD}} Mayhem Miller |- |} == Epizode == === Prva sezona (2022.) === Natjecatelji prve sezone bili su predstavljeni u siječnju [[2022.]] godine.<ref name="1UKVSTWnatjecatelji"></ref> Devetero kandidata ušlo je u natjecanje za titulu „Kraljice svijeta” ([[engleski jezik|eng]]. ''Queen of the Mothertucking World''). Natjecale su se Baga Chipz i Blu Hydrangea iz britanske emisije ''[[RuPaul's Drag Race UK]]'', Jujubee i Mo Heart iz američkih emisija ''[[RuPaul's Drag Race]]'' i ''[[RuPaul's Drag Race All Stars]]'', Lemon i Jimbo iz kanadske emisije ''[[Canada's Drag Race]]'', Janey Jacké iz nizozemske emisije ''[[Drag Race Holland]]'' te Pangina Heals, sutkinja i voditeljica emisije ''[[Drag Race Thailand]]''.<ref name="1UKVSTWnatjecatelji"></ref> Nakon pet epizoda, u šestoj finalnoj epizodi uslijedio je niz ''lipsync'' dvoboja između preostalih četiri finalistica. Na kraju sezone, pobjedu je odnijela Blu Hydrangea iz [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref name="1UKVSTWwinner"></ref> {{Epizode |izvor naslov =<ref name="1UKVSTWepizode">{{Citiranje weba|date=2022.|title=RuPaul's Drag Race UK vs The World|url=https://www.wowpresentsplus.com/rupaul-s-drag-race-uk-vs-the-world|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=27. siječnja 2024.|language=engleski|website= wowpresentsplus.com}}</ref> |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |boja = #0B056E |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Eliminacija |naslov1 = Global Glamazons |auxC1 = Pangina Heals |auxD1 = Lemon |datum1 = {{premijera|1|2|2022}} |sadržaj1 = |naslov2 = The RuPaul Ball |auxC2 = Janey Jacké |auxD2 = Cheryl Hole |datum2 = {{premijera|8|2|2022}} |sadržaj2 = |naslov3 = West End Wendys |auxC3 = Pangina Heals |auxD3 = Jimbo |datum3 = {{premijera|15|2|2022}} |sadržaj3 = |naslov4 = Snatch Game |auxC4 = Blu Hydrangea |auxD4 = Pangina Heals |datum4 = {{premijera|22|2|2022}} |sadržaj4 = |naslov5 = Semifinals |auxC5 = Jujubee |auxD5 = Janey Jacké |datum5 = {{premijera|1|3|2022}} |sadržaj5 = |naslov6 = Grand Finale |auxC6 = Blu Hydrangea<ref name="1UKVSTWwinner"></ref> |auxD6 = Baga Chipz<br>Jujubee<br>Mo Heart |datum6 = {{premijera|8|3|2022}} |sadržaj6 = }} === Druga sezona (2024.) === {{multiple image | perrow = 2| | align = left | direction = | width = | total_width = 270 | header = | image1 = Choriza may dragcon.jpg | image2 = DragCon 2023 @ DVSROSS Photgraphy -87.jpg | image3 = RuPaul DragCon 2022 (52073269398) (cropped).jpg | image4 = Tia Kofi Heaven.jpg | footer = Neki od natjecatelja druge sezone, odozgo nadesno: Choriza May, Marina Summers, Sacrlet Envy i Tia Kofi }} Druga je sezona bila najavljena [[28. prosinca]] [[2023.]] godine putem [[društvene mreže|društvenih mreža]].<ref name="2UKVSTW1">{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Pack your bags… we’re heading to the Top Of The Mothertucking World 🌍#DragRaceUK VS The World series 2, coming soon to #BBCThree and @bbciplayer|url=https://www.instagram.com/p/C1ZA_mkqYoW/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240127135006/https://www.instagram.com/p/C1ZA_mkqYoW/|archive-date=27. siječnja 2024.|access-date=27. siječnja 2024.|language=engleski|website= instagram.com}}</ref> Jedanaestero natjecatelja bilo je predstavljeno [[13. siječnja]] [[2024.]] godine. Natječu se Choriza May, Gothy Kendoll, Jonbers Blonde i Tia Kofi iz britanske emisije, Mayhem Miller i Scarlet Envy iz američke emisije, Marina Summers iz [[Drag Race Philippines|filipinske]] emisije, Keta Minaj iz nizozemske emisije, Arantxa Castilla-La Mancha iz [[Drag Race España|španjolske]] emisije, La Grande Dame iz [[Drag Race France|francuske]] emisije i Hannah Conda iz [[RuPaul's Drag Race Down Under|australsko-novozelandske]] emisije. Sezona je s prikazivanjem započela [[9. veljače]] [[2024.]]<ref name="2UKVSTWnatjecatelji"></ref> Sezona koristi identičan format kao i prethodna; dvije kraljice tjedno suočavaju se u pobjedničkom ''lipsync'' dvoboju, a pobjednica istog odabire natjecatelja koji napušta natjecanje.<ref name="UKVSTW2finale"></ref> Nakon sedam epizoda, finalistice sezone bile su Hannah Conda, La Grande Dame, Marina Summers i Tia Kofi.<ref name="UKVSTW2finale">{{Citiranje weba|date=23. ožujka 2024.|title=Marina Summers among Top 4 finalists of ‘RuPaul’s Drag Race: UK vs. the World’ Season 2|url=https://philstarlife.com/geeky/522858-marina-summers-finalist-rupaul-drag-race-uk-vs-the-world-season-2?page=2/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=23. ožujka 2024.|language=engleski|website=philstarlife.com}}</ref> U finalnoj epizodi, Tia Kofi iz Ujedninjenog Kraljevstva proglašena je pobjednicom sezone.<ref name="2UKVSTWwinner"></ref> Gostujući suci sezone bili su glumica Adwoa Aboah, komičarka Katherine Ryan, pjevačica Kim Petras, plesač Motsi Mabuse, glumac i voditelj Richard E Grant, pjevač i glumac Self Esteem te sportaš Tom Daley.<ref name="UKVSTW2guestjudges">{{Citiranje weba|date=24. siječnja 2024.|title=RuPaul's Drag Race UK vs The World celebrity guest judges and special guests Ru-Vealed ahead of return to BBC Three and BBC iPlayer|url=https://www.bbc.com/mediacentre/2024/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-celebrity-guest-judges-and-special-guests|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=23. ožujka 2024.|language=engleski|website=bbc.com}}</ref> {{Epizode |brojsve1 = 7. |broj1 = 1. |boja = #A50749 |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Eliminacija |naslov1 = The Queens' Variety Show |auxC1 = Marina Summers |auxD1 = Mayhem Miller |datum1 = {{premijera|9|2|2024}} |sadržaj1 = |naslov2 = The Happy Ending Ball |auxC2 = La Grande Dame |auxD2 = Arantxa Castilla-La Mancha |datum2 = {{premijera|16|2|2024}} |sadržaj2 = |naslov3 = Drag Race World |auxC3 = Scarlet Envy |auxD3 = Jonbers Blonde |datum3 = {{premijera|23|2|2024}} |sadržaj3 = |naslov4 = Snatch Game |auxC4 = Tia Kofi |auxD4 = Keta Minaj |datum4 = {{premijera|1|3|2024}} |sadržaj4 = |naslov5 = Seven!: The Rusical |auxC5 = Marina Summers |auxD5 = Gothy Kendoll |datum5 = {{premijera|8|3|2024}} |sadržaj5 = |naslov6 = Strictly Come Prancing |auxC6 = Marina Summers |auxD6 = Choriza May |datum6 = {{premijera|15|3|2024}} |sadržaj6 = |naslov7 = Haters Wedding Roast |auxC7 = Hannah Conda |auxD7 = Scarlet Envy |datum7 = {{premijera|22|3|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = Grand Finale |auxC8 = Tia Kofi<ref name="2UKVSTWwinner"></ref> |auxD8 = Hannah Conda<br>La Grande Dame<br>Marina Summers |datum8 = {{premijera|29|3|2024}} |sadržaj8 = }} ===Treća sezona (2026.)=== Treća je sezona premijerno prikazana [[27. siječnja]] [[2026]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/mediapacks/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-series-3-queens|title=Meet the RuPaul's Drag Race UK vs The World series 3 Queens|date=8. siječnja 2026.|access-date=7. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260922110033/https://www.bbc.co.uk/mediacentre/mediapacks/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-series-3-queens|archive-date=22. rujna 2026.|publisher=[[BBC]]|language=en}}</ref> == Izvori == {{izvori|3}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.wowpresentsplus.com/rupaul-s-drag-race-uk-vs-the-world}} na usluzi [[WOW Presents Plus]] * [https://www.instagram.com/dragraceukbbc/ Službena stranica] na [[Instagram]]u * {{imdb|tt16968320}} {{Drag Race}} {{Televizijski program na BBC-u}} [[Kategorija:Televizijski program na BBC-u]] [[Kategorija:Drag Race]] [[Kategorija:Britanske televizijske emisije]] cerwo8mppt7wjcrzy1f88pfkax9ivdc 7631825 7631824 2026-11-07T06:55:38Z Flamingounicorn 243866 /* Pregled emisije */ 7631825 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | slika = RuPaul's Drag Race UK vs The World 2. sezona.jpeg | natpis_pod_slikom = Promotivni poster za 2. sezonu emisije | format = [[reality show]] | žanr = [[talent show]] | smislio = [[RuPaul]] | utemeljeno_na = ''[[RuPaul's Drag Race UK]]'' | voditelj = RuPaul | žiri = {{ubl|RuPaul|[[Michelle Visage]]|[[Alan Carr]]|[[Graham Norton]]}} | završna_gl = "Rock It (To the Moon)" | država = {{Z+X|UK}} | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | sezone = 3 | emisije = 22 | popis_epizoda = | producent = Michelle Visage | izvršni_producent = Bruce McCoy<br>Sally Sanders<br>[[RuPaul|RuPaul Charles]]<br>Fenton Bailey<br>Randy Barbato<br>Tom Campbell | trajanje_emisije = 60 minuta | produkcijska_kuća = [[World of Wonder]] | tv_kuća = [[BBC Three]]<br>[[WOW Presents Plus]] | prva_emisija = 1. veljače 2022. | posljednja_emisija = 17. ožujka 2026. | imdb_id = 16968320 }}'''''RuPaul's Drag Race: UK vs. the World''''' [[Ujedinjeno kraljevstvo|britanska]] je natjecateljska ''reality'' emisija, nastavak emisije ''[[RuPaul's Drag Race UK]]''. Inspirirana američkim ''[[RuPaul's Drag Race All Stars]]om'', emisija prikazuje povratak raznih [[drag kraljica|''drag'' kraljica]] koje su se prethodno natjecale u međunarodnim inačicama iz [[Drag Race (TV serijal)|serijala ''Drag Race'']]. Natjecatelji prve sezone, povratnici iz [[RuPaul's Drag Race UK|britanske]], [[Canada's Drag Race|kanadske]], [[RuPaul's Drag Race|američke]], [[Drag Race Holland|nizozemske]] i [[Drag Race Thailand|tajlandske]] inačice emisije, bili su najavljeni [[17. siječnja]] [[2022.]] godine.<ref name="1UKVSTWnatjecatelji">{{Citiranje weba|date=17. siječnja 2022.|title=RuPaul's Drag Race UK Versus the World cast adds international all-stars to new competition|url=https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-uk-versus-the-world-cast/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=27. siječnja 2024.|language=engleski|website= ew.com}}</ref> Emisija je s prikazivanjem započela [[1. veljače]] iste godine na britanskom kanalu BBC Three, te na usluzi [[WOW Presents Plus]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i ostatku svijeta.<ref name="DRAGRACEAVAILABILITY">{{Citiranje weba|date=2023.|title= DRAG RACE AVAILABILITY|url=https://dragrace.wowpresentsplus.com/?utm_source=wowpresentsplus|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231214131552/https://dragrace.wowpresentsplus.com/| archive-date=14. prosinca 2023.|access-date=17. prosinca 2023.|language=engleski|website=wowpresentsplus.com}}</ref> Druga je sezona najavljena za [[9. veljače]] [[2024.]] godine, a uključivat će natjecatelje iz britanske, američke, nizozemske, [[RuPaul's Drag Race Down Under|australsko-novozelandske]], [[Drag Race France|francuske]] i [[Drag Race España|španjolske]] inačice emisije. Za razliku od prethodne sezone, pobjednik druge sezone osvojit će i novčanu nagradu.<ref name="2UKVSTWnatjecatelji">{{Citiranje weba|date=15. siječnja 2024.|title=RuPaul’s Drag Race UK vs. The World queens on their big comebacks: ‘There was definitely some drama’|url=https://www.thepinknews.com/2024/01/15/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-season-two-spill-the-tea/#page/4|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=27. siječnja 2024.|language=engleski|website= thepinknews.com}}</ref> ''UK vs The World'' prva je emisija u serijalu koja obuhvaća natjecatelje iz raznih zemalja svijeta. Godine [[2022.]], [[Canada's Drag Race|kanadska inačica ''Drag Racea'']] također je bila domaćin vlastitog međunarodnog izdanja emisije pod nazivom [[Canada%27s_Drag_Race#Canada's_Drag_Race:_Canada_vs._the_World|''Canada's Drag Race: Canada vs. The World'']] u kojemu su se povratničke kanadske ''drag'' kraljice natjecale protiv odabranih kraljica iz drugih inačica emisije.<ref name="Canadavstheworld">{{Citiranje weba|date=17. listopada 2022.|title=Drag Race: Canada vs. the World Cast Revealed — Look Who’s Coming Back!|url=https://tvline.com/lists/drag-race-canada-vs-the-world-cast-full-list-photos/|url-status=live|archive-url=| archive-date=|access-date=30. prosinca 2023.|language= engleski|website=tvline.com}}</ref> Za 2024. godinu najavljen je i ''Global All Stars'', prvo američko izdanje međunarodnog natjecanja ''drag'' kraljica.<ref name="Cglobalallstars">{{Citiranje weba|date=27. listopada 2023.|title=The rumoured Drag Race Global All Stars cast list is a gag-worthy extravaganza|url=https://www.thepinknews.com/2023/10/27/drag-race-global-all-stars-cast-list-rumours/|url-status=live|archive-url=| archive-date=|access-date=27. siječnja 2024.|language= engleski|website=thepinknews.com}}</ref> == Format == Emisija prati isti format kao i ''[[RuPaul's Drag Race All Stars]]''. Natjecatelji emisije su odabrane [[drag kraljica|''drag'' kraljice]] koje su prethodno barem jednom sudjelovale u izvornoj britanskoj emisiji ''RuPaul's Drag Race UK'' te odabrane kraljice iz raznih međunarodnih inačica emisije iz serijala ''Drag Race''. Natječaji se svakoga tjedna natječu u raznim izazovima, poput talent showa, [[moda|modnog]] dizajniranja, [[pjevanje|pjevanja]] i nastupanja. Žiri na temelju izvedbe bira dva najbolja kandidata koji se zatim suočavaju u ''lipsync'' dvoboju za pobjedu ([[engleski jezik|eng]]. ''Lip-Sync for The World''). Pobjednik dvoboja odabire koji od natjecatelj koje je žiri stavio pred eliminaciju napušta emisiju. Na kraju sezone, žiri među finalistima odabire pobjednika sezone. Od druge sezone, pobjednik osvaja i novčanu nagradu.<ref name="2UKVSTWnatjecatelji"></ref> == Žiri == [[RuPaul]] je voditelj emisije te predsjeda sudačkim panelom na kojemu mu se, kao i u izvornoj britanskoj verziji, pridružuju [[Michelle Visage]], [[Alan Carr]] i [[Graham Norton]]. U gotovo svakoj epizodi pojavljuju se i gostujući suci.<ref name="2UKVSTWsuci">{{Citiranje weba|date=24. siječnja 2024.|title=RuPaul's Drag Race UK vs The World celebrity guest judges and special guests Ru-Vealed ahead of return to BBC Three and BBC iPlayer|url=https://www.bbc.com/mediacentre/2024/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-celebrity-guest-judges-and-special-guests|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=27. siječnja 2024.|language=engleski|website= bbc.com}}</ref> == Pregled emisije == {{Pregled serije | infoA = Broj<br>natjecatelja | infoB = Pobjednica | infoC = Pratilja | boja1 = #0B056E | poveznica1 = #Prva sezona (2022.) | epizode1 = 6 | premijera1 = {{premijera|1|2|2022}} | finale1 = {{finale|8|3|2022}} | infoA1 = 9 | infoB1 = {{nowrap|{{DZ|UK}} Blu Hydrangea<ref name="1UKVSTWwinner">{{Citiranje weba|date=9. ožujka 2022.|title=Blu Hydrangea reveals horniest, shadiest Drag Race UK vs. the World moments — plus a Pangina bombshell|url=https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-winner-blu-hydrangea-interview/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=27. siječnja 2024.|language=engleski|website= ew.com}}</ref> }} | infoC1 = {{DZ|SAD}} Mo Heart | boja2 = #A50749 | poveznica2 = #Druga sezona (2024.) | epizode2 = 8 | premijera2 = {{premijera|9|2|2024}} | finale2 = {{finale|29|3|2024}} | infoA2 = 11 | infoB2 = {{DZ|UK}} Tia Kofi<ref name="2UKVSTWwinner">{{Citiranje weba|date=4. travnja 2022.|title=Tia Kofi explains why her Drag Race UK win is ‘significant’ for the franchise|url=https://www.thepinknews.com/2024/04/04/tia-kofi-first-person-of-colour-drag-race-uk/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=8. travnja 2024.|language=engleski|website=thepinknews.com}}</ref> | infoC2 = {{nowrap|{{DZ|AUS}} Hannah Conda}} | boja3 = #00D1F6 | poveznica3 = #Treća sezona (2026.) | epizode3 = 8 | premijera3 = {{premijera|27|1|2026}} | finale3 = {{finale|17|3|2026}} | infoA3 = 10 | infoB3 = {{DZ|TAJ}} Gawdland<ref>{{citiranje weba|url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2026/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-winner|title=RuPaul’s Drag Race UK vs The World series 3 winner crowned|date=17. ožujka 2026.|access-date=7. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261021171802/https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2026/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-winner|archive-date=21. listopada 2026.|publisher=[[BBC]]|language=en}}</ref> | infoC3 = {{nowrap|{{DZ|UK}} Kate Butch}} }} == Natjecatelji == {{multiple image | perrow = 2| | align = right | direction = | width = | total_width = 300 | header = | image1 = DragCon 2023 @ DVSROSS Photgraphy -22 (cropped).jpg | image2 = Mo Heart at LA DragCon 2022 by dvsross.jpg | image3 = DragCon 2023 @ DVSROSS Photgraphy -51 (cropped).jpg | image4 = Jujubee 2 (cropped).jpg | footer = Finalisti prve sezone, odozgo nadesno: Blu Hydrangea, Mo Heart, Baga Chipz i Jujubee }} Do sada se u emisiji natjecalo 20 ''drag'' kraljica iz ukupno 9 različitih međunarodnih inačica ''Drag Racea''. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |+{{colorbox|#af8500}} Pobjednica {{colorbox|#949494}} Pratilja ! rowspan="3"|Plasman ! colspan="2"|Natjecatelji po sezonama |- !style="background:#0B056E; border-bottom:1px solid darkgrey;"| !style="background:#A50749; border-bottom:1px solid darkgrey;"| |- !1. !2. |- !1. |<span style="color:#af8500"><u>'''{{DZ|UK}} Blu Hydrangea'''</u> |<span style="color:#af8500"><u>'''{{DZ|UK}} Tia Kofi'''</u> |- !2. | <span style="color:#949494">'''{{DZ|SAD}} Mo Heart''' | <span style="color:#949494">{{DZ|AUS}} '''Hannah Conda''' |- !3. |rowspan="2"|{{DZ|UK}} Baga Chipz<br>{{DZ|SAD}} Jujubee |rowspan="2"|{{DZ|FRA}} La Grande Dame<br>{{DZ|FIL}} Marina Summers |- !4. |- !5. |{{DZ|NIZ}} Janey Jacké |{{DZ|SAD}} Scarlet Envy |- !6. |{{DZ|TAJ}} Pangina Heals |{{DZ|UK}} Choriza May |- !7. |{{DZ|KAN}} Jimbo |{{DZ|UK}} Gothy Kendoll |- !8. |{{DZ|UK}} Cheryl Hole |{{DZ|NIZ}} Keta Minaj |- !9. |{{DZ|KAN}} Lemon |{{DZ|UK}} Jonbers Blonde |- !10. |rowspan="2" style="background:darkgrey; border-bottom:1px solid darkgrey;"| |{{DZ|ŠPA}} Arantxa Castilla<br>La Mancha |- !11. |{{DZ|SAD}} Mayhem Miller |- |} == Epizode == === Prva sezona (2022.) === Natjecatelji prve sezone bili su predstavljeni u siječnju [[2022.]] godine.<ref name="1UKVSTWnatjecatelji"></ref> Devetero kandidata ušlo je u natjecanje za titulu „Kraljice svijeta” ([[engleski jezik|eng]]. ''Queen of the Mothertucking World''). Natjecale su se Baga Chipz i Blu Hydrangea iz britanske emisije ''[[RuPaul's Drag Race UK]]'', Jujubee i Mo Heart iz američkih emisija ''[[RuPaul's Drag Race]]'' i ''[[RuPaul's Drag Race All Stars]]'', Lemon i Jimbo iz kanadske emisije ''[[Canada's Drag Race]]'', Janey Jacké iz nizozemske emisije ''[[Drag Race Holland]]'' te Pangina Heals, sutkinja i voditeljica emisije ''[[Drag Race Thailand]]''.<ref name="1UKVSTWnatjecatelji"></ref> Nakon pet epizoda, u šestoj finalnoj epizodi uslijedio je niz ''lipsync'' dvoboja između preostalih četiri finalistica. Na kraju sezone, pobjedu je odnijela Blu Hydrangea iz [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref name="1UKVSTWwinner"></ref> {{Epizode |izvor naslov =<ref name="1UKVSTWepizode">{{Citiranje weba|date=2022.|title=RuPaul's Drag Race UK vs The World|url=https://www.wowpresentsplus.com/rupaul-s-drag-race-uk-vs-the-world|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=27. siječnja 2024.|language=engleski|website= wowpresentsplus.com}}</ref> |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |boja = #0B056E |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Eliminacija |naslov1 = Global Glamazons |auxC1 = Pangina Heals |auxD1 = Lemon |datum1 = {{premijera|1|2|2022}} |sadržaj1 = |naslov2 = The RuPaul Ball |auxC2 = Janey Jacké |auxD2 = Cheryl Hole |datum2 = {{premijera|8|2|2022}} |sadržaj2 = |naslov3 = West End Wendys |auxC3 = Pangina Heals |auxD3 = Jimbo |datum3 = {{premijera|15|2|2022}} |sadržaj3 = |naslov4 = Snatch Game |auxC4 = Blu Hydrangea |auxD4 = Pangina Heals |datum4 = {{premijera|22|2|2022}} |sadržaj4 = |naslov5 = Semifinals |auxC5 = Jujubee |auxD5 = Janey Jacké |datum5 = {{premijera|1|3|2022}} |sadržaj5 = |naslov6 = Grand Finale |auxC6 = Blu Hydrangea<ref name="1UKVSTWwinner"></ref> |auxD6 = Baga Chipz<br>Jujubee<br>Mo Heart |datum6 = {{premijera|8|3|2022}} |sadržaj6 = }} === Druga sezona (2024.) === {{multiple image | perrow = 2| | align = left | direction = | width = | total_width = 270 | header = | image1 = Choriza may dragcon.jpg | image2 = DragCon 2023 @ DVSROSS Photgraphy -87.jpg | image3 = RuPaul DragCon 2022 (52073269398) (cropped).jpg | image4 = Tia Kofi Heaven.jpg | footer = Neki od natjecatelja druge sezone, odozgo nadesno: Choriza May, Marina Summers, Sacrlet Envy i Tia Kofi }} Druga je sezona bila najavljena [[28. prosinca]] [[2023.]] godine putem [[društvene mreže|društvenih mreža]].<ref name="2UKVSTW1">{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Pack your bags… we’re heading to the Top Of The Mothertucking World 🌍#DragRaceUK VS The World series 2, coming soon to #BBCThree and @bbciplayer|url=https://www.instagram.com/p/C1ZA_mkqYoW/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240127135006/https://www.instagram.com/p/C1ZA_mkqYoW/|archive-date=27. siječnja 2024.|access-date=27. siječnja 2024.|language=engleski|website= instagram.com}}</ref> Jedanaestero natjecatelja bilo je predstavljeno [[13. siječnja]] [[2024.]] godine. Natječu se Choriza May, Gothy Kendoll, Jonbers Blonde i Tia Kofi iz britanske emisije, Mayhem Miller i Scarlet Envy iz američke emisije, Marina Summers iz [[Drag Race Philippines|filipinske]] emisije, Keta Minaj iz nizozemske emisije, Arantxa Castilla-La Mancha iz [[Drag Race España|španjolske]] emisije, La Grande Dame iz [[Drag Race France|francuske]] emisije i Hannah Conda iz [[RuPaul's Drag Race Down Under|australsko-novozelandske]] emisije. Sezona je s prikazivanjem započela [[9. veljače]] [[2024.]]<ref name="2UKVSTWnatjecatelji"></ref> Sezona koristi identičan format kao i prethodna; dvije kraljice tjedno suočavaju se u pobjedničkom ''lipsync'' dvoboju, a pobjednica istog odabire natjecatelja koji napušta natjecanje.<ref name="UKVSTW2finale"></ref> Nakon sedam epizoda, finalistice sezone bile su Hannah Conda, La Grande Dame, Marina Summers i Tia Kofi.<ref name="UKVSTW2finale">{{Citiranje weba|date=23. ožujka 2024.|title=Marina Summers among Top 4 finalists of ‘RuPaul’s Drag Race: UK vs. the World’ Season 2|url=https://philstarlife.com/geeky/522858-marina-summers-finalist-rupaul-drag-race-uk-vs-the-world-season-2?page=2/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=23. ožujka 2024.|language=engleski|website=philstarlife.com}}</ref> U finalnoj epizodi, Tia Kofi iz Ujedninjenog Kraljevstva proglašena je pobjednicom sezone.<ref name="2UKVSTWwinner"></ref> Gostujući suci sezone bili su glumica Adwoa Aboah, komičarka Katherine Ryan, pjevačica Kim Petras, plesač Motsi Mabuse, glumac i voditelj Richard E Grant, pjevač i glumac Self Esteem te sportaš Tom Daley.<ref name="UKVSTW2guestjudges">{{Citiranje weba|date=24. siječnja 2024.|title=RuPaul's Drag Race UK vs The World celebrity guest judges and special guests Ru-Vealed ahead of return to BBC Three and BBC iPlayer|url=https://www.bbc.com/mediacentre/2024/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-celebrity-guest-judges-and-special-guests|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=23. ožujka 2024.|language=engleski|website=bbc.com}}</ref> {{Epizode |brojsve1 = 7. |broj1 = 1. |boja = #A50749 |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Eliminacija |naslov1 = The Queens' Variety Show |auxC1 = Marina Summers |auxD1 = Mayhem Miller |datum1 = {{premijera|9|2|2024}} |sadržaj1 = |naslov2 = The Happy Ending Ball |auxC2 = La Grande Dame |auxD2 = Arantxa Castilla-La Mancha |datum2 = {{premijera|16|2|2024}} |sadržaj2 = |naslov3 = Drag Race World |auxC3 = Scarlet Envy |auxD3 = Jonbers Blonde |datum3 = {{premijera|23|2|2024}} |sadržaj3 = |naslov4 = Snatch Game |auxC4 = Tia Kofi |auxD4 = Keta Minaj |datum4 = {{premijera|1|3|2024}} |sadržaj4 = |naslov5 = Seven!: The Rusical |auxC5 = Marina Summers |auxD5 = Gothy Kendoll |datum5 = {{premijera|8|3|2024}} |sadržaj5 = |naslov6 = Strictly Come Prancing |auxC6 = Marina Summers |auxD6 = Choriza May |datum6 = {{premijera|15|3|2024}} |sadržaj6 = |naslov7 = Haters Wedding Roast |auxC7 = Hannah Conda |auxD7 = Scarlet Envy |datum7 = {{premijera|22|3|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = Grand Finale |auxC8 = Tia Kofi<ref name="2UKVSTWwinner"></ref> |auxD8 = Hannah Conda<br>La Grande Dame<br>Marina Summers |datum8 = {{premijera|29|3|2024}} |sadržaj8 = }} ===Treća sezona (2026.)=== Treća je sezona premijerno prikazana [[27. siječnja]] [[2026]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/mediapacks/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-series-3-queens|title=Meet the RuPaul's Drag Race UK vs The World series 3 Queens|date=8. siječnja 2026.|access-date=7. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260922110033/https://www.bbc.co.uk/mediacentre/mediapacks/rupauls-drag-race-uk-vs-the-world-series-3-queens|archive-date=22. rujna 2026.|publisher=[[BBC]]|language=en}}</ref> == Izvori == {{izvori|3}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.wowpresentsplus.com/rupaul-s-drag-race-uk-vs-the-world}} na usluzi [[WOW Presents Plus]] * [https://www.instagram.com/dragraceukbbc/ Službena stranica] na [[Instagram]]u * {{imdb|tt16968320}} {{Drag Race}} {{Televizijski program na BBC-u}} [[Kategorija:Televizijski program na BBC-u]] [[Kategorija:Drag Race]] [[Kategorija:Britanske televizijske emisije]] 7rva9oae2uh4b7y44zj54u7debdnt7q 0 763003 7631797 6912053 2026-11-07T03:37:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631797 wikitext text/x-wiki {{infookvir otočje | ime = Otoci Nurana | izvorno ime = | slika = Colours of the Persian Gulf ESA353290 (cropped to Nurana Islands).jpg | slika_opis = Satelitska snimka | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | vrsta = [[umjetni otok|umjetni otoci]] | etimologija = | koordinate = | lokacija = | dz = BHR | tjesnac = | zaljev = [[Perzijski zaljev]] | otočje = [[Bahreinsko otočje]] | površina = 2.32 | površina ref = | broj otoka = 2 | otoci = Sjeverni Nurana, Južni Nurana | najviši vrh = | najveće naselje= | naselje_stan = | naselje_godina = | stanovništvo = | stan_godina = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Bahrein | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 25 | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} '''Otoci Nurana''' su skupina od 2 [[Umjetni otok|umjetna otoka]] istočno od [[Sjeverni grad|Sjevernog grada]] u [[Bahreinsko otočje|Bahreinskom otočju]], koji leže 9 km zapadno od glavnog grada [[Manama|Maname]], na [[Bahrein (otok)|otoku Bahreinu]]. == Povijest izgradnje == Prijedlog plana grada izrađen je 2000. godine, a dio su [[Sjeverni grad|Sjevernog grada]]<ref>[http://www.manara.bh/eng/Projects.aspx?ID=1 Project site]</ref><ref>[http://www.dredgingtoday.com/2009/11/26/manara-bahrain-awards-26m-deal-for-nurana-waterfront-scheme-to-great-lakes-dredge-dock/ Dredge work]</ref> To je stambeno područje koje obnavlja i gradi [[Ministarstvo stanovanja Bahreina|Ministarstvo stanovanja]] u [[Bahrein]]a. Sjeverna Nurana je namijenjena luksuznijim vilama, dok je Južna Nurana više srednje klase. Otoci su nedavno očišćeni od otpadaka.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.newsofbahrain.com/viewNews.php?ppId=8664&TYPE=Posts&pid=21&MNU=&SUB= |title=News |access-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230919155736/https://www.newsofbahrain.com/bahrain/8664.html |archive-date=19. rujna 2023. |url-status=dead}}</ref> == Uprava == Otoci pripadaju [[Sjeverni guvernorat|Sjevernom guvernoratu]] Bahreina. == Promet == Nasip Jid al Haj povezuje Južnu Nuranu s [[Bahrein (otok)|otokom Bahrein]]. Budući nasip nazvan '''Gulf Drive''' povezat će otoke Nurana s otokom [[Muharak (otok)|Muharak]] kroz sve umjetne otoke na sjeveru.<ref>{{Citiranje weba|title=map of islands|url=http://websrv.municipality.gov.bh/ppd/images/maps/SOM_bahrain.jpg|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304215207/http://websrv.municipality.gov.bh/ppd/images/maps/SOM_bahrain.jpg|archive-date=2016-03-04|access-date=2016-04-17}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Nurana}} [[Kategorija:Bahreinska otočja]] [[Kategorija:Umjetni otoci u Bahreinu]] puqzssu09ckz2gxzsc6d5d5xkll441q 0 767620 7631830 7335256 2026-11-07T07:24:56Z Flamingounicorn 243866 7631830 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | slika = | natpis_pod_slikom = | format = [[reality show]] | žanr = [[talent show]] | smislio = [[RuPaul]] | realizator = | utemeljeno_na = {{Z|SAD}} ''[[RuPaul's Drag Race All Stars]]'' | voditelj = RuPaul | žiri = RuPaul<br>[[Michelle Visage]]<br>[[Jamal Sims]] | država = | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | sezone = 1 | emisije = 12 | popis_epizoda = | trajanje_emisije = 60 minuta | produkcijska_kuća = [[World of Wonder]] | tv_kuća = [[Paramount+]]<br>[[WOW Presents Plus]] | prva_emisija = 16. kolovoza 2024. | posljednja_emisija = 25. listopada 2024. | imdb_id = tt32919055 }}'''''RuPaul's Drag Race Global All Stars''''' je [[SAD|američka]] [[televizijska serija|televizijska]] [[reality show|reality]] emisija koja je s prikazivanjem započela [[16. kolovoza]] [[2024.]] na usluzi Paramount+ u SAD-u te na [[WOW Presents Plus]] u ostatku svijeta. Emisija prikazuje povratak prethodnih natjecatelja iz raznih sezona [[Drag Race (TV serijal)|''Drag Race'' serijala]] koji se kroz razne izazove natječu za titulu pobjednika. == Produkcija == Emisija je bila najavljena u prosincu [[2022.]] godine.<ref name="globalNAJAVA">{{Citiranje weba|last=Nolfy|first=Joey|date=12. prosinca 2022.|title=RuPaul's Drag Race reveals new Global All Stars series, another chance for Jujubee to win|url=https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-global-all-stars-series/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516135436/https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-global-all-stars-series/|archive-date=16. svibnja 2024.|access-date=15. srpnja 2024.|language=engleski|website=ew.com}}</ref> U srpnju [[2024.]] je bilo najavljeno da prva sezona s prikazivanjem kreće [[16. kolovoza]]. Emisiju, kao i izvornik, vodi [[RuPaul]], a na sudačkom panelu mu se pridružuju [[Michelle Visage]] i Jamal Simis.<ref name="globalsezona1">{{Citiranje weba|last=Tangcay|first=Jazz|date=15. srpnja 2024.|title=‘RuPaul’s Drag Race Global All Stars’ to Feature Queens From 12 Countries|url=https://variety.com/2024/tv/news/rupauls-drag-race-global-all-stars-meet-the-queens-1236068993/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240715172245/https://variety.com/2024/tv/news/rupauls-drag-race-global-all-stars-meet-the-queens-1236068993/|archive-date=15. srpnja 2024.|access-date=15. srpnja 2024.|language=engleski|website=variety.com|publisher=[[Variety]]}}</ref> === Format === {{glavni|RuPaul's Drag Race#Format}} Natjecatelji emisije su razne [[drag kraljica|''drag'' kraljice]] koje se kao i u [[RuPaul's Drag Race|izvornoj emisiji]] susreću s raznim izazovima kako bi osvojili titulu pobjednika i novčanu nagradu. == Pregled emisije == [[Datoteka:Peppermint and Alyssa Edwards at Dragcon by dvsross (cropped).jpg|thumb|180px|Alyssa Edwards, pobjednica prve sezone.]] {{Pregled serije | infoA = Broj<br>natjecatelja | infoB = Pobjednica | infoC = Pratilja | boja1 = #dfae52 | poveznica1 = RuPaul's Drag Race Global All Stars#Prva sezona (2024.) | epizode1 = 12 | premijera1 = 16. kolovoza 2024. | finale1 = 25. listopada 2024. | infoA1 = 12 | infoB1 = {{nowrap|Alyssa Edwards}} | infoC1 = {{nowrap|Kitty Scott-Claus}}<hr />Kween Kong<hr />Nehellenia }} === Prva sezona (2024.) === Natjecatelji prve sezone bili su najavljeni [[15. srpnja]] [[2024.]] godine. Natječu se Alyssa Edwards iz [[RuPaul's Drag Race|američke emisije]], Athena Likis iz ''[[Drag Race Belgique]]'', Eva Le Queen iz ''Drag Race Philippines'', Gala Varo iz ''Drag Race México'', Kitty Scott-Claus iz ''[[RuPaul's Drag Race UK]]'', Kween Kong iz ''[[RuPaul's Drag Race Down Under]]'', Miranda Lebrão iz ''[[Drag Race Brasil]]'', Nehellenia iz ''[[Drag Race Italia]]'', Pythia iz ''[[Canada's Drag Race]]'', Soa de Muse iz ''[[Drag Race France]]'', Tessa Testicle iz ''[[Drag Race Germany]]'' i Vanity Vain iz ''Drag Race Sverige''.<ref name="globalsezona1"></ref> Pobjednicom sezone proglašena je Alyssa Edwards is SAD-a.<ref name="alyssa">{{Citiranje weba|last=Sim|first=Bernardo|date=30. listopada 2024.|title=Alyssa Edwards—a Global All Stars winner is born|url=https://www.out.com/gay-tv-shows/rupauls-drag-race-global-all-stars-winner-interview-alyssa-edwards|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241108175854/https://www.out.com/gay-tv-shows/rupauls-drag-race-global-all-stars-winner-interview-alyssa-edwards|archive-date=8. studenoga 2024.|access-date=8. studenoga 2024.|language=engleski|website=out.com|publisher=Out}}</ref> {{Epizode |tekst auxB = Pobjeda |tekst auxC = Eliminacija |boja = #dfae52 |broj1 = 1. |naslov1 = Global Talent Extravaganza: Part 1 |datum1 = 16. kolovoza 2024. |auxB1 = Alyssa Edwards |auxB1dio2 = Kween Kong |auxC1 = — |sadržaj1 = U prvom dijelu premijere, šestero natjecateljica prezentira svoje talente u talent showu. *Gostujuća sutkinja: [[Adriana Lima]] *Glavni izazov: Nastupiti u talent showu *Tema na modnoj reviji: [[Rajski vrt|Garden of Eden]] *Natjecatelji na pobjedničkom lipsync dvoboju: Alyssa Edwards i Kween Kong *Pjesma na lipsync dvoboju: [[Rihanna]] – "Only Girl (In The World)" |naslov2 = Global Talent Extravaganza: Part 2 |datum2 = 16. kolovoza 2024. |auxB2 = Vanity Vain |auxC2 = — |sadržaj2 = U drugom dijelu premijere, preostalih šestero natjecateljica prezentira svoje talente u talent showu. *Gostujuća sutkinja: [[Danna Paola]] *Glavni izazov: Nastupiti u talent showu *Tema na modnoj reviji: Money Makes The World Go Round *Natjecatelji na pobjedničkom lipsync dvoboju: Eva Le Queen i Vanity Vain *Pjesma na lipsync dvoboju: [[Steve Aoki]] i [[Danna Paola|Danna]] – "Paranoia" |naslov3 = International Queen Of Mystery Ball |datum3 = 23. kolovoza 2024. |auxB3 = Pythia |auxC3 = Athena Likis |sadržaj3 = U ovotjednom izazovu, kraljice su trebale predstaviti tri modne kombinacije na modnoj pisti. RuPaul proglašava Pythiu pobjednicom izazova, a Athena Likis i Soa de Muse suočavaju se u lipsync dvoboju. Nakon dvoboja, Athena postaje prva eliminirana kraljica ove sezone. *Gostujući sudac: [[Matt Rogers]] *Glavni izazov: Prezentirati tri modne kombinacije na modnoj pisti *Teme na modnoj reviji: Boss Lady in Charge, She-vil Villain i International Queen of Mystery *Natjecatelji na lipsync dvoboju: Athena Likis i Soa de Muse *Pjesma na lipsync dvoboju: [[Olivia Rodrigo]] – "Bad Idea Right?" |naslov4 = Everybody Say Love Girl Groups |datum4 = 30. kolovoza 2024. |auxB4 = Kitty Scott-Claus |auxC4 = Miranda Lebrão |naslov5 = Boobie: The Sequels |datum5 = 6. rujna 2024. |auxB5 = Kween Kong |auxC5 = Eva Le Queen |naslov6 = {{nowrap|It's 5 O'Clock Somewhere}} |datum6 = 13. rujna 2024. |auxB6 = Tessa Testicle |auxC6 = Soa de Muse |naslov7 = Snatch Game of Love |datum7 = 20. rujna 2024. |auxB7 = Kitty Scott-Claus |auxC7 = Gala Varo |naslov8 = Mmm... A Rich International Roast |datum8 = 27. rujna 2024. |auxB8 = Kitty Scott-Claus, Kween Kong |auxC8 = Pythia |naslov9 = Re-United Nations Make-Overs |datum9 = 4. listopada 2024. |auxB9 = Nehellenia |auxC9 = Vanity Vain |naslov10 = There's No Place Like Home |datum10 = 11. listopada 2024. |auxB10 = {{nowrap|Alyssa Edwards}} |auxC10 = Tessa Testicle |naslov11 = Global Lip-Sync Lalaparuza |datum11 = 18. listopada 2024. |auxB11 = Soa de Muse |auxC11 = — |naslov12 = Dance Like The World Is Watching |datum12 = 25. listopada 2024. |auxB12 = Alyssa Edwards |auxC12 = {{nowrap|Kitty Scott-Claus}} |auxC12dio2 = Kween Kong |axC12dio3 = Nehellenia }} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Drag Race}} [[Kategorija:Drag Race]] hxsll6kj8k6f1vmjf118c5h5k20mexp 7631831 7631830 2026-11-07T07:25:52Z Flamingounicorn 243866 7631831 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | slika = | natpis_pod_slikom = | format = [[reality show]] | žanr = [[talent show]] | smislio = [[RuPaul]] | realizator = | utemeljeno_na = {{Z|SAD}} ''[[RuPaul's Drag Race All Stars]]'' | voditelj = RuPaul | žiri = RuPaul<br>[[Michelle Visage]]<br>[[Jamal Sims]] | država = | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | sezone = 1 | emisije = 12 | popis_epizoda = | trajanje_emisije = 60 minuta | produkcijska_kuća = [[World of Wonder]] | tv_kuća = [[Paramount+]]<br>[[WOW Presents Plus]] | prva_emisija = 16. kolovoza 2024. | posljednja_emisija = 25. listopada 2024. | imdb_id = tt32919055 }}'''''RuPaul's Drag Race Global All Stars''''' je [[SAD|američka]] [[televizijska serija|televizijska]] [[reality show|reality]] emisija koja je s prikazivanjem započela [[16. kolovoza]] [[2024.]] na usluzi Paramount+ u SAD-u te na [[WOW Presents Plus]] u ostatku svijeta. Emisija prikazuje povratak prethodnih natjecatelja iz raznih sezona [[Drag Race (TV serijal)|''Drag Race'' serijala]] koji se kroz razne izazove natječu za titulu pobjednika. == Produkcija == Emisija je bila najavljena u prosincu [[2022.]] godine.<ref name="globalNAJAVA">{{Citiranje weba|last=Nolfy|first=Joey|date=12. prosinca 2022.|title=RuPaul's Drag Race reveals new Global All Stars series, another chance for Jujubee to win|url=https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-global-all-stars-series/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516135436/https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-global-all-stars-series/|archive-date=16. svibnja 2024.|access-date=15. srpnja 2024.|language=engleski|website=ew.com}}</ref> U srpnju [[2024.]] je bilo najavljeno da prva sezona s prikazivanjem kreće [[16. kolovoza]]. Emisiju, kao i izvornik, vodi [[RuPaul]], a na sudačkom panelu mu se pridružuju [[Michelle Visage]] i Jamal Sims.<ref name="globalsezona1">{{Citiranje weba|last=Tangcay|first=Jazz|date=15. srpnja 2024.|title=‘RuPaul’s Drag Race Global All Stars’ to Feature Queens From 12 Countries|url=https://variety.com/2024/tv/news/rupauls-drag-race-global-all-stars-meet-the-queens-1236068993/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240715172245/https://variety.com/2024/tv/news/rupauls-drag-race-global-all-stars-meet-the-queens-1236068993/|archive-date=15. srpnja 2024.|access-date=15. srpnja 2024.|language=engleski|website=variety.com|publisher=[[Variety]]}}</ref> === Format === {{glavni|RuPaul's Drag Race#Format}} Natjecatelji emisije su razne [[drag kraljica|''drag'' kraljice]] koje se kao i u [[RuPaul's Drag Race|izvornoj emisiji]] susreću s raznim izazovima kako bi osvojili titulu pobjednika i novčanu nagradu. == Pregled emisije == [[Datoteka:Peppermint and Alyssa Edwards at Dragcon by dvsross (cropped).jpg|thumb|180px|Alyssa Edwards, pobjednica prve sezone.]] {{Pregled serije | infoA = Broj<br>natjecatelja | infoB = Pobjednica | infoC = Pratilja | boja1 = #dfae52 | poveznica1 = RuPaul's Drag Race Global All Stars#Prva sezona (2024.) | epizode1 = 12 | premijera1 = 16. kolovoza 2024. | finale1 = 25. listopada 2024. | infoA1 = 12 | infoB1 = {{nowrap|Alyssa Edwards}} | infoC1 = {{nowrap|Kitty Scott-Claus}}<hr />Kween Kong<hr />Nehellenia }} === Prva sezona (2024.) === Natjecatelji prve sezone bili su najavljeni [[15. srpnja]] [[2024.]] godine. Natječu se Alyssa Edwards iz [[RuPaul's Drag Race|američke emisije]], Athena Likis iz ''[[Drag Race Belgique]]'', Eva Le Queen iz ''Drag Race Philippines'', Gala Varo iz ''Drag Race México'', Kitty Scott-Claus iz ''[[RuPaul's Drag Race UK]]'', Kween Kong iz ''[[RuPaul's Drag Race Down Under]]'', Miranda Lebrão iz ''[[Drag Race Brasil]]'', Nehellenia iz ''[[Drag Race Italia]]'', Pythia iz ''[[Canada's Drag Race]]'', Soa de Muse iz ''[[Drag Race France]]'', Tessa Testicle iz ''[[Drag Race Germany]]'' i Vanity Vain iz ''Drag Race Sverige''.<ref name="globalsezona1"></ref> Pobjednicom sezone proglašena je Alyssa Edwards is SAD-a.<ref name="alyssa">{{Citiranje weba|last=Sim|first=Bernardo|date=30. listopada 2024.|title=Alyssa Edwards—a Global All Stars winner is born|url=https://www.out.com/gay-tv-shows/rupauls-drag-race-global-all-stars-winner-interview-alyssa-edwards|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241108175854/https://www.out.com/gay-tv-shows/rupauls-drag-race-global-all-stars-winner-interview-alyssa-edwards|archive-date=8. studenoga 2024.|access-date=8. studenoga 2024.|language=engleski|website=out.com|publisher=Out}}</ref> {{Epizode |tekst auxB = Pobjeda |tekst auxC = Eliminacija |boja = #dfae52 |broj1 = 1. |naslov1 = Global Talent Extravaganza: Part 1 |datum1 = 16. kolovoza 2024. |auxB1 = Alyssa Edwards |auxB1dio2 = Kween Kong |auxC1 = — |sadržaj1 = U prvom dijelu premijere, šestero natjecateljica prezentira svoje talente u talent showu. *Gostujuća sutkinja: [[Adriana Lima]] *Glavni izazov: Nastupiti u talent showu *Tema na modnoj reviji: [[Rajski vrt|Garden of Eden]] *Natjecatelji na pobjedničkom lipsync dvoboju: Alyssa Edwards i Kween Kong *Pjesma na lipsync dvoboju: [[Rihanna]] – "Only Girl (In The World)" |naslov2 = Global Talent Extravaganza: Part 2 |datum2 = 16. kolovoza 2024. |auxB2 = Vanity Vain |auxC2 = — |sadržaj2 = U drugom dijelu premijere, preostalih šestero natjecateljica prezentira svoje talente u talent showu. *Gostujuća sutkinja: [[Danna Paola]] *Glavni izazov: Nastupiti u talent showu *Tema na modnoj reviji: Money Makes The World Go Round *Natjecatelji na pobjedničkom lipsync dvoboju: Eva Le Queen i Vanity Vain *Pjesma na lipsync dvoboju: [[Steve Aoki]] i [[Danna Paola|Danna]] – "Paranoia" |naslov3 = International Queen Of Mystery Ball |datum3 = 23. kolovoza 2024. |auxB3 = Pythia |auxC3 = Athena Likis |sadržaj3 = U ovotjednom izazovu, kraljice su trebale predstaviti tri modne kombinacije na modnoj pisti. RuPaul proglašava Pythiu pobjednicom izazova, a Athena Likis i Soa de Muse suočavaju se u lipsync dvoboju. Nakon dvoboja, Athena postaje prva eliminirana kraljica ove sezone. *Gostujući sudac: [[Matt Rogers]] *Glavni izazov: Prezentirati tri modne kombinacije na modnoj pisti *Teme na modnoj reviji: Boss Lady in Charge, She-vil Villain i International Queen of Mystery *Natjecatelji na lipsync dvoboju: Athena Likis i Soa de Muse *Pjesma na lipsync dvoboju: [[Olivia Rodrigo]] – "Bad Idea Right?" |naslov4 = Everybody Say Love Girl Groups |datum4 = 30. kolovoza 2024. |auxB4 = Kitty Scott-Claus |auxC4 = Miranda Lebrão |naslov5 = Boobie: The Sequels |datum5 = 6. rujna 2024. |auxB5 = Kween Kong |auxC5 = Eva Le Queen |naslov6 = {{nowrap|It's 5 O'Clock Somewhere}} |datum6 = 13. rujna 2024. |auxB6 = Tessa Testicle |auxC6 = Soa de Muse |naslov7 = Snatch Game of Love |datum7 = 20. rujna 2024. |auxB7 = Kitty Scott-Claus |auxC7 = Gala Varo |naslov8 = Mmm... A Rich International Roast |datum8 = 27. rujna 2024. |auxB8 = Kitty Scott-Claus, Kween Kong |auxC8 = Pythia |naslov9 = Re-United Nations Make-Overs |datum9 = 4. listopada 2024. |auxB9 = Nehellenia |auxC9 = Vanity Vain |naslov10 = There's No Place Like Home |datum10 = 11. listopada 2024. |auxB10 = {{nowrap|Alyssa Edwards}} |auxC10 = Tessa Testicle |naslov11 = Global Lip-Sync Lalaparuza |datum11 = 18. listopada 2024. |auxB11 = Soa de Muse |auxC11 = — |naslov12 = Dance Like The World Is Watching |datum12 = 25. listopada 2024. |auxB12 = Alyssa Edwards |auxC12 = {{nowrap|Kitty Scott-Claus}} |auxC12dio2 = Kween Kong |axC12dio3 = Nehellenia }} == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *{{imdb|tt32919055}} {{Drag Race}} [[Kategorija:Drag Race]] gysc7rpyyahp2l8sda84c1y48gm4o9i 0 768670 7631851 7210723 2026-11-07T08:41:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631851 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Philcoxia'' | slika = | slika_opis = | status = | phulum = [[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Lamiales]] | familia =[[Plantaginaceae]] | subfamilia = [[Gratioloideae]] | tribus =[[Gratioleae]] | genus ='''''Philcoxia''''' | genus_autorstvo = [[Peter Geoffrey Taylor|P.Taylor]] & [[Vinicius Castro Souza|V.C.Souza]] }} '''''Philcoxia''''' je biljni rod iz porodice [[Trpučevke|trpučevki]] (''[[Plantaginaceae]]'')<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331379-2 World Plants (Complete List)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240827024616/https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331379-2 |date=27. kolovoza 2024. }}, pristupljeno 16. kolovoza 2024.</ref>. Pripada mu 7 vrsta endemičnih za [[Brazil]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30078277-2 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2024.</ref>. Opisan je u Kew Bull. 55: 159, 2000<ref>[https://www.tropicos.org/name/50169122 Tropicos], pristupljeno 16. kolovoza 2024.</ref> == Opis == Ovaj rod otkriven je 2000 godine i površno nalikuje kopnenim članovima ''[[Utricularia]]'' i ''[[Genlisea]]'', i doista se u početku mislilo da je nepoznati član porodice ''[[Lentibulariaceae]]'' kada su prvi primjerci sakupljeni u Brazilu (Taylor et al. 2000.), pomnije ispitivanje biljaka otkrilo je da je ovaj rod nije blisko povezan ni s jednim od “klasičnih” rodova biljaka mesožderki. Philcoxia bez ikakve sumnje pripada plemenu [[Gratioleae]] porodice [[Plantaginaceae]] (porodica trputaca, čiji je dio ranije bio uključen u porodicu ''[[Scrophulariaceae]]''), kao što je vidljivo iz morfologije cvijeta (Taylor et al. 2000) i molekularno filogenetskih podataka (Fritsch et al., 2007; Schäferhoff et al. Čvrsti dokazi (Pereira et al., 2012.) da je ''Philcoxia'' zapravo mesožderka čini ovo prvom poznatom biljkom mesožderkom iz porodice ''Plantaginaceae''. To također znači da je mesožderka neovisno evoluirala najmanje tri puta paralelno u velikom redu dikotiledonih cvjetnica, ''[[Lamiales]]'', u samo daleko srodnim skupinama: naime u ''Philcoxia'' iz Plantaginaceae, u mesožderke ''Lentibulariaceae'' (tj. [[Pinguicula]], [[Utricularia]] i [[Genlisea]]), te u još udaljenijem [[Byblis (Plantae)|Byblis]]u iz ''[[Byblidaceae]]''.<ref>[https://cpn.carnivorousplants.org/articles/CPNv41n2p77_81.pdf A new genus of carnivorous plant], pristupljeno 17. kolovoza 2024.</ref> == Vrste == # ''[[Philcoxia bahiensis]]'' <small>V.C.Souza & Harley</small> # ''[[Philcoxia courensis]]'' <small>Scatigna</small> # ''[[Philcoxia goiasensis]]'' <small>P.Taylor</small>; [[tipična vrsta]] # ''[[Philcoxia maranhensis]]'' <small>Scatigna</small> # ''[[Philcoxia minensis]]'' <small>V.C.Souza & Giul.</small> # ''[[Philcoxia rhizomatosa]]'' <small>Scatigna & V.C.Souza</small> # ''[[Philcoxia tuberosa]]'' <small>M.L.S.Carvalho & L.P.Queiroz</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Gratioleae]] ecu8083fags5mcara90v8p6rmaibsvi 0 768679 7631587 7627344 2026-11-06T16:13:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631587 wikitext text/x-wiki Ovo je popis [[Najstariji ljudi|najstarijih ljudi]] koji su živjeli ili trenutno žive na području [[Hrvatska|Hrvatske]]. Popis je ograničen na one koji su doživjeli 107 i više godina. *Najstarija osoba, i jedina u Hrvatskoj koja je doživjela 110 godina (izuzev iseljenika) je bila Nina Valjalo (1908. – 2018.), koja je umrla u dobi od 110 godina i 115 dana. *Najstariji muškarac u povijesti Hrvatske je bio [[Josip Kršul]] (1911. – 2021.), koji je umro u dobi od 109 godina i 85 dana. *Trenutno je najstarija živuća osoba u Hrvatskoj Hilda Hećej (rođena 23. travnja 1918.) u dobi od 108 godina, a najstariji živući muškarac u Hrvatskoj je general Ivan Mišković (rođen 24. listopada 1920.) u dobi od 106 godina.<ref>{{Cite web|url=https://gerontology.fandom.com/wiki/List_of_oldest_people_from_Croatia|title=List of oldest people from Croatia|url-status=live|website=Gerontology Wiki|access-date=25 August 2025|language=en}}</ref> == Najstariji ljudi u Hrvatskoj (107+) == [[File:Josip Kršul.jpg|thumb|250px|Josip Kršul, najstariji muškarac u povijesti Hrvatske]] {{legend2|#F9F9F9|Umrli|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#99FF99|Živi|border=1px solid #AAAAAA}}<br> <!-- Does not remove this line: hack to refresh page and ages every day --><div style="display:none">{{CURRENTDAY}}</div> {|class="wikitable sortable" width=75% |- !width=1% |№ !width=25% |Ime !width=3% |Spol !width=15% |Datum rođenja !width=15% |Datum smrti !width=15% |Starost !width=25% |Mjesto rođenja !width=25% |Mjesto smrti |- !1. |Nina Valjalo<ref>{{Cite web|url=https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2018/02/baka-ministrice-obuljen-uskoro-slavi-110-rodendan/|title=Baka ministrice Obuljen uskoro slavi 110. rođendan|date=25 December 2018|website=Moje Vrijeme|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601123539/https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2018/02/baka-ministrice-obuljen-uskoro-slavi-110-rodendan/|archive-date=1 June 2022|url-status=live|access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|Ž}} |6. srpnja 1908. |29. listopada 2018. |110 godina, 115 dana |[[Vodovađa]]||[[Dubrovnik]] |- !2. |Маra Gabelica<ref>{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/mara-iz-imotskog-rodena-je-1914-najstarija-je-hrvatica-koja-je-primila-cjepivo-u-107-sam-se-cipila-onom-astrom-i-evo-me-zive-i-zdrave-jedva-cekam-i-drugu-dozu-1093771 |title=Baka Mara je rođena 1914. i najstarija je Hrvatica koja je primila cjepivo: ‘U 107. sam se cipila onom Astrom i evo me žive i zdrave. Jedva čekam drugu dozu!‘ |date=24 April 2021 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=9 October 2022}} • {{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/sjecate-se-bake-mare-iz-zmijavaca-najstarije-hrvatice-koja-je-primila-cjepivo-protiv-covida-upravo-je-proslavila-svoj-108-rodendan-vedra-vesela-i-zdrava-1222886 |title=Sjećate se bake Mare iz Zmijavaca, najstarije Hrvatice koja je primila cjepivo protiv Covida? Upravo je proslavila svoj 108. rođendan, vedra, vesela i zdrava |date=9 September 2022 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=9 October 2022}} • {{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/zagora/u-110-godini-zivota-otisla-je-najstarija-hrvatica-prezivjela-je-dva-svjetska-rata-nista-joj-nije-mogla-ni-korona-1392541 |title=U 110. godini života otišla je najstarija Hrvatica, preživjela je dva svjetska rata, ništa joj nije mogla ni korona... |date=29 May 2024 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=24 August 2024}}</ref> |{{center|Ž}} |8. rujna 1914. |27. svibnja 2024. |109 godina, 262 dana |[[Ivanbegovina]]||[[Zmijavci]] |- !3. |Marija Herman<ref>{{Cite web |url=https://www.varazdinske-vijesti.hr/drustvo/varazdinka-marija-herman-ima-107-godina-i-savjet-za-sve-ne-budite-nervozni-63902 |title=Varaždinka Marija Herman ima 107 godina i savjet za sve: "Ne budite nervozni!" |date=17 November 2022 |website=Varaždinske Vijesti |archive-url=https://web.archive.org/web/20221018080145/https://varazdinske-vijesti.hr/drustvo/varazdinka-marija-herman-ima-107-godina-i-savjet-za-sve-ne-budite-nervozni-63902 |archive-date=18 November 2022 |url-status=live |access-date=8 March 2023}}</ref> |{{center|Ž}} |23. ožujka 1915. |28. listopada 2024. |109 godina, 218 dana |[[Zadar]]||[[Gornji Kneginec]] |- !4. |Ruža Sertić<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/109-nova-godina-bake-ruze-sertic-707459|title=109. nova godina bake Ruže Sertić|date=2 January 2001|website=Večernji list|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621175258/https://www.vecernji.hr/vijesti/109-nova-godina-bake-ruze-sertic-707459|archive-date=21 June 2022|url-status=live|access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|Ž}} |16. svibnja 1893. |4. listopada 2002. |109 godina, 141 dan |[[Podlapača]]||[[Donji Andrijevci]] |- !5. |[[Josip Kršul]]<ref>{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/selce-marinac-josip-krsul-s-iwo-jime-slavi-109-rodjendan---631525.html |title=Josip danas slavi 109. rođendan! Živuća je legenda, borio se na slavnom otoku Iwo Jima, a ovih dana ima jednu važnu poruku: "Neću joj dati gušta!" |date=10 December 2020 |website=Dnevnik |archive-url=https://web.archive.org/web/20220623060630/https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/selce-marinac-josip-krsul-s-iwo-jime-slavi-109-rodjendan---631525.html |archive-date=23 June 2022 |url-status=unfit |access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|M}} |10. prosinca 1911. |5. ožujka 2021. |109 godina, 85 dana |[[Selce]]||[[Selce]] |- !6. |Аnđela Šoštarić<ref>{{Cite web |url=https://zapad.tv/andela-sostaric-iz-drenja-brdoveckog-proslavila-108-rodendan/ |title=Anđela Šoštarić iz Drenja Brdovečkog proslavila 108 rođendan |date=5 August 2021 |website=Televizija Zapad |archive-url=https://web.archive.org/web/20220309185456/https://zapad.tv/andela-sostaric-iz-drenja-brdoveckog-proslavila-108-rodendan/ |archive-date=9 March 2022 |url-status=dead |access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|Ž}} |2. kolovoza 1913. |8. svibnja 2022. |108 godina, 279 dana |[[Drenje Brdovečko]]||[[Drenje Brdovečko]] |- !7. |Јеla Kranjčić<ref>{{Cite web|url=https://archive.ph/6tEHu |title=Umrla najstarija Hrvatica |date=2 January 2001 |website=HR Monitor |archive-url=https://web.archive.org/web/20220805122645/https://archive.ph/6tEHu |archive-date=5 August 2022 |url-status=unfit |access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|Ž}} |15. ožujka 1893. |9. prosinca 2001. |108 godina, 269 dana |[[Petrijanec]]||[[Petrijanec]] |-bgcolor=99FF99 !8. |Hilda Hećej<ref>{{Citiranje weba |title=Zagrepčanka Hilda proslavila 107. rođendan: 'Hvala joj na mudrosti' |url=https://www.mirovina.hr/fotodana/zagrepcanka-hilda-proslavila-107-rodendan-hvala-joj-na-mudrosti/ |date=29 April 2025 |website= Mirovina |access-date=4 May 2024}}</ref> |{{center|Ž}} |23. travnja 1918. |'''''Živa je''''' |{{age|1918|4|23}} |[[Suhopolje]]||[[Zagreb]] |- !9. |[[Anđa Perić]]<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/news/umrla-najstarija-hrvatica-an-a-peric-u-listopadu-je-slavila-108-612880 |title=Umrla najstarija Hrvatica Anđa Perić, u listopadu je slavila 108 |date=7 February 2019 |website=24sata |archive-url=https://web.archive.org/web/20220622193949/https://www.24sata.hr/news/umrla-najstarija-hrvatica-an-a-peric-u-listopadu-je-slavila-108-612880 |archive-date=22 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|Ž}} |13. listopada 1910. |7. veljače 2019. |108 godina, 117 dana |[[Kotlenice]]||[[Kotlenice]] |- !10. |Каtarina Pucić<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/u-dobi-od-108-godina-umrla-najstarija-hrvatica-bila-je-dobri-i-vedri-duh-svog-malog-istarskog-mjesta-svjedok-burne-povijesti-zivjela-je-skromno-5978201 |title=U DOBI OD 108 GODINA UMRLA NAJSTARIJA HRVATICA Bila je dobri i vedri duh svog malog istarskog mjesta, svjedok burne povijesti, živjela je skromno |date=29 April 2017 |website=Jutarnji list |archive-url=https://web.archive.org/web/20220622202348/https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/u-dobi-od-108-godina-umrla-najstarija-hrvatica-bila-je-dobri-i-vedri-duh-svog-malog-istarskog-mjesta-svjedok-burne-povijesti-zivjela-je-skromno-5978201 |archive-date=22 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|Ž}} |19. travnja 1909. |27. travnja 2017. |108 godina, 8 dana |[[Mrkoči]]||[[Žagrići]] |- !11. |Маrija Bibulić<ref>{{Cite web|url=http://fonet.rs/magazin/35952927/nona-marija-preminula-u-108-godini.html |title=Nona Marija preminula u 108. godini|date=16 April 2021 |website=FoNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20220414200938/https://fonet.rs/magazin/35952927/nona-marija-preminula-u-108-godini.html |archive-date=14 April 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|Ž}} |5. lipnja 1913. |16. travnja 2021. |107 godina, 315 dana |[[Vabriga]]||[[Poreč]] |-bgcolor=99FF99 !12. |Zita Tomašić<ref>{{Citiranje weba|title=ČESTITAMO Zita Tomašić iz Kravarskoga proslavila spektakularni 107. rođendan!|url=https://www.kronikevg.com/cestitamo-zita-tomasic-iz-kravarskoga-proslavila-spektakularni-107-rodendan/|website=Kronike Velike Gorice|date=19 December 2025|access-date=25 December 2025|language=hr}}</ref> |{{center|Ž}} |19. prosinca 1918. |'''''Živa je''''' |{{age|1918|12|19}} |[[Pačetin]]||[[Kravarsko]] |- !13. |Маrgarita Dorkin<ref>{{Cite web|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/zadar-plus/margarita-dorkin-najstarija-stanovnica-preka-proslavila-106-rodendan-1134215 |title=Margarita Dorkin, najstarija stanovnica Preka, proslavila 106. rođendan!|date=11 October 2021|website=Slobodna Dalmacija|url-status=live|access-date=12 October 2022}} • {{Cite web |url=https://www.nasiskolji.hr/2022/10/10/najstarija-precanka-sretan-107-rodendan-draga-teta-rita/ |title=NAJSTARIJA PREČANKA Sretan 107. rođendan, draga teta Rita! |date=10 October 2022 |website=Naši školji |url-status=live |access-date=12 October 2022}}</ref> |{{center|Ž}} |10. listopada 1915. |16. svibnja 2023. |107 godina, 218 dana |[[Preko]]||[[Preko]] |- !14. |Аnte Toni Beritić<ref>{{Cite web|url=https://slobodnadalmacija.hr/kultura/kako-zivit-39-108-godina-i-pri-tome-pivat-39-i-smijat-39-se-sve-ce-vam-to-ispovidit-39-sjor-toni-u-svome-libru-623915 |title=Kako živit' 108 godina, i pri tome pivat' i smijat' se... sve će vam to ispovidit' šjor Toni u svome libru |date=19 September 2019 |website=Slobodna Dalmacija |archive-url=https://web.archive.org/web/20220622141356/https://slobodnadalmacija.hr/kultura/kako-zivit-39-108-godina-i-pri-tome-pivat-39-i-smijat-39-se-sve-ce-vam-to-ispovidit-39-sjor-toni-u-svome-libru-623915 |archive-date=22 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|М}} |14. siječnja 1895. |27. srpnja 2002. |107 godina, 194 dana |[[Vrboska]]||[[Vrboska]] |- !15. |Dora Sukanec<ref>{{Cite web|url=https://www.zagrebonline.hr/umrla-najstarija-zagrepcanka-107-godisnja-dora-sukanec/ |title=Umrla najstarija Zagrepčanka Dora Sukanec |date=30 July 2010 |website=Zagreb Online |archive-url=https://web.archive.org/web/20220408012637/https://www.zagrebonline.hr/umrla-najstarija-zagrepcanka-107-godisnja-dora-sukanec/ |archive-date=8 April 2022 |url-status=live |access-date=8 October 2022}}</ref> |{{center|Ž}} |1. veljače 1903. |29. srpnja 2010. |107 godina, 178 dana |[[Hrženica]]||[[Utrina]] |- !16. |Ivka Brčić<ref>{{Citiranje weba|date=21 February 2026|title=Živjeli, gospođo Ivka! Ima 107 godina, a i dalje brine o cvijeću|url=https://www.24sata.hr/news/zivjeli-gospodo-ivka-ima-107-godina-a-i-dalje-obraduje-vrt-1109736|access-date=26 May 2026|website=24sata|language=hr}}</ref> |{{center|Ž}} |21. veljače 1919. |29. lipnja 2026. |107 godina, 128 dana |[[Tijarica]]||[[Zagreb]] |- !17. |Božo Kralj<ref>{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/konavle/dundo-bozo-kralj-veteran-iz-pridvorja-prezivio-je-sest-drzava-i-tri-rata-ronio-u-podmornici-i-mjerio-vrijeme-no-uvijek-se-vracao-bastini-1221217 |title=Dundo Božo Kralj, veteran iz Pridvorja: Preživio je šest država i tri rata, ‘ronio‘ u podmornici i mjerio vrijeme, no uvijek se vraćao baštini |date=3 September 2022 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=9 October 2022}} • {{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/konavle/najstariji-konavljanin-u-krugu-obitelji-zakoracio-u-108-godinu-zivota-dundo-bozo-sretan-rodendan-1231234 |title=Najstariji Konavljanin u krugu obitelji zakoračio u 108. godinu života: Dundo Božo, sretan rođendan! |date=10 October 2022 |website=Slobodna Dalmacija |url-status=live |access-date=12 October 2022}} • {{Cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-108-godini-zivota-preminuo-je-bozo-kralj-kao-meteorolog-dhmz-a-radio-je-67-godina-1653614 |title=U 108. godini života preminuo je Božo Kralj, kao meteorolog DHMZ-a radio je 67 godina |date=31 January 2023 |website=Večernji list |url-status=live |access-date=5 February 2023}}</ref> |{{center|М}} |9. listopada 1915. |30. siječnja 2023. |107 godina, 113 dana |[[Pridvorje]]||[[Pridvorje]] |- !18. |Tomica Mudrinić<ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=863989 |title=Baka Tomica proslavila 107. rođendan sa šalom Hajduka oko vrata |date=22 December 2015 |website=INDEX |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630034204/https://www.index.hr/sport/clanak/baka-tomica-proslavila-107-rodjendan-sa-salom-hajduka-oko-vrata/863989.aspx |archive-date=30 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|Ž}} |21. prosinca 1908. |31. ožujka 2016. |107 godina, 101 dan |[[Bogatić (Promina)|Bogatić]]||[[Kaštel Novi]] |-bgcolor=99FF99 !19. |Antonija Pauker<ref>{{Citiranje weba |title=Antonija Pauker slavi 107 godina: Pokretna je, ne pije lijekove |url=https://nizagorjemalo.hr/luc/antonija-pauker-slavi-107-godina-pokretna-je-ne-pije-lijekove/ |date=16 June 2026 |website= Ni Zagorje malo |access-date=6 July 2026}}</ref> |{{center|Ž}} |15. lipnja 1919. |'''''Živa je''''' |{{age|1919|6|15}} |[[Zagreb]]||[[Zagorska Sela]] |- !20. |Ivan Jaklič<ref>{{Cite web |url=https://www.dnevnik.si/224801 |title=Umrl je najstarejši Hrvat, sicer rojen v Ljubljani |date=24 January 2007 |website=Dnevnik |url-status=unfit |archive-url=https://web.archive.org/web/20201025144128/https://www.dnevnik.si/224801 |archive-date=25 October 2020 |access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|М}} |4. prosinca 1899. |21. siječnja 2007. |107 godina, 48 dana |[[Ljubljana]]||[[Omišalj]] |- !21. |Јоsipa Talan<ref>{{Cite web|url=https://www.varazdinske-vijesti.hr/crna-kronika/preminula-najstarija-stanovnica-varazdinske-zupanije-josipa-talan-30287 |title=Preminula najstarija stanovnica Varaždinske županije Josipa Talan|date=3 April 2019 |website=Varaždinske Vijesti |archive-url=https://web.archive.org/web/20220622124642/https://www.varazdinske-vijesti.hr/crna-kronika/preminula-najstarija-stanovnica-varazdinske-zupanije-josipa-talan-30287 |archive-date=22 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|Ž}} |17. veljače 1912. |2. travnja 2019. |107 godina, 44 dana |[[Natkrižovljan]]||[[Natkrižovljan]] |- !22. |Izolda Krmpotić<ref>{{Cite web|url=https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2014/10/preminula-izolda-krmpotic-107-najstarija-hrvatica/ |title=Preminula Izolda Krmpotić (107), najstarija Hrvatica |date=6 October 2014 |website=Moje Vrijeme |archive-url=https://web.archive.org/web/20220621054213/https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2014/10/preminula-izolda-krmpotic-107-najstarija-hrvatica/ |archive-date=21 June 2022 |url-status=live |access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|Ž}} |2. rujna 1907. |13. rujna 2014. |107 godina, 11 dana |[[Jastrebarsko]]||[[Zagreb]] |- !23. |Каta Čavić<ref>{{Cite web|url=https://www.zadarskilist.hr/clanci/07112008/najstarija-zadranka-kata-cavic-proslavila-107-rodendan |title=Najstarija Zadranka Kata Čavić proslavila 107. rođendan |date=7 November 2008 |website=Zadarski list |archive-url=https://web.archive.org/web/20220621055359/https://www.zadarskilist.hr/clanci/07112008/najstarija-zadranka-kata-cavic-proslavila-107-rodendan |archive-date=21 June 2022 |url-status=unfit |access-date=9 October 2022}}</ref> |{{center|Ž}} |6. studenog 1901. |14. studenog 2008. |107 godina, 8 dana |[[Starigrad]]||[[Starigrad]] |} == Najstariji hrvatski iseljenici (108+) == <!-- Does not remove this line: hack to refresh page and ages every day --><div style="display:none">{{CURRENTDAY}}</div> {|class="wikitable sortable" width=75% |- !width=1% |№ !width=25% |Ime !width=3% |Spol !width=15% |Datum rođenja !width=15% |Datum smrti !width=15% |Starost !width=25% |Mjesto rođenja !width=25% |Mjesto smrti |- !1. |[[Jelisaveta Veljković]]<ref>{{Citiranje weba|date=2023-03-31|title=Jelisaveta Veljković|url=https://longeviquest.com/supercentenarian/jelisaveta-veljkovic/|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=LongeviQuest|language=en}}</ref> |{{center|Ž}} |18. srpnja 1904. |20. listopada 2016. |112 godina, 94 dana |[[Ravna Gora (općina)|Ravna Gora]]||{{ZD+X/S|SRB}} |- !2. |Margherita Buttiri<ref>{{Citiranje weba|date=2021-08-01|title=Margherita Buttiri|url=https://longeviquest.com/supercentenarian/margherita-buttiri/|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=LongeviQuest|language=en}}</ref> |{{center|Ž}} |8. svibnja 1908. |23. lipnja 2020. |112 godina, 46 dana |[[Rovinj]]||{{ZD+X/I|KAN}} |- !3. |Мilka Bauković<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-27|title=U 111. godini života, preminula Banijka Milka Bauković Radivojević|url=https://banija.rs/banija/26224-u-111-godini-zivota-preminula-banijka-milka-baukovic-radivojevic.html|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=Banija Online|language=sr}}</ref> |{{center|Ž}} |5. veljače 1915. |23. siječnja 2026. |110 godina, 352 dana |[[Papići]]||{{ZD+X/S|SRB}} |- !4. |Marija Ruljančić<ref>{{Citiranje weba|date=2023-06-14|title=Marija Ruljančić|url=https://longeviquest.com/supercentenarian/marija-ruljancic/|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=LongeviQuest|language=en}}</ref> |{{center|Ž}} |14. lipnja 1913. |18. svibnja 2024. |110 godina, 339 dana |[[Vis]]||{{ZD+X/I|AUS}} |- !5. |Hermina Dunz<ref>{{Citiranje weba|date=2008-06-19|title=Umrla najstarija Austrijanka, rođena u Zagrebu|url=https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/umrla-najstarija-austrijanka-rodzena-u-zagrebu.html|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=Dnevnik}}</ref> |{{center|Ž}} |24. veljače 1898. |14. lipnja 2008. |110 godina, 111 dana |[[Zagreb]]||{{ZD+X/A|AUT}} |- !6. |Caroline Pullar<ref>{{Citiranje weba|date=2022-02-27|title=Caroline Pullar|url=https://longeviquest.com/supercentenarian/caroline-pullar/|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=LongeviQuest|language=en-US}}</ref> |{{center|Ž}} |9. studenog 1908. |16. veljače 2019. |110 godina, 89 dana |[[Mrežnički Brig]]||{{ZD+X/S|SAD}} |- !7. |Ezio Ongaro<ref>{{Citiranje novina|date=2012-03-04|title=Ezio Ongaro, a 104 anni in prima fila|language=it|work=Il Giornale|url=https://www.ilgiornale.it/news/milano/ezio-ongaro-104-anni-fila.html|access-date=2026-09-06|archive-date=12. ožujka 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230312175039/https://www.ilgiornale.it/news/milano/ezio-ongaro-104-anni-fila.html|url-status=bot: unknown}}</ref> |{{center|М}} |20. lipnja 1907. |12. travnja 2017. |109 godina, 296 dana |[[Labin]]||{{ZD+X/I|ITA}} |- !8. |Anna Dodić<ref>{{Citiranje novina|date=2010-03-14|title=Anna Dodic ved. Bursich, 109 anni|language=it|work=Senza Titolo - Il Piccolo|url=https://ricerca.gelocal.it/ilpiccolo/archivio/ilpiccolo/2010/03/14/NZ_06_1_DO.html|access-date=2026-09-06|archive-date=26. veljače 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226110635/https://ricerca.gelocal.it/ilpiccolo/archivio/ilpiccolo/2010/03/14/NZ_06_1_DO.html|url-status=bot: unknown}}</ref> |{{center|Ž}} |31. listopada 1900. |13. ožujka 2010. |109 godina, 133 dana |[[Pula]]||{{ZD+X/I|ITA}} |- !9. |Anna Zupičić<ref>{{Citiranje weba|date=2011-02-02|title=Grande festa per zia Anna, 109 anni portati con grinta|url=https://www.lanuovasardegna.it/regione/2011/02/02/news/grande-festa-per-zia-anna-109-anni-portati-con-grinta-1.3349777|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=La Nuova Sardegna|language=it}}</ref> |{{center|Ž}} |30. siječnja 1902. |2. lipnja 2011. |109 godina, 123 dana |[[Rijeka]]||{{ZD+X/I|ITA}} |- !10. |John Pribanić<ref>{{Citiranje weba|date=2018-06-01|title=John Pribanic (1909–2018)|url=https://ambruso.com/memorials/pribanic-john/3527045|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=Obituary|language=en}}</ref> |{{center|М}} |22. lipnja 1909. |31. svibnja 2018. |108 godina, 343 dana |[[Zdenac (Tounj)|Zdenac]]||{{ZD+X/S|SAD}} |- !11. |Domenica Bernetti<ref>{{Citiranje weba|date=2025-02-28|title=Le 108 candeline di Domenica: vive a Narni ed è la più longeva dell'Umbria|url=https://www.lanazione.it/umbria/le-108-candeline-di-domenica-vive-a-narni-ed-e-la-piu-longeva-dellumbria-e8e0166b|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=La Nazione|language=it}}</ref> |{{center|Ž}} |20. veljače 1917. |25. siječnja 2026. |108 godina, 339 dana |[[Zadar]]||{{ZD+X/I|ITA}} |- !12. |Mercede Salvi<ref>{{Citiranje weba|date=2025-01-15|title=Addio a Mercede, la padovana più anziana: aveva 108 anni|url=https://www.mattinopadova.it/cronaca/monselice-morta-centenaria-ohgfyg61|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=Il Mattino di Padova|language=it}}</ref> |{{center|Ž}} |8. travnja 1916. |13. siječnja 2025. |108 godina, 280 dana |[[Nova Vas (Poreč)|Nova Vas]]||{{ZD+X/I|ITA}} |- !13. |Antonia Paliaga<ref>{{Citiranje weba|date=2021-02-19|title=Trieste, la battaglia di Antonia: a 107 anni sconfigge il Covid-19|url=https://www.ilpiccolo.it/cronaca/trieste-la-battaglia-di-antonia-a-107-anni-sconfigge-il-covid-19-u570qebo|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=Il Piccolo|language=it}}</ref> |{{center|Ž}} |20. srpnja 1913. |12. ožujka 2022. |108 godina, 235 dana |[[Rovinj]]||{{ZD+X/I|ITA}} |- !14. |Lucia Smilović |{{center|Ž}} |16. lipnja 1906. |3. siječnja 2015. |108 godina, 201 dan |[[Pula]]||{{ZD+X/I|ITA}} |- !15. |Adela Ivančová<ref>{{Citiranje weba|date=1993-08-31|title=107-ročná A. Ivančová|url=https://www.pammap.sk/redakcie-a-tlacove-agentury/tasr/tasr-zbierka-k-dejinam-kosic/1993/45423001?|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=Tlačová agentúra Slovenskej republiky|language=sk}}</ref> |{{center|Ž}} |31. kolovoza 1886. |13. siječnja 1995. |108 godina, 135 dana |[[Križevci]]||{{ZD+X/I|SVK}} |- !16. |Maria Sindici<ref>{{Citiranje weba|date=2016-01-16|title=Maria Sindici compie 108 anni: è la più anziana di Udine|url=https://www.udinetoday.it/cronaca/maria-sindici-anziana-piu-udine-compie-anni.html|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=Udine Today|language=it}}</ref> |{{center|Ž}} |15. siječnja 1908. |11. ožujka 2016. |108 godina, 56 dana |[[Pula]]||{{ZD+X/I|ITA}} |- !17. |Antonia Bertotto<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-07|title=Antonia Bertotto è morta a 108 anni: era la donna più anziana di Bologna|url=https://www.ilrestodelcarlino.it/bologna/cronaca/antonia-bertotto-14b33e54|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=Il Resto del Carlino|language=it}}</ref> |{{center|Ž}} |14. siječnja 1914. |5. ožujka 2022. |108 godina, 50 dana |[[Cres (grad)|Cres]]||{{ZD+X/I|ITA}} |- !18. |Mileva Grbić<ref>{{Citiranje weba|date=2009-11-14|title=Najstarija dama u Srbiji|url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/284061/najstarija-dama-u-srbiji.html|url-status=live|access-date=2026-09-06|website=RTS|language=sr}}</ref> |{{center|Ž}} |15. rujna 1902. |31. listopada 2010. |108 godina, 46 dana |[[Rajčići (Novska)|Rajčići]]||{{ZD+X/S|SRB}} |} == Izvori == {{reflist}} [[Kategorija:Najstariji ljudi]] [[Kategorija:Popisi osoba (Hrvatska)]] ca1lp2v3tlot138jtnbyl3w3igqr9yw 0 771081 7631647 7037446 2026-11-06T19:19:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631647 wikitext text/x-wiki '''Nihon Hidankyo''', odnosno '''Japanska konfederacija organizacija oboljelih od atomske i hidrogenske bombe''' ([[japanski|jap]]. 日本原水爆被害者団体協議会, ''Nihon gensuibaku higaisha dantai kyōgi-kai''), [[organizacija]] je koju su osnovale [[hibakusha|hibakushe]] (osobe preživjele [[Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija|pad atomske bombe]]) godine [[1956.]] s ciljem vršenja pritiska na [[Vlada Japana|japansku vladu]] da poboljša potporu žrtvama i lobiranja na vlade država za ukidanje [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Aktivnosti organizacije uključivale su: pružanje tisuća iskaza [[svjedok]]a, izdavanje [[rezolucija]] i javnih [[apel]]a te slanje godišnjih izaslanstava u razne međunarodne organizacije, uključujući [[UN|Ujedinjene narode]], da zagovaraju globalno [[nuklearno razoružanje]]. Ova je organizacija dobila [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 2024. godine »za svoje napore da postigne svijet bez nuklearnog oružja i za demonstriranje svjedočenjem svjedoka da se nuklearno oružje nikada više ne smije upotrijebiti«.<ref>[https://www.nobelprize.org/prizes/peace/2024/press-release/ The Nobel Peace Prize 2024 – Press release] nobelprize.org Preuzeto 12. listopada 2024.</ref> == Povijest == Nihon Hidankyo nacionalna je organizacija koju čine skupine preživjelih žrtava [[Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija|atomske bombe iz Hirošime i Nagasakija]] u svakoj [[Japanske prefekture|prefekturi]]. [[Nuklearne padavine]] nastale prilikom nuklearne eksplozije u [[Castle Bravo|Castle Bravu]], prilikom testiranja [[termonuklearno oružje|termonuklearnoga oružja]] koje su 1954. provele [[Sjedinjene Države]] na [[Bikini (atol)|atolu Bikini]], izazvale su akutni radijacijski sindrom kod [[stanovnik]]a susjednih [[atol]]a i 23 člana posade [[japan]]skog [[ribarstvo|ribarskog]] [[brod]]a ''Daigo Fukuryū Maru''. To je dovelo do formiranja Japanskog vijeća protiv atomskih i hidrogenskih bombi u [[Hirošima|Hirošimi]] sljedeće godine. Nadahnuti i podržani ovim pokretom, preživjeli od atomske bombe osnovali su Nihon Hidankyo 10. kolovoza 1956., na drugoj godišnjoj konferenciji vijeća u [[Nagasaki]]ju. Međutim, [[solidarnost]] pokreta bila je ugrožena kada se vijeće aktivno uključilo u pokret protiv [[SAD]]-a i Japanskog sigurnosnog sporazuma zajedno s lijevo orijentiranom Japanskom socijalističkom strankom [[1959.]] godine.<ref>[https://www.hiroshimapeacemedia.jp/?p=26262 Hiroshima Records] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241110174131/https://www.hiroshimapeacemedia.jp/?p=26262 |date=10. studenoga 2024. }} hiroshimapeacemedia.jp Preuzeto 12. listopada 2024.</ref> Velik broj pristaša povukao se iz vijeća, a uz potporu konzervativnih liberalnih demokrata, osnovana je nova organizacija, koju je vodio Masatoshi Matsushita, vođa nepokolebljivo antikomunističke Demokratske socijalističke stranke. Godine [[1961.]], kada je [[Sovjetski Savez]] nastavio [[nuklearni pokus|nuklearne pokuse]], komunističko krilo Vijeća odbilo ih je osuditi, što je dovelo do ozbiljnih unutarnjih napetosti. To je dovelo do daljnjeg [[raskol]]a u pokretu, sa skupinom koju podržava Japanska socijalistička stranka koja osuđuje nuklearne pokuse bilo koje nacije koja se odvojila kao novo vijeće. Ove napetosti unutar [[antinuklearni pokret|antinuklearnih pokreta]] dovele su do podjele nekih prefekturalnih Hidankyoa i na lokalnoj razini, kao što je [[Hirošima]], gdje postoje Hidankyoi s podrškom Socijalističke partije i Komunističke partije s istim imenom. Sama nacionalna organizacija odlučila je ne pridružiti se političkim pokretima [[1965.]] godine, nakon što su postali visoko ispolitizirani.<ref>[https://www.nishinippon.co.jp/item/n/630110/ 被団協機能不全に　「はっちゃん」の努力　原爆を背負って(42)] nishinippon.co.jp Preuzeto 12. listopada 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Nobelova nagrada za mir}} [[Kategorija:Udruge za zaštitu ljudskih prava]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Politika Japana]] lzk73gohvfq1nfg82m4cndtcgqelit2 0 774984 7631671 7341998 2026-11-06T20:44:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631671 wikitext text/x-wiki '''Nizozemska jezična unija''' ([[nizozemski jezik|niz.]] ''Nederlandse Taalunie'') je međunarodna organizacija koja se bavi [[Nizozemski jezik|nizozemskim jezikom]]. Organizaciju su [[9. rujna]] [[1980.]] osnovali predstavnici [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Belgija|Belgije]], a [[2005.]] se, kao pridruženi član, u rad organizacije uključio i [[Surinam]]. == Standardni jezik == Jedan od najvažnijih zadataka Nizozemske jezične unije je standardizacija [[Nizozemski jezik|nizozemskog jezika]] na međunarodnoj razini. Godine [[1995.]] Unija je pokrenula reformu [[pravopis]]a [[Nizozemski jezik|nizozemskog jezika]] s naglaskom na reformi [[interfiks]]a u velikom broju složenica. Najpoznatija je Unijina publikacija ''Woordenlijst Nederlandse taal'' ('Popis riječi u nizozemskom jeziku'), uobičajeno zvana ''Groene boekje'' ('Zelena knjižica'), koja je službena pravopisna i gramatička referencija za [[nizozemski jezik]]. Najnovija inačice publikacije (objavljena [[2005.]]) nije najbolje prihvaćena zbog izmjena u pravopisu, reformiranom [[1996.]] U [[Prosinac|prosincu]] [[2005.]] većina nizozemskih medija najavila je bojkot ovog pravopisa. Unija je u [[Kolovoz|kolovozu]] [[2006.]] izdala Bijelu knjigu s različitim uputama vezanim za službeni pravopis. Trenutno su u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] u uporabi oba pravopisa – zeleni u školama i drugim institucijama, a bijeli u tiskanim medijima i na [[Televizija|televiziji]]. U [[Belgija|Belgiji]] je slična reforma prihvaćena bez većeg otpora javnosti.<ref>{{Citiranje weba|title=Taalunie - Union for the Dutch Language - Taalunie|url=https://taalunie.org/informatie/112/taalunie-union-for-the-dutch-language|access-date=2024-12-03|website=taalunie.org|language=nl}}</ref> == Rječnici == Unija izdaje [[rječnik]] ''Van Dale'' koji je prihvaćen kao službeni [[rječnik]] nizozemskog jezika. Ima tri toma (A – I, J – R, S – Z) , a dopunjava se svakih 7 – 8 godina. Četrnaesto izdanje ovog rječnika objavljeno je [[2005.]] godine. Drugi rječnik je ''Woordenboek der Nederlandsche Taal'' u kojemu su riječi korištene od [[1500.]] do danas. Rad na rječniku započeo je još [[1864.]], a završen je [[1998.]] kada je objavljen njegov zadnji, 43. tom. Rječnik ima oko {{broj|400 000}} riječi i {{broj|49 225}} izraza, a poslagani tomovi rječnika zauzimaju prostor od tri metra. Godine [[2001.]] objavljena su tri dodatna toma s riječima nastalima u 20. stoljeću koje nisu bile uvrštene u objavljene tomove. Ovaj je rječnik izdao Institut za nizozemski jezik (niz. ''Instituut voor Nederlandse Lexicologie'') i dostupan je i na [[internet]]u. == Organizacija == Unija je aktivna i u [[Indonezija|Indoneziji]] i [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], državama koje imaju povijesne veze s nizozemskim jezikom. Jedini zadatak unije je promocija [[Nizozemski jezik|nizozemskog jezika]] i književnosti pa se ne može usporediti s organizacijama kao što su [[Zajednica država portugalskog govornog područja|Zajednica država portugalskog govornog područja]], [[Frankofonija]] ili [[Organizacija iberoameričkih država]]. == Članice == {| class="wikitable" !članica !vrsta članstva |- |{{Z|BEL}} [[Belgija]] |''punopravna članica'' |- |{{Z|NIZ}} [[Nizozemska]] |''punopravna članica'' |- |{{Z|SUR}} [[Surinam]] |''pridruženi član'' |- |{{Z|ARU}} [[Aruba]] |''kandidat za članstvo'' |- |{{Z|CUR}} [[Curaçao]] |''kandidat za članstvo'' |- |{{Z|SXM}} [[Sveti Martin (otok)|Sveti Martin]] |''kandidat za članstvo'' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20121011223939/http://taalunieversum.org/taalunie/ Službena mrežna stranica] [[Kategorija:Nizozemski jezik]] [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] k1nys24vslqk5a5aj6te02zqgwyy5qm 0 776562 7631785 7439357 2026-11-07T02:13:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631785 wikitext text/x-wiki {{Infookvir bitka |naziv = Opsada Žepe |sukob = Rat u Bosni i Hercegovini |slika = [[slika:Žepa.jpg|300px]] |opis slike = [[Žepa]] |vrijeme = Ljeto 1992.<ref name=":4" />{{efn|Točan datum početka opsade nije poznat}}– 26. srpnja 1995. |mjesto = {{coord|43|57|N|19|07|E|display=title}} {{Z|BIH|1995}} [[Žepa]], [[Istočna Bosna]] |povod = |teritorij = [[Republika Srpska]] osvaja Žepsku enklavu |ishod = Pobjeda [[VRS]] |strana1 = {{Z+X|RS}} |strana2 = {{plainlist| * {{Z+X|BIH|1995}} * {{Z+X|UN}} <small>(1995.)</small> * {{Z+X|NATO}} <small>(1995.)</small> }} |zapovjednik1 = {{plainlist| * {{Z|RS}} [[Ratko Mladić]] * {{Z|RS}} [[Zdravko Tolimir]] * {{Z|RS}} [[Radislav Krstić]] * [[slika:Flag of the Serb Volunteer Guard.svg|16px]] [[Željko Ražnatović]]}} |zapovjednik2 = {{plainlist| * [[slika:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Mustafa Palić]]{{predaja}} * {{Z|BIH|1992}} [[Hamdija Torlak]]{{predaja}}<ref>{{Citation |title=Bosnia – Zepa Surrender To Mladic/ Refugees |url=https://www.youtube.com/watch?v=iO4EtgwjJkk |language=en |access-date=2022-09-24}}</ref><ref>{{Citation |title=Žepa 20/7/95 – Pregovori: Ratko Mladić, Hamdija Torlak, Benjamin Kulovac |url=https://www.youtube.com/watch?v=tbWk9o85y1c |language=en |access-date=2022-09-24}}</ref> * [[slika:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Mehmed Hajrić]]{{Executed}}<ref name=":2" /><ref name=":0" /> * [[slika:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Avdo Palić]]{{Executed}}<ref name=":2" /><ref name=":0" /> * [[slika:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Amir Imamović]]{{Executed}}<ref name=":2" /><ref name=":0" /><ref>{{Cite news |last=Sorguc |first=Albina |date=6 July 2020 |title=As Srebrenica is Remembered, Zepa’s War Victims Feel Forgotten |pages=1 |work=[[BalkanInsight]] |url=https://balkaninsight.com/2020/07/06/as-srebrenica-is-remembered-zepas-war-victims-feel-forgotten/?adlt=strict&toWww=1&redig=9261E008373B48FFBB2ABFDE02C8CBCB}}</ref> }} |postrojbe1 = ... |postrojbe2 = ... |jačina1 = {{Z|RS}} nepoznato |jačina2 = {{plainlist| * [[slika:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] 1500 vojnika * {{Z|UN}} 79 ukrajinskih vojnika * {{Z|NATO|1995}} Zračna podrška }} |gubitci1 = {{Z|RS}} nepoznato |gubitci2 = [[slika:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] nepoznato |bilješke = }} [[Datoteka:Map_20_-_Bosnia_-_Srebrenica-Cerska,_January_1993.jpg|mini|desno|300px|Istočnobosansko ratište u siječnju 1993.]] [[Datoteka:Srebrenica_-_Cerska,_March_-_April_1993.jpg|mini|desno|300px|Istočnobosansko ratište u travnju i ožujku 1993.]] '''Opsada Žepe''' je bila je trogodišnja [[opsada]] malog bosanskog mjesta [[Žepa]] koja je trajala od ljeta 1992. do srpnja 1995. godine tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].<ref name=":0">{{Cite news |date=28 July 2016 |title=Day of Remembrance of the killed Fighters and Civilians in Žepa |pages=1 |work=[[SarajevoTimes]] |url=https://sarajevotimes.com/day-remembrance-killed-fighters-civilians-zepa/?adlt=strict&toWww=1&redig=25BB768477224270B9BABAFE956856B5}}</ref><ref name=":4">{{Cite news |last=L. Braley |first=Bruce |date=29 July 2008 |title=Remembering the U.N. Safe Haven of Zepa – Bosnia and Herzegovina |work=Advisory Council for Bosnia and Herzegovina |url=https://www.acbih.org/remembering-the-u-n-safe-haven-of-zepa-bosnia-and-herzegovina/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250104003828/https://www.acbih.org/remembering-the-u-n-safe-haven-of-zepa-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=4. siječnja 2025. |access-date=4. siječnja 2025. |url-status=dead}}</ref> U početku je bio pod opsadom [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), a kasnije [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]].{{Sfn|Ramet|2006|p=382}} Tijekom cijele opsade Žepa je bila dio veze [[Srebrenica]] – Žepa u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. Od travnja 1992. do veljače 1993. godine, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] i civili Žepe uspješno su pružali otpor [[Vojska Republike Srpske|vojsci Republike Srpske]] primjenom [[Gerilsko ratovanje|gerilskog ratovanja]].{{sfn|ICTY, 30 June 2006|p=39}}<ref name=":5">{{Cite web |last=R. Nation |first=Craig |date=August 2003 |title=WAR IN THE BALKANS, 1991–2002 |url=https://apps.dtic.mil/sti/pdfs/ADA418587.pdf |page=178}}</ref> Međutim, u ožujku 1993. general [[Vojska Republike Srpske|VRS]] [[Ratko Mladić]] naredio je snagama bosanskih Srba koje su opsjedale grad da pokrenu veliki protunapad.<ref name=":5" /> Napad je rezultirao time da su bosanski Srbi zauzeli 80 posto teritorija srebreničke enklave koju je nekoć držala 28. divizija ARBiH.{{Sfn|Ingrao|2012|p=218}} Zbog ovog napada Žepa je bila potpuno zasebna enklava, odvojena od Srebrenice. Dana 16. travnja 1993., [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 819|Rezolucijom 819 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]], enklava [[Srebrenica]] proglašena je [[Zaštićene zone Ujedinjenih naroda|"zaštićenom zonom UN-a"]] . Dana 6. svibnja 1993., [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 824|Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 824]] dodala je Žepu i druge gradove na popis "zaštićenih zona UN-a"<ref name=":5" /> pod zaštitom samo 79 [[Ukrajinska vojska|ukrajinskih mirovnjaka]].<ref name=":3" /> Bosanski Srbi su 25. srpnja 1995. godine, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića i [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]], pokrenuli ofenzivu na 285. laku brdsku brigadu, kojom je zapovijedao [[Avdo Palić]], 14 dana nakon pada Srebrenice. Ofenziva je nazvana "'''Operacija Stupčanica 95'''", zauzimanje Žepe je imalo za posljedicu 800 izbjeglica i smrt 116 osoba.<ref>{{Citiranje weba|last=Velma Šarić|date=4 May 2012|title=Demographics of Bosnian War Set Out|url=http://iwpr.net/report-news/demographics-bosnian-war-set-out|access-date=22 March 2013|publisher=Institute for War & Peace Reporting|archive-date=6. listopada 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006124143/http://iwpr.net/report-news/demographics-bosnian-war-set-out|url-status=dead}}</ref> Za razliku od Srebrenice, zapovjednik mirovne jedinice, [[Ukrajina|ukrajinski]] časnik {{Međujezična poveznica|Mykola Verkhokhliad|uk|Верхогляд Микола Якович}} nije dopustio da ih preuzmu Mladićeve snage, već je u pregovorima s generalom Mladićem osigurao evakuaciju civila iz Žepe u konvoju UN-a, čime su pomogli spasiti preko 10.000 bošnjačkih civila.<ref name=":6">{{Cite web |last=USCC |first=Press service |date=2021-09-06 |title=Ukrainian intelligence or how the wise is ruling the stars – Ukrainian Security and Cooperation Center |url=https://uscc.org.ua/en/ukrainian-intelligence-or-how-the-wise-is-ruling-the-stars/ |access-date=2023-01-19 |website=uscc.org.ua |language=en-GB |archive-date=2. siječnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240102072908/https://uscc.org.ua/en/ukrainian-intelligence-or-how-the-wise-is-ruling-the-stars/ |url-status=dead }}</ref><ref name=":7">{{Cite web |title=Миротворець Микола Верхогляд: "Я сказав Младічу, що політики його здадуть" |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2011/07/25/47112/ |access-date=2023-01-19 |website=Історична правда |language=uk}}</ref> [[Operacija Namjerna sila|NATO operacije bombardiranja]] nastavile su gađati položaje bosanskih Srba zbog [[Pokolji u Sarajevu|stalnih napada na Sarajevo]] i pada "zaštićenih zona UN-a" Srebrenice i Žepe. Operacije bombardiranja neće završiti sve do 20. rujna 1995. godine i pomoći će pokretanju mirovnih pregovora koji su završili [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumom]]. == Pozadina == Žepa je mali grad u istočnoj Bosni oko 20 km južno od [[Srebrenica|Srebrenice]].<ref name=":1">{{Cite news |last=Joseph |first=Edward P. |date=25 July 2020 |title=The Fall of Zepa Showed Bosnian Serb Forces’ Cruelty |pages=1 |work=[[BalkanInsight]] |url=https://balkaninsight.com/2020/07/25/the-fall-of-zepa-showed-bosnian-serb-forces-cruelty/?adlt=strict&toWww=1&redig=44AD38A81986456593DD305FA57D9AD3}}</ref> Prema popisu iz 1991. godine u selu su živjela 462 stanovnika, od čega 450 Bošnjaka (97,4%) i 12 ostalih.<ref name="census2013">{{cite web |title=Naseljena mesta 1991/2013 – Rogatica |url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=20516 |website=statistika.ba |access-date=1 January 2020 |language=bs}}</ref><ref>{{Cite book |last=Peironi |first=Andrea |title=The Use of Wild Plants for Human Nutrition During a War: Eastern Bosnia (Western Balkans) |publisher=[[Andrea Pieroni]] |pages=155–160 |language=en}}</ref> Dana 18. studenog 1990. održani su prvi višestranački parlamentarni izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (s drugim krugom 25. studenoga). Oni su rezultirali [[Nacionalna skupština|nacionalnom skupštinom]] kojom su dominirale tri etnički utemeljene stranke, koje su formirale labavu koaliciju kako bi zbacile [[Komunizam|komuniste]] s vlasti.<ref name="phron1">{{cite web |title=The Balkans: A post-Communist History |url=http://phron.org/Reference/Books/Balkans%20-%20post%20communist%20history.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20140701210204/http://phron.org/Reference/Books/Balkans%20-%20post%20communist%20history.pdf |archive-date=1 July 2014 |access-date=14 June 2006}}</ref> Ubrzo je došlo do značajne podjele oko pitanja da li ostati u jugoslavenskoj federaciji (pretežno želja [[Srbi|Srba]]) ili tražiti neovisnost (pretežno želja [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]]). Srbi su uspostavili [[plan RAM]], koji su izradili ''[[UDBA|Uprava državne bezbednosti]]'' i skupina odabranih srpskih časnika [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) sa svrhom organiziranja Srba izvan [[Srbija|Srbije]], učvršćivanja kontrole nad novonastalim SDP-om i postavljanje oružja i streljiva.<ref name="Judah1">{{cite book |last=Judah |first=Tim |url=https://books.google.com/books?id=KxQaCAAAQBAJ&pg=PT273 |title=The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia |publisher=Yale University Press |year=2008 |isbn=9780300147841 |page=273}}</ref> Bosanski Srbi su u listopadu 1991. uspostavili [[Narodna skupština Republike Srpske|srpsku Narodnu skupštinu]].<ref name="Reneo">{{cite book |last1=Lukic |first1=Reneo |url=https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC&pg=PA204 |title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union |last2=Lynch |first2=Allen |publisher=SIPRI, Oxford University Press |year=1996 |isbn=9780198292005 |page=204}}</ref> U siječnju 1992. proglašena je država bosanskih Srba uoči referenduma o neovisnosti koji je održan 29. veljače – 1. ožujka.{{Sfn|Ramet|2006|p=382}} Kasnije preimenovana u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]],{{sfn|Ramet|2006|p=428}} razvila je vlastitu vojsku nakon što se JNA povukla iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i predala svoje oružje, opremu i 55.000 vojnika novostvorenoj vojsci bosanskih Srba.{{Sfn|Ramet|2006|p=382}} Do 1. ožujka snage bosanskih Srba postavile su barikade u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugdje, a kasnije tog mjeseca topništvo bosanskih Srba počelo je granatirati grad [[Bosanski Brod]].{{Sfn|Ramet|2006|p=427}} Dana 4. travnja granatirano je i Sarajevo.{{Sfn|Ramet|2006|p=428}} U svibnju 1992. kopnene snage države bosanskih Srba službeno su postale poznate kao [[Vojska Republike Srpske]].{{Sfn|Ramet|2006|p=429}} Do kraja 1992. [[Vojska Republike Srpske|VRS]] je držala 70% Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Ramet|2006|p=433}} Selo Žepa bilo je dio mnogo veće [[Rogatica|općine Rogatica]], iako je sama ratna enklava držala dijelove općine Srebrenica. Odvajala ga je VRS i napadala ga nekoliko puta. U ožujku 1993. godine VRS je pokrenula brojne operacije prema gradu.{{Sfn|Acquaviva|Whiting|Cassese|Fan|2011|p=218}} U ožujku 1993., general [[Ratko Mladić]] iz VRS-a naredio je snagama bosanskih Srba koje su opsjedale grad da pokrenu veliki protunapad. Napad je rezultirao time da su bosanski Srbi zauzeli 80 posto teritorija srebreničke enklave koju je nekoć držala 28. divizija [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH).{{Sfn|Ingrao|2012|p=218}} Žepa je tada razdvojena od Srebreničke enklave.<ref name=":2">{{Cite news |last=Halilović |first=Semir |date=26 July 2022 |title=27.07.1995. – Konačni pad Žepe |pages=1 |work=[[MagazinPlus]] |url=https://magazinplus.eu/27-07-1995-konacni-pad-zepe/#:~:text=Zavr%C5%A1ena%20evakuacija%20civila%20iz%20%C5%BDepe.%20Vojno%20sposobni%20mu%C5%A1karci,sposobnih%20mu%C5%A1karaca%20%C5%BDepe%20povuklo%20se%20u%20okolna%20brda.?adlt=strict&toWww=1&redig=61EB07238E684D5EA17F3EFD570EFB96}}</ref> == Operacija Stupčanica 95 == {{Infookvir bitka |naziv = Stupčanica 95 |sukob=Rat u Bosni i Hercegovini |slika = Stupčanica 95.png |opis slike = |vrijeme = [[25. srpnja]] [[1995.]] |mjesto = {{Z|BIH|1995}} [[Žepa]] |povod = |teritorij = |ishod = Pobjeda [[VRS]] |strana1 = {{Z+X|RS|1995}} |strana2 = {{plainlist| * {{Z|BIH|1995}} [[BiH]] * {{Z|UN}} <small>(1995.)</small> }} |zapovjednik1={{Z|BIH|1992}} [[Avdo Palić]]{{Executed}} |zapovjednik2={{plainlist| * {{Z|RS}} [[Ratko Mladić]] * {{Z|RS}} [[Zdravko Tolimir]]}} |postrojbe1 = {{plainlist| * [[slika:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]] * {{0}} {{Z|RS}} Drinski korpus * {{0}}{{0}} {{Z|RS}} [[Drinski vukovi]] }} |postrojbe2 = {{plainlist| * [[slika:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[ARBiH]] * {{0}} [[slika:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Drugi korpus Armije RBiH]] * {{0}}{{0}} [[slika:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] 285. laka planinska brigada }} |jačina1 = nepoznato |jačina2 = {{plainlist| * [[slika:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] 500 vojnika * {{Z|UN}} 79 ukrajinskih vojnika }} |gubitci1 = nepoznato |gubitci2 = 116 ubijenih u padu Žepe |bilješke = }} '''Operacija Stupčanica 95'''bio je kodni naziv za vojnu ofenzivu koju je pokrenuo "Drinski korpus" VRS protiv 285. lake brdske brigade ([[Drugi korpus Armije RBiH|2. korpus]]). Pokrenuta [[25. srpnja]] [[1995.]], VRS-u je za samo 1 dan trebalo da zauzme Žepu. Ofanzivom je prekinuta trogodišnja opsada grada i uslijedila je smrt 116 ljudi, odlazak 800 izbjeglica, te pripajanje Žepe Republici Srpskoj. Ofanziva je pokrenuta 14 dana nakon pada Srebrenice. ==== Uvod ==== Umjesto da podigne sve raspoložive brigade i krene u proboj prema Žepi ili u napad na drugu stranu okupiranog teritorija RBiH, [[Rasim Delić]] je, nakon što je vidio pismo Rame Čardakovića upućeno dr. Heljiću, ponovo napisao pismo predsjedniku Izetbegoviću. Delić piše:<ref name=":2" /> {{blockquote|"Gospodine Predsjedniče, u prilogu akta Vam dostavljam poruku koju je načelnik Štaba 285.IB.lbr uputio gospodinu Bećiru Heljiću,s a napomenom da ovakvi postupci vrlo negativno utiču na sistem rukovođenja i komandovanja i u dosadašnjoj praksi su vrlo negativno uticali na razvoj situacije na terenu…Vas molimo da i Vi po Vašoj procjeni reagujete na ovakve pojave!"}} Dana 16. srpnja 1995. u 10.05h, uvidjevši da [[Drugi korpus Armije RBiH|2. korpus]] ne kreće u pomoć Žepi, [[Bećir Heljić]] i Avdo Palić su pisali [[Ramo Čardaković|Rami Čardakoviću]] hitno tražeći prekid napada na džep, razmjenu teritorija sa VRS i sigurnu evakuaciju civilnog stanovništva i pripadnika vojska.<ref name=":2" /> Dana 17. srpnja 1995. u 22:25h, predsjednik općine [[Mehmed Hajrić]] pisao je predsjedniku [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] zahtijevajući djelovanje.<ref name=":2" /> Predsjednik Izetbegović je 18. srpnja 1995. u 15 sati uputio pismo šefu svog kabineta [[Bakir Sadović|Bakiru Sadoviću]], što je bio odgovor Hajrića u Žepi. Potvrđeno je da je poruka primljena i da su pregovori s VRS-om u tijeku, jamčeći da će pomoć stići.<ref name=":2" /> U 3:57&nbsp;sati, ni sat kasnije, Hajrić je odgovorio predsjedniku Izetbegoviću rekavši:<ref name=":2" /> {{blockquote| Ukoliko nam se do sutra ujutru do 6.00 sati vojnički u ljudstvu i mts-u ne pomogne tražimo sljedeće: 1. Izvršiti razmjenu teritorije koliko je to moguće sa sigurnim izlaskom stanovništva i pripadnika armije; 2. Ukoliko to nije moguće onda morate obezbjediti siguran izlazak stanovništva i pripadnika armije (ukupno 6500); 3. U svakom slučaju stanovništvo i pripadnici armije moraju bezbjedno napustiti žepu, bez obzira na sve interese od šireg značaja, jer nam je poznata sudbina svih izbjeglih srebreničana; 4. Situacija na terenu je sve kritičnija te sutra do 12.00 sati očekujemo odgovor. Ukoliko ne dobijemo odgovor smatraćemo da smo prepušteni na milost i nemilost agresoru!"}} Nakon što je primio alarmantno i optužujuće pismo civilnih i vojnih vlasti iz Žepe, predsjednik Izetbegović je od Delića zatražio da mu napravi plan što se, zapravo, može učiniti za Žepu na vojnom planu, te da mu odmah da odgovor! Nakon manje od sat vremena Delić je odgovorio:<ref name=":2" /> {{blockquote|"Detaljno sam razmotrio Vaše pismo i na osnovu detaljnog sagledavanja i poznavanja situacije u cjelini mogu Vas obavjestiti: [[4. Muslimanska laka brigada]] je trenutno angažirana na Treskavici…240. i 242. brigada su već nekoliko dana angažirane u borbama sa četnicima na stvaranju koridora i prihvatu snaga iz Srebrenice…243. Muslimanska podrinjska brigada i njen veći dio nije u stanju-ne želi da ide u napadana borbena djelovanja prema Drini…Crni vukovi su poslije borbi na Majevici desetkovani…Živiničke ose su angažovane u višednevnim borbenim djelovanjima na prihvatu snaga iz Srebrenice…Crni labudovi, to je jedna mala taktička jedinica koje ne može ništa bitno učiniti…”}} Dana 21. srpnja 1995., Tolimir je poslao izvješće generalu [[Radomir Miletić|Radomiru Miletiću]], vršitelju dužnosti načelnika Glavnog stožera vojske bosanskih Srba (VRS), tražeći pomoć da se razbiju neka bosanska vojna uporišta i izražavajući svoje mišljenje da bi "najbolji način da se to učini bilo koristiti [[kemijsko oružje]]". U istom izvješću Tolimir je otišao i dalje, predlažući kemijske udare na izbjegličke kolone žena, djece i staraca koji su napuštali Žepu, jer bi to, po njegovom mišljenju, “muslimanske borce natjeralo na brzu predaju”.<ref>{{Cite news|url=http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&pid=8351&kat=3 |title=Tolimir requested Chemical Weapons to be used in Zepa |publisher=SENSE Tribunal |date=2007-08-22 |access-date=2007-10-06 |archive-url = https://web.archive.org/web/20071008015959/http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&pid=8351&kat=3 <!-- Bot retrieved archive --> |archive-date = 8 October 2007}}</ref> ==== Evakuacija civila ==== Dana 22. srpnja 1995. zapovjednik ukrajinske mirovne jedinice Mykola Verkhohlyad dobio je zapovijed da osigura evakuaciju civila iz Žepe. Shvaćajući prijetnju srpskih snaga koje su otvoreno izjavile da će svi muškarci u dobi od 17 do 65 godina biti "zatvoreni kao ratni zarobljenici". Verkhohlyad je pregovarao s Mladićem i Palićem i na kraju postigao dogovor da evakuaciju čuvaju mirovne snage, a ukrajinski vojnici prisutni su u svakom autobusu s civilima koji napuštaju grad. Time je spriječen trik kojim su se poslužili Srbi u Srebrenici, gdje su nizozemske snage bile prisutne na početku i kraju višekilometrskog konvoja, dok su autobusi s civilima u sredini tiho preusmjeravani na stratište. Time je više od 10.000 civila iz Žepe uspješno evakuirano čime su bili pošteđeni sudbine žrtava srebreničkog masakra.<ref name=":6" /><ref name=":7" /> ==== Ofanziva ==== Dana 25. srpnja 1995. počela je ofanziva. [[Mustafa Palić]] i [[Hamdija Torlak]] su se 26. srpnja 1995. predali i pristali predati Žepu. Svi drugi zapovjednici, poput Avde Palića, znajući da su njegovi ljudi brojčano nadjačani, nadmašeni<ref name=":1" /> i s nedostatkom streljiva, također su nastojali pregovarati o povlačenju i poštedjeti 30.000 ljudi u Žepi sudbine žrtava masakra u Srebrenici. Tada je dobio naredbu iz Sarajeva da se ne predaje.<ref name=":1" /> Dana 27. srpnja 1995. Palić je otišao na sastanak s visokim srpskim i dužnosnicima UN-a, među kojima je bio i general Ratko Mladić, glavni zapovjednik vojske bosanskih Srba. Na sastanku su ga uhvatili Srbi. Iz Žepe je u [[Sarajevo]] izbjeglo 800 izbjeglica (uglavnom žena, djece i staraca).<ref>{{Citiranje weba|date=18 August 1995|title=aug 18, 1995 – Fall of Žepa July 25 1995 Fortunately, no deaths during the raid of Žepa. The men were able to flee before RS forces arrived. Unfortunately, women, children and elders were deported to Sarajevo.|url=https://time.graphics/event/6512893?adlt=strict&toWww=1&redig=0283B0DF33BB4CFAB53B017369085AC4|website=TimeGraphics}}</ref> [[Mehmed Hajrić]], [[Amir Imamović]] i Avdo Palić svi su brutalno ubijeni nakon ofanzive.<ref name=":2" /> == NATO bombardiranja se nastavljaju == Nakon pada UN-ovih "zaštićenih zona" Srebrenice i Žepe i [[Pokolji u Sarajevu|stalnih napada na Sarajevo]], NATO je pokrenuo kontinuiranu zračnu kampanju poznatu kao [[Operacija Namjerna sila]], koja je ciljala položaje bosanskih Srba. Najveći faktor zbog kojeg je NATO krenuo u zračnu kampanju bili bi [[Pokolji u Sarajevu|stalni napadi na Sarajevo]].<ref name="Atkinson">{{cite news |last=Atkinson |first=Rick |date=15 November 1995 |title=AIR ASSAULT SET STAGE FOR BROADER ROLE |newspaper=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1995/11/15/air-assault-set-stage-for-broader-role/6733b72a-0a4c-4960-832d-29163e718573/}}</ref> Kampanja je završila tek 20. rujna 1995. i pomogla je postaviti temelje [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]. == Uloga UN-a == Dana 16. travnja 1993. [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 819|Rezolucijom 819 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]] [[Srebrenica|srebrenička]] enklava proglašena je sigurnom zonom. Dana 6. svibnja 1993. godine, [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 824|Rezolucija 824 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]] dodatno je proširila [[Žepa|Žepu]] i druge gradove.<ref name=":5" /> Ovi gradovi i teritorije stavljeni su pod zaštitu UN-ovih mirovnih jedinica [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]]. Međutim, kada je počela '''operacija Stupčanica 95''', u Žepu su poslali samo oko 79 ukrajinskih mirovnjaka.<ref name=":3">{{Cite news |date=19 July 1995 |title=Bosnian Serbs, Muslims threaten Ukrainian U.N. forces at Zepa |work=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1995/07/19/bosnian-serbs-muslims-threaten-ukrainian-un-forces-at-zepa/b41cb3a0-939d-4108-82e0-61a1db715ef9/?adlt=strict&toWww=1&redig=27072C4DD4EF40E8909E58447C29A856}}</ref> == Posljedice == === Smrt Avde Palića === Nakon završetka opsade, Avdo Palić je otišao na sastanak s visokim srpskim i dužnosnicima UN-a, među kojima je bio i general Ratko Mladić, glavni zapovjednik vojske bosanskih Srba. Posljednji put viđen je živ u zatvoru u [[Bijeljina|Bijeljini]] u rujnu 1995. godine, za koji su potvrdila dvojica zatvorenika bošnjačke nacionalnosti iz Srebrenice, Abdurahman Malkić i Sado Ramić, koji su do kraja kolovoza 1995. godine bili u istom zatvoru kao i Palić u [[Bijeljina|Bijeljini]]. Međutim, dvojica muškaraca su prebačeni u drugi zatvor i na kraju pušteni nakon potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]. Vlada Republike Srpske zaključila je da je 5. rujna 1995. u zatvor u Bijeljini došao vojni starešina VRS-a i sa sobom odveo Palića, nakon čega ga više nitko nije vidio.<ref name="Compensation">{{cite web |date=17 January 2002 |title=RS Pays Damages to Bosniak Woman |url=http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/200201/20117-009-trae-sar.htm |publisher=Alternative Information Network}}</ref> Palićeva sudbina bila je tajna 14 godina.<ref name="AI">{{Citiranje weba|date=23 August 2007|title=Time For a Full Investigation into The Enforced Disappearance of Avdo Palić|url=http://www.amnestyusa.org/document.php?lang=e&id=ENGEUR630062007|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090624222431/http://www.amnestyusa.org/document.php?id=ENGEUR630062007&lang=e|archive-date=24 June 2009|access-date=5 August 2009|publisher=[[Amnesty International]]}}</ref> Posmrtni ostaci Palića i još osam muškaraca pronađeni su u [[Masovna grobnica|masovnoj grobnici]] u blizini sela Vragolovi u općini [[Rogatica]] kod [[Žepa|Žepe]] u studenome 2001.<ref name="Avaz2">{{cite web |date=5 August 2009 |title=Identificirani20posmrtni ostaci Avde Palića |url=http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/identificirani-posmrtni-ostaci-avde-palica |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100107104838/http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/identificirani-posmrtni-ostaci-avde-palica |archive-date=7 January 2010 |access-date=14 November 2009 |publisher=Dnevni Avaz}}</ref> Dana 5. kolovoza 2009. objavljeno je da su njegovi ostaci pronađeni još u studenom 2001., ali nisu bili pozitivno identificirani pomoću [[Analiza DNK|DNK profiliranja]] sve do srpnja 2009.<ref name="Identified">{{cite web |date=5 August 2009 |title=Remains of Bosnian War Hero Identified |url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/21495 |publisher=Balkaninsight.com}}</ref> Palić je 26. kolovoza 2009. godine sahranjen u krugu [[Alipašina džamija|Ali-pašine džamije]] u Sarajevu uz prisustvo nekoliko tisuća ljudi.<ref>{{Cite web |last=Latal |first=Srecko |date=26 August 2009 |title=Lauded Bosnian War-Time Commander Buried |url=https://balkaninsight.com/2009/08/26/lauded-bosnian-war-time-commander-buried/ |website=Balkaninsight.com}}</ref> == Nasljeđe == Dana 27. srpnja 2016. godine ustanovljen je [[Dan sjećanja na ubijene Žepljane]].<ref name=":0" /> Obilježava sjećanje na poginule borce i civile koji su branili Žepu od bosanskih Srba.<ref name=":0" /> == Bilješke == {{Notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{Citiranje knjige|last=Acquaviva|first=Guido|url=https://books.google.com/books?id=8vyjWBiZ-GQC|title=International Criminal Law: Cases and Commentary|last2=Whiting|first2=Alex|last3=Cassese|first3=Antonio|last4=Fan|first4=Mary|publisher=Oxford University Press|year=2011|isbn=978-0-19-957678-4|location=[[Oxford]]}} * {{Citiranje weba|date=30 June 2006|title=Prosecutor v. Naser Orić (Trial Judgment)|url=http://www.icty.org/x/cases/oric/tjug/en/ori-jud060630e.pdf|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|id=IT-03-68-T|ref={{harvid|ICTY, 30 June 2006}}}} * {{Citiranje knjige|last=Ingrao|first=Charles|url=https://books.google.com/books?id=IDMhDgCJCe0C|title=Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative|publisher=Purdue University Press|year=2012|isbn=978-1-55753-617-4|location=[[West Lafayette, Indiana]]}} * {{Citiranje knjige|last=Ramet|first=Sabrina P.|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|year=2006|isbn=978-0-253-34656-8|location=Bloomington|author-link=Sabrina P. Ramet}} [[Kategorija:Opsade]] [[Kategorija:Bitke Vojske RS u Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bitke Armije RBiH u Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rogatica]] 9p6elb3nd417usy9wbh4zntjsogej8i 0 777927 7631792 7628443 2026-11-07T02:57:08Z Артем Загребельный 299311 /* Žene */ 7631792 wikitext text/x-wiki Ovaj popis svjetskih rekorda u plivanju pregled je aktualnih svjetskih rekorda priznatih od [[FINA]]-e u raznim natjecateljskim disciplinama u [[Plivanje (sport)|plivanju]]. == Dugi bazen (50 m) == === Muškarci === {| class="wikitable" style="white-space: nowrap;" ! Udaljenost !! Plivač !! Država !! Vrijeme ! !! Datum !! Mjesto!! Događaji |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Slobodni stil''' |- | align=right|50 metara|| [[Cameron McEvoy]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''20,88''' | || [[20. ožujka ]] [[2026.]] || {{Z|CHN}} [[Shenzhen]] || [[Kina|Kine otvoreno prvenstvo]] |- | align=right|100 metara|| [[Pan Zhanle]] || {{Z|CHN}} || align=right|'''46,40''' ||| [[31. srpnja]] [[2024.]] || {{Z|FRA}} [[Pariz]]|| [[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijske igre]] |- | align=right|200 metara || [[Paul Biedermann]] || {{Z|DEU}} || align=right|'''1.42,00''' |<small>ss</small>|| [[28. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]]|| [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |- | align=right|400 metara || [[Paul Biedermann]] || {{Z|DEU}} || align=right|'''3.40,07''' |<small>ss</small>|| [[26. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]]||[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |- | align=right|800 metara || [[Zhang Lin]] || {{Z|CHN}} || align=right|'''7.32,12''' |<small>ss</small>|| [[29. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]]||[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |- | align=right|1500 metara || [[Johannes Liebmann]] || {{Z|DEU}} || align=right|'''14:26.79''' | || [[15. kolovoza]] [[2026]] || {{Z|FRA}} [[Pariz]]|| [[Europska prvenstva u plivanju|Europsko prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leđno''' |- | align=right|50 metara || [[Kliment Kolesnikov]] || {{Z|RUS}} || align=right|'''23,55''' |<small>sf</small> || [[27. srpnja]] [[2023]] || {{Z|RUS}} [[Kazan]] ||[[Rusija|Kup Rusije]] |- | align=right|100 metara || [[Thomas Ceccon]] || {{Z|ITA}} || align=right|'''51,60''' | || [[20. lipnja]] [[2022]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|200 metara || [[Aaron Peirsol]] || {{Z|USA}} || align=right|'''1.51,92''' |<small>ss</small>|| [[31. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]]||[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Prsno''' |- | align=right|50 metara || [[Adam Peaty]] || {{Z|GBR}} || align=right|'''25,95''' | || [[25. srpnja]] [[2017]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] ||[[Svjetsko prvenstvo u vodenim športovima 2017.|Svjetsko prvenstvo]] |- | align=right|100 metara || [[Adam Peaty]] || {{Z|GBR}} || align=right|'''56,88''' | || [[21. srpnja]] [[2019]] || {{Z|KOR}} [[Gwangju]] ||[[Svjetsko prvenstvo u vodenim športovima 2019.|Svjetsko prvenstvo]] |- | align=right|200 metara || [[Shin Ohashi]] || {{Z|JPN}} || align=right|'''2:04,83''' | || [[24. rujna]] [[2026]] || {{Z|JPN}} [[Tokio]]|| [[Azijske igre]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leptir''' |- | align=right|50 metara || [[Andriy Govorov]] || {{Z|UKR}} || align=right|'''22,27''' | || [[1. srpnja]] [[2018]] || {{Z|ITA}} [[Rim]] || [[Italija|Sette Colli Trophy]] |- | align=right|100 metara || [[Caeleb Dressel]] || {{Z|USA}} || align=right|'''49,45''' | || [[31. srpnja]] [[2021]] || {{Z|JPN}} [[Tokio]] || [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Olimpijske igre]] |- | align=right|200 metara || [[Kristóf Milák]] || {{Z|HUN}} || align=right|'''1:50,34''' | || [[21. lipnja]] [[2022]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovito''' |- | align=right|200 m||[[Léon Marchand]] || {{Z|FRA}} || align=right|'''1:52,69''' | || [[30. srpnja]] [[2025]] || {{Z|SIN}} [[Singapore]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|400 m|| [[Léon Marchand]] || {{Z|FRA}} || align=right|'''4:02,50''' | || [[23. srpnja]] [[2023]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Štafeta slobodnim stilom''' |- | align=right|4 × 100 m || [[Michael Phelps]] <br /> [[Garrett Weber-Gale]] <br /> [[Cullen Jones]] <br /> [[Jason Lezak]] || {{Z|USA}} || align=right|'''3:08,24''' | || [[11. kolovoza]] [[2008]] || {{Z|CHN}} [[Peking]] || [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijske igre]] |- | align=right|4 × 200 m || [[Michael Phelps]] <br /> [[Ricky Berens]] <br /> [[David Walters]] <br /> [[Ryan Lochte]] || {{Z|USA}} || align=right|'''6:58,55''' | || [[31. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]] || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Мješovito Štafeta ''' |- | align=right|4 × 100 m || [[Ryan Murphy]] <br /> [[Michael Andrew]] <br /> [[Caeleb Dressel]] <br /> [[Zach Apple]] || {{Z|USA}} || align=right|'''3:26,78''' | || [[1. kolovoza]] [[2021]] || {{Z|JPN}} [[Tokio]] || [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Olimpijske igre]] |} Legenda: # – Rekord koji čeka ratifikaciju Svjetske akvatike; Rekordi nisu postavljeni u finalima: h – vožnja; sf – polufinale; r – štafeta 1. krak; rh – relej topline 1. krak; b – B finale; † – na putu do konačne oznake; tt – kronometar; ss - svjetski rekord u nadzvučnim plastičnim kupaćim kostimima (zabranjeni od 2010.; trenutno odijela smiju biti izrađena samo od tekstila, a za muškarce odijelo smije dosezati najviše od struka do koljena) === Žene === {| class="wikitable" style="white-space: nowrap;" ! Udaljenost !! Plivačica !! Država !! Vrijeme ! !! Datum !! Mjesto !! Događaji |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Slobodni stil''' |- | align=right|50 metara || [[Kate Douglass]] || {{Z|USA}} || align=right|'''23,19''' | || [[15. kolovoza]] [[2026.]] || {{Z|USA}} [[Irvine, Kalifornija|Irvine]] || Pan Pacific Championships |- | align=right|100 metara || [[Marrit Steenbergen]] || {{Z|NED}} || align=right|'''51,68''' | || [[27. lipnja]] [[2026.]] || {{Z|ITA}} [[Rim]] || Sette Colli Trophy |- | align=right|200 metara || [[Ariarne Titmus]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''1:52,23''' ||| [[12. lipnja]] [[2024.]] || {{Z|AUS}} [[Brisbane]] || [[Australija|Australske olimpijske<br /> kvalifikacije]] |-bgcolor="#E6E6FA" |- | align=right|400 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''3:54,18''' ||| [[7. lipnja]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Victoria (Kanada)|Victoria]] || [[Kanada|Kanadske kvalifikacije]] |- | align=right|800 metara || [[Katie Ledecky]] || {{Z|USA}} || align=right|'''8:04,12''' ||| [[3. svibnja]] [[2025.]] || {{Z|USA}} [[Fort Lauderdale]] || [[TYR Pro Swim Series]] |- | align=right|1500 metara || [[Katie Ledecky]] || {{Z|USA}} || align=right|'''15:20,48''' ||| [[16. svibnja]] [[2018.]] || {{Z|USA}} [[Indianapolis]] || [[TYR Pro Swim Series]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leđno''' |- | align=right|50 metara || [[Sarah Curtis]] || {{Z|ITA}} || align=right|'''26,56''' ||| [[13. kolovoza]] [[2026.]] || {{Z|FRA}} [[Pariz]] || [[Europska prvenstva u plivanju|Europska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Regan Smith]] || {{Z|USA}} || align=right|'''57,13''' ||| [[18. lipnja]] [[2024.]] || {{Z|USA}} [[Indianapolis]] || [[USA|Američke olimpijske<br />kvalifikacije]] |- | align=right|200 metara || [[Kaylee McKeown]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''2:03,14''' ||| [[10. ožujka]] [[2023.]] || {{Z|AUS}} [[Sydney]] || [[Novi Južni Wales|NSW Državno prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Prsno''' |- | align=right|50 metara || [[Rūta Meilutytė]] || {{Z|LTU}} || align=right|'''29,16''' ||| [[30. srpnja]] [[2023.]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]] ||[[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Lilly King]] || {{Z|USA}} || align=right|'''1:04,13''' ||| [[25. srpnja]] [[2017.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetsko prvenstvo u vodenim športovima 2017.|Svjetsko prvenstvo]] |- | align=right|200 metara || [[Evgeniia Chikunova]] || {{Z|RUS}} || align=right|'''2:17,55''' ||| [[21. travnja]] [[2023.]] || {{Z|RUS}} [[Kazan]] || [[Rusija|Rusko prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leptir''' |- | align=right|50 metara || [[Sarah Sjöström]] || {{Z|SWE}} || align=right|'''24,43''' ||| [[5. srpnja]] [[2014.]] || {{Z|SWE}} [[Borås]] || [[Švedska|Švedsko prvenstvo]] |- | align=right|100 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''54,33''' ||| [[3. svibnja]] [[2026.]] || {{Z|USA}} [[Fort Lauderdale]] || [[TYR Pro Swim Series]] |- | align=right|200 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''2:01,65''' ||| [[9. lipnja]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Montreal]] || [[Kanada|Kanadske kvalifikacije]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovito''' |- | align=right|200 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''2:05,70''' ||| [[5. srpnja]] [[2026.]] || {{Z|CAN}} [[Victoria (Kanada)|Victoria]] || [[Kanada|Kanadske kvalifikacije]] |- | align=right|400 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''4:23,65''' ||| [[11. lipnja]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Victoria (Kanada)|Victoria]]|| [[Kanada|Kanadske kvalifikacije]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Štafeta''' |- | align=right|4 × 100 metara || [[Mollie O'Callaghan]] (52,08)<br />[[Shayna Jack]] (51,69)<br />[[Meg Harris]] (52,29)<br />[[Emma McKeon]] (51,90) || {{Z|AUS}} || align=right|'''3:27,96''' ||| [[23. srpnja]] [[2023.]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]] ||[[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 200 metara || [[Mollie O'Callaghan]] (1:53,66)<br />[[Shayna Jack]] (1:55,63)<br />[[Brianna Throssell]] (1:55,80)<br />[[Ariarne Titmus]] (1:52,41) || {{Z|AUS}} || align=right|'''7:37,50''' ||| [[27. srpnja]] [[2023.]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovita štafeta''' |- | align=right|4 × 100 metara || [[Regan Smith]] (57.57)<br/>[[Kate Douglass]] (1:04.27)<br/>[[Gretchen Walsh]] (54.98)<br/>[[Torri Huske ]] (52.52) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:49,34''' ||| [[3. kolovoza]] [[2025.]] || {{Z|SIN}} [[Singapur]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" |} Legenda: # – Rekord koji čeka ratifikaciju Svjetske akvatike; Rekordi nisu postavljeni u finalima: h – vožnja; sf – polufinale; r – štafeta 1. krak; rh – relej topline 1. krak; b – B finale; † – na putu do konačne oznake; tt – kronometar; ss - svjetski rekord u nadzvučnim plastičnim kupaćim kostimima (zabranjeni od 2010.; trenutno odijela smiju biti izrađena samo od tekstila, a za muškarce odijelo smije dosezati najviše od struka do koljena) === Mješovita štafeta === {| class="wikitable" style="white-space: nowrap;" ! Udaljenost !! Plivačica !! Država !! Vrijeme ! !! Datum !! Mjesto !! Događaji |-bgcolor="#E6E6FA" | align=right|4 × 100 metara slobodno || [[Jack Alexy]] (46.91)<br />[[Patrick Sammon]] (46.70)<br />[[Kate Douglass]] (52.43)<br />[[Torri Huske]] (52.44) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:18,48''' ||| [[2. kolovoza]] [[2025.]] || {{Z|SIN}} [[Singapur]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 100 metara mješovito || [[Will Modglin]] (53,40)<br />[[Van Mathias]] (57,30)<br />[[Gretchen Walsh]] (54,99)<br />[[Kate Douglass]] (51,01) || {{Z|USA}}|| align=right|'''3:36,70''' ||| [[12. kolovoza]] [[2026.]] || {{Z|USA}} [[Irvine, Kalifornija|Irvine]] || Pan Pacific Championships |} == Kratka bazen (25m) == === Muškarci === {| class="wikitable" style="white-space: nowrap;" ! Udaljenost !! Plivač !! Država !! Vrijeme ! !! Datum !! Mjesto !! Događaji |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Slobodni stil''' |- | align=right|50 metara|| [[Jordan Crooks]] || {{Z|CYM}} || align=right|'''19,90''' |sf|| [[14. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara|| [[Kyle Chalmers]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''44,84''' ||| [[29. listopada]] [[2021.]] || {{Z|RUS}} [[Kazan]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|100 metara|| [[Egor Kornev]] || {{Z|RUS}} || align=right|'''44,84''' |=|| [[2. listopada]] [[2026.]] || {{Z|AZE}} [[Baku]] || Svjetski kup |- | align=right|200 metara|| [[Luke Hobson]] || {{Z|USA}} || align=right|'''1:38,61''' ||| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|400 metara|| [[Yannick Agnel]] || {{Z|FRA}} || align=right|'''3:32,25''' ||| [[15. studenog]] [[2012.]] || {{Z|FRA}} [[Angers]] || [[Francuska|Francusko prvenstvo]] |- | align=right|800 metara slobodno || [[Daniel Wiffen]] || {{Z|IRL}} || align=right|'''7:20,46''' ||| [[10. prosinca]] [[2023.]] || {{Z|ROU}} [[Otopeni]] || [[Europska plivačka federacija|Europsko prvenstvo]] |- | align=right|1500 metara|| [[Florian Wellbrock]] || {{Z|DEU}} || align=right|'''14:06,88''' ||| [[21. prosinca]] [[2021.]] || {{Z|ARE}} [[Abu Dhabi]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leđni stil''' |- | align=right|50 metara || [[Xu Jiayu]] || {{Z|CHN}} || align=right|'''22,03''' |r|| [[24. listopada]] [[2026.]] || {{Z|CHN}} [[Peking]] || Prvenstvo Kine |- | align=right|100 metara || [[Hubert Kós ]] || {{Z|HUN}} || align=right|'''48,16''' ||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|100 metara || [[Hubert Kós ]] || {{Z|HUN}} || align=right|'''1:45,12''' ||| [[23. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Prsni stil''' |- | align=right|50 metara || [[Emre Sakçı]] || {{Z|TUR}} || align=right|'''24,95''' ||| [[27. prosinca]] [[2021.]] || {{Z|TUR}} [[Gaziantep]] || [[Turska|Tursko prvenstvo]] |- | align=right|100 metara || [[Ilya Shymanovich]] || {{Z|BLR}} || align=right|'''55,28''' ||| [[26. studenog]] [[2021.]] || {{Z|NLD}} [[Eindhoven]] || [[Internacionalna plivačka liga]] |- | align=right|200 metara || [[Caspar Corbeau]] || {{Z| NED}} || align=right|'''1:59.52''' ||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leptir stil''' |- | align=right|50 metara ||[[Egor Kornev]] || {{Z|RUS}} || align=right|'''21,28''' ||| [[10. listopada]] [[2026.]] || {{Z|UZB}} [[Taškent]] || Svjetski kup |- | align=right|100 metara || [[Joshua Liendo ]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''47,68''' ||| [[23. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|200 metara || [[Tomoru Honda]] || {{Z|JPN}} || align=right|'''1:46,85''' ||| [[22. listopada]] [[2022.]] || {{Z|JPN}} [[Tokio]] || [[Japan|Japansko prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješoviti stil''' |- | align=right|100 metara || [[Caeleb Dressel]] || {{Z|USA}} || align=right|'''49,28''' ||| [[22. studenog]] [[2020.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Internacionalna plivačka liga]] |- | align=right|200 metara|| [[Léon Marchand]] || {{Z|FRA}} || align=right|'''1:48,88''' ||| [[1. studenog]] [[2024.]] || {{Z|SGP}} [[Singapur]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|400 metara|| [[Daiya Seto]] || {{Z|JPN}} || align=right|'''3:54,81''' ||| [[20. prosinca]] [[2019.]] || {{Z|USA}} [[Las Vegas]] || [[Internacionalna plivačka liga]] |-bgcolor="#E6E6FA" |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Štafeta slobodnim stilom''' |- | align=right|4 × 50 m|| [[Caeleb Dressel]] (20,43)<br />[[Ryan Held]] (20,25)<br />[[Jack Conger]] (20,59)<br />[[Michael Chadwick]] (20,53) || {{Z|USA}} || align=right|'''1:21,80''' ||| [[14. prosinca]] [[2018.]] || {{Z|CHN}} [[Hangzhou]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 50 m|| [[Alain Bernard]] (20,64)<br />[[Fabien Gilot]] (20,33)<br />[[Amaury Leveaux]] (19,93)<br />[[Frédérick Bousquet]] (19,87) || {{Z|FRA}} || align=right|'''1:20,77''' ||| [[14. prosinca]] [[2008.]] || {{Z|HRV}} [[Rijeka]] || [[Europska plivačka federacija|Europsko prvenstvo]] |- | align=right|4 × 100 m|| [[Jack Alexy]] (45,05)<br />[[Luke Hobson]] (45,18)<br />[[Kieran Smith]] (46,01)<br />[[Chris Guiliano]] (45,42) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:01,66''' ||| [[10. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 200 m|| [[Luke Hobson]] (1:38,91)<br />[[Carson Foster]] (1:40,77)<br />[[Shaine Casas]] (1:40,34)<br />[[Kieran Smith]] (1:40,49) || {{Z|USA}} || align=right|'''6:40,51''' ||| [[13. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovito Štafeta''' |- | align=right|4 × 50 m|| [[Lorenzo Mora]] (22,65)<br />[[Nicolò Martinenghi]] (24,95)<br />[[Matteo Rivolta]] (21,60)<br />[[Leonardo Deplano]] (20,52) || {{Z|ITA}} || align=right|'''1:29,72''' ||| [[17. prosinca]] [[2022.]] || {{Z|AUS}} [[Melbourne]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 100 m|| [[Miron Lifintsev]] (49,31)<br />[[Kirill Prigoda]] (55,15)<br />[[Andrei Minakov]] (48,80)<br />[[Egor Kornev]] (45,42) || {{Z|RUS}} || align=right|'''3:18,68''' ||| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |} Legenda: # – Rekord koji čeka ratifikaciju Svjetske akvatike; Rekordi nisu postavljeni u finalima: h – vožnja; sf – polufinale; r – štafeta 1. krak; rh – relej topline 1. krak; b – B finale; † – na putu do konačne oznake; tt – kronometar; ss - svjetski rekord u nadzvučnim plastičnim kupaćim kostimima (zabranjeni od 2010.; trenutno odijela smiju biti izrađena samo od tekstila, a za muškarce odijelo smije dosezati najviše od struka do koljena) === Žene === {| class="wikitable" style="white-space: nowrap;" ! Udaljenost !! Plivačica !! Država !! Vrijeme ! !! Datum !! Mjesto !! Događaji |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Slobodni stil''' |- | align=right|50 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''22,75''' ||| [[16. listopada]] [[2026.]] || {{Z|USA}} [[Charlottesville]] || UVA Pro Elite SCM Worlds Prep Meet |- | align=right|50 metara ||[[Kate Douglass]]|| {{Z|USA}} || align=right|'''22,75=''' ||| [[29. listopada]] [[2026.]] || {{Z|USA}} [[Westmont]] ||Američka izborna natjecanja za Svjetsko prvenstvo u malim bazenima |- | align=right|100 metara || [[Kate Douglass]] || {{Z|USA}} || align=right|'''49.93 ''' ||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] ||[[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|200 metara || [[Mollie O'Callaghan]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''1:49.36''' ||| [[24. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|400 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''3:50,25''' ||| [[10. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|800 metara || [[Lani Pallister ]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''7:54,00''' ||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] ||[[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|1500 metara || [[Katie Ledecky]] || {{Z|USA}} || align=right|'''15:08,24''' ||| [[29. listopada]] [[2022.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leđno''' |- | align=right|50 metara || [[Katharine Berkoff]] || {{Z|USA}} || align=right|'''25,21''' ||| [[29. listopada]] [[2026.]] || {{Z|USA}} [[Westmont]] ||Američka izborna natjecanja za Svjetsko prvenstvo u malim bazenima |- | align=right|100 metara || [[Regan Smith]] || {{Z|USA}} || align=right|'''54,02''' |r|| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Regan Smith]] || {{Z|USA}} || align=right|'''54,02''' |=|| [[18. listopada]] [[2025.]] || {{Z|USA}} Westmont || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|200 metara || [[Kaylee McKeown ]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''1:57,33''' ||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Prsno''' |- | align=right|50 metara || [[Rūta Meilutytė]] || {{Z|LTU}} || align=right|'''28,37''' |sf|| [[17. prosinca]] [[2022.]] || {{Z|AUS}} [[Melbourne]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Rūta Meilutytė]] || {{Z|LTU}} || align=right|'''1:02,36''' |=|| [[12. listopada]] [[2013.]] || {{Z|RUS}} [[Moskva]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|100 metara || [[Alia Atkinson]] || {{Z|JAM}} || align=right|'''1:02,36''' |=|| [[6. prosinca]] [[2014.]] || {{Z|QAT}} [[Doha]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Alia Atkinson]] || {{Z|JAM}} || align=right|'''1:02,36''' |=|| [[26. kolovoza]] [[2016.]] || {{Z|FRA}} [[Chartres]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|200 metara || [[Kate Douglass]] || {{Z|USA}} || align=right|'''2:12,50''' ||| [[13. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leptirov stil''' |- | align=right|50 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''23,72''' ||| [[11. listopada]] [[2025.]] || {{Z|USA}} Carmel || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''52,71''' ||| [[14. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|200 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''1:59,32''' ||| [[12. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovito''' |- | align=right|100 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''55,11''' ||| [[13. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|200 metara || [[Kate Douglass]] || {{Z|USA}} || align=right|'''2:01,63''' ||| [[10. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|400 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''4:15,48''' ||| [[14. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Slobodni stil (štafete)''' |- | align=right|4 × 50 metara || [[Ranomi Kromowidjojo]] (23,05)<br>[[Maaike de Waard]] (23,16)<br>[[Kim Busch]] (23,47)<br>[[Femke Heemskerk]] (22,82) || {{Z|NED}} || align=right|'''1:32,50''' <small>tt</small> ||| [[12. prosinca]] [[2020.]] || {{Z|NLD}} [[Eindhoven]] || [[Nizozemska|Wouda Cup]] |- | align=right|4 × 100 metara || [[Kate Douglass]] (50,95)<br>[[Katharine Berkoff]] (51,38)<br>[[Alex Shackell]] (52,01)<br>[[Gretchen Walsh]] (50,67) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:25,01''' ||| [[10. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 200 metara || [[Alex Walsh]] (1:53,25)<br>[[Paige Madden]] (1:53,18)<br>[[Katie Grimes]] (1:53,39)<br>[[Claire Weinstein]] (1:50,31) || {{Z|USA}} || align=right|'''7:30,13''' ||| [[12. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovito (štafete)''' |- | align=right|4 × 50 metara || [[Mollie O'Callaghan]] (25,49)<br>[[Chelsea Hodges]] (29,11)<br>[[Emma McKeon]] (24,43)<br>[[Madison Wilson]] (23,32) || {{Z|AUS}} || align=right|'''1:42,35''' ||| [[17. prosinca]] [[2022.]] || {{Z|AUS}} [[Melbourne]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 100 metara || [[Regan Smith]] (54,02)<br>[[Lilly King]] (1:03,02)<br>[[Gretchen Walsh]] (52,84)<br>[[Kate Douglass]] (50,53) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:40,41''' ||| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |} Legenda: # – Rekord koji čeka ratifikaciju Svjetske akvatike; Rekordi nisu postavljeni u finalima: h – vožnja; sf – polufinale; r – štafeta 1. krak; rh – relej topline 1. krak; b – B finale; † – na putu do konačne oznake; tt – kronometar; ss - svjetski rekord u nadzvučnim plastičnim kupaćim kostimima (zabranjeni od 2010.; trenutno odijela smiju biti izrađena samo od tekstila, a za muškarce odijelo smije dosezati najviše od struka do koljena) === Mješovita štafeta === {| class="wikitable" style="white-space: nowrap;" ! Udaljenost !! Plivač !! Država !! Vrijeme ! !! Datum !! Mjesto !! Događaji |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Slobodni stil (štafete)''' |- | align=right|4 × 50 metara || [[Leonardo Deplano ]] (20,97) <br />[[Lorenzo Zazzeri ]] (20,51)<br />[[Silvia Di Pietro ]] (23,07) <br />[[Sara Curtis ]] (22,71) || {{Z|ITA}} || align=right|'''1:27,26''' ||| [[4. prosinca]] [[2025.]] || {{Z|POL}} [[Lublin]] || [[Europsko prvenstvo u vodenim športovima|Europsko prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovito (štafete)''' |- | align=right|4 × 50 metara || [[Ryan Murphy]] (22,37)<br>[[Nic Fink]] (24,96)<br>[[Kate Douglass]] (24,09)<br>[[Torri Huske]] (23,73) || {{Z|USA}} || align=right|'''1:35,15''' ||| [[14. prosinca]] [[2022.]] || {{Z|AUS}} [[Melbourne]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 100 metara || [[Miron Lifintsev]] (48,90)<br>[[Kirill Prigoda]] (54,86)<br>[[Arina Surkova]] (55,63)<br>[[Daria Klepikova]] (51,08) || {{Z|RUS}} || align=right|'''3:30,47''' ||| [[14. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |} [[Kategorija:Plivanje| ]] 9xbm1bpfigg3orhopcxodghigzp8rkm 0 779871 7631839 7138619 2026-11-07T07:39:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 5 #IABot (v2.0.9.7) 7631839 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hrana|ime=Pesto|regija/država=[[Genova]]|slika=[[File:BasilPesto.JPG|250px]]|mjesto_podrijetla=[[Italija]]|drugo_ime=''Pesto alla genovese''|vrsta=[[Umak]]|glavni_sastojci=[[Bosiljak]], [[češnjak]], [[maslinovo ulje]], ribani [[sir]], [[pinjol]]}} '''Pesto''', ili punim nazivom ''pesto alla genovese'', je pasta napravljena od zgnječenog [[Češnjak|češnjaka]], [[Pinjol|pinjola]], [[soli]], listova [[Bosiljak|bosiljka]], ribanog sira poput [[Parmezan|parmezana]] te [[Maslinovo ulje|maslinovog ulja]].<ref>{{cite web|title=Pesto Genovese: Where to Eat the Original Italian Sauce|url=https://www.lacucinaitaliana.it/storie/ristoranti/pesto-genovese-eat-original-italian-sauce/|access-date=18 June 2024|publisher=La Cucina Italiana}}</ref><ref name="CMPM2">{{Cite web|last=Campionato Mondiale Pesto al Mortaio|title=Pesto's official recipe|url=https://www.pestochampionship.it/championships-recipe/?lang=en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210516204546/https://www.pestochampionship.it/championships-recipe/?lang=en|archive-date=16 May 2021|access-date=16 May 2021}}</ref> Potječe iz talijanskog grada [[Genova|Genove]] i koristi se za začinjavanje tjestenine te dodavanje okusa minestrone juhi.<ref name="itchefs2">{{Cite web|last=Scarpato|first=Rosario|title=Pesto Genovese: an Ageless Benchmark of Great Italian Cuisine|url=http://www.itchefs-gvci.com/?option=com_content&view=article&id=661&Itemid=1030|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200715053153/http://www.itchefs-gvci.com/?option=com_content&view=article&id=661&Itemid=1030|archive-date=15 July 2020|access-date=11 October 2011}}</ref> == Etimologija == Naziv ''pesto'' dolazi od prošlog participa genoveškog glagola ''pestâ'' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''pestare''), što znači 'tući', 'gnječiti'. Sastojci se tradicionalno "gnječe" ili melju u mramornom [[Mužar|mužaru]] kružnim pokretima drvenog tučka. Ista [[Latinski jezik|latinska]] osnova dala nam je i riječ ''tučak''.<ref>{{Cite web|title=pesto|url=https://www.etymonline.com/word/pesto#etymonline_v_12782|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501172002/https://www.etymonline.com/word/pesto#etymonline_v_12782|archive-date=1 May 2019|access-date=16 May 2019|work=Online Etymological Dictionary}}</ref> Postoje i druga jela koja nose naziv ''pesto'', ali kad se kaže samo ''pesto'', obično se misli na ''pesto alla genovese''.<ref>{{Cite book|last=Pronzati|first=Virgilio|url=http://www.acompagna.org/wit/chisiamo/iniziative/martedi/2011-2012/120320.pdf|title=Come uno specialista di enogastronomia racconta la storia popolare Genovese|date=2012|location=Genoa|page=2|language=it|trans-title=How a food and wine specialist relates the Genoese folk history|chapter=Si fa presto a dire pesto|trans-chapter=It is one thing to say Pesto|access-date=19 January 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127060239/http://www.acompagna.org/wit/chisiamo/iniziative/martedi/2011-2012/120320.pdf|archive-date=27 January 2016|url-status=live|issue=I Martedì dell'associazione "A Compagna"}}</ref> == Povijest == [[Datoteka:PastaWithPesto.JPG|mini|''Trenette'' s pestom]] Smatra se da je ''pesto'' imao dva prethodnika u davnim vremenima, čak još u doba [[Antički Rim|Antičkog Rima]]. Stari Rimljani konzumirali su sličnu pastu zvanu ''moretum'', koja se pripremala drobljenjem češnjaka, soli, sira, začinskog bilja, maslinovog ulja i octa (ponekad i pinjola).<ref name="itchefs3">{{Cite web|last=Scarpato|first=Rosario|title=Pesto Genovese: an Ageless Benchmark of Great Italian Cuisine|url=http://www.itchefs-gvci.com/?option=com_content&view=article&id=661&Itemid=1030|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200715053153/http://www.itchefs-gvci.com/?option=com_content&view=article&id=661&Itemid=1030|archive-date=15 July 2020|access-date=11 October 2011}}</ref><ref name="appendix2">{{Cite web|title=Moretum – Appendix Vergiliana|url=http://www.virgil.org/appendix/moretum.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160113232730/http://virgil.org/appendix/moretum.htm|archive-date=13 January 2016|access-date=19 January 2016}}</ref> Korištenje ove paste u rimskoj kuhinji spominje se u ''Appendix Vergiliana'', drevnoj zbirci pjesama u kojoj autor opisuje pripremu ''moretuma''.<ref name="appendix3">{{Cite web|title=Moretum – Appendix Vergiliana|url=http://www.virgil.org/appendix/moretum.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160113232730/http://virgil.org/appendix/moretum.htm|archive-date=13 January 2016|access-date=19 January 2016}}</ref> Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] u genoveškoj kuhinji bila je popularna umak ''agliata'', koji se pravio od zgnječenog češnjaka i oraha. Češnjak je bio osnovna namirnica u prehrani Liguraca, osobito pomoraca.<ref name="itchefs4">{{Cite web|last=Scarpato|first=Rosario|title=Pesto Genovese: an Ageless Benchmark of Great Italian Cuisine|url=http://www.itchefs-gvci.com/?option=com_content&view=article&id=661&Itemid=1030|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200715053153/http://www.itchefs-gvci.com/?option=com_content&view=article&id=661&Itemid=1030|archive-date=15 July 2020|access-date=11 October 2011}}</ref> Rani američki recept za ''pesto'' objavljen je 1928. godine i uključivao je maslac i vrhnje.<ref name="pestorecipe19282">{{Cite news|last=Rector|first=George|author-link=George Rector|date=13 June 1929|title=Rector's Recipes|newspaper=The Modesto Bee|url=https://www.newspapers.com/clip/96796735/the-modesto-bee/|url-status=live|access-date=2 March 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220302221048/https://www.newspapers.com/clip/96796735/the-modesto-bee/|archive-date=2 March 2022}}</ref> Uvozni, konzervirani ''pesto'' bio je dostupan već 1944. godine. Godine 1946. časopis ''Sunset'' objavio je recept za ''pesto'' autora Angela Pellegrinija. ''Pesto'' je postao popularan u Sjevernoj Americi tijekom 1980-ih i 1990-ih godina.<ref name="pestorecipe19283">{{Cite news|last=Rector|first=George|author-link=George Rector|date=13 June 1929|title=Rector's Recipes|newspaper=The Modesto Bee|url=https://www.newspapers.com/clip/96796735/the-modesto-bee/|url-status=live|access-date=2 March 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220302221048/https://www.newspapers.com/clip/96796735/the-modesto-bee/|archive-date=2 March 2022}}</ref> [[Datoteka:Ingredienti_per_il_pesto.jpg|mini|250x250px|Sastojci za izradu umaka]] ''Pesto'' se tradicionalno priprema u mramornom mužaru uz pomoć drvenog tučka. Prvo se u mužar stave češnjak i pinjoli te se drobe dok ne postanu kremasti.<ref name="CMPM3">{{Cite web|last=Campionato Mondiale Pesto al Mortaio|title=Pesto's official recipe|url=https://www.pestochampionship.it/championships-recipe/?lang=en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210516204546/https://www.pestochampionship.it/championships-recipe/?lang=en|archive-date=16 May 2021|access-date=16 May 2021}}</ref> Zatim se dodaju oprani i osušeni listovi bosiljka zajedno s krupnom soli i melju, te se tada se umiješa mješavina [[Parmezan|parmezana]] i pecorina. Kako bi se lakše sjedinio sir, dodaje se malo ekstra djevičanskog maslinovog ulja. U dobro zatvorenoj staklenci (ili u hermetički zatvorenoj plastičnoj posudi), prekriven slojem ekstra djevičanskog maslinovog ulja, ''pesto'' može trajati u hladnjaku do tjedan dana, a može se i zamrznuti za kasniju upotrebu.<ref name="Consorzio del pesto Genovese recipe2">{{Cite web|title=Consorzio del pesto Genovese recipe|url=http://www.mangiareinliguria.it/consorziopestogenovese/pestogenovese.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100501185828/http://www.mangiareinliguria.it/consorziopestogenovese/pestogenovese.php|archive-date=1 May 2010|access-date=21 February 2008|work=mangiareinliguria.it}}</ref> [[Datoteka:Pesto_bread.jpg|mini|Pesto kruh]] == Netradicionalne varijacije pesto umaka == Zbog cijene ili dostupnosti, tradicionalni pinjoli ponekad se zamjenjuju [[Badem|bademima]], brazilskim oraščićima, [[Indijski orah|indijskim oraščićima]], [[Obična lijeska|lješnjacima]], makadamijama, [[Pekan orah|pekan orasima]], [[Prava tršlja|pistacijama]], [[Orah|orahom]], pa čak i [[Kikiriki|kikirikijem]]. Iako se orašasti plodovi tradicionalno koriste sirovi, neki recepti preporučuju prethodno tostiranje ili pečenje. Zamjena pinjola drugim orašastim plodovima može biti i zbog neugodnog okusa koji neki ljudi doživljavaju nakon njihove konzumacije. Mnogi internetski recepti na engleskom jeziku za ''pesto'' uključuju [[Papar (biljna vrsta)|crni]] ili [[Papar (biljna vrsta)|bijeli papar]],<ref>{{Cite web|title=Basil Pesto|url=http://www.foodnetwork.com/recipes/food-network-kitchens/basil-pesto-recipe2.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160425210010/http://www.foodnetwork.com/recipes/food-network-kitchens/basil-pesto-recipe2.html|archive-date=25 April 2016|access-date=26 April 2016|website=Food Network}}</ref> iako oni nisu dio tradicionalnog genoveškog recepta.<ref name="itchefs5">{{Cite web|last=Scarpato|first=Rosario|title=Pesto Genovese: an Ageless Benchmark of Great Italian Cuisine|url=http://www.itchefs-gvci.com/?option=com_content&view=article&id=661&Itemid=1030|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200715053153/http://www.itchefs-gvci.com/?option=com_content&view=article&id=661&Itemid=1030|archive-date=15 July 2020|access-date=11 October 2011}}</ref> Industrijski proizvedeni ''pesto'', koji se prodaje u supermarketima, često zamjenjuje ekstra djevičansko maslinovo ulje jeftinijim biljnim uljima. Neki europski proizvođači ''pesta'' koriste i dodatke poput krumpirovih pahuljica ili krumpirovog škroba kako bi ublažili njegov intenzivan okus. Određeni recepti izvan Italije zamjenjuju bosiljak ili pinjole drugim začinskim biljem i lisnatim povrćem, poput: * [[Kokosova palma|Kokos]]<ref>{{Citiranje weba|date=12 October 2017|title=Coconut Pesto|url=https://recipesfromapantry.com/coconut-pesto-vegan/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210116175107/https://recipesfromapantry.com/coconut-pesto-vegan/|archive-date=16 January 2021|access-date=6 February 2021|publisher=Recipes from a Pantry}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Coconut Basil Pesto|url=https://www.nzherald.co.nz/eatwell/recipes/coconut-basil-pesto/ZKLCOPTL2NNXUT2PCOY2AXJZG4/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211010205505/https://www.nzherald.co.nz/eatwell/recipes/coconut-basil-pesto/ZKLCOPTL2NNXUT2PCOY2AXJZG4/|archive-date=10 October 2021|access-date=6 February 2021|publisher=[[New Zealand Herald]]}}</ref> * [[Avokado (biljna vrsta)|Avokado]] i [[peršin]]<ref>{{Citiranje weba|title=Avocado Pesto|url=https://www.thespruceeats.com/avocado-pesto-dairy-free-recipe-4136749|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811221604/https://www.thespruceeats.com/avocado-pesto-dairy-free-recipe-4136749|archive-date=11 August 2020|access-date=16 October 2019|publisher=The Spruce Eats}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=21 April 2020|title=Avocado Pesto Sauce with Parsley|url=https://www.everydayhealthyrecipes.com/spaghetti-with-parsley-avocado-pesto/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200810220924/https://www.everydayhealthyrecipes.com/spaghetti-with-parsley-avocado-pesto/|archive-date=10 August 2020|access-date=16 October 2019|publisher=Everyday Healthy Recipes}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=20 March 2018|title=Avocado Pesto Pasta|url=https://kirbiecravings.com/avocado-pesto-pasta/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200810163842/https://kirbiecravings.com/avocado-pesto-pasta/|archive-date=10 August 2020|access-date=16 October 2019|publisher=Kirbie Cravings}}</ref> * [[Mrkva]], [[Sjetveni korijandar|korijander]] i [[Kumin (biljna vrsta)|kumin]]<ref>{{Citiranje weba|title=Carrot and Cumin Pesto|url=https://scratchinit.halversen.com/2014/09/carrot-and-cumin-pesto/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190505233854/http://scratchinit.halversen.com/2014/09/carrot-and-cumin-pesto/|archive-date=5 May 2019|access-date=6 February 2021|publisher=Halversen}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Coriander and Cumin Pesto|url=https://www.nzherald.co.nz/eatwell/recipes/coriander-and-cumin-pesto/2L5WDHBTENYFDT75HEO6OPCZJ4/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211010205503/https://www.nzherald.co.nz/eatwell/recipes/coriander-and-cumin-pesto/2L5WDHBTENYFDT75HEO6OPCZJ4/|archive-date=10 October 2021|access-date=6 February 2021|publisher=[[New Zealand Herald]]}}</ref> * [[Kurkuma]]<ref>{{Citiranje weba|date=16 April 2017|title=Noodles with Turmeric Pesto|url=https://blog.paleohacks.com/carrot-noodles-with-turmeric-pesto/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201001011142/https://blog.paleohacks.com/carrot-noodles-with-turmeric-pesto/|archive-date=1 October 2020|access-date=6 February 2021|publisher=Paleohacks}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Vegan Cashew Pesto with Turmeric|url=https://fabsgoodfood.com/recipe/vegan-cashew-pesto-with-turmeric/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210121175547/https://fabsgoodfood.com/recipe/vegan-cashew-pesto-with-turmeric/|archive-date=21 January 2021|access-date=6 February 2021|publisher=Fabs Good Food}}</ref> * [[Đumbir]]<ref>{{Citiranje weba|title=Ginger Garlic Pesto|url=https://www.allrecipes.com/recipe/244819/ginger-garlic-pesto/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20211010205504/https://www.allrecipes.com/recipe/244819/ginger-garlic-pesto/|archive-date=10 October 2021|access-date=6 February 2021|publisher=[[Allrecipes]]}}</ref> * [[Spirulina]] * [[Orah|Orasi]] == Izvori == [[Kategorija:Umaci]] 8o8wg9jt54ojsis8egkemk247uxow34 0 780173 7631656 7477880 2026-11-06T20:06:40Z Fraxinus 3144 /* Stavovi */ 7631656 wikitext text/x-wiki {{Infookvir kršćanski čelnici | vrsta = papa | počasni-prefiks = Sveti Otac | ime = Lav XIV. | počasni-sufiks = | naslov = [[papa]] | image = Pope Leo XIV 3 (3x4 cropped) (2).jpg | image_size = | alt = | opis = Papa Lav XIV. 2025. godine. | početak_službe = [[8. svibnja]] [[2025.]] | kraj_službe = | prethodnik = [[Papa Franjo|Franjo]] | nasljednik = | ređenje = [[19. lipnja]] [[1982.]] | zareditelj = Jean Jadot | posvećenje = [[12. prosinca]] [[2014.]] | posvetitelj = | kardinal = [[30. rujna]] [[2023.]] | kreirao = [[Papa Franjo|Franjo]] | rodno_ime = Robert Francis Prevost | datum_rođenja = [[14. rujna]] [[1955.]] | mjesto_rođenja = [[Chicago]], [[Illinois]], [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | pokopan = | koordinate_groba = | nacionalnost = Amerikanac (s peruanskim državljanstvom) | vjera = [[Katolička Crkva|Katoličanstvo]] | rezidencija = [[Vatikan]] | roditelji = Louis Marius Prevost i Mildred Martínez | obrazovanje = | alma_mater = [[Villanova University]], [[Catholic Theological Union]], [[Papinsko sveučilište sv. Tome Akvinskog]] | moto = | prethodna_služba = * provincijal Augustinske provincije Chicaga <br>(1999. – 2001.) * generalni prior Reda sv. Augustina<br> (2001. – 2013.) * biskup Chiclayoa <br>(2015. – 2023.) * prefekt [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija za biskupe]] <br>(2023. – 2025.) * kardinal-đakon Sv. Monike Augustinske <br>(2023. – 2025.) * kardinal-biskup Suburbikarske biskupije Albano <br>(2025.) | potpis = Signature of Pope Leo XIV.svg | potpis_alt = | grb = Coat of arms of Leone XIV.svg | grb_alt = | drugi = }} '''Lav XIV.''' (rođen kao '''Robert Francis Prevost'''; [[Chicago]], [[14. rujna]] [[1955.]]) je 267. poglavar [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i suveren [[Vatikan|Države Vatikanskog Grada]]. Prvi je papa rođen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], prvi koji ima američko i peruansko državljanstvo, prvi iz [[Augustinci|Reda svetog Augustina]] i drugi iz [[Amerika|Amerike]] nakon svog prethodnika [[Franjo|pape Franje]]. Prevost je rođen u [[Chicago|Chicagu]], a odrastao je u obližnjem predgrađu [[Dolton, Illinois|Doltona]] u [[Illinois]]u. Postao je član [[Augustinci|Reda svetog Augustina]] [[1977.]], a za svećenika je zaređen [[1982.]] godine. Njegova služba uključuje opsežan [[Misionarstvo|misionarski]] rad u [[Peru]]u 1980-ih i 1990-ih, gdje je radio kao župnik, biskupijski službenik, učitelj u sjemeništu te administrator. Izabran je za [[Prior|generalnog priora]] Reda svetog Augustina sa sjedištem u [[Rim]]u od [[2001.]] do [[2013.]] godine te je opsežno putovao po [[Augustinci|provincijama reda]] diljem svijeta. Zatim se vratio u [[Peru]] kao čiklajski biskup od [[2015.]] do [[2023.]] godine. [[Papa Franjo]] ga je [[2023.]] godine imenovao pročelnikom [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija za biskupe]] u [[Rim]]u i predsjednikom [[Papinsko povjerenstvo za Latinsku Ameriku|Papinskog povjerenstva za Latinsku Ameriku]]. Prevost, kojeg je papa Franjo postavio za [[kardinal]]a, naglašavao je sinodalnost, misionarski dijalog i angažman u suočavanju s društvenim i tehnološkim izazovima. Također se bavio pitanjima poput [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]], globalnih migracija, upravljanja Crkvom i ljudskih prava. Papinsko ime uzeo je u čast [[Lav XIII.|pape Lava XIII.]], koji je razvio moderan [[Socijalni nauk Katoličke Crkve|katolički društveni nauk]] usred [[Druga industrijska revolucija|Druge industrijske revolucije]]. == Mladost i školovanje == === Podrijetlo === Robert Francis Prevost rođen je [[14. rujna]] [[1955.]]{{sfn|Glas Koncila 1}} u bolnici ''Mercy'' u četvrti Bronzeville u Chicagu, na južnoj strani grada.{{sfn|FitzPatrick|2025}} Rođen je u obitelji Louisa Mariusa Prevosta, francusko-talijanskoga podrijetla,{{sfn|Glas Koncila 1}} i Mildred Agnes Martínez, španjolskoga podrijetla.{{sfn|Vergun|2025}}{{sfn|Glas Koncila 1}} Ima dva starija brata, Louisa Martína i Johna Josepha.{{sfn|Glas Koncila 1}} Njegova je majka radila kao pedagoginja i knjižničarka, uključujući i u katoličkoj srednjoj školi Mendel.{{sfn|Chicago Tribune 1990}} Njegov otac, Louis Marius, također je bio rodom iz Chicaga, odrastajući u Hyde Parku.{{sfn|Musik|2025}} Louisovi roditelji bili su imigranti iz Italije{{sfn|Bosman|2025}} i Francuske.{{sfn|Vergun|2025}} Louis je bio veteran [[Ratna mornarica SAD-a|američke mornarice]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] koji je zapovijedao pješačkim desantnim plovilom u [[Iskrcavanja u Normandiji|iskrcavanju u Normandiji]], a kasnije je sudjelovao u [[Operacija Dragoon|operaciji Dragoon]] u južnoj Francuskoj.{{sfn|Vergun|2025}} Također je bio pedagog koji je kasnije postao nadzornik školskog okruga ''Brookwood 167'' u [[Glenwood, Illinois|Glenwood]].{{sfn|Chicago Tribune 1997}} === Rani život i školovanje === [[Datoteka:Pope_Leo_XIV_childhood_home.jpg|mini|Prevostov dom iz djetinjstva u Doltonu, Illinois.]] Prevost je bio poznat pod nadimkom ''Rob'' u svojoj obitelji te kasnije ''Bob'' među svojim prijateljima.{{sfn|FitzPatrick|2025}} Odrastao je u [[Dolton, Illinois|Doltonu]], predgrađu koje graniči s krajnjim južnim dijelom grada. Odrastao je u župi sv. Marije od Uznesenja u obližnjem [[Riverdale, Chicago|Riverdaleu]], gdje je išao u školu, pjevao u zboru i služio kao [[ministrant]].{{sfn|FitzPatrick|2025}} Prevost je od malih nogu težio k [[svećeništvo|svećeništvu]], i kod kuće bi glumio [[Misa|misu]] sa svojom braćom.{{ni}} Od [[1969.]] do [[1973.]] pohađao je Srednju školu sjemeništa svetog Augustina u blizini [[Saugatuck, Michigan|Saugatucka]] u [[Michigan]]u.{{sfn|Stechschulte|2025}} U Augustinskom sjemeništu dobio je pohvalno pismo za akademsku izvrsnost, dosljedno se pojavljivao na popisu odlikovanih, bio je glavni urednik godišnjaka, tajnik studentskog vijeća i član ''Nacionalnog počasnog društva''.{{sfn|1973 Yearbook}} Bio je kapetan kuglačkog tima i predvodio je skupinu [[Debata|za govore i debate]], natječući se u kongresnoj debati.{{sfn|Hughes|2025}} === Sveučilište === Godine [[1973.]] Prevost je planirao upisati ''Tolentine College'', augustinsko sjemenište u [[Olympia Fields, Illinois|Olympia Fieldsu]] u [[Illinois]]u, ali je ono iste godine zatvoreno.{{sfn|FitzPatrick|Winfield|2025}} Zatim se upisao na [[Sveučilište Villanova]], augustinski koledž u blizini [[Philadelphia|Philadelphije]], gdje je [[1977.]] stekao diplomu prvostupnika znanosti iz matematike.{{sfn|Glas Koncila 1}} Prevost je također radio kao čuvar groblja u katoličkoj crkvi Svetog Dionizija u [[Havertown, Pennsylvania|Havertownu]] u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]], dok je studirao na [[Sveučilište Villanova|Villanovi]].{{sfn|Wilson|2025}} Vratio se u očevo rodno mjesto Hyde Park kako bi 1982. godine stekao magisterij iz teologije na [[Catholic Theological Union|Katoličkom teološkom savezu]] ([[eng.]] ''Catholic Theological Union'') te je tijekom studija predavao fiziku i matematiku u srednjoj školi sv. Rite u čikaškom naselju Wrightwood.{{sfn|FitzPatrick|2025}} Licencijat iz kanonskog prava stekao je [[1984.]], a zatim i doktorat iz kanonskog prava [[1987.]], oboje na [[Papinsko sveučilište sv. Tome Akvinskog|Papinskom sveučilištu Svetog Tome Akvinskog]] u [[Rim]]u. Doktorirao je tezom »Uloga mjesnog priora u redu Svetoga Augustina«.{{sfn|Glas Koncila 2}} == Pastoralni početci (1977. – 1998.) == === Formacija i svećeništvo === [[Datoteka:Immaculate_Conception_Church_Lafayette_at_Longfellow_St._Louis_MO.jpg|mini|Prevost je proveo [[novicijat]] u crkvi Bezgrješnog Začeća u [[St. Louis, Missouri|St. Louisu]] u [[Missouri]]ju.]] Dana [[1. rujna]] [[1977.]], Prevost se pridružio [[Augustinci|Redu svetog Augustina]] kao novak, boraveći godinu dana u crkvi Bezgrešnog Začeća u četvrti Gate District u [[St. Louis, Missouri|St. Louisu]] u [[Missouri]]ju.{{sfn|Glas Koncila 1}} Zatim je položio [[Redovnički zavjet|prve zavjete]] [[2. rujna]] [[1978.]] te svečane zavjete [[29. kolovoza]] [[1981.]] godine.{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[10. rujna]] [[1981.]], Prevosta je zaredio za đakona mons. [[Thomas Gumbleton]] u župi sv. Klare iz Montefalca u [[Grosse Pointe Park|Grosse Pointe Parku]] u [[Michigan]]u.{{sfn|Meloy|Stechschulte|2025}} Prevost je za [[svećenik]]a [[Sveti red|zaređen]] u [[Rim]]u, u crkvi ''[[Santa Monica degli Agostiniani|Santa Monica degli Agostiniani]]'', a zaredio ga je mons. [[Jean Jadot|Jeana Jadota]] [[19. lipnja]] [[1982.]] godine.{{sfn|Vatican News 1}} === Misionarski rad u Peruu === [[Datoteka:Kathedralbasilika St. Maria, Trujillo, Peru.jpg|mini|200px|Kao mladi misionar, Prevost je radio na brojnim službama u Trujilloskoj biskupiji.]] Prevost se pridružio augustinskoj misiji u [[Peru]]u [[1985.]] godine, služeći kao kancelar Teritorijalne prelature Chulucanas ([[1985.]]–[[1986.]]).{{sfn|Glas Koncila 1}} Godine [[1987.]], nakon obrane doktorske disertacije, bio je ravnatelj za zvanja i misija Augustinske [[Augustinci|provincije Majke Dobrog Savjeta]] u [[Olympia Fields, Illinois|Olympia Fieldsu]] u [[Illinois]]u.{{sfn|Vatican News 1}} Nakon toga se pridružio misiji u Trujillu, također u [[Peru]]u, gdje je djelovao kao ravnatelj zajedničkoga programa formacije kandidata augustinaca iz vikarijata Chulucanas, Iquitos i Apurímac.{{sfn|Glas Koncila 1}} Narednih jedanaest godina bio je poglavar zajednice ([[1988.]]–[[1992.]]), ravnatelj formacije ([[1988.]]–[[1998.]]) i učitelj zavjetovanih članova ([[1992.]]–[[1998.]]) te u Nadbiskupiji Trujillo sudski vikar ([[1989.]]–[[1998.]]) i profesor kanonskoga prava, patristike i moralne teologije u Velikom sjemeništu svetog Karla i svetog Marcela. Također je pastoralno službovao na župi Naše Gospe Majke Crkve, kasnije ustanovljene kao župa svete Rite ([[1988.]]–[[1999.]]), u siromašnom predgrađu grada, te je bio upravitelj župe Naše Gospe od Monserrata od [[1992.]] do [[1999.]] godine.{{sfn|Glas Koncila 1}} Tijekom ''Fujimoratove'' ere, Prevost je kritizirao postupke tadašnjeg predsjednika [[Alberto Fujimori|Alberta Fujimorija]], stavljajući poseban naglasak na žrtve peruanske vojske, posebno Colina grupe, tijekom razdoblja terorizma u Peruu, kao i na političku korupciju. Godine 2017. kritizirao je odluku predsjednika Pedra Pabla Kuczynskog o pomilovanju Fujimorija i pozvao Fujimorija »da se osobno ispriča za neke od velikih nepravdi koje su počinjene«.{{sfn|Perfil 1}} Godine provedene u Peruu pružile su mu osobno iskustvo političkog nasilja i nejednakosti; ponekad je, kao misionar, putovao na konju teškim cestama kako bi stigao do izoliranih zajednica u dolinama Lambayequea.{{sfn|Angulo|2025}} Također se istaknuo kao branitelj ljudskih prava stanovništva regije Norte Chico protiv nasilja marksističko-lenjinističko-maoističke gerilske organizacije ''Sjajni put''.{{sfn|Páez|2025}} == Provincijalni prior i generalni prior (1998. – 2013.) == Godine [[1998.]] Prevost je izabran za priora provincije [[Augustinci|Reda sv. Augustina]] u provinciji Majke dobrog savjeta sa sjedištem u Chicagu, a dužnost je preuzeo [[8. ožujka]] [[1999.]] godine.{{sfn|Vatican News 1}} Izabran za [[Prior|generalnog priora]] Reda svetog Augustina [[2001.]] godine, Prevost je služio dva uzastopna šestogodišnja mandata do [[2013.]] godine.{{sfn|Glas Koncila 1}} Od [[2013.]] do [[2014.]] Prevost je služio kao ravnatelj formacije u samostanu svetoga Augustina, prvi savjetnik i provincijalni vikar.{{sfn|Glas Koncila 1}} == Biskup Chiclaya (2015. – 2023.) == [[Datoteka:Santa_María_Catedral_-_Chiclayo.jpg|mini|Katedrala sv. Marije u [[Chiclayo|Chiclayu]], Peru, gdje je Prevost bio dijecezanski biskup od [[2015.]] do [[2023.]]]] [[Datoteka:Bishop_of_Chiclayo_Robert_Prevost_on_extreme_poverty_in_the_region_(2018).webm|mini|Prevost kao biskup Chiclaya, komentirajući ekstremno siromaštvo u regiji ([[2018.]], na španjolskom).]] Dana [[3. studenog]] [[2014.]] [[Franjo|papa Franjo]] imenovao je Prevosta apostolskim upraviteljem biskupije Chiclayo u sjevernom Peruu i [[Naslovni biskup|naslovnim biskupom]] Sufara. Za biskupa je zaređen [[12. prosinca]] [[2014.]] u katedrali sv. Marije u Chiclayu, a zaredio ga je nadbiskup [[James Patrick Greena]], apostolski nuncij u [[Peru]]u.{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[26. rujna]] [[2015.]] imenovan je biskupom [[Chiclayo|Chiclaya]].{{sfn|Glas Koncila 1}} Kako je propisano ugovorom između [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] i [[Peru|Perua]] iz [[1980.]] godine, Prevost je postao naturalizirani peruanski državljanin prije nego što je postao biskup.{{sfn|Ugovor 1}} Prevost je razvio blisku vezu s biskupijom Chiclayo, uputivši im posebnu poruku u svome prvome obraćanju kao papa.{{sfn|IKA 2}} Dana 13. srpnja 2019. Prevost je imenovan članom [[Dikasterij za kler|Kongregacije za kler]], a 15. travnja 2020. postao je apostolski upravitelj Callaa. Dana 21. studenog 2020. pridružio se [[Dikasterij za biskupe|Kongregaciji za biskupe]]. Unutar Biskupske konferencije Perua služio je u stalnom vijeću (2018. – 2020.) i izabran je za predsjednika Povjerenstva za obrazovanje i kulturu 2019. godine, a također je doprinosio [[Caritas Internationalis|Caritasu]] Perua.{{sfn|Wells|Olmo|Sullivan|2025}} Prevost je imao privatnu audijenciju s papom Franjom 1. ožujka 2021. što je potaknulo nagađanja o novoj ulozi u Chicagu ili Rimu.{{sfn|Gagliarducci|2021}} == Dikasterij za biskupe i kardinalat (2023. – 2025.) == [[Datoteka:Cardinal_Robert_F._Prevost_at_the_Consistory_on_30_September_2023_(3x4_cropped).jpg|mini|240px|Kardinal Prevost tijekom konzistorija [[2023.]]]] Dana [[30. siječnja]] [[2023.]], papa Franjo ga je imenovao za pročelnika [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija za biskupe]] s naslovom nadbiskupa.{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[30. rujna]] [[2023.]], [[Franjo]] je imenovao Prevosta kardinalom s činom kardinala-đakona i dodijelio mu naslovnu crkvu ''[[Santa Monica degli Agostiniani]]''. Službeno je preuzeo naslovnu crkvu [[28. siječnja]] [[2024.]] godine.{{sfn|Glas Koncila 1}} Kao pročelnik [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija]] sudjelovao je u papinim apostolskim putovanjima te u objema sjednicama [[Šesnaesta redovita opća skupština Biskupske sinode|16. redovite opće skupštine Biskupske sinode o sinodnosti]].{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[4. listopada]] [[2023.]], [[papa Franjo]] imenovao ga je članom Dikasterija za evangelizaciju (Odjel za prvu evangelizaciju i nove partikularne Crkve), za nauk vjere, za istočne Crkve, za kler, za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života, za kulturu i obrazovanje, za zakonodavne tekstove te Papinskog povjerenstva za Državu Vatikan.{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[6. veljače]] [[2025.]], papa Franjo ga je promaknuo u naslov kardinala-biskupa, imenovavši ga [[Naslovni biskup|naslovnim biskupom]] prigradske biskupije Albano.{{sfn|Glas Koncila 1}} == Papinstvo (2025. – danas) == === Izbori === {{glavni|Papinska konklava 2025.}} [[Datoteka:Pope_Leo_XIV_on_the_loggia.jpg|mini|Papa [[Lav XIV.]] prigodo svog prvog javnog nastupa.]] U pretkonklavnim nagađanjima, Prevost se smatrao mračnim konjem u usporedbi s istaknutijim ''[[papabili]]ma''.{{sfn|Maddox|Gooch|2025}} Njegova američka nacionalnost smatrana je potencijalnom preprekom njegovoj kandidaturi, odražavajući nelagodu zbog jačanja geopolitičke moći Sjedinjenih Američkih Država.{{sfn|Rocca|2025}} Nakon četvrtog kruga glasovanja, u 18:07 izišao je bijeli dim, nakon čega je uslijedila zvonjava zvona Bazilike sv. Petra kako bi se označio izbor novog pape.{{sfn|IKA 5}} Ubrzo nakon toga, [[Švicarska garda]] i pripadnici talijanskih oružanih snaga, s orkestrima [[Žandarmerijske snage Vatikanskog Grada|Žandarmerijskih snaga Države Vatikanskog Grada]] i [[karabinjeri|karabinjera]], prodefilirali su [[Trg svetog Petra|Trgom sv. Petra]] i postrojili se ispod središnje lože [[Bazilika sv. Petra|Bazilike sv. Petra]].{{sfn|IKA 5}} Kardinal protođakon [[Dominique Mamberti]] je sa središnje lože u 19:13 objavio izbor i ime novog pape riječima: »Annuntio vobis gaudium magnum: [[Habemus Papam]]!« ([[hrvatski|hrv.]] ''Objavljujem vam veliku radost: Imamo papu!''). Novoizabrani papa Lav XIV. izašao je na središnju ložu Bazilike svetog Petra i uputio svoj blagoslov ''[[Urbi et orbi]]''.{{sfn|IKA 6}} Do trenutka objave ''[[Habemus papam]]'' na trgu je bilo oko {{n|150 000}} ljudi.{{sfn|Večernji list}} Lav se pojavio odjeven u tradicionalnu papinsku štolu i [[Moceta|mocetu]], ruho koje [[papa Franjo]] nije nosio prilikom pozdravljanja svijeta nakon izbora.{{sfn|Grossman Kantor|Adams|2025}} Njegov [[Pektoral|pektoralni križ]] bio je onaj koji je nosio tijekom konklave, dar generalnog postulatora augustinskog reda kada je postao [[kardinal]], a sadržavao je [[relikvije]] [[Sveti Augustin|svetog Augustina]] i njegove majke [[Sveta Monika|svete Monike]], svetog Tome iz Villanueve, blaženog Anzelma Polanca te časnog sluge Giuseppea Bartolomea Menocchija.{{sfn|Vatican News 2}} Zatim je održao svoj prvi govor na talijanskom i dijelom na španjolskom jeziku. Izrazio je zahvalnost za nasljeđe pape Franje i podijelio svoj prvi {{Jezik|la|[[Urbi et Orbi]]}} blagoslov na latinskom.{{sfn|Wooden|2025}} Lav XIV. je prvi papa iz [[Augustinci|Reda svetog Augustina]] i drugi papa iz [[Amerika|Amerike]] (nakon pape Franje), te 265. papa ukupno.{{ni}} Ima dvojno državljanstvo [[Peru]]a i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].{{sfn|Sage|2025}} On je prvi američki papa, u smislu da je prvi rođen u Sjedinjenim Američkim Državama.{{sfn|Horowitz|2025}} Drugi je izvorni govornik engleskog jezika, nakon [[Hadrijan IV.|Adrijana IV.]] rođenog u Engleskoj, koji je govorio [[Srednjoengleski jezik|srednjoengleski]].{{sfn|Sporzynski|2025}} Lav je također prvi papa rođen nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]], te stoga i prvi rođen u generaciji [[Baby boomer|Baby Boomera]].{{sfn|ivcusa 1}} Iako je Lav prvi papa iz Reda svetog Augustina,{{sfn|Giesen|2025}} šest prethodnih papa pripadalo je drugim redovima koji slijede [[Red regularnih kanonika sv. Augustina|augustinsko pravilo]].{{sfn|Byfield|2025}} === Inauguracija === {{glavni|Inauguracijska misa pape Lava XIV.}} [[Datoteka:Pope_Leo_XIV_in_the_popemobile_at_his_inauguration.jpg|mini|Prva vožnja pape Lava XIV. [[papamobil]]om tijekom njegove inauguracije.]] Dana [[18. svibnja]] [[2025.]], Lav XIV. predvodio je inauguracijsku misu svog [[pontifikat]]a, službeno poznatu kao ''Misa za početak Petrove službe rimskog biskupa''. Događaju je prisustvovalo oko {{broj|200 000}} ljudi, uključujući desetke svjetskih čelnika i 150 službenih delegacija.{{sfn|IKA 4}}{{sfn|IKA 1}} Iako je Lav postao [[papa]] u trenutku prihvaćanja u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]] nakon izbora na [[Papinska konklava 2025.|papinskoj konklavi 2025. godine]], inauguracijska proslava označila je službeni početak njegove službe kao [[Papa|rimskog biskupa]].{{sfn|IKA 4}} Misa je uključivala dodjelu [[palij]]a i [[Ribarev prsten|Ribareva prstena]], a nakon toga uslijedili su sastanci s raznim izaslanstvima i svjetskim vođama.{{sfn|IKA 1}} Papa Lav preuzeo je ostale glavne bazilike u danima nakon inauguracije; [[Bazilika sv. Pavla izvan zidina|Baziliku svetog Pavla izvan zidina]] ([[20. svibnja]]) te [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|Nadbaziliku svetog Ivana Lateranskog]] i [[Bazilika sv. Marije Velike|Baziliku svete Marije Velike]] ([[25. svibnja]]).{{sfn|KTABKBIH 1}} === Imenovanja === Dana 14. svibnja, Lav je izvršio svoje prvo imenovanje višeg klera, imenovavši Miguela Ángela Contrerasa Llajarunu pomoćnim biskupom biskupije Callao u Peruu.{{sfn|KTABKBIH 2}} Dana 5. lipnja, Lav je nominirao Josepha Lin Yuntuana za pomoćnog biskupa Fuzhoua, što su kineske vlasti odobrile 11. lipnja kao dio sporazuma iz 2018. između Narodne Republike Kine i Svete Stolice pod papom Franjom.{{sfn|IKA 7}} == Stavovi == [[Datoteka:Papa_Leone_XIII_(1898).jpg|mini|Prevost je odabrao papinsko ime Lav u čast društvenih učenja [[Lav XIII.|pape Lava XIII.]]]] Prevostovo papinsko ime odabrano je u čast [[Lav XIII.|pape Lava XIII.]] (papa od 1878. do 1903.), čija je enciklika ''[[Rerum novarum]]'' uspostavila moderno [[Socijalni nauk Katoličke Crkve|katoličko socijalno učenje]] i promicala radnička prava. Papa je izjavio kako »Crkva i danas nudi svima svoju baštinu socijalnog nauka kako bi odgovorila na još jednu industrijsku revoluciju i na razvoj umjetne inteligencije, koji donosi nove izazove za zaštitu ljudskog dostojanstva, pravednosti i rada«.{{sfn|Vatican News 3}} U intervjuu iz svibnja 2023., Prevost je naglasio potrebu za razboritošću i odgovornošću pri korištenju društvenih mreža kako bi se spriječilo »poticanje podjela i kontroverzi« i nanošenje »štete zajedništvu Crkve«.{{sfn|Tornielli|2023}} === Apostolska putovanja === Na prvom inozemnom apostolskom putovanju, od 27. studenoga do 2. prosinca 2025., Lav XIV. posjetio je [[Turska|Tursku]] i [[Libanon]]. U İzniku, drevnoj Niceji, sudjelovao je u obilježavanju 1700. obljetnice [[Prvi nicejski sabor|Prvoga nicejskog sabora]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/papa-lav-xiv-se-vratio-u-rim-nakon-prvog-apostolskog-putovanja/ Papa Lav XIV. se vratio u Rim nakon prvog apostolskog putovanja]. Informativna katolička agencija, 2. prosinca 2025. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2026. posjetio je [[Monako]] 28. ožujka, a od 13. do 23. travnja [[Alžir]], [[Kamerun]], [[Angola|Angolu]] i [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorsku Gvineju]]. U [[Španjolska|Španjolskoj]] je boravio od 6. do 12. lipnja. Dana 22. kolovoza posjetio je [[San Marino]] i talijanski [[Rimini]], a od 25. do 28. rujna [[Francuska|Francusku]], gdje je posjetio i sjedište [[UNESCO]]-a u [[Pariz]]u.<ref>[https://www.vatican.va/content/leo-xiv/en/travels/2026.html Travels 2026]. Sveta Stolica. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Dana 6. studenoga 2026. iz Rima je otputovao prema [[Montevideo|Montevideu]], prvoj postaji apostolskog putovanja u [[Urugvaj]], [[Argentina|Argentinu]] i [[Peru]]. Prema objavljenom programu, putovanje je predviđeno do 17. studenoga.<ref>[https://press.vatican.va/content/salastampa/en/bollettino/pubblico/2026/11/06/261106a.html Apostolic Journey of His Holiness Pope Leo XIV to Uruguay, Argentina and Peru – Departure from Rome]. Tiskovni ured Svete Stolice, 6. studenoga 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> === Crkvena politika === Prva poruka novog pape naglasila je pozdrav mira uskrslog Isusa »koji je dao svoj život za Božje stado«, dajući »razoružani i razoružavajući mir«.{{sfn|IKA 2}} Lav je rekao da želi nastaviti kerigmatski blagoslov pape Franje: »Bog nas voli, Bog vas sve ljubi i zlo neće prevladati«.{{sfn|IKA 2}} Teme u njegovoj prvoj poruci uključivale su Isusa kao [[Svjetlost svijeta|svjetlo potrebno svijetu]], postajanje misionarskom Crkvom kroz dijalog i otvorenost, vjernost Evanđelju, zajednički hod u sinodalnosti, rad kao ujedinjena Crkva za mir i pravdu, blizinu onima koji pate i molitvu Mariji.{{sfn|IKA 2}} Biskupsko geslo Lava XIV. je ''[[In illo Uno unum]]'' ([[hrv.]] ''U Jednom, mi smo jedno'').{{sfn|Vatican News 1}} U svom prvom obraćanju kardinalima kao papa, Lav je pozvao na privrženost »putu koji je opća Crkva slijedila desetljećima nakon Drugoga vatikanskog sabora«. Pohvalio je Franjino definiranje ovog puta kroz ''[[Evangelii Gaudium]]'' te je istaknuo šest trajnih ''evanđeoskih načela'': Kristovo prvenstvo u naviještanju; misionarsko obraćenje cijele kršćanske zajednice; rast kolegijalnosti i sinodalnosti; pozornost na ''[[sensus fidei]]'', posebno pučku pobožnost; briga s ljubavlju za najmanje i odbačene; hrabar dijalog sa suvremenim svijetom u njegovim različitim sastavnicama i stvarnostima.{{sfn|Vatican News 3}} Raspravljajući o ređenju žena u listopadu 2023., Prevost je izjavio da »vrlo značajna i duga tradicija Crkve« onemogućuje smatranje žena svećenicama te da je »apostolska tradicija nešto što je vrlo jasno navedeno«. Nasuprot tome, primijetio je da je mogućnost žena đakona bila predmet dvaju vatikanskih povjerenstava, pokazujući »otvorenost za razmatranje« tog pitanja. Također je upozorio da zaređenje žena za đakone »ne rješava nužno problem« i da bi moglo stvoriti nove probleme.{{sfn|Mares|2023}} Kao kardinal, Prevost je bio glasni zagovornik sinodalnosti, jedne od prepoznatljivih inicijativa [[Franjo|pape Franje]].{{sfn|White|2025}} U svibnju [[2023.]], Prevost je rekao da bi episkopalno vodstvo trebalo dati prioritet vjeri nad administracijom. Prvi prioritet je »prenijeti ljepotu vjere, ljepotu i radost poznavanja Isusa«.{{sfn|Tornielli|2023}} === Liturgijska praksa === [[Datoteka:Homily_during_the_inauguration_of_Leo_XIV.jpg|mini|Papa Lav XIV. na svojoj inauguracijskoj misi.]] Tijekom svoje službe u [[Peru]]u, Prevost je opisan kao »besprijekorno odjeven« kada je u pitanju slavljenje mise, noseći punu [[misno ruho]] čak i kada su ljetne temperature u Chiclayu bile iznad 29 °C.{{sfn|Rich|2025a}} U kolovozu [[2024.]], govoreći u župi na području [[Chicago|Chicaga]], izjavio je kako »liturgija mora biti lijepa kako bi nam pomogla, kako bi nas ojačala u našoj vjeri«.{{sfn|Brown|2025}} U svojoj prvoj misi u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]] kao [[papa]], odlučio se koristiti [[Papinska ferula|papinskom ferulom]], ili ceremonijalnom štapom, izrađenom za [[Benedikt XVI.|Benedikta XVI.]], koji je Franjo rijetko koristio.{{sfn|Coppen|2025}} Na [[Inauguracijska misa pape Lava XIV.|inauguracijskoj misi]] nosio je [[Papinska ferula|papinsku ferulu]] iz 1960-ih pape [[Pavao VI.|Pavla VI.]] koja [[Raspeće|prikazuje Krista kako pati na križu]]. Papa [[Ivan Pavao II.]] nosio je isti štap tijekom cijeloga svojeg pontifikata.{{sfn|IKA 3}} Lav je odlučio vratiti običaj da sam [[papa]] daje nadbiskupima [[palij]], što je Franjo ukinuo [[2015.]] godine.{{ni}} === Društvena i politička pitanja === U kontekstu crkvene politike i teologije, Prevost je smatran »umjerenjakom«, odnosno ni liberalom ni konzervativcem.{{sfn|Livingstone|2025}} U skladu s autentičnim stavovima Crkve, Prevost se protivi [[pobačaj]]u, [[Vjerski pogledi na eutanaziju|eutanaziji]], istospolnim brakovima i [[smrtna kazna|smrtnoj kazni]].{{ni}} Prevost je izrazio rezerve prema »simpatijama za uvjerenja i prakse koje proturječe evanđelju« te nije u potpunosti podržao niti odbacio dedklaraciju ''[[Fiducia supplicans]]'' o blagoslovima. Izjavio je kako bi nacionalne biskupske konferencije trebale »tumačiti i primjenjivati takve odredbe u svojim lokalnim kontekstima, s obzirom na kulturološke razlike«.{{sfn|Morwood|2025}} Godine [[2012.]] kritizirao je simpatije [[popularna kultura|popularne kulture]] prema »homoseksualnom načinu života« i »istospolnim obiteljima«.{{sfn|Rich|2025b}} U travnju 2016., Prevost se usprotivio uključivanju [[rodna ideologija|rodne ideologije]] u nastavne planove i programe osnovnih škola u Peruu,{{sfn|Fernandez|2016}} navodeći da ona promiče »rodove koji ne postoje«.{{sfn|Rich|2025b}} Kada ga je 2023. godine Catholic News Service pitao jesu li se njegovi stavovi iz 2012. promijenili, Prevost je rekao da se »mnogo toga promijenilo« i naglasio da bi Crkva trebala biti otvorenija i gostoljubivija, iako je upozorio da se crkvena doktrina nije promijenila.{{sfn|Barry|2025}} U svibnju 2025. rekao je da je na vladama da izgrade mirna društva »prije svega ulaganjem u obitelj, utemeljenu na stabilnoj zajednici muškarca i žene«.{{sfn|Winfield|2025}} Za vrijeme boravka u Chiclayu, usred peruanskih prosvjeda 2023. godine, izjavio je: »Smrti tijekom prosvjeda uzrokuju mi veliku tugu i bol [...] Tražio sam da ostanem u Peruu; čak sam taj zahtjev uputio i Svetom Ocu. Nije bilo vrijeme za odlazak«.{{sfn|RPP 1}} Također je izrazio podršku teškom položaju venezuelskih izbjeglica u Peruu.{{sfn|McElwee|2025}} Što se tiče [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]], Prevost se zalagao za snažnije djelovanje Crkve, izjavivši na seminaru u studenom 2024. da »vladavina nad prirodom« ne bi trebala biti »tiranska«. Što se tiče geopolitike, osudio je [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|rusku invaziju na Ukrajinu]], opisujući je kao »pravu invaziju, imperijalističke prirode, gdje Rusija nastoji osvojiti teritorij iz razloga moći«,{{sfn|Pakhnyuk|2025}} a u jednom od svojih prvih važnijih govora kao papa, Lav je pozvao na prekid vatre u [[Rat u Gazi|ratu u Gazi]].{{sfn|Sorgi|2025}} Nakon [[Iransko-izraelski rat|izraelskih napada na Iran]] u lipnju 2025., pozvao je iranske i izraelske vlasti da djeluju »razumno«.{{sfn|reuters 1}} Tijekom svog mandata biskupa i kardinala, Prevost je nastavio glasati na državnim i saveznim izborima u Sjedinjenim Državama, budući da je registrirani birač u okrugu Will u Illinoisu. Izborni zakon Illinoisa ne zahtijeva od birača da se registriraju po [[politička stranka|političkoj stranci]], stoga Prevost nikada nije službeno izjavio da pripada nekoj političkoj stranci.{{sfn|Abels|Sherman|2025}} Izbori na kojima je Prevost glasao uključuju demokratske predsjedničke predizbore 2008., demokratske predizbore za guvernerske izbore Illinoisa 2010., republikanske predsjedničke predizbore 2012., republikanske predsjedničke predizbore za guvernerske izbore Illinoisa 2014., republikanske predsjedničke predizbore 2016. i opće izbore u Sjedinjenim Državama 2024.{{sfn|Navarro|2025}} Njegov račun na X-u koji je koristio prije izbora za papu u međuvremenu je izbrisan i trenutno koristi službeno ime @Pontifex, naslijeđeno od pape Franje i Benedikta.{{sfn|Aleteia 1}} == Osobni život == Osim svog materinjeg jezika engleskog, Lav govori španjolski, talijanski, francuski i portugalski, uz pomalo njemačkog. Također zna čitati latinski.{{sfn|White|2025}} Opisao je sebe kao »prilično amaterskog tenisača«.{{sfn|Dampf|2025}} Redovito je igrao ''Wordle'' i ''Words with Friends'' sa svojom braćom.{{sfn|Meyer|2025}} Lav je navijač Chicago White Soxa iz [[Major League Baseball|Major League Baseballa]],{{sfn|Lutz|2025}} i bio je prisutan na US Cellular Fieldu (sada poznatom kao Rate Field) na prvoj utakmici Svjetske serije 2005.{{sfn|Marzano|2025}} Njegova podrška čikaškim sportovima proteže se i na [[Chicago Bears|Chicago Bearse]] iz [[National Football League|Nacionalne nogometne lige]]; potpredsjednik Sjedinjenih Država [[J. D. Vance|JD Vance]] poklonio mu je dres Bearsa po narudžbi nakon papine inauguracije, što je Lav ocijenio kao »dobar izbor«.{{sfn|Finley|2025}} Rekao je da je knjiga ''[[Bog nadohvat duše]]'' „srce njegove duhovnosti” i da je to „knjiga koja bi ljudima pomogla da shvate tko je on”.<ref>[https://hkm.hr/duhovnost/papa-lav-xiv-otkriva-knjigu-koja-ga-vec-godinama-vodi-kroz-molitvu-i-povjerenje/ Papa Lav XIV. „otkriva“ knjigu koja ga već godinama vodi kroz molitvu i povjerenje] hkm.hr Preuzeto 5. prosinca 2025.</ref> == Počasti == * Sveučilište Villanova dodijelilo mu je [[počasni doktorat]] [[humanističke znanosti|humanističkih znanosti]] 2014. godine.{{sfn|Mervosh|2025}} == Vidite također i: == * [[Bibliografija Lava XIV.|Bibliografija pape Lava XIV.]] * [[Kardinalska imenovanja pape Franje|Kardinali koje je imenovao Franjo]] * [[Dodatak:Popis svetaca koje je kanonizirao papa Lav XIV.|Popis svetaca koje je kanonizirao papa Lav XIV.]] == Izvori == {{izvori|4}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Citiranje weba |naslov=Životopis pape Lava XIV. Kako je dječaka rođena na Uzvišenje svetoga Križa Krist odabrao za svojega namjesnika |url=http://glas-koncila.hr/zivotopis-pape-lava-xiv-kako-je-djecaka-rodena-na-uzvisenje-svetoga-kriza-krist-odabrao-za-svojega-namjesnika/ |izdavač=[[Glas Koncila]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Glas Koncila 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Životopis pape Lava XIV. Od misionara u Peruu do vatikanskoga prefekta |url=https://www.glas-koncila.hr/zivotopis-pape-lava-xiv/ |izdavač=[[Glas Koncila]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Glas Koncila 2}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Obituary for Mildred Prevost |url=https://www.newspapers.com/article/chicago-tribune-obituary-for-mildred-pre/171971476/ |izdavač=[[Chicago Tribune]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Chicago Tribune 1990}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Obituary for Louis M. Prevost |url=https://www.newspapers.com/article/chicago-tribune-obituary-for-louis-m-pr/171963827/ |izdavač=[[Chicago Tribune]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Chicago Tribune 1997}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Biography of Pope Leo XIV, born Robert Francis Prevost |url=https://www.vaticannews.va/en/pope/news/2025-05/biography-of-robert-francis-prevost-pope-leo-xiv.html |izdavač=[[Vatican News]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Vatican News 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Relikvije svetog Augustina i njegove majke Monike u pektoralnom križu pape Lava XIV. |url=http://vaticannews.va/hr/papa/news/2025-05/relikvije-sveti-augustin-monika-pektoralni-kriz-papa-lav.html |izdavač=[[Vatican News]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Vatican News 2}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Papa Lav XIV.: Crkva nudi svoju baštinu kao odgovor na nove revolucije |url=https://www.vaticannews.va/hr/papa/news/2025-05/papa-lav-xiv-susret-kardinali-konklava-vatikan-sveta-stolica.html |izdavač=[[Vatican News]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Vatican News 3}}}} * {{Citiranje weba |naslov=St. Augustine Wins 1973 Yearbook Award |url=https://www.newspapers.com/article/the-holland-evening-sentinel-st-augusti/171973007/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508202833/https://www.newspapers.com/article/the-holland-evening-sentinel-st-augusti/171973007/ |izdavač=The Holland |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|1973 Yearbook}}}} * {{cite news |last=Vergun |first=David |date=2025 |title=Pope Leo XIV's Father Served in the Navy During World War II |url=https://www.defense.gov/News/News-Stories/Article/Article/4180629/pope-leo-xivs-father-served-in-the-navy-during-world-war-ii/ |work=[[Ministarstvo obrane SAD-a]] |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Musik |first=Morley |date=2025 |title=From Hyde Park to the papacy: Pope Leo's local roots |url=https://www.hpherald.com/evening_digest/from-hyde-park-to-the-papacy-pope-leo-s-local-roots/article_4203c68e-f5ad-4d13-9972-66d45a62f17b.html?fbclid=IwY2xjawKVlV1leHRuA2FlbQIxMQBicmlkETFBTHdWY2FEVFVBanVjYVI1AR5HjTYkafIo0qFOF6yZ3sYv9OOZXjyU5r-r87gXFku0pQ4K49XS6NRnqWX5uQ_aem_vl60Hdg9BH1xtMCgXTS8oA |work=Hyde Park Herald |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Bosman |first=Julie |date=2025 |title=A Century-Old Romance That Gave the Pope His Family Name |url=https://www.nytimes.com/2025/05/16/us/pope-leo-grandfather.html?unlocked_article_code=1.Hk8.tLNf.NnvwUXTO7EKz&smid=url-share |work=The New York Times |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=FitzPatrick |first=Lauren |date=2025 |title=From Chicago's south suburbs to helping choose the next pope |url=https://chicago.suntimes.com/religion/2025/05/03/robert-prevost-pope-Francis-conclave-catholic-church-dolton-saint-mary-assumption-parish |work=[[Chicago Sun-Times]] |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Stechschulte |first=Michael |date=2025 |title=A pope with Midwest roots: Pope Leo XIV attended high school in western Michigan |url=https://www.detroitcatholic.com/news/a-pope-with-midwest-roots-pope-leo-xiv-attended-high-school-in-western-michigan |work=Detroit Catholic |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Hughes| first=Lisa |date=2025 |title=Pope Leo XIV was natural leader in high school, says Robert Prevost's classmate from Massachusetts |url=https://www.cbsnews.com/boston/news/who-is-pope-leo-xiv-high-school-yearbook-robert-prevost/ |work=CBS News |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last1=FitzPatrick |first1=Lauren |last2=Winfield |first2=Nicole |date=2025 |title=Cardinal Robert Prevost, born in Chicago, is the first pope from the United States |url=https://chicago.suntimes.com/religion/2025/05/08/cardinal-robert-prevost-raised-in-dolton-is-the-first-american-pope |work=Chicago Sun-Times |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last1=Meloy |first1=Daniel |last2=Stechschulte |first2=Michael |date=2025 |title=Another Detroit tie: Pope Leo XIV was ordained a deacon in Grosse Pointe Park |url=https://www.detroitcatholic.com/news/another-detroit-tie-pope-leo-xiv-was-ordained-a-deacon-in-grosse-pointe-park |work=Detroit Catholic |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Wilson| first=Shawnette |date=2025 |title=Pope Leo XIV previously worked as groundskeeper at cemetery in Havertown |url=https://www.fox29.com/news/pope-leo-xiv-worked-groundskeeper-st-denis-parish-havertown |work=WTXF-TV |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |naslov=Papa Lav XIV. preuzet će 25. svibnja patrijarhalnu baziliku sv. Ivana Lateranskoga |url=https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/papa-lav-xiv-preuzet-ce-25-svibnja-patrijarhalnu-baziliku-sv-ivana-lateranskoga/125914 |izdavač=[[Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|KTABKBIH 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Prvo biskupsko imenovanje pape Lava XIV. |url=http://ktabkbih.net/hr/vijesti/prvo-biskupsko-imenovanje-pape-lava-xiv/125999 |izdavač=[[Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|KTABKBIH 2}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Više od 150 državnih izaslanstava iz cijeloga svijeta na misi početka pontifikata Lava XIV. |url=https://ika.hkm.hr/novosti/vise-od-150-drzavnih-izaslanstava-iz-cijeloga-svijeta-na-misi-pocetka-pontifikata-lava-xiv/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Prvo obraćanje pape Lava XIV.: „Mir sa svima vama“ |url=http://ika.hkm.hr/novosti/prvo-obracanje-pape-lava-xiv-mir-sa-svima-vama/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 2}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Papa Lav XIV.: Gradimo Crkvu koja postaje kvasac sloge za čovječanstvo |url=https://ika.hkm.hr/novosti/papa-lav-xiv-gradimo-crkvu-koja-postaje-kvasac-sloge-za-covjecanstvo/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 3}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Papa na molitvi Kraljice neba: Ne zaboravimo one koji trpe zbog rata |url=https://ika.hkm.hr/novosti/papa-lav-xiv-na-molitvi-kraljice-neba-ne-smijemo-zaboraviti-one-koji-trpe-zbog-rata/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 4}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Conventio Acuerdo entre la Santa Sede y la Republica del Perú |url=https://www.vatican.va/roman_curia/secretariat_state/archivio/documents/rc_seg-st_19800726_santa-sede-peru_sp.html |izdavač=[[Državno tajništvo Svete Stolice]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Ugovor 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Bijeli dim iz Sikstinske kapele – izabran novi papa |url=https://ika.hkm.hr/novosti/bijeli-dim-iz-sikstinske-kapele-izabran-novi-papa/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 5}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Robert Francis Prevost novi je poglavar Katoličke Crkve, novi papa se zove Lav XIV. |url=https://ika.hkm.hr/novosti/robert-francis-prevost-novi-je-poglavar-katolicke-crkve/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 6}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Kina priznala prvo biskupsko imenovanje pape Lava XIV. |url=https://ika.hkm.hr/novosti/kina-priznala-prvo-biskupsko-imenovanje-pape-lava-xiv/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 7}}}} * {{Citiranje weba |naslov=U 18 sati i 6 minuta dogodilo se nešto dotad neviđeno, a 150 tisuća ljudi pohitalo je vidjeti novog papu |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/nas-reporter-iz-vatikana-u-18-sati-i-6-minuta-dogodilo-se-nesto-dotad-nevideno-a-150-tisuca-ljudi-pohitalo-je-vidjeti-novog-papu-1859762 |izdavač=[[Večernji list]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Večernji list}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Leo XIV launches Instagram account, inherits @Pontifex|url=https://aleteia.org/2025/05/14/leo-xiv-launches-instagram-account-inherits-pontifex |izdavač=Aleteia |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Aleteia 1}}}} * {{Citiranje weba|date=May 12, 2025|title=Habemus Boomer Papam!|url=https://ivcusa.org/habemus-boomer-papam/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250513014816/https://ivcusa.org/habemus-boomer-papam/|archive-date=May 13, 2025|access-date=May 13, 2025|website=Ignacijske volonterske snage SAD-a (IVCUSA) |ref={{harvid|ivcusa 1}}}} * {{Citiranje weba |last1=Grossman Kantor |first1=Wendy |last2=Adams |first2=Abigail |date= 2025 |naslov=Pope Leo XIV Made History by Becoming First American Pontiff. Why Experts Are 'Surprised and Excited' |url=https://people.com/pope-leo-xiv-made-history-why-experts-surprised-excited-exclusive-11731257 |izdavač=People |preuzeto=29. lipnja 2025. }} * {{Citiranje weba |last=White|first=Christopher |date= 2025 |naslov=The first American pope? This cardinal has the best chance of making history in this conclave |url=https://www.ncronline.org/vatican/vatican-news/papal-front-runner-interest-polyglot-us-cardinal-prevost-rises-italian |izdavač=[[National Catholic Register]] |preuzeto=29. lipnja 2025. }} * {{Citiranje weba |last=Livingstone|first=Helen |date= 2025 |naslov=New pope's brother says he is "middle of the road" – as it happened |url=https://www.theguardian.com/world/live/2025/may/08/new-pope-conclave-vatican-white-black-smoke-papacy-catholic-cardinals |izdavač=The Guardian |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Byfield|first=Erica |date= 2025 |naslov=What is the Order of St. Augustine, which counts Pope Leo XIV as a member? |url=https://www.nbcnewyork.com/news/what-is-the-order-of-st-augustine-pope-leo-xiv/6257174/ |izdavač=WNBC |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Rich|first=Motoko |date= 2025a |naslov=Pope Leo XIV, the First American Pontiff, Took a Global Route to the Top Post |url=https://www.nytimes.com/2025/05/08/world/europe/pope-leo-xiv-robert-francis-prevost.html |izdavač=The New York Times |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Brown|first=Lauretta |date=2025 |naslov=What then-Cardinal Prevost told an Illinois parish about his life, Pope Francis, synodality and more |url=https://www.osvnews.com/what-then-cardinal-prevost-told-an-illinois-parish-about-his-life-pope-francis-synodality-and-more/ |izdavač=Our Sunday Visitor |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Morwood|first=Maddy |date=2025 |naslov=New Pope Leo XIV update: Australian Catholics celebrate Robert Prevost's election by cardinals in conclave — as it happened |url=https://www.abc.net.au/news/2025-05-09/papal-conclave-live-updates-catholic-church-elects-next-pope/105238028 |izdavač=ABC News |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Rich |first=Motoko |date=2025b |naslov=There's Never Been a Pope from the U.S. Could This Cardinal Change That? |url=https://www.nytimes.com/2025/05/02/world/americas/pope-candidate-cardinal-robert-francis-prevost.html |izdavač=The New York Times |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Coppen|first=Luke |date=2025 |naslov=Leo XIV: Petrine ministry is a cross and a blessing |url=https://www.pillarcatholic.com/p/leo-xiv-petrine-ministry-is-a-cross |izdavač=pillarcatholic.com |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Meyer|first=Holly |date=2025 |naslov=Wordle, White Sox and more: Fast facts about Pope Leo XIV|url=https://apnews.com/article/vatican-new-pope-leo-xiv-facts-chicago-peru-fe9e955bfc5c683311575b1b3cf079f5 |izdavač=apnews.com |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Lutz|first=BJ |date=2025 |naslov=Brother answers burning question: Is Pope Leo XIV a Chicago White Sox or Cubs fan?|url=https://wgntv.com/news/pope-leo/robert-prevost-pope-leo-xiv-chicago-cubs-sox/|url-status=dead|access-date=May 9, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250509061035/https://wgntv.com/news/pope-leo/robert-prevost-pope-leo-xiv-chicago-cubs-sox/|archive-date=May 9, 2025}} |izdavač=WGN-TV |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Marzano|first=Peter |date=2025 |naslov=Broadcast of 2005 World Series in Chicago shows Pope Leo XIV in attendance |url=https://www.nbcchicago.com/news/local/broadcast-of-2005-world-series-in-chicago-shows-pope-leo-xiv-in-attendance/3742500/ |izdavač=WMAQ-TV |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Finley|first=Patrick |date=2025 |naslov='Good choice' — JD Vance brings Pope Leo XIV a Bears jersey |url=https://chicago.suntimes.com/bears/2025/05/19/bears-jd-vance-pope-leo-xiv-jersey-rome-monday-vice-president-robert-prevost-nfl |izdavač=[[Chicago Sun-Times]] |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=McElwee|first=Joshua |date=2025 |naslov=Prevost, first U.S. pope, supported Francis and shunned spotlight |url=https://www.reuters.com/world/prevost-first-us-pope-supported-francis-shunned-spotlight-2025-05-08/ |izdavač=[[Reuters]] |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Pakhnyuk|first=Lucy |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV condemns Russia's "imperialist" invasion of Ukraine|url=https://kyivindependent.com/pope-leo-xiv-condemns-russias-imperialist-invasion-of-ukraine/ |izdavač=The Kyiv Independent |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Sorgi|first=Gregorio |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV's first message to world leaders: End all wars|url=https://www.politico.eu/article/pope-leo-message-world-leaders-end-all-wars-ukraine-russia-india-pakistan-israel-gaza/ |izdavač=Politico |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Navarro|first=Aaron |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV voted in 2024 U.S. general election — here's which primaries he's voted in|url=https://www.cbsnews.com/news/pope-leo-robert-prevost-voting-records-republican-democratic-primaries/ |izdavač=CBS News |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Dampf|first=Andrew |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV is a tennis player. Tsitsipas would be happy to hit some balls with him |url=https://cruxnow.com/ap/2025/05/pope-leo-xiv-is-a-tennis-player-tsitsipas-would-be-happy-to-hit-some-balls-with-him |izdavač=Associated Press |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Mares|first=Courtney |date=2023 |naslov=Cardinal at Synod on Synodality: "Clericalizing Women" Will Not Solve Problems |url=https://www.ncregister.com/cna/cardinal-at-synod-on-synodality-clericalizing-women-will-not-solve-problems |izdavač=[[National Catholic Register]] |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Fernandez|first=Fernando |date=2016 |naslov=Chiclayo: Obispo Prévost en contra de ideología de género|language=es |url=https://diariocorreo.pe/edicion/lambayeque/chiclayo-obispo-prevost-en-contra-de-ideologia-de-genero-715608/ |izdavač=Diario Correo |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Winfield|first=Nicole |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV says family is "between a man and a woman" and asserts the dignity of the unborn|url=https://www.pbs.org/newshour/world/pope-leo-xiv-says-family-is-between-a-man-and-a-woman-and-asserts-the-dignity-of-the-unborn |izdavač=pbs.org |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Giesen|first=Greg |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV is first Augustinian pope. What is the Augustinian order?|url=https://www.yahoo.com/news/pope-leo-xiv-first-augustinian-194122012.html |izdavač=Yahoo News |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Sporzynski|first=Darius von Guttner |date=2025 |naslov='Peace be with all of you': how Pope Leo XIV embodies a living dialogue between tradition and modernity|url=https://theconversation.com/peace-be-with-all-of-you-how-pope-leo-xiv-embodies-a-living-dialogue-between-tradition-and-modernity-256084 |izdavač=The Conversation |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Reese|first=Thomas |date=2025 |naslov=Can Pope Leo XIV be a compassionate pastor and a hard-nosed administrator?|url=https://www.ncronline.org/opinion/guest-voices/can-pope-leo-xiv-be-compassionate-pastor-and-hard-nosed-administrator |izdavač=National Catholic Reporter |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Sage|first=Alexandria |date=2025 |naslov=Soft-spoken Prevost is first pope from the US (and Peru)|url=https://www.batimes.com.ar/news/world/soft-spoken-prevost-is-first-pope-from-the-united-states-and-peru.phtml |izdavač=Buenos Aires Times |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Horowitz|first=Jason |date=2025 |naslov=Robert Francis Prevost, Now Leo XIV, Is First American Pope|url=https://www.nytimes.com/live/2025/05/08/world/pope-conclave-news |izdavač=The New York Times |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Páez|first=Angel |date=2025 |naslov=León XIV: el 'papa de Chiclayo' que vivió la violencia terrorista en Perú, acompañó a los humildes y se enfrentó al ex presidente Alberto Fujimori|url=https://www.clarin.com/mundo/leon-xiv-papa-chiclayo-vivio-violencia-terrorista-peru-acompano-humildes-enfrento-ex-presidente-alberto-fujimori_0_Tbln4pMRlQ.html?srsltid=AfmBOoo5zQtXI25EGIAO0Ag6u-tgFtVtqAn9fbwd-5WmoYs0kdczhWuc |language=es |izdavač=Clarín |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba|last=Angulo|first=Jazmine|date=May 8, 2025|title=El paso del Papa León XIV por Chiclayo: se trasladaba a caballo para ir hasta las zonas más alejadas del país|url=https://www.infobae.com/peru/2025/05/08/el-paso-del-papa-leon-xiv-por-chiclayo-se-trasladaba-a-caballo-para-ir-hasta-las-zonas-mas-alejadas-del-pais/ |izdavač=Infobae|language=es |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba|last=Maddox|first=David|last2=Gooch|first2=Bryony|date=May 7, 2025|title=Who could be the new Pope? The cardinals in the running ahead of the Conclave|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/papal-conclave-cardinals-new-pope-candidates-b2746175.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507194344/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/papal-conclave-cardinals-new-pope-candidates-b2746175.html|archive-date=May 7, 2025 |preuzeto=29. lipnja 2025. |website=[[The Independent]]}} * {{Citiranje weba|last=Rocca|first=Francis X.|date=May 8, 2025|title=The Conclave Just Did the Unthinkable|url=https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2025/05/pope-leo-robert-prevost-american/682749/|access-date=29. lipnja 2025.|website=The Atlantic|language=en}} *{{Citiranje novina|last=Barry|first=Colleen|date=May 9, 2025|title=A 2012 video shows comments from new pope that disappoint LGBTQ activists|work=[[Associated Press News]]|url=https://apnews.com/article/pope-leo-catholic-lgbtq-samesex-marriage-86e0efed01333b52f905bf048f3d5829|url-status=live|access-date=May 10, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250510040515/https://apnews.com/article/pope-leo-catholic-lgbtq-samesex-marriage-86e0efed01333b52f905bf048f3d5829|archive-date=May 10, 2025}} * {{Citiranje weba|last=Abels|first=Grace|last2=Sherman|first2=Amy|date=May 9, 2025|title=Fact check: Is the new Pope registered to vote as a Republican?|url=https://www.wral.com/story/fact-check-is-the-new-pope-registered-to-vote-as-a-republican/21999903/|access-date=June 8, 2025|website=WRAL}} * {{Citiranje weba|last=Tornielli|first=Andrea|date=May 12, 2023|title=The bishop is a pastor not a manager|url=https://www.osservatoreromano.va/en/news/2023-05/ing-019/the-bishop-is-a-pastor-not-a-manager.html|access-date=May 8, 2025|publisher=[[L'Osservatore Romano]]}} * {{Citiranje novina|last=Mervosh|first=Sarah|date=May 8, 2025|title=The Pope Is a Graduate of Villanova, Where the Church Bells Won't Stop Ringing|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/05/08/world/europe/villanova-pope-leo-xiv.html|url-status=live|url-access=limited|access-date=May 9, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250508233134/https://www.nytimes.com/2025/05/08/world/europe/villanova-pope-leo-xiv.html|archive-date=May 8, 2025}} * {{Citiranje weba|last=Wooden|first=Cindy|date=May 8, 2025|title=Breaking: Chicago native Cardinal Prevost elected pope, takes name Leo XIV|url=https://www.detroitcatholic.com/news/breaking-chicago-native-cardinal-prevost-elected-pope-takes-name-leo-xiv|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250509061042/https://www.detroitcatholic.com/news/breaking-chicago-native-cardinal-prevost-elected-pope-takes-name-leo-xiv|archive-date=May 9, 2025|access-date=May 8, 2025|website=Detroit Catholic}} *{{Citiranje novina|last=Wells|first=Ione|last2=Olmo|first2=Guillermo D.|last3=Sullivan|first3=Helen|date=May 9, 2025|title=Peru celebrates Pope Leo XIV as one of their own|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/articles/cewdl4e57v7o|access-date=May 9, 2025}} * {{Citiranje novina|last=Gagliarducci|first=Andrea|date=March 6, 2021|title=Curial speculation follows papal meetings with bishops|agency=[[Catholic News Agency]]|url=https://www.catholicnewsagency.com/news/246724/curial-speculation-follows-papal-meetings-with-bishops|url-status=live|access-date=May 31, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20230206000950/https://www.catholicnewsagency.com/news/246724/curial-speculation-follows-papal-meetings-with-bishops|archive-date=February 6, 2023}} *{{Citiranje novina|date=June 14, 2025|title=Pope Leo appeals for 'reason' amid Israel-Iran airstrikes, calls for dialogue|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/pope-leo-appeals-reason-amid-israel-iran-airstrikes-calls-dialogue-2025-06-14/|access-date=June 14, 2025 |ref={{harvid|reuters 1}}}} * {{Citiranje weba|date=May 8, 2025|title=El Papa León XIV y su relación con Perú, el país que adoptó como hogar y al que dedicó parte de su discurso|url=https://www.perfil.com/noticias/protagonistas/papa-leon-xiv-y-su-relacion-con-peru-el-pais-que-adopto-como-su-hogar-y-a-quien-dedico-parte-de-su-discurso.phtml|access-date=May 9, 2025|website=Perfil|language=es |ref={{harvid|Perfil 1}}}} * {{Citiranje novina|date=May 8, 2025|title=La vida peruana de León XIV en cinco escenas|language=es|work=rpp.pe|agency=EFE|url=https://rpp.pe/mundo/actualidad/la-vida-peruana-de-leon-xiv-en-cinco-escenas-noticia-1633445?ref=rpp|access-date=May 9, 2025 |ref={{harvid|RPP 1}}}} {{refend}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti||commonshr=Leo XIV}} *[https://www.vatican.va/content/leo-xiv/en.html Vatikanova web stranica o papi Lavu XIV. na engleskom] {{Lav XIV.}} {{Pape}} [[Kategorija:Pape]] [[Kategorija:Peruanski kardinali]] [[Kategorija:Kardinalska imenovanja pape Franje]] [[Kategorija:Lav XIV.]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog sveučilišta svetog Tome Akvinskog]] 3b5rrbp0oymq8ndmz6f7v0v6rl9t7t4 7631659 7631656 2026-11-06T20:11:56Z Fraxinus 3144 /* Društvena i politička pitanja */ 7631659 wikitext text/x-wiki {{Infookvir kršćanski čelnici | vrsta = papa | počasni-prefiks = Sveti Otac | ime = Lav XIV. | počasni-sufiks = | naslov = [[papa]] | image = Pope Leo XIV 3 (3x4 cropped) (2).jpg | image_size = | alt = | opis = Papa Lav XIV. 2025. godine. | početak_službe = [[8. svibnja]] [[2025.]] | kraj_službe = | prethodnik = [[Papa Franjo|Franjo]] | nasljednik = | ređenje = [[19. lipnja]] [[1982.]] | zareditelj = Jean Jadot | posvećenje = [[12. prosinca]] [[2014.]] | posvetitelj = | kardinal = [[30. rujna]] [[2023.]] | kreirao = [[Papa Franjo|Franjo]] | rodno_ime = Robert Francis Prevost | datum_rođenja = [[14. rujna]] [[1955.]] | mjesto_rođenja = [[Chicago]], [[Illinois]], [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | pokopan = | koordinate_groba = | nacionalnost = Amerikanac (s peruanskim državljanstvom) | vjera = [[Katolička Crkva|Katoličanstvo]] | rezidencija = [[Vatikan]] | roditelji = Louis Marius Prevost i Mildred Martínez | obrazovanje = | alma_mater = [[Villanova University]], [[Catholic Theological Union]], [[Papinsko sveučilište sv. Tome Akvinskog]] | moto = | prethodna_služba = * provincijal Augustinske provincije Chicaga <br>(1999. – 2001.) * generalni prior Reda sv. Augustina<br> (2001. – 2013.) * biskup Chiclayoa <br>(2015. – 2023.) * prefekt [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija za biskupe]] <br>(2023. – 2025.) * kardinal-đakon Sv. Monike Augustinske <br>(2023. – 2025.) * kardinal-biskup Suburbikarske biskupije Albano <br>(2025.) | potpis = Signature of Pope Leo XIV.svg | potpis_alt = | grb = Coat of arms of Leone XIV.svg | grb_alt = | drugi = }} '''Lav XIV.''' (rođen kao '''Robert Francis Prevost'''; [[Chicago]], [[14. rujna]] [[1955.]]) je 267. poglavar [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i suveren [[Vatikan|Države Vatikanskog Grada]]. Prvi je papa rođen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], prvi koji ima američko i peruansko državljanstvo, prvi iz [[Augustinci|Reda svetog Augustina]] i drugi iz [[Amerika|Amerike]] nakon svog prethodnika [[Franjo|pape Franje]]. Prevost je rođen u [[Chicago|Chicagu]], a odrastao je u obližnjem predgrađu [[Dolton, Illinois|Doltona]] u [[Illinois]]u. Postao je član [[Augustinci|Reda svetog Augustina]] [[1977.]], a za svećenika je zaređen [[1982.]] godine. Njegova služba uključuje opsežan [[Misionarstvo|misionarski]] rad u [[Peru]]u 1980-ih i 1990-ih, gdje je radio kao župnik, biskupijski službenik, učitelj u sjemeništu te administrator. Izabran je za [[Prior|generalnog priora]] Reda svetog Augustina sa sjedištem u [[Rim]]u od [[2001.]] do [[2013.]] godine te je opsežno putovao po [[Augustinci|provincijama reda]] diljem svijeta. Zatim se vratio u [[Peru]] kao čiklajski biskup od [[2015.]] do [[2023.]] godine. [[Papa Franjo]] ga je [[2023.]] godine imenovao pročelnikom [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija za biskupe]] u [[Rim]]u i predsjednikom [[Papinsko povjerenstvo za Latinsku Ameriku|Papinskog povjerenstva za Latinsku Ameriku]]. Prevost, kojeg je papa Franjo postavio za [[kardinal]]a, naglašavao je sinodalnost, misionarski dijalog i angažman u suočavanju s društvenim i tehnološkim izazovima. Također se bavio pitanjima poput [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]], globalnih migracija, upravljanja Crkvom i ljudskih prava. Papinsko ime uzeo je u čast [[Lav XIII.|pape Lava XIII.]], koji je razvio moderan [[Socijalni nauk Katoličke Crkve|katolički društveni nauk]] usred [[Druga industrijska revolucija|Druge industrijske revolucije]]. == Mladost i školovanje == === Podrijetlo === Robert Francis Prevost rođen je [[14. rujna]] [[1955.]]{{sfn|Glas Koncila 1}} u bolnici ''Mercy'' u četvrti Bronzeville u Chicagu, na južnoj strani grada.{{sfn|FitzPatrick|2025}} Rođen je u obitelji Louisa Mariusa Prevosta, francusko-talijanskoga podrijetla,{{sfn|Glas Koncila 1}} i Mildred Agnes Martínez, španjolskoga podrijetla.{{sfn|Vergun|2025}}{{sfn|Glas Koncila 1}} Ima dva starija brata, Louisa Martína i Johna Josepha.{{sfn|Glas Koncila 1}} Njegova je majka radila kao pedagoginja i knjižničarka, uključujući i u katoličkoj srednjoj školi Mendel.{{sfn|Chicago Tribune 1990}} Njegov otac, Louis Marius, također je bio rodom iz Chicaga, odrastajući u Hyde Parku.{{sfn|Musik|2025}} Louisovi roditelji bili su imigranti iz Italije{{sfn|Bosman|2025}} i Francuske.{{sfn|Vergun|2025}} Louis je bio veteran [[Ratna mornarica SAD-a|američke mornarice]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] koji je zapovijedao pješačkim desantnim plovilom u [[Iskrcavanja u Normandiji|iskrcavanju u Normandiji]], a kasnije je sudjelovao u [[Operacija Dragoon|operaciji Dragoon]] u južnoj Francuskoj.{{sfn|Vergun|2025}} Također je bio pedagog koji je kasnije postao nadzornik školskog okruga ''Brookwood 167'' u [[Glenwood, Illinois|Glenwood]].{{sfn|Chicago Tribune 1997}} === Rani život i školovanje === [[Datoteka:Pope_Leo_XIV_childhood_home.jpg|mini|Prevostov dom iz djetinjstva u Doltonu, Illinois.]] Prevost je bio poznat pod nadimkom ''Rob'' u svojoj obitelji te kasnije ''Bob'' među svojim prijateljima.{{sfn|FitzPatrick|2025}} Odrastao je u [[Dolton, Illinois|Doltonu]], predgrađu koje graniči s krajnjim južnim dijelom grada. Odrastao je u župi sv. Marije od Uznesenja u obližnjem [[Riverdale, Chicago|Riverdaleu]], gdje je išao u školu, pjevao u zboru i služio kao [[ministrant]].{{sfn|FitzPatrick|2025}} Prevost je od malih nogu težio k [[svećeništvo|svećeništvu]], i kod kuće bi glumio [[Misa|misu]] sa svojom braćom.{{ni}} Od [[1969.]] do [[1973.]] pohađao je Srednju školu sjemeništa svetog Augustina u blizini [[Saugatuck, Michigan|Saugatucka]] u [[Michigan]]u.{{sfn|Stechschulte|2025}} U Augustinskom sjemeništu dobio je pohvalno pismo za akademsku izvrsnost, dosljedno se pojavljivao na popisu odlikovanih, bio je glavni urednik godišnjaka, tajnik studentskog vijeća i član ''Nacionalnog počasnog društva''.{{sfn|1973 Yearbook}} Bio je kapetan kuglačkog tima i predvodio je skupinu [[Debata|za govore i debate]], natječući se u kongresnoj debati.{{sfn|Hughes|2025}} === Sveučilište === Godine [[1973.]] Prevost je planirao upisati ''Tolentine College'', augustinsko sjemenište u [[Olympia Fields, Illinois|Olympia Fieldsu]] u [[Illinois]]u, ali je ono iste godine zatvoreno.{{sfn|FitzPatrick|Winfield|2025}} Zatim se upisao na [[Sveučilište Villanova]], augustinski koledž u blizini [[Philadelphia|Philadelphije]], gdje je [[1977.]] stekao diplomu prvostupnika znanosti iz matematike.{{sfn|Glas Koncila 1}} Prevost je također radio kao čuvar groblja u katoličkoj crkvi Svetog Dionizija u [[Havertown, Pennsylvania|Havertownu]] u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]], dok je studirao na [[Sveučilište Villanova|Villanovi]].{{sfn|Wilson|2025}} Vratio se u očevo rodno mjesto Hyde Park kako bi 1982. godine stekao magisterij iz teologije na [[Catholic Theological Union|Katoličkom teološkom savezu]] ([[eng.]] ''Catholic Theological Union'') te je tijekom studija predavao fiziku i matematiku u srednjoj školi sv. Rite u čikaškom naselju Wrightwood.{{sfn|FitzPatrick|2025}} Licencijat iz kanonskog prava stekao je [[1984.]], a zatim i doktorat iz kanonskog prava [[1987.]], oboje na [[Papinsko sveučilište sv. Tome Akvinskog|Papinskom sveučilištu Svetog Tome Akvinskog]] u [[Rim]]u. Doktorirao je tezom »Uloga mjesnog priora u redu Svetoga Augustina«.{{sfn|Glas Koncila 2}} == Pastoralni početci (1977. – 1998.) == === Formacija i svećeništvo === [[Datoteka:Immaculate_Conception_Church_Lafayette_at_Longfellow_St._Louis_MO.jpg|mini|Prevost je proveo [[novicijat]] u crkvi Bezgrješnog Začeća u [[St. Louis, Missouri|St. Louisu]] u [[Missouri]]ju.]] Dana [[1. rujna]] [[1977.]], Prevost se pridružio [[Augustinci|Redu svetog Augustina]] kao novak, boraveći godinu dana u crkvi Bezgrešnog Začeća u četvrti Gate District u [[St. Louis, Missouri|St. Louisu]] u [[Missouri]]ju.{{sfn|Glas Koncila 1}} Zatim je položio [[Redovnički zavjet|prve zavjete]] [[2. rujna]] [[1978.]] te svečane zavjete [[29. kolovoza]] [[1981.]] godine.{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[10. rujna]] [[1981.]], Prevosta je zaredio za đakona mons. [[Thomas Gumbleton]] u župi sv. Klare iz Montefalca u [[Grosse Pointe Park|Grosse Pointe Parku]] u [[Michigan]]u.{{sfn|Meloy|Stechschulte|2025}} Prevost je za [[svećenik]]a [[Sveti red|zaređen]] u [[Rim]]u, u crkvi ''[[Santa Monica degli Agostiniani|Santa Monica degli Agostiniani]]'', a zaredio ga je mons. [[Jean Jadot|Jeana Jadota]] [[19. lipnja]] [[1982.]] godine.{{sfn|Vatican News 1}} === Misionarski rad u Peruu === [[Datoteka:Kathedralbasilika St. Maria, Trujillo, Peru.jpg|mini|200px|Kao mladi misionar, Prevost je radio na brojnim službama u Trujilloskoj biskupiji.]] Prevost se pridružio augustinskoj misiji u [[Peru]]u [[1985.]] godine, služeći kao kancelar Teritorijalne prelature Chulucanas ([[1985.]]–[[1986.]]).{{sfn|Glas Koncila 1}} Godine [[1987.]], nakon obrane doktorske disertacije, bio je ravnatelj za zvanja i misija Augustinske [[Augustinci|provincije Majke Dobrog Savjeta]] u [[Olympia Fields, Illinois|Olympia Fieldsu]] u [[Illinois]]u.{{sfn|Vatican News 1}} Nakon toga se pridružio misiji u Trujillu, također u [[Peru]]u, gdje je djelovao kao ravnatelj zajedničkoga programa formacije kandidata augustinaca iz vikarijata Chulucanas, Iquitos i Apurímac.{{sfn|Glas Koncila 1}} Narednih jedanaest godina bio je poglavar zajednice ([[1988.]]–[[1992.]]), ravnatelj formacije ([[1988.]]–[[1998.]]) i učitelj zavjetovanih članova ([[1992.]]–[[1998.]]) te u Nadbiskupiji Trujillo sudski vikar ([[1989.]]–[[1998.]]) i profesor kanonskoga prava, patristike i moralne teologije u Velikom sjemeništu svetog Karla i svetog Marcela. Također je pastoralno službovao na župi Naše Gospe Majke Crkve, kasnije ustanovljene kao župa svete Rite ([[1988.]]–[[1999.]]), u siromašnom predgrađu grada, te je bio upravitelj župe Naše Gospe od Monserrata od [[1992.]] do [[1999.]] godine.{{sfn|Glas Koncila 1}} Tijekom ''Fujimoratove'' ere, Prevost je kritizirao postupke tadašnjeg predsjednika [[Alberto Fujimori|Alberta Fujimorija]], stavljajući poseban naglasak na žrtve peruanske vojske, posebno Colina grupe, tijekom razdoblja terorizma u Peruu, kao i na političku korupciju. Godine 2017. kritizirao je odluku predsjednika Pedra Pabla Kuczynskog o pomilovanju Fujimorija i pozvao Fujimorija »da se osobno ispriča za neke od velikih nepravdi koje su počinjene«.{{sfn|Perfil 1}} Godine provedene u Peruu pružile su mu osobno iskustvo političkog nasilja i nejednakosti; ponekad je, kao misionar, putovao na konju teškim cestama kako bi stigao do izoliranih zajednica u dolinama Lambayequea.{{sfn|Angulo|2025}} Također se istaknuo kao branitelj ljudskih prava stanovništva regije Norte Chico protiv nasilja marksističko-lenjinističko-maoističke gerilske organizacije ''Sjajni put''.{{sfn|Páez|2025}} == Provincijalni prior i generalni prior (1998. – 2013.) == Godine [[1998.]] Prevost je izabran za priora provincije [[Augustinci|Reda sv. Augustina]] u provinciji Majke dobrog savjeta sa sjedištem u Chicagu, a dužnost je preuzeo [[8. ožujka]] [[1999.]] godine.{{sfn|Vatican News 1}} Izabran za [[Prior|generalnog priora]] Reda svetog Augustina [[2001.]] godine, Prevost je služio dva uzastopna šestogodišnja mandata do [[2013.]] godine.{{sfn|Glas Koncila 1}} Od [[2013.]] do [[2014.]] Prevost je služio kao ravnatelj formacije u samostanu svetoga Augustina, prvi savjetnik i provincijalni vikar.{{sfn|Glas Koncila 1}} == Biskup Chiclaya (2015. – 2023.) == [[Datoteka:Santa_María_Catedral_-_Chiclayo.jpg|mini|Katedrala sv. Marije u [[Chiclayo|Chiclayu]], Peru, gdje je Prevost bio dijecezanski biskup od [[2015.]] do [[2023.]]]] [[Datoteka:Bishop_of_Chiclayo_Robert_Prevost_on_extreme_poverty_in_the_region_(2018).webm|mini|Prevost kao biskup Chiclaya, komentirajući ekstremno siromaštvo u regiji ([[2018.]], na španjolskom).]] Dana [[3. studenog]] [[2014.]] [[Franjo|papa Franjo]] imenovao je Prevosta apostolskim upraviteljem biskupije Chiclayo u sjevernom Peruu i [[Naslovni biskup|naslovnim biskupom]] Sufara. Za biskupa je zaređen [[12. prosinca]] [[2014.]] u katedrali sv. Marije u Chiclayu, a zaredio ga je nadbiskup [[James Patrick Greena]], apostolski nuncij u [[Peru]]u.{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[26. rujna]] [[2015.]] imenovan je biskupom [[Chiclayo|Chiclaya]].{{sfn|Glas Koncila 1}} Kako je propisano ugovorom između [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] i [[Peru|Perua]] iz [[1980.]] godine, Prevost je postao naturalizirani peruanski državljanin prije nego što je postao biskup.{{sfn|Ugovor 1}} Prevost je razvio blisku vezu s biskupijom Chiclayo, uputivši im posebnu poruku u svome prvome obraćanju kao papa.{{sfn|IKA 2}} Dana 13. srpnja 2019. Prevost je imenovan članom [[Dikasterij za kler|Kongregacije za kler]], a 15. travnja 2020. postao je apostolski upravitelj Callaa. Dana 21. studenog 2020. pridružio se [[Dikasterij za biskupe|Kongregaciji za biskupe]]. Unutar Biskupske konferencije Perua služio je u stalnom vijeću (2018. – 2020.) i izabran je za predsjednika Povjerenstva za obrazovanje i kulturu 2019. godine, a također je doprinosio [[Caritas Internationalis|Caritasu]] Perua.{{sfn|Wells|Olmo|Sullivan|2025}} Prevost je imao privatnu audijenciju s papom Franjom 1. ožujka 2021. što je potaknulo nagađanja o novoj ulozi u Chicagu ili Rimu.{{sfn|Gagliarducci|2021}} == Dikasterij za biskupe i kardinalat (2023. – 2025.) == [[Datoteka:Cardinal_Robert_F._Prevost_at_the_Consistory_on_30_September_2023_(3x4_cropped).jpg|mini|240px|Kardinal Prevost tijekom konzistorija [[2023.]]]] Dana [[30. siječnja]] [[2023.]], papa Franjo ga je imenovao za pročelnika [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija za biskupe]] s naslovom nadbiskupa.{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[30. rujna]] [[2023.]], [[Franjo]] je imenovao Prevosta kardinalom s činom kardinala-đakona i dodijelio mu naslovnu crkvu ''[[Santa Monica degli Agostiniani]]''. Službeno je preuzeo naslovnu crkvu [[28. siječnja]] [[2024.]] godine.{{sfn|Glas Koncila 1}} Kao pročelnik [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija]] sudjelovao je u papinim apostolskim putovanjima te u objema sjednicama [[Šesnaesta redovita opća skupština Biskupske sinode|16. redovite opće skupštine Biskupske sinode o sinodnosti]].{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[4. listopada]] [[2023.]], [[papa Franjo]] imenovao ga je članom Dikasterija za evangelizaciju (Odjel za prvu evangelizaciju i nove partikularne Crkve), za nauk vjere, za istočne Crkve, za kler, za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života, za kulturu i obrazovanje, za zakonodavne tekstove te Papinskog povjerenstva za Državu Vatikan.{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[6. veljače]] [[2025.]], papa Franjo ga je promaknuo u naslov kardinala-biskupa, imenovavši ga [[Naslovni biskup|naslovnim biskupom]] prigradske biskupije Albano.{{sfn|Glas Koncila 1}} == Papinstvo (2025. – danas) == === Izbori === {{glavni|Papinska konklava 2025.}} [[Datoteka:Pope_Leo_XIV_on_the_loggia.jpg|mini|Papa [[Lav XIV.]] prigodo svog prvog javnog nastupa.]] U pretkonklavnim nagađanjima, Prevost se smatrao mračnim konjem u usporedbi s istaknutijim ''[[papabili]]ma''.{{sfn|Maddox|Gooch|2025}} Njegova američka nacionalnost smatrana je potencijalnom preprekom njegovoj kandidaturi, odražavajući nelagodu zbog jačanja geopolitičke moći Sjedinjenih Američkih Država.{{sfn|Rocca|2025}} Nakon četvrtog kruga glasovanja, u 18:07 izišao je bijeli dim, nakon čega je uslijedila zvonjava zvona Bazilike sv. Petra kako bi se označio izbor novog pape.{{sfn|IKA 5}} Ubrzo nakon toga, [[Švicarska garda]] i pripadnici talijanskih oružanih snaga, s orkestrima [[Žandarmerijske snage Vatikanskog Grada|Žandarmerijskih snaga Države Vatikanskog Grada]] i [[karabinjeri|karabinjera]], prodefilirali su [[Trg svetog Petra|Trgom sv. Petra]] i postrojili se ispod središnje lože [[Bazilika sv. Petra|Bazilike sv. Petra]].{{sfn|IKA 5}} Kardinal protođakon [[Dominique Mamberti]] je sa središnje lože u 19:13 objavio izbor i ime novog pape riječima: »Annuntio vobis gaudium magnum: [[Habemus Papam]]!« ([[hrvatski|hrv.]] ''Objavljujem vam veliku radost: Imamo papu!''). Novoizabrani papa Lav XIV. izašao je na središnju ložu Bazilike svetog Petra i uputio svoj blagoslov ''[[Urbi et orbi]]''.{{sfn|IKA 6}} Do trenutka objave ''[[Habemus papam]]'' na trgu je bilo oko {{n|150 000}} ljudi.{{sfn|Večernji list}} Lav se pojavio odjeven u tradicionalnu papinsku štolu i [[Moceta|mocetu]], ruho koje [[papa Franjo]] nije nosio prilikom pozdravljanja svijeta nakon izbora.{{sfn|Grossman Kantor|Adams|2025}} Njegov [[Pektoral|pektoralni križ]] bio je onaj koji je nosio tijekom konklave, dar generalnog postulatora augustinskog reda kada je postao [[kardinal]], a sadržavao je [[relikvije]] [[Sveti Augustin|svetog Augustina]] i njegove majke [[Sveta Monika|svete Monike]], svetog Tome iz Villanueve, blaženog Anzelma Polanca te časnog sluge Giuseppea Bartolomea Menocchija.{{sfn|Vatican News 2}} Zatim je održao svoj prvi govor na talijanskom i dijelom na španjolskom jeziku. Izrazio je zahvalnost za nasljeđe pape Franje i podijelio svoj prvi {{Jezik|la|[[Urbi et Orbi]]}} blagoslov na latinskom.{{sfn|Wooden|2025}} Lav XIV. je prvi papa iz [[Augustinci|Reda svetog Augustina]] i drugi papa iz [[Amerika|Amerike]] (nakon pape Franje), te 265. papa ukupno.{{ni}} Ima dvojno državljanstvo [[Peru]]a i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].{{sfn|Sage|2025}} On je prvi američki papa, u smislu da je prvi rođen u Sjedinjenim Američkim Državama.{{sfn|Horowitz|2025}} Drugi je izvorni govornik engleskog jezika, nakon [[Hadrijan IV.|Adrijana IV.]] rođenog u Engleskoj, koji je govorio [[Srednjoengleski jezik|srednjoengleski]].{{sfn|Sporzynski|2025}} Lav je također prvi papa rođen nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]], te stoga i prvi rođen u generaciji [[Baby boomer|Baby Boomera]].{{sfn|ivcusa 1}} Iako je Lav prvi papa iz Reda svetog Augustina,{{sfn|Giesen|2025}} šest prethodnih papa pripadalo je drugim redovima koji slijede [[Red regularnih kanonika sv. Augustina|augustinsko pravilo]].{{sfn|Byfield|2025}} === Inauguracija === {{glavni|Inauguracijska misa pape Lava XIV.}} [[Datoteka:Pope_Leo_XIV_in_the_popemobile_at_his_inauguration.jpg|mini|Prva vožnja pape Lava XIV. [[papamobil]]om tijekom njegove inauguracije.]] Dana [[18. svibnja]] [[2025.]], Lav XIV. predvodio je inauguracijsku misu svog [[pontifikat]]a, službeno poznatu kao ''Misa za početak Petrove službe rimskog biskupa''. Događaju je prisustvovalo oko {{broj|200 000}} ljudi, uključujući desetke svjetskih čelnika i 150 službenih delegacija.{{sfn|IKA 4}}{{sfn|IKA 1}} Iako je Lav postao [[papa]] u trenutku prihvaćanja u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]] nakon izbora na [[Papinska konklava 2025.|papinskoj konklavi 2025. godine]], inauguracijska proslava označila je službeni početak njegove službe kao [[Papa|rimskog biskupa]].{{sfn|IKA 4}} Misa je uključivala dodjelu [[palij]]a i [[Ribarev prsten|Ribareva prstena]], a nakon toga uslijedili su sastanci s raznim izaslanstvima i svjetskim vođama.{{sfn|IKA 1}} Papa Lav preuzeo je ostale glavne bazilike u danima nakon inauguracije; [[Bazilika sv. Pavla izvan zidina|Baziliku svetog Pavla izvan zidina]] ([[20. svibnja]]) te [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|Nadbaziliku svetog Ivana Lateranskog]] i [[Bazilika sv. Marije Velike|Baziliku svete Marije Velike]] ([[25. svibnja]]).{{sfn|KTABKBIH 1}} === Imenovanja === Dana 14. svibnja, Lav je izvršio svoje prvo imenovanje višeg klera, imenovavši Miguela Ángela Contrerasa Llajarunu pomoćnim biskupom biskupije Callao u Peruu.{{sfn|KTABKBIH 2}} Dana 5. lipnja, Lav je nominirao Josepha Lin Yuntuana za pomoćnog biskupa Fuzhoua, što su kineske vlasti odobrile 11. lipnja kao dio sporazuma iz 2018. između Narodne Republike Kine i Svete Stolice pod papom Franjom.{{sfn|IKA 7}} == Stavovi == [[Datoteka:Papa_Leone_XIII_(1898).jpg|mini|Prevost je odabrao papinsko ime Lav u čast društvenih učenja [[Lav XIII.|pape Lava XIII.]]]] Prevostovo papinsko ime odabrano je u čast [[Lav XIII.|pape Lava XIII.]] (papa od 1878. do 1903.), čija je enciklika ''[[Rerum novarum]]'' uspostavila moderno [[Socijalni nauk Katoličke Crkve|katoličko socijalno učenje]] i promicala radnička prava. Papa je izjavio kako »Crkva i danas nudi svima svoju baštinu socijalnog nauka kako bi odgovorila na još jednu industrijsku revoluciju i na razvoj umjetne inteligencije, koji donosi nove izazove za zaštitu ljudskog dostojanstva, pravednosti i rada«.{{sfn|Vatican News 3}} U intervjuu iz svibnja 2023., Prevost je naglasio potrebu za razboritošću i odgovornošću pri korištenju društvenih mreža kako bi se spriječilo »poticanje podjela i kontroverzi« i nanošenje »štete zajedništvu Crkve«.{{sfn|Tornielli|2023}} === Apostolska putovanja === Na prvom inozemnom apostolskom putovanju, od 27. studenoga do 2. prosinca 2025., Lav XIV. posjetio je [[Turska|Tursku]] i [[Libanon]]. U İzniku, drevnoj Niceji, sudjelovao je u obilježavanju 1700. obljetnice [[Prvi nicejski sabor|Prvoga nicejskog sabora]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/papa-lav-xiv-se-vratio-u-rim-nakon-prvog-apostolskog-putovanja/ Papa Lav XIV. se vratio u Rim nakon prvog apostolskog putovanja]. Informativna katolička agencija, 2. prosinca 2025. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2026. posjetio je [[Monako]] 28. ožujka, a od 13. do 23. travnja [[Alžir]], [[Kamerun]], [[Angola|Angolu]] i [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorsku Gvineju]]. U [[Španjolska|Španjolskoj]] je boravio od 6. do 12. lipnja. Dana 22. kolovoza posjetio je [[San Marino]] i talijanski [[Rimini]], a od 25. do 28. rujna [[Francuska|Francusku]], gdje je posjetio i sjedište [[UNESCO]]-a u [[Pariz]]u.<ref>[https://www.vatican.va/content/leo-xiv/en/travels/2026.html Travels 2026]. Sveta Stolica. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Dana 6. studenoga 2026. iz Rima je otputovao prema [[Montevideo|Montevideu]], prvoj postaji apostolskog putovanja u [[Urugvaj]], [[Argentina|Argentinu]] i [[Peru]]. Prema objavljenom programu, putovanje je predviđeno do 17. studenoga.<ref>[https://press.vatican.va/content/salastampa/en/bollettino/pubblico/2026/11/06/261106a.html Apostolic Journey of His Holiness Pope Leo XIV to Uruguay, Argentina and Peru – Departure from Rome]. Tiskovni ured Svete Stolice, 6. studenoga 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> === Crkvena politika === Prva poruka novog pape naglasila je pozdrav mira uskrslog Isusa »koji je dao svoj život za Božje stado«, dajući »razoružani i razoružavajući mir«.{{sfn|IKA 2}} Lav je rekao da želi nastaviti kerigmatski blagoslov pape Franje: »Bog nas voli, Bog vas sve ljubi i zlo neće prevladati«.{{sfn|IKA 2}} Teme u njegovoj prvoj poruci uključivale su Isusa kao [[Svjetlost svijeta|svjetlo potrebno svijetu]], postajanje misionarskom Crkvom kroz dijalog i otvorenost, vjernost Evanđelju, zajednički hod u sinodalnosti, rad kao ujedinjena Crkva za mir i pravdu, blizinu onima koji pate i molitvu Mariji.{{sfn|IKA 2}} Biskupsko geslo Lava XIV. je ''[[In illo Uno unum]]'' ([[hrv.]] ''U Jednom, mi smo jedno'').{{sfn|Vatican News 1}} U svom prvom obraćanju kardinalima kao papa, Lav je pozvao na privrženost »putu koji je opća Crkva slijedila desetljećima nakon Drugoga vatikanskog sabora«. Pohvalio je Franjino definiranje ovog puta kroz ''[[Evangelii Gaudium]]'' te je istaknuo šest trajnih ''evanđeoskih načela'': Kristovo prvenstvo u naviještanju; misionarsko obraćenje cijele kršćanske zajednice; rast kolegijalnosti i sinodalnosti; pozornost na ''[[sensus fidei]]'', posebno pučku pobožnost; briga s ljubavlju za najmanje i odbačene; hrabar dijalog sa suvremenim svijetom u njegovim različitim sastavnicama i stvarnostima.{{sfn|Vatican News 3}} Raspravljajući o ređenju žena u listopadu 2023., Prevost je izjavio da »vrlo značajna i duga tradicija Crkve« onemogućuje smatranje žena svećenicama te da je »apostolska tradicija nešto što je vrlo jasno navedeno«. Nasuprot tome, primijetio je da je mogućnost žena đakona bila predmet dvaju vatikanskih povjerenstava, pokazujući »otvorenost za razmatranje« tog pitanja. Također je upozorio da zaređenje žena za đakone »ne rješava nužno problem« i da bi moglo stvoriti nove probleme.{{sfn|Mares|2023}} Kao kardinal, Prevost je bio glasni zagovornik sinodalnosti, jedne od prepoznatljivih inicijativa [[Franjo|pape Franje]].{{sfn|White|2025}} U svibnju [[2023.]], Prevost je rekao da bi episkopalno vodstvo trebalo dati prioritet vjeri nad administracijom. Prvi prioritet je »prenijeti ljepotu vjere, ljepotu i radost poznavanja Isusa«.{{sfn|Tornielli|2023}} === Liturgijska praksa === [[Datoteka:Homily_during_the_inauguration_of_Leo_XIV.jpg|mini|Papa Lav XIV. na svojoj inauguracijskoj misi.]] Tijekom svoje službe u [[Peru]]u, Prevost je opisan kao »besprijekorno odjeven« kada je u pitanju slavljenje mise, noseći punu [[misno ruho]] čak i kada su ljetne temperature u Chiclayu bile iznad 29 °C.{{sfn|Rich|2025a}} U kolovozu [[2024.]], govoreći u župi na području [[Chicago|Chicaga]], izjavio je kako »liturgija mora biti lijepa kako bi nam pomogla, kako bi nas ojačala u našoj vjeri«.{{sfn|Brown|2025}} U svojoj prvoj misi u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]] kao [[papa]], odlučio se koristiti [[Papinska ferula|papinskom ferulom]], ili ceremonijalnom štapom, izrađenom za [[Benedikt XVI.|Benedikta XVI.]], koji je Franjo rijetko koristio.{{sfn|Coppen|2025}} Na [[Inauguracijska misa pape Lava XIV.|inauguracijskoj misi]] nosio je [[Papinska ferula|papinsku ferulu]] iz 1960-ih pape [[Pavao VI.|Pavla VI.]] koja [[Raspeće|prikazuje Krista kako pati na križu]]. Papa [[Ivan Pavao II.]] nosio je isti štap tijekom cijeloga svojeg pontifikata.{{sfn|IKA 3}} Lav je odlučio vratiti običaj da sam [[papa]] daje nadbiskupima [[palij]], što je Franjo ukinuo [[2015.]] godine.{{ni}} === Društvena i politička pitanja === U kontekstu crkvene politike i teologije, Prevost je smatran »umjerenjakom«, odnosno ni liberalom ni konzervativcem.{{sfn|Livingstone|2025}} U skladu s autentičnim stavovima Crkve, Prevost se protivi [[pobačaj]]u, [[Vjerski pogledi na eutanaziju|eutanaziji]], istospolnim brakovima i [[smrtna kazna|smrtnoj kazni]].{{ni}} Prevost je izrazio rezerve prema »simpatijama za uvjerenja i prakse koje proturječe evanđelju« te nije u potpunosti podržao niti odbacio dedklaraciju ''[[Fiducia supplicans]]'' o blagoslovima. Izjavio je kako bi nacionalne biskupske konferencije trebale »tumačiti i primjenjivati takve odredbe u svojim lokalnim kontekstima, s obzirom na kulturološke razlike«.{{sfn|Morwood|2025}} Godine [[2012.]] kritizirao je simpatije [[popularna kultura|popularne kulture]] prema »homoseksualnom načinu života« i »istospolnim obiteljima«.{{sfn|Rich|2025b}} U travnju 2016., Prevost se usprotivio uključivanju [[rodna ideologija|rodne ideologije]] u nastavne planove i programe osnovnih škola u Peruu,{{sfn|Fernandez|2016}} navodeći da ona promiče »rodove koji ne postoje«.{{sfn|Rich|2025b}} Kada ga je 2023. godine Catholic News Service pitao jesu li se njegovi stavovi iz 2012. promijenili, Prevost je rekao da se »mnogo toga promijenilo« i naglasio da bi Crkva trebala biti otvorenija i gostoljubivija, iako je upozorio da se crkvena doktrina nije promijenila.{{sfn|Barry|2025}} U svibnju 2025. rekao je da je na vladama da izgrade mirna društva »prije svega ulaganjem u obitelj, utemeljenu na stabilnoj zajednici muškarca i žene«.{{sfn|Winfield|2025}} Za vrijeme boravka u Chiclayu, usred peruanskih prosvjeda 2023. godine, izjavio je: »Smrti tijekom prosvjeda uzrokuju mi veliku tugu i bol [...] Tražio sam da ostanem u Peruu; čak sam taj zahtjev uputio i Svetom Ocu. Nije bilo vrijeme za odlazak«.{{sfn|RPP 1}} Također je izrazio podršku teškom položaju venezuelskih izbjeglica u Peruu.{{sfn|McElwee|2025}} Što se tiče [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]], Prevost se zalagao za snažnije djelovanje Crkve, izjavivši na seminaru u studenom 2024. da »vladavina nad prirodom« ne bi trebala biti »tiranska«. Što se tiče geopolitike, osudio je [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|rusku invaziju na Ukrajinu]], opisujući je kao »pravu invaziju, imperijalističke prirode, gdje Rusija nastoji osvojiti teritorij iz razloga moći«,{{sfn|Pakhnyuk|2025}} a u jednom od svojih prvih važnijih govora kao papa, Lav je pozvao na prekid vatre u [[Rat u Gazi|ratu u Gazi]].{{sfn|Sorgi|2025}} Nakon [[Iransko-izraelski rat|izraelskih napada na Iran]] u lipnju 2025., pozvao je iranske i izraelske vlasti da djeluju »razumno«.{{sfn|reuters 1}} Tijekom svog mandata biskupa i kardinala, Prevost je nastavio glasati na državnim i saveznim izborima u Sjedinjenim Državama, budući da je registrirani birač u okrugu Will u Illinoisu. Izborni zakon Illinoisa ne zahtijeva od birača da se registriraju po [[politička stranka|političkoj stranci]], stoga Prevost nikada nije službeno izjavio da pripada nekoj političkoj stranci.{{sfn|Abels|Sherman|2025}} Izbori na kojima je Prevost glasao uključuju demokratske predsjedničke predizbore 2008., demokratske predizbore za guvernerske izbore Illinoisa 2010., republikanske predsjedničke predizbore 2012., republikanske predsjedničke predizbore za guvernerske izbore Illinoisa 2014., republikanske predsjedničke predizbore 2016. i opće izbore u Sjedinjenim Državama 2024.{{sfn|Navarro|2025}} Njegov račun na X-u koji je koristio prije izbora za papu u međuvremenu je izbrisan i trenutno koristi službeno ime @Pontifex, naslijeđeno od pape Franje i Benedikta.{{sfn|Aleteia 1}} === Papinski dokumenti === Prva apostolska pobudnica Lava XIV., ''[[Dilexi te]]'', nosi nadnevak 4. listopada 2025. Posvećena je ljubavi prema siromašnima i mjestu koje briga za njih ima u životu i poslanju Crkve.<ref>[https://www.vatican.va/content/leo-xiv/en/apost_exhortations/documents/20251004-dilexi-te.html Apostolic Exhortation Dilexi te of the Holy Father Leo XIV on Love for the Poor]. Sveta Stolica, 4. listopada 2025. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Svoju prvu [[enciklika|encikliku]], ''[[Magnifica humanitas]]'', potpisao je 15. svibnja 2026., na 135. obljetnicu enciklike ''[[Rerum novarum]]'' pape [[Lav XIII.|Lava XIII.]] Predstavljena je 25. svibnja. U njoj se bavi zaštitom ljudskoga dostojanstva u doba [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] te odgovornošću za razvoj i primjenu te tehnologije.<ref>[https://press.vatican.va/content/salastampa/en/bollettino/pubblico/2026/05/25/260525e.html Encyclical Letter “Magnifica Humanitas” of Pope Leo XIV on safeguarding the human person in the time of Artificial Intelligence]. Tiskovni ured Svete Stolice, 25. svibnja 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> == Osobni život == Osim svog materinjeg jezika engleskog, Lav govori španjolski, talijanski, francuski i portugalski, uz pomalo njemačkog. Također zna čitati latinski.{{sfn|White|2025}} Opisao je sebe kao »prilično amaterskog tenisača«.{{sfn|Dampf|2025}} Redovito je igrao ''Wordle'' i ''Words with Friends'' sa svojom braćom.{{sfn|Meyer|2025}} Lav je navijač Chicago White Soxa iz [[Major League Baseball|Major League Baseballa]],{{sfn|Lutz|2025}} i bio je prisutan na US Cellular Fieldu (sada poznatom kao Rate Field) na prvoj utakmici Svjetske serije 2005.{{sfn|Marzano|2025}} Njegova podrška čikaškim sportovima proteže se i na [[Chicago Bears|Chicago Bearse]] iz [[National Football League|Nacionalne nogometne lige]]; potpredsjednik Sjedinjenih Država [[J. D. Vance|JD Vance]] poklonio mu je dres Bearsa po narudžbi nakon papine inauguracije, što je Lav ocijenio kao »dobar izbor«.{{sfn|Finley|2025}} Rekao je da je knjiga ''[[Bog nadohvat duše]]'' „srce njegove duhovnosti” i da je to „knjiga koja bi ljudima pomogla da shvate tko je on”.<ref>[https://hkm.hr/duhovnost/papa-lav-xiv-otkriva-knjigu-koja-ga-vec-godinama-vodi-kroz-molitvu-i-povjerenje/ Papa Lav XIV. „otkriva“ knjigu koja ga već godinama vodi kroz molitvu i povjerenje] hkm.hr Preuzeto 5. prosinca 2025.</ref> == Počasti == * Sveučilište Villanova dodijelilo mu je [[počasni doktorat]] [[humanističke znanosti|humanističkih znanosti]] 2014. godine.{{sfn|Mervosh|2025}} == Vidite također i: == * [[Bibliografija Lava XIV.|Bibliografija pape Lava XIV.]] * [[Kardinalska imenovanja pape Franje|Kardinali koje je imenovao Franjo]] * [[Dodatak:Popis svetaca koje je kanonizirao papa Lav XIV.|Popis svetaca koje je kanonizirao papa Lav XIV.]] == Izvori == {{izvori|4}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Citiranje weba |naslov=Životopis pape Lava XIV. Kako je dječaka rođena na Uzvišenje svetoga Križa Krist odabrao za svojega namjesnika |url=http://glas-koncila.hr/zivotopis-pape-lava-xiv-kako-je-djecaka-rodena-na-uzvisenje-svetoga-kriza-krist-odabrao-za-svojega-namjesnika/ |izdavač=[[Glas Koncila]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Glas Koncila 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Životopis pape Lava XIV. Od misionara u Peruu do vatikanskoga prefekta |url=https://www.glas-koncila.hr/zivotopis-pape-lava-xiv/ |izdavač=[[Glas Koncila]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Glas Koncila 2}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Obituary for Mildred Prevost |url=https://www.newspapers.com/article/chicago-tribune-obituary-for-mildred-pre/171971476/ |izdavač=[[Chicago Tribune]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Chicago Tribune 1990}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Obituary for Louis M. Prevost |url=https://www.newspapers.com/article/chicago-tribune-obituary-for-louis-m-pr/171963827/ |izdavač=[[Chicago Tribune]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Chicago Tribune 1997}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Biography of Pope Leo XIV, born Robert Francis Prevost |url=https://www.vaticannews.va/en/pope/news/2025-05/biography-of-robert-francis-prevost-pope-leo-xiv.html |izdavač=[[Vatican News]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Vatican News 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Relikvije svetog Augustina i njegove majke Monike u pektoralnom križu pape Lava XIV. |url=http://vaticannews.va/hr/papa/news/2025-05/relikvije-sveti-augustin-monika-pektoralni-kriz-papa-lav.html |izdavač=[[Vatican News]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Vatican News 2}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Papa Lav XIV.: Crkva nudi svoju baštinu kao odgovor na nove revolucije |url=https://www.vaticannews.va/hr/papa/news/2025-05/papa-lav-xiv-susret-kardinali-konklava-vatikan-sveta-stolica.html |izdavač=[[Vatican News]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Vatican News 3}}}} * {{Citiranje weba |naslov=St. Augustine Wins 1973 Yearbook Award |url=https://www.newspapers.com/article/the-holland-evening-sentinel-st-augusti/171973007/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508202833/https://www.newspapers.com/article/the-holland-evening-sentinel-st-augusti/171973007/ |izdavač=The Holland |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|1973 Yearbook}}}} * {{cite news |last=Vergun |first=David |date=2025 |title=Pope Leo XIV's Father Served in the Navy During World War II |url=https://www.defense.gov/News/News-Stories/Article/Article/4180629/pope-leo-xivs-father-served-in-the-navy-during-world-war-ii/ |work=[[Ministarstvo obrane SAD-a]] |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Musik |first=Morley |date=2025 |title=From Hyde Park to the papacy: Pope Leo's local roots |url=https://www.hpherald.com/evening_digest/from-hyde-park-to-the-papacy-pope-leo-s-local-roots/article_4203c68e-f5ad-4d13-9972-66d45a62f17b.html?fbclid=IwY2xjawKVlV1leHRuA2FlbQIxMQBicmlkETFBTHdWY2FEVFVBanVjYVI1AR5HjTYkafIo0qFOF6yZ3sYv9OOZXjyU5r-r87gXFku0pQ4K49XS6NRnqWX5uQ_aem_vl60Hdg9BH1xtMCgXTS8oA |work=Hyde Park Herald |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Bosman |first=Julie |date=2025 |title=A Century-Old Romance That Gave the Pope His Family Name |url=https://www.nytimes.com/2025/05/16/us/pope-leo-grandfather.html?unlocked_article_code=1.Hk8.tLNf.NnvwUXTO7EKz&smid=url-share |work=The New York Times |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=FitzPatrick |first=Lauren |date=2025 |title=From Chicago's south suburbs to helping choose the next pope |url=https://chicago.suntimes.com/religion/2025/05/03/robert-prevost-pope-Francis-conclave-catholic-church-dolton-saint-mary-assumption-parish |work=[[Chicago Sun-Times]] |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Stechschulte |first=Michael |date=2025 |title=A pope with Midwest roots: Pope Leo XIV attended high school in western Michigan |url=https://www.detroitcatholic.com/news/a-pope-with-midwest-roots-pope-leo-xiv-attended-high-school-in-western-michigan |work=Detroit Catholic |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Hughes| first=Lisa |date=2025 |title=Pope Leo XIV was natural leader in high school, says Robert Prevost's classmate from Massachusetts |url=https://www.cbsnews.com/boston/news/who-is-pope-leo-xiv-high-school-yearbook-robert-prevost/ |work=CBS News |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last1=FitzPatrick |first1=Lauren |last2=Winfield |first2=Nicole |date=2025 |title=Cardinal Robert Prevost, born in Chicago, is the first pope from the United States |url=https://chicago.suntimes.com/religion/2025/05/08/cardinal-robert-prevost-raised-in-dolton-is-the-first-american-pope |work=Chicago Sun-Times |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last1=Meloy |first1=Daniel |last2=Stechschulte |first2=Michael |date=2025 |title=Another Detroit tie: Pope Leo XIV was ordained a deacon in Grosse Pointe Park |url=https://www.detroitcatholic.com/news/another-detroit-tie-pope-leo-xiv-was-ordained-a-deacon-in-grosse-pointe-park |work=Detroit Catholic |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Wilson| first=Shawnette |date=2025 |title=Pope Leo XIV previously worked as groundskeeper at cemetery in Havertown |url=https://www.fox29.com/news/pope-leo-xiv-worked-groundskeeper-st-denis-parish-havertown |work=WTXF-TV |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |naslov=Papa Lav XIV. preuzet će 25. svibnja patrijarhalnu baziliku sv. Ivana Lateranskoga |url=https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/papa-lav-xiv-preuzet-ce-25-svibnja-patrijarhalnu-baziliku-sv-ivana-lateranskoga/125914 |izdavač=[[Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|KTABKBIH 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Prvo biskupsko imenovanje pape Lava XIV. |url=http://ktabkbih.net/hr/vijesti/prvo-biskupsko-imenovanje-pape-lava-xiv/125999 |izdavač=[[Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|KTABKBIH 2}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Više od 150 državnih izaslanstava iz cijeloga svijeta na misi početka pontifikata Lava XIV. |url=https://ika.hkm.hr/novosti/vise-od-150-drzavnih-izaslanstava-iz-cijeloga-svijeta-na-misi-pocetka-pontifikata-lava-xiv/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Prvo obraćanje pape Lava XIV.: „Mir sa svima vama“ |url=http://ika.hkm.hr/novosti/prvo-obracanje-pape-lava-xiv-mir-sa-svima-vama/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 2}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Papa Lav XIV.: Gradimo Crkvu koja postaje kvasac sloge za čovječanstvo |url=https://ika.hkm.hr/novosti/papa-lav-xiv-gradimo-crkvu-koja-postaje-kvasac-sloge-za-covjecanstvo/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 3}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Papa na molitvi Kraljice neba: Ne zaboravimo one koji trpe zbog rata |url=https://ika.hkm.hr/novosti/papa-lav-xiv-na-molitvi-kraljice-neba-ne-smijemo-zaboraviti-one-koji-trpe-zbog-rata/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 4}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Conventio Acuerdo entre la Santa Sede y la Republica del Perú |url=https://www.vatican.va/roman_curia/secretariat_state/archivio/documents/rc_seg-st_19800726_santa-sede-peru_sp.html |izdavač=[[Državno tajništvo Svete Stolice]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Ugovor 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Bijeli dim iz Sikstinske kapele – izabran novi papa |url=https://ika.hkm.hr/novosti/bijeli-dim-iz-sikstinske-kapele-izabran-novi-papa/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 5}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Robert Francis Prevost novi je poglavar Katoličke Crkve, novi papa se zove Lav XIV. |url=https://ika.hkm.hr/novosti/robert-francis-prevost-novi-je-poglavar-katolicke-crkve/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 6}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Kina priznala prvo biskupsko imenovanje pape Lava XIV. |url=https://ika.hkm.hr/novosti/kina-priznala-prvo-biskupsko-imenovanje-pape-lava-xiv/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 7}}}} * {{Citiranje weba |naslov=U 18 sati i 6 minuta dogodilo se nešto dotad neviđeno, a 150 tisuća ljudi pohitalo je vidjeti novog papu |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/nas-reporter-iz-vatikana-u-18-sati-i-6-minuta-dogodilo-se-nesto-dotad-nevideno-a-150-tisuca-ljudi-pohitalo-je-vidjeti-novog-papu-1859762 |izdavač=[[Večernji list]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Večernji list}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Leo XIV launches Instagram account, inherits @Pontifex|url=https://aleteia.org/2025/05/14/leo-xiv-launches-instagram-account-inherits-pontifex |izdavač=Aleteia |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Aleteia 1}}}} * {{Citiranje weba|date=May 12, 2025|title=Habemus Boomer Papam!|url=https://ivcusa.org/habemus-boomer-papam/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250513014816/https://ivcusa.org/habemus-boomer-papam/|archive-date=May 13, 2025|access-date=May 13, 2025|website=Ignacijske volonterske snage SAD-a (IVCUSA) |ref={{harvid|ivcusa 1}}}} * {{Citiranje weba |last1=Grossman Kantor |first1=Wendy |last2=Adams |first2=Abigail |date= 2025 |naslov=Pope Leo XIV Made History by Becoming First American Pontiff. Why Experts Are 'Surprised and Excited' |url=https://people.com/pope-leo-xiv-made-history-why-experts-surprised-excited-exclusive-11731257 |izdavač=People |preuzeto=29. lipnja 2025. }} * {{Citiranje weba |last=White|first=Christopher |date= 2025 |naslov=The first American pope? This cardinal has the best chance of making history in this conclave |url=https://www.ncronline.org/vatican/vatican-news/papal-front-runner-interest-polyglot-us-cardinal-prevost-rises-italian |izdavač=[[National Catholic Register]] |preuzeto=29. lipnja 2025. }} * {{Citiranje weba |last=Livingstone|first=Helen |date= 2025 |naslov=New pope's brother says he is "middle of the road" – as it happened |url=https://www.theguardian.com/world/live/2025/may/08/new-pope-conclave-vatican-white-black-smoke-papacy-catholic-cardinals |izdavač=The Guardian |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Byfield|first=Erica |date= 2025 |naslov=What is the Order of St. Augustine, which counts Pope Leo XIV as a member? |url=https://www.nbcnewyork.com/news/what-is-the-order-of-st-augustine-pope-leo-xiv/6257174/ |izdavač=WNBC |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Rich|first=Motoko |date= 2025a |naslov=Pope Leo XIV, the First American Pontiff, Took a Global Route to the Top Post |url=https://www.nytimes.com/2025/05/08/world/europe/pope-leo-xiv-robert-francis-prevost.html |izdavač=The New York Times |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Brown|first=Lauretta |date=2025 |naslov=What then-Cardinal Prevost told an Illinois parish about his life, Pope Francis, synodality and more |url=https://www.osvnews.com/what-then-cardinal-prevost-told-an-illinois-parish-about-his-life-pope-francis-synodality-and-more/ |izdavač=Our Sunday Visitor |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Morwood|first=Maddy |date=2025 |naslov=New Pope Leo XIV update: Australian Catholics celebrate Robert Prevost's election by cardinals in conclave — as it happened |url=https://www.abc.net.au/news/2025-05-09/papal-conclave-live-updates-catholic-church-elects-next-pope/105238028 |izdavač=ABC News |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Rich |first=Motoko |date=2025b |naslov=There's Never Been a Pope from the U.S. Could This Cardinal Change That? |url=https://www.nytimes.com/2025/05/02/world/americas/pope-candidate-cardinal-robert-francis-prevost.html |izdavač=The New York Times |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Coppen|first=Luke |date=2025 |naslov=Leo XIV: Petrine ministry is a cross and a blessing |url=https://www.pillarcatholic.com/p/leo-xiv-petrine-ministry-is-a-cross |izdavač=pillarcatholic.com |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Meyer|first=Holly |date=2025 |naslov=Wordle, White Sox and more: Fast facts about Pope Leo XIV|url=https://apnews.com/article/vatican-new-pope-leo-xiv-facts-chicago-peru-fe9e955bfc5c683311575b1b3cf079f5 |izdavač=apnews.com |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Lutz|first=BJ |date=2025 |naslov=Brother answers burning question: Is Pope Leo XIV a Chicago White Sox or Cubs fan?|url=https://wgntv.com/news/pope-leo/robert-prevost-pope-leo-xiv-chicago-cubs-sox/|url-status=dead|access-date=May 9, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250509061035/https://wgntv.com/news/pope-leo/robert-prevost-pope-leo-xiv-chicago-cubs-sox/|archive-date=May 9, 2025}} |izdavač=WGN-TV |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Marzano|first=Peter |date=2025 |naslov=Broadcast of 2005 World Series in Chicago shows Pope Leo XIV in attendance |url=https://www.nbcchicago.com/news/local/broadcast-of-2005-world-series-in-chicago-shows-pope-leo-xiv-in-attendance/3742500/ |izdavač=WMAQ-TV |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Finley|first=Patrick |date=2025 |naslov='Good choice' — JD Vance brings Pope Leo XIV a Bears jersey |url=https://chicago.suntimes.com/bears/2025/05/19/bears-jd-vance-pope-leo-xiv-jersey-rome-monday-vice-president-robert-prevost-nfl |izdavač=[[Chicago Sun-Times]] |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=McElwee|first=Joshua |date=2025 |naslov=Prevost, first U.S. pope, supported Francis and shunned spotlight |url=https://www.reuters.com/world/prevost-first-us-pope-supported-francis-shunned-spotlight-2025-05-08/ |izdavač=[[Reuters]] |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Pakhnyuk|first=Lucy |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV condemns Russia's "imperialist" invasion of Ukraine|url=https://kyivindependent.com/pope-leo-xiv-condemns-russias-imperialist-invasion-of-ukraine/ |izdavač=The Kyiv Independent |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Sorgi|first=Gregorio |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV's first message to world leaders: End all wars|url=https://www.politico.eu/article/pope-leo-message-world-leaders-end-all-wars-ukraine-russia-india-pakistan-israel-gaza/ |izdavač=Politico |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Navarro|first=Aaron |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV voted in 2024 U.S. general election — here's which primaries he's voted in|url=https://www.cbsnews.com/news/pope-leo-robert-prevost-voting-records-republican-democratic-primaries/ |izdavač=CBS News |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Dampf|first=Andrew |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV is a tennis player. Tsitsipas would be happy to hit some balls with him |url=https://cruxnow.com/ap/2025/05/pope-leo-xiv-is-a-tennis-player-tsitsipas-would-be-happy-to-hit-some-balls-with-him |izdavač=Associated Press |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Mares|first=Courtney |date=2023 |naslov=Cardinal at Synod on Synodality: "Clericalizing Women" Will Not Solve Problems |url=https://www.ncregister.com/cna/cardinal-at-synod-on-synodality-clericalizing-women-will-not-solve-problems |izdavač=[[National Catholic Register]] |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Fernandez|first=Fernando |date=2016 |naslov=Chiclayo: Obispo Prévost en contra de ideología de género|language=es |url=https://diariocorreo.pe/edicion/lambayeque/chiclayo-obispo-prevost-en-contra-de-ideologia-de-genero-715608/ |izdavač=Diario Correo |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Winfield|first=Nicole |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV says family is "between a man and a woman" and asserts the dignity of the unborn|url=https://www.pbs.org/newshour/world/pope-leo-xiv-says-family-is-between-a-man-and-a-woman-and-asserts-the-dignity-of-the-unborn |izdavač=pbs.org |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Giesen|first=Greg |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV is first Augustinian pope. What is the Augustinian order?|url=https://www.yahoo.com/news/pope-leo-xiv-first-augustinian-194122012.html |izdavač=Yahoo News |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Sporzynski|first=Darius von Guttner |date=2025 |naslov='Peace be with all of you': how Pope Leo XIV embodies a living dialogue between tradition and modernity|url=https://theconversation.com/peace-be-with-all-of-you-how-pope-leo-xiv-embodies-a-living-dialogue-between-tradition-and-modernity-256084 |izdavač=The Conversation |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Reese|first=Thomas |date=2025 |naslov=Can Pope Leo XIV be a compassionate pastor and a hard-nosed administrator?|url=https://www.ncronline.org/opinion/guest-voices/can-pope-leo-xiv-be-compassionate-pastor-and-hard-nosed-administrator |izdavač=National Catholic Reporter |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Sage|first=Alexandria |date=2025 |naslov=Soft-spoken Prevost is first pope from the US (and Peru)|url=https://www.batimes.com.ar/news/world/soft-spoken-prevost-is-first-pope-from-the-united-states-and-peru.phtml |izdavač=Buenos Aires Times |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Horowitz|first=Jason |date=2025 |naslov=Robert Francis Prevost, Now Leo XIV, Is First American Pope|url=https://www.nytimes.com/live/2025/05/08/world/pope-conclave-news |izdavač=The New York Times |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Páez|first=Angel |date=2025 |naslov=León XIV: el 'papa de Chiclayo' que vivió la violencia terrorista en Perú, acompañó a los humildes y se enfrentó al ex presidente Alberto Fujimori|url=https://www.clarin.com/mundo/leon-xiv-papa-chiclayo-vivio-violencia-terrorista-peru-acompano-humildes-enfrento-ex-presidente-alberto-fujimori_0_Tbln4pMRlQ.html?srsltid=AfmBOoo5zQtXI25EGIAO0Ag6u-tgFtVtqAn9fbwd-5WmoYs0kdczhWuc |language=es |izdavač=Clarín |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba|last=Angulo|first=Jazmine|date=May 8, 2025|title=El paso del Papa León XIV por Chiclayo: se trasladaba a caballo para ir hasta las zonas más alejadas del país|url=https://www.infobae.com/peru/2025/05/08/el-paso-del-papa-leon-xiv-por-chiclayo-se-trasladaba-a-caballo-para-ir-hasta-las-zonas-mas-alejadas-del-pais/ |izdavač=Infobae|language=es |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba|last=Maddox|first=David|last2=Gooch|first2=Bryony|date=May 7, 2025|title=Who could be the new Pope? The cardinals in the running ahead of the Conclave|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/papal-conclave-cardinals-new-pope-candidates-b2746175.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507194344/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/papal-conclave-cardinals-new-pope-candidates-b2746175.html|archive-date=May 7, 2025 |preuzeto=29. lipnja 2025. |website=[[The Independent]]}} * {{Citiranje weba|last=Rocca|first=Francis X.|date=May 8, 2025|title=The Conclave Just Did the Unthinkable|url=https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2025/05/pope-leo-robert-prevost-american/682749/|access-date=29. lipnja 2025.|website=The Atlantic|language=en}} *{{Citiranje novina|last=Barry|first=Colleen|date=May 9, 2025|title=A 2012 video shows comments from new pope that disappoint LGBTQ activists|work=[[Associated Press News]]|url=https://apnews.com/article/pope-leo-catholic-lgbtq-samesex-marriage-86e0efed01333b52f905bf048f3d5829|url-status=live|access-date=May 10, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250510040515/https://apnews.com/article/pope-leo-catholic-lgbtq-samesex-marriage-86e0efed01333b52f905bf048f3d5829|archive-date=May 10, 2025}} * {{Citiranje weba|last=Abels|first=Grace|last2=Sherman|first2=Amy|date=May 9, 2025|title=Fact check: Is the new Pope registered to vote as a Republican?|url=https://www.wral.com/story/fact-check-is-the-new-pope-registered-to-vote-as-a-republican/21999903/|access-date=June 8, 2025|website=WRAL}} * {{Citiranje weba|last=Tornielli|first=Andrea|date=May 12, 2023|title=The bishop is a pastor not a manager|url=https://www.osservatoreromano.va/en/news/2023-05/ing-019/the-bishop-is-a-pastor-not-a-manager.html|access-date=May 8, 2025|publisher=[[L'Osservatore Romano]]}} * {{Citiranje novina|last=Mervosh|first=Sarah|date=May 8, 2025|title=The Pope Is a Graduate of Villanova, Where the Church Bells Won't Stop Ringing|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/05/08/world/europe/villanova-pope-leo-xiv.html|url-status=live|url-access=limited|access-date=May 9, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250508233134/https://www.nytimes.com/2025/05/08/world/europe/villanova-pope-leo-xiv.html|archive-date=May 8, 2025}} * {{Citiranje weba|last=Wooden|first=Cindy|date=May 8, 2025|title=Breaking: Chicago native Cardinal Prevost elected pope, takes name Leo XIV|url=https://www.detroitcatholic.com/news/breaking-chicago-native-cardinal-prevost-elected-pope-takes-name-leo-xiv|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250509061042/https://www.detroitcatholic.com/news/breaking-chicago-native-cardinal-prevost-elected-pope-takes-name-leo-xiv|archive-date=May 9, 2025|access-date=May 8, 2025|website=Detroit Catholic}} *{{Citiranje novina|last=Wells|first=Ione|last2=Olmo|first2=Guillermo D.|last3=Sullivan|first3=Helen|date=May 9, 2025|title=Peru celebrates Pope Leo XIV as one of their own|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/articles/cewdl4e57v7o|access-date=May 9, 2025}} * {{Citiranje novina|last=Gagliarducci|first=Andrea|date=March 6, 2021|title=Curial speculation follows papal meetings with bishops|agency=[[Catholic News Agency]]|url=https://www.catholicnewsagency.com/news/246724/curial-speculation-follows-papal-meetings-with-bishops|url-status=live|access-date=May 31, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20230206000950/https://www.catholicnewsagency.com/news/246724/curial-speculation-follows-papal-meetings-with-bishops|archive-date=February 6, 2023}} *{{Citiranje novina|date=June 14, 2025|title=Pope Leo appeals for 'reason' amid Israel-Iran airstrikes, calls for dialogue|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/pope-leo-appeals-reason-amid-israel-iran-airstrikes-calls-dialogue-2025-06-14/|access-date=June 14, 2025 |ref={{harvid|reuters 1}}}} * {{Citiranje weba|date=May 8, 2025|title=El Papa León XIV y su relación con Perú, el país que adoptó como hogar y al que dedicó parte de su discurso|url=https://www.perfil.com/noticias/protagonistas/papa-leon-xiv-y-su-relacion-con-peru-el-pais-que-adopto-como-su-hogar-y-a-quien-dedico-parte-de-su-discurso.phtml|access-date=May 9, 2025|website=Perfil|language=es |ref={{harvid|Perfil 1}}}} * {{Citiranje novina|date=May 8, 2025|title=La vida peruana de León XIV en cinco escenas|language=es|work=rpp.pe|agency=EFE|url=https://rpp.pe/mundo/actualidad/la-vida-peruana-de-leon-xiv-en-cinco-escenas-noticia-1633445?ref=rpp|access-date=May 9, 2025 |ref={{harvid|RPP 1}}}} {{refend}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti||commonshr=Leo XIV}} *[https://www.vatican.va/content/leo-xiv/en.html Vatikanova web stranica o papi Lavu XIV. na engleskom] {{Lav XIV.}} {{Pape}} [[Kategorija:Pape]] [[Kategorija:Peruanski kardinali]] [[Kategorija:Kardinalska imenovanja pape Franje]] [[Kategorija:Lav XIV.]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog sveučilišta svetog Tome Akvinskog]] 6bvuopamz33fpecxpc4d6rbkdh6qcb7 7631661 7631659 2026-11-06T20:16:01Z Fraxinus 3144 /* Crkvena politika */ 7631661 wikitext text/x-wiki {{Infookvir kršćanski čelnici | vrsta = papa | počasni-prefiks = Sveti Otac | ime = Lav XIV. | počasni-sufiks = | naslov = [[papa]] | image = Pope Leo XIV 3 (3x4 cropped) (2).jpg | image_size = | alt = | opis = Papa Lav XIV. 2025. godine. | početak_službe = [[8. svibnja]] [[2025.]] | kraj_službe = | prethodnik = [[Papa Franjo|Franjo]] | nasljednik = | ređenje = [[19. lipnja]] [[1982.]] | zareditelj = Jean Jadot | posvećenje = [[12. prosinca]] [[2014.]] | posvetitelj = | kardinal = [[30. rujna]] [[2023.]] | kreirao = [[Papa Franjo|Franjo]] | rodno_ime = Robert Francis Prevost | datum_rođenja = [[14. rujna]] [[1955.]] | mjesto_rođenja = [[Chicago]], [[Illinois]], [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | pokopan = | koordinate_groba = | nacionalnost = Amerikanac (s peruanskim državljanstvom) | vjera = [[Katolička Crkva|Katoličanstvo]] | rezidencija = [[Vatikan]] | roditelji = Louis Marius Prevost i Mildred Martínez | obrazovanje = | alma_mater = [[Villanova University]], [[Catholic Theological Union]], [[Papinsko sveučilište sv. Tome Akvinskog]] | moto = | prethodna_služba = * provincijal Augustinske provincije Chicaga <br>(1999. – 2001.) * generalni prior Reda sv. Augustina<br> (2001. – 2013.) * biskup Chiclayoa <br>(2015. – 2023.) * prefekt [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija za biskupe]] <br>(2023. – 2025.) * kardinal-đakon Sv. Monike Augustinske <br>(2023. – 2025.) * kardinal-biskup Suburbikarske biskupije Albano <br>(2025.) | potpis = Signature of Pope Leo XIV.svg | potpis_alt = | grb = Coat of arms of Leone XIV.svg | grb_alt = | drugi = }} '''Lav XIV.''' (rođen kao '''Robert Francis Prevost'''; [[Chicago]], [[14. rujna]] [[1955.]]) je 267. poglavar [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i suveren [[Vatikan|Države Vatikanskog Grada]]. Prvi je papa rođen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], prvi koji ima američko i peruansko državljanstvo, prvi iz [[Augustinci|Reda svetog Augustina]] i drugi iz [[Amerika|Amerike]] nakon svog prethodnika [[Franjo|pape Franje]]. Prevost je rođen u [[Chicago|Chicagu]], a odrastao je u obližnjem predgrađu [[Dolton, Illinois|Doltona]] u [[Illinois]]u. Postao je član [[Augustinci|Reda svetog Augustina]] [[1977.]], a za svećenika je zaređen [[1982.]] godine. Njegova služba uključuje opsežan [[Misionarstvo|misionarski]] rad u [[Peru]]u 1980-ih i 1990-ih, gdje je radio kao župnik, biskupijski službenik, učitelj u sjemeništu te administrator. Izabran je za [[Prior|generalnog priora]] Reda svetog Augustina sa sjedištem u [[Rim]]u od [[2001.]] do [[2013.]] godine te je opsežno putovao po [[Augustinci|provincijama reda]] diljem svijeta. Zatim se vratio u [[Peru]] kao čiklajski biskup od [[2015.]] do [[2023.]] godine. [[Papa Franjo]] ga je [[2023.]] godine imenovao pročelnikom [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija za biskupe]] u [[Rim]]u i predsjednikom [[Papinsko povjerenstvo za Latinsku Ameriku|Papinskog povjerenstva za Latinsku Ameriku]]. Prevost, kojeg je papa Franjo postavio za [[kardinal]]a, naglašavao je sinodalnost, misionarski dijalog i angažman u suočavanju s društvenim i tehnološkim izazovima. Također se bavio pitanjima poput [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]], globalnih migracija, upravljanja Crkvom i ljudskih prava. Papinsko ime uzeo je u čast [[Lav XIII.|pape Lava XIII.]], koji je razvio moderan [[Socijalni nauk Katoličke Crkve|katolički društveni nauk]] usred [[Druga industrijska revolucija|Druge industrijske revolucije]]. == Mladost i školovanje == === Podrijetlo === Robert Francis Prevost rođen je [[14. rujna]] [[1955.]]{{sfn|Glas Koncila 1}} u bolnici ''Mercy'' u četvrti Bronzeville u Chicagu, na južnoj strani grada.{{sfn|FitzPatrick|2025}} Rođen je u obitelji Louisa Mariusa Prevosta, francusko-talijanskoga podrijetla,{{sfn|Glas Koncila 1}} i Mildred Agnes Martínez, španjolskoga podrijetla.{{sfn|Vergun|2025}}{{sfn|Glas Koncila 1}} Ima dva starija brata, Louisa Martína i Johna Josepha.{{sfn|Glas Koncila 1}} Njegova je majka radila kao pedagoginja i knjižničarka, uključujući i u katoličkoj srednjoj školi Mendel.{{sfn|Chicago Tribune 1990}} Njegov otac, Louis Marius, također je bio rodom iz Chicaga, odrastajući u Hyde Parku.{{sfn|Musik|2025}} Louisovi roditelji bili su imigranti iz Italije{{sfn|Bosman|2025}} i Francuske.{{sfn|Vergun|2025}} Louis je bio veteran [[Ratna mornarica SAD-a|američke mornarice]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] koji je zapovijedao pješačkim desantnim plovilom u [[Iskrcavanja u Normandiji|iskrcavanju u Normandiji]], a kasnije je sudjelovao u [[Operacija Dragoon|operaciji Dragoon]] u južnoj Francuskoj.{{sfn|Vergun|2025}} Također je bio pedagog koji je kasnije postao nadzornik školskog okruga ''Brookwood 167'' u [[Glenwood, Illinois|Glenwood]].{{sfn|Chicago Tribune 1997}} === Rani život i školovanje === [[Datoteka:Pope_Leo_XIV_childhood_home.jpg|mini|Prevostov dom iz djetinjstva u Doltonu, Illinois.]] Prevost je bio poznat pod nadimkom ''Rob'' u svojoj obitelji te kasnije ''Bob'' među svojim prijateljima.{{sfn|FitzPatrick|2025}} Odrastao je u [[Dolton, Illinois|Doltonu]], predgrađu koje graniči s krajnjim južnim dijelom grada. Odrastao je u župi sv. Marije od Uznesenja u obližnjem [[Riverdale, Chicago|Riverdaleu]], gdje je išao u školu, pjevao u zboru i služio kao [[ministrant]].{{sfn|FitzPatrick|2025}} Prevost je od malih nogu težio k [[svećeništvo|svećeništvu]], i kod kuće bi glumio [[Misa|misu]] sa svojom braćom.{{ni}} Od [[1969.]] do [[1973.]] pohađao je Srednju školu sjemeništa svetog Augustina u blizini [[Saugatuck, Michigan|Saugatucka]] u [[Michigan]]u.{{sfn|Stechschulte|2025}} U Augustinskom sjemeništu dobio je pohvalno pismo za akademsku izvrsnost, dosljedno se pojavljivao na popisu odlikovanih, bio je glavni urednik godišnjaka, tajnik studentskog vijeća i član ''Nacionalnog počasnog društva''.{{sfn|1973 Yearbook}} Bio je kapetan kuglačkog tima i predvodio je skupinu [[Debata|za govore i debate]], natječući se u kongresnoj debati.{{sfn|Hughes|2025}} === Sveučilište === Godine [[1973.]] Prevost je planirao upisati ''Tolentine College'', augustinsko sjemenište u [[Olympia Fields, Illinois|Olympia Fieldsu]] u [[Illinois]]u, ali je ono iste godine zatvoreno.{{sfn|FitzPatrick|Winfield|2025}} Zatim se upisao na [[Sveučilište Villanova]], augustinski koledž u blizini [[Philadelphia|Philadelphije]], gdje je [[1977.]] stekao diplomu prvostupnika znanosti iz matematike.{{sfn|Glas Koncila 1}} Prevost je također radio kao čuvar groblja u katoličkoj crkvi Svetog Dionizija u [[Havertown, Pennsylvania|Havertownu]] u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]], dok je studirao na [[Sveučilište Villanova|Villanovi]].{{sfn|Wilson|2025}} Vratio se u očevo rodno mjesto Hyde Park kako bi 1982. godine stekao magisterij iz teologije na [[Catholic Theological Union|Katoličkom teološkom savezu]] ([[eng.]] ''Catholic Theological Union'') te je tijekom studija predavao fiziku i matematiku u srednjoj školi sv. Rite u čikaškom naselju Wrightwood.{{sfn|FitzPatrick|2025}} Licencijat iz kanonskog prava stekao je [[1984.]], a zatim i doktorat iz kanonskog prava [[1987.]], oboje na [[Papinsko sveučilište sv. Tome Akvinskog|Papinskom sveučilištu Svetog Tome Akvinskog]] u [[Rim]]u. Doktorirao je tezom »Uloga mjesnog priora u redu Svetoga Augustina«.{{sfn|Glas Koncila 2}} == Pastoralni početci (1977. – 1998.) == === Formacija i svećeništvo === [[Datoteka:Immaculate_Conception_Church_Lafayette_at_Longfellow_St._Louis_MO.jpg|mini|Prevost je proveo [[novicijat]] u crkvi Bezgrješnog Začeća u [[St. Louis, Missouri|St. Louisu]] u [[Missouri]]ju.]] Dana [[1. rujna]] [[1977.]], Prevost se pridružio [[Augustinci|Redu svetog Augustina]] kao novak, boraveći godinu dana u crkvi Bezgrešnog Začeća u četvrti Gate District u [[St. Louis, Missouri|St. Louisu]] u [[Missouri]]ju.{{sfn|Glas Koncila 1}} Zatim je položio [[Redovnički zavjet|prve zavjete]] [[2. rujna]] [[1978.]] te svečane zavjete [[29. kolovoza]] [[1981.]] godine.{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[10. rujna]] [[1981.]], Prevosta je zaredio za đakona mons. [[Thomas Gumbleton]] u župi sv. Klare iz Montefalca u [[Grosse Pointe Park|Grosse Pointe Parku]] u [[Michigan]]u.{{sfn|Meloy|Stechschulte|2025}} Prevost je za [[svećenik]]a [[Sveti red|zaređen]] u [[Rim]]u, u crkvi ''[[Santa Monica degli Agostiniani|Santa Monica degli Agostiniani]]'', a zaredio ga je mons. [[Jean Jadot|Jeana Jadota]] [[19. lipnja]] [[1982.]] godine.{{sfn|Vatican News 1}} === Misionarski rad u Peruu === [[Datoteka:Kathedralbasilika St. Maria, Trujillo, Peru.jpg|mini|200px|Kao mladi misionar, Prevost je radio na brojnim službama u Trujilloskoj biskupiji.]] Prevost se pridružio augustinskoj misiji u [[Peru]]u [[1985.]] godine, služeći kao kancelar Teritorijalne prelature Chulucanas ([[1985.]]–[[1986.]]).{{sfn|Glas Koncila 1}} Godine [[1987.]], nakon obrane doktorske disertacije, bio je ravnatelj za zvanja i misija Augustinske [[Augustinci|provincije Majke Dobrog Savjeta]] u [[Olympia Fields, Illinois|Olympia Fieldsu]] u [[Illinois]]u.{{sfn|Vatican News 1}} Nakon toga se pridružio misiji u Trujillu, također u [[Peru]]u, gdje je djelovao kao ravnatelj zajedničkoga programa formacije kandidata augustinaca iz vikarijata Chulucanas, Iquitos i Apurímac.{{sfn|Glas Koncila 1}} Narednih jedanaest godina bio je poglavar zajednice ([[1988.]]–[[1992.]]), ravnatelj formacije ([[1988.]]–[[1998.]]) i učitelj zavjetovanih članova ([[1992.]]–[[1998.]]) te u Nadbiskupiji Trujillo sudski vikar ([[1989.]]–[[1998.]]) i profesor kanonskoga prava, patristike i moralne teologije u Velikom sjemeništu svetog Karla i svetog Marcela. Također je pastoralno službovao na župi Naše Gospe Majke Crkve, kasnije ustanovljene kao župa svete Rite ([[1988.]]–[[1999.]]), u siromašnom predgrađu grada, te je bio upravitelj župe Naše Gospe od Monserrata od [[1992.]] do [[1999.]] godine.{{sfn|Glas Koncila 1}} Tijekom ''Fujimoratove'' ere, Prevost je kritizirao postupke tadašnjeg predsjednika [[Alberto Fujimori|Alberta Fujimorija]], stavljajući poseban naglasak na žrtve peruanske vojske, posebno Colina grupe, tijekom razdoblja terorizma u Peruu, kao i na političku korupciju. Godine 2017. kritizirao je odluku predsjednika Pedra Pabla Kuczynskog o pomilovanju Fujimorija i pozvao Fujimorija »da se osobno ispriča za neke od velikih nepravdi koje su počinjene«.{{sfn|Perfil 1}} Godine provedene u Peruu pružile su mu osobno iskustvo političkog nasilja i nejednakosti; ponekad je, kao misionar, putovao na konju teškim cestama kako bi stigao do izoliranih zajednica u dolinama Lambayequea.{{sfn|Angulo|2025}} Također se istaknuo kao branitelj ljudskih prava stanovništva regije Norte Chico protiv nasilja marksističko-lenjinističko-maoističke gerilske organizacije ''Sjajni put''.{{sfn|Páez|2025}} == Provincijalni prior i generalni prior (1998. – 2013.) == Godine [[1998.]] Prevost je izabran za priora provincije [[Augustinci|Reda sv. Augustina]] u provinciji Majke dobrog savjeta sa sjedištem u Chicagu, a dužnost je preuzeo [[8. ožujka]] [[1999.]] godine.{{sfn|Vatican News 1}} Izabran za [[Prior|generalnog priora]] Reda svetog Augustina [[2001.]] godine, Prevost je služio dva uzastopna šestogodišnja mandata do [[2013.]] godine.{{sfn|Glas Koncila 1}} Od [[2013.]] do [[2014.]] Prevost je služio kao ravnatelj formacije u samostanu svetoga Augustina, prvi savjetnik i provincijalni vikar.{{sfn|Glas Koncila 1}} == Biskup Chiclaya (2015. – 2023.) == [[Datoteka:Santa_María_Catedral_-_Chiclayo.jpg|mini|Katedrala sv. Marije u [[Chiclayo|Chiclayu]], Peru, gdje je Prevost bio dijecezanski biskup od [[2015.]] do [[2023.]]]] [[Datoteka:Bishop_of_Chiclayo_Robert_Prevost_on_extreme_poverty_in_the_region_(2018).webm|mini|Prevost kao biskup Chiclaya, komentirajući ekstremno siromaštvo u regiji ([[2018.]], na španjolskom).]] Dana [[3. studenog]] [[2014.]] [[Franjo|papa Franjo]] imenovao je Prevosta apostolskim upraviteljem biskupije Chiclayo u sjevernom Peruu i [[Naslovni biskup|naslovnim biskupom]] Sufara. Za biskupa je zaređen [[12. prosinca]] [[2014.]] u katedrali sv. Marije u Chiclayu, a zaredio ga je nadbiskup [[James Patrick Greena]], apostolski nuncij u [[Peru]]u.{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[26. rujna]] [[2015.]] imenovan je biskupom [[Chiclayo|Chiclaya]].{{sfn|Glas Koncila 1}} Kako je propisano ugovorom između [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] i [[Peru|Perua]] iz [[1980.]] godine, Prevost je postao naturalizirani peruanski državljanin prije nego što je postao biskup.{{sfn|Ugovor 1}} Prevost je razvio blisku vezu s biskupijom Chiclayo, uputivši im posebnu poruku u svome prvome obraćanju kao papa.{{sfn|IKA 2}} Dana 13. srpnja 2019. Prevost je imenovan članom [[Dikasterij za kler|Kongregacije za kler]], a 15. travnja 2020. postao je apostolski upravitelj Callaa. Dana 21. studenog 2020. pridružio se [[Dikasterij za biskupe|Kongregaciji za biskupe]]. Unutar Biskupske konferencije Perua služio je u stalnom vijeću (2018. – 2020.) i izabran je za predsjednika Povjerenstva za obrazovanje i kulturu 2019. godine, a također je doprinosio [[Caritas Internationalis|Caritasu]] Perua.{{sfn|Wells|Olmo|Sullivan|2025}} Prevost je imao privatnu audijenciju s papom Franjom 1. ožujka 2021. što je potaknulo nagađanja o novoj ulozi u Chicagu ili Rimu.{{sfn|Gagliarducci|2021}} == Dikasterij za biskupe i kardinalat (2023. – 2025.) == [[Datoteka:Cardinal_Robert_F._Prevost_at_the_Consistory_on_30_September_2023_(3x4_cropped).jpg|mini|240px|Kardinal Prevost tijekom konzistorija [[2023.]]]] Dana [[30. siječnja]] [[2023.]], papa Franjo ga je imenovao za pročelnika [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija za biskupe]] s naslovom nadbiskupa.{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[30. rujna]] [[2023.]], [[Franjo]] je imenovao Prevosta kardinalom s činom kardinala-đakona i dodijelio mu naslovnu crkvu ''[[Santa Monica degli Agostiniani]]''. Službeno je preuzeo naslovnu crkvu [[28. siječnja]] [[2024.]] godine.{{sfn|Glas Koncila 1}} Kao pročelnik [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija]] sudjelovao je u papinim apostolskim putovanjima te u objema sjednicama [[Šesnaesta redovita opća skupština Biskupske sinode|16. redovite opće skupštine Biskupske sinode o sinodnosti]].{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[4. listopada]] [[2023.]], [[papa Franjo]] imenovao ga je članom Dikasterija za evangelizaciju (Odjel za prvu evangelizaciju i nove partikularne Crkve), za nauk vjere, za istočne Crkve, za kler, za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života, za kulturu i obrazovanje, za zakonodavne tekstove te Papinskog povjerenstva za Državu Vatikan.{{sfn|Glas Koncila 1}} Dana [[6. veljače]] [[2025.]], papa Franjo ga je promaknuo u naslov kardinala-biskupa, imenovavši ga [[Naslovni biskup|naslovnim biskupom]] prigradske biskupije Albano.{{sfn|Glas Koncila 1}} == Papinstvo (2025. – danas) == === Izbori === {{glavni|Papinska konklava 2025.}} [[Datoteka:Pope_Leo_XIV_on_the_loggia.jpg|mini|Papa [[Lav XIV.]] prigodo svog prvog javnog nastupa.]] U pretkonklavnim nagađanjima, Prevost se smatrao mračnim konjem u usporedbi s istaknutijim ''[[papabili]]ma''.{{sfn|Maddox|Gooch|2025}} Njegova američka nacionalnost smatrana je potencijalnom preprekom njegovoj kandidaturi, odražavajući nelagodu zbog jačanja geopolitičke moći Sjedinjenih Američkih Država.{{sfn|Rocca|2025}} Nakon četvrtog kruga glasovanja, u 18:07 izišao je bijeli dim, nakon čega je uslijedila zvonjava zvona Bazilike sv. Petra kako bi se označio izbor novog pape.{{sfn|IKA 5}} Ubrzo nakon toga, [[Švicarska garda]] i pripadnici talijanskih oružanih snaga, s orkestrima [[Žandarmerijske snage Vatikanskog Grada|Žandarmerijskih snaga Države Vatikanskog Grada]] i [[karabinjeri|karabinjera]], prodefilirali su [[Trg svetog Petra|Trgom sv. Petra]] i postrojili se ispod središnje lože [[Bazilika sv. Petra|Bazilike sv. Petra]].{{sfn|IKA 5}} Kardinal protođakon [[Dominique Mamberti]] je sa središnje lože u 19:13 objavio izbor i ime novog pape riječima: »Annuntio vobis gaudium magnum: [[Habemus Papam]]!« ([[hrvatski|hrv.]] ''Objavljujem vam veliku radost: Imamo papu!''). Novoizabrani papa Lav XIV. izašao je na središnju ložu Bazilike svetog Petra i uputio svoj blagoslov ''[[Urbi et orbi]]''.{{sfn|IKA 6}} Do trenutka objave ''[[Habemus papam]]'' na trgu je bilo oko {{n|150 000}} ljudi.{{sfn|Večernji list}} Lav se pojavio odjeven u tradicionalnu papinsku štolu i [[Moceta|mocetu]], ruho koje [[papa Franjo]] nije nosio prilikom pozdravljanja svijeta nakon izbora.{{sfn|Grossman Kantor|Adams|2025}} Njegov [[Pektoral|pektoralni križ]] bio je onaj koji je nosio tijekom konklave, dar generalnog postulatora augustinskog reda kada je postao [[kardinal]], a sadržavao je [[relikvije]] [[Sveti Augustin|svetog Augustina]] i njegove majke [[Sveta Monika|svete Monike]], svetog Tome iz Villanueve, blaženog Anzelma Polanca te časnog sluge Giuseppea Bartolomea Menocchija.{{sfn|Vatican News 2}} Zatim je održao svoj prvi govor na talijanskom i dijelom na španjolskom jeziku. Izrazio je zahvalnost za nasljeđe pape Franje i podijelio svoj prvi {{Jezik|la|[[Urbi et Orbi]]}} blagoslov na latinskom.{{sfn|Wooden|2025}} Lav XIV. je prvi papa iz [[Augustinci|Reda svetog Augustina]] i drugi papa iz [[Amerika|Amerike]] (nakon pape Franje), te 265. papa ukupno.{{ni}} Ima dvojno državljanstvo [[Peru]]a i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].{{sfn|Sage|2025}} On je prvi američki papa, u smislu da je prvi rođen u Sjedinjenim Američkim Državama.{{sfn|Horowitz|2025}} Drugi je izvorni govornik engleskog jezika, nakon [[Hadrijan IV.|Adrijana IV.]] rođenog u Engleskoj, koji je govorio [[Srednjoengleski jezik|srednjoengleski]].{{sfn|Sporzynski|2025}} Lav je također prvi papa rođen nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]], te stoga i prvi rođen u generaciji [[Baby boomer|Baby Boomera]].{{sfn|ivcusa 1}} Iako je Lav prvi papa iz Reda svetog Augustina,{{sfn|Giesen|2025}} šest prethodnih papa pripadalo je drugim redovima koji slijede [[Red regularnih kanonika sv. Augustina|augustinsko pravilo]].{{sfn|Byfield|2025}} === Inauguracija === {{glavni|Inauguracijska misa pape Lava XIV.}} [[Datoteka:Pope_Leo_XIV_in_the_popemobile_at_his_inauguration.jpg|mini|Prva vožnja pape Lava XIV. [[papamobil]]om tijekom njegove inauguracije.]] Dana [[18. svibnja]] [[2025.]], Lav XIV. predvodio je inauguracijsku misu svog [[pontifikat]]a, službeno poznatu kao ''Misa za početak Petrove službe rimskog biskupa''. Događaju je prisustvovalo oko {{broj|200 000}} ljudi, uključujući desetke svjetskih čelnika i 150 službenih delegacija.{{sfn|IKA 4}}{{sfn|IKA 1}} Iako je Lav postao [[papa]] u trenutku prihvaćanja u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]] nakon izbora na [[Papinska konklava 2025.|papinskoj konklavi 2025. godine]], inauguracijska proslava označila je službeni početak njegove službe kao [[Papa|rimskog biskupa]].{{sfn|IKA 4}} Misa je uključivala dodjelu [[palij]]a i [[Ribarev prsten|Ribareva prstena]], a nakon toga uslijedili su sastanci s raznim izaslanstvima i svjetskim vođama.{{sfn|IKA 1}} Papa Lav preuzeo je ostale glavne bazilike u danima nakon inauguracije; [[Bazilika sv. Pavla izvan zidina|Baziliku svetog Pavla izvan zidina]] ([[20. svibnja]]) te [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|Nadbaziliku svetog Ivana Lateranskog]] i [[Bazilika sv. Marije Velike|Baziliku svete Marije Velike]] ([[25. svibnja]]).{{sfn|KTABKBIH 1}} === Imenovanja === Dana 14. svibnja, Lav je izvršio svoje prvo imenovanje višeg klera, imenovavši Miguela Ángela Contrerasa Llajarunu pomoćnim biskupom biskupije Callao u Peruu.{{sfn|KTABKBIH 2}} Dana 5. lipnja, Lav je nominirao Josepha Lin Yuntuana za pomoćnog biskupa Fuzhoua, što su kineske vlasti odobrile 11. lipnja kao dio sporazuma iz 2018. između Narodne Republike Kine i Svete Stolice pod papom Franjom.{{sfn|IKA 7}} == Stavovi == [[Datoteka:Papa_Leone_XIII_(1898).jpg|mini|Prevost je odabrao papinsko ime Lav u čast društvenih učenja [[Lav XIII.|pape Lava XIII.]]]] Prevostovo papinsko ime odabrano je u čast [[Lav XIII.|pape Lava XIII.]] (papa od 1878. do 1903.), čija je enciklika ''[[Rerum novarum]]'' uspostavila moderno [[Socijalni nauk Katoličke Crkve|katoličko socijalno učenje]] i promicala radnička prava. Papa je izjavio kako »Crkva i danas nudi svima svoju baštinu socijalnog nauka kako bi odgovorila na još jednu industrijsku revoluciju i na razvoj umjetne inteligencije, koji donosi nove izazove za zaštitu ljudskog dostojanstva, pravednosti i rada«.{{sfn|Vatican News 3}} U intervjuu iz svibnja 2023., Prevost je naglasio potrebu za razboritošću i odgovornošću pri korištenju društvenih mreža kako bi se spriječilo »poticanje podjela i kontroverzi« i nanošenje »štete zajedništvu Crkve«.{{sfn|Tornielli|2023}} === Apostolska putovanja === Na prvom inozemnom apostolskom putovanju, od 27. studenoga do 2. prosinca 2025., Lav XIV. posjetio je [[Turska|Tursku]] i [[Libanon]]. U İzniku, drevnoj Niceji, sudjelovao je u obilježavanju 1700. obljetnice [[Prvi nicejski sabor|Prvoga nicejskog sabora]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/papa-lav-xiv-se-vratio-u-rim-nakon-prvog-apostolskog-putovanja/ Papa Lav XIV. se vratio u Rim nakon prvog apostolskog putovanja]. Informativna katolička agencija, 2. prosinca 2025. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2026. posjetio je [[Monako]] 28. ožujka, a od 13. do 23. travnja [[Alžir]], [[Kamerun]], [[Angola|Angolu]] i [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorsku Gvineju]]. U [[Španjolska|Španjolskoj]] je boravio od 6. do 12. lipnja. Dana 22. kolovoza posjetio je [[San Marino]] i talijanski [[Rimini]], a od 25. do 28. rujna [[Francuska|Francusku]], gdje je posjetio i sjedište [[UNESCO]]-a u [[Pariz]]u.<ref>[https://www.vatican.va/content/leo-xiv/en/travels/2026.html Travels 2026]. Sveta Stolica. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Dana 6. studenoga 2026. iz Rima je otputovao prema [[Montevideo|Montevideu]], prvoj postaji apostolskog putovanja u [[Urugvaj]], [[Argentina|Argentinu]] i [[Peru]]. Prema objavljenom programu, putovanje je predviđeno do 17. studenoga.<ref>[https://press.vatican.va/content/salastampa/en/bollettino/pubblico/2026/11/06/261106a.html Apostolic Journey of His Holiness Pope Leo XIV to Uruguay, Argentina and Peru – Departure from Rome]. Tiskovni ured Svete Stolice, 6. studenoga 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> === Crkvena politika === Prva poruka novog pape naglasila je pozdrav mira uskrslog Isusa »koji je dao svoj život za Božje stado«, dajući »razoružani i razoružavajući mir«.{{sfn|IKA 2}} Lav je rekao da želi nastaviti kerigmatski blagoslov pape Franje: »Bog nas voli, Bog vas sve ljubi i zlo neće prevladati«.{{sfn|IKA 2}} Teme u njegovoj prvoj poruci uključivale su Isusa kao [[Svjetlost svijeta|svjetlo potrebno svijetu]], postajanje misionarskom Crkvom kroz dijalog i otvorenost, vjernost Evanđelju, zajednički hod u sinodalnosti, rad kao ujedinjena Crkva za mir i pravdu, blizinu onima koji pate i molitvu Mariji.{{sfn|IKA 2}} Biskupsko geslo Lava XIV. je ''[[In illo Uno unum]]'' ([[hrv.]] ''U Jednom, mi smo jedno'').{{sfn|Vatican News 1}} U svom prvom obraćanju kardinalima kao papa, Lav je pozvao na privrženost »putu koji je opća Crkva slijedila desetljećima nakon Drugoga vatikanskog sabora«. Pohvalio je Franjino definiranje ovog puta kroz ''[[Evangelii Gaudium]]'' te je istaknuo šest trajnih ''evanđeoskih načela'': Kristovo prvenstvo u naviještanju; misionarsko obraćenje cijele kršćanske zajednice; rast kolegijalnosti i sinodalnosti; pozornost na ''[[sensus fidei]]'', posebno pučku pobožnost; briga s ljubavlju za najmanje i odbačene; hrabar dijalog sa suvremenim svijetom u njegovim različitim sastavnicama i stvarnostima.{{sfn|Vatican News 3}} Raspravljajući o ređenju žena u listopadu 2023., Prevost je izjavio da »vrlo značajna i duga tradicija Crkve« onemogućuje smatranje žena svećenicama te da je »apostolska tradicija nešto što je vrlo jasno navedeno«. Nasuprot tome, primijetio je da je mogućnost žena đakona bila predmet dvaju vatikanskih povjerenstava, pokazujući »otvorenost za razmatranje« tog pitanja. Također je upozorio da zaređenje žena za đakone »ne rješava nužno problem« i da bi moglo stvoriti nove probleme.{{sfn|Mares|2023}} Kao kardinal, Prevost je bio glasni zagovornik sinodalnosti, jedne od prepoznatljivih inicijativa [[Franjo|pape Franje]].{{sfn|White|2025}} U svibnju [[2023.]], Prevost je rekao da bi episkopalno vodstvo trebalo dati prioritet vjeri nad administracijom. Prvi prioritet je »prenijeti ljepotu vjere, ljepotu i radost poznavanja Isusa«.{{sfn|Tornielli|2023}} Dana 27. travnja 2026. Lav XIV. primio je canterburyjsku nadbiskupicu Sarah Mullally. U susretu je istaknuo potrebu za nastavkom dijaloga između Katoličke Crkve i Anglikanske zajednice.<ref>[https://www.vaticannews.va/en/pope/news/2026-04/pope-leo-xiv-audience-archbishop-sarah-mullally.html Pope: Anglicans and Catholics must continue working to overcome differences]. Vatican News, 27. travnja 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Dana 1. srpnja 2026. Svećeničko bratstvo sv. Pija X. u Écôneu u Švicarskoj zaredilo je četvoricu biskupa bez papinskog mandata. Dikasterij za nauk vjere sljedećeg je dana objavio dekret kojim je utvrdio da su biskupi koji su obavili ređenje i četvorica novozaređenih samim tim činom podlijegali izopćenju.<ref>[https://www.osservatoreromano.va/en/news/2026-07/ing-007/decree-and-note-from-dicastery-for-the-doctrine-of-the-faith.html Decree and Note from Dicastery for the Doctrine of the Faith]. ''L’Osservatore Romano'', 6. srpnja 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> U lipnju 2026. Lav XIV. imenovao je laikinju Mariju Montserrat Alvarado prefekticom Dikasterija za komunikaciju. Imenovanje je stupilo na snagu 1. studenoga 2026.<ref>[https://www.vaticannews.va/en/pope/news/2026-06/pope-prefect-dicastery-communnication-maria-montserrat-alvarado.html Pope Leo XIV appoints lay woman Prefect of Dicastery for Communication]. Vatican News, 2. lipnja 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> === Liturgijska praksa === [[Datoteka:Homily_during_the_inauguration_of_Leo_XIV.jpg|mini|Papa Lav XIV. na svojoj inauguracijskoj misi.]] Tijekom svoje službe u [[Peru]]u, Prevost je opisan kao »besprijekorno odjeven« kada je u pitanju slavljenje mise, noseći punu [[misno ruho]] čak i kada su ljetne temperature u Chiclayu bile iznad 29 °C.{{sfn|Rich|2025a}} U kolovozu [[2024.]], govoreći u župi na području [[Chicago|Chicaga]], izjavio je kako »liturgija mora biti lijepa kako bi nam pomogla, kako bi nas ojačala u našoj vjeri«.{{sfn|Brown|2025}} U svojoj prvoj misi u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]] kao [[papa]], odlučio se koristiti [[Papinska ferula|papinskom ferulom]], ili ceremonijalnom štapom, izrađenom za [[Benedikt XVI.|Benedikta XVI.]], koji je Franjo rijetko koristio.{{sfn|Coppen|2025}} Na [[Inauguracijska misa pape Lava XIV.|inauguracijskoj misi]] nosio je [[Papinska ferula|papinsku ferulu]] iz 1960-ih pape [[Pavao VI.|Pavla VI.]] koja [[Raspeće|prikazuje Krista kako pati na križu]]. Papa [[Ivan Pavao II.]] nosio je isti štap tijekom cijeloga svojeg pontifikata.{{sfn|IKA 3}} Lav je odlučio vratiti običaj da sam [[papa]] daje nadbiskupima [[palij]], što je Franjo ukinuo [[2015.]] godine.{{ni}} === Društvena i politička pitanja === U kontekstu crkvene politike i teologije, Prevost je smatran »umjerenjakom«, odnosno ni liberalom ni konzervativcem.{{sfn|Livingstone|2025}} U skladu s autentičnim stavovima Crkve, Prevost se protivi [[pobačaj]]u, [[Vjerski pogledi na eutanaziju|eutanaziji]], istospolnim brakovima i [[smrtna kazna|smrtnoj kazni]].{{ni}} Prevost je izrazio rezerve prema »simpatijama za uvjerenja i prakse koje proturječe evanđelju« te nije u potpunosti podržao niti odbacio dedklaraciju ''[[Fiducia supplicans]]'' o blagoslovima. Izjavio je kako bi nacionalne biskupske konferencije trebale »tumačiti i primjenjivati takve odredbe u svojim lokalnim kontekstima, s obzirom na kulturološke razlike«.{{sfn|Morwood|2025}} Godine [[2012.]] kritizirao je simpatije [[popularna kultura|popularne kulture]] prema »homoseksualnom načinu života« i »istospolnim obiteljima«.{{sfn|Rich|2025b}} U travnju 2016., Prevost se usprotivio uključivanju [[rodna ideologija|rodne ideologije]] u nastavne planove i programe osnovnih škola u Peruu,{{sfn|Fernandez|2016}} navodeći da ona promiče »rodove koji ne postoje«.{{sfn|Rich|2025b}} Kada ga je 2023. godine Catholic News Service pitao jesu li se njegovi stavovi iz 2012. promijenili, Prevost je rekao da se »mnogo toga promijenilo« i naglasio da bi Crkva trebala biti otvorenija i gostoljubivija, iako je upozorio da se crkvena doktrina nije promijenila.{{sfn|Barry|2025}} U svibnju 2025. rekao je da je na vladama da izgrade mirna društva »prije svega ulaganjem u obitelj, utemeljenu na stabilnoj zajednici muškarca i žene«.{{sfn|Winfield|2025}} Za vrijeme boravka u Chiclayu, usred peruanskih prosvjeda 2023. godine, izjavio je: »Smrti tijekom prosvjeda uzrokuju mi veliku tugu i bol [...] Tražio sam da ostanem u Peruu; čak sam taj zahtjev uputio i Svetom Ocu. Nije bilo vrijeme za odlazak«.{{sfn|RPP 1}} Također je izrazio podršku teškom položaju venezuelskih izbjeglica u Peruu.{{sfn|McElwee|2025}} Što se tiče [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]], Prevost se zalagao za snažnije djelovanje Crkve, izjavivši na seminaru u studenom 2024. da »vladavina nad prirodom« ne bi trebala biti »tiranska«. Što se tiče geopolitike, osudio je [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|rusku invaziju na Ukrajinu]], opisujući je kao »pravu invaziju, imperijalističke prirode, gdje Rusija nastoji osvojiti teritorij iz razloga moći«,{{sfn|Pakhnyuk|2025}} a u jednom od svojih prvih važnijih govora kao papa, Lav je pozvao na prekid vatre u [[Rat u Gazi|ratu u Gazi]].{{sfn|Sorgi|2025}} Nakon [[Iransko-izraelski rat|izraelskih napada na Iran]] u lipnju 2025., pozvao je iranske i izraelske vlasti da djeluju »razumno«.{{sfn|reuters 1}} Tijekom svog mandata biskupa i kardinala, Prevost je nastavio glasati na državnim i saveznim izborima u Sjedinjenim Državama, budući da je registrirani birač u okrugu Will u Illinoisu. Izborni zakon Illinoisa ne zahtijeva od birača da se registriraju po [[politička stranka|političkoj stranci]], stoga Prevost nikada nije službeno izjavio da pripada nekoj političkoj stranci.{{sfn|Abels|Sherman|2025}} Izbori na kojima je Prevost glasao uključuju demokratske predsjedničke predizbore 2008., demokratske predizbore za guvernerske izbore Illinoisa 2010., republikanske predsjedničke predizbore 2012., republikanske predsjedničke predizbore za guvernerske izbore Illinoisa 2014., republikanske predsjedničke predizbore 2016. i opće izbore u Sjedinjenim Državama 2024.{{sfn|Navarro|2025}} Njegov račun na X-u koji je koristio prije izbora za papu u međuvremenu je izbrisan i trenutno koristi službeno ime @Pontifex, naslijeđeno od pape Franje i Benedikta.{{sfn|Aleteia 1}} === Papinski dokumenti === Prva apostolska pobudnica Lava XIV., ''[[Dilexi te]]'', nosi nadnevak 4. listopada 2025. Posvećena je ljubavi prema siromašnima i mjestu koje briga za njih ima u životu i poslanju Crkve.<ref>[https://www.vatican.va/content/leo-xiv/en/apost_exhortations/documents/20251004-dilexi-te.html Apostolic Exhortation Dilexi te of the Holy Father Leo XIV on Love for the Poor]. Sveta Stolica, 4. listopada 2025. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Svoju prvu [[enciklika|encikliku]], ''[[Magnifica humanitas]]'', potpisao je 15. svibnja 2026., na 135. obljetnicu enciklike ''[[Rerum novarum]]'' pape [[Lav XIII.|Lava XIII.]] Predstavljena je 25. svibnja. U njoj se bavi zaštitom ljudskoga dostojanstva u doba [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] te odgovornošću za razvoj i primjenu te tehnologije.<ref>[https://press.vatican.va/content/salastampa/en/bollettino/pubblico/2026/05/25/260525e.html Encyclical Letter “Magnifica Humanitas” of Pope Leo XIV on safeguarding the human person in the time of Artificial Intelligence]. Tiskovni ured Svete Stolice, 25. svibnja 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> == Osobni život == Osim svog materinjeg jezika engleskog, Lav govori španjolski, talijanski, francuski i portugalski, uz pomalo njemačkog. Također zna čitati latinski.{{sfn|White|2025}} Opisao je sebe kao »prilično amaterskog tenisača«.{{sfn|Dampf|2025}} Redovito je igrao ''Wordle'' i ''Words with Friends'' sa svojom braćom.{{sfn|Meyer|2025}} Lav je navijač Chicago White Soxa iz [[Major League Baseball|Major League Baseballa]],{{sfn|Lutz|2025}} i bio je prisutan na US Cellular Fieldu (sada poznatom kao Rate Field) na prvoj utakmici Svjetske serije 2005.{{sfn|Marzano|2025}} Njegova podrška čikaškim sportovima proteže se i na [[Chicago Bears|Chicago Bearse]] iz [[National Football League|Nacionalne nogometne lige]]; potpredsjednik Sjedinjenih Država [[J. D. Vance|JD Vance]] poklonio mu je dres Bearsa po narudžbi nakon papine inauguracije, što je Lav ocijenio kao »dobar izbor«.{{sfn|Finley|2025}} Rekao je da je knjiga ''[[Bog nadohvat duše]]'' „srce njegove duhovnosti” i da je to „knjiga koja bi ljudima pomogla da shvate tko je on”.<ref>[https://hkm.hr/duhovnost/papa-lav-xiv-otkriva-knjigu-koja-ga-vec-godinama-vodi-kroz-molitvu-i-povjerenje/ Papa Lav XIV. „otkriva“ knjigu koja ga već godinama vodi kroz molitvu i povjerenje] hkm.hr Preuzeto 5. prosinca 2025.</ref> == Počasti == * Sveučilište Villanova dodijelilo mu je [[počasni doktorat]] [[humanističke znanosti|humanističkih znanosti]] 2014. godine.{{sfn|Mervosh|2025}} == Vidite također i: == * [[Bibliografija Lava XIV.|Bibliografija pape Lava XIV.]] * [[Kardinalska imenovanja pape Franje|Kardinali koje je imenovao Franjo]] * [[Dodatak:Popis svetaca koje je kanonizirao papa Lav XIV.|Popis svetaca koje je kanonizirao papa Lav XIV.]] == Izvori == {{izvori|4}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Citiranje weba |naslov=Životopis pape Lava XIV. Kako je dječaka rođena na Uzvišenje svetoga Križa Krist odabrao za svojega namjesnika |url=http://glas-koncila.hr/zivotopis-pape-lava-xiv-kako-je-djecaka-rodena-na-uzvisenje-svetoga-kriza-krist-odabrao-za-svojega-namjesnika/ |izdavač=[[Glas Koncila]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Glas Koncila 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Životopis pape Lava XIV. Od misionara u Peruu do vatikanskoga prefekta |url=https://www.glas-koncila.hr/zivotopis-pape-lava-xiv/ |izdavač=[[Glas Koncila]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Glas Koncila 2}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Obituary for Mildred Prevost |url=https://www.newspapers.com/article/chicago-tribune-obituary-for-mildred-pre/171971476/ |izdavač=[[Chicago Tribune]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Chicago Tribune 1990}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Obituary for Louis M. Prevost |url=https://www.newspapers.com/article/chicago-tribune-obituary-for-louis-m-pr/171963827/ |izdavač=[[Chicago Tribune]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Chicago Tribune 1997}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Biography of Pope Leo XIV, born Robert Francis Prevost |url=https://www.vaticannews.va/en/pope/news/2025-05/biography-of-robert-francis-prevost-pope-leo-xiv.html |izdavač=[[Vatican News]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Vatican News 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Relikvije svetog Augustina i njegove majke Monike u pektoralnom križu pape Lava XIV. |url=http://vaticannews.va/hr/papa/news/2025-05/relikvije-sveti-augustin-monika-pektoralni-kriz-papa-lav.html |izdavač=[[Vatican News]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Vatican News 2}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Papa Lav XIV.: Crkva nudi svoju baštinu kao odgovor na nove revolucije |url=https://www.vaticannews.va/hr/papa/news/2025-05/papa-lav-xiv-susret-kardinali-konklava-vatikan-sveta-stolica.html |izdavač=[[Vatican News]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Vatican News 3}}}} * {{Citiranje weba |naslov=St. Augustine Wins 1973 Yearbook Award |url=https://www.newspapers.com/article/the-holland-evening-sentinel-st-augusti/171973007/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508202833/https://www.newspapers.com/article/the-holland-evening-sentinel-st-augusti/171973007/ |izdavač=The Holland |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|1973 Yearbook}}}} * {{cite news |last=Vergun |first=David |date=2025 |title=Pope Leo XIV's Father Served in the Navy During World War II |url=https://www.defense.gov/News/News-Stories/Article/Article/4180629/pope-leo-xivs-father-served-in-the-navy-during-world-war-ii/ |work=[[Ministarstvo obrane SAD-a]] |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Musik |first=Morley |date=2025 |title=From Hyde Park to the papacy: Pope Leo's local roots |url=https://www.hpherald.com/evening_digest/from-hyde-park-to-the-papacy-pope-leo-s-local-roots/article_4203c68e-f5ad-4d13-9972-66d45a62f17b.html?fbclid=IwY2xjawKVlV1leHRuA2FlbQIxMQBicmlkETFBTHdWY2FEVFVBanVjYVI1AR5HjTYkafIo0qFOF6yZ3sYv9OOZXjyU5r-r87gXFku0pQ4K49XS6NRnqWX5uQ_aem_vl60Hdg9BH1xtMCgXTS8oA |work=Hyde Park Herald |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Bosman |first=Julie |date=2025 |title=A Century-Old Romance That Gave the Pope His Family Name |url=https://www.nytimes.com/2025/05/16/us/pope-leo-grandfather.html?unlocked_article_code=1.Hk8.tLNf.NnvwUXTO7EKz&smid=url-share |work=The New York Times |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=FitzPatrick |first=Lauren |date=2025 |title=From Chicago's south suburbs to helping choose the next pope |url=https://chicago.suntimes.com/religion/2025/05/03/robert-prevost-pope-Francis-conclave-catholic-church-dolton-saint-mary-assumption-parish |work=[[Chicago Sun-Times]] |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Stechschulte |first=Michael |date=2025 |title=A pope with Midwest roots: Pope Leo XIV attended high school in western Michigan |url=https://www.detroitcatholic.com/news/a-pope-with-midwest-roots-pope-leo-xiv-attended-high-school-in-western-michigan |work=Detroit Catholic |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Hughes| first=Lisa |date=2025 |title=Pope Leo XIV was natural leader in high school, says Robert Prevost's classmate from Massachusetts |url=https://www.cbsnews.com/boston/news/who-is-pope-leo-xiv-high-school-yearbook-robert-prevost/ |work=CBS News |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last1=FitzPatrick |first1=Lauren |last2=Winfield |first2=Nicole |date=2025 |title=Cardinal Robert Prevost, born in Chicago, is the first pope from the United States |url=https://chicago.suntimes.com/religion/2025/05/08/cardinal-robert-prevost-raised-in-dolton-is-the-first-american-pope |work=Chicago Sun-Times |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last1=Meloy |first1=Daniel |last2=Stechschulte |first2=Michael |date=2025 |title=Another Detroit tie: Pope Leo XIV was ordained a deacon in Grosse Pointe Park |url=https://www.detroitcatholic.com/news/another-detroit-tie-pope-leo-xiv-was-ordained-a-deacon-in-grosse-pointe-park |work=Detroit Catholic |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{cite news |last=Wilson| first=Shawnette |date=2025 |title=Pope Leo XIV previously worked as groundskeeper at cemetery in Havertown |url=https://www.fox29.com/news/pope-leo-xiv-worked-groundskeeper-st-denis-parish-havertown |work=WTXF-TV |access-date=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |naslov=Papa Lav XIV. preuzet će 25. svibnja patrijarhalnu baziliku sv. Ivana Lateranskoga |url=https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/papa-lav-xiv-preuzet-ce-25-svibnja-patrijarhalnu-baziliku-sv-ivana-lateranskoga/125914 |izdavač=[[Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|KTABKBIH 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Prvo biskupsko imenovanje pape Lava XIV. |url=http://ktabkbih.net/hr/vijesti/prvo-biskupsko-imenovanje-pape-lava-xiv/125999 |izdavač=[[Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|KTABKBIH 2}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Više od 150 državnih izaslanstava iz cijeloga svijeta na misi početka pontifikata Lava XIV. |url=https://ika.hkm.hr/novosti/vise-od-150-drzavnih-izaslanstava-iz-cijeloga-svijeta-na-misi-pocetka-pontifikata-lava-xiv/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Prvo obraćanje pape Lava XIV.: „Mir sa svima vama“ |url=http://ika.hkm.hr/novosti/prvo-obracanje-pape-lava-xiv-mir-sa-svima-vama/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 2}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Papa Lav XIV.: Gradimo Crkvu koja postaje kvasac sloge za čovječanstvo |url=https://ika.hkm.hr/novosti/papa-lav-xiv-gradimo-crkvu-koja-postaje-kvasac-sloge-za-covjecanstvo/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 3}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Papa na molitvi Kraljice neba: Ne zaboravimo one koji trpe zbog rata |url=https://ika.hkm.hr/novosti/papa-lav-xiv-na-molitvi-kraljice-neba-ne-smijemo-zaboraviti-one-koji-trpe-zbog-rata/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 4}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Conventio Acuerdo entre la Santa Sede y la Republica del Perú |url=https://www.vatican.va/roman_curia/secretariat_state/archivio/documents/rc_seg-st_19800726_santa-sede-peru_sp.html |izdavač=[[Državno tajništvo Svete Stolice]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Ugovor 1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Bijeli dim iz Sikstinske kapele – izabran novi papa |url=https://ika.hkm.hr/novosti/bijeli-dim-iz-sikstinske-kapele-izabran-novi-papa/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 5}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Robert Francis Prevost novi je poglavar Katoličke Crkve, novi papa se zove Lav XIV. |url=https://ika.hkm.hr/novosti/robert-francis-prevost-novi-je-poglavar-katolicke-crkve/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 6}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Kina priznala prvo biskupsko imenovanje pape Lava XIV. |url=https://ika.hkm.hr/novosti/kina-priznala-prvo-biskupsko-imenovanje-pape-lava-xiv/ |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|IKA 7}}}} * {{Citiranje weba |naslov=U 18 sati i 6 minuta dogodilo se nešto dotad neviđeno, a 150 tisuća ljudi pohitalo je vidjeti novog papu |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/nas-reporter-iz-vatikana-u-18-sati-i-6-minuta-dogodilo-se-nesto-dotad-nevideno-a-150-tisuca-ljudi-pohitalo-je-vidjeti-novog-papu-1859762 |izdavač=[[Večernji list]] |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Večernji list}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Leo XIV launches Instagram account, inherits @Pontifex|url=https://aleteia.org/2025/05/14/leo-xiv-launches-instagram-account-inherits-pontifex |izdavač=Aleteia |preuzeto=29. lipnja 2025. |ref={{harvid|Aleteia 1}}}} * {{Citiranje weba|date=May 12, 2025|title=Habemus Boomer Papam!|url=https://ivcusa.org/habemus-boomer-papam/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250513014816/https://ivcusa.org/habemus-boomer-papam/|archive-date=May 13, 2025|access-date=May 13, 2025|website=Ignacijske volonterske snage SAD-a (IVCUSA) |ref={{harvid|ivcusa 1}}}} * {{Citiranje weba |last1=Grossman Kantor |first1=Wendy |last2=Adams |first2=Abigail |date= 2025 |naslov=Pope Leo XIV Made History by Becoming First American Pontiff. Why Experts Are 'Surprised and Excited' |url=https://people.com/pope-leo-xiv-made-history-why-experts-surprised-excited-exclusive-11731257 |izdavač=People |preuzeto=29. lipnja 2025. }} * {{Citiranje weba |last=White|first=Christopher |date= 2025 |naslov=The first American pope? This cardinal has the best chance of making history in this conclave |url=https://www.ncronline.org/vatican/vatican-news/papal-front-runner-interest-polyglot-us-cardinal-prevost-rises-italian |izdavač=[[National Catholic Register]] |preuzeto=29. lipnja 2025. }} * {{Citiranje weba |last=Livingstone|first=Helen |date= 2025 |naslov=New pope's brother says he is "middle of the road" – as it happened |url=https://www.theguardian.com/world/live/2025/may/08/new-pope-conclave-vatican-white-black-smoke-papacy-catholic-cardinals |izdavač=The Guardian |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Byfield|first=Erica |date= 2025 |naslov=What is the Order of St. Augustine, which counts Pope Leo XIV as a member? |url=https://www.nbcnewyork.com/news/what-is-the-order-of-st-augustine-pope-leo-xiv/6257174/ |izdavač=WNBC |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Rich|first=Motoko |date= 2025a |naslov=Pope Leo XIV, the First American Pontiff, Took a Global Route to the Top Post |url=https://www.nytimes.com/2025/05/08/world/europe/pope-leo-xiv-robert-francis-prevost.html |izdavač=The New York Times |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Brown|first=Lauretta |date=2025 |naslov=What then-Cardinal Prevost told an Illinois parish about his life, Pope Francis, synodality and more |url=https://www.osvnews.com/what-then-cardinal-prevost-told-an-illinois-parish-about-his-life-pope-francis-synodality-and-more/ |izdavač=Our Sunday Visitor |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Morwood|first=Maddy |date=2025 |naslov=New Pope Leo XIV update: Australian Catholics celebrate Robert Prevost's election by cardinals in conclave — as it happened |url=https://www.abc.net.au/news/2025-05-09/papal-conclave-live-updates-catholic-church-elects-next-pope/105238028 |izdavač=ABC News |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Rich |first=Motoko |date=2025b |naslov=There's Never Been a Pope from the U.S. Could This Cardinal Change That? |url=https://www.nytimes.com/2025/05/02/world/americas/pope-candidate-cardinal-robert-francis-prevost.html |izdavač=The New York Times |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Coppen|first=Luke |date=2025 |naslov=Leo XIV: Petrine ministry is a cross and a blessing |url=https://www.pillarcatholic.com/p/leo-xiv-petrine-ministry-is-a-cross |izdavač=pillarcatholic.com |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Meyer|first=Holly |date=2025 |naslov=Wordle, White Sox and more: Fast facts about Pope Leo XIV|url=https://apnews.com/article/vatican-new-pope-leo-xiv-facts-chicago-peru-fe9e955bfc5c683311575b1b3cf079f5 |izdavač=apnews.com |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Lutz|first=BJ |date=2025 |naslov=Brother answers burning question: Is Pope Leo XIV a Chicago White Sox or Cubs fan?|url=https://wgntv.com/news/pope-leo/robert-prevost-pope-leo-xiv-chicago-cubs-sox/|url-status=dead|access-date=May 9, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250509061035/https://wgntv.com/news/pope-leo/robert-prevost-pope-leo-xiv-chicago-cubs-sox/|archive-date=May 9, 2025}} |izdavač=WGN-TV |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Marzano|first=Peter |date=2025 |naslov=Broadcast of 2005 World Series in Chicago shows Pope Leo XIV in attendance |url=https://www.nbcchicago.com/news/local/broadcast-of-2005-world-series-in-chicago-shows-pope-leo-xiv-in-attendance/3742500/ |izdavač=WMAQ-TV |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Finley|first=Patrick |date=2025 |naslov='Good choice' — JD Vance brings Pope Leo XIV a Bears jersey |url=https://chicago.suntimes.com/bears/2025/05/19/bears-jd-vance-pope-leo-xiv-jersey-rome-monday-vice-president-robert-prevost-nfl |izdavač=[[Chicago Sun-Times]] |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=McElwee|first=Joshua |date=2025 |naslov=Prevost, first U.S. pope, supported Francis and shunned spotlight |url=https://www.reuters.com/world/prevost-first-us-pope-supported-francis-shunned-spotlight-2025-05-08/ |izdavač=[[Reuters]] |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Pakhnyuk|first=Lucy |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV condemns Russia's "imperialist" invasion of Ukraine|url=https://kyivindependent.com/pope-leo-xiv-condemns-russias-imperialist-invasion-of-ukraine/ |izdavač=The Kyiv Independent |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Sorgi|first=Gregorio |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV's first message to world leaders: End all wars|url=https://www.politico.eu/article/pope-leo-message-world-leaders-end-all-wars-ukraine-russia-india-pakistan-israel-gaza/ |izdavač=Politico |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Navarro|first=Aaron |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV voted in 2024 U.S. general election — here's which primaries he's voted in|url=https://www.cbsnews.com/news/pope-leo-robert-prevost-voting-records-republican-democratic-primaries/ |izdavač=CBS News |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Dampf|first=Andrew |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV is a tennis player. Tsitsipas would be happy to hit some balls with him |url=https://cruxnow.com/ap/2025/05/pope-leo-xiv-is-a-tennis-player-tsitsipas-would-be-happy-to-hit-some-balls-with-him |izdavač=Associated Press |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Mares|first=Courtney |date=2023 |naslov=Cardinal at Synod on Synodality: "Clericalizing Women" Will Not Solve Problems |url=https://www.ncregister.com/cna/cardinal-at-synod-on-synodality-clericalizing-women-will-not-solve-problems |izdavač=[[National Catholic Register]] |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Fernandez|first=Fernando |date=2016 |naslov=Chiclayo: Obispo Prévost en contra de ideología de género|language=es |url=https://diariocorreo.pe/edicion/lambayeque/chiclayo-obispo-prevost-en-contra-de-ideologia-de-genero-715608/ |izdavač=Diario Correo |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Winfield|first=Nicole |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV says family is "between a man and a woman" and asserts the dignity of the unborn|url=https://www.pbs.org/newshour/world/pope-leo-xiv-says-family-is-between-a-man-and-a-woman-and-asserts-the-dignity-of-the-unborn |izdavač=pbs.org |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Giesen|first=Greg |date=2025 |naslov=Pope Leo XIV is first Augustinian pope. What is the Augustinian order?|url=https://www.yahoo.com/news/pope-leo-xiv-first-augustinian-194122012.html |izdavač=Yahoo News |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Sporzynski|first=Darius von Guttner |date=2025 |naslov='Peace be with all of you': how Pope Leo XIV embodies a living dialogue between tradition and modernity|url=https://theconversation.com/peace-be-with-all-of-you-how-pope-leo-xiv-embodies-a-living-dialogue-between-tradition-and-modernity-256084 |izdavač=The Conversation |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Reese|first=Thomas |date=2025 |naslov=Can Pope Leo XIV be a compassionate pastor and a hard-nosed administrator?|url=https://www.ncronline.org/opinion/guest-voices/can-pope-leo-xiv-be-compassionate-pastor-and-hard-nosed-administrator |izdavač=National Catholic Reporter |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Sage|first=Alexandria |date=2025 |naslov=Soft-spoken Prevost is first pope from the US (and Peru)|url=https://www.batimes.com.ar/news/world/soft-spoken-prevost-is-first-pope-from-the-united-states-and-peru.phtml |izdavač=Buenos Aires Times |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Horowitz|first=Jason |date=2025 |naslov=Robert Francis Prevost, Now Leo XIV, Is First American Pope|url=https://www.nytimes.com/live/2025/05/08/world/pope-conclave-news |izdavač=The New York Times |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba |last=Páez|first=Angel |date=2025 |naslov=León XIV: el 'papa de Chiclayo' que vivió la violencia terrorista en Perú, acompañó a los humildes y se enfrentó al ex presidente Alberto Fujimori|url=https://www.clarin.com/mundo/leon-xiv-papa-chiclayo-vivio-violencia-terrorista-peru-acompano-humildes-enfrento-ex-presidente-alberto-fujimori_0_Tbln4pMRlQ.html?srsltid=AfmBOoo5zQtXI25EGIAO0Ag6u-tgFtVtqAn9fbwd-5WmoYs0kdczhWuc |language=es |izdavač=Clarín |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba|last=Angulo|first=Jazmine|date=May 8, 2025|title=El paso del Papa León XIV por Chiclayo: se trasladaba a caballo para ir hasta las zonas más alejadas del país|url=https://www.infobae.com/peru/2025/05/08/el-paso-del-papa-leon-xiv-por-chiclayo-se-trasladaba-a-caballo-para-ir-hasta-las-zonas-mas-alejadas-del-pais/ |izdavač=Infobae|language=es |preuzeto=29. lipnja 2025.}} * {{Citiranje weba|last=Maddox|first=David|last2=Gooch|first2=Bryony|date=May 7, 2025|title=Who could be the new Pope? The cardinals in the running ahead of the Conclave|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/papal-conclave-cardinals-new-pope-candidates-b2746175.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507194344/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/papal-conclave-cardinals-new-pope-candidates-b2746175.html|archive-date=May 7, 2025 |preuzeto=29. lipnja 2025. |website=[[The Independent]]}} * {{Citiranje weba|last=Rocca|first=Francis X.|date=May 8, 2025|title=The Conclave Just Did the Unthinkable|url=https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2025/05/pope-leo-robert-prevost-american/682749/|access-date=29. lipnja 2025.|website=The Atlantic|language=en}} *{{Citiranje novina|last=Barry|first=Colleen|date=May 9, 2025|title=A 2012 video shows comments from new pope that disappoint LGBTQ activists|work=[[Associated Press News]]|url=https://apnews.com/article/pope-leo-catholic-lgbtq-samesex-marriage-86e0efed01333b52f905bf048f3d5829|url-status=live|access-date=May 10, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250510040515/https://apnews.com/article/pope-leo-catholic-lgbtq-samesex-marriage-86e0efed01333b52f905bf048f3d5829|archive-date=May 10, 2025}} * {{Citiranje weba|last=Abels|first=Grace|last2=Sherman|first2=Amy|date=May 9, 2025|title=Fact check: Is the new Pope registered to vote as a Republican?|url=https://www.wral.com/story/fact-check-is-the-new-pope-registered-to-vote-as-a-republican/21999903/|access-date=June 8, 2025|website=WRAL}} * {{Citiranje weba|last=Tornielli|first=Andrea|date=May 12, 2023|title=The bishop is a pastor not a manager|url=https://www.osservatoreromano.va/en/news/2023-05/ing-019/the-bishop-is-a-pastor-not-a-manager.html|access-date=May 8, 2025|publisher=[[L'Osservatore Romano]]}} * {{Citiranje novina|last=Mervosh|first=Sarah|date=May 8, 2025|title=The Pope Is a Graduate of Villanova, Where the Church Bells Won't Stop Ringing|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/05/08/world/europe/villanova-pope-leo-xiv.html|url-status=live|url-access=limited|access-date=May 9, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250508233134/https://www.nytimes.com/2025/05/08/world/europe/villanova-pope-leo-xiv.html|archive-date=May 8, 2025}} * {{Citiranje weba|last=Wooden|first=Cindy|date=May 8, 2025|title=Breaking: Chicago native Cardinal Prevost elected pope, takes name Leo XIV|url=https://www.detroitcatholic.com/news/breaking-chicago-native-cardinal-prevost-elected-pope-takes-name-leo-xiv|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250509061042/https://www.detroitcatholic.com/news/breaking-chicago-native-cardinal-prevost-elected-pope-takes-name-leo-xiv|archive-date=May 9, 2025|access-date=May 8, 2025|website=Detroit Catholic}} *{{Citiranje novina|last=Wells|first=Ione|last2=Olmo|first2=Guillermo D.|last3=Sullivan|first3=Helen|date=May 9, 2025|title=Peru celebrates Pope Leo XIV as one of their own|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/articles/cewdl4e57v7o|access-date=May 9, 2025}} * {{Citiranje novina|last=Gagliarducci|first=Andrea|date=March 6, 2021|title=Curial speculation follows papal meetings with bishops|agency=[[Catholic News Agency]]|url=https://www.catholicnewsagency.com/news/246724/curial-speculation-follows-papal-meetings-with-bishops|url-status=live|access-date=May 31, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20230206000950/https://www.catholicnewsagency.com/news/246724/curial-speculation-follows-papal-meetings-with-bishops|archive-date=February 6, 2023}} *{{Citiranje novina|date=June 14, 2025|title=Pope Leo appeals for 'reason' amid Israel-Iran airstrikes, calls for dialogue|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/pope-leo-appeals-reason-amid-israel-iran-airstrikes-calls-dialogue-2025-06-14/|access-date=June 14, 2025 |ref={{harvid|reuters 1}}}} * {{Citiranje weba|date=May 8, 2025|title=El Papa León XIV y su relación con Perú, el país que adoptó como hogar y al que dedicó parte de su discurso|url=https://www.perfil.com/noticias/protagonistas/papa-leon-xiv-y-su-relacion-con-peru-el-pais-que-adopto-como-su-hogar-y-a-quien-dedico-parte-de-su-discurso.phtml|access-date=May 9, 2025|website=Perfil|language=es |ref={{harvid|Perfil 1}}}} * {{Citiranje novina|date=May 8, 2025|title=La vida peruana de León XIV en cinco escenas|language=es|work=rpp.pe|agency=EFE|url=https://rpp.pe/mundo/actualidad/la-vida-peruana-de-leon-xiv-en-cinco-escenas-noticia-1633445?ref=rpp|access-date=May 9, 2025 |ref={{harvid|RPP 1}}}} {{refend}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti||commonshr=Leo XIV}} *[https://www.vatican.va/content/leo-xiv/en.html Vatikanova web stranica o papi Lavu XIV. na engleskom] {{Lav XIV.}} {{Pape}} [[Kategorija:Pape]] [[Kategorija:Peruanski kardinali]] [[Kategorija:Kardinalska imenovanja pape Franje]] [[Kategorija:Lav XIV.]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog sveučilišta svetog Tome Akvinskog]] 2o603s5c0r71taa69hvrlwiuf853o6v 0 784987 7631668 7340308 2026-11-06T20:36:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631668 wikitext text/x-wiki {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Nisam takva | naslov originala = | slika = | opis slike = | veličina slike = | režija = Zvonimir Munivrana | izvršni producent = | producenti = Bojan Kanjera<br>Zvonimir Munivrana<br>Stefan Orlandić<br>Dimče Stojanovski | scenarij = Zvonimir Munivrana | pripovjedač = | zasnovano = | glavne uloge = [[Tara Thaller]]<br>Stipe Jelaska<br>[[Romina Tonković]]<br>[[Slaven Knezović]]<br>[[Matija Prskalo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]] | glazba = Yoann Bernagoult<br>Davy Bernagoult | snimatelj = Mario Oljača | montaža = Ivana Fumić | scenografija = [[Ivo Hušnjak]] | kostimografija = Goranka Krpan | studio = Studio Corvus<br>Peglanje Snova<br>Living Pictures | distributer = | godina = [[20. ožujka]] [[2025.]] ({{Abbr|SIFF|Međunarodni filmski festival u Sofiji}}) | trajanje = 99 min. | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | budžet = | zarada = | žanr = [[dramski film|drama]] | prethodni = | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = 27263044 }} '''''Nisam takva''''' je [[Hrvatska|hrvatski]] film iz 2025. godine, redatelja i scenarista [[Zvonimir Munivrana|Zvonimira Munivrane]]. Film je imao svjetsku premijeru [[20. ožujka]] [[2025.]] na 29. [[Međunarodni filmski festival u Sofiji|Međunarodnom filmskom festivalu u Sofiji]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-17|title=Svjetska premijera filma Nisam takva, posebna nagrada Rajku Grliću i niz hrvatskih naslova na 29. Međunarodnom filmskom festivalu u Sofiji|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/svjetska-premijera-filma-nisam-takva-posebna-nagrada-rajku-grlicu-i-niz-hrvatskih-naslova-na-29-medjunarodnom-filmskom-festivalu-u-sofiji|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250511105825/https://havc.hr/infocentar/novosti/svjetska-premijera-filma-nisam-takva-posebna-nagrada-rajku-grlicu-i-niz-hrvatskih-naslova-na-29-medjunarodnom-filmskom-festivalu-u-sofiji|archive-date=2025-05-11|access-date=2025-05-11|website=[[HAVC]]|language=}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025|title=Hallway to Nowhere|url=https://siff.bg/en/movies/international-competition/hallway-to-nowhere|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250511110857/https://siff.bg/en/movies/international-competition/hallway-to-nowhere|archive-date=2025-05-11|access-date=2025-05-11|website=siff.bg|language=en}}</ref> Hrvatska premijera odvila se 14. listopada 2025. u kinu Cineplex u Zagrebu. Kino distribucija filma krenula je 16. listopada 2025. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-15|title=Održana premijera filma Nisam takva Zvonimira Munivrane; u kinima diljem zemlje od 16. listopada|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/odrzana-premijera-filma-nisam-takva-zvonimira-munivrane-u-kinima-diljem-zemlje-od-16-listopada|access-date=2025-10-17|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> == Radnja == Radnja prati Franku, dvadesetogodišnjakinju koja se zbog sukoba s autoritarnim ocem seli u stan naslijeđen od bake. Tamo zatiče ilegalnog stanara, studenta prava Antu. Umjesto da ga izbaci, Franka mu dopušta da ostane nekoliko dana. Ono što započinje kao romansa, ubrzo se pretvara u noćnu moru. Istovremeno, Franka razvija prijateljstvo s problematičnom kolegicom Stelom, što dodatno testira njezin karakter i pomaže joj da shvati što želi od života. == Glumačka postava == * [[Tara Thaller]] kao Franka * [[Stipe Jelaska]] kao Ante * [[Romina Tonković]] kao Stela * [[Slaven Knezović]] kao Pamuk * [[Velimir Čokljat]] kao Mile * [[Matija Prskalo]] kao Majka * [[Đorđe Kukuljica]] kao Frankin otac * [[Velimir Čokljat|Andrej Dojkić]] kao inspektor * [[Drago Utješanović]] kao voditelj skladišta * [[Janko Rakoš]] kao Stelin otac * [[Slavko Juraga]] kao napasnik * [[Sven Madžarević]] kao trgovac automobila * [[Ljiljana Kirin]] kao referentica * [[Katarina Šestić]] kao djevojka iz diska 1 * [[Lara Nekić]] kao djevojka iz diska 2 * [[Zoran Klenak]] kao redar * [[Rej Kovačević]] kao kolega * [[Igor Pečenjev]] kao voditelj restorana * [[Dario Baskarad]] kao kuhar * [[Faris Pinjo]] kao dečko u restoranu * [[Bojan Kanjera]] kao lik * [[Drago Asić Lika]] kao bravar * [[Siniša Majdandžić]] kao odvjetnik * [[Snježana Kovačić]] kao odvjetnikova supruga * [[Vibor Krekovic]] kao profesor * [[Lena Medar]] kao Studentica 1 * [[Dora Perojević]] Studentica 2 * [[Fran Radačić]] kao huligan * [[Marko Kotar]] kao zabušant * [[Daniel Rafaelić]] kao administrator * [[Boško Šalamon]] kao Stanko == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb|id=27263044|naslov=Nisam takva}} * {{HAVC|id=nisam-takva|naslov=Nisam takva}} * {{službena|https://siff.bg/en/movies/international-competition/hallway-to-nowhere}} Međunarodnog filmskog festivala u Sofiji [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2020-ih]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] fpgqbba4xo5zxfvcf34c1xl0hicol48 0 785551 7631866 7624672 2026-11-07T09:55:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631866 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 2026. |ime_izvornik = Eurovision Song Contest 2026 |slogan = ''United by Music'' |slogan_izvornik = |slika = Datoteka:ESCVienna2026 logo.png |veličina_slike = 300px |slika_opis = |polufinale1 =12. svibnja 2026. |polufinale2 =14. svibnja 2026. |finale =16. svibnja 2026. |voditelji = Victoria Swarovski<br>Michael Ostrowski<br>Emily Busvine (green room) |domaćin = [[File:ORF logo.svg|45px]] [[ORF]] |pobjednik = {{Z|Bugarska}} [[Bugarska]]<br>[[Dara (pjevačica)|Dara]] – „[[Bangaranga]]” |sudionice = 35 |debi = |povratak = {{Z+X|Bugarska}}<br>{{Z+X|Moldavija}}<br>{{Z+X|Rumunjska}} |povlačenje = {{ZD+X|Irska}}<br>{{ZD+X|Island}}<br>{{ZD+X|Nizozemska}}<br>{{ZD+X|Slovenija}}<br>{{ZD+X|Španjolska}} |glasovanje = <!-- sustav glasovanja --> |mapa = ESC 2026 Map.svg |legenda = {{Legenda|#2268B1|Zemlje finalisti}}{{Legenda|#941a1a|Zemlje eliminirane u polufinalu}}{{Legenda|#a2a397|Zemlje koje su sudjelovale u prošlosti, ali ne i 2026. godine}} |sljedeća = [[Pjesma Eurovizije 2027.|2027.]] |prijethodna = [[Pjesma Eurovizije 2025.|2025.]] |izvršni_producent= Michael Krön |mjesto_održavanja= [[Wiener Stadthalle]], [[Beč]], {{Z+X|AUT}} |esc_director= Martin Green }}'''Pjesma Eurovizije 2026.''' bilo je 70. izdanje izbora za [[Pjesma Eurovizije|Pjesmu Eurovizije]]. Natjecanje se sastojalo od dvije polufinalne večeri, koje su se održale 12. i 14. svibnja, te finala održanog 16. svibnja 2026. godine. Domaćin natjecanja bila je dvorana [[Wiener Stadthalle]] u [[Beč|Beču]], nakon pobjede Austrije na natjecanju 2025. godine s pjesmom "Wasted Love" izvođača '''JJ'''. Natjecanje organiziraju [[Europska radiodifuzijska unija]] (EBU) i austrijska radiotelevizija [[ORF|Österreichischer Rundfunk]] (ORF). Voditelji programa bili su Victoria Swarovski i Michael Ostrowski, dok je Emily Busvine bila zadužena za javljanja iz ''green rooma''. Na natjecanju su sudjelovale radiotelevizije iz 35 zemalja, što je za dvije manje u odnosu na [[Pjesma Eurovizije 2025.|2025.]] godinu i predstavlja najmanji broj sudionika od 2003. godine, razdoblja prije uvođenja polufinalnih večeri. Island, Irska, Nizozemska, Slovenija i Španjolska odlučile su odustati od nastupa u znak prosvjeda protiv sudjelovanja Izraela u kontekstu rata u Gazi. To označava najveći broj zemalja koje bojkotiraju natjecanje još od 1970. godine. S druge strane, na natjecanje se nakon izbivanja s prethodnih izdanja vraćaju Bugarska, Moldavija i Rumunjska. Pobjednik je bila [[Bugarska]] s pjesmom "Bangaranga", koju je izvela [[Dara (pjevačica)|Dara]], a napisala ju je zajedno s Anne Judith Wik, Cristianom Tarceom i Dimitrisom Kontopoulosom. Pjesma je pobijedila i u glasovanju žirija i u glasovanju publike (televoteu), postavši prva pjesma kojoj je to uspjelo nakon Portugala [[Pjesma Eurovizije 2017.|2017.]] [[Pjesma Eurovizije 2017.|godine]], te je tako Bugarskoj donijela prvu pobjedu na natjecanju. Izrael, Rumunjska, Australija i Italija zaokružili su prvih pet mjesta, pri čemu je Rumunjska izjednačila svoje najbolje plasmane iz 2005. i 2010. godine, ostvarivši pritom svoj dosad najveći broj bodova. Luksemburg se po prvi put nije uspio plasirati u finale, čime je Ukrajina ostala jedina zemlja koja je uvijek prošla iz polufinala otkad su ona uvedena [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] godine. == Lokacija == [[Datoteka:Wien_Rathaus_hochauflösend.jpg|lijevo|mini|Bečka gradska vijećnica (Wiener Rathaus) – mjesto održavanja ždrijeba polufinala i svečanosti otvorenja natjecanja 2026. godine.]] {{Location map many|Austrija|width=320px|float=left|caption=Lokacija grada domaćina Beča (plavo), gradova koji su poslali ponude (crveno) i onih koji su izrazili interes, ali na kraju nisu poslali ponudu (sivo)|label1=[[Graz]]|lat1=47.076|long1=15.421|position1=bottom|mark1=Gray pog.svg|label2=[[Innsbruck]]|lat2=47.268|long2=11.393|position2=right|mark2=Red pog.svg|label3=[[Wels]]|lat3=48.239|long3=14.192|position3=left|mark3=Gray pog.svg|label4=[[Oberwart]]|lat4=47.283|long4=16.200|position4=left|mark4=Gray pog.svg|label5=[[Sankt Pölten|Sankt<br>Pölten]]|lat5=48.200|long5=15.616|position5=top-left|mark5=Gray pog.svg|label6=<u>'''[[Beč]]'''</u>|lat6=48.208|long6=16.372|position6=top|mark6=Blue pog.svg|label7={{nowrap|[[Ebreichsdorf]]}}|lat7=47.967|long7=16.400|position7=bottom|mark7=Gray pog.svg}}Budući da je [[ORF|Österreichischer Rundfunk]] (ORF) prihvatila domaćinstvo nakon pobijede 2025., više gradova u Austriji izrazilo je interes za domaćinstvo natjecanja 2026. godine. Dana 18. siječnja 2025, gradonačelnik [[Beč|Beča]] Michael Ludwig potvrdio je namjeru grada da preda ponudu za domaćinstvo.<ref name=":02">{{Cite web |last=Conte |first=Davide |date=2025-05-18 |title=🇦🇹 Eurovision 2026: Vienna Interested in Hosting Again |url=https://eurovoix.com/2025/05/18/eurovision-2026-vienna-interested-in-hosting-again/ |access-date=2025-05-18 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Generalni direktor ORF-a [[Roland Weißmann]] izjavio je da su najvažniji kriteriji u odabiru podobnost arene ili dvorane, kao i blizina aerodromu, dok je glavna urednica programa Stefani Gros-Horovic istaknula manjak novoizgrađenih arena u skorijim godinama i potaknula opštine s održivim planovima da pristupe natječaju.<ref name=":0">{{Cite web |date=2025-05-18 |title=Eurovision 2025 winner's press conference with JJ |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2025-winners-press-conference-jj |access-date=2025-05-18 |work=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU)}}</ref> Kasnije istog dana, [[Graz]] je objavio da ispituje potencijalnu ponudu, a gradonačelnica Elke Kahr spomenula je [[Stadthalle Graz]] kao moguću lokaciju,<ref name=":1">{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2025-05-18 |title=🇦🇹 Austria: ORF Commences Eurovision 2026 Work & Special Programming Celebrating JJ's Victory Announced |url=https://eurovoix.com/2025/05/18/eurovision-2026-orf-commences-work/ |access-date=2025-05-18 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last= |first= |date=2025-05-18 |title=Diskussion um Song Contest 2026 in Graz |trans-title=Discussion about the Song Contest 2026 in Graz |url=https://steiermark.orf.at/stories/3305822/ |access-date=2025-05-18 |website=Steiermark.ORF.at |publisher=ORF |language=de}}</ref> dok je [[Oberwart]] takođe iskazao interes.<ref name="OW">{{Cite web |last= |first= |date=2025-05-18 |title=Oberwart will ESC-Austragungsort werden |trans-title=Oberwart wants to become ESC venue |url=https://burgenland.orf.at/stories/3305824/ |access-date=2025-05-18 |website=Burgenland.ORF.at |publisher=ORF |language=de}}</ref> Dana 18. siječnja, [[Innsbruck]] i [[Wels]] potvrdili su da će ponuditi domaćinstvo u [[Olimpijska dvorana Innsbruck|Olimpijskoj dvorani Innsbruck]] i novoj izložbenoj sali, tim redom.<ref name=":5">{{Cite web |last= |first= |date=2025-05-18 |title=Wels im Ringen um ESC-Austragungsort |trans-title=Wels in the fight for ESC venue |url=https://ooe.orf.at/stories/3305836/ |access-date=2025-05-18 |website=Ooe.ORF.at |publisher=ORF |language=de}}</ref><ref>{{cite web |last=Granger |first=Anthony |title=Eurovision 2026: Innsbruck Intends to Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2025/05/18/eurovision-2026-innsbruck-intends-to-bid-to-host-eurovision/ |website=Eurovoix |access-date=18 May 2025}}</ref> [[Schwarzl Freizeit Zentrum]], također u Grazu, predložen je kao moguća lokacija.<ref name=":6">{{Cite web |date=2025-05-18 |title="Perfekte Location": Klaus Leutgeb will ESC 2026 an den Schwarzlsee holen |trans-title="Perfect location": Klaus Leutgeb wants to bring ESC 2026 to Schwarzlsee |url=https://www.kleinezeitung.at/steiermark/graz/19700155/klaus-leutgeb-will-esc-2026-an-den-schwarzlsee-holen |access-date=2025-05-18 |publisher=[[Kleine Zeitung]] |language=de}}</ref> [[Klagenfurt]] je odbio predati ponudu, dok je savezna država [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruška]] ukazala na prethodne procjene pred natjecanje 2015., u kojima je ocijenjeno da bi [[Wörthersee Stadion]] morao proći kroz „skupe adaptacije” kako bi zadovoljio kriterije za domaćinstvo; kao ishod toga, odlučeno je da bi održavanje natjecanja u regiji bilo nemoguće.<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2025-05-18 |title=ESC 2026: Kärnten winkt für Austragung ab |trans-title=ESC 2026: Carinthia declines to host the event |url=https://kaernten.orf.at/stories/3305825 |access-date=2025-05-18 |website=Kaernten.ORF.at |publisher=ORF |language=de}}</ref> Dana 19. siječnja, gradonačelnik [[Sankt Pölten]]a Mathias Stadler predložio je {{ill|VAZ St. Pölten|de|VAZ St. Pölten|lt=Događajni centar u Sankt Pöltenu}} za održavanje natjecanja.<ref name="StPolten">{{Cite web |date=19 May 2025 |title=St. Pölten liebäugelt mit Song Contest 2026 |url=https://noe.orf.at/stories/3306010/ |access-date=24 May 2025 |publisher=ORF |language=de}}</ref> Dana 26. siječnja, [[Ebreichsdorf]] je prezentirao ponudu u kojoj bi bila izgrađena privremena arena.<ref name="Ebreichsdorf">{{Cite web |url=https://eurovoix.com/2025/05/26/eurovision-2026-comer-city-presents-proposal-to-host-eurovision/ |title=Eurovision 2026: Ebreichsdorf’s ‘Comer City’ Presents Proposal to Host Eurovision |date=26 May 2025 |access-date=27 May 2025 |website=Eurovoix.com |first=Anthony |last=Granger}}</ref> [[Salzburg]] je odlučio da neće predati ponudu; gradonačelnik [[Bernhard Auinger]] izjavio je da je razlog budžet i nedostupnost Salzburške arene.<ref>{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2025-05-18 |title=🇦🇹 Eurovision 2026: Wels & Oberwart Want to Host, Klagenfurt & Salzburg Say No |url=https://eurovoix.com/2025/05/18/eurovision-2026-wels-oberwart-want-to-host-klagenfurt-salzburg-say-no/ |access-date=2025-05-18 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |last= |title='Werden es nicht stemmen können': Bürgermeister Bernhard Auinger winkt für Stadt Salzburg als Song-Contest-Austragungsort ab |trans-title="We won't be able to manage it": Mayor Bernhard Auinger rejects the city of Salzburg as a venue for the Song Contest |url=https://www.salzburg24.at/news/salzburg/stadt/werden-es-nicht-stemmen-koennen-buergermeister-bernhard-auinger-winkt-fuer-stadt-salzburg-als-song-contest-austragungsort-ab-art-290400 |access-date=2025-05-18 |website=Salzburg24 |language=de}}</ref> Ipak, [[Salzburg (austrijska savezna zemlja)|savezna država Salzburg]] izrazila je optimizam; govornik za zamjenika guvernera Stefana Schnela, koji je također zadužen za turistička pitanja u Salzburgu, izrazio je da se s „pragmatičnom kreativnošću” može održati na drugoj lokaciji, što se protumačilo kao da savezna država, za razliku od općine, nije isključila ponudu.<ref>{{Cite web |last=SALZBURG24 |title=Song Contest 2026 in Salzburg noch nicht endgültig vom Tisch |url=https://www.salzburg24.at/news/salzburg/song-contest-2026-in-salzburg-noch-nicht-endgueltig-vom-tisch-art-290480 |access-date=2025-05-19 |website=SALZBURG24 |language=de}}</ref> Na dan 20.kolovoza [[Europska radiodifuzijska unija|EBU]] i [[ORF]] objavili su kako će domaćin natjecanja biti Beč.<ref>{{Citiranje weba|title=Vienna 2026|url=https://www.eurovision.com/eurovision-song-contest/vienna-2026/|access-date=2026-01-14|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> '''Kazalo:''' {{Color box|#CEDFF2|†|border=darkgray}} Domaćin {{Color box|#F2E0CE|^|border=darkgray}} Podnijeli kandidaturu za domaćinstvo {| class="wikitable plainrowheaders" ! scope="col" |Grad ! scope="col" |Mesto ! scope="col" |Napomene ! scope="col" |{{Abbr|Ref.|Reference}} |-style="background:#F2E0CE" ! scope="row" style="background:#F2E0CE; text-align: left; font-weight: normal;" | '''[[Beč]]^''' | [[Wiener Stadthalle|'''Wiener Stadthalle''']] | Domaćin [[Pjesma Eurovizije 2015.|Pjesme Eurovizije 2015.]] '''Odabrana dvorana kao mjesto održavanja natjecanja.''' |<ref name="VI">{{Cite web |last=Conte |first=Davide |date=2025-05-18 |title=🇦🇹 Eurovision 2026: Vienna Interested in Hosting Again |url=https://eurovoix.com/2025/05/18/eurovision-2026-vienna-interested-in-hosting-again/ |access-date=2025-05-18 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref name="JJ">{{Cite web |date=2025-05-18 |title=Eurovision 2025 winner's press conference with JJ |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2025-winners-press-conference-jj |access-date=2025-05-18 |work=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU)}}</ref><ref name="W24">{{Cite web |date=2025-05-20 |title=Wiener Stadthalle hat große Lust auf Songcontest 2026 |trans-title=Wiener Stadthalle has great interest for Song Contest 2026 |url=https://www.w24.at/News/2025/5/Wiener-Stadthalle-hat-grosse-Lust-auf-Songcontest-2026 |access-date=2025-05-20 |work=w24.at |publisher=WH Media GmbH |archive-url=https://web.archive.org/web/20250522123858/https://www.w24.at/News/2025/5/Wiener-Stadthalle-hat-grosse-Lust-auf-Songcontest-2026 |archive-date=22. svibnja 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-20|title=Eurovision 2026: Vienna is our Host City for the70th|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2026-vienna-host-city-70th|access-date=2025-08-20|website=eurovision.tv|language=en}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" |[[Graz]] | Schwarzl Freizeitzentrum | Povukao se iz nadmetanja 27. lipnja. |<ref name="KL">{{Cite web |date=2025-05-18 |title="Perfekte Location": Klaus Leutgeb will ESC 2026 an den Schwarzlsee holen |trans-title="Perfect location": Klaus Leutgeb wants to bring ESC 2026 to Schwarzlsee |url=https://www.kleinezeitung.at/steiermark/graz/19700155/klaus-leutgeb-will-esc-2026-an-den-schwarzlsee-holen |access-date=2025-05-18 |publisher=[[Kleine Zeitung]] |language=de}}</ref> |- | [[Stadthalle Graz]] | Podržala predsjednica [[Socijaldemokratska partija Austrije|Socijaldemokratske partije Austrije]] (SPÖ). Gradonačelnica Elke Kahr je ukazala da će konačna odluka zavisiti o političkoj i financijskoj podršci. Povukao se iz nadmetanja 27. lipnja. |<ref name="PB">{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2025-05-18 |title=🇦🇹 Eurovision 2026: Graz Discussions Commence on Potential Bid |url=https://eurovoix.com/2025/05/18/eurovision-2026-graz-discussions-commence-on-potential-bid/ |access-date=2025-05-18 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref name="DU">{{Cite web |last= |first= |date=2025-05-18 |title=Diskussion um Song Contest 2026 in Graz |trans-title=Discussion about the Song Contest 2026 in Graz |url=https://steiermark.orf.at/stories/3305822/ |access-date=2025-05-18 |website=Steiermark.ORF.at |publisher=ORF |language=de}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | [[Ebreichsdorf]] | ''Privremena arena'' | Bila bi izgrađena privremena arena za 20.000 ljudi, kao i dodatni kapacitet za 30.000 ljudi za javni prijenos natjecanja. Povukao se iz nadmetanja 15. lipnja. |<ref name="Ebreichsdorf" /> |-style="background:#F2E0CE" ! scope="row" style="background:#F2E0CE; text-align: left; font-weight: normal;" | [[Innsbruck]]^ | Olimpijska dvorana u Innsbrucku | Bio je domaćin natjecanja u umjetničkom klizanju i hokeju na ledu na Zimskim olimpijskim igrama 1964. i 1976. godine. |<ref>{{Cite web |last1=Kroisleitner |first1=Oona |last2=Fidler |first2=Harald |date=2025-05-18 |title=Hohe Kosten, großer Wirtschaftsfaktor: Wien ist 'bereit', den ESC auszurichten |trans-title=High costs, major economic factor: Vienna is "ready" to host the ESC |url=https://www.derstandard.at/consent/tcf/story/3000000270288/hohe-kosten-grosser-wirtschaftsfaktor-wien-ist-bereit-den-esc-auszurichten |access-date=2025-05-18 |publisher=[[Der Standard]] |language=de-AT}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | [[Linz]] i [[Wels]] | Sajam u Welsu | Zajednička ponuda. Nova izložbena hala koja će zameniti trenutni sajam, a čija bi konstrukcija trebala biti gotova do ožujka 2026., jest ponuđena dvorana. Linz bi doprinijeo dodatnim kulturnim objektima i hotelima. Povukao se iz ponude 1. srpnja. |<ref name="EA">{{Cite web |last= |first= |date=2025-05-19 |title=ESC: Linz und Wels bewerben sich gemeinsam |trans-title=ESC: Linz and Wels apply jointly |url=https://ooe.orf.at/stories/3305865/ |access-date=2025-05-19 |website=Ooe.ORF.at |publisher=ORF |language=de}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | [[Oberwart]] | Sajam u Oberwartu | Povukao se iz nadmetanja 21. lipnja. |<ref name="OW" /> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | [[Sankt Pölten]] | Događajni centar u Sankt Pöltenu | Nije podnio ponudu. |<ref name="StPolten" /> |} == Popis zemalja sudionica == Pravo na sudjelovanje na Pjesmi Eurovizije zahtijeva nacionalnu radioteleviziju s [[Europska radiodifuzna unija#Članice|aktivnim članstvom u EBU-u]] koja je sposobna primati natjecanje putem eurovizijske mreže i prenositi ga uživo u cijeloj zemlji. EBU upućuje poziv za sudjelovanje svim aktivnim članicama. <ref>{{Citiranje weba|last=Jiandani|first=Sanjay (Sergio)|date=2025-12-31|title=Eurovision 2026: How many countries will compete in Austria?|url=https://esctoday.com/201316/eurovision-2026-how-many-countries-will-compete-in-austria/|access-date=2026-05-05|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}</ref> Dana 15. prosinca 2025., EBU je objavio da će na natjecanju 2026. sudjelovati radiotelevizije iz 35 zemalja. [[Bugarska]] se vraća nakon trogodišnje stanke, [[Rumunjska]] nakon dvogodišnje, a [[Moldavija]] nakon jedne godine izbivanja. S druge strane, [[Island]], [[Irska]], [[Nizozemska]],[[Slovenija]] i [[Španjolska]], koje su sudjelovale 2025. godine, odlučile su ne sudjelovati u znak prosvjeda protiv uključenja [[Izrael|Izraela]] u kontekstu [[Rat u Gazi|rata u Gazi]], kao i zbog pokušaja izraelske vlade da utječe na rezultate u prethodna dva izdanja. Ovo predstavlja najveći bojkot u povijesti natjecanja još od [[Pjesma Eurovizije 1970.|1970. godine]]. {| class="wikitable sortable" style="width:100%;" |} {| class="sortable wikitable" style="width: auto;" |+Sudionici Pjesme Eurovizije 2026. ! scope="col" style="width: 150px;" |Država ! scope="col" style="width: 100px;" |Emiter ! scope="col" style="width: 200px;" |Izvođač ! scope="col" style="width: 200px;" |Pjesma ! scope="col" style="width: 120px;" |Jezik ! scope="col" style="width: 250px;" |Autor(i) |- |{{Z+X|Albanija}} |RTSH|Alis |"''Nân''" |albanski |Alis Kallaçi, Desara Gjini |- |{{Z+X|Armenija}} |AMPTV |Simón |"''Paloma Rumba''" |engleski |David Tserunyan, Eva Voskanyan, Lilit Navasardyan, Roza Kostandyan |- |{{Z+X|Australija}} |SBS |[[Delta Goodrem]] |"''Eclipse''" |engleski |Delta Goodrem, Ferras Alqaisi, Jonas Myrin, Michael Fatkin |- |{{Z+X|Austrija}} |ORF |Cosmó |"''Tanzschein''" |njemački |Benjamin Gedeon, Elias Stejskal, Ella Stern |- |{{Z+X|Azerbajdžan}} |İTV |Jiva |"''Just Go''" |engleski, azerbajdžanski |Fuad Javadov |- |{{Z+X|Belgija}} |RTBF |Essyla |"''Dancing on the Ice''" |engleski |Alice Van Eesbeeck, Barbara Petitjean, Emil Stengele, Nicolas d'Avell |- |{{Z+X|Bugarska}} |BNT |Dara |"''Bangaranga''" |engleski |Anne Judith Wik, Cristian Tarcea, Darina Yotova, Dimitris Kontopoulos |- |{{Z+X|Cipar}} |CyBC |Antigoni |"''Jalla''" |engleski, grčki |Antigoni Buxton, Charalambous Kallona, Connor Mullally-Knight, Demetris Nikolaou, Klejdi Lupa, Paris Kalpos, Trey Qua |- |{{Z+X|Crna Gora}} |RTCG |[[Tamara Živković]] |"''Nova zora''" |crnogorski |Boris Subotić |- |{{Z+X|Češka}} |ČT |Daniel Žižka |"''Crossroads''" |engleski |Daniel Žižka, Viliam Béreš |- |{{Z+X|Danska}} |DR |Søren Torpegaard Lund |"''Før vi går hjem''" |danski |Clara Sofie Fabricius, Søren Torpegaard Lund, Thomas Meilstrup, Valdemar Littauer Bendixen |- |{{Z+X|EST}} |ERR |[[Vanilla Ninja]] |"''Too Epic to Be True''" |engleski |Sven Lõhmus |- |{{Z+X|Finska}} |Yle |Linda Lampenius i Pete Parkkonen |"''Liekinheitin''" |finski |Antti Riihimäki, Lauri Halavaara, Linda Lampenius, Pete Parkkonen, Vilma Alina Lähteenmäki |- |{{Z+X|Francuska}} |France Télévisions |Monroe |"''Regarde !''" |francuski |Christopher Cohen, Fred Savio, Fredie Marche, Maxime Morise |- |{{Z+X|Grčka}} |ERT |Akylas |"''Ferto''" |grčki |Akylas Mytilinaios, Orfeas Nonis, Theofilos Pouzbouris, Thomas Papathanasis |- |{{Z+X|Gruzija}} |GPB |[[Bzikebi]] |"''On Replay''" |engleski |Giga Kukhianidze, Liza Japaridze |- |{{Z+X|Hrvatska}} |HRT |[[Lelek (sastav)|Lelek]] |"''Andromeda''" |hrvatski |Filip Lacković, Lazar Pajić, Tomislav Roso, Zorica Pajić |- |{{Z+X|Italija}} |RAI |Sal Da Vinci |"''Per sempre sì''" |talijanski |Alessandro La Cava, Eugenio Maimone, Francesco Sorrentino, Federica Abbate, Federico Mercuri, Giordano Cremona, Salvatore Michael Sorrentino |- |{{Z+X|Izrael}} |IPBC |Noam Bettan |"''Michelle''" |francuski, hebrejski, engleski |Nadav Aharoni, Noam Bettan, Tzlil Klifi, Yuval Raphael |- |{{Z+X|Latvija}} |LSM |Atvara |"''Ēnā''" |latvijski |Jānis Jačmenkins, Liene Stūrmane |- |{{Z+X|Litva}} |LRT |Lion Ceccah |"''Sólo quiero más''" |litavski, engleski |Aurimas Galvelis, Tomas Alenčikas |- |{{Z+X|Luksemburg}} |RTL |Eva Marija |"''Mother Nature''" |engleski|engleski |Eva Marija Kavaš Puc, Julie Aagaard, Maria Broberg, Thomas Stengaard |- |{{Z+X|Malta}} |PBS |[[Aidan (pjevač)|Aidan]] |"''Bella''" |engleski, malteški |Aidan Cassar, Joep van den Boom, Sarah Bonnici |- |{{Z+X|Moldavija}} |TRM |[[Satoshi (pjevač)|Satoshi]] |"''Viva, Moldova!''" |rumunjski |Andrei Vulpe, Cătălin Temciuc, Vasile Advahov, Vlad Sabajuc |- |{{Z+X|Njemačka}} |SWR |Sarah Engels |"''Fire''" |engleski |Dario Schürmann, Luisa Heinemann, Raphael Lott, Sarah Engels, Valentin Boes |- |{{Z+X|Norveška}} |NRK |Jonas Lovv |"''Ya Ya Ya''" |engleski |Jonas Lovv Hellesøy, Sondre Skaftun |- |{{Z+X|Poljska}} |TVP |[[Alicja Szemplińska|Alicja]] |"''Pray''" |engleski |Alicja Szemplińska, Sinclair Alan Malcolm, Weronika Gabryelczyk |- |{{Z+X|Portugal}} |RTP |[[Bandidos do Cante]] |"''Rosa''" |portugalski |Duarte Farias, Francisco Pereira, Francisco Pestana, Francisco Raposo, Gonçalo Narciso, Gui Alface, José Carlos Coelho Almeida Tavares, Luis Aleixo, Miguel Costa |- |{{Z+X|Rumunjska}} |TVR |Alexandra Căpitănescu |"''Choke Me''" |engleski |Alexandra Căpitănescu, Călin-Alexandru Grăjdan, Elvis Silitră, Ștefan Condrea |- |{{Z+X|San Marino}} |SMRTV |[[Senhit]] |"''Superstar''" |engleski |Anderz Wrethov, George Alan O'Dowd, Julie Aagaard, John-Emiil Johansson, Thomas Stengaard, Senhit Zadik Zadik |- |{{Z+X|Srbija}} |RTS |[[Lavina (sastav)|Lavina]] |"''Kraj mene''" |srpski |Andrija Cvetanović, Bojan Ilić, Ivan Jegdić, Luka Aranđelović, Nikola Petrović, Pavle Aranđelović, Pavle Samardžić |- |{{Z+X|Švedska}} |SVT |[[Felicia Eriksson|Felicia]] |"''My System''" |engleski |Audun Agnar, Emily Harbakk, Felicia Eriksson, Julie Bergan, Theresa Rex |- |{{Z+X|Švicarska}} |SRG SSR|Veronica Fusaro |"''Alice''" |engleski |Charlie McClean, Veronica Fusaro |- |{{Z+X|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |BBC |Look Mum No Computer |"''Eins, Zwei, Drei''" |engleski |Julie Aagaard, Lasse Midtsian Nymann, Sam Battle, Thomas Stengaard |- |{{Z+X|Ukrajina}} |Suspilne |[[Viktoria Leléka|Leléka]] |"''Ridnym''" |engleski, ukrajinski |Adama Cefalu, Jakob Hegner, Viktoriia Leleka, Yaroslav Dzhus |} {| class="wikitable sortable" style="width:100%;" |} === Izvođači koji su sudjelovali ranije === {| class="wikitable sortable" ! scope="col" |Izvođač(i) ! scope="col" |Država ! scope="col" |Komentar ! scope="col" |Ref. |- ! scope="row" |Vanilla Ninja |{{Z+X|Estonija}} |Predstavljale su Švicarsku [[Pjesma Eurovizije 2005.|2005.]] s pjesmom "''Cool Vibes''". |<center><ref>{{Cite web|date=14. siječnja 2026.|url=https://evrovizija.rs/2026/02/14/vanilla-ninja-se-vraca-posle-21-godine/|access-date=14. veljače 2026.|publisher=Evrovizija.rs|language=sr-latn|title=Vanilla Ninja se vraća posle 21 godine}}</ref></center> |- ! scope="row" |Senhit |{{Z+X|San Marino}} |Predstavljala je San Marino [[Pjesma Eurovizije 2011.|2011.]] s pjesmom "''Stand By''" i [[Pjesma Eurovizije 2021.|2021.]] s pjesmom "''Adrenalina''". |<center><ref>{{Cite web|date=7. ožujka 2026.|url=https://evrovizija.rs/2026/03/07/senhit-ponovo-za-san-marino/|access-date=14. veljače 2026.|publisher=Evrovizija.rs|language=sr-latn|title=I opet Senhit!}}</ref></center> |- ! scope="row" |Bzikebi |{{Z+X|Gruzija}} |Predstavljali su Gruziju na [[Dječja pjesma Eurovizije 2008.|Dječjoj pjesmi Eurovizije 2008.]] s pjesmom "''Bzz...''" gdje su i pobijedili. |<center><ref>{{Cite web|date=14. siječnja 2026.|title=Gruzija 2026 {{!}} Bzikebi mašu zastavom Gruzije u Beču!|url=https://evrovizija.rs/2026/01/14/gruzija-2026-bzikebi-masu-zastavom-gruzije-u-becu/|access-date=14. siječnja 2026.|publisher=Evrovizija.rs|language=sr-latn}}</ref></center> |} == Produkcija i format == [[Datoteka:Wiener_Stadthalle_before_Eurovision_2026_–_BT0A9051.jpg|mini|Vanjski izgled dvorane [[Wiener Stadthalle]] (Dvorana D) tijekom tjedana održavanja Eurovizije]] Pjesmu Eurovizije 2026. producirala je austrijska nacionalna radiotelevizija ORF. Glavni produkcijski tim čine Michael Krön kao izvršni producent, Stefan Zechner kao producent emisije, Daniel Hack kao voditelj produkcije, Christine Tichy kao tehnička voditeljica, Roman Horacek kao voditelj komunikacija, Iris Keutter kao voditeljica marketinga, Oliver Lingens kao voditelj događanja, Christina Lassnig kao izvršna asistentica, Christina Heinzle-Conrad kao glavna tajnica te Martin Szerencsi kao pravni savjetnik. Zechner, Tichy, Horacek, Keutter, Lingens i Szerencsi prethodno su obnašali iste ili slične dužnosti na natjecanju 2015. godine u Beču.<ref>{{Citiranje weba|title=Welcome to eurovision.com|url=https://www.eurovision.com/|access-date=2026-01-14|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> Michael Kögler i Robin Hofwander djeluju kao redatelji višekamerne režije, Dorothee Freiberger i Martin Gellner autori su tematske glazbe, dok Tim Routledge obnaša dužnost dizajnera rasvjete.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-16|title=Your first look at the Vienna 2026 stage design|url=https://www.eurovision.com/stories/first-look-vienna-2026-stage/|access-date=2026-01-14|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> U lipnju 2025. EBU je objavio da će Martin Österdahl odstupiti s dužnosti izvršnog supervizora natjecanja, pri čemu je direktor Pjesme Eurovizije Martin Green privremeno preuzeo Österdahlove obveze.<ref>{{Citiranje weba|last=Union (EBU)|first=European Broadcasting|date=2025-06-27|title=Martin Österdahl to step down as Executive Supervisor of the Eurovision Song Contest this summer|url=https://www.ebu.ch/news/2025/06/martin-osterdahl-to-step-down-as-executive-supervisor-of-the-eurovision-song-contest-this-summer|access-date=2026-01-14|website=www.ebu.ch|language=en}}</ref> Dana 1. listopada Gert Kark imenovan je članom referentne skupine natjecanja, zauzevši upražnjeno mjesto nakon Österdahlova odlaska.<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2025-10-01|title=🇦🇹 Eurovision 2026: Gert Kark Joins The Eurovision Song Contest Reference Group|url=https://eurovoix.com/2025/10/01/gert-kark-joins-the-eurovision-song-contest-reference-group/|access-date=2026-01-14|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> Nekoliko dana kasnije objavljeno je da će obnašati novoustrojenu dužnost izvršnog producenta Pjesme Eurovizije.<ref>{{Citiranje weba|title=Gert Kark joins the Eurovision Reference Group – as “EBU ESC Executive Producer”|url=https://escxtra.com/2025/10/08/gert-kark-joins-the-eurovision-reference-group-as-ebu-esc-executive-producer/|access-date=2026-01-14|website=ESCXTRA.com|language=en-GB}}</ref> Prema studiji istraživačkog instituta EcoAustria, proračun natjecanja procjenjuje se na 36 milijuna eura, pri čemu su Gradsko vijeće i Pokrajinski parlament Beča osigurali 22,6 milijuna eura, dok se doprinos EBU-a procjenjuje na 5 milijuna eura.<ref>{{Citiranje weba|title=Österreich vom Eurovision Song Contest 2026 in Wien|url=https://www.vol.at/how-austria-benefits-from-the-eurovision-song-contest-2026-in-vienna/9619586|access-date=2026-01-14|website=vol.at}}</ref> === Sustav glasovanja === Natjecanje 2026. donosi nekoliko promjena u sustavu glasovanja. Rezultati polufinala ponovno će se određivati kombinacijom glasova stručnog žirija i televotinga, kao što je bio slučaj u razdoblju od 2010. do 2022. godine. Veličina nacionalnih žirija povećava se s pet na sedam članova, pri čemu dva člana moraju biti u dobi od 18 do 25 godina, a proširuje se i raspon prihvatljivih profesionalnih profila. Maksimalan broj glasova po jednom načinu plaćanja smanjuje se s 20 na 10. Upute za glasovanje ažurirane su kako bi se „odvratile nesrazmjerne promotivne kampanje, osobito one koje provode ili podupiru treće strane, uključujući vlade ili državne institucije”.<ref>{{Citiranje weba|last=Union (EBU)|first=European Broadcasting|date=2025-11-21|title=EBU announces changes to Eurovision Song Contest voting rules to strengthen trust and transparency|url=https://www.ebu.ch/news/2025/11/ebu-announces-changes-to-eurovision-song-contest-voting-rules-to-strengthen-trust-and-transparency|access-date=2026-01-14|website=www.ebu.ch|language=en}}</ref> Pravila su izmijenjena nakon kontroverzi povezanih s rezultatom Izraela na izdanju natjecanja 2025. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-21|title=Eurovision Song Contest changes rules after Israel voting controversy|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cly2yey51wko|access-date=2026-01-14|website=BBC News|language=en-GB}}</ref> === Vizualni identitet i scenski dizajn === [[Datoteka:20260514_Stadthalle_Wien_ESC_2026_Z09_8172.jpg|mini|Pozornica i ''Green room'' u areni]] Natjecanje 2026. predstavljeno je obnovljenom verzijom generičkog logotipa, koji je osmislio brending-studio Pals sa sjedištem u Sheffieldu, povodom obilježavanja 70. obljetnice Pjesme Eurovizije. Uveden je i novi dizajnerski element pod nazivom „Kameleonsko srce”, koji se sastoji od 70 slojeva „eurovizijskog srca” izrađenih u trodimenzionalnom prikazu. Taj je element zamišljen kao prilagodljiv budućim potrebama zemalja domaćina.<ref>{{Citiranje weba|title=Welcome to eurovision.com|url=https://www.eurovision.com/|access-date=2026-01-14|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-03|title=Eurovision unveils new global identity for 70th anniversary designed by a one-woman agency in Sheffield|url=https://www.creativeboom.com/news/eurovision-unveils-new-global-identity-for-70th-anniversary-designed-by-a-one-woman-agency-in-sheffield/|access-date=2026-01-14|website=Creative Boom|language=en}}</ref> Scenski dizajn natjecanja 2026. treću godinu zaredom potpisuje njemački scenograf Florian Wieder, koji je prethodno osmislio scenografiju za osam ranijih izdanja natjecanja. Inspiriran je „kreativnim duhom bečke secesije” te se temelji na tri lajtmotiva: „List”, „Zakrivljena linija” i „Konstrukcija”, pri čemu je ''Green Room'' izravno povezana s pozornicom putem prolaza.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-16|title=Your first look at the Vienna 2026 stage design|url=https://www.eurovision.com/stories/first-look-vienna-2026-stage/|access-date=2026-01-14|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> === Razglednice === „Razglednice” su kratki videoisječci koji se emitiraju na televiziji tijekom pripreme pozornice za sljedeći nastup. U produkciji tvrtke Gebhardt Productions iz Mödlinga, a snimani od listopada 2025. godine, razglednice će prikazivati natjecateljske izvođače „uronjene” u različite slikovite lokacije diljem Austrije, pri čemu će za svakog izvođača biti izrađena i fizička razglednica.<ref>{{Citiranje weba|title=Welcome to eurovision.com|url=https://www.eurovision.com/|access-date=2026-01-14|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> === Voditelji === [[Datoteka:20260511_Swarowski_Ostrowski_Z09_3660_(cropped).jpg|mini|[[Victoria Swarovski]] i [[Michael Ostrowski]], voditelji natjecanja 2026. godine Victoria Swarovski i Michael Ostrowski bili su voditelji Pjesme Eurovizije 2026.]] Natjecanje su vodili austrijski zabavljači [[Victoria Swarovski]] i [[Michael Ostrowski]],<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-29|title=The hosts for Vienna 2026 are revealed|url=https://www.eurovision.com/stories/eurovision-2026-hosts-victoria-swarovski-michael-strowski/|access-date=2026-05-30|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> dok je voditeljica s [[FM4]]-a Emily Busvine bila domaćin u ''Green roomu''.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-04-14|title=Emily Busvine ist Gastgeberin im Green Room beim Eurovision Song Contest|url=https://fm4.orf.at/stories/3053151/|access-date=2026-05-30|website=fm4.ORF.at|language=de}}</ref> Događaje na "Tirkiznom tepihu" i ceremoniju otvorenja vodili su Tina Ritschl i Philipp Maschl. <ref>{{Citiranje weba|last=Cafarelli|first=Donato|date=2026-05-10|title=Eurovision 2026: i look del Turquoise Carpet in Rathausplatz a Vienna|url=https://www.eurofestivalnews.com/2026/05/10/eurovision-2026-look-turquoise-carpet-rathausplatz-vienna/|access-date=2026-05-30|language=it-IT}}</ref> === Ždrijeb polufinala === Ždrijeb kojim su određene polufinalne skupine zemalja održan je 12. siječnja 2026. u 19:00 CET u Bečkoj gradskoj vijećnici.<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2025-12-22|title=🇦🇹 Eurovision 2026: Semi-Final Allocation Draw to be Held at Vienna Rathaus|url=https://eurovoix.com/2025/12/22/eurovision-2026-semi-final-allocation-draw-vienna-rathaus/|access-date=2026-01-14|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> Trideset polufinalista podijeljeno je u pet skupina („šešira”) prema povijesnim obrascima glasovanja, s ciljem smanjenja mogućnosti tzv. „blokovskog glasovanja” i povećanja napetosti u polufinalima. Ždrijeb je također odredio u kojem će polufinalu pet automatski kvalificiranih zemalja – domaćin Austrija i zemlje „Velike četvorke” (Francuska, Njemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo) – glasovati, biti obvezne emitirati natjecanje i nastupiti sa svojom pjesmom u nekompetitivnoj ulozi.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-12|title=The Semi-Final Draw for Vienna 2026: All you need to know|url=https://www.eurovision.com/stories/semi-final-draw-vienna-2026-how-to-watch/|access-date=2026-01-14|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> Ceremoniju su vodili Alexandra Wachter i Cesár Sampson,<ref>{{Citiranje weba|last=Presse-Service|date=2026-01-09|title=70. Eurovision Song Contest: Teilnehmende Länder blicken gespannt auf Halbfinal-Auslosung im WienerRathaus|url=https://presse.wien.gv.at/presse/2026/01/09/70-eurovision-song-contest-teilnehmende-laender-blicken-gespannt-auf-halbfinal-auslosung-im-wiener-rathaus|access-date=2026-01-14|website=Presseservice der Stadt Wien|language=de}}</ref> a prethodila joj je primopredaja „poklona prijateljstva” od Conrada Cramera, predsjednika vlade Basela koji predstavlja prethodnu zemlju domaćina, grad Basel, gradonačelniku i guverneru Beča Michaelu Ludwigu.<ref>{{Citiranje weba|last=red|first=wien ORF at/Agenturen|date=2026-01-09|title=Mehrheit für Song-Contest-Austragung|url=https://wien.orf.at/stories/3337169/|access-date=2026-01-14|website=wien.ORF.at|language=de}}</ref> {| class="wikitable" !Šešir broj 1 !Šešir broj 2 !Šešir broj 3 !Šešir broj 4 !Šešir broj 4 |- | valign="top" | * {{Z+X|ALB}} * {{Z+X|BUG}} * {{Z+X|MNE}} * {{Z+X|HRV}} * {{Z+X|SRB}} * {{Z+X|ŠVI}} | valign="top" | * {{Z+X|AUS}} * {{Z+X|DAN}} * {{Z+X|EST}} * {{Z+X|FIN}} * {{Z+X|NOR}} * {{Z+X|ŠVE}} | valign="top" | * {{Z+X|ARM}} * {{Z+X|AZE}} * {{Z+X|GRU}} * {{Z+X|IZR}} * {{Z+X|POLJ}} * {{Z+X|UKR}} | valign="top" | * {{Z+X|BEL}} * {{Z+X|ČEŠ}} * {{Z+X|LUX}} * {{Z+X|MOL}} * {{Z+X|POR}} * {{Z+X|RUM}} | valign="top" | * {{Z+X|CIP}} * {{Z+X|GRČ}} * {{Z+X|LAT}} * {{Z+X|LIT}} * {{Z+X|MLT}} * {{Z+X|SMR}} |} [[Datoteka:ESC_2026_Semi-Finals.svg|mini|299x299px|Rezultati ždrijeba za raspoređivanje po polufinalima:{{Legend|#29ADFF|Zemlje sudionice u prvom polufinalu}}{{Legend|#C2E8FF|Izravni finalisti koji također glasuju u prvom polufinalu}}{{Legend|#FDA011|Zemlje sudionice u drugom polufinalu}}{{Legend|#FFE1B3|Izravni finalisti koji također glasuju u drugom polufinalu}}]] == Pregled natjecanja == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održalo se 12. svibnja 2026. u 21:00 sat po srednjoeuropskom ljetnom vremenu (CEST). U ovom polufinalu natjecalo se petnaest zemalja. Uz te zemlje, u ovom polufinalu glasuju još Njemačka i Italija, kao i zemlje koje ne sudjeluju, čiji će glasovi biti pribrojani kroz skupnu ''online'' kategoriju "Ostatak svijeta". Redoslijed nastupa odredili su producenti natjecanja, a javno je objavljen 2. travnja. Uz natjecateljske skladbe, Italija i Njemačka izvele su svoje pjesme tijekom emisije, pojavivši se na pozornici nakon nastupa Gruzije, odnosno Izraela. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-04-02|title=Vienna 2026: Semi-Final Running Orders revealed|url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-running-orders-revealed/|access-date=2026-05-05|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> Prvo polufinale otvorila je Vicky Leandros izvodeći pjesmu "L'amour est bleu", kojom je predstavljala Luksemburg 1967. godine, uz pratnju zbora od 70 članova. U revijalnom dijelu programa bio je izveden glazbeni broj "Kangaroo" u izvedbi voditelja Victorije Swarovski i Michaela Ostrowskog, koji na duhovit način prikazuje kako "razlikovati Austriju od Australije", uz gostovanje Go-Joa, koji je predstavljao Australiju 2025. godine. Također će nastupiti i akrobatska skupina Zurcaroh. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-04-09|title=Interval and opening acts announced for Vienna|url=https://www.eurovision.com/stories/interval-and-opening-acts-announced-vienna-eurovision-2026/|access-date=2026-05-05|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> Redoslijed nastupa odredili su producenti natjecanja, a javno je objavljen 2. travnja. Uz natjecateljske skladbe, Francuska, Austrija i Ujedinjeno Kraljevstvo izvest će svoje pjesme tijekom showa, pojavljujući se na pozornici nakon nastupa Češke, Cipra, odnosno Ukrajine. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-04-02|title=Vienna 2026: Semi-Final Running Orders revealed|url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-running-orders-revealed/|access-date=2026-05-05|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> Ovo polufinale otvorit će voditelji Victoria Swarovski i Michael Ostrowski izvodeći pobjedničku pjesmu iz 2025. "Wasted Love" na šaljiv i samokritičan način, dok će u revijalnom dijelu nastupiti pjevač JJ sa svojim novim singlom. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-04-09|title=Interval and opening acts announced for Vienna|url=https://www.eurovision.com/stories/interval-and-opening-acts-announced-vienna-eurovision-2026/|access-date=2026-05-05|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> {| class="sortable wikitable plainrowheaders" style="width: auto;" |+Prvo polufinale Pjesme Eurovizije 2026.<ref name="rezultati">{{citiranje weba|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2026|title=Eurovision 2026 Results: Voting & Points|language=en|access-date=17. svibnja 2026.|website=eurovisionworld.com|archive-url=|archive-date=}}</ref> ! scope="col" style="width: 40px;" |{{Abbr|R/N|Redoslijed nastupa}} ! scope="col" style="width: 150px;" |Država ! scope="col" style="width: 250px; white-space: nowrap;" |Izvođač !Pjesma !Bodovi !Pozicija |-style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |1 |{{Z+X|Moldavija}} |[[Satoshi (pjevač)|Satoshi]] |"''Viva, Moldova!''" |208 |4. |-style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |2 |{{Z+X|Švedska}} |[[Felicia Eriksson|Felicia]] |"''My System''" |96 |9. |-style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |3 |{{Z+X|Hrvatska}} |[[Lelek (sastav)|Lelek]] |"''Andromeda''" |175 |6. |-style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |4 |{{Z+X|Grčka}} |[[Akylas]] |"''Ferto''" |159 |7. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |5 |{{Z+X|Portugal}} |[[Bandidos do Cante]] |"''Rosa''" |74 |12. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |6 |{{Z+X|Gruzija}} |[[Bzikebi]] |"''On Replay''" |5 |15. |-style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |7 |{{Z+X|Finska}} |[[Linda Lampenius]] i [[Pete Parkkonen]] |"''Liekinheitin''" |227 |3. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |8 |{{Z+X|Crna Gora}} |[[Tamara Živković]] |"''Nova zora''" |71 |13. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |9 |{{Z+X|Estonija}} |[[Vanilla Ninja]] |"''Too Epic to Be True''" |79 |11. |-style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |10 |{{Z+X|Izrael}} |[[Noam Bettan]] |"''Michelle''" |269 |1. |-style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |11 |{{Z+X|Belgija}} |[[Essyla]] |"''Dancing on the Ice''" |91 |10. |-style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |12 |{{Z+X|Litva}} |[[Lion Ceccah]] |"''Sólo quiero más''" |101 |8. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |13 |{{Z+X|San Marino}} |[[Senhit]] |"''Superstar''" |41 |14. |-style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |14 |{{Z+X|Poljska}} |[[Alicja Szemplińska|Alicja]] |"''Pray''" |247 |2. |-style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |15 |{{Z+X|Srbija}} |[[Lavina (sastav)|Lavina]] |"''Kraj mene''" |187 |5. |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održalo se 14. svibnja 2026. u 21:00 sat. U ovom polufinalu sudjelovalo je petnaest zemalja. Te zemlje, uz Austriju, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i zemlje koje ne sudjeluju pod objedinjenim internetskim glasovanjem "Ostatak svijeta", glasovat će u ovom polufinalu. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-12|title=Vienna 2026: Semi-Final Drawresults|url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-draw-results/|access-date=2026-05-05|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> Redoslijed nastupa odredili su producenti natjecanja, a javno je objavljen 2. travnja. Uz natjecateljske skladbe, Francuska, Austrija i Ujedinjeno Kraljevstvo izvest će svoje pjesme tijekom showa, pojavljujući se na pozornici nakon nastupa Češke, Cipra, odnosno Ukrajine. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-04-02|title=Vienna 2026: Semi-Final Running Orders revealed|url=https://www.eurovision.com/stories/vienna-2026-semi-final-running-orders-revealed/|access-date=2026-05-05|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> Ovo polufinale otvorili su voditelji Victoria Swarovski i Michael Ostrowski izvodeći pobjedničku pjesmu iz 2025. "Wasted Love" na šaljiv i samokritičan način, dok će u revijalnom dijelu nastupiti pjevač JJ sa svojim novim singlom. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-04-09|title=Interval and opening acts announced for Vienna|url=https://www.eurovision.com/stories/interval-and-opening-acts-announced-vienna-eurovision-2026/|access-date=2026-05-05|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> {| class="sortable wikitable plainrowheaders" style="width: auto;" |+Drugo polufinale Pjesme Eurovizije 2026.<ref name="rezultati2" /> ! scope="col" style="width: 40px;" |{{Abbr|R/N|Redoslijed nastupa}} ! scope="col" style="width: 150px;" |Država ! scope="col" style="width: 250px; white-space: nowrap;" |Izvođač !Pjesma !Bodovi !Pozicija |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |1 |{{Z+X|Bugarska}} |[[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] |"''Bangaranga''" |278 |1. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |2 |{{Z+X|Azerbajdžan}} |[[Jiva (pjevač)|Jiva]] |"''Just Go''" |2 |15. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |3 |{{Z+X|Rumunjska}} |[[Alexandra Căpitănescu]] |"''Choke Me''" |234 |2. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |4 |{{Z+X|Luksemburg}} |[[Eva Marija]] |"''Mother Nature''" |60 |12. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |5 |{{Z+X|Češka}} |[[Daniel Žižka]] |"''Crossroads''" |142 |9. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |6 |{{Z+X|Armenija}} |[[Simón (pjevač)|Simón]] |"''Paloma Rumba''" |49 |14. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |7 |{{Z+X|Švicarska}} |[[Veronica Fusaro]] |"''Alice''" |108 |11. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |8 |{{Z+X|Cipar}} |[[Antigoni Buxton|Antigoni]] |"''Jalla''" |122 |10. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |9 |{{Z+X|Latvija}} |[[Atvara]] |"''Ēnā''" |49 |13. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |10 |{{Z+X|Danska}} |[[Søren Torpegaard Lund]] |"''Før vi går hjem''" |199 |5. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |11 |{{Z+X|Australija}} |[[Delta Goodrem]] |"''Eclipse''" |222 |3. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |12 |{{Z+X|Ukrajina}} |[[Viktoria Leléka|Leléka]] |"''Ridnym''" |174 |6. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |13 |{{Z+X|Albanija}} |[[Alis (pjevač)|Alis]] |"''Nân''" |158 |7. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |14 |{{Z+X|Malta}} |[[Aidan (pjevač)|Aidan]] |"''Bella''" |143 |8. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center;" |15 |{{Z+X|Norveška}} |[[Jonas Lovv]] |"''Ya Ya Ya''" |206 |4. |} === Finale === Finale se održalo 16. svibnja 2026. godine u 21:00 CEST, a u njemu je sudjelovalo 25 država. U finalu su glasovale sve 35 države sudionice putem žirija i publike (televotinga), kao i države koje nisu sudjelovale, i to putem zajedničkog internetskog glasovanja pod nazivom "Ostatak svijeta" (Rest of the World). Redoslijed nastupa države domaćina određen je ždrijebom 17. ožujka tijekom godišnjeg sastanka šefova delegacija, dok su redoslijed nastupa preostalih finalista odredili producenti natjecanja nakon drugog polufinala. Tijekom nastupa Češke dogodio se značajan tehnički problem kada su se na ekranu pojavile linije, a slika se zamrznula na nekoliko sekundi. Češka delegacija nakon toga je podnijela zahtjev za ponovnim nastupom, no EBU je incident opisao kao manji tehnički problem te stoga nije dopustio ponavljanje nastupa.<ref>{{Citiranje weba|last=Mensah|first=Katelyn|title=Czechia's Eurovision entry faces technical difficulty as Graham Norton provides update {{!}} Radio Times|url=https://www.radiotimes.com/tv/entertainment/daniel-zizka-czechia-eurovision-technical-difficulties-newsupdate/|access-date=2026-05-30|website=www.radiotimes.com|language=en-GB}}</ref> Bugarska je pobijedila na natjecanju s pjesmom "Bangaranga", koju je izvela Dara, a napisala ju je zajedno s Anne Judith Wik, Cristianom Tarceom i Dimitrisom Kontopoulosom. Bugarska je pobijedila i u glasovanju žirija i u glasovanju publike, postavši prva pjesma kojoj je to uspjelo nakon Portugala 2017. godine, te je natjecanje završila s 516 bodova. Bila je to prva pobjeda ove zemlje na natjecanju nakon 14 prethodnih sudjelovanja. Izrael, Rumunjska, Australija, Italija, Finska, Danska, Moldova, Ukrajina i Grčka zaokružili su prvih deset mjesta; osvojivši treće mjesto, Rumunjska je ostvarila svoj najveći broj bodova u povijesti i izjednačila svoje najbolje plasmane iz 2005. i 2010. godine. Belgija, Litva, Njemačka, Austrija i Ujedinjeno Kraljevstvo zauzeli su posljednjih pet mjesta, pri čemu Belgija, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu dobili nijedan bod od publike. Finale je otvoreno paradom zastava kojom je predstavljeno svih dvadeset i pet finalista, uz pratnju JJ-a koji je izveo ariju Kraljice noći, svoj novi singl "Unknown" i svoju pobjedničku pjesmu iz 2025. godine "Wasted Love", uz pratnju Bečkog radijskog simfonijskog orkestra pod ravnateljstvom Martina Gellnera. U revijalnom dijelu programa nastupili su bivši sudionici Erika Vikman (Finska 2025.), Lordi (Finska 2006.), Max Mutzke (Njemačka 2004.), Alexander Rybak (Norveška 2009. i 2018.), Kristian Kostov (Bugarska 2017.), Verka Serduchka (Ukrajina 2007.), Miriana Conte (Malta 2025.) i Ruslana (Ukrajina 2004.), izvevši splet bivših eurovizijskih pjesama u čast proslave sedamdesete obljetnice natjecanja; Parov Stelar, koji je izveo svoj novi singl "Black Lilies" s vokalima Elene Karafizi i Leeja Anduzea; te Cesár Sampson (Austrija 2018.) s pjesmom "Vienna". "Bangaranga" je bila jedina pjesma s natjecanja 2026. godine koja je ušla na ljestvice Billboard Global 200 i Billboard Global Excl. US, i to na 90., odnosno 38. mjesto na ljestvicama od 30. svibnja 2026. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Roberts|first=Dale|date=2026-05-27|title=Eurovision 2026 winner Bangaranga features on Billboard Global 200 chart|url=https://www.aussievision.net/post/eurovision-2026-winner-bangaranga-features-on-the-billboard-global-200-charts|access-date=2026-05-30|website=Aussievision|language=en}}</ref>{{Legend|gold|Pobjednik}} {| class="sortable wikitable plainrowheaders" |+ class="nowrap" |Finale Pjesme Eurovizije 2026.<ref name=":19" /><ref name="finalresults" /> ! scope="col" |{{Abbr|R/N|Redoslijed nastupa}} !Država ! scope="col" |Izvođač !Pjesma ! scope="col" class="unsortable" |Bodovi ! scope="col" |Mjesto |- ! scope="row" style="text-align:center;" |1 |{{Z+X|Danska}} |[[Søren Torpegaard Lund]] |Før vi går hjem |243 |7. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |2 |{{Z+X|Njemačka}} |[[Sarah Engels]] |Fire |12 |23. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |3 |{{Z+X|Izrael}} |[[Noam Bettan]] |Michelle |343 |2. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |4 |{{Z+X|Belgija}} |[[Essyla]] |Dancing on the Ice |36 |21. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |5 |{{Z+X|Albanija}} |[[Alis (pjevač)|Alis]] |Nân |145 |13. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |6 |{{Z+X|Grčka}} |[[Akylas]] |Ferto |220 |10. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |7 |{{Z+X|Ukrajina}} |[[Viktoria Leléka|Leléka]] |Ridnym |221 |9. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |8 |{{Z+X|Australija}} |[[Delta Goodrem]] |Eclipse |287 |4. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |9 |{{Z+X|Srbija}} |[[Lavina (glazbeni sastav)|Lavina]] |Kraj mene |90 |17. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |10 |{{Z+X|Malta}} |[[Aidan (pjevač)|Aidan]] |Bella |89 |18. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |11 |{{Z+X|Češka}} |[[Daniel Žižka]] |Crossroads |113 |16. |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center;" |12 |{{Z+X|Bugarska}} |[[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] |Bangaranga |516 |1. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |13 |{{Z+X|Hrvatska}} |[[Lelek (glazbeni sastav)|Lelek]] |Andromeda |124 |15. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |14 |{{Z+X|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |[[Look Mum No Computer]] |Eins, Zwei, Drei |1 |25. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |15 |{{Z+X|Francuska}} |[[Monroe (pjevač)|Monroe]] |Regarde ! |158 |11. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |16 |{{Z+X|Moldavija}} |[[Satoshi (pjevač)|Satoshi]] |Viva, Moldova! |226 |8. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |17 |{{Z+X|Finska}} |[[Linda Lampenius]] i [[Pete Parkkonen]] |Liekinheitin |279 |6. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |18 |{{Z+X|Poljska}} |[[Alicja Szemplińska|Alicja]] |Pray |150 |12. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |19 |{{Z+X|Litva}} |[[Lion Ceccah]] |Sólo quiero más |22 |22. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |20 |{{Z+X|Švedska}} |[[Felicia Eriksson|Felicia]] |My Sysem |51 |20. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |21 |{{Z+X|Cipar}} |[[Antigoni Buxton|Antigoni]] |Jalla |75 |19. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |22 |{{Z+X|Italija}} |[[Sal Da Vinci]] |Per sempre sì |281 |5. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |23 |{{Z+X|Norveška}} |[[Jonas Lovv]] |Ya Ya Ya |134 |14. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |24 |{{Z+X|Rumunjska}} |[[Alexandra Căpitănescu]] |Choke me |296 |3. |- ! scope="row" style="text-align:center;" |25 |{{Z+X|Austrija}} |[[Cosmó]] |Tanzschein |6 |24. |} {| class="no table-no2" {{TBA|Bit će odlučeno 14. svibnja 2026.; 10 najbolje plasiranih iz 2. polufinala}} |} '''Glasnogovornici''' U nastavku su glasnogovornici koji su objavili bodove (1 – 12) nacionalnih žirija svojih zemalja: {{Div col|colwidth=30em}} # {{Z+X|Švicarska}}{{snd}}Livio Chistell # {{Z+X|Malta}}{{snd}}Mya Scicluna # {{Z+X|Ukrajina}}{{snd}}Daniil Leshchynskyi # {{Z+X|Luksemburg}}{{snd}}Hana Sofia Lopes # {{Z+X|Bugarska}}{{snd}}Vladimira Ilieva # {{Z+X|Azerbajdžan}}{{snd}}Sabina Babayeva # {{Z+X|San Marino}}{{snd}}Kelly Joyce # {{Z+X|Estonija}}{{snd}}Getter Jaani # {{Z+X|Izrael}}{{snd}}Lior Suchard # {{Z+X|Australija}}{{snd}}Dami Im # {{Z+X|Njemačka}}{{snd}}Wavvyboi # {{Z+X|Belgija}}{{snd}}Sandra Kim # {{Z+X|Portugal}}{{snd}}Victoria Nicole # {{Z+X|Švedska}}{{snd}}Jakob Norrgård # {{Z+X|Albanija}}{{snd}}Andri Xhahu # {{Z+X|Cipar}}{{snd}}Loukas Hamatsos # {{Z+X|Gruzija}}{{snd}}Mariam Shengelia # {{Z+X|Crna Gora}}{{snd}}Nina Žižić # {{Z+X|Armenija}}{{snd}}Parg # {{Z+X|Poljska}}{{snd}}Aleksandra Budka # {{Z+X|Grčka}}{{snd}}Klavdia # {{Z+X|Češka}}{{snd}}Dominika Hašková # {{Z+X|Danska}}{{snd}}Sissal # {{Z+X|Francuska}}{{snd}}Magali Ripoll # {{Z+X|Norveška}}{{snd}}Elisabeth Andreassen # {{Z+X|Italija}}{{snd}}Mariasole Pollio # {{Z+X|Finska}}{{snd}}Jaana Pelkonen # {{Z+X|Ujedinjeno Kraljevstvo}}{{snd}}La Voix # {{Z+X|Latvija}}{{snd}}Aurēlija Rancāne # {{Z+X|Srbija}}{{snd}}Kristina Radenković # {{Z+X|Moldavija}}{{snd}}Margarita Druță # {{Z+X|Hrvatska}}{{snd}}Doris Pinčić # {{Z+X|Litva}}{{snd}}Lukas Radzevičius # {{Z+X|Rumunjska}}{{snd}}Eda Marcus # {{Z+X|Austrija}}{{snd}}Philipp Hansa {{Div col end}} == Detaljni rezultati glasovanja == === Prvo polufinale === {| class="wikitable collapsible plainrowheaders" style="float:right; margin:10px; font-size:85%;" |- |+{{nowrap|Odvojeni rezultati 1. polufinala}} ! rowspan="2" scope="col" |Mjesto ! colspan="2" scope="col" |Kombinirano ! colspan="2" scope="col" |Žiri ! colspan="2" scope="col" |Televoting |- ! scope="col" |Država ! scope="col" |Bodovi ! scope="col" |Država ! scope="col" |Bodovi ! scope="col" |Država ! scope="col" |Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" |1 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Izrael}} | bgcolor="navajowhite" |269 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Poljska}} | bgcolor="navajowhite" |137 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Izrael}} | bgcolor="navajowhite" |163 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |2 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Poljska}} | bgcolor="navajowhite" |247 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Finska}} | bgcolor="navajowhite" |127 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Moldavija}} | bgcolor="navajowhite" |146 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |3 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Finska}} | bgcolor="navajowhite" |227 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Izrael}} | bgcolor="navajowhite" |106 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Srbija}} | bgcolor="navajowhite" |131 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |4 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Moldavija}} | bgcolor="navajowhite" |208 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Grčka}} | bgcolor="navajowhite" |88 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Poljska}} | bgcolor="navajowhite" |110 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |5 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Srbija}} | bgcolor="navajowhite" |187 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Hrvatska}} | bgcolor="navajowhite" |85 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Finska}} | bgcolor="navajowhite" |100 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |6 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Hrvatska}} | bgcolor="navajowhite" |175 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Belgija}} | bgcolor="navajowhite" |81 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Hrvatska}} | bgcolor="navajowhite" |90 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |7 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Grčka}} | bgcolor="navajowhite" |159 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Švedska}} | bgcolor="navajowhite" |79 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Grčka}} | bgcolor="navajowhite" |71 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |8 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Litva}} | bgcolor="navajowhite" |101 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Moldavija}} | bgcolor="navajowhite" |62 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Litva}} | bgcolor="navajowhite" |55 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |9 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Švedska}} | bgcolor="navajowhite" |96 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Srbija}} | bgcolor="navajowhite" |56 |{{Z+X|Estonija}} |46 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |10 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Belgija}} | bgcolor="navajowhite" |91 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Litva}} | bgcolor="navajowhite" |46 |{{Z+X|Crna Gora}} |45 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |11 |{{Z+X|Estonija}} |79 |{{Z+X|Portugal}} |39 |{{Z+X|Portugal}} |35 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |12 |{{Z+X|Portugal}} |74 |{{Z+X|Estonija}} |33 |{{Z+X|San Marino}} |23 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |13 |{{Z+X|Crna Gora}} |71 |{{Z+X|Crna Gora}} |26 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Švedska}} | bgcolor="navajowhite" |17 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |14 |{{Z+X|San Marino}} |41 |{{Z+X|San Marino}} |18 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Belgija}} | bgcolor="navajowhite" |10 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |15 |{{Z+X|Gruzija}} |5 |{{Z+X|Gruzija}} |3 |{{Z+X|Gruzija}} |2 |} {| class="wikitable plainrowheaders" |+12 bodova koje je dodijelio žiri ! scope="col" |# ! scope="col" |Primatelj ! scope="col" |Države koje su dale 12 bodova |- |5 |{{Z+X|Poljska}} |{{Z+X|Belgija}}, {{Z+X|Njemačka}}, {{Z+X|Grčka}}, {{Z+X|Izrael}}, {{Z+X|Litva}} |- |4 |{{Z+X|Finska}} |'''{{Z+X|Estonija}}''', {{Z+X|Gruzija}}, {{Z+X|Portugal}}, '''{{Z+X|Švedska}}''' |- | rowspan="2" |3 |{{Z+X|Belgija}} |{{Z+X|Finska}}, {{Z+X|Italija}}, {{Z+X|Poljska}} |- |{{Z+X|Izrael}} |{{Z+X|Hrvatska}}, '''{{Z+X|Moldavija}}''', {{Z+X|Srbija}} |- | rowspan="2" |1 |{{Z+X|Grčka}} |{{Z+X|San Marino}} |- |{{Z+X|Srbija}} |'''{{Z+X|Crna Gora}}''' |} {| class="wikitable plainrowheaders" |+12 bodova koje je dodijelila publika ! scope="col" |# ! scope="col" |Primatelj ! scope="col" |Države koje su dale 12 bodova |- | rowspan="2" |5 |{{Z+X|Izrael}} |{{Z+X|Gruzija}}, {{Z+X|Njemačka}}, '''{{Z+X|Moldavija}}''', {{Z+X|Portugal}}, {{Z+X|San Marino}} |- |{{Z+X|Moldavija}} |{{Z+X|Belgija}}, {{Z+X|Izrael}}, {{Z+X|Italija}}, {{Z+X|Poljska}}, [[Ostatak svijeta]] |- |4 |{{Z+X|Srbija}} |{{Z+X|Hrvatska}}, {{Z+X|Grčka}}, {{Z+X|Litva}}, '''{{Z+X|Crna Gora}}''' |- |2 |{{Z+X|Finska}} |'''{{Z+X|Estonija}}''', '''{{Z+X|Švedska}}''' |- | rowspan="2" |1 |{{Z+X|Hrvatska}} |{{Z+X|Srbija}} |- |{{Z+X|Estonija}} |{{Z+X|Finska}} |} === Drugo polufinale === {| class="wikitable collapsible plainrowheaders" style="float:right; margin:10px; font-size:85%;" |- |+{{nowrap|Odvojeni rezultati 2. polufinala}} ! rowspan="2" scope="col" |Mjesto ! colspan="2" scope="col" |Kombinirano ! colspan="2" scope="col" |Žiri ! colspan="2" scope="col" |Televoting |- ! scope="col" |Država ! scope="col" |Bodovi ! scope="col" |Država ! scope="col" |Bodovi ! scope="col" |Država ! scope="col" |Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" |1 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Bugarska}} | bgcolor="navajowhite" |278 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Australija}} | bgcolor="navajowhite" |137 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Bugarska}} | bgcolor="navajowhite" |184 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |2 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Rumunjska}} | bgcolor="navajowhite" |234 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Danska}} | bgcolor="navajowhite" |124 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Rumunjska}} | bgcolor="navajowhite" |147 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |3 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Australija}} | bgcolor="navajowhite" |222 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Norveška}} | bgcolor="navajowhite" |109 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Albanija}} | bgcolor="navajowhite" |113 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |4 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Norveška}} | bgcolor="navajowhite" |206 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Češka}} | bgcolor="navajowhite" |108 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Ukrajina}} | bgcolor="navajonwhite" |99 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |5 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Danska}} | bgcolor="navajowhite" |199 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Bugarska}} | bgcolor="navajowhite" |94 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Norveška}} | bgcolor="navajowhite" |97 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |6 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Ukrajina}} | bgcolor="navajowhite" |174 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Rumunjska}} | bgcolor="navajowhite" |87 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Australija}} | bgcolor="navajowhite" |85 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |7 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Albanija}} | bgcolor="navajowhite" |158 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Malta}} | bgcolor="navajowhite" |84 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Danska}} | bgcolor="navajowhite" |75 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |8 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Malta}} | bgcolor="navajowhite" |143 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Ukrajina}} | bgcolor="navajowhite" |75 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Cipar}} | bgcolor="navajowhite" |75 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |9 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Češka}} | bgcolor="navajowhite" |142 |{{Z+X|Švicarska}} |48 |{{Z+X|Švicarska}} |60 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |10 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Cipar}} | bgcolor="navajowhite" |122 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Cipar}} |47 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Malta}} |59 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |11 |{{Z+X|Švicarska}} |108 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Albanija}} | bgcolor="navajowhite" |45 |{{Z+X|Luksemburg}} |34 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |12 |{{Z+X|Luksemburg}} |60 |{{Z+X|Armenija}} |30 | bgcolor="navajowhite" |{{Z+X|Češka}} | bgcolor="navajowhite" |34 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |13 |{{Z+X|Latvija}} |49 |{{Z+X|Latvija}} |28 |{{Z+X|Latvija}} |21 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |14 |{{Z+X|Armenija}} |49 |{{Z+X|Luksemburg}} |26 |{{Z+X|Armenija}} |19 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |15 |{{Z+X|Azerbajdžan}} |2 |{{Z+X|Azerbajdžan}} |2 |{{Z+X|Azerbajdžan}} |0 |} ==== 12 bodova ==== {| class="wikitable plainrowheaders" |+12 bodova koje je dodijelio žiri ! scope="col" |# ! scope="col" |Primatelj ! scope="col" |Države koje su dale 12 bodova |- |4 |{{Z+X|Norveška}} |{{Z+X|Austrija}}, {{Z+X|Češka}}, {{Z+X|Francuska}}, {{Z+X|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- | rowspan="2" |3 |{{Z+X|Češka}} |{{Z+X|Latvija}}, {{Z+X|Rumunjska}}, {{Z+X|Švicarska}} |- |{{Z+X|Malta}} |{{Z+X|Albanija}}, {{Z+X|Bugarska}}, {{Z+X|Ukrajina}} |- | rowspan="2" |2 |{{Z+X|Albanija}} |{{Z+X|Azerbajdžan}}, {{Z+X|Cipar}} |- |{{Z+X|Australija}} |{{Z+X|Armenija}}, {{Z+X|Malta}} |- | rowspan="4" |1 |{{Z+X|Armenija}} |{{Z+X|Australija}} |- |{{Z+X|Bugarska}} |{{Z+X|Danska}} |- |{{Z+X|Danska}} |'''{{Z+X|Norveška}}''' |- |{{Z+X|Rumunjska}} |{{Z+X|Luksemburg}} |} {| class="wikitable plainrowheaders" |+12 bodova koje je dodijelila publika ! scope="col" |# ! scope="col" |Primatelj ! scope="col" |Države koje su dale 12 bodova |- |9 |{{Z+X|Bugarska}} |{{Z+X|Albanija}}, {{Z+X|Austrija}}, {{Z+X|Cipar}}, {{Z+X|Francuska}}, {{Z+X|Luksemburg}}, {{Z+X|Malta}}, {{Z+X|Švicarska}}, {{Z+X|Ujedinjeno Kraljevstvo}}, [[Ostatak svijeta]] |- | rowspan="4" |2 |{{Z+X|Albanija}} |{{Z+X|Bugarska}}, {{Z+X|Rumunjska}} |- |{{Z+X|Cipar}} |{{Z+X|Armenija}}, {{Z+X|Azerbajdžan}} |- |{{Z+X|Danska}} |{{Z+X|Australija}}, '''{{Z+X|Norveška}}''' |- |{{Z+X|Rumunjska}} |{{Z+X|Češka}}, {{Z+X|Ukrajina}} |- | rowspan="2" |1 |{{Z+X|Norveška}} |{{Z+X|Danska}} |- |{{Z+X|Ukrajina}} |{{Z+X|Latvija}} |} === Finale === {| class="wikitable collapsible plainrowheaders" style="float: right; margin: 10px;" |+ class="nowrap" |Odvojeni rezultati finala<ref name="finalresults2">{{cite web|title=Vienna 2026 – Grand Final – Detailed voting results|url=https://www.eurovision.com/eurovision-song-contest/vienna-2026/vienna-2026-grand-final/|access-date=17 May 2026|publisher=European Broadcasting Union}}</ref> ! rowspan="2" scope="col" |Mjesto ! colspan="2" scope="col" |Kombinirano ! colspan="2" scope="col" |Žiri ! colspan="2" scope="col" |Televoting |- ! scope="col" |Država ! scope="col" |Bodovi ! scope="col" |Država ! scope="col" |Bodovi ! scope="col" |Država ! scope="col" |Bodovi |- ! scope="row" style="text-align: center;" |1 | bgcolor="gold" |{{Z+X|Bugarska}} | bgcolor="gold" |516 | bgcolor="gold" |{{Z+X|Bugarska}} | bgcolor="gold" |204 | bgcolor="gold" |{{Z+X|Bugarska}} | bgcolor="gold" |312 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |2 |{{Z+X|Izrael}} |343 |{{Z+X|Australija}} |165{{Efn|Unatoč tome što je završila s istim brojem bodova kao i Danska, smatra se da je Australija završila na 2. mjestu u glasovanju žirija jer je primila bodove od većeg broja zemalja.|name=2ndJury}} |{{Z+X|Rumunjska}} |232 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |3 |{{Z+X|Rumunjska}} |296 |{{Z+X|Danska}} |165{{efn|name=2ndJury}} |{{Z+X|Izrael}} |220 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |4 |{{Z+X|Australija}} |287 |{{Z+X|Francuska}} |144 |{{Z+X|Moldavija}} |183 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |5 |{{Z+X|Italija}} |281 |{{Z+X|Finska}} |141 |{{Z+X|Ukrajina}} |167 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |6 |{{Z+X|Finska}} |279 |{{Z+X|Italija}} |134 |{{Z+X|Grčka}} |147{{Efn|Unatoč tome što je završila s istim brojem bodova kao i Italija, smatra se da je Grčka završila na 6. mjestu u glasovanju publike jer je primila bodove od većeg broja zemalja.|name=6thTelevoting}} |- ! scope="row" style="text-align: center;" |7 |{{Z+X|Danska}} |243 |{{Z+X|Poljska}} |133 |{{Z+X|Italija}} |147{{Efn|name=6thTelevoting}} |- ! scope="row" style="text-align: center;" |8 |{{Z+X|Moldavija}} |226 |{{Z+X|Izrael}} |123 |{{Z+X|Finska}} |138 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |9 |{{Z+X|Ukrajina}} |221 |{{Z+X|Norveška}} |115 |{{Z+X|Australija}} |122 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |10 |{{Z+X|Grčka}} |220 |{{Z+X|Češka}} |104 |{{Z+X|Albanija}} |85 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |11 |{{Z+X|Francuska}} |158 |{{Z+X|Malta}} |81 |{{Z+X|Danska}} |78 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |12 |{{Z+X|Poljska}} |150 |{{Z+X|Grčka}} |73 |{{Z+X|Hrvatska}} |71 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |13 |{{Z+X|Albanija}} |145 |{{Z+X|Rumunjska}} |64 |{{Z+X|Srbija}} |52 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |14 |{{Z+X|Norveška}} |134 |{{Z+X|Albanija}} |60 |{{Z+X|Cipar}} |34 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |15 |{{Z+X|Hrvatska}} |124 |{{Z+X|Ukrajina}} |54 |{{Z+X|Norveška}} |19 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |16 |{{Z+X|Češka}} |113 |{{Z+X|Hrvatska}} |53 |{{Z+X|Poljska}} |17 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |17 |{{Z+X|Srbija}} |90 |{{Z+X|Moldavija}} |43 |{{Z+X|Švedska}} |16 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |18 |{{Z+X|Malta}} |89 |{{Z+X|Cipar}} |41 |{{Z+X|Francuska}} |14 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |19 |{{Z+X|Cipar}} |75 |{{Z+X|Srbija}} |38 |{{Z+X|Litva}} |12 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |20 |{{Z+X|Švedska}} |51 |{{Z+X|Belgija}} |36 |{{Z+X|Češka}} |9 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |21 |{{Z+X|Belgija}} |36 |{{Z+X|Švedska}} |35 |{{Z+X|Malta}} |8 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |22 |{{Z+X|Litva}} |22 |{{Z+X|Njemačka}} |12 |{{Z+X|Austrija}} |5 |- ! scope="row" style="text-align: center;" |23 |{{Z+X|Njemačka}} |12 |{{Z+X|Litva}} |10 |{{Z+X|Njemačka}} |0{{Efn|Unatoč tome što su 3 zemlje završile s 0 bodova, pravila o prekinutom neriješenom rezultatu stavljaju Njemačku na 23. mjesto u glasovanju publike, Belgiju na 24., a Ujedinjeno Kraljevstvo na 25. zbog njihovih pozicija u redoslijedu nastupa.|name=LastTelevote}} |- ! scope="row" style="text-align: center;" |24 |{{Z+X|Austrija}} |6 |{{Z+X|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |1{{Efn|Unatoč tome što je završilo s istim brojem bodova kao i Austrija, smatra se da je Ujedinjeno Kraljevstvo završilo na 24. mjestu u glasovanju žirija jer je nastupilo ranije u redoslijedu nastupa.|name=LastJury}} |{{Z+X|Belgija}} |0{{Efn||name=LastTelevote}} |- ! scope="row" style="text-align: center;" |25 |{{Z+X|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |1 |{{Z+X|Austrija}} |1{{Efn|name=LastJury}} |{{Z+X|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |0{{Efn|name=LastTelevote}} |- |} {| class="wikitable plainrowheaders" |+12 bodova koje je dodijelio žiri u finalu Pjesme Eurovizije 2026.<ref name="finalresults2" /> ! scope="col" |# ! scope="col" |Primatelj ! scope="col" |Države koje su dale 12 bodova |- ! rowspan="2" scope="rowgroup" |4 |{{Z+X|Bugarska}} |'''{{Z+X|Australija}}, {{Z+X|Danska}}, {{Z+X|Litva}}''', {{Z+X|Malta}} |- |{{Z+X|Poljska}} |{{Z+X|Austrija}}, {{Z+X|Belgija}}, {{Z+X|Njemačka}}, {{Z+X|Moldavija}} |- ! rowspan="3" scope="rowgroup" |3 |{{Z+X|Australija}} |{{Z+X|Armenija}}, {{Z+X|Izrael}}, {{Z+X|Rumunjska}} |- |{{Z+X|Francuska}} |{{Z+X|Finska}}, {{Z+X|Gruzija}}, {{Z+X|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- |{{Z+X|Malta}} |{{Z+X|Bugarska}}, {{Z+X|San Marino}}, {{Z+X|Ukrajina}} |- ! rowspan="5" scope="rowgroup" |2 |{{Z+X|Danska}} |{{Z+X|Češka}}, '''{{Z+X|Norveška}}''' |- |{{Z+X|Finska}} |'''{{Z+X|Estonija}}, {{Z+X|Švedska}}''' |- |{{Z+X|Grčka}} |'''{{Z+X|Cipar}}''', {{Z+X|Srbija}} |- |{{Z+X|Italija}} |'''{{Z+X|Albanija}}''', {{Z+X|Azerbajdžan}} |- |{{Z+X|Srbija}} |'''{{Z+X|Hrvatska}}, {{Z+X|Crna Gora}}''' |- ! rowspan="8" scope="rowgroup" |1 |{{Z+X|Albanija}} |{{Z+X|Portugal}} |- |{{Z+X|Belgija}} |{{Z+X|Italija}} |- |{{Z+X|Cipar}} |'''{{Z+X|Grčka}}''' |- |{{Z+X|Češka}} |{{Z+X|Latvija}} |- |{{Z+X|Izrael}} |{{Z+X|Poljska}} |- |{{Z+X|Norveška}} |{{Z+X|Francuska}} |- |{{Z+X|Rumunjska}} |{{Z+X|Luksemburg}} |- |{{Z+X|Ukrajina}} |{{Z+X|Švicarska}} |- |} {| class="wikitable plainrowheaders" |+12 bodova koje je dodijelila publika u finalu Pjesme Eurovizije 2026.<ref name="finalresults2" /> ! scope="col" |# ! scope="col" |Primatelj ! scope="col" |Države koje su dale 12 bodova |- ! scope="rowgroup" |10 |{{Z+X|Bugarska}} |{{Z+X|Armenija}}, '''{{Z+X|Australija}}''', {{Z+X|Austrija}}, {{Z+X|Belgija}}, '''{{Z+X|Danska}}''', {{Z+X|Izrael}}, {{Z+X|Luksemburg}}, '''{{Z+X|Litva}}''', [[Ostatak svijeta]], {{Z+X|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="rowgroup" |6 |{{Z+X|Izrael}} |{{Z+X|Azerbajdžan}}, {{Z+X|Finska}}, {{Z+X|Francuska}}, {{Z+X|Njemačka}}, {{Z+X|Portugal}}, {{Z+X|Švicarska}} |- ! rowspan="3" scope="rowgroup" |3 |{{Z+X|Grčka}} |{{Z+X|Bugarska}}, '''{{Z+X|Cipar}}''', {{Z+X|San Marino}} |- |{{Z+X|Moldavija}} |{{Z+X|Italija}}, {{Z+X|Rumunjska}}, {{Z+X|Ukrajina}} |- |{{Z+X|Ukrajina}} |{{Z+X|Češka}}, {{Z+X|Gruzija}}, {{Z+X|Poljska}} |- ! rowspan="3" scope="rowgroup" |2 |{{Z+X|Finska}} |'''{{Z+X|Estonija}}, {{Z+X|Švedska}}''' |- |{{Z+X|Italija}} |'''{{Z+X|Albanija}}''', {{Z+X|Malta}} |- |{{Z+X|Srbija}} |'''{{Z+X|Hrvatska}}, {{Z+X|Crna Gora}}''' |- ! rowspan="5" scope="rowgroup" |1 |{{Z+X|Hrvatska}} |{{Z+X|Srbija}} |- |{{Z+X|Cipar}} |'''{{Z+X|Grčka}}''' |- |{{Z+X|Danska}} |'''{{Z+X|Norveška}}''' |- |{{Z+X|Litva}} |{{Z+X|Latvija}} |- |{{Z+X|Rumunjska}} |{{Z+X|Moldavija}} |- |} == Prijenos == Svi sudjelujući emiteri mogu odabrati hoće li imati komentatore na licu mjesta ili na daljinu koji pružaju uvid i informacije o glasovanju svojoj lokalnoj publici. Iako su obvezni prikazati finale i polufinale u kojemu njihova zemlja glasuje, većina emitera pokriva sve tri večeri. Natjecanje emitiraju i neki emiteri iz zemalja koje ne sudjeluju. [[YouTube]] kanal Pjesme Eurovizije pruža međunarodne prijenose uživo bez komentara za sve tri večeri. {| class="wikitable plainrowheaders" |+Prijenosi i komentatori u zemljama sudionicama ! scope="col" |Država ! scope="col" |Televizijska kuća ! scope="col" |Program(i) ! scope="col" |Večer(i) ! scope="col" |Komentator(i) ! scope="col" |Ref. |- ! scope="row" |{{Z+X|Albanija}} |RTSH |RTSH 1, RTSH Muzikë, Radio Tirana |Sve večeri |Andri Xhahu | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|date=6 May 2026|title=Zhvilloi provën e parë në Eurovision, Alis: Emocione trefish më të forta, ëndërr që po bëhet realitet|url=https://rtsh.al/zhvilloi-proven-e-pare-ne-eurovision-alis-emocione-trefish-me-te-forta-enderr-qe-po-behet-realitet/|access-date=7 May 2026|website=rtsh.al|language=sq}}</ref><ref>{{Cite web|last=De-Re|first=Julien|date=13 May 2026|title=Albania: Andri Xhahu Confirmed as Eurovision 2026 Commentator|url=https://eurovoix.com/2026/05/12/andri-xhahu-confirmed-as-eurovision-2026-commentator/|access-date=13 May 2026|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Armenija}} |AMPTV |Armenia 1 |Sve večeri |Hrachuhi Utmazyan i Hamlet Arakelyan | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|last=Washak|first=James|date=12 May 2026|title=Armenia: Hamlet Arakelyan and Hrachuhi Utmazyan to Commentate on Eurovision 2026|url=https://eurovoix.com/2026/05/12/armenia-hamlet-arakelyan-and-hrachuhi-utmazyan-to-commentate-on-eurovision-2026/|access-date=12 May 2026|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Australija}} | colspan="2" |SBS |Sve večeri |Courtney Act i Danny Estrin | style="text-align: center;" |<ref>{{Cite web|last=Knox|first=David|date=3 September 2025|title=Upfronts 2026: SBS: Alone, The Chaplain, FIFA & Eurovision|url=https://tvtonight.com.au/2025/09/upfronts-2026-sbs-alone-the-chaplain-fifa-eurovision.html|access-date=3 September 2025|website=TV Tonight|language=en-AU}}</ref><ref>{{cite news|last1=Farren|first1=Neil|date=16 April 2026|title=Australia: Danny Estrin Joins SBS Commentary Team for Eurovision 2026|work=Eurovoix|url=https://eurovoix.com/2026/04/16/australia-danny-estrin-joins-sbs-commentary-team-eurovision-2026/|access-date=16 April 2026}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="rowgroup" |{{Z+X|Austrija}} | rowspan="2" |ORF |ORF 1 |Sve večeri |Andi Knoll | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|title=Der ESC am 12. Mai: Das erste Semifinale live in ORF 1 und auf ORF ON|url=https://tv.orf.at/stories/260512_esc102.html|access-date=7 May 2026|website=tv.ORF.at|language=de}}</ref><ref>{{cite web|last1=Heap|first1=Steven|title=Austria: Andi Knoll Confirmed as Commentator for Eurovision 2026|url=https://eurovoix.com/2026/05/07/austria-andi-knoll-returns-to-commentary/|access-date=7 May 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- |FM4 |Finale |Jan Böhmermann i Olli Schulz | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|title=Jan und Olli sind zurück|trans-title=Jan and Olli are back|url=https://songcontest.orf.at/|access-date=29 March 2026|website=songcontest.orf.at|publisher=ORF|language=de-AT}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Azerbajdžan}} | colspan="2" |İTV |Sve večeri |Azer Suleymanli i Aysel Zahidgizi | style="text-align: center;" |<ref>{{Cite web|last=Heap|first=Steven|date=11 May 2026|title=Azerbaijan: İctimai Reveals Commentators for Eurovision 2026|url=https://eurovoix.com/2026/05/11/azerbaijan-ictimai-reveals-commentators-eurovision-2026/|access-date=11 May 2026|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> |- ! rowspan="3" scope="row" |{{Z+X|Belgija}} |VRT |VRT 1 |Sve večeri |''nizozemski'': Peter Van de Veire | style="text-align:center" |<ref>{{cite web|last1=Farren|first1=Neil|title=Belgium: VRT Will Not Send Commentary Team to Vienna for Eurovision 2026|url=https://eurovoix.com/2026/02/19/belgium-vrt-will-not-send-commentary-team-vienna-eurovision-2026/|access-date=19 February 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- | rowspan="2" |RTBF |La Une |1. polufinale / Finale | rowspan="2" |''francuski'': Jean-Louis Lahaye i Fanny Jandrain | rowspan="2" style="text-align:center" |<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Belgium: RTBF Reveal Commentary Team For Eurovision 2026|url=https://eurovoix.com/2026/04/21/rtbf-reveal-commentary-team-for-eurovision-2026/|access-date=21 April 2026|website=Eurovoix}}</ref><ref>{{Cite web|last=De-re|first=Julien|date=4 May 2026|title=Belgium: RTBF Reveals Eurovision 2026 Programming|url=https://eurovoix.com/2026/05/04/%F0%9F%87%A7%F0%9F%87%AA-belgium-rtbf-reveals-eurovision-2026-programming/|access-date=4 May 2026|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> |- |Tipik |2. polufinale |- ! scope="row" |{{Z+X|Bugarska}} |BNT |BNT 1 |Sve večeri |Elena Rosberg i Petko Kralev | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|title=DARA замина за Виена, където ще представи България на „Евровизия 2026"|url=https://bnt.bg/news/dara-zamina-za-viena-kadeto-shte-predstavi-balgariya-na-evroviziya-2026-348533news.html|accessdate=7 May 2026|language=bg}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="rowgroup" |{{Z+X|Hrvatska}} | rowspan="2" |HRT |HRT 1 |Sve večeri |Duško Ćurlić | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|date=3 May 2026|title=Beč: Natjecanje za pjesmu Eurovizije 2026., 1. polufinalna večer, prijenos|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/bec-natjecanje-za-pjesmu-eurovizije-2026-1-polufinalna-vecer-prijenos-12692164|access-date=3 May 2026|work=Hrvatska Radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Cite web|last=Vecic|first=Tamara|date=4 May 2026|title=Croatia: Duško Ćurlić Will be the Commentator for Eurovision 2026|url=https://eurovoix.com/2026/05/04/dusko-curlic-will-be-the-commentator-for-eurovision-2026/|access-date=4 May 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- |HR 2 |Sve večeri |Zlatko Turkalj | style="text-align:center" |<ref>{{cite web|date=14 May 2026|title=HR 2 Evrovizije|url=https://www.facebook.com/story.php?story_fbid=1927665168189013&id=100028366466679&mibextid=wwXIfr&rdid=ZkzFv7YIPJ8BAhDa#|access-date=14 May 2026}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Cipar}} |CyBC |RIK 1 |Sve večeri |Melina Karageorgiou | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=24 April 2026|title=Cyprus: Melina Karageorgiou to Commentate on Eurovision 2026|url=https://eurovoix.com/2026/04/24/cyprus-melina-karageorgiou-eurovision-2026/|access-date=26 April 2026|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref><ref>{{cite web|title=ΡΙΚ Τηλεόραση – Πρόγραμμα|url=https://tv.rik.cy/schedule/|access-date=12 May 2026|publisher=CyBC|language=el}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="row" |{{Z+X|Češka}} | rowspan="2" |ČT |ČT2 |Polufinala | rowspan="2" |Ondřej Cikán | rowspan="2" style="text-align:center" |<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Czechia: ČT Reveals Eurovision 2026 Broadcast Plans & Commentator|url=https://eurovoix.com/2026/04/21/ct-eurovision-2026-broadcast-plans-commentator/|access-date=21 April 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- |ČT1 |Finale |- ! scope="row" |{{Z+X|Danska}} |DR |DR1 |Sve večeri |Ole Tøpholm | style="text-align: center;" |<ref>{{cite web|last1=Farren|first1=Neil|title=Denmark: Ole Tøpholm to Commentate on Eurovision 2026|url=https://eurovoix.com/2025/12/16/denmark-ole-topholm-commentate-eurovision-2026/|access-date=16 December 2025|website=Eurovoix}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="rowgroup" |{{Z+X|Estonija}} | rowspan="2" |ERR |ETV | rowspan="2" |Sve večeri |''estonski'': Marko Reikop | rowspan="2" style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=2 May 2026|title=Estonia: ERR Reveals Eurovision 2026 Broadcast Coverage|url=https://eurovoix.com/2026/05/02/err-eurovision-2026/|access-date=2 May 2026|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> |- |ETV+ |''ruski'': Julia Kalenda i Aleksandr Hobotov |- ! rowspan="2" scope="row" |{{Z+X|Finska}} | rowspan="2" |Yle |Yle TV1 |Sve večeri |''finski'': Mikko Silvennoinen ''švedski'': Eva Frantz i Johan Lindroos | rowspan="2" style="text-align:center" |<ref>{{cite web|last1=Lassila|first1=Juhani|date=6 May 2026|title=Euroviisut 2026 ensi viikolla: Jaana Pelkonen antaa Suomen pisteet viisufinaalissa, Ylellä runsaasti viisuohjelmaa|url=https://yle.fi/a/20-10009518|access-date=7 May 2026|website=yle.fi|language=fi}}</ref> |- |Yle Areena |1. polufinale / Finale |''inari samijski'': Mikkal Morottaja ''sjevernosamijski'': Xia Torikka ''ruski'': Levan Tvaltvadze ''ukrajinski'': Galina Sergeyeva |- ! rowspan="2" scope="row" |{{Z+X|Francuska}} | rowspan="2" |France Télévisions |France 4 |Polufinala |Stéphane Bern | rowspan="2" style="text-align:center" |<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|date=15 April 2026|title=France: Camille Cerf to Commentate on Eurovision 2026 With Stéphane Bern|url=https://eurovoix.com/2026/04/14/camille-cerf-eurovision-2026-stephane-bern/|access-date=15 April 2026|website=Eurovoix}}</ref><ref>{{Cite web|last=De-re|first=Julien|date=22 April 2026|title=France: France Télévisions Reveals Eurovision 2026 Coverage|url=https://eurovoix.com/2026/04/22/france-televisions-reveals-eurovision-2026-coverage/|access-date=22 April 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- |France 2 |Finale |Stéphane Bern i Camille Cerf |- ! rowspan="3" scope="rowgroup" |{{Z+X|Njemačka}} | rowspan="2" |ARD / SWR |One |Polufinala | rowspan="2" |Thorsten Schorn | rowspan="2" style="text-align:center" |<ref>{{cite web|title=Alle Infos zum Eurovision Song Contest 2026 in Österreich|trans-title=All information about the Eurovision Song Contest 2026 in Austria|url=https://www.eurovision.de/news/Alle-Infos-zum-Eurovision-Song-Contest-2026-in-Oesterreich,oesterreich1366.html|access-date=21 August 2025|website=Eurovision.de|publisher=ARD|language=de}}</ref><ref>{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay (Sergio)|date=5 May 2026|title=Germany: ARD announces extensive Eurovision 2026 coverage from Vienna|url=https://esctoday.com/204738/germany-ard-announces-extensive-eurovision-2026-coverage-from-vienna/|access-date=12 May 2026|publisher=ESCToday}}</ref> |- |Das Erste |Finale |- |ARD / RBB |Radio Eins |Finale |Amelie Ernst i Max Spallek | style="text-align:center" |<ref>{{cite web|title=Program – radioeins|url=https://www.radioeins.de/programm/index.htm/from=16-05-2026_05-00/to=17-05-2026_05-00.html|access-date=14 May 2026|website=radioeins.de|lang=de}}</ref><ref>{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=11 May 2026|title=Germany: Germany – Zero Points! Returns to RBB for Eurovision 2026|url=https://eurovoix.com/2026/05/11/zero-points-returns-to-rbb-for-eurovision-2026/|access-date=14 May 2025|website=Eurovoix|language=en}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="rowgroup" |{{Z+X|Gruzija}} | rowspan="2" |GPB |First Channel |Sve večeri|rowspan="2" {{N/A|''nepoznato''|align=left}} | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|title=18 წლის შემდეგ, "ბზიკები" ევროვიზიის დიდ სცენაზე ბრუნდებიან – პირველ ნახევარფინალში, მეექვსე ნომრად, საქართველოს სახელით უგულშემატკივრეთ საქართველოს 12 მაისს, 23:00, პირველ არხზე და საქართველოს რადიოს ეთერში|url=https://www.facebook.com/reel/989024320335773|access-date=10 May 2026|website=Facebook|publisher=Georgian Public Broadcaster}}</ref><ref>{{cite web|title=საქართველოს პირველი არხი|url=https://1tv.ge/tv-radio/arkhebi/pirveli-arkhi/?tab=program|access-date=12 May 2026|publisher=1TV|language=ka}}</ref> |- |Georgian Radio |1. polufinale | style="text-align:center" |<ref name="GE1" /> |- ! rowspan="2" scope="row" |{{Z+X|Grčka}} | rowspan="2" |ERT |ERT1 | rowspan="2" |Sve večeri |Maria Kozakou i Giorgos Kapoutzidis | rowspan="2" style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=21 April 2026|title=Greece: 'Ferto' Staging Details Revealed & Online Game Launched|url=https://eurovoix.com/2026/04/21/ferto-staging-details-revealed-online-game-launched/|access-date=21 April 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- |Deftero Programma, Voice of Greece |Dimitris Meidanis |- ! scope="row" |{{Z+X|Izrael}} |IPBC |Kan 11 |Sve večeri |Asaf Liberman i Akiva Novick | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|last1=Harari|first1=Amit|last2=Mizrahi|first2=Dorit Assaraf|date=29 September 2025|title=נציგ ישראל לאიროויזיון 2026 בווינה ייבחר בתוכנית "הכוכב הבא"|trans-title=Israel's representative for Eurovision 2026 in Vienna will be selected on the show "HaKokhav HaBa"|url=https://www.kan.org.il/content/kan-news/culture/955576/|access-date=30 September 2025|website=Israeli Public Broadcasting Corporation|language=he|quote=חצאי הגמר იתკיימו ב-12 וב-14 במאי והგמר ב-16 במאי, וישოდრო בכאן 11 ובפלטფორמות הדיგიטל של התაგიდ.|trans-quote=The semi-finals will take place on 12 and 14 May and the final on 16 May, and will be broadcast on Kan 11 and the TV's digital platforms.}}</ref><ref>{{Cite web|last=Zaikaner|first=Avi|date=5 March 2026|title=הערב ב-21:30: חשיפת השיר הישראלי לאიროვიזיון 2026 – "מישל"|trans-title=Tonight at 9:30 PM: Unveiling the Israeli song for Eurovision 2026 – "Michelle"|url=https://www.euromix.co.il/2026/03/05/%D7%94%D7%A2%D7%A8%D7%91-%D7%91-2130-%D7%97%D7%A9%D7%99%D7%A4%D7%AA-%D7%94%D7%A9%D7%99%D7%A8-%D7%94%D7%99%D7%A9%D7%A8%D7%90%D7%9C%D7%99-%D7%9C%D7%90%D7%99%D7%A8%D7%95%D7%95%D7%99%D7%96%D7%99%D7%95-2/|access-date=5 March 2026|website=EuroMix|language=he-IL|quote=פרშני האירוויזיון, עკიבא נוვიק ואסף ליברמן, ייקחו חלק במשדר החגיגי.|trans-quote=Eurovision commentators, Akiva Novick and Asaf Liberman, will take part in the festive broadcast.}}</ref> |- ! rowspan="3" scope="row" |{{Z+X|Italija}} | rowspan="3" |RAI |Rai 2 |Polufinala | rowspan="2" |Gabriele Corsi i Elettra Lamborghini | rowspan="3" style="text-align:center" |<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Italy: Gabriele Corsi Confirmed as Commentator for Eurovision 2026|url=https://eurovoix.com/2026/03/02/gabriele-corsi-confirmed-as-commentator-for-eurovision-2026/|access-date=2 March 2026|website=Eurovoix}}</ref><ref>{{Cite web|date=19 March 2026|title=Eurovision, Elettra Lamborghini co-conduttrice insieme a Gabriele Corsi: la proposta a sorpresa e il commento di Milly Carlucci|trans-title=Eurovision: Elettra Lamborghini co-hosts with Gabriele Corsi: the surprise proposal and Milly Carlucci's commentary|url=https://www.ilmattino.it/spettacoli/televisione/elettra_lamborghini_conduce_eurovision_2026_ultima_ora-9425710.html|access-date=19 March 2026|website=Il Mattino|language=it}}</ref><ref>{{cite web|title=ESC 2026, alla conduzione Gabriele Corsi e Elettra Lamborghini|url=https://www.rai.it/ufficiostampa/assets/template/us-articolo.html?ssiPath=/articoli/2026/03/ESC-2026-alla-conduzione-Gabriele-Corsi-e-Elettra-Lamborghini-d2d869fa-502b-49e4-8610-c4bde402cca5-ssi.html|access-date=19 March 2026|website=RAI Ufficio Stampa}}</ref><ref>{{Cite web|last=Dammacco|first=Beppe|date=2 April 2026|title=Eurovision 2026: Diletta Parlangeli e Matteo Osso confirmed al commento su Rai Radio 2|trans-title=Eurovision 2026: Diletta Parlangeli and Matteo Osso confirmed as commentators on Rai Radio 2|url=https://www.eurofestivalnews.com/2026/04/02/eurovision-2026-diletta-parlangeli-e-matteo-osso-confermati-al-commento-su-rai-radio-2/|access-date=3 April 2026|website=Eurofestival News|language=it-IT}}</ref> |- |Rai 1 |Finale |- |Rai Radio 2 |Sve večeri |Diletta Parlangeli i Matteo Osso |- ! rowspan="3" scope="row" |{{Z+X|Latvija}} | rowspan="3" |LSM | rowspan="2" |LTV1 |Polufinala |Toms Grēviņš | rowspan="3" style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|date=11 May 2026|title=Latvijas Sabiedriskais medijs Eirovīzijas noskaņās. Kur skatīties, klausīties un balsot?|url=https://www.lsm.lv/raksts/kultura/izklaide/11.05.2026-latvijas-sabiedriskais-medijs-eirovizijas-noskanas-kur-skatities-klausities-un-balsot.a646586/|access-date=12 May 2026|website=LSM|language=lv}}</ref><ref>{{Cite web|last=Conte|first=Davide|date=11 May 2026|title=Latvia: Eurovision 2026 Broadcast Plans and Commentators Revealed|url=https://eurovoix.com/2026/05/11/latvia-eurovision-2026-broadcast-plans-and-commentators-revealed/|access-date=11 May 2026|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> |- |Finale |Toms Grēviņš i Katija Šēnberga |- |Latvijas Radio 5 |Sve večeri |Mārtiņš Pabērzis |- ! scope="row" |{{Z+X|Litva}} |LRT |LRT TV, LRT Radijas |Sve večeri |Ramūnas Zilnys | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|date=11 May 2026|title=Ryškūs kostiumai, dainos ir lietuvių kalbos pamokos: Vienoje – Eurovizijos atidarymas|trans-title=Bright costumes, songs and Lithuanian language lessons: Eurovision opening in Vienna|url=https://www.lrt.lt/mediateka/irasas/2000736032/ryskus-kostiumai-dainos-ir-lietuviu-kalbos-pamokos-vienoje-eurovizijos-atidarymas|access-date=11 May 2026|website=lrt.lt|publisher=LRT|language=lt}}</ref><ref>{{Cite web|date=11 May 2026|title=Eurovizijos savaitė: žiūrovai balsuos tik oficialioje programėlėje|trans-title=Eurovision week: viewers will vote only on the official app|url=https://www.lrt.lt/naujienos/tavo-lrt/15/2925244/eurovizijos-savaite-ziurovai-balsuos-tik-oficialioje-programeleje|access-date=11 May 2026|website=lrt.lt|publisher=LRT|language=lt}}</ref> |- ! rowspan="3" scope="rowgroup" |{{Z+X|Luksemburg}} | rowspan="3" |RTL |RTL Lëtzebuerg |Sve večeri |''luksemburški'': Roger Saurfeld i Raoul Roos | style="text-align:center" |<ref>{{cite web|title=D'Eva Marija prouft schonn zu Wien|url=https://www.rtl.lu/kultur/news/deva-marija-prouft-schonn-zu-wien-1427979857|access-date=9 May 2026|publisher=RTL Lëtzebuerg|language=lb}}</ref><ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Luxembourg: RTL Outlines Eurovision 2026 Programming|url=https://eurovoix.com/2026/05/10/rtl-outlines-eurovision-2026-programming/|access-date=10 May 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- |RTL Today | rowspan="2" |2. polufinale / Finale |''engleski'': Meredith Moss i Melissa Dalton | style="text-align:center" |<ref>{{cite web|last1=Schwartz|first1=Lea|date=12 May 2026|title=Streams, commentary, and more: Your guide to RTL Today's Eurovision 2026 coverage|url=https://eurovision.rtl.lu/news/your-guide-to-rtl-todays-eurovision-2026-coverage-441637076|access-date=12 May 2026|publisher=RTL Today|language=en}}</ref> |- |RTL Infos |''francuski'': Jérôme Didelot i Charlotte Gomez | style="text-align:center" |<ref>{{cite web|last=Granger|first=Anthony|title=Luxembourg: English & French Language Commentators for Eurovision 2026 Announced|url=https://eurovoix.com/2026/05/14/luxembourg-english-french-language-commentators-for-eurovision-2026/|access-date=14 May 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Malta}} |PBS |TVM |Sve večeri| {{N/A|''nema komentatora''|align=left}} | style="text-align:center" |<ref>{{cite web|title=L-Iskeda ta' TVM|url=https://tvmi.mt/schedule/2/2026-05-12|access-date=12 May 2026|publisher=TVM|language=en|archive-date=12. svibnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260512162443/https://tvmi.mt/schedule/2/2026-05-12|url-status=dead}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Moldavija}} |TRM |Moldova 1, Radio Moldova, Radio Moldova Muzical |Sve večeri |Elena Stegari i Radu Canțîr | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=26 April 2026|title=Moldova: New Details of Revamped 'Viva Moldova!' Performance for Eurovision|url=https://eurovoix.com/2026/04/26/new-details-of-revamped-viva-moldova-performance-for-eurovision/|access-date=26 April 2026|website=Eurovoix}}</ref><ref>{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=11 May 2026|title=Moldova: Eurovision 2026 Commentators & Broadcast Plans Revealed|url=https://eurovoix.com/2026/05/11/moldova-eurovision-2026-commentators-broadcast-plans/|access-date=12 May 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- ! rowspan="3" scope="row" |{{Z+X|Crna Gora}} | rowspan="3" |RTCG |TVCG 1 |1. polufinale / Finale | rowspan="2" |Dražen Bauković i Tijana Mišković | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|title=Programska šema|url=https://rtcg.me/tv/programska-sema.html?broadcastId=177&typeId=0&day=3|archive-url=https://web.archive.org/web/20260509102148/https://rtcg.me/tv/programska-sema.html?broadcastId=177&typeId=0&day=3|archive-date=9 May 2026|access-date=9 May 2026|website=RTCG – Radio Televizija Crne Gore – Nacionalni javni servis|language=cnr-Latn}}</ref><ref>{{Cite web|title=Programska šema|url=https://rtcg.me/tv/programska-sema.html?broadcastId=177&typeId=0&day=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20260514141429/https://rtcg.me/tv/programska-sema.html?broadcastId=177&typeId=0&day=2|archive-date=14 May 2026|access-date=14 May 2026|website=RTCG – Radio Televizija Crne Gore – Nacionalni javni servis|language=cnr-Latn}}</ref><ref>{{cite web|title=Eurovision 2026 – Commentators' reactions to Semi-Final 1 qualifiers reveal [English subtitles]|url=https://www.youtube.com/watch?v=Mez9yHtMOgI|url-status=live|access-date=16 May 2026|website=YouTube}}</ref> |- |TVCG 2 |2. polufinale | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|title=Programska šema|url=https://rtcg.me/tv/programska-sema.html?broadcastId=178&typeId=0&day=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20260509102625/https://rtcg.me/tv/programska-sema.html?broadcastId=178&typeId=0&day=5|archive-date=9 May 2026|access-date=9 May 2026|website=RTCG – Radio Televizija Crne Gore – Nacionalni javni servis|language=cnr-Latn}}</ref> |- |Radio 98 |Finale| {{N/A|''nepoznato''|align=left}} | style="text-align:center" |<ref>{{cite web|date=12 May 2026|title=Eurosong 2026|url=https://rtcg.me/tv/tvcg-1/ostalo/841927/eurosong-2026.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20260515123801/https://rtcg.me/radio/programska-sema.html|archive-date=15 May 2026|access-date=12 May 2026|website=rtcg.me|publisher=RTCG|language=cnr}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="row" |{{Z+X|Norveška}} | rowspan="2" |NRK |NRK1 |Sve večeri |Marte Stokstad | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=26 April 2026|title=Norway: Marte Stokstad Returns as Commentator for Eurovision 2026|url=https://eurovoix.com/2026/04/26/%F0%9F%87%B3%F0%9F%87%B4-norway-marte-stokstad-returns-as-commentator-for-eurovision-2026/|access-date=26 April 2026|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> |- |NRK P1 |Finale |Jonas Bergløv i Jon Marius Hyttebakk | style="text-align:center" |<ref>{{cite web|last1=Vecic|first1=Tamara|title=Norway: NRK P1 Radio Commentators for Eurovision 2026 Announced|url=https://eurovoix.com/2026/04/22/nrk-p1-radio-commentators-for-eurovision-2026-announced/|access-date=22 April 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Poljska}} |TVP |TVP1, TVP Polonia |Sve večeri |Artur Orzech | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|last=Michał|date=25 April 2026|title=Polska ujawnia szczegóły transmisji Eurowizji 2026|trans-title=Poland reveals details of its Eurovision 2026 broadcast|url=https://escspot.pl/2026/04/25/polska-transmisja-eurowizja-2026/|access-date=25 April 2026|website=ESCSpot|language=pl}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Portugal}} |RTP |RTP1, RTP Mundo |Sve večeri{{Efn|Prijenos 2. polufinala emitiran je s odgodom u 22:00 WEST (23:00 CEST)}} |Nuno Galopim i José Carlos Malato | style="text-align:center" |<ref>{{cite web|date=9 May 2026|title=Nuno Galopim e José Carlos Malato são os comentadores do Festival Eurovisão 2026 na RTP1|url=https://www.escportugal.pt/2026/05/nuno-galopim-e-jose-carlos-malato-sao.html?m=1|access-date=12 May 2026|website=ESCPortugal|language=pt}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="row" |{{Z+X|Rumunjska}} | rowspan="2" |TVR | rowspan="2" |TVR 1 |Polufinala |Bogdan Stănescu i Ilinca Băcilă | rowspan="2" style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|last=Conte|first=Davide|date=4 May 2026|title=Romania: TVR Reveals Eurovision 2026 Broadcasting Plans|url=https://eurovoix.com/2026/05/04/romania-tvr-reveals-eurovision-2026-broadcasting-plans/|access-date=4 May 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- |Finale |Bogdan Stănescu i Kyrie Mendél |- ! scope="row" |{{Z+X|San Marino}} |SMRTV |San Marino RTV |Sve večeri |Anna Gaspari i Gigi Restivo | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|title=Guida programmi tv San Marino RTV|url=https://www.sanmarinortv.sm/programmi/palinsesto|access-date=7 May 2026|website=San Marino RTV|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20230504083314/https://www.sanmarinortv.sm/programmi/palinsesto|archive-date=4. svibnja 2023.|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|last1=Conte|first1=Davide|title=San Marino: Commentators for Eurovision 2026 Revealed|url=https://eurovoix.com/2026/05/08/san-marino-commentators-for-eurovision-2026-revealed/|access-date=8 May 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="row" |{{Z+X|Srbija}} | rowspan="2" |RTS |RTS 1, RTS Svet |Sve večeri |Duška Vučinić | style="text-align: center;" |<ref>{{Cite web|last=Ljuština|first=Stevan|date=5 May 2026|title=Potpuri u sred proba|trans-title=Mid rehearsals potpouree|url=https://evrovizija.rs/2026/05/05/potpuri-u-sred-proba/|access-date=5 May 2026|website=Evrovizija.rs|language=sr-Latn}}</ref> |- |Radio Beograd 1 |1. polufinale, Finale| {{N/A|''nepoznato''|align=left}} | style="text-align: center;" |<ref>{{Cite web|title=Песма Евроვიзије 2026, полуфинале 1|trans-title=Eurovision Song Contest 2026, semi-final 1|url=https://rts.rs/tv/rts1/5943893/pesma-evrovizije-2026-polufinale-1.html|access-date=9 May 2026|work=Radio-televizija Srbije|language=sr-Cyrl}}</ref><ref>{{Cite web|title=Песма Евроვიзије 2026, пренос финалне вечери|trans-title=Eurovision Song Contest 2026, broadcast of the final evening|url=https://rts.rs/radio/radio-beograd-1/5948485/pesma-evrovizije-2026-prenos-finalne-veceri.html|access-date=15 May 2026|work=Radio-televizija Srbije|language=sr-Cyrl}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="rowgroup" |{{Z+X|Švedska}} |SVT |SVT1 |Sve večeri |Edward af Sillén | style="text-align: center;" |<ref>{{Cite web|last=Horne|first=Amanda|date=11 March 2026|title=Eurovision 2026 i Wien – datum, länder och artister|trans-title=Eurovision 2026 in Vienna – dates, countries and artists|url=https://www.svt.se/kultur/eurovision-2026-i-wien-datum-lander-och-artister|access-date=15 March 2026|website=SVT Nyheter|publisher=SVT|language=sv}}</ref><ref>{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=15 April 2026|title=Sweden: Edward af Sillén Eurovision 2026 Commentator|url=https://eurovoix.com/2026/04/15/edward-af-sillen-eurovision-2026-commentator/|access-date=15 April 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- |SR |Sveriges Radio P4 |Sve večeri |Carolina Norén | style="text-align: center;" |<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Sweden: Sveriges Radio P4 to Air Eurovision 2026|url=https://eurovoix.com/2026/04/18/%f0%9f%87%b8%f0%9f%87%aa-sweden-sveriges-radio-p4-to-air-eurovision-2026/|access-date=18 April 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- ! rowspan="5" scope="row" |{{Z+X|Švicarska}} | rowspan="5" |SRG SSR |RSI La 1 |Sve večeri |''talijanski'': Ellis Cavallini i Gian-Andrea Costa | style="text-align:center" |<ref>{{cite web|title="Alice": l'Eurovision di Veronica Fusaro fonde rock e impegno|url=https://www.rsi.ch/cultura/musica/speciali/%E2%80%9CAlice%E2%80%9D-l%E2%80%99Eurovision-di-Veronica-Fusaro-fonde-rock-e-impegno--3583131.html|access-date=11 March 2026|website=RSI.ch}}</ref><ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Switzerland: Eurovision 2026 Commentators For RSI Revealed|url=https://eurovoix.com/2026/04/19/rsi-eurovision-2026/|access-date=19 April 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- |RTS 2 |Polufinala | rowspan="2" |''francuski'': Victoria Turrian i Nicolas Tanner | rowspan="4" style="text-align: center;" |<ref>{{cite web|last1=Farren|first1=Neil|date=25 April 2026|title=Switzerland: SRF and RTS Announce Eurovision 2026 Commentators|url=https://eurovoix.com/2026/04/25/switzerland-srf-rts-announce-eurovision-2026-commentators/|access-date=27 April 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- |RTS 1 |Finale |- |SRF zwei |Polufinala | rowspan="2" |''njemački'': Sven Epiney |- |SRF 1 |Finale |- ! rowspan="3" scope="rowgroup" |{{Z+X|Ukrajina}} | rowspan="3" |Suspilne | rowspan="3" |Suspilne Kultura |1. polufinale |Timur Miroshnychenko i Vasyl Baidak | rowspan="3" style="text-align:center" |<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|date=27 April 2026|title=Ukraine: Timur Miroshnychenko to be Joined By Three Guests for Eurovision 2026 Commentary|url=https://eurovoix.com/2026/04/27/timur-miroshnychenko-to-be-joined-by-three-guests-for-eurovision-2026-commentary/|access-date=27 April 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- |2. polufinale |Timur Miroshnychenko i Svitlana Tarabarova |- |Finale |Timur Miroshnychenko i Alyona Alyona |- ! rowspan="4" scope="row" |{{Z+X|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | rowspan="4" |BBC | rowspan="2" |BBC One |Polufinala |Rylan Clark i Angela Scanlon | rowspan="4" style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|title=Eurovision Song Contest 2026 across the BBC|url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2026/eurovision-2026-across-the-bbc/|access-date=1 May 2026|website=bbc.co.uk|publisher=BBC|language=en}}</ref> |- |Finale |Graham Norton |- | rowspan="2" |BBC Radio 2 |Polufinala |Sara Cox |- |Finale |Sara Cox i Rylan Clark |} {| class="wikitable plainrowheaders" |+Prijenosi i komentatori u zemljama koje ne sudjeluju ! scope="col" |Država ! scope="col" |Televizijska kuća ! scope="col" |Program(i) ! scope="col" |Večer(i) ! scope="col" |Komentator(i) ! scope="col" |Ref. |- ! rowspan="2" scope="row" |{{Z+X|Island}} | rowspan="2" |RÚV |RÚV 2 |Sve večeri | rowspan="2" |Guðrún Dís Emilsdóttir | rowspan="2" style="text-align: center;" |<ref name=":15">{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=6 April 2026|title=Iceland: RÚV to Air Eurovision 2026 Across RÚV & RÚV 2|url=https://eurovoix.com/2026/04/06/ruv-eurovision-2026-broadcast/|access-date=6 April 2026|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref><ref>{{cite web|title=Sjónvarp – Dagskrá|url=https://www.ruv.is/sjonvarp/dagskra/ruv/2026-05-12|access-date=12 May 2026|publisher=RÚV|language=is}}</ref> |- |RÚV |Polufinala{{Efn|Emitirano s odgodom u 19:40 UTC (21:40 CEST)}} |- ! scope="row" |{{Z+X|KOSV}} |RTK| {{N/A|''nepoznato''|align=left}} |Sve večeri| {{N/A|''nepoznato''|align=left}} | style="text-align:center" |<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Kosovo: RTK Broadcasting the Eurovision Song Contest 2026|url=https://eurovoix.com/2026/05/10/kosovo-broadcasting-the-eurovision-song-contest-2026/|access-date=10 May 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Nizozemska}} |NOS i NTR |NPO 1, BVN |Sve večeri |Henry Schut i Jeroen Kijk in de Vegte | style="text-align: center;" |<ref name=":16">{{cite web|date=5 December 2025|title=Songfestival toch te zien op NPO 1, NPO vraagt NOS Evenementen i NTR|trans-title=Eurovision Song Contest to be shown on NPO 1, NPO asks NOS Events and NTR|url=https://nos.nl/artikel/2593262-songfestival-toch-te-zien-op-npo-1-npo-vraagt-nos-evenementen-en-ntr|access-date=5 December 2025|publisher=Nederlandse Omroep Stichting (NOS)|language=nl}}</ref><ref name="nl-broadcast">{{cite web|date=11 March 2026|title=Henry Schut en Jeroen Kijk in de Vegte gaan commentaar geven bij Songfestival|trans-title=Henry Schut and Jeroen Kijk in de Vegte will commentate at Eurovision|url=https://www.ad.nl/show/henry-schut-en-jeroen-kijk-in-de-vegte-gaan-commentaar-geven-bij-songfestival~a212471b/|access-date=11 March 2026|work=Algemeen Dagblad (AD)|language=nl}}</ref><ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|date=2 May 2026|title=Netherlands: BVN Broadcasting Eurovision 2026 Internationally|url=https://eurovoix.com/2026/05/02/bvn-broadcasting-eurovision-2026-internationally/|access-date=15 May 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Sjeverna Makedonija}} |MRT |MRT 1, MRT 2{{Efn|Program MRT 1 osigurao je komentare na makedonskom jeziku, dok je MRT 2 osigurao komentare na albanskom jeziku.}} |Sve večeri| {{N/A|''nepoznato''|align=left}} | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=31 October 2025|title=North Macedonia: MRT Continues to Discuss Eurovision 2026 Participation|url=https://eurovoix.com/2025/10/31/north-macedonia-mrt-continues-to-discuss-eurovision-2026-participation/|access-date=31 October 2025|website=Eurovoix|language=en|quote=Coverage of all three shows will be provided on MRT 1 with Macedonian language coverage, while MRT 2 will also air the contest with Albanian language commentary.}}</ref><ref>{{Cite web|date=30 October 2025|title=Годишна програма за работа на Македонска Радио Телевизија за 2026|trans-title=Annual work program for Macedonian Radio Television for 2026|url=https://mrt.com.mk/sites/default/files/%D0%93%D0%9E%D0%94%D0%98%D0%A8%D0%9D%D0%90%20%D0%9F%D0%A0%D0%9E%D0%93%D0%A0%D0%90%D0%9C%D0%90%20%D0%97%D0%90%20%D0%A0%D0%90%D0%91%D0%9E%D0%A2%D0%90%20%D0%9D%D0%90%20%D0%4c%D0%a0%D0%a2%20%D0%97%D0%90%202026%20%D0%93%D0%9E%D0%94%D0%98%D0%9D%D0%90_0.pdf|access-date=31 October 2025|website=Macedonian Radio Television|pages=21, 44|language=mk|url-status=dead}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|SAD}} |NBC |Peacock |Sve večeri| {{N/A|''nema komentatora''|align=left}} | style="text-align:center" |<ref>{{Cite web|last=Szalai|first=Georg|date=14 April 2026|title=Eurovision Song Contest to Stream for Free in U.S. on YouTube, in Addition to Peacock, as Executive Addresses Political Boycotts|url=https://www.hollywoodreporter.com/music/music-news/eurovision-song-contest-2026-youtube-us-free-stream-boycott-1236563550/|access-date=14 April 2026|website=The Hollywood Reporter|language=en-US}}</ref> |} == Ostale nagrade == === Marcel Bezençon Awards === Nagrade „Marcel Bezençon”, koje od 2002. godine organiziraju tadašnji švedski šef delegacije i predstavnik iz 1992. Christer Björkman te pobjednik natjecanja 1984. Richard Herrey, dodjeljuju se najboljim pjesmama u finalu natjecanja.<ref>{{cite web|title=Marcel Bezençon Award – an introduction|url=http://poplight.zitiz.se/marcelbezenconaward/en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131017033001/http://poplight.zitiz.se/marcelbezenconaward/en|archive-date=17 October 2013|access-date=15 July 2012|work=Poplight.se}}</ref> Nagrade su podijeljene u tri kategorije: nagrada za umjetničko ostvarenje, nagrada za najbolju kompoziciju i nagrada medija. Dobitnici su otkriveni malo prije eurovizijskog finala 16. svibnja.<ref>{{Cite web|date=16 May 2026|title=The 2026 Marcel Bezençon Award Winners|url=https://www.eurovision.com/stories/the-2026-marcel-bezencon-award-winners/|access-date=16 May 2026|website=Eurovision.com|publisher=EBU|language=en}}</ref> {| class="wikitable plainrowheaders" ! scope="col" |Kategorija ! scope="col" |Država !Pjesma ! scope="col" |Izvođač ! scope="col" |Autor(i) |- ! scope="row" |Nagrada za najbolju kompoziciju |{{Z+X|Danska}} |''<nowiki>''Før vi går hjem''</nowiki>'' |Søren Torpegaard Lund |{{hlist|Clara Sofie Fabricius|Søren Torpegaard Lund|Thomas Meilstrup|Valdemar Littauer Bendixen}} |- ! scope="row" |Nagrada za umjetničko ostvarenje |{{Z+X|Bugarska}} |<nowiki>''</nowiki>''Bangaranga<nowiki>''</nowiki>'' |Dara |{{hlist|Anne Judith Wik|Cristian Tarcea|Darina Yotova|Dimitris Kontopoulos}} |- ! scope="row" |Nagrada medija |{{Z+X|Australija}} |<nowiki>''</nowiki>''Eclipse<nowiki>''</nowiki>'' |Delta Goodrem |{{hlist|Delta Goodrem|Ferras Alqaisi|Jonas Myrin|Michael Fatkin}} |} === OGAE === OGAE, organizacija s više od četrdeset fan klubova Pjesme Eurovizije diljem Europe i šire, provodi godišnju anketu koja je prvi put održana 2002. godine kao nagrada obožavatelja Marcel Bezençon. Nakon što su svi glasovi prikupljeni, najbolje rangirana pjesma u anketi 2026. bila je finska pjesma "''Liekinheitin''" u izvedbi Linde Lampenius i Petea Parkkonena; pet najboljih rezultata prikazano je u nastavku. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-05|title=🇫🇮 Linda Lampenius & Pete Parkkonen Win the OGAE Poll 2026|url=https://eurovoix.com/2026/05/05/ogae-poll-2026-results/|access-date=2026-05-05|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> {| class="wikitable sortable" !Država !Izvođač(i) !Pjesma !Rezultat |- style="background:gold;" !{{Z+X|Finska}} |Linda Lampenius i Pete Parkkonen |''"Liekinheitin"'' |459 |- style="background:silver;" !{{Z+X|Danska}} |Søren Torpegaard Lund |''"Før vi går hjem"'' |355 |- style="background:#c96;" !{{Z+X|Australija}} |[[Delta Goodrem]] |''"Eclipse"'' |289 |- !{{Z+X|Švedska}} |[[Felicia Eriksson|Felicia]] |''"My System"'' |261 |- !{{Z+X|Cipar}} |[[Antigoni Buxton|Antigoni]] |''"Jalla"'' |247 |} {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |} == Službeni album == '''''Eurovision Song Contest: Vienna 2026''''' službeni je [[kompilacijski album]] natjecanja koji sadrži svih 35 pjesama sudionica. Album je sastavila Europska radiodifuzna unija, a objavila ga je kuća Universal Music Group u digitalnom formatu 17. travnja 2026., na CD-u 24. travnja 2026. te na vinilu 22. svibnja 2026.<ref>{{Cite Instagram|postid=DWjUHzqAqop|user=eurovision|title=All 35 songs of Vienna 2026 are yours to own on vinyl, CD and digitally. The official album of the 70th #Eurovision Song Contest is available for pre-order now|date=31 March 2026}}</ref><ref>{{Cite web|title=Eurovision Song Contest Vienna 2026 (2CD)|url=https://shop.eurovision.com/products/eurovision-song-contest-vienna-2026-2cd|access-date=31 March 2026|website=Eurovision.com|publisher=EBU|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Eurovision Song Contest Vienna 2026 (Triple Vinyl)|url=https://shop.eurovision.com/products/eurovision-song-contest-vienna-2026-triple-vinyl|access-date=31 March 2026|website=Eurovision.com|publisher=EBU|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20260410033043/https://shop.eurovision.com/products/eurovision-song-contest-vienna-2026-triple-vinyl|archive-date=10. travnja 2026.|url-status=dead}}</ref> === Ljestvice === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center" |+Plasman albuma ''Eurovision Song Contest: Vienna 2026'' na ljestvicama ! scope="col" |Ljestvica (2026.) ! scope="col" |Najviša pozicija |- ! scope="row" |Australski albumi (ARIA)<ref>{{cite web|date=25 May 2026|title=ARIA Top 50 Albums Chart|url=https://www.aria.com.au/charts/albums-chart/2026-05-25|access-date=22 May 2026|publisher=Australian Recording Industry Association}}</ref> |50 |- ! scope="row" |Belgijske kompilacije (Ultratop 50 Flandrija)<ref>{{Cite web|title=Ultratop Compilaties – 02 mei 2026|url=https://www.ultratop.be/nl/compilaties/2026/20260502|access-date=4 May 2026|publisher=Ultratop|language=nl-be}}</ref> |1 |- ! scope="row" |Belgijske kompilacije (Ultratop 50 Valonija)<ref>{{Cite web|title=Ultratop Compilations – 02 mai 2026|url=https://www.ultratop.be/fr/compilations/2026/20260502|access-date=4 May 2026|publisher=Ultratop|language=fr-be}}</ref> |1 |-{{album chart|NetherlandsComp|1|M|title=Eurovision Song Contest – Vienna 2026|url=https://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=&titel=Eurovision+Song+Contest+%2D+Vienna+2026&cat=a|publisher=Dutch Charts|rowheader=true|access-date=1 May 2026}} |-{{album chart|GermanyComp|1|M|title=Eurovision Song Contest – Vienna 2026|url=https://www.offiziellecharts.de/charts/compilation-details-565031|publisher=GfK Entertainment Charts|rowheader=true|access-date=22 May 2026}} |- ! scope="row" |Grčki albumi (IFPI Greece)<ref>{{cite web|title=Official IFPI Charts Top-100 Albums Sales Chart (Combined) – Εβδομάδα: 18/2026|url=https://www.ifpi.gr/charts_el.html|url-status=dead|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20260513060337/https://www.ifpi.gr/charts_el.html|archive-date=13 May 2026|access-date=13 May 2026|publisher=IFPI Greece|language=el}}</ref> |5 |- ! scope="row" |Irske kompilacije (IRMA)<ref>{{cite web|title=Irish Compilations Chart – Week 21 2026 – Week Ending 29 May 2026|url=https://www.irma.ie//index.cfm?page=irish-charts&chart=Compilations|access-date=22 May 2026|publisher=Irish Recorded Music Association|archive-date=31. svibnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260531185750/https://www.irma.ie/index.cfm?page=irish-charts&chart=Compilations|url-status=dead}} ''Napomena: Odaberite'' 2026 ''u izborniku za godinu i'' 22-May-26 ''u izborniku za datum.''</ref> |1 |- ! scope="row" |Norveški fizički albumi (IFPI Norge)<ref>{{cite web|title=Fysisk Albums 2026 uke 19|url=https://topplista.no/charts/physicalalbums/2026-w19/|access-date=8 May 2026|publisher=IFPI Norge|language=nb-no}}</ref> |7 |- ! scope="row" |Poljski fizički albumi (ZPAV)<ref>{{cite web|title=OLiS – oficjalna lista sprzedaży – albumy fizycznie|url=https://www.olis.pl/charts/oficjalna-lista-sprzedazy/albumy-fizycznie|access-date=28 May 2026|website=OLiS|publisher=Polish Society of the Phonographic Industry|language=pl}} ''Napomena: Promijenite datum na 15.05.2026–21.05.2026 pod opcijom "zmień zakres od–do".''</ref> |41 |- ! scope="row" |Švedski fizički albumi (Sverigetopplistan)<ref>{{cite web|title=Veckolista Album Fysiskt, vecka 18, 2026|url=https://sverigetopplistan.se/chart/234/?dspy=2026&dspp=18|access-date=1 May 2026|publisher=Sverigetopplistan}}</ref> |4 |-{{album chart|UKComp|1|M|title=Eurovision Song Contest Vienna 2026 by Various Artists|url=https://www.officialcharts.com/albums/various-artists-eurovision-song-contest-vienna-2026/|publisher=Official Charts Company|rowheader=true|access-date=23 May 2026}} |} == Kontroverze == === Kontroverza oko izraelskog sudjelovanja === [[Rat u Gazi]] doveo je izraelsko sudjelovanje u natjecanju u središte kontroverzi, s pozivima da se zemlja isključi te s prosvjedima protiv njenog sudjelovanja na izdanjima 2024. i 2025. godine.<ref>{{Citiranje novina|date=2024-05-11|title=Chaotic build-up to Eurovision as thousands protest|language=en-GB|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-68996532|access-date=2026-01-14}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=2024-05-09|title=Thousands protest against Israel's entry for Eurovision in Malmo|language=en-GB|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-68986410|access-date=2026-01-14}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-29|title=Philipp Loser über den Krieg in Gaza: War es richtig, dass Israel am Eurovision Song Contest mitgemacht hat?|url=https://www.tagesanzeiger.ch/esc-war-es-richtig-dass-israel-in-basel-mitgemacht-hat-302290921651|access-date=2026-01-14|website=Tages-Anzeiger|language=de}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-06|title=Former Eurovision acts call for Israel to be banned from 2025 contest|url=http://www.euronews.com/culture/2025/05/06/former-eurovision-contestants-call-for-israel-and-broadcaster-kan-to-be-banned|access-date=2026-01-14|website=euronews|language=en}}</ref> Pjesma Izraela sa [[Pjesma Eurovizije 2024.|natjecanja 2024.]] naziva „Hurricane” također je bila kontroverzna, jer se ranija verzija pod nazivom „October Rain” smatrala referencom na napade na Izrael 7. listopada, što je predstavljalo kršenje pravila o političkoj neutralnosti, zbog čega ju je EBU prihvatio tek nakon prepravljanja.<ref>{{Citiranje novina|date=2024-03-03|title=Eurovision 2024: Israel agrees to October Rain lyrics change|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-68462848|access-date=2026-01-14}}</ref> Izrael je na kraju zauzeo peto mjesto 2024. i drugo mjesto 2025., u oba slučaja završivši među dva najbolje plasirana u televotingu.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-21|title=Eurovision: Israel's result prompts questions over voting|url=https://www.bbc.com/news/articles/ckg77pxj2mno|access-date=2026-01-14|website=www.bbc.com|language=en-GB}}</ref> Takav rezultat dijelom se pripisivao promotivnim kampanjama koje su pokrenuli izraelski vladini dužnosnici kako bi povećali broj javnih glasova i potaknuli podršku za pjesme svoje zemlje. Postojanje takvih kampanja za pjesmu iz 2024. potvrdilo je izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova,<ref>{{Citiranje weba|last=Pérez|first=Laura|date=2024-05-17|title=El Gobierno de Israel confirma que invirtió mucho dinero para fomentar el voto a Eden Golan en Eurovisión 2024|url=https://www.eldiario.es/vertele/noticias/gobierno-israel-confirma-invirtio-dinero-fomentar-voto-eden-golan-eurovision-2024_1_11374185.html|access-date=2026-01-14|website=Vertele|language=es}}</ref> a slične kampanje za pjesmu iz 2025. detaljno je opisao Eurovision News Spotlight, inicijativa za provjeru činjenica i open-source obavještajne podatke EBU-a.<ref>{{Citiranje weba|last=European Broadcasting Union (EBU)|title=EBU launches Spotlight fact-checking network to combat misinformation and support trusted news|url=https://www.ebu.ch/news/2025/04/ebu-launches-spotlight-fact-checking-network-to-combat-misinformation-and-support-trusted-news|access-date=2026-01-14|website=www.ebu.ch|language=en-EN}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Flannery|first=Maria|title=Israeli government agency paid for adverts targeting Eurovision Song Contest public vote|url=https://spotlight.ebu.ch/p/israeli-government-agency-paid-for|access-date=2026-01-14|website=spotlight.ebu.ch|language=en}}</ref> Skup oglasa iz 2025., objavljen od strane Izraelske agencije za vladine oglase, ostvario je više od 68 milijuna ukupnih impresija. Nakon finala 2025. nekoliko televizijskih kuća pozvalo je na preuređenje sustava televotinga i neovisnu reviziju rezultata glasovanja pojedinih zemalja.<ref>{{Citiranje weba|last=NWS|first=VRT|date=2025-05-19|title=Moet televoting bij Songfestival herbekeken worden? "Te makkelijk om resultaten op grote schaal te beïnvloeden" {{!}} VRT NWS: nieuws|url=https://www.vrt.be/vrtnws/nl/2025/05/19/eurovisiesongfestival-commotie-rond-televoting-hoe-werkt-het/|access-date=2026-01-14|website=VRTNWS|language=nl}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-20|title=RTÉ seeks breakdown of Eurovision voting numbers amid questions over public result for Israel|url=https://www.independent.ie/irish-news/rte-seeks-breakdown-of-eurovision-voting-numbers-amid-questions-over-public-result-for-israel/a1899631218.html|access-date=2026-01-14|website=Irish Independent|language=en}}</ref> Uoči natjecanja 2026., televizijske kuće iz Irske,<ref>{{Citiranje weba|last=RTÉ|date=2025-09-11|title=RTÉ Statement: 2026 Eurovision Song Contest|url=https://about.rte.ie/2025/09/11/rte-statement-2026-eurovision-song-contest/|access-date=2026-01-14|website=About RTÉ|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20260617075623/https://about.rte.ie/2025/09/11/rte-statement-2026-eurovision-song-contest/|archive-date=17. lipnja 2026.|url-status=dead}}</ref> Nizozemske,<ref>{{Citiranje weba|title=AVROTROS koppelt deelname Songfestival 2026 aan kernwaarden|url=https://www.avrotros.nl/article/avrotros-trekt-grens-bij-songfestival-2026~1176/|access-date=2026-01-14|website=www.avrotros.nl|language=nl-NL}}</ref> Slovenije<ref>{{Citiranje weba|last=Slovenija|first=Ema Škapin, TV|title=Če bo Izrael nastopil na Evroviziji, Slovenije ne bo|url=https://www.rtvslo.si/zabava-in-slog/glasba/ema/ce-bo-izrael-nastopil-na-evroviziji-slovenije-ne-bo/757441|access-date=2026-01-14|website=rtvslo.si|language=sl}}</ref> i Španjolske<ref>{{Citiranje weba|last=RTVE.es|date=2025-09-16|title=El Consejo de Administración de RTVE retirará a España de Eurovisión si Israel participa y tampoco emitirá el certamen|url=https://www.rtve.es/noticias/20250916/rtve-eurovision-participacion-israel/16730487.shtml|access-date=2026-01-14|website=RTVE.es|language=es}}</ref>najavile su da će bojkotirati natjecanje ako Izraelu bude dopušteno sudjelovanje, dok su druge kuće naznačile da će sudjelovati pod određenim uvjetima koje EBU mora ispuniti.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-26|title=Eurovision 2026: Broadcasters to vote on excluding Israel in November|url=http://www.euronews.com/culture/2025/09/26/eurovision-crisis-ebu-confirms-broadcasters-to-vote-on-excluding-israel-in-november|access-date=2026-01-14|website=euronews|language=en}}</ref> Referentna skupina natjecanja produžila je rok za potvrdu sudjelovanja, prije kojeg televizijske kuće mogu povući svoje prijave bez financijske kazne, s 13. listopada do sredine prosinca kako bi omogućila široke konzultacije o izraelskom sudjelovanju, koje je trebalo biti odlučeno na općoj skupštini EBU-a 4. i 5. prosinca 2025. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Jiandani|first=Sanjay (Sergio)|date=2025-09-02|title=The EBU extends ESC 2026 confirmation deadline until mid December (statement)|url=https://esctoday.com/201527/the-ebu-extends-the-esc-2026-confirmation-deadline-until-mid-december-statement/|access-date=2026-01-14|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}</ref> Posebna sjednica opće skupštine planirana je za početak studenoga radi rasprave i glasovanja o izraelskom predstavljanju na natjecanju,<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-26|title=Eurovision 2026: Broadcasters to vote on excluding Israel in November|url=http://www.euronews.com/culture/2025/09/26/eurovision-crisis-ebu-confirms-broadcasters-to-vote-on-excluding-israel-in-november|access-date=2026-01-14|website=euronews|language=en}}</ref> no otkazana je nakon provedbe primirja i mirovnog plana za okončanje rata.<ref>{{Citiranje weba|last=red|first=ORF at/Agenturen|date=2025-10-13|title=Song Contest: Sonderabstimmung über Israel abgesagt|url=https://orf.at/stories/3408345/|access-date=2026-01-14|website=news.ORF.at|language=de}}</ref> Na skupštini 4. prosinca donesena je odluka o nizu izmjena u sustavu glasovanja, zaobilazeći prijedlog posebnog glasovanja o sudjelovanju Izraela i dopuštajući zemlji da sudjeluje.<ref>{{Citiranje weba|last=Union (EBU)|first=European Broadcasting|date=2025-12-04|title=EBU Members show clear support for reforms to reinforce trust and protect neutrality of Eurovision Song Contest, allowing all Members to participate|url=https://www.ebu.ch/news/2025/12/ebu-members-show-clear-support-for-eurovision-reforms|access-date=2026-01-14|website=www.ebu.ch|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Martínez|first=Héctor Llanos|date=2025-12-05|title=España abandona Eurovisión: cómo la guerra de Netanyahu terminó con 65 años de idilio musical|url=https://elpais.com/television/2025-12-05/espana-abandona-eurovision-como-la-guerra-de-netanyahu-termino-con-65-anos-de-idilio-musical.html|access-date=2026-01-14|website=El País|language=es}}</ref> Kao rezultat, televizijske kuće iz četiri prethodno navedene zemlje najavile su da će nastaviti bojkot,<ref>{{Citiranje časopisa|date=2025-12-04|title=RTÉ to boycott Eurovision Song Contest over Israel|url=https://www.rte.ie/entertainment/2025/1204/1547300-rte-to-boycott-eurovision-song-contest-over-israel/|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=AVROTROS neemt in 2026 niet deel aan het Eurovisie Songfestival|url=https://www.avrotros.nl/article/avrotros-neemt-in-2026-niet-deel-aan-het-eurovisie-songfestival~1314/|access-date=2026-01-14|website=www.avrotros.nl|language=nl-NL}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=K|first=A. K.|title=Izrael bo lahko nastopil na Evroviziji; med državami, ki jih na tekmovanju ne bo, tudi Slovenija|url=https://www.rtvslo.si/zabava-in-slog/glasba/ema/izrael-bo-lahko-nastopil-na-evroviziji-med-drzavami-ki-jih-na-tekmovanju-ne-bo-tudi-slovenija/766145|access-date=2026-01-14|website=rtvslo.si|language=sl}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=RTVE|first=PRENSA|date=2025-12-04|title=RTVE se retira del Festival de Eurovisión|url=https://www.rtve.es/rtve/20251204/rtve-retira-festival-eurovision/16845362.shtml|access-date=2026-01-14|website=RTVE.es|language=es}}</ref> a Island je slijedio 10. prosinca,<ref>{{Citiranje weba|last=Hrólfsson|first=Ragnar Jón|date=2025-12-10|title=Ísland tekur ekki þátt í Eurovision 2026 - RÚV.is|url=https://www.ruv.is/frettir/innlent/461235|access-date=2026-01-14|website=RÚV}}</ref> pri čemu su irski, slovenski i španjolski emiteri također naveli da neće prenositi natjecanje. To će biti prvi put da događaj neće biti emitiran u Irskoj od 1963., u Sloveniji od 1985., i u Španjolskoj od 1961.<ref>{{Citiranje weba|last=Ljuština|first=Stevan|date=2025-12-05|title=Odluka o Izraelu: Posledice i reakcije dan posle|url=https://evrovizija.rs/2025/12/05/odluka-o-izraelu-posledice-i-reakcije-dan-posle/|access-date=2026-01-14|website=ESC Serbia {{!}} Evrovizija.rs|language=en-US}}</ref> Odsutnost Španjolske također označava prvi put da „Velikih pet” nije kompletno od proširenja s Italijom 2011. godine. Bojkot su brojni mediji opisali kao „najveću krizu u povijesti Pjesme Eurovizije” [b]. U znak prosvjeda zbog dopuštanja Izraelu, Nemo, pobjednik za Švicarsku 2024., vratio je svoj trofej EBU-u.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-11|title=Eurovision champion Nemo returns the winner's trophy to protest Israel's inclusion|url=https://apnews.com/article/eurovision-song-contest-nemo-israel-c84aef492683ecbf417065ff7bc0eb16|access-date=2026-01-14|website=AP News|language=en}}</ref> Charlie McGettigan, pobjednik za Irsku 1994. godine s Paulom Harringtonom, kasnije je izjavio da će učiniti isto.<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2025-12-12|title=🇮🇪 Ireland: Eurovision 1994 Winner Charlie McGettigan Will Return Their Trophy in Protest at Israel's Participation|url=https://eurovoix.com/2025/12/12/ireland-eurovision-1994-winner-charlie-mcgettigan-will-return-trophy/|access-date=2026-01-14|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> === Televizijske kuće koje su potvrdile bojkot 2026. === * {{Z+X|Irska}} – 11. rujna 2025. RTÉ je izjavio da „ako sudjelovanje Izraela bude odobreno”, ne će sudjelovati, pozivajući se na „ogroman gubitak života” i napade na novinare tijekom rata u Gazi, te da čeka odluku opće skupštine EBU-a u prosincu. A 4. prosinca, nakon glasovanja skupštine, RTÉ je najavio bojkot natjecanja, ne sudjelujući niti prenoseći ga.<ref>{{Citiranje weba|last=RTÉ|date=2025-09-11|title=RTÉ Statement: 2026 Eurovision Song Contest|url=https://about.rte.ie/2025/09/11/rte-statement-2026-eurovision-song-contest/|access-date=2026-01-14|website=About RTÉ|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20260617075623/https://about.rte.ie/2025/09/11/rte-statement-2026-eurovision-song-contest/|archive-date=17. lipnja 2026.|url-status=dead}}</ref> * {{Z+X|ISL}} – Iako je RÚV prvotno najavio da će odabrati svoj ulazak putem tradicionalnog nacionalnog finala Söngvakeppnin, 8. rujna 2025. Stefán Jón Hafstein, predsjednik upravnog odbora RÚV-a, izjavio je da je sudjelovanje „neizvjesno” i ovisit će o tome hoće li Izrael smjeti sudjelovati.<ref>{{Citiranje weba|last=Adam|first=Darren|date=2025-09-09|title=Iceland may not take part in Eurovision if Israel does - RÚV.is|url=https://www.ruv.is/english/2025-09-09-iceland-may-not-take-part-in-eurovision-if-israel-does-453021/|access-date=2026-01-14|website=RÚV}}</ref> 26. studenog, odbor RÚV-a glasovao je da preporuči isključenje Izraela , a 10. prosinca, šest dana nakon glasovanja skupštine, najavio je bojkot natjecanja.<ref>{{Citiranje weba|last=Andrésdóttir|first=Iðunn|date=2025-11-26|title=Stjórn RÚV vill að Ísrael verði meinuð þátttaka í Eurovision - RÚV.is|url=https://www.ruv.is/frettir/innlent/2025-11-26-stjorn-ruv-vill-ad-israel-verdi-meinud-thatttaka-i-eurovision-459822/|access-date=2026-01-14|website=RÚV}}</ref> * {{Z+X|Nizozemska}} – Iako je prvotno najavila internu selekciju ulaska za 2026.,<ref>{{Citiranje weba|title=Inschrijving Eurovisie Songfestival 2026 geopend|url=https://www.avrotros.nl/article/inschrijving-eurovisie-songfestival-2026-geopend~1057/|access-date=2026-01-14|website=www.avrotros.nl|language=nl-NL}}</ref> 12. rujna 2025. AVROTROS je izjavio: „Ne možemo više opravdati sudjelovanje Izraela uz stalno i ozbiljno ljudsko patnje u Gazi”, navodeći izraelsku vladinu kampanju kao miješanje u rezultate prethodnog izdanja.<ref>{{Citiranje weba|title=AVROTROS koppelt deelname Songfestival 2026 aan kernwaarden|url=https://www.avrotros.nl/article/avrotros-trekt-grens-bij-songfestival-2026~1176/|access-date=2026-01-14|website=www.avrotros.nl|language=nl-NL}}</ref> 4. prosinca, nakon skupštinskog glasovanja, AVROTROS je najavio bojkot natjecanja.<ref>{{Citiranje weba|title=DPG Media Privacy Gate|url=https://myprivacy.dpgmedia.nl/consent?siteKey=V9f6VUvlHxq9wKIN&callbackUrl=https%3A%2F%2Fwww.ad.nl%2Fprivacy-gate%2Faccept-tcf2%3FredirectUri%3D%252Fsongfestival%252Fnederlandse-boycot-bij-deelname-israel-blijft-hoe-dan-ook-inmenging-regering-bij-afgelopen-songfestival-weegt-mee%7Ea67d8044%252F&isLoggedIn=false|access-date=2026-01-14|website=myprivacy.dpgmedia.nl}}</ref> * {{Z+X|SLO}} – 4. rujna 2025. RTVSLO je izjavila da će odluku o sudjelovanju donijeti nakon što EBU odluči o izraelskom sudjelovanju i rješavanju pitanja „transparentnosti glasovanja” u prosincu.<ref>{{Citiranje weba|last=M|first=D. S.|title=Nastop Slovenije na Evroviziji 2026 pod vprašajem, "odločitev odvisna od potez EBU-ja"|url=https://www.rtvslo.si/zabava-in-slog/glasba/ema/nastop-slovenije-na-evroviziji-2026-pod-vprasajem-odlocitev-odvisna-od-potez-ebu-ja/756560|access-date=2026-01-14|website=rtvslo.si|language=sl}}</ref> Kasnije je RTVSLO jasno navela 12. rujna i ponovno 27. studenog da neće sudjelovati ako Izrael bude dopušteno nastupanje<ref>{{Citiranje weba|last=Slovenija|first=Ema Škapin, TV|title=Če bo Izrael nastopil na Evroviziji, Slovenije ne bo|url=https://www.rtvslo.si/zabava-in-slog/glasba/ema/ce-bo-izrael-nastopil-na-evroviziji-slovenije-ne-bo/757441|access-date=2026-01-14|website=rtvslo.si|language=sl}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Ma|first=Al|title=Osnutek programskega načrta ne predvideva sodelovanja RTV Slovenija na Evroviziji|url=https://www.rtvslo.si/zabava-in-slog/glasba/ema/osnutek-programskega-nacrta-ne-predvideva-sodelovanja-rtv-slovenija-na-evroviziji/765384|access-date=2026-01-14|website=rtvslo.si|language=sl}}</ref> 4. prosinca slovenci su objavili kako će bojkotirati natjecanje i kako ga neće ni prenositi. * {{Z+X|ESP}} – U svibnju 2025. José Pablo López, predsjednik RTVE, najavio je da će selekciju ulaska provesti putem Benidorm Festa.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-29|title=El ganador del Benidorm Fest 2026 recibirá 150.000 euros con el objetivo de “asegurar la carrera musical” del representante de España en Eurovisión|url=https://www.escplus.es/benidorm-fest/2025/el-ganador-del-benidorm-fest-2026-recibira-150-000-euros-con-el-objetivo-de-asegurar-la-carrera-musical-del-representante-de-espana-en-eurovision/|access-date=2026-01-14|website=ESCplus España|language=es}}</ref> Dana 9. rujna objavljeno je da će odluka o sudjelovanju biti donesena u prosincu, nakon skupštine EBU-a, a Benidorm Fest će se održati bez obzira na odluku.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-09|title=Todas las novedades del Benidorm Fest 2026: habrá ensayos con público y conocemos las claves sobre su escenario|url=https://www.escplus.es/eurovision/2025/todas-las-novedades-del-benidorm-fest-2026-habra-ensayos-con-publico-y-conocemos-las-claves-sobre-su-escenario/|access-date=2026-01-14|website=ESCplus España|language=es}}</ref> Dana 16. rujna, RTVE je donio prijedlog da ne sudjeluje niti emitira natjecanje ako Izrael sudjeluje.<ref>{{Citiranje weba|last=RTVE.es|date=2025-09-16|title=El Consejo de Administración de RTVE retirará a España de Eurovisión si Israel participa y tampoco emitirá el certamen|url=https://www.rtve.es/noticias/20250916/rtve-eurovision-participacion-israel/16730487.shtml|access-date=2026-01-14|website=RTVE.es|language=es}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=à 12h08|first=Par Marianne Chenou Le 16 septembre 2025|date=2025-09-16|title=Eurovision 2026 : l’Espagne boycottera bien le concours si Israël est autorisé à participer|url=https://www.leparisien.fr/culture-loisirs/musique/eurovision/eurovision-2026-lespagne-boycottera-bien-le-concours-si-israel-est-autorise-a-participer-16-09-2025-VI66MHQNLZEQLPQQTFYUZ22G7I.php|access-date=2026-01-14|website=leparisien.fr|language=fr-FR}}</ref> Dana 9. listopada, čelnica komunikacija RTVE-a María Eizaguirre izjavila je da ostaju pri stavu unatoč predloženom mirovnom planu; López je to ponovno potvrdio pred zajedničkim parlamentarnim odborom 27. studenog.<ref>{{Citiranje weba|last=en|first=Por Newsroom InfobaeSeguir|date=2025-10-09|title=RTVE sobre su participación en Eurovisión tras el acuerdo entre Israel y Hamás: "Estamos en la misma posición"|url=https://www.infobae.com/america/agencias/2025/10/09/rtve-sobre-su-participacion-en-eurovision-tras-el-acuerdo-entre-israel-y-hamas-estamos-en-la-misma-posicion/|access-date=2026-01-14|website=infobae|language=es-ES}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Rodriguez|first=Gabriel|date=2025-11-27|title=Sigue la comparecencia de RTVE sobre la participación de España en Eurovisión|url=https://eurovision-spain.com/comparecencia-rtve-sobre-la-participacion-de-espana-eurovision/|access-date=2026-01-14|website=eurovision-spain.com|language=es}}</ref> Dana 4. prosinca, nakon glasovanja skupštine, iz RTVE-a su objavili kako će bojkotirati natjecanje i kako ga neće ni prenositi. * {{Z+X|POR}} – Iako je RTP potvrdio namjeru sudjelovanja, 13 od 16 izvođača u Festival da Canção, nacionalnom finalu Portugala, izjavilo je da neće nastupati na Euroviziji ako pobijede, pozivajući se na protivljenje sudjelovanju Izraela.<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2025-12-10|title=🇵🇹 Portugal: Seventeen Musicians in Festival da Canção 2026 Will Not Compete in Eurovision Should They Win|url=https://eurovoix.com/2025/12/10/portugal-seventeen-musicians-in-festival-da-cancao-2026-will-not-compete-in-eurovision-should-they-win/|access-date=2026-01-14|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Wilkes|first=Emma|date=2025-12-10|title=Portugal's Eurovision entry at risk as 11 entrants from Festival da Canção refuse to represent country|url=https://www.nme.com/news/music/portugals-eurovision-entry-at-risk-as-11-entrants-from-festival-da-cancao-refuse-to-represent-country-3917885|access-date=2026-01-14|website=NME|language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2025-12-22|title=🇵🇹 Portugal: AGRIDOCE Will Not Compete in Eurovision If They Win Festival da Canção 2026|url=https://eurovoix.com/2025/12/22/portugal-agridoce-will-not-compete-in-eurovision/|access-date=2026-01-14|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Barros|first=Lís|date=2025-12-16|title=Se vencer o Festival da Canção, aveirense Dinis Mota não vai participar no Festival Eurovisão da Canção 2026|url=https://comunidadeculturaearte.com/se-vencer-o-festival-da-cancao-aveirense-dinis-mota-nao-vai-participar-no-festival-eurovisao-da-cancao-2026|access-date=2026-01-14|website=Comunidade Cultura e Arte|language=pt}}</ref> Promjene pravila najavljene u rujnu 2025. znače da pobjednik Festivala da Canção 2026. neće biti obvezan predstavljati Portugal.<ref>{{Citiranje weba|last=Farren|first=Neil|date=2025-09-16|title=🇵🇹 Portugal: Festival da Canção 2026 Format Revealed|url=https://eurovoix.com/2025/09/16/portugal-festival-da-cancao-2026-format-revealed/|access-date=2026-01-14|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> == Ostale države == Članice EBU-a Andora,<ref>{{Citiranje weba|last=Jiandani|first=Sanjay (Sergio)|date=2025-06-03|title=Andorra: RTVA confirms non participation at Eurovision 2026|url=https://esctoday.com/200923/andorra-rtva-confirms-non-participation-at-eurovision-2026/|access-date=2026-01-14|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}</ref> Bosna i Hercegovina,<ref>{{Citiranje weba|last=Jiandani|first=Sanjay (Sergio)|date=2025-07-09|title=Bosnia & Herzegovina: BHRT will not return to Eurovision in 2026|url=https://esctoday.com/201207/bosnia-herzegovina-bhrt-will-not-return-to-eurovision-in-2026/|access-date=2026-01-14|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}</ref> Sjeverna Makedonija<ref>{{Citiranje weba|last=Ignatiuk|first=Szymon|date=2025-12-01|title=EXCLUSIVE: 🇲🇰 Macedonia Północna NA PEWNO nie weźmie udziału w 🇦🇹 Eurowizji 2026|url=https://escspot.pl/2025/12/01/exclusive-macedonia-polnocna-na-pewno-nie-wezmie-udzialu-eurowizja-2026/|access-date=2026-01-14|website=ESCSpot|language=pl-PL}}</ref> i Slovačka<ref>{{Citiranje weba|last=REFRESHER|title=Ani po 14 rokoch nebudeme súčasťou Eurovízie. Slovenská televízia má iné priority|url=https://refresher.sk/186444-Slovensko-sa-ani-v-roku-2026-nevrati-do-Eurovizie-STVR-vysvetluje-dovody-a-pripusta-mozny-navrat-v-buducnosti|access-date=2026-01-14|website=refresher.sk|language=sk}}</ref> potvrdile su da neće sudjelovati prije objave popisa sudionika od strane EBU-a. '''Sljedeće zemlje dale su druge izjave u vezi mogućeg sudjelovanja 2026.:''' * {{Z+X|KAN}} – 4. studenog 2025. kanadska je vlada u svom federalnom proračunu za 2025. predložila suradnju s nacionalnim emiterom, Canadian Broadcasting Corporation (CBC/Radio-Canada), radi organizacije kanadskog nastupa na natjecanju,<ref>{{Citiranje weba|title=Chapter 3: Empowering Canadians {{!}} Budget 2025|url=https://budget.canada.ca/2025/report-rapport/chap3-en.html|access-date=2026-01-14|website=budget.canada.ca}}</ref> uz podršku premijera Marka Carneyja.<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2025-11-06|title=🇨🇦 Canada: Prime Minister Mark Carney Involved in Push for Eurovision Participation|url=https://eurovoix.com/2025/11/06/prime-minister-mark-carney-involved-push-for-eurovision-participation/|access-date=2026-01-14|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> Kao pridruženi član EBU-a, CBC bi trebao poziv referentne skupine natjecanja kako bi sudjelovao. * {{Z+X|KAZ}} – 8. srpnja 2025. predsjednik upravnog odbora Khabar Agency, Kemelbek Oishybayev, izjavio je da je na općoj skupštini EBU-a ranije tog mjeseca predložio generalnom direktoru EBU-a Noelu Curranu da pozove Kazahstan na natjecanje, a Curran mu je navodno obećao da će se pitanje razmotriti na sljedećem sastanku EBU-a.<ref>{{Citiranje weba|last=Ignatiuk|first=Szymon|date=2025-07-08|title=EBU rozważy potencjalny debiut 🇰🇿 Kazachstanu na 🇦🇹 Eurowizji 2026!|url=https://escspot.pl/2025/07/08/ebu-rozwazy-potencjalny-debiut-kazachstanu-na-eurowizji-2026/|access-date=2026-01-14|website=ESCSpot|language=pl-PL}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-07-09|title=Eurovision 2026: in discussione il debutto del Kazakistan per l'edizione 70|url=https://www.eurofestivalnews.com/2025/07/09/eurovision-2026-in-discussione-il-debutto-del-kazakistan-per-ledizione-70/|access-date=2026-01-14|language=it-IT}}</ref> U studenom 2025. Ministarstvo kulture i informiranja Kazahstana izjavilo je da će EBU razmotriti sudjelovanje Kazahstana početkom 2026.<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2025-11-29|title=🇰🇿 Kazakhstan: EBU to Consider Eurovision Participation in Early 2026|url=https://eurovoix.com/2025/11/29/kazakhstan-ebu-to-consider-eurovision-participation-in-early-2026/|access-date=2026-01-14|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> == Bilješke == {{Notelist}} == Izvori == {{Izvori}} {{Pjesma Eurovizije}} == Vanjske poveznice == * [https://eurovision.tv eurovision.tv], službena stranica [[Kategorija:Izbori za pjesmu Eurovizije]] [[Kategorija:Manifestacije u Austriji]] 5r1yq1bp932daxt8g4rpv0cj63lxi3c 0 785713 7631629 7421160 2026-11-06T18:46:17Z Zeljko 1196 /* Bibliografija */ 7631629 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Delphinium_nuttallianum_15498.JPG|mini|desno|300px|Cvat ''[[Delphinium nuttallianum]]''. Svaki cvijet se drži na peteljci duljine od jednog do nekoliko centimetara.]] [[Datoteka:Mature_flower_diagram.svg|mini|desno|300px|Dijagram dijelova cvijeta]] U botanici, '''cvjetna peteljka''' ili '''pedicel''' je stabljika koja pričvršćuje jedan [[cvijet]] za [[cvat]]. Takvi cvatovi se opisuju kao '''pedicelarni'''. == Opis == Pedicel se odnosi na strukturu koja povezuje jedan cvijet s njegovim cvatom.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hickey, M.|title=The Cambridge Illustrated Glossary of Botanical Terms|last2=King, C.|publisher=Cambridge University Press|year=2001}}</ref> U nedostatku pedicela, cvjetovi se opisuju kao [[Sesilnost (botanika)|sesilni]]. Pedicel se također nanosi na peteljku [[Fruktifikacija|fruktifikacije]]. Riječ "pedicel" potječe od latinske riječi ''pediculus'', što znači "malo stopalo".<ref>{{Citiranje knjige|last=Walter William Skeat|url=https://archive.org/details/etymologicaldict00skea_1|title=An Etymological Dictionary of the English Language|publisher=Clarendon Press|year=1898|isbn=978-0-19-863104-0|edition=3|page=[https://archive.org/details/etymologicaldict00skea_1/page/430 430]}}</ref> Stabljika ili grana s glavne stabljike cvata koja drži skupinu pedicela naziva se [[peteljka (botanika)|peteljka]].<ref>{{Citiranje knjige|title=The Fundamentals of Horticulture: Theory and Practice|publisher=Cambridge University Press|year=2014|isbn=9781107782549|editor-last=Chris Bird|page=136}}</ref> Pedicel može biti povezan s [[Brakteja|braktejom]] ili braktejama. {{Sfn|EB|2019}} Cvjetna peteljka povezuje pojedini cvijet s glavnom stabljikom ili s granom [[cvat]]a. Ona ima važnu ulogu u pravilnom položaju cvijeta, omogućujući mu bolju izloženost svjetlu i oprašivačima. Građena je od provodnih i potpornih tkiva koja prenose vodu i hranjive tvari do cvijeta. Dužina i oblik cvjetne peteljke mogu se znatno razlikovati – kod nekih biljaka je duga i tanka, dok je kod drugih vrlo kratka ili čak potpuno odsutna (tada se cvijet naziva sjedeći). Cvjetna peteljka također može biti glatka ili prekrivena dlačicama, a njezina čvrstoća i elastičnost pomažu cvijetu da izdrži vjetar i druge vanjske utjecaje. Kod nekih vrsta omogućuje i pokretanje cvijeta, primjerice okretanje prema suncu ili oprašivačima. U cvatovima (skupinama cvjetova), svaka pojedina cvjetna peteljka može biti različite duljine, što utječe na izgled i raspored cvjetova. Osim toga, peteljka može imati i dodatne strukture poput pricvjetnih listova. Ukratko, cvjetna peteljka nije samo “držač” cvijeta, već aktivan dio koji sudjeluje u prehrani, zaštiti i uspješnom razmnožavanju biljke. == U uzgoju == Kod vrsta [[Tikva|tikvi]] za [[Noć vještica]], oblik stabljike dobio je posebnu pozornost jer uzgajatelji biljaka pokušavaju optimizirati veličinu i oblik stabljike za najbolji "poklopac" za [[jack-o'-lantern]]". == Galerija == <gallery mode="packed" heights="150px"> Datoteka:Asclepias_amplexicaulis.jpg|alt=Long pedicels of clasping milkweed with a single peduncle| Dugi pediceli ''[[Asclepias amplexicaulis]]'' s jednom peteljkom Datoteka:314_Prunus_avium.jpg|Pediceli trešnje u cvijetu i plodu (crtež) Datoteka:Cvjetovi trešnje lyonske.JPG|Pediceli trešnje u cvijetu (fotografija) Datoteka:Cucurbita_pedicel_of_mature_fruit_farmersmarket09093.jpg| Pedicel bundeve </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Bibliografija == {{refbegin}} * {{cite encyclopedia |title= Pedicel: Plant part |url=https://www.britannica.com/science/pedicel-plant-part |publisher=[[Encyclopædia Britannica]] |access-date=30 June 2019 |ref={{harvid|EB|2019}}}} {{refend}} [[Kategorija:Cvijet]] [[Kategorija:Morfologija biljaka]] iexw7ts7m69dm9silgnztkfaur00fi6 0 785886 7631677 7225270 2026-11-06T20:52:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631677 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Nježni ostak'' | slika = Sonchus tenerrimus (Gruissan-12).JPG | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | subfamilia = [[Cichorioideae]] | tribus = [[Cichorieae]] | subtribus = [[Hyoseridinae]] | genus = '''''[[Sonchus]]''''' | species = ''S. tenerrimus'' | dvoimeno = ''Sonchus tenerrimus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] 1753 not Schur 1866 | FCD = 10324 | sinonimi_ref = <ref>[http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/gcc-143052 The Plant List, ''Sonchus tenerrimus'' L. ]</ref> | sinonimi = {{collapsible list|bullets = true |''Sonchus arborescens'' <small>Salzm. ex Ball</small> |''Sonchus charmelii'' <small>Sennen & Mauricio</small> |''Sonchus dianae'' <small>Lacaita ex Willk.</small> |''Sonchus italicus'' <small>Spreng.</small> |''Sonchus pectinatus'' <small>DC.</small> |''Sonchus perennis'' <small>(Lange) A.W.Hill</small> |''Sonchus septenensis'' <small>Gand.</small> |''Sonchus tener'' <small>Salisb.</small> |''Sonchus tenuifolius'' <small>Nutt.</small> |''Sonchus zollikoferioides'' <small>Rouy</small> }}}} [[Datoteka:Lletsó_Sonchus_tenerrimus.JPG|lijevo|mini|300px|''Sonchus tenerrimus'']] '''''Nježni ostak''''' ({{lat.|Sonchus tenerrimus}}) je vrsta cvjetnice iz porodice [[Glavočike|glavočika]] (''Asteraceae'').<ref>{{PLANTS|id=SOTE3|taxon=Sonchus tenerrimus|accessdate=19 November 2015}}</ref> Porijeklom je iz [[Sredozemlje|sredozemnih]] krajeva južne Europe, sjeverne Afrike i Bliskog istoka.<ref>[http://luirig.altervista.org/flora/taxa/index1.php?scientific-name=sonchus+tenerrimus Altervista Flora Italiana, ''Sonchus tenerrimus'' L.] includes photos and European distribution map</ref> Pronađen je i na nekoliko drugih lokacija diljem svijeta, povijesno gledano u vezi s brodskim [[Balast|balastom]] u obalnim krajevima. Naturaliziran je na nekoliko mjesta, kao što su [[Kalifornija]] u Sjedinjenim Državama i [[Baja California]] u Meksiku.<ref name="x2">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=250005043 Flora of North America, ''Sonchus tenerrimus'' Linnaeus, 1753. Slender sow-thistle ]</ref><ref>Shreve, F. & I. L. Wiggins. 1964. Vegetation and Flora of the Sonoran Desert. Stanford University Press, Stanford.</ref><ref>[http://www.calflora.org/cgi-bin/species_query.cgi?where-calrecnum=7683 Calflora taxon report, ''Sonchus tenerrimus'' L., slender sow thistle, slender sowthistle ]</ref> ''Sonchus tenerrimus'' je jednogodišnja ili višegodišnja biljka koja ima vitku, razgranatu stabljiku visoku do oko 80 cm. Listovi su duboko podijeljeni u mnogo različito oblikovanih režnjeva koji mogu imati nazubljene rubove ili manje režnjeve. [[Cvat]] nosi [[Cvjetna glavica|cvjetne glavice]] obložene žljezdanim, dlakavim do vunastim [[brakteja]]ma. Ispunjeni su brojnim žutim zrakastim cvjetićima, ali nemaju diskaste cvjetiće. Plod je [[orašica]] duga do centimetra, uključujući i [[Papus (botanika)|papus]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20190826075624/http://ucjeps.berkeley.edu/cgi-bin/get_JM_treatment.pl?609,1851,1855 Priručnik Sveučilišta Berkeley] * [http://calphotos.berkeley.edu/cgi/img_query?query_src=photos_index&where-taxon=Sonchus+tenerrimus Fotogalerija Sveučilišta Berkeley] * [http://www.tropicos.org/ImageFullView.aspx?imageid=100016100 Tropicos.org: Fotografije iz herbarija] [[Kategorija:Flora Malte]] [[Kategorija:Ostak]] 5oaz75aihcsi2f7lb24mbp0vz9scsu1 0 787545 7631626 7515993 2026-11-06T18:37:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631626 wikitext text/x-wiki [[slika:Lima Peru Chile Latam Airlines CC-BHB A320 Airbus (cropped).jpg|mini|desno|300px|Zrakoplov uključen u nesreću snimljen 2018., 4 godine prije nesreće]] Airbus A320neo, koji je [[18. studenog]] [[2022.]] poletio iz [[međunarodna zračna luka Jorge Chávez|međunarodne zračne luke Jorge Chávez]], sudario se s vatrogasnim vozilom koje je u tom trenutku prelazilo pistu. U nesreći su smrtno stradala dva vatrogasca, dok je treći preminuo nakon teških ozljeda sedam mjeseci poslije. Među putnicima i članovima posade ozlijeđeno je ukupno četrdeset osoba, četiri teško, a trideset i šest lakše<ref name="CIAA" /><ref name="AviationHerald">{{Citiranje weba|last=Hradecky|first=Simon|date=2022-11-18|title=Accident: LATAM Chile A20N at Lima on Nov 18th 2022, collision with fire truck on takeoff|url=https://avherald.com/h?article=5013c619&opt=0|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221126105112/http://avherald.com/h?article=5013c619&opt=0|archive-date=2022-11-26|access-date=2022-11-18|website=[[The Aviation Herald]]}}</ref>. Zrakoplov je pretrpio teška oštećenja i proglašen je totalnim gubitkom, što ga čini prvim izgubljenim trupom unutar [[Airbus A320neo|A320neo serije]]<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2022-11-20|title=Global Pilots on LATAM Airlines Flight 2213|url=https://www.ifalpa.org/news/global-pilots-on-latam-airlines-flight-2213/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127001849/https://www.ifalpa.org/news/global-pilots-on-latam-airlines-flight-2213/|archive-date=2022-11-27|access-date=2022-11-26|publisher=International Federation of Air Line Pilots' Associations|quote=The flight crew of LATAM 2213 were also placed under arrest and held in custody in Lima up until last night. The Federation considers this situation unacceptable. Holding individuals in custody who are already under intense psychological pressure due to an accident is extremely detrimental to flight safety and can only hinder the investigation... It may also lead the public to conclude that the accident resulted from the flight crew’s intentional acts, rather than technical issues or a string of errors originating from multiple factors.}}</ref>. Let LATAM Airlines Perú broj 2213 bio je redovni domaći putnički let na relaciji [[Lima]] – [[Juliaca]]. == Nesreća == U trenutku kada je let LATAM Airlines Perú broj 2213 trebao započeti putovanje iz međunarodne zračne luke Jorge Chávez u Limi prema međunarodnoj zračnoj luci [[međunarodna zračna luka Inca Manco Cápac|Inca Manco Cápac]] u Juliaci, vremenski uvjeti na aerodromu bili su povoljni. Izvještaji su navodili južni vjetar brzine 10 čvorova (19 km/h; 12 mph), vidljivost od najmanje 10 km (5,4 nmi; 6,2 mi) i sloj prekinutih oblaka na visini od 2.100 stopa (640 metara)<ref>{{Citiranje weba|title=Accident to the Airbus A320 registered CC-BHB operated by Latam on 18/11/2022 at Lima|url=https://bea.aero/en/investigation-reports/notified-events/detail/accident-to-the-airbus-a320-registered-cc-bhb-operated-by-latam-on-18-11-2022-at-lima/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221128005842/https://bea.aero/en/investigation-reports/notified-events/detail/accident-to-the-airbus-a320-registered-cc-bhb-operated-by-latam-on-18-11-2022-at-lima/|archive-date=2022-11-28|access-date=2022-11-27|website=bea.aero|publisher=Bureau of Enquiry and Analysis for Civil Aviation Safety}}</ref>. Planirano je da zrakoplov poleti u 14:55 po lokalnom vremenu ([[PET]]), odnosno u 19:55 UTC, a dolazak u Juliacu bio je predviđen za 16:30 PET (21:30 [[UTC]]<ref name=":1">{{Citiranje novina|last=|first=|date=2023-06-17|title=Falleció bombero que quedó grave tras accidente en el Aeropuerto Jorge Chávez|language=es|trans-title=Firefighter who was seriously injured after an accident at the Jorge Chávez Airport died|work=El Comercio|url=https://elcomercio.pe/lima/sucesos/manuel-villanueva-alarcon-fallecio-bombero-que-quedo-grave-tras-accidente-en-el-aeropuerto-jorge-chavez-video-latam-hospital-sabogal-accidente-ultimas-noticia/|url-status=live|access-date=2023-07-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20230712113814/https://elcomercio.pe/lima/sucesos/manuel-villanueva-alarcon-fallecio-bombero-que-quedo-grave-tras-accidente-en-el-aeropuerto-jorge-chavez-video-latam-hospital-sabogal-accidente-ultimas-noticia/|archive-date=2023-07-12}}</ref>). U 15:11 zrakoplov je krenuo s polijetanjem na pisti 16. Dok je ubrzavao, nekoliko vatrogasnih vozila i zrakoplovnih helikoptera uključeno u planiranu vježbu hitnih slučajeva neočekivano je prešlo pistu ispred njega<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-11-19|title=Accidente en aeropuerto Jorge Chávez: caja negra de avión Latam se llevará a Francia para investigaciones|trans-title=Accident at Jorge Chávez airport: black box of Latam plane will be taken to France for investigations|url=https://larepublica.pe/sociedad/2022/11/19/accidente-en-aeropuerto-jorge-chavez-caja-negra-de-avion-latam-se-llevara-a-francia-para-investigaciones-mtc-corpac-lap/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221207072249/https://larepublica.pe/sociedad/2022/11/19/accidente-en-aeropuerto-jorge-chavez-caja-negra-de-avion-latam-se-llevara-a-francia-para-investigaciones-mtc-corpac-lap/|archive-date=2022-12-07|access-date=2022-11-27|website=larepublica.pe|language=es}}</ref>. Piloti su pokušali prekinuti polijetanje kako bi izbjegli sudar<ref name=":1" />, no unatoč tome došlo je do udara u jedno vatrogasno vozilo, koje se u tom trenutku također pokušavalo izmaknuti. Na snimci objavljenoj na društvenim mrežama zabilježen je trenutak sudara – desni motor se odvojio, a desni stajni trap urušio<ref name=":1" />. Drugi video prikazuje kako se zrakoplov, dok je klizio pistom, prevrnuo na desnu stranu i zapalio nakon zaustavljanja<ref name="ASN">{{Citiranje weba|last=Ranter|first=Harro|title=ASN Aircraft accident Airbus A320-271N CC-BHB Lima-Jorge Chávez International Airport (LIM)|url=https://aviation-safety.net/database/record.php?id=20221118-1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221119071046/https://aviation-safety.net/database/record.php?id=20221118-1|archive-date=2022-11-19|access-date=2022-11-18|website=aviation-safety.net}}</ref>. Letjelica se zaustavila 2.500 metara (8.200 ft) dalje niz pistu<ref name=":1" />. Fotografije s mjesta nesreće prikazuju potpuno uništeno vatrogasno vozilo i zrakoplov koji se naslanjao na desno krilo, s vidljivim oštećenjima stražnjeg dijela trupa uzrokovanima požarom<ref name=":1" />. == Pozadina == === Zrakoplov === [[Airbus A320neo|Airbus A320-271N]] koji je sudjelovao u nesreći bio je registriran kao CC-BHB, s [[tvornički broj|tvorničkim brojem]] 7864, star pet godina. U flotu [[LATAM Airlines|LATAM Chile]] pridružio se u studenom 2017., a pogon su mu osiguravala dva motora tipa [[Pratt & Whitney PW1000G|Pratt & Whitney PW1127G]]. Zrakoplov je pretrpio štetu koja se nije mogla popraviti te je nakon nesreće otpisan. Time je postao prvi zrakoplov tipa A320neo koji je izgubljen. === Posada === [[Prvi časnik]] imao je 30 godina i ukupno 3390 sati leta, od kojih je 583 sati proveo leteći na zrakoplovima iz serije Airbus A320. Kapetan je imao 35 godina, a iza sebe 8229 sati leta, uključujući 3115 sati na modelima Airbus A320. == Posljedice == Zbog nesreće, sve aktivnosti na aerodromu bile su zaustavljene do 20. studenog, prema odluci Lima Airport Partners. Piloti su nakon nesreće uhićeni i zadržani u pritvoru na 24 sata, što je izazvalo reakciju [[Međunarodna federacija udruga pilota zračnih linija|Međunarodne federacije udruga pilota zračnih linija]] (IFALPA). Organizacija je osudila potez peruanske vlade, navodeći da je takvo postupanje u suprotnosti sa smjernicama [[Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva|Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva]]. U izjavi su poručili kako ovakva uhićenja ozbiljno ugrožavaju sigurnost leta te da mogu otežati samu istragu. Također su upozorili da pritvaranje pilota može stvoriti pogrešan dojam u javnosti – da su piloti odgovorni za nesreću, umjesto da se razmotri mogućnost tehničkih problema ili lančanih propusta izazvanih nizom čimbenika. Posadi LATAM-ovog zrakoplova kontrola zračnog prometa izdala je odobrenje za polijetanje, dok je istovremeno uprava zračne luke u Limi u suradnji s Upravom za zračni promet koordinirala vježbu za hitne slučajeve. Vježba je službeno započela u 15:10 po lokalnom vremenu, a samo minutu kasnije, u 15:11, zrakoplov LATAM-a udario je u vatrogasno vozilo. Kontrola zračnog prometa je potvrdila početak vježbe, no spasilački tim, prema svemu sudeći, bio je uvjeren da njihovo odobrenje uključuje i prelazak aktivne piste, što zapravo nije bilo dopušteno. Manuel Villanueva, jedini član tročlane vatrogasne ekipe koji je preživio nesreću, preminuo je od zadobivenih ozljeda 17. lipnja 2023., čime je postao treća žrtva te tragedije. == Istraga == Istragu nesreće vodila je Komisija za istraživanje zrakoplovnih nesreća (CIAA), uz podršku Francuskog ureda za istragu i analizu sigurnosti civilnog zrakoplovstva (BEA). Iako je prvotno bilo planirano da se crne kutije pošalju u Francusku na analizu, one su na kraju završile u brazilskom Centru za istraživanje i sprječavanje zrakoplovnih nesreća (CENIPA).<ref name="CIAA">{{Citiranje weba|date=September 2023|title=INFORME FINAL ACCIDENTE DE AVIACIÓN N° 008-2022|trans-title=FINAL AVIATION ACCIDENT REPORT N° 008-2022|url=https://cdn.www.gob.pe/uploads/document/file/5209692/INFORME%20FINAL%20ACCIDENTE%20DE%20AVIACI%C3%93N%20N%C2%B0%20008-2022.pdf?v=1696022058|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240207210016/https://cdn.www.gob.pe/uploads/document/file/5209692/INFORME%20FINAL%20ACCIDENTE%20DE%20AVIACI%C3%93N%20N%C2%B0%20008-2022.pdf?v=1696022058|archive-date=2024-02-07|access-date=2023-10-02|publisher=Commission for the Investigation of Aviation Accidents|language=es}}</ref> Dana 2. listopada 2023<ref name=":1" />. CIAA je objavila završno izvješće u kojem je utvrđeno da je glavni uzrok nesreće bio ulazak vatrogasnog vozila na pistu bez prethodnog odobrenja. Izvješće je također istaknulo da je Peruanska korporacija za komercijalne zračne luke i zrakoplovstvo (CORPAC) neadekvatno isplanirala vježbu za hitne slučajeve, a koordinacija s aerodromskim osobljem bila je slaba. Kontrolori leta obaviješteni su o vježbi tek oko sat vremena prije njezina početka, što je dovelo do nedostatka ključnih informacija. Dodatno, komunikacija između hitnih službi i kontrole leta odvijala se uz upotrebu nestandardne terminologije. U izvješću su navedeni i drugi čimbenici koji su dodatno doprinijeli nesreći<ref name=":0" />. == Povezani članci == * Popis nesreća i incidenata koji uključuju komercijalne zrakoplove * [[Antonov An-26|Pad Antonova An-26 tvrtke Supreme Airlines u Južnom Sudanu 2017.]] * Let 650 tvrtke Ozark Air Lines – Pri slijetanju je udario u ralicu za snijeg, teško oštetivši zrakoplov. * Let Aeroflota 3352 – Udario je u vozila za održavanje prilikom slijetanja, što je rezultiralo nesrećom. * Let 2605 tvrtke Western Airlines – Pri slijetanju je udario u opremu za izgradnju piste, što je rezultiralo nesrećom. * Let Singapore Airlinesa 006 – Udario je u opremu za izgradnju piste prilikom polijetanja, što je rezultiralo nesrećom. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Zrakoplovne nesreće]] [[Kategorija:Povijest Perua]] [[Kategorija:Prometni sudari]] gh9h6vmts9fhym5hxyy827cc30v4zlw 0 789721 7631801 7257476 2026-11-07T03:56:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631801 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Ottawan | Img = Ottawan in Moscow.jpg | Img_capt = Nastup 2008. u Moskvi | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1979.]] | Mjesto = | Prebivalište = | Žanr = [[eurodisco]] | Djelatno_razdoblje = 1979. – | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = Patrick Jean-Baptiste | Bivši članovi = Annette Eltice | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Ottawan''' je francuski pop duo. Osnovali su ga 1979. glazbeni producenti Daniel Vangarde i Jean Kluger, a predvodili pjevač [[Patrick Jean-Baptiste]], podrijetlom s [[Gvadalupa|Guadeloupea]], i pjevačica [[Annette Eltice]].<ref name="All">{{Citiranje weba|last=German|first=Yuri|title=Ottawan &#124; Biography & History|url=https://www.allmusic.com/artist/ottawan-mn0000416210/biography|publisher=[[AllMusic]]}}</ref><ref name="Ottawan official">{{Citiranje weba|title=Biography|url=https://ottawan.net/biography.html|access-date=3 December 2021|publisher=Ottawan Official Website|archive-url=https://web.archive.org/web/20260219213901/https://ottawan.net/biography.html|archive-date=19. veljače 2026.|url-status=dead}}</ref> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] imali su dva hita: debitantski singl „DISCO” koji je dosegao 2. mjesto u rujnu 1980., te „Hands Up (Give Me Your Heart)” koji je dosegao 3. mjesto godinu dana kasnije.<ref name="UK">{{Citiranje weba|title=Artists|url=https://www.officialcharts.com/search/artists/ottawan/|website=Officialcharts.com}}</ref> Isti je singl na Novom Zelandu tijekom 1982. dosegao 1. mjesto na kojem je ostao osam tjedana.<ref>{{Citiranje weba|title=Ottawan – Hands Up (Give Me Your Heart)|url=https://charts.nz/showitem.asp?interpret=Ottawan&titel=Hands+Up+(Give+Me+Your+Heart)&cat=s|website=Charts.nz}}</ref> Duo je snimao na francuskom i engleskom jeziku. == Studijski albumi == * ''D.I.S.C.O.'' (1980.) * ''2'' (1981.) == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Službena|https://www.ottawan-disco.com/}} [[Kategorija:Francuski glazbeni sastavi]] 2ob6mrha5xt0ytgvjbc6cb8cqu9k03p 0 790425 7631621 7266164 2026-11-06T18:26:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.7) 7631621 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Nepalci | slika = [[Datoteka:Map of the Nepali Diaspora in the World.svg|200px]] | opis slike = {{Legenda|#000000|Nepal}} {{Legenda|#6b1410|> 1.000.000}} {{Legenda|#ba2219|> 100.000}} {{Legenda|#e74f47|> 10.000}} {{Legenda|#ef8a85|> 1.000}} | populacija = 30 do 35 milijuna | regije = | regija1 = {{Z+X|NEP}} | pop1 = 29 milijuna | ref1 = (2021.)<ref>{{cite report |date=2021 |title=National Population and Housing Census 2021, Caste/Ethnicity Report |author=National Statistics Office |work=Government of Nepal |url=https://censusnepal.cbs.gov.np/results/downloads/caste-ethnicity}}</ref> | regija2 = {{Z+X|IND}} | pop2 = 720 892 | ref2 = (2011.)<ref>{{cite news|url=https://kathmandupost.com/opinion/2016/01/28/counting-heads-20160128081012|title=Counting heads|work=The Kathmandu Post|first=Deepak|last=Thapa|date=28 January 2018|access-date=20 April 2020}}</ref> }} '''Nepalci''' ([[Nepalski jezik|nep.]] नेपाली जनता) su, prema nepalskom zakonu o državljanstvu, građani sa stalnim boravkom u [[Nepal|Nepalu]]. Izraz ''Nepalac'' strogo se odnosi na ''[[nacionalnost]]'' odnosno nepalske državljane. Osobe bez nepalskog državljanstva s korijenima u [[Nepal|Nepalu]] (poput nepalskih Australaca), koje vladaju [[Nepalski jezik|nepalskim jezikom]] ili bilo kojim drugi od ostalih 128 nepalskih jezika, zakon naziva ''strancima koji govore nepalski'' (nep. नेपाली भाषी विदेशी). Izraz ''Nepalac'' se također ne koristi za osobe koje nisu državljani Nepala, osobe s dvojnim državljanstvom ili iseljenike.<ref name="nrnact">{{Citiranje weba|title=Non-resident Nepali Act, 2064|url=https://www.lawcommission.gov.np/en/archives/category/documents/prevailing-law/statutes-acts/non-resident-nepali-act-2064|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211110041458/https://www.lawcommission.gov.np/en/archives/category/documents/prevailing-law/statutes-acts/non-resident-nepali-act-2064|archive-date=10 November 2021|access-date=10 November 2021|website=Nepal Law Commission}}</ref> Nepal je multikulturalna i višenarodna zemlja. Pokrajina Bagmati je najgušće naseljena nepalska pokrajina, u njoj živi otprilike 20,97 % stanovništva Nepala.<ref name="2011NepalCensus">{{Citiranje weba|date=November 2012|title=National Population and Housing Census 2011|url=http://cbs.gov.np/wp-content/uploads/2012/11/VDC_Municipality.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731124937/http://cbs.gov.np/wp-content/uploads/2012/11/VDC_Municipality.pdf|archive-date=31 July 2013|website=Central Bureau of Statistics}}</ref><ref name="cia">{{Citiranje weba|title=Nepalese peoples and nationality law|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/nepal/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109075733/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/nepal/|archive-date=9 January 2021|access-date=24 January 2021|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref> == Nepalsko iseljeništvo == '''Nepalsko iseljeništvo''' čine Nepalci koji žive u inozemstvu.<ref>{{Citiranje weba|title=Non Resident Nepali (NRN) ID|url=https://us.nepalembassy.gov.np/nrn-id/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20211110041501/https://us.nepalembassy.gov.np/nrn-id/|archive-date=10 November 2021|access-date=10 November 2021|website=Embassy of Nepal, USA}}</ref> ''Zakon o nepalskim iseljenicima'' u Nepalu definira nerezidentnog Nepalca kao nekoga tko je strani državljanin nepalskog podrijetla, uključujući nepalske državljane s boravkom u inozemstvu.<ref name="nrnact"/> == Vidi još == * [[Nepal]] * [[Nepalski jezik]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Etničke grupe Nepala]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (portugalski)]] ttntexcby6srhhknc6cfz85fn6bo4qv 0 792314 7631663 7602521 2026-11-06T20:23:12Z Flamingounicorn 243866 7631663 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #db008e | slika = Visok potencijal logo.png | natpis_pod_slikom = Hrvatski logotip serije na platformi [[Disney+]] | žanr = [[kriminalistika]] | scenarist = | redatelj = | glumci = [[Kaitlin Olson]]<br>[[Daniel Sunjata]]<br>[[Javicia Leslie]]<br>[[Deniz Akdeniz]]<br>[[Amirah J]]<br>[[Matthew Lamb]]<br>[[Judy Reyes]] | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = 31 | popis_epizoda = Popis epizoda serije Visok potencijal | producent = | izvršni_producent = | trajanje_epizode = | tv_kuća = [[ABC]] | početak_serije = {{premijera|17|9|2024}} | kraj_serije = | u_hrv = [[Star Life]] | početak_serije_hrv = {{premijera|17|9|2025}} | kraj_serije_hrv = | web_stranica = https://abc.com/show/a9a37c58-9d88-452f-9ac6-0a95e5a4176e | imdb_id = 22091076 | povezano = [[IQ 160]] }}'''''Visok potencijal''''' ({{eng.|High Potential}}) je [[SAD|američka]] [[kriminalistika|kriminalistička]] [[televizijska serija]] koja se prikazuje na [[ABC]]-u od 17. rujna 2024. Temeljena na [[Francuska|francusko]]-[[Belgija|belgijskoj]] seriji ''HPI'', serija prati [[inteligencija|intelektualno]] nadarenu Morgan Gillory ([[Kaitlin Olson]]), koja policijskoj upravi [[Los Angeles]]a pomaže u rješavanju zločina. ABC je u ožujku 2026. obnovio seriju za treću sezonu, koja će s prikazivanjem započeti [[5. siječnja]] [[2027.]] godine.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.thewrap.com/creative-content/tv-shows/high-potential-renewed-season-3-showrunner-exits/|title=‘High Potential’ Renewed for Season 3, Showrunner Todd Harthan Exits|date=5. ožujka 2026.|language=en|access-date=19. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260521165103/https://www.thewrap.com/creative-content/tv-shows/high-potential-renewed-season-3-showrunner-exits/|archive-date=21. svibnja 2026.}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://thetab.com/filmshrine/2026/08/17/theres-actually-a-very-good-reason-why-high-potential-season-three-is-delayed-until-2027|title=There’s actually a very good reason why High Potential season three is delayed until 2027|date=17. kolovoza 2026.|access-date=19. kolovoza 2026.|language=en|website=thetab.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260819091608/https://thetab.com/filmshrine/2026/08/17/theres-actually-a-very-good-reason-why-high-potential-season-three-is-delayed-until-2027/|archive-date=19. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://variety.com/2026/tv/news/abc-high-potential-season-3-the-bachelor-30-premiere-dates-1236941377/|title=ABC Schedule: ‘High Potential’ Season 3 Sets January Premiere, ‘The Bachelor’ Season 30 Launches in March and More|date=6. studenoga 2026.|access-date=6. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261106193703/https://variety.com/2026/tv/news/abc-high-potential-season-3-the-bachelor-30-premiere-dates-1236941377/|archive-date=6. studenoga 2026.|publisher=[[Variety]]|website=variety.com|first=Selome|last=Hailu|language=en}}</ref> Serija je u Hrvatskoj dostupna na platformi [[Disney+]], a televizijsko prikazivanje je započelo [[17. rujna]] [[2025.]] na kanalu [[Star Life]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.starchannel-hr.com/serije/starlife/visok-potencijal|title=Visok potencijal - Početna stranica - STAR Channel|access-date=10. rujna 2025.|publisher=[[Star Channel]]|website=starchannel-hr.com|archive-date=10. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250910094752/https://www.starchannel-hr.com/serije/starlife/visok-potencijal|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a375494/Prva-sezona-kriminalisticke-serije-Visok-potencijal-stize-na-STAR-Life.html|title=Prva sezona kriminalističke serije 'Visok potencijal' stiže na STAR Life|website=story.hr|access-date=19. rujna 2025.|date=18. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250919192804/https://story.hr/Celebrity/a375494/Prva-sezona-kriminalisticke-serije-Visok-potencijal-stize-na-STAR-Life.html|archive-date=19. rujna 2025.}}</ref> ==Premisa== Morgan je samohrana majka troje djece koja radi kao čistačica u policijskoj postaji [[Los Angeles]]a. Njezini kolege uskoro prepoznaju njezinu iznimnu [[inteligencija|inteligenciju]] i sposobnost rješavanja problema. Zbog toga je uključuju u istražiteljski tim, a nakon što riješi svoj prvi slučaj, postaje savjetnica u Odjelu za teške [[kriminal|zločine]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.journal.hr/kultura/film-kazaliste-tv/high-potential/|title=Pronašli smo sjajan spoj kriminalističke i humoristične serije. Gledamo ju ovaj vikend|date=1. veljače 2025.|access-date=27. lipnja 2025.|website=journal.hr|first=Martina|last=Petrović}}</ref><ref name="tvprofil">{{citiranje weba|url=https://tvprofil.com/serije/23236141/visok-potencijal|title=High Potential - Serije - TvProfil|access-date=19. kolovoza 2026.|url-status=dead}}</ref> ==Uloge== * [[Kaitlin Olson]] kao Morgan Gillory, samohrana majka troje djece i s [[kvocijent inteligencije|kvocijenom inteligencije]] 160 i širokim znanjem, Morgan radi kao čistačica u LAPD-u sve dok joj Selena ne ponudi posao konzultantice. * [[Daniel Sunjata]] kao Adam Karadec, detektiv koji isprva sumnja da bi Morgan mogla biti od koristi LAPD-u, ali kasnije postaje njezin predani partner. * Javicia Leslie kao Daphne Forrester * Deniz Akdeniz kao Lev "Oz" Özdil * Amirah J kao Ava Gillory, Morganina buntovna tinejdžerska kći, čiji je otac Roman nestao petnaest godina prije početka serije. * Matthew Lamb kao Elliot Radovic * Judy Reyes kao Selena Soto * Steve Howey kao Jesse Wagner (2. sezona)<ref>{{citiranje weba|url=https://deadline.com/2025/06/steve-howey-high-potential-captain-jesse-wagner-season-2-1236443710|title=‘High Potential’ Adds Steve Howey As Series Regular For Season 2|date=26. lipnja 2025.|access-date=10. rujna 2025.|website=deadline.com}}</ref> ==Pregled serije== {{glavni|Popis epizoda serije Visok potencijal}} {{:Popis epizoda serije Visok potencijal}} ==Vidi još== *''[[IQ 160]]'', hrvatska inačica iste serije ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *{{službena|https://abc.com/show/a9a37c58-9d88-452f-9ac6-0a95e5a4176e}} *{{službena|https://www.starchannel-hr.com/serije/starlife/visok-potencijal}} na ''starchannel-hr.com'' *{{imdb|id=22091076|naslov=Visok potencijal}} {{Televizijski program na ABC-u}} [[Kategorija:Televizijski program na ABC-u]] [[Kategorija:Američke kriminalističke televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] i05sbbgp5f065y2wciqdo4q9na17tbp 10 793057 7631820 7627751 2026-11-07T06:25:06Z Flamingounicorn 243866 7631820 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Televizijski program na ABC-u | naslov = Televizijski program na [[ABC]]-u | slika = [[Datoteka:ABC-2021-LOGO.svg|110px]] | parni-style = color: black; background:transparent; | neparni-style = color: black; background:transparent; |bodyclass=hlist | grupa1 = 1980-ih | popis1 = * ''[[Dinastija (televizijska serija)|Dinastija]]'' * ''[[Pod istim krovom]]'' | grupa2 = 1990-ih | popis2 = | grupa3 = 2000-ih | popis3 = * ''[[Izgubljeni]]'' * ''[[Kućanice]]'' * ''[[Moderna obitelj]]'' * ''[[Ružna Betty]]'' * ''[[Sredina (televizijska serija)|Sredina]]'' * ''[[Stažist (televizijska serija)|Stažist]]'' * ''[[Uvod u anatomiju]]'' | grupa4 = 2010-ih | popis4 = * ''[[Američki Idol]]'' * ''[[Kako se izvući s ubojstvom]]'' * ''[[Novak (televizijska serija)|Novak]]'' * ''[[The Good Doctor (televizijska serija)|The Good Doctor]]'' | grupa5 = 2020-ih | popis5 = * ''[[Abbott Elementary]]'' * ''[[Novakinja: Federalni agenti]]'' * ''[[R.J. Decker]]'' * ''[[Shifting Gears]]'' * ''[[Will Trent]]'' * ''[[Visok potencijal]]'' }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Predlošci televizijskih programa po mreži ili platformi|ABC]] </noinclude> gaiz55rwzdv1t5qouygfx198wd73zd0 10 793982 7631813 7304861 2026-11-07T05:33:29Z Akul59 213610 links 7631813 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Okrug Trnava | naslov = [[Okrug Trnava]] | slika = | iznad = | grupa1 = '''Gradovi''' | popis1 = '''[[Trnava (Slovačka)|Trnava]]''' | grupa2 = '''Naseljena mjesta''' | popis2 = [[Biely Kostol]] {{·}} [[Bíňovce]] {{·}} [[Bohdanovce nad Trnavou]] {{·}} [[Boleráz]] {{·}} [[Borová (Trnava)|Borová]] {{·}} [[Brestovany]] {{·}} [[Bučany]] {{·}} [[Buková (Trnava)|Buková]] {{·}} [[Cífer]] {{·}} [[Dechtice]] {{·}} [[Dlhá]] {{·}} [[Dobrá Voda (Trnava)|Dobrá Voda]] {{·}} [[Dolná Krupá]] {{·}} [[Dolné Dubové]] {{·}} [[Dolné Lovčice]] {{·}} [[Dolné Orešany]] {{·}} [[Horná Krupá]] {{·}} [[Horné Dubové]] {{·}} [[Horné Orešany]] {{·}} [[Hrnčiarovce nad Parnou]] {{·}} [[Jaslovské Bohunice]] {{·}} [[Kátlovce]] {{·}} [[Košolná]] {{·}} [[Križovany nad Dudváhom]] {{·}} [[Lošonec]] {{·}} [[Majcichov]] {{·}} [[Malženice]] {{·}} [[Naháč]] {{·}} [[Opoj]] {{·}} [[Pavlice (Trnava)|Pavlice]] {{·}} [[Radošovce (Trnava)|Radošovce]] {{·}} [[Ružindol]] {{·}} [[Slovenská Nová Ves]] {{·}} [[Smolenice]] {{·}} [[Suchá nad Parnou]] {{·}} [[Šelpice]] {{·}} [[Špačince]] {{·}} [[Šúrovce]] {{·}} [[Trstín]] {{·}} [[Vlčkovce]] {{·}} [[Voderady]] {{·}} [[Zavar]] {{·}} [[Zeleneč]] {{·}} [[Zvončín]] | ispod = }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci slovačkih okruga]] </noinclude> bcx8lzg4fmwxkiwoes8vpqycpl29zky 8 799215 7631788 7364152 2026-11-07T02:28:53Z Ponor 38361 buggy 7631788 javascript text/javascript /* <nowiki> */ $(document).ready(function() { var VI_API = new mw.Api(); var VI_NUM_RESULTS = 20; var VI_TRANSLATIONS = { "en": { "label": "View", "description": "View images related to this article", "open": "Open", "close": "Close", "next": "Next Page", "previous": "Previous Page", "viewallNinVI": function(N) {return 'View all ' + N.toLocaleString() + ' images in View it!'}, "viewallN": function(N) {return 'View all ' + N.toLocaleString() + ' images'}, "scrollformore": 'Scroll to bottom to load more...', "clicktocopy": 'Click to copy thumbnail syntax', "fileprefix": 'File', "thumb": 'thumb', "insertcaption": 'Insert caption here.', }, "hr": { "label": "Galerija", "description": "Prikaži slike povezane s temom ovoga članka", "open": "Otvori", "close": "Zatvori", "next": "Sljedeća stranica", "previous": "Prethodna stranica", "viewallNinVI": function(N) {return 'Prikaži ' + N.toLocaleString() + ' ' + mw.language.convertPlural(N, ["sliku","slike","slika"]) + ' u View it!'}, "viewallN": function(N) {return 'Prikaži ' + N.toLocaleString() + ' ' + mw.language.convertPlural(N, ["sliku","slike","slika"])}, "scrollformore": 'Odite na dno za učitavanje više datoteka...', "clicktocopy": 'Pritisnite da biste kopirali kôd za umetanje slike', "fileprefix": 'Datoteka', "thumb": 'mini', "insertcaption": 'Ovdje unesite opis slike.', } }; var VI_LABEL = ''; var VI_DESCRIPTION = ''; var VI_SKIN = mw.config.get('skin'); var VI_PORTLET = 'p-views'; if (VI_SKIN === 'minerva') { VI_PORTLET = 'p-tb'; } var VI_LANG = mw.config.get('wgContentLanguage'); if (VI_LANG in VI_TRANSLATIONS) { VI_LABEL = VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['label'] ? VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['label'] : VI_TRANSLATIONS['en']['label']; VI_DESCRIPTION = VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['description'] ? VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['description'] : VI_TRANSLATIONS['en']['description']; VI_OPEN = VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['open'] ? VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['open'] : VI_TRANSLATIONS['en']['open']; VI_CLOSE = VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['close'] ? VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['close'] : VI_TRANSLATIONS['en']['close']; VI_NEXT = VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['next'] ? VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['next'] : VI_TRANSLATIONS['en']['next']; VI_PREVIOUS = VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['previous'] ? VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['previous'] : VI_TRANSLATIONS['en']['previous']; VI_VIEWALLNINVI = VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['viewallNinVI'] ? VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['viewallNinVI'] : VI_TRANSLATIONS['en']['viewallNinVI']; VI_VIEWALLN = VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['viewallN'] ? VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['viewallN'] : VI_TRANSLATIONS['en']['viewallN']; VI_SCROLLFORMORE = VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['scrollformore'] ? VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['scrollformore'] : VI_TRANSLATIONS['en']['scrollformore']; VI_CLICKTOCOPY = VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['clicktocopy'] ? VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['clicktocopy'] : VI_TRANSLATIONS['en']['clicktocopy']; VI_FILEPREFIX = VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['fileprefix'] ? VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['fileprefix'] : VI_TRANSLATIONS['en']['fileprefix']; VI_THUMB = VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['thumb'] ? VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['thumb'] : VI_TRANSLATIONS['en']['thumb']; VI_INSERTCAPTION = VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['insertcaption'] ? VI_TRANSLATIONS[VI_LANG]['insertcaption'] : VI_TRANSLATIONS['en']['insertcaption']; } else { VI_LABEL = VI_TRANSLATIONS['en']['label']; VI_DESCRIPTION = VI_TRANSLATIONS['en']['description']; VI_OPEN = VI_TRANSLATIONS['en']['open']; VI_CLOSE = VI_TRANSLATIONS['en']['close']; VI_NEXT = VI_TRANSLATIONS['en']['next']; VI_PREVIOUS = VI_TRANSLATIONS['en']['previous']; VI_VIEWALLNINVI = VI_TRANSLATIONS['en']['viewallNinVI']; VI_VIEWALLN = VI_TRANSLATIONS['en']['viewallN']; VI_SCROLLFORMORE = VI_TRANSLATIONS['en']['scrollformore']; VI_CLICKTOCOPY = VI_TRANSLATIONS['en']['clicktocopy']; VI_FILEPREFIX = VI_TRANSLATIONS['en']['fileprefix']; VI_THUMB = VI_TRANSLATIONS['en']['thumb']; VI_INSERTCAPTION = VI_TRANSLATIONS['en']['insertcaption']; } var VI_EMBEDDEDSTYLESHEET = '.view-it-control-container{display:none;}.action-edit .view-it-control-container,.ve-active .view-it-control-container, .wb-itempage .view-it-control-container{display:flex;}.ve-active #view-it-container{position:sticky;z-index:1;}.ve-active .skin-timeless #view-it-container{top:6.5em;}.ve-active .skin-vector #view-it-container{top:3em;}.ve-active .skin-vector-2022 #view-it-container{top:2em;}.skin-vector-2022 #view-it-container{padding-top: 15px;}.skin-minerva #view-it-container{width:90%;margin:auto;}.skin-minerva #view-it-close-button + *{clear:both;}.ve-active .mw-indicators{display:block !important;}#view-it-container{pointer-events:auto;opacity:1;background-color:white;}#view-it-expand{padding:0px 5px;font-size:1.2em;}.view-it-link{padding:10px 5px;font-size:1.2em }#view-it-close-button, #view-it-container button{padding:5px;background:#36c;color:#fff;border:0;border-radius:3px;cursor:pointer }#view-it-container button{margin: 5px;}#view-it-container button[disabled]{background:#c8ccd1;cursor:not-allowed }#view-it-close-button{z-index:2;position:relative;pointer-events:auto;opacity:1;font-size:.8em;line-height:.8em;border-radius:25px;}#view-it-browse-buttons{padding-top:5px }#view-it-gallery{white-space:nowrap;overflow:scroll;scrollbar-width:thin;width:0px;min-width:100%;}#view-it-gallery a,#view-it-gallery-full a{display:inline-block;padding-right:3px;padding-bottom:3px }#view-it-gallery a{height:100px }#view-it-gallery-full a{height:200px }#view-it-gallery a>img,#view-it-gallery-full a>img{cursor:pointer;min-width:60px;max-height:200px;}#view-it-expand{margin:0 auto;display:table;cursor:pointer;color:#36c }.view-it-link{width:100%;display:inline-block;text-align:center }.view-it-carousel-element{width:fit-content;display:inline-block;position:relative }.view-it-control-container{position:absolute;bottom:3px;right:3px;}.view-it-control-element{cursor:pointer;padding:3px;background:#000;opacity:50%;margin-left:3px;}.view-it-control-element:hover{transform:scale(1.1,1.1);}.view-it-control-element:active{transform:scale(1.4,1.4);}'; var VI_DISABLEDLINKCSS = '.skin-timeless #ca-viewitgallery>span,.skin-vector-2022 #ca-viewitgallery>span{color:#abc3ed;display:block}.skin-vector-legacy #ca-viewitgallery>span{background-position:right bottom;color:#abc3ed;box-sizing:border-box;display:block;float:left;height:3.07692308em;position:relative;padding-top:1.25em;padding-left:8px;padding-right:8px;font-size:.8125em;background-image:linear-gradient(to bottom,rgba(167,215,249,0) 0,#c4c4cc 100%);background-repeat:no-repeat;background-size:1px 100%}'; var VI_SKIN = mw.config.get('skin'); var VI_NAMESPACE = mw.config.get('wgNamespaceNumber'); var VI_PAGENAME = mw.config.get('wgPageName'); var VI_XHR = new XMLHttpRequest(); var VI_QNUMBLACKLIST = ['Q5296']; var VI_OUTPUTP18CLAIM = true; document.body.insertAdjacentHTML("beforeend", '<style>' + VI_EMBEDDEDSTYLESHEET + '</style>'); var viRetrievedImages = []; function copyToClipboard(text) { navigator.clipboard.writeText(text); } function createClaim(qNum, property, value) { if (confirm('Would you like to add a P18 (image) statement with value ' + value.replace(' ', '_') + '?')) { VI_API.postWithEditToken({ action: "wbcreateclaim", entity: qNum, property: property, snaktype: "value", value: JSON.stringify(value), summary: 'using #view-it', tags: 'view-it' }).done(function(data){ if (data.success && data.success === 1) { location.reload(); } else { alert('View it! failed to update the P18 property.'); } }); } } function viewItRecreateNode(el) { el.parentNode.replaceChild(el.cloneNode(true), el); } async function viewItGetImages(qNum, offset) { return new Promise((resolve, reject) => { VI_XHR.onreadystatechange = (e) => { if (VI_XHR.readyState !== 4) { return; } if (VI_XHR.status === 200) { var data = JSON.parse(VI_XHR.responseText); viRetrievedImages = viRetrievedImages.concat(data.results); resolve(data); } else { console.warn('Failed to fetch images from View it! API'); } if (this.readyState == 4 && this.status == 200) { return JSON.parse(VI_XHR.responseText); } } VI_XHR.open('GET', 'https://view-it.toolforge.org/api/' + qNum + '?offset=' + offset + '&captions=true'); VI_XHR.send(); }); } async function viewItUpdateCarousel(qNum, offset, total) { var viewItGallery = document.getElementById('view-it-gallery'); viewItGallery.style.height = viewItGallery.clientHeight + 'px'; viewItGallery.innerHTML = ''; var imagesToDisplay = []; if (viRetrievedImages.length < (offset + VI_NUM_RESULTS) && viRetrievedImages.length !== total) { await viewItGetImages(qNum, offset).then(data => { imagesToDisplay = data.results; }); } else { imagesToDisplay = viRetrievedImages.slice(offset, offset + VI_NUM_RESULTS); } imagesToDisplay.forEach(image => { var linkElement = document.createElement('a'); linkElement.href = image.image; linkElement.target = '_blank'; var imageElement = document.createElement('img'); imageElement.src = image.thumb; imageElement.alt = image.title; imageElement.title = image.title; imageElement.height = '100'; linkElement.appendChild(imageElement); var carouselElement = document.createElement('div'); carouselElement.classList = 'view-it-carousel-element'; carouselElement.appendChild(linkElement); var controlElement = document.createElement('div'); controlElement.classList = 'view-it-control-container'; if (mw.config.get('wgSiteName') === 'Wikidata') { // If on Wikidata, show icons to copy image title + insert P18 claim: var copyElement = document.createElement('div'); copyElement.classList = 'view-it-control-element'; var copyIcon = document.createElement('img'); copyIcon.src = 'https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/34/Copy_%2889528%29_-_The_Noun_Project.svg'; copyIcon.title = 'Click to copy filename'; copyIcon.width = '20'; copyIcon.style.filter = 'brightness(0) invert(1)'; copyElement.appendChild(copyIcon); controlElement.appendChild(copyElement); copyElement.addEventListener("click", copyToClipboard.bind(this, image.title)); if (VI_OUTPUTP18CLAIM) { var addClaimElement = document.createElement('div'); addClaimElement.classList = 'view-it-control-element'; var addClaimIcon = document.createElement('img'); addClaimIcon.src = 'https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9d/Plus_%2889613%29_-_The_Noun_Project.svg'; addClaimIcon.title = 'Click to add in P18 (image) claim'; addClaimIcon.width = '20'; addClaimIcon.style.filter = 'brightness(0) invert(1)'; addClaimElement.appendChild(addClaimIcon); controlElement.appendChild(addClaimElement); addClaimElement.addEventListener("click", createClaim.bind(this, qNum, 'P18', image.title)); } } else { // If not on Wikidata, show icon to copy thumbnail syntax: var copyElement = document.createElement('div'); copyElement.classList = 'view-it-control-element'; var copyIcon = document.createElement('img'); copyIcon.src = 'https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/34/Copy_%2889528%29_-_The_Noun_Project.svg'; copyIcon.title = VI_CLICKTOCOPY; copyIcon.width = '20'; copyIcon.style.filter = 'brightness(0) invert(1)'; copyElement.appendChild(copyIcon); controlElement.appendChild(copyElement); if (image.captions && image.captions[VI_LANG]) { copyElement.addEventListener("click", copyToClipboard.bind(this, '[[' + VI_FILEPREFIX + ':' + image.title + '|' + VI_THUMB + '|' + image.captions[VI_LANG].value + ']]')); } else { copyElement.addEventListener("click", copyToClipboard.bind(this, '[[' + VI_FILEPREFIX + ':' + image.title + '|' + VI_THUMB + '|' + VI_INSERTCAPTION + ']]')); } } carouselElement.appendChild(controlElement); viewItGallery.appendChild(carouselElement); }); viewItGallery.style.height = 'auto'; var previousButton = document.getElementById('view-it-previous-button'); var nextButton = document.getElementById('view-it-next-button'); viewItRecreateNode(previousButton); viewItRecreateNode(nextButton); var previousButton = document.getElementById('view-it-previous-button'); var nextButton = document.getElementById('view-it-next-button'); if (total > (offset + VI_NUM_RESULTS)) { nextButton.addEventListener("click", viewItUpdateCarousel.bind(this, qNum, offset + VI_NUM_RESULTS, total)); nextButton.disabled = false; } else { nextButton.disabled = true; } if (offset >= VI_NUM_RESULTS) { previousButton.addEventListener("click", viewItUpdateCarousel.bind(this, qNum, offset - VI_NUM_RESULTS, total)); previousButton.disabled = false; } else { previousButton.disabled = true; } } function viewItPopulateGallery(qNum, offset) { var scrollNotice = document.getElementById('view-it-scroll-notice'); if (scrollNotice) { scrollNotice.remove(); } viewItGetImages(qNum, offset).then(data => { if (data.total > 0) { if(document.getElementById('#ca-viewitgallery')) { document.querySelector('#ca-viewitgallery > a').innerHTML = '<span>' + VI_LABEL + '</span>'; } var viewItGallery = document.getElementById('view-it-gallery-full'); if (offset === 0) { var viewItLink = document.createElement('a'); viewItLink.classList = 'view-it-link'; viewItLink.href = 'https://view-it.toolforge.org/?q=' + qNum; viewItLink.target = '_blank'; viewItLink.innerHTML = VI_VIEWALLNINVI(data.total); viewItGallery.insertAdjacentElement('beforebegin', viewItLink); var clearDiv = document.createElement("div"); clearDiv.style.clear = 'both'; viewItLink.insertAdjacentElement('afterend', clearDiv); } var results = data.results; for (var i in results) { var linkElement = document.createElement('a'); linkElement.href = results[i].image; linkElement.target = '_blank'; var imageElement = document.createElement('img'); imageElement.src = results[i].thumb; imageElement.alt = results[i].title; imageElement.title = results[i].title; imageElement.height = '200'; linkElement.appendChild(imageElement); viewItGallery.appendChild(linkElement); } if (data.total > (offset + VI_NUM_RESULTS)) { offset += VI_NUM_RESULTS; var resultsContainer = document.getElementById('view-it-gallery-full'); var scrollNotice = document.createElement('div'); scrollNotice.id = 'view-it-scroll-notice'; scrollNotice.innerHTML = '<br/>' + VI_SCROLLFORMORE; scrollNotice.display = ''; resultsContainer.appendChild(scrollNotice); function scrollListener(e) { var elementOffset = resultsContainer.getBoundingClientRect().top - resultsContainer.offsetParent.getBoundingClientRect().top; var top = window.pageYOffset + window.innerHeight - elementOffset; if (top > resultsContainer.scrollHeight) { window.removeEventListener('scroll', scrollListener); viewItPopulateGallery(qNum, offset); } } window.addEventListener("scroll", scrollListener, { passive: false }); } } else { document.body.insertAdjacentHTML("beforeend", '<style>' + VI_DISABLEDLINKCSS + '</style>'); document.querySelector('#ca-viewitgallery').innerHTML = '<span>' + VI_LABEL + '</span>'; } }); } if (VI_NAMESPACE === 0 || VI_NAMESPACE > 99) { var qNum = ''; var title = mw.config.get('wgTitle').replace(new RegExp(' ', "g"), '_'); if (mw.config.get('wgSiteName') === 'Wikidata') { qNum = mw.config.get('wbEntityId'); } else { if (mw.config.get('wgAction') === 'edit' && document.querySelector('#t-wikibase>a')) { // Grabbing qNum from Wikidata link in sidebar // Quick solution; should be calling API but will need to account for async // Ticket is open to have qNum available on edit pages: T185437 var wikidataLink = document.querySelector('#t-wikibase>a').href; if (wikidataLink) { qNum = wikidataLink.substring(wikidataLink.lastIndexOf('/') + 1); } } else { qNum = mw.config.get('wgWikibaseItemId'); } } var url = new URL(window.location); var gallery = url.searchParams.has('view-it'); if (qNum && !VI_QNUMBLACKLIST.includes(qNum) && gallery !== true) { // Add portlet link to gallery: mw.util.addPortletLink(VI_PORTLET, '/wiki/' + title + '?view-it=' + qNum, VI_LABEL, 'ca-viewitgallery', VI_DESCRIPTION, null, document.querySelector('#p-views>div>ul>li:nth-child(2)')); viewItGetImages(qNum, 0).then(data => { if (data.total > 0) { var results = data.results; // Create carousel container: var viewItContainer = document.createElement('div'); viewItContainer.id = 'view-it-container'; if (document.querySelector('#contentSub')) { document.querySelector('#contentSub').insertAdjacentElement('afterend', viewItContainer); } else { document.querySelector('#bodyContent').insertAdjacentElement('beforebegin', viewItContainer); } // Create carousel gallery: var viewItGallery = document.createElement('div'); viewItGallery.id = 'view-it-gallery'; viewItGallery.style.whiteSpace = 'nowrap'; viewItGallery.style.overflow = 'scroll'; viewItGallery.appendChild(document.createTextNode('Loading images...')); var viewItContainer = document.getElementById('view-it-container'); viewItContainer.appendChild(viewItGallery); viewItGallery.innerHTML = ''; if (data.total > 20) { var viewItExpand = document.createElement('span'); viewItExpand.id = 'view-it-expand'; viewItExpand.innerHTML = '▼▼▼▼'; viewItExpand.addEventListener("click", function() { var viewItGallery = document.getElementById('view-it-gallery'); var viewItLink = document.getElementById('view-it-link'); var viewItBrowseButtons = document.getElementById('view-it-browse-buttons'); if (this.innerHTML === '▼▼▼▼') { viewItGallery.style.whiteSpace = 'initial'; viewItGallery.style.textAlign = 'center'; viewItLink.style.display = 'table'; viewItBrowseButtons.style.display = 'table'; viewItExpand.innerHTML = '▲▲▲▲'; } else { viewItGallery.style.whiteSpace = 'nowrap'; viewItGallery.style.textAlign = 'initial'; viewItLink.style.display = 'none'; viewItBrowseButtons.style.display = 'none'; viewItExpand.innerHTML = '▼▼▼▼'; } }); viewItContainer.appendChild(viewItExpand); } // Output and control close button var closeButton = document.createElement('button'); closeButton.id = 'view-it-close-button'; closeButton.classList = 'mw-indicator'; if (document.getElementsByClassName('mw-indicators').length > 0) { document.getElementsByClassName('mw-indicators')[0].appendChild(closeButton); } else { document.querySelector('#content').prepend(closeButton); closeButton.style.float = 'inline-end'; closeButton.style.margin = '5px'; } const closedStatus = localStorage.getItem('view-it-closed'); if (closedStatus === null) { localStorage.setItem('view-it-closed', 'open'); closeButton.innerHTML = VI_CLOSE + ' View it!'; document.getElementById('view-it-container').style.display = 'block'; } else if (closedStatus === 'closed') { closeButton.innerHTML = VI_OPEN + ' View it!'; document.getElementById('view-it-container').style.display = 'none'; } else { closeButton.innerHTML = VI_CLOSE + ' View it!'; document.getElementById('view-it-container').style.display = 'block'; } closeButton.addEventListener("click", function() { const closedStatus = localStorage.getItem('view-it-closed'); if (closedStatus === 'open') { localStorage.setItem('view-it-closed', 'closed'); document.getElementById('view-it-container').style.display = 'none'; this.innerHTML = VI_OPEN + ' View it!'; } else { localStorage.setItem('view-it-closed', 'open'); document.getElementById('view-it-container').style.display = 'block'; this.innerHTML = VI_CLOSE + ' View it!'; } }); // Output 'view all' button var viewItLink = document.createElement('a'); viewItLink.id = 'view-it-link'; viewItLink.style.display = 'none'; viewItLink.style.margin = '0 auto'; viewItLink.href = window.location.origin + window.location.pathname + '?view-it=' + qNum; var viewItLinkButton = document.createElement('button'); viewItLinkButton.id = 'view-it-link-button'; viewItLinkButton.innerHTML = VI_VIEWALLN(data.total); viewItLink.appendChild(viewItLinkButton); viewItContainer.appendChild(viewItLink); if (data.total > 20) { viewItContainer.appendChild(viewItExpand); } // Output previous and next buttons var viewItBrowseButtons = document.createElement('div'); viewItBrowseButtons.id = 'view-it-browse-buttons'; viewItBrowseButtons.style.display = 'none'; viewItBrowseButtons.style.margin = '0 auto'; var previousButton = document.createElement('button'); previousButton.id = 'view-it-previous-button'; previousButton.innerHTML = VI_PREVIOUS; previousButton.disabled = true; var nextButton = document.createElement('button'); nextButton.id = 'view-it-next-button'; nextButton.innerHTML = VI_NEXT; if (data.total <= VI_NUM_RESULTS) { nextButton.disabled = true; } else { nextButton.addEventListener("click", viewItUpdateCarousel.bind(this, qNum, VI_NUM_RESULTS, data.total)); } viewItBrowseButtons.appendChild(previousButton); viewItBrowseButtons.appendChild(nextButton); viewItLink.insertAdjacentElement('beforebegin', viewItBrowseButtons); async function initialCarouselCall() { // If on Wikidata item, check if P18 exists: if (mw.config.get('wgSiteName') === 'Wikidata') { await VI_API.get({ "action": "wbgetclaims", "format": "json", "entity": qNum, "property": "P18", "formatversion": "2" }).done(function(data) { if (data['claims']['P18']) { VI_OUTPUTP18CLAIM = false; } }); } // Add images to carousel: viewItUpdateCarousel(qNum, 0, data.total); } initialCarouselCall(); var clearDiv = document.createElement("div"); clearDiv.style.clear = 'both'; viewItContainer.appendChild(clearDiv); } else { document.body.insertAdjacentHTML("beforeend", '<style>' + VI_DISABLEDLINKCSS + '</style>'); document.querySelector('#ca-viewitgallery').innerHTML = '<span>' + VI_LABEL + '</span>'; } }); } else if (qNum && !VI_QNUMBLACKLIST.includes(qNum) && gallery) { mw.util.addPortletLink(VI_PORTLET, '/wiki/' + title + '?view-it=' + qNum, VI_LABEL, 'ca-viewitgallery', VI_DESCRIPTION, null, document.querySelector('#p-views>div>ul>li:nth-child(2)')); if (document.getElementById('ca-view')) { document.getElementById('ca-view').classList.remove('selected'); } if (document.getElementById('ca-viewitgallery')) { document.getElementById('ca-viewitgallery').classList.add('selected'); } var qNum = url.searchParams.get('view-it'); // Clear contents document.getElementById('mw-content-text').innerHTML = ''; var viewItGallery = document.createElement('div'); viewItGallery.id = 'view-it-gallery-full'; viewItGallery.style.textAlign = 'center'; viewItGallery.style.overflow = 'scroll'; document.getElementById('mw-content-text').appendChild(viewItGallery); viewItPopulateGallery(qNum, 0); } } }); /* </nowiki> */ 1f3qsd2z7jnnld4voayx27yubx7e5fb 4 799309 7631776 7621576 2026-11-07T00:29:06Z نوفاك اتشمان 32162 Reporting [[Special:Contributions/~2026-59199-03|~2026-59199-03]] ([[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]] v3.1d) 7631776 wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} == [[Suradnik:Igor Kamber]] – vandalizam/spam == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Cross-wiki spam. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 17:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – suradnik je napravio samo jednu izmjenu, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:42, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-11948-6]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 21:36 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Račun više nije aktivan, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:46, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-14599-2]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 8. siječnja 2026. u 01:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Izmjene su uklonjene. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:45, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:Mario Raguž]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. ožujka 2026. u 11:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Suradnik je upozoren na njegovoj stranici za razgovor.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:57, 9. ožujka 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-15242-55]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 10. ožujka 2026. u 18:19 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18369-01]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 24. ožujka 2026. u 20:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18674-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 00:11 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == Unused interface messages == {{status prijave|RIJEŠENO}} * '''Razlog prijave:''' Please delete the following interface messages, as they are no longer used: ** [[MediaWiki:Watchdetails]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowbots]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowown]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 01:42 * '''Obrazloženje:''' See [[:m:Steward requests/Miscellaneous#Deleting unused messages from multiple wikis|this SRM request]] and [[:phab:T234776]]. === Komentari drugih suradnika === Ping [[user:Zeljko]]. Thank you! [[Suradnik:Neriah|Neriah]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neriah|razgovor]])</small> 18:56, 6. travnja 2026. (CEST) === Komentari administratora === {{Riješeno}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:11, 7. travnja 2026. (CEST) == [[Suradnik:~2026-18672-39]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:03 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-19191-06]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:05 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Goran Winchester]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:25 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-22391-65]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. travnja 2026. u 06:37 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-23062-25]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Please check IP * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 14. travnja 2026. u 13:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-25651-37]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 27. travnja 2026. u 16:13 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33267-40]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33379-02]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. See above * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33385-31]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Next temporary account in the row, please check IPs * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34454-75]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. lipnja 2026. u 16:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34964-95]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 23. lipnja 2026. u 15:12 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Bosna12]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. srpnja 2026. u 08:22 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Jeremiahlogan]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. srpnja 2026. u 21:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Koviljkaracunica]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. srpnja 2026. u 19:45 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-40608-18]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 21. srpnja 2026. u 13:48 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-44134-08]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. kolovoza 2026. u 17:53 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Lajoswinkler]] – ranting, optužbe; [[WP:NIJE]] == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' neprihvatljiva/nepristojna komunikacija * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&diff=7580694&oldid=7577907] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Mirko_Norac#h-Ratni_zločinac-20260815120700] <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Runolist|Runolist]] * '''Vrijeme:''' 19. kolovoza 2026. u 20:51 * '''Obrazloženje:''' Kolega po već koji put dolazi kako bi ispravio povijesne nepravde i odbija pristojan razgovor, ovaj puta počinje tako da kao prvo mjesto u [[WP:ŽŽO]] umetne etiketu "ratnog zločinca". Čak i bez obzira na smjernicu o takvim člancima, kada mu se prigovori da ta "titula" tako plasirana i bez kontekstualizacije djeluje kao čisti [[WP:NPOV]], bez obzira na to radi li se o domaćem počinitelju ili stranom, dobivamo ranting o whitewashingu (jer navodno je prikrivanje i umanjivanje ratnih zločina – što je ozbiljna optužba – kada oni nisu prva definirajuća stavka osobe u uvodu, nego druga), nekakvim skrivenim namjerama da se njega osobno uhodi (tko je još čuo za [[WP:OPH]] uređivanja) i zahtjeve da brže-bolje popravljam nasumične članke koje on (s pravom) istakne kao ''također'' neprikladne – ali svejedno odbija ([[posebno:diff/ 7577916|uklanjanjem uređivanja bez komentara]]) da se taj pristup primjeni na dotični članak o Mirku Norcu. To sve odvija se nakon neraspravljenih masovnih promjena terminologije iz DNK u DNA, što nije sporna izmjena sama po sebi, ali nije ni dozvoljena na toj razini bez rasprave. U naknadno otvorenoj, od strane drugog suradnika, [[Wikipedija:Kafić/Arhiv_2026_6#Deoksiribonukleinska|raspravi u Kafiću]] neki su se usprotivili uređivanjima, na što je Lajos nastavio po svome, a kao odgovor je ponudio samo još jedan ''rant'' o wikipedijskim kabalama, među ostalim. Nekoliko mu je suradnika preporučilo, kako bi rekli Amerikanci, ''chill pill'', ali očigledno nije urodilo plodom. Naravno, i to se odvilo nakon što je Lajos kratkotrajno blokiran na hrwiki, a do daljnjega i na enwiki. Isti razlozi, isto ponašanje. Mislim da je dobio već dovoljno prilika da popravi svoj pristup i da je vrijeme za ozbiljnije posljedice. Ovakvo je ratničko ponašanje isključivo štetno za cijeli projekt, a i prilično je umarajuće kada svi pokušaji civilizirane rasprave dobiju [[WP:NAPAD]]alački odgovor. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:51, 19. kolovoza 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-45833-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' vandalism / pls consider protecting the page, case of ongoing cross-wiki-vandalism in this article. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. kolovoza 2026. u 23:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-46258-00]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' cross-wiki spam * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:An empty bliss beyond|An empty bliss beyond]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. kolovoza 2026. u 19:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-49677-85]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Long-term abuse, see also [[:m:Special:GlobalContributions/~2026-49589-92|~2026-49589-92]]. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Morkoz|Morkoz]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 13. rujna 2026. u 13:57 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Ro0103]] i [[Suradnik:Croxyz]] – uređivački rat == {{status prijave|RIJEŠENO}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- --> 23:15, 6. listopada 2026.; 10:17, 17. rujna 2026. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Ro0103]] * '''Vrijeme:''' 7. listopada 2026. u 09:58 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Tijekom srpnja uredio sam članak o [[Logor Kerestinec|Logoru Kerestinec]], koristeći tri relevantna izvora: knjigu „Tragedija u Kerestincu“ Ivana Jelića, knjigu preživjelog logoraša Zvonimira Komarice „Kerestinečka kronika“ , te znanstveni članak Zdravka Dizdara "Logor Kerestinec. Dizdarov znanstveni rad dostupan je na portalu Hrčak, na poveznici https://hrcak.srce.hr/107385 , a relevantni izvodi iz Jelićeve knjige na https://znaci.org/00001/119.htm te je sve lako provjerljivo. Na temelju navedenih izvora uredio sam preciznu kronologiju događaja u Kerestincu 1941. Sve izvore i citate iz istih naveo sam na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]]. Napominjem, radi se o izvorima koji su svi nastali prije 1990. godine, a slične navodi postoje i u drugim izvorima - npr. knjiga "Zagreb 1941.-1945.:zbornik sjećanja" (4. sveska, izdano 1982.-1984.) ili u knjizi "Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu : 1941-1945 : zbornik povijesnih pregleda i sjećanja" (izdano 1984.). Unatoč tome, suradnik [[Suradnik: Croxyz]], uporno briše moje izmjene i vraća na verziju članka koji zapravo donosi netočne podatke. Primjerice, verzija na koju vraća navedeni suradnik navodi sljedeće: "zatvorenici koje je uhitila banovinska policija stigli su u Kerestinec krajem [[Ožujak|ožujka]] 1941. godine." te se pritom poziva na knjigu Ivana Jelića kao referencu. Međutim, u navedenom izvoru takve tvrdnje nema, već Jelić navodi sljedeće:„U koncentracioni logor Kerestinec prvi su komunisti stigli sredinom maja 1941. U taj su logor, naime prebačeni komunisti koje je krajem marta uhapsila policija Banovine Hrvatske, a doveden je i dio komunista koje su od 10. aprila hapsile ustaše.“ (Jelić, str. 94.). Navedeno je lako provjerljivo na poveznici: https://znaci.org/00001/119.htm pod poglavljem "Stanje u Kerestincu". Naravno, svi navodi su lako provjerljivi i u tiskanim izdanjima navedenih knjiga, a Dizdarov rad u zborniku Povijesni prilozi, Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, god. 8 (1), Zagreb 1989. Molim stoga administratore da pogledaju moje izmjene navedenog članka, kao i precizne citate izvora navedene na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]] kojima sam potkrijepio svoje izmjene. —[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 09:58, 7. listopada 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === U izmjeni [[Special:Diff/7601067|7601067]] u sekciji Odmazda 9. srpnja korištena su dva izvora. Prvi izvor je internetski, dok je drugi izvor knjiga Goldsteina. Kako je prvi izvor internetski, on je lako provjerljiv. Izmjenom je datum promijenjen iz 8. u 5. 7., navedeno je da su spomenuti taoci odvedeni u Gospiću te je Alfred Bergman zamijenjen Viktorom Rosenzweigom. U prvom izvoru, koji je lako provjerljiv, Gospić se nigdje ne navodi, dok se datum navodi i Bergman navode. U izvoru stoji: ''Relativno normalan život zatočenika nastavljen je sve do utorka '''8. srpnja''' kad su iz logora izvedeni dr Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, dr Ivo Kun, Zvonimir Richtman, Ivan Korski, Viktor Rosenzweig, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Ivan Krndelj. (Krndelj je kasnije vraćen, '''a umjesto njega odveden je Alfred Bergman''', jer ustaškim vlastima vjerojatno nije odgovarao omjer Hrvata, Srba i Židova među desetoricom talaca, pa su ga popravili u korist Hrvata, a na štetu Židova.)'' Dakle, u izvoru ne piše ono što se navodi. Vidjevši (17. rujna, kada sam sve ove podatke i provjeravao) da se to ne poklapa, pregledao sam još i prvo pozivanje prvog izvor. Tvrdi se da Kerestinec nije bio koncentracijski logor, već internacijski logor. Izvor je [https://hrcak.srce.hr/file/158278 srećom digitaliziran], pa sam mogao provjeriti točnost te tvrdnje. Riječ internacijski ne navodi se niti jednom, dok se koncentracijski (u različitim oblicima) navodi nekoliko puta: ''Na tome radim već gotovo desetak godina, a posljednjih nekoliko godina u okviru republičkog znanstvenog potprojekta o teroru: »'''Koncentracioni logori''', zatvori i stratišta na području Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata«, kao dijelu saveznog projekta o teroru. Rezultat toga je I monografija o logoru Kerestinec u koautorstvu s Darkom Stuparićem, koja je u pripremi za tisak (u dva toma s više od 1000 stranica), te ovdje ukratko iznosim rezultate svojih Istraživanja. Oni se temelje na obimnoj arhivskoj građi Iz 1941— 1945. godine, na dio koje ukazuju bilješke. '' <br> ''Naime, toga dana je od Redarstvenog ravnateljstva Mladen Horvatin »postavljen za zapovjednika '''koncentracionog logora u Kerestincu«''', te mu je bilo dodijeljeno 2 0 stražara za osiguranje logora'' '''''Četvrti je najučestaliji naziv u dokumentima »koncentracioni logor Kerestinec«'''. Taj naziv nalazimo gotovo kod svih upućenih iz zatvora Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu u logor Kerestinec, a tako je zabilježeno i u urudžbenom zapisniku toga Ravnateljstva. Taj naziv nalazimo i u jedinom službenom izvještaju iz Kerestinca od 2. VII a i u raspisu Zapovjedništva I. oružničke pukovnije od 14. VII 1941. u kojem se navode i imena logoraša pritvorenika I C referade u logoru Kerestinec, od kojih je naveći broj sudjelovao u proboju iz logora. Taj naziv upotrebljava i zapovjednik logora u poslijeratnim saslušanjima. No , i taj naziv nije adekvatan za logor Kerestinec, ukoliko se usporedi s drugim koncentracionim logorima kao što su, npr., logor Jasenovac i Stara Gradiška, a u tome se slažu i svi logoraši Kerestinca, koji su preživjeli pakao navedenih koncentracionih logora. Očito je da bi se logor Kerestinec s vremenom pretvorio u koncentracioni logor da nije bilo proboja komunista iz njega. N a to ukazuju pooštren režim u njemu od kraja lipnja i u srpnju 1941, prva strijeljanja logoraša, upućivanja u druge logore i slično. U dokumentima se upotrebljavaju osim navedenih i ovi nazivi, a koje nalazimo i u izjavama preživjelih logoraša i njihove rodbine: »logor Kerestinec«, »logor za nepoćudne elemente«, »zatočenički logor Kerestinec« i »logor interniraca Kerestinec«, što je iza naziva »koncentracioni logor Kerestinec« i najučestaliji naziv za taj logor. Zato se nameće pitanje što je zapravo bio logor Kerestinec? Prema svemu onome što sam iznio, očito je da je Kerestinec bio logor interniraca koji je imao istovremeno i pojedina obilježja sabirnog, radnog i '''koncentracionog logora.''''' Dakle, ovdje imamo i slučaj [[WP:COMMONNAME]]. ''O tome je jedan od preživjelih logoraša Zidova odvjetnik dr Edo Neufeld, u svojim uspomenama zabilježio: »Budući da je i '''koncentracioni logor Kerestinec''' već bio prepun, nas su mlađe strpali u još prazne podrume, dok su starije smjestili u oveću dvorišnu garažu, sagrađenu od drva'' ''S upućivanjem u njega Zidova emigranata poprimio je obilježje sabirnog logora, dok je cijelo vrijeme imao i obilježje radnog logora, a potkraj je poprimio I '''obilježje koncentracionog logora'''. '' Ako sam kod tri provjere točnosti ustanovio da se sve ne slažu s izvorom, onda je jasno iznesene tvrdnje nisu navedene u izvorima. Dakle, nije istinit sljedeći sažetak izmjene: [[Special:Diff/7601067|''Uklanja se izmjena koja kaže "da tako ne piše u izvoru". Svatko može pogledati izvor i provjeriti. Izmjenom koja se sad uklanja brisani su znatno precizniji podaci, točno preuzeti iz izvora.'']] Na Wikipediji imamo višegodišnje ratove oko članaka o koncentracijskim logorima NDH. Upravo je zbog tih članaka Wikipedija na hrvatskom jeziku jedan je od najocrnjenijih izdanja Wikipedije (usp. s [[:en: Croatian Wikipedia]]. {{s|Ponor}}, čekam i dalje tvoj odgovor na svojoj SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: pozivaš se na [[WP:COMMONNAME]], a on se odnosi na NASLOV članka, koji od stvaranja 2023. nije mijenjan. U [[Special:Permalink/7601330|verziji koju si danas uklonio]] pisalo je "Logor Kerestinec bio je koncentracijski logor". U čemu je DANAS bio problem? U Dizdaru se internir* pojavljuje oko 100 puta; ne vidim zašto [[SUR:Ro0103|Ro0103]] ne bi i tako mogao okarakterizirati logor u tekstu članka (izvore prepričavamo). Nikakvog tu razloga nema da se ide u [[WP:RAT]], umjesto da se stvari rasprave. Rasprava na kraju štedi i vrijeme i živce, kako upletenima, tako i nama koji se po "dužnosti" moramo uplesti. Imamo i {{tl|pojasniti}}, {{tl|bolji izvor}}... [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:00, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, oprostio što sam koristio wikipedijsku analogiju. Nisam mislio na naslov članka na Wikipediji, već na izraz koji se koristi u literaturi 😄. S F3 sam pretraživao izraz "internacij" i sl., a ne "interni". Oprosti na pogreški. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:10, 7. listopada 2026. (CEST) :::Paragraf "Odmazda 9. srpnja" i dalje sadrži informacije koje se ne slažu s izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 7. listopada 2026. (CEST) :::Dizdar komentira četiri vrste naziva, a mi smo se odlučili za "logor Kerestinec". Karakterizacija može biti zatvor (kao na enwiki) ili internacijski i koncentracijski logor. :::[[SUR:Ro0103]] pokrenuo je raspravu na SZR članka pa je tamo mjesto da se razjasni to iz Odmazde... koja baš i nije previše mijenjana. Ako dobro vidim, Gospić je iz ref. Jelić ili Goldstein. Ništa od navedenog nije razlog da se SVE uklanja. Suradnik je ovdje u dobroj namjeri, nije vandal. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:31, 7. listopada 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, datum i identitet jedne osobe je bitan. Ja uvijek pretpostavim dobru namjeru (osim kad je riječ o samopromociji, LLM-ovima, vandalizmima, POV sadržaj…), ali ako prilikom patroliranja vidim dvije promjene podataka koje ne nalazim u izvoru te da se negira status koncentracijskog logora u prvoj rečenici, onda logično neću pretpostaviti da je riječ o dobroj namjeri, već klasičnom primjeru revizionizma koji je ocrnio ovo izdanje Wikipedije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:36, 7. listopada 2026. (CEST) :::::Suradnik je na SZR članka prije tri tjedna naveo citat iz knjige Jelića u kojem su dana imena kako sada stoje u članku. S druge strane, izvor na webu nema autora, nema izvore, nije prošao recenziju, i ne znam kako ga možemo uzeti za vjerodostojan izvor. Ako ima još kakvih problema, popričajte na SZR. Pretpostavka dobre namjere znači da ljude, i ako su što pogriješili, ne uklanjamo kao da su vandali. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:18, 8. listopada 2026. (CEST) === Komentari administratora === [[SUR:Croxyz|Croxyzju]] sam [[Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#c-Ponor-20260923201100-Broj_stranice_i_uklanjanje_sadržaja_(2)|nedavno napisao]]: "Ljudi gube volju uređivati kada im se na tako grub način uklanjanja sav rad. Molim te da jako paziš na nove suradnike, a i to molim po N-ti već put." Po njegovu odgovoru vidim da se to baš nije primilo, a u članku iz ove prijave vidim da nastavlja ratovati s istim kratkim sažetcima uređivanja umjesto da pokrene raspravu na stranici za razgovor članka i objasni što to ne nalazi u izvorima, kršeći [[WP:KON]]. Pričekat ću njegov odgovor. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:10, 7. listopada 2026. (CEST) :Hvala! [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :Vidim sada da je [[Razgovor:Logor_Kerestinec#c-Ro0103-20260917135000-O_logoru|rasprava o članku pokrenuta 17. rujna]]. To je još jači razlog da se danas, tri tjedna kasnije, ne ide u uklanjanje novog sadržaja, bez sudjelovanja u raspravi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:09, 7. listopada 2026. (CEST) ---- Ovu ću prijavu zatvoriti kao "piši nula, pamti jedan". Tuđi rad treba cijeniti i [[WP: UREĐIVANJE|dobro razmisliti prije nego što se sve ukloni kao da je vandalizam]]. Sa suradnikom se može popričati. Članak se može različito označiti, kao i pojedini njegovi dijelovi. Ništa ne boli više od uzastopnog slabo obrazloženog uklanjanja, a takvo ponašanje krši i [[:foundation:UCoC]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:17, 20. listopada 2026. (CEST) == Nacrt:Siniša Koprivnjak – oznaka za brisanje == {{status prijave|NOVO}} Poštovani administratori, molim nekoga od vas da pogleda [[Nacrt:Siniša Koprivnjak]]. Croxyz je 6. listopada stavio oznaku za brisanje jer je prva verzija bila pisana uz pomoć AI-a. To je bila moja greška, nisam znao za to pravilo. 7. listopada sam nacrt sam napisao ispočetka i skratio ga. Ostavio sam samo ono što piše u neovisnim izvorima (Jutarnji list, 24sata, tportal, Blic, Story, Hello!, Wish, intervjui na HRT 4 i Novoj TV). Na stranici za razgovor o nacrtu naveo sam da sam ja osoba o kojoj je članak, tj. da imam sukob interesa. 8. listopada pitao sam Croxyza na njegovoj stranici za razgovor može li ponovno pogledati nacrt, ali odgovor još nisam dobio. Ne tražim da se nacrt odmah objavi, samo da netko procijeni treba li oznaka za brisanje i dalje stajati. Ako nešto treba ispraviti ili maknuti, napravit ću to. Moja web stranica, samo radi konteksta (znam da se ne računa kao izvor): https://sinisakoprivnjak.com [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 01:41, 10. listopada 2026. (CEST) :Članak ne ispunjava kriterije značajnosti za umjetnike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:01, 10. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Croxyz}}, nacrt sam ocijenio prema kriteriju za netradicionalne formate, koji kaže da umjetnik može biti značajan „ako su za više svojih radova (ili izvedbi) dobili znatnu pozornost medija ili kritičkih autora na državnoj ili međunarodnoj razini”. ::To vrijedi za dva odvojena rada: ::* rad poslan na Mjesec u misiji Blue Ghost Mission 1 (2025.): Jutarnji list, 24sata (dva članka), Blic (Srbija) ::* rad „Watchers” izložen na 35.000 metara (2024.): tportal, Story, Hello!, Wish ::Svi su članci o meni i mojem radu, a ne usputni spomen imena, i svi su navedeni u nacrtu. ::Molim da netko od administratora procijeni nacrt prema tom kriteriju. [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 16:41, 10. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Fraxinus}}, {{s|Croxyz}}, ::Obrisali ste nacrt bez ijedne riječi obrazloženja, dok je moja prijava administratorima još uvijek označena kao NOVO. Na argument koji sam iznio (kriterij za netradicionalne formate, dva odvojena rada, sedam neovisnih medija) nitko nije odgovorio. Jednostavno ste ga preskočili i pritisnuli „obriši”. ::Moj rad poslan je na Mjesec. Izložen je na 35.000 metara. O tome su pisali Jutarnji list, 24sata, tportal, Blic, Story, Hello! i Wish, a gostovao sam na HRT-u i Novoj TV. Ako to za hrvatsku Wikipediju nije dovoljno, problem nije u mom članku. ::Više vas neću moliti. Brisanje bez obrazloženja i bez odgovora na postavljeno pitanje govori više o vama nego o meni. ::Iskreno, zanimljivo je da se tako borite protiv AI-a, a ponašate se mehaničkije od njega: oznaka, brisanje, bez riječi. Uložio sam čitav život u umjetnost, dane rada da članak prepravim po vašim pravilima, s neovisnim izvorima i otvoreno navedenim sukobom interesa. Za to sam dobio jednu rečenicu od Croxyza i nijednu od administratora koji je stranicu obrisao. ::Wikipedija bi trebala biti otvorena enciklopedija koju grade dobronamjerni ljudi. Ovdje sam vidio nešto drugo: nekoliko ljudi koji odlučuju bez obrazloženja i ne smatraju da ikome duguju odgovor. Hrvatski umjetnik čiji je rad otišao na Mjesec nema mjesta na hrvatskoj Wikipediji, a vama je to u redu. Neka to ostane ovdje zapisano. [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 04:50, 12. listopada 2026. (CEST) == [[User:Dušan Kreheľ (bot)]] == Može li biti, nek bot ne ima ban? Bilo jest i sada je sata. Boli je nešto pisati i onda nešto činiti kao ništa pisati i nešto činiti. —[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 21:55, 14. listopada 2026. (CEST) :Od mene {{protiv}}. Upravo sam morao označiti [[WP:OPH|ophođenima]] preko 150 trivijalnih dodataka u člancima koje suradnik već nekoliko puta pokušava dovesti do jezične razine hr-1. I ovaj zahtjev ovdje teško je razumjeti govorniku hrvatskoga jezika, mislim da bi i Google Translate prije 10 godina ovo bolje preveo. Imati bota koji će se upuštati u stvaranje članaka ili netehnička uređivanja s ovako niskim poznavanjem jezika svima nam stvara dodatan posao. I tih stotine botom stvorenih članaka trebat će popraviti jer su stvoreni kopiranjem formulacije koja se primjenjuje za višerječna imena naselja u imena s jednom r. Zapravo je jako neobično da se botovsko pravo daje suradniku kojega se još ophodi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:07, 20. listopada 2026. (CEST) == [[Suradnik:~2026-59199-03]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion. LTA. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 7. studenoga 2026. u 01:29 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === nv6cr1qtchcide553thtme796jrji7u 7631777 7631776 2026-11-07T00:29:15Z نوفاك اتشمان 32162 Reporting [[Special:Contributions/~2026-57879-38|~2026-57879-38]] ([[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]] v3.1d) 7631777 wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} == [[Suradnik:Igor Kamber]] – vandalizam/spam == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Cross-wiki spam. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 17:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – suradnik je napravio samo jednu izmjenu, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:42, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-11948-6]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 21:36 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Račun više nije aktivan, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:46, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-14599-2]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 8. siječnja 2026. u 01:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Izmjene su uklonjene. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:45, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:Mario Raguž]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. ožujka 2026. u 11:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Suradnik je upozoren na njegovoj stranici za razgovor.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:57, 9. ožujka 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-15242-55]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 10. ožujka 2026. u 18:19 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18369-01]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 24. ožujka 2026. u 20:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18674-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 00:11 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == Unused interface messages == {{status prijave|RIJEŠENO}} * '''Razlog prijave:''' Please delete the following interface messages, as they are no longer used: ** [[MediaWiki:Watchdetails]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowbots]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowown]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 01:42 * '''Obrazloženje:''' See [[:m:Steward requests/Miscellaneous#Deleting unused messages from multiple wikis|this SRM request]] and [[:phab:T234776]]. === Komentari drugih suradnika === Ping [[user:Zeljko]]. Thank you! [[Suradnik:Neriah|Neriah]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neriah|razgovor]])</small> 18:56, 6. travnja 2026. (CEST) === Komentari administratora === {{Riješeno}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:11, 7. travnja 2026. (CEST) == [[Suradnik:~2026-18672-39]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:03 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-19191-06]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:05 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Goran Winchester]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:25 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-22391-65]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. travnja 2026. u 06:37 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-23062-25]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Please check IP * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 14. travnja 2026. u 13:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-25651-37]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 27. travnja 2026. u 16:13 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33267-40]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33379-02]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. See above * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33385-31]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Next temporary account in the row, please check IPs * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34454-75]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. lipnja 2026. u 16:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34964-95]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 23. lipnja 2026. u 15:12 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Bosna12]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. srpnja 2026. u 08:22 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Jeremiahlogan]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. srpnja 2026. u 21:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Koviljkaracunica]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. srpnja 2026. u 19:45 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-40608-18]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 21. srpnja 2026. u 13:48 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-44134-08]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. kolovoza 2026. u 17:53 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Lajoswinkler]] – ranting, optužbe; [[WP:NIJE]] == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' neprihvatljiva/nepristojna komunikacija * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&diff=7580694&oldid=7577907] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Mirko_Norac#h-Ratni_zločinac-20260815120700] <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Runolist|Runolist]] * '''Vrijeme:''' 19. kolovoza 2026. u 20:51 * '''Obrazloženje:''' Kolega po već koji put dolazi kako bi ispravio povijesne nepravde i odbija pristojan razgovor, ovaj puta počinje tako da kao prvo mjesto u [[WP:ŽŽO]] umetne etiketu "ratnog zločinca". Čak i bez obzira na smjernicu o takvim člancima, kada mu se prigovori da ta "titula" tako plasirana i bez kontekstualizacije djeluje kao čisti [[WP:NPOV]], bez obzira na to radi li se o domaćem počinitelju ili stranom, dobivamo ranting o whitewashingu (jer navodno je prikrivanje i umanjivanje ratnih zločina – što je ozbiljna optužba – kada oni nisu prva definirajuća stavka osobe u uvodu, nego druga), nekakvim skrivenim namjerama da se njega osobno uhodi (tko je još čuo za [[WP:OPH]] uređivanja) i zahtjeve da brže-bolje popravljam nasumične članke koje on (s pravom) istakne kao ''također'' neprikladne – ali svejedno odbija ([[posebno:diff/ 7577916|uklanjanjem uređivanja bez komentara]]) da se taj pristup primjeni na dotični članak o Mirku Norcu. To sve odvija se nakon neraspravljenih masovnih promjena terminologije iz DNK u DNA, što nije sporna izmjena sama po sebi, ali nije ni dozvoljena na toj razini bez rasprave. U naknadno otvorenoj, od strane drugog suradnika, [[Wikipedija:Kafić/Arhiv_2026_6#Deoksiribonukleinska|raspravi u Kafiću]] neki su se usprotivili uređivanjima, na što je Lajos nastavio po svome, a kao odgovor je ponudio samo još jedan ''rant'' o wikipedijskim kabalama, među ostalim. Nekoliko mu je suradnika preporučilo, kako bi rekli Amerikanci, ''chill pill'', ali očigledno nije urodilo plodom. Naravno, i to se odvilo nakon što je Lajos kratkotrajno blokiran na hrwiki, a do daljnjega i na enwiki. Isti razlozi, isto ponašanje. Mislim da je dobio već dovoljno prilika da popravi svoj pristup i da je vrijeme za ozbiljnije posljedice. Ovakvo je ratničko ponašanje isključivo štetno za cijeli projekt, a i prilično je umarajuće kada svi pokušaji civilizirane rasprave dobiju [[WP:NAPAD]]alački odgovor. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:51, 19. kolovoza 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-45833-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' vandalism / pls consider protecting the page, case of ongoing cross-wiki-vandalism in this article. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. kolovoza 2026. u 23:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-46258-00]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' cross-wiki spam * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:An empty bliss beyond|An empty bliss beyond]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. kolovoza 2026. u 19:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-49677-85]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Long-term abuse, see also [[:m:Special:GlobalContributions/~2026-49589-92|~2026-49589-92]]. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Morkoz|Morkoz]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 13. rujna 2026. u 13:57 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Ro0103]] i [[Suradnik:Croxyz]] – uređivački rat == {{status prijave|RIJEŠENO}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- --> 23:15, 6. listopada 2026.; 10:17, 17. rujna 2026. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Ro0103]] * '''Vrijeme:''' 7. listopada 2026. u 09:58 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Tijekom srpnja uredio sam članak o [[Logor Kerestinec|Logoru Kerestinec]], koristeći tri relevantna izvora: knjigu „Tragedija u Kerestincu“ Ivana Jelića, knjigu preživjelog logoraša Zvonimira Komarice „Kerestinečka kronika“ , te znanstveni članak Zdravka Dizdara "Logor Kerestinec. Dizdarov znanstveni rad dostupan je na portalu Hrčak, na poveznici https://hrcak.srce.hr/107385 , a relevantni izvodi iz Jelićeve knjige na https://znaci.org/00001/119.htm te je sve lako provjerljivo. Na temelju navedenih izvora uredio sam preciznu kronologiju događaja u Kerestincu 1941. Sve izvore i citate iz istih naveo sam na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]]. Napominjem, radi se o izvorima koji su svi nastali prije 1990. godine, a slične navodi postoje i u drugim izvorima - npr. knjiga "Zagreb 1941.-1945.:zbornik sjećanja" (4. sveska, izdano 1982.-1984.) ili u knjizi "Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu : 1941-1945 : zbornik povijesnih pregleda i sjećanja" (izdano 1984.). Unatoč tome, suradnik [[Suradnik: Croxyz]], uporno briše moje izmjene i vraća na verziju članka koji zapravo donosi netočne podatke. Primjerice, verzija na koju vraća navedeni suradnik navodi sljedeće: "zatvorenici koje je uhitila banovinska policija stigli su u Kerestinec krajem [[Ožujak|ožujka]] 1941. godine." te se pritom poziva na knjigu Ivana Jelića kao referencu. Međutim, u navedenom izvoru takve tvrdnje nema, već Jelić navodi sljedeće:„U koncentracioni logor Kerestinec prvi su komunisti stigli sredinom maja 1941. U taj su logor, naime prebačeni komunisti koje je krajem marta uhapsila policija Banovine Hrvatske, a doveden je i dio komunista koje su od 10. aprila hapsile ustaše.“ (Jelić, str. 94.). Navedeno je lako provjerljivo na poveznici: https://znaci.org/00001/119.htm pod poglavljem "Stanje u Kerestincu". Naravno, svi navodi su lako provjerljivi i u tiskanim izdanjima navedenih knjiga, a Dizdarov rad u zborniku Povijesni prilozi, Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, god. 8 (1), Zagreb 1989. Molim stoga administratore da pogledaju moje izmjene navedenog članka, kao i precizne citate izvora navedene na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]] kojima sam potkrijepio svoje izmjene. —[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 09:58, 7. listopada 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === U izmjeni [[Special:Diff/7601067|7601067]] u sekciji Odmazda 9. srpnja korištena su dva izvora. Prvi izvor je internetski, dok je drugi izvor knjiga Goldsteina. Kako je prvi izvor internetski, on je lako provjerljiv. Izmjenom je datum promijenjen iz 8. u 5. 7., navedeno je da su spomenuti taoci odvedeni u Gospiću te je Alfred Bergman zamijenjen Viktorom Rosenzweigom. U prvom izvoru, koji je lako provjerljiv, Gospić se nigdje ne navodi, dok se datum navodi i Bergman navode. U izvoru stoji: ''Relativno normalan život zatočenika nastavljen je sve do utorka '''8. srpnja''' kad su iz logora izvedeni dr Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, dr Ivo Kun, Zvonimir Richtman, Ivan Korski, Viktor Rosenzweig, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Ivan Krndelj. (Krndelj je kasnije vraćen, '''a umjesto njega odveden je Alfred Bergman''', jer ustaškim vlastima vjerojatno nije odgovarao omjer Hrvata, Srba i Židova među desetoricom talaca, pa su ga popravili u korist Hrvata, a na štetu Židova.)'' Dakle, u izvoru ne piše ono što se navodi. Vidjevši (17. rujna, kada sam sve ove podatke i provjeravao) da se to ne poklapa, pregledao sam još i prvo pozivanje prvog izvor. Tvrdi se da Kerestinec nije bio koncentracijski logor, već internacijski logor. Izvor je [https://hrcak.srce.hr/file/158278 srećom digitaliziran], pa sam mogao provjeriti točnost te tvrdnje. Riječ internacijski ne navodi se niti jednom, dok se koncentracijski (u različitim oblicima) navodi nekoliko puta: ''Na tome radim već gotovo desetak godina, a posljednjih nekoliko godina u okviru republičkog znanstvenog potprojekta o teroru: »'''Koncentracioni logori''', zatvori i stratišta na području Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata«, kao dijelu saveznog projekta o teroru. Rezultat toga je I monografija o logoru Kerestinec u koautorstvu s Darkom Stuparićem, koja je u pripremi za tisak (u dva toma s više od 1000 stranica), te ovdje ukratko iznosim rezultate svojih Istraživanja. Oni se temelje na obimnoj arhivskoj građi Iz 1941— 1945. godine, na dio koje ukazuju bilješke. '' <br> ''Naime, toga dana je od Redarstvenog ravnateljstva Mladen Horvatin »postavljen za zapovjednika '''koncentracionog logora u Kerestincu«''', te mu je bilo dodijeljeno 2 0 stražara za osiguranje logora'' '''''Četvrti je najučestaliji naziv u dokumentima »koncentracioni logor Kerestinec«'''. Taj naziv nalazimo gotovo kod svih upućenih iz zatvora Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu u logor Kerestinec, a tako je zabilježeno i u urudžbenom zapisniku toga Ravnateljstva. Taj naziv nalazimo i u jedinom službenom izvještaju iz Kerestinca od 2. VII a i u raspisu Zapovjedništva I. oružničke pukovnije od 14. VII 1941. u kojem se navode i imena logoraša pritvorenika I C referade u logoru Kerestinec, od kojih je naveći broj sudjelovao u proboju iz logora. Taj naziv upotrebljava i zapovjednik logora u poslijeratnim saslušanjima. No , i taj naziv nije adekvatan za logor Kerestinec, ukoliko se usporedi s drugim koncentracionim logorima kao što su, npr., logor Jasenovac i Stara Gradiška, a u tome se slažu i svi logoraši Kerestinca, koji su preživjeli pakao navedenih koncentracionih logora. Očito je da bi se logor Kerestinec s vremenom pretvorio u koncentracioni logor da nije bilo proboja komunista iz njega. N a to ukazuju pooštren režim u njemu od kraja lipnja i u srpnju 1941, prva strijeljanja logoraša, upućivanja u druge logore i slično. U dokumentima se upotrebljavaju osim navedenih i ovi nazivi, a koje nalazimo i u izjavama preživjelih logoraša i njihove rodbine: »logor Kerestinec«, »logor za nepoćudne elemente«, »zatočenički logor Kerestinec« i »logor interniraca Kerestinec«, što je iza naziva »koncentracioni logor Kerestinec« i najučestaliji naziv za taj logor. Zato se nameće pitanje što je zapravo bio logor Kerestinec? Prema svemu onome što sam iznio, očito je da je Kerestinec bio logor interniraca koji je imao istovremeno i pojedina obilježja sabirnog, radnog i '''koncentracionog logora.''''' Dakle, ovdje imamo i slučaj [[WP:COMMONNAME]]. ''O tome je jedan od preživjelih logoraša Zidova odvjetnik dr Edo Neufeld, u svojim uspomenama zabilježio: »Budući da je i '''koncentracioni logor Kerestinec''' već bio prepun, nas su mlađe strpali u još prazne podrume, dok su starije smjestili u oveću dvorišnu garažu, sagrađenu od drva'' ''S upućivanjem u njega Zidova emigranata poprimio je obilježje sabirnog logora, dok je cijelo vrijeme imao i obilježje radnog logora, a potkraj je poprimio I '''obilježje koncentracionog logora'''. '' Ako sam kod tri provjere točnosti ustanovio da se sve ne slažu s izvorom, onda je jasno iznesene tvrdnje nisu navedene u izvorima. Dakle, nije istinit sljedeći sažetak izmjene: [[Special:Diff/7601067|''Uklanja se izmjena koja kaže "da tako ne piše u izvoru". Svatko može pogledati izvor i provjeriti. Izmjenom koja se sad uklanja brisani su znatno precizniji podaci, točno preuzeti iz izvora.'']] Na Wikipediji imamo višegodišnje ratove oko članaka o koncentracijskim logorima NDH. Upravo je zbog tih članaka Wikipedija na hrvatskom jeziku jedan je od najocrnjenijih izdanja Wikipedije (usp. s [[:en: Croatian Wikipedia]]. {{s|Ponor}}, čekam i dalje tvoj odgovor na svojoj SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: pozivaš se na [[WP:COMMONNAME]], a on se odnosi na NASLOV članka, koji od stvaranja 2023. nije mijenjan. U [[Special:Permalink/7601330|verziji koju si danas uklonio]] pisalo je "Logor Kerestinec bio je koncentracijski logor". U čemu je DANAS bio problem? U Dizdaru se internir* pojavljuje oko 100 puta; ne vidim zašto [[SUR:Ro0103|Ro0103]] ne bi i tako mogao okarakterizirati logor u tekstu članka (izvore prepričavamo). Nikakvog tu razloga nema da se ide u [[WP:RAT]], umjesto da se stvari rasprave. Rasprava na kraju štedi i vrijeme i živce, kako upletenima, tako i nama koji se po "dužnosti" moramo uplesti. Imamo i {{tl|pojasniti}}, {{tl|bolji izvor}}... [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:00, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, oprostio što sam koristio wikipedijsku analogiju. Nisam mislio na naslov članka na Wikipediji, već na izraz koji se koristi u literaturi 😄. S F3 sam pretraživao izraz "internacij" i sl., a ne "interni". Oprosti na pogreški. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:10, 7. listopada 2026. (CEST) :::Paragraf "Odmazda 9. srpnja" i dalje sadrži informacije koje se ne slažu s izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 7. listopada 2026. (CEST) :::Dizdar komentira četiri vrste naziva, a mi smo se odlučili za "logor Kerestinec". Karakterizacija može biti zatvor (kao na enwiki) ili internacijski i koncentracijski logor. :::[[SUR:Ro0103]] pokrenuo je raspravu na SZR članka pa je tamo mjesto da se razjasni to iz Odmazde... koja baš i nije previše mijenjana. Ako dobro vidim, Gospić je iz ref. Jelić ili Goldstein. Ništa od navedenog nije razlog da se SVE uklanja. Suradnik je ovdje u dobroj namjeri, nije vandal. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:31, 7. listopada 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, datum i identitet jedne osobe je bitan. Ja uvijek pretpostavim dobru namjeru (osim kad je riječ o samopromociji, LLM-ovima, vandalizmima, POV sadržaj…), ali ako prilikom patroliranja vidim dvije promjene podataka koje ne nalazim u izvoru te da se negira status koncentracijskog logora u prvoj rečenici, onda logično neću pretpostaviti da je riječ o dobroj namjeri, već klasičnom primjeru revizionizma koji je ocrnio ovo izdanje Wikipedije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:36, 7. listopada 2026. (CEST) :::::Suradnik je na SZR članka prije tri tjedna naveo citat iz knjige Jelića u kojem su dana imena kako sada stoje u članku. S druge strane, izvor na webu nema autora, nema izvore, nije prošao recenziju, i ne znam kako ga možemo uzeti za vjerodostojan izvor. Ako ima još kakvih problema, popričajte na SZR. Pretpostavka dobre namjere znači da ljude, i ako su što pogriješili, ne uklanjamo kao da su vandali. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:18, 8. listopada 2026. (CEST) === Komentari administratora === [[SUR:Croxyz|Croxyzju]] sam [[Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#c-Ponor-20260923201100-Broj_stranice_i_uklanjanje_sadržaja_(2)|nedavno napisao]]: "Ljudi gube volju uređivati kada im se na tako grub način uklanjanja sav rad. Molim te da jako paziš na nove suradnike, a i to molim po N-ti već put." Po njegovu odgovoru vidim da se to baš nije primilo, a u članku iz ove prijave vidim da nastavlja ratovati s istim kratkim sažetcima uređivanja umjesto da pokrene raspravu na stranici za razgovor članka i objasni što to ne nalazi u izvorima, kršeći [[WP:KON]]. Pričekat ću njegov odgovor. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:10, 7. listopada 2026. (CEST) :Hvala! [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :Vidim sada da je [[Razgovor:Logor_Kerestinec#c-Ro0103-20260917135000-O_logoru|rasprava o članku pokrenuta 17. rujna]]. To je još jači razlog da se danas, tri tjedna kasnije, ne ide u uklanjanje novog sadržaja, bez sudjelovanja u raspravi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:09, 7. listopada 2026. (CEST) ---- Ovu ću prijavu zatvoriti kao "piši nula, pamti jedan". Tuđi rad treba cijeniti i [[WP: UREĐIVANJE|dobro razmisliti prije nego što se sve ukloni kao da je vandalizam]]. Sa suradnikom se može popričati. Članak se može različito označiti, kao i pojedini njegovi dijelovi. Ništa ne boli više od uzastopnog slabo obrazloženog uklanjanja, a takvo ponašanje krši i [[:foundation:UCoC]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:17, 20. listopada 2026. (CEST) == Nacrt:Siniša Koprivnjak – oznaka za brisanje == {{status prijave|NOVO}} Poštovani administratori, molim nekoga od vas da pogleda [[Nacrt:Siniša Koprivnjak]]. Croxyz je 6. listopada stavio oznaku za brisanje jer je prva verzija bila pisana uz pomoć AI-a. To je bila moja greška, nisam znao za to pravilo. 7. listopada sam nacrt sam napisao ispočetka i skratio ga. Ostavio sam samo ono što piše u neovisnim izvorima (Jutarnji list, 24sata, tportal, Blic, Story, Hello!, Wish, intervjui na HRT 4 i Novoj TV). Na stranici za razgovor o nacrtu naveo sam da sam ja osoba o kojoj je članak, tj. da imam sukob interesa. 8. listopada pitao sam Croxyza na njegovoj stranici za razgovor može li ponovno pogledati nacrt, ali odgovor još nisam dobio. Ne tražim da se nacrt odmah objavi, samo da netko procijeni treba li oznaka za brisanje i dalje stajati. Ako nešto treba ispraviti ili maknuti, napravit ću to. Moja web stranica, samo radi konteksta (znam da se ne računa kao izvor): https://sinisakoprivnjak.com [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 01:41, 10. listopada 2026. (CEST) :Članak ne ispunjava kriterije značajnosti za umjetnike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:01, 10. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Croxyz}}, nacrt sam ocijenio prema kriteriju za netradicionalne formate, koji kaže da umjetnik može biti značajan „ako su za više svojih radova (ili izvedbi) dobili znatnu pozornost medija ili kritičkih autora na državnoj ili međunarodnoj razini”. ::To vrijedi za dva odvojena rada: ::* rad poslan na Mjesec u misiji Blue Ghost Mission 1 (2025.): Jutarnji list, 24sata (dva članka), Blic (Srbija) ::* rad „Watchers” izložen na 35.000 metara (2024.): tportal, Story, Hello!, Wish ::Svi su članci o meni i mojem radu, a ne usputni spomen imena, i svi su navedeni u nacrtu. ::Molim da netko od administratora procijeni nacrt prema tom kriteriju. [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 16:41, 10. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Fraxinus}}, {{s|Croxyz}}, ::Obrisali ste nacrt bez ijedne riječi obrazloženja, dok je moja prijava administratorima još uvijek označena kao NOVO. Na argument koji sam iznio (kriterij za netradicionalne formate, dva odvojena rada, sedam neovisnih medija) nitko nije odgovorio. Jednostavno ste ga preskočili i pritisnuli „obriši”. ::Moj rad poslan je na Mjesec. Izložen je na 35.000 metara. O tome su pisali Jutarnji list, 24sata, tportal, Blic, Story, Hello! i Wish, a gostovao sam na HRT-u i Novoj TV. Ako to za hrvatsku Wikipediju nije dovoljno, problem nije u mom članku. ::Više vas neću moliti. Brisanje bez obrazloženja i bez odgovora na postavljeno pitanje govori više o vama nego o meni. ::Iskreno, zanimljivo je da se tako borite protiv AI-a, a ponašate se mehaničkije od njega: oznaka, brisanje, bez riječi. Uložio sam čitav život u umjetnost, dane rada da članak prepravim po vašim pravilima, s neovisnim izvorima i otvoreno navedenim sukobom interesa. Za to sam dobio jednu rečenicu od Croxyza i nijednu od administratora koji je stranicu obrisao. ::Wikipedija bi trebala biti otvorena enciklopedija koju grade dobronamjerni ljudi. Ovdje sam vidio nešto drugo: nekoliko ljudi koji odlučuju bez obrazloženja i ne smatraju da ikome duguju odgovor. Hrvatski umjetnik čiji je rad otišao na Mjesec nema mjesta na hrvatskoj Wikipediji, a vama je to u redu. Neka to ostane ovdje zapisano. [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 04:50, 12. listopada 2026. (CEST) == [[User:Dušan Kreheľ (bot)]] == Može li biti, nek bot ne ima ban? Bilo jest i sada je sata. Boli je nešto pisati i onda nešto činiti kao ništa pisati i nešto činiti. —[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 21:55, 14. listopada 2026. (CEST) :Od mene {{protiv}}. Upravo sam morao označiti [[WP:OPH|ophođenima]] preko 150 trivijalnih dodataka u člancima koje suradnik već nekoliko puta pokušava dovesti do jezične razine hr-1. I ovaj zahtjev ovdje teško je razumjeti govorniku hrvatskoga jezika, mislim da bi i Google Translate prije 10 godina ovo bolje preveo. Imati bota koji će se upuštati u stvaranje članaka ili netehnička uređivanja s ovako niskim poznavanjem jezika svima nam stvara dodatan posao. I tih stotine botom stvorenih članaka trebat će popraviti jer su stvoreni kopiranjem formulacije koja se primjenjuje za višerječna imena naselja u imena s jednom r. Zapravo je jako neobično da se botovsko pravo daje suradniku kojega se još ophodi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:07, 20. listopada 2026. (CEST) == [[Suradnik:~2026-59199-03]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion. LTA. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 7. studenoga 2026. u 01:29 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-57879-38]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion. LTA. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 7. studenoga 2026. u 01:29 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === rz4k2lef1el5w63otjil12ojngtolrs 0 799731 7631890 7616467 2026-11-07T11:20:16Z Fraxinus 3144 −[[Kategorija:Šport na Filipinima]]; ±[[Kategorija:Životopisi, Filipini]]→[[Kategorija:Filipinski športaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7631890 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Paul Tabinas | slika = [[Datoteka:Paul Bismark Tabinas.png|250px]] | opis slike = Tabinas 2026. | država = {{Z|FIL}} [[Filipini]] | puno ime = Paul Bismarck Tabinas | nadimak = ''Tabi'' | datum rođenja = [[5. srpnja]] [[2002.]] | mjesto rođenja = [[Shinjuku]] | država rođenja = [[Japan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 185 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 13 | pozicija = [[branič (nogomet)|desni bek]] | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = Waseda <br> Toripletta <br> Aomori Yamada | godina = [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2023.]] – [[2026.]] <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Iwate Grulla Morioka]] <br> [[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}41 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}60 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2022.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|FIL}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 11. listopada 2026. }} '''Paul Bismarck Tabinas''' ([[Shinjuku]], [[5. srpnja]] [[2002.]]) [[Filipini|filipinski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[branič (nogomet)|desnog beka]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Prije nego što je zaigrao za srednjoškolsku momčad Aomori Yamada, igrao je za Wasedu i Toriplettu.<ref>[https://www.soccer-king.jp/news/japan/jl/20201027/1135119.html 岩手、青森山田DFタビナス・ポール・ビスマルクの来季加入内定を発表], サッカーキング, objavljeno 27. listopada 2020., pristupljeno 15. siječnja 2026.</ref> Izabran je za jednog od najboljih igrača 99. svejapanskog srednjoškolskog nogometnog prvenstva na kojem je njegova srednja škola ostvarila drugo mjesto.<ref>[https://www.soccer-king.jp/news/japan/highschool/20210111/1166620.html 第99回全国高校サッカー選手権の優秀選手39名が発表！…山梨学院と青森山田から最多7名が選出], objavljeno 11. siječnja 2021., pristupljeno 15. siječnja 2026.</ref><ref>[https://www.football-zone.net/archives/303060 死ぬほどかっこよかったぞ」 Jリーガー兄、激闘の末“涙”の青森山田3年弟へエール「家族の誇り」], football-zone.net, objavljeno 11. siječnja 2021., pristupljeno 15. siječnja 2026.</ref> Godine 2021. pridružio se klubu [[Iwate Grulla Morioka]]. Raskinut mu je ugovor 31. listopada 2022. zbog vožnje pod utjecajem alkohola.<ref>[https://grulla-morioka.jp/tab09_club/news_1031_01/ 【クラブ】ビスマルク選手・加々美登生選手によるコンプライアンス違反の発生および両選手への処分決定について], [[Iwate Grulla Morioka]], objavljeno 31. listopada 2022., pristupljeno 15. siječnja 2026.</ref> === Vukovar 1991 === Prešao je u [[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] tijekom veljače 2023.<ref>[https://hns.family/files/documents/26769/registracije%2022.02.2023.&#91;37409&#93;.pdf REGISTRACIJE 22.02.2023.], [[Hrvatski nogometni savez]], str. 5., pristupljeno 15. siječnja 2026.</ref> Za Vukovar 1991 debitirao je 30. kolovoza u utakmici [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] u kojoj je [[NK Graničar Kotoriba|Graničar Kotoriba]] eliminiran s 4:0.<ref name="HNS">[https://semafor.hns.family/igraci/1187516/paul-bismarck-tabinas/ Profil], HNS Semafor, pristupljeno 15. siječnja 2026.</ref> U [[1. NL]] debitirao je 2. rujna kada je Vukovar 1991 pobijedio [[HNK Cibalia|Cibaliju]] 3:1.<ref name="HNS" /> S klubom je osvojio 1. NL u sezoni [[1. NL 2024./25.|2024./25.]] te time izborio plasman u [[HNL]]. === Dinamo Zagreb === Potpisao je za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 15. siječnja 2026.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/paul-tabinas-novi-igrac-dinama Paul Tabinas novi igrač Dinama], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 15. siječnja 2026., pristupljeno 15. siječnja 2026.</ref> Debitirao je 4. ožujka u utakmici [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] protiv [[NK Kurilovec|Kurilovca]] i pritom je asistirao za jedina dva pogotka susreta.<ref>Mislav Znaor, Davorin Olivari, [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/sedamnaestogodisnjak-zabio-prvijenac-za-dinamo-dvije-ozljede-zabrinule-kovacevica-15685620 Sedamnaestogodišnjak zabio prvijenac za Dinamo! Dvije ozljede zabrinule Kovačevića], Sportske novosti, objavljeno 4. ožujka 2026., pristupljeno 4. ožujka 2026.</ref> U [[HNL|HNL-u]] debitirao je 17. svibnja protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] koji je izgubio 1:4.<ref>Dominik Blažević, [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/hnl/video-ludi-preokret-dinama-beljo-opet-strijelac-zabio-i-vec-zaboravljeni-dinamovac-15709215 VIDEO Ludi preokret Dinama, Beljo opet strijelac, zabio i već zaboravljeni dinamovac], Sportske novosti, objavljeno 17. svibnja 2026., pristupljeno 17. svibnja 2026.</ref> == Reprezentativna karijera == Za [[Filipinska nogometna reprezentacija|filipinsku nogometnu reprezentaciju]] debitirao je 14. prosinca 2022. u prijateljskoj utakmici u kojoj je s 1:0 bio bolji [[Vijetnamska nogometna reprezentacija|Vijetnam]].<ref name="FIL">[https://www.transfermarkt.de/paul-tabinas/nationalmannschaft/spieler/828467/verein_id/15234 Detaillierte Leistungsdaten], [[Transfermarkt]], pristupljeno 15. siječnja 2026.</ref> Prvi reprezentativni pogodak postigao je 9. lipnja 2026. kada su Filipini pobijedili [[Mjanmarska nogometna reprezentacija|Burmu]] 5:1.<ref name="FIL" /> == Priznanja == === Individualna === * [[Trofej Nogometaš]] – Najbolja momčad godine [[1. NL]]: [[1. NL 2024./25.|2024./25.]]<ref>Robert Šola, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/druga-hnl/kolumbijski-virtuoz-koji-odusevljava-driblinzima-i-prodorima-i-podsjeca-na-sammira-najbolji-igrac-1-nl-15590611 Kolumbijski virtuoz koji oduševljava driblinzima i prodorima i podsjeća na Sammira najbolji igrač 1. NL], [[Sportske novosti]], objavljeno 2. lipnja 2025., pristupljeno 15. siječnja 2026.</ref> === Klupska === ;Vukovar 1991 * [[1. NL]] '''(1):''' [[1. NL 2024./25.|2024./25.]] ;Dinamo Zagreb * [[HNL]] '''(1):''' [[HNL 2025./26.|2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.transfermarkt.de/paul-tabinas/profil/spieler/828467 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav – Dinamo Zagreb}} {{GLAVNIRASPORED:Tabinas, Paul}} [[Kategorija:Filipinski športaši]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] oamryo6j9bhha1q2ab1xea0rpt1y72n 10 800879 7631707 7627833 2026-11-06T22:14:11Z Maestro Ivanković 73870 /* Listopad */ arhiviranje 7631707 wikitext text/x-wiki '''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2022.|2022.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2023.|2023.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2024.|2024.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2025.|2025.]] == Listopad == [[Datoteka:Museum Mimara Zagreb.jpg|desno|200px|link=Muzej Mimara]] [[Datoteka:European Championships 2022-08-18 Senior Men All-around competition Subdivision 3 (Norman Seibert) - DSC 6322.jpg|desno|130px|link=Ilija Kovtun]] * [[25. listopada]] – [[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastički reprezentativac]] [[Ilija Kovtun]] osvojio je [[srebro|srebrnu]] [[medalja|medalju]] na [[sportska gimnastika|ručama]] posljednjeg dana [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici|Svjetskog prvenstva]] u [[Rotterdam]]u, svoju prvu svjetsku medalju u hrvatskom dresu. * [[24. listopada]] – [[:Kategorija:Hrvatski fizičari|Hrvatski fizičari]] Ivan Jakovac i Mihael Grbić s [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] s međunarodnim su timom [[eksperiment]]alno potvrdili teorijska predviđanja o dvjema [[kvant|kvantnim fazama]] u [[magnet]]skom [[materijal]]u. [[Datoteka:Pista Čilipi.JPG|desno|200px|link=Zračna luka „Ruđer Bošković”]] * [[23. listopada]] – U [[Dubrovnik]]u je predstavljeno rješenje buduće [[brza cesta|brze ceste]] od Dubrovnika do [[Zračna luka „Ruđer Bošković”|zračne luke u Čilipima]]: na ukupno 48 [[kilometar]]a dužine (sa spojnim [[cesta]]ma) gradit će se 11 [[tunel]]a i 11 [[vijadukt]]a. Vrijednost [[investicija|investicije]] procjenjuje se na oko 350 [[milijun]]a [[euro|eura]]. * [[19. listopada]] – [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] [[Zoran Milanović]] primio je izaslanstvo Svjetske organizacije [[Romi|Roma]]: razgovaralo se o položaju Roma u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te borbi protiv [[diskriminacija|diskriminacije]], [[rasizam|rasizma]] i [[siromaštvo |siromaštva]]. * [[18. listopada]] – "Igralište koje raste", prostor druženja i [[učenje|učenja]] na otvorenom u [[ruralno područje|ruralnom mjestu]] [[Kolarec]] u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]], dobitnik je nagrade ''Novi europski [[Bauhaus]]'' kojom [[Europska komisija]] nagrađuje male [[općina|općine]] za održive, uključive i lijepe projekte. [[Datoteka:Cravat Regiment in Upper Town in Zagreb Croatia 02.jpg|desno|200px|link=Kravat pukovnija]] * [[18. listopada]] – Postrojavanjem [[Kravat pukovnija|Kravat pukovnije]] i vezanjem prepoznatljivoga crvenog rupca oko vrata [[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|kipa bana Josipa Jelačića]] na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|glavnom zagrebačkom trgu]] svečano je obilježen [[Dan kravate]]. * [[17. listopada]] – [[:Kategorija:Palače u Dubrovniku|Dubrovačke palače]], [[trg]]ovi i [[ulica|ulice]] postali su pozornica [[umjetnička instalacija|svjetlosnih instalacija]] i 3D mapping projekcija u sklopu trodnevnog festivala ''Lumi Art''. Ovogodišnji program posvećen je [[Marin Getaldić|Marinu Getaldiću]], [[Dubrovnik|dubrovačkom]] [[fizičar]]u i [[matematičar]]u u povodu 400. obljetnice njegove [[smrt]]i. * [[17. listopada]] – U [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] u [[Zagreb]]u održana je manifestacija "Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina Republike Hrvatske 2026.", kojoj je ovogodišnja zemlja partner [[Mađarska]]. U organizaciji [[Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske|Savjeta za nacionalne manjine]] nastupilo je 16 kulturno-umjetničkih skupina [[nacionalna manjina|nacionalnih manjina]], [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske ''LADO'']] te Mađarski državni narodni ansambl ''MÁNE''. * [[16. listopada]] – [[Hrvati]] su srušili [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessov rekord]] u rezanju [[pršut]]a: na sajmu pršuta u [[Tinjan]]u od 300 rezača postavilo ga je njih 285, čime je srušen [[rekord]] koji su dosad s 205 rezača držali [[Španjolci]]. * Od [[15. listopada|15.]] do [[18. listopada]] – U [[Karlovac|karlovačkom]] [[kino|kinu]] "Edison" održani su 35. [[Dani hrvatskog filma]]: u 4 dana prikazano je više od 120 [[film]]ova, od kojih 51 u natjecateljskom dijelu. * [[15. listopada]] – Hrvatska [[diskografska kuća]] [[Croatia Records]] postala je član Svjetske diskografske federacije IFPI (eng. ''International Federation of the Phonographic Industry''), čime se pridružila globalnoj mreži koja predstavlja interese [[diskografska industrija|diskografske industrije]]. * [[11. listopada]] – [[Anton Glasnović]] osvojio zlato, a [[Giovanni Cernogoraz]] broncu u trapu na Europskome prvenstvu u Malakasi. * [[8. listopada]] – [[Sinj]]ski [[Sinjska alka|alkari]] sudjelovali su na povijesnom [[hodočašće|hodočašću]] u [[Vatikan]]: nakon audijencije kod [[papa|pape]] [[Lav XIV.|Lava XIV.]], alkari su se u svečanom [[mimohod]]u uputili i do [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima]]. [[Datoteka:Coat Croatian Parliament.jpg|desno|130px|link=Hrvatski sabor]] * [[8. listopada]] – [[Hrvatski sabor]] i ove je godine svečanom sjednicom [[Dan Hrvatskog sabora|obilježio svoj dan]]: svečanoj sjednici nazočili su i oni koji su u trenutku proglašenja [[neovisnost]]i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] bili dužnosnici [[izvršna vlast|izvršne]] i [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]]. * [[6. listopada|6.]] i [[7. listopada]] – U [[Split]]u je održan samit skupine [[MED9]]: [[predsjednik države|predsjednici]] i [[premijer]]i mediteranskih članica [[Europska unija|Europske unije]] te najviši čelnici europskih institucija razgovarali su o sigurnijem, otpornijem i održivijem [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. * [[4. listopada]] – U [[Svetište Majke Božje Bistričke|Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke]] održano je nacionalno [[hodočašće]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]], [[policija|policije]] i [[hrvatski branitelji|hrvatskih branitelja]]: [[misno slavlje]] predvodio je [[vojni ordinarij]] [[Jure Bogdan|mons. Jure Bogdan]]. [[Datoteka:The Euphrasian Basilica in the Historic Centre of Poreč - panoramio (4).jpg|desno|200px|link=Eufrazijeva bazilika]] * [[2. listopada]] – U [[Poreč]]u je počela obnova [[krov]]a [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijeve bazilike]]: novi će pokrov spasiti neprocjenjive [[ranokršćanska umjetnost|ranokršćanske]] [[mozaik]]e i trajno zaštititi ovaj spomenik pod zaštitom [[UNESCO]]-a. == Rujan == [[Datoteka:Barone izgradnja-43.jpg|desno|200px|link=Šibenik]] * [[30. rujna]] – U bivšoj vojarni Bribirskih knezova u [[Šibenik]]u otvorena je obnovljena i nadograđena zgrada [[Šibenik#Državni_arhiv_u_Šibeniku|Državnog arhiva]]. Projekt vrijedan pet i pol [[milijun]]a [[euro|eura]] rađen je prema najvišim standardima čuvanja vrijedne [[povijesna baština|povijesne građe]]. * [[29. rujna]] – U [[Bjelovar]]u je otvoren [[Wellovar]], samoodržive i energetski neovisne [[toplice]] s 5 zatvorenih i 5 otvorenih [[bazen]]a. Među zatvorenima je i jedan olimpijski certificiran za međunarodna natjecanja. * [[28. rujna]] – U [[Crkva sv. Mihaela arkanđela u Osijeku|župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela]] u [[Osijek]]u su nakon cjelovite petogodišnje restauracije svečano predstavljene i [[blagoslov]]ljene obnovljene [[orgulje]]. * [[27. rujna]] – Ovogodišnji [[CRO Race]] donosi biciklističke utrke na etapama [[Split]] – [[Seget]], [[Biograd na Moru]] – [[Novalja]], [[Krk (grad)|Krk]] – [[Labin]], [[Pula]] – [[Rijeka]], [[Karlovac]] – [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]] i [[Samobor]] – [[Zagreb]] s ciljem na [[ŠRC Jarun|jarunskom jezeru]]. [[Datoteka:HŽPP 7024 001, Podsused Tvornica, Zagreb, Croatia.jpg|desno|200px|link=HŽ serija 7024]] * [[22. rujna]] – [[:Kategorija:Hrvatske tvrtke|Hrvatska tvrtka]] [[Končar]] na sajmu [[transport|transportne tehnologije]] ''InnoTrans'' u [[Berlin]]u predstavila je novi [[HŽ serija 7024|elektrodizelski vlak za daljinski prijevoz]], koji može prometovati na elektrificiranim i neelektrificiranim [[željeznička pruga|željezničkim prugama]]. * [[19. rujna|19.]] i [[20. rujna]] – U [[Osijek]]u i [[Aljmaš]]u održan je [[Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji]], s molitveno-kulturnim programom ispred [[Osječka konkatedrala|osječke konkatedrale]] i svetom misom u aljmaškome Svetištu Gospe od Utočišta. * [[18. rujna]] – [[Koncert]]om francuskoga [[kontratenor]]a [[Philippe Jaroussky|Philippea Jarousskog]] i belgijskog B'Rock Orchestra u [[varaždinska katedrala|varaždinskoj katedrali]] svečano su otvorene 56. [[Varaždinske barokne večeri]]. * [[16. rujna]] – U [[Petrčane|Petrčanima]] je održana konferencija načelnika [[stožer|glavnih stožera]] [[vojska|oružanih snaga]] država članica [[Jadranska povelja|Američko-jadranske povelje]] pod nazivom „Jačanje regionalne suradnje”: razgovaralo se o unapređenju [[vojna obrana|obrambene suradnje]] i jačanju zajedničkih sposobnosti i otpornosti na vojne ugroze i humanitarne krize. [[Datoteka:Blick auf die Kirche des Hl. Donat auf dem Römischen Forum in Zadar, Kroatien (48607311738).jpg|desno|200px|link=Zadar]] * [[13. rujna]] – [[Zadar]] je službeno ušao u uži izbor za prestižnu titulu Europske prijestolnice [[turizam|turizma]] 2027. za [[grad]]ove od 25 do 100 tisuća [[stanovnik]]a. * [[12. rujna]] – U [[Varaždin]]u je održan tradicionalni „Susret povijesnih postrojbi” na kojem se okupilo više od 35 postrojbi iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i inozemstva. * [[11. rujna]] – U [[Dubrovnik]]u je pod nazivom „Stati na kraj europskoj demografskoj zimi” otvoren 3. Europski kongres o [[obitelj]]i na kojem su [[političar]]i i stručnjaci iz mnogih europskih [[država]] raspravljali o izazovima [[demografija|demografske]] obnove [[Europa|Europe]]. * [[6. rujna]] – U [[Malinska|Malinskoj]] na [[otok]]u [[Krk]]u održana je prva [[regata]] ''Ruže od mora''. Više od dvadeset natjecateljica sudjelovalo je u prvoj regati isključivo ženskih posada na tradicijskim [[barka]]ma na [[jedro|jedra]]. * Od [[5. rujna|5.]] do [[12. rujna]] – U [[Krapina|Krapini]] je održan [[Tjedan kajkavske kulture]] koji je završen i dvodnevnim 61. [[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalom kajkavskih popevki]]. [[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|desno|200px|link=Ekocid u Gospiću 2020-ih]] * [[5. rujna]] – Od [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog kolodvora]] do [[Trg bana Josipa Jelačića|Trga bana Jelačića u Zagrebu]] održan je prosvjed „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku” zbog [[Ekocid u Gospiću 2020-ih|ilegalnog odlaganja opasnog otpada u Gospiću]] i na drugim lokacijama. == Kolovoz == * [[29. kolovoza]] – [[:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatski boksač]] [[Filip Hrgović]] postao je novi svjetski prvak u [[boks|teškoj kategoriji]] po IBF verziji nakon što je u [[The O2 Arena|londonskoj O2 Areni]] prekidom u devetoj rundi pobijedio Britanca [[Moses Itauma|Mosesa Itaumu]]. [[Datoteka:PF02 Trakošćan . Park forests of Croatia 12.jpg|desno|200px|link=Trakošćan]] * [[26. kolovoza]] – Projekt [[dvorac|dvorca]] [[Trakošćan]] "Les Fleurs du mal of the Trakošćan Castle – Small Library" uvršten je u uži izborni krug međunarodne nagrade ''Heritage in Motion 2026'' u kategoriji ''Museums in Short''. * [[23. kolovoza]] – U [[Barban]]u je održana 51. [[Trka na prstenac]]: ove je godine pobijedio najstariji barbanski [[vitez (naslov)|vitez]] – 54-godišnji Maksimilijan Rojnić iz mjesta [[Petehi]]. * [[22. kolovoza]] – U [[Donji Macelj|Donjem Maclju]] je uoči obilježavanja [[Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma|Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] održana komemoracija i posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava iz [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] i poraća ekshumiranih iz četiri masovne grobnice u [[Slovenija|Sloveniji]]. * [[19. kolovoza]] – [[:Kategorija:Ukrajinski gimnastičari|Ukrajinsko]]-[[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|hrvatski gimnastičar]] [[Ilija Kovtun]] osvojio je naslov europskog prvaka u [[višeboj]]u na [[Europsko prvenstvo u gimnastici – Zagreb 2026.|Europskom prvenstvu u Zagrebu]]. * [[18. kolovoza]] – [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET) obilježava 116. obljetnicu [[tramvaj]]a na [[električna struja|električni]] [[pogon]]: tim su povodom građanima i posjetiteljima [[Zagreb]]a omogućene besplatne vožnje muzejskim tramvajem na [[tramvajski prijevoz u Zagrebu|posebnoj liniji]]. * [[16. kolovoza]] – Na [[Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.|Europskom atletskom prvenstvu]] u [[Birmingham]]u hrvatska je [[bacanje koplja|bacačica koplja]] [[Sara Kolak]] osvojila naslov europske prvakinje. Hrvatska muška [[hrvatska vaterpolska reprezentacija|vaterpolska reprezentacija]] do 20 godina osvojila je naslov europskog prvaka pobjedivši [[španjolska vaterpolska reprezentacija|momčad Španjolske]] u finalu Europskoga prvenstva u [[Varna|Varni]]. [[Datoteka:Illia Kovtun performing in the men's parallel bars final at Paris 2024.png|desno|180px|link=Sportska gimnastika]] [[Datoteka:Rubens, Mariä Himmelfahrt (Antwerpen).jpg|desno|130px|link=Velika Gospa]] * [[15. kolovoza]] – Prigodnim [[misa|euharistijskim slavljima]] i [[procesija]]ma brojni su [[religija|vjernici]] diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] proslavili [[blagdan]] [[Velika Gospa|Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo]]. * [[13. kolovoza]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatski atletičar]] [[Marino Bloudek]] je na [[Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.|Europskom atletskom prvenstvu]] u [[Birmingham]]u u finalnoj [[utrka na 800 metara|utrci na 800 metara]] osvojio srebrnu [[medalja|medalju]]. [[Datoteka:Rio 2016. Polo aquatico. sx50 129 (28839703942).jpg|desno|190px|link=Vaterpolo]] * [[10. kolovoza]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 16 godina]] okrunila se titulom svjetskih prvaka pobjedom protiv reprezentacije Španjolske u finalu Svjetskog prvenstva u [[Zagreb]]u. * [[9. kolovoza]] – U [[Sinj]]u je održana 311. [[Sinjska alka]], tradicionalno viteško nadmetanje na [[Sinjska alka#Alkarsko trkalište|alkarskom trkalištu]]. Slavodobitnik ovogodišnje Alke je Tino Radanović. * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[6. kolovoza]] – Na [[Neretva|Neretvi]] od [[Metković]]a do [[Ploče|Ploča]] održava se utrka [[Neretvanska lađa|lađa]], tradicijskih autohtonih plovila [[Delta Neretve|doline Neretve]]. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. [[Maraton lađa]]. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. [[Datoteka:Kninska tvrđava na Dan pobjede 2015.JPG|desno|180px|link=Kninska tvrđava]] * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. == Srpanj == [[Datoteka:Trsatski kaštel 1.jpg|desno|180px|link=Trsat]] * [[31. srpnja]] – Postavljanjem [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske zastave]] od 25 četvornih metara na kulu [[Trsat#Trsatska gradina|Trsatske gradine]], u [[Rijeka|Rijeci]] je počelo obilježavanje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]]. * [[30. srpnja]] – [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je postupak ratifikacije [[sporazum]]a s [[Hrvatska|Hrvatskom]] o izgradnji [[plinovod]]a "Južna interkonekcija", kojim bi se [[Bosna i Hercegovina|BiH]] preko hrvatskoga plinskog sustava povezala s [[LNG-terminal]]om na [[Krk]]u. [[Datoteka:Vela Luka (Croatia) view from mountains.jpg|desno|180px|link=Vela Luka]] * Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]]. [[Datoteka:Peljeski most 2026 (2).jpg|desno|180px|link=Pelješki most]] * [[26. srpnja]] – Četiri godine od otvaranja [[Pelješki most]] zbog pukotina treba sanaciju: radovi će početi nakon [[turizam|turističke sezone]], a izvođač će biti [[Kina|kineska]] [[tvrtka]] ''China Road and Bridge Corporation'' koja je taj [[most]] i gradila. * [[23. srpnja]] – Prvi put nakon dvanaest godina (od 2014.), tri [[HNL|hrvatska nogometna kluba]] ([[HNK Hajduk|Hajduk]], [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) ostvarili su pobjede u prvim susretima pretkola [[UEFA Europska liga|Europske]] i [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]]. * [[19. srpnja]] − Na 58. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u [[Uzbekistan]]u hrvatski srednjoškolci osvojili su dva brončana odličja. [[Datoteka:58MSF Jelačić.jpg|desno|180px|link=Međunarodna smotra folklora u Zagrebu]] * Od [[15. srpnja|15.]] do [[19. srpnja]] – Pod [[moto]]m „Održivost i otpornost baštine” u [[Zagreb]]u se održava [[jubilej]]ska 60. [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]]. * [[15. srpnja]] − Na 56. Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi „IPhO 2026” u [[Kolumbija|Kolumbiji]] hrvatski srednjoškolci osvojili su srebrnu i dvije brončane medalje. * [[15. srpnja]] – U [[Kijev]]u je na Dan državnosti [[Ukrajina|Ukrajine]] održan ''summit'' država [[jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i Ukrajine u kojemu je sudjelovao i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. * [[13. srpnja]] – Počeo je 15. ''Šibenik Dance Festival'': i ove godine ulice i trgovi [[Šibenik]]a ugostit će više od 300 [[ples]]ača, [[koreografija|koreografa]], plesnih pedagoga i zaljubljenika u ples i [[glazba|glazbu]]. * [[10. srpnja]] – Podizanjem zastave ''[[Libertas (Dubrovnik)|Libertas]]'' i uz stihove [[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano su otvorene 77. [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[9. srpnja]] – Prikazivanjem filma [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]] ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' u [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] svečano je otvoren 73. [[Pulski filmski festival]]. [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|desno|180px]] * [[5. srpnja|5.]] – [[11. srpnja]] – U [[Karlovac|Karlovcu]] se održava 27. Međunarodni festival [[folklor]]a i 7. „Okusi svijeta” uz [[ples]], [[glazba|glazbu]] i [[gastronomija|gastronomiju]] [[Portoriko|Portorika]], [[Madagaskar]]a, [[Singapur]]a, [[Uzbekistan]]a, [[Filipini|Filipina]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. * [[5. srpnja]] – Koncertom [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Orkestra]] i ženskog [[Zbor HRT-a|zbora HRT-a]] na zadarskom Forumu otvorene su 66. [[Glazbene večeri u Sv. Donatu|Glazbene večeri u svetom Donatu]]. * [[4. srpnja]] – [[Hrvatska mlađejuniorska vaterpolska reprezentacija do 18 godina]] osvojila je naslov prvaka na Svjetskom prvenstvu u Rio Maioru u [[Portugal]]u. Kapetan Nikola Batoš proglašen je vratarom turnira, a izbornik Hrvoje Koljanin trenerom prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska ženska kadetska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometne kadetkinje]] osvojile su brončano odličje na Otvorenom europskom prvenstvu u [[Göteborg]]u. == Lipanj == * [[28. lipnja]] – Središtem [[Đakovo|Đakova]] prošla je povorka 32 dječje folklorne skupine s oko tisuću sudionika u sklopu Malih vezova, uoči jubilarnih 60. [[Đakovački vezovi|Đakovačkih vezova]]. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem.svg|desno|120px]] * [[27. lipnja]] – Pobjedom nad [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganom]], ''Vatreni'' su izborili plasiman u šesnaestinu završnice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskoga nogometnog prvenstva]]. * [[27. lipnja]] – U [[Šibenik]]u je zatvoren 66. [[Međunarodni dječji festival]], na kojemu je nastupilo 2000 umjetnika iz 18 zemalja za oko 80 tisuća posjetitelja. * [[27. lipnja]] – Održana je 15. [[Split Pride|splitska povorka ponosa]] pod geslom „Nije me mater rodila da mučin!” * [[25. lipnja|25.]] – [[28. lipnja]] – U Galeriji Ivana Meštrovića u [[Split]]u održane su [[Melodije Jadrana]]. * [[24. lipnja|24.]] – [[26. lipnja]] – Na zagrebačkim fontanama i [[ŠRC Jarun]]u održava se 76. [[Hanžekovićev memorijal]]. * [[23. lipnja|23.]] – [[28. lipnja]] – Na [[zagreb]]ačkom [[ŠRC Jarun]]u održava se svjetsko prvenstvo u [[rukomet na pijesku|rukometu na pijesku]]. * [[23. lipnja]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] odnijela je prvu pobjedu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]] nadigravši [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] u [[Toronto|Torontu]]. Kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za reprezentaciju. * [[22. lipnja]] – U [[Spomen-park Brezovica|spomen-parku Brezovica]] obilježen je [[Dan antifašističke borbe]] u povodu 85. godišnjice osnivanja [[Prvi sisački partizanski odred|Prvog sisačkog partizanskog odreda]]. [[Datoteka:Ruder-EM 2016 48.JPG|desno|180px]] * [[14. lipnja]] – Braća [[Martin Sinković|Martin]] i [[Valent Sinković]] osvojila su prvo mjesto u finalu [[dvojac na pariće|dvojca na pariće]] na drugoj regati Svjetskog kupa u [[Plovdiv]]u. * [[13. lipnja]] – Održan je četvrti Karlovac Pride. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|desno|200px]] * [[11. lipnja]] – Počelo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|23. Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[6. lipnja]] – U [[Zagreb]]u je održan 8. [[Antunovski hod mladih]] uoči [[Antunovo|svetkovine Svetog Antuna Padovanskog]] pod geslom „Ako imaš Boga, imaš sve”. * [[6. lipnja]] – Sa zagrebačkog [[Zrinjevac|Trga Nikole Šubića Zrinskog]] krenula je 25. [[Zagrebačka povorka ponosa]] pod geslom „Korak po korak, iskorak”. == Svibanj == * [[19. svibnja|19.]] – [[22. svibnja]] – U Domu hrvatskih branitelja u [[Pula|Puli]] održava se 49. [[Međunarodni susret harmonikaša]] sa šesto sudionika iz 24 zemlje. * [[5. svibnja]] – [[30. lipnja]] – U Sveučilišnoj knjižnici u [[Split]]u otvorena je [[izložba]] povijesnih dokumenata o životu, radu i [[mučenik|mučeničkoj smrti]] [[Josip Marija Carević|Josipa Marije Carevića]] pod nazivom ''[[Damnatio memoriae]]''. * [[3. svibnja|3.]] – [[9. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]], Gori, [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]] i [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] održava se 20. [[Ars Organi Sisciae]]. * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. SHKM]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio oko 12 000 sudionika. == Travanj == [[Slika:Dubrovnik view 01.JPG|180px|desno|link=Dubrovnik]] * [[28. travnja|28.]] – [[29. travnja]] – U [[Dubrovnik]]u se održava ''summit'' [[Inicijativa triju mora|Inicijative triju mora]], s 1600 sudionika iz 45 zemalja, najveći takav poslovno-politički događaj u Hrvatskoj. * [[28. travnja]] – Studenti [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|zagrebačkog FER-a]] Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić pobijedili su na međunarodnome ''hackatonu'' »StarkHacks« na Sveučilištu Purdue u SAD-u. * [[24. travnja]] – U dubrovačkom Domu Marina Držića otvorena je [[izložba]] »Marin Držić – prvi čin« u prigodi petstogodišnjice prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]. * [[18. travnja]] – U [[Zagreb]]u je održan sindikalni prosvjed čiji je slogan „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”. [[Slika:Artemis II patch.svg|150px|desno|link=Artemis II]] * [[10. travnja]] – [[NASA]]-ina letjelica [[Artemis II]] sletjela je u [[Tihi ocean]], čime je završena povijesna misija preleta [[Mjesec]]a s ljudskom posadom == Ožujak == [[Datoteka:HR-VA-Maruševec04.jpg|150px|desno|link=Park prirode Zagorske gore|alt=Ivanščica]] * Od [[9. ožujka|9.]] do [[22. ožujka]] – U [[Poreč]]u se održava 7. [[Europsko prvenstvo u futsalu za gluhe]]. * [[6. ožujka]] – [[Hrvatski sabor]] izglasao je Zakon o proglašenju [[Park prirode Zagorske gore|Parka prirode Zagorske gore]]. == Veljača == * [[27. veljače]] – Uklonjene su sve [[Minska polja u Hrvatskoj|mine u Hrvatskoj]]. * [[16. veljače]] – Na [[Dora 2026.|Dori 2026.]] pobijedila je grupa [[Lelek (sastav)|Lelek]] s pjesmom ''[[Andromeda (pjesma)|Andromeda]]''. * [[7. veljače]] – [[Hrvatska futsalska reprezentacija]] osvojila je broncu na [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.|Europskom prvenstvu u futsalu 2026.]] * [[1. veljače]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] osvojila je treće mjesto na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europskom prvenstvu u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]]. == Siječanj == * [[28. siječnja]] – U [[Samostan sv. Frane u Zadru|samostanu svetog Frane u Zadru]] pronađena je najstarija [[inkunabula]] u Hrvatskoj, za koju se smatralo da je izgubljena. To je fragment latinskog teksta [[Biblija|Biblije]] ([[Vulgata|Vulgate]]), tiskane 1462. godine. * [[17. siječnja]] – Hrvatski film ''[[Fiume o morte! (2025.)|Fiume o morte!]]'' [[Igor Bezinović|Igora Bezinovića]] osvojio je [[Europske filmske nagrade|Europsku filmsku nagradu]] u kategoriji dokumentarnog filma. * [[17. siječnja]] – Zemni ostatci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[13. siječnja]] – [[Hrvatski ovčar]] proglašen je [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnim kulturnim dobrom]] [[RH|Republike Hrvatske]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] ki0c1jhr4nt721pn94cjjxhx2krl7yi 7631713 7631707 2026-11-06T22:24:32Z Maestro Ivanković 73870 /* Listopad */ arhiviranje 7631713 wikitext text/x-wiki '''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2022.|2022.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2023.|2023.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2024.|2024.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2025.|2025.]] == Listopad == [[Datoteka:Museum Mimara Zagreb.jpg|desno|200px|link=Muzej Mimara]] * [[27. listopada]] – Nakon šest [[godina]] opsežne [[Potres u Zagrebu 2020.|poslijepotresne]] obnove vrijedne 75 [[milijun]]a [[euro|eura]], u [[Zagreb]]u je svečano otvoren [[Muzej Mimara]]. [[Datoteka:European Championships 2022-08-18 Senior Men All-around competition Subdivision 3 (Norman Seibert) - DSC 6322.jpg|desno|130px|link=Ilija Kovtun]] * [[25. listopada]] – [[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastički reprezentativac]] [[Ilija Kovtun]] osvojio je [[srebro|srebrnu]] [[medalja|medalju]] na [[sportska gimnastika|ručama]] posljednjeg dana [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici|Svjetskog prvenstva]] u [[Rotterdam]]u, svoju prvu svjetsku medalju u hrvatskom dresu. * [[24. listopada]] – [[:Kategorija:Hrvatski fizičari|Hrvatski fizičari]] Ivan Jakovac i Mihael Grbić s [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] s međunarodnim su timom [[eksperiment]]alno potvrdili teorijska predviđanja o dvjema [[kvant|kvantnim fazama]] u [[magnet]]skom [[materijal]]u. [[Datoteka:Pista Čilipi.JPG|desno|200px|link=Zračna luka „Ruđer Bošković”]] * [[23. listopada]] – U [[Dubrovnik]]u je predstavljeno rješenje buduće [[brza cesta|brze ceste]] od Dubrovnika do [[Zračna luka „Ruđer Bošković”|zračne luke u Čilipima]]: na ukupno 48 [[kilometar]]a dužine (sa spojnim [[cesta]]ma) gradit će se 11 [[tunel]]a i 11 [[vijadukt]]a. Vrijednost [[investicija|investicije]] procjenjuje se na oko 350 [[milijun]]a [[euro|eura]]. * [[19. listopada]] – [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] [[Zoran Milanović]] primio je izaslanstvo Svjetske organizacije [[Romi|Roma]]: razgovaralo se o položaju Roma u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te borbi protiv [[diskriminacija|diskriminacije]], [[rasizam|rasizma]] i [[siromaštvo |siromaštva]]. * [[18. listopada]] – "Igralište koje raste", prostor druženja i [[učenje|učenja]] na otvorenom u [[ruralno područje|ruralnom mjestu]] [[Kolarec]] u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]], dobitnik je nagrade ''Novi europski [[Bauhaus]]'' kojom [[Europska komisija]] nagrađuje male [[općina|općine]] za održive, uključive i lijepe projekte. [[Datoteka:Cravat Regiment in Upper Town in Zagreb Croatia 02.jpg|desno|200px|link=Kravat pukovnija]] * [[18. listopada]] – Postrojavanjem [[Kravat pukovnija|Kravat pukovnije]] i vezanjem prepoznatljivoga crvenog rupca oko vrata [[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|kipa bana Josipa Jelačića]] na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|glavnom zagrebačkom trgu]] svečano je obilježen [[Dan kravate]]. * [[17. listopada]] – [[:Kategorija:Palače u Dubrovniku|Dubrovačke palače]], [[trg]]ovi i [[ulica|ulice]] postali su pozornica [[umjetnička instalacija|svjetlosnih instalacija]] i 3D mapping projekcija u sklopu trodnevnog festivala ''Lumi Art''. Ovogodišnji program posvećen je [[Marin Getaldić|Marinu Getaldiću]], [[Dubrovnik|dubrovačkom]] [[fizičar]]u i [[matematičar]]u u povodu 400. obljetnice njegove [[smrt]]i. * [[17. listopada]] – U [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] u [[Zagreb]]u održana je manifestacija "Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina Republike Hrvatske 2026.", kojoj je ovogodišnja zemlja partner [[Mađarska]]. U organizaciji [[Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske|Savjeta za nacionalne manjine]] nastupilo je 16 kulturno-umjetničkih skupina [[nacionalna manjina|nacionalnih manjina]], [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske ''LADO'']] te Mađarski državni narodni ansambl ''MÁNE''. * [[16. listopada]] – [[Hrvati]] su srušili [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessov rekord]] u rezanju [[pršut]]a: na sajmu pršuta u [[Tinjan]]u od 300 rezača postavilo ga je njih 285, čime je srušen [[rekord]] koji su dosad s 205 rezača držali [[Španjolci]]. * Od [[15. listopada|15.]] do [[18. listopada]] – U [[Karlovac|karlovačkom]] [[kino|kinu]] "Edison" održani su 35. [[Dani hrvatskog filma]]: u 4 dana prikazano je više od 120 [[film]]ova, od kojih 51 u natjecateljskom dijelu. * [[15. listopada]] – Hrvatska [[diskografska kuća]] [[Croatia Records]] postala je član Svjetske diskografske federacije IFPI (eng. ''International Federation of the Phonographic Industry''), čime se pridružila globalnoj mreži koja predstavlja interese [[diskografska industrija|diskografske industrije]]. * [[11. listopada]] – [[Anton Glasnović]] osvojio zlato, a [[Giovanni Cernogoraz]] broncu u trapu na Europskome prvenstvu u Malakasi. * [[8. listopada]] – [[Sinj]]ski [[Sinjska alka|alkari]] sudjelovali su na povijesnom [[hodočašće|hodočašću]] u [[Vatikan]]: nakon audijencije kod [[papa|pape]] [[Lav XIV.|Lava XIV.]], alkari su se u svečanom [[mimohod]]u uputili i do [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima]]. [[Datoteka:Coat Croatian Parliament.jpg|desno|130px|link=Hrvatski sabor]] * [[8. listopada]] – [[Hrvatski sabor]] i ove je godine svečanom sjednicom [[Dan Hrvatskog sabora|obilježio svoj dan]]: svečanoj sjednici nazočili su i oni koji su u trenutku proglašenja [[neovisnost]]i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] bili dužnosnici [[izvršna vlast|izvršne]] i [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]]. * [[6. listopada|6.]] i [[7. listopada]] – U [[Split]]u je održan samit skupine [[MED9]]: [[predsjednik države|predsjednici]] i [[premijer]]i mediteranskih članica [[Europska unija|Europske unije]] te najviši čelnici europskih institucija razgovarali su o sigurnijem, otpornijem i održivijem [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. * [[4. listopada]] – U [[Svetište Majke Božje Bistričke|Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke]] održano je nacionalno [[hodočašće]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]], [[policija|policije]] i [[hrvatski branitelji|hrvatskih branitelja]]: [[misno slavlje]] predvodio je [[vojni ordinarij]] [[Jure Bogdan|mons. Jure Bogdan]]. [[Datoteka:The Euphrasian Basilica in the Historic Centre of Poreč - panoramio (4).jpg|desno|200px|link=Eufrazijeva bazilika]] * [[2. listopada]] – U [[Poreč]]u je počela obnova [[krov]]a [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijeve bazilike]]: novi će pokrov spasiti neprocjenjive [[ranokršćanska umjetnost|ranokršćanske]] [[mozaik]]e i trajno zaštititi ovaj spomenik pod zaštitom [[UNESCO]]-a. == Rujan == [[Datoteka:Barone izgradnja-43.jpg|desno|200px|link=Šibenik]] * [[30. rujna]] – U bivšoj vojarni Bribirskih knezova u [[Šibenik]]u otvorena je obnovljena i nadograđena zgrada [[Šibenik#Državni_arhiv_u_Šibeniku|Državnog arhiva]]. Projekt vrijedan pet i pol [[milijun]]a [[euro|eura]] rađen je prema najvišim standardima čuvanja vrijedne [[povijesna baština|povijesne građe]]. * [[29. rujna]] – U [[Bjelovar]]u je otvoren [[Wellovar]], samoodržive i energetski neovisne [[toplice]] s 5 zatvorenih i 5 otvorenih [[bazen]]a. Među zatvorenima je i jedan olimpijski certificiran za međunarodna natjecanja. * [[28. rujna]] – U [[Crkva sv. Mihaela arkanđela u Osijeku|župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela]] u [[Osijek]]u su nakon cjelovite petogodišnje restauracije svečano predstavljene i [[blagoslov]]ljene obnovljene [[orgulje]]. * [[27. rujna]] – Ovogodišnji [[CRO Race]] donosi biciklističke utrke na etapama [[Split]] – [[Seget]], [[Biograd na Moru]] – [[Novalja]], [[Krk (grad)|Krk]] – [[Labin]], [[Pula]] – [[Rijeka]], [[Karlovac]] – [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]] i [[Samobor]] – [[Zagreb]] s ciljem na [[ŠRC Jarun|jarunskom jezeru]]. [[Datoteka:HŽPP 7024 001, Podsused Tvornica, Zagreb, Croatia.jpg|desno|200px|link=HŽ serija 7024]] * [[22. rujna]] – [[:Kategorija:Hrvatske tvrtke|Hrvatska tvrtka]] [[Končar]] na sajmu [[transport|transportne tehnologije]] ''InnoTrans'' u [[Berlin]]u predstavila je novi [[HŽ serija 7024|elektrodizelski vlak za daljinski prijevoz]], koji može prometovati na elektrificiranim i neelektrificiranim [[željeznička pruga|željezničkim prugama]]. * [[19. rujna|19.]] i [[20. rujna]] – U [[Osijek]]u i [[Aljmaš]]u održan je [[Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji]], s molitveno-kulturnim programom ispred [[Osječka konkatedrala|osječke konkatedrale]] i svetom misom u aljmaškome Svetištu Gospe od Utočišta. * [[18. rujna]] – [[Koncert]]om francuskoga [[kontratenor]]a [[Philippe Jaroussky|Philippea Jarousskog]] i belgijskog B'Rock Orchestra u [[varaždinska katedrala|varaždinskoj katedrali]] svečano su otvorene 56. [[Varaždinske barokne večeri]]. * [[16. rujna]] – U [[Petrčane|Petrčanima]] je održana konferencija načelnika [[stožer|glavnih stožera]] [[vojska|oružanih snaga]] država članica [[Jadranska povelja|Američko-jadranske povelje]] pod nazivom „Jačanje regionalne suradnje”: razgovaralo se o unapređenju [[vojna obrana|obrambene suradnje]] i jačanju zajedničkih sposobnosti i otpornosti na vojne ugroze i humanitarne krize. [[Datoteka:Blick auf die Kirche des Hl. Donat auf dem Römischen Forum in Zadar, Kroatien (48607311738).jpg|desno|200px|link=Zadar]] * [[13. rujna]] – [[Zadar]] je službeno ušao u uži izbor za prestižnu titulu Europske prijestolnice [[turizam|turizma]] 2027. za [[grad]]ove od 25 do 100 tisuća [[stanovnik]]a. * [[12. rujna]] – U [[Varaždin]]u je održan tradicionalni „Susret povijesnih postrojbi” na kojem se okupilo više od 35 postrojbi iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i inozemstva. * [[11. rujna]] – U [[Dubrovnik]]u je pod nazivom „Stati na kraj europskoj demografskoj zimi” otvoren 3. Europski kongres o [[obitelj]]i na kojem su [[političar]]i i stručnjaci iz mnogih europskih [[država]] raspravljali o izazovima [[demografija|demografske]] obnove [[Europa|Europe]]. * [[6. rujna]] – U [[Malinska|Malinskoj]] na [[otok]]u [[Krk]]u održana je prva [[regata]] ''Ruže od mora''. Više od dvadeset natjecateljica sudjelovalo je u prvoj regati isključivo ženskih posada na tradicijskim [[barka]]ma na [[jedro|jedra]]. * Od [[5. rujna|5.]] do [[12. rujna]] – U [[Krapina|Krapini]] je održan [[Tjedan kajkavske kulture]] koji je završen i dvodnevnim 61. [[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalom kajkavskih popevki]]. [[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|desno|200px|link=Ekocid u Gospiću 2020-ih]] * [[5. rujna]] – Od [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog kolodvora]] do [[Trg bana Josipa Jelačića|Trga bana Jelačića u Zagrebu]] održan je prosvjed „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku” zbog [[Ekocid u Gospiću 2020-ih|ilegalnog odlaganja opasnog otpada u Gospiću]] i na drugim lokacijama. == Kolovoz == * [[29. kolovoza]] – [[:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatski boksač]] [[Filip Hrgović]] postao je novi svjetski prvak u [[boks|teškoj kategoriji]] po IBF verziji nakon što je u [[The O2 Arena|londonskoj O2 Areni]] prekidom u devetoj rundi pobijedio Britanca [[Moses Itauma|Mosesa Itaumu]]. [[Datoteka:PF02 Trakošćan . Park forests of Croatia 12.jpg|desno|200px|link=Trakošćan]] * [[26. kolovoza]] – Projekt [[dvorac|dvorca]] [[Trakošćan]] "Les Fleurs du mal of the Trakošćan Castle – Small Library" uvršten je u uži izborni krug međunarodne nagrade ''Heritage in Motion 2026'' u kategoriji ''Museums in Short''. * [[23. kolovoza]] – U [[Barban]]u je održana 51. [[Trka na prstenac]]: ove je godine pobijedio najstariji barbanski [[vitez (naslov)|vitez]] – 54-godišnji Maksimilijan Rojnić iz mjesta [[Petehi]]. * [[22. kolovoza]] – U [[Donji Macelj|Donjem Maclju]] je uoči obilježavanja [[Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma|Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] održana komemoracija i posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava iz [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] i poraća ekshumiranih iz četiri masovne grobnice u [[Slovenija|Sloveniji]]. * [[19. kolovoza]] – [[:Kategorija:Ukrajinski gimnastičari|Ukrajinsko]]-[[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|hrvatski gimnastičar]] [[Ilija Kovtun]] osvojio je naslov europskog prvaka u [[višeboj]]u na [[Europsko prvenstvo u gimnastici – Zagreb 2026.|Europskom prvenstvu u Zagrebu]]. * [[18. kolovoza]] – [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET) obilježava 116. obljetnicu [[tramvaj]]a na [[električna struja|električni]] [[pogon]]: tim su povodom građanima i posjetiteljima [[Zagreb]]a omogućene besplatne vožnje muzejskim tramvajem na [[tramvajski prijevoz u Zagrebu|posebnoj liniji]]. * [[16. kolovoza]] – Na [[Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.|Europskom atletskom prvenstvu]] u [[Birmingham]]u hrvatska je [[bacanje koplja|bacačica koplja]] [[Sara Kolak]] osvojila naslov europske prvakinje. Hrvatska muška [[hrvatska vaterpolska reprezentacija|vaterpolska reprezentacija]] do 20 godina osvojila je naslov europskog prvaka pobjedivši [[španjolska vaterpolska reprezentacija|momčad Španjolske]] u finalu Europskoga prvenstva u [[Varna|Varni]]. [[Datoteka:Illia Kovtun performing in the men's parallel bars final at Paris 2024.png|desno|180px|link=Sportska gimnastika]] [[Datoteka:Rubens, Mariä Himmelfahrt (Antwerpen).jpg|desno|130px|link=Velika Gospa]] * [[15. kolovoza]] – Prigodnim [[misa|euharistijskim slavljima]] i [[procesija]]ma brojni su [[religija|vjernici]] diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] proslavili [[blagdan]] [[Velika Gospa|Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo]]. * [[13. kolovoza]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatski atletičar]] [[Marino Bloudek]] je na [[Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.|Europskom atletskom prvenstvu]] u [[Birmingham]]u u finalnoj [[utrka na 800 metara|utrci na 800 metara]] osvojio srebrnu [[medalja|medalju]]. [[Datoteka:Rio 2016. Polo aquatico. sx50 129 (28839703942).jpg|desno|190px|link=Vaterpolo]] * [[10. kolovoza]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 16 godina]] okrunila se titulom svjetskih prvaka pobjedom protiv reprezentacije Španjolske u finalu Svjetskog prvenstva u [[Zagreb]]u. * [[9. kolovoza]] – U [[Sinj]]u je održana 311. [[Sinjska alka]], tradicionalno viteško nadmetanje na [[Sinjska alka#Alkarsko trkalište|alkarskom trkalištu]]. Slavodobitnik ovogodišnje Alke je Tino Radanović. * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[6. kolovoza]] – Na [[Neretva|Neretvi]] od [[Metković]]a do [[Ploče|Ploča]] održava se utrka [[Neretvanska lađa|lađa]], tradicijskih autohtonih plovila [[Delta Neretve|doline Neretve]]. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. [[Maraton lađa]]. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. [[Datoteka:Kninska tvrđava na Dan pobjede 2015.JPG|desno|180px|link=Kninska tvrđava]] * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. == Srpanj == [[Datoteka:Trsatski kaštel 1.jpg|desno|180px|link=Trsat]] * [[31. srpnja]] – Postavljanjem [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske zastave]] od 25 četvornih metara na kulu [[Trsat#Trsatska gradina|Trsatske gradine]], u [[Rijeka|Rijeci]] je počelo obilježavanje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]]. * [[30. srpnja]] – [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je postupak ratifikacije [[sporazum]]a s [[Hrvatska|Hrvatskom]] o izgradnji [[plinovod]]a "Južna interkonekcija", kojim bi se [[Bosna i Hercegovina|BiH]] preko hrvatskoga plinskog sustava povezala s [[LNG-terminal]]om na [[Krk]]u. [[Datoteka:Vela Luka (Croatia) view from mountains.jpg|desno|180px|link=Vela Luka]] * Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]]. [[Datoteka:Peljeski most 2026 (2).jpg|desno|180px|link=Pelješki most]] * [[26. srpnja]] – Četiri godine od otvaranja [[Pelješki most]] zbog pukotina treba sanaciju: radovi će početi nakon [[turizam|turističke sezone]], a izvođač će biti [[Kina|kineska]] [[tvrtka]] ''China Road and Bridge Corporation'' koja je taj [[most]] i gradila. * [[23. srpnja]] – Prvi put nakon dvanaest godina (od 2014.), tri [[HNL|hrvatska nogometna kluba]] ([[HNK Hajduk|Hajduk]], [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) ostvarili su pobjede u prvim susretima pretkola [[UEFA Europska liga|Europske]] i [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]]. * [[19. srpnja]] − Na 58. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u [[Uzbekistan]]u hrvatski srednjoškolci osvojili su dva brončana odličja. [[Datoteka:58MSF Jelačić.jpg|desno|180px|link=Međunarodna smotra folklora u Zagrebu]] * Od [[15. srpnja|15.]] do [[19. srpnja]] – Pod [[moto]]m „Održivost i otpornost baštine” u [[Zagreb]]u se održava [[jubilej]]ska 60. [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]]. * [[15. srpnja]] − Na 56. Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi „IPhO 2026” u [[Kolumbija|Kolumbiji]] hrvatski srednjoškolci osvojili su srebrnu i dvije brončane medalje. * [[15. srpnja]] – U [[Kijev]]u je na Dan državnosti [[Ukrajina|Ukrajine]] održan ''summit'' država [[jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i Ukrajine u kojemu je sudjelovao i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. * [[13. srpnja]] – Počeo je 15. ''Šibenik Dance Festival'': i ove godine ulice i trgovi [[Šibenik]]a ugostit će više od 300 [[ples]]ača, [[koreografija|koreografa]], plesnih pedagoga i zaljubljenika u ples i [[glazba|glazbu]]. * [[10. srpnja]] – Podizanjem zastave ''[[Libertas (Dubrovnik)|Libertas]]'' i uz stihove [[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano su otvorene 77. [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[9. srpnja]] – Prikazivanjem filma [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]] ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' u [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] svečano je otvoren 73. [[Pulski filmski festival]]. [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|desno|180px]] * [[5. srpnja|5.]] – [[11. srpnja]] – U [[Karlovac|Karlovcu]] se održava 27. Međunarodni festival [[folklor]]a i 7. „Okusi svijeta” uz [[ples]], [[glazba|glazbu]] i [[gastronomija|gastronomiju]] [[Portoriko|Portorika]], [[Madagaskar]]a, [[Singapur]]a, [[Uzbekistan]]a, [[Filipini|Filipina]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. * [[5. srpnja]] – Koncertom [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Orkestra]] i ženskog [[Zbor HRT-a|zbora HRT-a]] na zadarskom Forumu otvorene su 66. [[Glazbene večeri u Sv. Donatu|Glazbene večeri u svetom Donatu]]. * [[4. srpnja]] – [[Hrvatska mlađejuniorska vaterpolska reprezentacija do 18 godina]] osvojila je naslov prvaka na Svjetskom prvenstvu u Rio Maioru u [[Portugal]]u. Kapetan Nikola Batoš proglašen je vratarom turnira, a izbornik Hrvoje Koljanin trenerom prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska ženska kadetska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometne kadetkinje]] osvojile su brončano odličje na Otvorenom europskom prvenstvu u [[Göteborg]]u. == Lipanj == * [[28. lipnja]] – Središtem [[Đakovo|Đakova]] prošla je povorka 32 dječje folklorne skupine s oko tisuću sudionika u sklopu Malih vezova, uoči jubilarnih 60. [[Đakovački vezovi|Đakovačkih vezova]]. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem.svg|desno|120px]] * [[27. lipnja]] – Pobjedom nad [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganom]], ''Vatreni'' su izborili plasiman u šesnaestinu završnice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskoga nogometnog prvenstva]]. * [[27. lipnja]] – U [[Šibenik]]u je zatvoren 66. [[Međunarodni dječji festival]], na kojemu je nastupilo 2000 umjetnika iz 18 zemalja za oko 80 tisuća posjetitelja. * [[27. lipnja]] – Održana je 15. [[Split Pride|splitska povorka ponosa]] pod geslom „Nije me mater rodila da mučin!” * [[25. lipnja|25.]] – [[28. lipnja]] – U Galeriji Ivana Meštrovića u [[Split]]u održane su [[Melodije Jadrana]]. * [[24. lipnja|24.]] – [[26. lipnja]] – Na zagrebačkim fontanama i [[ŠRC Jarun]]u održava se 76. [[Hanžekovićev memorijal]]. * [[23. lipnja|23.]] – [[28. lipnja]] – Na [[zagreb]]ačkom [[ŠRC Jarun]]u održava se svjetsko prvenstvo u [[rukomet na pijesku|rukometu na pijesku]]. * [[23. lipnja]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] odnijela je prvu pobjedu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]] nadigravši [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] u [[Toronto|Torontu]]. Kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za reprezentaciju. * [[22. lipnja]] – U [[Spomen-park Brezovica|spomen-parku Brezovica]] obilježen je [[Dan antifašističke borbe]] u povodu 85. godišnjice osnivanja [[Prvi sisački partizanski odred|Prvog sisačkog partizanskog odreda]]. [[Datoteka:Ruder-EM 2016 48.JPG|desno|180px]] * [[14. lipnja]] – Braća [[Martin Sinković|Martin]] i [[Valent Sinković]] osvojila su prvo mjesto u finalu [[dvojac na pariće|dvojca na pariće]] na drugoj regati Svjetskog kupa u [[Plovdiv]]u. * [[13. lipnja]] – Održan je četvrti Karlovac Pride. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|desno|200px]] * [[11. lipnja]] – Počelo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|23. Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[6. lipnja]] – U [[Zagreb]]u je održan 8. [[Antunovski hod mladih]] uoči [[Antunovo|svetkovine Svetog Antuna Padovanskog]] pod geslom „Ako imaš Boga, imaš sve”. * [[6. lipnja]] – Sa zagrebačkog [[Zrinjevac|Trga Nikole Šubića Zrinskog]] krenula je 25. [[Zagrebačka povorka ponosa]] pod geslom „Korak po korak, iskorak”. == Svibanj == * [[19. svibnja|19.]] – [[22. svibnja]] – U Domu hrvatskih branitelja u [[Pula|Puli]] održava se 49. [[Međunarodni susret harmonikaša]] sa šesto sudionika iz 24 zemlje. * [[5. svibnja]] – [[30. lipnja]] – U Sveučilišnoj knjižnici u [[Split]]u otvorena je [[izložba]] povijesnih dokumenata o životu, radu i [[mučenik|mučeničkoj smrti]] [[Josip Marija Carević|Josipa Marije Carevića]] pod nazivom ''[[Damnatio memoriae]]''. * [[3. svibnja|3.]] – [[9. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]], Gori, [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]] i [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] održava se 20. [[Ars Organi Sisciae]]. * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. SHKM]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio oko 12 000 sudionika. == Travanj == [[Slika:Dubrovnik view 01.JPG|180px|desno|link=Dubrovnik]] * [[28. travnja|28.]] – [[29. travnja]] – U [[Dubrovnik]]u se održava ''summit'' [[Inicijativa triju mora|Inicijative triju mora]], s 1600 sudionika iz 45 zemalja, najveći takav poslovno-politički događaj u Hrvatskoj. * [[28. travnja]] – Studenti [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|zagrebačkog FER-a]] Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić pobijedili su na međunarodnome ''hackatonu'' »StarkHacks« na Sveučilištu Purdue u SAD-u. * [[24. travnja]] – U dubrovačkom Domu Marina Držića otvorena je [[izložba]] »Marin Držić – prvi čin« u prigodi petstogodišnjice prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]. * [[18. travnja]] – U [[Zagreb]]u je održan sindikalni prosvjed čiji je slogan „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”. [[Slika:Artemis II patch.svg|150px|desno|link=Artemis II]] * [[10. travnja]] – [[NASA]]-ina letjelica [[Artemis II]] sletjela je u [[Tihi ocean]], čime je završena povijesna misija preleta [[Mjesec]]a s ljudskom posadom == Ožujak == [[Datoteka:HR-VA-Maruševec04.jpg|150px|desno|link=Park prirode Zagorske gore|alt=Ivanščica]] * Od [[9. ožujka|9.]] do [[22. ožujka]] – U [[Poreč]]u se održava 7. [[Europsko prvenstvo u futsalu za gluhe]]. * [[6. ožujka]] – [[Hrvatski sabor]] izglasao je Zakon o proglašenju [[Park prirode Zagorske gore|Parka prirode Zagorske gore]]. == Veljača == * [[27. veljače]] – Uklonjene su sve [[Minska polja u Hrvatskoj|mine u Hrvatskoj]]. * [[16. veljače]] – Na [[Dora 2026.|Dori 2026.]] pobijedila je grupa [[Lelek (sastav)|Lelek]] s pjesmom ''[[Andromeda (pjesma)|Andromeda]]''. * [[7. veljače]] – [[Hrvatska futsalska reprezentacija]] osvojila je broncu na [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.|Europskom prvenstvu u futsalu 2026.]] * [[1. veljače]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] osvojila je treće mjesto na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europskom prvenstvu u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]]. == Siječanj == * [[28. siječnja]] – U [[Samostan sv. Frane u Zadru|samostanu svetog Frane u Zadru]] pronađena je najstarija [[inkunabula]] u Hrvatskoj, za koju se smatralo da je izgubljena. To je fragment latinskog teksta [[Biblija|Biblije]] ([[Vulgata|Vulgate]]), tiskane 1462. godine. * [[17. siječnja]] – Hrvatski film ''[[Fiume o morte! (2025.)|Fiume o morte!]]'' [[Igor Bezinović|Igora Bezinovića]] osvojio je [[Europske filmske nagrade|Europsku filmsku nagradu]] u kategoriji dokumentarnog filma. * [[17. siječnja]] – Zemni ostatci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[13. siječnja]] – [[Hrvatski ovčar]] proglašen je [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnim kulturnim dobrom]] [[RH|Republike Hrvatske]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] oyy5ji17z904iewrqkkriq48baqqpmr 7631718 7631713 2026-11-06T22:35:02Z Maestro Ivanković 73870 /* Listopad */ arhiviranje 7631718 wikitext text/x-wiki '''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2022.|2022.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2023.|2023.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2024.|2024.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2025.|2025.]] == Listopad == * [[28. listopada]] – U [[Sisak|Sisku]] je svečano otvorena nova zgrada Ekonomske škole Sisak, čime je obilježena i 70. obljetnica djelovanja te [[škola|obrazovne ustanove]]. A nakon više od godinu dana u [[Topusko]]m je završena obnova i [[modernizacija]] Lječilišta i Termi, najveće investicije u [[turizam]] u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. [[Datoteka:Museum Mimara Zagreb.jpg|desno|200px|link=Muzej Mimara]] * [[27. listopada]] – Nakon šest [[godina]] opsežne [[Potres u Zagrebu 2020.|poslijepotresne]] obnove vrijedne 75 [[milijun]]a [[euro|eura]], u [[Zagreb]]u je svečano otvoren [[Muzej Mimara]]. [[Datoteka:European Championships 2022-08-18 Senior Men All-around competition Subdivision 3 (Norman Seibert) - DSC 6322.jpg|desno|130px|link=Ilija Kovtun]] * [[25. listopada]] – [[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastički reprezentativac]] [[Ilija Kovtun]] osvojio je [[srebro|srebrnu]] [[medalja|medalju]] na [[sportska gimnastika|ručama]] posljednjeg dana [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici|Svjetskog prvenstva]] u [[Rotterdam]]u, svoju prvu svjetsku medalju u hrvatskom dresu. * [[24. listopada]] – [[:Kategorija:Hrvatski fizičari|Hrvatski fizičari]] Ivan Jakovac i Mihael Grbić s [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] s međunarodnim su timom [[eksperiment]]alno potvrdili teorijska predviđanja o dvjema [[kvant|kvantnim fazama]] u [[magnet]]skom [[materijal]]u. [[Datoteka:Pista Čilipi.JPG|desno|200px|link=Zračna luka „Ruđer Bošković”]] * [[23. listopada]] – U [[Dubrovnik]]u je predstavljeno rješenje buduće [[brza cesta|brze ceste]] od Dubrovnika do [[Zračna luka „Ruđer Bošković”|zračne luke u Čilipima]]: na ukupno 48 [[kilometar]]a dužine (sa spojnim [[cesta]]ma) gradit će se 11 [[tunel]]a i 11 [[vijadukt]]a. Vrijednost [[investicija|investicije]] procjenjuje se na oko 350 [[milijun]]a [[euro|eura]]. * [[19. listopada]] – [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] [[Zoran Milanović]] primio je izaslanstvo Svjetske organizacije [[Romi|Roma]]: razgovaralo se o položaju Roma u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te borbi protiv [[diskriminacija|diskriminacije]], [[rasizam|rasizma]] i [[siromaštvo |siromaštva]]. * [[18. listopada]] – "Igralište koje raste", prostor druženja i [[učenje|učenja]] na otvorenom u [[ruralno područje|ruralnom mjestu]] [[Kolarec]] u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]], dobitnik je nagrade ''Novi europski [[Bauhaus]]'' kojom [[Europska komisija]] nagrađuje male [[općina|općine]] za održive, uključive i lijepe projekte. [[Datoteka:Cravat Regiment in Upper Town in Zagreb Croatia 02.jpg|desno|200px|link=Kravat pukovnija]] * [[18. listopada]] – Postrojavanjem [[Kravat pukovnija|Kravat pukovnije]] i vezanjem prepoznatljivoga crvenog rupca oko vrata [[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|kipa bana Josipa Jelačića]] na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|glavnom zagrebačkom trgu]] svečano je obilježen [[Dan kravate]]. * [[17. listopada]] – [[:Kategorija:Palače u Dubrovniku|Dubrovačke palače]], [[trg]]ovi i [[ulica|ulice]] postali su pozornica [[umjetnička instalacija|svjetlosnih instalacija]] i 3D mapping projekcija u sklopu trodnevnog festivala ''Lumi Art''. Ovogodišnji program posvećen je [[Marin Getaldić|Marinu Getaldiću]], [[Dubrovnik|dubrovačkom]] [[fizičar]]u i [[matematičar]]u u povodu 400. obljetnice njegove [[smrt]]i. * [[17. listopada]] – U [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] u [[Zagreb]]u održana je manifestacija "Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina Republike Hrvatske 2026.", kojoj je ovogodišnja zemlja partner [[Mađarska]]. U organizaciji [[Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske|Savjeta za nacionalne manjine]] nastupilo je 16 kulturno-umjetničkih skupina [[nacionalna manjina|nacionalnih manjina]], [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske ''LADO'']] te Mađarski državni narodni ansambl ''MÁNE''. * [[16. listopada]] – [[Hrvati]] su srušili [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessov rekord]] u rezanju [[pršut]]a: na sajmu pršuta u [[Tinjan]]u od 300 rezača postavilo ga je njih 285, čime je srušen [[rekord]] koji su dosad s 205 rezača držali [[Španjolci]]. * Od [[15. listopada|15.]] do [[18. listopada]] – U [[Karlovac|karlovačkom]] [[kino|kinu]] "Edison" održani su 35. [[Dani hrvatskog filma]]: u 4 dana prikazano je više od 120 [[film]]ova, od kojih 51 u natjecateljskom dijelu. * [[15. listopada]] – Hrvatska [[diskografska kuća]] [[Croatia Records]] postala je član Svjetske diskografske federacije IFPI (eng. ''International Federation of the Phonographic Industry''), čime se pridružila globalnoj mreži koja predstavlja interese [[diskografska industrija|diskografske industrije]]. * [[11. listopada]] – [[Anton Glasnović]] osvojio zlato, a [[Giovanni Cernogoraz]] broncu u trapu na Europskome prvenstvu u Malakasi. * [[8. listopada]] – [[Sinj]]ski [[Sinjska alka|alkari]] sudjelovali su na povijesnom [[hodočašće|hodočašću]] u [[Vatikan]]: nakon audijencije kod [[papa|pape]] [[Lav XIV.|Lava XIV.]], alkari su se u svečanom [[mimohod]]u uputili i do [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima]]. [[Datoteka:Coat Croatian Parliament.jpg|desno|130px|link=Hrvatski sabor]] * [[8. listopada]] – [[Hrvatski sabor]] i ove je godine svečanom sjednicom [[Dan Hrvatskog sabora|obilježio svoj dan]]: svečanoj sjednici nazočili su i oni koji su u trenutku proglašenja [[neovisnost]]i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] bili dužnosnici [[izvršna vlast|izvršne]] i [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]]. * [[6. listopada|6.]] i [[7. listopada]] – U [[Split]]u je održan samit skupine [[MED9]]: [[predsjednik države|predsjednici]] i [[premijer]]i mediteranskih članica [[Europska unija|Europske unije]] te najviši čelnici europskih institucija razgovarali su o sigurnijem, otpornijem i održivijem [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. * [[4. listopada]] – U [[Svetište Majke Božje Bistričke|Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke]] održano je nacionalno [[hodočašće]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]], [[policija|policije]] i [[hrvatski branitelji|hrvatskih branitelja]]: [[misno slavlje]] predvodio je [[vojni ordinarij]] [[Jure Bogdan|mons. Jure Bogdan]]. [[Datoteka:The Euphrasian Basilica in the Historic Centre of Poreč - panoramio (4).jpg|desno|200px|link=Eufrazijeva bazilika]] * [[2. listopada]] – U [[Poreč]]u je počela obnova [[krov]]a [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijeve bazilike]]: novi će pokrov spasiti neprocjenjive [[ranokršćanska umjetnost|ranokršćanske]] [[mozaik]]e i trajno zaštititi ovaj spomenik pod zaštitom [[UNESCO]]-a. == Rujan == [[Datoteka:Barone izgradnja-43.jpg|desno|200px|link=Šibenik]] * [[30. rujna]] – U bivšoj vojarni Bribirskih knezova u [[Šibenik]]u otvorena je obnovljena i nadograđena zgrada [[Šibenik#Državni_arhiv_u_Šibeniku|Državnog arhiva]]. Projekt vrijedan pet i pol [[milijun]]a [[euro|eura]] rađen je prema najvišim standardima čuvanja vrijedne [[povijesna baština|povijesne građe]]. * [[29. rujna]] – U [[Bjelovar]]u je otvoren [[Wellovar]], samoodržive i energetski neovisne [[toplice]] s 5 zatvorenih i 5 otvorenih [[bazen]]a. Među zatvorenima je i jedan olimpijski certificiran za međunarodna natjecanja. * [[28. rujna]] – U [[Crkva sv. Mihaela arkanđela u Osijeku|župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela]] u [[Osijek]]u su nakon cjelovite petogodišnje restauracije svečano predstavljene i [[blagoslov]]ljene obnovljene [[orgulje]]. * [[27. rujna]] – Ovogodišnji [[CRO Race]] donosi biciklističke utrke na etapama [[Split]] – [[Seget]], [[Biograd na Moru]] – [[Novalja]], [[Krk (grad)|Krk]] – [[Labin]], [[Pula]] – [[Rijeka]], [[Karlovac]] – [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]] i [[Samobor]] – [[Zagreb]] s ciljem na [[ŠRC Jarun|jarunskom jezeru]]. [[Datoteka:HŽPP 7024 001, Podsused Tvornica, Zagreb, Croatia.jpg|desno|200px|link=HŽ serija 7024]] * [[22. rujna]] – [[:Kategorija:Hrvatske tvrtke|Hrvatska tvrtka]] [[Končar]] na sajmu [[transport|transportne tehnologije]] ''InnoTrans'' u [[Berlin]]u predstavila je novi [[HŽ serija 7024|elektrodizelski vlak za daljinski prijevoz]], koji može prometovati na elektrificiranim i neelektrificiranim [[željeznička pruga|željezničkim prugama]]. * [[19. rujna|19.]] i [[20. rujna]] – U [[Osijek]]u i [[Aljmaš]]u održan je [[Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji]], s molitveno-kulturnim programom ispred [[Osječka konkatedrala|osječke konkatedrale]] i svetom misom u aljmaškome Svetištu Gospe od Utočišta. * [[18. rujna]] – [[Koncert]]om francuskoga [[kontratenor]]a [[Philippe Jaroussky|Philippea Jarousskog]] i belgijskog B'Rock Orchestra u [[varaždinska katedrala|varaždinskoj katedrali]] svečano su otvorene 56. [[Varaždinske barokne večeri]]. * [[16. rujna]] – U [[Petrčane|Petrčanima]] je održana konferencija načelnika [[stožer|glavnih stožera]] [[vojska|oružanih snaga]] država članica [[Jadranska povelja|Američko-jadranske povelje]] pod nazivom „Jačanje regionalne suradnje”: razgovaralo se o unapređenju [[vojna obrana|obrambene suradnje]] i jačanju zajedničkih sposobnosti i otpornosti na vojne ugroze i humanitarne krize. [[Datoteka:Blick auf die Kirche des Hl. Donat auf dem Römischen Forum in Zadar, Kroatien (48607311738).jpg|desno|200px|link=Zadar]] * [[13. rujna]] – [[Zadar]] je službeno ušao u uži izbor za prestižnu titulu Europske prijestolnice [[turizam|turizma]] 2027. za [[grad]]ove od 25 do 100 tisuća [[stanovnik]]a. * [[12. rujna]] – U [[Varaždin]]u je održan tradicionalni „Susret povijesnih postrojbi” na kojem se okupilo više od 35 postrojbi iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i inozemstva. * [[11. rujna]] – U [[Dubrovnik]]u je pod nazivom „Stati na kraj europskoj demografskoj zimi” otvoren 3. Europski kongres o [[obitelj]]i na kojem su [[političar]]i i stručnjaci iz mnogih europskih [[država]] raspravljali o izazovima [[demografija|demografske]] obnove [[Europa|Europe]]. * [[6. rujna]] – U [[Malinska|Malinskoj]] na [[otok]]u [[Krk]]u održana je prva [[regata]] ''Ruže od mora''. Više od dvadeset natjecateljica sudjelovalo je u prvoj regati isključivo ženskih posada na tradicijskim [[barka]]ma na [[jedro|jedra]]. * Od [[5. rujna|5.]] do [[12. rujna]] – U [[Krapina|Krapini]] je održan [[Tjedan kajkavske kulture]] koji je završen i dvodnevnim 61. [[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalom kajkavskih popevki]]. [[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|desno|200px|link=Ekocid u Gospiću 2020-ih]] * [[5. rujna]] – Od [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog kolodvora]] do [[Trg bana Josipa Jelačića|Trga bana Jelačića u Zagrebu]] održan je prosvjed „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku” zbog [[Ekocid u Gospiću 2020-ih|ilegalnog odlaganja opasnog otpada u Gospiću]] i na drugim lokacijama. == Kolovoz == * [[29. kolovoza]] – [[:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatski boksač]] [[Filip Hrgović]] postao je novi svjetski prvak u [[boks|teškoj kategoriji]] po IBF verziji nakon što je u [[The O2 Arena|londonskoj O2 Areni]] prekidom u devetoj rundi pobijedio Britanca [[Moses Itauma|Mosesa Itaumu]]. [[Datoteka:PF02 Trakošćan . Park forests of Croatia 12.jpg|desno|200px|link=Trakošćan]] * [[26. kolovoza]] – Projekt [[dvorac|dvorca]] [[Trakošćan]] "Les Fleurs du mal of the Trakošćan Castle – Small Library" uvršten je u uži izborni krug međunarodne nagrade ''Heritage in Motion 2026'' u kategoriji ''Museums in Short''. * [[23. kolovoza]] – U [[Barban]]u je održana 51. [[Trka na prstenac]]: ove je godine pobijedio najstariji barbanski [[vitez (naslov)|vitez]] – 54-godišnji Maksimilijan Rojnić iz mjesta [[Petehi]]. * [[22. kolovoza]] – U [[Donji Macelj|Donjem Maclju]] je uoči obilježavanja [[Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma|Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] održana komemoracija i posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava iz [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] i poraća ekshumiranih iz četiri masovne grobnice u [[Slovenija|Sloveniji]]. * [[19. kolovoza]] – [[:Kategorija:Ukrajinski gimnastičari|Ukrajinsko]]-[[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|hrvatski gimnastičar]] [[Ilija Kovtun]] osvojio je naslov europskog prvaka u [[višeboj]]u na [[Europsko prvenstvo u gimnastici – Zagreb 2026.|Europskom prvenstvu u Zagrebu]]. * [[18. kolovoza]] – [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET) obilježava 116. obljetnicu [[tramvaj]]a na [[električna struja|električni]] [[pogon]]: tim su povodom građanima i posjetiteljima [[Zagreb]]a omogućene besplatne vožnje muzejskim tramvajem na [[tramvajski prijevoz u Zagrebu|posebnoj liniji]]. * [[16. kolovoza]] – Na [[Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.|Europskom atletskom prvenstvu]] u [[Birmingham]]u hrvatska je [[bacanje koplja|bacačica koplja]] [[Sara Kolak]] osvojila naslov europske prvakinje. Hrvatska muška [[hrvatska vaterpolska reprezentacija|vaterpolska reprezentacija]] do 20 godina osvojila je naslov europskog prvaka pobjedivši [[španjolska vaterpolska reprezentacija|momčad Španjolske]] u finalu Europskoga prvenstva u [[Varna|Varni]]. [[Datoteka:Illia Kovtun performing in the men's parallel bars final at Paris 2024.png|desno|180px|link=Sportska gimnastika]] [[Datoteka:Rubens, Mariä Himmelfahrt (Antwerpen).jpg|desno|130px|link=Velika Gospa]] * [[15. kolovoza]] – Prigodnim [[misa|euharistijskim slavljima]] i [[procesija]]ma brojni su [[religija|vjernici]] diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] proslavili [[blagdan]] [[Velika Gospa|Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo]]. * [[13. kolovoza]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatski atletičar]] [[Marino Bloudek]] je na [[Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.|Europskom atletskom prvenstvu]] u [[Birmingham]]u u finalnoj [[utrka na 800 metara|utrci na 800 metara]] osvojio srebrnu [[medalja|medalju]]. [[Datoteka:Rio 2016. Polo aquatico. sx50 129 (28839703942).jpg|desno|190px|link=Vaterpolo]] * [[10. kolovoza]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 16 godina]] okrunila se titulom svjetskih prvaka pobjedom protiv reprezentacije Španjolske u finalu Svjetskog prvenstva u [[Zagreb]]u. * [[9. kolovoza]] – U [[Sinj]]u je održana 311. [[Sinjska alka]], tradicionalno viteško nadmetanje na [[Sinjska alka#Alkarsko trkalište|alkarskom trkalištu]]. Slavodobitnik ovogodišnje Alke je Tino Radanović. * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[6. kolovoza]] – Na [[Neretva|Neretvi]] od [[Metković]]a do [[Ploče|Ploča]] održava se utrka [[Neretvanska lađa|lađa]], tradicijskih autohtonih plovila [[Delta Neretve|doline Neretve]]. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. [[Maraton lađa]]. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. [[Datoteka:Kninska tvrđava na Dan pobjede 2015.JPG|desno|180px|link=Kninska tvrđava]] * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. == Srpanj == [[Datoteka:Trsatski kaštel 1.jpg|desno|180px|link=Trsat]] * [[31. srpnja]] – Postavljanjem [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske zastave]] od 25 četvornih metara na kulu [[Trsat#Trsatska gradina|Trsatske gradine]], u [[Rijeka|Rijeci]] je počelo obilježavanje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]]. * [[30. srpnja]] – [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je postupak ratifikacije [[sporazum]]a s [[Hrvatska|Hrvatskom]] o izgradnji [[plinovod]]a "Južna interkonekcija", kojim bi se [[Bosna i Hercegovina|BiH]] preko hrvatskoga plinskog sustava povezala s [[LNG-terminal]]om na [[Krk]]u. [[Datoteka:Vela Luka (Croatia) view from mountains.jpg|desno|180px|link=Vela Luka]] * Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]]. [[Datoteka:Peljeski most 2026 (2).jpg|desno|180px|link=Pelješki most]] * [[26. srpnja]] – Četiri godine od otvaranja [[Pelješki most]] zbog pukotina treba sanaciju: radovi će početi nakon [[turizam|turističke sezone]], a izvođač će biti [[Kina|kineska]] [[tvrtka]] ''China Road and Bridge Corporation'' koja je taj [[most]] i gradila. * [[23. srpnja]] – Prvi put nakon dvanaest godina (od 2014.), tri [[HNL|hrvatska nogometna kluba]] ([[HNK Hajduk|Hajduk]], [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) ostvarili su pobjede u prvim susretima pretkola [[UEFA Europska liga|Europske]] i [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]]. * [[19. srpnja]] − Na 58. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u [[Uzbekistan]]u hrvatski srednjoškolci osvojili su dva brončana odličja. [[Datoteka:58MSF Jelačić.jpg|desno|180px|link=Međunarodna smotra folklora u Zagrebu]] * Od [[15. srpnja|15.]] do [[19. srpnja]] – Pod [[moto]]m „Održivost i otpornost baštine” u [[Zagreb]]u se održava [[jubilej]]ska 60. [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]]. * [[15. srpnja]] − Na 56. Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi „IPhO 2026” u [[Kolumbija|Kolumbiji]] hrvatski srednjoškolci osvojili su srebrnu i dvije brončane medalje. * [[15. srpnja]] – U [[Kijev]]u je na Dan državnosti [[Ukrajina|Ukrajine]] održan ''summit'' država [[jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i Ukrajine u kojemu je sudjelovao i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. * [[13. srpnja]] – Počeo je 15. ''Šibenik Dance Festival'': i ove godine ulice i trgovi [[Šibenik]]a ugostit će više od 300 [[ples]]ača, [[koreografija|koreografa]], plesnih pedagoga i zaljubljenika u ples i [[glazba|glazbu]]. * [[10. srpnja]] – Podizanjem zastave ''[[Libertas (Dubrovnik)|Libertas]]'' i uz stihove [[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano su otvorene 77. [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[9. srpnja]] – Prikazivanjem filma [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]] ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' u [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] svečano je otvoren 73. [[Pulski filmski festival]]. [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|desno|180px]] * [[5. srpnja|5.]] – [[11. srpnja]] – U [[Karlovac|Karlovcu]] se održava 27. Međunarodni festival [[folklor]]a i 7. „Okusi svijeta” uz [[ples]], [[glazba|glazbu]] i [[gastronomija|gastronomiju]] [[Portoriko|Portorika]], [[Madagaskar]]a, [[Singapur]]a, [[Uzbekistan]]a, [[Filipini|Filipina]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. * [[5. srpnja]] – Koncertom [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Orkestra]] i ženskog [[Zbor HRT-a|zbora HRT-a]] na zadarskom Forumu otvorene su 66. [[Glazbene večeri u Sv. Donatu|Glazbene večeri u svetom Donatu]]. * [[4. srpnja]] – [[Hrvatska mlađejuniorska vaterpolska reprezentacija do 18 godina]] osvojila je naslov prvaka na Svjetskom prvenstvu u Rio Maioru u [[Portugal]]u. Kapetan Nikola Batoš proglašen je vratarom turnira, a izbornik Hrvoje Koljanin trenerom prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska ženska kadetska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometne kadetkinje]] osvojile su brončano odličje na Otvorenom europskom prvenstvu u [[Göteborg]]u. == Lipanj == * [[28. lipnja]] – Središtem [[Đakovo|Đakova]] prošla je povorka 32 dječje folklorne skupine s oko tisuću sudionika u sklopu Malih vezova, uoči jubilarnih 60. [[Đakovački vezovi|Đakovačkih vezova]]. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem.svg|desno|120px]] * [[27. lipnja]] – Pobjedom nad [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganom]], ''Vatreni'' su izborili plasiman u šesnaestinu završnice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskoga nogometnog prvenstva]]. * [[27. lipnja]] – U [[Šibenik]]u je zatvoren 66. [[Međunarodni dječji festival]], na kojemu je nastupilo 2000 umjetnika iz 18 zemalja za oko 80 tisuća posjetitelja. * [[27. lipnja]] – Održana je 15. [[Split Pride|splitska povorka ponosa]] pod geslom „Nije me mater rodila da mučin!” * [[25. lipnja|25.]] – [[28. lipnja]] – U Galeriji Ivana Meštrovića u [[Split]]u održane su [[Melodije Jadrana]]. * [[24. lipnja|24.]] – [[26. lipnja]] – Na zagrebačkim fontanama i [[ŠRC Jarun]]u održava se 76. [[Hanžekovićev memorijal]]. * [[23. lipnja|23.]] – [[28. lipnja]] – Na [[zagreb]]ačkom [[ŠRC Jarun]]u održava se svjetsko prvenstvo u [[rukomet na pijesku|rukometu na pijesku]]. * [[23. lipnja]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] odnijela je prvu pobjedu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]] nadigravši [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] u [[Toronto|Torontu]]. Kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za reprezentaciju. * [[22. lipnja]] – U [[Spomen-park Brezovica|spomen-parku Brezovica]] obilježen je [[Dan antifašističke borbe]] u povodu 85. godišnjice osnivanja [[Prvi sisački partizanski odred|Prvog sisačkog partizanskog odreda]]. [[Datoteka:Ruder-EM 2016 48.JPG|desno|180px]] * [[14. lipnja]] – Braća [[Martin Sinković|Martin]] i [[Valent Sinković]] osvojila su prvo mjesto u finalu [[dvojac na pariće|dvojca na pariće]] na drugoj regati Svjetskog kupa u [[Plovdiv]]u. * [[13. lipnja]] – Održan je četvrti Karlovac Pride. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|desno|200px]] * [[11. lipnja]] – Počelo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|23. Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[6. lipnja]] – U [[Zagreb]]u je održan 8. [[Antunovski hod mladih]] uoči [[Antunovo|svetkovine Svetog Antuna Padovanskog]] pod geslom „Ako imaš Boga, imaš sve”. * [[6. lipnja]] – Sa zagrebačkog [[Zrinjevac|Trga Nikole Šubića Zrinskog]] krenula je 25. [[Zagrebačka povorka ponosa]] pod geslom „Korak po korak, iskorak”. == Svibanj == * [[19. svibnja|19.]] – [[22. svibnja]] – U Domu hrvatskih branitelja u [[Pula|Puli]] održava se 49. [[Međunarodni susret harmonikaša]] sa šesto sudionika iz 24 zemlje. * [[5. svibnja]] – [[30. lipnja]] – U Sveučilišnoj knjižnici u [[Split]]u otvorena je [[izložba]] povijesnih dokumenata o životu, radu i [[mučenik|mučeničkoj smrti]] [[Josip Marija Carević|Josipa Marije Carevića]] pod nazivom ''[[Damnatio memoriae]]''. * [[3. svibnja|3.]] – [[9. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]], Gori, [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]] i [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] održava se 20. [[Ars Organi Sisciae]]. * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. SHKM]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio oko 12 000 sudionika. == Travanj == [[Slika:Dubrovnik view 01.JPG|180px|desno|link=Dubrovnik]] * [[28. travnja|28.]] – [[29. travnja]] – U [[Dubrovnik]]u se održava ''summit'' [[Inicijativa triju mora|Inicijative triju mora]], s 1600 sudionika iz 45 zemalja, najveći takav poslovno-politički događaj u Hrvatskoj. * [[28. travnja]] – Studenti [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|zagrebačkog FER-a]] Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić pobijedili su na međunarodnome ''hackatonu'' »StarkHacks« na Sveučilištu Purdue u SAD-u. * [[24. travnja]] – U dubrovačkom Domu Marina Držića otvorena je [[izložba]] »Marin Držić – prvi čin« u prigodi petstogodišnjice prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]. * [[18. travnja]] – U [[Zagreb]]u je održan sindikalni prosvjed čiji je slogan „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”. [[Slika:Artemis II patch.svg|150px|desno|link=Artemis II]] * [[10. travnja]] – [[NASA]]-ina letjelica [[Artemis II]] sletjela je u [[Tihi ocean]], čime je završena povijesna misija preleta [[Mjesec]]a s ljudskom posadom == Ožujak == [[Datoteka:HR-VA-Maruševec04.jpg|150px|desno|link=Park prirode Zagorske gore|alt=Ivanščica]] * Od [[9. ožujka|9.]] do [[22. ožujka]] – U [[Poreč]]u se održava 7. [[Europsko prvenstvo u futsalu za gluhe]]. * [[6. ožujka]] – [[Hrvatski sabor]] izglasao je Zakon o proglašenju [[Park prirode Zagorske gore|Parka prirode Zagorske gore]]. == Veljača == * [[27. veljače]] – Uklonjene su sve [[Minska polja u Hrvatskoj|mine u Hrvatskoj]]. * [[16. veljače]] – Na [[Dora 2026.|Dori 2026.]] pobijedila je grupa [[Lelek (sastav)|Lelek]] s pjesmom ''[[Andromeda (pjesma)|Andromeda]]''. * [[7. veljače]] – [[Hrvatska futsalska reprezentacija]] osvojila je broncu na [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.|Europskom prvenstvu u futsalu 2026.]] * [[1. veljače]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] osvojila je treće mjesto na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europskom prvenstvu u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]]. == Siječanj == * [[28. siječnja]] – U [[Samostan sv. Frane u Zadru|samostanu svetog Frane u Zadru]] pronađena je najstarija [[inkunabula]] u Hrvatskoj, za koju se smatralo da je izgubljena. To je fragment latinskog teksta [[Biblija|Biblije]] ([[Vulgata|Vulgate]]), tiskane 1462. godine. * [[17. siječnja]] – Hrvatski film ''[[Fiume o morte! (2025.)|Fiume o morte!]]'' [[Igor Bezinović|Igora Bezinovića]] osvojio je [[Europske filmske nagrade|Europsku filmsku nagradu]] u kategoriji dokumentarnog filma. * [[17. siječnja]] – Zemni ostatci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[13. siječnja]] – [[Hrvatski ovčar]] proglašen je [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnim kulturnim dobrom]] [[RH|Republike Hrvatske]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] mv916uotajyu1nscr657qzpbpxugzrt 7631726 7631718 2026-11-06T22:47:20Z Maestro Ivanković 73870 /* Listopad */ arhiviranje 7631726 wikitext text/x-wiki '''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2022.|2022.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2023.|2023.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2024.|2024.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2025.|2025.]] == Listopad == [[Datoteka:Sinj 20210914 18h35 pogled sa zapada.jpg|desno|200px|link=Sinj]] * [[29. listopada]] – U povodu 220. obljetnice [[Židovska općina Zagreb|Židovske općine Zagreb]] u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]] otvorena je izložba »[[Zagreb]] i [[Židovi]]«. * [[28. listopada]] – U [[Sisak|Sisku]] je svečano otvorena nova zgrada Ekonomske škole Sisak, čime je obilježena i 70. obljetnica djelovanja te [[škola|obrazovne ustanove]]. A nakon više od godinu dana u [[Topusko]]m je završena obnova i [[modernizacija]] Lječilišta i Termi, najveće investicije u [[turizam]] u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. [[Datoteka:Museum Mimara Zagreb.jpg|desno|200px|link=Muzej Mimara]] * [[27. listopada]] – Nakon šest [[godina]] opsežne [[Potres u Zagrebu 2020.|poslijepotresne]] obnove vrijedne 75 [[milijun]]a [[euro|eura]], u [[Zagreb]]u je svečano otvoren [[Muzej Mimara]]. [[Datoteka:European Championships 2022-08-18 Senior Men All-around competition Subdivision 3 (Norman Seibert) - DSC 6322.jpg|desno|130px|link=Ilija Kovtun]] * [[25. listopada]] – [[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastički reprezentativac]] [[Ilija Kovtun]] osvojio je [[srebro|srebrnu]] [[medalja|medalju]] na [[sportska gimnastika|ručama]] posljednjeg dana [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici|Svjetskog prvenstva]] u [[Rotterdam]]u, svoju prvu svjetsku medalju u hrvatskom dresu. * [[24. listopada]] – [[:Kategorija:Hrvatski fizičari|Hrvatski fizičari]] Ivan Jakovac i Mihael Grbić s [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] s međunarodnim su timom [[eksperiment]]alno potvrdili teorijska predviđanja o dvjema [[kvant|kvantnim fazama]] u [[magnet]]skom [[materijal]]u. [[Datoteka:Pista Čilipi.JPG|desno|200px|link=Zračna luka „Ruđer Bošković”]] * [[23. listopada]] – U [[Dubrovnik]]u je predstavljeno rješenje buduće [[brza cesta|brze ceste]] od Dubrovnika do [[Zračna luka „Ruđer Bošković”|zračne luke u Čilipima]]: na ukupno 48 [[kilometar]]a dužine (sa spojnim [[cesta]]ma) gradit će se 11 [[tunel]]a i 11 [[vijadukt]]a. Vrijednost [[investicija|investicije]] procjenjuje se na oko 350 [[milijun]]a [[euro|eura]]. * [[19. listopada]] – [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] [[Zoran Milanović]] primio je izaslanstvo Svjetske organizacije [[Romi|Roma]]: razgovaralo se o položaju Roma u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te borbi protiv [[diskriminacija|diskriminacije]], [[rasizam|rasizma]] i [[siromaštvo |siromaštva]]. * [[18. listopada]] – "Igralište koje raste", prostor druženja i [[učenje|učenja]] na otvorenom u [[ruralno područje|ruralnom mjestu]] [[Kolarec]] u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]], dobitnik je nagrade ''Novi europski [[Bauhaus]]'' kojom [[Europska komisija]] nagrađuje male [[općina|općine]] za održive, uključive i lijepe projekte. [[Datoteka:Cravat Regiment in Upper Town in Zagreb Croatia 02.jpg|desno|200px|link=Kravat pukovnija]] * [[18. listopada]] – Postrojavanjem [[Kravat pukovnija|Kravat pukovnije]] i vezanjem prepoznatljivoga crvenog rupca oko vrata [[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|kipa bana Josipa Jelačića]] na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|glavnom zagrebačkom trgu]] svečano je obilježen [[Dan kravate]]. * [[17. listopada]] – [[:Kategorija:Palače u Dubrovniku|Dubrovačke palače]], [[trg]]ovi i [[ulica|ulice]] postali su pozornica [[umjetnička instalacija|svjetlosnih instalacija]] i 3D mapping projekcija u sklopu trodnevnog festivala ''Lumi Art''. Ovogodišnji program posvećen je [[Marin Getaldić|Marinu Getaldiću]], [[Dubrovnik|dubrovačkom]] [[fizičar]]u i [[matematičar]]u u povodu 400. obljetnice njegove [[smrt]]i. * [[17. listopada]] – U [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] u [[Zagreb]]u održana je manifestacija "Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina Republike Hrvatske 2026.", kojoj je ovogodišnja zemlja partner [[Mađarska]]. U organizaciji [[Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske|Savjeta za nacionalne manjine]] nastupilo je 16 kulturno-umjetničkih skupina [[nacionalna manjina|nacionalnih manjina]], [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske ''LADO'']] te Mađarski državni narodni ansambl ''MÁNE''. * [[16. listopada]] – [[Hrvati]] su srušili [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessov rekord]] u rezanju [[pršut]]a: na sajmu pršuta u [[Tinjan]]u od 300 rezača postavilo ga je njih 285, čime je srušen [[rekord]] koji su dosad s 205 rezača držali [[Španjolci]]. * Od [[15. listopada|15.]] do [[18. listopada]] – U [[Karlovac|karlovačkom]] [[kino|kinu]] "Edison" održani su 35. [[Dani hrvatskog filma]]: u 4 dana prikazano je više od 120 [[film]]ova, od kojih 51 u natjecateljskom dijelu. * [[15. listopada]] – Hrvatska [[diskografska kuća]] [[Croatia Records]] postala je član Svjetske diskografske federacije IFPI (eng. ''International Federation of the Phonographic Industry''), čime se pridružila globalnoj mreži koja predstavlja interese [[diskografska industrija|diskografske industrije]]. * [[11. listopada]] – [[Anton Glasnović]] osvojio zlato, a [[Giovanni Cernogoraz]] broncu u trapu na Europskome prvenstvu u Malakasi. * [[8. listopada]] – [[Sinj]]ski [[Sinjska alka|alkari]] sudjelovali su na povijesnom [[hodočašće|hodočašću]] u [[Vatikan]]: nakon audijencije kod [[papa|pape]] [[Lav XIV.|Lava XIV.]], alkari su se u svečanom [[mimohod]]u uputili i do [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima]]. [[Datoteka:Coat Croatian Parliament.jpg|desno|130px|link=Hrvatski sabor]] * [[8. listopada]] – [[Hrvatski sabor]] i ove je godine svečanom sjednicom [[Dan Hrvatskog sabora|obilježio svoj dan]]: svečanoj sjednici nazočili su i oni koji su u trenutku proglašenja [[neovisnost]]i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] bili dužnosnici [[izvršna vlast|izvršne]] i [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]]. * [[6. listopada|6.]] i [[7. listopada]] – U [[Split]]u je održan samit skupine [[MED9]]: [[predsjednik države|predsjednici]] i [[premijer]]i mediteranskih članica [[Europska unija|Europske unije]] te najviši čelnici europskih institucija razgovarali su o sigurnijem, otpornijem i održivijem [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. * [[4. listopada]] – U [[Svetište Majke Božje Bistričke|Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke]] održano je nacionalno [[hodočašće]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]], [[policija|policije]] i [[hrvatski branitelji|hrvatskih branitelja]]: [[misno slavlje]] predvodio je [[vojni ordinarij]] [[Jure Bogdan|mons. Jure Bogdan]]. [[Datoteka:The Euphrasian Basilica in the Historic Centre of Poreč - panoramio (4).jpg|desno|200px|link=Eufrazijeva bazilika]] * [[2. listopada]] – U [[Poreč]]u je počela obnova [[krov]]a [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijeve bazilike]]: novi će pokrov spasiti neprocjenjive [[ranokršćanska umjetnost|ranokršćanske]] [[mozaik]]e i trajno zaštititi ovaj spomenik pod zaštitom [[UNESCO]]-a. == Rujan == [[Datoteka:Barone izgradnja-43.jpg|desno|200px|link=Šibenik]] * [[30. rujna]] – U bivšoj vojarni Bribirskih knezova u [[Šibenik]]u otvorena je obnovljena i nadograđena zgrada [[Šibenik#Državni_arhiv_u_Šibeniku|Državnog arhiva]]. Projekt vrijedan pet i pol [[milijun]]a [[euro|eura]] rađen je prema najvišim standardima čuvanja vrijedne [[povijesna baština|povijesne građe]]. * [[29. rujna]] – U [[Bjelovar]]u je otvoren [[Wellovar]], samoodržive i energetski neovisne [[toplice]] s 5 zatvorenih i 5 otvorenih [[bazen]]a. Među zatvorenima je i jedan olimpijski certificiran za međunarodna natjecanja. * [[28. rujna]] – U [[Crkva sv. Mihaela arkanđela u Osijeku|župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela]] u [[Osijek]]u su nakon cjelovite petogodišnje restauracije svečano predstavljene i [[blagoslov]]ljene obnovljene [[orgulje]]. * [[27. rujna]] – Ovogodišnji [[CRO Race]] donosi biciklističke utrke na etapama [[Split]] – [[Seget]], [[Biograd na Moru]] – [[Novalja]], [[Krk (grad)|Krk]] – [[Labin]], [[Pula]] – [[Rijeka]], [[Karlovac]] – [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]] i [[Samobor]] – [[Zagreb]] s ciljem na [[ŠRC Jarun|jarunskom jezeru]]. [[Datoteka:HŽPP 7024 001, Podsused Tvornica, Zagreb, Croatia.jpg|desno|200px|link=HŽ serija 7024]] * [[22. rujna]] – [[:Kategorija:Hrvatske tvrtke|Hrvatska tvrtka]] [[Končar]] na sajmu [[transport|transportne tehnologije]] ''InnoTrans'' u [[Berlin]]u predstavila je novi [[HŽ serija 7024|elektrodizelski vlak za daljinski prijevoz]], koji može prometovati na elektrificiranim i neelektrificiranim [[željeznička pruga|željezničkim prugama]]. * [[19. rujna|19.]] i [[20. rujna]] – U [[Osijek]]u i [[Aljmaš]]u održan je [[Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji]], s molitveno-kulturnim programom ispred [[Osječka konkatedrala|osječke konkatedrale]] i svetom misom u aljmaškome Svetištu Gospe od Utočišta. * [[18. rujna]] – [[Koncert]]om francuskoga [[kontratenor]]a [[Philippe Jaroussky|Philippea Jarousskog]] i belgijskog B'Rock Orchestra u [[varaždinska katedrala|varaždinskoj katedrali]] svečano su otvorene 56. [[Varaždinske barokne večeri]]. * [[16. rujna]] – U [[Petrčane|Petrčanima]] je održana konferencija načelnika [[stožer|glavnih stožera]] [[vojska|oružanih snaga]] država članica [[Jadranska povelja|Američko-jadranske povelje]] pod nazivom „Jačanje regionalne suradnje”: razgovaralo se o unapređenju [[vojna obrana|obrambene suradnje]] i jačanju zajedničkih sposobnosti i otpornosti na vojne ugroze i humanitarne krize. [[Datoteka:Blick auf die Kirche des Hl. Donat auf dem Römischen Forum in Zadar, Kroatien (48607311738).jpg|desno|200px|link=Zadar]] * [[13. rujna]] – [[Zadar]] je službeno ušao u uži izbor za prestižnu titulu Europske prijestolnice [[turizam|turizma]] 2027. za [[grad]]ove od 25 do 100 tisuća [[stanovnik]]a. * [[12. rujna]] – U [[Varaždin]]u je održan tradicionalni „Susret povijesnih postrojbi” na kojem se okupilo više od 35 postrojbi iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i inozemstva. * [[11. rujna]] – U [[Dubrovnik]]u je pod nazivom „Stati na kraj europskoj demografskoj zimi” otvoren 3. Europski kongres o [[obitelj]]i na kojem su [[političar]]i i stručnjaci iz mnogih europskih [[država]] raspravljali o izazovima [[demografija|demografske]] obnove [[Europa|Europe]]. * [[6. rujna]] – U [[Malinska|Malinskoj]] na [[otok]]u [[Krk]]u održana je prva [[regata]] ''Ruže od mora''. Više od dvadeset natjecateljica sudjelovalo je u prvoj regati isključivo ženskih posada na tradicijskim [[barka]]ma na [[jedro|jedra]]. * Od [[5. rujna|5.]] do [[12. rujna]] – U [[Krapina|Krapini]] je održan [[Tjedan kajkavske kulture]] koji je završen i dvodnevnim 61. [[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalom kajkavskih popevki]]. [[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|desno|200px|link=Ekocid u Gospiću 2020-ih]] * [[5. rujna]] – Od [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog kolodvora]] do [[Trg bana Josipa Jelačića|Trga bana Jelačića u Zagrebu]] održan je prosvjed „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku” zbog [[Ekocid u Gospiću 2020-ih|ilegalnog odlaganja opasnog otpada u Gospiću]] i na drugim lokacijama. == Kolovoz == * [[29. kolovoza]] – [[:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatski boksač]] [[Filip Hrgović]] postao je novi svjetski prvak u [[boks|teškoj kategoriji]] po IBF verziji nakon što je u [[The O2 Arena|londonskoj O2 Areni]] prekidom u devetoj rundi pobijedio Britanca [[Moses Itauma|Mosesa Itaumu]]. [[Datoteka:PF02 Trakošćan . Park forests of Croatia 12.jpg|desno|200px|link=Trakošćan]] * [[26. kolovoza]] – Projekt [[dvorac|dvorca]] [[Trakošćan]] "Les Fleurs du mal of the Trakošćan Castle – Small Library" uvršten je u uži izborni krug međunarodne nagrade ''Heritage in Motion 2026'' u kategoriji ''Museums in Short''. * [[23. kolovoza]] – U [[Barban]]u je održana 51. [[Trka na prstenac]]: ove je godine pobijedio najstariji barbanski [[vitez (naslov)|vitez]] – 54-godišnji Maksimilijan Rojnić iz mjesta [[Petehi]]. * [[22. kolovoza]] – U [[Donji Macelj|Donjem Maclju]] je uoči obilježavanja [[Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma|Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] održana komemoracija i posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava iz [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] i poraća ekshumiranih iz četiri masovne grobnice u [[Slovenija|Sloveniji]]. * [[19. kolovoza]] – [[:Kategorija:Ukrajinski gimnastičari|Ukrajinsko]]-[[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|hrvatski gimnastičar]] [[Ilija Kovtun]] osvojio je naslov europskog prvaka u [[višeboj]]u na [[Europsko prvenstvo u gimnastici – Zagreb 2026.|Europskom prvenstvu u Zagrebu]]. * [[18. kolovoza]] – [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET) obilježava 116. obljetnicu [[tramvaj]]a na [[električna struja|električni]] [[pogon]]: tim su povodom građanima i posjetiteljima [[Zagreb]]a omogućene besplatne vožnje muzejskim tramvajem na [[tramvajski prijevoz u Zagrebu|posebnoj liniji]]. * [[16. kolovoza]] – Na [[Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.|Europskom atletskom prvenstvu]] u [[Birmingham]]u hrvatska je [[bacanje koplja|bacačica koplja]] [[Sara Kolak]] osvojila naslov europske prvakinje. Hrvatska muška [[hrvatska vaterpolska reprezentacija|vaterpolska reprezentacija]] do 20 godina osvojila je naslov europskog prvaka pobjedivši [[španjolska vaterpolska reprezentacija|momčad Španjolske]] u finalu Europskoga prvenstva u [[Varna|Varni]]. [[Datoteka:Illia Kovtun performing in the men's parallel bars final at Paris 2024.png|desno|180px|link=Sportska gimnastika]] [[Datoteka:Rubens, Mariä Himmelfahrt (Antwerpen).jpg|desno|130px|link=Velika Gospa]] * [[15. kolovoza]] – Prigodnim [[misa|euharistijskim slavljima]] i [[procesija]]ma brojni su [[religija|vjernici]] diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] proslavili [[blagdan]] [[Velika Gospa|Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo]]. * [[13. kolovoza]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatski atletičar]] [[Marino Bloudek]] je na [[Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.|Europskom atletskom prvenstvu]] u [[Birmingham]]u u finalnoj [[utrka na 800 metara|utrci na 800 metara]] osvojio srebrnu [[medalja|medalju]]. [[Datoteka:Rio 2016. Polo aquatico. sx50 129 (28839703942).jpg|desno|190px|link=Vaterpolo]] * [[10. kolovoza]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 16 godina]] okrunila se titulom svjetskih prvaka pobjedom protiv reprezentacije Španjolske u finalu Svjetskog prvenstva u [[Zagreb]]u. * [[9. kolovoza]] – U [[Sinj]]u je održana 311. [[Sinjska alka]], tradicionalno viteško nadmetanje na [[Sinjska alka#Alkarsko trkalište|alkarskom trkalištu]]. Slavodobitnik ovogodišnje Alke je Tino Radanović. * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[6. kolovoza]] – Na [[Neretva|Neretvi]] od [[Metković]]a do [[Ploče|Ploča]] održava se utrka [[Neretvanska lađa|lađa]], tradicijskih autohtonih plovila [[Delta Neretve|doline Neretve]]. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. [[Maraton lađa]]. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. [[Datoteka:Kninska tvrđava na Dan pobjede 2015.JPG|desno|180px|link=Kninska tvrđava]] * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. == Srpanj == [[Datoteka:Trsatski kaštel 1.jpg|desno|180px|link=Trsat]] * [[31. srpnja]] – Postavljanjem [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske zastave]] od 25 četvornih metara na kulu [[Trsat#Trsatska gradina|Trsatske gradine]], u [[Rijeka|Rijeci]] je počelo obilježavanje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]]. * [[30. srpnja]] – [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je postupak ratifikacije [[sporazum]]a s [[Hrvatska|Hrvatskom]] o izgradnji [[plinovod]]a "Južna interkonekcija", kojim bi se [[Bosna i Hercegovina|BiH]] preko hrvatskoga plinskog sustava povezala s [[LNG-terminal]]om na [[Krk]]u. [[Datoteka:Vela Luka (Croatia) view from mountains.jpg|desno|180px|link=Vela Luka]] * Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]]. [[Datoteka:Peljeski most 2026 (2).jpg|desno|180px|link=Pelješki most]] * [[26. srpnja]] – Četiri godine od otvaranja [[Pelješki most]] zbog pukotina treba sanaciju: radovi će početi nakon [[turizam|turističke sezone]], a izvođač će biti [[Kina|kineska]] [[tvrtka]] ''China Road and Bridge Corporation'' koja je taj [[most]] i gradila. * [[23. srpnja]] – Prvi put nakon dvanaest godina (od 2014.), tri [[HNL|hrvatska nogometna kluba]] ([[HNK Hajduk|Hajduk]], [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) ostvarili su pobjede u prvim susretima pretkola [[UEFA Europska liga|Europske]] i [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]]. * [[19. srpnja]] − Na 58. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u [[Uzbekistan]]u hrvatski srednjoškolci osvojili su dva brončana odličja. [[Datoteka:58MSF Jelačić.jpg|desno|180px|link=Međunarodna smotra folklora u Zagrebu]] * Od [[15. srpnja|15.]] do [[19. srpnja]] – Pod [[moto]]m „Održivost i otpornost baštine” u [[Zagreb]]u se održava [[jubilej]]ska 60. [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]]. * [[15. srpnja]] − Na 56. Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi „IPhO 2026” u [[Kolumbija|Kolumbiji]] hrvatski srednjoškolci osvojili su srebrnu i dvije brončane medalje. * [[15. srpnja]] – U [[Kijev]]u je na Dan državnosti [[Ukrajina|Ukrajine]] održan ''summit'' država [[jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i Ukrajine u kojemu je sudjelovao i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. * [[13. srpnja]] – Počeo je 15. ''Šibenik Dance Festival'': i ove godine ulice i trgovi [[Šibenik]]a ugostit će više od 300 [[ples]]ača, [[koreografija|koreografa]], plesnih pedagoga i zaljubljenika u ples i [[glazba|glazbu]]. * [[10. srpnja]] – Podizanjem zastave ''[[Libertas (Dubrovnik)|Libertas]]'' i uz stihove [[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano su otvorene 77. [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[9. srpnja]] – Prikazivanjem filma [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]] ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' u [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] svečano je otvoren 73. [[Pulski filmski festival]]. [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|desno|180px]] * [[5. srpnja|5.]] – [[11. srpnja]] – U [[Karlovac|Karlovcu]] se održava 27. Međunarodni festival [[folklor]]a i 7. „Okusi svijeta” uz [[ples]], [[glazba|glazbu]] i [[gastronomija|gastronomiju]] [[Portoriko|Portorika]], [[Madagaskar]]a, [[Singapur]]a, [[Uzbekistan]]a, [[Filipini|Filipina]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. * [[5. srpnja]] – Koncertom [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Orkestra]] i ženskog [[Zbor HRT-a|zbora HRT-a]] na zadarskom Forumu otvorene su 66. [[Glazbene večeri u Sv. Donatu|Glazbene večeri u svetom Donatu]]. * [[4. srpnja]] – [[Hrvatska mlađejuniorska vaterpolska reprezentacija do 18 godina]] osvojila je naslov prvaka na Svjetskom prvenstvu u Rio Maioru u [[Portugal]]u. Kapetan Nikola Batoš proglašen je vratarom turnira, a izbornik Hrvoje Koljanin trenerom prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska ženska kadetska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometne kadetkinje]] osvojile su brončano odličje na Otvorenom europskom prvenstvu u [[Göteborg]]u. == Lipanj == * [[28. lipnja]] – Središtem [[Đakovo|Đakova]] prošla je povorka 32 dječje folklorne skupine s oko tisuću sudionika u sklopu Malih vezova, uoči jubilarnih 60. [[Đakovački vezovi|Đakovačkih vezova]]. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem.svg|desno|120px]] * [[27. lipnja]] – Pobjedom nad [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganom]], ''Vatreni'' su izborili plasiman u šesnaestinu završnice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskoga nogometnog prvenstva]]. * [[27. lipnja]] – U [[Šibenik]]u je zatvoren 66. [[Međunarodni dječji festival]], na kojemu je nastupilo 2000 umjetnika iz 18 zemalja za oko 80 tisuća posjetitelja. * [[27. lipnja]] – Održana je 15. [[Split Pride|splitska povorka ponosa]] pod geslom „Nije me mater rodila da mučin!” * [[25. lipnja|25.]] – [[28. lipnja]] – U Galeriji Ivana Meštrovića u [[Split]]u održane su [[Melodije Jadrana]]. * [[24. lipnja|24.]] – [[26. lipnja]] – Na zagrebačkim fontanama i [[ŠRC Jarun]]u održava se 76. [[Hanžekovićev memorijal]]. * [[23. lipnja|23.]] – [[28. lipnja]] – Na [[zagreb]]ačkom [[ŠRC Jarun]]u održava se svjetsko prvenstvo u [[rukomet na pijesku|rukometu na pijesku]]. * [[23. lipnja]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] odnijela je prvu pobjedu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]] nadigravši [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] u [[Toronto|Torontu]]. Kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za reprezentaciju. * [[22. lipnja]] – U [[Spomen-park Brezovica|spomen-parku Brezovica]] obilježen je [[Dan antifašističke borbe]] u povodu 85. godišnjice osnivanja [[Prvi sisački partizanski odred|Prvog sisačkog partizanskog odreda]]. [[Datoteka:Ruder-EM 2016 48.JPG|desno|180px]] * [[14. lipnja]] – Braća [[Martin Sinković|Martin]] i [[Valent Sinković]] osvojila su prvo mjesto u finalu [[dvojac na pariće|dvojca na pariće]] na drugoj regati Svjetskog kupa u [[Plovdiv]]u. * [[13. lipnja]] – Održan je četvrti Karlovac Pride. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|desno|200px]] * [[11. lipnja]] – Počelo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|23. Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[6. lipnja]] – U [[Zagreb]]u je održan 8. [[Antunovski hod mladih]] uoči [[Antunovo|svetkovine Svetog Antuna Padovanskog]] pod geslom „Ako imaš Boga, imaš sve”. * [[6. lipnja]] – Sa zagrebačkog [[Zrinjevac|Trga Nikole Šubića Zrinskog]] krenula je 25. [[Zagrebačka povorka ponosa]] pod geslom „Korak po korak, iskorak”. == Svibanj == * [[19. svibnja|19.]] – [[22. svibnja]] – U Domu hrvatskih branitelja u [[Pula|Puli]] održava se 49. [[Međunarodni susret harmonikaša]] sa šesto sudionika iz 24 zemlje. * [[5. svibnja]] – [[30. lipnja]] – U Sveučilišnoj knjižnici u [[Split]]u otvorena je [[izložba]] povijesnih dokumenata o životu, radu i [[mučenik|mučeničkoj smrti]] [[Josip Marija Carević|Josipa Marije Carevića]] pod nazivom ''[[Damnatio memoriae]]''. * [[3. svibnja|3.]] – [[9. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]], Gori, [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]] i [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] održava se 20. [[Ars Organi Sisciae]]. * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. SHKM]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio oko 12 000 sudionika. == Travanj == [[Slika:Dubrovnik view 01.JPG|180px|desno|link=Dubrovnik]] * [[28. travnja|28.]] – [[29. travnja]] – U [[Dubrovnik]]u se održava ''summit'' [[Inicijativa triju mora|Inicijative triju mora]], s 1600 sudionika iz 45 zemalja, najveći takav poslovno-politički događaj u Hrvatskoj. * [[28. travnja]] – Studenti [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|zagrebačkog FER-a]] Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić pobijedili su na međunarodnome ''hackatonu'' »StarkHacks« na Sveučilištu Purdue u SAD-u. * [[24. travnja]] – U dubrovačkom Domu Marina Držića otvorena je [[izložba]] »Marin Držić – prvi čin« u prigodi petstogodišnjice prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]. * [[18. travnja]] – U [[Zagreb]]u je održan sindikalni prosvjed čiji je slogan „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”. [[Slika:Artemis II patch.svg|150px|desno|link=Artemis II]] * [[10. travnja]] – [[NASA]]-ina letjelica [[Artemis II]] sletjela je u [[Tihi ocean]], čime je završena povijesna misija preleta [[Mjesec]]a s ljudskom posadom == Ožujak == [[Datoteka:HR-VA-Maruševec04.jpg|150px|desno|link=Park prirode Zagorske gore|alt=Ivanščica]] * Od [[9. ožujka|9.]] do [[22. ožujka]] – U [[Poreč]]u se održava 7. [[Europsko prvenstvo u futsalu za gluhe]]. * [[6. ožujka]] – [[Hrvatski sabor]] izglasao je Zakon o proglašenju [[Park prirode Zagorske gore|Parka prirode Zagorske gore]]. == Veljača == * [[27. veljače]] – Uklonjene su sve [[Minska polja u Hrvatskoj|mine u Hrvatskoj]]. * [[16. veljače]] – Na [[Dora 2026.|Dori 2026.]] pobijedila je grupa [[Lelek (sastav)|Lelek]] s pjesmom ''[[Andromeda (pjesma)|Andromeda]]''. * [[7. veljače]] – [[Hrvatska futsalska reprezentacija]] osvojila je broncu na [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.|Europskom prvenstvu u futsalu 2026.]] * [[1. veljače]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] osvojila je treće mjesto na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europskom prvenstvu u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]]. == Siječanj == * [[28. siječnja]] – U [[Samostan sv. Frane u Zadru|samostanu svetog Frane u Zadru]] pronađena je najstarija [[inkunabula]] u Hrvatskoj, za koju se smatralo da je izgubljena. To je fragment latinskog teksta [[Biblija|Biblije]] ([[Vulgata|Vulgate]]), tiskane 1462. godine. * [[17. siječnja]] – Hrvatski film ''[[Fiume o morte! (2025.)|Fiume o morte!]]'' [[Igor Bezinović|Igora Bezinovića]] osvojio je [[Europske filmske nagrade|Europsku filmsku nagradu]] u kategoriji dokumentarnog filma. * [[17. siječnja]] – Zemni ostatci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[13. siječnja]] – [[Hrvatski ovčar]] proglašen je [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnim kulturnim dobrom]] [[RH|Republike Hrvatske]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] 2e2o5dev8b5ti0aycmh2wla858n6gc8 0 802833 7631782 7607214 2026-11-07T01:24:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631782 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Omar Sívori | slika = [[Datoteka:Sívori (Selección Argentina) - El Gráfico 1905.jpg|200px]] | opis slike = Sívori kao prvak [[Copa América|Južnoameričkog prvenstva u nogometu]] s [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]] [[Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1957.|1957.]] | država = {{Z+X|ARG}} <br> {{Z+X|ITA}} | puno ime = Enrique Omar Sívori | nadimak = ''El Cabezón'' | datum rođenja = [[2. listopada]] [[1935.]] | mjesto rođenja = [[San Nicolás de los Arroyos|San Nicolás]] | država rođenja = [[Argentina]] | datum smrti = [[17. veljače]] [[2005.]] | mjesto smrti = [[San Nicolás de los Arroyos|San Nicolás]] | država smrti = [[Argentina]] | visina = 163 cm | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | mlade godine = 1950. – 1951. <br /> 1952. – 1954. | juniorski klubovi = Club San Nicolás <br /> [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | godina = 1954. – 1957. <br /> 1957. – 1965. <br /> 1965. – 1969. | profesionalni klubovi = [[Club Atlético River Plate|River Plate]] <br /> [[Juventus F.C.|Juventus]] <br /> [[S.S.C. Napoli|Napoli]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}63 {{0}}{{0}}(29) <br /> {{0}}215 {{0}}(135) <br /> {{0}}{{0}}63 {{0}}{{0}}(12) | godine u reprezentaciji = 1956. – 1957. <br /> 1961. – 1962. | reprezentacija = {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] <br /> {{Z|ITA}} [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(8) | godine treniranja = 1969. – 1970. <br /> 1972. <br /> 1972. – 1974. <br /> 1979. <br /> 1983. | klubovi = [[Rosario Central]] <br /> [[Estudiantes de La Plata|Estudiantes]] <br /> {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] <br /> [[Racing Club de Avellaneda|Racing Club]] <br /> Toronto Italia | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Enrique Omar Sívori''' ([[San Nicolás de los Arroyos|San Nicolás]], [[2. listopada]] [[1935.]] – San Nicolás, [[17. veljače]] [[2005.]]) bio je [[Argentina|argentinsko]]-[[Italija|talijanski]] [[nogometaš]] i trener koji je igrao na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Na klupskoj razini najpoznatiji je po uspješnom razdoblju u talijanskom [[Juventus F.C.|Juventusu]] krajem 1950-ih i početkom 1960-ih, s kojim je osvojio tri naslova [[Serie A]], uz niz drugih trofeja; igrao je i za [[Club Atlético River Plate|River Plate]] u Argentini te [[S.S.C. Napoli|Napoli]] u Italiji. Za [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] je igrao na reprezentativnoj razini i osvojio [[Copa América|Južnoameričko prvenstvo u nogometu]] [[Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1957.|1957.]] Kasnije u karijeri nastupao je i za [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italiju]], s kojom je sudjelovao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|Svjetskom prvenstvu 1962.]] Nakon završetka igračke karijere trenirao je nekoliko momčadi u Argentini. Sívori se smatra jednim od najboljih igrača svoje generacije, ali i jednim od najvećih nogometaša svih vremena. Bio je poznat po vještini, brzini, golgeterskom učinku, tehnici, kreativnosti, a njegov je nogometni talent bio naširoko priznat. Godine [[Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1957.|1957.]] proglašen je najboljim igračem [[Copa América|Južnoameričkog prvenstva u nogometu]],<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/sachampfulltrivia.html The Copa América Archive – Trivia], RSSSF.</ref> a 1961. osvojio je i cijenjenu [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu France Footballa]]. Tijekom karijere postigao je 432 pogotka, uključujući i prijateljske utakmice.<ref>[https://docs.ufpr.br/~mmsabino/sstatistics/sivori.html Sívori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241203143816/https://docs.ufpr.br/~mmsabino/sstatistics/sivori.html |date=3. prosinca 2024. }}.</ref> == Klupska karijera == === River Plate === [[Datoteka:Omar Sivori.jpg|mini|desno|upright=0.81|Sívori u dresu River Platea 1954.]] Sívori je rođen u [[San Nicolás de los Arroyos|San Nicolásu]], u argentinskoj pokrajini [[Buenos Aires (pokrajina)|Buenos Aires]], u obitelji talijanskog podrijetla. Njegov djed po ocu, Giulio Sivori, bio je useljenik iz mjesta Cavi di Lavagna, zaseoka u [[Genova (pokrajina)|pokrajini Genova]], dok je njegova majka Carolina bila [[Abruzzo|abrucijskog]] podrijetla.<ref name="storiedicalcio">[http://storiedicalcio.altervista.org/blog/sivori.html SIVORI Omar: genio e follia dell'angelo ribelle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171003031327/http://storiedicalcio.altervista.org/blog/sivori.html |date=3. listopada 2017. }}, ''Storie di Calcio'', 7. veljače 2016.</ref><ref>[http://www.tuttocalciatori.net/notizie/2011/10/i-miti-del-calcio-omar-sivori/ I miti del calcio: Omar Sivori], ''Tuttocalciatori'', 25. listopada 2011.</ref><ref>[http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2001/02/09/sivori-la-rabbia-delloriundo-che-mafia-si.html Sivori, la rabbia dell'oriundo...], ''La Repubblica'', 9. veljače 2001.</ref> Još kao dječak jako se zainteresirao za [[nogomet]], a u tinejdžerskim godinama pristupio je klubu iz [[Buenos Aires]]a, [[Club Atlético River Plate|River Plateu]].<ref name="storiedicalcio" /><ref>[http://www.redargentina.com/DeportesArgentinos/Sivori.asp RedArgentina.com] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030922142909/http://www.redargentina.com/DeportesArgentinos/Sivori.asp|date=22. rujna 2003.}}</ref> Mladi Sívori dobio je priliku probiti se u momčad u kojoj su igrali i slavni napadači [[Ángel Labruna]] i [[Félix Loustau]], etablirani u eri ''[[La Máquina]]'', jedne od najpoznatijih formacija u povijesti nogometa.<ref name="RSSSF.com">[https://www.rsssf.org/tablesa/arghist-pro1950s.html Argentina - List of Champions and Runners-up], RSSSF.</ref> Navijači su mu uskoro nadjenuli nadimak ''El Cabezón'' ("velika glava"), zbog kose, otvorenosti, samopouzdanja, drskosti i načina igre.<ref name="storiedicalcio" /><ref name="RSSSF.com" /><ref name="telegraph-sivori-obituary">[https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1483849/Omar-Sivori.html Omar Sivori], ''The Telegraph'', 19. veljače 2005.</ref> River je osvojio [[Argentinska Primera División|argentinsko prvenstvo]] 1955., a naslov je potvrđen pobjedom 2:1 protiv gradskog rivala [[Boca Juniors]]a na stadionu [[Estadio Alberto J. Armando|La Bombonera]] u [[Buenos Aires]]u, kolo prije kraja prvenstva.<ref>[https://www.rsssf.org/tablesa/arg55.html Argentina 1955], RSSSF, 23. travnja 2009.</ref> Iste sezone River je osvojio i Copa Río de La Plata pobijedivši urugvajski [[Club Nacional de Football|Nacional]]. Sljedeće sezone imao je sličan uspjeh kada je River na posljednji dan prvenstva ponovno osvojio naslov argentinskog prvaka, svladavši [[Rosario Central]] s 4:0, a Sívori je postigao posljednji pogodak na utakmici.<ref>[https://www.rsssf.org/tablesa/arg56.html Argentina 1956], RSSSF, 28. veljače 2008.</ref> Posljednju utakmicu za River odigrao je upravo protiv istoga suparnika, 5. svibnja 1957. [[Datoteka:Sivori river vs huracan.jpg|mini|upright=1.13|Sívori u driblingu na utakmici protiv [[Club Atlético Huracán|Huracána]]]] U sezoni [[Serie A 1957./58.|1957./58.]] 21-godišnjeg Sívorija doveo je talijanski [[Juventus F.C.|Juventus]], nakon što ga je uočio [[Renato Cesarini]]. Juventus je za transfer platio 10 milijuna argentinskih [[argentinski pezo|peza]] (što je odgovaralo iznosu od 91.000 funti), što je u to vrijeme bio svjetski rekordni transfer. Sívorijev odlazak pokazao se lošim za Riverove prvenstvene rezultate jer klub u idućih 18 godina nakon 1957. nije uspio osvojiti naslov prvaka Argentine.<ref name="storiedicalcio" /><ref name="bbc">[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_football/4283015.stm Argentina mourns lost son Sivori], BBC Sport, 29. lipnja 2007.</ref> Ipak, novcem od transfera River je uspio dovršiti svoj stadion ''[[Estadio Monumental Antonio Vespucio Liberti|El Monumental]]'' dogradnjom četvrte tribine koja je ponijela njegovo ime.<ref name="bbc" /> === Juventus === Iste sezone još su dvojica istaknutih Argentinaca stigla u talijansku ligu: [[Antonio Valentín Angelillo]] ([[F.C. Internazionale Milano|Inter]]) i [[Humberto Maschio]] ([[Bologna F.C. 1909|Bologna]]). Sva trojica bila su dio argentinske reprezentacije koja je osvojila zlato na [[Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1957.|Južnoameričkom prvenstvu 1957.]] Budući da je naglasak momčadi bio na napadačkim pozicijama, reprezentacija je prozvana ''Anđeli prljavih lica'', po tada poznatom filmu ''[[Angels with Dirty Faces]]'', zbog razigranog stila i nehajnog odnosa prema treningu.<ref>{{Citiranje knjige|prezime=Wilson|ime=Jonathan|naslov=Angels With Dirty Faces: The Footballing History of Argentina|godina=2001.|izdavač=Hachette UK|isbn=9781409144441}}</ref> Taj je nadimak pratio trojac i nakon dolaska u Italiju. U Italiji su ih prozvali ''Trio smrti'', zbog njihove ubojitosti pred vratima.<ref name="storiedicalcio" /><ref>[http://www.maltatoday.com.mt/2005/02/27/tony.html Malta Today], 27. veljače 2005. {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100101205943/http://www.maltatoday.com.mt/2005/02/27/tony.html|date=1. siječnja 2010.}}</ref> [[Datoteka:Coppa Italia 1958-59 - Inter Milan v Juventus FC - Nicolè, Bicicli, Angelillo, Firmani, Sívori, Charles.jpg|mini|desno|upright=1.13|Sívori (desno) u dresu Juventusa 1958., pri izlasku s travnjaka [[San Siro]]a pokraj sunarodnjaka [[Antonio Valentín Angelillo|Angelilla]] iz Intera]] Prije dolaska Sívorija i Velšanina [[John Charles]]a, Juventus je prolazio kroz nešto slabije razdoblje. Međutim, njih dvojica s iskusnim ''Juventinom'' [[Giampiero Boniperti|Giampierom Bonipertijem]] stvorili su iznimno snažnu momčad koja je osvojila [[Serie A]] u sezoni [[Serie A 1957./58.|1957./58.]] Dobra forma se nastavila pa je Sívori osvojio još dva [[Serie A|''scudetta'']] ([[Serie A 1959./60.|1959./60.]] i [[Serie A 1960./61.|1960./61.]]), dva [[Coppa Italia|Kupa Italije]] ([[Coppa Italia 1958./59.|1958./59.]] i [[Coppa Italia 1959./60.|1959./60.]]) te [[Kup Alpa|Kup Alpa]] 1963. Njegov trud okrunjen je titulom [[Zlatna lopta France Footballa|europskog nogometaša godine]] (''Ballon d'Or'') 1961.<ref name="storiedicalcio" /><ref name="tuttojuve1">[http://www.tuttojuve.com/gli-eroi-bianconeri/gli-eroi-in-bianconero-omar-sivori-337745 Gli eroi in bianconero: Omar SIVORI], ''Tutto Juve'', 2. listopada 2016.</ref><ref name="tuttosport">[http://www.tuttosport.com/news/calcio/serie-a/juventus/2016/02/17-8573327/la_juventus_ricorda_sutwitter_il_mito_omar_sivori/ La Juventus ricorda su Twitter il mito Omar Sivori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170302033150/http://www.tuttosport.com/news/calcio/serie-a/juventus/2016/02/17-8573327/la_juventus_ricorda_sutwitter_il_mito_omar_sivori/ |date=2. ožujka 2017. }}, ''Tuttosport'', 17. veljače 2016.</ref> Iste godine kada je ostvario najveće individualno priznanje, raspao se i ''[[Čarobni trio]]'', kako su ih nazivali: Boniperti je završio karijeru, a sljedeće sezone John Charles vratio se u [[Leeds United F.C.|Leeds United]]. Sívori je ostao u ''Staroj dami'', a posebno se istaknuo pogotkom za pobjedu 1:0 protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]], čime je Juventus postao prva talijanska momčad koja je slavila na [[Santiago Bernabéu Stadium|Santiago Bernabéuu]]. Nosio je dres s brojem 10<ref>[https://www.tuttomercatoweb.com/serie-a/da-ferrari-a-bernardeschi-la-juve-e-l-importanza-della-maglia-numero-10-998150 Da Ferrari a Bernardeschi: la Juve e l'importanza della maglia numero 10], ''TuttoMercatoWeb'', 24. srpnja 2017.</ref> te je 1963. postao kapetan momčadi, ali nakon toga više nije osvajao naslove ni trofeje s Juventusom te je otišao po završetku sezone [[Serie A 1964./65.|1964./65.]], zbog neslaganja s novim trenerom [[Heriberto Herrera|Heribertom Herrerom]].<ref name="storiedicalcio" /><ref name="tuttojuve1" /><ref>[http://www.liminaedizioni.it/griglia_libro.cfm?art_codice=2&codice_collana=10 Limina Edizioni] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311033725/http://www.liminaedizioni.it/griglia_libro.cfm?art_codice=2&codice_collana=10|date=11. ožujka 2007.}}</ref> [[Datoteka:1950s–60s Juventus FC - Omar Sívori.jpg|mini|upright=1.13|Sívori u crno-bijelom dresu ''Bianconera'' na gradskom stadionu u Torinu]] Za Juventus je u svim natjecanjima postigao 167 pogodaka u 253 nastupa,<ref name="omar sivori">[https://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2005/02/19/db1902.xml&sSheet=/portal/2005/02/19/ixportal.html Omar Sivori], ''The Telegraph'', 19. veljače 2005. {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311102537/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2005/02/19/db1902.xml&sSheet=/portal/2005/02/19/ixportal.html|date=11. ožujka 2007.}}</ref> čime je prema stanju iz 2011. bio peti najbolji strijelac u povijesti kluba. Također drži rekord za najviše pogodaka na jednoj utakmici Serie A; u pobjedi 9:1 protiv [[F.C. Internazionale Milano|Intera]] 10. lipnja 1961. postigao je šest pogodaka. Taj rekord dijeli sa [[Silvio Piola|Silvijom Piolom]] iz [[U.S. Pro Vercelli Calcio|Pro Vercellija]].<ref>[http://storiedicalcio.altervista.org/blog/silvio_piola.html PIOLA Silvio: il sesto senso del gol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230730095023/https://storiedicalcio.altervista.org/blog/silvio_piola.html |date=30. srpnja 2023. }}, ''Storie di Calcio'', veljača 2016.</ref> === Napoli === Godine 1965. Sívori je potpisao za [[S.S.C. Napoli|Napoli]],<ref name="storiedicalcio" /> s kojim je već u prvoj sezoni osvojio treće mjesto u prvenstvu; klub je također osvojio i [[Kup Alpa|Kup Alpa]].<ref name="tuttosport" /> Nakon dvije uspješne sezone, Napoli je u sezoni [[Serie A 1967./68.|1967./68.]] imao vrlo talentiranu momčad u kojoj su, uz Sívorija, bili i vratar [[Dino Zoff]] te napadač [[José Altafini]], pa se smatrao jednim od favorita za naslov prvaka. Klub je vodio veliku borbu s [[A.C. Milan|Milanom]] za naslov prvaka [[Serie A]], ali je na kraju završio na drugome mjestu, dok je Sívori zbog ozljede koljena i nekoliko sukoba s trenerom Brunom Pesaolom propustio veći dio sezone. Posljednju utakmicu za Napoli odigrao je upravo protiv bivšeg kluba Juventusa, kada je dobio [[crveni karton]] jer je udario [[Erminio Favalli|Erminija Favallija]], nakon čega je suspendiran na šest utakmica. Nakon te kazne odlučio se vratiti u Argentinu tijekom sezone [[Serie A 1968./69.|1968./69.]]<ref name="treccani1">[http://www.treccani.it/enciclopedia/omar-enrique-sivori_%28Enciclopedia-dello-Sport%29/ SIVORI, Omar Enrique], ''Treccani: Enciclopedia dello Sport''.</ref><ref>[http://storiedicalcio.altervista.org/blog/sivori_napoli.html Sivori: Fuga da Napoli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260703132054/https://storiedicalcio.altervista.org/blog/sivori_napoli.html |date=3. srpnja 2026. }}, ''Storie di Calcio'', 18. studenoga 2015.</ref> == Reprezentativna karijera == === Argentina === Na reprezentativnoj razini Sívori je za [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] upisao 19 nastupa i 9 pogodaka.<ref name="omar sivori" /> Tadašnja argentinska momčad imala je iznimno snažan napad u kojem su, uz Sívorija, igrali [[Oreste Corbatta]], [[Osvaldo Héctor Cruz|Osvaldo Cruz]], [[Humberto Maschio]] i [[Antonio Valentín Angelillo|Antonio Angelillo]]. Napadački trojac Sívori – Maschio – Angelillo prozvan je ''caras sucias'', što doslovno znači ''prljava lica'', u aluziji na istoimeni film i na način na koji su igrali – poput razigrane, nestašne djece prljavih lica.<ref name="storiedicalcio" /><ref name="telegraph-sivori-obituary" /><ref>[http://www.elgrafico.com.ar/2015/08/25/C-8330-enrique-omar-sivori-el-ultimo-carasucia.php Enrique Omar Sívori, el último carasucia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190217174303/http://www.elgrafico.com.ar/2015/08/25/C-8330-enrique-omar-sivori-el-ultimo-carasucia.php |date=17. veljače 2019. }}, ''El Gráfico'', 25. kolovoza 2015.</ref> S Argentinom je osvojio zlato na [[Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1957.|Južnoameričkom prvenstvu 1957.]] u [[Lima|Limi]] u [[Peru]]u. Argentina je dominirala tijekom cijelog turnira; među pobjedama se ističu 8:2 protiv [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]] i 3:0 protiv velikog rivala [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]]. === Italija === Sívori je 1957. preselio u Italiju sa sunarodnjacima Maschiom i Angelillom. Argentinski nogometni savez zabranio je tom napadačkom trojcu daljnje nastupe za Argentinu, pa su izostavljeni sa [[Nogometno SP 1958.|Svjetskog prvenstva 1958.]]<ref name="telegraph-sivori-obituary" /> Zahvaljujući talijanskom podrijetlu Sívori je mogao steći talijansko državljanstvo. U travnju 1961. debitirao je za [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italiju]].<ref name="omar sivori" /> S još nekoliko [[Oriundo|inozemstvom rođenih talijanskih igrača]] nastupio je za Italiju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|Svjetskom prvenstvu 1962. u Čileu]], gdje je reprezentacija ispala u prvom krugu.<ref name="treccani1" /> Za Italiju je upisao 9 nastupa i postigao 8 pogodaka.<ref name="omar sivori" /> == Stil igre == [[Datoteka:Omar Sívori in training with Juventus FC at Campo Combi.jpg|mini|desno|upright=1.13|Sívori na treningu u torinskim godinama]] ''[[Encyclopædia Britannica]]'' opisala je Sívorijev stil igre kao "smion i briljantan";<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9403657/Sivori-Omar#853011.hook Omar Sivori], ''Encyclopædia Britannica''. {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140316195951/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1090433/Omar-Sivori|date=16. ožujka 2014.}}</ref> bio je iznimno nadaren nogometaš kojega se smatra jednim od najvećih igrača u povijesti Italije i Juventusa, kao i jednim od najboljih igrača svoje generacije. Sívori je bio brz, sitnije građe, vrlo kreativan i tehnički iznimno potkovan [[Napadač (nogomet)|napadač]], poznat po brzini s loptom, ubrzanju, vrhunskom [[dribling]]u, lepršavosti i fintama kojima je prolazio suparničke braniče. U to su spadali okreti, podbacivanja, brze promjene smjera i njegov zaštitni potez – provlačenje lopte kroz noge protivniku, poznato u talijanskom kao ''tunnel''. Bio je primarno ljevak, odličan realizator i plodan strijelac s jakim i preciznim udarcem iz kaznenog prostora i izvan njega, sposoban zabijati i lijevom i desnom nogom te, usprkos niskom rastu, glavom; zbog toga je ponekad znao zadobiti udarce u lice. Iako nije bio posebno snažan zbog vitke građe, bio je poznat i po upornosti, hrabrosti i profesionalizmu, premda je povremeno bio kritiziran zbog nagle naravi i nesportskog ponašanja, zbog čega se znao svađati sa sucima, grubo startati na protivnike ili ih pokušavati "isprovocirati i poniziti" svojom vještinom s loptom.<ref name="storiedicalcio" /><ref name="telegraph-sivori-obituary" /><ref name="tuttojuve1" /><ref name="tuttosport" /><ref name="treccani1" /><ref name="uefa.com">[http://www.uefa.com/uefa/history/obituaries/newsid=281090.html UEFA.com] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070104214805/http://www.uefa.com/uefa/history/obituaries/newsid=281090.html|date=4. siječnja 2007.}}</ref><ref name="taipeitimes">[http://www.taipeitimes.com/News/sport/archives/2005/02/20/2003223911 Argentinian legend Enrique Omar Sivori dies at age of 69], ''Taipei Times''.</ref><ref name="stampa">[http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,4/articleid,1301_02_1990_0062_0028_189534 Breve il mondiale felice di Sivori, inventore del football impossibile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006112611/http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,4/articleid,1301_02_1990_0062_0028_189534 |date=6. listopada 2014. }}, ''La Stampa'', 6. ožujka 1990.</ref><ref name="treccani2">[http://www.treccani.it/enciclopedia/sivori/ Sivori], ''Treccani: Enciclopedie on line''.</ref><ref name="corriere1">[http://archiviostorico.corriere.it/2010/aprile/12/SIVORI_ALTRI_EROI_VIZIO_DEL_co_9_100412052.shtml SIVORI E ALTRI EROI, IL VIZIO DEL CALCIO], ''Corriere della Sera'', 12. travnja 2010.</ref><ref name="guardian-obituary-sivori">[https://www.theguardian.com/news/2005/feb/21/guardianobituaries.football Omar Sivori], ''The Guardian'', 21. veljače 2005.</ref> Iako je bio izvrstan strijelac, osobito u Juventusu, Sívori je zahvaljujući pregledu igre i točnosti dodavanja znao stvarati prilike i za suigrače, odlično surađujući s [[John Charles|Charlesom]] i [[Giampiero Boniperti|Bonipertijem]] u napadačkom trojcu kluba. Mogao je igrati i u sredini napada kao klasični napadač te povučenije, kao druga špica ili unutarnji lijevi napadač. Zbog kreativnog stila igre, vještine, oka za pogodak, zemlje rođenja, frizure, snažnog karaktera i povremeno buntovne naravi, Sívorija se često naknadno uspoređivalo s drugim ljevonogim Argentincem koji se pojavio nakon njega – [[Diego Maradona|Diegom Maradonom]] – pa su ga pojedini mediji nazivali i "Maradonom šezdesetih".<ref name="storiedicalcio" /><ref name="telegraph-sivori-obituary" /><ref name="tuttojuve1" /><ref>[https://www.independent.co.uk/news/obituaries/omar-sivori-483923.html Omar Sivori], ''The Independent'', 19. veljače 2005.</ref><ref>[http://thescotsman.scotsman.com/sport.cfm?id=189042005 Tributes for Sivori, an 'angel' with some heavenly moves], ''The Scotsman'', 19. veljače 2005.</ref><ref>[http://www.newagebd.com/2005/feb/24/total.html Total Sports] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060513144847/http://www.newagebd.com/2005/feb/24/total.html|date=13. svibnja 2006.}}</ref><ref>[http://www.squarefootball.net/article/article.asp?aid=945 SquareFootball.net] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071018080209/http://squarefootball.net/article/article.asp?aid=945|date=18. listopada 2007.}}</ref> == Trenerska karijera == [[Datoteka:Sivori dt central.jpg|mini|upright=0.81|Sívori kao trener [[Rosario Central]]a, 1969. – 1970.]] Sívori je završio igračku karijeru 1969. Iako se kao imućan čovjek vratio u rodnu Argentinu, ljubav prema nogometu navela ga je na novu karijeru, ovoga puta trenersku; trenirao je [[Club Atlético River Plate|River Plate]], [[Rosario Central]], [[Estudiantes de La Plata]], [[Racing Club de Avellaneda|Racing Club]] i [[Club Atlético Vélez Sarsfield|Vélez Sarsfield]]. Od 1972. do 1974. vodio je [[Argentinska nogometna reprezentacija|argentinsku reprezentaciju]], s kojom se plasirao na [[Nogometno SP 1974.|Svjetsko prvenstvo 1974.]] Sívori je bio prvi izbornik koji je pozvao [[Ubaldo Fillol]]a u argentinsku reprezentaciju. Fillol će kasnije postati jedan od najcjenjenijih vratara u povijesti argentinskog nogometa. Nakon toga radio je kao stalni [[skaut]] Juventusa za Južnu Ameriku. Godine 1983. bio je glavni trener momčadi Toronto Italia u kanadskoj Nacionalnoj nogometnoj ligi.<ref>[Michael Cosgrove, ''Italia takes final over Panhellenic'', ''The Globe and Mail'', 29. kolovoza 1983., str. S4.]</ref> == Nakon umirovljenja == U ožujku 2004. [[Pelé]] ga je uvrstio među 125 najvećih živućih nogometaša svijeta na popisu [[FIFA 100]].<ref name="Pele">[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/3533891.stm Pele's list of the greatest], BBC Sport, 4. ožujka 2004.</ref> Sljedeće godine, u veljači 2005., Sívori je umro u rodnom [[San Nicolás de los Arroyos|San Nicolásu]] u 69. godini od [[rak gušterače|raka gušterače]].<ref name="morto">[http://www.corriere.it/Primo_Piano/Sport/2005/02_Febbraio/17/sivori.shtml Calcio: è morto Omar Sivori], ''Corriere della Sera'', 18. veljače 2005.</ref> == Statistika karijere == === Klupska === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i pogodci po klubovima, sezonama i natjecanjima<ref>{{NFT|18174|name=Omar Sívori}}</ref> |- ! rowspan="2" | Klub ! rowspan="2" | Sezona ! colspan="3" | Liga ! colspan="2" | Kup ! colspan="2" | Međunarodna natjecanja ! colspan="2" | Ukupno |- ! Razina !! Nastupi !! Pogodci !! Nastupi !! Pogodci !! Nastupi !! Pogodci !! Nastupi !! Pogodci |- | rowspan="5" | [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | [[Argentinska Primera División 1954.|1954.]] | rowspan="4" | [[Argentinska Primera División|Primera División]] | 16 || 8 || || || || || 16 || 8 |- | [[Argentinska Primera División 1955.|1955.]] | 23 || 11 || || || || || 23 || 11 |- | [[Argentinska Primera División 1956.|1956.]] | 23 || 10 || || || || || 23 || 10 |- | [[Argentinska Primera División 1957.|1957.]] | 1 || 0 || || || || || 1 || 0 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 63 !! 29 !! !! !! !! !! 63 !! 29 |- | rowspan="9" | [[Juventus F.C.|Juventus]] | [[Serie A 1957./58.|1957./58.]] | rowspan="8" | [[Serie A]] | 32 || 22 || 8 || 9 || colspan="2" | - || 40 || 31 |- | [[Serie A 1958./59.|1958./59.]] | 24 || 15 || 3 || 5 || 2 || 3 || 29 || 23 |- | [[Serie A 1959./60.|1959./60.]] | 31 || 28 || 4 || 3 || 0 || 0 || 35 || 31 |- | [[Serie A 1960./61.|1960./61.]] | 27 || 25 || 1 || 2 || 1 || 1 || 29 || 28 |- | [[Serie A 1961./62.|1961./62.]] | 25 || 13 || 0 || 0 || 5 || 2 || 30 || 15 |- | [[Serie A 1962./63.|1962./63.]] | 33 || 16 || 4 || 3 || 1 || 1 || 38 || 20 |- | [[Serie A 1963./64.|1963./64.]] | 28 || 13 || 2 || 1 || 4 || 0 || 34 || 14 |- | [[Serie A 1964./65.|1964./65.]] | 15 || 3 || 1 || 1 || 3 || 2 || 19 || 6 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 215 !! 135 !! 23 !! 24 !! 16 !! 9 !! 254 !! 168 |- | rowspan="5" | [[S.S.C. Napoli|Napoli]] | [[Serie A 1965./66.|1965./66.]] | rowspan="4" | [[Serie A]] | 33 || 7 || || || || || 33 || 7 |- | [[Serie A 1966./67.|1966./67.]] | 20 || 2 || || || || || 20 || 2 |- | [[Serie A 1967./68.|1967./68.]] | 7 || 2 || || || || || 7 || 2 |- | [[Serie A 1968./69.|1968./69.]] | 3 || 1 || || || || || 3 || 1 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 63 !! 12 !! !! !! !! !! 63 !! 12 |- ! colspan="3" | Ukupno u karijeri ! 341 !! 175 !! 23 !! 24 !! 16 !! 9 !! 380 !! 208 |} === Reprezentativna === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i pogodci po reprezentacijama i godinama<ref>[https://www.rsssf.org/miscellaneous/double-caps.html Players Appearing for Two or More Countries], RSSSF.</ref> |- ! Reprezentacija !! Godina !! Nastupi !! Pogodci |- | rowspan="2" | [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] | 1956. || 13 || 6 |- | 1957. || 6 || 3 |- ! colspan="2" | Ukupno !! 19 !! 9 |- | rowspan="2" | [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] | 1961. || 5 || 8 |- | 1962. || 4 || 0 |- ! colspan="2" | Ukupno !! 9 !! 8 |} :''Rezultati i stanja navode najprije broj pogodaka Argentine odnosno Italije; stupac s rezultatom prikazuje stanje nakon svakog Sívorijeva pogotka.'' {| class="wikitable sortable" |+ Popis međunarodnih pogodaka Omara Sívorija |- ! Br. ! Datum ! Mjesto ! Suparnik ! Rezultat ! Konačan ishod ! Natjecanje |- ! colspan="7" | Pogodci za Argentinu |- | align="center"|1 || 22. siječnja 1956. || [[Montevideo]], [[Urugvaj]] || {{Z|PER}} [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] || || align="center"|2:1 || [[Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1956.|Južnoameričko prvenstvo 1956.]] |- | align="center"|2 || 6. ožujka 1956. || [[Ciudad de México]], [[Meksiko]] || {{Z|CRC}} [[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarika]] || || align="center"|4:3 || Panameričko prvenstvo 1956. |- | align="center"|3 || 11. ožujka 1956. || Ciudad de México, Meksiko || {{Z|CHI}} [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] || || align="center"|3:0 || Panameričko prvenstvo 1956. |- | align="center"|4 || 18. ožujka 1956. || Ciudad de México, Meksiko || {{Z|BRA}} [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] || || align="center"|2:2 || Panameričko prvenstvo 1956. |- | align="center"|5 || 17. ožujka 1957. || [[Lima]], [[Peru]] || {{Z|ECU}} [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]] || || align="center"|3:0 || [[Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1957.]] |- | align="center"|6 || 28. ožujka 1957. || Lima, Peru || {{Z|CHI}} [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] || || align="center"|6:2 || [[Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1957.]] |- | align="center"|7 || 6. travnja 1957. || Lima, Peru || {{Z|PER}} [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] || || align="center"|1:2 || [[Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1957.]] |- ! colspan="7" | Pogodci za Italiju |- | align="center"|1 || 25. travnja 1961. || [[Bologna]], [[Italija]] || {{Z|NIR}} [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]] || || align="center"|3:2 || Prijateljska utakmica |- | align="center"|2 || 24. svibnja 1961. || [[Rim]], Italija || {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] || || align="center"|2:3 || Prijateljska utakmica |- | align="center"|3 || 15. lipnja 1961. || [[Firenca]], Italija || {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] || || align="center"|4:1 || Prijateljska utakmica |- | align="center"|4 || 4. studenoga 1961. || [[Torino]], Italija || {{Z|ISR}} [[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]] || || align="center"|6:0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1962.]] |} == Trofeji == [[Datoteka:Juventus FC - Omar Sívori - Ballon d'Or 1961.jpg|mini|upright=1.13|Sívori prima [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]] 1961.]] ;[[Club Atlético River Plate|River Plate]] * '''[[Argentinska Primera División|Primera División]]''': 1955., 1956., 1957. ;[[Juventus F.C.|Juventus]]<ref name="tuttosport" /> * '''[[Serie A]]''': [[Serie A 1957./58.|1957./58.]], [[Serie A 1959./60.|1959./60.]], [[Serie A 1960./61.|1960./61.]] * '''[[Coppa Italia|Kup Italije]]''': [[Coppa Italia 1958./59.|1958./59.]], [[Coppa Italia 1959./60.|1959./60.]], [[Coppa Italia 1964./65.|1964./65.]] * '''Drugoplasirani u [[Kup velesajamskih gradova|Kupu velesajamskih gradova]]''': [[Kup velesajamskih gradova 1964./65.|1964./65.]] * '''[[Kup Alpa]]''': 1963. ;[[S.S.C. Napoli|Napoli]] * '''[[Kup Alpa]]''': 1966. * '''Drugoplasirani u [[Serie A]]''': [[Serie A 1967./68.|1967./68.]] ;[[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] * '''[[Copa América|Južnoameričko prvenstvo u nogometu]]''': [[Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1957.|1957.]] * '''Drugoplasirani na Panameričkom prvenstvu''': 1956. ;Pojedinačno * Najbolji strijelac Panameričkog prvenstva: 1956. * Najbolji igrač [[Copa América|Južnoameričkog prvenstva u nogometu]]: 1957. * '''''[[Capocannoniere]]''''': [[Serie A 1959./60.|1959./60.]]<ref>[https://www.rsssf.org/tablesi/italtops.html Italy – Serie A Top Scorers], RSSSF.</ref> * '''[[Zlatna lopta France Footballa]]''': 1961.<ref name="morto" /> * '''[[FIFA 100]]''': 2004.<ref name="Pele" /> * '''IFFHS-ova argentinska najbolja momčad svih vremena (momčad B)''': 2021.<ref>[https://iffhs.com/posts/1239 IFFHS ALL TIME ARGENTINA MEN'S DREAM TEAM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230109073015/https://iffhs.com/posts/1239 |date=9. siječnja 2023. }}, 26. kolovoza 2021.</ref> * '''Juventusova Kuća slavnih''': 2025.<ref>[https://www.juventus.com/en/news/articles/juventus-creates-its-hall-of-fame Juventus creates its Hall of Fame], Juventus.com, 10. rujna 2025.</ref> == Filmografija == Sívori je glumio samoga sebe u dva talijanska filma.<ref>[https://www.imdb.com/name/nm0803417/ Omar Sívori na IMDb-u].</ref> * ''Idoli controluce'' (1965.) * ''Il presidente del Borgorosso Football Club'' (1970.) == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == * Gregori, Claudio (2005.), ''Omar Sivori—La leggenda del Cabezón'', Milano: RCS Quotidiani. == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * {{NFT player|id=18174}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa }} {{FIFA 100}} {{Najbolji strijelci Serie A}} {{GLAVNIRASPORED:Sivori, Omar}} [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Talijanski nogometaši]] [[Kategorija:Argentinski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši River Platea]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa F.C.]] [[Kategorija:Nogometaši S.S.C. Napolija]] 8hp2mefjzdbqtvf9iv2x33cgzx8yfj8 0 805262 7631701 7435851 2026-11-06T22:03:32Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Freziereae]] na [[Frezierieae]] 7435851 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Freziereae'' | slika = Eurya japonica - Miyajima Natural Botanical Garden - DSC02317.JPG | slika_opis =''[[Eurya japonica]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Pentaphylacaceae]] | tribus = '''''Freziereae''''' | tribus_autorstvo = [[DC.]] | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Freziereae''''', bootanički tribus iz porodice ''[[Pentaphylacaceae]]''. Obuhvaća nekoliko rodova [[Drveće|drveća]] i [[Grm|grm]]ova koji rastu uglavnom u tropskim područjima [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], te u [[Azija|Aziji]] i manje po drugim krajevima. Ove biljke su često zimzelene i nalaze se u planinskim, vlažnim šumama, gdje imaju važnu ulogu u ekosistemu. Tribus je opisan [[1824.]]<ref>[http://angio.bergianska.se/asterids/Ericales/Ericales.html Ericales] Pristupljeno 5. travnja 2026.</ref> == Rodovi == # ''[[Adinandra]]'' <small>Jack</small> (105 spp.) # ''[[Cleyera]]'' <small>Thunb.</small> (24 spp.) # ''[[Archboldiodendron]]'' <small>Kobuski</small> (1 sp.) # ''[[Eurya]]'' <small>Thunb.</small> (159 spp.) # ''[[Freziera]]'' <small>Sw. ex Willd.</small> (79 spp.) # ''[[Symplococarpon]]'' <small>Airy Shaw</small> (1 sp.) # ''[[Euryodendron]]'' <small>Hung T. Chang</small> (1 sp.) # ''[[Visnea]]'' <small>L.f.</small> (1 sp.) # ''[[Balthasaria]]'' <small>Verdc.</small> (2 spp.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribusi Pentaphylacaceae]] [[Kategorija:Freziereae| ]] 10qotv8ki03mzcy0bxdunukxd29q8ik 7631703 7631701 2026-11-06T22:04:40Z Zeljko 1196 7631703 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Frezierieae'' | slika = Eurya japonica - Miyajima Natural Botanical Garden - DSC02317.JPG | slika_opis =''[[Eurya japonica]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Pentaphylacaceae]] | tribus = '''''Frezierieae''''' | tribus_autorstvo = [[DC.]] | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Frezierieae''''' (Freziereae), bootanički tribus iz porodice ''[[Pentaphylacaceae]]''. Obuhvaća nekoliko rodova [[Drveće|drveća]] i [[Grm|grm]]ova koji rastu uglavnom u tropskim područjima [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], te u [[Azija|Aziji]] i manje po drugim krajevima. Ove biljke su često zimzelene i nalaze se u planinskim, vlažnim šumama, gdje imaju važnu ulogu u ekosistemu. Tribus je opisan [[1824.]]<ref>[http://angio.bergianska.se/asterids/Ericales/Ericales.html Ericales] Pristupljeno 5. travnja 2026.</ref> == Rodovi == # ''[[Adinandra]]'' <small>Jack</small> (105 spp.) # ''[[Cleyera]]'' <small>Thunb.</small> (24 spp.) # ''[[Archboldiodendron]]'' <small>Kobuski</small> (1 sp.) # ''[[Eurya]]'' <small>Thunb.</small> (159 spp.) # ''[[Freziera]]'' <small>Sw. ex Willd.</small> (79 spp.) # ''[[Symplococarpon]]'' <small>Airy Shaw</small> (1 sp.) # ''[[Euryodendron]]'' <small>Hung T. Chang</small> (1 sp.) # ''[[Visnea]]'' <small>L.f.</small> (1 sp.) # ''[[Balthasaria]]'' <small>Verdc.</small> (2 spp.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribusi Pentaphylacaceae]] [[Kategorija:Freziereae| ]] eo3m1fswc3kmvc1gg9xfjd5sm3aegnd 0 805434 7631832 7487145 2026-11-07T07:27:27Z Zeljko 1196 7631832 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tipus calze.png|mini|Tipovi kaliksa ili čaške]] '''Čaška''' ([[lat.]] calyx) vanjski je dio dvostrukog [[ocvijeće|ocvijeća]] cvijeta [[Kritosjemenjače|kritosjemenjača]], sastavljen od pojedinačnih cvjetnih listića koji se nazivaju [[lap]]ovi (lat. sepala). Najčešće je zelena i smještena neposredno izvan vjenčića, a njezina je osnovna uloga zaštita unutarnjih dijelova cvijeta tijekom razvoja cvjetnog [[pup]]a. U mnogih biljaka sudjeluje i u [[Fotosinteza|fotosintezi]], privlačenju oprašivača te zaštiti i rasprostranjivanju plodova. Čaška i vjenčić zajedno tvore ocvijeće (perianthium). Za razliku od [[latica]], koje su često tanke i živo obojene, lapovi su obično čvršći, zeleniji i nalik običnim listovima. Međutim, takva razlika nije univerzalna: čaška može biti bijela, žuta, crvena, ružičasta ili ljubičasta, a njezini listići mogu oblikom i izgledom nalikovati laticama. Broj, raspored, veličina, međusobna sraslost i trajnost lapova važna su morfološka obilježja koja se koriste pri opisivanju i razlikovanju biljnih vrsta, rodova i porodica. == Građa == Čaška se razvija na [[Cvjetište|cvjetištu]], najčešće kao prvi i najvanjskiji pršljen cvjetnih organa. Iznutra se obično nalazi vjenčić, a iza njega [[Andrecej|andrecej]] i [[ginecej]].<ref name="Stax "/> Pojedinačni lap morfološki je preobraženi bočni organ cvjetne osi. Kod mnogih biljaka ima spljoštenu plojku s izraženom nervaturom, epidermom, osnovnim tkivom i provodnim snopovima. [[Lap]]ovi mogu biti široki ili uski, jajasti, lancetasti, trokutasti, duguljasti, lopatičasti ili drukčije oblikovani. Vrh im može biti šiljast, zaobljen, odrezan ili produžen u uski nastavak. Rubovi su najčešće cjeloviti, ali mogu biti nazubljeni, režnjeviti, trepavičasti ili drugačije oblikovani. Površina lapova može biti gola, dlakava, žljezdasta, voštana ili obrasla različitim vrstama trihoma. Kod nekih vrsta dlačice su izrazito guste, pa čaška dobiva sivkast, bjelkast ili smećkast izgled.<ref name="Stax "/> U srasloj čaški razlikuju se čaškina cijev, nastala srašćivanjem donjih dijelova lapova, te slobodni režnjevi ili zupci koji predstavljaju njihove vršne dijelove.<ref name="Stax "/> Kod nekih biljaka granica među pojedinačnim lapovima gotovo je neprimjetna, dok se kod drugih jasno prepoznaje po režnjevima, uzdužnim žilama ili brazdama.<ref name="Stax ">[https://openstax.org/books/biology-2e/pages/32-1-reproductive-development-and-structure Reproductive Development and Structure], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> <ref name="HE ">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/cvijet HE, cvijet], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Broj i raspored lapova == Broj lapova razlikuje se među biljnim skupinama. Česti su cvjetovi s tri, četiri ili pet lapova, no njihov broj može biti manji, veći ili promjenjiv. Kod [[Krstašice|krstašica]] (''Brassicaceae'') tipično su razvijena četiri slobodna lapa, raspoređena u dva para. Kod [[Ružovke|ružovki]] (''Rosaceae'') čaška najčešće ima pet lapova, dok kod brojnih [[Medićevke|medičevki]] ''(Lamiaceae'') pet sraslih lapova oblikuje cjevastu ili zvonastu čašku. U nekih biljnih skupina broj lapova može se povećati, a granice između čaške i ostalih dijelova ocvijeća mogu biti slabo izražene. Lapovi su najčešće raspoređeni u jednom pršljenu, ali mogu biti spiralno raspoređeni ili u različitoj mjeri međusobno približeni. Kod biljaka s jednostavnim i nerazlučenim ocvijećem svi su listići međusobno slični te se nazivaju tepalima, umjesto da se nužno razvrstavaju u lapove i latice.<ref name="Stax "/> == Sraslost lapova == Prema stupnju međusobne sraslosti lapova razlikuju se dvije osnovne vrste čaške. === Čaška sa slobodnim lapovima === Dijalise palna ili polise palna čaška sastavljena je od međusobno slobodnih lapova. U međunarodnom nazivlju takva se građa označava izrazima dialysepalous, polysepalous ili aposepalous. Svaki je lap zasebno pričvršćen za cvjetište ili povezanu cvjetnu strukturu. Takva je čaška prisutna kod mnogih predstavnika krstašica (''[[Brassicaceae]]''), [[Žabnjakovke|žabnjaskovki]] (''Ranunculaceae'') i drugih biljnih porodica. Lapovi se međusobno mogu dodirivati ili preklapati, osobito u cvjetnom pupu, ali pritom nisu srasli.<ref name="MBG ">[https://www.mobot.org/mobot/latindict/keyDetail.aspx?keyWord=sepal MBG], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Čaška sa sraslim lapovima === Gamosepalna ili sinsepalna čaška sastavljena je od [[lap]]ova koji su međusobno srasli barem dijelom svoje duljine. Donji dijelovi lapova oblikuju zajedničku čaškinu cijev, dok se na njezinu rubu često nalaze slobodni zupci ili režnjevi. Sraslost može biti vrlo plitka, ograničena na osnovu lapova, ili se protezati gotovo njihovom cijelom duljinom. Takva je građa česta kod medičevki (Lamiaceae), pomoćnica (Solanaceae) i brojnih drugih skupina. Ovisno o obliku zajedničkog dijela i slobodnih režnjeva, čaška može biti cjevasta, zvonasta, vrčasta, ljevkasta ili dvousnata. Stariji naziv monosepalna čaška katkad se upotrebljavao za sraslu čašku, ali može biti zavaravajući jer ne znači da je čaška izgrađena od samo jednoga lapa.<ref name="MBG "/> == Oblik čaške == Izvori: Missouri Botanical Garden – Botanički latinski rječnik · Flora of North America – Botanički pojmovnik. Čaška može poprimiti različite oblike, osobito kada su lapovi međusobno srasli. Cjevasta čaška ima izdužen, približno valjkast oblik, a slobodni su režnjevi najčešće kratki. Zvonasta čaška proširuje se prema otvoru i oblikom podsjeća na zvono. Vrčasta čaška ima prošireni donji dio i razmjerno sužen otvor. Dvousnata čaška ima dvije izraženije skupine režnjeva, koje oblikuju gornju i donju usnu. Takva je građa prisutna kod pojedinih medičevki. Čaška s izrazito dugim zupcima ima kratku cijev i snažno produžene slobodne završetke lapova. Oblik čaške može se promijeniti tijekom razvoja cvijeta. Kod nekih je vrsta čaška u pupu zatvorena, a pri otvaranju cvijeta njezini se režnjevi razmiču, savijaju prema van ili prema natrag.<ref name="MBG "/> == Raspored lapova u cvjetnom pupu == Raspored lapova u neotvorenom cvjetnom pupu naziva se estivacijom (aestivatio). Taj je raspored važan za zaštitu unutarnjih dijelova cvijeta, ali i za sistematiku biljaka. Razlikuje se nekoliko osnovnih tipova. * Valvatna estivacija nastaje kada se rubovi susjednih lapova dodiruju, ali se međusobno ne preklapaju. * Imbrikatna estivacija karakterizirana je međusobnim preklapanjem rubova lapova, slično crjepovima na krovu. * Kvinkuncijalna estivacija poseban je oblik imbrikatne estivacije kod peteročlanog ocvijeća. Dva su listića vanjska, dva unutarnja, dok peti jednim rubom prekriva susjedni listić, a drugim je prekriven. * Kontortna estivacija nastaje kada svaki listić jednim rubom prekriva susjedni, dok je njegov drugi rub prekriven sljedećim listićem, pa se dobiva uvijeni raspored. Kod pojedinih skupina lapovi se u pupu ne dodiruju, dok su kod drugih snažno savijeni prema unutra ili prema van. Položaj lapova u pupu može se razlikovati od njihova položaja nakon otvaranja cvijeta, zbog čega se estivacija proučava prije anteze.<ref name="MBGAestivation ">[https://www.mobot.org/mobot/latindict/keyDetail.aspx?keyWord=aestivation MBG Aestivation], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Trajnost čaške == Izvori: Flora of North America – Pojmovnik · Kew – Physalis. Čaška kod pojedinih biljaka otpada prije cvjetanja, kod drugih tijekom otvaranja cvijeta, dok kod trećih ostaje i nakon oplodnje. === Rano otpadajuća čaška === Rano otpadajuća ili kadukna čaška (calyx caducus) otpada prije potpunog otvaranja cvijeta ili neposredno pri njegovu otvaranju. Poznat primjer nalazimo kod makova (''[[Papaver]]''), gdje lapovi štite cvjetni pup, ali otpadaju dok se latice razvijaju i šire. Kod maka čaška zbog toga uglavnom nije vidljiva na potpuno otvorenom cvijetu.<ref name="Flora of North America "/> === Otpadajuća čaška === Otpadajuća čaška (calyx deciduus) ostaje prisutna tijekom barem dijela cvjetanja, ali otpada prije razvoja zrelog ploda. Vrijeme njezina odvajanja razlikuje se među vrstama i ne mora biti neposredno povezano s oplodnjom.<ref name="Flora of North America "/> === Trajna čaška === Trajna čaška (calyx persistens) zadržava se nakon cvjetanja i ostaje uz plod, ponekad sve do njegove potpune zrelosti. Takva čaška može zadržati zelenkastu boju, postupno se osušiti ili promijeniti oblik i teksturu. Kod patlidžana (''[[Solanum melongena]]'') čaška ostaje pričvršćena uz osnovu ploda, gdje se često jasno vide njezini zupci.<ref name="Flora of North America "/> === Povećavajuća čaška === Povećavajuća ili akrescentna čaška (calyx accrescens) nakon cvjetanja nastavlja rasti. Može se proširiti, postati mjehurasta, mesnata ili snažno obojena. Osobito je poznata kod roda ''[[Physalis]]'', gdje se peterorežnjevita čaška povećava i oblikuje napuhanu ovojnicu koja okružuje bobu. Kod pojedinih drugih biljaka povećana čaška postaje upadljivija od samog ploda te može sudjelovati u njegovoj zaštiti ili rasprostranjivanju.<ref name="Flora of North America ">[https://db.huntbot.org/fnaglossary/ Flora of North America], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Obojena čaška == Iako su lapovi najčešće zeleni, kod brojnih biljaka mogu biti živo obojeni i nalikovati laticama. Takvi se lapovi nazivaju petaloidnima, odnosno laticama sličnima po izgledu. Kod nekih predstavnika [[Žabnjakovke|žabnjakovki]] (''Ranunculaceae''), osobito u rodovima ''[[Clematis]]'' i ''[[Anemone]]'', obojeni lapovi predstavljaju glavni ukrasni dio cvijeta, dok prave latice mogu nedostajati. Kod pojedinih vrsta roda ''[[Helleborus]]'' veliki obojeni lapovi ostaju razvijeni znatno dulje od unutarnjih cvjetnih organa. Obojeni lapovi mogu biti bijeli, ružičasti, crveni, ljubičasti, plavi ili žućkasti. Takva građa pokazuje da se lapovi i latice ne mogu pouzdano razlikovati samo po boji, veličini ili upadljivosti. Za njihovo razlikovanje važni su položaj u cvijetu, građa, razvoj i odnosi prema drugim cvjetnim organima.<ref name="Flora of North America "/> == Preobrazbe čaške == === Papus === Kod [[Glavočike|glavočika]] (''Asteraceae'') čaška je često predstavljena [[Papus (botanika)|papus]]om, skupom dlačica, čekinja, ljusaka ili osjastih nastavaka na vrhu plodnice, a poslije ploda. Papus može biti jednostavan, perast, ljuskast, krunast ili potpuno reduciran. Kod [[Maslačak|maslačka]] (''Taraxacum'') papus se sastoji od brojnih dlačica koje omogućuju rasprostranjivanje roški vjetrom. Kod drugih glavočika papus može imati grube čekinje ili kukaste nastavke koji olakšavaju prihvaćanje za životinje. Papus se u tradicionalnoj morfologiji uglavnom tumači kao preobražena čaška, iako postoje različita razvojna tumačenja njegova podrijetla. Stoga ga nije uvijek opravdano jednostavno poistovjetiti sa skupom preobraženih pojedinačnih lapova.<ref name="Flora of North AmericaI ">[https://db.huntbot.org/fnaglossary/ Flora of North America, Pappus], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Napuhana čaška === Kod roda ''Physalis'' čaška se nakon oplodnje znatno povećava i oblikuje mjehurastu ovojnicu oko ploda. Ta je ovojnica često papirnata, s izraženim uzdužnim rebrima i mrežastom nervaturom. Čaška ostaje povezana s plodom tijekom njegova razvoja, a nakon sazrijevanja može se postupno osušiti. Kod nekih vrsta upravo je napuhana čaška najupadljiviji dio biljke u razdoblju plodonošenja.<ref name="Kew "/> === Čaška koja sudjeluje u rasprostranjivanju ploda === Kod pojedinih biljaka trajni lapovi ili njihovi nastavci oblikuju krilaste, čekinjaste ili druge strukture koje olakšavaju rasprostranjivanje plodova. Takve strukture mogu povećavati otpor zraka, omogućavati prianjanje uz životinjsko krzno ili sudjelovati u plutanju. Njihov razvoj razlikuje se među biljnim skupinama, pa se morfološki slične prilagodbe ne moraju temeljiti na istom razvojnom podrijetlu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:329952-2/general-information Kew, Physalis], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Kaliptra === Kod pojedinih cvjetnica čaška ili njezin dio odvaja se kao cjelovita kapica, odnosno kaliptra (calyptra). Takav način otvaranja pojavljuje se kod cvjetova u kojima srasli ili međusobno povezani lapovi tijekom razvoja oblikuju zaštitni pokrov pupa. Pri otvaranju cvijeta pokrov se odvaja kao cjelina, umjesto da se pojedinačni lapovi zasebno razmiču. Izraz kaliptra upotrebljava se i za neke druge kapici slične botaničke strukture, pa je pri njegovoj primjeni potrebno navesti o kojem se organu radi. == Vanjska čaška == Vanjska čaška, odnosno epikaliks (epicalyx), skup je dodatnih, najčešće zelenih listića koji se nalaze neposredno ispod prave čaške. Iako izgledom mogu nalikovati lapovima, listići vanjske čaške uobičajeno se tumače kao pricvjetni listići ili druge pridružene tvorbe, a ne kao drugi pršljen pravih lapova. Epikaliks se pojavljuje kod mnogih predstavnika sljezovki (Malvaceae), uključujući pojedine vrste roda ''[[Hibiscus]]''. Kod jagoda (''[[Fragaria]]'') između lapova čaške nalaze se listići vanjske čaške, koji mogu biti slične veličine ili uži od pravih lapova. Kod pojedinih ružovki broj listića vanjske čaške odgovara broju lapova prave čaške. U opisima cvjetova važno je razlikovati čašku od vanjske čaške jer pripadaju morfološki različitim strukturama.<ref name="HE Ruže ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Diapensiaceae HE, ruže], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Razvoj čaške == Lapovi nastaju iz cvjetnog meristema kao primordiji, najčešće prije razvoja latica, prašnika i plodnih listova. U mnogih kritosjemenjača vanjski položaj lapova povezan je s njihovim ranim razvojem i zaštitnom ulogom tijekom oblikovanja cvjetnog pupa. Rast primordija obuhvaća diobu i povećavanje stanica, diferencijaciju provodnih tkiva te razvoj epiderme, dlačica i drugih površinskih struktura. Kod biljaka sa slobodnim lapovima primordiji se razvijaju odvojeno. Kod vrsta sa sraslom čaškom njihov razvoj uključuje oblikovanje zajedničke osnove ili povezivanje susjednih dijelova tijekom rasta. Identitet lapova reguliran je djelovanjem razvojnih gena koji određuju vrstu cvjetnog organa. Prema modelu ABCE razvoja cvijeta, identitet lapova u tipičnom modelnom cvijetu povezan je s aktivnošću gena A-funkcije i E-funkcije. Međutim, mehanizmi razvoja cvjetnih organa razlikuju se među razvojnim linijama kritosjemenjača, pa pojednostavljeni model ne opisuje u potpunosti sve njihove oblike. Kod pojedinih biljaka razvoj lapova nastavlja se i nakon cvjetanja, osobito kod vrsta s trajnom ili povećavajućom čaškom.<ref name="Stax "/> <ref name="The ABC model ">[https://www.cell.com/current-biology/fulltext/S0960-9822(17)30343-3?_returnURL=https%3A%2F%2Flinkinghub.elsevier.com%2Fretrieve%2Fpii%2FS0960982217303433%3Fshowall%3Dtrue The ABC model of floral development], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Biološka uloga == Najraširenija uloga čaške jest zaštita unutarnjih dijelova cvijeta u ranim fazama razvoja. *Lapovi mogu prekrivati mlade latice, prašnike i plodne listove te umanjivati njihovu izloženost mehaničkim oštećenjima, isušivanju i nepovoljnim okolišnim uvjetima. Dlačice, voštane prevlake i drugi površinski dijelovi mogu dodatno pridonijeti zaštiti. Kod nekih biljaka lapovi su posebno čvrsti, debeli ili kožasti, dok kod drugih ostaju tanki i nježni.<ref name="Stax "/> <ref name="Kew "/> === Fotosinteza === Zeleni lapovi sadržavaju kloroplaste i mogu sudjelovati u fotosintezi. Fotosintetska aktivnost čaške može pridonositi opskrbi razvijajućega cvijeta ugljikohidratima, osobito kod vrsta čiji lapovi ostaju zeleni tijekom duljeg razdoblja. Opseg tog doprinosa razlikuje se među biljkama i ovisi o građi čaške, osvijetljenosti i njezinu razvoju. === Privlačenje oprašivača === Kod vrsta s obojenim ili izrazito povećanim lapovima čaška može preuzeti dio uloge koju kod drugih biljaka obavlja vjenčić. Takvi lapovi povećavaju vidljivost cvijeta, a u pojedinim slučajevima sudjeluju u oblikovanju njegova privlačnog izgleda. Boja i oblik čaške mogu djelovati zajedno s mirisom, nektarom i drugim cvjetnim obilježjima.<ref name="Stax "/> === Zaštita plodova i sjemenki === Trajna čaška može ostati oko mladog ploda i djelomično ga štititi tijekom njegova razvoja. Kod vrsta s akrescentnom čaškom ta je uloga posebno izražena jer se lapovi povećavaju usporedno s plodom. Kod nekih biljaka čaška se preobražava u strukture koje olakšavaju rasprostranjivanje plodova ili sjemenki.<ref name="Stax "/> == Čaška u sistematici biljaka == Morfološka obilježja čaške važna su pri određivanju biljnih svojti. U botaničkim opisima posebno se bilježe broj lapova, njihov oblik, veličina, boja, sraslost, nervatura, odjevenost dlačicama, položaj u pupu i trajnost nakon cvjetanja. Kod nekih je porodica broj lapova razmjerno stalan, dok su kod drugih važniji njihova sraslost i oblik čaškinih režnjeva. Primjerice, četveročlana čaška često se pojavljuje kod krstašica, peteročlana srasla čaška kod medičevki, a izrazito promjenjivi i obojeni lapovi kod pojedinih ljutićevki.U određivanju vrsta korisna su i obilježja koja se pojavljuju tek nakon cvjetanja, kao što su povećavanje čaške, razvoj tvrdih nastavaka ili njezina trajnost na plodu. Ipak, čaška se ne može proučavati odvojeno od ostalih cvjetnih organa. Njezina se građa u sistematici uspoređuje s vjenčićem, andrecejem, ginecejem, plodovima i drugim morfološkim obilježjima, kao i s molekularnim podacima. == Nazivlje == Hrvatski naziv čaška odgovara latinskom nazivu calyx, a njezin pojedinačni listić naziva se lap (sepalum).Naziv potječe iz usporedbe oblika ovoga dijela cvijeta s posudom, odnosno čašom. U međunarodnom botaničkom nazivlju koriste se izrazi polysepalous, dialysepalous, gamosepalous, synsepalous, persistent, caducous i accrescent, kojima se opisuju sraslost, trajnost i razvoj čaške. Čašku treba razlikovati od vanjske čaške (epicalyx), kao i od nerazlučenog ocvijeća čiji se pojedinačni listići nazivaju tepalima. == Literatura == * Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Cvijet. Hrvatska enciklopedija. * Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Ruže. Hrvatska enciklopedija. * OpenStax (2018.). Biology 2e, 32.1: Reproductive Development and Structure. * Missouri Botanical Garden. A Grammatical Dictionary of Botanical Latin: Sepal. * Missouri Botanical Garden. A Grammatical Dictionary of Botanical Latin: Aestivation. * Hunt Institute for Botanical Documentation. Flora of North America Glossary. * Royal Botanic Gardens, Kew. Physalis L. – General Information. * Irish, V. F. (2017.). The ABC model of floral development. Current Biology. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Cvijet]] [[Kategorija:Morfologija biljaka]] nnxhlv31fe6m8i9bpjlwgrnlagxk4ao 7631834 7631832 2026-11-07T07:36:30Z Zeljko 1196 7631834 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tipus calze.png|mini|Tipovi kaliksa ili čaške]] [[Datoteka:PhysalisAlkekengi-balloon.jpg|mini|''[[Physalis alkekengi]]'', povećavajuća, mjehurasta čaška oko ploda.]] '''Čaška''' ([[lat.]] calyx) vanjski je dio dvostrukog [[ocvijeće|ocvijeća]] cvijeta [[Kritosjemenjače|kritosjemenjača]], sastavljen od pojedinačnih cvjetnih listića koji se nazivaju [[lap]]ovi (lat. sepala). Najčešće je zelena i smještena neposredno izvan vjenčića, a njezina je osnovna uloga zaštita unutarnjih dijelova cvijeta tijekom razvoja cvjetnog [[pup]]a. U mnogih biljaka sudjeluje i u [[Fotosinteza|fotosintezi]], privlačenju oprašivača te zaštiti i rasprostranjivanju plodova. Čaška i vjenčić zajedno tvore ocvijeće (perianthium). Za razliku od [[latica]], koje su često tanke i živo obojene, lapovi su obično čvršći, zeleniji i nalik običnim listovima. Međutim, takva razlika nije univerzalna: čaška može biti bijela, žuta, crvena, ružičasta ili ljubičasta, a njezini listići mogu oblikom i izgledom nalikovati laticama. Broj, raspored, veličina, međusobna sraslost i trajnost lapova važna su morfološka obilježja koja se koriste pri opisivanju i razlikovanju biljnih vrsta, rodova i porodica. == Građa == Čaška se razvija na [[Cvjetište|cvjetištu]], najčešće kao prvi i najvanjskiji pršljen cvjetnih organa. Iznutra se obično nalazi vjenčić, a iza njega [[Andrecej|andrecej]] i [[ginecej]].<ref name="Stax "/> Pojedinačni lap morfološki je preobraženi bočni organ cvjetne osi. Kod mnogih biljaka ima spljoštenu plojku s izraženom nervaturom, epidermom, osnovnim tkivom i provodnim snopovima. [[Lap]]ovi mogu biti široki ili uski, jajasti, lancetasti, trokutasti, duguljasti, lopatičasti ili drukčije oblikovani. Vrh im može biti šiljast, zaobljen, odrezan ili produžen u uski nastavak. Rubovi su najčešće cjeloviti, ali mogu biti nazubljeni, režnjeviti, trepavičasti ili drugačije oblikovani. Površina lapova može biti gola, dlakava, žljezdasta, voštana ili obrasla različitim vrstama trihoma. Kod nekih vrsta dlačice su izrazito guste, pa čaška dobiva sivkast, bjelkast ili smećkast izgled.<ref name="Stax "/> U srasloj čaški razlikuju se čaškina cijev, nastala srašćivanjem donjih dijelova lapova, te slobodni režnjevi ili zupci koji predstavljaju njihove vršne dijelove.<ref name="Stax "/> Kod nekih biljaka granica među pojedinačnim lapovima gotovo je neprimjetna, dok se kod drugih jasno prepoznaje po režnjevima, uzdužnim žilama ili brazdama.<ref name="Stax ">[https://openstax.org/books/biology-2e/pages/32-1-reproductive-development-and-structure Reproductive Development and Structure], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> <ref name="HE ">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/cvijet HE, cvijet], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Broj i raspored lapova == Broj lapova razlikuje se među biljnim skupinama. Česti su cvjetovi s tri, četiri ili pet lapova, no njihov broj može biti manji, veći ili promjenjiv. Kod [[Krstašice|krstašica]] (''Brassicaceae'') tipično su razvijena četiri slobodna lapa, raspoređena u dva para. Kod [[Ružovke|ružovki]] (''Rosaceae'') čaška najčešće ima pet lapova, dok kod brojnih [[Medićevke|medičevki]] ''(Lamiaceae'') pet sraslih lapova oblikuje cjevastu ili zvonastu čašku. U nekih biljnih skupina broj lapova može se povećati, a granice između čaške i ostalih dijelova ocvijeća mogu biti slabo izražene. Lapovi su najčešće raspoređeni u jednom pršljenu, ali mogu biti spiralno raspoređeni ili u različitoj mjeri međusobno približeni. Kod biljaka s jednostavnim i nerazlučenim ocvijećem svi su listići međusobno slični te se nazivaju tepalima, umjesto da se nužno razvrstavaju u lapove i latice.<ref name="Stax "/> == Sraslost lapova == Prema stupnju međusobne sraslosti lapova razlikuju se dvije osnovne vrste čaške. === Čaška sa slobodnim lapovima === Dijalise palna ili polise palna čaška sastavljena je od međusobno slobodnih lapova. U međunarodnom nazivlju takva se građa označava izrazima dialysepalous, polysepalous ili aposepalous. Svaki je lap zasebno pričvršćen za cvjetište ili povezanu cvjetnu strukturu. Takva je čaška prisutna kod mnogih predstavnika krstašica (''[[Brassicaceae]]''), [[Žabnjakovke|žabnjaskovki]] (''Ranunculaceae'') i drugih biljnih porodica. Lapovi se međusobno mogu dodirivati ili preklapati, osobito u cvjetnom pupu, ali pritom nisu srasli.<ref name="MBG ">[https://www.mobot.org/mobot/latindict/keyDetail.aspx?keyWord=sepal MBG], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Čaška sa sraslim lapovima === Gamosepalna ili sinsepalna čaška sastavljena je od [[lap]]ova koji su međusobno srasli barem dijelom svoje duljine. Donji dijelovi lapova oblikuju zajedničku čaškinu cijev, dok se na njezinu rubu često nalaze slobodni zupci ili režnjevi. Sraslost može biti vrlo plitka, ograničena na osnovu lapova, ili se protezati gotovo njihovom cijelom duljinom. Takva je građa česta kod medičevki (Lamiaceae), pomoćnica (Solanaceae) i brojnih drugih skupina. Ovisno o obliku zajedničkog dijela i slobodnih režnjeva, čaška može biti cjevasta, zvonasta, vrčasta, ljevkasta ili dvousnata. Stariji naziv monosepalna čaška katkad se upotrebljavao za sraslu čašku, ali može biti zavaravajući jer ne znači da je čaška izgrađena od samo jednoga lapa.<ref name="MBG "/> == Oblik čaške == Izvori: Missouri Botanical Garden – Botanički latinski rječnik · Flora of North America – Botanički pojmovnik. Čaška može poprimiti različite oblike, osobito kada su lapovi međusobno srasli. Cjevasta čaška ima izdužen, približno valjkast oblik, a slobodni su režnjevi najčešće kratki. Zvonasta čaška proširuje se prema otvoru i oblikom podsjeća na zvono. Vrčasta čaška ima prošireni donji dio i razmjerno sužen otvor. Dvousnata čaška ima dvije izraženije skupine režnjeva, koje oblikuju gornju i donju usnu. Takva je građa prisutna kod pojedinih medičevki. Čaška s izrazito dugim zupcima ima kratku cijev i snažno produžene slobodne završetke lapova. Oblik čaške može se promijeniti tijekom razvoja cvijeta. Kod nekih je vrsta čaška u pupu zatvorena, a pri otvaranju cvijeta njezini se režnjevi razmiču, savijaju prema van ili prema natrag.<ref name="MBG "/> == Raspored lapova u cvjetnom pupu == Raspored lapova u neotvorenom cvjetnom pupu naziva se estivacijom (aestivatio). Taj je raspored važan za zaštitu unutarnjih dijelova cvijeta, ali i za sistematiku biljaka. Razlikuje se nekoliko osnovnih tipova. * Valvatna estivacija nastaje kada se rubovi susjednih lapova dodiruju, ali se međusobno ne preklapaju. * Imbrikatna estivacija karakterizirana je međusobnim preklapanjem rubova lapova, slično crjepovima na krovu. * Kvinkuncijalna estivacija poseban je oblik imbrikatne estivacije kod peteročlanog ocvijeća. Dva su listića vanjska, dva unutarnja, dok peti jednim rubom prekriva susjedni listić, a drugim je prekriven. * Kontortna estivacija nastaje kada svaki listić jednim rubom prekriva susjedni, dok je njegov drugi rub prekriven sljedećim listićem, pa se dobiva uvijeni raspored. Kod pojedinih skupina lapovi se u pupu ne dodiruju, dok su kod drugih snažno savijeni prema unutra ili prema van. Položaj lapova u pupu može se razlikovati od njihova položaja nakon otvaranja cvijeta, zbog čega se estivacija proučava prije anteze.<ref name="MBGAestivation ">[https://www.mobot.org/mobot/latindict/keyDetail.aspx?keyWord=aestivation MBG Aestivation], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Trajnost čaške == Izvori: Flora of North America – Pojmovnik · Kew – Physalis. Čaška kod pojedinih biljaka otpada prije cvjetanja, kod drugih tijekom otvaranja cvijeta, dok kod trećih ostaje i nakon oplodnje. === Rano otpadajuća čaška === Rano otpadajuća ili kadukna čaška (calyx caducus) otpada prije potpunog otvaranja cvijeta ili neposredno pri njegovu otvaranju. Poznat primjer nalazimo kod makova (''[[Papaver]]''), gdje lapovi štite cvjetni pup, ali otpadaju dok se latice razvijaju i šire. Kod maka čaška zbog toga uglavnom nije vidljiva na potpuno otvorenom cvijetu.<ref name="Flora of North America "/> === Otpadajuća čaška === Otpadajuća čaška (calyx deciduus) ostaje prisutna tijekom barem dijela cvjetanja, ali otpada prije razvoja zrelog ploda. Vrijeme njezina odvajanja razlikuje se među vrstama i ne mora biti neposredno povezano s oplodnjom.<ref name="Flora of North America "/> === Trajna čaška === Trajna čaška (calyx persistens) zadržava se nakon cvjetanja i ostaje uz plod, ponekad sve do njegove potpune zrelosti. Takva čaška može zadržati zelenkastu boju, postupno se osušiti ili promijeniti oblik i teksturu. Kod patlidžana (''[[Solanum melongena]]'') čaška ostaje pričvršćena uz osnovu ploda, gdje se često jasno vide njezini zupci.<ref name="Flora of North America "/> === Povećavajuća čaška === Povećavajuća ili akrescentna čaška (calyx accrescens) nakon cvjetanja nastavlja rasti. Može se proširiti, postati mjehurasta, mesnata ili snažno obojena. Osobito je poznata kod roda ''[[Physalis]]'', gdje se peterorežnjevita čaška povećava i oblikuje napuhanu ovojnicu koja okružuje bobu. Kod pojedinih drugih biljaka povećana čaška postaje upadljivija od samog ploda te može sudjelovati u njegovoj zaštiti ili rasprostranjivanju.<ref name="Flora of North America ">[https://db.huntbot.org/fnaglossary/ Flora of North America], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Obojena čaška == Iako su lapovi najčešće zeleni, kod brojnih biljaka mogu biti živo obojeni i nalikovati laticama. Takvi se lapovi nazivaju petaloidnima, odnosno laticama sličnima po izgledu. Kod nekih predstavnika [[Žabnjakovke|žabnjakovki]] (''Ranunculaceae''), osobito u rodovima ''[[Clematis]]'' i ''[[Anemone]]'', obojeni lapovi predstavljaju glavni ukrasni dio cvijeta, dok prave latice mogu nedostajati. Kod pojedinih vrsta roda ''[[Helleborus]]'' veliki obojeni lapovi ostaju razvijeni znatno dulje od unutarnjih cvjetnih organa. Obojeni lapovi mogu biti bijeli, ružičasti, crveni, ljubičasti, plavi ili žućkasti. Takva građa pokazuje da se lapovi i latice ne mogu pouzdano razlikovati samo po boji, veličini ili upadljivosti. Za njihovo razlikovanje važni su položaj u cvijetu, građa, razvoj i odnosi prema drugim cvjetnim organima.<ref name="Flora of North America "/> == Preobrazbe čaške == === Papus === Kod [[Glavočike|glavočika]] (''Asteraceae'') čaška je često predstavljena [[Papus (botanika)|papus]]om, skupom dlačica, čekinja, ljusaka ili osjastih nastavaka na vrhu plodnice, a poslije ploda. Papus može biti jednostavan, perast, ljuskast, krunast ili potpuno reduciran. Kod [[Maslačak|maslačka]] (''Taraxacum'') papus se sastoji od brojnih dlačica koje omogućuju rasprostranjivanje roški vjetrom. Kod drugih glavočika papus može imati grube čekinje ili kukaste nastavke koji olakšavaju prihvaćanje za životinje. Papus se u tradicionalnoj morfologiji uglavnom tumači kao preobražena čaška, iako postoje različita razvojna tumačenja njegova podrijetla. Stoga ga nije uvijek opravdano jednostavno poistovjetiti sa skupom preobraženih pojedinačnih lapova.<ref name="Flora of North AmericaI ">[https://db.huntbot.org/fnaglossary/ Flora of North America, Pappus], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Napuhana čaška === Kod roda ''Physalis'' čaška se nakon oplodnje znatno povećava i oblikuje mjehurastu ovojnicu oko ploda. Ta je ovojnica često papirnata, s izraženim uzdužnim rebrima i mrežastom nervaturom. Čaška ostaje povezana s plodom tijekom njegova razvoja, a nakon sazrijevanja može se postupno osušiti. Kod nekih vrsta upravo je napuhana čaška najupadljiviji dio biljke u razdoblju plodonošenja.<ref name="Kew "/> === Čaška koja sudjeluje u rasprostranjivanju ploda === Kod pojedinih biljaka trajni lapovi ili njihovi nastavci oblikuju krilaste, čekinjaste ili druge strukture koje olakšavaju rasprostranjivanje plodova. Takve strukture mogu povećavati otpor zraka, omogućavati prianjanje uz životinjsko krzno ili sudjelovati u plutanju. Njihov razvoj razlikuje se među biljnim skupinama, pa se morfološki slične prilagodbe ne moraju temeljiti na istom razvojnom podrijetlu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:329952-2/general-information Kew, Physalis], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Kaliptra === Kod pojedinih cvjetnica čaška ili njezin dio odvaja se kao cjelovita kapica, odnosno kaliptra (calyptra). Takav način otvaranja pojavljuje se kod cvjetova u kojima srasli ili međusobno povezani lapovi tijekom razvoja oblikuju zaštitni pokrov pupa. Pri otvaranju cvijeta pokrov se odvaja kao cjelina, umjesto da se pojedinačni lapovi zasebno razmiču. Izraz kaliptra upotrebljava se i za neke druge kapici slične botaničke strukture, pa je pri njegovoj primjeni potrebno navesti o kojem se organu radi. == Vanjska čaška == Vanjska čaška, odnosno epikaliks (epicalyx), skup je dodatnih, najčešće zelenih listića koji se nalaze neposredno ispod prave čaške. Iako izgledom mogu nalikovati lapovima, listići vanjske čaške uobičajeno se tumače kao pricvjetni listići ili druge pridružene tvorbe, a ne kao drugi pršljen pravih lapova. Epikaliks se pojavljuje kod mnogih predstavnika sljezovki (Malvaceae), uključujući pojedine vrste roda ''[[Hibiscus]]''. Kod jagoda (''[[Fragaria]]'') između lapova čaške nalaze se listići vanjske čaške, koji mogu biti slične veličine ili uži od pravih lapova. Kod pojedinih ružovki broj listića vanjske čaške odgovara broju lapova prave čaške. U opisima cvjetova važno je razlikovati čašku od vanjske čaške jer pripadaju morfološki različitim strukturama.<ref name="HE Ruže ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Diapensiaceae HE, ruže], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Razvoj čaške == Lapovi nastaju iz cvjetnog meristema kao primordiji, najčešće prije razvoja latica, prašnika i plodnih listova. U mnogih kritosjemenjača vanjski položaj lapova povezan je s njihovim ranim razvojem i zaštitnom ulogom tijekom oblikovanja cvjetnog pupa. Rast primordija obuhvaća diobu i povećavanje stanica, diferencijaciju provodnih tkiva te razvoj epiderme, dlačica i drugih površinskih struktura. Kod biljaka sa slobodnim lapovima primordiji se razvijaju odvojeno. Kod vrsta sa sraslom čaškom njihov razvoj uključuje oblikovanje zajedničke osnove ili povezivanje susjednih dijelova tijekom rasta. Identitet lapova reguliran je djelovanjem razvojnih gena koji određuju vrstu cvjetnog organa. Prema modelu ABCE razvoja cvijeta, identitet lapova u tipičnom modelnom cvijetu povezan je s aktivnošću gena A-funkcije i E-funkcije. Međutim, mehanizmi razvoja cvjetnih organa razlikuju se među razvojnim linijama kritosjemenjača, pa pojednostavljeni model ne opisuje u potpunosti sve njihove oblike. Kod pojedinih biljaka razvoj lapova nastavlja se i nakon cvjetanja, osobito kod vrsta s trajnom ili povećavajućom čaškom.<ref name="Stax "/> <ref name="The ABC model ">[https://www.cell.com/current-biology/fulltext/S0960-9822(17)30343-3?_returnURL=https%3A%2F%2Flinkinghub.elsevier.com%2Fretrieve%2Fpii%2FS0960982217303433%3Fshowall%3Dtrue The ABC model of floral development], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Biološka uloga == Najraširenija uloga čaške jest zaštita unutarnjih dijelova cvijeta u ranim fazama razvoja. *Lapovi mogu prekrivati mlade latice, prašnike i plodne listove te umanjivati njihovu izloženost mehaničkim oštećenjima, isušivanju i nepovoljnim okolišnim uvjetima. Dlačice, voštane prevlake i drugi površinski dijelovi mogu dodatno pridonijeti zaštiti. Kod nekih biljaka lapovi su posebno čvrsti, debeli ili kožasti, dok kod drugih ostaju tanki i nježni.<ref name="Stax "/> <ref name="Kew "/> === Fotosinteza === Zeleni lapovi sadržavaju kloroplaste i mogu sudjelovati u fotosintezi. Fotosintetska aktivnost čaške može pridonositi opskrbi razvijajućega cvijeta ugljikohidratima, osobito kod vrsta čiji lapovi ostaju zeleni tijekom duljeg razdoblja. Opseg tog doprinosa razlikuje se među biljkama i ovisi o građi čaške, osvijetljenosti i njezinu razvoju. === Privlačenje oprašivača === Kod vrsta s obojenim ili izrazito povećanim lapovima čaška može preuzeti dio uloge koju kod drugih biljaka obavlja vjenčić. Takvi lapovi povećavaju vidljivost cvijeta, a u pojedinim slučajevima sudjeluju u oblikovanju njegova privlačnog izgleda. Boja i oblik čaške mogu djelovati zajedno s mirisom, nektarom i drugim cvjetnim obilježjima.<ref name="Stax "/> === Zaštita plodova i sjemenki === Trajna čaška može ostati oko mladog ploda i djelomično ga štititi tijekom njegova razvoja. Kod vrsta s akrescentnom čaškom ta je uloga posebno izražena jer se lapovi povećavaju usporedno s plodom. Kod nekih biljaka čaška se preobražava u strukture koje olakšavaju rasprostranjivanje plodova ili sjemenki.<ref name="Stax "/> == Čaška u sistematici biljaka == Morfološka obilježja čaške važna su pri određivanju biljnih svojti. U botaničkim opisima posebno se bilježe broj lapova, njihov oblik, veličina, boja, sraslost, nervatura, odjevenost dlačicama, položaj u pupu i trajnost nakon cvjetanja. Kod nekih je porodica broj lapova razmjerno stalan, dok su kod drugih važniji njihova sraslost i oblik čaškinih režnjeva. Primjerice, četveročlana čaška često se pojavljuje kod krstašica, peteročlana srasla čaška kod medičevki, a izrazito promjenjivi i obojeni lapovi kod pojedinih ljutićevki.U određivanju vrsta korisna su i obilježja koja se pojavljuju tek nakon cvjetanja, kao što su povećavanje čaške, razvoj tvrdih nastavaka ili njezina trajnost na plodu. Ipak, čaška se ne može proučavati odvojeno od ostalih cvjetnih organa. Njezina se građa u sistematici uspoređuje s vjenčićem, andrecejem, ginecejem, plodovima i drugim morfološkim obilježjima, kao i s molekularnim podacima. == Nazivlje == Hrvatski naziv čaška odgovara latinskom nazivu calyx, a njezin pojedinačni listić naziva se lap (sepalum).Naziv potječe iz usporedbe oblika ovoga dijela cvijeta s posudom, odnosno čašom. U međunarodnom botaničkom nazivlju koriste se izrazi polysepalous, dialysepalous, gamosepalous, synsepalous, persistent, caducous i accrescent, kojima se opisuju sraslost, trajnost i razvoj čaške. Čašku treba razlikovati od vanjske čaške (epicalyx), kao i od nerazlučenog ocvijeća čiji se pojedinačni listići nazivaju tepalima. == Literatura == * Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Cvijet. Hrvatska enciklopedija. * Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Ruže. Hrvatska enciklopedija. * OpenStax (2018.). Biology 2e, 32.1: Reproductive Development and Structure. * Missouri Botanical Garden. A Grammatical Dictionary of Botanical Latin: Sepal. * Missouri Botanical Garden. A Grammatical Dictionary of Botanical Latin: Aestivation. * Hunt Institute for Botanical Documentation. Flora of North America Glossary. * Royal Botanic Gardens, Kew. Physalis L. – General Information. * Irish, V. F. (2017.). The ABC model of floral development. Current Biology. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Cvijet]] [[Kategorija:Morfologija biljaka]] sgcv5fyxiom3lzfyfjwsjqc3jv74o40 7631836 7631834 2026-11-07T07:37:03Z Zeljko 1196 /* Oblik čaške */ 7631836 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tipus calze.png|mini|Tipovi kaliksa ili čaške]] [[Datoteka:PhysalisAlkekengi-balloon.jpg|mini|''[[Physalis alkekengi]]'', povećavajuća, mjehurasta čaška oko ploda.]] '''Čaška''' ([[lat.]] calyx) vanjski je dio dvostrukog [[ocvijeće|ocvijeća]] cvijeta [[Kritosjemenjače|kritosjemenjača]], sastavljen od pojedinačnih cvjetnih listića koji se nazivaju [[lap]]ovi (lat. sepala). Najčešće je zelena i smještena neposredno izvan vjenčića, a njezina je osnovna uloga zaštita unutarnjih dijelova cvijeta tijekom razvoja cvjetnog [[pup]]a. U mnogih biljaka sudjeluje i u [[Fotosinteza|fotosintezi]], privlačenju oprašivača te zaštiti i rasprostranjivanju plodova. Čaška i vjenčić zajedno tvore ocvijeće (perianthium). Za razliku od [[latica]], koje su često tanke i živo obojene, lapovi su obično čvršći, zeleniji i nalik običnim listovima. Međutim, takva razlika nije univerzalna: čaška može biti bijela, žuta, crvena, ružičasta ili ljubičasta, a njezini listići mogu oblikom i izgledom nalikovati laticama. Broj, raspored, veličina, međusobna sraslost i trajnost lapova važna su morfološka obilježja koja se koriste pri opisivanju i razlikovanju biljnih vrsta, rodova i porodica. == Građa == Čaška se razvija na [[Cvjetište|cvjetištu]], najčešće kao prvi i najvanjskiji pršljen cvjetnih organa. Iznutra se obično nalazi vjenčić, a iza njega [[Andrecej|andrecej]] i [[ginecej]].<ref name="Stax "/> Pojedinačni lap morfološki je preobraženi bočni organ cvjetne osi. Kod mnogih biljaka ima spljoštenu plojku s izraženom nervaturom, epidermom, osnovnim tkivom i provodnim snopovima. [[Lap]]ovi mogu biti široki ili uski, jajasti, lancetasti, trokutasti, duguljasti, lopatičasti ili drukčije oblikovani. Vrh im može biti šiljast, zaobljen, odrezan ili produžen u uski nastavak. Rubovi su najčešće cjeloviti, ali mogu biti nazubljeni, režnjeviti, trepavičasti ili drugačije oblikovani. Površina lapova može biti gola, dlakava, žljezdasta, voštana ili obrasla različitim vrstama trihoma. Kod nekih vrsta dlačice su izrazito guste, pa čaška dobiva sivkast, bjelkast ili smećkast izgled.<ref name="Stax "/> U srasloj čaški razlikuju se čaškina cijev, nastala srašćivanjem donjih dijelova lapova, te slobodni režnjevi ili zupci koji predstavljaju njihove vršne dijelove.<ref name="Stax "/> Kod nekih biljaka granica među pojedinačnim lapovima gotovo je neprimjetna, dok se kod drugih jasno prepoznaje po režnjevima, uzdužnim žilama ili brazdama.<ref name="Stax ">[https://openstax.org/books/biology-2e/pages/32-1-reproductive-development-and-structure Reproductive Development and Structure], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> <ref name="HE ">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/cvijet HE, cvijet], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Broj i raspored lapova == Broj lapova razlikuje se među biljnim skupinama. Česti su cvjetovi s tri, četiri ili pet lapova, no njihov broj može biti manji, veći ili promjenjiv. Kod [[Krstašice|krstašica]] (''Brassicaceae'') tipično su razvijena četiri slobodna lapa, raspoređena u dva para. Kod [[Ružovke|ružovki]] (''Rosaceae'') čaška najčešće ima pet lapova, dok kod brojnih [[Medićevke|medičevki]] ''(Lamiaceae'') pet sraslih lapova oblikuje cjevastu ili zvonastu čašku. U nekih biljnih skupina broj lapova može se povećati, a granice između čaške i ostalih dijelova ocvijeća mogu biti slabo izražene. Lapovi su najčešće raspoređeni u jednom pršljenu, ali mogu biti spiralno raspoređeni ili u različitoj mjeri međusobno približeni. Kod biljaka s jednostavnim i nerazlučenim ocvijećem svi su listići međusobno slični te se nazivaju tepalima, umjesto da se nužno razvrstavaju u lapove i latice.<ref name="Stax "/> == Sraslost lapova == Prema stupnju međusobne sraslosti lapova razlikuju se dvije osnovne vrste čaške. === Čaška sa slobodnim lapovima === Dijalise palna ili polise palna čaška sastavljena je od međusobno slobodnih lapova. U međunarodnom nazivlju takva se građa označava izrazima dialysepalous, polysepalous ili aposepalous. Svaki je lap zasebno pričvršćen za cvjetište ili povezanu cvjetnu strukturu. Takva je čaška prisutna kod mnogih predstavnika krstašica (''[[Brassicaceae]]''), [[Žabnjakovke|žabnjaskovki]] (''Ranunculaceae'') i drugih biljnih porodica. Lapovi se međusobno mogu dodirivati ili preklapati, osobito u cvjetnom pupu, ali pritom nisu srasli.<ref name="MBG ">[https://www.mobot.org/mobot/latindict/keyDetail.aspx?keyWord=sepal MBG], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Čaška sa sraslim lapovima === Gamosepalna ili sinsepalna čaška sastavljena je od [[lap]]ova koji su međusobno srasli barem dijelom svoje duljine. Donji dijelovi lapova oblikuju zajedničku čaškinu cijev, dok se na njezinu rubu često nalaze slobodni zupci ili režnjevi. Sraslost može biti vrlo plitka, ograničena na osnovu lapova, ili se protezati gotovo njihovom cijelom duljinom. Takva je građa česta kod medičevki (Lamiaceae), pomoćnica (Solanaceae) i brojnih drugih skupina. Ovisno o obliku zajedničkog dijela i slobodnih režnjeva, čaška može biti cjevasta, zvonasta, vrčasta, ljevkasta ili dvousnata. Stariji naziv monosepalna čaška katkad se upotrebljavao za sraslu čašku, ali može biti zavaravajući jer ne znači da je čaška izgrađena od samo jednoga lapa.<ref name="MBG "/> == Oblik čaške == Čaška može poprimiti različite oblike, osobito kada su lapovi međusobno srasli. Cjevasta čaška ima izdužen, približno valjkast oblik, a slobodni su režnjevi najčešće kratki. Zvonasta čaška proširuje se prema otvoru i oblikom podsjeća na zvono. Vrčasta čaška ima prošireni donji dio i razmjerno sužen otvor. Dvousnata čaška ima dvije izraženije skupine režnjeva, koje oblikuju gornju i donju usnu. Takva je građa prisutna kod pojedinih medičevki. Čaška s izrazito dugim zupcima ima kratku cijev i snažno produžene slobodne završetke lapova. Oblik čaške može se promijeniti tijekom razvoja cvijeta. Kod nekih je vrsta čaška u pupu zatvorena, a pri otvaranju cvijeta njezini se režnjevi razmiču, savijaju prema van ili prema natrag.<ref name="MBG "/> == Raspored lapova u cvjetnom pupu == Raspored lapova u neotvorenom cvjetnom pupu naziva se estivacijom (aestivatio). Taj je raspored važan za zaštitu unutarnjih dijelova cvijeta, ali i za sistematiku biljaka. Razlikuje se nekoliko osnovnih tipova. * Valvatna estivacija nastaje kada se rubovi susjednih lapova dodiruju, ali se međusobno ne preklapaju. * Imbrikatna estivacija karakterizirana je međusobnim preklapanjem rubova lapova, slično crjepovima na krovu. * Kvinkuncijalna estivacija poseban je oblik imbrikatne estivacije kod peteročlanog ocvijeća. Dva su listića vanjska, dva unutarnja, dok peti jednim rubom prekriva susjedni listić, a drugim je prekriven. * Kontortna estivacija nastaje kada svaki listić jednim rubom prekriva susjedni, dok je njegov drugi rub prekriven sljedećim listićem, pa se dobiva uvijeni raspored. Kod pojedinih skupina lapovi se u pupu ne dodiruju, dok su kod drugih snažno savijeni prema unutra ili prema van. Položaj lapova u pupu može se razlikovati od njihova položaja nakon otvaranja cvijeta, zbog čega se estivacija proučava prije anteze.<ref name="MBGAestivation ">[https://www.mobot.org/mobot/latindict/keyDetail.aspx?keyWord=aestivation MBG Aestivation], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Trajnost čaške == Izvori: Flora of North America – Pojmovnik · Kew – Physalis. Čaška kod pojedinih biljaka otpada prije cvjetanja, kod drugih tijekom otvaranja cvijeta, dok kod trećih ostaje i nakon oplodnje. === Rano otpadajuća čaška === Rano otpadajuća ili kadukna čaška (calyx caducus) otpada prije potpunog otvaranja cvijeta ili neposredno pri njegovu otvaranju. Poznat primjer nalazimo kod makova (''[[Papaver]]''), gdje lapovi štite cvjetni pup, ali otpadaju dok se latice razvijaju i šire. Kod maka čaška zbog toga uglavnom nije vidljiva na potpuno otvorenom cvijetu.<ref name="Flora of North America "/> === Otpadajuća čaška === Otpadajuća čaška (calyx deciduus) ostaje prisutna tijekom barem dijela cvjetanja, ali otpada prije razvoja zrelog ploda. Vrijeme njezina odvajanja razlikuje se među vrstama i ne mora biti neposredno povezano s oplodnjom.<ref name="Flora of North America "/> === Trajna čaška === Trajna čaška (calyx persistens) zadržava se nakon cvjetanja i ostaje uz plod, ponekad sve do njegove potpune zrelosti. Takva čaška može zadržati zelenkastu boju, postupno se osušiti ili promijeniti oblik i teksturu. Kod patlidžana (''[[Solanum melongena]]'') čaška ostaje pričvršćena uz osnovu ploda, gdje se često jasno vide njezini zupci.<ref name="Flora of North America "/> === Povećavajuća čaška === Povećavajuća ili akrescentna čaška (calyx accrescens) nakon cvjetanja nastavlja rasti. Može se proširiti, postati mjehurasta, mesnata ili snažno obojena. Osobito je poznata kod roda ''[[Physalis]]'', gdje se peterorežnjevita čaška povećava i oblikuje napuhanu ovojnicu koja okružuje bobu. Kod pojedinih drugih biljaka povećana čaška postaje upadljivija od samog ploda te može sudjelovati u njegovoj zaštiti ili rasprostranjivanju.<ref name="Flora of North America ">[https://db.huntbot.org/fnaglossary/ Flora of North America], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Obojena čaška == Iako su lapovi najčešće zeleni, kod brojnih biljaka mogu biti živo obojeni i nalikovati laticama. Takvi se lapovi nazivaju petaloidnima, odnosno laticama sličnima po izgledu. Kod nekih predstavnika [[Žabnjakovke|žabnjakovki]] (''Ranunculaceae''), osobito u rodovima ''[[Clematis]]'' i ''[[Anemone]]'', obojeni lapovi predstavljaju glavni ukrasni dio cvijeta, dok prave latice mogu nedostajati. Kod pojedinih vrsta roda ''[[Helleborus]]'' veliki obojeni lapovi ostaju razvijeni znatno dulje od unutarnjih cvjetnih organa. Obojeni lapovi mogu biti bijeli, ružičasti, crveni, ljubičasti, plavi ili žućkasti. Takva građa pokazuje da se lapovi i latice ne mogu pouzdano razlikovati samo po boji, veličini ili upadljivosti. Za njihovo razlikovanje važni su položaj u cvijetu, građa, razvoj i odnosi prema drugim cvjetnim organima.<ref name="Flora of North America "/> == Preobrazbe čaške == === Papus === Kod [[Glavočike|glavočika]] (''Asteraceae'') čaška je često predstavljena [[Papus (botanika)|papus]]om, skupom dlačica, čekinja, ljusaka ili osjastih nastavaka na vrhu plodnice, a poslije ploda. Papus može biti jednostavan, perast, ljuskast, krunast ili potpuno reduciran. Kod [[Maslačak|maslačka]] (''Taraxacum'') papus se sastoji od brojnih dlačica koje omogućuju rasprostranjivanje roški vjetrom. Kod drugih glavočika papus može imati grube čekinje ili kukaste nastavke koji olakšavaju prihvaćanje za životinje. Papus se u tradicionalnoj morfologiji uglavnom tumači kao preobražena čaška, iako postoje različita razvojna tumačenja njegova podrijetla. Stoga ga nije uvijek opravdano jednostavno poistovjetiti sa skupom preobraženih pojedinačnih lapova.<ref name="Flora of North AmericaI ">[https://db.huntbot.org/fnaglossary/ Flora of North America, Pappus], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Napuhana čaška === Kod roda ''Physalis'' čaška se nakon oplodnje znatno povećava i oblikuje mjehurastu ovojnicu oko ploda. Ta je ovojnica često papirnata, s izraženim uzdužnim rebrima i mrežastom nervaturom. Čaška ostaje povezana s plodom tijekom njegova razvoja, a nakon sazrijevanja može se postupno osušiti. Kod nekih vrsta upravo je napuhana čaška najupadljiviji dio biljke u razdoblju plodonošenja.<ref name="Kew "/> === Čaška koja sudjeluje u rasprostranjivanju ploda === Kod pojedinih biljaka trajni lapovi ili njihovi nastavci oblikuju krilaste, čekinjaste ili druge strukture koje olakšavaju rasprostranjivanje plodova. Takve strukture mogu povećavati otpor zraka, omogućavati prianjanje uz životinjsko krzno ili sudjelovati u plutanju. Njihov razvoj razlikuje se među biljnim skupinama, pa se morfološki slične prilagodbe ne moraju temeljiti na istom razvojnom podrijetlu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:329952-2/general-information Kew, Physalis], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Kaliptra === Kod pojedinih cvjetnica čaška ili njezin dio odvaja se kao cjelovita kapica, odnosno kaliptra (calyptra). Takav način otvaranja pojavljuje se kod cvjetova u kojima srasli ili međusobno povezani lapovi tijekom razvoja oblikuju zaštitni pokrov pupa. Pri otvaranju cvijeta pokrov se odvaja kao cjelina, umjesto da se pojedinačni lapovi zasebno razmiču. Izraz kaliptra upotrebljava se i za neke druge kapici slične botaničke strukture, pa je pri njegovoj primjeni potrebno navesti o kojem se organu radi. == Vanjska čaška == Vanjska čaška, odnosno epikaliks (epicalyx), skup je dodatnih, najčešće zelenih listića koji se nalaze neposredno ispod prave čaške. Iako izgledom mogu nalikovati lapovima, listići vanjske čaške uobičajeno se tumače kao pricvjetni listići ili druge pridružene tvorbe, a ne kao drugi pršljen pravih lapova. Epikaliks se pojavljuje kod mnogih predstavnika sljezovki (Malvaceae), uključujući pojedine vrste roda ''[[Hibiscus]]''. Kod jagoda (''[[Fragaria]]'') između lapova čaške nalaze se listići vanjske čaške, koji mogu biti slične veličine ili uži od pravih lapova. Kod pojedinih ružovki broj listića vanjske čaške odgovara broju lapova prave čaške. U opisima cvjetova važno je razlikovati čašku od vanjske čaške jer pripadaju morfološki različitim strukturama.<ref name="HE Ruže ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Diapensiaceae HE, ruže], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Razvoj čaške == Lapovi nastaju iz cvjetnog meristema kao primordiji, najčešće prije razvoja latica, prašnika i plodnih listova. U mnogih kritosjemenjača vanjski položaj lapova povezan je s njihovim ranim razvojem i zaštitnom ulogom tijekom oblikovanja cvjetnog pupa. Rast primordija obuhvaća diobu i povećavanje stanica, diferencijaciju provodnih tkiva te razvoj epiderme, dlačica i drugih površinskih struktura. Kod biljaka sa slobodnim lapovima primordiji se razvijaju odvojeno. Kod vrsta sa sraslom čaškom njihov razvoj uključuje oblikovanje zajedničke osnove ili povezivanje susjednih dijelova tijekom rasta. Identitet lapova reguliran je djelovanjem razvojnih gena koji određuju vrstu cvjetnog organa. Prema modelu ABCE razvoja cvijeta, identitet lapova u tipičnom modelnom cvijetu povezan je s aktivnošću gena A-funkcije i E-funkcije. Međutim, mehanizmi razvoja cvjetnih organa razlikuju se među razvojnim linijama kritosjemenjača, pa pojednostavljeni model ne opisuje u potpunosti sve njihove oblike. Kod pojedinih biljaka razvoj lapova nastavlja se i nakon cvjetanja, osobito kod vrsta s trajnom ili povećavajućom čaškom.<ref name="Stax "/> <ref name="The ABC model ">[https://www.cell.com/current-biology/fulltext/S0960-9822(17)30343-3?_returnURL=https%3A%2F%2Flinkinghub.elsevier.com%2Fretrieve%2Fpii%2FS0960982217303433%3Fshowall%3Dtrue The ABC model of floral development], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Biološka uloga == Najraširenija uloga čaške jest zaštita unutarnjih dijelova cvijeta u ranim fazama razvoja. *Lapovi mogu prekrivati mlade latice, prašnike i plodne listove te umanjivati njihovu izloženost mehaničkim oštećenjima, isušivanju i nepovoljnim okolišnim uvjetima. Dlačice, voštane prevlake i drugi površinski dijelovi mogu dodatno pridonijeti zaštiti. Kod nekih biljaka lapovi su posebno čvrsti, debeli ili kožasti, dok kod drugih ostaju tanki i nježni.<ref name="Stax "/> <ref name="Kew "/> === Fotosinteza === Zeleni lapovi sadržavaju kloroplaste i mogu sudjelovati u fotosintezi. Fotosintetska aktivnost čaške može pridonositi opskrbi razvijajućega cvijeta ugljikohidratima, osobito kod vrsta čiji lapovi ostaju zeleni tijekom duljeg razdoblja. Opseg tog doprinosa razlikuje se među biljkama i ovisi o građi čaške, osvijetljenosti i njezinu razvoju. === Privlačenje oprašivača === Kod vrsta s obojenim ili izrazito povećanim lapovima čaška može preuzeti dio uloge koju kod drugih biljaka obavlja vjenčić. Takvi lapovi povećavaju vidljivost cvijeta, a u pojedinim slučajevima sudjeluju u oblikovanju njegova privlačnog izgleda. Boja i oblik čaške mogu djelovati zajedno s mirisom, nektarom i drugim cvjetnim obilježjima.<ref name="Stax "/> === Zaštita plodova i sjemenki === Trajna čaška može ostati oko mladog ploda i djelomično ga štititi tijekom njegova razvoja. Kod vrsta s akrescentnom čaškom ta je uloga posebno izražena jer se lapovi povećavaju usporedno s plodom. Kod nekih biljaka čaška se preobražava u strukture koje olakšavaju rasprostranjivanje plodova ili sjemenki.<ref name="Stax "/> == Čaška u sistematici biljaka == Morfološka obilježja čaške važna su pri određivanju biljnih svojti. U botaničkim opisima posebno se bilježe broj lapova, njihov oblik, veličina, boja, sraslost, nervatura, odjevenost dlačicama, položaj u pupu i trajnost nakon cvjetanja. Kod nekih je porodica broj lapova razmjerno stalan, dok su kod drugih važniji njihova sraslost i oblik čaškinih režnjeva. Primjerice, četveročlana čaška često se pojavljuje kod krstašica, peteročlana srasla čaška kod medičevki, a izrazito promjenjivi i obojeni lapovi kod pojedinih ljutićevki.U određivanju vrsta korisna su i obilježja koja se pojavljuju tek nakon cvjetanja, kao što su povećavanje čaške, razvoj tvrdih nastavaka ili njezina trajnost na plodu. Ipak, čaška se ne može proučavati odvojeno od ostalih cvjetnih organa. Njezina se građa u sistematici uspoređuje s vjenčićem, andrecejem, ginecejem, plodovima i drugim morfološkim obilježjima, kao i s molekularnim podacima. == Nazivlje == Hrvatski naziv čaška odgovara latinskom nazivu calyx, a njezin pojedinačni listić naziva se lap (sepalum).Naziv potječe iz usporedbe oblika ovoga dijela cvijeta s posudom, odnosno čašom. U međunarodnom botaničkom nazivlju koriste se izrazi polysepalous, dialysepalous, gamosepalous, synsepalous, persistent, caducous i accrescent, kojima se opisuju sraslost, trajnost i razvoj čaške. Čašku treba razlikovati od vanjske čaške (epicalyx), kao i od nerazlučenog ocvijeća čiji se pojedinačni listići nazivaju tepalima. == Literatura == * Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Cvijet. Hrvatska enciklopedija. * Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Ruže. Hrvatska enciklopedija. * OpenStax (2018.). Biology 2e, 32.1: Reproductive Development and Structure. * Missouri Botanical Garden. A Grammatical Dictionary of Botanical Latin: Sepal. * Missouri Botanical Garden. A Grammatical Dictionary of Botanical Latin: Aestivation. * Hunt Institute for Botanical Documentation. Flora of North America Glossary. * Royal Botanic Gardens, Kew. Physalis L. – General Information. * Irish, V. F. (2017.). The ABC model of floral development. Current Biology. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Cvijet]] [[Kategorija:Morfologija biljaka]] oy2zuyxad2le1eu125cmc25pqbn6n3a 7631837 7631836 2026-11-07T07:37:18Z Zeljko 1196 /* Trajnost čaške */ 7631837 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tipus calze.png|mini|Tipovi kaliksa ili čaške]] [[Datoteka:PhysalisAlkekengi-balloon.jpg|mini|''[[Physalis alkekengi]]'', povećavajuća, mjehurasta čaška oko ploda.]] '''Čaška''' ([[lat.]] calyx) vanjski je dio dvostrukog [[ocvijeće|ocvijeća]] cvijeta [[Kritosjemenjače|kritosjemenjača]], sastavljen od pojedinačnih cvjetnih listića koji se nazivaju [[lap]]ovi (lat. sepala). Najčešće je zelena i smještena neposredno izvan vjenčića, a njezina je osnovna uloga zaštita unutarnjih dijelova cvijeta tijekom razvoja cvjetnog [[pup]]a. U mnogih biljaka sudjeluje i u [[Fotosinteza|fotosintezi]], privlačenju oprašivača te zaštiti i rasprostranjivanju plodova. Čaška i vjenčić zajedno tvore ocvijeće (perianthium). Za razliku od [[latica]], koje su često tanke i živo obojene, lapovi su obično čvršći, zeleniji i nalik običnim listovima. Međutim, takva razlika nije univerzalna: čaška može biti bijela, žuta, crvena, ružičasta ili ljubičasta, a njezini listići mogu oblikom i izgledom nalikovati laticama. Broj, raspored, veličina, međusobna sraslost i trajnost lapova važna su morfološka obilježja koja se koriste pri opisivanju i razlikovanju biljnih vrsta, rodova i porodica. == Građa == Čaška se razvija na [[Cvjetište|cvjetištu]], najčešće kao prvi i najvanjskiji pršljen cvjetnih organa. Iznutra se obično nalazi vjenčić, a iza njega [[Andrecej|andrecej]] i [[ginecej]].<ref name="Stax "/> Pojedinačni lap morfološki je preobraženi bočni organ cvjetne osi. Kod mnogih biljaka ima spljoštenu plojku s izraženom nervaturom, epidermom, osnovnim tkivom i provodnim snopovima. [[Lap]]ovi mogu biti široki ili uski, jajasti, lancetasti, trokutasti, duguljasti, lopatičasti ili drukčije oblikovani. Vrh im može biti šiljast, zaobljen, odrezan ili produžen u uski nastavak. Rubovi su najčešće cjeloviti, ali mogu biti nazubljeni, režnjeviti, trepavičasti ili drugačije oblikovani. Površina lapova može biti gola, dlakava, žljezdasta, voštana ili obrasla različitim vrstama trihoma. Kod nekih vrsta dlačice su izrazito guste, pa čaška dobiva sivkast, bjelkast ili smećkast izgled.<ref name="Stax "/> U srasloj čaški razlikuju se čaškina cijev, nastala srašćivanjem donjih dijelova lapova, te slobodni režnjevi ili zupci koji predstavljaju njihove vršne dijelove.<ref name="Stax "/> Kod nekih biljaka granica među pojedinačnim lapovima gotovo je neprimjetna, dok se kod drugih jasno prepoznaje po režnjevima, uzdužnim žilama ili brazdama.<ref name="Stax ">[https://openstax.org/books/biology-2e/pages/32-1-reproductive-development-and-structure Reproductive Development and Structure], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> <ref name="HE ">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/cvijet HE, cvijet], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Broj i raspored lapova == Broj lapova razlikuje se među biljnim skupinama. Česti su cvjetovi s tri, četiri ili pet lapova, no njihov broj može biti manji, veći ili promjenjiv. Kod [[Krstašice|krstašica]] (''Brassicaceae'') tipično su razvijena četiri slobodna lapa, raspoređena u dva para. Kod [[Ružovke|ružovki]] (''Rosaceae'') čaška najčešće ima pet lapova, dok kod brojnih [[Medićevke|medičevki]] ''(Lamiaceae'') pet sraslih lapova oblikuje cjevastu ili zvonastu čašku. U nekih biljnih skupina broj lapova može se povećati, a granice između čaške i ostalih dijelova ocvijeća mogu biti slabo izražene. Lapovi su najčešće raspoređeni u jednom pršljenu, ali mogu biti spiralno raspoređeni ili u različitoj mjeri međusobno približeni. Kod biljaka s jednostavnim i nerazlučenim ocvijećem svi su listići međusobno slični te se nazivaju tepalima, umjesto da se nužno razvrstavaju u lapove i latice.<ref name="Stax "/> == Sraslost lapova == Prema stupnju međusobne sraslosti lapova razlikuju se dvije osnovne vrste čaške. === Čaška sa slobodnim lapovima === Dijalise palna ili polise palna čaška sastavljena je od međusobno slobodnih lapova. U međunarodnom nazivlju takva se građa označava izrazima dialysepalous, polysepalous ili aposepalous. Svaki je lap zasebno pričvršćen za cvjetište ili povezanu cvjetnu strukturu. Takva je čaška prisutna kod mnogih predstavnika krstašica (''[[Brassicaceae]]''), [[Žabnjakovke|žabnjaskovki]] (''Ranunculaceae'') i drugih biljnih porodica. Lapovi se međusobno mogu dodirivati ili preklapati, osobito u cvjetnom pupu, ali pritom nisu srasli.<ref name="MBG ">[https://www.mobot.org/mobot/latindict/keyDetail.aspx?keyWord=sepal MBG], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Čaška sa sraslim lapovima === Gamosepalna ili sinsepalna čaška sastavljena je od [[lap]]ova koji su međusobno srasli barem dijelom svoje duljine. Donji dijelovi lapova oblikuju zajedničku čaškinu cijev, dok se na njezinu rubu često nalaze slobodni zupci ili režnjevi. Sraslost može biti vrlo plitka, ograničena na osnovu lapova, ili se protezati gotovo njihovom cijelom duljinom. Takva je građa česta kod medičevki (Lamiaceae), pomoćnica (Solanaceae) i brojnih drugih skupina. Ovisno o obliku zajedničkog dijela i slobodnih režnjeva, čaška može biti cjevasta, zvonasta, vrčasta, ljevkasta ili dvousnata. Stariji naziv monosepalna čaška katkad se upotrebljavao za sraslu čašku, ali može biti zavaravajući jer ne znači da je čaška izgrađena od samo jednoga lapa.<ref name="MBG "/> == Oblik čaške == Čaška može poprimiti različite oblike, osobito kada su lapovi međusobno srasli. Cjevasta čaška ima izdužen, približno valjkast oblik, a slobodni su režnjevi najčešće kratki. Zvonasta čaška proširuje se prema otvoru i oblikom podsjeća na zvono. Vrčasta čaška ima prošireni donji dio i razmjerno sužen otvor. Dvousnata čaška ima dvije izraženije skupine režnjeva, koje oblikuju gornju i donju usnu. Takva je građa prisutna kod pojedinih medičevki. Čaška s izrazito dugim zupcima ima kratku cijev i snažno produžene slobodne završetke lapova. Oblik čaške može se promijeniti tijekom razvoja cvijeta. Kod nekih je vrsta čaška u pupu zatvorena, a pri otvaranju cvijeta njezini se režnjevi razmiču, savijaju prema van ili prema natrag.<ref name="MBG "/> == Raspored lapova u cvjetnom pupu == Raspored lapova u neotvorenom cvjetnom pupu naziva se estivacijom (aestivatio). Taj je raspored važan za zaštitu unutarnjih dijelova cvijeta, ali i za sistematiku biljaka. Razlikuje se nekoliko osnovnih tipova. * Valvatna estivacija nastaje kada se rubovi susjednih lapova dodiruju, ali se međusobno ne preklapaju. * Imbrikatna estivacija karakterizirana je međusobnim preklapanjem rubova lapova, slično crjepovima na krovu. * Kvinkuncijalna estivacija poseban je oblik imbrikatne estivacije kod peteročlanog ocvijeća. Dva su listića vanjska, dva unutarnja, dok peti jednim rubom prekriva susjedni listić, a drugim je prekriven. * Kontortna estivacija nastaje kada svaki listić jednim rubom prekriva susjedni, dok je njegov drugi rub prekriven sljedećim listićem, pa se dobiva uvijeni raspored. Kod pojedinih skupina lapovi se u pupu ne dodiruju, dok su kod drugih snažno savijeni prema unutra ili prema van. Položaj lapova u pupu može se razlikovati od njihova položaja nakon otvaranja cvijeta, zbog čega se estivacija proučava prije anteze.<ref name="MBGAestivation ">[https://www.mobot.org/mobot/latindict/keyDetail.aspx?keyWord=aestivation MBG Aestivation], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Trajnost čaške == Čaška kod pojedinih biljaka otpada prije cvjetanja, kod drugih tijekom otvaranja cvijeta, dok kod trećih ostaje i nakon oplodnje. === Rano otpadajuća čaška === Rano otpadajuća ili kadukna čaška (calyx caducus) otpada prije potpunog otvaranja cvijeta ili neposredno pri njegovu otvaranju. Poznat primjer nalazimo kod makova (''[[Papaver]]''), gdje lapovi štite cvjetni pup, ali otpadaju dok se latice razvijaju i šire. Kod maka čaška zbog toga uglavnom nije vidljiva na potpuno otvorenom cvijetu.<ref name="Flora of North America "/> === Otpadajuća čaška === Otpadajuća čaška (calyx deciduus) ostaje prisutna tijekom barem dijela cvjetanja, ali otpada prije razvoja zrelog ploda. Vrijeme njezina odvajanja razlikuje se među vrstama i ne mora biti neposredno povezano s oplodnjom.<ref name="Flora of North America "/> === Trajna čaška === Trajna čaška (calyx persistens) zadržava se nakon cvjetanja i ostaje uz plod, ponekad sve do njegove potpune zrelosti. Takva čaška može zadržati zelenkastu boju, postupno se osušiti ili promijeniti oblik i teksturu. Kod patlidžana (''[[Solanum melongena]]'') čaška ostaje pričvršćena uz osnovu ploda, gdje se često jasno vide njezini zupci.<ref name="Flora of North America "/> === Povećavajuća čaška === Povećavajuća ili akrescentna čaška (calyx accrescens) nakon cvjetanja nastavlja rasti. Može se proširiti, postati mjehurasta, mesnata ili snažno obojena. Osobito je poznata kod roda ''[[Physalis]]'', gdje se peterorežnjevita čaška povećava i oblikuje napuhanu ovojnicu koja okružuje bobu. Kod pojedinih drugih biljaka povećana čaška postaje upadljivija od samog ploda te može sudjelovati u njegovoj zaštiti ili rasprostranjivanju.<ref name="Flora of North America ">[https://db.huntbot.org/fnaglossary/ Flora of North America], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Obojena čaška == Iako su lapovi najčešće zeleni, kod brojnih biljaka mogu biti živo obojeni i nalikovati laticama. Takvi se lapovi nazivaju petaloidnima, odnosno laticama sličnima po izgledu. Kod nekih predstavnika [[Žabnjakovke|žabnjakovki]] (''Ranunculaceae''), osobito u rodovima ''[[Clematis]]'' i ''[[Anemone]]'', obojeni lapovi predstavljaju glavni ukrasni dio cvijeta, dok prave latice mogu nedostajati. Kod pojedinih vrsta roda ''[[Helleborus]]'' veliki obojeni lapovi ostaju razvijeni znatno dulje od unutarnjih cvjetnih organa. Obojeni lapovi mogu biti bijeli, ružičasti, crveni, ljubičasti, plavi ili žućkasti. Takva građa pokazuje da se lapovi i latice ne mogu pouzdano razlikovati samo po boji, veličini ili upadljivosti. Za njihovo razlikovanje važni su položaj u cvijetu, građa, razvoj i odnosi prema drugim cvjetnim organima.<ref name="Flora of North America "/> == Preobrazbe čaške == === Papus === Kod [[Glavočike|glavočika]] (''Asteraceae'') čaška je često predstavljena [[Papus (botanika)|papus]]om, skupom dlačica, čekinja, ljusaka ili osjastih nastavaka na vrhu plodnice, a poslije ploda. Papus može biti jednostavan, perast, ljuskast, krunast ili potpuno reduciran. Kod [[Maslačak|maslačka]] (''Taraxacum'') papus se sastoji od brojnih dlačica koje omogućuju rasprostranjivanje roški vjetrom. Kod drugih glavočika papus može imati grube čekinje ili kukaste nastavke koji olakšavaju prihvaćanje za životinje. Papus se u tradicionalnoj morfologiji uglavnom tumači kao preobražena čaška, iako postoje različita razvojna tumačenja njegova podrijetla. Stoga ga nije uvijek opravdano jednostavno poistovjetiti sa skupom preobraženih pojedinačnih lapova.<ref name="Flora of North AmericaI ">[https://db.huntbot.org/fnaglossary/ Flora of North America, Pappus], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Napuhana čaška === Kod roda ''Physalis'' čaška se nakon oplodnje znatno povećava i oblikuje mjehurastu ovojnicu oko ploda. Ta je ovojnica često papirnata, s izraženim uzdužnim rebrima i mrežastom nervaturom. Čaška ostaje povezana s plodom tijekom njegova razvoja, a nakon sazrijevanja može se postupno osušiti. Kod nekih vrsta upravo je napuhana čaška najupadljiviji dio biljke u razdoblju plodonošenja.<ref name="Kew "/> === Čaška koja sudjeluje u rasprostranjivanju ploda === Kod pojedinih biljaka trajni lapovi ili njihovi nastavci oblikuju krilaste, čekinjaste ili druge strukture koje olakšavaju rasprostranjivanje plodova. Takve strukture mogu povećavati otpor zraka, omogućavati prianjanje uz životinjsko krzno ili sudjelovati u plutanju. Njihov razvoj razlikuje se među biljnim skupinama, pa se morfološki slične prilagodbe ne moraju temeljiti na istom razvojnom podrijetlu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:329952-2/general-information Kew, Physalis], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Kaliptra === Kod pojedinih cvjetnica čaška ili njezin dio odvaja se kao cjelovita kapica, odnosno kaliptra (calyptra). Takav način otvaranja pojavljuje se kod cvjetova u kojima srasli ili međusobno povezani lapovi tijekom razvoja oblikuju zaštitni pokrov pupa. Pri otvaranju cvijeta pokrov se odvaja kao cjelina, umjesto da se pojedinačni lapovi zasebno razmiču. Izraz kaliptra upotrebljava se i za neke druge kapici slične botaničke strukture, pa je pri njegovoj primjeni potrebno navesti o kojem se organu radi. == Vanjska čaška == Vanjska čaška, odnosno epikaliks (epicalyx), skup je dodatnih, najčešće zelenih listića koji se nalaze neposredno ispod prave čaške. Iako izgledom mogu nalikovati lapovima, listići vanjske čaške uobičajeno se tumače kao pricvjetni listići ili druge pridružene tvorbe, a ne kao drugi pršljen pravih lapova. Epikaliks se pojavljuje kod mnogih predstavnika sljezovki (Malvaceae), uključujući pojedine vrste roda ''[[Hibiscus]]''. Kod jagoda (''[[Fragaria]]'') između lapova čaške nalaze se listići vanjske čaške, koji mogu biti slične veličine ili uži od pravih lapova. Kod pojedinih ružovki broj listića vanjske čaške odgovara broju lapova prave čaške. U opisima cvjetova važno je razlikovati čašku od vanjske čaške jer pripadaju morfološki različitim strukturama.<ref name="HE Ruže ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Diapensiaceae HE, ruže], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Razvoj čaške == Lapovi nastaju iz cvjetnog meristema kao primordiji, najčešće prije razvoja latica, prašnika i plodnih listova. U mnogih kritosjemenjača vanjski položaj lapova povezan je s njihovim ranim razvojem i zaštitnom ulogom tijekom oblikovanja cvjetnog pupa. Rast primordija obuhvaća diobu i povećavanje stanica, diferencijaciju provodnih tkiva te razvoj epiderme, dlačica i drugih površinskih struktura. Kod biljaka sa slobodnim lapovima primordiji se razvijaju odvojeno. Kod vrsta sa sraslom čaškom njihov razvoj uključuje oblikovanje zajedničke osnove ili povezivanje susjednih dijelova tijekom rasta. Identitet lapova reguliran je djelovanjem razvojnih gena koji određuju vrstu cvjetnog organa. Prema modelu ABCE razvoja cvijeta, identitet lapova u tipičnom modelnom cvijetu povezan je s aktivnošću gena A-funkcije i E-funkcije. Međutim, mehanizmi razvoja cvjetnih organa razlikuju se među razvojnim linijama kritosjemenjača, pa pojednostavljeni model ne opisuje u potpunosti sve njihove oblike. Kod pojedinih biljaka razvoj lapova nastavlja se i nakon cvjetanja, osobito kod vrsta s trajnom ili povećavajućom čaškom.<ref name="Stax "/> <ref name="The ABC model ">[https://www.cell.com/current-biology/fulltext/S0960-9822(17)30343-3?_returnURL=https%3A%2F%2Flinkinghub.elsevier.com%2Fretrieve%2Fpii%2FS0960982217303433%3Fshowall%3Dtrue The ABC model of floral development], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Biološka uloga == Najraširenija uloga čaške jest zaštita unutarnjih dijelova cvijeta u ranim fazama razvoja. *Lapovi mogu prekrivati mlade latice, prašnike i plodne listove te umanjivati njihovu izloženost mehaničkim oštećenjima, isušivanju i nepovoljnim okolišnim uvjetima. Dlačice, voštane prevlake i drugi površinski dijelovi mogu dodatno pridonijeti zaštiti. Kod nekih biljaka lapovi su posebno čvrsti, debeli ili kožasti, dok kod drugih ostaju tanki i nježni.<ref name="Stax "/> <ref name="Kew "/> === Fotosinteza === Zeleni lapovi sadržavaju kloroplaste i mogu sudjelovati u fotosintezi. Fotosintetska aktivnost čaške može pridonositi opskrbi razvijajućega cvijeta ugljikohidratima, osobito kod vrsta čiji lapovi ostaju zeleni tijekom duljeg razdoblja. Opseg tog doprinosa razlikuje se među biljkama i ovisi o građi čaške, osvijetljenosti i njezinu razvoju. === Privlačenje oprašivača === Kod vrsta s obojenim ili izrazito povećanim lapovima čaška može preuzeti dio uloge koju kod drugih biljaka obavlja vjenčić. Takvi lapovi povećavaju vidljivost cvijeta, a u pojedinim slučajevima sudjeluju u oblikovanju njegova privlačnog izgleda. Boja i oblik čaške mogu djelovati zajedno s mirisom, nektarom i drugim cvjetnim obilježjima.<ref name="Stax "/> === Zaštita plodova i sjemenki === Trajna čaška može ostati oko mladog ploda i djelomično ga štititi tijekom njegova razvoja. Kod vrsta s akrescentnom čaškom ta je uloga posebno izražena jer se lapovi povećavaju usporedno s plodom. Kod nekih biljaka čaška se preobražava u strukture koje olakšavaju rasprostranjivanje plodova ili sjemenki.<ref name="Stax "/> == Čaška u sistematici biljaka == Morfološka obilježja čaške važna su pri određivanju biljnih svojti. U botaničkim opisima posebno se bilježe broj lapova, njihov oblik, veličina, boja, sraslost, nervatura, odjevenost dlačicama, položaj u pupu i trajnost nakon cvjetanja. Kod nekih je porodica broj lapova razmjerno stalan, dok su kod drugih važniji njihova sraslost i oblik čaškinih režnjeva. Primjerice, četveročlana čaška često se pojavljuje kod krstašica, peteročlana srasla čaška kod medičevki, a izrazito promjenjivi i obojeni lapovi kod pojedinih ljutićevki.U određivanju vrsta korisna su i obilježja koja se pojavljuju tek nakon cvjetanja, kao što su povećavanje čaške, razvoj tvrdih nastavaka ili njezina trajnost na plodu. Ipak, čaška se ne može proučavati odvojeno od ostalih cvjetnih organa. Njezina se građa u sistematici uspoređuje s vjenčićem, andrecejem, ginecejem, plodovima i drugim morfološkim obilježjima, kao i s molekularnim podacima. == Nazivlje == Hrvatski naziv čaška odgovara latinskom nazivu calyx, a njezin pojedinačni listić naziva se lap (sepalum).Naziv potječe iz usporedbe oblika ovoga dijela cvijeta s posudom, odnosno čašom. U međunarodnom botaničkom nazivlju koriste se izrazi polysepalous, dialysepalous, gamosepalous, synsepalous, persistent, caducous i accrescent, kojima se opisuju sraslost, trajnost i razvoj čaške. Čašku treba razlikovati od vanjske čaške (epicalyx), kao i od nerazlučenog ocvijeća čiji se pojedinačni listići nazivaju tepalima. == Literatura == * Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Cvijet. Hrvatska enciklopedija. * Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Ruže. Hrvatska enciklopedija. * OpenStax (2018.). Biology 2e, 32.1: Reproductive Development and Structure. * Missouri Botanical Garden. A Grammatical Dictionary of Botanical Latin: Sepal. * Missouri Botanical Garden. A Grammatical Dictionary of Botanical Latin: Aestivation. * Hunt Institute for Botanical Documentation. Flora of North America Glossary. * Royal Botanic Gardens, Kew. Physalis L. – General Information. * Irish, V. F. (2017.). The ABC model of floral development. Current Biology. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Cvijet]] [[Kategorija:Morfologija biljaka]] 8noexjett0wdvksoy0lqn9w38jetih2 7631842 7631837 2026-11-07T08:07:08Z Zeljko 1196 7631842 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tipus calze.png|mini|Tipovi kaliksa ili čaške]] [[Datoteka:PhysalisAlkekengi-balloon.jpg|mini|''[[Physalis alkekengi]]'', povećavajuća, mjehurasta čaška oko ploda.]] [[Datoteka:Dandelion (Taraxacum) Clock - Tennessee, USA - May 31, 2014.jpg|mini|Papus, struktura tradicionalno tumačena kao preobražena čaška.]] '''Čaška''' ([[lat.]] calyx) vanjski je dio dvostrukog [[ocvijeće|ocvijeća]] cvijeta [[Kritosjemenjače|kritosjemenjača]], sastavljen od pojedinačnih cvjetnih listića koji se nazivaju [[lap]]ovi (lat. sepala). Najčešće je zelena i smještena neposredno izvan vjenčića, a njezina je osnovna uloga zaštita unutarnjih dijelova cvijeta tijekom razvoja cvjetnog [[pup]]a. U mnogih biljaka sudjeluje i u [[Fotosinteza|fotosintezi]], privlačenju oprašivača te zaštiti i rasprostranjivanju plodova. Čaška i [[Vjenčić|vjenčić]] zajedno tvore ocvijeće (perianthium). Za razliku od [[latica]], koje su često tanke i živo obojene, lapovi su obično čvršći, zeleniji i nalik običnim listovima. Međutim, takva razlika nije univerzalna: čaška može biti bijela, žuta, crvena, ružičasta ili ljubičasta, a njezini listići mogu oblikom i izgledom nalikovati laticama. Broj, raspored, veličina, međusobna sraslost i trajnost lapova važna su morfološka obilježja koja se koriste pri opisivanju i razlikovanju biljnih vrsta, rodova i porodica. == Građa == Čaška se razvija na [[Cvjetište|cvjetištu]], najčešće kao prvi i najvanjskiji pršljen cvjetnih organa. Iznutra se obično nalazi vjenčić, a iza njega [[Andrecej|andrecej]] i [[ginecej]].<ref name="Stax "/> Pojedinačni lap morfološki je preobraženi bočni organ cvjetne osi. Kod mnogih biljaka ima spljoštenu plojku s izraženom nervaturom, epidermom, osnovnim tkivom i provodnim snopovima. [[Lap]]ovi mogu biti široki ili uski, jajasti, lancetasti, trokutasti, duguljasti, lopatičasti ili drukčije oblikovani. Vrh im može biti šiljast, zaobljen, odrezan ili produžen u uski nastavak. Rubovi su najčešće cjeloviti, ali mogu biti nazubljeni, režnjeviti, trepavičasti ili drugačije oblikovani. Površina lapova može biti gola, dlakava, žljezdasta, voštana ili obrasla različitim vrstama trihoma. Kod nekih vrsta dlačice su izrazito guste, pa čaška dobiva sivkast, bjelkast ili smećkast izgled.<ref name="Stax "/> U srasloj čaški razlikuju se čaškina cijev, nastala srašćivanjem donjih dijelova lapova, te slobodni režnjevi ili zupci koji predstavljaju njihove vršne dijelove.<ref name="Stax "/> Kod nekih biljaka granica među pojedinačnim lapovima gotovo je neprimjetna, dok se kod drugih jasno prepoznaje po režnjevima, uzdužnim žilama ili brazdama.<ref name="Stax ">[https://openstax.org/books/biology-2e/pages/32-1-reproductive-development-and-structure Reproductive Development and Structure], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> <ref name="HE ">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/cvijet HE, cvijet], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Broj i raspored lapova == Broj [[lap]]ova razlikuje se među biljnim skupinama. Česti su cvjetovi s tri, četiri ili pet lapova, no njihov broj može biti manji, veći ili promjenjiv. Kod [[Krstašice|krstašica]] (''Brassicaceae'') tipično su razvijena četiri slobodna lapa, raspoređena u dva para. Kod [[Ružovke|ružovki]] (''Rosaceae'') čaška najčešće ima pet lapova, dok kod brojnih [[Medićevke|medičevki]] ''(Lamiaceae'') pet sraslih lapova oblikuje cjevastu ili zvonastu čašku. U nekih biljnih skupina broj lapova može se povećati, a granice između čaške i ostalih dijelova ocvijeća mogu biti slabo izražene. Lapovi su najčešće raspoređeni u jednom pršljenu, ali mogu biti spiralno raspoređeni ili u različitoj mjeri međusobno približeni. Kod biljaka s jednostavnim i nerazlučenim ocvijećem svi su listići međusobno slični te se nazivaju tepalima, umjesto da se nužno razvrstavaju u lapove i latice.<ref name="Stax "/> == Sraslost lapova == Prema stupnju međusobne sraslosti lapova razlikuju se dvije osnovne vrste čaške. === Čaška sa slobodnim lapovima === Dijalisepalna ili polisepalna čaška sastavljena je od međusobno slobodnih lapova. U međunarodnom nazivlju takva se građa označava izrazima dialysepalous, polysepalous ili aposepalous. Svaki je lap zasebno pričvršćen za cvjetište ili povezanu cvjetnu strukturu. Takva je čaška prisutna kod mnogih predstavnika krstašica (''[[Brassicaceae]]''), [[Žabnjakovke|žabnjaskovki]] (''Ranunculaceae'') i drugih biljnih porodica. Lapovi se međusobno mogu dodirivati ili preklapati, osobito u cvjetnom pupu, ali pritom nisu srasli.<ref name="MBG ">[https://www.mobot.org/mobot/latindict/keyDetail.aspx?keyWord=sepal MBG], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Čaška sa sraslim lapovima === Gamosepalna ili sinsepalna čaška sastavljena je od [[lap]]ova koji su međusobno srasli barem dijelom svoje duljine. Donji dijelovi lapova oblikuju zajedničku čaškinu cijev, dok se na njezinu rubu često nalaze slobodni zupci ili režnjevi. Sraslost može biti vrlo plitka, ograničena na osnovu lapova, ili se protezati gotovo njihovom cijelom duljinom. Takva je građa česta kod medičevki (Lamiaceae), pomoćnica (Solanaceae) i brojnih drugih skupina. Ovisno o obliku zajedničkog dijela i slobodnih režnjeva, čaška može biti cjevasta, zvonasta, vrčasta, ljevkasta ili dvousnata. Stariji naziv monosepalna čaška katkad se upotrebljavao za sraslu čašku, ali može biti zavaravajući jer ne znači da je čaška izgrađena od samo jednoga lapa.<ref name="MBG "/> == Oblik čaške == Čaška može poprimiti različite oblike, osobito kada su lapovi međusobno srasli. Cjevasta čaška ima izdužen, približno valjkast oblik, a slobodni su režnjevi najčešće kratki. Zvonasta čaška proširuje se prema otvoru i oblikom podsjeća na zvono. Vrčasta čaška ima prošireni donji dio i razmjerno sužen otvor. Dvousnata čaška ima dvije izraženije skupine režnjeva, koje oblikuju gornju i donju usnu. Takva je građa prisutna kod pojedinih medičevki. Čaška s izrazito dugim zupcima ima kratku cijev i snažno produžene slobodne završetke lapova. Oblik čaške može se promijeniti tijekom razvoja cvijeta. Kod nekih je vrsta čaška u pupu zatvorena, a pri otvaranju cvijeta njezini se režnjevi razmiču, savijaju prema van ili prema natrag.<ref name="MBG "/> == Raspored lapova u cvjetnom pupu == Raspored lapova u neotvorenom cvjetnom pupu naziva se estivacijom (aestivatio). Taj je raspored važan za zaštitu unutarnjih dijelova cvijeta, ali i za sistematiku biljaka. Razlikuje se nekoliko osnovnih tipova. * Valvatna estivacija nastaje kada se rubovi susjednih lapova dodiruju, ali se međusobno ne preklapaju. * Imbrikatna estivacija karakterizirana je međusobnim preklapanjem rubova lapova, slično crjepovima na krovu. * Kvinkuncijalna estivacija poseban je oblik imbrikatne estivacije kod peteročlanog ocvijeća. Dva su listića vanjska, dva unutarnja, dok peti jednim rubom prekriva susjedni listić, a drugim je prekriven. * Kontortna estivacija nastaje kada svaki listić jednim rubom prekriva susjedni, dok je njegov drugi rub prekriven sljedećim listićem, pa se dobiva uvijeni raspored. Kod pojedinih skupina lapovi se u pupu ne dodiruju, dok su kod drugih snažno savijeni prema unutra ili prema van. Položaj lapova u pupu može se razlikovati od njihova položaja nakon otvaranja cvijeta, zbog čega se estivacija proučava prije anteze.<ref name="MBGAestivation ">[https://www.mobot.org/mobot/latindict/keyDetail.aspx?keyWord=aestivation MBG Aestivation], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Trajnost čaške == Čaška kod pojedinih biljaka otpada prije cvjetanja, kod drugih tijekom otvaranja cvijeta, dok kod trećih ostaje i nakon oplodnje. === Rano otpadajuća čaška === Rano otpadajuća ili kadukna čaška (calyx caducus) otpada prije potpunog otvaranja cvijeta ili neposredno pri njegovu otvaranju. Poznat primjer nalazimo kod makova (''[[Papaver]]''), gdje lapovi štite cvjetni pup, ali otpadaju dok se latice razvijaju i šire. Kod maka čaška zbog toga uglavnom nije vidljiva na potpuno otvorenom cvijetu.<ref name="Flora of North America "/> === Otpadajuća čaška === Otpadajuća čaška (calyx deciduus) ostaje prisutna tijekom barem dijela cvjetanja, ali otpada prije razvoja zrelog ploda. Vrijeme njezina odvajanja razlikuje se među vrstama i ne mora biti neposredno povezano s oplodnjom.<ref name="Flora of North America "/> === Trajna čaška === Trajna čaška (calyx persistens) zadržava se nakon cvjetanja i ostaje uz plod, ponekad sve do njegove potpune zrelosti. Takva čaška može zadržati zelenkastu boju, postupno se osušiti ili promijeniti oblik i teksturu. Kod patlidžana (''[[Solanum melongena]]'') čaška ostaje pričvršćena uz osnovu ploda, gdje se često jasno vide njezini zupci.<ref name="Flora of North America "/> === Povećavajuća čaška === Povećavajuća ili akrescentna čaška (calyx accrescens) nakon cvjetanja nastavlja rasti. Može se proširiti, postati mjehurasta, mesnata ili snažno obojena. Osobito je poznata kod roda ''[[Physalis]]'', gdje se peterorežnjevita čaška povećava i oblikuje napuhanu ovojnicu koja okružuje bobu. Kod pojedinih drugih biljaka povećana čaška postaje upadljivija od samog ploda te može sudjelovati u njegovoj zaštiti ili rasprostranjivanju.<ref name="Flora of North America ">[https://db.huntbot.org/fnaglossary/ Flora of North America], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Obojena čaška == Iako su lapovi najčešće zeleni, kod brojnih biljaka mogu biti živo obojeni i nalikovati laticama. Takvi se lapovi nazivaju petaloidnima, odnosno laticama sličnima po izgledu. Kod nekih predstavnika [[Žabnjakovke|žabnjakovki]] (''Ranunculaceae''), osobito u rodovima ''[[Clematis]]'' i ''[[Anemone]]'', obojeni lapovi predstavljaju glavni ukrasni dio cvijeta, dok prave latice mogu nedostajati. Kod pojedinih vrsta roda ''[[Helleborus]]'' veliki obojeni lapovi ostaju razvijeni znatno dulje od unutarnjih cvjetnih organa. Obojeni lapovi mogu biti bijeli, ružičasti, crveni, ljubičasti, plavi ili žućkasti. Takva građa pokazuje da se lapovi i latice ne mogu pouzdano razlikovati samo po boji, veličini ili upadljivosti. Za njihovo razlikovanje važni su položaj u cvijetu, građa, razvoj i odnosi prema drugim cvjetnim organima.<ref name="Flora of North America "/> == Preobrazbe čaške == === Papus === Kod [[Glavočike|glavočika]] (''Asteraceae'') čaška je često predstavljena [[Papus (botanika)|papus]]om, skupom dlačica, čekinja, ljusaka ili osjastih nastavaka na vrhu plodnice, a poslije ploda. Papus može biti jednostavan, perast, ljuskast, krunast ili potpuno reduciran. Kod [[Maslačak|maslačka]] (''Taraxacum'') papus se sastoji od brojnih dlačica koje omogućuju rasprostranjivanje roški vjetrom. Kod drugih glavočika papus može imati grube čekinje ili kukaste nastavke koji olakšavaju prihvaćanje za životinje. Papus se u tradicionalnoj morfologiji uglavnom tumači kao preobražena čaška, iako postoje različita razvojna tumačenja njegova podrijetla. Stoga ga nije uvijek opravdano jednostavno poistovjetiti sa skupom preobraženih pojedinačnih lapova.<ref name="Flora of North AmericaI ">[https://db.huntbot.org/fnaglossary/ Flora of North America, Pappus], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Napuhana čaška === Kod roda ''Physalis'' čaška se nakon oplodnje znatno povećava i oblikuje mjehurastu ovojnicu oko ploda. Ta je ovojnica često papirnata, s izraženim uzdužnim rebrima i mrežastom nervaturom. Čaška ostaje povezana s plodom tijekom njegova razvoja, a nakon sazrijevanja može se postupno osušiti. Kod nekih vrsta upravo je napuhana čaška najupadljiviji dio biljke u razdoblju plodonošenja.<ref name="Kew "/> === Čaška koja sudjeluje u rasprostranjivanju ploda === Kod pojedinih biljaka trajni lapovi ili njihovi nastavci oblikuju krilaste, čekinjaste ili druge strukture koje olakšavaju rasprostranjivanje plodova. Takve strukture mogu povećavati otpor zraka, omogućavati prianjanje uz životinjsko krzno ili sudjelovati u plutanju. Njihov razvoj razlikuje se među biljnim skupinama, pa se morfološki slične prilagodbe ne moraju temeljiti na istom razvojnom podrijetlu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:329952-2/general-information Kew, Physalis], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> === Kaliptra === Kod pojedinih cvjetnica čaška ili njezin dio odvaja se kao cjelovita kapica, odnosno kaliptra (calyptra). Takav način otvaranja pojavljuje se kod cvjetova u kojima srasli ili međusobno povezani lapovi tijekom razvoja oblikuju zaštitni pokrov pupa. Pri otvaranju cvijeta pokrov se odvaja kao cjelina, umjesto da se pojedinačni lapovi zasebno razmiču. Izraz kaliptra upotrebljava se i za neke druge kapici slične botaničke strukture, pa je pri njegovoj primjeni potrebno navesti o kojem se organu radi. == Vanjska čaška == Vanjska čaška, odnosno epikaliks (epicalyx), skup je dodatnih, najčešće zelenih listića koji se nalaze neposredno ispod prave čaške. Iako izgledom mogu nalikovati lapovima, listići vanjske čaške uobičajeno se tumače kao pricvjetni listići ili druge pridružene tvorbe, a ne kao drugi pršljen pravih lapova. Epikaliks se pojavljuje kod mnogih predstavnika sljezovki (Malvaceae), uključujući pojedine vrste roda ''[[Hibiscus]]''. Kod jagoda (''[[Fragaria]]'') između lapova čaške nalaze se listići vanjske čaške, koji mogu biti slične veličine ili uži od pravih lapova. Kod pojedinih ružovki broj listića vanjske čaške odgovara broju lapova prave čaške. U opisima cvjetova važno je razlikovati čašku od vanjske čaške jer pripadaju morfološki različitim strukturama.<ref name="HE Ruže ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/ericalesweb.htm#Diapensiaceae HE, ruže], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Razvoj čaške == Lapovi nastaju iz cvjetnog meristema kao primordiji, najčešće prije razvoja latica, prašnika i plodnih listova. U mnogih kritosjemenjača vanjski položaj lapova povezan je s njihovim ranim razvojem i zaštitnom ulogom tijekom oblikovanja cvjetnog pupa. Rast primordija obuhvaća diobu i povećavanje stanica, diferencijaciju provodnih tkiva te razvoj epiderme, dlačica i drugih površinskih struktura. Kod biljaka sa slobodnim lapovima primordiji se razvijaju odvojeno. Kod vrsta sa sraslom čaškom njihov razvoj uključuje oblikovanje zajedničke osnove ili povezivanje susjednih dijelova tijekom rasta. Identitet lapova reguliran je djelovanjem razvojnih gena koji određuju vrstu cvjetnog organa. Prema modelu ABCE razvoja cvijeta, identitet lapova u tipičnom modelnom cvijetu povezan je s aktivnošću gena A-funkcije i E-funkcije. Međutim, mehanizmi razvoja cvjetnih organa razlikuju se među razvojnim linijama kritosjemenjača, pa pojednostavljeni model ne opisuje u potpunosti sve njihove oblike. Kod pojedinih biljaka razvoj lapova nastavlja se i nakon cvjetanja, osobito kod vrsta s trajnom ili povećavajućom čaškom.<ref name="Stax "/> <ref name="The ABC model ">[https://www.cell.com/current-biology/fulltext/S0960-9822(17)30343-3?_returnURL=https%3A%2F%2Flinkinghub.elsevier.com%2Fretrieve%2Fpii%2FS0960982217303433%3Fshowall%3Dtrue The ABC model of floral development], pristupljeno 7. studenog 2026.</ref> == Biološka uloga == Najraširenija uloga čaške jest zaštita unutarnjih dijelova cvijeta u ranim fazama razvoja. *Lapovi mogu prekrivati mlade latice, prašnike i plodne listove te umanjivati njihovu izloženost mehaničkim oštećenjima, isušivanju i nepovoljnim okolišnim uvjetima. Dlačice, voštane prevlake i drugi površinski dijelovi mogu dodatno pridonijeti zaštiti. Kod nekih biljaka lapovi su posebno čvrsti, debeli ili kožasti, dok kod drugih ostaju tanki i nježni.<ref name="Stax "/> <ref name="Kew "/> === Fotosinteza === Zeleni lapovi sadržavaju kloroplaste i mogu sudjelovati u fotosintezi. Fotosintetska aktivnost čaške može pridonositi opskrbi razvijajućega cvijeta ugljikohidratima, osobito kod vrsta čiji lapovi ostaju zeleni tijekom duljeg razdoblja. Opseg tog doprinosa razlikuje se među biljkama i ovisi o građi čaške, osvijetljenosti i njezinu razvoju. === Privlačenje oprašivača === Kod vrsta s obojenim ili izrazito povećanim lapovima čaška može preuzeti dio uloge koju kod drugih biljaka obavlja vjenčić. Takvi lapovi povećavaju vidljivost cvijeta, a u pojedinim slučajevima sudjeluju u oblikovanju njegova privlačnog izgleda. Boja i oblik čaške mogu djelovati zajedno s mirisom, nektarom i drugim cvjetnim obilježjima.<ref name="Stax "/> === Zaštita plodova i sjemenki === Trajna čaška može ostati oko mladog ploda i djelomično ga štititi tijekom njegova razvoja. Kod vrsta s akrescentnom čaškom ta je uloga posebno izražena jer se lapovi povećavaju usporedno s plodom. Kod nekih biljaka čaška se preobražava u strukture koje olakšavaju rasprostranjivanje plodova ili sjemenki.<ref name="Stax "/> == Čaška u sistematici biljaka == Morfološka obilježja čaške važna su pri određivanju biljnih svojti. U botaničkim opisima posebno se bilježe broj lapova, njihov oblik, veličina, boja, sraslost, nervatura, odjevenost dlačicama, položaj u pupu i trajnost nakon cvjetanja. Kod nekih je porodica broj lapova razmjerno stalan, dok su kod drugih važniji njihova sraslost i oblik čaškinih režnjeva. Primjerice, četveročlana čaška često se pojavljuje kod krstašica, peteročlana srasla čaška kod medičevki, a izrazito promjenjivi i obojeni lapovi kod pojedinih ljutićevki.U određivanju vrsta korisna su i obilježja koja se pojavljuju tek nakon cvjetanja, kao što su povećavanje čaške, razvoj tvrdih nastavaka ili njezina trajnost na plodu. Ipak, čaška se ne može proučavati odvojeno od ostalih cvjetnih organa. Njezina se građa u sistematici uspoređuje s vjenčićem, andrecejem, ginecejem, plodovima i drugim morfološkim obilježjima, kao i s molekularnim podacima. == Nazivlje == Hrvatski naziv čaška odgovara latinskom nazivu calyx, a njezin pojedinačni listić naziva se lap (sepalum).Naziv potječe iz usporedbe oblika ovoga dijela cvijeta s posudom, odnosno čašom. U međunarodnom botaničkom nazivlju koriste se izrazi polysepalous, dialysepalous, gamosepalous, synsepalous, persistent, caducous i accrescent, kojima se opisuju sraslost, trajnost i razvoj čaške. Čašku treba razlikovati od vanjske čaške (epicalyx), kao i od nerazlučenog ocvijeća čiji se pojedinačni listići nazivaju tepalima. == Literatura == * Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Cvijet. Hrvatska enciklopedija. * Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Ruže. Hrvatska enciklopedija. * OpenStax (2018.). Biology 2e, 32.1: Reproductive Development and Structure. * Missouri Botanical Garden. A Grammatical Dictionary of Botanical Latin: Sepal. * Missouri Botanical Garden. A Grammatical Dictionary of Botanical Latin: Aestivation. * Hunt Institute for Botanical Documentation. Flora of North America Glossary. * Royal Botanic Gardens, Kew. Physalis L. – General Information. * Irish, V. F. (2017.). The ABC model of floral development. Current Biology. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Cvijet]] [[Kategorija:Morfologija biljaka]] qevf3gl25smxu96af3yjtrasgay2uyl 0 808515 7631814 7602712 2026-11-07T05:38:08Z Akul59 213610 predložak, pogreška 7631814 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Slovačkoj | ime = Voderady | slika_panorama = 919 42 Voderady, Slovakia - panoramio (2).jpg | lokacija_ime = Država | lokacija_info = {{Z+X|SLK}} | lokacija1_ime = Kraj | lokacija1_info = [[Datoteka:Coat of Arms of Trnava Region.svg|15px]] [[Trnavský kraj]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Slovačke|Okrug]] | lokacija2_info = [[Okrug Trnava|Trnava]] }} '''Voderady''' jest selo u [[Okrug Trnava|Okrugu Trnava]] u [[Slovačka|Slovačkoj]]. Godine {{SK|y}}. imalo je {{SK|p}} stanovnika i površinu {{SK|a}} km².<ref name="SK-P"/><ref name="SK-A"/> == Zemljopis == Kraj sela teče rijeka [[Gidra]].<ref>{{Citiranje weba | url = https://www.openstreetmap.org/relation/5556681 | title = Gidra (5556681) | author = Suradnici OpenStreetMapa | publisher = OpenStreetMap | accessdate = 2026-09-19 }}</ref> == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} === Etnička pripadnost === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|religion}} == Izvori == {{Izvori}} {{Okrug Trnava}} [[Kategorija:Naselja u Slovačkoj]] [[Kategorija:Prešovski kraj]] [[Kategorija:Okrug Trnava]] lp21ajfesrt0xskay0nhah03r605r3l 0 812888 7631590 7631418 2026-11-06T16:20:51Z Zeljko 1196 7631590 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Mollinedia'' | slika = MONIMIACEAE Mollinedia fruticulosa Perkins, INMA (MBML050209).pdf | slika_opis = ''M. fruticulosa'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Monimiaceae]] | subfamilia = [[Mollinedioideae]] | tribus = [[Mollinedieae]] | genus = '''''Mollinedia''''' | genus_autorstvo =<small>Ruiz & Pav.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Mollinedia''''', je neotropski rod iz porodice Monimiaceae, s više desetaka vrsta [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]]. Rasprostranjen je od Meksika do tropske [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Trinidad]]a. Rod se prepoznaje po jednostavnim nasuprotnim listovima, jednospolnim [[cvjetovi]]ma i osobitoj građi ženskog cvijeta, kod kojega se gornji dio receptakula pri sazrijevanju odvaja kružnom pukotinom. Najveća raznolikost roda nalazi se u Brazilu, osobito u Atlantskoj šumi.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:27096-1 Kew], pristupljeno 1. lipnja 2026.</ref> == Ime == Rod ''Mollinedia'' <small>Ruiz & Pav.</small> nazvali su Hipólito Ruiz i José Pavón po [[Francisco de Mollinedo|Franciscu de Mollinedu]], španjolskom prirodoslovcu iz 18. stoljeća. Etimološki rječnik biljnih imena navodi da su mu Ruiz i Pavón posvetili rod kao “promotoru botanike i kemije”.<ref name="Etimológica ">[https://sura.ots.ac.cr/florula4/docs/ETIMOLOGIA.pdf Explicación Etimológica de las Plantas de La Selva] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. lipnja 2026.</ref> == Opis == Mollinedia je rod [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Monimiaceae]]''. To je najraznolikiji neotropski rod te porodice, raširen od južnog [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do tropske Južne Amerike. Biljke su najčešće drvenaste, s nasuprotnim listovima jednostavne građe. [[Cvjetovi]] su jednospolni, sitni i neugledni, smješteni u pazušnim cvatovima. Muški cvjetovi imaju gotovo okruglaste pupove, režnjeve ocvijeća približno jednake duljine kao receptakul te prašnike jajasta do zaobljena oblika. Prašnice mogu imati dvije uzdužne pukotine ili se pri vrhu spajati, pa izgledaju potkovasto. Ženski cvjetovi u plemenu Mollinedieae imaju osobit receptakul čiji se gornji dio pri sazrijevanju odvaja kružno, poput poklopca. [[Plod]]ovi su sitni, mesnati, nastali iz pojedinačnih plodnica. Rod je posebno raznolik u [[Brazil]]u, osobito u Atlantskoj šumi. <ref name="PhytoKeys ">[https://phytokeys.pensoft.net/article/109804/ A new species of Mollinedia (Monimiaceae, Laurales) from the Quadrilátero Ferrífero, Brazil], pristupljeno 1. lipnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Mollinedia angustata]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Mollinedia argyrogyna]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia arianeae]]'' <small>Lírio & M.Pignal</small> # ''[[Mollinedia boliviensis]]'' <small>A.DC.</small> # ''[[Mollinedia boracensis]]'' <small>Peixoto</small> # ''[[Mollinedia butleriana]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Mollinedia calodonta]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia chrysolaena]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia clavigera]]'' <small>Tul.</small> # ''[[Mollinedia corcovadensis]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia costaricensis]]'' <small>Donn.Sm.</small> # ''[[Mollinedia dolichotricha]]'' <small>Lírio & Peixoto</small> # ''[[Mollinedia elegans]]'' <small>Tul.</small> # ''[[Mollinedia elliptica]]'' <small>A.DC.</small> # ''[[Mollinedia engleriana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia eugeniifolia]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia fatimae]]'' <small>Zavatin & Lírio</small> # ''[[Mollinedia floribunda]]'' <small>Tul.</small> # ''[[Mollinedia fruticulosa]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia gilgiana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia glabra]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia glaziovii]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia grazielae]]'' <small>Peixoto</small> # ''[[Mollinedia hatschbachii]]'' <small>Peixoto</small> # ''[[Mollinedia heteranthera]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia howeana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia humboldtiana]]'' <small>Aymard</small> # ''[[Mollinedia jorgeorum]]'' <small>Peixoto</small> # ''[[Mollinedia killipii]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Mollinedia lamprophylla]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia lanceolata]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Mollinedia leucantha]]'' <small>Molz & D.Silveira</small> # ''[[Mollinedia longicuspidata]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia longifolia]]'' <small>Tul.</small> # ''[[Mollinedia lorencei]]'' <small>Borges-Lima, Zavatin & Lírio</small> # ''[[Mollinedia lowtheriana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia luizae]]'' <small>Peixoto</small> # ''[[Mollinedia marliae]]'' <small>Peixoto & M.Pereira</small> # ''[[Mollinedia maxima]]'' <small>J.F.Morales & Grayum</small> # ''[[Mollinedia myriantha]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia oaxacana]]'' <small>Lorence</small> # ''[[Mollinedia oligantha]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia organensis]]'' <small>Zavatin, Peixoto & Lírio</small> # ''[[Mollinedia ovata]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Mollinedia pachysandra]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia pallida]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Mollinedia pfitzeriana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia pignalii]]'' <small>Lírio & M.Pauli</small> # ''[[Mollinedia puberula]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia repanda]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Mollinedia ruschii]]'' <small>Lírio & Peixoto</small> # ''[[Mollinedia salicifolia]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia simulans]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Mollinedia steinbachiana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia stenophylla]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia tomentosa]]'' <small>(Benth.) Tul.</small> # ''[[Mollinedia torresiorum]]'' <small>Lorence</small> # ''[[Mollinedia triflora]]'' <small>(Spreng.) Tul.</small> # ''[[Mollinedia uleana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia umbellata]]'' <small>(Spreng.) Tul.</small> # ''[[Mollinedia viridiflora]]'' <small>Tul.</small> # ''[[Mollinedia widgrenii]]'' <small>A.DC.</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Paracelsia'' <small>Mart. ex Tul.</small> in C.F.P.von Martius & auct. suc. (eds.), Fl. Bras. 4(1): 314 (1857) * ''Tetratome'' <small>Poepp. & Endl.</small> in Nov. Gen. Sp. Pl. 2: 46 (1838) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Mollinedieae]] s1y6u0fmd2mu9qm4uhy3r8bhgutmsv0 7631593 7631590 2026-11-06T16:26:32Z Zeljko 1196 zamijenjena neaktivna poveznica 7631593 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Mollinedia'' | slika = MONIMIACEAE Mollinedia fruticulosa Perkins, INMA (MBML050209).pdf | slika_opis = ''M. fruticulosa'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Monimiaceae]] | subfamilia = [[Mollinedioideae]] | tribus = [[Mollinedieae]] | genus = '''''Mollinedia''''' | genus_autorstvo =<small>Ruiz & Pav.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Mollinedia''''', je neotropski rod iz porodice Monimiaceae, s više desetaka vrsta [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]]. Rasprostranjen je od Meksika do tropske [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Trinidad]]a. Rod se prepoznaje po jednostavnim nasuprotnim listovima, jednospolnim [[cvjetovi]]ma i osobitoj građi ženskog cvijeta, kod kojega se gornji dio receptakula pri sazrijevanju odvaja kružnom pukotinom. Najveća raznolikost roda nalazi se u Brazilu, osobito u Atlantskoj šumi.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:27096-1 Kew], pristupljeno 1. lipnja 2026.</ref> == Ime == Rod ''Mollinedia'' <small>Ruiz & Pav.</small> nazvali su Hipólito Ruiz i José Pavón po [[Francisco de Mollinedo|Franciscu de Mollinedu]], španjolskom prirodoslovcu iz 18. stoljeća. Etimološki rječnik biljnih imena navodi da su mu Ruiz i Pavón posvetili rod kao “promotoru botanike i kemije”.<ref name="C.A. Backer ">[https://www.dbnl.org/tekst/back062verk02_01/back062verk02_01_0017.php Verklarend woordenboek der wetenschappelijke namen van de in Nederland en Nederlandsch-Indië in het wild groeiende en in tuinen en parken gekweekte varens en hoogere planten] pristupljeno 6. studenog 2026.</ref> == Opis == Mollinedia je rod [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Monimiaceae]]''. To je najraznolikiji neotropski rod te porodice, raširen od južnog [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do tropske Južne Amerike. Biljke su najčešće drvenaste, s nasuprotnim listovima jednostavne građe. [[Cvjetovi]] su jednospolni, sitni i neugledni, smješteni u pazušnim cvatovima. Muški cvjetovi imaju gotovo okruglaste pupove, režnjeve ocvijeća približno jednake duljine kao receptakul te prašnike jajasta do zaobljena oblika. Prašnice mogu imati dvije uzdužne pukotine ili se pri vrhu spajati, pa izgledaju potkovasto. Ženski cvjetovi u plemenu Mollinedieae imaju osobit receptakul čiji se gornji dio pri sazrijevanju odvaja kružno, poput poklopca. [[Plod]]ovi su sitni, mesnati, nastali iz pojedinačnih plodnica. Rod je posebno raznolik u [[Brazil]]u, osobito u Atlantskoj šumi. <ref name="PhytoKeys ">[https://phytokeys.pensoft.net/article/109804/ A new species of Mollinedia (Monimiaceae, Laurales) from the Quadrilátero Ferrífero, Brazil], pristupljeno 1. lipnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Mollinedia angustata]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Mollinedia argyrogyna]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia arianeae]]'' <small>Lírio & M.Pignal</small> # ''[[Mollinedia boliviensis]]'' <small>A.DC.</small> # ''[[Mollinedia boracensis]]'' <small>Peixoto</small> # ''[[Mollinedia butleriana]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Mollinedia calodonta]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia chrysolaena]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia clavigera]]'' <small>Tul.</small> # ''[[Mollinedia corcovadensis]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia costaricensis]]'' <small>Donn.Sm.</small> # ''[[Mollinedia dolichotricha]]'' <small>Lírio & Peixoto</small> # ''[[Mollinedia elegans]]'' <small>Tul.</small> # ''[[Mollinedia elliptica]]'' <small>A.DC.</small> # ''[[Mollinedia engleriana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia eugeniifolia]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia fatimae]]'' <small>Zavatin & Lírio</small> # ''[[Mollinedia floribunda]]'' <small>Tul.</small> # ''[[Mollinedia fruticulosa]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia gilgiana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia glabra]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia glaziovii]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia grazielae]]'' <small>Peixoto</small> # ''[[Mollinedia hatschbachii]]'' <small>Peixoto</small> # ''[[Mollinedia heteranthera]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia howeana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia humboldtiana]]'' <small>Aymard</small> # ''[[Mollinedia jorgeorum]]'' <small>Peixoto</small> # ''[[Mollinedia killipii]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Mollinedia lamprophylla]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia lanceolata]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Mollinedia leucantha]]'' <small>Molz & D.Silveira</small> # ''[[Mollinedia longicuspidata]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia longifolia]]'' <small>Tul.</small> # ''[[Mollinedia lorencei]]'' <small>Borges-Lima, Zavatin & Lírio</small> # ''[[Mollinedia lowtheriana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia luizae]]'' <small>Peixoto</small> # ''[[Mollinedia marliae]]'' <small>Peixoto & M.Pereira</small> # ''[[Mollinedia maxima]]'' <small>J.F.Morales & Grayum</small> # ''[[Mollinedia myriantha]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia oaxacana]]'' <small>Lorence</small> # ''[[Mollinedia oligantha]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia organensis]]'' <small>Zavatin, Peixoto & Lírio</small> # ''[[Mollinedia ovata]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Mollinedia pachysandra]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia pallida]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Mollinedia pfitzeriana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia pignalii]]'' <small>Lírio & M.Pauli</small> # ''[[Mollinedia puberula]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia repanda]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Mollinedia ruschii]]'' <small>Lírio & Peixoto</small> # ''[[Mollinedia salicifolia]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia simulans]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Mollinedia steinbachiana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia stenophylla]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia tomentosa]]'' <small>(Benth.) Tul.</small> # ''[[Mollinedia torresiorum]]'' <small>Lorence</small> # ''[[Mollinedia triflora]]'' <small>(Spreng.) Tul.</small> # ''[[Mollinedia uleana]]'' <small>Perkins</small> # ''[[Mollinedia umbellata]]'' <small>(Spreng.) Tul.</small> # ''[[Mollinedia viridiflora]]'' <small>Tul.</small> # ''[[Mollinedia widgrenii]]'' <small>A.DC.</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Paracelsia'' <small>Mart. ex Tul.</small> in C.F.P.von Martius & auct. suc. (eds.), Fl. Bras. 4(1): 314 (1857) * ''Tetratome'' <small>Poepp. & Endl.</small> in Nov. Gen. Sp. Pl. 2: 46 (1838) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Mollinedieae]] tuyx993iekv7c7ukjowi6k7n21597vz 0 814898 7631606 7628785 2026-11-06T17:15:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631606 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Nazovi Saula | slika = [[Datoteka:Bettercallsaul-logo.svg|250px]] | natpis_pod_slikom = Logo serije | orig_naslov = Better Call Saul | orig_pismo = | format_serije = | žanr = {{Plainlist| *[[Kriminalistički film|Kriminalistička drama]]<ref>{{Cite magazine |last=Jensen |first=Jeff |date=January 28, 2015 |title=Better Call Saul |url=https://www.ew.com/article/2015/01/21/better-call-saul |access-date=April 1, 2015 |magazine=Entertainment Weekly |language=en |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402135003/http://www.ew.com/article/2015/01/21/better-call-saul |archive-date=April 2, 2015}}</ref> *[[Pravna drama]]<ref>{{Cite web |last=Meslow |first=Scott |date=April 10, 2017 |title=Better Call Saul Is Finally Becoming Breaking Bad |url=https://www.gq.com/story/better-call-saul-is-finally-becoming-breaking-bad |access-date=November 21, 2018 |website=GQ |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170419200557/http://www.gq.com/story/better-call-saul-is-finally-becoming-breaking-bad |archive-date=April 19, 2017}}</ref> *[[Crni humor|Crna komedija]]<ref>{{Cite web |last=Lowry |first=Brian |date=January 21, 2015 |title=TV Review: 'Better Call Saul' |url=https://variety.com/2015/tv/reviews/tv-review-better-call-saul-1201409820/ |access-date=April 1, 2015 |website=[[Variety (časopis)|Variety]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411040635/http://variety.com/2015/tv/reviews/tv-review-better-call-saul-1201409820/ |archive-date=April 11, 2015}}</ref> *[[Tragedija]]<ref>{{Cite web |last=Thomas |first=Kaitlin |date=August 2, 2018 |title=Better Call Saul Has Evolved Into One of TV's Greatest Tragedies |url=https://www.tvguide.com/news/better-call-saul-evolution-season-4-vince-gilligan-breaking-bad/ |access-date=August 5, 2018 |website=[[TV Guide]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180805112913/https://www.tvguide.com/news/better-call-saul-evolution-season-4-vince-gilligan-breaking-bad/ |archive-date=August 5, 2018}}</ref> *[[Neo-noir]]<ref>{{Cite magazine |last=Shore |first=Matt |date=September 5, 2018 |title=How 'Better Call Saul's Final Season Made Perfect Use of Black and White|url=https://collider.com/better-call-saul-final-season-black-and-white/ |access-date=February 2, 2023 |website=[[Collider (website)|Collider]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221116184539/https://collider.com/better-call-saul-final-season-black-and-white |archive-date=November 16, 2022}}</ref> }} | autor = {{Plainlist| *[[Vince Gilligan]] *[[Peter Gould]] }} | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = | glumci = {{Plainlist| *[[Bob Odenkirk]] *[[Jonathan Banks]] *[[Rhea Seehorn]] *[[Patrick Fabian]] *[[Michael Mando]] *[[Michael McKean]] *[[Giancarlo Esposito]] *[[Tony Dalton]] }} | pripovjedač = | glazba = [[Dave Porter (skladatelj)|Dave Porter]] | uvodna_glazba = | država = {{Z|SAD}} [[SAD]] | jezik = [[Engleski]] | broj_sezona = 6 | broj_epizoda = 63 | popis_epizoda = Popis epizoda serije Nazovi Saula | producent = {{Plainlist| *Bob Odenkirk *Nina Jack *Diane Mercer *Robin Sweet *[[Jonathan Glatzer]] }} | izvršni_producent = {{Plainlist| *Vince Gilligan *Peter Gould *[[Mark Johnson (producent)|Mark Johnson]] *Melissa Bernstein *[[Thomas Schnauz]] *[[Gennifer Hutchison]] *Diane Mercer *Alison Tatlock *[[Gordon Smith (scenarist)|Gordon Smith]] *[[Michael Morris (redatelj)|Michael Morris]] }} | urednik = | lokacija = [[Albuquerque Studios]], [[Albuquerque, Novi Meksiko]] | trajanje_epizode = 41 – 69 minuta | produkcijska_kuća = {{Plainlist| *High Bridge Productions *Crystal Diner *Gran Via Productions *[[Sony Pictures Television]] }} | tv_kuća = [[AMC (TV kanal)|AMC]] | početak_serije = {{Premijera|8|2|2015}} | kraj_serije = {{Finale|15|8|2022}} | tv_kuća2 = | početak_serije2 = <!--- {{Premijera|DD|MM|GGGG}} ---> | kraj_serije2 = <!--- {{Finale|DD|MM|GGGG}} ---> | tv_kuća3 = | početak_serije3 = <!--- {{Premijera|DD|MM|GGGG}} ---> | kraj_serije3 = <!--- {{Finale|DD|MM|GGGG}} ---> | u_hrv = | početak_serije_hrv = <!--- {{Premijera|DD|MM|GGGG}} ---> | kraj_serije_hrv = <!--- {{Finale|DD|MM|GGGG}} ---> | povezano = {{Plainlist| *''[[Na putu prema dolje]]'' *''[[El camino (film iz 2019.)|El Camino]]'' }} | web_stranica = | imdb_id = }} '''''Nazovi Saula''''' ([[engleski]]: '''Better Call Saul''') američka je [[neo-noir]] [[Pravna drama|pravno]]-[[Kriminalistički film|kriminalistička]] televizijska serija koju su stvorili [[Vince Gilligan]] i [[Peter Gould]] za [[AMC (TV kanal)|AMC]]. [[Spin-off]] je Gilliganove prethodne serije [[Na putu prema dolje]] (2008. – 2013.), kojoj služi prvenstveno kao [[prednastavak]], s nekim scenama smještenima za vrijeme i nakon događaja iz Na putu prema dolje. Nazovi Saula premijerno je prikazan na AMC-u 8. veljače 2015., a završio je 15. kolovoza 2022. nakon šest sezona, s ukupno [[Popis epizoda serije Nazovi Saula|63 epizode]]. Smještena uglavnom u ranim 2000-im godinama u [[Albuquerque, Novi Meksiko|Albuquerque]]u, nekoliko godina prije događaja iz Na putu prema dolje, Nazovi Saula prati etički pad Jimmyja McGilla ([[Bob Odenkirk]]), ambicioznog [[odvjetnik]]a i bivšeg prevaranta koji postaje egocentrični i pokvareni odvjetnik za kaznenu obranu [[Saul Goodman]]. Serija također prati [[Mike Ehrmantraut|Mikea Ehrmantrauta]] ([[Jonathan Banks]]), bivšeg korumpiranog policajca koji postaje izvršitelj za [[Ilegalna trgovina drogom|trgovce drogom]]. Uz glavnu radnju, Nazovi Saula uključuje crno-bijele preskoke u budućnost smještene u 2010., nakon događaja iz Na putu prema dolje, koji istražuju posljedice Saulovih postupaka u obje serije. Odenkirk, Banks i [[Giancarlo Esposito]] ponovno tumače svoje uloge iz Na putu prema dolje, kao i mnogi drugi u gostujućim nastupima, dok [[Rhea Seehorn]], [[Michael McKean]], [[Patrick Fabian]], [[Michael Mando]] i [[Tony Dalton]] glume nove likove. Gilligan, koji je stvorio i razvio Na putu prema dolje, i Gould, koji je napisao epizodu Na putu prema dolje „[[Better Call Saul (Na putu prema dolje)|Better Call Saul]]“, počeli su razmatrati spin-off o Saulu Goodmanu još 2009. godine. Budući da je Saulova uloga u Na putu prema dolje nadrasla planove scenarističkog tima, Gilligan je smatrao da ga se može dodatno istražiti. On i Gould razmatrali su stvaranje polusatne pravne komedije s Saulom i njegovim raznim klijentima, ali na kraju su se opredijelili za sat dugačku [[Tragedija|tragediju]] koja prikazuje kako postaje lik kojeg poznajemo iz Na putu prema dolje. Razvoj Nazovi Saula počeo je tijekom produkcije [[Na putu prema dolje (5. sezona)|posljednje sezone Na putu prema dolje]] 2013. godine, pri čemu su Gilligan i Gould bili glavni producenti i velik dio produkcijske ekipe se vratio. Nazovi Saula dobio je pohvale kritičara, posebno za glumu, likove, scenarij, režiju i kinematografiju. Mnogi kritičari smatraju ga dostojnim nasljednikom Na putu prema dolje i jednom od najboljih televizijskih serija svih vremena. Osvojio je brojna priznanja, uključujući 53 nominacije za [[Nagrada Emmy|Emmy nagradu]] (postavivši rekord kao najnominiraija serija koja nikada nije osvojila Emmy), 9 nominacija za [[Glumačke nagrade|Nagradu glumaca]] i 6 nominacija za [[Zlatni globus]]. ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Better Call Saul}} *{{Službena|https://ce.amc.com/series/better-call-saul}} *{{Imdb|3032476}} [[Kategorija:Televizijske serije iz 2015.]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su završile 2022.]] [[Kategorija:Američke kriminalističke televizijske serije]] [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] 8yt16lr1yby8reaxbb00k15vxq3odo8 0 815822 7631867 7563018 2026-11-07T10:18:11Z ~2026-59135-72 377802 /* */ 7631867 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = 'Ko je kriv |slika = |ime_glazbenika = [[Boris Novković]], [[Severina Vučković]] |s_albuma = [['Ko je kriv]] |B-strana = |format = |objavljeno = [[2002.]] |snimanje = |žanr = pop |trajanje = 4:49 |izdavač = [[Croatia Records]] |tekstopisac = [[Zlatan Fazlić]] |skladatelj = [[Zlatan Fazlić]] |producent = [[Nikša Bratoš]] |kronologija = Severina |singl_prije = Mala je dala |singl0 = 2001. |singl = 2002. |singl_poslije = Pogled ispod obrva |singl2 = 2002. }} ''' 'Ko je kriv ''' singl je [[Hrvatska|hrvatskih]] pjevača [[Boris Novković|Borisa Novkovića]] i [[Severina Vučković|Severine Vučković]] izdan 2002. godine. Pjesma se nalazi na Borisovom [['Ko je kriv|istoimenom albumu]]. == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2002.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1.<ref>{{Citiranje weba|url=http://marica.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/TOP/TOP235.shtml|archive-date=18 July 2002|archive-url=https://web.archive.org/web/20020816000119/http://marica.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/TOP/TOP235.shtml|title=HR TOP 20 25.6.2002}}</ref> |} ===Godišnje ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2002.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |10.<ref>{{Citiranje weba |url=http://croatian-radio.info/2002/djela.htm|title=HR TOP 20 2002.|archive-date=22 October 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041022072109/http://croatian-radio.info/2002/djela.htm}}</ref> |} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Singlovi iz 2002.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] [[Kategorija:Severina]] [[Kategorija:Boris Novković]] l13vq5coc1xpsfprnpm0lueu4549uv4 0 816067 7631594 7589674 2026-11-06T16:27:35Z Argo Navis 852 7631594 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Deslandres_crater_4107_h3_4112_h3.jpg | slika_opis = Mozaik snimki letjelice [[Lunar Orbiter 4]] | koordinate = {{coord|32.55|S|5.57|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 227 km | dubina = ''Nepoznata'' | kolongituda = 5 | nastanak = [[Prednektarij]]<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/><ref name="Byrne_2015"/> | eponim = [[Henri-Alexandre Deslandres|Henri A. Deslandres]] }} {{CSS image crop | Image = RegiomontanusCraterLOC.jpg | bSize = 800 | cWidth = 400 | cHeight = 315 | oTop = 32 | oLeft = 180 | Location = left | Description = Područje oko kratera Deslandres | Link = | Alt = }} '''Deslandres''' je jako istrošen i deformiran ostatak [[Mjesečevi krateri|mjesečevog]] [[Udarni krater|udarnog kratera]]. Datira iz [[prednektarij]]skog razdoblja [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečeve geološke vremenske skale]].<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/><ref name="Byrne_2015"/> Krater se nalazi jugoistočno od [[More oblaka|Mora oblaka]] ({{Lat.|Mare Nubium}}), u južnom gorju Mjeseca. Po veličini je treći najveći krater na [[Bliska strana Mjeseca|bliskoj strani Mjeseca]], a nadmašuju ga samo [[Clavius (krater)|Clavius]] (231 km) i ograđena ravnica [[Bailly (krater)|Bailly]] promjera 303 km. Sjeverni i istočni dio dna pokazuju relativno ravnu površinu, ali je ispresijecana brojnim kraterima. Uz istočno unutarnje dno nalazi se malo područje ''morskog'' materijala, zbog [[bazalt]]ne [[Lava|lave]]. [[File:Deslandres - LROC - WAC.JPG|mini|lijevo|400px|Deslandres i susjedni krateri]] Krater [[Walther (krater)|Walther]] pričvršćen je za ostatak istočnog ruba, a [[Ball (krater)|Ball]] prodire u jugozapadni rub. Ostatak kratera [[Lexell (krater)|Lexell]] probio se preko jugoistočnog ruba, formirajući "luku" na dnu kratera zbog širokog procjepa u njegovom sjevernom rubu. Nepravilni krater [[Regiomontanus (krater)|Regiomontanus]] pričvršćen je za sjeveroistočni rub Deslandresa. Krater [[Hell (krater)|Hell]] leži u cijelosti unutar zapadnog ruba. Satelitski krater Hell Q nalazi se u središtu područja s većim [[albedo]]m koje se nalazi u istočnoj polovici Deslandresa. Oko [[Pun mjesec|punog mjeseca]] ova značajka je jedna od najsjajnijih točaka na Mjesečevoj površini. Svijetla nijansa ukazuje na relativno mladu značajku u lunarnom geološkom smislu. Ova se točka ponekad naziva "Cassinijeva svijetla točka", jer ju je [[Giovanni Domenico Cassini|Cassini]] prvi put mapirao 1672. godine u [[Pariški opservatorij|Pariškom opservatoriju]]. Ovaj je krater toliko erodiran i degradiran preklapajućim udarima da zapravo nije prepoznat kao krater sve do 20. stoljeća. Naziv za ovu formaciju predložio je [[Eugène Michel Antoniadi|Eugène M. Antoniadi]] 1942. godine, a usvojen je tijekom opće skupštine [[Međunarodna astronomska unija|IAU-a]] 1948. godine.<ref>{{GPN|1502|Deslandres}}</ref> Prema jednoj verziji, [[Luna 5]] je udarila u Mjesečevu površinu u ovom krateru.<ref name=NSSDC/> Prve objavljene slike s [[Lunar Reconnaissance Orbiter|Lunar Reconnaissance Orbitera]] 2009. godine bile su područja u južnom dijelu ovog kratera.<ref name="LRO"/> == Izvori == {{izvori|refs= <ref name=LRO>{{Cite web |url=http://www.nasa.gov/mission_pages/LRO/multimedia/lroimages/lroc_20090702_a.html |title=LRO's First Moon Images |publisher=[[NASA]] |author=Robert Garner |date=July 2, 2009 |access-date=2015-08-07 |archive-date=2009-08-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090808163647/http://www.nasa.gov/mission_pages/LRO/multimedia/lroimages/lroc_20090702_a.html |url-status=dead }}</ref> <ref name=NSSDC>{{cite web |url = https://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraft/display.action?id=1965-036A |title = Luna 5 |work = NASA Space Science Data Coordinated Archive |date = 2014-08-26 |access-date = 2015-04-13 }}</ref> <ref name=Byrne_2015>{{cite book | title=The Moon's Largest Craters and Basins: Images and Topographic Maps from LRO, GRAIL, and Kaguya | series=Physics and Astronomy | first=Charles J. | last=Byrne | publisher=Springer | year=2015 | isbn=978-3-319-22032-1 | pages=8–9 | url=https://books.google.com/books?id=AGv_CgAAQBAJ&pg=PA8 }}</ref> <ref name=Wilhelms_et_al_1987>{{cite book | title=The geologic history of the Moon | author1-link=Don Wilhelms | first1=Don E. | last1=Wilhelms | first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask | series=[[USGS]] Professional Paper 1348 | publisher=U.S. Government Printing Office | location=Washington | year=1987 | page=149 | doi=10.3133/pp1348 }}</ref> }} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite web | last = Wood | first = Chuck | author-link=Charles A. Wood | date = 2006-09-22 | url = http://www.lpod.org/?m=20060922 | title = Hell Plain | publisher = Lunar Photo of the Day | access-date = 2006-09-19 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20070927004338/http://www.lpod.org/?m=20060922 | archive-date = 2007-09-27 }} * {{cite web | last = Wood | first = Chuck | date = 2005-04-15 | url = http://www.lpod.org/?m=20060415 | title = A Floorful of History | publisher = Lunar Photo of the Day | access-date = 2006-07-21 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20060514140530/http://www.lpod.org/?m=20060415 | archive-date = 2006-05-14 }} * {{cite book | last1 = Andersson | first1 = L. E. | last2 = Whitaker | first2 = E. A. | author-link2 = Ewen Whitaker | date = 1982 | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature | publisher = NASA RP-1097 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | author-link1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | author-link2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| url = https://archive.org/details/space-science-review_1971-06_12_2/page/136| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | author-link = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = [[Sterling Publishing Co.]] | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | url = https://archive.org/details/moonobservershan0000pric_a2v7 | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | author-link = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | url = https://archive.org/details/atlasofmoon0000rukl | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | author-link = Thomas William Webb | date = 1962 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th revised | publisher = Dover | isbn = 978-0-486-20917-3 | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | author-link = Ewen Whitaker | date = 1999 | title = Mapping and Naming the Moon | url = https://archive.org/details/mappingnamingmoo0000ewen | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62248-6 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | url = https://archive.org/details/observingmoonpra0000wlas | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] l9edn2q2jttxu5jbuivbhi95mqi245q 0 816100 7631710 7622737 2026-11-06T22:18:23Z Manager816 323066 /* Rezultati */ Treće kolo 7631710 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Konferencijska liga 2026./27. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Vodafone Park.jpg|275px]] | opis = [[Beşiktaş Stadion]] u [[Istanbul]]u gdje će se igrati finale | domaćin = | datum = {{nowrap|''Kvalifikacije:''<br />7. srpnja – 27. kolovoza 2026.<br />''Odgovarajuće natjecanje:''<br />15. listopada 2026. – 2. lipnja 2027.}} | br_momčadi = ''Odgovarajuće natjecanje:'' 24'' + 12''<br />''Kvalifikacije:'' 111'' + 54'' | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = | broj = | finalist = | utakmice = 36 | golovi = 107 | gledanost = 475654 | naj_strijelac = [[#Strijelci|Pet igrača]] <br> 3 gola | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Konferencijska liga 2025./26.|2025./26.]] | sljedeće = ''[[UEFA Konferencijska liga 2027./28.|2027./28.]]'' }} '''UEFA Konferencijska liga 2026./27.''' šesta je sezona [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]], trećeg europskog klupskog [[nogomet]]nog natjecanja koje organizira [[UEFA]]. Pobjednici natjecanja automatski se kvalificiraju za ligašku fazu [[UEFA Europska liga 2027./28.|UEFA Europske lige 2027./28.]], osim ako se ne kvalificiraju za [[UEFA Liga prvaka 2027./28.|UEFA Ligu prvaka 2027./28.]] ili Europsku ligu kroz ligaški nastup. ==Kalendar natjecanja== {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Raspored za UEFA Konferencijsku ligu 2026./27. |- !Razina !Kolo !Ždrijeb !Prva utakmica !Druga utakmica |- |rowspan="3"|Kvalifikacije |Prvo kvalifikacijsko kolo |16. lipnja 2026. |9. srpnja 2026. |16. srpnja 2026. |- |Drugo kvalifikacijsko kolo |17. lipnja 2026. |23. srpnja 2026. |30. srpnja 2026. |- |Treće kvalifikacijsko kolo |20. srpnja 2026. |6. kolovoza 2026. |13. kolovoza 2026. |- |Doigravanje |Kolo doigravanja |3. kolovoza 2026. |20. kolovoza 2026. |27. kolovoza 2026. |- |rowspan="6"|Ligaška faza |Prvo kolo |rowspan="6"|28. kolovoza 2026. |colspan="2"|15. listopada 2026. |- |Drugo kolo |colspan="2"|22. listopada 2026. |- |Treće kolo |colspan="2"|5. studenog 2026. |- |Četvrto kolo |colspan="2"|26. studenog 2026. |- |Peto kolo |colspan="2"|10. prosinca 2026. |- |Šesto kolo |colspan="2"|17. prosinca 2026. |- |rowspan="5"|Završni dio |Doigravanje za završni dio |15. siječnja 2027. |18. veljače 2027. |25. veljače 2027. |- |Osmina finala |26. veljače 2027. |11. ožujka 2027. |18. ožujka 2027. |- |Četvrtfinale |rowspan="3" {{N/a}} |8. travnja 2027. |15. travnja 2027. |- |Polufinale |29. travnja 2027. |6. svibnja 2027. |- |Finale |colspan="2"|2. lipnja 2027. |} ==Kvalifikacije== ===Prvo kvalifikacijsko kolo=== Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 16. lipnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/news/02a6-20df98709704-bdef1bc28610-1000--uefa-conference-league-first-qualifying-round-draw/ |title=UEFA Conference League first qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=[[UEFA]] |date=16 June 2026 |access-date=17 June 2026 |language=en}}</ref> Prve utakmice igrane su 7., 8. i 9. srpnja, a druge 14., 15. i 16. srpnja 2026. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| '''[[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]''' | {{Z|BIH}} | 2:1 | [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] | {{Z|MDA}} | 1:1 | 1:0}} {{TwoLegResult| '''[[Bohemian F.C.|Bohemian]]''' | {{Z|IRL}} | 2:0 | [[St Joseph's F.C.|St Joseph's]] | {{Z|GIB}} | 2:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Dinamo City|Dinamo City]]''' | {{Z|ALB}} | 4:2 | [[FK Astana|Astana]] | {{Z|KAZ}} | 0:1 | 4:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] | {{Z|WAL}} | 2:3 | '''[[FC Ballkani|Ballkani]]''' | {{Z|KOSV}} | 0:0 | 2:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Zira FK|Zira]]''' | {{Z|AZE}} | 6:0 | [[FC Torpedo Kutaisi|Torpedo Kutaisi]] | {{Z|GEO}} | 3:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[FC Differdange 03|Differdange 03]] | {{Z|LUX}} | 1:3 | '''[[Ilves]]''' | {{Z|FIN}} | 0:0 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]''' | {{Z|BLR}} | {{nowrap|1:1 (6:5 [[jedanaesterac|pen.]])}}| [[FK Sileks Kratovo|Sileks]] | {{Z|MKD}} | 0:1 | 1:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Liepāja|Liepāja]]''' | {{Z|LVA}} | 3:1 | [[FK Dečić Tuzi|Dečić]] | {{Z|MNE}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[AF Elbasani|Elbasani]] | {{Z|ALB}} | 1:1 (4:5 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[FK BATE Borisov|BATE Borisov]]''' | {{Z|BLR}} | 1:1 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Glentoran F.C.|Glentoran]] | {{Z|NIR}} | 1:4 | '''[[FK RFS|RFS]]''' | {{Z|LVA}} | 1:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Atlètic Club d'Escaldes]]''' | {{Z|AND}} | 4:2 | [[FK Mornar Bar|Mornar]] | {{Z|MNE}} | 2:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[US Mondorf-les-Bains|Mondorf-les-Bains]] | {{Z|LUX}} | 2:3 | '''[[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]''' | {{Z|GEO}} | 1:2 | 1:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[OFK Petrovac|Petrovac]] | {{Z|MNE}} | 2:5 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{Z|LTU}} | 1:3 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Caernarfon Town F.C.|Caernarfon Town]] | {{Z|WAL}} | 0:10 | '''[[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]]''' | {{Z|EST}} | 0:5 | 0:5 }} {{TwoLegResult| [[Marsaxlokk F.C.|Marsaxlokk]] | {{Z|MLT}} | 0:4 | '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{Z|ARM}} | 0:3 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Hegelmann|Hegelmann]] | {{Z|LTU}} | 1:4 | '''[[Paide Linnameeskond]]''' | {{Z|EST}} | 1:1 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Alaškert|Alaškert]]''' | {{Z|ARM}} | 3:3 (6:5 [[jedanaesterac|pen.]]) | [[Jelimaj FK|Jelimaj]] | {{Z|KAZ}} | 1:1 | 2:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Stjarnan]]''' | {{Z|ISL}} | 5:3 | [[Víkingur Gøta|Víkingur]] | {{Z|FRO}} | 3:1 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Dila Gori|Dila Gori]]''' | {{Z|GEO}} | 3:2 | [[AC Virtus|Virtus]] | {{Z|SMR}} | 3:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | {{Z|BIH}} | 2:3 | '''[[FC Inter Turku|Inter Turku]]''' | {{Z|FIN}} | 1:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Europa F.C.|Europa]] | {{Z|GIB}} | 0:6 | '''[[KF Shkëndija|Škendija]]''' | {{Z|MKD}} | 0:5 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Nõmme Kalju FC|Nõmme Kalju]]''' | {{Z|EST}} | 3:2 | [[Linfield Belfast|Linfield]] | {{Z|NIR}} | 1:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[Penybont F.C.|Penybont]] | {{Z|WAL}} | 0:4 | '''[[FC Santa Coloma|Santa Coloma]]''' | {{Z|AND}} | 0:1 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[NSÍ Runavík|NSÍ]]''' | {{Z|FRO}} | 3:2 | [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] | {{Z|MLT}} | 1:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC UNA Strassen|UNA Strassen]]''' | {{Z|LUX}} | 3:0 | [[SP La Fiorita|La Fiorita]] | {{Z|SMR}} | 1:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| [[KF Vllaznia Skadar|Vllaznia]] | {{Z|ALB}} | 2:6 | '''[[KF Malisheva|Malisheva]] | {{Z|KOSV}} | 2:1 | 0:5 }} |} ===Drugo kvalifikacijsko kolo=== Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 17. lipnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/news/02a6-20df98748570-c0cad182ec88-1000--uefa-conference-league-second-qualifying-round-draw/ |title=UEFA Conference League second qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=17 June 2026 |access-date=17 June 2026 |language=en}}</ref> Prve utakmice igrane su 21., 22. i 23. srpnja, a druge 28., 29. i 30. srpnja 2026. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[Tre Fiori FC|Tre Fiori]]''' | {{Z|SMR}} | Slobodni || – | – | – }} {{TwoLegResult| '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' | {{Z|AND}} | Slobodni || – | – | – }} {{TwoLegResult| '''[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]''' | {{Z|BIH}} | 6:3 | [[FC Petrocub Hîncești|Petrocub Hîncești]] | {{Z|MDA}} | 3:0 | 3:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Atert Bissen|Atert Bissen]] | {{Z|LUX}} | 3:7 | '''[[Győri ETO FC|Győri ETO]]''' | {{Z|HUN}} | 2:6 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Maxline Vitebsk|Maxline Vitebsk]]''' | {{Z|BLR}} | 5:1 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska]] | {{Z|MNE}} | 3:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Flora Tallinn|Flora]]''' | {{Z|EST}} | {{nowrap|1:1 (4:2 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{Z|WAL}} | 1:0 | 0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Floriana F.C.|Floriana]] | {{Z|MLT}} | 2:3 | '''[[KF Drita Gnjilane|Drita]]''' | {{Z|KOSV}} | 1:1 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Vardar Skoplje|Vardar]] | {{Z|MKD}} | 4:8 | '''[[Riga FC|Riga]]''' | {{Z|LVA}} | 2:3 | 2:5 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| '''[[HNK Rijeka|Rijeka]]''' | {{Z|CRO}} | 2:0 | [[Derry City F.C.|Derry City]] | {{Z|IRL}} | 1:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[İstanbul Başakşehir F.K.|İstanbul Başakşehir]] | {{Z|TUR}} | 1:3 | '''[[FC Inter Turku|Inter Turku]]''' | {{Z|FIN}} | 1:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Lugano|Lugano]]''' | {{Z|SUI}} | 6:1 | [[KF Dukagjini|Dukagjini]] | {{Z|KOSV}} | 1:0 | 5:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{Z|FIN}} | 8:0 | [[Coleraine F.C.|Coleraine]] | {{Z|NIR}} | 5:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[FCSB]] | {{Z|ROU}} | 3:7 | '''[[FK Auda|Auda]]''' | {{Z|LVA}} | 2:3 | 1:4 }} {{TwoLegResult| '''[[FK RFS|RFS]]''' | {{Z|LVA}} | 5:2 | [[Vestri]] | {{Z|ISL}} | 4:1 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Raków Częstochowa]]''' | {{Z|POL}} | 7:1 | [[Valletta F.C.|Valletta]] | {{Z|MLT}} | 3:1 | 4:0 }} {{TwoLegResult| [[FK Liepāja|Liepāja]] | {{Z|LVA}} | 1:5 | '''[[FK Austria Beč|Austria Beč]]''' | {{Z|AUT}} | 0:2 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Debreceni VSC|Debrecen]]''' | {{Z|HUN}} | 1:0 | [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{Z|ARM}} | 1:0 |0:0 }} {{TwoLegResult| [[GAIS]] | {{Z|SWE}} | 1:6 | '''[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]]''' | {{Z|DEN}} | 1:0 | 0:6 }} {{TwoLegResult| '''[[IFK Göteborg]]''' | {{Z|SWE}} | 4:3 | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] | {{Z|EST}} | 1:2 | 3:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[MŠK Žilina|Žilina]] | {{Z|SVK}} | 3:4 | '''[[GKS Katowice]]''' | {{Z|POL}} | 2:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | {{Z|CRO}} | 3:4 | '''[[FK Jablonec|Jablonec]]''' | {{Z|CZE}} | 3:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[FC Dila Gori|Dila Gori]] | {{Z|GEO}} | 0:7 | '''[[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]]''' | {{Z|CYP}} | 0:4 | 0:3 }} {{TwoLegResult| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] | {{Z|SVN}} | 3:4 | '''[[KF Shkëndija|Škendija]]''' | {{Z|MKD}} | 2:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]] | {{Z|ROU}} | 3:5 | '''[[SK Brann|Brann]]''' | {{Z|NOR}} | 2:2 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Shelbourne F.C.|Shelbourne]]''' | {{Z|IRL}} | 6:4 | [[Nõmme Kalju FC|Nõmme Kalju]] | {{Z|EST}} | 5:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Valur]]''' | {{Z|ISL}} | 3:2 | [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | {{Z|BIH}} | 1:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[FC Zimbru Chișinău|Zimbru Chișinău]] | {{Z|MDA}} | 2:3 | '''[[FC Noah|Noah]]''' | {{Z|ARM}} | 1:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | {{Z|GEO}} | 5:7 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{Z|LTU}} | 3:0| 2:7 }} {{TwoLegResult| [[NK Aluminij|Aluminij]] | {{Z|SVN}} | 1:4 | '''[[FC Dinamo City|Dinamo City]]''' | {{Z|ALB}} | 1:1 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[FC DAC 1904 Dunajská Streda|DAC Dunajská Streda]]''' | {{Z|SVK}} | 4:0 | [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | {{Z|BIH}} | 1:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[FC BATE Borisov|BATE Borisov]] | {{Z|BLR}} | 1:5 | '''[[FC Sion|Sion]]''' | {{Z|SUI}} | 1:1 | 0:4 }} {{TwoLegResult| [[Stjarnan]] | {{Z|ISL}} | {{nowrap|2:2 (4:5 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[Ilves]]''' | {{Z|FIN}} | 1:0 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Motherwell F.C.|Motherwell]]''' | {{Z|SCO}} | 5:0 | [[Havnar Bóltfelag|HB]] | {{Z|FRO}} | 2:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[FK Panevėžys|Panevėžys]] | {{Z|LTU}} | 2:2 (2:3 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[FC Tobol|Tobol]]''' | {{Z|KAZ}} | 1:1 | 1:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[KF Malisheva|Malisheva]] | {{Z|KOSV}} | 3:4 | '''[[Hibernian F.C.|Hibernian]]''' | {{Z|SCO}} | 2:0 | 1:4 }} {{TwoLegResult| [[Neftçi Baku|Neftçi]] | {{Z|AZE}} | 3:4 | '''[[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]''' | {{Z|BLR}} | 2:4 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Paksi FC|Paks]] | {{Z|HUN}} | 3:4 | '''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]''' | {{Z|GRČ}} | 1:2 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Železničar Pančevo|Železničar Pančevo]] | {{Z|SRB}} | 0:5 | '''[[S.C. Braga|Braga]]''' | {{Z|POR}} | 0:1 | 0:4 }} {{TwoLegResult| [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | {{Z|SRB}} | 2:8 | '''[[AFC Ajax|Ajax]]''' | {{Z|NED}} | 1:4 | 1:4 }} {{TwoLegResult| [[FK Polissja Žitomir|Polissja Žitomir]] | {{Z|UKR}} | 4:5 | '''[[F.C. Copenhagen|København]]''' | {{Z|DEN}} | 3:3 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[FK LNZ Čerkasi|LNZ Čerkasi]] | {{Z|UKR}} | 0:0 (2:4 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[KAA Gent|Gent]]''' | {{Z|BEL}} | 0:0 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Santa Coloma]] | {{Z|AND}} | 3:9 | '''[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]]''' | {{Z|AUT}} | 1:3 | 2:6 }} {{TwoLegResult| '''[[Hapoel Tel Aviv F.C.|Hapoel Tel Aviv]]''' | {{Z|ISR}} | 4:2 | [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|BUL}} | 2:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Alaškert|Alaškert]] | {{Z|ARM}} | 1:4 | '''[[CFR Cluj]]''' | {{Z|ROU}} | 1:1 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Bohemian F.C.|Bohemians]]''' | {{Z|IRL}} | 4:4 (5:4 [[jedanaesterac|pen.]]) | [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{Z|KOSV}} | 2:1 | 2:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Paide Linnameeskond]]''' | {{Z|EST}} | 2:1 | [[Zira FK|Zira]] | {{Z|AZE}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Vaduz|Vaduz]]''' | {{Z|LIE}} | 6:0 | [[Atlètic Club d'Escaldes]] | {{Z|AND}} | 4:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | {{Z|SVK}} | 0:0 (3:5 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[FK CSKA 1948 Sofija|CSKA 1948]]''' | {{Z|BUL}} | 0:0 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[NSÍ Runavík|NSÍ]]''' | {{Z|FRO}} | 3:3 (4:3 [[jedanaesterac|pen.]]) | [[FC Koper|Koper]] | {{Z|SVN}} | 0:2 | 3:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[AEK Larnaka]] | {{Z|CYP}} | 3:3 (3:4 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[Beitar Jerusalem F.C.|Beitar Jeruzalem]]''' | {{Z|ISR}} | 0:1 | 3:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Partizan|Partizan]]''' | {{Z|SRB}} | 5:0 | [[FC UNA Strassen|UNA Strassen]] | {{Z|LUX}} | 4:0 | 1:0 }} |} ===Treće kvalifikacijsko kolo=== Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 20. srpnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/news/02a7-211a532e4696-3c0037cb8ac0-1000--uefa-conference-league-third-qualifying-round-draw/ |title=UEFA Conference League third qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 July 2026 |access-date=20 July 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 4., 5. i 6. kolovoza, a druge 11., 12. i 13. kolovoza 2026. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[Tre Fiori FC|Tre Fiori]] | {{Z|SMR}} | 1:9 | '''[[FC Drita|Drita]]''' | {{Z|KOSV}} | 1:4 | 0:5 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]''' | {{Z|BIH}} | {{nowrap|2:2 (4:2 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK Maxline Vitebsk|ML Vitebsk]] | {{Z|BLR}} | 1:0 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' | {{Z|AND}} | 6:0 | [[FC Flora|Flora]] | {{Z|EST}} | 2:0 | 4:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Riga FC|Riga]]''' | {{Z|LVA}} | 2:1 | [[Győri ETO FC|ETO Győr]] | {{Z|HUN}} | 1:0 | 1:1 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| '''[[FC Inter Turku|Inter Turku]]''' | {{Z|FIN}} | 4:3 | [[FC Vaduz|Vaduz]] | {{Z|LIE}} | 2:1 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{Z|LTU}} | 2:9 | '''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]''' | {{Z|CRO}} | 2:5 | 0:4 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Partizan|Partizan]]''' | {{Z|SRB}}| 5:1 | [[FC Tobol|Tobol]] | {{Z|KAZ}} | 3:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]''' | {{Z|GRČ}}| 3:2 | [[FK CSKA 1948 Sofija|CSKA 1948]] | {{Z|BUL}}| 1:1 | 2:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[AFC Ajax|Ajax]]''' | {{Z|NED}}| 5:3 | [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] | {{Z|IRL}} | 3:1 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Auda|Auda]] | {{Z|LVA}}| 1:4 | '''[[FC Dinamo City|Dinamo City]]''' | {{Z|ALB}} | 1:0 | 0:4 }} {{TwoLegResult| [[FC Noah|Noah]] | {{Z|ARM}}| 3:4 | '''[[FC Sion|Sion]]''' | {{Z|SUI}} | 2:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[S.C. Braga|Braga]]''' | {{Z|POR}}| 1:0 | [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] | {{Z|BLR}} | 1:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[Valur]] | {{Z|ISL}}| 0:7 | '''[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]]''' | {{Z|DEN}} | 0:2 | 0:5 }} {{TwoLegResult| [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | {{Z|MDA}} | 2:8 | '''[[FC St. Gallen|St. Gallen]]''' | {{Z|SUI}} | 1:3 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Hapoel Tel Aviv F.C.|Hapoel Tel Aviv]]''' | {{Z|ISR}} | 3:2 | [[GKS Katowice]] | {{Z|POL}} | 2:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Beitar Jerusalem F.C.|Beitar Jeruzalem]] | {{Z|ISR}} | {{nowrap|3:3 (2:4 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[FK Austria Beč|Austria Beč]]''' | {{Z|AUT}} | 1:2 | 2:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[CFR Cluj]] | {{Z|ROU}} | 1:7 | '''[[Tromsø IL|Tromsø]]''' | {{Z|NOR}} | 0:5 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{Z|UKR}} | 1:2 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} | 1:0 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[SK Brann|Brann]]''' | {{Z|NOR}} | 4:3 | [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] | {{Z|CYP}}| 0:1 | 4:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FC Lugano|Lugano]]''' | {{Z|SUI}} | 4:2 | [[NSÍ Runavík|NSÍ]] | {{Z|FRO}} | 2:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Raków Częstochowa]]''' | {{Z|POL}} | 1:0 | [[Hammarby Fotboll|Hammarby IF]] | {{Z|SWE}} | 0:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{Z|FIN}} | 1:3 | '''[[Motherwell F.C.|Motherwell]]''' | {{Z|SCO}} | 1:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Hibernian F.C.|Hibernian]]''' | {{Z|SCO}} | 2:1 | [[KF Shkëndija|Škendija]] | {{Z|MKD}} | 2:1 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[IFK Göteborg]] | {{Z|SWE}} | 1:2 | '''[[KAA Gent|Gent]]''' | {{Z|BEL}} | 0:1 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[Paide Linnameeskond]] | {{Z|EST}} | 1:6 | '''[[SK Rapid Wien|Rapid Beč]]''' | {{Z|AUT}} | 1:4 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Bohemian F.C.|Bohemians]] | {{Z|IRL}} | 2:5 | '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{Z|DEN}} | 0:2 | 2:3 }} {{TwoLegResult| [[Debreceni VSC|Debrecen]] | {{Z|HUN}} | 1:8 | '''[[F.C. København|København]]''' | {{Z|DEN}} | 0:3 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Jablonec|Jablonec]]''' | {{Z|CZE}} | 4:1 | [[FK RFS|RFS]] | {{Z|LVA}} | 2:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[HNK Rijeka|Rijeka]]''' | {{Z|CRO}} | 2:1 | [[Ilves]] | {{Z|FIN}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Twente|Twente]]''' | {{Z|NED}} | 9:3 | [[FC DAC 1904 Dunajská Streda|DAC Dunajská Streda]] | {{Z|SVK}} | 6:0 | 3:3 }} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 3. kolovoza 2026.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/news/02a7-2133e65400fc-ca9e3993d13c-1000--uefa-conference-league-play-off-draw/ |title=UEFA Conference League play-off draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=3 August 2026 |access-date=3 August 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 20. kolovoza, a druge 26. i 27. kolovoza 2026. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult|[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]|{{Z|ISL}}| 2:6 |'''[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]'''|{{Z|BIH}}| 1:3 | 1:3 }} {{TwoLegResult|[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]|{{Z|IRL}}| 1:2 |'''[[Kuopion Palloseura|KuPS]]'''|{{Z|FIN}}| 1:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult|[[FC Drita|Drita]]|{{Z|KOSV}}| {{nowrap|2:2 (2:4 [[jedanaesterac|pen.]])}} |'''[[Inter Club d'Escaldes]]'''|{{Z|AND}}| 2:2 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]|{{Z|FRO}}| 1:2 |'''[[Riga FC|Riga]]'''|{{Z|LVA}}| 0:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult|'''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]'''|{{Z|GIB}}| 3:2 |[[Larne F.C.|Larne]]|{{Z|NIR}}| 0:2 | 3:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult|[[Motherwell F.C.|Motherwell]]|{{Z|SCO}}| 2:7 |'''[[SC Freiburg]]'''|{{Z|GER}}| 1:3 | 1:4 }} {{TwoLegResult|[[Górnik Zabrze]]|{{Z|POL}}| 3:7 |'''[[AS Monaco FC|Monaco]]'''|{{Z|FRA}}| 2:3 | 1:4 }} {{TwoLegResult|[[FC Inter Turku|Inter Turku]]|{{Z|FIN}}| 1:4 |'''[[F.C. København|København]]'''|{{Z|DEN}}| 0:0 | 1:4 }} {{TwoLegResult|'''[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]]'''|{{Z|SCO}}| {{nowrap|2:2 4:4 (4:3 [[jedanaesterac|pen.]])}} |[[SK Rapid Wien|Rapid Beč]]|{{Z|AUT}}| 2:2 | 2:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult|[[Tromsø IL|Tromsø]]|{{Z|NOR}}| 0:4 |'''[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]'''|{{Z|ENG}}| 0:0 | 0:4 }} {{TwoLegResult|'''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]'''|{{Z|CRO}}| 5:4 |[[Raków Częstochowa]]|{{Z|POL}}| 2:2 | 3:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult|'''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]'''|{{Z|GRČ}}| 4:3 |[[FC Hradec Králové|Hradec Králové]]|{{Z|CZE}}| 2:2 | 2:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult|'''[[KAA Gent|Gent]]'''|{{Z|BEL}}| 3:2 |[[Hibernian F.C.|Hibernian]]|{{Z|SCO}}| 0:0 | 3:2 }} {{TwoLegResult|[[PAOK F.C.|PAOK]]|{{Z|GRČ}}| 3:4 |'''[[SK Brann|Brann]]'''|{{Z|NOR}}| 1:1 | 2:3 }} {{TwoLegResult|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|{{Z|ITA}}| 1:0 |[[Hapoel Tel Aviv F.C.|Hapoel Tel Aviv]]|{{Z|ISR}}| 0:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult|'''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]'''|{{Z|DEN}}| 6:1 |[[HNK Rijeka|Rijeka]]|{{Z|CRO}}| 2:0 | 4:1 }} {{TwoLegResult|[[Rangers F.C.|Rangers]]|{{Z|SCO}}| 1:1 (3:4 [[jedanaesterac|pen.]]) |'''[[FK Jablonec|Jablonec]]'''|{{Z|CZE}}| 1:0 | 0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult|'''[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]]'''|{{Z|DEN}}| 4:2 |[[FC St. Gallen|St. Gallen]]|{{Z|SUI}}| 1:0 | 3:2 }} {{TwoLegResult|[[FC Dinamo City|Dinamo City]]|{{Z|ALB}}| 3:5 |'''[[Pafos FC|Pafos]]'''|{{Z|CYP}}| 1:1 | 2:4 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult|[[FC Sion|Sion]]|{{Z|SUI}}| 5:9 |'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|{{Z|NED}}| 2:4 | 3:5 }} {{TwoLegResult|'''[[S.C. Braga|Braga]]'''|{{Z|POR}}| 2:0 |[[FK Austria Wien|Austria Beč]]|{{Z|AUT}}| 2:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult|'''[[FC Twente|Twente]]'''|{{Z|NED}}| 4:2 |[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|{{Z|AZE}}| 0:1 | 4:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult|'''[[Getafe CF|Getafe]]'''|{{Z|ESP}}| 4:3 |[[FK Partizan|Partizan]]|{{Z|SRB}}| 3:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult|'''[[FC Lugano|Lugano]]'''|{{Z|SUI}}| 3:2 |[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]|{{Z|ISR}}| 2:1 | 1:1 }} |} == Ligaška faza == === Tablica === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Table |show_limit=5 |source=UEFA<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/standings/ |title=League phase table |publisher=[[UEFA]] |access-date=28 August 2026}}</ref> <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order= PAN, LUG, BRA, TRA, TWE, MON, SIN, HAJ, BRI, COP, UNI, MJA, AJA, BOR, ATA, SPO, GEN, FRI, NOR, RIG, EGN, EST, CSK, JAB, MID, AGF, PAF, IBE, HEA, GET, KAI, THU, LIN, KUP, INT, KAU <!--Update team results below (including date)--> |update=22. listopada 2026 |win_AGF= 0 |draw_AGF= 1 |loss_AGF= 1 |gf_AGF= 1 |ga_AGF= 2 <!-- AGF Aarhus --> |win_AJA= 1 |draw_AJA= 0 |loss_AJA= 1 |gf_AJA= 3 |ga_AJA= 2 <!-- Ajax --> |win_ATA= 1 |draw_ATA= 0 |loss_ATA= 1 |gf_ATA= 3 |ga_ATA= 3 <!-- Atalanta --> |win_BOR= 1 |draw_BOR= 0 |loss_BOR= 1 |gf_BOR= 3 |ga_BOR= 2 <!-- Borac Banja Luka --> |win_BRA= 2 |draw_BRA= 0 |loss_BRA= 0 |gf_BRA= 6 |ga_BRA= 2 <!-- Brann --> |win_BRI= 1 |draw_BRI= 1 |loss_BRI= 0 |gf_BRI= 4 |ga_BRI= 0 <!-- Brighton & Hove Albion --> |win_COP= 1 |draw_COP= 1 |loss_COP= 0 |gf_COP= 5 |ga_COP= 2 <!-- Copenhague --> |win_CSK= 0 |draw_CSK= 1 |loss_CSK= 1 |gf_CSK= 3 |ga_CSK= 4 <!-- CSKA Sofía --> |win_EGN= 0 |draw_EGN= 2 |loss_EGN= 0 |gf_EGN= 2 |ga_EGN= 2 <!-- Egnatia --> |win_EST= 0 |draw_EST= 1 |loss_EST= 1 |gf_EST= 4 |ga_EST= 5 <!-- Estrella Roja --> |win_FRI= 1 |draw_FRI= 0 |loss_FRI= 1 |gf_FRI= 3 |ga_FRI= 5 <!-- Friburgo --> |win_GEN= 1 |draw_GEN= 0 |loss_GEN= 1 |gf_GEN= 1 |ga_GEN= 2 <!-- Gent --> |win_GET= 0 |draw_GET= 1 |loss_GET= 1 |gf_GET= 3 |ga_GET= 6 <!-- Getafe --> |win_HAJ= 2 |draw_HAJ= 0 |loss_HAJ= 0 |gf_HAJ= 3 |ga_HAJ= 1 <!-- Hajduk Split --> |win_HEA= 0 |draw_HEA= 1 |loss_HEA= 1 |gf_HEA= 1 |ga_HEA= 3 <!-- Heart of Midlothian --> |win_IBE= 0 |draw_IBE= 1 |loss_IBE= 1 |gf_IBE= 1 |ga_IBE= 3 <!-- Iberia 1999 --> |win_INT= 0 |draw_INT= 0 |loss_INT= 2 |gf_INT= 1 |ga_INT= 5 <!-- Inter Club d'Escaldes --> |win_JAB= 0 |draw_JAB= 1 |loss_JAB= 1 |gf_JAB= 2 |ga_JAB= 3 <!-- Jablonec --> |win_KAI= 0 |draw_KAI= 1 |loss_KAI= 1 |gf_KAI= 2 |ga_KAI= 6 <!-- Kairat Almaty --> |win_KAU= 0 |draw_KAU= 0 |loss_KAU= 2 |gf_KAU= 1 |ga_KAU= 8 <!-- Kauno Žalgiris --> |win_KUP= 0 |draw_KUP= 0 |loss_KUP= 2 |gf_KUP= 2 |ga_KUP= 6 <!-- KuPS Kuopio --> |win_LIN= 0 |draw_LIN= 0 |loss_LIN= 2 |gf_LIN= 2 |ga_LIN= 6 <!-- Lincoln Red Imps --> |win_LUG= 2 |draw_LUG= 0 |loss_LUG= 0 |gf_LUG= 8 |ga_LUG= 4 <!-- Lugano --> |win_MID= 0 |draw_MID= 1 |loss_MID= 1 |gf_MID= 1 |ga_MID= 2 <!-- Midtjylland --> |win_MJA= 1 |draw_MJA= 1 |loss_MJA= 0 |gf_MJA= 3 |ga_MJA= 1 <!-- Mjällby --> |win_MON= 2 |draw_MON= 0 |loss_MON= 0 |gf_MON= 5 |ga_MON= 1 <!-- Monaco --> |win_NOR= 0 |draw_NOR= 2 |loss_NOR= 0 |gf_NOR= 3 |ga_NOR= 3 <!-- Nordsjælland --> |win_PAF= 0 |draw_PAF= 1 |loss_PAF= 1 |gf_PAF= 2 |ga_PAF= 4 <!-- Pafos --> |win_PAN= 2 |draw_PAN= 0 |loss_PAN= 0 |gf_PAN= 7 |ga_PAN= 2 <!-- Panathinaikos --> |win_RIG= 0 |draw_RIG= 2 |loss_RIG= 0 |gf_RIG= 2 |ga_RIG= 2 <!-- Riga --> |win_SIN= 2 |draw_SIN= 0 |loss_SIN= 0 |gf_SIN= 3 |ga_SIN= 0 <!-- Sint-Truidense --> |win_SPO= 1 |draw_SPO= 0 |loss_SPO= 1 |gf_SPO= 2 |ga_SPO= 3 <!-- Sporting Braga --> |win_THU= 0 |draw_THU= 0 |loss_THU= 2 |gf_THU= 0 |ga_THU= 2 <!-- Thun --> |win_TRA= 2 |draw_TRA= 0 |loss_TRA= 0 |gf_TRA= 6 |ga_TRA= 2 <!-- Trabzonspor --> |win_TWE= 2 |draw_TWE= 0 |loss_TWE= 0 |gf_TWE= 5 |ga_TWE= 1 <!-- Twente --> |win_UNI= 1 |draw_UNI= 1 |loss_UNI= 0 |gf_UNI= 4 |ga_UNI= 2 <!-- Universitatea Craiova --> <!--Head-to-head--> <!-- PLEASE NOTE: ONLY tiebreakers 1-5 (up to and including away wins) are used while league phase in progress! Any teams equal after those five tiebreakers are ranked EQUALLY and sorted alphabetically by their abbreviated name. Other tiebreakers NOT used until final Matchday. --> <!--Team definitions--> |name_AGF ={{Z|DEN}} [[Aarhus Gymnastikforening|AGF]] |name_AJA ={{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] |name_ATA ={{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] |name_BOR ={{Z|BIH}} [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] |name_SPO ={{Z|POR}} [[S.C. Braga|Braga]] |name_BRA ={{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] |name_BRI ={{Z|ENG}} [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] |name_COP ={{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |name_CSK ={{Z|BUL}} [[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]] |name_EGN ={{Z|ALB}} [[KF Egnatia|Egnatia]] |name_GEN ={{Z|BEL}} [[KAA Gent|Gent]] |name_GET ={{Z|ESP}} [[Getafe CF|Getafe]] |name_HAJ ={{Z|CRO}} [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_HEA ={{Z|SCO}} [[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]] |name_IBE ={{Z|GEO}} [[FK Iberija 1999|Iberija 1999]] |name_INT ={{Z|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] |name_JAB ={{Z|CZE}} [[FK Jablonec|Jablonec]] |name_KAI ={{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |name_KAU ={{Z|LTU}} [[FK Kauno Žalgiris|Kauno Žalgiris]] |name_KUP ={{Z|FIN}} [[Kuopion Palloseura|KuPS]] |name_LIN ={{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] |name_LUG ={{Z|SUI}} [[FC Lugano|Lugano]] |name_MID ={{Z|DEN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] |name_MJA ={{Z|SWE}} [[Mjällby AIF]] |name_MON ={{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |name_NOR ={{Z|DEN}} [[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] |name_PAF ={{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |name_PAN ={{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] |name_EST ={{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |name_RIG ={{Z|LVA}} [[Riga FC|Riga]] |name_FRI ={{Z|GER}} [[SC Freiburg]] |name_SIN ={{Z|BEL}} [[Sint-Truidense VV|Sint-Truiden]] |name_THU ={{Z|SUI}} [[FC Thun|Thun]] |name_TRA ={{Z|TUR}} [[Trabzonspor]] |name_TWE ={{Z|NED}} [[FC Twente|Twente]] |name_UNI ={{Z|ROU}} [[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=R16 |result2=R16 |result3=R16 |result4=R16 |result5=R16 |result6=R16 |result7=R16 |result8=R16 |result9=POS |result10=POS |result11=POS |result12=POS |result13=POS |result14=POS |result15=POS |result16=POS |result17=POU |result18=POU |result19=POU |result20=POU |result21=POU |result22=POU |result23=POU |result24=POU |col_R16=green1 |text_R16=[[#Osmina finala|osmina finala]] (nositelj) |col_POS=blue1 |text_POS=[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nositelj) |col_POU=blue2 |text_POU={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nenositelj)}} }} === Rezultati === {{col-begin}} {{col-2}} ==== Prvo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[FC Lugano|Lugano]]''' |SUI|3:2|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |SRB}} {{OneLegResult|'''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]''' |CRO|2:1|[[AFC Ajax|Ajax]] |NED}} {{OneLegResult|'''[[KAA Gent|Gent]]''' |BEL|1:0|[[Aarhus Gymnastikforening|AGF]] |DEN}} {{OneLegResult|[[KF Egnatia|Egnatia]] |ALB|1:1|[[FC Midtjylland|Midtjylland]] |DEN}} {{OneLegResult|[[Kuopion Palloseura|KuPS]] |FIN|2:4|'''[[Trabzonspor]]''' |TUR}} {{OneLegResult|'''[[Mjällby AIF]]''' |SWE|2:0|[[Inter Club d'Escaldes]] |AND}} {{OneLegResult|'''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]''' |GRČ|2:1|[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] |BIH}} {{OneLegResult|[[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]] |BUL|1:2|'''[[AS Monaco FC|Monaco]]''' |FRA}} {{OneLegResult|[[Riga FC|Riga]] |LVA|1:1|[[Kajrat FK|Kajrat]] |KAZ}} {{OneLegResult|[[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |ROM|1:1|[[Getafe CF|Getafe ]] |ESP}} {{OneLegResult|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]''' |ITA|3:1|[[Pafos FC|Pafos]] |CYP}} {{OneLegResult|'''[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]''' |ENG|4:0|[[FK Kauno Žalgiris|Kauno Žalgiris]] |LTU}} {{OneLegResult|'''[[FC København|København]]''' |DEN|3:0|[[S.C. Braga|Braga]] |POR}} {{OneLegResult|'''[[FC Twente|Twente]]''' |NED|1:0|[[FC Thun|Thun]] |SUI}} {{OneLegResult|[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]] |SCO|1:1|[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] |DEN}} {{OneLegResult|'''[[Sint-Truidense VV|Sint-Truiden]]''' |BEL|2:0|[[FK Iberija 1999|Iberija 1999]] |GEO}} {{OneLegResult|'''[[SC Freiburg]]''' |GER|3:2|[[FK Jablonec|Jablonec]] |CZE}} {{OneLegResult|'''[[SK Brann|Brann]]''' |NOR|2:1|[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] |GIB}} |} {{col-2}} ==== Drugo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]] |KAZ|1:5|'''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]''' |GRČ}} {{OneLegResult|[[FK Iberija 1999|Iberija 1999]] |GEO|1:1|[[Mjällby AIF]] |SWE}} {{OneLegResult|[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] |DEN|2:2|[[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]] |BUL}} {{OneLegResult|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |SRB|2:2|[[FC København|København]] |DEN}} {{OneLegResult|[[FK Jablonec|Jablonec]] |CZE|0:0|[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] |ENG}} {{OneLegResult|[[FK Kauno Žalgiris|Kauno Žalgiris]] |LTU|1:4|'''[[SK Brann|Brann]]''' |NOR}} {{OneLegResult|[[Getafe CF|Getafe]] |ESP|2:5|'''[[FC Lugano|Lugano]]''' |SUI}} {{OneLegResult|[[Inter Club d'Escaldes]] |AND|1:3|'''[[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]''' |ROM}} {{OneLegResult|[[Pafos FC|Pafos]] |CYP|1:1|[[Riga FC|Riga]] |LVA}} {{OneLegResult|'''[[Trabzonspor]]''' |TUR|2:0|[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]] |SCO}} {{OneLegResult|'''[[AFC Ajax|Ajax]]''' |NED|2:0|[[Atalanta BC|Atalanta]] |ITA}} {{OneLegResult|[[Aarhus Gymnastikforening|AGF]] |DEN|1:1|[[KF Egnatia|Egnatia]] |ALB}} {{OneLegResult|'''[[AS Monaco FC|Monaco ]]''' |FRA|3:0|[[SC Freiburg]] |GER}} {{OneLegResult|[[FC Midtjylland|Midtjylland]] |DEN|0:1|'''[[Sint-Truidense VV|Sint-Truiden]]''' |BEL}} {{OneLegResult|[[FC Thun|Thun]] |SUI|0:1|'''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]''' |CRO}} {{OneLegResult|'''[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]''' |BIH|2:0|[[Kuopion Palloseura|KuPS]] |FIN}} {{OneLegResult|[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] |GIB|1:4|'''[[FC Twente|Twente]]''' |NED}} {{OneLegResult|'''[[S.C. Braga|Braga]]''' |POR|2:0|[[KAA Gent|Gent]] |BEL}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Treće kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Aarhus Gymnastikforening|AGF]] |DEN|0:0|[[S.C. Braga|Braga]] |POR}} {{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]] |ITA|1:1|[[Kajrat FK|Kajrat]] |KAZ}} {{OneLegResult|[[FC Midtjylland|Midtjylland]] |DEN|1:6|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|NED}} {{OneLegResult|'''[[FC Thun|Thun]]'''|SUI|3:1|[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]] |SCO}} {{OneLegResult|'''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]'''|SRB|2:1|[[Inter Club d'Escaldes]] |AND}} {{OneLegResult|[[Kuopion Palloseura|KuPS]] |FIN|0:0|[[KAA Gent|Gent]] |BEL}} {{OneLegResult|'''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]'''|GIB|1:0|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |CRO}} {{OneLegResult|'''[[Mjällby AIF]]'''|SWE|2:0|[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] |BIH}} {{OneLegResult|[[Trabzonspor]] |TUR|0:1|'''[[SC Freiburg]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[AS Monaco FC|Monaco ]]'''|FRA|2:0|[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] |DEN}} {{OneLegResult|'''[[FC København|København]]'''|DEN|2:1|[[FK Iberija 1999|Iberija 1999]] |GEO}} {{OneLegResult|'''[[FC Lugano|Lugano]]'''|SUI|3:0|[[FK Kauno Žalgiris|Kauno Žalgiris]] |LTU}} {{OneLegResult|'''[[FC Twente|Twente]]'''|NED|3:1|[[Pafos FC|Pafos]] |CYP}} {{OneLegResult|[[Getafe CF|Getafe ]] |ESP|0:1|'''[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[Sint-Truidense VV|Sint-Truiden]] |BEL|1:1|[[SK Brann|Brann]] |NOR}} {{OneLegResult|'''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]'''|GRČ|2:1|[[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]] |BUL}} {{OneLegResult|[[Riga FC|Riga]] |LVA|1:1|[[FK Jablonec|Jablonec]] |CZE}} {{OneLegResult|'''[[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]'''|ROM|2:0|[[KF Egnatia|Egnatia]] |ALB}} |} {{col-2}} ==== Četvrto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]] |KAZ|26. stu.|[[Mjällby AIF]] |SWE}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]] |NED|26. stu.|[[FC Thun|Thun]] |SUI}} {{OneLegResult|[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] |ENG|26. stu.|[[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |ROM}} {{OneLegResult|[[FK Iberija 1999|Iberija 1999]] |GEO|26. stu.|[[Getafe CF|Getafe ]] |ESP}} {{OneLegResult|[[FK Jablonec|Jablonec]] |CZE|26. stu.|[[FC Lugano|Lugano]] |SUI}} {{OneLegResult|[[FK Kauno Žalgiris|Kauno Žalgiris]] |LTU|26. stu.|[[Riga FC|Riga]] |LVA}} {{OneLegResult|[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]] |SCO|26. stu.|[[AS Monaco FC|Monaco ]] |FRA}} {{OneLegResult|[[KF Egnatia|Egnatia]] |ALB|26. stu.|[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] |GIB}} {{OneLegResult|[[Pafos FC|Pafos]] |CYP|26. stu.|[[FC Midtjylland|Midtjylland]] |DEN}} {{OneLegResult|[[SK Brann|Brann]] |NOR|26. stu.|[[Aarhus Gymnastikforening|AGF]] |DEN}} {{OneLegResult|[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] |DEN|26. stu.|[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] |GRČ}} {{OneLegResult|[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] |BIH|26. stu.|[[Atalanta BC|Atalanta]] |ITA}} {{OneLegResult|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |CRO|26. stu.|[[Sint-Truidense VV|Sint-Truiden]] |BEL}} {{OneLegResult|[[Inter Club d'Escaldes]] |AND|26. stu.|[[FC København|København]] |DEN}} {{OneLegResult|[[KAA Gent|Gent]] |BEL|26. stu.|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |SRB}} {{OneLegResult|[[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]] |BUL|26. stu.|[[Trabzonspor]] |TUR}} {{OneLegResult|[[S.C. Braga|Braga]] |POR|26. stu.|[[Kuopion Palloseura|KuPS]] |FIN}} {{OneLegResult|[[SC Freiburg]] |GER|26. stu.|[[FC Twente|Twente]] |NED}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Peto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]] |KAZ|10. pro.|[[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |ROM}} {{OneLegResult|[[FC København|København]] |DEN|10. pro.|[[FC Lugano|Lugano]] |SUI}} {{OneLegResult|[[FK Iberija 1999|Iberija 1999]] |GEO|10. pro.|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |SRB}} {{OneLegResult|[[Getafe CF|Getafe ]] |ESP|10. pro.|[[Inter Club d'Escaldes]] |AND}} {{OneLegResult|[[Kuopion Palloseura|KuPS]] |FIN|10. pro.|[[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]] |BUL}} {{OneLegResult|[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] |GIB|10. pro.|[[FC Midtjylland|Midtjylland]] |DEN}} {{OneLegResult|[[Riga FC|Riga]] |LVA|10. pro.|[[Atalanta BC|Atalanta]] |ITA}} {{OneLegResult|[[SC Freiburg]] |GER|10. pro.|[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] |GRČ}} {{OneLegResult|[[SK Brann|Brann]] |NOR|10. pro.|[[S.C. Braga|Braga]] |POR}} {{OneLegResult|[[Trabzonspor]] |TUR|10. pro.|[[FK Jablonec|Jablonec]] |CZE}} {{OneLegResult|[[Aarhus Gymnastikforening|AGF]] |DEN|10. pro.|[[FC Twente|Twente]] |NED}} {{OneLegResult|[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] |ENG|10. pro.|[[AS Monaco FC|Monaco ]] |FRA}} {{OneLegResult|[[FC Thun|Thun]] |SUI|10. pro.|[[KAA Gent|Gent]] |BEL}} {{OneLegResult|[[Heart of Midlothian F.C.]] |SCO|10. pro.|[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] |BIH}} {{OneLegResult|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |CRO|10. pro.|[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] |DEN}} {{OneLegResult|[[Sint-Truidense VV|Sint-Truiden]] |BEL|10. pro.|[[AFC Ajax|Ajax]] |NED}} {{OneLegResult|[[KF Egnatia|Egnatia]] |ALB|10. pro.|[[FK Kauno Žalgiris|Kauno Žalgiris]] |LTU}} {{OneLegResult|[[Mjällby AIF]] |SWE|10. pro.|[[Pafos FC|Pafos]] |CYP}} |} {{col-2}} ==== Šesto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]] |NED|17. pro.|[[Getafe CF|Getafe ]] |ESP}} {{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco ]] |FRA|17. pro.|[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] |GIB}} {{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]] |ITA|17. pro.|[[Mjällby AIF]] |SWE}} {{OneLegResult|[[FC Lugano|Lugano]] |SUI|17. pro.|[[Sint-Truidense VV|Sint-Truiden]] |BEL}} {{OneLegResult|[[FC Midtjylland|Midtjylland]] |DEN|17. pro.|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |CRO}} {{OneLegResult|[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] |DEN|17. pro.|[[Kuopion Palloseura|KuPS]] |FIN}} {{OneLegResult|[[FC Twente|Twente]] |NED|17. pro.|[[Kajrat FK|Kajrat]] |KAZ}} {{OneLegResult|[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] |BIH|17. pro.|[[Riga FC|Riga]] |LVA}} {{OneLegResult|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |SRB|17. pro.|[[Trabzonspor]] |TUR}} {{OneLegResult|[[FK Jablonec|Jablonec]] |CZE|17. pro.|[[FK Iberija 1999|Iberija 1999]] |GEO}} {{OneLegResult|[[FK Kauno Žalgiris|Kauno Žalgiris]] |LTU|17. pro.|[[SC Freiburg]] |GER}} {{OneLegResult|[[Inter Club d'Escaldes]] |AND|17. pro.|[[Aarhus Gymnastikforening|AGF]] |DEN}} {{OneLegResult|[[KAA Gent|Gent]] |BEL|17. pro.|[[SK Brann|Brann]] |NOR}} {{OneLegResult|[[Pafos FC|Pafos]] |CYP|17. pro.|[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]] |SCO}} {{OneLegResult|[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] |GRČ|17. pro.|[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] |ENG}} {{OneLegResult|[[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]] |BUL|17. pro.|[[FC Thun|Thun]] |SUI}} {{OneLegResult|[[S.C. Braga|Braga]] |POR|17. pro.|[[KF Egnatia|Egnatia]] |ALB}} {{OneLegResult|[[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |ROM|17. pro.|[[FC København|København]] |DEN}} |} {{col-end}} == Statistike == Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja. === Strijelci === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/statistics/players/?sortBy=goals|title=UEFA Europa League – Top Scorers|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|access-date=24 October 2026}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute |- |rowspan="5"|1. |align="left"|{{Z|NOR}} [[Noah Holm]] |align="left"|{{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] |rowspan="5"|3 |90 |- |align="left"|{{Z|NGA}} [[Cyriel Dessers]] |align="left"|{{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] |123 |- |align="left"|{{Z|SUI}} [[Albian Ajeti]] |align="left"|{{Z|SUI}} [[FC Lugano|Lugano]] |129 |- |align="left"|{{Z|CHI}} [[Niklas Castro]] |align="left"|{{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] |133 |- |align="left"|{{Z|GBS}} [[Franculino Djú|Franculino]] |align="left"|{{Z|TUR}} [[Trabzonspor]] |170 |- |6. |align="center" colspan="2"|''12 igrača'' |2 |{{n/a}} |} ==Povezani članci== * [[UEFA Liga prvaka 2026./27.]] * [[UEFA Europska liga 2026./27.]] * [[UEFA Superkup 2027.]] ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20201204162225/https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Konferencijske lige}} [[Kategorija:Sezone UEFA Konferencijske lige|2026./27.]] jetai809qkjmedah0cvm1e4hpd3opjf 0 816254 7631597 7613095 2026-11-06T16:37:20Z Ame71 128419 poja 7631597 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Treća&nbsp;slovenska&nbsp;nogometna&nbsp;liga | sezona = 2025./26. | izdanje = 34. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|2024./25.]] | sljedeća sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2026./27.|2026./27.]] }} '''Treća slovenska nogometna liga 2025./26.''' bilo je trideset i četvrto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]]. == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]] ||26||17||5||4||63||21||+42||56 |- |2. || [[NK Šenčur|Eltron Šenčur]] ||26||16||6||4||46||27||+19||54 |- |3. || [[NK Dob|Roltek Dob]] ||26||15||5||6||54||29||+25||50 |- |4. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||26||14||3||9||47||33||+14||45 |- |5. || [[MNK Izola|Izola]] ||26||12||6||8||53||39||+14||42 |- |6. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||11||8||7||56||39||+17||41 |- |7. || [[NK Lesce|Šobec Lesce]] ||26||10||6||10||31||32||−1||36 |- |8. || [[NK Interblock|IB 1975 Ljubljana]] ||26||11||3||12||35||44||−9||36 |- |9. || [[NK Škofja Loka|Škofja Loka]] ||26||7||9||10||37||42||−5||30 |- |10. || [[NK Žiri|Eksist Žiri]] ||26||7||6||13||30||52||−22||27 |- |11. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||26||6||8||12||28||42||−14||26 |- |12. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||26||6||5||15||30||51||−21||23 |- |13. || [[ND Idrija|Zidgrad Idrija]] ||26||6||4||16||34||57||−23||22 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[ND Bistrc|Bistrc IRBIS]] ||26||5||4||17||35||71||−36||19 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=301&id_sezone=2026 nzs, 3. SNL Zahod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Vrhnika je promovirana u [[Druga slovenska nogometna liga 2026./27.|2. SNL 2026./27.]] * '''Ispali:''' ** Bistrc je ispao u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Adria i Litija (iz nižeg ranga) == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- |1. || [[NK Videm|ZASE Videm]] ||24||16||4||4||58||32||+26||52 |- bgcolor="gold" |2. || [[NK Brežice 1919|Brežice 1919 Terme Čatež]] ||24||15||5||4||43||25||+18||50 |- |3. || [[NK Korotan Prevalje (2002.)|Korotan Prevalje]] ||24||11||6||7||37||34||+3||39 |- |4. || [[NK Čarda|Čarda Martjanci]] ||24||11||4||9||49||39||+10||37 |- |5. || [[NK Fužinar|Fužinar Ravne]] ||24||10||6||8||50||33||+17||36 |- |6. || [[NK Hajdina|Hajdina HIŠA DARIL]] ||24||10||5||9||29||31||−2||35 |- style="background:#DFDFDF;" |7. || [[NK Zavrč|Zavrč]] ||24||10||3||11||31||37||−6||33 |- |8. || [[NK Šmartno 1928|Šmartno 1928]] ||24||9||6||9||38||36||+2||33 |- |9. || [[NK Podvinci|IBLO Podvinci]] ||24||8||6||10||26||28||−2||30 |- |10. || [[NK Rače|Rače]] ||24||6||10||8||28||30||−2||28 |- style="background:#DFDFDF;" |11. || [[NK Rogaška|Rogaška]] ||24||6||8||10||32||36||−4||26 |- |12. || [[NK Ljutomer|Ljutomer]] ||24||3||9||12||35||53||−18||18 |- |13. || [[NK Dobrovce|Premium Dobrovce]] ||24||3||4||17||22||64||−42||13 |- style="background:#DFDFDF;" | || [[FC Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||colspan="8" align=center| Umirovio se nakon 5 utakmica.<ref>[https://maribor24.si/lokalno/ptuj/konec-nogometa-na-ptuju-drava-izstopila-iz-3-lige/ Konec nogometa na Ptuju? Drava izstopila iz 3. lige]</ref> |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=259&id_sezone=2026 nzs, 3. SNL Vzhod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Brežice su promovirane u [[Druga slovenska nogometna liga 2026./27.|2. SNL 2026./27.]] ** Videm je odustao od promocije u 2. SNL.<ref>[https://planetnogomet.si/novice/videm-izjava-napredovanje-v-2snl-26/ ZASE Videm osvojil tretjeligaški naslov, zdaj pa je znano, ali bo napredoval v 2. SNL: “Po tehtnem premisleku smo se odločili, da …”]</ref> * '''Ispali:''' ** Zavrč, Rogaška i Drava Ptuj nisu dobili licencu za sljedeće izdanje. * '''Novi članovi:''' ** Limbuš-Pekre, Odranci, Ormož i Šampion Celje (iz nižeg ranga) == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2025./26.|1. SNL 2025./26.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2025./26.|2. SNL 2025./26.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2025./26.|Kup Slovenije 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2025/26 Slovenska nogometna enciklopedija] * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2026.html#3snl RSSSF, sezona 2025./26.] {{Treća slovenska nogometna liga}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.| 3]] [[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2025-26]] 1o63dw9m994q69nffj83428hxtliub2 0 817198 7631664 7611991 2026-11-06T20:27:10Z Flamingounicorn 243866 7631664 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Visok potencijal}} [[File:Visok potencijal logo.png|250px|right]] ''[[Visok potencijal]]'' je američka kriminalistička televizijska serija temeljena na francusko-belgijskoj seriji ''HPI''. Serija se prikazuje od 17. rujna 2024. na [[ABC]]-u. Do sada su se prikazale dvije sezone i 31 epizoda.<ref name="epguides">{{citiranje weba|url=https://epguides.com/HighPotential|title=High Potential (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=24. rujna 2025.|website=epguides.com}}</ref> Treća je sezona najavljena za [[5. siječnja]] [[2027]]. Serija je u Hrvatskoj premijerno prikazana [[17. rujna]] [[2025.]] na kanalu [[Star Life]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.starchannel-hr.com/serije/starlife/visok-potencijal|title=Visok potencijal - Početna stranica - STAR Channel|access-date=10. rujna 2025.|publisher=[[Star Channel]]|website=starchannel-hr.com|archive-date=10. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250910094752/https://www.starchannel-hr.com/serije/starlife/visok-potencijal|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a375494/Prva-sezona-kriminalisticke-serije-Visok-potencijal-stize-na-STAR-Life.html|title=Prva sezona kriminalističke serije 'Visok potencijal' stiže na STAR Life|website=story.hr|access-date=19. rujna 2025.|date=18. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250919192804/https://story.hr/Celebrity/a375494/Prva-sezona-kriminalisticke-serije-Visok-potencijal-stize-na-STAR-Life.html|archive-date=19. rujna 2025.}}</ref> Druga je sezona s prikazivanjem započela 24. rujna 2026. Prve su dvije sezone na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] bile objavljene [[15. srpnja]] [[2026.]] na platformi [[Disney+]]. ==Pregled serije== <onlyinclude>{{Pregled serije |zagrada2 = [[Star Life]] |boja1 = #e2cdb1 |poveznica1 = Popis epizoda serije Visok potencijal#Prva sezona (2024.–2025.) |epizode1 = 13 |premijera1 = {{premijera|17|9|2024}} |finale1 = {{finale|11|2|2025}} |premijeraHR1 = {{premijera|17|9|2025}} |finaleHR1 = {{finale|10|12|2025}} |boja2 = #f47f75 |poveznica2 = Popis epizoda serije Visok potencijal#Druga sezona (2025.–2026.) |epizode2 = 18 |premijera2 = {{premijera|16|9|2025}} |finale2 = {{finale|7|4|2026}} |premijeraHR2 = {{premijera|24|9|2026}} |finaleHR2 = {{finale|19|11|2026}} |boja3 = lightblue |poveznica3 = Popis epizoda serije Visok potencijal#Treća sezona (2027.) |epizode3 = 18 |premijera3 = {{premijera|5|1|2027}} |finale3 = {{finale|||2027}} |premijeraHR3 = |finaleHR3 = }}</onlyinclude> ==Epizode== ===Prva sezona (2024.–2025.)=== {{Popis epizoda |tekst datumHR = Televizijsko prikazivanje u Hrvatskoj (Star Life) |boja = #e2cdb1 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Pilot |datum1 = {{premijera|17|9|2024}} |sadržaj1 = Morgan, čistačica u LAPD-u, slučajno naiđe na dosje ubojstva i primijeti detalj koji sugerira da osumnjičena supruga možda nije kriva za muževo ubojstvo. Uvjeri poručnicu Selenu da se slučaj ponovno provjeri, pa je spoje s detektivom Karadecom. Zajedno otkriju da je supruga zapravo žrtva otmice, a ubojica je jedan od njezinih klijenata. Nakon što je spase, Selena ponudi Morgan posao savjetnice. Morgan pristane, ali samo ako joj pomognu pronaći njezinog muža Romana koji je misteriozno nestao prije 15 godina. |naslov2 = Plesači u tami / Dancers in the Dark |datum2 = {{premijera|24|9|2024}} |sadržaj2 = Morgan istražuje smrt plesača Damiana, koji je gurnut s krova, te otkriva da je pravi cilj bio njegov partner Roland, kasnije ubijen u noćnom klubu. Snimke nadzora otkrivaju da je ubojica ujedno i kradljivac nakita kojeg traži LAPD, pa Selena organizira akciju hvatanja. U međuvremenu otkiva nove detalje o nestanku svog muža. |naslov3 = Prljavi pokvareni prevarant / Dirty Rotten Scoundrel |datum3 = {{premijera|8|10|2024}} |sadržaj3 = Morgan napušta posao nakon sukoba s Karadecom, koji je frustriran njezinim nepredvidivim ponašanjem tijekom istrage prijevare, ali se sljedeći dan vraća na rješavanje slučajeva. Selena i Melon otkrivaju mural koji je Roman naslikao prije nestanka, smješten u kvartu poznatom po kriminalu, što otvara sumnju da je možda bio svjedok nečeg opasnog. |naslov4 = Preživljavanje / Survival Mode |datum4 = {{premijera|15|10|2024}} |sadržaj4 = Morgan i Karadec pronalaze mrtvog muža Mije Ashford, a sumnja pada na Miju i njezinog oca, no Morgan vjeruje da je Mia nevina. |naslov5 = Krepani / Croaked |datum5 = {{premijera|22|10|2024}} |sadržaj5 = Tijekom istrage smrti veterinarke, ekipa otkriva da je bila uključena u krijumčarenje egzotičnih životinja kako bi kupila kuću za svoju djevojku |naslov6 = Mamurluk / Hangover |datum6 = {{premijera|29|10|2024}} |sadržaj6 = Nakon što direktoricu tvrtke pronađu mrtvu u uredu, sumnja pada na njezinu pomoćnicu koja se ne sjeća večeri nakon zabave, no Morgan vjeruje da je nevina. Video snimka otkriva da je direktorica pokušala ubiti pomoćnicu, ali je sama stradala, pa pomoćnica bude oslobođena zbog samoobrane. Dok radi na slučaju, Morgan započinje razgovor s Tomom, domarom u policiji, kojemu daje svoj broj. |naslov7 = Jedna od nas / One of Us |datum7 = {{premijera|12|11|2024}} |sadržaj7 = Tijekom posjeta policijskoj postaji s Avom, Morgan i ekipa postaju taoci dvojice vojnika koji tvrde da je njihov prijatelj nepravedno optužen za ubojstvo. |naslov8 = Opsjednuta / Obsessed |datum8 = {{premijera|7|1|2025}} |sadržaj8 = Žena napadnuta na plaži čini se mrtvom, no Morgan primijeti da diše i otkriva da je istraživala ubojstvo svog dečka na istom mjestu prije dvije godine. Dok se Morgan nosi s vlastitim neriješenim slučajem nestanka Romana, odgađa večeru s Tomom kako bi radila s Karadecom i riješila slučaj. Nakon što konačno izađe s Tomom, Selena je prekine pozivom te ju obavještava kako je pronašla je Gioa Confortha, krijumčara povezanog s Romanovim nestankom. |naslov9 = RAM-ovi / The RAMs |datum9 = {{premijera|14|1|2025}} |sadržaj9 = Ekipa istražuje namjerni nalet automobilom na poznatog sportskog komentatora, a sumnja pada na njegovog sina, kućnu pomoćnicu i susjeda. Morgan susreće Toma koji se seli u San Diego, a Selena dogovara razmjenu informacija s krijumčarom Conforthom u zamjenu za blažu kaznu njegovom nećaku. Morgan sumnja u Conforthovu povezanost s Romanom, no on je uvjeri spominjanjem obiteljske šifre "RAMs", koju su dijelili samo njih troje. |naslov10 = Okna i ubojstva / Chutes and Murders |datum10 = {{premijera|21|1|2025}} |sadržaj10 = Smrt dadilje isprva se činila kao nesreća na igralištu, no obdukcija je otkrila da je riječ o ubojstvu. Istraga vodi do lažnih optužbi s Facebooka koje je stvorila ljubomorna dadilja Oksana, želeći diskreditirati Taru. Karadec lukavo navede druge dadilje da je razotkriju, koristeći priču o skrivenim kamerama. |naslov11 = Sauna na kraju stubišta / The Sauna at the End of the Stairs |datum11 = {{premijera|28|1|2025}} |sadržaj11 = Na samrti, George Donovan priznaje da je gurnuo zeta niz stepenice, no Selena i Morgan otkrivaju da je Barry zapravo bio napadnut u tušu, a njegovo tijelo kasnije premješteno. Istraga razotkriva obiteljske sukobe i Barryjevu nasilnu prošlost, što vodi do otkrića da je njegov sin Cody počinio ubojstvo kako bi zaštitio majku. |naslov12 = Partneri / Partners |datum12 = {{premijera|4|2|2025}} |sadržaj12 = Morgan i Karadec istražuju smrt tehnološkog mogula Ansona Piercea. |naslov13 = Igrajmo / Let's Play |datum13 = {{premijera|11|2|2025}} |sadržaj13 = Psihopat otima ljude koji su se okupljali zbog gubitka voljenih, uključujući Oza, i izaziva LAPD da ga prati kroz niz zagonetnih igara. Conforth se vraća i otkriva Morgan da je Roman radio kao doušnik za FBI agenticu Lylu, koja je umrla u vrijeme njegova nestanka. Dok Morgan shvaća da je otmičar zapravo stranac kojeg je srela u trgovini, Karadec je nazove s ključnom informacijom — zna gdje se Roman nalazi. |datumHR1 = {{premijera|17|9|2025}} |datumHR2 = {{premijera|24|9|2025}} |datumHR3 = {{premijera|1|10|2025}} |datumHR4 = {{premijera|8|10|2025}} |datumHR5 = {{premijera|15|10|2025}} |datumHR6 = {{premijera|22|10|2025}} |datumHR7 = {{premijera|29|10|2025}} |datumHR8 = {{premijera|5|11|2025}} |datumHR9 = {{premijera|12|11|2025}} |datumHR10 = {{premijera|19|11|2025}} |datumHR11 = {{premijera|26|11|2025}} |datumHR12 = {{premijera|3|12|2025}} |datumHR13 = {{premijera|10|12|2025}} }} ===Druga sezona (2025.–2026.)=== Druga je sezona na hrvatskom jeziku premijerno objavljena 15. srpnja 2026. na platformi [[Disney+]], a televizijsko prikazivanje započelo je 24. rujna 2026. na kanalu [[Star Life]]. {{Popis epizoda |boja = #f47f75 |tekst datumHR = Televizijsko prikazivanje u Hrvatskoj (Star Life) |brojsve1 = 14. |broj1 = 1. |naslov1 = Pijuni / Pawns |datum1 = {{premijera|16|9|2025}} |sadržaj1 = Morgan se suočava s novim slučajem otmice žene nakon izlaska iz kluba, dok istovremeno pokušava zaštititi svoju obitelj od prijetnje tajanstvenog muškarca. Istraga vodi do nestale Maye Price, čiji tragovi upućuju na skupocjene darove i sumnjive veze s moćnim muškarcem Jasonom. Morgan sumnja da je sve dio plana zloglasnog »Game Makera,« koji manipulira osumnjičenima i dokazima. Unatoč skepticizmu kolega, Morgan nastavlja slijediti tragove, otkrivajući da je cilj zapravo potaknuti Mayinog bivšeg dečka da ubije Jasona.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.thereviewgeek.com/highpotential-s2e1review|title=High Potential – Season 2 Episode 1 Recap & Review|date=20. rujna 2025.|access-date=24. rujna 2025.|language=en|website=thereviewgeek.com}}</ref> |naslov2 = Šah-mat / Checkmate |datum2 = {{premijera|23|9|2025}} |sadržaj2 = Epizoda započinje potjerom za Derekom, dok se Morgan i Selena suočavaju s hladnokrvnim Matthewom Clarkom, poznatim kao »Game Maker,« koji se sam pojavio u policijskoj postaji. Iako Matthew tvrdi da je nevin, Morgan sumnja da je on orkestrirao bombašku prijetnju i manipulirao dokazima, uključujući video u kojem Maya šalje skrivenu poruku. U međuvremenu, Derek pokušava ubiti Jasona, ali Maya ga uspijeva uvjeriti da je živa, čime ga odvraća od zločina. Morgan se suočava s Matthewom u njegovom stanu i otkriva kako zna da je ukrao Mayinu krv iz bolnice kako bi podmetnuo tragove u njezinom automobilu. Kad mu kaže da će završiti u zatvoru, Matthew pokušava izvršiti samoubojstvo, no ne uspijeva.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.showbizjunkies.com/tv/high-potential-season-2-episode-2-recap|title=‘High Potential’ Season 2 Episode 2 Recap: “Checkmate”|date=23. rujna 2025.|language=en|website=showbizjunkies.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250925160513/https://www.showbizjunkies.com/tv/high-potential-season-2-episode-2-recap|archive-date=25. rujna 2025.}}</ref> |naslov3 = Jedanaest minuta / Eleven Minutes |datum3 = {{premijera|30|9|2025}} |sadržaj3 = Muškarac na rubu smrti je pronađen iza restorana, a istraga otkriva da je vjerojatno napadnut kako bi mu srce bilo uzeto za transplantaciju. |naslov4 = Iza glazbe / Behind the Music |datum4 = {{premijera|7|10|2025}} |sadržaj4 = Morgan i Karadec istražuju dvostruko ubojstvo: starija žena Raina prvo prijavi pucnjavu, zatim tvrdi da nije zvala policiju, a ubrzo je pronađena mrtva. Ispostavi se da je svjedočila ubojstvu pjevačice Grete prije 20 godina, koju je ubio bivši partner Mac Epps jer je sakrila njihovo dijete. |naslov5 = Upozorenje o sadržaju / Content Warning |datum5 = {{premijera|14|10|2025}} |sadržaj5 = Morgan i Karadec istražuju smrt novinarke Tori, koja je bila na tragu ilegalne prodaje opasnog proteinskgo dodatka prehrani. Ispostavi se da ju je, zajedno s vlasnikom tvrtke Bobbyjem, ubio Gavin Tillman kako bi prikrio trgovanje drogom. Morgan pokušava doći do Romanove torbe kako bi saznala više o njegovom nestanku, što dovodi do sukoba s Avom.<ref>{{citiranje weba|url=https://collider.com/high-potential-season-2-episode-5-recap-review|title='High Potential' Season 2 Episode 5 Review: I Don't Trust Major Crimes’ New Captain One B|language=en|access-date=16. listopada 2025.|website=collider.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260311025221/https://collider.com/high-potential-season-2-episode-5-recap-review/|archive-date=11. ožujka 2026.}}</ref> |naslov6 = Goniti duhove / Chasing Ghosts |datum6 = {{premijera|21|10|2025}} |sadržaj6 = Muškarac koji prolazi kroz razvod umire u kući za koju se vjeruje da je ukleta. Morgan i Karadec otkrivaju da je njegova bivša supruga željela kuću za sebe te je unajmila nekoga da ga prestraši, no ispostavi se da ona nije kriva za njegovo ubojstvo. |naslov7 = Ona koja je pobjegla / The One That Got Away (1) |datum7 = {{premijera|28|10|2025}} |sadržaj7 = Morgan i Karadec stražuju krađu vrijedne slike uz pomoć Rhysa Eastmana, stručnjaka za povrat ukradnih umjetnina. Nakon što Morgan i Eastman uđu na mjesto zločina bez policijskog nadzora, kapetan Wagner preuzima kontrolu nad istragom. Tijekom susreta s ucjenjivačem, Wagner i Karadec se sukobljavaju, a počinitelj uspijeva pobjeći. U međuvremenu, Ava kontaktira Arthura kako bi saznala više o svom ocu, dok Soto istražuje sadržaj Romanovog ruksaka. |naslov8 = Ona koja je pobjegla: drugi dio / The One That Got Away (2) |datum8 = {{premijera|6|1|2026}} |sadržaj8 = Morgan otkriva da je ubojstvo povezano s lažnom verzijom ukradene slike i pokušajem prijevare. Rhys vraća original vlasnici, dok Arthur nestaje nakon što ga prati isti čovjek koji je ranije napao. |naslov9 = Ispod tepiha / Under the Rug |datum9 = {{premijera|13|1|2026}} |sadržaj9 = Istraga otkriva da je ubijeni plaćeni ubojica zapravo FBI agent koji je pratio korumpiranog dužnosnika. Morgan se nosi s Rhysovim gestama i Elliotovom ljubomorom, dok Wagner otkriva da je šef brifinga ubio agenta kako bi prikrio mito. |naslov10 = Uzemljen / Grounded |datum10 = {{premijera|20|1|2026}} |sadržaj10 = Air Force terapeut je ubijen kako bi se prikrila opasna greška u sustavu opskrbe kisikom kod testnih pilota. Morgan potajno radi na slučaju, biva otpuštena, a Soto je vraća na posao ucjenom službenika iz interne kontrole. |naslov11 = Ne-igrački lik / NPC |datum11 = {{premijera|27|1|2026}} |sadržaj11 = Bivši profesionalni gejmer umire od trovanja nakon halucinacija povezanih s igrom. Karadec se ponovno povezuje s bivšom djevojkom Lucijom i odlučuje joj dati novu priliku. |naslov12 = Faust i Žestoki / The Faust and the Furious |datum12 = {{premijera|3|2|2026}} |sadržaj12 = Istraga pokazuje da se direktor tvrtke za dugovječan život sam ubio kako bi prikrio smrtonosni plin u svojoj pametnoj kući. Morgan doživljava napad panike, dok Oz otkriva da je pogrebna služba prevarila njegovu obitelj oko nadgrobnog spomenika. |naslov13 = U vozačevom sjedalu / In the Driver's Seat |datum13 = {{premijera|3|3|2026}} |sadržaj13 = Istraga otkriva da je profesor ubijen kod kuće te da je njegovo tijelo namjerno ostavljeno u prodavaonici automobila kako bi se prikrila odgovornost vlasnika prodavaonice. Arthur uhvati čovjeka koji je pratio Morgan, a Elliot odbija elitnu školu kako bi ostao s obitelji. |naslov14 = Ako kreneš na kraljicu / If You Come for the Queen |datum14 = {{premijera|10|3|2026}} |sadržaj14 = Napad u spa centru povezuje se s istim senzorima koji su nosile dvije žrtve Ava se nosi s rasističkim komentarom na društvenim mrežama, dok Soto otkriva identitet čovjeka koji je oteo Romana te saznaje za Willu Quinn, ženu koja je upletena u Romanov nestanak. |naslov15 = Kule u zraku / Pie in the Sky |datum15 = {{premijera|17|3|2026}} |sadržaj15 = Astronaut je otrovan na javnom mjestu, a trag vodi do sprinterice koju štiti njezina trenerica. Soto putuje u New York kako bi upoznala Willu Quinn, ali shvaća da je Quinn cijelo vrijeme pratila njezine korake. |naslov16 = Kreni, digni žar / Turn, Up the Heat |datum16 = {{premijera|24|3|2026}} |sadržaj16 = Graffiti umjetnik ubijen je u napuštenoj zgradi, a istraga otkriva da je arhitekt postavio eksplozivnu zamku koja ozlijedi Karadeca. Quinn koristi svoje veze da ograniči pristup Hayworthu i ucjenjuje Wagnerova oca kako bi ga prisilila na suradnju. |naslov17 = Druga nedjelja / Second Sunday |datum17 = {{premijera|31|3|2026}} |sadržaj17 = Pljačka visokotehnološkog trezora otkriva da je cilj bio kopiranje tajnih podataka, a Wagner prepoznaje pljačkaše kao ljude koji su ubili njegovu zaručnicu. Quinn uklanja Haywortha i ostavlja Sotu i Karadeca u sumnji prema Wagneru, dok Wagner neočekivano poljubi Morgan. |naslov18 = Obiteljsko stablo / Family Tree |datum18 = {{premijera|7|4|2026}} |sadržaj18 = Istraga smrti televizijske zvijezde dovodi do Lucijina bivšeg partnera, a Lucia završava uhićena jer je skrivala dokaze. Quinn daje Morgan dosje koji otkriva da je FBI agentica Lyla Flynn bila korumpirana, a Morgan na kraju pronalazi Wagnera teško ranjenog metkom. |datumHR1 = {{premijera|24|9|2026}} |datumHR2 = {{premijera|24|9|2026}} |datumHR3 = {{premijera|1|10|2026}} |datumHR4 = {{premijera|1|10|2026}} |datumHR5 = {{premijera|8|10|2026}} |datumHR6 = {{premijera|8|10|2026}} |datumHR7 = {{premijera|15|10|2026}} |datumHR8 = {{premijera|15|10|2026}} |datumHR9 = {{premijera|22|10|2026}} |datumHR10 = {{premijera|22|10|2026}} |datumHR11 = {{premijera|29|10|2026}} |datumHR12 = {{premijera|29|10|2026}} |datumHR13 = {{premijera|5|11|2026}} |datumHR14 = {{premijera|5|11|2026}} |datumHR15 = {{premijera|12|11|2026}} |datumHR16 = {{premijera|12|11|2026}} |datumHR17 = {{premijera|19|11|2026}} |datumHR18 = {{premijera|19|11|2026}} }} ===Treća sezona (2027.)=== U studenome [[2026.]] bilo je najavljeno da će treća sezona s prikazivanjem započeti [[5. siječnja]] [[2027]].<ref>{{citiranje weba|url=https://thetab.com/filmshrine/2026/08/17/theres-actually-a-very-good-reason-why-high-potential-season-three-is-delayed-until-2027|title=There’s actually a very good reason why High Potential season three is delayed until 2027|date=17. kolovoza 2026.|access-date=19. kolovoza 2026.|language=en|website=thetab.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260819091608/https://thetab.com/filmshrine/2026/08/17/theres-actually-a-very-good-reason-why-high-potential-season-three-is-delayed-until-2027/|archive-date=19. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://variety.com/2026/tv/news/abc-high-potential-season-3-the-bachelor-30-premiere-dates-1236941377/|title=ABC Schedule: ‘High Potential’ Season 3 Sets January Premiere, ‘The Bachelor’ Season 30 Launches in March and More|date=6. studenoga 2026.|access-date=6. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261106193703/https://variety.com/2026/tv/news/abc-high-potential-season-3-the-bachelor-30-premiere-dates-1236941377/|archive-date=6. studenoga 2026.|publisher=[[Variety]]|website=variety.com|first=Selome|last=Hailu|language=en}}</ref> {{Popis epizoda |boja = lightblue |brojsve1 = 32. |broj1 = 1. |naslov1 = |datum1 = {{premijera|5|1|2026}} |sadržaj1 = }} ==Vidi još== *''[[IQ 160]]'', hrvatska inačica iste serije ==Izvori== {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Visok potencijal, Popis epizoda serije}} [[Kategorija:Popisi epizoda američkih televizijskih serija]] smx8t50iggtlqyemwuzht5znc0cskw9 7631666 7631664 2026-11-06T20:30:41Z Flamingounicorn 243866 /* Treća sezona (2027.) */ 7631666 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu|string=Visok potencijal}} [[File:Visok potencijal logo.png|250px|right]] ''[[Visok potencijal]]'' je američka kriminalistička televizijska serija temeljena na francusko-belgijskoj seriji ''HPI''. Serija se prikazuje od 17. rujna 2024. na [[ABC]]-u. Do sada su se prikazale dvije sezone i 31 epizoda.<ref name="epguides">{{citiranje weba|url=https://epguides.com/HighPotential|title=High Potential (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=24. rujna 2025.|website=epguides.com}}</ref> Treća je sezona najavljena za [[5. siječnja]] [[2027]]. Serija je u Hrvatskoj premijerno prikazana [[17. rujna]] [[2025.]] na kanalu [[Star Life]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.starchannel-hr.com/serije/starlife/visok-potencijal|title=Visok potencijal - Početna stranica - STAR Channel|access-date=10. rujna 2025.|publisher=[[Star Channel]]|website=starchannel-hr.com|archive-date=10. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250910094752/https://www.starchannel-hr.com/serije/starlife/visok-potencijal|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a375494/Prva-sezona-kriminalisticke-serije-Visok-potencijal-stize-na-STAR-Life.html|title=Prva sezona kriminalističke serije 'Visok potencijal' stiže na STAR Life|website=story.hr|access-date=19. rujna 2025.|date=18. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250919192804/https://story.hr/Celebrity/a375494/Prva-sezona-kriminalisticke-serije-Visok-potencijal-stize-na-STAR-Life.html|archive-date=19. rujna 2025.}}</ref> Druga je sezona s prikazivanjem započela 24. rujna 2026. Prve su dvije sezone na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] bile objavljene [[15. srpnja]] [[2026.]] na platformi [[Disney+]]. ==Pregled serije== <onlyinclude>{{Pregled serije |zagrada2 = [[Star Life]] |boja1 = #e2cdb1 |poveznica1 = Popis epizoda serije Visok potencijal#Prva sezona (2024.–2025.) |epizode1 = 13 |premijera1 = {{premijera|17|9|2024}} |finale1 = {{finale|11|2|2025}} |premijeraHR1 = {{premijera|17|9|2025}} |finaleHR1 = {{finale|10|12|2025}} |boja2 = #f47f75 |poveznica2 = Popis epizoda serije Visok potencijal#Druga sezona (2025.–2026.) |epizode2 = 18 |premijera2 = {{premijera|16|9|2025}} |finale2 = {{finale|7|4|2026}} |premijeraHR2 = {{premijera|24|9|2026}} |finaleHR2 = {{finale|19|11|2026}} |boja3 = lightblue |poveznica3 = Popis epizoda serije Visok potencijal#Treća sezona (2027.) |epizode3 = 18 |premijera3 = {{premijera|5|1|2027}} |finale3 = {{finale|||2027}} |premijeraHR3 = |finaleHR3 = }}</onlyinclude> ==Epizode== ===Prva sezona (2024.–2025.)=== {{Popis epizoda |tekst datumHR = Televizijsko prikazivanje u Hrvatskoj (Star Life) |boja = #e2cdb1 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Pilot |datum1 = {{premijera|17|9|2024}} |sadržaj1 = Morgan, čistačica u LAPD-u, slučajno naiđe na dosje ubojstva i primijeti detalj koji sugerira da osumnjičena supruga možda nije kriva za muževo ubojstvo. Uvjeri poručnicu Selenu da se slučaj ponovno provjeri, pa je spoje s detektivom Karadecom. Zajedno otkriju da je supruga zapravo žrtva otmice, a ubojica je jedan od njezinih klijenata. Nakon što je spase, Selena ponudi Morgan posao savjetnice. Morgan pristane, ali samo ako joj pomognu pronaći njezinog muža Romana koji je misteriozno nestao prije 15 godina. |naslov2 = Plesači u tami / Dancers in the Dark |datum2 = {{premijera|24|9|2024}} |sadržaj2 = Morgan istražuje smrt plesača Damiana, koji je gurnut s krova, te otkriva da je pravi cilj bio njegov partner Roland, kasnije ubijen u noćnom klubu. Snimke nadzora otkrivaju da je ubojica ujedno i kradljivac nakita kojeg traži LAPD, pa Selena organizira akciju hvatanja. U međuvremenu otkiva nove detalje o nestanku svog muža. |naslov3 = Prljavi pokvareni prevarant / Dirty Rotten Scoundrel |datum3 = {{premijera|8|10|2024}} |sadržaj3 = Morgan napušta posao nakon sukoba s Karadecom, koji je frustriran njezinim nepredvidivim ponašanjem tijekom istrage prijevare, ali se sljedeći dan vraća na rješavanje slučajeva. Selena i Melon otkrivaju mural koji je Roman naslikao prije nestanka, smješten u kvartu poznatom po kriminalu, što otvara sumnju da je možda bio svjedok nečeg opasnog. |naslov4 = Preživljavanje / Survival Mode |datum4 = {{premijera|15|10|2024}} |sadržaj4 = Morgan i Karadec pronalaze mrtvog muža Mije Ashford, a sumnja pada na Miju i njezinog oca, no Morgan vjeruje da je Mia nevina. |naslov5 = Krepani / Croaked |datum5 = {{premijera|22|10|2024}} |sadržaj5 = Tijekom istrage smrti veterinarke, ekipa otkriva da je bila uključena u krijumčarenje egzotičnih životinja kako bi kupila kuću za svoju djevojku |naslov6 = Mamurluk / Hangover |datum6 = {{premijera|29|10|2024}} |sadržaj6 = Nakon što direktoricu tvrtke pronađu mrtvu u uredu, sumnja pada na njezinu pomoćnicu koja se ne sjeća večeri nakon zabave, no Morgan vjeruje da je nevina. Video snimka otkriva da je direktorica pokušala ubiti pomoćnicu, ali je sama stradala, pa pomoćnica bude oslobođena zbog samoobrane. Dok radi na slučaju, Morgan započinje razgovor s Tomom, domarom u policiji, kojemu daje svoj broj. |naslov7 = Jedna od nas / One of Us |datum7 = {{premijera|12|11|2024}} |sadržaj7 = Tijekom posjeta policijskoj postaji s Avom, Morgan i ekipa postaju taoci dvojice vojnika koji tvrde da je njihov prijatelj nepravedno optužen za ubojstvo. |naslov8 = Opsjednuta / Obsessed |datum8 = {{premijera|7|1|2025}} |sadržaj8 = Žena napadnuta na plaži čini se mrtvom, no Morgan primijeti da diše i otkriva da je istraživala ubojstvo svog dečka na istom mjestu prije dvije godine. Dok se Morgan nosi s vlastitim neriješenim slučajem nestanka Romana, odgađa večeru s Tomom kako bi radila s Karadecom i riješila slučaj. Nakon što konačno izađe s Tomom, Selena je prekine pozivom te ju obavještava kako je pronašla je Gioa Confortha, krijumčara povezanog s Romanovim nestankom. |naslov9 = RAM-ovi / The RAMs |datum9 = {{premijera|14|1|2025}} |sadržaj9 = Ekipa istražuje namjerni nalet automobilom na poznatog sportskog komentatora, a sumnja pada na njegovog sina, kućnu pomoćnicu i susjeda. Morgan susreće Toma koji se seli u San Diego, a Selena dogovara razmjenu informacija s krijumčarom Conforthom u zamjenu za blažu kaznu njegovom nećaku. Morgan sumnja u Conforthovu povezanost s Romanom, no on je uvjeri spominjanjem obiteljske šifre "RAMs", koju su dijelili samo njih troje. |naslov10 = Okna i ubojstva / Chutes and Murders |datum10 = {{premijera|21|1|2025}} |sadržaj10 = Smrt dadilje isprva se činila kao nesreća na igralištu, no obdukcija je otkrila da je riječ o ubojstvu. Istraga vodi do lažnih optužbi s Facebooka koje je stvorila ljubomorna dadilja Oksana, želeći diskreditirati Taru. Karadec lukavo navede druge dadilje da je razotkriju, koristeći priču o skrivenim kamerama. |naslov11 = Sauna na kraju stubišta / The Sauna at the End of the Stairs |datum11 = {{premijera|28|1|2025}} |sadržaj11 = Na samrti, George Donovan priznaje da je gurnuo zeta niz stepenice, no Selena i Morgan otkrivaju da je Barry zapravo bio napadnut u tušu, a njegovo tijelo kasnije premješteno. Istraga razotkriva obiteljske sukobe i Barryjevu nasilnu prošlost, što vodi do otkrića da je njegov sin Cody počinio ubojstvo kako bi zaštitio majku. |naslov12 = Partneri / Partners |datum12 = {{premijera|4|2|2025}} |sadržaj12 = Morgan i Karadec istražuju smrt tehnološkog mogula Ansona Piercea. |naslov13 = Igrajmo / Let's Play |datum13 = {{premijera|11|2|2025}} |sadržaj13 = Psihopat otima ljude koji su se okupljali zbog gubitka voljenih, uključujući Oza, i izaziva LAPD da ga prati kroz niz zagonetnih igara. Conforth se vraća i otkriva Morgan da je Roman radio kao doušnik za FBI agenticu Lylu, koja je umrla u vrijeme njegova nestanka. Dok Morgan shvaća da je otmičar zapravo stranac kojeg je srela u trgovini, Karadec je nazove s ključnom informacijom — zna gdje se Roman nalazi. |datumHR1 = {{premijera|17|9|2025}} |datumHR2 = {{premijera|24|9|2025}} |datumHR3 = {{premijera|1|10|2025}} |datumHR4 = {{premijera|8|10|2025}} |datumHR5 = {{premijera|15|10|2025}} |datumHR6 = {{premijera|22|10|2025}} |datumHR7 = {{premijera|29|10|2025}} |datumHR8 = {{premijera|5|11|2025}} |datumHR9 = {{premijera|12|11|2025}} |datumHR10 = {{premijera|19|11|2025}} |datumHR11 = {{premijera|26|11|2025}} |datumHR12 = {{premijera|3|12|2025}} |datumHR13 = {{premijera|10|12|2025}} }} ===Druga sezona (2025.–2026.)=== Druga je sezona na hrvatskom jeziku premijerno objavljena 15. srpnja 2026. na platformi [[Disney+]], a televizijsko prikazivanje započelo je 24. rujna 2026. na kanalu [[Star Life]]. {{Popis epizoda |boja = #f47f75 |tekst datumHR = Televizijsko prikazivanje u Hrvatskoj (Star Life) |brojsve1 = 14. |broj1 = 1. |naslov1 = Pijuni / Pawns |datum1 = {{premijera|16|9|2025}} |sadržaj1 = Morgan se suočava s novim slučajem otmice žene nakon izlaska iz kluba, dok istovremeno pokušava zaštititi svoju obitelj od prijetnje tajanstvenog muškarca. Istraga vodi do nestale Maye Price, čiji tragovi upućuju na skupocjene darove i sumnjive veze s moćnim muškarcem Jasonom. Morgan sumnja da je sve dio plana zloglasnog »Game Makera,« koji manipulira osumnjičenima i dokazima. Unatoč skepticizmu kolega, Morgan nastavlja slijediti tragove, otkrivajući da je cilj zapravo potaknuti Mayinog bivšeg dečka da ubije Jasona.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.thereviewgeek.com/highpotential-s2e1review|title=High Potential – Season 2 Episode 1 Recap & Review|date=20. rujna 2025.|access-date=24. rujna 2025.|language=en|website=thereviewgeek.com}}</ref> |naslov2 = Šah-mat / Checkmate |datum2 = {{premijera|23|9|2025}} |sadržaj2 = Epizoda započinje potjerom za Derekom, dok se Morgan i Selena suočavaju s hladnokrvnim Matthewom Clarkom, poznatim kao »Game Maker,« koji se sam pojavio u policijskoj postaji. Iako Matthew tvrdi da je nevin, Morgan sumnja da je on orkestrirao bombašku prijetnju i manipulirao dokazima, uključujući video u kojem Maya šalje skrivenu poruku. U međuvremenu, Derek pokušava ubiti Jasona, ali Maya ga uspijeva uvjeriti da je živa, čime ga odvraća od zločina. Morgan se suočava s Matthewom u njegovom stanu i otkriva kako zna da je ukrao Mayinu krv iz bolnice kako bi podmetnuo tragove u njezinom automobilu. Kad mu kaže da će završiti u zatvoru, Matthew pokušava izvršiti samoubojstvo, no ne uspijeva.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.showbizjunkies.com/tv/high-potential-season-2-episode-2-recap|title=‘High Potential’ Season 2 Episode 2 Recap: “Checkmate”|date=23. rujna 2025.|language=en|website=showbizjunkies.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250925160513/https://www.showbizjunkies.com/tv/high-potential-season-2-episode-2-recap|archive-date=25. rujna 2025.}}</ref> |naslov3 = Jedanaest minuta / Eleven Minutes |datum3 = {{premijera|30|9|2025}} |sadržaj3 = Muškarac na rubu smrti je pronađen iza restorana, a istraga otkriva da je vjerojatno napadnut kako bi mu srce bilo uzeto za transplantaciju. |naslov4 = Iza glazbe / Behind the Music |datum4 = {{premijera|7|10|2025}} |sadržaj4 = Morgan i Karadec istražuju dvostruko ubojstvo: starija žena Raina prvo prijavi pucnjavu, zatim tvrdi da nije zvala policiju, a ubrzo je pronađena mrtva. Ispostavi se da je svjedočila ubojstvu pjevačice Grete prije 20 godina, koju je ubio bivši partner Mac Epps jer je sakrila njihovo dijete. |naslov5 = Upozorenje o sadržaju / Content Warning |datum5 = {{premijera|14|10|2025}} |sadržaj5 = Morgan i Karadec istražuju smrt novinarke Tori, koja je bila na tragu ilegalne prodaje opasnog proteinskgo dodatka prehrani. Ispostavi se da ju je, zajedno s vlasnikom tvrtke Bobbyjem, ubio Gavin Tillman kako bi prikrio trgovanje drogom. Morgan pokušava doći do Romanove torbe kako bi saznala više o njegovom nestanku, što dovodi do sukoba s Avom.<ref>{{citiranje weba|url=https://collider.com/high-potential-season-2-episode-5-recap-review|title='High Potential' Season 2 Episode 5 Review: I Don't Trust Major Crimes’ New Captain One B|language=en|access-date=16. listopada 2025.|website=collider.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260311025221/https://collider.com/high-potential-season-2-episode-5-recap-review/|archive-date=11. ožujka 2026.}}</ref> |naslov6 = Goniti duhove / Chasing Ghosts |datum6 = {{premijera|21|10|2025}} |sadržaj6 = Muškarac koji prolazi kroz razvod umire u kući za koju se vjeruje da je ukleta. Morgan i Karadec otkrivaju da je njegova bivša supruga željela kuću za sebe te je unajmila nekoga da ga prestraši, no ispostavi se da ona nije kriva za njegovo ubojstvo. |naslov7 = Ona koja je pobjegla / The One That Got Away (1) |datum7 = {{premijera|28|10|2025}} |sadržaj7 = Morgan i Karadec stražuju krađu vrijedne slike uz pomoć Rhysa Eastmana, stručnjaka za povrat ukradnih umjetnina. Nakon što Morgan i Eastman uđu na mjesto zločina bez policijskog nadzora, kapetan Wagner preuzima kontrolu nad istragom. Tijekom susreta s ucjenjivačem, Wagner i Karadec se sukobljavaju, a počinitelj uspijeva pobjeći. U međuvremenu, Ava kontaktira Arthura kako bi saznala više o svom ocu, dok Soto istražuje sadržaj Romanovog ruksaka. |naslov8 = Ona koja je pobjegla: drugi dio / The One That Got Away (2) |datum8 = {{premijera|6|1|2026}} |sadržaj8 = Morgan otkriva da je ubojstvo povezano s lažnom verzijom ukradene slike i pokušajem prijevare. Rhys vraća original vlasnici, dok Arthur nestaje nakon što ga prati isti čovjek koji je ranije napao. |naslov9 = Ispod tepiha / Under the Rug |datum9 = {{premijera|13|1|2026}} |sadržaj9 = Istraga otkriva da je ubijeni plaćeni ubojica zapravo FBI agent koji je pratio korumpiranog dužnosnika. Morgan se nosi s Rhysovim gestama i Elliotovom ljubomorom, dok Wagner otkriva da je šef brifinga ubio agenta kako bi prikrio mito. |naslov10 = Uzemljen / Grounded |datum10 = {{premijera|20|1|2026}} |sadržaj10 = Air Force terapeut je ubijen kako bi se prikrila opasna greška u sustavu opskrbe kisikom kod testnih pilota. Morgan potajno radi na slučaju, biva otpuštena, a Soto je vraća na posao ucjenom službenika iz interne kontrole. |naslov11 = Ne-igrački lik / NPC |datum11 = {{premijera|27|1|2026}} |sadržaj11 = Bivši profesionalni gejmer umire od trovanja nakon halucinacija povezanih s igrom. Karadec se ponovno povezuje s bivšom djevojkom Lucijom i odlučuje joj dati novu priliku. |naslov12 = Faust i Žestoki / The Faust and the Furious |datum12 = {{premijera|3|2|2026}} |sadržaj12 = Istraga pokazuje da se direktor tvrtke za dugovječan život sam ubio kako bi prikrio smrtonosni plin u svojoj pametnoj kući. Morgan doživljava napad panike, dok Oz otkriva da je pogrebna služba prevarila njegovu obitelj oko nadgrobnog spomenika. |naslov13 = U vozačevom sjedalu / In the Driver's Seat |datum13 = {{premijera|3|3|2026}} |sadržaj13 = Istraga otkriva da je profesor ubijen kod kuće te da je njegovo tijelo namjerno ostavljeno u prodavaonici automobila kako bi se prikrila odgovornost vlasnika prodavaonice. Arthur uhvati čovjeka koji je pratio Morgan, a Elliot odbija elitnu školu kako bi ostao s obitelji. |naslov14 = Ako kreneš na kraljicu / If You Come for the Queen |datum14 = {{premijera|10|3|2026}} |sadržaj14 = Napad u spa centru povezuje se s istim senzorima koji su nosile dvije žrtve Ava se nosi s rasističkim komentarom na društvenim mrežama, dok Soto otkriva identitet čovjeka koji je oteo Romana te saznaje za Willu Quinn, ženu koja je upletena u Romanov nestanak. |naslov15 = Kule u zraku / Pie in the Sky |datum15 = {{premijera|17|3|2026}} |sadržaj15 = Astronaut je otrovan na javnom mjestu, a trag vodi do sprinterice koju štiti njezina trenerica. Soto putuje u New York kako bi upoznala Willu Quinn, ali shvaća da je Quinn cijelo vrijeme pratila njezine korake. |naslov16 = Kreni, digni žar / Turn, Up the Heat |datum16 = {{premijera|24|3|2026}} |sadržaj16 = Graffiti umjetnik ubijen je u napuštenoj zgradi, a istraga otkriva da je arhitekt postavio eksplozivnu zamku koja ozlijedi Karadeca. Quinn koristi svoje veze da ograniči pristup Hayworthu i ucjenjuje Wagnerova oca kako bi ga prisilila na suradnju. |naslov17 = Druga nedjelja / Second Sunday |datum17 = {{premijera|31|3|2026}} |sadržaj17 = Pljačka visokotehnološkog trezora otkriva da je cilj bio kopiranje tajnih podataka, a Wagner prepoznaje pljačkaše kao ljude koji su ubili njegovu zaručnicu. Quinn uklanja Haywortha i ostavlja Sotu i Karadeca u sumnji prema Wagneru, dok Wagner neočekivano poljubi Morgan. |naslov18 = Obiteljsko stablo / Family Tree |datum18 = {{premijera|7|4|2026}} |sadržaj18 = Istraga smrti televizijske zvijezde dovodi do Lucijina bivšeg partnera, a Lucia završava uhićena jer je skrivala dokaze. Quinn daje Morgan dosje koji otkriva da je FBI agentica Lyla Flynn bila korumpirana, a Morgan na kraju pronalazi Wagnera teško ranjenog metkom. |datumHR1 = {{premijera|24|9|2026}} |datumHR2 = {{premijera|24|9|2026}} |datumHR3 = {{premijera|1|10|2026}} |datumHR4 = {{premijera|1|10|2026}} |datumHR5 = {{premijera|8|10|2026}} |datumHR6 = {{premijera|8|10|2026}} |datumHR7 = {{premijera|15|10|2026}} |datumHR8 = {{premijera|15|10|2026}} |datumHR9 = {{premijera|22|10|2026}} |datumHR10 = {{premijera|22|10|2026}} |datumHR11 = {{premijera|29|10|2026}} |datumHR12 = {{premijera|29|10|2026}} |datumHR13 = {{premijera|5|11|2026}} |datumHR14 = {{premijera|5|11|2026}} |datumHR15 = {{premijera|12|11|2026}} |datumHR16 = {{premijera|12|11|2026}} |datumHR17 = {{premijera|19|11|2026}} |datumHR18 = {{premijera|19|11|2026}} }} ===Treća sezona (2027.)=== U studenome [[2026.]] bilo je najavljeno da će treća sezona s prikazivanjem započeti [[5. siječnja]] [[2027]].<ref>{{citiranje weba|url=https://thetab.com/filmshrine/2026/08/17/theres-actually-a-very-good-reason-why-high-potential-season-three-is-delayed-until-2027|title=There’s actually a very good reason why High Potential season three is delayed until 2027|date=17. kolovoza 2026.|access-date=19. kolovoza 2026.|language=en|website=thetab.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260819091608/https://thetab.com/filmshrine/2026/08/17/theres-actually-a-very-good-reason-why-high-potential-season-three-is-delayed-until-2027/|archive-date=19. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://variety.com/2026/tv/news/abc-high-potential-season-3-the-bachelor-30-premiere-dates-1236941377/|title=ABC Schedule: ‘High Potential’ Season 3 Sets January Premiere, ‘The Bachelor’ Season 30 Launches in March and More|date=6. studenoga 2026.|access-date=6. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261106193703/https://variety.com/2026/tv/news/abc-high-potential-season-3-the-bachelor-30-premiere-dates-1236941377/|archive-date=6. studenoga 2026.|publisher=[[Variety]]|website=variety.com|first=Selome|last=Hailu|language=en}}</ref> {{Popis epizoda |boja = lightblue |brojsve1 = 32. |broj1 = 1. |naslov1 = |datum1 = {{premijera|5|1|2027}} |sadržaj1 = }} ==Vidi još== *''[[IQ 160]]'', hrvatska inačica iste serije ==Izvori== {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Visok potencijal, Popis epizoda serije}} [[Kategorija:Popisi epizoda američkih televizijskih serija]] m9r32yvtyxod5t43zs2njzhn20sje7n 0 817543 7631896 7587285 2026-11-07T11:29:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.7) 7631896 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Guyana_Detailed_Information_Map.png|mini|desno|300px|Sporno područje kojim trenutno upravlja [[Gvajana]], ali pravo polaže [[Surinam]]]] '''Područje Tigri''' ({{Niz.|Tigri-gebied}}) ili Trokut Nieuwe Rivier, šumovito je područje u regiji [[East Berbice-Corentyne]] u [[Gvajana|Gvajani]] koje [[Surinam]] osporava od 19. stoljeća.<ref name="McNally 1993"/> U Surinamu se smatra sastavnim dijelom resorta [[Coeroeni]] koje se nalazi u [[Sipaliwini (okrug)|okrugu Sipaliwini]]. Područje obuhvaća područje između rijeke [[Nieuwe Rivier]] (koju je Surinam preimenovao u ''Gornji Corentyne'') i rijeke [[Courantyne]] koja vodi do rijeke [[Kutari]] na granici s [[Brazil|Brazilom]]. Rijeka Courantyne bila je prihvaćena kao prirodna granica između ove dvije zemlje sve do 1871. godine kada je Charles Barrington Brown otkrio rijeku Nieuwe Rivier. Spor se temelji na tumačenju prirodne granice, odnosno na tome je li rijeka Kutari ili Nieuwe Rivier izvor rijeke Courantyne, unatoč tome što su obje njeni [[Pritok|pritoci]]. Godine 1969., tri godine nakon neovisnosti, [[Gvajanske obrambene snage]] ({{Eng.|Guyana Defence Force}}, GDF) preuzele su puni nadzor<ref name="globalsecurity.org"/> nad spornom regijom dok je Surinam još uvijek bio [[Administrativna jedinica|sastavna država]] [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]. == Povijest == [[Datoteka:Kaart_van_Guiana_-_Engelsch,_Nederlandsch_en_Fransch_(1888).jpg|mini|lijevo|300px|Karta [[Gvajane|Gvajana]] iz 1888., prema surinamskom geodetu Willemu Lodewijku Lothu.]] [[Anglo-nizozemski ugovor iz 1814. godine|Anglo-nizozemski ugovor]] iz 1814. godine postavio je rijeku Courantyne kao granicu između Britanske Gvajane i Surinama. Ugovor su potpisale i ratificirale obje strane.<ref name="gids"/> [[Robert Hermann Schomburgk|Robert Schomburgk]] izmjerio je granice [[Britanska Gvajana|Britanske Gvajane]] 1840. godine. Uzimajući rijeku Courantyne kao granicu, otplovio je do rijeke Kutari, koju je smatrao njezinim izvorom, kako bi odredio granicu. Međutim, 1871. godine [[Charles Barrington Brown]] otkrio je [[Nieuwe Rivier]] ili Gornji Corentyne, koju je smatrao izvorom rijeke Courantyne. Tako je nastao spor oko područja Tigri.<ref name="gids" /> Južna granica područja Tigri je prema [[brazil]]skoj državi [[Pará]], a kako bi uspostavio tu granicu, Brazil je tražio suradnju s [[Britansko Carstvo|Velikom Britanijom]] jer su smatrali da je područje pod kontrolom [[Britanska Gvajana|Britanske Gvajane]], a ne Nizozemske. Kasnije je Sporazum o tromeđi pomogao u uspostavljanju tromeđe između onoga što su danas Brazil, Surinam i Gvajana. [[Datoteka:Encyclopaedie_van_Nederlandsch_West-Indië-Surinam_north-Benj004ency01ill_stitched.jpg|mini|desno|300px|Surinam (oko 1914.) u Enciklopediji nizozemskih Zapadnih Indija, autora surinamskog kartografa [[Herman Benjamins|Hermana Benjaminsa]] i nizozemskog etnografa [[Johannes François Snelleman|Johannesa Snellemana]].]] Sud koji se bavio [[Venezuelska kriza (1895.)|venezuelskom krizom iz 1895. godine]] također je dodijelio ovo područje [[Britanska Gvajana|Britanskoj Gvajani]]. Nizozemska je, međutim, uložila diplomatski prosvjed, tvrdeći da se Nieuwe Rivier, a ne Kutari, treba smatrati izvorišnim tokom Corentynea, a time i granicom. Britanska vlada odgovorila je da je pitanje već riješeno prihvaćanjem Kutarija kao granice. Godine 1936. Mješovita komisija koju su osnovale britanska i nizozemska vlada složila se dodijeliti Surinamu punu širinu rijeke Corentyne, prema sporazumu iz 1799. godine. Granica teritorijalnog mora smatrana je produžetkom 10° od točke br. 61, 5,6 km od obale. Trokut Nieuwe Riviere, međutim, u potpunosti je dodijeljen Gvajani. Ugovor kojim je ovaj sporazum stupio na snagu nikada nije ratificiran zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name=":0"/> Nizozemski predstavnik [[Conrad Carel Käyser]] potpisao je sporazum s britanskim i brazilskim predstavnicima, postavljajući tromeđu blizu izvora rijeke Kutari.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Stroomgebied_van_de_Coeroeni_en_Litani_(1920).jpg|mini|lijevo|300px|Surinam ima teritorijalne sporove s [[Francuska Gijana|Francuskom Gijanom]] i [[Gvajana|Gvajanom]], zemljovid iz [[1920.]]]] Želeći riješiti granično pitanje prije nego što [[Britanska Gvajana]] stekne neovisnost, britanska vlada ponovno je pokrenula pregovore 1961. Britanski stav tvrdio je "nizozemski suverenitet nad rijekom Corentyne, linijom od 10° koja dijeli teritorijalno more i britansku kontrolu nad Trokutom Nieuwe Rivier."<ref name=":0" /> Nizozemska je odgovorila formalnim zahtjevom za Trokut Nove rijeke, ali s dodatnom granicom [[talveg]]a u rijeci Corentyne (potonji stav nikada nije ponovila nijedna surinamska vlada). Nisu postignuti nikakvi sporazumi i Gvajana je postala neovisna s neriješenim granicama.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Map of Suriname Showing the Tigri Area (Claimed by Guyana).png|mini|desno|300px|Zemljovid iz surinamske perspektive]] U današnjem selu Kuruni u blizini [[Zračna luka Coeroenie|zračne luke Coeroenie]], postavljene su montažne kuće za radnike na planiranoj pregradi.<ref name="tris" /> Radovi su također započeli na kampu u blizini rijeke [[Oronoque (rijeka)|Oronoque]] . Dana 12. prosinca 1967., četiri naoružana pripadnika gvajanske policije iskrcala su se u Oronoqueu i naredila radnicima da napuste područje.<ref name="Stabroek News"/><ref name="tris"/> Surinamska vojska je u početku uspostavila četiri vojna položaja, međutim (uglavnom iz financijskih razloga) ostao je samo [[Kamp Tigri]] (također poznat kao Kamp Jaguar).<ref name="star"/> Dana 19. kolovoza 1969. došlo je do graničnih sukoba između gvajanskih snaga i surinamskih milicija u Kampu Tigri, koji je Gvajana potom osvojila. Dana 18. ožujka 1970., [[Eric Eustace Williams|Eric Williams]], premijer [[Trinidad i Tobago|Trinidada i Tobaga,]] ponudio je posredovanje u sukobu.<ref name="gids" /> U studenom 1970. surinamska i gvajanska vlada složile su se u Trinidadu i Tobagu da povuku svoje vojne snage iz Trokuta.<ref name="gids" /> Gvajana se nije pridržavala ovog sporazuma i nastavlja okupirati područje.<ref name="atlantablackstar.com"/><ref name="waterkant.net"/><ref name="B-cham Chandralall"/> Prije neovisnosti Surinama 1975. godine, predsjednik [[Henck Arron]] zatražio je od nizozemskog premijera [[Joop den Uyl|Joopa den Uyla]] preciznu definiciju granica. Odgovor je uključivao područje Tigri.<ref name="Suriname.nu"/> == Sela == [[Domorodački narodi|Autohtona]] sela [[Kasuela]] i [[Sakuru]] [[Tiriyó|plemena Tiriyó]] nalaze se unutar područja Tigri. Kasuela je najstarije selo Zapadne Trio grupe i nalazi se na otoku usred rijeke Nieuwe Rivier. Selo je poznato i kao Casuela i otok Cashew.<ref name="leiden"/> Kamp Tigri, poznat u Gvajani kao Kamp Jaguar, nalazi se sjeverno od sela.<ref name="star" /> Selo Sakuru osnovala je 2008. godine skupina ljudi iz [[Kwamalasamutu]]a.<ref name="leiden" /> Nalazi se na {{Coord|2|4|21|N|56|53|21|W|name=Sakuru|display=inline}}. == Povezani članci == * [[Guayana Esequiba]], još jedan teritorijalni spor koji uključuje Gvajanu == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="McNally 1993">{{Citiranje knjige |last=McNally|first=Rand |title=The New International Atlas |year=1993 }}</ref> <ref name="globalsecurity.org">{{Citiranje weba |title=New River Triangle Dispute |url=https://www.globalsecurity.org/military/world/war/new-river.htm |access-date=2022-03-05 |website=www.globalsecurity.org }}</ref> <ref name="gids">{{Citiranje weba |url=https://www.dbnl.org/tekst/_gid001197001_01/_gid001197001_01_0099.php |title=De Gids. Jaargang 133 |website=Digital Library for Dutch Literature |date=1970 |access-date=2020-06-16 |language=nl }}</ref> <ref name=":0">{{Citiranje weba |last=Donovan |first=Thomas W. |date=2012-08-13 |title=SURINAME-GUYANA MARITIME AND TERRITORIAL DISPUTES: A LEGAL AND HISTORICAL ANALYSIS |url=http://www.law.fsu.edu/journals/transnational/vol13_1/donovan.pdf |url-status=dead |access-date=2021-02-27 |pages=56–60 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120813014640/http://www.law.fsu.edu/journals/transnational/vol13_1/donovan.pdf |archive-date=2012-08-13 }}</ref> <ref name="Stabroek News">{{Citiranje novina |url=https://www.stabroeknews.com/2009/02/15/features/the-defence-of-the-new-river-1967-1969/ |title=The defence of the New River, 1967-1969 |website=Stabroek News |access-date=4 February 2020}}</ref> <ref name="tris">{{Citiranje weba |url=https://www.trisonline.nl/de-tris-in-suriname/de-kampementen-van-de-tris/airstrip-coeroeni/ |title=Airstrip Coeroeni |website=TRIS Online |access-date=15 June 2020 |language=nl |archive-date=6 January 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220106095728/https://www.trisonline.nl/de-tris-in-suriname/de-kampementen-van-de-tris/airstrip-coeroeni/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="atlantablackstar.com">{{Citiranje weba |last=Tracy |date=2014-05-12 |title=Suriname, Guyana in Dispute Over Mineral-Rich Land |url=https://atlantablackstar.com/2014/05/12/suriname-guyana-dispute-mineral-rich-lands/ |access-date=2021-02-27 |website=Atlanta Black Star |language=en-US }}</ref> <ref name="waterkant.net">{{Citiranje weba |last=Paramaribo |date=2011-06-08 |title=Bouterse: Tigri-gebied is en blijft van Suriname |url=https://www.waterkant.net/suriname/2011/06/08/bouterse-tigri-gebied-is-en-blijft-van-suriname/ |access-date=2021-02-27 |website=Waterkant |language=nl}}</ref> <ref name="B-cham Chandralall">{{Citiranje weba |last1=Bchamch|first1=Auteur|last2=ralall |date=2017-07-30|title=IS TIGRI WEL VAN SURINAME? |url=https://bchamchandralall.wordpress.com/2017/07/30/is-tigri-wel-van-suriname/ |access-date=2021-02-27 |website=B-cham Chandralall |language=nl }}</ref> <ref name="Suriname.nu">{{Citiranje novina |url=https://www.suriname.nu/101alg/landkaart01.html |title=Landkaart van Suriname |website=Suriname.nu |access-date=2020-06-15 |language=nl}}</ref> <ref name="leiden">{{Citiranje weba |url=https://openaccess.leidenuniv.nl/bitstream/handle/1887/19857/05.pdf;sequence=10 |title=Amotopoan trails : a recent archaeology of Trio movements - Page 5 |website=University of Leiden |access-date=2020-06-15 }}</ref> <ref name="star">{{citiranje weba |url=https://www.starnieuws.com/index.php/welcome/index/nieuwsitem/54155 |title=Een halve eeuw Tigri |website=Star Nieuws |access-date=2020-06-15 |date=2019-08-19 |language=nl }}</ref> }} [[Kategorija:Sporni teritoriji]] [[Kategorija:Gvajansko-surinamska granica]] f7hy6trrbv975p671fyxova0obop8ji 0 818424 7631504 7598738 2026-11-06T12:11:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631504 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = MŠK Zmaj Banja Luka | slika = | puno ime = Muslimanski športski klub Zmaj Banja Luka | nadimak = | godina osnivanja = [[1924.]] | godina gašenja = | igralište = | kapacitet stadiona = | navijači = | navijači_ref = | predsjednik = | trener = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''Muslimanski športski klub Zmaj Banja Luka''' bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]ni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. == Povijest == Osnovan je 1924.<ref>[https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1973&broj=00015&page=SS1432 Spomen-spis Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919 — 1929.], Povijest sporta, rujan 1973., br. 15., str. 1432.</ref><ref name="šl">[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=850354 Športski list], 23. studenog 1929., god. II., br. 84., str. 5.</ref> Protiv Zmaja je 1. travnja 1928. svoju prvu natjecateljsku utakmicu u povijesti odigrao [[FK Borac Banja Luka|banjalučki Borac]] koji je pobijedio Zmaj 4:0 u [[Prvenstvo Banjalučke župe u nogometu 1927./28.|prvenstvu Banjalučke župe 1927./28.]]<ref name="Zec118">Danilo Zec, [https://sineza.ff.unibl.org/sineza/article/view/148/139 Banjalučki Borac (Inicijativa, osnivanje, ime, punopravno članstvo)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260501110426/https://sineza.ff.unibl.org/sineza/article/view/148/139 |date=1. svibnja 2026. }}, SINEZA: Časopis za humanističke i društvene nauke, 7(1) 2026., str. 118.</ref> Zmaj je 1928. promijenio ime u '''Progres'''.<ref name="Zec116">Danilo Zec, [https://sineza.ff.unibl.org/sineza/article/view/148/139 Banjalučki Borac (Inicijativa, osnivanje, ime, punopravno članstvo)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260501110426/https://sineza.ff.unibl.org/sineza/article/view/148/139 |date=1. svibnja 2026. }}, SINEZA: Časopis za humanističke i društvene nauke, 7(1) 2026., str. 116.</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=842931 Jutarnji list], 20. rujna 1928., god. XVII., br. 5972., str. 10.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{ZNP 1929.}} {{GLAVNIRASPORED:Zmaj Banja Luka, MŠK}} [[Kategorija:Bivši bosanskohercegovački nogometni klubovi]] [[Kategorija:Šport u Banjoj Luci]] 9q1yvbk68v34oq4lnsco5ectpdge6tf 2 818520 7631608 7631178 2026-11-06T17:44:59Z Karmenportada 370585 7631608 wikitext text/x-wiki <gallery> Romeo i julija.jpg|Neven Belamarić u ulozi Grofa Capuletija (Romeo i Julija) </gallery> Neven Belamarić (Šibenik, 03.lipnja 1949. - Zagreb, 07.srpnja 2006.) bio je hrvatski operni pjevač, bas-bariton == Rani život == Neven Belamarić je rođen u Šibeniku 03.06.1949.godine, kao srednji od 3 brata, od roditelja Frane i Senke. Otac Frane je po zanimanju bio stolar, no lokalno je bio poznat kao pjevač u Šibenskom Kolu te raznim klapama. Majka Senka je bila profesorica Hrvatskog jezika te nastavnik Likovne kulture. Uz to je također pjevala u Šibenskom Kolu. Stariji brat Stipe je inžinjer elektrotehnike, dok je mlađi brat završio Glazbenu akademiju te je vodio karijeru opernog pjevača. BLABLABLA == Životopis == === Školovanje === Neven Belamarić (Šibenik, 1949.-Zagreb, 2006.) školovao se u Hrvatskoj i Austriji. Nakon završetka srednješkolskog obrazovanja dolazi u Zagreb 1968.godine gdje studira solopjevanje na Muzičkoj akademiji te, paralelno, Teorijsku fiziku na PMFu Zagreb. 1973.diplomira Solopjevanje na Muzičkoj akademiji (klasa prof.Zlatko Šir) 1974. diplomira Teorijsku fiziku na PMF-u Zagrebu. 1976.laureat je "Natjecanje mladih glazbenih umjetnika" u Zagrebu. 1978. upisuje i studira tijekom 3 godine "Lied und Oratorium" te "Oper" na "Hochschule für Musik und darstellende Kunst" u Beču (klasa dr Erik Werba te Alexander Kolo uz stipendiju Austrijske vlade). 1979.postaje član Opernog studija pri Bečkoj državnoj operi pod mentorom Otto Wienerom (Staatsoper). 1981. Diplomira oba smjera studija sa izvanrednim ocjenama<ref>Ivo Livaković, "Poznati Šibenčani" (Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik, 2003.)</ref> === Uloge === 0d 1981. ulazi u angažman u SNG Ljubljana, stalni je gost u HNK Zyagreb, na festivalima Splitsko ljeto, Dubrovačke ljetne igre, Varaždinske barokne večeri, BEMUS. 1991.postaje stalni član HNK Zagreb. 1994.odlazi u Landestheater Coburg, 1996. solist je u Staatstheater Cottbus a1998. na poziv svjetski poznatog režisera Harry Kupfera ppotpisuje angažman i u Komische oper u Berlinu u kojoj ostaje sve do svoje smrti. [[Datoteka:Nasmijan Neven.jpg|mini]] <code><ref 1 <nowiki><code>NAGRADE ZA UMJETNIČKO DJELOVANJE</nowiki> <code>1988. „Zlatna plaketa“ /Operni festival u Ljubljani/ (uloga Wotana u operi Walküre) <code>1993. nagrada „Milka Trnina“ /HDGU/ (za ulogu Kocelina u operi Porin) <code>1996. nagrada „Judita“ /Festival „Splitsko ljeto“/ (za uloge Stanca u operi Stanac te Jochanaana u operi „Salome“) <code>2003. nagrada „Vladimir Ruzdjak“/HNK Zagreb/ (za ulogu Fiesca u operi „Simone Boccanegra“) <code>2005. nagrada „Tito Strozzi“ /HNK Zagreb/ (za ulogu kralja Markea u operi „Tristan i Izolda“) <code>2006. nagrada „Vladimir Nazor“ /Republika Hrvatska) (ulogu kralja Markea u „Tristan i Izolda“ ) Dvije Nagrade Hrvatskog glumišta i to: 1999. (uloga Modrobradog iz opere Modrobradi) 2003. (uloge Fiesca „Simone Boccanegra“ i Borisa „Boris Godunov“) 2008. (posmrtna) nagrada za zivotno djelo Grada Šibenika Izvor Opera.hr, Teatar.hr, AI SNIMLJENE MATERIJALI, LP i CD Hrvatske i ruske solopjesme (klavirska pratnja Vladimir KRPAN), opere Franza Schreckera “Irrelohe” i “Christophorus” pod vodstvom Peter GÜLKE-a odnosno Ingo METZMACHER-a. Kazeta „Lieder“-Samospevi Hugo Wolf (klavir Andrej Jarc) LP „Operne arije (orkestar RTS dirigent Anton Nanut) LP „Schubert, Svete i Loewe“ (klavir Milivoj Šurbek) CD „Posljednje pjesme majstora“ ( klavir dr Erik Werba) CD „Popijevke i balade“ ( klavir prof. Gerhard Zeller) CD „Zajc, Gotovac, Tchaikowski, Mussorgski“ (klavir prof. Vladimir Krpan) Izvor Discogs.hr, Spotify REPERTOAR KONCERATA J.S.BACH: Weihnachtsoratorium Matthäuspassion Johannespassion Magnificat G.F.HÄNDEL: Der Messias Ode zum Geburtstag der Königin Ann Salomon Alexanderfest Jephta Saul W.A.MOZART: Requiem C-Moll Messe, C-Dur Messe F.SCHUBERT: Lazarus+Denissov Ergänzung G-Dur Messe J.HAYDN: Die Jahreszeiten Die Schöpfung L.van BEETHOVEN: IX Symphonie Die Ruinen von Athen Missa Solemnis H.BERLIOZ: Damnation de Faust Messe Solennelle A.BRUCKNER : F-Moll Messe Te Deum G.ROSSINI : Petite messe solennelle Stabat mater G.VERDI : Requiem F.MARTIN : In terra pax C.FRANK: Die Sieben Worte Jesu am Kreuz D.SCHOSTAKOWITSCH: XIV Symphonie Suite für Bass(Michelangelo) G.MAHLER: VIII Symphonie A.DVORAK: Stabat mater Solistički koncerti različihih kompozitora lvhnq6qviwav346wrfbn29idx26sijz 0 818598 7631798 7607278 2026-11-07T03:38:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 5 #IABot (v2.0.9.7) 7631798 wikitext text/x-wiki {{infookvir otočje | ime = Otoci princa Edwarda | izvorno ime = {{eng.|Prince Edward Islands}} | drugo ime = | vrsta = [[vulkanski otok|vulkanski otoci]] | etimologija = [[Princ Edward, vojvoda od Kenta i Strathearna]] | slika = Prince Edward Islands, EO-1 ALI satellite image, 5 May 2009.jpg | slika_opis = Satelitska snimka otočja | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = PrEdwIsl Map.png | zemljovid_opis = Zemljovid otočja | koordinate = | lokacija = | dz = JAR | ocean = [[Indijski ocean]] | površina = 343 | površina_ref = | broj otoka = 2 | otoci = [[Marion (otok)|Marion]] i [[Otok princa Edwarda (Južna Afrika)|Otok princa Edwarda]] | najviši vrh = [[Mascarin Peak]], 1230 | stanovništvo = nenaseljeni | zemljovid_lok = Orthographic projection centered on the Prince Edward Island (Vela Incident).png | zemljovid_lok_opis = [[Ortografska projekcija]] sa središtem na otocima Princa Edwarda | pushpin_map = Indijski ocean | mark = Red circle.svg | marksize = 7 | pushpin_label = {{nowrap|Otoci princa Edwarda}} | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Otoci princa Edwarda''' ({{eng.|Prince Edward Islands}}) dva su mala nenaseljena otoka vulkanska u subantarktičkom<ref name="Smith Steenkamp 1990"/><ref name="Greve Mathakutha Steyn Chown 2017"/><ref name="Crawford Cooper 2003"/> [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] kojima upravlja [[Južna Afrika]]. Nazvani su '''Otok Marion''' (nazvan po [[Marc-Joseph Marion du Fresne|Marc-Josephu Marionu du Fresneu]], 1724. – 1772.) i '''Otok princa Edwarda''' (nazvan po [[Princ Edward, vojvoda od Kenta i Strathearna|princu Edwardu, vojvodi od Kenta i Strathearna]], 1767. – 1820.). Otoci u skupini proglašeni su posebnim prirodnim rezervatima prema Južnoafričkom upravljanju okolišem: Zakon o zaštićenim područjima, br. 57 iz 2003., pa su aktivnosti na otocima stoga ograničene na istraživanje i upravljanje očuvanjem.<ref name="Cooper 2006"/><ref name="UN 1993"/> Otoci su došli pod dodatnu zaštitu kada je područje proglašeno zaštićenim morskim područjem 2013.<ref name="DAE RSA"/><ref name="wwf"/> Jedini ljudi koji žive na otocima su djelatnici [[Meteorologija|meteorološke]] i [[Biologija|biološke]] istraživačke postaje koju vodi [[Južnoafrički nacionalni antarktički program]] na otoku Marion. == Povijest == [[Datoteka:Edward,_Duke_of_Kent_and_Strathearn_by_Sir_William_Beechey.jpg|lijevo|mini|200px|[[Princ Edward, vojvoda od Kenta i Strathearna|Princ Edward]], po kojem su otoci dobili ime]] Otoke je 4. ožujka 1663. otkrio Barent Barentszoon Lam s broda [[Nizozemska Istočnoindijska kompanija|nizozemske istočnoindijske kompanije]] ''Maerseveen'' i nazvani su ''Dina'' (Princ Edward) i ''Maerseveen'' (Marion),<ref name=":2"/> ali je pogrešno zabilježeno da su otoci na 41° južno, a ni kasnije ih nizozemski mornari nisu ponovno pronašli.<ref name="btinternet.com"/><ref name="ports.co.za"/> U siječnju 1772. francuska fregata ''Le Mascarin'', s kapetanom [[Marc-Joseph Marion du Fresne|Marc-Josephom Marionom du Fresneom]], posjetila je otoke i provela pet dana pokušavajući se iskrcati, misleći da su pronašli [[Antarktika|Antarktik]] (tada još nije bilo dokazano da postoji).<ref name="Keller 1901"/> Marion je otoke nazvao ''Terre de l'Espérance'' (Marion) i ''Ile de la Caverne'' (Princ Edward).<ref name="btinternet.com" /> Nakon što se nije uspio iskrcati, ''Le Mascarin'' je nastavio prema istoku, otkrivajući otočje [[Otočje Crozet|Crozet]] i iskrcavajući se na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], gdje su Mariona du Fresnu i dio njegove posade ubili i [[Kanibalizam|pojeli]] domoroci [[Maori]]. Julien Crozet, navigator i drugi zapovjednik broda ''Le Mascarin'', preživio je katastrofu i slučajno sreo [[James Cook|Jamesa Cooka]] u [[Kaapstad|Cape Townu]] 1776., na početku Cookovog [[Treće putovanje Jamesa Cooka|trećeg putovanja]].<ref name="cook"/> Crozet je podijelio karte svoje tragične ekspedicije, i dok je Cook isplovljavao iz Cape Towna, prošao je pored otoka 13. prosinca, ali se nije mogao pokušati iskrcati zbog lošeg vremena.<ref name="Keller 1901"/> Cook je otoke nazvao po [[Princ Edward, vojvoda od Kenta i Strathearna|princu Edwardu]], četvrtom sinu kralja [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đure III.]]; i premda mu se često pripisuje i imenovanje većeg otoka Marion, po kapetanu Marionu, to su ime prihvatili lovci na tuljane i kitolovce koji su kasnije lovili to područje, kako bi razlikovali dva otoka.<ref name="Mills 2003"/> Prvo zabilježeno iskrcavanje na otoke izvela je 1799. godine skupina francuskih lovaca na [[Perajari|tuljane]] s broda ''Sally.''<ref name="Mills 2003"/> Sljedeći koji su se iskrcali, krajem 1803., bila je skupina lovaca na tuljane predvođenih američkim kapetanom Henryjem Fanningom s broda ''Catharin. Oni su'' pronašli znakove ranije prisutnosti ljudi.<ref name="sanap.ac.za">{{Citiranje weba |url=http://www.sanap.ac.za/sanap_marion/marion_history.html |title=Marion Island – History |publisher=Sanap.ac.za |access-date=2012-10-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170724154513/http://www.sanap.ac.za/sanap_marion/marion_history.html |archive-date=24 July 2017 |url-status=dead }}</ref> Otoke su često posjećivali lovci na tuljane sve do 1810. godine, kada je lokalna populacija tuljana bila gotovo iskorijenjena.<ref name="Mills 2003"/> Prvu znanstvenu ekspediciju na otoke predvodio je [[James Clark Ross]], koji ih je posjetio 1840. tijekom svog [[Rossova ekspedicija|istraživanja]] Antarktika, ali se nije uspio iskrcati.<ref name="Mills 2003"/> Ross je plovio uz otoke 21. travnja 1840. godine. Promatrao je ogroman broj pingvina ("skupine od mnogo tisuća svaka") i druge vrste morskih ptica. Također je vidio tuljane krznaše za koje je pretpostavljao da pripadaju vrsti ''[[Arctocephalus falklandicus]].''{{Sfnp|Ross|1847}} Otoci su konačno ispitani tijekom [[Ekspedicija Challenger|ekspedicije ''Challenger'']], koju je vodio kapetan [[George Nares]], 1873.<ref>{{Citiranje knjige |first=John |last=Cooper |year=2008 |chapter=Human history |editor-first1=Steven L. |editor-last1=Chown |editor-first2=Pierre William |editor-last2=Froneman |title=The Prince Edward Islands: Land-sea Interactions in a Changing Ecosystem |location=Stellenbosch, South Africa |publisher=Sun Press |pages=331–350, page 336 |isbn=978-1-920109-85-1 }}</ref> Era lova na tuljane trajala je od 1799. do 1913. godine. U tom razdoblju bilježe se posjeti 103 plovila, od kojih je sedam doživjelo brodolom.<ref>R.K. Headland, ''Historical Antarctic sealing industry'', Scott Polar Research Institute (Cambridge University), 2018, p.167 {{ISBN|978-0-901021-26-7}}</ref> Ostaci lova na tuljane uključuju željezne posude, ruševine koliba i natpise. Tijekom 1920-ih, otoke su povremeno posjećivali moderniji brodovi za lov na tuljane, koji su dolazili iz [[Kaapstad|Cape Towna]], [[Južna Afrika]]. Na otocima su se dogodili mnogi brodolomi. U lipnju 1849. brig ''Richard Dart'', s trupom kraljevskih inženjera pod poručnikom Jamesom Liddellom, doživio je brodolom na Otoku princa Edwarda; samo 10 od 63 ljudi na brodu je preživjelo, a spasili su ih lovci na morske slonove iz Cape Towna.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.pbenyon.plus.com/Gazette/Accidents/Richard_Dart_Wreck.html |title=Wreck of the troopship Richard Dart |access-date=26 March 2014 |archive-date=24 October 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131024034437/http://www.pbenyon.plus.com/Gazette/Accidents/Richard_Dart_Wreck.html |url-status=dead }}</ref> Godine 1908. norveški brod ''Solglimt'' doživio je brodolom na otoku Marion, a preživjeli su osnovali kratkotrajno selo na sjevernoj obali prije nego što su spašeni.<ref name="sanap.ac.za" /><ref>{{Citiranje novina |title=Four Weeks' Vigil of South Sea Crusoes |url=https://www.newspapers.com/clip/40451999/solglimt_1908/ |newspaper=The Victoria Daily Times |date=28 January 1909 |page=8 |via=Newspapers.com |access-date=12 December 2019 |archive-date=12 December 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191212051426/https://www.newspapers.com/clip/40451999/solglimt_1908/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://blogs.sun.ac.za/antarcticlegacy/2016/08/24/alsa-to-talk-on-marion-islands-forgotten-history-at-a-scar-conference-in-kuala-lumpur-malaysia-this-week/ |title=ALSA to talk on Marion Island's forgotten history at a SCAR conference |access-date=2016-09-21 |date=2016-08-24 |archive-date=23 September 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160923111302/http://blogs.sun.ac.za/antarcticlegacy/2016/08/24/alsa-to-talk-on-marion-islands-forgotten-history-at-a-scar-conference-in-kuala-lumpur-malaysia-this-week/ |url-status=live }}</ref> Olupina broda ''Solglimt'' najpoznatija je olupina na otocima i dostupna je roniocima.<ref name="sanap.ac.za" /> [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva|Britanska vlada]] nikada nije službeno preuzela vlasništvo nad otocima; međutim, upravljala je gospodarskim aktivnostima na otocima početkom 20. stoljeća.<ref name="Smith2004">{{Citiranje časopisa |author1=Valdon Smith |title=How South Africa Got Its Islands |journal=Quest |volume=1 |issue=2 |pages=28–29 |year=2004 |url=https://journals.co.za/doi/pdf/10.10520/AJA1729830X_36}}</ref> Godine 1908. britanska vlada odobrila je zakup guana na otoku Marion.<ref name="btinternet.com"/> Nakon Drugog svjetskog rata, tehnološki napredak učinio je otoke strateški važnijima, a budući da nije bilo daljnjih gospodarskih aktivnosti, Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je zabrinuto da bi druge zemlje mogle polagati pravo na otoke.<ref name="Smith2004"/> Krajem 1947. i početkom 1948. godine, Južnoafrička Republika je, uz britanski pristanak, [[Zakon o Otocima Princa Edwarda|anektirala otoke]] i postavila [[Meteorologija|meteorološku]] postaju u uvali Transvaal na sjeveroistočnoj obali otoka Marion.<ref name="btinternet.com"/> Dana 22. rujna 1979. američki nadzorni satelit poznat kao Vela 6911 zabilježio je neidentificirani dvostruki bljesak svjetlosti, poznat kao [[incident Vela]], u vodama ispred otoka. Postojale su i nastavljaju biti značajne polemike oko toga je li ovaj događaj možda bio neprijavljeni nuklearni test koji su izveli [[Izraelsko-južnoafrički odnosi|Južnoafrička Republika i Izrael]] ili neki drugi događaj.<ref name="The Bomb">{{Citiranje knjige |title=The Bomb – South Africa's Nuclear Weapons Programme |first1=Nic |last1=Von Wielligh |first2=Lydia |last2=Von Wielligh-Steyn |publisher=Litera |location=Pretoria, ZA |year=2015 |isbn=978-1-920188-48-1 |oclc=930598649 }}</ref> Uzrok bljeska i dalje je službeno nepoznat, a neke informacije o događaju ostaju [[Klasificirani podatci|tajne]].<ref name="NSArchive">{{cite report |url=http://nsarchive.gwu.edu/nukevault/ebb570-The-22-September-1979-Vela-Satellite-Incident/ |title=Vela Incident: South Atlantic Mystery Flash in September 1979 Raised Questions about Nuclear Test |journal=National Security Archive Electronic Briefing Book No. 570 |date=8 December 2016 |editor1-first=William |editor1-last=Burr |editor2-first=Avner |editor2-last=Cohen |access-date=27 September 2020 |archive-date=12 August 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170812162008/http://nsarchive.gwu.edu/nukevault/ebb570-The-22-September-1979-Vela-Satellite-Incident/ |url-status=live}}</ref> Danas većina neovisnih istraživača vjeruje da je bljesak iz 1979. prouzročila nuklearna eksplozija.<ref name="NSArchive"/><ref name="jewishbusinessnews.com">{{Citiranje weba |url=http://jewishbusinessnews.com/2016/12/09/declassified-documents-indicate-israel-and-south-africa-conducted-nuclear-test-in-1979/ |title=Declassified documents indicate Israel and South Africa conducted nuclear test in 1979 |date=9 December 2016 |access-date=27 September 2020 |archive-date=8 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201108091130/https://jewishbusinessnews.com/2016/12/09/declassified-documents-indicate-israel-and-south-africa-conducted-nuclear-test-in-1979/ |url-status=live}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje novina |url=https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=12106195 |title=Researchers: Radioactive Australian sheep bolster nuclear weapon test claim against Israel |last=Johnston |first=Martin |date=2018-08-13 |work=The New Zealand Herald |access-date=2018-08-13 |issn=1170-0777 |archive-date=13 August 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180813145152/https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=12106195 |url-status=dead }}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa |last1=De Geer |first1=Lars-Erik |last2=Wright |first2=Christopher M. |date=2018 |title=The 22 September 1979 Vela Incident: Radionuclide and Hydroacoustic Evidence for a Nuclear Explosion |url=http://scienceandglobalsecurity.org/archive/sgs26degeer.pdf |journal=Science & Global Security |volume=26 |issue=1 |pages=20–54 |doi=10.1080/08929882.2018.1451050 |issn=0892-9882 |bibcode=2018S&GS...26...20D |s2cid=126082091 |access-date=27 September 2020 |archive-date=24 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200324093453/http://scienceandglobalsecurity.org/archive/sgs26degeer.pdf |url-status=live }}</ref> Južnoafrička vlada je 2003. godine Otočje princa Edwarda proglasila posebnim prirodnim rezervatom, a 2013. proglasila je {{Km2|180000}} oceanskih voda oko otoka zaštićenim morskim morskim područjem, stvarajući tako jedno od najvećih svjetskih područja [[Zaštita okoliša|zaštite okoliša]].<ref name="wwf" /> === Istraživačka stanica Marion === Dana 4. siječnja 1948. otok Marion i susjedni otok Princa Edwarda službeno su pripojeni [[Južnoafrička Unija|Južnoj Africi]]. Grupa od 14 mornara ostala je na otoku sve dok 16 dana kasnije tamo nisu ostavljene stalne okupacijske snage koje su ubrzo izgradile [[Meteorološka postaja|meteorološku postaju]].<ref>{{citiranje weba |title=No Pathway Here by John H Marsh Copyright Chapter 10 |url=http://rapidttp.co.za/pathway/chap10.html |access-date=2025-03-08 |website=rapidttp.co.za}}</ref> Istraživačka postaja na otoku Marion iz 1948. ubrzo je proširena i danas proučava regionalnu meteorologiju i biologiju otoka, posebno ptice ( [[Pingvini|pingvine]], [[Procellariiformes|burnice]], [[Albatrosi|albatrose]], [[Larinae|galebove]] ) i [[Perajari|tuljane]].<ref>{{citiranje weba |url=http://www.marionseals.com |title=Marion Island Marine Mammal Programme |publisher=Marionseals.com |access-date=2021-02-15 |archive-date=3 July 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200703093238/https://www.marionseals.com/ |url-status=live}}</ref><ref>{{citiranje weba |date=2006-08-07 |title=SANAP - Marion Island |url=http://marion.sanap.org.za/index2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20060807041551/http://marion.sanap.org.za/index2.html |url-status=dead |archive-date=2006-08-07 |access-date=2025-03-07 }}</ref> Nova istraživačka baza izgrađena je od 2001. do 2011. kako bi zamijenila starije zgrade na lokaciji.<ref name="Yeld-1">{{Citiranje novina |author=Yeld, John |title=New Marion Island base opens |date=18 March 2011 |newspaper=The Cape Argus (Independent Newspapers) |url=http://www.iol.co.za/capeargus/new-marion-island-base-opens-1043782 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160425215252/http://www.iol.co.za/capeargus/new-marion-island-base-opens-1043782 |archive-date=25 April 2016 |url-status=live}}</ref> Do stanice se može doći brodom ili helikopterom.<ref>{{Citiranje weba |title=New Base Puts Sa on Top of the Weather |date=21 March 2011 |publisher=South African Garden Route |url=http://www.gardenroute.com/new-base-puts-sa-on-top-of-weather_article_op_view_id_6114 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151125032642/http://www.gardenroute.com/new-base-puts-sa-on-top-of-weather_article_op_view_id_6114 |archive-date=25 November 2015 |url-status=dead }}</ref> Heliodrom i skladišni hangar nalaze se iza glavne strukture baze.<ref name="Yeld-1" /><ref>{{Citiranje weba |url=https://maps.google.com/?ie=UTF8&ll=-46.876024,37.858769&spn=0.003348,0.006518&t=h&z=18 |title=Google Maps |publisher=Google Maps |date=1 January 1970 |access-date=2012-10-09 |archive-date=4 October 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004133730/https://maps.google.com/?ie=UTF8&ll=-46.876024,37.858769&spn=0.003348,0.006518&t=h&z=18 |url-status=live }}</ref> U travnju 2017. znanstvenici sa [[Sveučilište McGill|Sveučilišta McGill]], u suradnji s [[Južnoafrički nacionalni antarktički program|Južnoafričkim nacionalnim antarktičkim programom]], pokrenuli su novi astrofizički eksperiment na otoku Marion pod nazivom Probing Radio Intensity at high-Z from Marion ([[Južnoafrički nacionalni antarktički program|PRIZM]]), tražeći znakove [[Vodikova linija|vodikove linije]] u ranom svemiru.<ref>{{Citiranje časopisa |journal=[[Journal of Astronomical Instrumentation]] |volume=8 |pages=1950004 |doi=10.1142/S2251171719500041 |bibcode=2019JAI.....850004P |arxiv=1806.09531 |last1=Philip |first1=L. |title=Probing Radio Intensity at high-Z from Marion: 2017 Instrument |last2=Abdurashidova |first2=Z. |last3=Chiang |first3=H. C.|display-authors=etal |year=2018 |issue=2 |s2cid=119106726 }}</ref> Godine 2018. McGillov tim pokrenuo je još jedan kozmološki eksperiment pod nazivom Niz dugih baznih antena za uzimanje radijskih promatranja iz Sub-Antarktika ({{Eng.|Array of Long Baseline Antennas for Taking Radio Observation from Sub-Antarctic}}, ALBATROS). Novi eksperiment ima za cilj stvoriti karte vrlo visoke rezolucije niskofrekventne radio emisije iz svemira i učiniti prve korake prema otkrivanju kozmološkog mračnog doba.<ref>{{Citiranje časopisa |doi=10.1142/S2251171720500191 |title=The Array of Long Baseline Antennas for Taking Radio Observations from the Sub-Antarctic |year=2020 |last1=Chiang |first1=H. C. |last2=Dyson |first2=T. |last3=Egan |first3=E. |last4=Eyono |first4=S. |last5=Ghazi |first5=N. |last6=Hickish |first6=J. |last7=Jáuregui-Garcia |first7=J. M. |last8=Manukha |first8=V. |last9=Ménard |first9=T. |last10=Moso |first10=T. |last11=Peterson |first11=J. |last12=Philip |first12=L. |last13=Sievers |first13=J. L. |last14=Tartakovsky |first14=S. |journal=Journal of Astronomical Instrumentation |volume=09 |issue=4 |pages=2050019–2050564 |arxiv=2008.12208 |bibcode=2020JAI.....950019C |s2cid=221340854 }}</ref> U travnju 2024., postaja Južnoafričkog nacionalnog antarktičkog programa na otoku Marion prikazana je u reklami za [[KFC South Africa]] u režiji Kima Geldenhuysa, pod nazivom "Beyond the Sea", koja je prikazivala dva Južnoafrikanca kako se pokušavaju vratiti na kopno radi pržene piletine.<ref>{{citiranje weba |title=Beyond the Sea |url=https://www.youtube.com/watch?v=67D3tZhyLo8 |publisher=[[KFC South Africa]] |access-date=2024-05-13 }}</ref><ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=vkxuDeGay4o |title=KFC - Beyond The Sea Advert! |date=2024-04-16 |last=upstream magazine |access-date=2025-12-09 |via=YouTube }}</ref> == Geografija i geologija == [[Datoteka:Prince_Edward_Island,_South_Africa,_EO-1_ALI_satellite_image,_5_May_2009.jpg|mini|desno|300px|Satelitska snimka Otoka princa Edwarda, 2009.]] [[Datoteka:Marion_Island,_South_Africa,_EO-1_ALI_satellite_image,_5_May_2009.jpg|mini|desno|300px|Satelitska snimka otoka Marion, 2009.]] Skupina otoka nalazi se oko 1770 km jugoistočno od [[Port Elizabeth]]a u južnoj Africi. S geografskom širinom od 46 stupnjeva, malo su bliži [[Polovi južne polutke|Južnom polu]] nego ekvatoru. Otok [[Marion (otok)|Marion]] ({{Coord|46|54|45|S|37|44|37|E|type:isle|name=Marion Island}}), veći od 2 otoka, dug je 25,03 km, a širok 16.65 km, s površinom od {{Km2|297}}<ref name="USGS">citiranje weba |url = https://rmgsc.cr.usgs.gov/gie/gie.shtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240929005324/https://rmgsc.cr.usgs.gov/gie/gie.shtml |date=29. rujna 2024. }} |title = Global Island Explorer |website = rmgsc.cr.usgs.gov |access-date = 14 Nov 2024 }}</ref> i obalom dugom oko 72 km, od čega su većina visoke litice. Najveći vrh otoka Marion je Mascarin ({{Eng.|Mascarin Peak}}, prije ''State President Swart Peak''), s visinom od 1242 m/nm.<ref name="gvp"/> Topografija otoka Marion obuhvaća brojne brežuljke i jezerca te močvarno nizinsko područje sa siromašnom vegetacijom.<ref name="marion">{{citiranje weba |title=Marion Island |url=http://www.sanap.ac.za/sanap_marion/sanap_marion.html |publisher=[[South African National Antarctic Programme]] |access-date=2016-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140624065940/http://www.sanap.ac.za/sanap_marion/sanap_marion.html |archive-date=24 June 2014 |url-status=dead }}</ref> Otok princa Edwarda ({{Coord|46|38|39|S|37|56|36|E|type:isle|name=Prince Edward Island}}) je znatno manji – površine svega oko {{Km2|46}},<ref name="USGS"/> dužine 10,23 km i širine 6,57 km – te se nalazi oko 12 nautičkih milja (22,2 km) sjeveroistočno od otoka Marion. Teren je uglavnom stjenovit, s visokim liticama (490 m) na jugozapadnoj strani.<ref name="marion"/> Vrh van Zinderen Bakker, sjeverozapadno od središta, doseže visinu od 672 m.<ref>{{citiranje weba |url=http://www.peakbagger.com/peak.aspx?pid=11343 |title=Peakbagger – Van Zinderen Bakker Peak, South Africa |access-date=20 March 2012 |archive-date=22 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222150051/http://www.peakbagger.com/peak.aspx?pid=11343 |url-status=live}}</ref> Postoji nekoliko pučinskih stijena duž sjeverne obale Otoka princa Edwarda, poput Ship Rocka 100 metara sjeverno od najsjevernije točke i Ross Rocks 500 m od obale. Boot Rock je oko 500 m od sjeverne obale otoka Marion. Oba otoka su [[Vulkan|vulkanskog]] porijekla.<ref name="marion"/> Otok Marion jedan je od vrhova velikog podvodnog [[Štitasti vulkan|štitastog vulkana]] koji se uzdiže oko 5000 m od morskog dna do vrha Mascarin Peak. Vulkan je aktivan, a erupcije su se dogodile između 1980. i 2004.<ref name="gvp">{{Citiranje weba |title=Marion Island |url=http://www.volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=234070 |publisher=[[Global Volcanism Program]] |access-date=2015-04-30 |archive-date=25 July 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150725003837/http://volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=234070 |url-status=live}}</ref> === Klima === [[Datoteka:Cloud_Patterns_Over_the_Prince_Edward_Islands.jpg|mini|lijevo|300px|Obrasci oblaka iznad Otoka Princa Edwarda]] Unatoč tome što se nalaze unutar [[Umjereni pojas|južnog umjerenog pojasa]] na 46 stupnjeva geografske širine, otoci imaju [[Klima tundre|klimu tundre]]. Oni leže izravno na putanji [[Depresija (meteorologija)|depresija]] koje se kreću prema istoku tijekom cijele godine i to im daje neobično hladnu i vjetrovitu klimu. Snažni regionalni vjetrovi, poznati kao [[burni četrdeseti]], pušu gotovo svaki dan u godini, a prevladavajući smjer vjetra je sjeverozapadni.<ref name="marion" /> Godišnji prosjek oborina iznosi od 2400 do preko 3000 mm na vrhu Mascarin Peak. Unatoč svojoj vrlo hladnoj klimi, nalazi se bliže ekvatoru od blagih klima sjeverne polutke kao što su [[Pariz]] i [[Seattle, Washington|Seattle]] i samo jedan stupanj južnije od susjednih klima južne hemisfere kao što su [[Comodoro Rivadavia]] u [[Argentina|Argentini]] i [[Alexandra]] na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Mnoge klime na nižim geografskim širinama na sjevernoj hemisferi imaju daleko hladnije zime od Otoka princa Edwarda zbog [[Oceanska klima|morskog]] ublažavanja klime otoka, iako su temperature ljeti puno niže od onih koje se inače nalaze u morskim klimama. Otoci su među najoblačnijim mjestima na svijetu; oko 1300 sunčanih sati godišnje ima na zaštićenoj istočnoj strani otoka Marion, ali samo oko 800 sati se događa daleko od obale na vlažnim zapadnim stranama Marion i Otoka Princa Edwarda. Ljeto i zima imaju prilično sličnu klimu s hladnim vjetrovima i prijetnjom snijega ili mraza u bilo koje doba godine. Međutim, srednja temperatura u veljači (usred ljeta) je 7,7°C, a u kolovozu (sredinom zime) iznosi 3,9°C.<ref>General Survey of Climatology, V12 (2001), Elsevier</ref><ref>GISS Climate data averages for 1978 to 2007, source – GHCN</ref> {{Infobox vrijeme |mjesto = Otok Marion (1991–2020, ekstremi 1949–danas) |mjesto akuzativ = |Sij_sr_maks = 11.4 |Velj_sr_maks= 11.9 |Ožu_sr_maks = 11.0 |Tra_sr_maks = 9.9 |Svi_sr_maks = 8.6 |Lip_sr_maks = 7.3 |Srp_sr_maks = 7.1 |Kol_sr_maks = 6.8 |Ruj_sr_maks = 7.0 |Lis_sr_maks = 8.1 |Stu_sr_maks = 9.3 |Pro_sr_maks = 10.4 |God_sr_maks = 9.0 |Sij_sr = 8.3 |Velj_sr = 8.8 |Ožu_sr = 8.0 |Tra_sr = 7.2 |Svi_sr = 5.9 |Lip_sr = 4.8 |Srp_sr = 4.5 |Kol_sr = 4.2 |Ruj_sr = 4.3 |Lis_sr = 5.3 |Stu_sr = 6.3 |Pro_sr = 7.3 |God_sr = 6.2 |Sij_sr_min = 5.2 |Velj_sr_min = 5.7 |Ožu_sr_min = 5.2 |Tra_sr_min = 4.3 |Svi_sr_min = 3.2 |Lip_sr_min = 2.2 |Srp_sr_min = 1.9 |Kol_sr_min = 1.6 |Ruj_sr_min = 1.6 |Lis_sr_min = 2.5 |Stu_sr_min = 3.2 |Pro_sr_min = 4.2 |God_sr_min = 3.4 |Sij_obo = 163.6 |Velj_obo = 155.4 |Ožu_obo = 160.9 |Tra_obo = 153.3 |Svi_obo = 169.3 |Lip_obo = 162.7 |Srp_obo = 161.9 |Kol_obo = 144.9 |Ruj_obo = 155.0 |Lis_obo = 139.7 |Stu_obo = 142.6 |Pro_obo = 158.5 |God_obo = 1857.0 |Sij_obo_d = 17.9 |Velj_obo_d = 15.1 |Ožu_obo_d = 17.1 |Tra_obo_d = 16.0 |Svi_obo_d = 18.8 |Lip_obo_d = 19.7 |Srp_obo_d = 21.0 |Kol_obo_d = 18.3 |Ruj_obo_d = 18.3 |Lis_obo_d = 15.9 |Stu_obo_d = 16.8 |Pro_obo_d = 17.8 |God_obo_d = 212.6 |Izvor = NOAA (vlažnost 1961.–1990.)<ref name="WMONormals">{{citiranje weba |url = https://www.nodc.noaa.gov/archive/arc0216/0253808/2.2/data/0-data/Region-1-WMO-Normals-9120/SouthAfrica/CSV/MarionIsland_68994.csv |title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1991-2020 – Marion Islands |publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date = January 20, 2024}}</ref><ref name= NOAA>{{citiranje weba |url=ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG__I/UA/68994.TXT |title=Marion Island Climate Normals 1961–1990 |publisher=[[National Oceanic and Atmospheric Administration]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20201031202038/ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG__I/UA/68994.TXT |archive-date=2020-10-31 |url-status=dead |access-date=2012-12-15 }}</ref> }} == Flora i fauna == [[Datoteka:SA_Agulhas_with_bull_kelp_and_penguin.jpg|desno|mini|300px|Pogled s otoka Marion na južnoafrički ledolomac [[SA Agulhas|SA ''Agulhas'']], s pingvinom u moru i [[kelp]]om na obali]] Otoci su dio [[Ekoregija|ekoregije]] [[Tundra otoka južnog Indijskog oceana|tundre otoka južnog Indijskog oceana]] koja uključuje mali broj subantarktičkih otoka. Zbog malobrojnih kopnenih masa u [[Južni ocean|Južnom oceanu]], otoci su domaćini velikom broju vrsta i ključni su za [[Zaštita prirode|očuvanje]].<ref name="wwf" /> U hladnoj subantarktičkoj klimi biljke su uglavnom ograničene na trave, [[mahovine]] i [[Kelp|alge]], dok su [[lišajevi]] najvidljivije [[gljive]]. Glavne autohtone životinje su kukci zajedno s velikim populacijama morskih ptica, [[Perajari|tuljana]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.marionseals.com |title=Marion Island Marine Mammal Programme |publisher=Marionseals.com |access-date=2016-04-28 |archive-date=3 July 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200703093238/https://www.marionseals.com/ |url-status=live }}</ref> i [[Pingvini|pingvina]].<ref name="ecoregion">{{WWF ecoregion |id=an1104 |name=Southern Indian Ocean Islands tundra }}</ref> === Ptice === {{Glavni|Dodatak:Popis ptica otoka Princa Edwarda}} [[Datoteka:Diomedea_exulans_3_-_SE_Tasmania.jpg|lijevo|mini|300px|Albatros lutalica]] [[BirdLife International]] je otok proglasio [[Važno područje za ptice|važnim područjem za ptice]] (IBA) zbog njihove značajne gnjezdeće populacije morskih ptica.<ref name="bli">{{citiranje weba |url=http://datazone.birdlife.org/site/factsheet/prince-edward-islands-special-nature-reserve-iba-south-africa |title=Prince Edward Islands Special Nature Reserve |author=<!--Not stated--> |date=2020 |website=BirdLife Data Zone |publisher=BirdLife International |access-date=13 December 2020 |archive-date=5 December 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201205185957/http://datazone.birdlife.org/site/factsheet/prince-edward-islands-special-nature-reserve-iba-south-africa |url-status=live}}</ref> Smatra se da se na otocima gnijezdi najmanje trideset različitih vrsta ptica, a procjenjuje se da otoci podržavaju više od 5 milijuna gnijezdećih morskih ptica, odnosno ukupno 8 milijuna morskih ptica. <ref name="wwf" /> Poznato je da se pet vrsta [[Albatrosi|albatrosa]] (od kojih su svi [[Osjetljiva vrsta|osjetljivi]], [[Ugrožena vrsta|ugroženi]] ili [[Kritično ugrožena vrsta|kritično ugroženi]]) razmnožavaju na otocima, uključujući [[Albatros lutalica|albatrosa lutalicu]] ({{lat.|Diomedea exulans}}), [[Mrki albatros|mrkog albatrosa]] (''Phoebetria fusca''), [[sivi albatros|sivog albatrosa]] (''Phoebetria palpebrata''), [[kerguelenski albatros|kerguelenskog albatrosa]] (''Thalassarche carteri'') i [[sivoglavi albatros|sivoglavog albatrosa]] (''Thalassarche chrysostoma'').<ref name="wwf" /> Na otocima također živi četrnaest vrsta [[Procellariiformes|burnica]], četiri vrste [[Prion (tribus)|priona]],{{Nemam razdvojbu}} [[antarktička čigra]] (''Sterna vittata'') i [[smeđi pomornik]] (''Stercorarius antarcticus''), i druge morske ptice.<ref name="wwf" /><ref name="ecoregion"/> Pronađene su četiri vrste pingvina: [[Kraljevski pingvin|kraljevski pingvini]] (''Aptenodytes patagonicus''), ''[[Eudyptes filholi]]'', [[Žutonogi pingvin|žutonogi pingvini]] (''Pygoscelis papua'') i [[zlatnouhi pingvin]] (''Eudyptes chrysolophus'').<ref name="ecoregion" /> === Sisavci === Na otocima se razmnožavaju tri vrste tuljana: ''[[Mirounga leonina]]'', ''[[Arctocephalus gazella]]'' i ''[[Arctocephalus tropicalis]]''.<ref name="wwf" /> Vode koje okružuju otoke često posjećuju nekoliko vrsta kitova, osobito [[Orka|orke]], koje love pingvine i tuljane.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.marionseals.com/killerwhales |title=Marion Island Marine Mammal Programme |publisher=Marionseals.com |access-date=2021-02-15 |archive-date=1 May 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210501204041/https://www.marionseals.com/killerwhales |url-status=live}}</ref> Veliki kitovi kao što su ''[[Eubalaena australis]]'' i [[grbavi kit]] te [[Hydrurga leptonyx|morski leopardi]] viđaju se sporadičnije i ostaje nejasno koliko su velike ili stabilne njihove trenutne lokalne populacije, iako se smatra da je njihov broj znatno manji u usporedbi s vremenom prvog ljudskog kontakta s otoci.<ref name="MarionResearch">{{Citiranje časopisa |author=M. Postma |author2=M. Wege |author3=M.N. Bester |author4=D.S. van der Merwe |year=2011 |doi=10.3377/004.046.0112 |title=Inshore Occurrence of Southern Right Whales (Eubalaena australis) at Subantarctic Marion Island |journal=African Zoology |volume=46 |pages=188–193 |url=https://www.researchgate.net/publication/232662162 |access-date=2016-03-09 |hdl=2263/16586 |s2cid=54744920 |hdl-access=free |archive-date=17 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220217091145/https://www.researchgate.net/publication/232662162_Inshore_Occurrence_of_Southern_Right_Whales_Eubalaena_australis_at_Subantarctic_Marion_Island |url-status=live}}</ref> Područje je u devetnaestom stoljeću bilo pogođeno intenzivnim lovom na tuljane i kitolovom, a masovni ilegalni kitolov nastavio se odvijati sve do 1970-ih, a [[Sovjetski Savez]] i [[Japan]] navodno su nastavili s kitolovom i u 1990-ima. <ref>{{Citiranje časopisa |author1=Berzin A. |author2=Ivashchenko V.Y. |author3=Clapham J.P. |author4=Brownell L. R.Jr. |year=2008 |title=The Truth About Soviet Whaling: A Memoir |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1014&context=usdeptcommercepub |journal=DigitalCommons@University of Nebraska – Lincoln |access-date=2016-03-09 |archive-date=5 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305071103/http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1014&context=usdeptcommercepub |url-status=live}}</ref> Trenutno je najveća ekološka prijetnja ribolov vrste ''[[Dissostichus eleginoides]]'' [[Parangal|parangalom]], što ugrožava brojne morske ptice koje zaranjaju u vodu nakon što se zakače za udice s mamcem.<ref name="wwf" /> === Kopnene biljke === Kao i svi subantarktički otoci, Marion ima mali broj autohtonih biljnih vrsta. Izolacija otoka i hladni, vlažni i vjetroviti vremenski uvjeti spriječili su mnoge potencijalne biljke da dopru i uspješno uspostave populacije. Samo 22 vaskularne biljke bile su autohtone na otoku prije dolaska ljudi. Jedna od njih, ''[[Ranunculus moseleyi]]'', vrsta koja se također nalazi na [[Otočje Kerguelen|otočju Kerguelen]], ima neizvjestan status bez zapisa o njenom nalasku od 1969. godine, a u arhivima nema primjeraka koji bi nedvosmisleno dokazali njezinu prisutnost prije tog datuma.<ref name="Chau et al. 2020" /> Postoji sedam vrsta paprati, a srodnici paprati uključuju ''[[Austroblechnum penna-marina]]'', ''[[Hymenophyllum peltatum]]'', ''[[Lycopodium magellanicum]]'', ''[[Notogrammitis crassior]]'', ''[[Phlegmariurus saururus]]'', ''[[Polystichum marionense]]'' i ''[[Elaphoglossum randii]]''.<ref name="Chau et al. 2020" /> Na otoku raste pet vrsta jastučastih i prostirkistih cvjetnica: ''[[Azorella selago]]'', ''[[Callitriche antarctica]]'', ''[[Colobanthus kerguelensis]]'', ''[[Crassula moschata]]'' i ''[[Leptinella plumosa]]''. Ostale zeljaste biljke uključuju ''[[Pringlea antiscorbutica]]'', ''[[Ranunculus biternatus]]'', ''[[Limosella australis]]'' i ''[[Montia fontana]]''.<ref name="Chau et al. 2020" /> Na Marionu raste nekoliko vrsta sličnih travi, uključujući rogoz ''[[Juncus scheuchzerioides]]'', ''[[Poa cookii]]'' i ''[[Polypogon magellanicus]]''.<ref name="Chau et al. 2020" /> Vrsta šaša ''[[Carex dikei]]'' endemska je za Marion i Otok princa Edwarda, ali je znanstveno opisana tek 2015.<ref name="POWO">{{cite POWO |id=77149555-1 |title=''Carex dikei'' (Nelmes) K.L.Wilson |access-date=2 July 2025}}</ref> Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li se nalazi vrste ''[[Carex austrocompacta]]'' na drugim subantarktičkim otocima odnositi na ovu vrstu.<ref name="Chau et al. 2020">{{Citiranje časopisa |last1=Chau |first1=John H. |last2=Mtsi |first2=Nasipi I. S. |last3=Münbergová |first3=Zuzana |last4=Greve |first4=Michelle |last5=le Roux |first5=Peter C. |last6=Mairal |first6=Mario |last7=Le Roux |first7=Johannes J. |last8=Dorrington |first8=Rosemary A. |last9=Jansen van Vuuren |first9=Bettine |date=November 2020 |title=An update on the indigenous vascular flora of sub-Antarctic Marion Island: taxonomic changes, sequences for DNA barcode loci, and genome size data |journal=Polar Biology |volume=43 |issue=11 |pages=1817–1828 |doi=10.1007/s00300-020-02747-7 |url=https://mariomairal.com/wp-content/uploads/2020/10/Chau2020_Article_AnUpdateOnTheIndigenousVascula-1.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231112020200/https://mariomairal.com/wp-content/uploads/2020/10/Chau2020_Article_AnUpdateOnTheIndigenousVascula-1.pdf |archive-date=12 November 2023 |access-date=2 July 2025}}</ref> === Invazivne vrste === Divlje životinje su posebno osjetljive na [[unesene vrste]], a povijesni problem su mačke i miševi. [[Domaći miš|Kućni miševi]] stigli su na otok Marion s brodovima za kitolov i lov na tuljane u 19. stoljeću i brzo su se razmnožili, toliko da je 1949. pet domaćih mačaka dovedeno u istraživačku bazu kako bi se obračunale s njima. <ref name="cats">{{Citiranje časopisa |author1=Bloomer J.P. |author2=Bester M.N. |year=1992 |journal=Biological Conservation |volume=60 |issue=3 |pages=211–219 |title=Control of feral cats on sub-Antarctic Marion Island, Indian Ocean |url=http://www.conservationevidence.com/individual-study/1585 |access-date=2016-09-23 |doi=10.1016/0006-3207(92)91253-O |archive-date=24 September 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160924111710/http://www.conservationevidence.com/individual-study/1585 |url-status=live|url-access=subscription }}</ref> Mačke su se brzo množile i do 1977. godine na otoku je bilo otprilike 3400 mačaka koje su se, osim miševima, hranile i burnicama koje se ukopavaju, a godišnje su ulovile otprilike 455 000 burnica. <ref name="plague">{{Citiranje weba |url=http://www.iol.co.za/scitech/science/environment/marion-islands-plague-of-mice-1563686 |author=John Yeld |title=Marion Island's Plague of Mice |access-date=2016-09-23 |archive-date=24 September 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160924104854/http://www.iol.co.za/scitech/science/environment/marion-islands-plague-of-mice-1563686 |url-status=live}}</ref> Neke vrste burnjaka ubrzo su nestale s otoka Marion te je uspostavljen program iskorjenjivanja mačaka. <ref name="cats" /> Nekoliko mačaka je namjerno zaraženo visoko specifičnim virusom [[Mačja panleukopenija|mačje panleukopenije]], što je smanjilo populaciju mačaka na oko 600 do 1982. <ref>{{Citiranje novina |url=http://lib.bioinfo.pl/meid:158214/pmid |title=Dynamics of a feline virus with two transmission modes within exponentially growing host populations |author1=K Berthier |author2=M Langlais |author3=P Auger |author4=D Pontier |publisher=BioInfoBank Library |date=22 October 2000 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120210061607/http://lib.bioinfo.pl/meid%3A158214/pmid |archive-date=10 February 2012}}</ref> Preostale mačke su ubijene noćnim lovom s puškama, a 1991. godine samo osam mačaka je uhvaćeno u razdoblju od 12 mjeseci. <ref name="cats" /> <ref>{{Citiranje knjige |author=de Bruyn P.J.N. & Oosthuizen W.C.|title=Pain forms the Character: Doc Bester, Cat hunters & Sealers |year=2017 |publisher=Antarctic Legacy of South Africa |isbn=978-0-620-74912-1}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.marionseals.com/painformsthecharacter |title=Cat hunter and sealer book – Marion Island Marine Mammal Programme |publisher=Marionseals.com |access-date=2021-02-15 |archive-date=1 May 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210501193251/https://www.marionseals.com/painformsthecharacter |url-status=live}}</ref> Vjeruje se da danas na otoku Marion nema više mačaka, a s nestankom mačaka, populacija miševa naglo se povećala na razinu "poput kuge". <ref name="plague" /> Godine 2003. [[Ornitologija|ornitolozi]] su otkrili da u nedostatku drugih izvora hrane miševi napadaju piliće albatrosa i jedu ih žive dok bespomoćno sjede na svojim gnijezdima. <ref name="plague" /> Sličan problem uočen je na [[Gough|otoku Gough]], gdje je program iskorjenjivanja miševa započeo 2021. godine. <ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ft.com/content/c3142476-22c4-11e6-aa98-db1e01fabc0c |title=The killer mice of Gough Island |work=Financial Times|location=London|access-date=2016-09-23 |date=2016-05-27 |archive-date=24 September 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160924110938/https://www.ft.com/content/c3142476-22c4-11e6-aa98-db1e01fabc0c |url-status=live}}</ref> Program iskorjenjivanja invazivnih [[Štakor|štakora]] na [[Južna Georgia|otoku Južna Georgija]] završen je 2015. godine, a od 2016. godine čini se da je otok potpuno bez štakora. <ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rationaloptimist.com/blog/eradicating-rats-from-oceanic-islands/ |title=Ridding South Georgia of rats and reindeer |date=29 January 2016 |access-date=2016-09-26 |archive-date=17 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220217091147/https://www.rationaloptimist.com/blog/eradicating-rats-from-oceanic-islands/ |url-status=dead}}</ref> Geografija otoka Marion predstavlja određene prepreke koje se ne nalaze ni na otocima Gough ni na otocima Južne Georgije, posebno zbog njegove velike veličine, visokih nadmorskih visina i promjenjivog vremena. <ref name="plague" /> Procjena otoka završena je u svibnju 2015., koju je vodio poznati [[Ekologija|ekolog]] [[Invazivna vrsta|invazivnih vrsta]] John Parkes, s općim zaključkom da je program iskorjenjivanja izvediv, ali će zahtijevati precizno planiranje. <ref>{{Citiranje weba |url=http://www.acap.aq/en/news/latest-news/2147-impressions-of-an-expert-field-work-to-assess-the-feasibility-of-eradicating-marion-island-s-mice-completed |title=Impressions of an expert. Field work to assess the feasibility of eradicating Marion Island's mice completed |access-date=2016-09-26 |archive-date=18 November 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191118042040/https://www.acap.aq/en/news/latest-news/2147-impressions-of-an-expert-field-work-to-assess-the-feasibility-of-eradicating-marion-island-s-mice-completed |url-status=live}}</ref> I otok Gough i otoci Princa Edwarda također pate od invazivne bisernice (''[[Sagina procumbens]]''), koja transformira gorski [[ekosustav]] i sada se smatra izvan kontrole.<ref>Cooper, J. et al., [http://www.issg.org/pdf/publications/island_invasives/pdfhqprint/2cooper.pdf "Earth, fire and water: applying novel techniques to eradicate the invasive plant, procumbent pearlwort Sagina procumbenss, on Gough Island, a World heritage Site in the South Atlantic"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304054542/http://www.issg.org/pdf/publications/island_invasives/pdfhqprint/2cooper.pdf |date=4 March 2016}}, Invasive Species Specialist Group, 2010, retrieved 12 February 2014.</ref> == Pravni status == Snage Južnoafričke ratne mornarice s broda [[Freata klase Loch|HMSAS ''Transvaal'']] pod zapovjedništvom [[John Fairbairn (mornarički časnik)|Johna Fairbairna]]{{Nemam razdvojbu}} pripisale su otok Marion i otok Princa Edwarda Južnoj Africi 29. prosinca 1947., odnosno 4. siječnja 1948. <ref name="sanap.ac.za" /> Aneksija je službeno ozvaničena 1. listopada 1948. kada je [[Generalni guverner Južne Afrike|generalni guverner]] [[Gideon Brand van Zyl]] potpisao [[Zakon o Otocima Princa Edwarda|Zakon o Otocima Princa Edwarda iz 1948]]. Prema Zakonu, otoci spadaju pod nadležnost Prekršajnog suda u [[Kaapstad|Cape Townu]], a na njih se primjenjuje južnoafričko pravo kako se primjenjuje u [[Western Cape|Western Capeu]]. Smatra se da se otoci nalaze unutar izbornog okruga u kojem se nalazi [[luka Cape Town]] ;Ovo je odjel 115 grada Cape Towna.<ref>{{citiranje weba |title=Prince Edward Islands Act, 1948 |url=https://www.gov.za/documents/prince-edward-islands-act-7-oct-1948-0000 |access-date=31 August 2026 |publisher=Government of South Africa }}</ref> == Amaterski radio == Prema stanju iz 2014., Otok Marion, s prefiksom ZS8, bio je treći najtraženiji [[Amateur radio operating award|DXCC]] "entitet" od strane [[Radioamaterizam|radioamaterske]] zajednice. Do kraja 2014. pao je na 27. mjesto, nakon istovremene aktivnosti triju nositelja licence u timu za 2013./2014. Međutim, njihova aktivnost bila je uglavnom na glasu. Na Morseovoj telegrafiji, Otoci ostaju drugi najtraženiji entitet nakon [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]], dok su na temelju podataka šesti od 340. <ref>{{Citiranje weba |url=https://secure.clublog.org/mostwanted.php |title=Club Log: DXCC Most-Wanted List for April 2016 |publisher=Secure.clublog.org |date=2016-04-23 |access-date=2016-04-28 |archive-date=15 March 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150315001038/https://secure.clublog.org/mostwanted.php |url-status=dead}}</ref> == Povezani članci == * [[Otočje Crozet]] * [[Gough]] * [[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka#Sjeverno|Popis antarktičkih otoka sjeverno od 60° J]] * [[dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka|Popis subantarktičkih otoka]] * [[Zona prijeloma princa Edwarda]] * ''[[S. A. Agulhas]]'' * ''[[S. A. Agulhas II]]'' * [[SANAE]] * [[Južnoafrički nacionalni antarktički program]] == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="Smith Steenkamp 1990">{{Citiranje časopisa |first1=V. R. |last1=Smith |first2=Marianna |last2=Steenkamp |date=November 1990 |title=Climatic change and its ecological implications at a subantarctic island |url=https://archive.org/details/sim_oecologia_1990-11_85_1/page/14 |journal=Oecologia |volume=85 |pages=14–24 |doi=10.1007/BF00317338 }}</ref> <ref name="Greve Mathakutha Steyn Chown 2017">{{Citiranje časopisa |last1=Greve |first1=Michelle |last2=Mathakutha |first2=Rabia |last3=Steyn |first3=Christien |last4=Chown |first4=Steven L. |title=Terrestrial invasions on sub-Antarctic Marion and Prince Edward Islands |date=2017 |journal=Bothalia - African Biodiversity & Conservation |volume=47 |number=2 |pages=1–21 |doi=10.4102/abc.v47i2.2143 |doi-access=free |hdl=2263/66089 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Crawford Cooper 2003">{{Citiranje časopisa |last1=Crawford |first1=R. J. M. |last2=Cooper |first2=J. |title=Conserving Surface-nesting Seabirds at the Prince Edward Islands: The Roles of Research, Monitoring and Legislation |date=2003 |journal=African Journal of Marine Science |volume=25 |issue=1 |pages=416–425 |doi=10.2989/18142320309504031 }}</ref> <ref name="Cooper 2006">{{Citiranje weba |last=Cooper |first=John |title=Antarctica and Islands – Background Research Paper produced for the South Africa Environment Outlook report on behalf of the Department of Environmental Affairs and Tourism |url=http://soer.deat.gov.za/dm_documents/Antarctica_and_Islands_-_Background_Paper_1DXK5.pdf |access-date=5 October 2010 |date=June 2006 |page=6 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160514005347/http://soer.deat.gov.za/dm_documents/Antarctica_and_Islands_-_Background_Paper_1DXK5.pdf |archive-date=14 May 2016 |url-status=dead }}</ref> <ref name="UN 1993">{{Citiranje knjige |title=1993 United Nations list of national parks and protected areas |year=1993 |publisher=World Conservation Monitoring Centre, International Union for Conservation of Nature and Natural Resources, Commission on Natural Parks and Protected Areas, United Nations Environment Programme |isbn=978-2-8317-0190-5 |page=173 |url=https://archive.org/stream/1993unitednation93worl#page/173/mode/1up }}</ref> <ref name="DAE RSA">{{Citiranje weba |title=Prince Edward Islands declared a Marine Protected Area |date=9 April 2013 |publisher=Department of Environmental Affairs, Republic of South Africa |url=https://www.environment.gov.za/mediarelease/princeedwardislands_declaredmarineprotectedarea |archive-url=https://web.archive.org/web/20160712192158/https://www.environment.gov.za/mediarelease/princeedwardislands_declaredmarineprotectedarea |archive-date=2016-07-12 |url-status=dead }}</ref> <ref name="wwf">{{Citiranje weba |title=Prince Edward Islands Marine Protected Area: A global treasure setting new conservation benchmarks |url=http://assets.panda.org/downloads/110_saf_mpa.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160712192640/http://assets.panda.org/downloads/110_saf_mpa.pdf |archive-date=12 July 2016 |url-status=live}}</ref> <ref name=":2">Pieter Arend Leupe: De eilanden Dina en Maerseveen in den Zuider Atlantischen Oceaan; in: Verhandelingen en berigten betrekkelijk het zeewezen, de zeevaartkunde, de hydrographie, de koloniën en de daarmede in verband staande wetenschappen, Jg. 1868, Deel 28, Afd. 2, [No.] 9; Amsterdam 1868 (pp. 242–253); cf. {{cite book |last=Rubin |first=Jeff |title=Antarctica |url=https://archive.org/details/antarctica0000rubi_y9g0 |year=2008 |publisher=Lonely Planet |isbn=978-1-74104-549-9 |page=[https://archive.org/details/antarctica0000rubi_y9g0/page/233 233] }}</ref> <ref name="btinternet.com">{{Citiranje weba |url=http://www.btinternet.com/~sa_sa/marion_island/marion_island_history.html |title=Marion Island, South Indian Ocean |publisher=Btinternet.com |date=29 June 2003 |access-date=2012-10-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120806031316/http://www.btinternet.com/~sa_sa/marion_island/marion_island_history.html |archive-date=2012-08-06 |url-status=dead }}</ref> <ref name="ports.co.za">{{Citiranje weba |url=http://ports.co.za/didyouknow/article_2004_04_26_5728.html |title=Marion and Prince Edward Islands |access-date=2016-09-21 |archive-date=22 March 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150322102842/http://ports.co.za/didyouknow/article_2004_04_26_5728.html |url-status=live}}</ref> <ref name="Keller 1901">{{Citiranje knjige |last=Keller |first=Conrad |title=Madagascar, Mauritius and the other East-African islands |year=1901 |publisher=S. Sonnenschein & Co. |pages=224–225 |chapter-url=https://archive.org/stream/madagascarmaurit00kell#page/224/mode/1up |access-date=5 October 2010 |chapter=XXII – The Prince Edward Isles }}</ref> <ref name="cook">{{Citiranje knjige |title=Captain James Cook: A Biography |last=Hough |first=Richard |publisher=W. W. Norton & Company |year=1995 |isbn=978-0393315196 |pages=259–260 |url=https://archive.org/details/captainjamescook00rich/page/259 |url-access=registration }}</ref> <ref name="Mills 2003">{{Citiranje knjige |last=Mills |first=William J. |date=2003 |title=Exploring Polar Frontiers: A Historical Encyclopedia, Volume 1 |url=https://books.google.com/books?id=PYdBH4dOOM4C&pg=PA531 |publisher=ABC-CLIO |page=531 |isbn=978-1576074220 |access-date=2014-04-04 |archive-date=4 July 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140704122209/http://books.google.com/books?id=PYdBH4dOOM4C&pg=PA531 |url-status=live }}</ref> }} == Opći i citirani izvori == * {{cite book |editor-last1 = LeMasurier |editor-first1 = W. E. |editor-last2 = Thomson |editor-first2=J. W. |title=Volcanoes of the Antarctic Plate and Southern Oceans |url = https://archive.org/details/volcanoesofantar0000unse |publisher=[[American Geophysical Union]] |year=1990 |isbn=978-0-87590-172-5}} * {{cite gvp |1=234070 |2=Marion Island}} * {{cite gvp |1=234060 |2=Prince Edward Island}} * {{cite book |last=Jenkins |first=Geoffrey |title=Southtrap |publisher=[[William Collins, Sons and Co Ltd]] |year=1979 |isbn=978-0-00-616116-5 |url-access = registration |url=https://archive.org/details/southtrap00geof}} * {{cite wikisource |title=en:A Voyage of Discovery and Research in the Southern and Antarctic Regions |last=Ross |first=James Clark |location=London |publisher=John Murray |year=1847}} * de Bruyn P.J.N.; Oosthuizen W.C., eds. (2017). ''"Pain forms the Character: Doc Bester, Cat hunters & Sealers"''. Antarctic Legacy of South Africa. {{ISBN|978-0-620-74912-1}}. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} {{Wikisource|en:Prince Edward Islands Act, 1948|Prince Edward Islands Act, 1948}} * [https://web.archive.org/web/20140624065940/http://www.sanap.ac.za/sanap_marion/sanap_marion.html South African Research station on Marion Island] – official website * [https://www.facebook.com/MarionIsland Facebook Pages] – Marion Island team publications * [https://www.facebook.com/groups/483633545003317/ Facebook Groups] – Marion Island team discussions * [http://www.marionseals.com/ Marion Island seal and killer whale research] – Official Marion Island Marine Mammal Programme website * [http://www.rapidttp.co.za/pathway/ No Pathway Here] – An account of the annexation of the islands * [http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=40806 Earth Observatory] – Image of the Day 18 October 2009 [[Kategorija:Vulkanski otoci]] [[Kategorija:Grebenski vulkani]] [[Kategorija:Poligenetski štitasti vulkani]] [[Kategorija:Geologija Južne Afrike]] [[Kategorija:Vulkani u Africi]] [[Kategorija:Južnoafrički otoci]] [[Kategorija:Otočja u Indijskom oceanu (Afrika)]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] 93xa9tieb7qx3zy46n3uh8y9h96w9kd 0 819288 7631601 7610455 2026-11-06T16:50:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631601 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Nasa'' | slika = Puka shinwa en quebrada Alpamayo.jpg | slika_opis = ''[[Nasa ranunculifolia]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Cornales]] | familia = [[Loasaceae]] | subfamilia = [[Loasoideae]] | tribus = [[Loaseae]] | genus = '''''Nasa''''' | genus_autorstvo = [[Weigend]] }} '''''Nasa''''' <small>Weigend</small> je rod biljaka iz porodice ''[[Loasaceae]]'', potporodice ''[[Loasoideae]]'' i tribusa ''[[Loaseae]]''. Obuhvaća [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] i [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] [[zeljaste biljke]], polugrmovite i grmolike vrste, a pojedine vrste mogu se oslanjati ili penjati po okolnoj vegetaciji. Rod je izrazito neotropski, s najvećom raznolikošću u [[Ande|Andama]], osobito u [[Peru]]u i južnom [[Ekvador]]u. Prirodni areal proteže se od južnog [[Meksiko|Meksika]] preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] i sjevernih Anda do Bolivije i sjevernog [[Čile]]a. Plants of the World Online trenutačno priznaje 102 vrste. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1007417-1 Plants of the World Online], pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> == Opis == Vrste roda vrlo su raznolika [[Habitus (biologija)|habitusa]], od manjih jednogodišnjih zeleni do snažno razgranjenih trajnica i [[grm]]ova. Gotovo cijela biljka najčešće je prekrivena različitim tipovima dlačica. Osobito su karakteristične žarne dlačice, uz koje se pojavljuju hrapave, kukaste ili žljezdaste dlačice; kod pojedinih vrsta dlakavost može biti znatno slabije razvijena. [[Listovi]] su jednostavni, peteljkasti i vrlo promjenjiva oblika, od gotovo cjelovitih do duboko režnjevitih ili razdijeljenih. Refubium [[Cvjetovi]] su dvospolni i uglavnom peteročlani. Cvjetovi se razvijaju u cimoznim, često monohazijalnim [[cvat]]ovima, pri čemu je za svaki cvijet karakterističan samo jedan pricvjetni list, što je jedno od važnih obilježja roda. [[Latica|Latice]] su najčešće čunaste ili duboko lađaste, a između njih se nalazi pet složenih nektarnih ljusaka sa staminodijima. Nektarne ljuske mogu imati vrećaste izbočine, krilca, niti ili zadebljanja i njihova je građa važna pri razlikovanju vrsta. [[Prašnik|Prašnici]] su brojni i raspoređeni u pet skupina nasuprot laticama. <ref name="KewLoasceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A30000160-2/general-information Kew Loasceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260930193943/https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000160-2/general-information |date=30. rujna 2026. }}, pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> Plodnica je podrasla, najčešće s tri parijetalne placente i brojnim sjemenim zamecima. [[Plod]] je kapsula s trajnim čašnim listićima, koja se kod tipičnih predstavnika otvara zaliscima na vrhu. [[Sjeme]]nke su brojne, a površina sjemene lupine obično je mrežasto ili jamasto strukturirana. <ref name="ResearchGate ">[https://www.researchgate.net/publication/230062106_Systematics_of_theNasa_poissonianagroup_Loasaceae_from_Andean_South_America Systematics of the Nasa poissoniana group (Loasaceae) from Andean South America], pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost i ekologija == Rod je autohton u [[Meksiko|Meksiku]], [[Gvatemala|Gvatemali]], [[Nikaragva|Nikaragvi]], [[Kostarika|Kostariki]], [[Panama|Panami]], [[Venezuela|Venezueli]], [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Ekvador]]u, [[Peru]]u, [[Bolivija|Boliviji]] i sjevernom [[Čile]]u. Glavno središte njegove raznolikosti nalazi se u tropskim Andama, a posebno je bogata vrstama zona Amotape–Huancabamba u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, gdje postoji velik broj usko rasprostranjenih endema. <ref name="Kew "/> Vrste rastu u vrlo različitim staništima, od sezonski suhih područja i pustinjskih obronaka do vlažnih planinskih [[šuma]], rubova šuma, visokoplaninskih travnjaka i kamenitih padina. Filogenetsko-biogeografska analiza iz 2021. upućuje na to da su preci roda živjeli u srednje visokim, sezonski suhim staništima, dok se širenje u vlažnije šumske rubove i podrast intenziviralo tijekom miocena. <ref name="OUP Academic ">[https://academic.oup.com/botlinnean/article-abstract/196/4/480/6163366?redirectedFrom=fulltext Morphological, ecological and geographical evolution of the Neotropical genus Nasa (Loasaceae subfamily Loasoideae) ], pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == [[Maximilian Weigend]] izdvojio je rod tijekom revizije široko shvaćenoga roda ''Loasa''. Ime Nasa pojavilo se već u njegovoj disertaciji iz [[1997.]], ali ta publikacija nakon promjene pravila Međunarodnoga kodeksa botaničke nomenklature nije smatrana učinkovito objavljenom. Zbog toga je Weigend ime roda valjano objavio tek 2006. u časopisu ''Taxon'', 55(2): 465. Tipska vrsta je Nasa rubrastra (Weigend) Weigend. <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/1007417-1 IPNI], pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> Odvajanje od roda ''Loasa'' poduprto je morfologijom — osobito građom nektarnih ljusaka i prisutnošću jednog pricvjetnog lista uz svaki cvijet — te molekularnim podacima. Opsežna filogenetska analiza iz [[2021.]], u kojoj je sekvencirano 87 od tadašnjih 125 priznatih vrsta i podvrsta, pokazala je četiri dobro poduprte glavne razvojne grane unutar roda. Najstarija od njih pretežno je srednjoandska, dok su ostale posebno raznolike u zoni Amotape–Huancabamba i sjevernim Andama. <ref name="ResearchGateI ">[https://www.researchgate.net/publication/364349378_2922_Proposal_to_conserve_the_name_Loasa_rudis_Nasa_rudis_against_L_rhoeadifolia_Loasaceae (2922) Proposal to conserve the name Loasa rudis (“Nasa rudis”) against L. rhoeadifolia (Loasaceae)], pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> Stara podjela vrsta na serije Alatae, Carunculatae, Grandiflorae i Saccatae još je korisna za opis habitusa i cvjetne morfologije, ali molekularna istraživanja pokazuju da te tradicionalne skupine ne odgovaraju u potpunosti prirodnim filogenetskim granama. <ref name="PMC ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6494795/ A new striking and critically endangered species of Nasa (Loasaceae, Cornales) from North Peru], pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> == Sinonimi == Kew i APweb ne navode nijedan generički sinonim za Nasa. Velik broj njegovih vrsta nekada je pripadao rodu Loasa, ali [[Loasa]] nije sinonim roda Nasa — samo je iz njega izdvojen dio vrsta. <ref name="bsm.snsb.de ">[https://bsm.snsb.de/loasaceae/ SNSB Loasaceae], pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> == Vrste == Plants of the World Online – Nasa 102 prihvaćene vrste <ref name="Kew "/>. {{div col|cols=3}} # ''[[Nasa aequatoriana]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa amaluzensis]]'' <small>(Weigend) Weigend</small> # ''[[Nasa anderssonii]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa angeldiazioides]]'' <small>T.Henning, R.H.Acuña, E.Rodr., García-Llatas & Weigend</small> # ''[[Nasa argemonoides]]'' <small>(Juss.) Weigend</small> # ''[[Nasa aspiazui]]'' <small>(J.F.Macbr.) Weigend</small> # ''[[Nasa asplundii]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa auca]]'' <small>(Weigend) Weigend</small> # ''[[Nasa basilica]]'' <small>T.Henning & Weigend</small> # ''[[Nasa bicornuta]]'' <small>(Weigend) Weigend</small> # ''[[Nasa callacallensis]]'' <small>Weigend & E.Rodr.</small> # ''[[Nasa calycina]]'' <small>(Benth.) R.H.Acuña & T.Henning</small> # ''[[Nasa campaniflora]]'' <small>(Triana & Planch. ex Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa carnea]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa carunculata]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa chenopodiifolia]]'' <small>(Desr.) Weigend</small> # ''[[Nasa colanii]]'' <small>Dostert & Weigend</small> # ''[[Nasa connectans]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa contumazensis]]'' <small>Weigend & E.Rodr.</small> # ''[[Nasa cuatrecasasii]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa dillonii]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa dolichostemon]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa driessleae]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa dyeri]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa ferox]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa ferruginea]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa formosissima]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa glabra]]'' <small>(Weigend) Weigend</small> # ''[[Nasa glandulosissima]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa grandiflora]]'' <small>(Desr.) Weigend</small> # ''[[Nasa hastata]]'' <small>(Killip) Weigend, T.Henning & R.H.Acuña</small> # ''[[Nasa herzogii]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa hornii]]'' <small>(Weigend) Weigend</small> # ''[[Nasa humboldtiana]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa insignis]]'' <small>Weigend & E.Rodr.</small> # ''[[Nasa jungiifolia]]'' <small>(Weigend) Weigend</small> # ''[[Nasa karsteniana]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa katjae]]'' <small>T.Henning, J.P.Allen & R.H.Acuña</small> # ''[[Nasa kuelapensis]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa lambayequensis]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa laxa]]'' <small>(J.F.Macbr.) Weigend</small> # ''[[Nasa lehmanniana]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa lenta]]'' <small>(J.F.Macbr.) Weigend</small> # ''[[Nasa limata]]'' <small>(J.F.Macbr.) Weigend</small> # ''[[Nasa lindeniana]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa longivalvis]]'' <small>E.Rodr. & Weigend</small> # ''[[Nasa loxensis]]'' <small>(Kunth) Weigend</small> # ''[[Nasa macrophylla]]'' <small>(Urb. & Gilg)</small> ined. # ''[[Nasa macrothyrsa]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa modesta]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa moroensis]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa nubicolorum]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa ojedarum]]'' <small>Cornejo & Weigend</small> # ''[[Nasa olmosiana]]'' <small>(Gilg ex J.F.Macbr.) Weigend</small> # ''[[Nasa orbicularis]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa otuzcensis]]'' <small>Weigend & E.Rodr.</small> # ''[[Nasa panamensis]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa pascoensis]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa peltata]]'' <small>(Spruce ex Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa peltiphylla]]'' <small>(Weigend) Weigend</small> # ''[[Nasa perijensis]]'' <small>(Weigend) Weigend</small> # ''[[Nasa picta]]'' <small>(Hook.) Molinari</small> # ''[[Nasa pilovena]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa poissoniana]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa pongalamesa]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa profundilobata]]'' <small>(Werderm.) Weigend</small> # ''[[Nasa profundiserrata]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa pteridophylla]]'' <small>Weigend & Dostert</small> # ''[[Nasa puma-chini]]'' <small>(Weigend) Weigend</small> # ''[[Nasa puracensis]]'' <small>(Killip) Weigend</small> # ''[[Nasa raimondii]]'' <small>(Standl. & F.A.Barkley) Weigend</small> # ''[[Nasa ramirezii]]'' <small>(Weigend) Weigend</small> # ''[[Nasa ranunculifolia]]'' <small>(Kunth) Weigend</small> # ''[[Nasa rubrastra]]'' <small>(Weigend) Weigend</small> # ''[[Nasa rudis]]'' <small>(Benth.) R.H.Acuña & Weigend</small> # ''[[Nasa rufipila]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa rugosa]]'' <small>(Killip) Weigend</small> # ''[[Nasa sagasteguii]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa sanagoranensis]]'' <small>T.Henning, Weigend & A.Cano</small> # ''[[Nasa sanchezii]]'' <small>T.Henning & Weigend</small> # ''[[Nasa santa-martae]]'' <small>(Weigend) Weigend</small> # ''[[Nasa schlimiana]]'' <small>(Planch. & Linden) Weigend</small> # ''[[Nasa solaria]]'' <small>(J.F.Macbr.) Weigend</small> # ''[[Nasa solata]]'' <small>(J.F.Macbr.) Weigend</small> # ''[[Nasa speciosa]]'' <small>(Donn.Sm.) Weigend</small> # ''[[Nasa stolonifera]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa stuebeliana]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa tabularis]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa tingomariensis]]'' <small>(J.F.Macbr.) Weigend</small> # ''[[Nasa trianae]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa triphylla]]'' <small>(Juss.) Weigend</small> # ''[[Nasa tulipadiaboli]]'' <small>T.Henning & Weigend</small> # ''[[Nasa umbraculifera]]'' <small>E.Rodr. & Weigend</small> # ''[[Nasa urens]]'' <small>(Jacq.) Weigend</small> # ''[[Nasa urentivelutina]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa urubambensis]]'' <small>T.Henning & Weigend</small> # ''[[Nasa usquiliensis]]'' <small>Weigend, T.Henning & C.Schneid.</small> # ''[[Nasa vargasii]]'' <small>(J.F.Macbr.) Weigend</small> # ''[[Nasa venezuelensis]]'' <small>(Steyerm.) Weigend</small> # ''[[Nasa victorii]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Nasa weberbaueri]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> # ''[[Nasa weigendii]]'' <small>E.Rodr.</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Loasaceae]] [[Kategorija:Loaseae]] ixpchjlcwaao34nzo4mn8ojia1ayd9c 4 819669 7631540 7631494 2026-11-06T14:18:52Z Eminsalamovic 377694 /* Pregled dopune nacrta – Emin Salamović */ novi odlomak 7631540 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Autobiografije, sukobi interesa i što s njima učiniti == Pozdrav svima! U zadnje vrijeme primjećujem zamornu količinu suradnika koji (pristojno naznače sukob interesa, ali) objavljuju autobiografije i ozbiljniji plaćeni [[WP:SUKINT]] izravno u glavni imenski prostor. Pretpostavljam da je to posljedica generativnih chatbota koji Wikipediju preporučaju kao dobar način promocije vlastitog rada. Da imamo veću zajednicu, vjerojatno bi bilo lakše, ali Nacrt: i ROB se svejedno pune. Zanima me može li se i kod nas, kao kod Engleza ([[:en:WP:ACTRIAL]]), uvesti neki proces za suradnike novake i neprijavljene suradnike kojim će ih se pri stvaranju nove stranice pitati o sukobima interesa (plaćanju, je li rad o njima samima ili njima bliskim osobama), a ako prođu taj "test" preusmjeriti ih na stvaranje članka u nacrtu s nekim "templateom" članka (naslovom za izvore, predloškom koji članak kategorizira za pregled iskusnijih suradnika uz osnovne upute i sl.)? Rado ću pomoći sa svakim dijelom implementacije za koji sam sposoban, ali ne znam koji je tehnički način za takva "preusmjeravanja" novaka s crvenih linkova. Sve nove članke ionako treba pregledati. Samo što trenutačno moramo stalno upućivati suradnike, pogotovo kada im članak ručno premjestimo u nacrt pa im postanemo ''point of contact'' za sve poteškoće kada ne pročitaju upute. Kada bi svi ti članci automatski išli u nacrt, mogli bismo smanjiti premještanja samo na ona koja su dobra ili prihvatljiva za GIP (isto u slučaju suradnika koji očigledno nisu tu iz promotivnih razloga). Ideje? Alternativne ideje? Podrška? Oprečno mišljenje? :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:56, 20. rujna 2026. (CEST) :{{s|Runolist}}, kao najaktivniji ophoditrlj neprestano moram gledati takve članke. Imenaki prostor Nacrt: je prepun njih. Po mom mišljenju sve takve promotivne AI autobiografske članke bi trebalo odmah brisati, bez rasprave. Ti suradnici nisu došli na Wikipediju kako bi gradili enciklopediju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:33, 24. rujna 2026. (CEST) ::Slažem se. Treba spriječiti pretvaranje wikija u oglasnu ploču tj. oglašivački prostor, a pod izlikom navodne/umišljene značajnosti. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 11:08, 24. rujna 2026. (CEST) :::{{ZA}}, novim suradnicima treba ukazati na to da Wikipedija nije oglasna ploča, a reklamni tekstovi i PR-članci ([[WP:REKLAMA]]) svakako ne mogu ostati. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:53, 26. rujna 2026. (CEST) :Ne znam kako to tehnički izgleda na enwiki, ali bio članak u GIP-u ili u Nacrtu količina posla ne smanjuje se: za nacrte ćemo samo dobivati nove i nove molbe za premještanjem (ovdje, u tehničkom kaviću, na zahtjevima za premještanje, na SZR ophoditelja i administratora). Sve to ide u staž :'( Ako te mogu utješiti, @[[Suradnik:Runolist|Runoliste]], na enwiki nedavno su imali 3o.ooo nepregledanih novih stranica u GIP-u, a [[WP:OPH|ophodnju svake promjene]] i [[WP:OP|ophoditelje]] na svoju sreću (ili nesreću) uopće nemaju. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:58, 22. listopada 2026. (CEST) == Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji == Bok svima. U zadnje vrijeme dosta radim na člancima o Drugom svjetskom ratu, NDH, ustašama, partizanima i Jugoslaviji, pa sam počeo šire pregledavati i povezane teme. Što više članaka otvaram, to mi je jasnije koliko u ovom području još ima posla. U velikom broju tekstova nailazim na pristrane formulacije, ozbiljne tvrdnje bez odgovarajućih izvora, proturječne podatke ili vrlo nepotpun prikaz događaja. Već sam temeljito preradio članke [[Koncentracijski logor Sisak]], [[Sabirni logor Jastrebarsko]], [[Sabirni logor Stara Gradiška]] i [[Momčilo Đujić]], a napisao sam i članak [[Ante Vrban]]. Kroz taj rad vidio sam koliko je nekim temama nedostajalo osnovnog povijesnog konteksta, kvalitetne literature i jasnog objašnjenja odgovornosti pojedinaca. Onda otvorim povezani članak i ponovno naiđem na slične probleme. Zato mi se čini da bi bilo korisno ovom području pristupiti malo sustavnije. Mislim da pritom treba uzeti u obzir i naslijeđe razdoblja afere oko Kubure i tadašnjeg načina uređivanja hrvatske Wikipedije. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021 Izvješće izrađeno za Zakladu Wikimedia 2021.] dokumentiralo je dugotrajno ideološki usmjereno uređivanje, povijesni revizionizam i sustavno iskrivljavanje sadržaja. To je važan kontekst za stanje koje smo naslijedili. Pri čitanju mnogih tekstova imam dojam da se posljedice tog razdoblja još vide u jeziku, izboru izvora i tome čemu je dano najviše prostora. Napredak svakako postoji i treba priznati posao suradnika koji su popravljali te članke. U nekima su danas jasnije opisani karakter NDH, ustaški zločini, kolaboracija i odgovornost pojedinih dužnosnika. Ipak, često u istom članku ostanu odlomci koji su po tonu i načinu argumentiranja potpuno drukčiji. Uvod može biti pristojno uređen, a ostatak teksta još sadržavati pohvalne životopisne opise, političke etikete ili zaključke koje iznosi sam autor članka. Kod [[Vjekoslav Luburić|Luburića]], recimo, ratni zločini jesu opisani, ali dio o emigraciji prelazi u odobravajuće ocjene njegove domoljubnosti i političke strategije. [[Crna legija]] uz spomen zločina zadržava pohvalne opise vojnih uspjeha i govori o oslobađanju gradova koje su zauzele ustaške postrojbe. U [[Boričevac|Boričevcu]] ostale su političke etikete poput »jugokomunisti i velikosrbi«, a [[Ustanak u Hercegovini 1941.]] ima polemičke ocjene historiografije koje bi trebalo jasno pripisati konkretnim autorima i staviti u kontekst. Drugim člancima najviše nedostaje pouzdano potkrijepljen sadržaj. [[Bitka na Neretvi]] i [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]] trebali bi dati mnogo potpuniji pregled tako važnih tema. Kod [[Sabirni logor Danica|Danice]] postoji i pogrešan podatak o godini zatvaranja, uz ozbiljne tvrdnje o poratnim deportacijama u sibirske gulage koje traže znatno bolju izvornu osnovu. Sličnih primjera ima i među biografijama, člancima o četnicima, partizanskom vodstvu te ratnim i poratnim zločinima. Posebno mi smeta kad tekst ne razlikuje povijesni dokument, nečije svjedočanstvo, kasnije sjećanje i zaključak povjesničara. Isto vrijedi za brojke: čitatelju bi trebalo biti jasno odnose li se na poginule u borbi, pogubljene zarobljenike, civilne žrtve, određenu operaciju ili cijelo razdoblje. Kad se takvi podatci samo poslože jedni uz druge, bez objašnjenja, članak lako daje pogrešnu sliku iako ima nekoliko fusnota. Pokušat ću postupno dopuniti, ispraviti i neutralizirati koliko mogu. Želim se oslanjati na kvalitetnu povijesnu literaturu, jasno pripisivati sporna tumačenja i urediti tekst tako da čitatelj može razumjeti što se dogodilo i na čemu pojedina tvrdnja počiva. Važno mi je da se zločini i odgovornost obrađuju dosljedno, uz prostor za različita stručna tumačenja prema njihovoj težini u pouzdanim izvorima. Posla ima stvarno puno, pa bi bilo odlično da se uključe i drugi zainteresirani suradnici. Dobro bi došla pomoć s literaturom, provjerom podataka, preradom teksta, poveznicama i slobodnim fotografijama ili kartama. Možemo sastaviti zajednički popis članaka kojima je dorada najpotrebnija i postupno ih uređivati. Konkretne sporne tvrdnje i veće izmjene obrazložit ću na stranicama za razgovor pojedinih članaka, a ovdje bih volio vidjeti ima li interesa za širu suradnju na ovom području. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 00:46, 7. listopada 2026. (CEST) :Prije svega, pohvaljujem želju za radom na ovim teškim temama; čak su se i u posljednjih 6 godina rijetki upuštali u to. Sve su Wikipedije na silaznoj putanji otkad čitatelji informacije mogu dobiti od LLM-ova, a i ova je baš teško pogođena manjkom ljudi koji žele ili mogu doprinositi. Vjerojatno ćeš mnogo članaka uređivati sam. Radi to po najboljim akademskim standardima, pokušaj sačuvati što se može sačuvati, ako velike dijelove dodaješ i istovremeno nešto uklanjaš, bilo bi dobro da to uradiš u dva uređivanja, obrazloženo, kako bi se sve lakše moglo pratiti ([[WP:OPH]]). Bez obzira kakvu tehničku pomoć koristiš, obavezno sve sravni s izvorima. Javi se ako bude problema. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:11, 7. listopada 2026. (CEST) ::Hvala ti na podršci, stvarno mi znači. Meni je ovo i osobno važno. Kad vidim koliko revizionizam divlja na ovim prostorima, a pogotovo u zadnje vrijeme na društvenim mrežama i koliko se povijest koristi za današnja politička prepucavanja, pukao mi je film, jer obožavam povijest... Želim barem pomoći da članci na Wikipediji budu pouzdani, neutralni i zasnovani na ozbiljnoj literaturi i historiografiji. ::Još se sjećam kako su nam u školi davno govorili da ne koristimo hrvatsku Wikipediju jer nije dovoljno kvalitetna i pouzdana za povijesne i druge ozbiljne teme. To mi je ostalo u pamćenju. Volio bih da netko tko danas dođe pročitati nešto o tim temama dobije razumljiv i dobro potkrijepljen prikaz, uz izvore iz kojih može dalje učiti. ::Ne mogu promijeniti sve, ali temama vezanima uz Drugi svjetski rat, Jugoslaviju i povijesni revizionizam na ovim prostorima želim se prvo i detaljno pozabaviti. Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti. Pritom mi je važno da tekst ostane pristupačan ljudima koji nisu povjesničari, običnim laicima. ::<nowiki>Dugoročno bih volio kvalitetno preraditi dovoljno članaka da se taj pomak stvarno primijeti. Bilo bi mi posebno drago kad bi jednog dana i neki povjesničar javno rekao da se hrvatska Wikipedija ozbiljno popravila u obradi ovih tema. Znam da se povjerenje gradi polako, članak po članak, i da ima puno posla. Ako usput barem nekim znatiželjnim ljudima pomognemo da bolje razumiju temu, već smo nešto napravili. </nowiki> [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 18:19, 7. listopada 2026. (CEST) :::Treba imati na umu da preispitivanje jugoslavenskih historiografskih teza nije "revizionizam". Na primjer, spelelolozi su se dva put spuštali u jamu Jadovno i tamo nisu našli niti jednu jedinu ljudsku kost (samo jednu životinjsku), no i dan-danas se plasira teza da su tamo "ustaše pobacali 'iljade goloruke nejačadi". Goldstein u svojim knjigama ima puno "usmenih izvora" i "svjedočanstava" koji su upitne historiografske provjerivljivosti i pouzdanosti (sjetimo se famozne drobilice, za koju nema dokaza). Tretirati sve što je službena komunistička nomenklatura napisala o Jasenovcu neutralno u potpunosti je pogrešno i neznanstveno jer su sva ta "istraživanja" ideološki i propagandno obojena (npr. film ''Sutjeska'' koji je čisti ''soft porn'' na uvredljivoj razini banalne crno-bijele karakterizacije). Ono što je jasno vidljivo zadnje desetljeće u Hrvatskoj je neprekinuta priča o "ustažizaciji" i fantzmagorični radovi poput filmova Lordana Zafranovića, dok Ministarstvo branitelja svaki mjesec otkriva nova grobišta iz poslijeratnog razdoblja i Domovinskoga rata. "Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti." Odlično, ali praksa pokazuje da to znači po onoj shakespeareovskoj ''for me, but not for thee'', tj. "po mome tumačenju". Uključuje li "neutralni standard" da se ljude koji preispituju službene brojke od 60 000 navodno ubijenih ne naziva "revizionistima"? Kao i ljude (povjesničare!) koji upućuju da su u logorima harali tuberkuloza i tifus (u ratno vrijeme nisu uvijek svugdje bili zadovoljavajući sanitarni uvjeti)? Kao i povjesničare koji ukazuju na to da su pojedini logori nastavili s radom i u FNRJ, a neki su tek tada otvoreni (npr. logor Prečko)? Revizija je ustaljena historiografska i znanstvena metoda. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 09:27, 8. listopada 2026. (CEST) ::::Da, revizija povijesti jest legitimna. Povijesni zaključci mogu se i trebaju mijenjati kada novi izvori i istraživanja pokažu da su bili pogrešni. Tu se slažemo. Ali negacionizam je nešto drugo: poricanje ili umanjivanje dobro dokumentiranih zločina selektivnim biranjem podataka i odbacivanjem dokaza koji ne odgovaraju željenom zaključku. Zato ni svako preispitivanje brojki nije negacionizam, ali ni svako osporavanje zločina nije automatski znanstvena revizija. Razliku čine dokazi i način na koji se s njima postupa. Recimo, tvrdnja da su sva istraživanja nastala u Jugoslaviji ideološka i propagandna preširoka je da bi bila ozbiljan argument. Treba pokazati koji je podatak pogrešan, zašto je izvor nepouzdan i što ga pobija. Isto vrijedi za Goldsteina ili bilo kojeg drugog autora. Svjedočanstva također treba kritički provjeravati, ali njihovo odbacivanje samo zato što su svjedočanstva nije takva provjera. Ni spominjanje tifusa ili tuberkuloze samo po sebi ne rješava pitanje odgovornosti za smrti u logoru. Treba pogledati u kakvim su uvjetima ljudi držani, jesu li imali hranu i liječenje te što je uprava poduzimala. Bolest kao neposredni uzrok smrti nije isto što i odsutnost odgovornosti. Jednako tako, istraživanje poratnih zločina potrebno je i legitimno, i mora se vršiti jednakim standardom. Ti zločini ne poništavaju ratne, kao što ratni ne opravdavaju poratne. Za sve trebaju vrijediti isti kriteriji. Preispitivanja, novi dokazim i ispravljanje pogrešaka može. Ali naziv „revizija” sam po sebi ne daje znanstvenu težinu tvrdnji. Tu težinu tek treba pokazati izvorima i argumentima. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:34, 8. listopada 2026. (CEST) :Dovršio sam ovaj ciklus prerada povijesnih članaka kojih sam se u posljednje vrijeme dotaknuo, uključujući naknadno sažimanje opširnijih tekstova i stilske dorade. Riječ je o sljedećim člancima: :* [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]], [[Drugi svjetski rat u Hrvatskoj]] i [[Četnici u Drugom svjetskom ratu]]; :* [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]], [[Koncentracijski logor Sisak]] i [[Sabirni logor Jastrebarsko]]; :* [[Bitka na Kozari]], [[Bitka za Odžak]], [[Paravojne ustaške postrojbe]] i [[Ustaška vojnica]]; :* [[Ante Vrban]], [[Petar Rajkovačić]] i [[Momčilo Đujić]]. :Sada ću zastati s daljnjim uređivanjem kako bi dosadašnje izmjene prošle ophodnju i kako bi zajednica imala vremena pregledati rezultate i iznijeti mišljenje. :Molim zainteresirane suradnike za konkretne primjedbe na sadržaj, izvore, neutralnost, čitljivost i opseg članaka. Dovršetak planirane obrade ne znači da članke smatram konačnima ili bez pogrešaka. Za sadržaj koji sam unio odgovaram ja i ostajem dostupan za obrazloženja i dogovor o potrebnim ispravcima. Do toga pregleda i povratnih informacija neću nastavljati s novim preradama. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 06:38, 18. listopada 2026. (CEST) ::O nekim sam stvarima pisao na tvojoj stranici za razgovor ili na stranicama za razgovor članaka, to neću ponavljati. Na sadržaj i provjerljivost nemam primjedbi, što god sam provjeravao u izvorima tamo sam i našao. Kod ophodnje, najviše sam vremena zapravo trošio na uspoređivanje sa starim stanjem članaka. [[WP:UREĐIVANJE]] kaže: »Očuvajte <u>primjeren</u> sadržaj: sve dok neke činjenice ili ideje pripadaju enciklopediji, treba ih zadržati u Wikipediji.« I tu sam dosta starih informacija našao napisane novim riječima, ali je traženje bilo mukotrpno jer se u ''razlikama uređivanja'' za tako opsežne promjene sve pomiješa. Pomoglo bi za ophodnju ako bi najprije iz članaka uklonio netočnosti, pristranosti, dijelove bez izvora (kakvih je previše), sve što ne planiraš ostaviti ili napisati drugim riječima. To ne mora biti kirurški precizno rezanje, važnije je da se iz diffa neke stvari, ako treba, mogu i vratiti. Pohvala, velika, ide za vrlo dobre izvore, njihovo pravilno navođenje, navođenje svih relevantnih mišljenja. @[[Suradnik:Amon16|Amon16]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:49, 22. listopada 2026. (CEST) == Molba za pregled nacrta članka Zrinski (2026.) == Pozdrav svima! Pripremio sam nacrt članka o hrvatskom igrano-dokumentarnom filmu ''Zrinski'' (2026.): [[Suradnik/Zrinski]] Članak se temelji na javno dostupnim izvorima, s naglaskom na neovisne medijske izvještaje i filmsku kritiku, uključujući HINA-u, HRT, ''Jutarnji list'' i ''Večernji list''. Budući da sam povezan s produkcijom filma, želio bih da nacrt prije objave pregledaju nepovezani suradnici. Povezanost s produkcijom javno sam naveo na svojoj suradničkoj stranici. Molim zainteresirane suradnike za pregled enciklopedijske značajnosti, neutralnosti i izvora te mišljenje o premještanju članka u glavni imenski prostor. <nowiki>Unaprijed zahvaljujem na pomoći. ~~~~</nowiki> [[Suradnik:SjeverniArhiv|SjeverniArhiv]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SjeverniArhiv|razgovor]])</small> 08:45, 8. listopada 2026. (CEST) :Ispravak poveznice na nacrt: '''[[Suradnik:SjeverniArhiv/Zrinski]]''' [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Nisam ga još stigao pročitati, ali svaka čast na angažmanu! —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:32, 8. listopada 2026. (CEST) ::Pozdrav! ::Nacrt članka [[Suradnik/Zrinski|Zrinski (2026.)]] u međuvremenu je dodatno uređen i dovršen. Temelji se prvenstveno na javno dostupnim, neovisnim izvorima, uključujući medijske izvještaje i filmsku kritiku. ::Pri izradi nastojao sam poštovati enciklopedijske kriterije, osobito neutralnost, provjerljivost i izbjegavanje promotivnih formulacija. Povezanost s produkcijom transparentno je navedena. ::Bilo bi korisno dobiti neovisno uredničko mišljenje o spremnosti članka za premještanje u glavni imenski prostor, kao i konkretne primjedbe ako su potrebne dodatne dorade. ::<nowiki>Lijep pozdrav! ~~~~</nowiki> [[Suradnik:SjeverniArhiv|SjeverniArhiv]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SjeverniArhiv|razgovor]])</small> 08:29, 15. listopada 2026. (CEST) == Uređivanje pomoću LLM == Želim ovdje zajednici podcrtati da se [[Wikipedija:Kafić#Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji|ovdje iznad]] radi o uređivanjima koja suradnik radi navodno "samo uz pomoć" [[Veliki jezični model|velikog jezičnog modela]]. Mislim da treba prvo raspraviti o tome pa tek onda dopustiti velika preuređivanja bilo kojeg članka, a pogotovo, kako suradnik najavljuje cijelog područja.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 18:03, 9. listopada 2026. (CEST) :Ja sam upravo provjerio jedan od članaka (logore u Sisku), koliko sam najbolje mogao. Koju god sam informaciju provjerio, našao sam je u (detaljno!) navedenom izvoru. Mislim da bi rasprava trebala ići s konkretnim problemima koji se nađu u nečijem radu, a ne prema oruđima koja su korištena. LLM-ovi su s nama, mogu biti od velike pomoći u rukama koje znaju kako ih koristiti: ''I nož može ubiti, ali noževe još nismo zabranili''. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:11, 9. listopada 2026. (CEST) :Možemo u realizaciji suradnikove dobre volje promatrati i izgrađivati svoje mišljenje na osnovi konkretnih rezultata uređivanja. Ako rezultat ne bude dobar, lako se poništi doprinos jer ovo nije papirnata enciklopedija. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 18:59, 9. listopada 2026. (CEST) :Tulkas, slažem se da uporaba alata ne opravdava preskakanje provjere. LLM koristim kao pomoć pri nacrtu, strukturi i radu s izvorima, a ne kao povijesni izvor ili zamjenu za njihovo čitanje. Za sadržaj koji unosim odgovaram ja. Pogreške su moguće i spreman sam ih ispraviti ili ukloniti a šutnju neću smatrati potvrdom točnosti. :Pri obradi članaka o [[Koncentracijski logor Sisak|Sisku]], [[Sabirni logor Jastrebarsko|Jastrebarskom]], [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staroj Gradiški]] i [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnicima u Drugom svjetskom ratu]] cilj mi nije bio proizvesti što više teksta, nego jasnije povezati tvrdnje s literaturom, razgraničiti obuhvat brojki i prikazati značajna stručna neslaganja. To samo po sebi nije jamstvo da ništa nije promaklo. :Zašto smatram da su neke opsežnije prerade potrebne pokazuje [[Bitka za Odžak]]. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_za_Od%C5%BEak&oldid=7488094 inačici prije prerade] problem nisu bile samo manjkave reference nego i pripovjedni okvir: ustaški se zapovjednik romantizira kao neustrašiv, partizane se omalovažava, a proboj kroz njihovu brigadu proglašava „golemom sramotom”. Članak kao sigurno iznosi i zaključak da Hrvate nije zanimao Hitlerov nacionalsocijalizam, nego jedino opstojnost hrvatske države. Odjeljak „Partizanska osveta” donosi teške optužbe i brojke bez izravnih referencija. Smatram da takav spoj heroiziranja jedne strane i demoniziranja druge nije neutralan enciklopedijski prikaz. :Time ne tvrdim da su navodi o partizanskim zločinima neistiniti zato što uz njih nije stajala fusnota. Tvrdim da ih treba potkrijepiti vjerodostojnim izvorima, jasno odrediti njihov obuhvat i iznijeti bez propagandnog jezika. Jednaki kriteriji moraju vrijediti za sve počinitelje i žrtve. Sa time napominjem da je trenutna verzija tek prva obrada članka, još mu se moram detaljno posvetiti. :Loše prethodno stanje ne opravdava eventualnu pogrešku u mojoj preradi te ga navodim kao razlog za uređivanje, ne kao dokaz da je nova inačica automatski točna. Cilj nije zamijeniti jednu pristranost drugom, već značajna neslaganja među vjerodostojnim izvorima prikazati uz atribuciju i razmjer njihovoj težini, a ne svakom navodu automatski dati jednak prostor. :Molim zato konkretne primjedbe na tvrdnje, izvore, izostavljena relevantna tumačenja i strukturu članaka. Nije potrebno da onaj tko uoči problem pronađe i njegovo rješenje: obveza potkrepljivanja sadržaja koji unosim ostaje moja. Podržavam i raspravu o načinu rada i provjere, ali kvalitetu pojedinačnih izmjena treba procjenjivati prema njihovu sadržaju, izvorima i usklađenosti s pravilima. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 21:16, 13. listopada 2026. (CEST) ::Možda nisam bio dovoljno jasan. Nisam pisao ni o kojem pojedinom uređivanju, kao ni o pojedinom suradniku. Htio sam svratiti pozornost na korištenje [[Veliki jezični model|velikog jezičnog modela]] općenito pri uređivanju. Kako vidim više ste se usredotočili na sam sadržaj uređivanja u koji nisam ni ulazio. Meni se osobno, kao ophoditelju, ne sviđa masovna uporaba velikog jezičnog modela jer će stvoriti raskorak između suradnika, jer ako netko mora ručno provjeravati, uspoređivati izvore i vraćati netočnosti, ušteda vremena jednog suradnika postaje dodatni posao za zajednicu.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:18, 14. listopada 2026. (CEST) :::Imali smo mi i ljude i čarape koji su kao samoophođeni unijeli toliko "netočnosti", osobnih razmišljanja, loših izvora (...) da se to sadašnjim korakom neće popraviti ni u sljedećih 25 godina. Moje je iskustvo da LLM-ovi (dobri noviji modeli) poprilično dobro sažimaju pojedinačne dokumente, iz čega nije teško pobrati i još preurediti par rečenica za Wikipediju; to podrazumijeva čitanje dokumenta i upoznavanje s temom. Kada ih se pita općenita pitanja ("napiši mi sve što 'znaš' o tomu i tomu"), dajući im previše širine u pogledu izvora, tada su lošiji i skloni poznatim problemima s LLM-om. Ako ih se pita kako bi organizirali članak, vjerojatno će ponuditi organizaciju sličnu člancima na drugim wikijima. :::Sve u svemu (TL;DR): bolje je da se radi, nego da nam wiki tone u potpunu stagnaciju, posebno kad su u pitanju ''ozbiljne teme''. :::(To što razni ''homo novus''i koriste jeftine modele za wikiautobiografije druga je priča, ali to se lako prepozna i u pravilu brzo obriše) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:06, 14. listopada 2026. (CEST) Drago mi je da smo napokon pokrenuli raspravu o toj temi, iako i po tom pitanju dosta zaostajemo. Prije godinu dana započeo sam wikiesej '''[[Wikipedija:Umjetna inteligencija]]''' ([[WP:UI]]). Esej je vrlo skroman, ali se potencijalno može izraditi u pravilo ili smjernicu? Smatram da uporaba umjetne inteligencije ne smije ugrožavati ili/i kršiti postojeća pravila ili prakse Wikipedije ([[WP:KAP]], [[WP:STIL]], [[WP:BVI]], [[WP:NI]]/[[WP:VI]] itd.). S obzirom na to da sadržaj generiran umjetnom inteligencijom vrlo vjerojatno '''nije''' kompatibilan sa slobodnom licencijom CC BY-SA, hitno treba izbjegavati stopostotne AI-članke. Mislim da se oko toga svi slažemo? {{?}} —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:06, 16. listopada 2026. (CEST) :Koliko znam, a nešto znam, tekst koji izlazi iz LLM-a ne može biti predmetom zaštite autorskih prava: https://copyrightalliance.org/faqs/artificial-intelligence-copyright-ownership/ (LLM nije osoba) :Jednom si me ovdje pitao nešto u stilu smije li Wikipediju pisati osoba koja je u nečemu ekstrem u privatnom životu (ima ekstremne stavove): odgovor je ([[WP:NIJEOVDJE|u našim pravilima]]) da smije, <u>dok god je sadržaj koji piše u skladu s pravilima o sadržaju</u>. To bih primijenio i na tekstove pisane *uz pomoć* LLM-a, kao što i ti sugeriraš. Engleska Wikipedija s 4o.ooo aktivnih suradnika možda si i može priuštiti totalnu zabranu (pitanje je kako će to kontrolirati), ali mi nas imamo 1oo. Malo pomoći dobro dođe, kada se zna kako. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:30, 16. listopada 2026. (CEST) :Ne bih baš rekao da je svaki tekst nastao uz LLM automatski nespojiv s CC BY-SA. I [https://www.dziv.hr/hr/informacije-usluge/ai-i-intelektualno-vlasnistvo--informacije-za-korisnike/ai-i-autorsko-pravo/ DZIV razlikuje] potpuno generirani sadržaj od djela s ljudskim kreativnim doprinosom. Ali ako model prepiše tuđi zaštićeni tekst, prava izvornog autora ne nestaju. Dakle, nije ni sve zabranjeno ni sve slobodno za preuzimanje. :<nowiki>Što se broja suradnika tiče, pomoć nam treba, ali nije neka ušteda ako jedan brže napiše tekst, a drugi onda satima provjerava što je uneseno. Zato bih radije dogovorio što smatramo prihvatljivom pomoći i kako provjeravamo rezultat.</nowiki> [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 18:49, 16. listopada 2026. (CEST) == Who Wrote That? == Dodatak (ekstenzija) za preglednike [[:mw:Who Wrote That?|Who Wrote That?]] u početku je radila samo na Wikipediji na engleskom jeziku, a odnedavno radi na većini njih, uključujući našu. Kada se instalira, u izborniku s pomagalima pojavi se Who Wrote That?, a onda se nakon kraćeg računa u dijelovima teksta članka pojavi tko ih je napisao. Možda će biti zanimljivo ljudima koji ophode. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:47, 12. listopada 2026. (CEST) == Naslovi članaka o logorima u Sisku i Jastrebarskom == Predlažem raspravu o usklađivanju naslova ovih članaka s njihovim opsegom i nazivljem u relevantnoj historiografiji. Treba razlikovati tadašnje službene nazive od povijesne klasifikacije, a ne birati izraz prema tome zvuči li blaže ili teže. Članak [[Koncentracijski logor Sisak]] obuhvaća više ustanova i razdoblja, koje razlikuje i [https://hrcak.srce.hr/190520 Dizdarov pregled]. Zato predlažem naslov '''Logori u Sisku (1941.–1945.)''', uz mogućnost izdvajanja članka '''Dječji koncentracijski logor Sisak'''. Time se usklađuje naslov s opsegom, a ne osporava koncentracijski karakter dječjeg logora. Kod članka [[Sabirni logor Jastrebarsko]] najprije treba razdvojiti sabirno-tranzitnu ustanovu iz 1941. od dječje ustanove iz 1942. Za potonju predlažem razmotriti naslov '''Dječji logor Jastrebarsko''', ali uz jasno predstavljanje stručnog neslaganja: naziv „dječji logor” koristi dio relevantnih izvora, dok [https://historiografija.hr/?p=33451 Nataša Mataušić] Jastrebarsko razlikuje od Siska i smatra dječjim domom. Dakle, ni riječ „logor” ovdje nije potpuno nesporna. Molim da prijedloge potkrijepimo konkretnim radovima i stranicama, uz navođenje ustanove i razdoblja na koje se naziv odnosi. Prema [[Wikipedija:Nepristrano gledište|nepristranom gledištu]], društveni prijepor sam po sebi ne zahtijeva promjenu naslova, ali značajna stručna neslaganja treba prikazati razmjerno njihovoj težini u literaturi. Cilj nije isti naziv za sva mjesta, nego isti kriteriji za sve članke. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 17:21, 13. listopada 2026. (CEST) :[[WP:UN]]: pod kojim će (kratkim) imenom čitatelji najvjerojatnije tražiti te članke? Tu je možda najbolje potražiti kako se nazivaju (ako se nazivaju) u popularnoj literaturi - novinama, el. medijima. Ne mora karakter logora nužno biti vidljiv iz naslova, naslov nikad neće obuhvatiti sve. Važno je i da su članci u većoj mjeri povezani iz drugih članaka, tada je manje važan njihov naslov. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:37, 13. listopada 2026. (CEST) ::U redu, prvo ću završiti sa svim člancima sa kojima sam dosad započeo, onda ću dalje razmišljati kako razrgranati i objediniti naslove tih tema i širih članaka oko jedne sustavne cjeline logora u NDH. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 23:57, 13. listopada 2026. (CEST) == Upit o brisanju članka "Stanko Krstin" == Poštovani, obraćam Vam se kao osoba na koju se odnosio članak „Stanko Krstin“ na hrvatskoj Wikipediji. Prema javno dostupnom dnevniku Wikipedije, članak je 5. novembra 2022. godine obrisao suradnik/administrator Argo Navis, uz obrazloženje „ne zadovoljava kriterije (WP)“. Članak je, koliko mogu utvrditi, postojao najmanje od 2016. godine, odnosno približno šest godina pre nego što je obrisan. Molim Vas za pojašnjenje: # Koji je konkretni kriterijum za brisanje (WP) primenjen u slučaju ovog članka? # Da li je članak prethodno bio predložen za brisanje od strane nekog drugog suradnika? # Da li je postojala rasprava ili drugi postupak koji je prethodio brisanju? # Ako nije postojala javna rasprava, na osnovu čega je doneta odluka o brzom brisanju? # Da li je moguće dobiti uvid u poslednju verziju članka koja je postojala neposredno pre brisanja? Ne dovodim unapred u pitanje odluku o brisanju i ne želim da iznosim bilo kakve pretpostavke o motivima. Želim samo da razumem koji je konkretan razlog zbog kojeg je članak, nakon više godina postojanja, obrisan 2022. godine. Bio bih zahvalan i za informaciju da li postoji mogućnost da se članak ponovo pregleda, ukoliko je moguće pokazati da je u trenutku brisanja postojao dovoljan broj nezavisnih i pouzdanih izvora o meni i mom javnom delovanju. lijep pozdrav, Stanko Krstin Novi Sad [[Posebno:Doprinosi/~2026-55078-41|~2026-55078-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-55078-41|talk]]) 15:30, 14. listopada 2026. (CEST) :Vratio sam članak, treba proći raspravu o brisanju od barem tjedan-dva. [[SUR:Argo Navis]]? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:41, 15. listopada 2026. (CEST) == Cudno ponasanje == Nisam vec dugo bio tu, a mogu reci da uz ovakvo ponasanje kao kod clanka [[Marijan Matijević]] i [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Porfirije_%28patrijarh_srpski%29&diff=7618517&oldid=7602415]] nepozeljnosti da se navodi govor patrijarha na pogrebu ratnog zlocina..ocito prolazi samo jos ovdje... Bacite malo oko na takvog suradnika...--[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 10:03, 15. listopada 2026. (CEST) :Ja baš ne bih drugi dan prebacio u [[Nacrt:Marijan Matijević]], ALI veliki su dijelovi teksta tu bez navedenih izvora - [[WP:NI]], kategorije se crvene, a formom i stilom tekst podsjeća na nešto što bi izbacio LLM. To treba srediti pa možemo dalje. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 15. listopada 2026. (CEST) ::bila je verzija [[Marijan Matijević]] gdje je kategorija bila "crna" dakle vazeca... i naravno sam rabio UI, izvori su pisu dolje u clanku (hrvatski, engleski i njemacki]... Meni je ovo ponasnje vise izgleda kao maltretiranje...i nije ovo prvi put u pogledu na moje doprinose, vec vrlo cesta pojava --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 18:04, 15. listopada 2026. (CEST) :::Croq, nisi odjučer. Izvori se navode prema pravilu [[WP:Navođenje izvora]], u tekstu članka, na kraju rečenice. Članci moraju izgledati kao kada ih piše čovjek, a ovdje se iz aviona vidi da je u pitanju stroj, i to poprilično jeftin/loš. Za takve stvari izmislili su Grokipediju. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:10, 15. listopada 2026. (CEST) ::::nema jeftin i los AI....i ne rabim Grok... a mislim da do daljnjeg nemam vise ni vremena niti volje ovdje uopce pojaviti, [[Suradnik:Croxyz]] (je postigao cilj. Svaka cast, projekt se razvija "po planu" ... Hasta la Vista, baby --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 18:28, 15. listopada 2026. (CEST) :::::{{s|Croq}}, žao mi je što se tako osjećaš, ali premještanje u nacrte nije nikakav osobni napad na tebe niti »Croxyzjev ''skriveni'' cilj«. Nisi tu odjučer i znaš da nije ništa osobno. [[WP:STIL]] postoji s razlogom. Bez obzira na to koji si AI-program/softver koristio, kao što je {{s|Ponor}} napisao, iz daleka se vidi da je to tekst koji je generirao stroj odn. umjetna inteligencija (koja sigurno ne jamči stopostotnu točnost sadržaja/informacija), a potpunim AI-člancima jednostavno nema mjesta na Wikipediji. Ne samo zato što su AI-tekstovi često potpuno neprirodno pisani s pola teksta u natuknicama, a izvori sadržaja potencijalno nepoznati, već upravo i zato što sadržaj koji generira umjetna inteligencija eventualno krši autorska prava, a s time na projektu moramo biti maksimalno oprezni. Pronašao si kvalitetan i dobar izvor za wiki-članak ([https://www.enciklopedija.hr/clanak/matijevic-marijan enciklopedija.hr]) i umjesto da ti tekst stvara AI, probaj to napisati <u>svojim riječima</u>. Ako ti se i dalje doprinosi, [[WP:COOL]]iraj se [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]], preradi nacrt kako spada i članak ide natrag u GIP. Nitko nije tvrdio da je tema sporna. Izvor postoji i po samim time i [[WP:ZNAČAJ]]. Ti odluči, a mi smo tu. [[WP:NTSS|Najgore ti se sekirati]]. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:25, 15. listopada 2026. (CEST) == Primiče se jubilarac == Dragi moji, približava nam se [[Wikipedija:Jubilarni članci/236 000 članaka|nova jubilarna brojka]]! Vadite pera i pripremajte članke! Sretno pisanje! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:13, 16. listopada 2026. (CEST) :{{s|Koreanovsky}}, preskočili smo brojku 22. listopada te bi stoga trebalo kreirati sitenotice i započeti glasanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:43, 24. listopada 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] [[Datoteka:Dobar.svg|23px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:49, 24. listopada 2026. (CEST) ---- VAŽNO: Trenutno ne radi [https://hrwp.toolforge.org/jubilarac alat za jubilarne članke], stoga će malo potrajati. Molim za razumijevanje, hvala! —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:54, 24. listopada 2026. (CEST) :{{s|Koreanovsky}}, [[Posebno:Nove stranice]] ti može biti od koristi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:34, 24. listopada 2026. (CEST) ::Glasovanje započinje 26. listopada u 00:00. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:40, 25. listopada 2026. (CEST) == Potrebna pomoć na stranici [[:Wikipedija:Suradnička stranica|Wikipedija:Suradnička stranica]] (19:57, 22. listopada 2026.) == Molim pomoć: pokušao sam dodati izvor Jutarnjeg lista u odjeljak „Izvori”, ali mi uređivanje ne sprema promjenu. Molim da netko doda ovaj izvor: https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/kako-se-stvarala-sommelierska-scena-hrvatske-15511780 Hvala. --[[Suradnik:Somich95|Somich95]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Somich95|razgovor]])</small> 19:57, 22. listopada 2026. (CEST) == "Dopusnica nije važeća" == Evo primjera: {{HAZU}} Ovakve dopusnice nalazim u raznim člancima čiji je sadržaj prekopiran sa stranica HAZU-a ili neke druge institucije. Što u stvari znači da dopusnica nije važeća? — [[Suradnik:Phazd|Phazd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Phazd|razg.]]|[[Posebno:Doprinosi/Phazd|dopr.]])</small> 23:58, 25. listopada 2026. (CET) :@[[Suradnik:Phazd|Phazd]] To znači da je nekada davno netko od suradnika primio (nekakav) e-mail s dopusnicom za upotrebu sadržaja. Kako ''upotreba'' ili ''prenošenje'' možda ne uključuje izmjene i daljnje slobodno dijeljenje, i zbog toga što [[WP:Dopuštenja za uporabu sadržaja]] nisu došla kasnijim "službenim" kanalima, od institucija bi trebalo zatražiti bolju dopusnicu (bilo je pokušaja, nekad uspješnih, češće neuspješnih). U pravilu ne bismo više smjeli kopirati sadržaj od njih, a ovaj stari... hm... toliko je dugo kod nas da više i ne znam što bi(smo) dobili brisanjem. Ne pamtim da se itko od njih ikad žalio na [[WP:KAP]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:52, 28. listopada 2026. (CET) == Molba za pregled nacrta: Arbona (sukob interesa) == Pozdrav, zaposlenik sam tvrtke Arbona d.o.o. (vidi [[Suradnik:Hgalic|korisničku stranicu]]) i pripremio sam nacrt članka o tvrtki: [[Suradnik:Hgalic/Arbona]]. Zbog [[WP:SUKINT|sukoba interesa]] ne želim ga sam premjestiti u glavni imenski prostor, pa molim nekog od urednika da pregleda nacrt i, ako zadovoljava pravila (značajnost, nepristranost, izvori), premjesti ga. Rado ću ispraviti sve što treba. Hvala. [[Suradnik:Hgalic|Hgalic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Hgalic|razgovor]])</small> 11:02, 26. listopada 2026. (CET) == Molba za pregled rasprave o brisanju – Aleksandar Gvozdenović == Pozdrav, molim zainteresirane suradnike da pogledaju [[Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Kolovoz 2026.#Nacrt:Aleksandar Gvozdenović|raspravu o brisanju nacrta o Aleksandru Gvozdenoviću]], pokrenutu 26. kolovoza 2026. Snaha sam Aleksandra Gvozdenovića i u raspravi sam prijavila sukob interesa. Ondje sam navela dodatne izvore, a [[Nacrt:Aleksandar Gvozdenović|nacrt]] je dopunjen i izvorom o njegovu trenerskom radu u Pobedi iz Prilepa. Prema onome što vidim, rasprava još nije zaključena, a na moje dopune nema odgovora. Molim da netko pregleda navedene izvore i u postojećoj raspravi pojasni što eventualno još nedostaje za procjenu enciklopedijske značajnosti. Ne tražim unaprijed određeni ishod, nego pomoć u daljnjem postupku. Hvala. [[Suradnik:Ema Gvozdenovic|Ema Gvozdenovic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ema Gvozdenovic|razgovor]])</small> 19:37, 28. listopada 2026. (CET) :@[[Suradnik:Ema Gvozdenovic|Ema Gvozdenovic]] Čak i površno gledajući, tekst ne izgleda kao wikipedijski članak. Kriteriji za sportaše navedeni su na str. [[Wikipedija:Kriteriji_značajnosti_po_temama#Sportaši]]. Na koje bi se kriterije mogli pozvati u ovom slučaju? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:04, 28. listopada 2026. (CET) Pozdrav Ponor, hvala na odgovoru i upućivanju na kriterije za sportaše. Aleksandar Gvozdenović nije bio nogometaš, nego nogometni trener. Zato smatram da je potrebno razmotriti kriterije koji se odnose na trenere profesionalno aktivnih sportaša, ako se može utvrditi da je radio s takvim sportašima. Posebno bih izdvojila intervju objavljen u časopisu ''NORD actualité'', br. 9 iz svibnja 1976., na stranicama 21–23, pod naslovom „L’entraîneur du C.A.B.”. Riječ je o zasebnom intervjuu „s jugoslavenskim trenerom kluba C.A. Bizertin”, a ne samo o usputnom spominjanju njegova imena. Posjedujem cijeli fizički primjerak časopisa, uključujući naslovnicu, intervju i impresum, te mogu zainteresiranim suradnicima omogućiti uvid u fotografije tih stranica. Svjesna sam da samo postojanje izvora ne znači automatski i enciklopedijsku značajnost. Zato bih voljela čuti smatraš li da bi ovaj intervju, zajedno s ostalim navedenim izvorima, mogao biti relevantan za procjenu značajnosti ili je potrebno pronaći dodatne neovisne izvore. Hvala na vremenu i pomoći. [[Suradnik:Ema Gvozdenovic|Ema Gvozdenovic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ema Gvozdenovic|razgovor]])</small> 15:09, 3. studenoga 2026. (CET) :@[[Suradnik:Ema Gvozdenovic|Ema Gvozdenovic]] Obično kažemo da mora postojati značajna pokrivenost sekundarnim izvorima, a to je i zbog sljedećega: ja mogu napisati članak o X. Y., čak u ponuditi neke opskurne izvore; ali zašto bi ljudi dolazili na Wikipediju čitati o X. Y. ako na to ime nigdje neće naići. Sigurno nitko ne "lista" 26o.ooo postojećih članaka da bi slučajno naišao na mojega X. Y. Hoću reći: uzaludno je pisati o ljudima koji nisu javno vrlo poznati, to može čitati samo njihova obitelj. Ali obitelj može i za 20 novaca godišnje registrirati web stranicu i na njoj objaviti što god ih je volja. Puno je ljudi na svijetu koji su itekako zaslužni, a nemaju i ne moraju imati članak na Wikipediji. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:59, 3. studenoga 2026. (CET) == Wikipedijin azijski mjesec 2026. == Dragi suradnici pridružite se ovogodišnjem [[Wikipedija:Wikipedijin azijski mjesec 2026.|Wikipedijinom azijskom mjesecu 2026.]], međunarodnom suradničkom događaju koji se održava tijekom studenoga. Cilj projekta je obogatiti Wikipediju člancima o [[Azija|Aziji]].--20:09, 1. studenoga 2026. (CET) [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 20:09, 1. studenoga 2026. (CET) == Molba za pregled nacrta - Emin Salamović == Pozdrav svima, ja sam Emin Salamović, osoba o kojoj govori nacrt na stranici [[Suradnik:Eminsalamovic/Pješčanik]]. Otvoreno navodim svoju povezanost s temom. Nacrt je pripremljen uz pomoć umjetne inteligencije, uz objavljene izvore; dio podataka o radnim angažmanima temelji se na vlastitom LinkedIn profilu, označenom kao samoobjavljeni izvor. Molim nepovezanog suradnika za pregled nacrta i procjenu značajnosti, kvalitete izvora i neutralnosti teksta te upute za potrebne dorade. <nowiki>Hvala na pomoći. ~~~~</nowiki> [[Suradnik:Eminsalamovic|Eminsalamovic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eminsalamovic|razgovor]])</small> 11:51, 6. studenoga 2026. (CET) :Pozdrav, :vidim da je moj nacrt na stranici Suradnik:Eminsalamovic/Pješčanik označen za brisanje uz razlog „kriteriji”. :Molim za pojašnjenje koji konkretan kriterij nacrt ne ispunjava i koji su izvori ocijenjeni nedostatnima. Ako je otvorena rasprava o brisanju, molim poveznicu kako bih odgovorio na odgovarajućem mjestu. :Spreman sam doraditi tekst prema konkretnim primjedbama i prihvatiti procjenu zajednice. :Hvala na pomoći. [[Suradnik:Eminsalamovic|Eminsalamovic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eminsalamovic|razgovor]])</small> 12:37, 6. studenoga 2026. (CET) == Pregled dopune nacrta – Emin Salamović == Pozdrav, pripremio sam dopunu nacrta [[Suradnik:Eminsalamovic/Pješčanik]] podacima o salonskom menadžmentu, modnim angažmanima i edukativnoj demonstraciji za Tara Rose Academy. Ja sam osoba o kojoj nacrt govori. Molim pojašnjenje oznake „kriteriji” te konkretne upute o nedostatnim izvorima i potrebnim doradama. Hvala na pomoći. [[Suradnik:Eminsalamovic|Eminsalamovic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eminsalamovic|razgovor]])</small> 15:18, 6. studenoga 2026. (CET) cr8c4oijnv8zr2gjoiatejiupwfidv9 0 819885 7631880 7628043 2026-11-07T11:03:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631880 wikitext text/x-wiki {{Infookvir reality TV sezona | bg_colour = #452405 | slika = Ples sa zvijezdama sezona 9.jpeg | natpis_pod_slikom = Promotivne fotografije plesnih parova i logotip devete sezone | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | voditelj = [[Barbara Kolar]]<br>[[Duško Ćurlić]] | žiri = [[Daniela Trbović]] <br>Damir Horvatinčić<br>[[Mihaela Devald Roksandić]]<br>Robert Schubert | pobjednik = | broj epizoda = 8 | trajanje = | mreža = [[HTV 1]] | premijera = {{premijera|31|10|2026}} | finale = <!-- Sezona još traje {{finale|19|12|2026}} --> | prethodna = [[Ples sa zvijezdama (8. sezona)|8. sezona]] (HRT) <br> [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 3. sezona)|3. sezona]] (Nova TV) | imdb_id = 2438054 }}'''Deveta sezona''' hrvatske plesno-natjecateljske televizijske emisije ''[[Ples sa zvijezdama]]'' s emitiranjem je započela [[31. listopada]] [[2026.]] na [[HTV 1|Prvom programu]] [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/ples-sa-zvijezdama-vraca-se-na-hrt-a-evo-i-kad-krece-potjera-1154614|title='Ples sa zvijezdama' vraća se na HRT, a evo i kad kreće 'Potjera'|date=16. rujna 2026.|access-date=13. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917055710/https://www.24sata.hr/show/ples-sa-zvijezdama-vraca-se-na-hrt-a-evo-i-kad-krece-potjera-1154614|archive-date=17. rujna 2026.|publisher=[[24sata]]|website=24sata.hr}}</ref> Sezona označava povratak emisije na HRT, nakon što se [[Ples sa zvijezdama (8. sezona)|osma sezona]] emitirala [[2013.]] godine te nakon što je [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] emitirala tri sezone od [[2019.]] do [[2023.]] godine.<ref>{{citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a408183/ples-sa-zvijezdama-od-jeseni-na-hrt-u.html|title=Popularni show više nećemo gledati na Novoj TV: Preuzeo ga je HRT, objavljeni su i detalji|date=19. rujna 2026.|access-date=13. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260922183817/https://story.hr/Celebrity/a408183/ples-sa-zvijezdama-od-jeseni-na-hrt-u.html|archive-date=22. rujna 2026.|website=story.hr}}</ref> Sezona će se sastojati od osam epizoda, a natječe se deset plesnih parova. Voditelji sezone su [[Barbara Kolar]] i [[Duško Ćurlić]], koji su prethodno vodili svih osam sezona na HRT-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/barbara-i-dusko-opet-vode-ples-sa-zvijezdama-doznajte-tko-se-sve-bori-za-pobjedu-u-novoj-sezoni-20261023|title=Barbara i Duško opet vode 'Ples sa zvijezdama': Doznajte tko se sve bori za pobjedu u novoj sezoni|date=23. listopada 2026.|access-date=28. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261024141241/https://www.tportal.hr/showtime/clanak/barbara-i-dusko-opet-vode-ples-sa-zvijezdama-doznajte-tko-se-sve-bori-za-pobjedu-u-novoj-sezoni-20261023|archive-date=24. listopada 2026.|website=tportal.hr|url-status=live}}</ref> Članovi žirija su [[Daniela Trbović]], Damir Horvatinčić, [[Mihaela Devald Roksandić]] i Robert Schubert.<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/ples-sa-zvijezdama-2026-ziri/daniela-trbovic-12982345|title=Daniela Trbović|archive-url=https://web.archive.org/web/20261031064640/https://hrtprikazuje.hrt.hr/ples-sa-zvijezdama-2026-ziri/daniela-trbovic-12982345|archive-date=31. listopada 2026.|access-date=29. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/ples-sa-zvijezdama-2026-ziri/damir-horvatincic-12982358|title=Damir Horvatinčić|archive-url=https://web.archive.org/web/20261031065344/https://hrtprikazuje.hrt.hr/ples-sa-zvijezdama-2026-ziri/damir-horvatincic-12982358|archive-date=31. listopada 2026.|access-date=29. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|archive-url=https://web.archive.org/web/20261031080416/https://hrtprikazuje.hrt.hr/ples-sa-zvijezdama-2026-ziri/mihaela-devald-roksandic-12982349|archive-date=31. listopada 2026.|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/ples-sa-zvijezdama-2026-ziri/mihaela-devald-roksandic-12982349|title=Mihaela Devald Roksandić|access-date=29. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/ples-sa-zvijezdama-2026-ziri/robert-schubert-12982356|title=Robert Schubert|date=29. listopada 2026.|access-date=31. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261031063954/https://hrtprikazuje.hrt.hr/ples-sa-zvijezdama-2026-ziri/robert-schubert-12982356|archive-date=31. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> ==Produkcija== Povratak ''[[Ples sa zvijezdama|Plesa sa zvijezdama]]'' na HRT bio je najavljen u [[studeni|studenom]] [[2024.]] kada su brojni mediji prenijeli vijest kako televizija planira ponovno otkupiti licencu za emisiju.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/ples-sa-zvijezdama-ponovno-se-seli-na-hrt-kontaktirali-smo-prisavlje-evo-sto-kazu-15524826|title=‘Ples sa zvijezdama‘ ponovno se seli na HRT? Kontaktirali smo Prisavlje, evo što kažu|date=21. studenoga 2024.|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219100854/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/ples-sa-zvijezdama-ponovno-se-seli-na-hrt-kontaktirali-smo-prisavlje-evo-sto-kazu-15524826|archive-date=19. prosinca 2024.|publisher=[[Jutarnji list]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/hrt-preoteo-ples-sa-zvijezdama-novoj-tv/2617389.aspx|title=HRT preoteo Ples sa zvijezdama Novoj TV|date=22. studenoga 2024.|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260916220842/https://www.index.hr/magazin/clanak/hrt-preoteo-ples-sa-zvijezdama-novoj-tv/2617389.aspx|archive-date=16. rujna 2026.|publisher=[[Index.hr]]|website=index.hr}}</ref> Nova je sezona bila prevdiđena financijskim planom HRT-a za [[2025.]] godinu,<ref>{{citiranje weba|url=https://api.hrt.hr/media/1f/c7/financijski-plan-hrt-a-2025-20241217091622.pdf|title=Financijski plan HRT-a za 2025. godinu|date=2024.|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917073407/https://api.hrt.hr/media/1f/c7/financijski-plan-hrt-a-2025-20241217091622.pdf|archive-date=17. rujna 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> međutim, sezona iz neobjavljenih razloga te godine nije bila realizirana. U financijskom planu za [[2026.]] godinu, objavljenom u prosincu 2025., ponovno su osigurana sredstva za novu sezonu, pri čemu je za njezinu proizvodnju izdvojeno 1,2 milijuna eura.<ref>{{citiranje weba|url=https://api.hrt.hr/media/20/40/financijski-plan-hrt-a-za-2026-godinu-20251217144156.pdf|title=Financijski plan HRT-a za 2026. godinu|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917073408/https://api.hrt.hr/media/20/40/financijski-plan-hrt-a-za-2026-godinu-20251217144156.pdf|archive-date=17. rujna 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> HRT je [[14. rujna]] 2026. potvrdio da će se sezona emitirati od 31. listopada do 19. prosinca 2026. te će se sastojati od osam epizoda.<ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-donosi-uzbudljivu-televizijsku-jesen-12906686|title=HRT donosi uzbudljivu televizijsku jesen|date=14. rujna 2026.|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260924074133/https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-donosi-uzbudljivu-televizijsku-jesen-12906686|archive-date=24. rujna 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> Otkrivanje članova žirija započelo je 26. listopada 2026. godine u emisiji ''Kod nas doma''.<ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/daniela-trbovic-i-damir-horvatincic-otkrili-hoce-li-biti-strogi-u-plesu-sa-zvijezdama--12977256|title=Damir i Daniela otkriveni kao članovi žirija|access-date=27. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261028073357/https://magazin.hrt.hr/zabava/daniela-trbovic-i-damir-horvatincic-otkrili-hoce-li-biti-strogi-u-plesu-sa-zvijezdama--12977256|archive-date=28. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|url-status=live}}</ref> Prvi predstavljeni članovi žirija bili su Damir Horvatinčić, bivši mentor u obje inačice emisije, [[Daniela Trbović]], HRT-ova voditeljica i natjecateljica [[Ples sa zvijezdama (3. sezona)|treće sezone]] emisije. Preostala dva člana žirija otkrivena su 29. listopada, a to su Robert Schubert, bivši mentor u HRT-ovoj inačici showa i Mihaela Devald Roksandić, baletna umjetnica i pedagoginja.<ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/kompletiran-ziri-nove-sezone-plesa-sa-zvijezdama-12982868|title=Mihaela i Robert pridružuju se Danieli i Damiru u sastavu žirija Plesa sa zvijezdama|access-date=29. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> ==Natjecatelji== U sezoni se natječe deset plesnih parova. Predstavljanje natjecatelja započelo je [[12. listopada]] [[2026.]] u HRT-ovoj emisiji ''[[Kod nas doma]]''. Ova sezona označava profesionalni debi Vedrana Srage, dok je Tamara Despot jedina profesionalna plesačica koja se vraća iz sezona emitiranih na HRT-u; također je bila članica žirija [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 1. sezona)|prve sezone]] Nove TV iz 2019. godine. Ostali profesionalni plesači debitirali su u sezonama koje je emitirala Nova TV. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; | Alen Đuras | Paula Tonković | rowspan="10" bgcolor="lightblue"|U natjecanju | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/ples-2-12957067|title=Alen Đuras o tremi i izazovima uoči prvog nastupa u "Plesu sa zvijezdama"|date=14. listopada 2026.|access-date=18. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|website=magazin.hrt.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20261018075506/https://magazin.hrt.hr/zabava/ples-2-12957067|archive-date=18. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Antonija Stupar Jurkin]] | Vedran Sraga | <ref name="parovi">{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"|publisher=[[HRT]]|access-date=28. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261024012156/https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|archive-date=24. listopada 2026.|url-status=live}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Christina Zwicker | Patrik Seretin | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | Dorijan Klarić | Gabrijela Pilić | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ema Luketin | Mateo Cvenić | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Ivan Dorian Molnar]] | Tamara Despot | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Ivica Skoko]] | Rebecca Krajnović | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Lana Ujević Telenta]] | Gordan Vogleš | <ref name="lanamarko">{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/lana-ujevic-telenta-i-marko-bratos-o-izazovima-tremi-i-prvim-treninzima-u-showu-ples-sa-zvijezdama--12955105|title=Lana i Marko nadvladali strah i prihvatili izazov u showu „Ples sa zvijezdama”|date=13. listopada 2026.|access-date=14. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20261014140801/https://magazin.hrt.hr/zabava/lana-ujevic-telenta-i-marko-bratos-o-izazovima-tremi-i-prvim-treninzima-u-showu-ples-sa-zvijezdama--12955105|archive-date=14. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Marija Husar|Marija Husar Rimac]]}} | {{nowrap|Ivan Jarnec}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/marija-husar-rimac-natjecat-ce-se-u-plesu-sa-zvijezdama-to-je-bila-moja-tiha-ceznja-12953341|title=Marija Husar Rimac ostvarit će dugogodišnju želju u showu „Ples sa zvijezdama”|date=12. listopada 2026.|access-date=13. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|website=magazin.hrt.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20261013072420/https://magazin.hrt.hr/zabava/marija-husar-rimac-natjecat-ce-se-u-plesu-sa-zvijezdama-to-je-bila-moja-tiha-ceznja-12953341|archive-date=13. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Marko Bratoš]] | Valentina Walme Petrić | <ref name="lanamarko"></ref> |- |} ==Tijek sezone== '''Legenda:''' {{columns-list|colwidth=20em| :{{Color box|gold}} Pobjednici :{{Color box|silver}} Drugo mjesto :{{Color box|tan}} Treće mjesto :{{Color box|orange}} Eliminirani par }} :<span style="color:red">''Crveni brojevi'' </span>označavaju najnižu tjednu ocjenu :<span style="color:green">'''Zeleni brojevi'''</span> označavaju najvišu tjednu ocjenu <div style="overflow-x:auto;"> {| class="wikitable sortable" style="margin:auto; text-align:center; white-space:nowrap" |+Rezultati parova devete sezone ''Plesa sa zvijezdama'' po tjednima |- ! rowspan="2"| Par ! rowspan="2"| Plasman ! colspan="8"| Tjedan |- ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. |- | Christina i Patrik | {{TBA|u tijeku}} | <span style="color:green">'''28'''</span> | colspan="7" {{TBA|u tijeku}} |- | Marko i Valentina | {{TBA|u tijeku}} | <span style="color:green">'''28'''</span> | colspan="7" {{TBA|u tijeku}} |- | Lana i Gordan | {{TBA|u tijeku}} | 27 | colspan="7" {{TBA|u tijeku}} |- | Marija i Ivan | {{TBA|u tijeku}} | 27 | colspan="7" {{TBA|u tijeku}} |- | Dorijan i Gabrijela | {{TBA|u tijeku}} | 24 | colspan="7" {{TBA|u tijeku}} |- | Ema i Mateo | {{TBA|u tijeku}} | 23 | colspan="7" {{TBA|u tijeku}} |- | Alen i Paula | {{TBA|u tijeku}} | 22 | colspan="7" {{TBA|u tijeku}} |- | Antonija i Vedran | {{TBA|u tijeku}} | 20 | colspan="7" {{TBA|u tijeku}} |- | Ivan Dorian i Tamara | {{TBA|u tijeku}} | 19 | colspan="7" {{TBA|u tijeku}} |- | Ivica i Rebecca | {{TBA|u tijeku}} | <span style="color:red">''17''</span> | colspan="7" {{TBA|u tijeku}} |- |} ==Epizode== {{Popis epizoda |boja = #452405 |brojsve1 = 65. |broj1 = 1. |naslov1 = 1. epizoda |datum1 = {{premijera|31|10|2026}} |sadržaj1 = |naslov2 = 2. epizoda |datum2 = {{premijera|7|11|2026}} |sadržaj2 = |naslov3 = 3. epizoda |datum3 = {{premijera|14|11|2026}} |sadržaj3 = |naslov4 = 4. epizoda |datum4 = {{premijera|21|11|2026}} |sadržaj4 = |naslov5 = 5. epizoda |datum5 = {{premijera|28|11|2026}} |sadržaj5 = |naslov6 = 6. epizoda |datum6 = {{premijera|5|12|2026}} |sadržaj6 = |naslov7 = 7. epizoda |datum7 = {{premijera|12|12|2026}} |sadržaj7 = |naslov8 = 8. epizoda |datum8 = {{premijera|19|12|2026}} |sadržaj8 = }} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *{{imdb|tt2438054|naslov=Ples s zvijezdama}} {{Ples sa zvijezdama}} [[Kategorija:Ples sa zvijezdama]] [[Kategorija:Televizijske sezone iz 2026.]] lldere8r6qcpsqbm7v1unhghfsondr1 0 820291 7631644 7622736 2026-11-06T19:13:21Z Prepoizodonosijahu123 376368 7631644 wikitext text/x-wiki '''Dunja Pavličević Franić''' ([[Zagreb]], [[29. prosinca]] [[1956.]]), sveučilišna profesorica. Hrvatska je [[Jezikoslovlje|jezikoslovka]], kroatistica.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Dunja Pavličević-Franić|url=https://kabinet.alfa.hr/osobe/44|access-date=2026-10-23|website=Alfa Kabinet}}</ref> {{Infookvir znanstvenik | ime = Dunja Pavličević Franić | mjesto_rođenja = Zagreb, Republika Hrvatska | narodnost = Hrvatica | polje = filologija, kroatistika | radna_institucija = Učiteljski fakultet u Zagrebu | slika = [[File:Dunja Pavličević Franić.jpg|thumb|Dunja Pavličević Franić]] }} == Životopis == Dr. sc. professor emeritus Dunja Pavličević Franić rođena je u Zagrebu. Osnovnu je školu završila u [[Petrinja|Petrinji]], a gimnaziju u Zagrebu. Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu u Zagrebu]] diplomirala je 1980. godine [[hrvatski jezik]], [[književnost]] i [[Fonetika|fonetiku]]. Na istome je fakultetu magistrirala 1985. te doktorirala 1991. u području [[Humanističke znanosti|humanističkih znanosti]], polje [[filologija]], znanstvena grana [[kroatistika]] (mentor prof. dr. sc. Stjepko Težak). <ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Chair of Pedagogy and Didactics – University of Zagreb, Faculty of Teacher Education|url=https://www.ufzg.unizg.hr/en/chair-of-pedagogy-and-didactics/?login=dpfranic|access-date=2026-10-23|language=en-US}}</ref> U početku svoga akademskoga djelovanja bila je lektorica u Croaticumu [[Odsjeka za kroatistiku]] Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (1980.-1982.) te lektorica u Novinsko-izdavačkoj kući Informator (1982.-1985.). Od 1986. godine sveučilišna je nastavnica. Primljena je kao ''asistentica'' na [[Odjel pedagogijskih znanosti]] Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U zvanje ''docentice'' izabrana je 1993. godine, a 2000. u zvanje ''izvanredne profesorice.'' U znanstveno-nastavno zvanje ''redovite profesorice'' birana je 2006. te 2011. u znanstveno-nastavno zvanje ''redovite profesorice u trajnome zvanju.'' Godine 2025. potvrđena je u trajni izbor u znanstvenome polju filologije. Područje njezina znanstvena i stručna interesa jezikoslovna je kroatistika i [[primijenjena lingvistika]], a posebice se bavi višejezičnošću i jezičnim kompetencijama, hrvatskim kao materinskim i inim jezikom te komunikacijskom gramatikom u ranojezičnome diskursu. <ref name=":2" /> === Znanstvena i stručna djelatnost === Objavila je ukupno 12 autorskih knjiga (sveučilišni udžbenik, 2 monografije, 2 zbirne znanstvene knjige, 4  priručnika, 3 uredničke znanstvene knjige te desetke osnovnoškolskih udžbenika za hrvatski jezik u Hrvatskoj i 2 osnovnoškolska udžbenika za hrvatski jezik u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Autorica je i šesnaest poglavlja u znanstvenim knjigama. U časopisima i zbornicima skupova objavila je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova, dvadesetak prikaza, osvrta, popularnih radova te više desetaka kritika i recenzija. Posebice se izdvajaju međunarodno priznati radovi koji pridonose promidžbi hrvatskoga jezika u svijetu, zastupljeni u bibliografskim bazama podataka. <ref>{{Citiranje weba|last=Sveučilšni računski centar - Srce|title=CroRIS - Osobe|url=https://www.croris.hr/osobe/profil/14081|access-date=2026-10-23|website=www.croris.hr|language=hr}}</ref> Autorica je i prvih obrazovnih računalnih programa za nastavu hrvatskoga jezika u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] ([[Školska knjiga]], 1992., 1993.), a komunikacijski udžbenici (serije ''[[Moj hrvatski]]'', ''Hrvatski jezik, [[Čitam i pišem]]'') izlaze u kontinuitetu od 1992. do danas (Školska knjiga, [[Školske novine]], Alfa). Izlagala je na više od stotinu međunarodnih domaćih i stranih skupova te bila predsjednica ili članica niza organizacijskih i programskih odbora. Kao voditeljica ili suradnica sudjelovala je u 22 domaća i međunarodna projekata: Tempus projekti, [[Erasmus (program)|Erasmus Plus]] projekti'','' [[UNICEF]]-ovi projekti, projekti [[Institut za pedagogijska istraživanja|Instituta za pedagogijska istraživanja]], bilateralni projekta u okviru Suradnih programa [[Nacionalna zaklade za znanost|Nacionalne zaklade za znanost]] (danas HRZZ), nacionalni projekti [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske|MZOŠ/MZOS]], institucijski projekti UF-a, potpore znanstvenim istraživanjima [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. Trenutno je suradnica na kompetitivnome znanstvenome projektu ''[[RjeŠko]]'' Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ), 2024 – 2027.   === Nastavna djelatnost === Više od četrdeset godina radila je kao sveučilišna nastavnica, najprije na Filozofskome fakultetu, a zatim na [[Učiteljski fakultet u Zagrebu|Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]]. Na Modulu hrvatskoga jezika predavala je kolegije ''Hrvatski standardni jezik 1, Hrvatski standardni jezik 2, Jezično izražavanje, Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika, Morfologija i morfostilistika, Sintaksa, Leksikologija,'' a još predaje na kolegiju ''Komunikacijska gramatika hrvatskoga jezika'' te kolegiju ''Jezik, književnost i kultura kao temelj odgoja i obrazovanja'' na poslijediplomskome doktorskome studiju. <ref name=":2" /> U redovite je studijske programe uvela osam kolegija, a aktivno je sudjelovala i bila koordinatorica pri uvođenju novih studijskih integriranih programa za obrazovanje učitelja. Inicirala je pokretanje [[Poslijediplomsko obrazovanje|poslijediplomskoga znanstvenoga doktorskoga studija]] „''Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga obrazovanja''“ na Sveučilištu u Zagrebu (akreditiran je 2019.). Bila predsjednica Povjerenstva za osnivanje te prva voditeljica toga doktorskoga studija. Predavala je ili još uvijek predaje na trima doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu: [[Glotodidaktika]] (Filozofski fakultet), [[Kognitivna neuroznanost]] (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet) te [[Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga odgoja i obrazovanja]] (Učiteljski fakultet), gdje je nositeljica jednoga obveznoga kolegija.<ref name=":2" /> Pod njezinim su mentorstvom obranjene četiri doktorske disertacije (na Filozofskome fakultetu u Zagrebu i  [[Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu|Edukacijsko-rehabilitacijskome fakultetu u Zagrebu]]) te jedan magistarski rad (na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu). Predsjednica je ili članica povjerenstava za obranu niza magistarskih i doktorskih radova na matičnome fakultetu i drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu (Filozofski fakultet, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet) te na drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj ([[Sveučilište u Zadru|Zadar]], [[Sveučilište u Rijeci|Rijeka]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Osijek]]). Znanstveno se i stručno usavršavala na studijskim boravcima, stipendijama, seminarima i radionicama u zemlji i inozemstvu. Bila je u [[Njemačka|Saveznoj Republici Njemačkoj]] - [[Berlin]] 1991.; projekt Učenje/usvajanje materinskog jezika u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, Odsjek za slavenske jezike [[Sveučilište u Tübingenu|Sveučilišta u Tübingenu]], gradovi [[Singen]] i [[Konstanz]], 2011. (uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta).  U [[Austrija|Austriji]] je boravila dvaput - 2002. na Odsjeku za lingvistiku [[Sveučilište u Beču|Sveučilišta u Beču]] i 1998. u [[Željezno|Eisenstadtu]]. U [[Slovenija|Sloveniji]] je bila 2007. i 2009., na Odsjeku za južnoslavenske filologije [[Sveučilište u Ljubljani|Filozofskoga fakulteta u Ljubljani]] i [[Maribor|Mariboru]]. U [[Mađarska|Mađarskoj]] je boravila 2002. godine u Hrvatskoj osnovnoj i srednjoj školi u [[Budimpešta|Budimpešti]] te na [[Sveučilište u Segedinu|Sveučilištu u Szegedu]]. Godine 2013. bila je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] ([[Birmingham]]) u okviru programa Sharing to Inspire Language Education across Europe, kao i 2014. godine ([[Walsall|Walsal]]), kada je sudjelovala na radionici Grundtvig Workshop: Creative Thinking in Literacy Teaching. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je 2007. na [[University of Illinois]], Department of Slavic Languages and Literature, [[Chicago]]. <ref name=":1" /> === Izvannastavna djelatnost === U akademskoj je zajednici također aktivna. Članica je i niza kulturno-znanstvenih ustanova i strukovnih udruga: [[Matica hrvatska]] (MH), [[Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku]] (HDPL), [[Hrvatsko filološko društvo]] (HFD), Odjel za kulturu hrvatskoga jezika, Odjel za rani jezični razvoj, Odjel za fonetiku, Odjel za metodiku nastave hrvatskoga jezika, [[Hrvatski pedagoško-književni zbor]] (HPKZ), [[Laboratorij za psiholingvistička istraživanja]] (POLIN), Institut za pedagogijska istraživanja, Udruga autora udžbenika, [[Hrvatsko-gradišćanskohrvatsko društvo]] (HGHD), Društvo profesora hrvatskoga jezika.<ref name=":2" /> Bila je članica Matičnoga odbora za filologiju (AZVO), [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika|Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika]] (MZOŠ), Povjerenstva za izbor nastavnika za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu (MZOŠ), Povjerenstva za nostrifikaciju inozemnih visokoškolskih diploma (Sveučilište u Zagrebu), Povjerenstva za prosudbu nastavnih program i udžbenika za hrvatski jezik, Povjerenstva za provedbu Natjecanja iz hrvatskoga jezika, te koordinatorica u projektu izrade [[Hrvatski nacionalni obrazovni standard|Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda]] (HNOS). == Nagrade i priznanja == Dobitnica je [[Nagrada Ivan Filipović|Državne nagrade »Ivan Filipović«]] u području visokoga školstva (2005.), Dekanove nagrade za pokretanje poslijediplomskoga, sveučilišnoga doktorskoga studija (2019.), Zahvalnice Sveučilišta u Zagrebu za ostvarene iznadprosječne rezultate studentskih anketa (2017.), Zahvalnice Učiteljskoga fakulteta za doprinos razvitku Fakulteta prigodom obilježavanja [[Svjetski dan učitelja|Svjetskoga dana učitelja]] i Dana fakulteta (2016.), Zahvalnice Učiteljskoga fakulteta za ukupan znanstveni i nastavni doprinos (2022.), Spomen-medalja i priznanje Sveučilišta u Zagrebu za doprinos razvitku i napretku Sveučilišta u Zagrebu  (2022.) <ref name=":2" /> == Bibliografija == === Autorske i uredničke znanstvene knjige === * ''Jezikopisnice, rasprave o učenju i poučavanju hrvatskoga jezika u ranojezičnome diskursu (2011).'' Biblioteka Scientiae et Artes''.'' Manualia univesitatis studiorum Zagrabiensis''.'' Zagreb: Alfa. /str.198/ - s''veučilišni udžbenik.''  ISBN   978-953-297-297-9 * ''Komunikacijom do gramatike'' (2005). Biblioteka Scientiae et Artes. Zagreb: Alfa. /str. 312/ ''- monografija''. ISBN 953-168-616-5 * ''Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.: teorijska razmatranja i primjena''. 2003. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Naklada „Slap“. /str.272/ - ''zbirna znanstvena knjiga''. ISBN 953-191-210-6 * ''Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini I.: prikazi, problemi, putokazi (s M. '' Kovačević)''.'' 2002. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Naklada "Slap". /str.204/ - ''zbirna znanstvena knjiga.''   ISBN 953-191-208-4 * ''Kompjutorske  igre  u  nastavi hrvatskoga  jezika'' (1992). Zagreb: Školske  novine. /str.180/ - ''znanstvena monografija''.   ISBN 86-7457-081-X * ''Rano učenje hrvatskoga jezika'' ''1 - Strategije učenja i poučavanja u osnovnoj školi. 2007. (s A. Beženom).'' Zagreb: Učiteljski fakultet i Europski centar za napredna i sustavna istraživanja. /str. 262/ ISBN  978-953-99326-6-2 * ''Rano učenje hrvatskoga jezika 2. 2008. Pozitivna psihologija u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti (s A. Beženom).'' Zagreb: ECNSI i Učiteljski fakultet. /str.600/  ISBN 978-953-7210-18-2 * ''Društvo i jezik – višejezičnost i višekulturalnost.'' 2010. Zagreb: ECNSI i Učiteljski fakultet. /str.600/ ISBN 978-953-7210-33-5 === Stručne knjige === * Hrvatski jezik i izražavanje 4. 2006. (s D. Domišljanovićem). Zagreb: Alfa. /str. 109/, priručnik za nastavnike  <nowiki>ISBN 953-168-342-3</nowiki> * Hrvatski jezik i izražavanje 2. 2005. (s V. Velički). Zagreb: Alfa /str. 116/, priručnik za nastavnike    ISBN 953-168-395-6 * Hrvatski jezik i izražavanje 3. 2005. Zagreb: Alfa. /str. 98/, priručnik za nastavnike    ISBN 953-168-342-2 * Učitelji za  učitelje. 2002. (i suradnici) Zagreb: UNICEF-ov ured za Hrvatsku i IEP /str. 156/ - sveučilišni priručnik <nowiki>ISBN 953-97820-1-5</nowiki> === Poglavlja u knjigama (izbor) === * ''Znanstvena izvrsnost i didaktička umješnost u Gramatici  hrvatskoga jezika.'' 2025. U duhu i jeziku živjeti hrvatski. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo i Školska knjiga.   * ''Regiolect idioms as the intersection between dialects and Standard Croatian.'' 2024. (s K. Aladrović Slovaček). The Scope of Linguistic Diversity: A Study of Language Variations and Varieties (ur. Mihaela M.). Berlin: Peter Lang. * ''Semantic and pragmatic aspects of collocations as grammatical constructions in early language discourse.'' 2024. (s K. Aladrović Slovaček). Figurative Language in Use: Metaphorical Collocations and Beyond (ur. Dobrić Basaneže, K.; Matešić, M.; Jurčević, J.). Rijeka: Sveučilište u Rijeci. * ''Inojezični hrvatski - izvanjski i unutarnji pogled na nasljedni  jezik.'' 2022. U: Riječi i riječi i Riječi. Zagreb: Disput, 373''–''385.   * ''Comparative Analysis of Communicative Competence of Junior Croatian Speakers in Germany and Hungary - Learning Croatian as Heritage Language''. 2020. (s K. Aladrović Slovaček i L.Jager). Chapter 10. (ur.  Mikolič, V.). Cambridge: Cambridge Scholars  Publishing, 145''–''158.   * ''Connectivity between interlanguage field and developing orthographic competence in early language discourse.'' 2019. Children and Languages Today - First and Second Language Literacy Development. Osijek: Vernon Press, 21''–''37. * ''Dobni pragmemi kao nejezične sastavnice dječjega govora''. 2018. U  jezik uronjeni. Osijek: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 281-290.   * ''Learning and teaching of Croatian as a heritage language (L2) in children of Croatian emigrants abroad''.  2013. (s K. Aladrović Slovaček). Language and Communication: Exploring Novelties (ur. Yavuz, U.). Turska, Izmir University, 137''–''150.   * ''Mastering morphological competence in the acquisition'' ''of Croatian as L2.'' 2012. Approaches and Methods in Second and Foreign Language Teaching. Sarajevo: International Burch University, 187''–''198.      * ''Standardnojezična normativnost ili komunikacijska funkcionalnost u procesu usvajanja hrvatskoga jezika.'' 2007. U: Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. (ur. Češi, M. i Barbaroša-Šikić, M.). Zagreb-Jastrebarsko: Naklada Slap, 34''–''50. * ''Okomita dvojezičnost i rano učenje jezika''. U: Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini. 2003. (ur. Matešić, K.. Zagreb-Jastrebarsko: Naklada Slap i Sveučilište u Zagrebu, 93-106. === Izvorni znanstveni radovi u časopisima i zbornicima skupova (izbor) === * ''Usvajanje hrvatskoga jezika u kontekstu konstrukcijske gramatike''. 2024. Sedmi hrvatski slavistički  kongres (ur. Baković, I.; Frančić, A.; Malnar Jurišić, M.; Petrović, B.et al.). Zagreb: Zagreb: FF press, str. 1061''–''1074. doi:10.17234/9789533791555.64  ISBN 978-953-379-155-5                                                                                     * ''O jezičnim igrama iz učiteljske perspektive''. 2022. (s K. Aladrović Slovaček i I. Mandić). Methodological horizons. 2, 33, str. 5''–''24   ISSN 1846-1484    e-ISSN 1848-8455     * ''Nepromjenjive riječi kao kohezivna i koherencijska sredstva pri strukturiranju teksta u ranojezičnome diskursu.'' 2021. (s K. Aladrović Slovaček). RFD. Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, str. 65''–''78.   ISBN  978-953-361-050-4 ''' ''' * ''Usvajanje  fonemskoga sustava hrvatskoga standardnoga jezika tijekom glasovne analize i sinteze u kontekstu komunikacijske gramatike''. 2021. (s  Pasarić, S. i Škaro, M.). U: Čitatelj i čitanje u digitalno doba. (ur. Togonal, M.; Ćurković Nimac, J.). Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište, str. 284''–''294     ISBN  978-953-8014-86-4     * ''Prilagodba stranih  i pomodnih imena hrvatskome jezičnome sustavu''. 2019. Lingvistika (knjiga 1). BiH, Sarajevo: Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, str. 139''–''152   e-ISSN  2303-4206   * ''Mastering Croatian Standard  Language in a Plurilingual School Environment''. 2018. (s K. Aladrović Slovaček). Croatia Journal of Education, 19, 2; 62''–''74  ISSN 1848-5189 * ''Roman Hrvoja Kovačevića „Tajna mačje šape“ kao paradigmatski primjer lingvodidaktičkoga predloška u nastavi hrvatskoga jezika.'' 2017.  HAZU, Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad, 6 1; 111''–''124. doi: 10.21857/90836cdr8y   ISSN 1848-6231   * ''Jezična raslojavanja u  hrvatskome kao nasljednome jeziku - prikazi, problemi, perspektive.'' 2015. (ur. Udier, S.L. i Cergol Kovačević, K.) HDPL & Srednja Europa,  str. 127''–''144   ISBN  978-953-7963-27-9                           * ''Docimological models in mother tongue teaching: an example of educational policy in the Republic of Croatia.'' 2013. (s K. Aladrović Slovaček). Bugarska: Stara Zagora. Pedagogy, 85 6; 825''–''839   ISSN: 1314-8540             * ''Razvoj ranoga leksikona u hrvatskome jeziku, knjiga 1.'' 2012. (ur. Senahid Halilović). Sarajevo: Slavistički komitet, str. 563''–''574   ISSN  2303-4106 * ''The phenomena of language change in the age-related sociolects.'' 2012. Spotkania miedzykulturowe (ur. Jarzabek, K.; Rutta, A. ; Sojdy, S.). Katovice: Uniwersytet Slaski w Katowicach, str. 138''–''150  ISBN  978-83-63268-20-6 * ''Development of  communicative competence among plurilingual students in monolingual Croatian  language practice''. 2011. Journal for foreign languages, 2, Ljubljana, str.175''–''192   ISSN: 1855-8453   * ''Utjecaj udžbeničkih tekstova na rani leksički razvoj u hrvatskome jeziku.'' 2010. (s T. Gazdić-Alerić). Jezik, god. 57,  br. 3. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, str. 81''–''96.                                                     * ''Jezik i nejezične sastavnice govora.'' 2008. Jezik, god. 55,  br. 2. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo,  str. 41''–''53. * ''Paralelni jezični kodovi – poticaj ili prepreka u sustavu rane višejezičnosti.'' 2007. Napredak, god. 148, br.2. Zagreb: HPKZ, str. 157''–''173.   * ''Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije.'' 2006. Lahor, god. 1, br. 1. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, str. 1''–''14.                         * ''Inovacijski semantemi u procesu usvajanja jezičnoga znaka. 2005.'' Jezik, ''g''od. 52, br. 3. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, str. 92''–''102.     * ''Lingvistička kompetencija nasuprot komunikacijskoj kompetenciji u ranojezičnome diskursu.'' 2002. Suvremena lingvistika, god. 28, sv.1''–''2, br.53''–''54. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, str. 117''–''126.   * ''Vertikalni bilingvizam i nastava hrvatskoga jezika u osnovnoj školi.'' 2002. Drugi hrvatski slavistički kongres (ur. Sesar, D.; Vidović Bolt, I.). Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, str. 537''–''545.   * ''Usvajanje hrvatskoga standardnoga jezika u sustavu okomite dvojezičnosti.'' 2000. Napredak, Vol.141, br. 1. Zagreb: HPKZ,  str. 75''–''86.   == Vanjske poveznice == === Mrežna mjesta === * ''Professor emeritus Dunja Pavličević-Franić,'' Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Nastavnici, Katedra za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu https://www.ufzg.unizg.hr/nastavnici/ * Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, ''Dunja Pavličević-Franić'' - https://www.ufzg.unizg.hr/en/chair-of-pedagogy-and-didactics/?login=dpfranic * Alfa, nakladnička kuća – Alfa kabinet: ''Dunja Pavličević-Franić, autorica, urednica, predavačica''  https://kabinet.alfa.hr/osobe/44 * Google znalac ''Dunja Pavličević-Franić'' https://scholar.google.com/citations?user=lUJIfxAAAAAJ&hl=hr * CroRIS-CROSBI pregled publikacija po vrstama – ''prof. dr. sc.'' ''Dunja Pavličević-Franić'' https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/14081 == Izvori == === Literatura i bilješke === * ''Suvremena promišljanja o usvajanju i učenju hrvatskoga jezika'' - ''prilozi u čast prof. dr. sc. Dunji Pavličević-Franić''. 2022. (ur. K. Aladrović Slovaček). Zagreb: Alfa. CIP NSK Zagreb: 001149316. * ''Monografija Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu'' ''1919. - 2019.'' Zagreb: Učiteljski Fakultet i Sveučilište u Zagrebu (ur. D. Miljković i A. Balić Šimrak).  ISBN 978-953-8115-66-0 * ''Who is who u Hrvatskoj,'' bibliografska enciklopedija. 1. izdanje 2011. Hȕbners Verlag fȕr Personenenzyklopȁdien. Schweiz. ISBN 978-37290-0103-9 ky85i5gtvlsyq0bj8qnj9ct6ggnd0w9 4 820658 7631895 7631426 2026-11-07T11:27:58Z Fraxinus 3144 7631895 wikitext text/x-wiki <center> {| class="wikitable sortable" |- bgcolor=#9ACD32 | <small>'''Broj'''</small> || '''Članak''' || Članak na drugom jeziku || Država || Riješeno |- | '''1.''' || [[Joe Hisaishi]]|| [[:en:Joe Hisaishi]]|| [[Japan]]|| da |- | '''2.''' || [[Abdukodir Husanov]]|| [[:en: Abdukodir Khusanov]]|| [[Uzbekistan]]|| da |- | '''3.''' || [[Gospodarstvo Indije]]||[[:en:Economy od India]] || [[Indija]]||da |- | '''4.''' || [[Shohei Ohtani]]||[[:en:Shohei Ohtani]]|| [[Japan]]||da |- | '''5.''' ||[[Jennie (pjevačica)]] || [[:en:Jennie (singer)]]||[[Južna Koreja]] ||da |- | '''6.''' || [[Povijest Tajlanda]]||[[:en: History of Thailand]]|| [[Tajland]]||da |- | '''7.''' || [[Alexandra Eala]]|| [[:en: Alexandra Eala]]|| [[Filipini]]||da |- | '''8.''' || || || || |- | '''9.''' || || || || |- | '''10.''' || || || || |- | '''11.''' || || || || |- | '''12.''' || || || || |- | '''13.''' || || || || |- | '''14.''' || || || || |- | '''15.''' || || || || |- | '''16.''' || || || || |- | '''17.''' || || || || |- | '''18.''' || || || || |- | '''19.''' || || || || |- | '''20.''' || || || || |} </center> [[Kategorija:Wikipedijin azijski mjesec]] tiu0azfdmiskqqgnu7w627ilqlciis7 0 820840 7631584 7630966 2026-11-06T16:07:52Z Tulkas Astaldo 38717 +predložak izvori 7631584 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Symeon_the_New_Theologian.jpg|mini|Sv. Šimun Novi Teolog]] '''Šimun Novi Teolog''' (oko 949. – 1021.<ref name="www.oca.org-1">{{Citiranje weba|title=Venerable Simeon the New Theologian|url=https://www.oca.org/saints/lives/2015/03/12/100790-venerable-simeon-the-new-theologian|access-date=2026-11-05|website=www.oca.org}}</ref>) bio je [[Bizant|bizantski]] [[Monah|redovnik]] i [[Misticizam|mistik]], nazvan “Novi Teolog” kako bi se razlikovao od dva druga važna sveca u istočnom [[Kršćanstvo|kršćanstvu]] koji su također dobili nadimak "[[Teologija|Teolog]]", [[Ivan Evanđelist|apostola Ivana]] i [[Grgur Nazijanski|Grgura Nazijanskog]] (4. stoljeće). Svojim duhovnim iskustvima, koja je doživio pod izravnim utjecajem ''Rajskih ljestava'' [[Ivan Klimak|Ivana Klimaka]], koja je i zapisao<ref>{{Citiranje weba|title=The Ladder of Ascent to Spiritual Rebirth (St. Symeon the New Theologian)|url=https://www.johnsanidopoulos.com/2017/03/the-ladder-of-ascent-st-symeon-new.html|access-date=2026-11-05|language=en}}</ref>, Šimun je postavio temelje [[Hezihazam|hezihastičke]] mistike, tj. [[Kontemplacija|kontemplativne]] [[Molitva|molitve]] koja je procvjetala u bizantskom kršćanstvu u 13. stoljeću<ref>{{Citiranje weba|title=Hesychasm {{!}} Definition, History, Practice, & Facts {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Hesychasm|access-date=2026-11-05|website=www.britannica.com|language=en}}</ref>. Orijentiran prvenstveno na monašku kontemplaciju, Šimun je oko 980. postao je starješina [[Manastir|manastira]] Svete Majke u blizini [[Carigrad|Carigrada]]. Popravio je i obnovio samostan, koji je zbog zanemarivanja bio u lošem stanju uveo red u život redovnika. Stroga redovnička disciplina, za koju se sveti Simeon zalagao, izazvala je veliko nezadovoljstvo među braćom. Jednom su ga, nakon liturgije, neki redovnici napali i umalo ubili.<ref name="www.oca.org-1" /> Godine 1009. morao se povući s pozicije stariješine i otići u [[Hrizopolj]], blizu Carigrada, zbog prestrogog upravljanja manastirom i zbog sukoba s [[Carigradski patrijarh|carigradskim patrijarhom]] oko metoda duhovnosti, posebno odanosti svom duhovnom ocu [[Šimun Stilit|Šimunu Stilitu]]. Šimun je pisao [[Kateheza|kateheze]], [[Teologija|teološke]] i [[Etika|etičke]] propovijedi, pisma, ''himne o Božjoj ljubavi,'' u kojima opisuje svoja duhovna iskustva, te ''praktična i teološka poglavlja'', koja su sastavljena u obliku "stotica", tj. nizova od stotinu [[Aforizam|aforizama]] svaki. Također je poznat po svojoj ''Poslanici o ispovijedi'', koja se dugo pripisivala [[Ivan Damaščanski|Ivanu Damaščanskom]], koja je jedno od najvažnijih svjedočanstava o duhovnim konceptima bizantskog monaštva. Šimunova mistična teologija predstavlja posebnu fazu u razvoju grčke duhovnosti koja je započela krajem [[2. stoljeće|2.stoljeća]]. Njegova središnja tema je vjerovanje da se primjenom uobičajenih metoda mentalne molitve može doživjeti kontemplativna "vizija svjetla", simbolički pojam koji označava intuitivno prosvjetljenje koje mistik ostvaruje tijekom susreta s nepoznatim božanskim. Šimun naglašava da takvo iskustvo može postići svatko tko se duboko posveti životu molitve i da je ono temeljno za tumačenje ''[[Biblija|Svetog pisma]]''. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kršćanski mistici]] [[Kategorija:Kršćanski teolozi]] [[Kategorija:Životopisi, Bizant]] [[Kategorija:Kršćanstvo u Bizantu]] 8nk10hev73ss9hwitc76ilnjdbwk1sm 828 820869 7631674 7630664 2026-11-06T20:46:34Z Ponor 38361 [[:en:Special:Permalink/1384117792]] 7631674 Scribunto text/plain local utilities = require ('Module:Citation/CS1/Utilities'); local cfg = mw.loadData ('Module:Citation/CS1/Configuration'); local data = mw.loadData ('Module:Autoname/data'); --[[--------------------------< N A M E _ H A S _ E T A L >---------------------------------------------------- Evaluates the content of name parameters (contributor, author, editor) for variations on the theme of et al. If found, the et al. is removed. Adapted from same-named function in Module:Citation/CS1 ]] local function name_has_etal (name) if utilities.is_set (name) then -- name can be nil in which case just return local patterns = cfg.et_al_patterns; -- get patterns from configuration for _, pattern in ipairs (patterns) do -- loop through all of the patterns if name:match (pattern) then -- if this 'et al' pattern is found in name name = name:gsub (pattern, ''); -- remove the offending text return name; -- and done; end end end return name; -- no etal found, return <name> end --[=[-------------------------< G E T _ V _ N A M E _ T A B L E >---------------------------------------------- split apart a |vauthors= or |veditors= parameter. This function allows for corporate names, wrapped in accept- as-written markup, to also have commas. Individual author names may be wikilinked. |vauthors=Jones AB, [[E. B. White|White EB]], ((Black, Brown, and Co.)) Adapted from same-named function in Module:Citation/CS1 ]=] local function get_v_name_table (vparam, out_t) local names_t = mw.text.split (vparam, "%s*,%s*"); -- names in vparam are separated by commas local label; -- label from a wikilinked name local i = 1; -- initialize indexer while names_t[i] and i < 5 do -- no more than four names if names_t[i]:match ('^%(%(.*[^%)][^%)]$') then -- first segment of corporate with one or more commas; this segment has the opening doubled parentheses local name = names_t[i]; i = i + 1; -- bump indexer to next segment while names_t[i] do name = name .. ', ' .. names_t[i]; -- concatenate with previous segments if names_t[i]:match ('^.*%)%)$') then -- if this table member has the closing doubled parentheses break; -- and done reassembling so end i = i + 1; -- bump indexer end table.insert (out_t, name); -- and add corporate name to the output table else local _; _, label, _ = utilities.is_wikilink (names_t[i]); -- wl_type is: 0, no wl (text in <label>); 1, [[D]]; 2, [[L|D]] table.insert (out_t, label); -- add this name end i = i + 1; end return out_t; end --[[--------------------------< P A R S E _ V A U T H O R S _ V E D I T O R S >-------------------------------- This function extracts author / editor surnames from |vauthors= or |veditors=. Initials and generational suffixes are discarded. Accept-as-written markup around an individual name is stripped. Adapted from same-named function in Module:Citation/CS1 ]] local function parse_vauthors_veditors (vparam) local names_t = {}; -- table of names assembled from |vauthors=, |author-maskn=, |author-linkn= local v_name_table = {}; local last, first, suffix; vparam = name_has_etal (vparam); -- find and remove variations on et al. do not categorize (do it here because et al. might have a period) v_name_table = get_v_name_table (vparam, v_name_table); -- names are separated by commas for i, v_name in ipairs (v_name_table) do first = ''; -- set to empty string for concatenation and because it may have been set for previous author/editor local accept_name; v_name, accept_name = utilities.has_accept_as_written (v_name); -- remove accept-this-as-written markup when it wraps all of <v_name> if accept_name then last = v_name; elseif string.find (v_name, "%s") then local lastfirst_t = mw.text.split (v_name, "%s+"); first = table.remove (lastfirst_t); -- removes and returns value of last element in table which should be initials or generational suffix if not mw.ustring.match (first, '^%u+$') then -- mw.ustring here so that later we will catch non-Latin characters suffix = first; -- not initials so assume that whatever we got is a generational suffix first = table.remove (lastfirst_t); -- get what should be the initials from the table end last = table.concat (lastfirst_t, ' '); -- returns a string that is the concatenation of all other names that are not initials and generational suffix if not utilities.is_set (last) then first = ''; -- unset last = v_name; -- last empty because something wrong with first end else last = v_name; -- last name or single corporate name? Doesn't support multiword corporate names? do we need this? end if utilities.is_set (first) then if utilities.is_set (suffix) then suffix = ''; -- unset so we don't add this suffix to all subsequent names end end names_t[i] = last; -- add name to names list end return names_t; -- all done, return list of names end --[[--------------------------< Y E A R _ G E T >-------------------------------------------------------------- because |date= and |publication-date= will be full aliases of each other at the next cs1|2 suite update, accept only one of them; assume that |date= is the canonical form ]] local function year_get (args_t) local date, year; local d_dab, y_dab; -- used to identify which to returm when both 'date' and year are set for _, param_key in ipairs (data.date_params_order_t) do if 'year' == param_key then -- |year= allowed to coexist with one of the |date= aliases if 'table' == type (cfg.aliases[data.date_param_alias_keys_t.year]) then -- for wikis that have parameters that alias |year= for _, param_name in ipairs (cfg.aliases[data.date_param_alias_keys_t.year]) do if args_t[param_name] then year, y_dab = args_t[param_name]:match ('([1-9]%d%d%d?(%l?))'); break; end end else local param_name = cfg.aliases[data.date_param_alias_keys_t.year]; if param_name and args_t[param_name] then year, y_dab = args_t[param_name]:match ('([1-9]%d%d%d?(%l?))'); end end else if 'table' == type (cfg.aliases[data.date_param_alias_keys_t[param_key]]) then for _, param_name in ipairs (cfg.aliases[data.date_param_alias_keys_t[param_key]]) do if args_t[param_name] then date, d_dab = args_t[param_name]:match ('([1-9]%d%d%d?(%l?))'); break; end end else local param_name = cfg.aliases[data.date_param_alias_keys_t[param_key]]; if param_name and args_t[param_name] then date, d_dab = args_t[param_name]:match ('([1-9]%d%d%d?(%l?))'); end end end end if date and year then if '' ~= d_dab then -- when no CITEREF disambiguator, <d_dab> is empty string return date; -- prefer |date= and |publication-date= over year when 'date' has a CITEREF disambiguator elseif '' ~= y_dab then -- when no CITEREF disambiguator, <y_dab> is empty string return year; -- prefer |year= over 'date' when |year= has a CITEREF disambiguator end end return date or year; -- when no dabs or only one of |date=, |publication-date=, or |year= set end --[[--------------------------< D O M A I N _ G E T >---------------------------------------------------------- extract domain name from a url. ]] local function domain_get (url) url = mw.text.trim (url or '') if url == '' then return nil end local domain = mw.ustring.match(url, "^%a[%w+.-]*://([^/?#]+)") -- Extract the domain (with or without protocol) or mw.ustring.match(url, "^//([^/?#]+)") or mw.ustring.match(url, "^([^/?#]+)") if not domain then return nil end domain = domain:gsub ("^.*@", ""):gsub (":%d+$", "") -- Remove credentials (user:pass@) and port (:8080) local _, segments = domain:gsub ("[^.]+", "") if segments < 2 or domain:find ('%.%.') then -- Reject values that don't look like a domain name return nil elseif segments > 2 then -- Remove common prefixes domain = domain:gsub ("^ww[w%d]%d*%.", ""):gsub ("^m%.", ""):gsub ("^ftp%.", "") end return domain end --[[--------------------------< A U T O N A M E _ M A K E >---------------------------------------------------- Common function to create autoname from whichever of contributor / author / editor name list is chosen. Attempt to prevent the autoname from being over 78 characters (80 total including a 2-digit index). ]] local function autoname_make (names_t, year) local suffix = (year or '') .. '-'; -- add year to name list followed by a hyphen to separate year from ve-added index digit(s) local length = mw.ustring.len (suffix); local output = ''; for i, name in ipairs(names_t) do local name_length = mw.ustring.len (name); if length + name_length > 78 then -- check if the next item would push the string over 78 characters if i == 1 then -- first item in the list, try to truncate first on punctuation, then on spaces local prefix = mw.ustring.sub (name, 1, 78 - length); name = mw.ustring.match (prefix, "^(.*)%p") or mw.ustring.match (prefix, "^(.*)%s") or name; else -- stop concatenation if it would push the string over 78 characters break; end end output = output .. name; length = length + name_length; end return mw.uri.anchorEncode (output .. suffix); -- concatenate, anchor encode, and done end --[[--------------------------< _ A U T O N A M E >------------------------------------------------------------ entry point from another module or from the debug console ]] local function _autoname (args_t) local params_order_t = data.params_order_t; local enum_params_order_t = data.enum_params_order_t; local enum_params_t = data.enum_params_t; local params_t = data.params_t; local names_t = {}; -- sequence to hold values to potentially pass to autoname_make for _, ntype in ipairs (params_order_t) do names_t[ntype] = {}; end for param, value in pairs (args_t) do if 'string' == type (param) then -- some templates mix named parameters with positional parameters; ignore them local enum = tonumber (param:match ('%d+')); -- get the enumerator if this parameter has one; nil else local index = param:gsub ('%d+', '#'); local accept; value, accept = utilities.has_accept_as_written (value); -- remove accept-as-written markup if present if not accept then value = name_has_etal (value); end if enum and (5 > enum) then -- sort enumerated name parameter values into the various sequences for _, ntype in ipairs (enum_params_order_t) do if enum_params_t[ntype][index] then names_t[ntype][enum] = value; break; end end else -- sort non-enumerated name parameter values into the various sequences for _, ntype in ipairs (params_order_t) do if params_t[ntype][index] then if ntype == 'url' then names_t[ntype][1] = domain_get (value) else names_t[ntype][1] = value; end break; end end end end end if args_t['vauthors'] and #names_t.author == 0 then names_t.author = parse_vauthors_veditors (args_t['vauthors']); -- fetch a sequence of vauthor surnames end if args_t['veditors'] and #names_t.editor == 0 then names_t.editor = parse_vauthors_veditors (args_t['veditors']); -- fetch a sequence of veditor surnames end local year = year_get (args_t); -- get year portion of date from |date=, |publication-date=, or |year= for _, ntype in ipairs(params_order_t) do -- in params_order_t order, make a CITEREF-like anchor for autonaming if names_t[ntype][1] then return autoname_make (names_t[ntype], year); end end end --[[--------------------------< A U T O N A M E >-------------------------------------------------------------- entry point from a template ]] local function autoname (frame) local args_t = require ('Module:Arguments').getArgs (frame); -- get the citation data local good, result = pcall (_autoname, args_t); -- attempt to extract useful information from the citation's parameters return good and result or nil; -- when no glaring red errors, render the reference name; nil else end --[[--------------------------E X P O R T S >------------------------------------------------------------------ ]] return { autoname = autoname, -- entry point from a template _autoname = _autoname, -- entry point from another module or from the debug console } ck5gd1npsntx9ibovryrqtxr57c8sya 828 820871 7631675 7631126 2026-11-06T20:47:23Z Ponor 38361 [[:en:Special:Permalink/1384098143]] 7631675 Scribunto text/plain local cfg = mw.loadData ('Module:Citation/CS1/Configuration'); --[[--------------------------< B A S E _ P A R A M E T E R S >------------------------------------------------ ]] local param_alias_keys_t = { -- These values represent keys in the [[Module:Citation/CS1/Configuration]] aliases table ['author'] = 'AuthorList-Last', ['contributor'] = 'ContributorList-Last', ['editor'] = 'EditorList-Last', ['periodical'] = 'Periodical', ['encyclopedia'] = 'Encyclopedia', ['title'] = 'Title', ['booktitle'] = 'BookTitle', --{{cite conference}} only ['url'] = 'URL', }; local params_order_t = { -- the order to evaluate non-enumerated parameters; also order to evaluate params for final rendering 'contributor', -- contributors are always first 'author', 'editor', 'periodical', 'encyclopedia', 'title', 'booktitle', -- {{cite conference}} only 'url' -- url is always last }; --[[--------------------------< E N U M E R A T E D _ N A M E L I S T _ P A R A M E T E R S >------------------ ]] local enum_param_alias_keys_t = { -- These values represent keys in the [[Module:Citation/CS1/Configuration]] aliases table ['author'] = 'AuthorList-Last', ['contributor'] = 'ContributorList-Last', ['editor'] = 'EditorList-Last', } local enum_params_order_t = { -- the order to evaluate enumerated parameters 'contributor', -- contributors are always first 'author', 'editor' }; --[[--------------------------< D A T E P A R A M E T E R S >------------------------------------------------ ]] local date_param_alias_keys_t = { ['date'] = 'Date', ['publication-date'] = 'PublicationDate', -- soon to be part of 'Date' at en.wiki ['year'] = 'Year', } local date_params_order_t = { 'date', 'publication-date', 'year', }; --[[--------------------------< F E T C H P A R A M E T E R A L I A S E S >-------------------------------- ]] local params_t = {}; -- sequences to hold the various name parameter values local enum_params_t = {}; for k,v in pairs (param_alias_keys_t) do -- fetch parameter names and aliases in /data from [[Module:Citation/CS1/Configuration]] params_t[k] = {} if type (cfg.aliases[v]) == 'table' then for _, alias in ipairs (cfg.aliases[v]) do params_t[k][alias:gsub('#', '')] = true end else params_t[k][cfg.aliases[v]:gsub('#', '')] = true end end for k,v in pairs (enum_param_alias_keys_t) do enum_params_t[k] = {} if type (cfg.aliases[v]) == 'table' then for _, alias in ipairs (cfg.aliases[v]) do enum_params_t[k][alias] = true end else enum_params_t[k][cfg.aliases[v]] = true end end --[[--------------------------< E X P O R T S >---------------------------------------------------------------- ]] return { params_t = params_t, enum_params_t = enum_params_t, params_order_t = params_order_t, enum_params_order_t = enum_params_order_t, date_params_order_t = date_params_order_t, date_param_alias_keys_t = date_param_alias_keys_t, } ab1j1gekp20co4404yvkh7jfi58ocgo 0 820890 7631510 7631353 2026-11-06T12:36:55Z Cybermb 1634 /* Za prvaka */ 7631510 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> Osijek | sezona = 1940./41. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]] <br> [[File:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|25px]] <small> [[Banovina Hrvatska]] | stupanj lige = Podsavez | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 11 <small> (2 skupine) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Osijek 1939./40.|1939./40.]] | sljedeća sezona = }} ''Osječka'' skupine prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1940./41. <br> Reorganizacijom sustava natjecanja je igrano u dvije skupine, te su potom po dva najbolja kluba iz svake skupine trebala igrati za prvaka. <br> Odigran je grupni dio natjecanja, no zbog [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], odnosno početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na području Kraljevine Jugoslavije, te kapitulacije Jugoslavije, ostatak natjecanja je otkazan. == Sustav natjecanja == Jedanest klubova u dvije skupine je igralo dvokružnu ligu. <br> Za prvaka ''ONP - skupina Osijek'' su trebale razigravati po dvije prvoplasirane momčadi iz svake skupine, ali je zbog [[Travanjski rat|ratnih događanja]] otkazan. == Natjecanje po skupinama == {| | || |- |colspan="2"| === A skupina === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !! |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] ||10 ||8 ||2 ||0 ||34 ||8 ||18 ||rowspan="2"| za prvaka |- bgcolor="palegreen" |2. ||align="left"|[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] ||10 ||5 ||3 ||2 ||17 ||10 ||13 |- |3. ||align="left"|[[ŠK Rapid Osijek|Rapid Osijek]] ||10 ||3 ||3 ||4 ||21 ||19 ||9 ||rowspan="4"| |- |4. ||align="left"|[[ŠK Gvožđar Osijek|Gvoždar Osijek]] ||10 ||3 ||2 ||5 ||22 ||25 ||8 |- |5. ||align="left"|[[SK Viktorija Osijek|Viktorija Osijek]] ||10 ||3 ||2 ||5 ||10 ||22 ||8 |- |6. ||align="left"|[[NK Grafičar-Vodovod Osijek|Grafičar Osijek]] ||10 ||1 ||2 ||7 ||12 ||32 ||4 |- |} |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!GRA !!GVO !!HAJ !!OLI !!RAP !!VIK |- |'''GRA ||align="left"|Grafičar Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''GVO ||align="left"|Gvoždar Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''HAJ ||align="left"|Hajduk Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''OLI ||align="left"|Olimpija Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''RAP ||align="left"|Rapid Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''VIK ||align="left"|Viktorija Osijek || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="8"| |- |colspan="8" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine – 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === B skupina === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !! |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] ||8 ||5 ||1 ||0 ||16 ||4 ||11 ||rowspan="2"| za prvaka |- bgcolor="palegreen" |2. ||align="left"|[[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] ||6 ||2 ||2 ||2 ||15 ||10 ||6 |- |3. ||align="left"|[[ŠK Željezničarski Belišće|Željeznički ŠK Belišće]] ||6 ||2 ||1 ||3 ||14 ||13 ||5 ||rowspan="3"| |- |4. ||align="left"|[[ŽŠK Makabi Osijek|Makabi Osijek]] ||6 ||1 ||0 ||5 ||4 ||22 ||2 |- | ||align="left"|[[ŠK Radnički Osijek|Radnički Osijek]] ||''6 ||''0 ||''0 ||''6 ||''2 ||''36 ||''0 |- |} * ''Radnički'' odustao u drugom dijelu natjecanja, te su potom njegovi rezultati poništeni |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ELE !!GRA !!MAK !!ŽELJ !!''RAD |- |'''ELE ||align="left"|Elektra Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''MAK ||align="left"|Makabi Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ŽELJ ||align="left"|Željeznički ŠK Belišće || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''''RAD ||align="left"|''Radnički Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine – 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |} == Za prvaka == === Sudionici === {| class="wikitable" !skupina !!plasman !!klub !!napomene |- |rowspan="2"|A skupina ||<center> 1. ||[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] || |- |<center> 2. ||[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || |- |rowspan="2"|B skupina ||<center> 1. ||[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] || |- |<center> 2. ||[[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || |- |} Natjecanje nije održano. == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] == Vanjske poveznice == == Literatura i izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 415–416 * Dragutin Kerže: ''90 godina Grafičara : 1926. - 2016.'', Osijek, 2017., {{ISBN|978-953-7858-03-2}}, str. 27 {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1940./41.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1940-41 Osijek]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1940-41 Osijek]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1940./41.|Osijek I]] e69rc59nu7naf2k3aar1a48z7slxyvx 7631511 7631510 2026-11-06T12:37:41Z CyberMB vol2 172176 7631511 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> Osijek | sezona = 1940./41. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]] <br> [[File:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|25px]] <small> [[Banovina Hrvatska]] | stupanj lige = Podsavez | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 11 <small> (2 skupine) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Osijek 1939./40.|1939./40.]] | sljedeća sezona = }} ''Osječka'' skupine prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1940./41. <br> Reorganizacijom sustava natjecanja je igrano u dvije skupine, te su potom po dva najbolja kluba iz svake skupine trebala igrati za prvaka. <br> Odigran je grupni dio natjecanja, no zbog [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], odnosno početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na području Kraljevine Jugoslavije, te kapitulacije Jugoslavije, ostatak natjecanja je otkazan. == Sustav natjecanja == Jedanest klubova u dvije skupine je igralo dvokružnu ligu. <br> Za prvaka ''ONP - skupina Osijek'' su trebale razigravati po dvije prvoplasirane momčadi iz svake skupine, ali je zbog [[Travanjski rat|ratnih događanja]] otkazan. == Natjecanje po skupinama == {| | || |- |colspan="2"| === A skupina === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !! |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] ||10 ||8 ||2 ||0 ||34 ||8 ||18 ||rowspan="2"| za prvaka |- bgcolor="palegreen" |2. ||align="left"|[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] ||10 ||5 ||3 ||2 ||17 ||10 ||13 |- |3. ||align="left"|[[ŠK Rapid Osijek|Rapid Osijek]] ||10 ||3 ||3 ||4 ||21 ||19 ||9 ||rowspan="4"| |- |4. ||align="left"|[[ŠK Gvožđar Osijek|Gvoždar Osijek]] ||10 ||3 ||2 ||5 ||22 ||25 ||8 |- |5. ||align="left"|[[SK Viktorija Osijek|Viktorija Osijek]] ||10 ||3 ||2 ||5 ||10 ||22 ||8 |- |6. ||align="left"|[[NK Grafičar-Vodovod Osijek|Grafičar Osijek]] ||10 ||1 ||2 ||7 ||12 ||32 ||4 |- |} |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!GRA !!GVO !!HAJ !!OLI !!RAP !!VIK |- |'''GRA ||align="left"|Grafičar Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''GVO ||align="left"|Gvoždar Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''HAJ ||align="left"|Hajduk Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''OLI ||align="left"|Olimpija Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''RAP ||align="left"|Rapid Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''VIK ||align="left"|Viktorija Osijek || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="8"| |- |colspan="8" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine – 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === B skupina === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !! |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] ||8 ||5 ||1 ||0 ||16 ||4 ||11 ||rowspan="2"| za prvaka |- bgcolor="palegreen" |2. ||align="left"|[[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] ||6 ||2 ||2 ||2 ||15 ||10 ||6 |- |3. ||align="left"|[[ŠK Željezničarski Belišće|Željeznički ŠK Belišće]] ||6 ||2 ||1 ||3 ||14 ||13 ||5 ||rowspan="3"| |- |4. ||align="left"|[[ŽŠK Makabi Osijek|Makabi Osijek]] ||6 ||1 ||0 ||5 ||4 ||22 ||2 |- | ||align="left"|[[ŠK Radnički Osijek|Radnički Osijek]] ||''6 ||''0 ||''0 ||''6 ||''2 ||''36 ||''0 |- |} * ''Radnički'' odustao u drugom dijelu natjecanja, te su potom njegovi rezultati poništeni |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ELE !!GRA !!MAK !!ŽELJ !!''RAD |- |'''ELE ||align="left"|Elektra Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''MAK ||align="left"|Makabi Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ŽELJ ||align="left"|Željeznički ŠK Belišće || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''''RAD ||align="left"|''Radnički Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine – 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |} == Za prvaka == === Sudionici === {| class="wikitable" !skupina !!plasman !!klub !!napomene |- |rowspan="2"|A skupina ||<center> 1. ||[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] || |- |<center> 2. ||[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || |- |rowspan="2"|B skupina ||<center> 1. ||[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] || |- |<center> 2. ||[[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || |- |} Natjecanje nije održano. == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] == Vanjske poveznice == == Literatura i izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 415–416 * Dragutin Kerže: ''90 godina Grafičara : 1926. - 2016.'', Osijek, 2017., {{ISBN|978-953-7858-03-2}}, str. 27 {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1940./41.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1940-41 Osijek]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1940-41 Osijek]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1940./41.|Osijek I]] bw95tqptoxt39mp5mlryfwmcnnaov50 0 820897 7631642 7630933 2026-11-06T19:09:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.7) 7631642 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Nico Paz | slika = Nico Paz Argentina v Spain 19 July 2026-057.jpg | opis slike = Nico Paz 2026. | država = {{ZD|ARG}} [[Argentina]] | puno ime = Nicolás Paz Martínez | datum rođenja = 8. rujna 2004. | mjesto rođenja = [[Santa Cruz de Tenerife]] | država rođenja = [[Španjolska]] | visina = 185 cm | trenutačni klub = [[Como 1907|Como]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|napadački vezni]] | mlade godine = 2011. – 2014.<br />2014. – 2016.<br />2016. – 2023. | juniorski klubovi = Atlético San Juan<br />[[CD Tenerife]]<br />[[Real Madrid]] | godina = 2022. – 2024.<br />2023. – 2024.<br />2024. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Real Madrid Castilla]]<br />[[Real Madrid]]<br />[[Como 1907|Como]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}(11)<br />{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}79 {{0}}{{0}}(21) | godine u reprezentaciji = 2022. – 2023.<br />2023. – 2024.<br />2024. – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ARG|do=20}} <br> {{NogRep|ARG|do=23}} <br> {{NogRep|ARG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | napomena = | ažurirano = 1. studenoga 2026. }} '''Nicolás Paz Martínez''', poznat kao '''Nico Paz''' ([[Santa Cruz de Tenerife]], [[8. rujna]] [[2004.]]) [[Argentina|argentinski]] je [[nogometaš]] koji igra za [[italija|talijanski]] [[Como 1907|Como]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|argentinsku reprezentaciju]]. Nastupa uglavnom na položaju središnjeg ili ofenzivnog veznog igrača.<ref>[https://www.besoccer.com/player/n-paz-922301 Nico Paz – profil igrača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231109005742/https://www.besoccer.com/player/n-paz-922301 |date=9. studenoga 2023. }}, BeSoccer. Preuzeto 5. studenoga 2026.</ref> == Klupska karijera == Sin je bivšega argentinskog reprezentativca [[Pablo Paz|Pabla Paza]] i majke Španjolke. Nogomet je počeo igrati kao šestogodišnjak u klubu Atlético San Juan u rodnom Santa Cruzu de Tenerifeu. Godine 2014. prešao je u mlađe uzraste [[CD Tenerife|Tenerifea]], a nakon dvije sezone, u ljeto 2016., pridružio se omladinskom pogonu [[Real Madrid|Real Madrida]].<ref name="TyC">[https://www.tycsports.com/seleccion-argentina/real-madrid-nicolas-paz-joya-argentina-debut-quien-es-id485257.html Quién es Nico Paz, la joya nacida en España que eligió „vivir el sueño” de Argentina y jugará el Sudamericano Sub 20], TyC Sports, 6. siječnja 2023. Preuzeto 5. studenoga 2026.</ref> U Real Madridu prošao je više dobnih kategorija. Za [[Real Madrid Castilla|Castillu]], drugu momčad kluba, debitirao je 8. siječnja 2022. u prvenstvenoj pobjedi 3:1 protiv [[FC Andorra|Andorre]], ušavši u igru u 82. minuti.<ref>[https://en.as.com/en/2022/03/07/soccer/1646654951_388869.html Who is Nico Paz? From Real Madrid's youth academy to the Argentina senior side], AS, 7. ožujka 2022. Preuzeto 5. studenoga 2026.</ref> Trener [[Carlo Ancelotti]] prvi ga je put uvrstio u sastav prve momčadi za utakmicu [[Kup kralja|Kupa kralja]] protiv [[CP Cacereño|Cacereña]] 3. siječnja 2023., ali nije ulazio u igru. S juniorskom momčadi, koju je vodio [[Álvaro Arbeloa]], u sezoni 2022./23. osvojio je španjolsko prvenstvo do 19 godina.<ref name="debi">[https://www.realmadrid.com/en-US/news/football/first-team/latest-news/nico-paz-makes-his-real-madrid-debut Nico Paz makes his Real Madrid debut], Real Madrid, 8. studenoga 2023. Preuzeto 5. studenoga 2026.</ref> Za prvu momčad debitirao je 8. studenoga 2023. u skupini [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] protiv [[SC Braga|Brage]]. U pobjedi 3:0 ušao je u igru u 77. minuti umjesto [[Federico Valverde|Federica Valverdea]].<ref name="debi"/> U kolovozu 2024. prešao je u talijanski [[Como 1907|Como]], s kojim je potpisao četverogodišnji ugovor, do 2028. godine.<ref>[https://comofootball.com/como-1907-annuncia-lastro-nascente-del-real-madrid-e-nazionale-giovanile-argentino-nico-paz/ Como 1907 annuncia l'astro nascente del Real Madrid e nazionale giovanile argentino Nico Paz], Como 1907, 25. kolovoza 2024. Preuzeto 5. studenoga 2026.</ref> == Reprezentativna karijera == Zbog obiteljskoga podrijetla posjeduje španjolsko i argentinsko državljanstvo. Prema izjavi njegova oca, [[Španjolski nogometni savez]] nije ga kontaktirao u vezi s nastupima za reprezentaciju. Odlučio je predstavljati Argentinu.<ref name="TyC"/> Izbornik [[Javier Mascherano]] pozvao ga je u argentinsku reprezentaciju do 20 godina za turnir u Toulonu 2022. godine. Debitirao je 29. svibnja u utakmici protiv Saudijske Arabije. U siječnju 2023. sudjelovao je na južnoameričkom prvenstvu do 20 godina, na kojem je nastupio u sve četiri utakmice Argentine, koja je ispala u skupini.<ref name="TyC"/><ref name="statistika">[https://www.besoccer.com/player/career-path/n-paz-922301 Nico Paz – pregled karijere i reprezentativnih nastupa], BeSoccer. Preuzeto 5. studenoga 2026.</ref> Za seniorsku argentinsku reprezentaciju debitirao je 15. listopada 2024. u kvalifikacijama za [[nogometno SP 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Bolivijska nogometna reprezentacija|Bolivije]]. U pobjedi 6:0 asistirao je [[Lionel Messi|Lionelu Messiju]] za pogodak.<ref>[https://www.fifa.com/es/articles/nico-paz-seleccion-argentina-eliminatorias-mundial-2026 Nico Paz, perfil de la joven estrella de la Selección Argentina], FIFA. Preuzeto 5. studenoga 2026.</ref> Bio je član argentinske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu 2026., na kojem je nastupio u dvije utakmice.<ref name="statistika"/> == Izvori == {{Izvori}} {{Sastav Argentina 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Paz, Nico}} [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 64ousupeni4n0xfgdowr78zv0i2avcy 0 820910 7631517 7631393 2026-11-06T12:43:28Z Prof saxx 7403 /* Izvori */ 7631517 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici]] |slika = Riblje jezero Novakovici Zabljak.png |godina = [[2016.]] <small>(40. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = iii, vi |ugroženost = - |dossier = 1504 |država = {{DZ+X|BIH}},<br>{{DZ+X|HRV}},<br>{{DZ+X|CG}}, {{DZ+X|SRB}} |karta = Crna Gora |karta-oznaka = Grčko groblje, Novakovići |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|43|05|41|N|19|09|02.5|E|display=inline,title}} |karta-opis = Položaj nekropole Grčko groblje u Crnoj Gori }} '''Nekropola Grčko groblje''' je [[srednji vijek|srednjovjekovna]] [[nekropola]] [[stećak]]a u selu Novakovići u općini [[Žabljak]], [[Crna Gora]]<ref name="Lovrenović">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/87333586/DUBRAVKO-LOVRENOVI%C4%86-Ste%C4%87ci |title=Dubravko Lovrenović, ''Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka'' |work=RABIĆ: Sarajevo, 2009. |accessdate= 5. studenoga 2026.}}</ref> koja je jedna od 28 [[UNESCO]]-ovih [[Srednjovjekovna groblja sa stećcima|zaštićenih lokaliteta grobalja sa stećcima]] u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstones Graveyards] Službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Grcko groblje P1010129mod.jpg|mini|lijevo|Nekropola Grčko groblje.]] [[Datoteka:Grcko groblje P1010133mod.jpg|mini|lijevo|Riblje jezero pored nekropole.]] Sudeći prema prirodnom okruženju u kojem je nekropola podignuta, izvedbi i ukrasima na stećcima te broju grobova, može se pretpostaviti da su na nekropoli pokraj Ribljeg jezera na planini [[Durmitor]], tijekom 14. i u prvoj polovici 15. stoljeća, pokapani pripadnici lokalnog feudalnog plemstva i njihove obitelji, plemenskog naziva Drobnjaci. Ime Drobnjak prvi se put spominje u [[Dubrovnik|dubrovačkim]] dokumentima iz 1285. godine, dok se u povijesnim izvorima Drobnjak kao upravna jedinica (distrikt) spominje 1354., a kao plemski [[katun]] (pastirsko naselje) 1390. godine. Drugo razdoblje postojanja i razvoja nekropole obilježeno je njezinom stagnacijom i prestankom korištenja tijekom dugotrajne vladavine [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koja je zahvatila ovo i druga područja od kraja 15. do kraja 19. stoljeća. U turskom zemljišnom popisu ([[defter]]u) iz 1477. godine, to je područje zabilježeno kao [[nahija]] Komarnica, koja je obuhvaćala 18 [[džemat]]a (sela).<ref name="stecci">[https://www.stecciwh.org/grebnice-radmilovica-dubrava-baljci-bileca-rs/# Grebnice, Radmilovića Dubrava, Baljci, Bileća, RS] na stecciwh.org {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> ==Odlike== Nekropola se nalazi unutar područja [[Durmitor|Nacionalnog parka Durmitor]] (osnovan 1952.), sliva [[Tara|rijeke Tare]] kao Svjetskog [[rezervat biosfere|rezervata biosfere]] (UNESCO, 1977.). Nalazi se u zaseoku Novakovići, oko 2.230 metara jugozapadno od [[Žugića Bare|nekropole Žugića Bare]], na 1.431 m nadmorske visine i 11,4 km jugoistočno od [[Žabljak]]a, na lijevoj strani puta, 200 metara sjeverozapadno od obale Ribljeg jezera. Stećci od lokalnog bjeličasto–sivog vapnenca su položeni na blagom travnatom brijegu, izduženog elipsoidnog oblika, koje se pruža pravcem sjever – jug. To je manja nekropola, koja se sastoji od 49 stećaka, od kojih je: 10 ploča, 27 sanduka, 12 sljemenjaka. Središnji dio nekropole vidljiv je s nižih točki okolnog terena, jer je na tom mjestu jedan stećak, tipa sljemenjak, monumentalnih dimenzija. Osim pet primjeraka tipa ploče koje su amorfnog i prirodnog oblika, preostali stećci su fine izrade i oblika. Ukrašena su 22 primjerka, i to 12 sanduka i 10 sljemenjaka. Najčešći ukrasni motivi su [[arkada|arkade]], tordirane trake, [[friz]]ovi, okviri ili ivice s paralelnim kosim sitnim linijama, upletene loze sa spiralama ili trolistima ili samo sa vijencima, [[palmeta]]ma.<ref>Predrag Malbaša i Tijana Samardžić, ''[https://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/stecci_u_cg_predrag_malbasa_i_tijana_samardzic.html Stećci u Crnoj Gori]'', Montenegrina - digitalna biblioteka crnogorske kulture. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Tijekom posljednjih stoljeća, nekropola nije bila podložna značajnijim promjenama, osim vremenskih i prirodnih uvjeta. Crna Gora je sačuvala tradicionalno mišljenje i praksu prema kojoj se stara groblja ne smiju uništavati i zaslužuju posebno poštovanje. Često se datiraju u daleku prošlost stanovništva i predmetom su mitskih i legendarnih priča o ljudima koji su živjeli na ovim prostorima. Stećci su kao nadgrobni spomenici spontano sačuvani u Crnoj Gori sve do institucionalnog osnivanja ustanove za zaštitu kulturnog naslijeđa Crne Gore 1948. godine.<ref name="UNEdu">{{Cite web |url=https://www.stecciwh.org/grcko-groblje-zabljak/ |title= Nekropola Grčko groblje u Novakovićima |work=UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |accessdate= 6. studenoga 2026.}}{{eng oznaka}}</ref> == Izvori == {{WProjekti |commonscat = Grčko groblje Novakovići |commonscathr = Grčko groblje Novakovići }} {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Grčko groblje, nekropola}} [[Kategorija:Svjetska baština nekropola sa stećcima]] [[Kategorija:Crnogorska kultura]] 6ioqvin3tmzne5zhed96fvnt1z5kwou 0 820913 7631602 7631058 2026-11-06T16:52:43Z Zeljko 1196 7631602 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Petal-sepal.jpg|mini|Lap (sepal) i tepal (listić nerazlučenog ocvijeća)]] [[Datoteka:Agrostemma githago kelch.jpeg|mini|Lapovi vrste ''[[Agrostemma githago]]'']] [[Datoteka:Lewisia rediviva (4350890481).jpg|mini|Ružičasti lapovi vrste ''[[Lewisia rediviva]]'']] [[Datoteka:翅子樹 Pterospermum acerifolium 20210402155833 12.jpg|mini|Lapovi vrste ''[[Pterospermum acerifolium]]''. Pet lapova debelo je, mesnato, izvana obraslo smeđim dlačicama i savija se prema natrag. Pet latica bijelo je, tanko i izduženo, a nalaze se bliže središtu cvijeta.]] [[Datoteka:Abutilon eremitopetalum (5822250010).jpg|mini|Lapovi havajske vrste ''[[Abutilon eremitopetalum]]'' ]] '''Lap''' (lat. sepalum, množina sepala) pojedinačni je listić cvjetne [[Čaška|čaške]] (calyx), vanjskoga dijela [[Ocvijeće|ocvijeća]] [[Kritosjemenjače|cvjetnica]]. Lapovi su najčešće zeleni i nalik malim [[list]]ovima, a njihova je osnovna uloga zaštita unutarnjih dijelova cvijeta, osobito tijekom razvoja cvjetnog pupa. Svi lapovi jednoga cvijeta zajedno čine čašku, koja s vjenčićem tvori razlučeno, odnosno dvostruko ocvijeće. Premda su najčešće zeleni, lapovi mogu biti bijeli, žuti, crveni ili druge boje, nalik [[latica]]ma. Mogu ostati slobodni, međusobno srasti, otpasti pri otvaranju cvijeta ili se zadržati i nakon oplodnje, katkad sudjelujući u zaštiti i rasprostranjivanju [[plod]]ova. == Građa i razvoj == Lapovi su preobraženi lisnati organi [[cvijet]]a, koji se u pravilu razvijaju na cvjetištu izvan vjenčića, [[prašnik]]a i plodnih listova. Njihova građa i položaj odražavaju evolucijske promjene vanjskog dijela cvijeta.<ref name="Stax "/> Tipičan lap sastoji se od plojke koja je najčešće široka pri osnovi, a sužava se prema vrhu. Može biti jajast, kopljast, duguljast, trokutast, linearan ili gotovo ljuskast. Rub mu može biti cjelovit, nazubljen, trepavičast ili različito režnjevit.<ref name="Stax "/> Anatomski lapovi često nalikuju običnim zelenim listovima. Njihova [[Epiderma (botanika)|epiderma]] može sadržavati puči i različite vrste dlačica, a unutarnje tkivo kloroplaste koji omogućuju fotosintezu. Provodni snopići povezuju lap s provodnim sustavom cvjetišta.<ref name="Stax "/> U mnogih biljaka lapovi nastaju među prvim organima cvjetnog pupa. Njihov razvoj prethodi razvoju latica, prašnika i plodnih listova ili se s njime djelomično preklapa.<ref name="Stax "/> Broj, oblik i raspored lapova genetički su regulirani, ali na njihov konačni izgled mogu utjecati i okolišni čimbenici.<ref name="Stax ">[https://openstax.org/books/biology-2e/pages/32-1-reproductive-development-and-structure Reproductive Development and Structure], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> == Čaška i međusobna sraslost lapova == Lapovi mogu biti međusobno slobodni ili srasli.<ref name="Research "/> Kada su potpuno slobodni, [[čaška]] se naziva slobodolapna ili dijalisepalna (dialysepalous). Takva se građa pojavljuje u brojnim skupinama cvjetnica, primjerice kod nekih predstavnika porodice [[Ražovke|ružovki]]. Kada su lapovi djelomično ili potpuno srasli, čaška se naziva sraslolapna ili gamosepalna. Srasli donji dijelovi tada oblikuju čaškinu cijev, dok se slobodni vrhovi mogu razviti kao zupci ili režnjevi čaške. Srasla čaška može biti zvonasta, cjevasta, vrčasta, lijevkasta, dvousnata ili drukčije oblikovana, ovisno o stupnju sraslosti i smjeru rasta pojedinih dijelova. Broj lapova razlikuje se među biljnim skupinama. U mnogim tradicionalnim [[Dvosupnice|dvosupnicama]] čaška ima četiri ili pet lapova, ali postoje cvjetovi s tri, dva, brojnijim ili jako reduciranim lapovima.<ref name="Research ">[https://www.mobot.org/mobot/latindict/keyDetail.aspx?keyWord=sepal A Grammatical Dictionary of Botanical Latin], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> == Položaj i raspored u cvjetnom pupu == Lapovi mogu biti uspravni, priljubljeni uz unutarnje dijelove cvijeta, otklonjeni, rašireni ili povijeni prema natrag. Njihov međusobni položaj u cvjetnom [[pup]]u važan je morfološki znak. Prema načinu dodirivanja ili preklapanja razlikuje se nekoliko tipova rasporeda: * Valvatan raspored — rubovi susjednih lapova dodiruju se bez međusobnog preklapanja. * Crijepast ili imbrikatan raspored — lapovi se međusobno preklapaju, poput [[crijep]]ova na [[krov]]u. * Uvijen raspored — svaki lap jednim rubom prekriva susjedni, dok je drugim rubom prekriven. * Peterodijelni kvinkuncijalni raspored — dva su lapa posve vanjska, dva unutarnja, a jedan ima jedan vanjski i jedan unutarnji rub. Ti su rasporedi važni u opisima cvjetne morfologije i pri razlikovanju biljnih svojti.<ref name="Research "/> == Obojenost i preobrazbe == Iako su lapovi najčešće zeleni, kod pojedinih biljaka postaju izrazito obojeni i preuzimaju ulogu koju obično imaju [[Latica|latice]]. Takvi lapovi mogu biti bijeli, žuti, ružičasti, crveni ili ljubičasti te pridonositi privlačenju oprašivača. Pojavljuju se, među ostalim, kod nekih predstavnika porodice žabnjakovki (Ranunculaceae), u kojih pravi vjenčić može biti reduciran ili odsutan. Lapovi mogu biti i smanjeni na sitne zupce, ljuske ili čekinje. Takva građa karakteristična je za pojedine skupine cvjetnica s reduciranim ocvijećem. Kod [[Glavočike|glavočika]] (''Asteraceae'') [[čaška]] je često preobražena u [[Papus (botanika)|papus]], građen od dlačica, čekinja, ljusaka ili drugih tvorevina. Papus može sudjelovati u rasprostranjivanju plodova vjetrom ili životinjama. U pojedinim biljnim porodicama lapovi su toliko preobraženi da njihovu pripadnost čaški nije moguće jednostavno utvrditi samo na temelju vanjskog izgleda.<ref name="Stax "/> == Lapovi tijekom razvoja ploda == Nakon [[Oprašivanje|oprašivanja]] i [[Oplodnja|oplodnje]] lapovi se mogu osušiti i otpasti ili ostati pričvršćeni za cvjetište i razvijajući se [[plod]]. Kod nekih vrsta otpadaju već pri otvaranju cvijeta, primjerice kod makova (''[[Papaver]]''), dok se kod drugih zadržavaju sve do dozrijevanja ploda. U mnogih ružovki, uključujući jabuke i kruške, ostaci čaške mogu ostati vidljivi na vrhu zrelog ploda. Osobito je zanimljiv rod ''[[Physalis]]'', kod kojeg se čaška nakon oplodnje snažno povećava i oblikuje mjehurastu, gotovo papirnatu ovojnicu oko ploda. Takva povećana čaška štiti plod, a može sudjelovati i u njegovu rasprostranjivanju. Kod pojedinih biljaka lapovi se razvijaju u krilaste, dlakave ili druge posebne strukture koje olakšavaju prijenos plodova i [[sjeme]]nki.<ref name="LibreTexts ">[https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Botany/Botany_Lab_Manual_%28Morrow%29/23%3A_Angiosperms_I_-_Flowers/23.05%3A_Anatomy_of_a_Flower Anatomy of a Flower], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> == Biološka i ekološka uloga == Najvažnija uloga lapova jest zaštita mladoga cvjetnog [[pup]]a i njegovih osjetljivih organa. Lapovi mogu smanjivati mehanička oštećenja, izloženost nepovoljnim vremenskim uvjetima i oštećenja koja uzrokuju pojedini biljojedi. Zeleni lapovi mogu sudjelovati u [[Fotosinteza|fotosintezi]], osobito tijekom razvoja cvijeta i mladoga ploda. Time pridonose opskrbi reproduktivnih organa proizvodima fotosinteze. Kod vrsta s obojenim lapovima važna može biti i njihova uloga u privlačenju životinja oprašivača. Kod drugih biljaka lapovi ostaju oko ploda i štite ga ili sudjeluju u njegovu rasprostranjivanju. Građa lapova također je važna u sistematici biljaka. Njihov broj, veličina, oblik, dlakavost, sraslost, položaj i trajnost često se koriste kao dijagnostička obilježja pri razlikovanju rodova i vrsta.<ref name="LibreTexts "/> == Razlikovanje lapova i latica == Lapovi čine čašku, odnosno najčešće vanjski dio ocvijeća, dok latice čine vjenčić, smješten unutar [[Čaška|čaške]]. Tipični lapovi zeleni su i imaju pretežno zaštitnu ulogu, a [[Latica|latice]] su često življe obojene i sudjeluju u privlačenju oprašivača. Međutim, ta podjela nije univerzalna, jer i lapovi mogu biti obojeni i upadljivi, a latice mogu biti zelenkaste ili reducirane. Kod cvjetova s jednostavnim, nediferenciranim ocvijećem pojedinačni se listići obično nazivaju tepalima, a ne lapovima i laticama. Takvo je ocvijeće karakteristično za mnoge jednosupnice, primjerice ljiljane, tulipane i pojedine perunike. == Nazivlje == Naziv lap ustaljen je u hrvatskom botaničkom nazivlju za pojedinačni listić čaške.<ref name="HOL ">[https://hol.lzmk.hr/clanak/caska Hrvatski obiteljski leksikon], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> U starijoj hrvatskoj botaničkoj literaturi pojavljuje se i izraz listić čaške. [[Ljudevit Vukotinović]] u 19. stoljeću upotrebljavao je naziv lapovi uz latinski naziv sepala. Znanstveni naziv sepalum izveden je iz botaničke terminologije kojom se označuju sastavni dijelovi cvjetne čaške. == Literatura == * Vukotinović, Lj. (19. stoljeće). Botanički opisi i hrvatsko botaničko nazivlje. * Ronse De Craene, L. P. (2010). Floral Diagrams: An Aid to Understanding Flower Morphology and Evolution. Cambridge University Press. * Rudall, P. J. (2007). Anatomy of Flowering Plants, 3. izdanje. Cambridge University Press. * Singh, G. (2019). Plant Systematics: An Integrated Approach, 3. izdanje. CRC Press. * Hrvatski obiteljski leksikon. Natuknica „Čaška”. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb. * Missouri Botanical Garden. A Grammatical Dictionary of Botanical Latin, natuknica „Sepal”. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Cvijet]] e1whp6npuv1tvyqt0jrba6padus6pi6 0 820961 7631558 7631394 2026-11-06T15:12:37Z Argo Navis 852 sređeno 7631558 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}}{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Coelogyne | slika = Coelogyne cristata 3.jpg | slika_opis = ''[[Coelogyne cristata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Asparagales]] | familia = [[Orchidaceae]] | subfamilia = [[Epidendroideae]] | tribus = [[Arethuseae]] | subtribus = [[Coelogyninae]] | genus = '''''Aglossorrhyncha''''' | genus_autorstvo = [[Lindl.]] | tip_species = ''[[Coelogyne cristata]]'' | tip_species_autorstvo = [[Lindl.]]<ref name="IPNI"/> | sinonimi = {{collapsible list|bullets = true |''Acanthoglossum'' <small>Blume</small> |''Acoridium'' <small>Nees & Meyen</small> |''Androgyne'' <small>Griff.</small> |''Basigyne'' <small>J.J.Sm.</small> |''Bracisepalum'' <small>J.J.Sm.</small> |''Broughtonia'' <small>Wall. ex Lindl.</small> |''Bulleyia'' <small>Schltr.</small> |''Camelostalix'' <small>Pfitzer</small> |''Chelonanthera'' <small>Blume</small> |''Chelonistele'' <small>Pfitzer</small> |''Crinonia'' <small>Blume</small> |''Dendrochilum'' <small>Blume</small> |''Dickasonia'' <small>L.O.Williams</small> |''Entomophobia'' <small>de Vogel</small> |''Geesinkorchis'' <small>de Vogel</small> |''Gynoglottis'' <small>J.J.Sm.</small> |''Hologyne'' <small>Pfitzer</small> |''Ischnogyne'' <small>Schltr.</small> |''Kalimpongia'' <small>Pradhan</small> |''Nabaluia'' <small>Ames</small> |''Neogyna'' <small>Rchb.f.</small> |''Otochilus'' <small>Lindl.</small> |''Panisea'' <small>(Lindl.) Lindl.</small> |''Pholidota'' <small>Lindl.</small> |''Platyclinis'' <small>Benth.</small> |''Pseudacoridium'' <small>Ames</small> |''Ptilocnema'' <small>D.Don</small> |''Ptychogyne'' <small>Pfitzer</small> |''Sigmatochilus'' <small>Rolfe</small> |''Sigmatogyne'' <small>Pfitzer</small> |''Tetrapeltis'' <small>Wall. ex Lindl.</small> |''Zetagyne'' <small>Ridl.</small> }} | sinonimi_ref = <ref name="PoWO"/> | razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]] | razdioba = Vidi {{međujezična poveznica|Popis vrsta roda Coelogyn|en|List of Coelogyne species}} }} '''''Coelogyne''''' je [[Rod (taksonomija)|rod]] od [[Popis vrsta roda Coelogyn|oko 600 vrsta]],<ref name="PoWO" /> [[Simpodijalno grananje|simpodijalnih]] [[Epifitne biljke|epifita]] iz porodice [[Orhideje|Orchidaceae]], rasprostranjenih diljem [[Indija|Indije]], [[Kina|Kine]], [[Indonezija|Indonezije]] i otoka [[Fidži]], s glavnim središtima na [[Borneo|Borneu]], [[Sumatra|Sumatri]] i [[Himalaja|Himalaji]]. Mogu se naći od tropskih nizinskih šuma do planinskih prašuma. Nekoliko vrsta raste kao kopnene biljke ili čak kao litofite na otvorenim, vlažnim staništima. == Opis == === Vegetativne karakteristike === ''Coelogyne'' su uglavnom epititske, simpodijalne, pseudolukovičaste,<ref name="Teoh, 2021"/> rizomatske biljke s visećim ili puzavim [[rizom]]ima<ref name="Flora of China"/> i tankim [[Korijen (biljke)|korijenjem]]. Cilindrične do konusne pseudo[[Lukovica (biljke)|lukovice]] imaju na vrhu stabljičaste ili sesilne listove.<ref name="Flora of Australia"/> === Generativne karakteristike === Ovom rodu nedostaje vrećasta baza [[Medna usna|medne usne]] (''labellum''), tipična karakteristika koja je prisutna kod ostalih rodova u podtribusu Coelogyninae. Slobodna usna ima visoke bočne režnjeve duž bazalnog dijela medne usne (hipohila) i glatke, nazubljene ili bradavičaste [[Lađica|lađice]]. [[Cvat]]ovi često pokazuju mali do vrlo velik broj upadljivih, srednje velikih do velikih [[Cvijet|cvjetova]]. Mogu nastati ili iz vrha novoizgrađene pseudolukovice na kraju vegetacijske sezone (kao kod ''C[[oelogyne fimbriata]]'') ili mogu prethoditi novom rastu u rano proljeće (kao kod ''[[Coelogyne cristata]]''). Tipičan raspon boja ovog roda je bijela, preko žućkastosmeđe do zelene, a povremeno i breskvaste nijanse. Sve vrste imaju četiri polinija.  Često imaju sladak miris, privlačeći različite vrste oprašivača, poput pčela, osa i [[Kornjaši|kornjaša]].<ref name="Gravendeel et al., 2001" /><ref name="Gravendeel, 2000" /> == Taksonomija == Prvi put je objavljena kao ''Caelogyne'' {{Malo|Lindl.}} od Lindla. 1821. godine,<ref name="Lindley, 1821"/><ref name="IPNI"/><ref name="Tropicos"/> ali je kasnije promijenjeno u ''Coelogyne'' {{Malo|Lindl.}} 1825. godine.<ref name="IPNI"/><ref name="Tropicos"/> Lektotipska vrsta je ''Coelogyne cristata'' {{Malo|Lindl.}}<ref name="IPNI"/> To je tipski rod podtribusa [[Coelogyninae]] {{Malo|[[Benth.]]}}<ref name="Tropicos b"/> Tradicionalna [[Taksonomija (biologija)|taksonomija]] roda ''Coelogyne'' još je uvijek sporna. De Vogel (1994.) i Clayton su podijelili ''Coelogyne'' u 23 dijela ili podroda. Molekularni podaci pokazuju da je ''Coelogyne'' parafiletski i da bi ga trebalo reorganizirati. Trebao bi uključivati rodove ''[[Neogyna]]'' i ''[[Pholidota (rod)|Pholidota]]'', a nekoliko sekcija trebalo bi ukloniti, uključujući ''Cyathogyne'', ''Tomentosae'', ''Rigidiformes'', ''Veitchiae'' i ''Verrucosae''. Ovaj novi rod ''Coelogyne'' trebao bi tada sadržavati oko 160 vrsta.<ref name="Gravendeel, 2000"/> === Vrste === [[File:Coelogyne_odoardi_4.jpg|mini|desno|280px|''[[Coelogyne odoardoi]]'']] [[File:Coelogyne_pandurata_1.jpg|mini|desno|280px|''[[Coelogyne pandurata]]'']] [[File:Coelogyne_chlorophaea_(Philippines)_Schltr.,_Repert._Spec._Nov._Regni_Veg._10-_17_(1911)_(33685235420).jpg|mini|desno|280px|''[[Coelogyne chlorophaea]]'']] Vidi {{međujezična poveznica|Popis vrsta roda Coelogyn|en|List of Coelogyne species}}. == Etimologija == Generičko ime ''Coelogyne'' potječe od grčkih riječi koilos što znači šuplje i gyne, što znači tučak ili žena. Odnosi se na konkavnu stigmu.<ref name="AOS"/><ref name="Gravendeel, 2000"/> == Ekologija == === Stanište === ''Coelogyne'' rastu kao epifitske, ili rijetko litofitske ili kopnene biljke u tropskim kišnim šumama<ref name="Gravendeel et al., 2001"/> na nadmorskim visinama od 0 do 3000 m.<ref name = "Gravendeel, 2000" /> === Oprašivanje === Cvjetove oprašuju kornjaši, ose i pčele.<ref name="Gravendeel et al., 2001"/><ref name="Gravendeel, 2000"/> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="PoWO">{{cite web |title=Coelogyne |url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30175266-2 |publisher=Plants of the World Online |access-date=2025-10-27 }}</ref> <ref name="IPNI">{{cite web |title=''Coelogyne'' Lindl. |url=https://www.ipni.org/n/30175266-2 |website=International Plant Names Index |access-date=2023-11-17 }}</ref> <ref name="Teoh, 2021">{{cite book |last=Teoh |first=E. S. |year=2021 |chapter=''Coelogyne'' Lindl. |title=Orchid Species from Himalaya and Southeast Asia |volume=1 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-58872-4_32 |publisher=Springer |location=Cham |doi=10.1007/978-3-030-58872-4_32 }}</ref> <ref name="Flora of China">{{cite web |title=''Coelogyne'' in Flora of China |url=http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=107571 |website=Flora of China |publisher=eFloras |access-date=2025-01-19 }}</ref> <ref name="Flora of Australia">{{cite web |last=Jones |first=D. L. |title=''Coelogyne'' |work=Flora of Australia |editor-first=Z. P. |editor-last=Groeneveld |publisher=Australian Biological Resources Study, Department of Climate Change, Energy, the Environment and Water |location=Canberra |url=https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Coelogyne |access-date=2025-01-20 }}</ref> <ref name="Lindley, 1821">{{cite book |last=Lindley |first=John |title=Collectanea botanica, or, Figures and botanical illustrations of rare and curious exotic plants |issue=7 |publisher=Printed by Richard and Arthur Taylor; sold by J. and A. Arch |location=London |year=1821 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/5438670 }}</ref> <ref name="Tropicos">{{cite web |title=''Coelogyne'' Lindl. |url=https://www.tropicos.org/name/40011615 |website=Tropicos |publisher=Missouri Botanical Garden |access-date=2025-01-19 }}</ref> <ref name="Tropicos b">{{cite web |title=''Coelogyninae'' Benth. |url=https://www.tropicos.org/name/100481612 |website=Tropicos |publisher=Missouri Botanical Garden |access-date=2025-01-19 }}</ref> <ref name="Gravendeel, 2000">{{cite thesis |last=Gravendeel |first=B. |year=2000 |title=Reorganising the Orchid Genus ''Coelogyne'': A Phylogenetic Classification Based on Morphology and Molecules |publisher=Nationaal Herbarium Nederland |url=https://openaccess.leidenuniv.nl/bitstream/handle/1887/517/Gravendeel.pdf?sequence=10 |type=PhD thesis }}</ref> <ref name="AOS">{{cite web |title=''Coelogyne'' |url=https://www.aos.org/explore/coelogyne |website=American Orchid Society |access-date=2025-01-19 }}</ref> <ref name="Gravendeel et al., 2001">{{cite journal |last1=Gravendeel |first1=B. |last2=Chase |first2=M. W. |last3=de Vogel |first3=E. F. |last4=Roos |first4=M. C. |last5=Mes |first5=T. H. |last6=Bachmann |first6=K. |year=2001 |title=Molecular phylogeny of ''Coelogyne'' (Epidendroideae; Orchidaceae) based on plastid RFLPs, ''matK'', and nuclear ribosomal ITS sequences: evidence for polyphyly |journal=American Journal of Botany |volume=88 |issue=10 |pages=1915–1927 |doi=10.2307/3558367 |url=https://bsapubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/pdfdirect/10.2307/3558367 }}</ref> }} == Daljnje čitanje == * Teuscher, H. 1976. ''Coelogyne and Pleione''. Bilten Američkog društva za orhideje 45(8):688. [[Kategorija:Rodovi Coelogyninae]] qumncwesnyckulfhy11hv0mj5yj6rgl 7631586 7631558 2026-11-06T16:09:11Z Zeljko 1196 7631586 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}}{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Coelogyne | slika = Coelogyne cristata 3.jpg | slika_opis = ''[[Coelogyne cristata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Asparagales]] | familia = [[Orchidaceae]] | subfamilia = [[Epidendroideae]] | tribus = [[Arethuseae]] | subtribus = [[Coelogyninae]] | genus = '''''Coelogyne''''' | genus_autorstvo = [[Lindl.]] | tip_species = ''[[Coelogyne cristata]]'' | tip_species_autorstvo = [[Lindl.]]<ref name="IPNI"/> | sinonimi = {{collapsible list|bullets = true |''Acanthoglossum'' <small>Blume</small> |''Acoridium'' <small>Nees & Meyen</small> |''Androgyne'' <small>Griff.</small> |''Basigyne'' <small>J.J.Sm.</small> |''Bracisepalum'' <small>J.J.Sm.</small> |''Broughtonia'' <small>Wall. ex Lindl.</small> |''Bulleyia'' <small>Schltr.</small> |''Camelostalix'' <small>Pfitzer</small> |''Chelonanthera'' <small>Blume</small> |''Chelonistele'' <small>Pfitzer</small> |''Crinonia'' <small>Blume</small> |''Dendrochilum'' <small>Blume</small> |''Dickasonia'' <small>L.O.Williams</small> |''Entomophobia'' <small>de Vogel</small> |''Geesinkorchis'' <small>de Vogel</small> |''Gynoglottis'' <small>J.J.Sm.</small> |''Hologyne'' <small>Pfitzer</small> |''Ischnogyne'' <small>Schltr.</small> |''Kalimpongia'' <small>Pradhan</small> |''Nabaluia'' <small>Ames</small> |''Neogyna'' <small>Rchb.f.</small> |''Otochilus'' <small>Lindl.</small> |''Panisea'' <small>(Lindl.) Lindl.</small> |''Pholidota'' <small>Lindl.</small> |''Platyclinis'' <small>Benth.</small> |''Pseudacoridium'' <small>Ames</small> |''Ptilocnema'' <small>D.Don</small> |''Ptychogyne'' <small>Pfitzer</small> |''Sigmatochilus'' <small>Rolfe</small> |''Sigmatogyne'' <small>Pfitzer</small> |''Tetrapeltis'' <small>Wall. ex Lindl.</small> |''Zetagyne'' <small>Ridl.</small> }} | sinonimi_ref = <ref name="PoWO"/> | razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]] | razdioba = Vidi {{međujezična poveznica|Popis vrsta roda Coelogyn|en|List of Coelogyne species}} }} '''''Coelogyne''''' je [[Rod (taksonomija)|rod]] od [[Popis vrsta roda Coelogyn|oko 600 vrsta]],<ref name="PoWO" /> [[Simpodijalno grananje|simpodijalnih]] [[Epifitne biljke|epifita]] iz porodice [[Orhideje|Orchidaceae]], rasprostranjenih diljem [[Indija|Indije]], [[Kina|Kine]], [[Indonezija|Indonezije]] i otoka [[Fidži]], s glavnim središtima na [[Borneo|Borneu]], [[Sumatra|Sumatri]] i [[Himalaja|Himalaji]]. Mogu se naći od tropskih nizinskih šuma do planinskih prašuma. Nekoliko vrsta raste kao kopnene biljke ili čak kao litofite na otvorenim, vlažnim staništima. == Opis == === Vegetativne karakteristike === ''Coelogyne'' su uglavnom epititske, simpodijalne, pseudolukovičaste,<ref name="Teoh, 2021"/> rizomatske biljke s visećim ili puzavim [[rizom]]ima<ref name="Flora of China"/> i tankim [[Korijen (biljke)|korijenjem]]. Cilindrične do konusne pseudo[[Lukovica (biljke)|lukovice]] imaju na vrhu stabljičaste ili sesilne listove.<ref name="Flora of Australia"/> === Generativne karakteristike === Ovom rodu nedostaje vrećasta baza [[Medna usna|medne usne]] (''labellum''), tipična karakteristika koja je prisutna kod ostalih rodova u podtribusu Coelogyninae. Slobodna usna ima visoke bočne režnjeve duž bazalnog dijela medne usne (hipohila) i glatke, nazubljene ili bradavičaste [[Lađica|lađice]]. [[Cvat]]ovi često pokazuju mali do vrlo velik broj upadljivih, srednje velikih do velikih [[Cvijet|cvjetova]]. Mogu nastati ili iz vrha novoizgrađene pseudolukovice na kraju vegetacijske sezone (kao kod ''C[[oelogyne fimbriata]]'') ili mogu prethoditi novom rastu u rano proljeće (kao kod ''[[Coelogyne cristata]]''). Tipičan raspon boja ovog roda je bijela, preko žućkastosmeđe do zelene, a povremeno i breskvaste nijanse. Sve vrste imaju četiri polinija.  Često imaju sladak miris, privlačeći različite vrste oprašivača, poput pčela, osa i [[Kornjaši|kornjaša]].<ref name="Gravendeel et al., 2001" /><ref name="Gravendeel, 2000" /> == Taksonomija == Prvi put je objavljena kao ''Caelogyne'' {{Malo|Lindl.}} od Lindla. 1821. godine,<ref name="Lindley, 1821"/><ref name="IPNI"/><ref name="Tropicos"/> ali je kasnije promijenjeno u ''Coelogyne'' {{Malo|Lindl.}} 1825. godine.<ref name="IPNI"/><ref name="Tropicos"/> Lektotipska vrsta je ''Coelogyne cristata'' {{Malo|Lindl.}}<ref name="IPNI"/> To je tipski rod podtribusa [[Coelogyninae]] {{Malo|[[Benth.]]}}<ref name="Tropicos b"/> Tradicionalna [[Taksonomija (biologija)|taksonomija]] roda ''Coelogyne'' još je uvijek sporna. De Vogel (1994.) i Clayton su podijelili ''Coelogyne'' u 23 dijela ili podroda. Molekularni podaci pokazuju da je ''Coelogyne'' parafiletski i da bi ga trebalo reorganizirati. Trebao bi uključivati rodove ''[[Neogyna]]'' i ''[[Pholidota (rod)|Pholidota]]'', a nekoliko sekcija trebalo bi ukloniti, uključujući ''Cyathogyne'', ''Tomentosae'', ''Rigidiformes'', ''Veitchiae'' i ''Verrucosae''. Ovaj novi rod ''Coelogyne'' trebao bi tada sadržavati oko 160 vrsta.<ref name="Gravendeel, 2000"/> === Vrste === [[File:Coelogyne_odoardi_4.jpg|mini|desno|280px|''[[Coelogyne odoardoi]]'']] [[File:Coelogyne_pandurata_1.jpg|mini|desno|280px|''[[Coelogyne pandurata]]'']] [[File:Coelogyne_chlorophaea_(Philippines)_Schltr.,_Repert._Spec._Nov._Regni_Veg._10-_17_(1911)_(33685235420).jpg|mini|desno|280px|''[[Coelogyne chlorophaea]]'']] Vidi {{međujezična poveznica|Popis vrsta roda Coelogyn|en|List of Coelogyne species}}. == Etimologija == Generičko ime ''Coelogyne'' potječe od grčkih riječi koilos što znači šuplje i gyne, što znači tučak ili žena. Odnosi se na konkavnu stigmu.<ref name="AOS"/><ref name="Gravendeel, 2000"/> == Ekologija == === Stanište === ''Coelogyne'' rastu kao epifitske, ili rijetko litofitske ili kopnene biljke u tropskim kišnim šumama<ref name="Gravendeel et al., 2001"/> na nadmorskim visinama od 0 do 3000 m.<ref name = "Gravendeel, 2000" /> === Oprašivanje === Cvjetove oprašuju kornjaši, ose i pčele.<ref name="Gravendeel et al., 2001"/><ref name="Gravendeel, 2000"/> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="PoWO">{{cite web |title=Coelogyne |url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30175266-2 |publisher=Plants of the World Online |access-date=2025-10-27 }}</ref> <ref name="IPNI">{{cite web |title=''Coelogyne'' Lindl. |url=https://www.ipni.org/n/30175266-2 |website=International Plant Names Index |access-date=2023-11-17 }}</ref> <ref name="Teoh, 2021">{{cite book |last=Teoh |first=E. S. |year=2021 |chapter=''Coelogyne'' Lindl. |title=Orchid Species from Himalaya and Southeast Asia |volume=1 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-58872-4_32 |publisher=Springer |location=Cham |doi=10.1007/978-3-030-58872-4_32 }}</ref> <ref name="Flora of China">{{cite web |title=''Coelogyne'' in Flora of China |url=http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=107571 |website=Flora of China |publisher=eFloras |access-date=2025-01-19 }}</ref> <ref name="Flora of Australia">{{cite web |last=Jones |first=D. L. |title=''Coelogyne'' |work=Flora of Australia |editor-first=Z. P. |editor-last=Groeneveld |publisher=Australian Biological Resources Study, Department of Climate Change, Energy, the Environment and Water |location=Canberra |url=https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Coelogyne |access-date=2025-01-20 }}</ref> <ref name="Lindley, 1821">{{cite book |last=Lindley |first=John |title=Collectanea botanica, or, Figures and botanical illustrations of rare and curious exotic plants |issue=7 |publisher=Printed by Richard and Arthur Taylor; sold by J. and A. Arch |location=London |year=1821 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/5438670 }}</ref> <ref name="Tropicos">{{cite web |title=''Coelogyne'' Lindl. |url=https://www.tropicos.org/name/40011615 |website=Tropicos |publisher=Missouri Botanical Garden |access-date=2025-01-19 }}</ref> <ref name="Tropicos b">{{cite web |title=''Coelogyninae'' Benth. |url=https://www.tropicos.org/name/100481612 |website=Tropicos |publisher=Missouri Botanical Garden |access-date=2025-01-19 }}</ref> <ref name="Gravendeel, 2000">{{cite thesis |last=Gravendeel |first=B. |year=2000 |title=Reorganising the Orchid Genus ''Coelogyne'': A Phylogenetic Classification Based on Morphology and Molecules |publisher=Nationaal Herbarium Nederland |url=https://openaccess.leidenuniv.nl/bitstream/handle/1887/517/Gravendeel.pdf?sequence=10 |type=PhD thesis }}</ref> <ref name="AOS">{{cite web |title=''Coelogyne'' |url=https://www.aos.org/explore/coelogyne |website=American Orchid Society |access-date=2025-01-19 }}</ref> <ref name="Gravendeel et al., 2001">{{cite journal |last1=Gravendeel |first1=B. |last2=Chase |first2=M. W. |last3=de Vogel |first3=E. F. |last4=Roos |first4=M. C. |last5=Mes |first5=T. H. |last6=Bachmann |first6=K. |year=2001 |title=Molecular phylogeny of ''Coelogyne'' (Epidendroideae; Orchidaceae) based on plastid RFLPs, ''matK'', and nuclear ribosomal ITS sequences: evidence for polyphyly |journal=American Journal of Botany |volume=88 |issue=10 |pages=1915–1927 |doi=10.2307/3558367 |url=https://bsapubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/pdfdirect/10.2307/3558367 }}</ref> }} == Daljnje čitanje == * Teuscher, H. 1976. ''Coelogyne and Pleione''. Bilten Američkog društva za orhideje 45(8):688. [[Kategorija:Rodovi Coelogyninae]] oneizm8sm8963pgf4wf893mednevaby 7631627 7631586 2026-11-06T18:38:20Z Zeljko 1196 7631627 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}}{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Coelogyne'' | slika = Coelogyne cristata 3.jpg | slika_opis = ''[[Coelogyne cristata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Asparagales]] | familia = [[Orchidaceae]] | subfamilia = [[Epidendroideae]] | tribus = [[Arethuseae]] | subtribus = [[Coelogyninae]] | genus = '''''Coelogyne''''' | genus_autorstvo = [[Lindl.]] | tip_species = ''[[Coelogyne cristata]]'' | tip_species_autorstvo = [[Lindl.]]<ref name="IPNI"/> | sinonimi = {{collapsible list|bullets = true |''Acanthoglossum'' <small>Blume</small> |''Acoridium'' <small>Nees & Meyen</small> |''Androgyne'' <small>Griff.</small> |''Basigyne'' <small>J.J.Sm.</small> |''Bracisepalum'' <small>J.J.Sm.</small> |''Broughtonia'' <small>Wall. ex Lindl.</small> |''Bulleyia'' <small>Schltr.</small> |''Camelostalix'' <small>Pfitzer</small> |''Chelonanthera'' <small>Blume</small> |''Chelonistele'' <small>Pfitzer</small> |''Crinonia'' <small>Blume</small> |''Dendrochilum'' <small>Blume</small> |''Dickasonia'' <small>L.O.Williams</small> |''Entomophobia'' <small>de Vogel</small> |''Geesinkorchis'' <small>de Vogel</small> |''Gynoglottis'' <small>J.J.Sm.</small> |''Hologyne'' <small>Pfitzer</small> |''Ischnogyne'' <small>Schltr.</small> |''Kalimpongia'' <small>Pradhan</small> |''Nabaluia'' <small>Ames</small> |''Neogyna'' <small>Rchb.f.</small> |''Otochilus'' <small>Lindl.</small> |''Panisea'' <small>(Lindl.) Lindl.</small> |''Pholidota'' <small>Lindl.</small> |''Platyclinis'' <small>Benth.</small> |''Pseudacoridium'' <small>Ames</small> |''Ptilocnema'' <small>D.Don</small> |''Ptychogyne'' <small>Pfitzer</small> |''Sigmatochilus'' <small>Rolfe</small> |''Sigmatogyne'' <small>Pfitzer</small> |''Tetrapeltis'' <small>Wall. ex Lindl.</small> |''Zetagyne'' <small>Ridl.</small> }} | sinonimi_ref = <ref name="PoWO"/> | razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]] | razdioba = Vidi {{međujezična poveznica|Popis vrsta roda Coelogyn|en|List of Coelogyne species}} }} '''''Coelogyne''''' je [[Rod (taksonomija)|rod]] od [[Popis vrsta roda Coelogyn|oko 600 vrsta]],<ref name="PoWO" /> [[Simpodijalno grananje|simpodijalnih]] [[Epifitne biljke|epifita]] iz porodice [[Orhideje|Orchidaceae]], rasprostranjenih diljem [[Indija|Indije]], [[Kina|Kine]], [[Indonezija|Indonezije]] i otoka [[Fidži]], s glavnim središtima na [[Borneo|Borneu]], [[Sumatra|Sumatri]] i [[Himalaja|Himalaji]]. Mogu se naći od tropskih nizinskih šuma do planinskih prašuma. Nekoliko vrsta raste kao kopnene biljke ili čak kao litofite na otvorenim, vlažnim staništima. == Opis == === Vegetativne karakteristike === ''Coelogyne'' su uglavnom epititske, simpodijalne, pseudolukovičaste,<ref name="Teoh, 2021"/> rizomatske biljke s visećim ili puzavim [[rizom]]ima<ref name="Flora of China"/> i tankim [[Korijen (biljke)|korijenjem]]. Cilindrične do konusne pseudo[[Lukovica (biljke)|lukovice]] imaju na vrhu stabljičaste ili sesilne listove.<ref name="Flora of Australia"/> === Generativne karakteristike === Ovom rodu nedostaje vrećasta baza [[Medna usna|medne usne]] (''labellum''), tipična karakteristika koja je prisutna kod ostalih rodova u podtribusu Coelogyninae. Slobodna usna ima visoke bočne režnjeve duž bazalnog dijela medne usne (hipohila) i glatke, nazubljene ili bradavičaste [[Lađica|lađice]]. [[Cvat]]ovi često pokazuju mali do vrlo velik broj upadljivih, srednje velikih do velikih [[Cvijet|cvjetova]]. Mogu nastati ili iz vrha novoizgrađene pseudolukovice na kraju vegetacijske sezone (kao kod ''C[[oelogyne fimbriata]]'') ili mogu prethoditi novom rastu u rano proljeće (kao kod ''[[Coelogyne cristata]]''). Tipičan raspon boja ovog roda je bijela, preko žućkastosmeđe do zelene, a povremeno i breskvaste nijanse. Sve vrste imaju četiri polinija.  Često imaju sladak miris, privlačeći različite vrste oprašivača, poput pčela, osa i [[Kornjaši|kornjaša]].<ref name="Gravendeel et al., 2001" /><ref name="Gravendeel, 2000" /> == Taksonomija == Prvi put je objavljena kao ''Caelogyne'' {{Malo|Lindl.}} od Lindla. 1821. godine,<ref name="Lindley, 1821"/><ref name="IPNI"/><ref name="Tropicos"/> ali je kasnije promijenjeno u ''Coelogyne'' {{Malo|Lindl.}} 1825. godine.<ref name="IPNI"/><ref name="Tropicos"/> Lektotipska vrsta je ''Coelogyne cristata'' {{Malo|Lindl.}}<ref name="IPNI"/> To je tipski rod podtribusa [[Coelogyninae]] {{Malo|[[Benth.]]}}<ref name="Tropicos b"/> Tradicionalna [[Taksonomija (biologija)|taksonomija]] roda ''Coelogyne'' još je uvijek sporna. De Vogel (1994.) i Clayton su podijelili ''Coelogyne'' u 23 dijela ili podroda. Molekularni podaci pokazuju da je ''Coelogyne'' parafiletski i da bi ga trebalo reorganizirati. Trebao bi uključivati rodove ''[[Neogyna]]'' i ''[[Pholidota (rod)|Pholidota]]'', a nekoliko sekcija trebalo bi ukloniti, uključujući ''Cyathogyne'', ''Tomentosae'', ''Rigidiformes'', ''Veitchiae'' i ''Verrucosae''. Ovaj novi rod ''Coelogyne'' trebao bi tada sadržavati oko 160 vrsta.<ref name="Gravendeel, 2000"/> === Vrste === [[File:Coelogyne_odoardi_4.jpg|mini|desno|280px|''[[Coelogyne odoardoi]]'']] [[File:Coelogyne_pandurata_1.jpg|mini|desno|280px|''[[Coelogyne pandurata]]'']] [[File:Coelogyne_chlorophaea_(Philippines)_Schltr.,_Repert._Spec._Nov._Regni_Veg._10-_17_(1911)_(33685235420).jpg|mini|desno|280px|''[[Coelogyne chlorophaea]]'']] Vidi {{međujezična poveznica|Popis vrsta roda Coelogyn|en|List of Coelogyne species}}. == Etimologija == Generičko ime ''Coelogyne'' potječe od grčkih riječi koilos što znači šuplje i gyne, što znači tučak ili žena. Odnosi se na konkavnu stigmu.<ref name="AOS"/><ref name="Gravendeel, 2000"/> == Ekologija == === Stanište === ''Coelogyne'' rastu kao epifitske, ili rijetko litofitske ili kopnene biljke u tropskim kišnim šumama<ref name="Gravendeel et al., 2001"/> na nadmorskim visinama od 0 do 3000 m.<ref name = "Gravendeel, 2000" /> === Oprašivanje === Cvjetove oprašuju kornjaši, ose i pčele.<ref name="Gravendeel et al., 2001"/><ref name="Gravendeel, 2000"/> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="PoWO">{{cite web |title=Coelogyne |url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30175266-2 |publisher=Plants of the World Online |access-date=2025-10-27 }}</ref> <ref name="IPNI">{{cite web |title=''Coelogyne'' Lindl. |url=https://www.ipni.org/n/30175266-2 |website=International Plant Names Index |access-date=2023-11-17 }}</ref> <ref name="Teoh, 2021">{{cite book |last=Teoh |first=E. S. |year=2021 |chapter=''Coelogyne'' Lindl. |title=Orchid Species from Himalaya and Southeast Asia |volume=1 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-58872-4_32 |publisher=Springer |location=Cham |doi=10.1007/978-3-030-58872-4_32 }}</ref> <ref name="Flora of China">{{cite web |title=''Coelogyne'' in Flora of China |url=http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=107571 |website=Flora of China |publisher=eFloras |access-date=2025-01-19 }}</ref> <ref name="Flora of Australia">{{cite web |last=Jones |first=D. L. |title=''Coelogyne'' |work=Flora of Australia |editor-first=Z. P. |editor-last=Groeneveld |publisher=Australian Biological Resources Study, Department of Climate Change, Energy, the Environment and Water |location=Canberra |url=https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Coelogyne |access-date=2025-01-20 }}</ref> <ref name="Lindley, 1821">{{cite book |last=Lindley |first=John |title=Collectanea botanica, or, Figures and botanical illustrations of rare and curious exotic plants |issue=7 |publisher=Printed by Richard and Arthur Taylor; sold by J. and A. Arch |location=London |year=1821 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/5438670 }}</ref> <ref name="Tropicos">{{cite web |title=''Coelogyne'' Lindl. |url=https://www.tropicos.org/name/40011615 |website=Tropicos |publisher=Missouri Botanical Garden |access-date=2025-01-19 }}</ref> <ref name="Tropicos b">{{cite web |title=''Coelogyninae'' Benth. |url=https://www.tropicos.org/name/100481612 |website=Tropicos |publisher=Missouri Botanical Garden |access-date=2025-01-19 }}</ref> <ref name="Gravendeel, 2000">{{cite thesis |last=Gravendeel |first=B. |year=2000 |title=Reorganising the Orchid Genus ''Coelogyne'': A Phylogenetic Classification Based on Morphology and Molecules |publisher=Nationaal Herbarium Nederland |url=https://openaccess.leidenuniv.nl/bitstream/handle/1887/517/Gravendeel.pdf?sequence=10 |type=PhD thesis }}</ref> <ref name="AOS">{{cite web |title=''Coelogyne'' |url=https://www.aos.org/explore/coelogyne |website=American Orchid Society |access-date=2025-01-19 }}</ref> <ref name="Gravendeel et al., 2001">{{cite journal |last1=Gravendeel |first1=B. |last2=Chase |first2=M. W. |last3=de Vogel |first3=E. F. |last4=Roos |first4=M. C. |last5=Mes |first5=T. H. |last6=Bachmann |first6=K. |year=2001 |title=Molecular phylogeny of ''Coelogyne'' (Epidendroideae; Orchidaceae) based on plastid RFLPs, ''matK'', and nuclear ribosomal ITS sequences: evidence for polyphyly |journal=American Journal of Botany |volume=88 |issue=10 |pages=1915–1927 |doi=10.2307/3558367 |url=https://bsapubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/pdfdirect/10.2307/3558367 }}</ref> }} == Daljnje čitanje == * Teuscher, H. 1976. ''Coelogyne and Pleione''. Bilten Američkog društva za orhideje 45(8):688. [[Kategorija:Rodovi Coelogyninae]] cwvwrkobomljmehcqfbynqwc75s9n54 2 820964 7631527 7631446 2026-11-06T13:20:21Z Eminsalamovic 377694 /* */ Dopuna nacrta podacima o salonskom menadžmentu, modnim angažmanima i edukativnoj demonstraciji za Tara Rose Academy 7631527 wikitext text/x-wiki ''Radni nacrt za neovisnu procjenu. Povezanost: ja sam Emin Salamović, osoba o kojoj se piše. Nacrt je pripremljen uz pomoć umjetne inteligencije.'' '''Emin Salamović''', poznat i pod profesionalnim imenom '''Hair Doctor Emin''', frizer je i edukator iz Tuzle.<ref name="tip2023">[https://tip.ba/2023/06/11/foto-tuzlak-emin-salamovic-oficijelni-frizer-na-miss-world-woman-2023/ Tuzlak Emin Salamović oficijelni frizer na Miss World Woman 2023.]. ''TIP.ba'', 11. lipnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> == Karijera == Uz frizerski i edukatorski rad bavio se i upravljanjem salonskim brendom.<ref name="tip2023" /> === Bosna i Hercegovina i regionalni projekti === U Tuzli je djelovao kao vlasnik studija ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://www.akta.ba/registar/321451/hairdesign-by-zo-em-frizerski-salon-vl-salamovic-emin-tuzla HAIRDESIGN BY ZO EM FRIZERSKI SALON VL SALAMOVIC EMIN TUZLA]. ''Akta.ba Registar''. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Među modnim angažmanima studija navode se BH Fashion Week, Fashion Fair u Banjoj Luci, Glam Fashion Show u Dubrovniku, Miss Earth BiH 2017. i prvi Internacionalni festival mode u BiH.<ref name="rtvtk2019">Miralem Dautović: [https://rtvtk.ba/hairdesign-by-zoem-spoj-zanata-kreativnosti-i-umjetnosti/ Hairdesign by Zo&Em: Spoj zanata, kreativnosti i umjetnosti]. ''RTVTK'', 9. listopada 2019. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2017. osvojio je drugo mjesto u natjecateljsko-revijalnom dijelu manifestacije ''Dodir ljepote'' u Baru, na kojoj su se profesionalni frizeri natjecali u izradi ''full fashion'' izgleda.<ref>D. S.: [https://old.dan.co.me/?clanak=602865&datum=2017-06-15&nivo=3&rubrika=Regioni Dodir ljepote]. ''Dan'', 15. lipnja 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Iste godine bio je među frizerima zaduženima za frizure sudionica izbora Miss Bosne i Hercegovine, djelujući pod nazivom ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://atvbl.rs/magazin/ova-djevojka-je-nova-miss-bosne-hercegovine/546493 Ova djevojka je nova Miss Bosne i Hercegovine]. ''ATV'', 2. listopada 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> === Slovenija i međunarodni modni angažmani === Karijeru je nastavio u Sloveniji, gdje je djelovao kao ambasador marke iNOA.<ref name="tip2023" /><ref>[https://hairstyle-news.hr/nova-formula-koja-osvaja-profesionalce-i-klijente-inoa-boja-za-kosu/ Nova formula koja osvaja i profesionalce i klijente – iNOA boja za kosu]. ''Hairstyle News'', 27. siječnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2023. bio je član umjetničkog frizerskog tima na izboru ''Miss World Woman'' u Rimu, zaduženog za frizure sudionica izbora.<ref name="tip2023" /> === Salonski rad i organizacija događanja u Dubaiju === Prema vlastitom profesionalnom profilu, u Dubaiju je od rujna 2023. do ožujka 2024. radio kao senior frizer u salonu ''Lunatic Fringe''. Među profesionalnim angažmanima navodi i rad frizera u ''Tara Rose Academy''.<ref name="linkedin">Emin S.: [https://www.linkedin.com/in/emin-s-1850a1306 Profesionalni profil]. ''LinkedIn'', samoobjavljeni izvor. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Na istom profilu navodi rad na poslovima pomoćnika voditelja u ''MONARCH EVENTS'' u Dubaiju od listopada 2024. do veljače 2025.<ref name="linkedin" /> == Edukatorski rad i stručno usavršavanje == Uz salonski rad i modne projekte, djeluje kao edukator u frizerskoj struci.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> Svoje je znanje usavršavao sudjelovanjem na stručnim edukacijama i frizerskim akademijama u regiji i inozemstvu.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> U promotivnom predstavljanju programa ''The Makeup and Styling Masterclass'' akademije ''Tara Rose Academy'' demonstrirao je oblikovanje dnevnih i večernjih frizura te održavanje frizure kod kuće.<ref name="tararosemasterclass">[https://www.instagram.com/reel/C-p9V7FymK0/ Najava programa The Makeup and Styling Masterclass]. ''Instagram'', videosnimka s oznakom @tararoseacademy, primarni promotivni izvor. Sadržaj pregledan u dostavljenoj preslici 6. studenoga 2026.; datum objave nije utvrđen.</ref> Pisao je stručne savjete o kosi i njezinu održavanju za medije.<ref name="tip2023" /> == Izvori == <references /> == Profesionalni rad == U Tuzli je djelovao kao vlasnik studija ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://www.akta.ba/registar/321451/hairdesign-by-zo-em-frizerski-salon-vl-salamovic-emin-tuzla HAIRDESIGN BY ZO EM FRIZERSKI SALON VL SALAMOVIC EMIN TUZLA]. ''Akta.ba Registar''. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> U okviru studija surađivao je s frizerom Zoranom Ćulibrkom.<ref name="rtvtk2019">Miralem Dautović: [https://rtvtk.ba/hairdesign-by-zoem-spoj-zanata-kreativnosti-i-umjetnosti/ Hairdesign by Zo&Em: Spoj zanata, kreativnosti i umjetnosti]. ''RTVTK'', 9. listopada 2019. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2017. osvojio je drugo mjesto u natjecateljsko-revijalnom dijelu manifestacije ''Dodir ljepote'' u Baru, na kojoj su se profesionalni frizeri natjecali u izradi ''full fashion'' izgleda.<ref>D. S.: [https://old.dan.co.me/?clanak=602865&datum=2017-06-15&nivo=3&rubrika=Regioni Dodir ljepote]. ''Dan'', 15. lipnja 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Iste godine bio je među frizerima zaduženima za frizure sudionica izbora Miss Bosne i Hercegovine, djelujući pod nazivom ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://atvbl.rs/magazin/ova-djevojka-je-nova-miss-bosne-hercegovine/546493 Ova djevojka je nova Miss Bosne i Hercegovine]. ''ATV'', 2. listopada 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Njegovi modni angažmani uključuju BH Fashion Week, Glam Fashion Show u Dubrovniku i Miss Earth BiH 2017.<ref name="rtvtk2019" /> Karijeru je nastavio u Sloveniji, gdje je djelovao kao ambasador marke iNOA.<ref name="tip2023" /><ref>[https://hairstyle-news.hr/nova-formula-koja-osvaja-profesionalce-i-klijente-inoa-boja-za-kosu/ Nova formula koja osvaja i profesionalce i klijente – iNOA boja za kosu]. ''Hairstyle News'', 27. siječnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2023. bio je član umjetničkog frizerskog tima na izboru Miss World Woman u Rimu.<ref name="tip2023" /> === Rad u Dubaiju === Prema vlastitom profesionalnom profilu, u Dubaiju je od rujna 2023. do ožujka 2024. radio kao senior frizer u salonu ''Lunatic Fringe''. Među profesionalnim angažmanima navodi i rad frizera u ''Tara Rose Academy''.<ref name="linkedin">Emin S.: [https://www.linkedin.com/in/emin-s-1850a1306 Profesionalni profil]. ''LinkedIn'', samoobjavljeni izvor. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Na istom profilu navodi rad na poslovima pomoćnika voditelja u ''MONARCH EVENTS'' u Dubaiju od listopada 2024. do veljače 2025.<ref name="linkedin" /> == Izvori == <references /> 4xcsk4nna6g8gwfergwpj2aolil0aj6 7631532 7631527 2026-11-06T13:35:07Z Eminsalamovic 377694 Dopuna nacrta menadžmentom, modnim angažmanima i edukativnim programom Tara Rose Academy 7631532 wikitext text/x-wiki ''Radni nacrt za neovisnu procjenu. Povezanost: ja sam Emin Salamović, osoba o kojoj se piše. Nacrt je pripremljen uz pomoć umjetne inteligencije.'' '''Emin Salamović''', poznat i pod profesionalnim imenom '''Hair Doctor Emin''', frizer je i edukator iz Tuzle.<ref name="tip2023">[https://tip.ba/2023/06/11/foto-tuzlak-emin-salamovic-oficijelni-frizer-na-miss-world-woman-2023/ Tuzlak Emin Salamović oficijelni frizer na Miss World Woman 2023.]. ''TIP.ba'', 11. lipnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> == Karijera == Uz frizerski i edukatorski rad bavio se i upravljanjem salonskim brendom.<ref name="tip2023" /> === Bosna i Hercegovina i regionalni projekti === U Tuzli je djelovao kao vlasnik studija ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://www.akta.ba/registar/321451/hairdesign-by-zo-em-frizerski-salon-vl-salamovic-emin-tuzla HAIRDESIGN BY ZO EM FRIZERSKI SALON VL SALAMOVIC EMIN TUZLA]. ''Akta.ba Registar''. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Među modnim angažmanima studija navode se BH Fashion Week, Fashion Fair u Banjoj Luci, Glam Fashion Show u Dubrovniku, Miss Earth BiH 2017. i prvi Internacionalni festival mode u BiH.<ref name="rtvtk2019">Miralem Dautović: [https://rtvtk.ba/hairdesign-by-zoem-spoj-zanata-kreativnosti-i-umjetnosti/ Hairdesign by Zo&Em: Spoj zanata, kreativnosti i umjetnosti]. ''RTVTK'', 9. listopada 2019. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2017. osvojio je drugo mjesto u natjecateljsko-revijalnom dijelu manifestacije ''Dodir ljepote'' u Baru, na kojoj su se profesionalni frizeri natjecali u izradi ''full fashion'' izgleda.<ref>D. S.: [https://old.dan.co.me/?clanak=602865&datum=2017-06-15&nivo=3&rubrika=Regioni Dodir ljepote]. ''Dan'', 15. lipnja 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Iste godine bio je među frizerima zaduženima za frizure sudionica izbora Miss Bosne i Hercegovine, djelujući pod nazivom ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://atvbl.rs/magazin/ova-djevojka-je-nova-miss-bosne-hercegovine/546493 Ova djevojka je nova Miss Bosne i Hercegovine]. ''ATV'', 2. listopada 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> === Slovenija i međunarodni modni angažmani === Karijeru je nastavio u Sloveniji, gdje je djelovao kao ambasador marke iNOA.<ref name="tip2023" /><ref>[https://hairstyle-news.hr/nova-formula-koja-osvaja-profesionalce-i-klijente-inoa-boja-za-kosu/ Nova formula koja osvaja i profesionalce i klijente – iNOA boja za kosu]. ''Hairstyle News'', 27. siječnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2023. bio je član umjetničkog frizerskog tima na izboru ''Miss World Woman'' u Rimu, zaduženog za frizure sudionica izbora.<ref name="tip2023" /> === Salonski rad i organizacija događanja u Dubaiju === Prema vlastitom profesionalnom profilu, u Dubaiju je od rujna 2023. do ožujka 2024. radio kao senior frizer u salonu ''Lunatic Fringe''. Među profesionalnim angažmanima navodi i rad frizera u ''Tara Rose Academy''.<ref name="linkedin">Emin S.: [https://www.linkedin.com/in/emin-s-1850a1306 Profesionalni profil]. ''LinkedIn'', samoobjavljeni izvor. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Na istom profilu navodi rad na poslovima pomoćnika voditelja u ''MONARCH EVENTS'' u Dubaiju od listopada 2024. do veljače 2025.<ref name="linkedin" /> == Edukatorski rad i stručno usavršavanje == Uz salonski rad i modne projekte, djeluje kao edukator u frizerskoj struci.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> Svoje je znanje usavršavao sudjelovanjem na stručnim edukacijama i frizerskim akademijama u regiji i inozemstvu.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> U promotivnom predstavljanju programa ''The Makeup and Styling Masterclass'' akademije ''Tara Rose Academy'' demonstrirao je oblikovanje dnevnih i večernjih frizura te održavanje frizure kod kuće.<ref name="tararosemasterclass">[https://www.instagram.com/reel/C-p9V7FymK0/ Najava programa The Makeup and Styling Masterclass]. ''Instagram'', videosnimka s oznakom @tararoseacademy, primarni promotivni izvor. Sadržaj pregledan u dostavljenoj preslici 6. studenoga 2026.; datum objave nije utvrđen.</ref> Pisao je stručne savjete o kosi i njezinu održavanju za medije.<ref name="tip2023" /> == Izvori == <references /> sc3bwj3gkru8wakqasms4gc78qo9fcc 0 820965 7631826 7631436 2026-11-07T06:57:06Z Cybermb 1634 /* Skupina A */ Ljestvica 7631826 wikitext text/x-wiki {{radovi}} ''[[SP u hokeju na ledu Divizije II|Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije II]]'' za 2011. godinu. <br> Održano je u travnju 2011. godine u [[Australija|Australiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <br> Sudjelovale je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 29. do 40. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2011. godinu. <br> Prvaci ''Divizije II'' za 2011. godinu su bile reprezentacije Hrvatske (''Skupina A'') i Izraela (''Skupina B)''. Ovo je bilo posljednje prvenstvo Divizije II sa dvije usporedne skupine A i B. Reorganizacijom ''divizija'' ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjtskog prvenstva]]'' od 2012. godine, skupine ''Divizjie I'' i ''Divizije II'' su postali zasebni rangovi, tako da je ''Divizija II – Skupina A'' postala četvrti stupanj ''Svjetskog prvanstva'' (plasman 29.-34.), a ''Divizija II – Skupina B'' postala peti stupanj ''Svjetskog prvanstva'' (plasman 35.-40.). <ref name="iihf_2012_changes"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160306160809/https://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/?tx_ttnews%5Btt_news%5D=5798&cHash=eb685388db352ecaffaabdf7fe305996 iihf.com, ''Changes in Worlds structure''], objavljeno 12. svibnja 2011., wayback arhiva </ref> == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država |- |'''Skupina A ||'' Melbourne Ice House ||[[Melbourne]] ||{{Z|AUS}} [[Australija]] |- |'''Skupina B ||'' [[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]] ||[[Zagreb]] ||{{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Zbog promjene struktura skupina i divizija svjetskog prvenstva'', prema plasmanu u skupinama ''Divizije II'', za 2012., plasman za Svjetsko prvenstvo 2012. je išao: <ref name="iihf_2012_changes"/> * pobjednici skupina A i B – plasirali su se u ''Diviziju I – Skupina B'' za 2012. * drugoplasirani i trećeplasirani u skupinama A i B — ''Divizija II – Skupina A'' za 2012. * četvrtoplasirani i petoplasirani u skupinama A i B — ''Divizija II – Skupina B'' za 2012. * šestoplasirani (posljednji) u skupinama A i B — ''Divizija III'' za 2012. == Sudionici == * {{Z|AUS}} Australija * {{Z|BEL}} Belgija * {{Z|BUG}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|IRS}} Irska * {{Z|ISL}} Island * {{Z|KIN}} Kina * {{Z|MEX}} Meksiko * {{Z|NZL}} Novi Zeland * {{Z|RUM}} Rumunjska * {{Z|SRB}} Srbija * {{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja * <nowiki>*</nowiki> Sjeverna Koreja odustala od natjecanja, te su sve utakmice u kojima je trebala sudjelovati registrirane kao porazi 0:5. <ref name="iihf_SKOR_wd"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20140114210421/http://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/article/withdrawals-from-division-ii.html?tx_ttnews%5BbackPid%5D=955&cHash=68420eb8c0 iihf.com, ''Withdrawals from Division II''], objavljeno 23. ožujka 2011., wayback arhiva </ref> == Skupina A == Igrano u [[Melbourne]]u, [[Australija]] <br> Sjeverna Koreja odustala od natjecanja, te su sve utakmice u kojima je trebala sudjelovati registrirane kao porazi 0:5. <ref name="iihf_SKOR_wd"/> === Rezultati === === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2012. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|AUS}} Australija ||5 ||5 ||0 ||0 ||0 ||27 ||6 || +21 ||15 || Divizija I – Skupina B |- |2. ||align="left"|{{Z|NZL}} Novi Zeland ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||19 ||8 || +11 ||9 ||rowspan="2"| Divizija II – Skupina A |- |3. ||align="left"|{{Z|SRB}} Srbija ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||22 ||11 || +11 ||9 |- bgcolor="skyblue" |4. ||align="left"|{{Z|BEL}} Belgija ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||19 ||14 || +5 ||9 ||rowspan="2"| Divizija II – Skupina B |- bgcolor="skyblue" |5. ||align="left"|{{Z|MEX}} Meksiko ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||8 ||31 || -23 ||3 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja ||5 ||0 ||0 ||0 ||5 ||0 ||25 || -25 ||0 || Divizija III |- |} == Skupina B == Igrano u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]] == Konačni poredak == == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu Divizije II]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250623003520/https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2a.html eurohockey.com, ''World Championship d2A''] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250710142335/https://www.eurohockey.com/league/1188-world-championship-d2b.html eurohockey.com, ''World Championship d2B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2 eliteprospects.com, ''WC D2''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2011 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2011''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110405074023/http://www.iihf.com/channels1011/wm-iia/statistics.html iihf.com, ''2011 IIHF World Championship / Australia / Division II - Group A / Statistics''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110516010047if_/http://stats.iihf.com/Hydra/263/IHM263200_76_13_0.pdf iihf.com, ''2011 IIHF World Championship DIV II Group A / TOURNAMENT PROGRESS / Round Robin''], objavljeno 10. travnja 2011.], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160304203915/http://www.iihf.com/channels1011/wm-iib/statistics.html iihf.com, ''011 IIHF World Championship / Croatia / Division II - Group B / Statistics''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220319192626if_/https://stats.iihf.com/Hydra/264/IHM264200_76_17_0.pdf iihf.com, ''2011 IIHF World Championship DIV II Group B / TOURNAMENT PROGRESS / Round Robin''], objavljeno 16. travnja 2011.], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2011.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2011''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2.html?season=2011 eurohockey.com, ''World Championship d2 / 2010-2011''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2011/883-world-championship-d2.html eurohockey.com, ''Statistics World Championship d2 2010-2011''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2 eliteprospects.com, ''WC D2 / 2010-2011''], 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2011.html hokej.sfrp.cz, ''2011 / World Championship''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20141012005015/http://hokej.snt.cz/ms/ms2011.html hokej.sfrp.cz, ''2011 / World Championship''], wayback arhiva (2014.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160803035337/http://avlh.sweb.cz/MS-2011.pdf avlh.sweb.cz, ''2011 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_III_2011.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2011 Level III Winners Australia and Romania''], pristupljeno 6. studenog 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2011 II ]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Australiji]] lr9zewtq6x5hj5wyivdu7yhv7zkou7b 7631838 7631826 2026-11-07T07:38:23Z Cybermb 1634 /* Skupina A */ Rezultati 7631838 wikitext text/x-wiki {{radovi}} ''[[SP u hokeju na ledu Divizije II|Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije II]]'' za 2011. godinu. <br> Održano je u travnju 2011. godine u [[Australija|Australiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <br> Sudjelovale je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 29. do 40. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2011. godinu. <br> Prvaci ''Divizije II'' za 2011. godinu su bile reprezentacije Hrvatske (''Skupina A'') i Izraela (''Skupina B)''. Ovo je bilo posljednje prvenstvo Divizije II sa dvije usporedne skupine A i B. Reorganizacijom ''divizija'' ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjtskog prvenstva]]'' od 2012. godine, skupine ''Divizjie I'' i ''Divizije II'' su postali zasebni rangovi, tako da je ''Divizija II – Skupina A'' postala četvrti stupanj ''Svjetskog prvanstva'' (plasman 29.-34.), a ''Divizija II – Skupina B'' postala peti stupanj ''Svjetskog prvanstva'' (plasman 35.-40.). <ref name="iihf_2012_changes"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160306160809/https://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/?tx_ttnews%5Btt_news%5D=5798&cHash=eb685388db352ecaffaabdf7fe305996 iihf.com, ''Changes in Worlds structure''], objavljeno 12. svibnja 2011., wayback arhiva </ref> == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država |- |'''Skupina A ||'' Melbourne Ice House ||[[Melbourne]] ||{{Z|AUS}} [[Australija]] |- |'''Skupina B ||'' [[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]] ||[[Zagreb]] ||{{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Zbog promjene struktura skupina i divizija svjetskog prvenstva'', prema plasmanu u skupinama ''Divizije II'', za 2012., plasman za Svjetsko prvenstvo 2012. je išao: <ref name="iihf_2012_changes"/> * pobjednici skupina A i B – plasirali su se u ''Diviziju I – Skupina B'' za 2012. * drugoplasirani i trećeplasirani u skupinama A i B — ''Divizija II – Skupina A'' za 2012. * četvrtoplasirani i petoplasirani u skupinama A i B — ''Divizija II – Skupina B'' za 2012. * šestoplasirani (posljednji) u skupinama A i B — ''Divizija III'' za 2012. == Sudionici == * {{Z|AUS}} Australija * {{Z|BEL}} Belgija * {{Z|BUG}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|IRS}} Irska * {{Z|ISL}} Island * {{Z|KIN}} Kina * {{Z|MEX}} Meksiko * {{Z|NZL}} Novi Zeland * {{Z|RUM}} Rumunjska * {{Z|SRB}} Srbija * {{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja * <nowiki>*</nowiki> Sjeverna Koreja odustala od natjecanja, te su sve utakmice u kojima je trebala sudjelovati registrirane kao porazi 0:5. <ref name="iihf_SKOR_wd"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20140114210421/http://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/article/withdrawals-from-division-ii.html?tx_ttnews%5BbackPid%5D=955&cHash=68420eb8c0 iihf.com, ''Withdrawals from Division II''], objavljeno 23. ožujka 2011., wayback arhiva </ref> == Skupina A == Igrano u [[Melbourne]]u, [[Australija]] <br> Sjeverna Koreja odustala od natjecanja, te su sve utakmice u kojima je trebala sudjelovati registrirane kao porazi 0:5. <ref name="iihf_SKOR_wd"/> === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 4. travnja 2011. |'''Belgija''' - Srbija || 3:2 |- |Sjeverna Koreja - '''Novi Zeland''' || 0:5 p.f. |- |'''Australija''' - Meksiko || 11:1 |- |rowspan="2"|<small> 5. travnja 2011. |'''Meksiko''' - Sjeverna Koreja || 5:0 p.f. |- |'''Srbija''' - Novi Zeland || 6:4 |- |<small> 6. travnja 2011. |'''Australija''' - Belgija || 5:3 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 7. travnja 2011. |'''Srbija''' - Meksiko || 7:0 |- |Belgija - '''Novi Zeland''' || 0:5 |- |'''Australija''' - Sjeverna Koreja || 5:0 p.f. |- |<small> 8. travnja 2011. |Sjeverna Koreja - '''Srbija''' || 0:5 p.f. |- |rowspan="2"|<small> 9. travnja 2011. |Meksiko - '''Belgija''' || 2:8 |- |Novi Zeland - '''Australija''' || 0:2 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 10. travnja 2011. |'''Begija''' - Sjeverna Koreja || 5:0 p.f. |- |'''Novi Zeland''' - Meksiko || 5:0 |- |Srbija - '''Australija''' || 2:4 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2012. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|AUS}} Australija ||5 ||5 ||0 ||0 ||0 ||27 ||6 || +21 ||15 || Divizija I – Skupina B |- |2. ||align="left"|{{Z|NZL}} Novi Zeland ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||19 ||8 || +11 ||9 ||rowspan="2"| Divizija II – Skupina A |- |3. ||align="left"|{{Z|SRB}} Srbija ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||22 ||11 || +11 ||9 |- bgcolor="skyblue" |4. ||align="left"|{{Z|BEL}} Belgija ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||19 ||14 || +5 ||9 ||rowspan="2"| Divizija II – Skupina B |- bgcolor="skyblue" |5. ||align="left"|{{Z|MEX}} Meksiko ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||8 ||31 || -23 ||3 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja ||5 ||0 ||0 ||0 ||5 ||0 ||25 || -25 ||0 || Divizija III |- |} == Skupina B == Igrano u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]] == Konačni poredak == == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu Divizije II]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250623003520/https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2a.html eurohockey.com, ''World Championship d2A''] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250710142335/https://www.eurohockey.com/league/1188-world-championship-d2b.html eurohockey.com, ''World Championship d2B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2 eliteprospects.com, ''WC D2''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2011 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2011''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110405074023/http://www.iihf.com/channels1011/wm-iia/statistics.html iihf.com, ''2011 IIHF World Championship / Australia / Division II - Group A / Statistics''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110516010047if_/http://stats.iihf.com/Hydra/263/IHM263200_76_13_0.pdf iihf.com, ''2011 IIHF World Championship DIV II Group A / TOURNAMENT PROGRESS / Round Robin''], objavljeno 10. travnja 2011.], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160304203915/http://www.iihf.com/channels1011/wm-iib/statistics.html iihf.com, ''011 IIHF World Championship / Croatia / Division II - Group B / Statistics''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220319192626if_/https://stats.iihf.com/Hydra/264/IHM264200_76_17_0.pdf iihf.com, ''2011 IIHF World Championship DIV II Group B / TOURNAMENT PROGRESS / Round Robin''], objavljeno 16. travnja 2011.], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2011.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2011''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2.html?season=2011 eurohockey.com, ''World Championship d2 / 2010-2011''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2011/883-world-championship-d2.html eurohockey.com, ''Statistics World Championship d2 2010-2011''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2 eliteprospects.com, ''WC D2 / 2010-2011''], 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2011.html hokej.sfrp.cz, ''2011 / World Championship''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20141012005015/http://hokej.snt.cz/ms/ms2011.html hokej.sfrp.cz, ''2011 / World Championship''], wayback arhiva (2014.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160803035337/http://avlh.sweb.cz/MS-2011.pdf avlh.sweb.cz, ''2011 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_III_2011.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2011 Level III Winners Australia and Romania''], pristupljeno 6. studenog 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2011 II ]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Australiji]] 7psrr980hy3xftrzxqn426wxih9jzjv 7631841 7631838 2026-11-07T08:06:27Z Cybermb 1634 /* Skupina B */ Ljestvica 7631841 wikitext text/x-wiki {{radovi}} ''[[SP u hokeju na ledu Divizije II|Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije II]]'' za 2011. godinu. <br> Održano je u travnju 2011. godine u [[Australija|Australiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <br> Sudjelovale je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 29. do 40. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2011. godinu. <br> Prvaci ''Divizije II'' za 2011. godinu su bile reprezentacije Hrvatske (''Skupina A'') i Izraela (''Skupina B)''. Ovo je bilo posljednje prvenstvo Divizije II sa dvije usporedne skupine A i B. Reorganizacijom ''divizija'' ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjtskog prvenstva]]'' od 2012. godine, skupine ''Divizjie I'' i ''Divizije II'' su postali zasebni rangovi, tako da je ''Divizija II – Skupina A'' postala četvrti stupanj ''Svjetskog prvanstva'' (plasman 29.-34.), a ''Divizija II – Skupina B'' postala peti stupanj ''Svjetskog prvanstva'' (plasman 35.-40.). <ref name="iihf_2012_changes"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160306160809/https://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/?tx_ttnews%5Btt_news%5D=5798&cHash=eb685388db352ecaffaabdf7fe305996 iihf.com, ''Changes in Worlds structure''], objavljeno 12. svibnja 2011., wayback arhiva </ref> == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država |- |'''Skupina A ||'' Melbourne Ice House ||[[Melbourne]] ||{{Z|AUS}} [[Australija]] |- |'''Skupina B ||'' [[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]] ||[[Zagreb]] ||{{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Zbog promjene struktura skupina i divizija svjetskog prvenstva'', prema plasmanu u skupinama ''Divizije II'', za 2012., plasman za Svjetsko prvenstvo 2012. je išao: <ref name="iihf_2012_changes"/> * pobjednici skupina A i B – plasirali su se u ''Diviziju I – Skupina B'' za 2012. * drugoplasirani i trećeplasirani u skupinama A i B — ''Divizija II – Skupina A'' za 2012. * četvrtoplasirani i petoplasirani u skupinama A i B — ''Divizija II – Skupina B'' za 2012. * šestoplasirani (posljednji) u skupinama A i B — ''Divizija III'' za 2012. == Sudionici == * {{Z|AUS}} Australija * {{Z|BEL}} Belgija * {{Z|BUG}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|IRS}} Irska * {{Z|ISL}} Island * {{Z|KIN}} Kina * {{Z|MEX}} Meksiko * {{Z|NZL}} Novi Zeland * {{Z|RUM}} Rumunjska * {{Z|SRB}} Srbija * {{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja * <nowiki>*</nowiki> Sjeverna Koreja odustala od natjecanja, te su sve utakmice u kojima je trebala sudjelovati registrirane kao porazi 0:5. <ref name="iihf_SKOR_wd"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20140114210421/http://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/article/withdrawals-from-division-ii.html?tx_ttnews%5BbackPid%5D=955&cHash=68420eb8c0 iihf.com, ''Withdrawals from Division II''], objavljeno 23. ožujka 2011., wayback arhiva </ref> == Skupina A == Igrano u [[Melbourne]]u, [[Australija]] <br> Sjeverna Koreja odustala od natjecanja, te su sve utakmice u kojima je trebala sudjelovati registrirane kao porazi 0:5. <ref name="iihf_SKOR_wd"/> === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 4. travnja 2011. |'''Belgija''' - Srbija || 3:2 |- |Sjeverna Koreja - '''Novi Zeland''' || 0:5 p.f. |- |'''Australija''' - Meksiko || 11:1 |- |rowspan="2"|<small> 5. travnja 2011. |'''Meksiko''' - Sjeverna Koreja || 5:0 p.f. |- |'''Srbija''' - Novi Zeland || 6:4 |- |<small> 6. travnja 2011. |'''Australija''' - Belgija || 5:3 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 7. travnja 2011. |'''Srbija''' - Meksiko || 7:0 |- |Belgija - '''Novi Zeland''' || 0:5 |- |'''Australija''' - Sjeverna Koreja || 5:0 p.f. |- |<small> 8. travnja 2011. |Sjeverna Koreja - '''Srbija''' || 0:5 p.f. |- |rowspan="2"|<small> 9. travnja 2011. |Meksiko - '''Belgija''' || 2:8 |- |Novi Zeland - '''Australija''' || 0:2 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 10. travnja 2011. |'''Begija''' - Sjeverna Koreja || 5:0 p.f. |- |'''Novi Zeland''' - Meksiko || 5:0 |- |Srbija - '''Australija''' || 2:4 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2012. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|AUS}} Australija ||5 ||5 ||0 ||0 ||0 ||27 ||6 || +21 ||15 || Divizija I – Skupina B |- |2. ||align="left"|{{Z|NZL}} Novi Zeland ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||19 ||8 || +11 ||9 ||rowspan="2"| Divizija II – Skupina A |- |3. ||align="left"|{{Z|SRB}} Srbija ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||22 ||11 || +11 ||9 |- bgcolor="skyblue" |4. ||align="left"|{{Z|BEL}} Belgija ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||19 ||14 || +5 ||9 ||rowspan="2"| Divizija II – Skupina B |- bgcolor="skyblue" |5. ||align="left"|{{Z|MEX}} Meksiko ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||8 ||31 || -23 ||3 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja ||5 ||0 ||0 ||0 ||5 ||0 ||25 || -25 ||0 || Divizija III |- |} == Skupina B == Igrano u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]] === Rezultati === === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2012. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|RUM}} Rumunjska ||5 ||5 ||0 ||0 ||0 ||47 ||8 || +39 ||15 || Divizija I – Skupina B |- |2. ||align="left"|{{Z|HRV}} Hrvatska ||5 ||4 ||0 ||0 ||1 ||53 ||10 || +43 ||12 ||rowspan="2"| Divizija II – Skupina A |- |3. ||align="left"|{{Z|ISL}} Island ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||24 ||18 || +6 ||9 |- bgcolor="skyblue" |4. ||align="left"|{{Z|KIN}} Kina ||5 ||2 ||0 ||0 ||3 ||26 ||25 || +1 ||6 ||rowspan="2"| Divizija II – Skupina B |- bgcolor="skyblue" |5. ||align="left"|{{Z|BUG}} Bugarska ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||17 ||42 || -25 ||3 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|IRS}} Irska ||5 ||0 ||0 ||0 ||5 ||4 ||68 || -64 ||0 || Divizija III |- |} == Konačni poredak == == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu Divizije II]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250623003520/https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2a.html eurohockey.com, ''World Championship d2A''] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250710142335/https://www.eurohockey.com/league/1188-world-championship-d2b.html eurohockey.com, ''World Championship d2B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2 eliteprospects.com, ''WC D2''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2011 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2011''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110405074023/http://www.iihf.com/channels1011/wm-iia/statistics.html iihf.com, ''2011 IIHF World Championship / Australia / Division II - Group A / Statistics''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110516010047if_/http://stats.iihf.com/Hydra/263/IHM263200_76_13_0.pdf iihf.com, ''2011 IIHF World Championship DIV II Group A / TOURNAMENT PROGRESS / Round Robin''], objavljeno 10. travnja 2011.], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160304203915/http://www.iihf.com/channels1011/wm-iib/statistics.html iihf.com, ''011 IIHF World Championship / Croatia / Division II - Group B / Statistics''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220319192626if_/https://stats.iihf.com/Hydra/264/IHM264200_76_17_0.pdf iihf.com, ''2011 IIHF World Championship DIV II Group B / TOURNAMENT PROGRESS / Round Robin''], objavljeno 16. travnja 2011.], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2011.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2011''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2.html?season=2011 eurohockey.com, ''World Championship d2 / 2010-2011''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2011/883-world-championship-d2.html eurohockey.com, ''Statistics World Championship d2 2010-2011''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2 eliteprospects.com, ''WC D2 / 2010-2011''], 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2011.html hokej.sfrp.cz, ''2011 / World Championship''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20141012005015/http://hokej.snt.cz/ms/ms2011.html hokej.sfrp.cz, ''2011 / World Championship''], wayback arhiva (2014.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160803035337/http://avlh.sweb.cz/MS-2011.pdf avlh.sweb.cz, ''2011 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_III_2011.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2011 Level III Winners Australia and Romania''], pristupljeno 6. studenog 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2011 II ]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Australiji]] h65k7hp9pb8i95rnmgwx790wjd8hpzi 7631858 7631841 2026-11-07T09:14:47Z Cybermb 1634 /* Skupina B */ Rezultati 7631858 wikitext text/x-wiki {{radovi}} ''[[SP u hokeju na ledu Divizije II|Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije II]]'' za 2011. godinu. <br> Održano je u travnju 2011. godine u [[Australija|Australiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <br> Sudjelovale je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 29. do 40. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2011. godinu. <br> Prvaci ''Divizije II'' za 2011. godinu su bile reprezentacije Hrvatske (''Skupina A'') i Izraela (''Skupina B)''. Ovo je bilo posljednje prvenstvo Divizije II sa dvije usporedne skupine A i B. Reorganizacijom ''divizija'' ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjtskog prvenstva]]'' od 2012. godine, skupine ''Divizjie I'' i ''Divizije II'' su postali zasebni rangovi, tako da je ''Divizija II – Skupina A'' postala četvrti stupanj ''Svjetskog prvanstva'' (plasman 29.-34.), a ''Divizija II – Skupina B'' postala peti stupanj ''Svjetskog prvanstva'' (plasman 35.-40.). <ref name="iihf_2012_changes"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160306160809/https://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/?tx_ttnews%5Btt_news%5D=5798&cHash=eb685388db352ecaffaabdf7fe305996 iihf.com, ''Changes in Worlds structure''], objavljeno 12. svibnja 2011., wayback arhiva </ref> == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država |- |'''Skupina A ||'' Melbourne Ice House ||[[Melbourne]] ||{{Z|AUS}} [[Australija]] |- |'''Skupina B ||'' [[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]] ||[[Zagreb]] ||{{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Zbog promjene struktura skupina i divizija svjetskog prvenstva'', prema plasmanu u skupinama ''Divizije II'', za 2012., plasman za Svjetsko prvenstvo 2012. je išao: <ref name="iihf_2012_changes"/> * pobjednici skupina A i B – plasirali su se u ''Diviziju I – Skupina B'' za 2012. * drugoplasirani i trećeplasirani u skupinama A i B — ''Divizija II – Skupina A'' za 2012. * četvrtoplasirani i petoplasirani u skupinama A i B — ''Divizija II – Skupina B'' za 2012. * šestoplasirani (posljednji) u skupinama A i B — ''Divizija III'' za 2012. == Sudionici == * {{Z|AUS}} Australija * {{Z|BEL}} Belgija * {{Z|BUG}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|IRS}} Irska * {{Z|ISL}} Island * {{Z|KIN}} Kina * {{Z|MEX}} Meksiko * {{Z|NZL}} Novi Zeland * {{Z|RUM}} Rumunjska * {{Z|SRB}} Srbija * {{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja * <nowiki>*</nowiki> Sjeverna Koreja odustala od natjecanja, te su sve utakmice u kojima je trebala sudjelovati registrirane kao porazi 0:5. <ref name="iihf_SKOR_wd"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20140114210421/http://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/article/withdrawals-from-division-ii.html?tx_ttnews%5BbackPid%5D=955&cHash=68420eb8c0 iihf.com, ''Withdrawals from Division II''], objavljeno 23. ožujka 2011., wayback arhiva </ref> == Skupina A == Igrano u [[Melbourne]]u, [[Australija]] <br> Sjeverna Koreja odustala od natjecanja, te su sve utakmice u kojima je trebala sudjelovati registrirane kao porazi 0:5. <ref name="iihf_SKOR_wd"/> === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 4. travnja 2011. |'''Belgija''' - Srbija || 3:2 |- |Sjeverna Koreja - '''Novi Zeland''' || 0:5 p.f. |- |'''Australija''' - Meksiko || 11:1 |- |rowspan="2"|<small> 5. travnja 2011. |'''Meksiko''' - Sjeverna Koreja || 5:0 p.f. |- |'''Srbija''' - Novi Zeland || 6:4 |- |<small> 6. travnja 2011. |'''Australija''' - Belgija || 5:3 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 7. travnja 2011. |'''Srbija''' - Meksiko || 7:0 |- |Belgija - '''Novi Zeland''' || 0:5 |- |'''Australija''' - Sjeverna Koreja || 5:0 p.f. |- |<small> 8. travnja 2011. |Sjeverna Koreja - '''Srbija''' || 0:5 p.f. |- |rowspan="2"|<small> 9. travnja 2011. |Meksiko - '''Belgija''' || 2:8 |- |Novi Zeland - '''Australija''' || 0:2 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 10. travnja 2011. |'''Begija''' - Sjeverna Koreja || 5:0 p.f. |- |'''Novi Zeland''' - Meksiko || 5:0 |- |Srbija - '''Australija''' || 2:4 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2012. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|AUS}} Australija ||5 ||5 ||0 ||0 ||0 ||27 ||6 || +21 ||15 || Divizija I – Skupina B |- |2. ||align="left"|{{Z|NZL}} Novi Zeland ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||19 ||8 || +11 ||9 ||rowspan="2"| Divizija II – Skupina A |- |3. ||align="left"|{{Z|SRB}} Srbija ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||22 ||11 || +11 ||9 |- bgcolor="skyblue" |4. ||align="left"|{{Z|BEL}} Belgija ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||19 ||14 || +5 ||9 ||rowspan="2"| Divizija II – Skupina B |- bgcolor="skyblue" |5. ||align="left"|{{Z|MEX}} Meksiko ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||8 ||31 || -23 ||3 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja ||5 ||0 ||0 ||0 ||5 ||0 ||25 || -25 ||0 || Divizija III |- |} == Skupina B == Igrano u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]] === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 10. travnja 2011. |'''Rumunjska''' - Kina || 9:4 |- |Irska - '''Bugarska''' || 0:6 |- |Island - '''Hrvatska''' || 0:9 |- |rowspan="3"|<small> 11. travnja 2011. |'''Kina''' - Irska || 5:0 |- |'''Rumunjska''' - Island || 4:2 |- |'''Hrvatska''' - Bugarska || 17:2 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 13. travnja 2011. |'''Island''' - Bugarska || 3:2 |- |'''Rumunjska''' - Irska || 22:0 |- |'''Hrvatska''' - Kina || 5:2 |- |rowspan="3"|<small> 15. travnja 2011. |Bugarska - '''Rumunjska''' || 1:10 |- |Kina - '''Island''' || 3:5 |- |Irska - '''Hrvatska''' || 4:21 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 16. travnja 2011. |Bugarska - '''Kina''' || 6:12 |- |'''Island''' - Irska || 14:0 |- |Hrvatska - '''Rumunjska''' || 1:2 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2012. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|RUM}} Rumunjska ||5 ||5 ||0 ||0 ||0 ||47 ||8 || +39 ||15 || Divizija I – Skupina B |- |2. ||align="left"|{{Z|HRV}} Hrvatska ||5 ||4 ||0 ||0 ||1 ||53 ||10 || +43 ||12 ||rowspan="2"| Divizija II – Skupina A |- |3. ||align="left"|{{Z|ISL}} Island ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||24 ||18 || +6 ||9 |- bgcolor="skyblue" |4. ||align="left"|{{Z|KIN}} Kina ||5 ||2 ||0 ||0 ||3 ||26 ||25 || +1 ||6 ||rowspan="2"| Divizija II – Skupina B |- bgcolor="skyblue" |5. ||align="left"|{{Z|BUG}} Bugarska ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||17 ||42 || -25 ||3 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|IRS}} Irska ||5 ||0 ||0 ||0 ||5 ||4 ||68 || -64 ||0 || Divizija III |- |} == Konačni poredak == == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu Divizije II]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220220214047/https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250623003520/https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2a.html eurohockey.com, ''World Championship d2A''] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250710142335/https://www.eurohockey.com/league/1188-world-championship-d2b.html eurohockey.com, ''World Championship d2B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2 eliteprospects.com, ''WC D2''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2011 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2011''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110405074023/http://www.iihf.com/channels1011/wm-iia/statistics.html iihf.com, ''2011 IIHF World Championship / Australia / Division II - Group A / Statistics''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110516010047if_/http://stats.iihf.com/Hydra/263/IHM263200_76_13_0.pdf iihf.com, ''2011 IIHF World Championship DIV II Group A / TOURNAMENT PROGRESS / Round Robin''], objavljeno 10. travnja 2011.], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160304203915/http://www.iihf.com/channels1011/wm-iib/statistics.html iihf.com, ''011 IIHF World Championship / Croatia / Division II - Group B / Statistics''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220319192626if_/https://stats.iihf.com/Hydra/264/IHM264200_76_17_0.pdf iihf.com, ''2011 IIHF World Championship DIV II Group B / TOURNAMENT PROGRESS / Round Robin''], objavljeno 16. travnja 2011.], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2011.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2011''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2.html?season=2011 eurohockey.com, ''World Championship d2 / 2010-2011''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2011/883-world-championship-d2.html eurohockey.com, ''Statistics World Championship d2 2010-2011''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2 eliteprospects.com, ''WC D2 / 2010-2011''], 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2011.html hokej.sfrp.cz, ''2011 / World Championship''], pristupljeno 6. studenog 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20141012005015/http://hokej.snt.cz/ms/ms2011.html hokej.sfrp.cz, ''2011 / World Championship''], wayback arhiva (2014.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160803035337/http://avlh.sweb.cz/MS-2011.pdf avlh.sweb.cz, ''2011 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_III_2011.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2011 Level III Winners Australia and Romania''], pristupljeno 6. studenog 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2011 II ]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Australiji]] owtt40yv4lxv6koqsvtwv678036mxct 0 820970 7631506 2026-11-06T12:21:52Z Fraxinus 3144 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Tenisač | ime = Maja Chwalińska | slika = Chwalinska WMQ22 (41) (52191669830).jpg | slika_opis = Maja Chwalińska u kvalifikacijama za Wimbledon 2022. | država = [[Poljska]] | datum_rođenja = [[11. listopada]] [[2001.]] | mjesto_rođenja = [[Dąbrowa Górnicza]], [[Poljska]] | visina = 164 | igra = lijevom rukom<br/>(dvoručni bekend) | zarađeni_novac = 2.988.921 [[Američki dolar|USD]]<br/><small>(19. listopada 2026.)</small> | pobjede/pora...«. 7631506 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Maja Chwalińska | slika = Chwalinska WMQ22 (41) (52191669830).jpg | slika_opis = Maja Chwalińska u kvalifikacijama za Wimbledon 2022. | država = [[Poljska]] | datum_rođenja = [[11. listopada]] [[2001.]] | mjesto_rođenja = [[Dąbrowa Górnicza]], [[Poljska]] | visina = 164 | igra = lijevom rukom<br/>(dvoručni bekend) | zarađeni_novac = 2.988.921 [[Američki dolar|USD]]<br/><small>(19. listopada 2026.)</small> | pobjede/porazi_pojedinačno = 281:147 <small>(19. listopada 2026.)</small> | osvojeni_turniri_pojedinačno = 1 WTA, 3 WTA 125, 7 ITF | najbolji_plasman_pojedinačno = 11. (19. listopada 2026.) | Australian_Open = 1. kolo (2025.) | Roland_Garros = finale (2026.) | Wimbledon = 2. kolo (2022.) | US_Open = 1. kolo (2026.) | pobjede/porazi_parovi = 124:54 <small>(19. listopada 2026.)</small> | osvojeni_turniri_parovi = 3 WTA 125, 11 ITF | najbolji_plasman_parovi = 91. (9. lipnja 2025.) }} '''Maja Chwalińska''' ([[Dąbrowa Górnicza]], [[11. listopada]] [[2001.]]) poljska je [[tenis]]ačica. Godine 2026. iz kvalifikacija je stigla do pojedinačnog finala [[Roland Garros]]a, a u listopadu iste godine osvojila je svoj prvi naslov na turneji WTA, na turniru kategorije WTA 1000 u [[Wuhan]]u.<ref name="RG">[https://www.rolandgarros.com/en-us/players/40630-m.chwalinska Maja Chwalinska – profil igračice]. Roland-Garros. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref><ref name="Wuhan">[https://www.wtatennis.com/news/4593967/chwalinska-rallies-past-kartal-for-first-wta-title-in-wuhan Chwalinska’s breakout season reaches new heights with a WTA 1000 title in Wuhan]. WTA, 18. listopada 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> == Životopis == U juniorskoj je konkurenciji s [[Iga Świątek|Igom Świątek]] osvojila europsko prvenstvo u parovima do 14 godina 2015. i do 16 godina 2016. S njom je 2017. igrala i finale juniorskog [[Australian Open]]a u parovima, u kojem su izgubile od Biance Andreescu i Carson Branstine. Prvi seniorski nastup na turnirima ITF-a imala je 2015., a 2019. osvojila je uzastopne pojedinačne naslove u Bytomu, Grodzisku Mazowieckom i [[Varšava|Varšavi]].<ref name="WTA">[https://www.wtatennis.com/news/4514562/timeline-maja-chwalinskas-10-year-journey-to-the-roland-garros-final Timeline: Maja Chwalinska's 10-year journey to the Roland Garros final]. WTA, 5. lipnja 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2022. prošla je kvalifikacije za [[Wimbledon]] i tako prvi put ušla u glavni ždrijeb nekoga Grand Slam turnira. U prvom je kolu pobijedila [[Kateřina Siniaková|Kateřinu Siniákovu]], a u drugom izgubila od Alison Riske-Amritraj. U srpnju 2024. osvojila je turnire ITF-a u [[Montpellier]]u i [[Porto|Portu]], a u prosincu je u brazilskom [[Florianópolis]]u došla do prvog pojedinačnog naslova kategorije WTA 125.<ref name="WTA"/> Na Roland Garrosu 2026. prvi je put nastupila u glavnom ždrijebu toga turnira. Nakon prolaska kvalifikacija svladala je Anu Kalinskaju u četvrtfinalu i [[Diana Šnajder|Dianu Šnajder]] u polufinalu. Postala je prva kvalifikantica u otvorenoj eri koja je stigla do ženskoga pojedinačnog finala Roland Garrosa. U finalu je u dva seta izgubila od [[Mirra Andrejeva|Mirre Andrejeve]].<ref name="WTA"/><ref name="RG"/> U listopadu 2026. u polufinalu turnira u Wuhanu pobijedila je Igu Świątek, s kojom je igrala u juniorskim parovima. U finalu je nakon izgubljenog prvog seta svladala Britanku Sonay Kartal i osvojila prvi naslov na turneji WTA.<ref name="Wuhan"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Chwalińska, Maja}} [[Kategorija:Poljski tenisači]] dfhhshvf5zrmgftlzv5s5dnv88i33f1 2 820971 7631508 2026-11-06T12:29:39Z Eminsalamovic 377694 /* */ 7631508 wikitext text/x-wiki ''Radni nacrt za neovisnu procjenu. Povezanost: ja sam Emin Salamović, osoba o kojoj se piše. Nacrt je pripremljen uz pomoć umjetne inteligencije.'' '''Emin Salamović''', poznat i pod profesionalnim imenom '''Hair Doctor Emin''', frizer je i edukator iz Tuzle.<ref name="tip2023">[https://tip.ba/2023/06/11/foto-tuzlak-emin-salamovic-oficijelni-frizer-na-miss-world-woman-2023/ Tuzlak Emin Salamović oficijelni frizer na Miss World Woman 2023.]. ''TIP.ba'', 11. lipnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> == Karijera == === Bosna i Hercegovina i regionalni projekti === U Tuzli je djelovao kao vlasnik studija ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://www.akta.ba/registar/321451/hairdesign-by-zo-em-frizerski-salon-vl-salamovic-emin-tuzla HAIRDESIGN BY ZO EM FRIZERSKI SALON VL SALAMOVIC EMIN TUZLA]. ''Akta.ba Registar''. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Među modnim angažmanima studija navode se BH Fashion Week, Glam Fashion Show u Dubrovniku i Miss Earth BiH 2017.<ref name="rtvtk2019">Miralem Dautović: [https://rtvtk.ba/hairdesign-by-zoem-spoj-zanata-kreativnosti-i-umjetnosti/ Hairdesign by Zo&Em: Spoj zanata, kreativnosti i umjetnosti]. ''RTVTK'', 9. listopada 2019. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2017. osvojio je drugo mjesto u natjecateljsko-revijalnom dijelu manifestacije ''Dodir ljepote'' u Baru, na kojoj su se profesionalni frizeri natjecali u izradi ''full fashion'' izgleda.<ref>D. S.: [https://old.dan.co.me/?clanak=602865&datum=2017-06-15&nivo=3&rubrika=Regioni Dodir ljepote]. ''Dan'', 15. lipnja 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Iste godine bio je među frizerima zaduženima za frizure sudionica izbora Miss Bosne i Hercegovine, djelujući pod nazivom ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://atvbl.rs/magazin/ova-djevojka-je-nova-miss-bosne-hercegovine/546493 Ova djevojka je nova Miss Bosne i Hercegovine]. ''ATV'', 2. listopada 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> === Slovenija i međunarodni modni angažmani === Karijeru je nastavio u Sloveniji, gdje je djelovao kao ambasador marke iNOA.<ref name="tip2023" /><ref>[https://hairstyle-news.hr/nova-formula-koja-osvaja-profesionalce-i-klijente-inoa-boja-za-kosu/ Nova formula koja osvaja i profesionalce i klijente – iNOA boja za kosu]. ''Hairstyle News'', 27. siječnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2023. bio je član umjetničkog frizerskog tima na izboru ''Miss World Woman'' u Rimu, zaduženog za frizure sudionica izbora.<ref name="tip2023" /> === Salonski rad i organizacija događanja u Dubaiju === Prema vlastitom profesionalnom profilu, u Dubaiju je od rujna 2023. do ožujka 2024. radio kao senior frizer u salonu ''Lunatic Fringe''. Među profesionalnim angažmanima navodi i rad frizera u ''Tara Rose Academy''.<ref name="linkedin">Emin S.: [https://www.linkedin.com/in/emin-s-1850a1306 Profesionalni profil]. ''LinkedIn'', samoobjavljeni izvor. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Na istom profilu navodi rad na poslovima pomoćnika voditelja u ''MONARCH EVENTS'' u Dubaiju od listopada 2024. do veljače 2025.<ref name="linkedin" /> == Edukatorski rad i stručno usavršavanje == Uz salonski rad i modne projekte, djeluje kao edukator u frizerskoj struci.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> Svoje je znanje usavršavao sudjelovanjem na stručnim edukacijama i frizerskim akademijama u regiji i inozemstvu.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> Pisao je stručne savjete o kosi i njezinu održavanju za medije.<ref name="tip2023" /> == Izvori == <references /> pftg6wd8axjbys5xb6c3261dmufbkd2 7631524 7631508 2026-11-06T13:03:59Z NguoiDungKhongDinhDanh 256763 Requesting speedy deletion ([[w:en:WP:NOTWEBHOST|WP:NOTWEBHOST]]). ([[:m:User:Xiplus/TwinkleGlobal|TwinkleGlobal]]) 7631524 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|[[w:en:WP:NOTWEBHOST|WP:NOTWEBHOST]]|datum=Studeni 2026.|predlagatelj=NguoiDungKhongDinhDanh}} ''Radni nacrt za neovisnu procjenu. Povezanost: ja sam Emin Salamović, osoba o kojoj se piše. Nacrt je pripremljen uz pomoć umjetne inteligencije.'' '''Emin Salamović''', poznat i pod profesionalnim imenom '''Hair Doctor Emin''', frizer je i edukator iz Tuzle.<ref name="tip2023">[https://tip.ba/2023/06/11/foto-tuzlak-emin-salamovic-oficijelni-frizer-na-miss-world-woman-2023/ Tuzlak Emin Salamović oficijelni frizer na Miss World Woman 2023.]. ''TIP.ba'', 11. lipnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> == Karijera == === Bosna i Hercegovina i regionalni projekti === U Tuzli je djelovao kao vlasnik studija ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://www.akta.ba/registar/321451/hairdesign-by-zo-em-frizerski-salon-vl-salamovic-emin-tuzla HAIRDESIGN BY ZO EM FRIZERSKI SALON VL SALAMOVIC EMIN TUZLA]. ''Akta.ba Registar''. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Među modnim angažmanima studija navode se BH Fashion Week, Glam Fashion Show u Dubrovniku i Miss Earth BiH 2017.<ref name="rtvtk2019">Miralem Dautović: [https://rtvtk.ba/hairdesign-by-zoem-spoj-zanata-kreativnosti-i-umjetnosti/ Hairdesign by Zo&Em: Spoj zanata, kreativnosti i umjetnosti]. ''RTVTK'', 9. listopada 2019. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2017. osvojio je drugo mjesto u natjecateljsko-revijalnom dijelu manifestacije ''Dodir ljepote'' u Baru, na kojoj su se profesionalni frizeri natjecali u izradi ''full fashion'' izgleda.<ref>D. S.: [https://old.dan.co.me/?clanak=602865&datum=2017-06-15&nivo=3&rubrika=Regioni Dodir ljepote]. ''Dan'', 15. lipnja 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Iste godine bio je među frizerima zaduženima za frizure sudionica izbora Miss Bosne i Hercegovine, djelujući pod nazivom ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://atvbl.rs/magazin/ova-djevojka-je-nova-miss-bosne-hercegovine/546493 Ova djevojka je nova Miss Bosne i Hercegovine]. ''ATV'', 2. listopada 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> === Slovenija i međunarodni modni angažmani === Karijeru je nastavio u Sloveniji, gdje je djelovao kao ambasador marke iNOA.<ref name="tip2023" /><ref>[https://hairstyle-news.hr/nova-formula-koja-osvaja-profesionalce-i-klijente-inoa-boja-za-kosu/ Nova formula koja osvaja i profesionalce i klijente – iNOA boja za kosu]. ''Hairstyle News'', 27. siječnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2023. bio je član umjetničkog frizerskog tima na izboru ''Miss World Woman'' u Rimu, zaduženog za frizure sudionica izbora.<ref name="tip2023" /> === Salonski rad i organizacija događanja u Dubaiju === Prema vlastitom profesionalnom profilu, u Dubaiju je od rujna 2023. do ožujka 2024. radio kao senior frizer u salonu ''Lunatic Fringe''. Među profesionalnim angažmanima navodi i rad frizera u ''Tara Rose Academy''.<ref name="linkedin">Emin S.: [https://www.linkedin.com/in/emin-s-1850a1306 Profesionalni profil]. ''LinkedIn'', samoobjavljeni izvor. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Na istom profilu navodi rad na poslovima pomoćnika voditelja u ''MONARCH EVENTS'' u Dubaiju od listopada 2024. do veljače 2025.<ref name="linkedin" /> == Edukatorski rad i stručno usavršavanje == Uz salonski rad i modne projekte, djeluje kao edukator u frizerskoj struci.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> Svoje je znanje usavršavao sudjelovanjem na stručnim edukacijama i frizerskim akademijama u regiji i inozemstvu.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> Pisao je stručne savjete o kosi i njezinu održavanju za medije.<ref name="tip2023" /> == Izvori == <references /> ox4awp3lavxq0leiqud2ya9wda61teq 7631526 7631524 2026-11-06T13:15:35Z Eminsalamovic 377694 7631526 wikitext text/x-wiki ''Radni nacrt za neovisnu procjenu. Povezanost: ja sam Emin Salamović, osoba o kojoj se piše. Nacrt je pripremljen uz pomoć umjetne inteligencije.'' '''Emin Salamović''', poznat i pod profesionalnim imenom '''Hair Doctor Emin''', frizer je i edukator iz Tuzle.<ref name="tip2023">[https://tip.ba/2023/06/11/foto-tuzlak-emin-salamovic-oficijelni-frizer-na-miss-world-woman-2023/ Tuzlak Emin Salamović oficijelni frizer na Miss World Woman 2023.]. ''TIP.ba'', 11. lipnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> == Karijera == Uz frizerski i edukatorski rad bavio se i upravljanjem salonskim brendom.<ref name="tip2023" /> === Bosna i Hercegovina i regionalni projekti === U Tuzli je djelovao kao vlasnik studija ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://www.akta.ba/registar/321451/hairdesign-by-zo-em-frizerski-salon-vl-salamovic-emin-tuzla HAIRDESIGN BY ZO EM FRIZERSKI SALON VL SALAMOVIC EMIN TUZLA]. ''Akta.ba Registar''. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Među modnim angažmanima studija navode se BH Fashion Week, Fashion Fair u Banjoj Luci, Glam Fashion Show u Dubrovniku, Miss Earth BiH 2017. i prvi Internacionalni festival mode u BiH.<ref name="rtvtk2019">Miralem Dautović: [https://rtvtk.ba/hairdesign-by-zoem-spoj-zanata-kreativnosti-i-umjetnosti/ Hairdesign by Zo&Em: Spoj zanata, kreativnosti i umjetnosti]. ''RTVTK'', 9. listopada 2019. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2017. osvojio je drugo mjesto u natjecateljsko-revijalnom dijelu manifestacije ''Dodir ljepote'' u Baru, na kojoj su se profesionalni frizeri natjecali u izradi ''full fashion'' izgleda.<ref>D. S.: [https://old.dan.co.me/?clanak=602865&datum=2017-06-15&nivo=3&rubrika=Regioni Dodir ljepote]. ''Dan'', 15. lipnja 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Iste godine bio je među frizerima zaduženima za frizure sudionica izbora Miss Bosne i Hercegovine, djelujući pod nazivom ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://atvbl.rs/magazin/ova-djevojka-je-nova-miss-bosne-hercegovine/546493 Ova djevojka je nova Miss Bosne i Hercegovine]. ''ATV'', 2. listopada 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> === Slovenija i međunarodni modni angažmani === Karijeru je nastavio u Sloveniji, gdje je djelovao kao ambasador marke iNOA.<ref name="tip2023" /><ref>[https://hairstyle-news.hr/nova-formula-koja-osvaja-profesionalce-i-klijente-inoa-boja-za-kosu/ Nova formula koja osvaja i profesionalce i klijente – iNOA boja za kosu]. ''Hairstyle News'', 27. siječnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2023. bio je član umjetničkog frizerskog tima na izboru ''Miss World Woman'' u Rimu, zaduženog za frizure sudionica izbora.<ref name="tip2023" /> === Salonski rad i organizacija događanja u Dubaiju === Prema vlastitom profesionalnom profilu, u Dubaiju je od rujna 2023. do ožujka 2024. radio kao senior frizer u salonu ''Lunatic Fringe''. Među profesionalnim angažmanima navodi i rad frizera u ''Tara Rose Academy''.<ref name="linkedin">Emin S.: [https://www.linkedin.com/in/emin-s-1850a1306 Profesionalni profil]. ''LinkedIn'', samoobjavljeni izvor. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Na istom profilu navodi rad na poslovima pomoćnika voditelja u ''MONARCH EVENTS'' u Dubaiju od listopada 2024. do veljače 2025.<ref name="linkedin" /> == Edukatorski rad i stručno usavršavanje == Uz salonski rad i modne projekte, djeluje kao edukator u frizerskoj struci.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> Svoje je znanje usavršavao sudjelovanjem na stručnim edukacijama i frizerskim akademijama u regiji i inozemstvu.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> U promotivnom predstavljanju programa ''The Makeup and Styling Masterclass'' akademije ''Tara Rose Academy'' demonstrirao je oblikovanje dnevnih i večernjih frizura te održavanje frizure kod kuće.<ref name="tararosemasterclass">[https://www.instagram.com/reel/C-p9V7FymK0/ Najava programa The Makeup and Styling Masterclass]. ''Instagram'', videosnimka s oznakom @tararoseacademy, primarni promotivni izvor. Sadržaj pregledan u dostavljenoj preslici 6. studenoga 2026.; datum objave nije utvrđen.</ref> Pisao je stručne savjete o kosi i njezinu održavanju za medije.<ref name="tip2023" /> == Izvori == <references /> <references /> ec42kxii7pxbvuhxti58djc9ydtkpf0 0 820972 7631516 2026-11-06T12:42:22Z Prof saxx 7403 novi članak, preuzet i znatno dorađen s bosanske wikipedije 7631516 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici]] |slika = Zugica Graveyard.jpg |godina = [[2016.]] <small>(40. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = iii, vi |ugroženost = - |dossier = 1504 |država = {{DZ+X|BIH}},<br>{{DZ+X|HRV}},<br>{{DZ+X|CG}}, {{DZ+X|SRB}} |karta = Crna Gora |karta-oznaka = Žugića Bare, Novakovići |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|43|06|26.47|N|19|10|05.94|E|display=inline,title}} |karta-opis = Položaj nekropole Žugića Bare u Crnoj Gori }} '''Nekropola Žugića Bare''' je [[srednji vijek|srednjovjekovna]] [[nekropola]] [[stećak]]a u selu Novakovići u općini [[Žabljak]], [[Crna Gora]]<ref name="Lovrenović">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/87333586/DUBRAVKO-LOVRENOVI%C4%86-Ste%C4%87ci |title=Dubravko Lovrenović, ''Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka'' |work=RABIĆ: Sarajevo, 2009. |accessdate= 6. studenoga 2026.}}</ref> koja je jedna od 28 [[UNESCO]]-ovih [[Srednjovjekovna groblja sa stećcima|zaštićenih lokaliteta grobalja sa stećcima]] u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstones Graveyards] Službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Zugica tombstones.jpg|mini|lijevo|Prevrnuti stećci na nekropoli.]] Sudeći prema prirodnom okruženju u kojem je nekropola podignuta, izvedbi i ukrasima na stećcima te broju grobova, može se pretpostaviti da su na nekropoli pokraj Ribljeg jezera na planini [[Durmitor]], tijekom 14. i u prvoj polovici 15. stoljeća, pokapani pripadnici lokalnog feudalnog plemstva i njihove obitelji, plemenskog naziva Drobnjaci. Ime Drobnjak prvi se put spominje u [[Dubrovnik|dubrovačkim]] dokumentima iz 1285. godine, dok se u povijesnim izvorima Drobnjak kao upravna jedinica (distrikt) spominje 1354., a kao plemski [[katun]] (pastirsko naselje) 1390. godine. Drugo razdoblje postojanja i razvoja nekropole obilježeno je njezinom stagnacijom i prestankom korištenja tijekom dugotrajne vladavine [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koja je zahvatila ovo i druga područja od kraja 15. do kraja 19. stoljeća. U turskom zemljišnom popisu ([[defter]]u) iz 1477. godine, to je područje zabilježeno kao [[nahija]] Komarnica, koja je obuhvaćala 18 [[džemat]]a (sela).<ref name="stecci">[https://www.stecciwh.org/grebnice-radmilovica-dubrava-baljci-bileca-rs/# Grebnice, Radmilovića Dubrava, Baljci, Bileća, RS] na stecciwh.org {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> ==Odlike== Nekropola Žugića Bare se nalazi unutar područja [[Durmitor|Nacionalnog parka Durmitor]] (osnovan 1952.), sliva [[Tara|rijeke Tare]] kao Svjetskog [[rezervat biosfere|rezervata biosfere]] ([[svjetska baština]] od 1977.). Nalazi se na blago uzdignutom terenu u zaseoku Novakovići, oko 2.230 metara sjeveroistočno od [[Nekropola Grčko groblje, Žabljak|nekropole Grčko groblje]]. S južne strane je lokalni put Novakovići – Njegovođa, a preko puta je crkva s mjesnim grobljem.<ref name="stecci"/> Nekropola sadrži 300 stećaka od kojih je 240 ploča, 50 sanduka i 10 sljemenjaka. Finije obrađeni stećci se nalaze u sjevernom i središnjem dijelu nekropole, dok se većina tanjih ploča nalazi u južnom i jugoistočnom dijelu nekropole. Stećci su uglavnom postavljeni u nizovima, u pravcu istok-zapad. Nejednake su veličine, nivoa obrade, ukrašenosti i stanja očuvanosti. Ukrašen je mali broj stećaka (23) od ukupnog broja na nekropoli. Najčešći motivi na stećcima su vrpce, okviri ili bordure, obične i tordirane vrpce, obični i stilizirani križevi i lukovi sa strijelama. Manje su zastupljene arkade, povijene lozice s trolistima, vrpcom spojena tri koncentrična kruga, rozete, polumjeseci, mač i štit. Javljaju se i horizontalni ukrasi s cik-cak linijama, biljna stilizacija, jabuka i dr.<ref>Predrag Malbaša i Tijana Samardžić, ''[https://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/stecci_u_cg_predrag_malbasa_i_tijana_samardzic.html Stećci u Crnoj Gori]'', Montenegrina - digitalna biblioteka crnogorske kulture. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Tijekom posljednjih stoljeća, nekropola Žugića Bare nije bila podložna značajnijim promjenama, osim vremenskih i prirodnih uvjeta. Vidna oštećenja su zbog utjecaja [[atmosferilija]] i slijeganja terena, zbog čega su stećci pomjereni sa svog prvobitnog ležišta (prevrnuti). Pojedini su izvaljeni na stranu zbog svoje težine i proporcija, a istovremeno su i utonuli u tlo. Na svim stećcima ima većih ili manjih pukotina, koje će u daljem procesu lomiti stećak na manje dijelove. Površine svih stećaka prekrivene su [[lišaj]]evima raznih vrsta kao i [[mahovina]]ma u manjem obimu.<ref name="stecci"/> <gallery> Stećci south-east of Žabljak, Montenegro, September 2022 03.jpg|Utonuli stećci nekropole Žugića Bare Zugica tombstone - 1.jpg|Prevrnuti sanduk s arkadama Zugica tombstone - 3.jpg|Sljemenjak s cik-cak bordurom i arkadama Zugica tombstone - 4.jpg|Sljemenjak s cik-cak bordurama Zugica tombstone - 2.jpg|Prevrnuti sanduk s bordurom na sredini </gallery> == Izvori == {{WProjekti |commonscat = Stećci in Montenegro |commonscathr = Stećci u Crnoj Gori }} {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Žugića Bare, nekropola}} [[Kategorija:Svjetska baština nekropola sa stećcima]] [[Kategorija:Crnogorska kultura]] i3xkqrerh36enru5xcmdjv7rjxddbzv 3 820973 7631528 2026-11-06T13:23:48Z Eminsalamovic 377694 /* */ 7631528 wikitext text/x-wiki ''Radni nacrt za neovisnu procjenu. Povezanost: ja sam Emin Salamović, osoba o kojoj se piše. Nacrt je pripremljen uz pomoć umjetne inteligencije.'' '''Emin Salamović''', poznat i pod profesionalnim imenom '''Hair Doctor Emin''', frizer je i edukator iz Tuzle.<ref name="tip2023">[https://tip.ba/2023/06/11/foto-tuzlak-emin-salamovic-oficijelni-frizer-na-miss-world-woman-2023/ Tuzlak Emin Salamović oficijelni frizer na Miss World Woman 2023.]. ''TIP.ba'', 11. lipnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> == Karijera == Uz frizerski i edukatorski rad bavio se i upravljanjem salonskim brendom.<ref name="tip2023" /> === Bosna i Hercegovina i regionalni projekti === U Tuzli je djelovao kao vlasnik studija ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://www.akta.ba/registar/321451/hairdesign-by-zo-em-frizerski-salon-vl-salamovic-emin-tuzla HAIRDESIGN BY ZO EM FRIZERSKI SALON VL SALAMOVIC EMIN TUZLA]. ''Akta.ba Registar''. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Među modnim angažmanima studija navode se BH Fashion Week, Fashion Fair u Banjoj Luci, Glam Fashion Show u Dubrovniku, Miss Earth BiH 2017. i prvi Internacionalni festival mode u BiH.<ref name="rtvtk2019">Miralem Dautović: [https://rtvtk.ba/hairdesign-by-zoem-spoj-zanata-kreativnosti-i-umjetnosti/ Hairdesign by Zo&Em: Spoj zanata, kreativnosti i umjetnosti]. ''RTVTK'', 9. listopada 2019. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2017. osvojio je drugo mjesto u natjecateljsko-revijalnom dijelu manifestacije ''Dodir ljepote'' u Baru, na kojoj su se profesionalni frizeri natjecali u izradi ''full fashion'' izgleda.<ref>D. S.: [https://old.dan.co.me/?clanak=602865&datum=2017-06-15&nivo=3&rubrika=Regioni Dodir ljepote]. ''Dan'', 15. lipnja 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Iste godine bio je među frizerima zaduženima za frizure sudionica izbora Miss Bosne i Hercegovine, djelujući pod nazivom ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://atvbl.rs/magazin/ova-djevojka-je-nova-miss-bosne-hercegovine/546493 Ova djevojka je nova Miss Bosne i Hercegovine]. ''ATV'', 2. listopada 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> === Slovenija i međunarodni modni angažmani === Karijeru je nastavio u Sloveniji, gdje je djelovao kao ambasador marke iNOA.<ref name="tip2023" /><ref>[https://hairstyle-news.hr/nova-formula-koja-osvaja-profesionalce-i-klijente-inoa-boja-za-kosu/ Nova formula koja osvaja i profesionalce i klijente – iNOA boja za kosu]. ''Hairstyle News'', 27. siječnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2023. bio je član umjetničkog frizerskog tima na izboru ''Miss World Woman'' u Rimu, zaduženog za frizure sudionica izbora.<ref name="tip2023" /> === Salonski rad i organizacija događanja u Dubaiju === Prema vlastitom profesionalnom profilu, u Dubaiju je od rujna 2023. do ožujka 2024. radio kao senior frizer u salonu ''Lunatic Fringe''. Među profesionalnim angažmanima navodi i rad frizera u ''Tara Rose Academy''.<ref name="linkedin">Emin S.: [https://www.linkedin.com/in/emin-s-1850a1306 Profesionalni profil]. ''LinkedIn'', samoobjavljeni izvor. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Na istom profilu navodi rad na poslovima pomoćnika voditelja u ''MONARCH EVENTS'' u Dubaiju od listopada 2024. do veljače 2025.<ref name="linkedin" /> == Edukatorski rad i stručno usavršavanje == Uz salonski rad i modne projekte, djeluje kao edukator u frizerskoj struci.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> Svoje je znanje usavršavao sudjelovanjem na stručnim edukacijama i frizerskim akademijama u regiji i inozemstvu.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> U promotivnom predstavljanju programa ''The Makeup and Styling Masterclass'' akademije ''Tara Rose Academy'' demonstrirao je oblikovanje dnevnih i večernjih frizura te održavanje frizure kod kuće.<ref name="tararosemasterclass">[https://www.instagram.com/reel/C-p9V7FymK0/ Najava programa The Makeup and Styling Masterclass]. ''Instagram'', videosnimka s oznakom @tararoseacademy, primarni promotivni izvor. Sadržaj pregledan u dostavljenoj preslici 6. studenoga 2026.; datum objave nije utvrđen.</ref> Pisao je stručne savjete o kosi i njezinu održavanju za medije.<ref name="tip2023" /> == Izvori == <references /> hf5lhcsd5lj05op3h4qmkzsqoaj7p0r 7631536 7631528 2026-11-06T13:54:34Z Eminsalamovic 377694 /* Molba za pregled dopunjenog nacrta – Emin Salamović */ novi odlomak 7631536 wikitext text/x-wiki ''Radni nacrt za neovisnu procjenu. Povezanost: ja sam Emin Salamović, osoba o kojoj se piše. Nacrt je pripremljen uz pomoć umjetne inteligencije.'' '''Emin Salamović''', poznat i pod profesionalnim imenom '''Hair Doctor Emin''', frizer je i edukator iz Tuzle.<ref name="tip2023">[https://tip.ba/2023/06/11/foto-tuzlak-emin-salamovic-oficijelni-frizer-na-miss-world-woman-2023/ Tuzlak Emin Salamović oficijelni frizer na Miss World Woman 2023.]. ''TIP.ba'', 11. lipnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> == Karijera == Uz frizerski i edukatorski rad bavio se i upravljanjem salonskim brendom.<ref name="tip2023" /> === Bosna i Hercegovina i regionalni projekti === U Tuzli je djelovao kao vlasnik studija ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://www.akta.ba/registar/321451/hairdesign-by-zo-em-frizerski-salon-vl-salamovic-emin-tuzla HAIRDESIGN BY ZO EM FRIZERSKI SALON VL SALAMOVIC EMIN TUZLA]. ''Akta.ba Registar''. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Među modnim angažmanima studija navode se BH Fashion Week, Fashion Fair u Banjoj Luci, Glam Fashion Show u Dubrovniku, Miss Earth BiH 2017. i prvi Internacionalni festival mode u BiH.<ref name="rtvtk2019">Miralem Dautović: [https://rtvtk.ba/hairdesign-by-zoem-spoj-zanata-kreativnosti-i-umjetnosti/ Hairdesign by Zo&Em: Spoj zanata, kreativnosti i umjetnosti]. ''RTVTK'', 9. listopada 2019. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2017. osvojio je drugo mjesto u natjecateljsko-revijalnom dijelu manifestacije ''Dodir ljepote'' u Baru, na kojoj su se profesionalni frizeri natjecali u izradi ''full fashion'' izgleda.<ref>D. S.: [https://old.dan.co.me/?clanak=602865&datum=2017-06-15&nivo=3&rubrika=Regioni Dodir ljepote]. ''Dan'', 15. lipnja 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Iste godine bio je među frizerima zaduženima za frizure sudionica izbora Miss Bosne i Hercegovine, djelujući pod nazivom ''HAIRDESIGN BY ZO & EM''.<ref>[https://atvbl.rs/magazin/ova-djevojka-je-nova-miss-bosne-hercegovine/546493 Ova djevojka je nova Miss Bosne i Hercegovine]. ''ATV'', 2. listopada 2017. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> === Slovenija i međunarodni modni angažmani === Karijeru je nastavio u Sloveniji, gdje je djelovao kao ambasador marke iNOA.<ref name="tip2023" /><ref>[https://hairstyle-news.hr/nova-formula-koja-osvaja-profesionalce-i-klijente-inoa-boja-za-kosu/ Nova formula koja osvaja i profesionalce i klijente – iNOA boja za kosu]. ''Hairstyle News'', 27. siječnja 2023. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2023. bio je član umjetničkog frizerskog tima na izboru ''Miss World Woman'' u Rimu, zaduženog za frizure sudionica izbora.<ref name="tip2023" /> === Salonski rad i organizacija događanja u Dubaiju === Prema vlastitom profesionalnom profilu, u Dubaiju je od rujna 2023. do ožujka 2024. radio kao senior frizer u salonu ''Lunatic Fringe''. Među profesionalnim angažmanima navodi i rad frizera u ''Tara Rose Academy''.<ref name="linkedin">Emin S.: [https://www.linkedin.com/in/emin-s-1850a1306 Profesionalni profil]. ''LinkedIn'', samoobjavljeni izvor. Pristupljeno 6. studenoga 2026.</ref> Na istom profilu navodi rad na poslovima pomoćnika voditelja u ''MONARCH EVENTS'' u Dubaiju od listopada 2024. do veljače 2025.<ref name="linkedin" /> == Edukatorski rad i stručno usavršavanje == Uz salonski rad i modne projekte, djeluje kao edukator u frizerskoj struci.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> Svoje je znanje usavršavao sudjelovanjem na stručnim edukacijama i frizerskim akademijama u regiji i inozemstvu.<ref name="rtvtk2019" /><ref name="tip2023" /> U promotivnom predstavljanju programa ''The Makeup and Styling Masterclass'' akademije ''Tara Rose Academy'' demonstrirao je oblikovanje dnevnih i večernjih frizura te održavanje frizure kod kuće.<ref name="tararosemasterclass">[https://www.instagram.com/reel/C-p9V7FymK0/ Najava programa The Makeup and Styling Masterclass]. ''Instagram'', videosnimka s oznakom @tararoseacademy, primarni promotivni izvor. Sadržaj pregledan u dostavljenoj preslici 6. studenoga 2026.; datum objave nije utvrđen.</ref> Pisao je stručne savjete o kosi i njezinu održavanju za medije.<ref name="tip2023" /> == Izvori == <references /> == Molba za pregled dopunjenog nacrta – Emin Salamović == Molba za pregled dopunjenog nacrta – Emin Salamović [[Suradnik:Eminsalamovic|Eminsalamovic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eminsalamovic|razgovor]])</small> 14:54, 6. studenoga 2026. (CET) g4369trl1w4oh1qx4fau32a8o0yxcza 0 820974 7631531 2026-11-06T13:33:57Z Fraxinus 3144 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Tenisač | ime = Leylah Fernandez | slika = Leylah Fernandez (2023 DC Open) 02 (cropped).jpg | slika_opis = Leylah Fernandez na turniru u Washingtonu 2023. | država = [[Kanada]] | datum_rođenja = [[6. rujna]] [[2002.]] | mjesto_rođenja = [[Montréal]], [[Kanada]] | visina = 168 | igra = lijevom rukom<br/>(dvoručni bekend) | karijera = 2019. – | zarađeni_novac = 8.951.370 [[Američki dolar|USD]]<br/><small>(28. rujna 2026.)</small> | pobjed...«. 7631531 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Leylah Fernandez | slika = Leylah Fernandez (2023 DC Open) 02 (cropped).jpg | slika_opis = Leylah Fernandez na turniru u Washingtonu 2023. | država = [[Kanada]] | datum_rođenja = [[6. rujna]] [[2002.]] | mjesto_rođenja = [[Montréal]], [[Kanada]] | visina = 168 | igra = lijevom rukom<br/>(dvoručni bekend) | karijera = 2019. – | zarađeni_novac = 8.951.370 [[Američki dolar|USD]]<br/><small>(28. rujna 2026.)</small> | pobjede/porazi_pojedinačno = 253:176 <small>(28. rujna 2026.)</small> | osvojeni_turniri_pojedinačno = 6 WTA, 1 ITF | najbolji_plasman_pojedinačno = 13. (8. kolovoza 2022.) | Australian_Open = 3. kolo (2025.) | Roland_Garros = četvrtfinale (2022.) | Wimbledon = 2. kolo (2023., 2024., 2025.) | US_Open = finale (2021.) | pobjede/porazi_parovi = 101:89 <small>(28. rujna 2026.)</small> | osvojeni_turniri_parovi = 2 ITF | najbolji_plasman_parovi = 17. (23. listopada 2023.) }} '''Leylah Annie Fernandez''' ([[Montréal]], [[6. rujna]] [[2002.]]) kanadska je [[tenis]]ačica. Igrala je pojedinačno finale [[US Open]]a 2021. i finale ženskih parova na [[Roland Garros]]u 2023. Iste je godine s Kanadom osvojila [[Kup Billie Jean King]].<ref name="WTA">[https://www.wtatennis.com/players/326735/leylah-fernandez Leylah Fernandez – profil igračice]. WTA. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref><ref name="BJK">[https://www.billiejeankingcup.com/en/news/voting-open-for-billie-jean-king-cup-heart-award-at-the-finals-and-play-offs Voting open for Billie Jean King Cup Heart Award at the Finals and Play-offs]. Billie Jean King Cup, 13. prosinca 2023. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> == Životopis == Rođena je u Montréalu. Trenirao ju je otac Jorge Fernandez, a tenis igra i njezina mlađa sestra Bianca. Godine 2019. igrala je finale juniorskog [[Australian Open]]a, u kojem je izgubila od Clare Tauson. Potom je osvojila juniorski Roland Garros bez izgubljenog seta, pobijedivši u finalu Emmu Navarro.<ref name="WTA"/><ref>[https://www.rolandgarros.com/en-us/article/fernandez-and-rune-rule-juniors-rg19 Fernandez, Rune take junior honours]. Roland-Garros, 8. lipnja 2019. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Na Australian Openu 2020. prvi je put prošla kvalifikacije za glavni ždrijeb seniorskog Grand Slam turnira. Iste je godine u [[Acapulco|Acapulcu]] stigla do prvog finala na turneji WTA, u kojem ju je pobijedila Heather Watson. Prvi naslov osvojila je u ožujku 2021. u [[Monterrey]]u pobjedom nad Viktorijom Golubic.<ref name="WTA"/> Na US Openu 2021. kao nepostavljena igračica redom je svladala braniteljicu naslova [[Naomi Osaka|Naomi Osaku]], [[Angelique Kerber]], [[Elina Svitolina|Elinu Svitolinu]] i Arinu Sabaljenku. U finalu je izgubila od britanske kvalifikantice [[Emma Raducanu|Emme Raducanu]].<ref>[https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2026-09-02/leylah_fernandez_will_fight_to_get_that_deep_run_at_2026_us_open.html Leylah Fernandez will 'fight to get that deep run' at 2026 US Open]. US Open, 2. rujna 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Godine 2022. obranila je naslov u Monterreyu i stigla do četvrtfinala Roland Garrosa. Sljedeće je godine s Taylor Townsend igrala finale ženskih parova na Roland Garrosu te osvojila pojedinačni naslov u [[Hong Kong]]u. U studenome 2023. pobjedom nad [[Jasmine Paolini]] donijela je Kanadi odlučujući bod u finalu Kupa Billie Jean King protiv Italije. Bio je to prvi kanadski naslov u tom natjecanju.<ref name="WTA"/><ref name="BJK"/> Godine 2024. igrala je prvo pojedinačno finale na travi, u [[Eastbourne]]u, gdje je izgubila od Darje Kasatkine. Godine 2025. osvojila je turnire u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] i [[Osaka|Osaki]]. U rujnu 2026. u [[Singapur]]u pobijedila je Taliju Gibson u finalu turnira kategorije WTA 500. Potom je igrala finala u Ningbou i [[Tokio|Tokiju]], gdje ju je svladala [[Diana Šnajder]].<ref name="WTA"/><ref>[https://www.wtatennis.com/news/4582367/fernandez-wins-final-eight-games-to-claim-sixth-career-title-in-singapore Fernandez wins final nine games in Singapore to claim sixth career title]. WTA, 27. rujna 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref><ref>[https://sport.hrt.hr/tenis/rusinja-snajder-osvojila-tokio-12987264 Rusinja Šnajder osvojila Tokio]. HRT/Hina, 1. studenoga 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Fernandez, Leylah}} [[Kategorija:Kanadski tenisači]] r45ivlmv3ow9zi8l32g4zaucp5f6uu8 1 820975 7631565 2026-11-06T15:25:49Z Stebunik 48379 sumnjivi izvor odnosno neodrživa tvrdnja 7631565 wikitext text/x-wiki == Izvor == Sumnjivi izvor odnosno sumnjiva tvrdnja. Ako bi KPJ bila protiv protjerivanju katoličkih Hrvata, mogla je tu krivicu popraviti posle rata kad je bila na vlasti - a je bilo Hrvatima zabranjen povratak! Zbog toga je tvrdnja u članku smešna. Može biti, da su bili pojedinci protiv protjerivanja, dok su komunistima mržnja i nacionalni sukobi baš išli u prilog, da dođu na vlast i na njoj ostanu. Trebalo bi naći bolji i neutralniji izvor, naročito sa hrvatske strane, ako postoji.—[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 16:25, 6. studenoga 2026. (CET) 1bw0zobr443vh1z0cqr968i2kjc8vbf 7631580 7631565 2026-11-06T16:01:19Z Stebunik 48379 /* Izvor */ 7631580 wikitext text/x-wiki == Izvor == U članku piše: :Nedugo nakon uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], u ljeto [[1941.]], određeni je broj seljaka iz Brotnje pristupio [[Ustaše|Ustaškom pokretu]] i aktivno sudjelovao u pokoljima nad lokalnim srpskim stanovništvom, poput onoga u [[Donja Suvaja|Suvaji]] početkom srpnja iste godine, kada je u tom selu pobijeno oko 300 srpskih civila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bergholz|first=Max|title=Violence as a generative force: identity, nationalism, and memory in a Balkan community|url=https://archive.org/details/violenceasgenera0000berg|publisher=Cornell University Press|year=2016.|isbn=978-150-170-492-5|location=New York|pages=[https://archive.org/details/violenceasgenera0000berg/page/161 161]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3. lipnja 2021.|title=SNV postavio spomenik žrtvama ustaškog zločina u Donjoj Suvaji|url=https://snv.hr/snv-postavio-spomenik-zrtvama-ustaskog-zlocina-u-donjoj-suvaji/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220629000219/https://snv.hr/snv-postavio-spomenik-zrtvama-ustaskog-zlocina-u-donjoj-suvaji/|archive-date=29. lipnja 2022.|access-date=4. srpnja 2022.|website=snv.hr}}</ref> U osvetničkom pohodu [[Dan ustanka naroda Hrvatske|srpskih ustanika]] krajem srpnja 1941. Brotnja je spaljena, a 37 Hrvata (većinom civila iz obitelji Ivezić) je ubijeno, dok je preostalo hrvatsko stanovništvo izbjeglo. Ovaj se osvetnički pohod odvio suprotno uputstvima [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] i lokalnih ustaničkih zapovjednika, [[Đoko Jovanić|Đoke Jovanića]] i [[Gojko Polovina|Gojka Polovine]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Bergholz|first=Max|title=Violence as a generative force: identity, nationalism, and memory in a Balkan community|url=https://archive.org/details/violenceasgenera0000berg|publisher=Cornell University Press|year=2016.|isbn=978-150-170-492-5|location=New York|pages=[https://archive.org/details/violenceasgenera0000berg/page/162 162], 175}}</ref> Sumnjivi izvor odnosno sumnjiva tvrdnja. Ako bi KPJ bila protiv protjerivanju katoličkih Hrvata, mogla je tu krivicu popraviti posle rata kad je bila na vlasti - a je bilo Hrvatima zabranjen povratak! Zbog toga je tvrdnja u članku smešna. Može biti, da su bili pojedinci protiv protjerivanja, dok su komunistima mržnja i nacionalni sukobi baš išli u prilog, da dođu na vlast i na njoj ostanu. Trebalo bi naći bolji i neutralniji izvor, naročito sa hrvatske strane, ako postoji.—[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 16:25, 6. studenoga 2026. (CET) :Obzirom na tadašnje zamršene prilike nije potpuno jasno ni to tko je i pod kojom komandom koga ubijao. Moguće je da su pošteni pojedinci bili za mir, ali komunizam kao takav nadahnjivao se na revoluciji i njenom podsticanju, čemu su tadašnje ratne prilike pogodovale. Zato bi trebalo za sve te tvrdnje naći pouzdaniji izvor. Najveći je problem što mrtva usta ne govore a pobjednici pišu povijest, kako njima odgovara. Partizanski spomenici nisu najpouzdaniji izvor; o tome imam svjedočanstvo u svom vlastitom selu iz pričanja moje majke.—[[Suradnik:Stebunik|Stebunik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Stebunik|razgovor]])</small> 17:01, 6. studenoga 2026. (CET) 0ykd6gy16dpv7f57s2fi8nooiiuq0gm 14 820976 7631570 2026-11-06T15:37:59Z Cybermb 1634 n.k. 7631570 wikitext text/x-wiki {{Gojira}} Članci i ostalo povezano uz skupinu [[Gojira]] [[Kategorija:Francuski sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Sastavi death metala]] [[Kategorija:Sastavi thrash metala]] [[Kategorija:Sastavi groove metala]] [[Kategorija:Sastavi progresivnog metala]] pkkwfmvtr3cx4ue1glnodwvdacg22id 0 820977 7631574 2026-11-06T15:45:21Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1366275951|Hell (crater)]]« 7631574 wikitext text/x-wiki {{Radovi24}}{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Hell_crater_4112_h3.jpg|caption=[[Lunar Orbiter 4]] image|coordinates={{coord|32.43|S|7.85|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=32.55&nbsp;km|depth=2.2&nbsp;km<ref name=d1/>|colong=8|eponym=[[Maximilian Hell]]}}'''Hell''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev krater]] na jugu [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane]] [[Mjesec|Mjeseca]], unutar zapadne polovice ogromne ograđene ravnice [[Deslandres (krater)|Deslandres]]. Jugoistočno, također unutar Deslandresa, nalazi se veći krater [[Lexell (krater)|Lexell]], a oko 9° južnije nalazi se istaknuti krater [[Tycho (mjesečev krater)|Tycho]].<ref name="r1">{{Citiranje weba|title=Planetary Names|url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/2428|access-date=2023-08-02|website=planetarynames.wr.usgs.gov}}</ref> Krater je dobio ime 1935. godine po mađarskom astronomu i zaređenom [[Družba Isusova|isusovačkom]] [[Svećenik|svećeniku]][[Maximilian Hell|Maximilianu Hellu]].<ref name="priest">{{Citiranje knjige|last=Feingold|first=Mordechai|url=https://books.google.com/books?id=7gF0h6OsqWcC&pg=PA184|title=History of Universities: Volume XXIV/1&2|date=2009-10-29|publisher=OUP Oxford|isbn=978-0-19-958212-9|language=en}}</ref> Ima 19 satelitskih kratera s promjerom između 3 i 22&nbsp;km. Gotovo svi krateri Hell su relativno ravni i plitki, s oštrim, dobro definiranim rubom i tipičnim omjerom promjera i dubine od oko 10. == Opis == Pakao je donekle kružnog oblika, ali s vanjskim ispupčenjem duž zapadnog ruba. Unutarnje tlo je valovito i neravno, s nekoliko brda i središnjim vrhom oko 1&nbsp;km visok.<ref name="h">{{Citiranje weba|title=Hell - The Moon|url=https://the-moon.us/wiki/Hell|access-date=2023-08-02|website=the-moon.us}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Sekiguchi|first=Naosuke|title=Catalogue of Central Peaks and Floor Objects of the Lunar Craters on the Visible Hemisphere.|date=1972|publisher=University of Tokyo Press and University Park Press|isbn=0-8391-0649-1}}</ref> Oštri rub nije značajno erodiran i ima uski unutarnji zid; 2-3 puta je viši na sjeverozapadu nego na istoku, gdje se uzdiže za oko 820 metara.<ref name="b1">{{Citiranje knjige|last=Neison|first=Edmund|url=https://books.google.com/books?id=LJcAAAAAMAAJ&pg=PA371|title=The Moon and the Condition and Configurations of Its Surface|last2=Nevill|first2=Edmund Neville|date=1876|publisher=Longmans, Green, and Company|page=371|language=en}}</ref> == Satelitski krateri == [[File:HellCrater.JPG|središte|mini|800x800px]] {| class="wikitable" style="text-align:center; float:right" !Hell<ref name="r1" /> !Latitude !Longitude !Diameter, km !Depth, km |- |A |33.91° S |8.51° W |20.3 | |- |B |30.04° S |5.87° W |21.55 |0.63<ref>{{Citiranje časopisa|last=Moutsoulas, M.|last2=Preka, P.|name-list-style=amp|date=1979|title=Morphological characteristics of lunar craters with small depth/diameter ratio. I|journal=Moon and the Planets|volume=21|issue=3|pages=299–305|bibcode=1979M&P....21..299M|doi=10.1007/BF00897358}}</ref> |- |C |34.11° S |6.59° W |13.96 | |- |E |34.64° S |6.59° W |9.32 | |- |H |31.75° S |3.9° W |4.87 |0.41<ref name="d1" /> |- |J |29.7° S |6.96° W |5.19 | |- |K |34.11° S |5.4° W |4.82 | |- |L |30.68° S |4.79° W |5.33 |0.38<ref name="d1">{{Citiranje časopisa|last=Moutsoulas, M.|last2=Preka, P.|name-list-style=amp|date=1980|title=Morphological characteristics of lunar craters with small depth/diameter ratio. II|journal=Moon and the Planets|volume=23|issue=1|pages=113–126, 122|bibcode=1980M&P....23..113M|doi=10.1007/BF00897584}}</ref> |- |M |30.36° S |4.82° W |8.15 |0.5<ref name="d1" /> |- |N |30.07° S |5.07° W |3.45 | |- |P |32.56° S |5.85° W |3.42 | |- |Q |33.0° S |4.55° W |3.75 | |- |R |32.73° S |6.66° W |3.02 | |- |S |33.54° S |6.36° W |3.73 | |- |T |33.71° S |7.13° W |5.12 | |- |U |33.42° S |9.28° W |4.21 |0.54<ref name="d2">{{Citiranje časopisa|last=Moutsoulas, M.|last2=Preka, P.|name-list-style=amp|date=1981|title=Morphological characteristics of lunar craters with moderate depth/diameter ratio I. /0.08 is less than d/D is less than 0.12/|journal=Moon and the Planets|volume=25|issue=1|pages=51–66, 62|bibcode=1981M&P....25...51M|doi=10.1007/BF00911808}}</ref> |- |V |32.82° S |8.88° W |7.16 | |- |W |32.54° S |8.73° W |7.87 | |- |X |31.98° S |9.27° W |4.23 | |} U blizini kratera Hell nalazi se 19 satelitskih kratera. Iako su mnogi od njih opisani u 19. stoljeću, <ref name="b1" /> njihovo imenovanje službeno je priznala IAU tek 2006. godine. Označavaju se velikim latiničnim slovima prema [[Selenografija|nomenklaturi]] koju je ustanovio [[Johann Heinrich von Mädler]] 1820-ih. <ref>{{Citiranje knjige|last=Greeley|first=Ronald|url=https://books.google.com/books?id=ztodv66A1VsC&pg=PA97|title=Planetary Mapping|last2=Batson|first2=Raymond M.|date=2007-02-15|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-03373-2|page=97|language=en}}</ref> Međutim, njihov redoslijed nije sustavan, ni po promjeru, ni po udaljenosti od središnjeg kratera, ni po azimutalnom kutu, kao što je dogovoreno za neke druge lunarne kratere. Njihov oblik je sličan onome glavnog kratera, s gotovo ravnim dnom, gotovo okruglim oblikom i izrazitim tankim rubom. Hell A, B i C – najveći sateliti – imaju po jednu nepravilnost na rubu za svaki krater, okrenutu prema jugozapadu, sjeverozapadu i jugu. Dok je većina Hell satelita odvojena jedan od drugoga, Hell L i M se spajaju i formiraju izduženi oblik. Rub je prilično difuzan u kraterima Hell T, V i W te je mogao biti zaglađen izbacivanjem glavnog kratera Hell.<ref name="r1" /><ref name="d2" /><ref>{{Citiranje weba|title=LAC 95 map|url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/images/Lunar/lac_95_lo.pdf|publisher=The Gazetteer of Planetary Nomenclature, USGS Astrogeology Science Center}}</ref> Slova I i O su izostavljena u modernoj nomenklaturi kako bi se zadržao broj dostupnih simbola 24, što je jednako broju azimutalnih sektora (taktni sustav).<ref>{{Citiranje knjige|last=Whitaker|first=Ewen A.|url=https://books.google.com/books?id=aV1i27jDYL8C&pg=PA184|title=Mapping and Naming the Moon: A History of Lunar Cartography and Nomenclature|date=2003-12-11|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-54414-6|page=184|language=en}}</ref> Međutim, razlog nedostatka Hell D, F, G nije jasan. Hell Q ima dva podsatelita, na 7 i 8 sati od njega. Ova tri kratera, svi slične veličine, ponekad su nazivana Q, QA i QB, ali IAU je 2006. godine priznao samo jedan i nazvao ga Hell Q. <ref>{{Citiranje weba|title=Hell Q - The Moon|url=https://the-moon.us/wiki/Hell_Q|website=the-moon.us}}</ref> To je relativno noviji krater čija se starost procjenjuje kao mlađa od Tycho kratera, odnosno mlađa je od oko 108 milijuna godina. <ref>{{Citiranje časopisa|last=McEwen|display-authors=etal|date=1992|title=Lunar Craters and Soils: Ages, Colors, and Regolith Thicknesses|journal=Abstracts of the Lunar and Planetary Science Conference|volume=23|page=879|bibcode=1992LPI....23..879M}}</ref> == Povijest i etimologija == Krater je dobio ime po mađarskom astronomu i zaređenom [[Družba Isusova|isusovačkom]] [[Svećenik|svećeniku]] [[Maximilian Hell|Maximilianu Hellu]] (1720–1792). Ime je cijeloj ravnini, ravnina Hell, koja je danas poznata kao Deslandres, prvi dao [[Johann Hieronymus Schröter]], ali ga je Mädler preimenovao u krater. <ref name="h" /> <ref>{{Citiranje knjige|last=Whitaker|first=Ewen A.|url=https://books.google.com/books?id=aV1i27jDYL8C|title=Mapping and Naming the Moon: A History of Lunar Cartography and Nomenclature|date=2003-12-11|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-54414-6|pages=123, 218|language=en}}</ref> Službeno su ga priznali [[Mary Adela Blagg]] i [[Karl Müller]] u prvoj službenoj verziji nomenklature [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]] (IAU) za mjesečeve značajke 1935. godine. <ref name="r1" /> <ref name="priest" /> <ref>{{Citiranje knjige|last=Blagg|first=Mary A.|url=https://books.google.com/books?id=v87PAAAAMAAJ|title=Named Lunar Formations|last2=Müller|first2=K.|date=1935|publisher=P. Lund, Humphries & Company Limited|page=184|language=en}}</ref> Hell B je prethodno bio poznat kao Schupmann, a Hell Q kao Cassinijeva svijetla točka. <ref name="h" /> [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] 9k009v1ji2ob554yet0msxu7dvu694q 7631588 7631574 2026-11-06T16:13:46Z Argo Navis 852 7631588 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Hell_crater_4112_h3.jpg | slika_opis = Snimka: [[Lunar Orbiter 4]] | koordinate = {{coord|32.43|S|7.85|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 32.55&nbsp;km | dubina = 2.2&nbsp;km<ref name="d1"/> | kolongituda = 8 | nastanak = | eponim = [[Maximilian Hell]], mađarski astronom }} [[Slika:Deslandres - LROC - WAC.JPG|mini|lijevo|400px|Krater [[Deslandres (krater)|Deslandres]], područje oko kratera Hell]] '''Hell''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev krater]] na jugu [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane]] [[Mjesec|Mjeseca]], unutar zapadne polovice ogromne ograđene ravnice [[Deslandres (krater)|Deslandres]]. Jugoistočno, također unutar Deslandresa, nalazi se veći krater [[Lexell (krater)|Lexell]], a oko 9° južnije nalazi se istaknuti krater [[Tycho (mjesečev krater)|Tycho]].<ref name="r1"/> Krater je dobio ime 1935. godine po mađarskom astronomu i zaređenom [[Družba Isusova|isusovačkom]] [[svećenik]]u [[Maximilian Hell|Maximilianu Hellu]].<ref name="priest"/> Ima 19 satelitskih kratera s promjerom između 3 i 22&nbsp;km. Gotovo svi krateri Hell su relativno ravni i plitki, s oštrim, dobro definiranim rubom i tipičnim omjerom promjera i dubine od oko 10. == Opis == Pakao je donekle kružnog oblika, ali s vanjskim ispupčenjem duž zapadnog ruba. Unutarnje tlo je valovito i neravno, s nekoliko brda i središnjim vrhom oko 1&nbsp;km visok.<ref name="h">{{Citiranje weba |title=Hell - The Moon |url=https://the-moon.us/wiki/Hell |access-date=2023-08-02 |website=the-moon.us}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|first=Naosuke |last=Sekiguchi|date=1972 |title=Catalogue of Central Peaks and Floor Objects of the Lunar Craters on the Visible Hemisphere.|publisher=University of Tokyo Press and University Park Press|isbn=0-8391-0649-1}}</ref> Oštri rub nije značajno erodiran i ima uski unutarnji zid; 2-3 puta je viši na sjeverozapadu nego na istoku, gdje se uzdiže za oko 820 metara.<ref name="b1">{{Citiranje knjige |last=Neison |first=Edmund |url=https://books.google.com/books?id=LJcAAAAAMAAJ&pg=PA371 |title=The Moon and the Condition and Configurations of Its Surface |last2=Nevill |first2=Edmund Neville |date=1876 |publisher=Longmans, Green, and Company |language=en |page=371}}</ref> == Satelitski krateri == [[File:HellCrater.JPG|mini|desno|600px]] {{SatelitskiKrateri/uvod}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Hell<ref name="r1" /> ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- |A |33.91° J |8.51° Z |20.3 | |- |B |30.04° J |5.87° Z |21.55 |0.63<ref>{{Citiranje časopisa|title= Morphological characteristics of lunar craters with small depth/diameter ratio. I|author= Moutsoulas, M.|author2= Preka, P.|name-list-style= amp|journal= Moon and the Planets|date=1979|volume= 21|issue= 3|pages= 299–305|bibcode=1979M&P....21..299M|doi=10.1007/BF00897358|s2cid= 121383881}}</ref> |- |C |34.11° J |6.59° Z |13.96 | |- |E |34.64° J |6.59° Z |9.32 | |- |H |31.75° J |3.9° Z |4.87 |0.41<ref name="d1"/> |- |J |29.7° J |6.96° Z |5.19 | |- |K |34.11° J |5.4° Z |4.82 | |- |L |30.68° J |4.79° Z |5.33 |0.38<ref name="d1">{{Citiranje časopisa|title=Morphological characteristics of lunar craters with small depth/diameter ratio. II|author=Moutsoulas, M.|author2=Preka, P.|name-list-style=amp|journal=Moon and the Planets| volume=23|date=1980|issue=1 |pages=113–126, 122|doi=10.1007/BF00897584|bibcode=1980M&P....23..113M|s2cid=198207041 }}</ref> |- |M |30.36° J |4.82° Z |8.15 |0.5<ref name="d1"/> |- |N |30.07° J |5.07° Z |3.45 | |- |P |32.56° J |5.85° Z |3.42 | |- |Q |33.0° J |4.55° Z |3.75 | |- |R |32.73° J |6.66° Z |3.02 | |- |S |33.54° J |6.36° Z |3.73 | |- |T |33.71° J |7.13° Z |5.12 | |- |U |33.42° J |9.28° Z |4.21 |0.54<ref name="d2">{{Citiranje časopisa|title=Morphological characteristics of lunar craters with moderate depth/diameter ratio I. /0.08 is less than d/D is less than 0.12/|author=Moutsoulas, M.|author2=Preka, P.|name-list-style=amp|journal=Moon and the Planets| volume=25|issue=1|date=1981|pages=51–66, 62|doi=10.1007/BF00911808|bibcode=1981M&P....25...51M|s2cid=128027510}}</ref> |- |V |32.82° J |8.88° Z |7.16 | |- |W |32.54° J |8.73° Z |7.87 | |- |X |31.98° J |9.27° Z |4.23 | |} U blizini kratera Hell nalazi se 19 satelitskih kratera. Iako su mnogi od njih opisani u 19. stoljeću,<ref name="b1"/> njihovo imenovanje službeno je priznala IAU tek 2006. godine. Označavaju se velikim latiničnim slovima prema [[Selenografija|nomenklaturi]] koju je ustanovio [[Johann Heinrich von Mädler]] 1820-ih.<ref>{{Citiranje knjige |last=Greeley |first=Ronald |url=https://books.google.com/books?id=ztodv66A1VsC&pg=PA97 |title=Planetary Mapping |last2=Batson |first2=Raymond M. |date=2007-02-15 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-03373-2 |language=en |page=97}}</ref> Međutim, njihov redoslijed nije sustavan, ni po promjeru, ni po udaljenosti od središnjeg kratera, ni po azimutalnom kutu, kao što je dogovoreno za neke druge lunarne kratere. Njihov oblik je sličan onome glavnog kratera, s gotovo ravnim dnom, gotovo okruglim oblikom i izrazitim tankim rubom. Hell A, B i C – najveći sateliti – imaju po jednu nepravilnost na rubu za svaki krater, okrenutu prema jugozapadu, sjeverozapadu i jugu. Dok je većina Hell satelita odvojena jedan od drugoga, Hell L i M se spajaju i formiraju izduženi oblik. Rub je prilično difuzan u kraterima Hell T, V i W te je mogao biti zaglađen izbacivanjem glavnog kratera Hell.<ref name="r1"/><ref name="d2"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/images/Lunar/lac_95_lo.pdf |title=LAC 95 map|publisher=The Gazetteer of Planetary Nomenclature, USGS Astrogeology Science Center}}</ref> Slova I i O su izostavljena u modernoj nomenklaturi kako bi se zadržao broj dostupnih simbola 24, što je jednako broju azimutalnih sektora (taktni sustav).<ref>{{Citiranje knjige |last=Whitaker |first=Ewen A. |url=https://books.google.com/books?id=aV1i27jDYL8C&pg=PA184 |title=Mapping and Naming the Moon: A History of Lunar Cartography and Nomenclature |date=2003-12-11 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-54414-6 |language=en |page=184}}</ref> Međutim, razlog nedostatka Hell D, F, G nije jasan. Hell Q ima dva podsatelita, na 7 i 8 sati od njega. Ova tri kratera, svi slične veličine, ponekad su nazivana Q, QA i QB, ali IAU je 2006. godine priznao samo jedan i nazvao ga Hell Q.<ref>{{Citiranje weba|url=https://the-moon.us/wiki/Hell_Q|title=Hell Q - The Moon|website=the-moon.us}}</ref> To je relativno noviji krater čija se starost procjenjuje kao mlađa od Tycho kratera, odnosno mlađa je od oko 108 milijuna godina.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Lunar Craters and Soils: Ages, Colors, and Regolith Thicknesses|author=McEwen|display-authors=etal|journal=Abstracts of the Lunar and Planetary Science Conference| volume=23| page =879|date=1992|bibcode=1992LPI....23..879M}}</ref> == Povijest i etimologija == Krater je dobio ime po mađarskom astronomu i zaređenom [[Družba Isusova|isusovačkom]] [[Svećenik|svećeniku]] [[Maximilian Hell|Maximilianu Hellu]] (1720–1792). Ime je cijeloj ravnini, ravnina Hell, koja je danas poznata kao Deslandres, prvi dao [[Johann Hieronymus Schröter]], ali ga je Mädler preimenovao u krater.<ref name="h" /><ref>{{Citiranje knjige |last=Whitaker |first=Ewen A. |url=https://books.google.com/books?id=aV1i27jDYL8C |title=Mapping and Naming the Moon: A History of Lunar Cartography and Nomenclature |date=2003-12-11 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-54414-6 |language=en |pages=123, 218}}</ref> Službeno su ga priznali [[Mary Adela Blagg]] i [[Karl Müller (astronom)|Karl Müller]]{{newdsm}} u prvoj službenoj verziji nomenklature [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]] (IAU) za mjesečeve značajke 1935. godine.<ref name="r1" /><ref name="priest" /><ref>{{Citiranje knjige |last=Blagg |first=Mary A. |url=https://books.google.com/books?id=v87PAAAAMAAJ |title=Named Lunar Formations |last2=Müller |first2=K. |date=1935 |publisher=P. Lund, Humphries & Company Limited |language=en |page=184}}</ref> Hell B je prethodno bio poznat kao Schupmann, a Hell Q kao Cassinijeva svijetla točka.<ref name="h" /> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="r1">{{Cite web |title=Planetary Names |url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/2428 |access-date=2023-08-02 |website=planetarynames.wr.usgs.gov}}</ref> <ref name="priest">{{Cite book |last=Feingold |first=Mordechai |url=https://books.google.com/books?id=7gF0h6OsqWcC&pg=PA184 |title=History of Universities: Volume XXIV/1&2 |date=2009-10-29 |publisher=OUP Oxford |isbn=978-0-19-958212-9 |language=en}}</ref> }} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] gd7syqs8muka6g8xyg6bsefgm7jxwqc 7631589 7631588 2026-11-06T16:20:27Z Argo Navis 852 7631589 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Hell_crater_4112_h3.jpg | slika_opis = Snimka: [[Lunar Orbiter 4]] | koordinate = {{coord|32.43|S|7.85|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 32.55&nbsp;km | dubina = 2.2&nbsp;km<ref name="d1"/> | kolongituda = 8 | nastanak = | eponim = [[Maximilian Hell]], mađarski astronom }} [[Slika:Deslandres - LROC - WAC.JPG|mini|lijevo|400px|Krater [[Deslandres (krater)|Deslandres]], područje oko kratera Hell]] '''Hell''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev krater]] na jugu [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane]] [[Mjesec|Mjeseca]], unutar zapadne polovice ogromne ograđene ravnice [[Deslandres (krater)|Deslandres]]. Jugoistočno, također unutar Deslandresa, nalazi se veći krater [[Lexell (krater)|Lexell]], a oko 9° južnije nalazi se istaknuti krater [[Tycho (mjesečev krater)|Tycho]].<ref name="r1"/> Ima 19 satelitskih kratera s promjerom između 3 i 22&nbsp;km. Gotovo svi krateri Hell su relativno ravni i plitki, s oštrim, dobro definiranim rubom i tipičnim omjerom promjera i dubine od oko 10. == Opis == Pakao je donekle kružnog oblika, ali s vanjskim ispupčenjem duž zapadnog ruba. Unutarnje tlo je valovito i neravno, s nekoliko brda i središnjim vrhom oko 1&nbsp;km visok.<ref name="h">{{Citiranje weba |title=Hell - The Moon |url=https://the-moon.us/wiki/Hell |access-date=2023-08-02 |website=the-moon.us}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|first=Naosuke |last=Sekiguchi|date=1972 |title=Catalogue of Central Peaks and Floor Objects of the Lunar Craters on the Visible Hemisphere.|publisher=University of Tokyo Press and University Park Press|isbn=0-8391-0649-1}}</ref> Oštri rub nije značajno erodiran i ima uski unutarnji zid; 2-3 puta je viši na sjeverozapadu nego na istoku, gdje se uzdiže za oko 820 metara.<ref name="b1">{{Citiranje knjige |last=Neison |first=Edmund |url=https://books.google.com/books?id=LJcAAAAAMAAJ&pg=PA371 |title=The Moon and the Condition and Configurations of Its Surface |last2=Nevill |first2=Edmund Neville |date=1876 |publisher=Longmans, Green, and Company |language=en |page=371}}</ref> == Satelitski krateri == {| class="wikitable floatright" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Hell<ref name="r1" /> ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer [km] ! scope="col" rowspan=2 | Dubina [km] |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- |A |33.91° J |8.51° Z |20.3 | |- |B |30.04° J |5.87° Z |21.55 |0.63<ref>{{Citiranje časopisa|title= Morphological characteristics of lunar craters with small depth/diameter ratio. I|author= Moutsoulas, M.|author2= Preka, P.|name-list-style= amp|journal= Moon and the Planets|date=1979|volume= 21|issue= 3|pages= 299–305|bibcode=1979M&P....21..299M|doi=10.1007/BF00897358|s2cid= 121383881}}</ref> |- |C |34.11° J |6.59° Z |13.96 | |- |E |34.64° J |6.59° Z |9.32 | |- |H |31.75° J |3.9° Z |4.87 |0.41<ref name="d1"/> |- |J |29.7° J |6.96° Z |5.19 | |- |K |34.11° J |5.4° Z |4.82 | |- |L |30.68° J |4.79° Z |5.33 |0.38<ref name="d1">{{Citiranje časopisa|title=Morphological characteristics of lunar craters with small depth/diameter ratio. II|author=Moutsoulas, M.|author2=Preka, P.|name-list-style=amp|journal=Moon and the Planets| volume=23|date=1980|issue=1 |pages=113–126, 122|doi=10.1007/BF00897584|bibcode=1980M&P....23..113M|s2cid=198207041 }}</ref> |- |M |30.36° J |4.82° Z |8.15 |0.5<ref name="d1"/> |- |N |30.07° J |5.07° Z |3.45 | |- |P |32.56° J |5.85° Z |3.42 | |- |Q |33.0° J |4.55° Z |3.75 | |- |R |32.73° J |6.66° Z |3.02 | |- |S |33.54° J |6.36° Z |3.73 | |- |T |33.71° J |7.13° Z |5.12 | |- |U |33.42° J |9.28° Z |4.21 |0.54<ref name="d2">{{Citiranje časopisa|title=Morphological characteristics of lunar craters with moderate depth/diameter ratio I. /0.08 is less than d/D is less than 0.12/|author=Moutsoulas, M.|author2=Preka, P.|name-list-style=amp|journal=Moon and the Planets| volume=25|issue=1|date=1981|pages=51–66, 62|doi=10.1007/BF00911808|bibcode=1981M&P....25...51M|s2cid=128027510}}</ref> |- |V |32.82° J |8.88° Z |7.16 | |- |W |32.54° J |8.73° Z |7.87 | |- |X |31.98° J |9.27° Z |4.23 | |} {{SatelitskiKrateri/uvod}} U blizini kratera Hell nalazi se 19 satelitskih kratera. Iako su mnogi od njih opisani u 19. stoljeću,<ref name="b1"/> njihovo imenovanje službeno je priznala IAU tek 2006. godine. Označavaju se velikim latiničnim slovima prema [[Selenografija|nomenklaturi]] koju je ustanovio [[Johann Heinrich von Mädler]] 1820-ih.<ref>{{Citiranje knjige |last=Greeley |first=Ronald |url=https://books.google.com/books?id=ztodv66A1VsC&pg=PA97 |title=Planetary Mapping |last2=Batson |first2=Raymond M. |date=2007-02-15 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-03373-2 |language=en |page=97}}</ref> Međutim, njihov redoslijed nije sustavan, ni po promjeru, ni po udaljenosti od središnjeg kratera, ni po azimutalnom kutu, kao što je dogovoreno za neke druge lunarne kratere. Njihov oblik je sličan onome glavnog kratera, s gotovo ravnim dnom, gotovo okruglim oblikom i izrazitim tankim rubom. Hell A, B i C – najveći sateliti – imaju po jednu nepravilnost na rubu za svaki krater, okrenutu prema jugozapadu, sjeverozapadu i jugu. Dok je većina Hell satelita odvojena jedan od drugoga, Hell L i M se spajaju i formiraju izduženi oblik. Rub je prilično difuzan u kraterima Hell T, V i W te je mogao biti zaglađen izbacivanjem glavnog kratera Hell.<ref name="r1"/><ref name="d2"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/images/Lunar/lac_95_lo.pdf |title=LAC 95 map|publisher=The Gazetteer of Planetary Nomenclature, USGS Astrogeology Science Center}}</ref> Slova I i O su izostavljena u modernoj nomenklaturi kako bi se zadržao broj dostupnih simbola 24, što je jednako broju azimutalnih sektora (taktni sustav).<ref>{{Citiranje knjige |last=Whitaker |first=Ewen A. |url=https://books.google.com/books?id=aV1i27jDYL8C&pg=PA184 |title=Mapping and Naming the Moon: A History of Lunar Cartography and Nomenclature |date=2003-12-11 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-54414-6 |language=en |page=184}}</ref> Međutim, razlog nedostatka Hell D, F, G nije jasan. Hell Q ima dva podsatelita, na 7 i 8 sati od njega. Ova tri kratera, svi slične veličine, ponekad su nazivana Q, QA i QB, ali IAU je 2006. godine priznao samo jedan i nazvao ga Hell Q.<ref>{{Citiranje weba|url=https://the-moon.us/wiki/Hell_Q|title=Hell Q - The Moon|website=the-moon.us}}</ref> To je relativno noviji krater čija se starost procjenjuje kao mlađa od Tycho kratera, odnosno mlađa je od oko 108 milijuna godina.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Lunar Craters and Soils: Ages, Colors, and Regolith Thicknesses|author=McEwen|display-authors=etal|journal=Abstracts of the Lunar and Planetary Science Conference| volume=23| page =879|date=1992|bibcode=1992LPI....23..879M}}</ref> [[File:HellCrater.JPG|mini|center|8050px|Hell i dio njegovih satelitskih kratera]] == Povijest i etimologija == Krater je dobio ime po mađarskom astronomu i zaređenom [[Družba Isusova|isusovačkom]] [[svećenik]]u [[Maximilian Hell|Maximilianu Hellu]] (1720–1792).<ref name="priest"/> Ime je cijeloj ravnini, ravnina Hell, koja je danas poznata kao Deslandres, prvi dao [[Johann Hieronymus Schröter]], ali ga je Mädler preimenovao u krater.<ref name="h" /><ref>{{Citiranje knjige |last=Whitaker |first=Ewen A. |url=https://books.google.com/books?id=aV1i27jDYL8C |title=Mapping and Naming the Moon: A History of Lunar Cartography and Nomenclature |date=2003-12-11 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-54414-6 |language=en |pages=123, 218}}</ref> Službeno su ga priznali [[Mary Adela Blagg]] i [[Karl Müller (astronom)|Karl Müller]]{{newdsm}} u prvoj službenoj verziji nomenklature [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]] (IAU) za mjesečeve značajke 1935. godine.<ref name="r1" /><ref name="priest" /><ref>{{Citiranje knjige |last=Blagg |first=Mary A. |url=https://books.google.com/books?id=v87PAAAAMAAJ |title=Named Lunar Formations |last2=Müller |first2=K. |date=1935 |publisher=P. Lund, Humphries & Company Limited |language=en |page=184}}</ref> Hell B je prethodno bio poznat kao Schupmann, a Hell Q kao Cassinijeva svijetla točka.<ref name="h" /> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="r1">{{Cite web |title=Planetary Names |url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/2428 |access-date=2023-08-02 |website=planetarynames.wr.usgs.gov}}</ref> <ref name="priest">{{Cite book |last=Feingold |first=Mordechai |url=https://books.google.com/books?id=7gF0h6OsqWcC&pg=PA184 |title=History of Universities: Volume XXIV/1&2 |date=2009-10-29 |publisher=OUP Oxford |isbn=978-0-19-958212-9 |language=en}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] 0pvn6dyfaznbm4rc3d6q3zmztd2hihk 7631592 7631589 2026-11-06T16:25:07Z Argo Navis 852 dopuna 7631592 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Hell_crater_4112_h3.jpg | slika_opis = Snimka: [[Lunar Orbiter 4]] | koordinate = {{coord|32.43|S|7.85|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 32.55&nbsp;km | dubina = 2.2&nbsp;km<ref name="d1"/> | kolongituda = 8 | nastanak = | eponim = [[Maximilian Hell]], mađarski astronom }} {{CSS image crop | Image = RegiomontanusCraterLOC.jpg | bSize = 800 | cWidth = 400 | cHeight = 320 | oTop = 30 | oLeft = 180 | Location = left | Description = Područje oko kratera Deslandres i Hell (ispod središta) | Link = | Alt = }} [[Slika:Deslandres - LROC - WAC.JPG|mini|lijevo|400px|Krater [[Deslandres (krater)|Deslandres]], područje oko kratera Hell]] '''Hell''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev krater]] na jugu [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane]] [[Mjesec|Mjeseca]], unutar zapadne polovice ogromne ograđene ravnice [[Deslandres (krater)|Deslandres]]. Jugoistočno, također unutar Deslandresa, nalazi se veći krater [[Lexell (krater)|Lexell]], a oko 9° južnije nalazi se istaknuti krater [[Tycho (mjesečev krater)|Tycho]].<ref name="r1"/> Ima 19 satelitskih kratera s promjerom između 3 i 22&nbsp;km. Gotovo svi krateri Hell su relativno ravni i plitki, s oštrim, dobro definiranim rubom i tipičnim omjerom promjera i dubine od oko 10. == Opis == Pakao je donekle kružnog oblika, ali s vanjskim ispupčenjem duž zapadnog ruba. Unutarnje tlo je valovito i neravno, s nekoliko brda i središnjim vrhom oko 1&nbsp;km visok.<ref name="h">{{Citiranje weba |title=Hell - The Moon |url=https://the-moon.us/wiki/Hell |access-date=2023-08-02 |website=the-moon.us}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|first=Naosuke |last=Sekiguchi|date=1972 |title=Catalogue of Central Peaks and Floor Objects of the Lunar Craters on the Visible Hemisphere.|publisher=University of Tokyo Press and University Park Press|isbn=0-8391-0649-1}}</ref> Oštri rub nije značajno erodiran i ima uski unutarnji zid; 2-3 puta je viši na sjeverozapadu nego na istoku, gdje se uzdiže za oko 820 metara.<ref name="b1">{{Citiranje knjige |last=Neison |first=Edmund |url=https://books.google.com/books?id=LJcAAAAAMAAJ&pg=PA371 |title=The Moon and the Condition and Configurations of Its Surface |last2=Nevill |first2=Edmund Neville |date=1876 |publisher=Longmans, Green, and Company |language=en |page=371}}</ref> == Satelitski krateri == {| class="wikitable floatright" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Hell<ref name="r1" /> ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer [km] ! scope="col" rowspan=2 | Dubina [km] |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- |A |33.91° J |8.51° Z |20.3 | |- |B |30.04° J |5.87° Z |21.55 |0.63<ref>{{Citiranje časopisa|title= Morphological characteristics of lunar craters with small depth/diameter ratio. I|author= Moutsoulas, M.|author2= Preka, P.|name-list-style= amp|journal= Moon and the Planets|date=1979|volume= 21|issue= 3|pages= 299–305|bibcode=1979M&P....21..299M|doi=10.1007/BF00897358|s2cid= 121383881}}</ref> |- |C |34.11° J |6.59° Z |13.96 | |- |E |34.64° J |6.59° Z |9.32 | |- |H |31.75° J |3.9° Z |4.87 |0.41<ref name="d1"/> |- |J |29.7° J |6.96° Z |5.19 | |- |K |34.11° J |5.4° Z |4.82 | |- |L |30.68° J |4.79° Z |5.33 |0.38<ref name="d1">{{Citiranje časopisa|title=Morphological characteristics of lunar craters with small depth/diameter ratio. II|author=Moutsoulas, M.|author2=Preka, P.|name-list-style=amp|journal=Moon and the Planets| volume=23|date=1980|issue=1 |pages=113–126, 122|doi=10.1007/BF00897584|bibcode=1980M&P....23..113M|s2cid=198207041 }}</ref> |- |M |30.36° J |4.82° Z |8.15 |0.5<ref name="d1"/> |- |N |30.07° J |5.07° Z |3.45 | |- |P |32.56° J |5.85° Z |3.42 | |- |Q |33.0° J |4.55° Z |3.75 | |- |R |32.73° J |6.66° Z |3.02 | |- |S |33.54° J |6.36° Z |3.73 | |- |T |33.71° J |7.13° Z |5.12 | |- |U |33.42° J |9.28° Z |4.21 |0.54<ref name="d2">{{Citiranje časopisa|title=Morphological characteristics of lunar craters with moderate depth/diameter ratio I. /0.08 is less than d/D is less than 0.12/|author=Moutsoulas, M.|author2=Preka, P.|name-list-style=amp|journal=Moon and the Planets| volume=25|issue=1|date=1981|pages=51–66, 62|doi=10.1007/BF00911808|bibcode=1981M&P....25...51M|s2cid=128027510}}</ref> |- |V |32.82° J |8.88° Z |7.16 | |- |W |32.54° J |8.73° Z |7.87 | |- |X |31.98° J |9.27° Z |4.23 | |} {{SatelitskiKrateri/uvod}} U blizini kratera Hell nalazi se 19 satelitskih kratera. Iako su mnogi od njih opisani u 19. stoljeću,<ref name="b1"/> njihovo imenovanje službeno je priznala IAU tek 2006. godine. Označavaju se velikim latiničnim slovima prema [[Selenografija|nomenklaturi]] koju je ustanovio [[Johann Heinrich von Mädler]] 1820-ih.<ref>{{Citiranje knjige |last=Greeley |first=Ronald |url=https://books.google.com/books?id=ztodv66A1VsC&pg=PA97 |title=Planetary Mapping |last2=Batson |first2=Raymond M. |date=2007-02-15 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-03373-2 |language=en |page=97}}</ref> Međutim, njihov redoslijed nije sustavan, ni po promjeru, ni po udaljenosti od središnjeg kratera, ni po azimutalnom kutu, kao što je dogovoreno za neke druge lunarne kratere. Njihov oblik je sličan onome glavnog kratera, s gotovo ravnim dnom, gotovo okruglim oblikom i izrazitim tankim rubom. Hell A, B i C – najveći sateliti – imaju po jednu nepravilnost na rubu za svaki krater, okrenutu prema jugozapadu, sjeverozapadu i jugu. Dok je većina Hell satelita odvojena jedan od drugoga, Hell L i M se spajaju i formiraju izduženi oblik. Rub je prilično difuzan u kraterima Hell T, V i W te je mogao biti zaglađen izbacivanjem glavnog kratera Hell.<ref name="r1"/><ref name="d2"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/images/Lunar/lac_95_lo.pdf |title=LAC 95 map|publisher=The Gazetteer of Planetary Nomenclature, USGS Astrogeology Science Center}}</ref> Slova I i O su izostavljena u modernoj nomenklaturi kako bi se zadržao broj dostupnih simbola 24, što je jednako broju azimutalnih sektora (taktni sustav).<ref>{{Citiranje knjige |last=Whitaker |first=Ewen A. |url=https://books.google.com/books?id=aV1i27jDYL8C&pg=PA184 |title=Mapping and Naming the Moon: A History of Lunar Cartography and Nomenclature |date=2003-12-11 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-54414-6 |language=en |page=184}}</ref> Međutim, razlog nedostatka Hell D, F, G nije jasan. Hell Q ima dva podsatelita, na 7 i 8 sati od njega. Ova tri kratera, svi slične veličine, ponekad su nazivana Q, QA i QB, ali IAU je 2006. godine priznao samo jedan i nazvao ga Hell Q.<ref>{{Citiranje weba|url=https://the-moon.us/wiki/Hell_Q|title=Hell Q - The Moon|website=the-moon.us}}</ref> To je relativno noviji krater čija se starost procjenjuje kao mlađa od Tycho kratera, odnosno mlađa je od oko 108 milijuna godina.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Lunar Craters and Soils: Ages, Colors, and Regolith Thicknesses|author=McEwen|display-authors=etal|journal=Abstracts of the Lunar and Planetary Science Conference| volume=23| page =879|date=1992|bibcode=1992LPI....23..879M}}</ref> [[File:HellCrater.JPG|mini|center|8050px|Hell i dio njegovih satelitskih kratera]] == Povijest i etimologija == Krater je dobio ime po mađarskom astronomu i zaređenom [[Družba Isusova|isusovačkom]] [[svećenik]]u [[Maximilian Hell|Maximilianu Hellu]] (1720–1792).<ref name="priest"/> Ime je cijeloj ravnini, ravnina Hell, koja je danas poznata kao Deslandres, prvi dao [[Johann Hieronymus Schröter]], ali ga je Mädler preimenovao u krater.<ref name="h" /><ref>{{Citiranje knjige |last=Whitaker |first=Ewen A. |url=https://books.google.com/books?id=aV1i27jDYL8C |title=Mapping and Naming the Moon: A History of Lunar Cartography and Nomenclature |date=2003-12-11 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-54414-6 |language=en |pages=123, 218}}</ref> Službeno su ga priznali [[Mary Adela Blagg]] i [[Karl Müller (astronom)|Karl Müller]]{{newdsm}} u prvoj službenoj verziji nomenklature [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]] (IAU) za mjesečeve značajke 1935. godine.<ref name="r1" /><ref name="priest" /><ref>{{Citiranje knjige |last=Blagg |first=Mary A. |url=https://books.google.com/books?id=v87PAAAAMAAJ |title=Named Lunar Formations |last2=Müller |first2=K. |date=1935 |publisher=P. Lund, Humphries & Company Limited |language=en |page=184}}</ref> Hell B je prethodno bio poznat kao Schupmann, a Hell Q kao Cassinijeva svijetla točka.<ref name="h" /> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="r1">{{Cite web |title=Planetary Names |url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/2428 |access-date=2023-08-02 |website=planetarynames.wr.usgs.gov}}</ref> <ref name="priest">{{Cite book |last=Feingold |first=Mordechai |url=https://books.google.com/books?id=7gF0h6OsqWcC&pg=PA184 |title=History of Universities: Volume XXIV/1&2 |date=2009-10-29 |publisher=OUP Oxford |isbn=978-0-19-958212-9 |language=en}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] a1i366xzu2uja80hywvuovoqs4b5rl0 6 820978 7631616 2026-11-06T18:24:24Z Ponor 38361 {{Infoslika |Opis = Goran Pichler, fizičar |Izvor = https://n1info.hr/vijesti/preminuo-goran-pichler-jedan-od-najpoznatijih-hrvatskih-fizicara/ |Datum = 6. studenoga 2026. |Autor = HAZU |Objašnjenje = pravedna uporaba u članku [[Goran Pichler]] }} 7631616 wikitext text/x-wiki == Opis == {{Infoslika |Opis = Goran Pichler, fizičar |Izvor = https://n1info.hr/vijesti/preminuo-goran-pichler-jedan-od-najpoznatijih-hrvatskih-fizicara/ |Datum = 6. studenoga 2026. |Autor = HAZU |Objašnjenje = pravedna uporaba u članku [[Goran Pichler]] }} == Licencija == {{Povijesni portret}} qkadh72lear0ahtwrhdhzgyk8y5bdnz 0 820979 7631617 2026-11-06T18:24:33Z Fraxinus 3144 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Datoteka:Movember (8140159803).jpg|mini|Predstavljanje zrakoplova s velikim brkovima u sklopu kampanje Movember u Australiji 2012. godine]] '''Movember''', poznat i kao '''Brkati studeni''', međunarodna je kampanja koja se svake godine održava u [[studeni|studenome]] radi podizanja svijesti o zdravlju muškaraca. Sudionici tijekom mjeseca puštaju brkove kako bi potaknuli razgovor o zdravlju i prikupili sredstva za istraživanja i programe pot...«. 7631617 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Movember (8140159803).jpg|mini|Predstavljanje zrakoplova s velikim brkovima u sklopu kampanje Movember u Australiji 2012. godine]] '''Movember''', poznat i kao '''Brkati studeni''', međunarodna je kampanja koja se svake godine održava u [[studeni|studenome]] radi podizanja svijesti o zdravlju muškaraca. Sudionici tijekom mjeseca puštaju brkove kako bi potaknuli razgovor o zdravlju i prikupili sredstva za istraživanja i programe potpore. Glavne su teme kampanje [[Rak prostate|rak prostate]], rak testisa, [[Mentalno zdravlje|mentalno zdravlje]] i prevencija [[Samoubojstvo|samoubojstava]]. Naziv je nastao spajanjem riječi ''mo'', australskoga kolokvijalnog naziva za brkove, i ''November'', engleske riječi za studeni.<ref>[https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/movember-ili-brkati-studeni/ Movember ili Brkati studeni]. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref><ref name="Movember">[https://movember.com/about-us Changing the face of men's health]. Movember. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Kampanja koju vodi organizacija Movember nastala je 2003. u [[Melbourne]]u, gdje je skupina od tridesetak sudionika prihvatila izazov puštanja brkova. Iz te se inicijative razvio međunarodni humanitarni pokret. Prema podatcima organizacije, od početka kampanje prikupljeno je više od 1,8 milijardi australskih dolara za programe povezane sa zdravljem muškaraca.<ref>[https://uk.movember.com/p/uploads/about/history Our Story]. Movember. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref><ref name="Movember"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zdravstvene manifestacije]] [[Kategorija:Studeni]] tbh0uste4vtlt8qh8u2r54dmppvcfys 7631619 7631617 2026-11-06T18:25:07Z Fraxinus 3144 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Studeni|Studeni]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Obilježavanja u studenom|Obilježavanja u studenom]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7631619 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Movember (8140159803).jpg|mini|Predstavljanje zrakoplova s velikim brkovima u sklopu kampanje Movember u Australiji 2012. godine]] '''Movember''', poznat i kao '''Brkati studeni''', međunarodna je kampanja koja se svake godine održava u [[studeni|studenome]] radi podizanja svijesti o zdravlju muškaraca. Sudionici tijekom mjeseca puštaju brkove kako bi potaknuli razgovor o zdravlju i prikupili sredstva za istraživanja i programe potpore. Glavne su teme kampanje [[Rak prostate|rak prostate]], rak testisa, [[Mentalno zdravlje|mentalno zdravlje]] i prevencija [[Samoubojstvo|samoubojstava]]. Naziv je nastao spajanjem riječi ''mo'', australskoga kolokvijalnog naziva za brkove, i ''November'', engleske riječi za studeni.<ref>[https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/movember-ili-brkati-studeni/ Movember ili Brkati studeni]. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref><ref name="Movember">[https://movember.com/about-us Changing the face of men's health]. Movember. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Kampanja koju vodi organizacija Movember nastala je 2003. u [[Melbourne]]u, gdje je skupina od tridesetak sudionika prihvatila izazov puštanja brkova. Iz te se inicijative razvio međunarodni humanitarni pokret. Prema podatcima organizacije, od početka kampanje prikupljeno je više od 1,8 milijardi australskih dolara za programe povezane sa zdravljem muškaraca.<ref>[https://uk.movember.com/p/uploads/about/history Our Story]. Movember. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref><ref name="Movember"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zdravstvene manifestacije]] [[Kategorija:Obilježavanja u studenom]] awoi38c84yzeoalmpqobss156hne9mj 0 820980 7631624 2026-11-06T18:34:47Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Simaba orinocensis'' | slika = | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Simaroubaceae]] | tribus = [[Simaroubeae]] | genus = '''''[[Simaba]]''''' | species = ''S. orinocensis'' | subspec...«. 7631624 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Simaba orinocensis'' | slika = | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Simaroubaceae]] | tribus = [[Simaroubeae]] | genus = '''''[[Simaba]]''''' | species = ''S. orinocensis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Simaba orinocensis'' | dvoimeno_autorstvo = Kunth | karta_raspon = }} '''''Simaba orinocensis''''' <small>Kunth</small> vrsta je [[grm]]a ili stabla iz porodice [[Gorkuničevke|gorkuničevki]] (''[[Simaroubaceae]]''), reda ''[[Sapindales]]''. Rasprostranjena je u tropskoj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i na [[Trinidad]]u, uglavnom u područjima vlažnih nizinskih [[šuma]], osobito uz rijeke i na povremeno poplavljenim zemljištima. Odlikuje se neparno perasto sastavljenim listovima, žlijezdama pri osnovi liski, malim svijetlim cvjetovima i izrazito bočno spljoštenim, crvenkastim koštuničastim plodovima. == Opis == ''Simaba orinocensis'' raste kao [[grm]] ili manje do srednje veliko [[stablo]]. U [[brazil]]skoj florističkoj obradi opisani su primjerci visoki 5–15 m, dok su u [[Venezuela|Venezueli]] zabilježena stabla visoka do 22 m. [[Deblo]] je valjkasto, s tankom [[Kora (biljke)|korom]] koja je uzdužno ispucala. Mlade su grane obrasle vrlo kratkim, finim dlačicama, a listovi se uglavnom razvijaju prema završnim dijelovima izbojaka.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) ">[https://files.cercomp.ufg.br/weby/up/688/o/floradegoias_vol50_ebook1.pdf Flora dos Estados de Goiás e Tocantins: Simaroubaceae, str. 32–34.], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> === Listovi === [[Listovi]] su naizmjenični i neparno perasto sastavljeni, najčešće s pet do petnaest liski. Peteljke su duge 3,1–4,9 cm, poluvaljkaste, glatke i pri osnovi blago proširene, a površina im je prekrivena sitnim dlačicama. Lisna os duga je 4,3–15 cm, također sitno dlakava. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, na vrlo kratkim peteljčicama dugim 0,9–1,7 mm. Peteljčice su slabo naborane, bez izrazitog zadebljanja, sitno dlakave ili postupno ogoljele. Plojke liski duge su 5,9–11 cm i široke 2,1–4 cm, papirnate konzistencije. Završna liska uglavnom je obrnuto jajasta do eliptično obrnuto jajasta, dok su postrane liske duguljasto obrnuto jajaste ili eliptične. Vrh liski može biti šiljast, zaobljen, blago odrezan ili neznatno usječen, a osnova se postupno sužava. Rub je cjelovit i nije podvijen. Gornja strana plojke gola je ili vrlo sitno dlakava uz glavnu žilu, dok je donja strana gola. Jedno od najvažnijih dijagnostičkih obilježja vrste jesu sitne žlijezde smještene na gornjoj strani plojke, neposredno uz osnovu liske. Najčešće se pojavljuje jedan ili dva para takvih žlijezda. Vršna žlijezda slabo je uočljiva.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) "/> === Cvatovi === [[Cvat]]ovi su vršni, rahli i razgranati, tirsasti do grozdasti. Glavna cvatna os, uključujući stapku cvata, duga je 15–24 cm, a donje postrane grane mogu doseći 11–18 cm. Cvatne osi sitno su dlakave. Pricvjetni listovi maleni su, dugi 1,8–2,7 mm i široki 0,8–1,2 mm, obrnuto jajasti do lopatičasti. Najčešće su sitno dlakavi i imaju žljezdaste strukture.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) "/> === Cvjetovi === [[Cvjetovi]] su mali, dvospolni i uglavnom peteročlani. Cvjetne stapke duge su 4,8–10 mm i obrasle sitnim dlačicama. [[Čaška]] je srasla pri osnovi i razdijeljena na režnjeve, čiji su vrhovi šiljasti. Njezin je cjevasti dio razmjerno kratak, približno tri puta kraći od slobodnih režnjeva. Površina je vrlo sitno dlakava. [[Vjenčić]] se sastoji od pet slobodnih [[latica]], dugih 4,7–6 mm i širokih 1,7–2,8 mm. Latice su eliptične, duguljasto eliptične ili duguljasto jajaste, šiljasta vrha, bijele, kremaste do žućkaste boje. Obje su im površine vrlo sitno dlakave. [[Andrecej]] se najčešće sastoji od deset [[prašnik]]a, a iznimno ih može biti osam ili dvanaest. [[Prašnička nit|Prašničke niti]] duge su 3,1–4,2 mm. Na unutarnjoj strani nose karakteristične privjeske duge najčešće 1,6–2,2 mm, iznimno od 1,3 mm. Donje dvije trećine privjeska srasle su s prašničkom niti, dok je gornja trećina slobodna. Privjesci su s unutarnje strane rijetko vunasto dlakavi, a s vanjske gotovo goli. Njihovi su vrhovi dvorežnjeviti. Visinom približno dosežu razinu ginofora. [[Prašnice]] su duge 0,5–0,9 mm, bijele, kremaste ili žućkaste. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je uzdignut na kratkom ginoforu, visokom 1,2–1,6 mm, valjkastom do blago stožastom, gusto obraslom sitnim dlačicama. [[Plodnica]] je duga 0,9–1,3 mm, građena najčešće od pet, rjeđe četiri plodna lista. Njihova je površina rijetko dlakava ili postupno ogoljuje. Vrat tučka dug je 1,2–1,8 mm, a njuška ima kratke, međusobno razmaknute režnjeve.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) "/> === Plodovi === [[Plod]] se razvija iz gineceja s više plodnih listova, ali se najčešće oblikuje samo jedan ili dva koštuničasta plodna dijela, a rjeđe do četiri. Nezreli plodovi zeleni su. Zreli plodni dijelovi dugi su 2,8–3,8 cm i široki 1,8–2,4 cm, obrnuto jajasti i izrazito spljošteni s bočnih strana. Površina im je gola, a boja pri dozrijevanju prelazi u crvenu do vinsko crvenu. Svaki razvijeni koštuničasti dio sadržava po jednu [[sjeme]]nku.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) "/> == Razlikovanje od srodnih vrsta == ''Simaba orinocensis'' morfološki je slična vrsti ''[[Simaba obovata]]'' <small>Spruce ex Engl.</small>, ali se od nje razlikuje prvenstveno građom listova i položajem žlijezda. Vrsta ''S. orinocensis'' ima listove s više liski, dok ''S. obovata''razvija jednolisne listove. Posebno su značajne jedna do dvije skupine parova žlijezda smještene neposredno uz osnovu liski na njihovoj gornjoj strani. Od drugih predstavnika roda razlikuje se i oblikom plodova, koji su izrazito bočno spljošteni, te građom prašničkih privjesaka. Položaj lisnih žlijezda jedno je od najpouzdanijih morfoloških obilježja pri određivanju vrste na temelju vegetativnih dijelova. == Fenologija == U brazilskim florističkim istraživanjima cvjetni i plodni primjerci prikupljeni su u [[kolovoz]]u, [[studeni|studenome]] i [[Prosinac|prosincu]]. Ti nalazi potvrđuju reproduktivnu aktivnost vrste tijekom navedenih mjeseci, ali ne određuju potpuno razdoblje cvjetanja i plodonošenja u čitavom njezinu rasprostranjenju.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) "/> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je prirodno rasprostranjena u [[Bolivija|Boliviji]], sjevernom i zapadno-središnjem [[Brazil]]u, [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Ekvador]]u, [[Francuska Gijana|Francuskoj Gijani]], [[Gvajana|Gvajani]], [[Peru]]u, [[Surinam]]u, [[Trinidad i Tobago|Trinidadu i Tobagu]] te [[Venezuela|Venezueli]]. U Brazilu je zabilježena u amazonskim saveznim državama [[Acre (brazilska savezna država)|Acre]], [[Amapá (brazilska savezna država)|Amapá]], [[Amazonas (brazilska savezna država)|Amazonas]], [[Pará]], [[Rondônia]] i [[Roraima]] te u saveznoj državi [[Mato Grosso]]. Poznata je i s područja uz rijeku [[Araguaia|Araguaiju]], uključujući savezne države [[Goiás]] i [[Tocantins (brazilska savezna država)|Tocantins]].<ref name="Kew "/> U Venezueli je rasprostranjena u nizinskim područjima uz [[Orinoco]] i njegove pritoke, uključujući savezne države [[Amazonas (država u Venezueli)|Amazonas]], [[Bolívar (država u Venezueli)|Bolívar]] i [[Delta Amacuro]]. Ondje je zabilježena u povremeno poplavljenim šumama, uglavnom na nadmorskim visinama od 50 do 300 m. Vrsta nastanjuje prvenstveno vlažne tropske šume, osobito riječna područja, poplavne ravnice i šume koje su tijekom dijela godine pod vodom. U Brazilu se pojavljuje u vegetaciji poznatoj kao várzea, povezanoj sa sezonskim poplavama rijeka. Floristička istraživanja u saveznim državama Goiás i Tocantins potvrđuju njezinu prisutnost uz rijeku Araguaiju i njezine pritoke. == Sistematika i povijest == Vrstu je [[1823.]] opisao njemački botaničar [[Carl Sigismund Kunth]] u djelu Nova Genera et Species Plantarum, koje je nastalo na temelju istraživanja [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]] i [[Aimé Bonpland|Aiméa Bonplanda]] u tropskoj Americi.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:814110-1 Kew], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> Izvorni opis objavljen je u šestom svesku, na stranici 18, uz ilustraciju na tabli 514. Znanstveni epitet orinocensis odnosi se na područje rijeke Orinoco u Južnoj Americi, povezano s prvim istraživanjima vrste. Tijekom 19. i 20. stoljeća vrsta je bila uključivana u različite taksonomske obrade rodova ''[[Simaba]]'', ''[[Quassia]]'', ''Zwingera'' i ''Aruba''. Usto je više morfološki sličnih biljaka opisano kao zasebne vrste, koje su kasnije uključene u šire shvaćanje vrste ''Simaba orinocensis''. Plants of the World Online prihvaća izvorno ime Simaba orinocensis Kunth, a ostala navedena imena smatra sinonimima. == Narodni nazivi i uporaba == U Brazilu je za vrstu zabilježen narodni naziv manga-de-tambaqui. U pojedinim florističkim popisima navodi se i naziv marupá, premda se on upotrebljava i za druge vrste gorkuničevki. U Venezueli su zabilježeni nazivi almendrón cunavichero, cerezo, ciruela, ciruelillo, congrillo, pirequina i tambak. Prema bazi Plants of the World Online vrsta ima zabilježenu prehrambenu uporabu, a kolumbijski izvori navode i uporabu biljnog materijala za različite namjene. Podaci o tradicionalnoj uporabi ne znače nužno da su svi dijelovi biljke jestivi niti potvrđuju njihovu zdravstvenu sigurnost.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) "/> <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:814110-1/general-information Kew, opis], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> == Zaštita == Prema Međunarodnom savezu za zaštitu prirode ([[IUCN]]), ''Simaba orinocensis'' procijenjena je kao najmanje zabrinjavajuća vrsta (LC, Least Concern). Vrsta ima široko prirodno rasprostranjenje u tropskoj Južnoj Americi, ali je vezana uz nizinska riječna i šumska staništa koja u pojedinim područjima mogu biti izložena promjenama vodnog režima i prenamjeni zemljišta.<ref name="Kew "/> == Sinonimi == Homotipski sinonimi: * ''Aruba orinocensis'' <small>(Kunth) Kuntze</small> (1891.) * ''Quassia orinocensis'' <small>(Kunth) D.Dietr.</small> (1840.) * ''Zwingera orinocensis'' <small>(Kunth) Spreng.</small> (1825.) Heterotipski sinonimi: * ''Aruba crustacea'' <big>(Engl.) Kuntze</big> (1891.) * ''Quassia crustacea'' <small>(Engl.) Noot.</small> (1963.) * ''Quassia multiflora'' <small>(A.Juss.) Noot.</small> (1963.) * ''Simaba alata'' <small>Maguire</small> (1948.) * ''Simaba angustifolia'' <small>Benth.</small> (1851.) * ''Simaba crustacea'' <small>Engl.</small> (1874.) * ''Simaba foetida'' <small>Benth.</small> (1851.) * ''Simaba guianensis var. angustifolia'' <small>(Benth.) Engl.</small> (1874.) * ''Simaba multiflora'' <small>A.Juss.</small> (1825.) * ''Simaba multiflora var. angustifolia'' <small>Sandwith</small> (1929.) == Literatura == * Kunth, C. S. (1823.). Nova Genera et Species Plantarum, sv. 6: 18, tabla 514. * Devecchi, M. F. i Pirani, J. R. (2021.). Flora dos Estados de Goiás e Tocantins: Simaroubaceae. Coleção Rizzo, sv. 50, 2. izdanje. Universidade Federal de Goiás, Goiânia, str. 32–34. * Steyermark, J. A. i sur. (ur.). Flora of the Venezuelan Guayana, sv. 9: Rutaceae–Zygophyllaceae. Missouri Botanical Garden Press. * Pirani, J. R., Majure, L. C. i Devecchi, M. F. (2021.). An updated account of Simaroubaceae with emphasis on American taxa. Brazilian Journal of Botany. * Plants of the World Online. Simaba orinocensis Kunth. Royal Botanic Gardens, Kew. * World Flora Online. Simaba orinocensis Kunth. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Simaba]] ie2mu44xgn8dv1zroc2y9xv0okpxw4j 7631628 7631624 2026-11-06T18:42:05Z Zeljko 1196 7631628 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Simaba orinocensis'' | slika = | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Simaroubaceae]] | tribus = [[Simaroubeae]] | genus = '''''[[Simaba]]''''' | species = ''S. orinocensis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Simaba orinocensis'' | dvoimeno_autorstvo = Kunth | karta_raspon = }} '''''Simaba orinocensis''''' <small>Kunth</small> vrsta je [[grm]]a ili stabla iz porodice [[Gorkuničevke|gorkuničevki]] (''[[Simaroubaceae]]''), reda ''[[Sapindales]]''. Rasprostranjena je u tropskoj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i na [[Trinidad]]u, uglavnom u područjima vlažnih nizinskih [[šuma]], osobito uz rijeke i na povremeno poplavljenim zemljištima. Odlikuje se neparno perasto sastavljenim listovima, žlijezdama pri osnovi liski, malim svijetlim cvjetovima i izrazito bočno spljoštenim, crvenkastim koštuničastim plodovima. == Opis == ''Simaba orinocensis'' raste kao [[grm]] ili manje do srednje veliko [[stablo]]. U [[brazil]]skoj florističkoj obradi opisani su primjerci visoki 5–15 m, dok su u [[Venezuela|Venezueli]] zabilježena stabla visoka do 22 m. [[Deblo]] je valjkasto, s tankom [[Kora (biljke)|korom]] koja je uzdužno ispucala. Mlade su grane obrasle vrlo kratkim, finim dlačicama, a listovi se uglavnom razvijaju prema završnim dijelovima izbojaka.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) ">[https://files.cercomp.ufg.br/weby/up/688/o/floradegoias_vol50_ebook1.pdf Flora dos Estados de Goiás e Tocantins: Simaroubaceae, str. 32–34.], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> === Listovi === [[Listovi]] su naizmjenični i neparno perasto sastavljeni, najčešće s pet do petnaest liski. Peteljke su duge 3,1–4,9 cm, poluvaljkaste, glatke i pri osnovi blago proširene, a površina im je prekrivena sitnim dlačicama. Lisna os duga je 4,3–15 cm, također sitno dlakava. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, na vrlo kratkim peteljčicama dugim 0,9–1,7 mm. Peteljčice su slabo naborane, bez izrazitog zadebljanja, sitno dlakave ili postupno ogoljele. Plojke liski duge su 5,9–11 cm i široke 2,1–4 cm, papirnate konzistencije. Završna liska uglavnom je obrnuto jajasta do eliptično obrnuto jajasta, dok su postrane liske duguljasto obrnuto jajaste ili eliptične. Vrh liski može biti šiljast, zaobljen, blago odrezan ili neznatno usječen, a osnova se postupno sužava. Rub je cjelovit i nije podvijen. Gornja strana plojke gola je ili vrlo sitno dlakava uz glavnu žilu, dok je donja strana gola. Jedno od najvažnijih dijagnostičkih obilježja vrste jesu sitne žlijezde smještene na gornjoj strani plojke, neposredno uz osnovu liske. Najčešće se pojavljuje jedan ili dva para takvih žlijezda. Vršna žlijezda slabo je uočljiva.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) "/> === Cvatovi === [[Cvat]]ovi su vršni, rahli i razgranati, tirsasti do grozdasti. Glavna cvatna os, uključujući stapku cvata, duga je 15–24 cm, a donje postrane grane mogu doseći 11–18 cm. Cvatne osi sitno su dlakave. Pricvjetni listovi maleni su, dugi 1,8–2,7 mm i široki 0,8–1,2 mm, obrnuto jajasti do lopatičasti. Najčešće su sitno dlakavi i imaju žljezdaste strukture.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) "/> === Cvjetovi === [[Cvjetovi]] su mali, dvospolni i uglavnom peteročlani. Cvjetne stapke duge su 4,8–10 mm i obrasle sitnim dlačicama. [[Čaška]] je srasla pri osnovi i razdijeljena na režnjeve, čiji su vrhovi šiljasti. Njezin je cjevasti dio razmjerno kratak, približno tri puta kraći od slobodnih režnjeva. Površina je vrlo sitno dlakava. [[Vjenčić]] se sastoji od pet slobodnih [[latica]], dugih 4,7–6 mm i širokih 1,7–2,8 mm. Latice su eliptične, duguljasto eliptične ili duguljasto jajaste, šiljasta vrha, bijele, kremaste do žućkaste boje. Obje su im površine vrlo sitno dlakave. [[Andrecej]] se najčešće sastoji od deset [[prašnik]]a, a iznimno ih može biti osam ili dvanaest. [[Prašnička nit|Prašničke niti]] duge su 3,1–4,2 mm. Na unutarnjoj strani nose karakteristične privjeske duge najčešće 1,6–2,2 mm, iznimno od 1,3 mm. Donje dvije trećine privjeska srasle su s prašničkom niti, dok je gornja trećina slobodna. Privjesci su s unutarnje strane rijetko vunasto dlakavi, a s vanjske gotovo goli. Njihovi su vrhovi dvorežnjeviti. Visinom približno dosežu razinu ginofora. [[Prašnice]] su duge 0,5–0,9 mm, bijele, kremaste ili žućkaste. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je uzdignut na kratkom ginoforu, visokom 1,2–1,6 mm, valjkastom do blago stožastom, gusto obraslom sitnim dlačicama. [[Plodnica]] je duga 0,9–1,3 mm, građena najčešće od pet, rjeđe četiri plodna lista. Njihova je površina rijetko dlakava ili postupno ogoljuje. Vrat tučka dug je 1,2–1,8 mm, a njuška ima kratke, međusobno razmaknute režnjeve.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) "/> === Plodovi === [[Plod]] se razvija iz gineceja s više plodnih listova, ali se najčešće oblikuje samo jedan ili dva koštuničasta plodna dijela, a rjeđe do četiri. Nezreli plodovi zeleni su. Zreli plodni dijelovi dugi su 2,8–3,8 cm i široki 1,8–2,4 cm, obrnuto jajasti i izrazito spljošteni s bočnih strana. Površina im je gola, a boja pri dozrijevanju prelazi u crvenu do vinsko crvenu. Svaki razvijeni koštuničasti dio sadržava po jednu [[sjeme]]nku.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) "/> == Razlikovanje od srodnih vrsta == ''Simaba orinocensis'' morfološki je slična vrsti ''[[Simaba obovata]]'' <small>Spruce ex Engl.</small>, ali se od nje razlikuje prvenstveno građom listova i položajem žlijezda. Vrsta ''S. orinocensis'' ima listove s više liski, dok ''S. obovata''razvija jednolisne listove. Posebno su značajne jedna do dvije skupine parova žlijezda smještene neposredno uz osnovu liski na njihovoj gornjoj strani. Od drugih predstavnika roda razlikuje se i oblikom plodova, koji su izrazito bočno spljošteni, te građom prašničkih privjesaka. Položaj lisnih žlijezda jedno je od najpouzdanijih morfoloških obilježja pri određivanju vrste na temelju vegetativnih dijelova.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) "/> == Fenologija == U brazilskim florističkim istraživanjima cvjetni i plodni primjerci prikupljeni su u [[kolovoz]]u, [[studeni|studenome]] i [[Prosinac|prosincu]]. Ti nalazi potvrđuju reproduktivnu aktivnost vrste tijekom navedenih mjeseci, ali ne određuju potpuno razdoblje cvjetanja i plodonošenja u čitavom njezinu rasprostranjenju.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) "/> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je prirodno rasprostranjena u [[Bolivija|Boliviji]], sjevernom i zapadno-središnjem [[Brazil]]u, [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Ekvador]]u, [[Francuska Gijana|Francuskoj Gijani]], [[Gvajana|Gvajani]], [[Peru]]u, [[Surinam]]u, [[Trinidad i Tobago|Trinidadu i Tobagu]] te [[Venezuela|Venezueli]]. U Brazilu je zabilježena u amazonskim saveznim državama [[Acre (brazilska savezna država)|Acre]], [[Amapá (brazilska savezna država)|Amapá]], [[Amazonas (brazilska savezna država)|Amazonas]], [[Pará]], [[Rondônia]] i [[Roraima]] te u saveznoj državi [[Mato Grosso]]. Poznata je i s područja uz rijeku [[Araguaia|Araguaiju]], uključujući savezne države [[Goiás]] i [[Tocantins (brazilska savezna država)|Tocantins]].<ref name="Kew "/> U Venezueli je rasprostranjena u nizinskim područjima uz [[Orinoco]] i njegove pritoke, uključujući savezne države [[Amazonas (država u Venezueli)|Amazonas]], [[Bolívar (država u Venezueli)|Bolívar]] i [[Delta Amacuro]]. Ondje je zabilježena u povremeno poplavljenim šumama, uglavnom na nadmorskim visinama od 50 do 300 m. Vrsta nastanjuje prvenstveno vlažne tropske šume, osobito riječna područja, poplavne ravnice i šume koje su tijekom dijela godine pod vodom. U Brazilu se pojavljuje u vegetaciji poznatoj kao várzea, povezanoj sa sezonskim poplavama rijeka. Floristička istraživanja u saveznim državama Goiás i Tocantins potvrđuju njezinu prisutnost uz rijeku Araguaiju i njezine pritoke. == Sistematika i povijest == Vrstu je [[1823.]] opisao njemački botaničar [[Carl Sigismund Kunth]] u djelu Nova Genera et Species Plantarum, koje je nastalo na temelju istraživanja [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]] i [[Aimé Bonpland|Aiméa Bonplanda]] u tropskoj Americi.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:814110-1 Kew], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> Izvorni opis objavljen je u šestom svesku, na stranici 18, uz ilustraciju na tabli 514. Znanstveni epitet orinocensis odnosi se na područje rijeke Orinoco u Južnoj Americi, povezano s prvim istraživanjima vrste. Tijekom 19. i 20. stoljeća vrsta je bila uključivana u različite taksonomske obrade rodova ''[[Simaba]]'', ''[[Quassia]]'', ''Zwingera'' i ''Aruba''. Usto je više morfološki sličnih biljaka opisano kao zasebne vrste, koje su kasnije uključene u šire shvaćanje vrste ''Simaba orinocensis''. Plants of the World Online prihvaća izvorno ime Simaba orinocensis Kunth, a ostala navedena imena smatra sinonimima. == Narodni nazivi i uporaba == U Brazilu je za vrstu zabilježen narodni naziv manga-de-tambaqui. U pojedinim florističkim popisima navodi se i naziv marupá, premda se on upotrebljava i za druge vrste gorkuničevki. U Venezueli su zabilježeni nazivi almendrón cunavichero, cerezo, ciruela, ciruelillo, congrillo, pirequina i tambak. Prema bazi Plants of the World Online vrsta ima zabilježenu prehrambenu uporabu, a kolumbijski izvori navode i uporabu biljnog materijala za različite namjene. Podaci o tradicionalnoj uporabi ne znače nužno da su svi dijelovi biljke jestivi niti potvrđuju njihovu zdravstvenu sigurnost.<ref name="Devecchi i Pirani (2021.) "/> <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:814110-1/general-information Kew, opis], pristupljeno 5. studenog 2026.</ref> == Zaštita == Prema Međunarodnom savezu za zaštitu prirode ([[IUCN]]), ''Simaba orinocensis'' procijenjena je kao najmanje zabrinjavajuća vrsta (LC, Least Concern). Vrsta ima široko prirodno rasprostranjenje u tropskoj Južnoj Americi, ali je vezana uz nizinska riječna i šumska staništa koja u pojedinim područjima mogu biti izložena promjenama vodnog režima i prenamjeni zemljišta.<ref name="Kew "/> == Sinonimi == Homotipski sinonimi: * ''Aruba orinocensis'' <small>(Kunth) Kuntze</small> (1891.) * ''Quassia orinocensis'' <small>(Kunth) D.Dietr.</small> (1840.) * ''Zwingera orinocensis'' <small>(Kunth) Spreng.</small> (1825.) Heterotipski sinonimi: * ''Aruba crustacea'' <big>(Engl.) Kuntze</big> (1891.) * ''Quassia crustacea'' <small>(Engl.) Noot.</small> (1963.) * ''Quassia multiflora'' <small>(A.Juss.) Noot.</small> (1963.) * ''Simaba alata'' <small>Maguire</small> (1948.) * ''Simaba angustifolia'' <small>Benth.</small> (1851.) * ''Simaba crustacea'' <small>Engl.</small> (1874.) * ''Simaba foetida'' <small>Benth.</small> (1851.) * ''Simaba guianensis var. angustifolia'' <small>(Benth.) Engl.</small> (1874.) * ''Simaba multiflora'' <small>A.Juss.</small> (1825.) * ''Simaba multiflora var. angustifolia'' <small>Sandwith</small> (1929.) == Literatura == * Kunth, C. S. (1823.). Nova Genera et Species Plantarum, sv. 6: 18, tabla 514. * Devecchi, M. F. i Pirani, J. R. (2021.). Flora dos Estados de Goiás e Tocantins: Simaroubaceae. Coleção Rizzo, sv. 50, 2. izdanje. Universidade Federal de Goiás, Goiânia, str. 32–34. * Steyermark, J. A. i sur. (ur.). Flora of the Venezuelan Guayana, sv. 9: Rutaceae–Zygophyllaceae. Missouri Botanical Garden Press. * Pirani, J. R., Majure, L. C. i Devecchi, M. F. (2021.). An updated account of Simaroubaceae with emphasis on American taxa. Brazilian Journal of Botany. * Plants of the World Online. Simaba orinocensis Kunth. Royal Botanic Gardens, Kew. * World Flora Online. Simaba orinocensis Kunth. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Simaba]] g7odj9a49xqk6mziln52ubnub8kyyeb 0 820981 7631634 2026-11-06T18:53:20Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Lecitisovke]] na [[Lecythidaceae]] preko preusmjeravanja 7631634 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Lecythidaceae]] gfqcc4xyud6fqrge9vsshrq38ehst8d 0 820982 7631638 2026-11-06T19:04:05Z Flamingounicorn 243866 novo 7631638 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV postaja | logo = Logo TV 2015.svg | width = 150 | Opis slike = Logotip kanala od [[2015.]] godine | Vrsta emitiranja = [[kabelska televizija]] | Pokriveno područje = | Zemlja = {{Z+X|SAD}} | Jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | Vlasnik = Skydance TV General Entertainment Group | Ključne osobe = | Sjedište = | Razina = | Početak emitiranja = {{objavljeno|30|6|2005|dodaj=prije}} | Prestanak emitiranja = | Raniji nazivi = | Slogan = | Razlučivost = | Povezani kanali = VH1 MegaHits (prethodnik) | Streaming = | Website = {{URL|logotv.com}} }}'''Logo TV''' (često skraćeno '''Logo''') [[SAD|američki]] je [[kabelska televizija|kabelski televizijski kanal]] u vlasništvu tvrtke Skydance TV, odjela korporacije Skydance Corporation. Pokrenut je [[2005.]] godine,<ref>{{citiranje weba|url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/tv/2025/06/29/logo-tv-lgbtqia-brian-graden/84353755007/|title=Looking back at Logo TV: 1st LGBTQ+ network transformed queer representation|first=Greta|last=Cross|date=29. lipnja 2025.|access-date=6. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250630121902/https://www.usatoday.com/story/entertainment/tv/2025/06/29/logo-tv-lgbtqia-brian-graden/84353755007/|archive-date=30. lipnja 2025.|website=usatoday.com|language=en}}</ref> a izvorno je bio posvećen ''lifestyle'' i zabavnom programu namijenjenom [[LGBTQ+]] publici. U Sjedinjenim Američkim Državama zamijenio je televizijski kanal VH1 MegaHits.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.nexttv.com/news/vh1-mega-hits-makes-way-logo-368941|title=VH1 Mega Hits Makes Way for Logo|date=2. svibnja 2005.|access-date=6. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260410155141/https://www.nexttv.com/news/vh1-mega-hits-makes-way-logo-368941|archive-date=10. travnja 2026.|website=nexttv.com|first=Linda|last=Moss|language=en}}</ref> Dostupnost kanala dosegnula je vrhunac u rujnu 2013. godine, kada je bio dostupan u 53,2 milijuna američkih kućanstava. Međutim, njegov je doseg putem kabelskih i satelitskih operatera nakon toga postupno opadao te je u prosincu 2023. godine bio dostupan u 21,7 milijuna kućanstava.<ref>{{citiranje weba|url=https://wrestlenomics.com/u-s-cable-network-households-universe-1990-2023-nielsen-data/|title=U.S. cable network households (universe), 1990 – 2023|access-date=6. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261014182945/https://wrestlenomics.com/u-s-cable-network-households-universe-1990-2023-nielsen-data/|archive-date=14. listopada 2026.|website=wrestlenomics.com|language=en}}</ref> ==Program== Jedan od najpoznatijih programa Logo TV-a bila je reality natjecateljska emisija ''[[RuPaul's Drag Race]]'', koja je premijerno prikazana [[2. veljače]] [[2009]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.queerlandmedia.com/articles/17-years-of-rupauls-drag-race-how-a-queer-tv-experiment-became-a-global-cultural-revolution|title=17 Years of RuPaul’s Drag Race: How a Queer TV Experiment Became a Global Cultural Revolution|access-date=6. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20261106190039/https://www.queerlandmedia.com/articles/17-years-of-rupauls-drag-race-how-a-queer-tv-experiment-became-a-global-cultural-revolution|archive-date=6. studenoga 2026.|website=queerlandmedia.com|first=Raul|last=Medina}}</ref> Njezin nastavak pod naslovom ''[[RuPaul's Drag Race All Stars]]'' također se izvorno prikazivao na tom kanalu, od [[2012.]] godine. Obje emisije kasnije su prešle na [[VH1]] i zatim na [[MTV]] i [[Paramount+]]. <ref>{{citiranje weba|url=https://www.yahoo.com/entertainment/rip-logo-why-won-t-130000221.html|title=RIP Logo? Inside the Slow Death of Paramount’s LGBTQ Brand|date=28. ožujka 2023.|access-date=6. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251206182359/https://www.yahoo.com/entertainment/rip-logo-why-won-t-130000221.html|archive-date=6. prosinca 2025.|website=yahoo.com|first=Joseph|last=Kapsch|language=en}}</ref> Među ostalim značajnijim originalnim programima kanala bili su reality serija ''Noah's Arc'', koja se prikazivala od 2005. do 2006. godine, humoristična serija ''The Big Gay Sketch Show'' (2006. – 2010.), dramska serija ''Exes & Ohs'' (2006. – 2009.), animirana serija ''Rick & Steve: The Happiest Gay Couple in All the World'' (2007. – 2009.) te humoristična serija ''Sordid Lives: The Series'' (2008.).<ref>{{citiranje weba|url=https://www.tvinsider.com/939933/best-logo-tv-series-15th-anniversary/|title=10 Standout Logo TV Series From the LGBTQ+ Network’s First 15 Years|date=30. lipnja 2020.|access-date=6. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251205215523/https://www.tvinsider.com/939933/best-logo-tv-series-15th-anniversary/|archive-date=5. prosinca 2025.|website=tvinsider.com|first=Dan|last=Clarendon|language=en}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Američke televizijske postaje]] [[Kategorija:LGBT u SAD-u]] [[Kategorija:LGBT mediji]] l3uzvcib364j94ab9fcxvpc3r007ige 0 820983 7631645 2026-11-06T19:14:50Z Fraxinus 3144 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Tenisač | ime = Frances Tiafoe | slika = Frances Tiafoe (2024 DC Open) 01 (cropped).jpg | slika_opis = Frances Tiafoe na turniru u Washingtonu 2024. | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | datum_rođenja = [[20. siječnja]] [[1998.]] | mjesto_rođenja = Hyattsville, [[Maryland]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | visina = 188 | težina = 86 | igra = desnom rukom<br/>(dvoručni bekend) | karijera = 2015. – | zarađeni_novac = 20.154...«. 7631645 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Frances Tiafoe | slika = Frances Tiafoe (2024 DC Open) 01 (cropped).jpg | slika_opis = Frances Tiafoe na turniru u Washingtonu 2024. | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | datum_rođenja = [[20. siječnja]] [[1998.]] | mjesto_rođenja = Hyattsville, [[Maryland]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | visina = 188 | težina = 86 | igra = desnom rukom<br/>(dvoručni bekend) | karijera = 2015. – | zarađeni_novac = 20.154.773 [[Američki dolar|USD]]<br/><small>(21. rujna 2026.)</small> | pobjede/porazi_pojedinačno = 278:231 <small>(21. rujna 2026.)</small> | osvojeni_turniri_pojedinačno = 4 ATP | najbolji_plasman_pojedinačno = 8. (14. rujna 2026.) | Australian_Open = četvrtfinale (2019.) | Roland_Garros = četvrtfinale (2025.) | Wimbledon = 4. kolo (2022.) | US_Open = polufinale (2022., 2024., 2026.) | pobjede/porazi_parovi = 32:58 <small>(21. rujna 2026.)</small> | najbolji_plasman_parovi = 160. (1. studenoga 2021.) }} '''Frances Tiafoe''' (Hyattsville, [[Maryland]], [[20. siječnja]] [[1998.]]) američki je [[tenis]]ač. U pojedinačnoj konkurenciji igrao je polufinale [[US Open]]a 2022., 2024. i 2026. godine. Svoj prvi naslov na turniru kategorije ATP 500 osvojio je 2026. u Halleu.<ref name="USO">[https://www.usopen.org/amp/en_US/news/articles/2026-09-12/frances_tiafoe_after_2026_us_open_defeat_its_back_to_the_drawing_board.html Frances Tiafoe after 2026 US Open defeat: ‘It’s back to the drawing board’]. US Open, 12. rujna 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref><ref name="Halle">[https://www.atptour.com/en/news/fritz-tiafoe-halle-2026-final Tiafoe tops Fritz in Halle to clinch biggest title of his career]. ATP Tour, 21. lipnja 2026. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> == Životopis == Njegovi roditelji doselili su se iz [[Sijera Leone|Sijere Leone]] u Sjedinjene Američke Države. Tiafoe i njegov brat blizanac Franklin počeli su trenirati u teniskom centru Junior Tennis Champions Center u Marylandu, gdje je njihov otac radio na održavanju. Godine 2013. osvojio je juniorski turnir Orange Bowl.<ref name="ATP">[https://www.atptour.com/en/players/f.%20tiafoe/td51/bio Frances Tiafoe – životopis]. ATP Tour. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Profesionalnu karijeru započeo je 2015. Prvi naslov na turneji ATP osvojio je 2018. u Delray Beachu, gdje je u finalu pobijedio Nijemca Petera Gojowczyka. Iste je godine debitirao za američku reprezentaciju u polufinalu [[Davisov kup|Davisova kupa]] protiv Hrvatske. Na [[Australian Open]]u 2019. prvi je put stigao do četvrtfinala Grand Slam turnira.<ref name="ATP"/> Na US Openu 2022. u osmini finala pobijedio je [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] i prvi put stigao do polufinala Grand Slam turnira. Ondje je u pet setova izgubio od kasnijeg pobjednika [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]]. Godine 2023. osvojio je turnir na zemlji u [[Houston]]u i turnir na travi u [[Stuttgart]]u te prvi put ušao među deset najboljih tenisača na ljestvici ATP-a.<ref name="ATP"/><ref name="USO"/> U kolovozu 2024. u [[Cincinnati]]ju je prvi put igrao finale turnira kategorije ATP Masters 1000, u kojem ga je pobijedio [[Jannik Sinner]]. Na US Openu iste godine ponovno je stigao do polufinala, u kojem je nakon pet setova izgubio od [[Taylor Fritz|Taylora Fritza]]. Na [[Roland Garros]]u 2025. prvi je put stigao do četvrtfinala.<ref name="ATP"/><ref name="USO"/><ref>[https://www.rolandgarros.com/en-us/players/35361-F.Tiafoe Frances Tiafoe – profil igrača]. Roland-Garros. Preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> U lipnju 2026. na travi u Halleu pobijedio je Fritza u finalu i postao prvi Amerikanac koji je osvojio taj turnir. U kolovozu je ponovno igrao finale u Cincinnatiju, gdje ga je svladao [[Arthur Fils]]. U rujnu je treći put stigao do polufinala US Opena, u kojem je izgubio od [[Ben Shelton|Bena Sheltona]].<ref name="Halle"/><ref name="ATP"/><ref name="USO"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Tiafoe, Frances}} [[Kategorija:Američki tenisači]] q7mpjlak0hw9sc76vqp0s9ldt0v265c 0 820984 7631646 2026-11-06T19:15:49Z Flamingounicorn 243866 novo 7631646 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka |ime = World of Wonder |osnutak = [[1991.]] |osnivači = Randy Barbato<br>Fenton Bailey |sjedište = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] |web = https://www.worldofwonder.com/ }}'''World of Wonder Productions''' (poznata i kao '''World of Wonder''' ili '''WOW''') američka je produkcijska kuća koju su 1991. godine osnovali filmaši Randy Barbato i Fenton Bailey. Sjedište tvrtke nalazi se u [[Los Angeles|Los Angelesu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Specijalizirana je za produkciju [[dokumentarac|dokumentarnih]] filmova i televizijskih programa, s posebnim naglaskom na [[LGBTQ+]] tematiku. Barbato i Bailey producirali su brojne televizijske programe za američke i međunarodne televizijske mreže i platforme, uključujući [[HBO]], Bravo, HGTV, Showtime, [[BBC]], [[Netflix]], [[MTV]] i [[VH1]]. Među njihovim produkcijama nalaze se dokumentarna serija ''Million Dollar Listing'', dokumentarni filmovi ''The Eyes of Tammy Faye'' (2000.) i ''Mapplethorpe: Look at the Pictures'' (2016.) te televizijska franšiza ''[[RuPaul's Drag Race]]'', njihova najpoznatija i najuspješnija produkcija.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.adweek.com/creativity/rupaul-drag-race-global-franchise/|title=How RuPaul's Drag Race Became a Global Franchise Phenomenon|access-date=6. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250723075040/https://www.adweek.com/creativity/rupaul-drag-race-global-franchise/|archive-date=23. srpnja 2025.|website=adweek.com|first=Colin|last=Daniels|language=en}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://deadline.com/2021/05/rupauls-drag-race-world-of-wonder-randy-barbato-fenton-bailey-1234764335/|title=World Of Wonder’s Founders On Overcoming Rejection To Establish ‘RuPaul’s Drag Race’ Globally & Beating Quibi With WOW Presents Plus|access-date=6. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240410060846/https://deadline.com/2021/05/rupauls-drag-race-world-of-wonder-randy-barbato-fenton-bailey-1234764335/|archive-date=10. travnja 2024.|first=Jake|last=Kanter|language=en}}</ref> ==Vidi još== *[[WOW Presents Plus]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *{{službena|https://www.worldofwonder.com/}} {{Drag Race}} [[Kategorija:Američke tvrtke]] 42rgm6z7we3iqhzuwkdnu27aa1993j1 828 820985 7631678 2026-11-06T20:58:30Z Ponor 38361 n 7631678 wikitext text/x-wiki Modul za automatsko imenovanje referencija u VisualEditoru; on poziva [[Predložak:Autoname]]. Vidi [[:mw:Help:Cite/VisualEditor reference names]]. 6y6qmx93kya2cs9ulqk6zk4lfzcpucs 10 820986 7631679 2026-11-06T21:00:33Z Ponor 38361 n 7631679 wikitext text/x-wiki {{Dokumentacijska podstranica}} {{Lua|Autoname}} Predložak za automatsko imenovanje referencija u VisualEditoru. Vidi [[:mw:Help:Cite/VisualEditor reference names]]. <includeonly> [[Kategorija:Pomoćni predlošci]] </includeonly> 4nmraoy0ofgsczt6rvosq2cpv8lnd3m 0 820987 7631686 2026-11-06T21:33:14Z Neptune, the Mystic 95253 Preusmjeravanje stranice na [[Völuspá]] 7631686 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Völuspá]] 1avmno96ofheg7qnkq1dipwk4qhuzwl 6 820988 7631688 2026-11-06T21:48:01Z Neptune, the Mystic 95253 {{Infoslika |Opis= Omot albuma ''[[Mið]]'' glazbenog sastava [[Enslaved]] |Izvor= https://enslaved.bandcamp.com/album/mi |Autor= Arik Roper |Datum= 6. studenog 2026. |Objašnjenje= Ova slika, koja predstavlja naslovnicu glazbenog albuma, koristi se isključivo kao vizualna identifikacija na vrhu članka posvećenom istovjetnom glazbenom albumu. }} 7631688 wikitext text/x-wiki == Opis == {{Infoslika |Opis= Omot albuma ''[[Mið]]'' glazbenog sastava [[Enslaved]] |Izvor= https://enslaved.bandcamp.com/album/mi |Autor= Arik Roper |Datum= 6. studenog 2026. |Objašnjenje= Ova slika, koja predstavlja naslovnicu glazbenog albuma, koristi se isključivo kao vizualna identifikacija na vrhu članka posvećenom istovjetnom glazbenom albumu. }} == Licencija == {{Omot albuma}} o1msuedl5xapkqij502kggqelari7qj 0 820989 7631692 2026-11-06T21:55:42Z Man Usk 7132 nč. 7631692 wikitext text/x-wiki '''Branka Jukić''', [[Hrvati u BiH|hrvatska]] [[novinarka]] iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. == Životopis == Televizijsku je karijeru gradila na [[HRT Kiseljak]] odnosno [[TV KISS]]. Radila je kao novinarka na [[RTV Herceg-Bosne]] od osnivanja televizije 2019. godine do odlaska u mirovinu u lipnju 2026. Najčešće je izvještavala s područja [[Središnja Bosna|Središnje Bosne]].<ref name="artinfo.ba">[https://www.artinfo.ba/index.php/politika/87016-branka-jukic-najposebnija-dusa-televizijskih-ekrana-odlazi-u-zasluzenu-mirovinu Branka Jukić, najposebnija duša televizijskih ekrana odlazi u zasluženu mirovinu], artinfo.ba, preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Kao reporterka je izvještavala i iz [[Sarajevo|Sarajeva]].<ref>[https://www.vecernji.ba/vijesti/izaslanici-hns-u-domu-naroda-parlamenta-fbih-najosrije-osuduju-napad-zahiragica-na-novinarku-rtv-hb-1903617 Izaslanici HNS u Domu naroda Parlamenta FBiH najošrije osuđuju napad Zahiragića na novinarku RTV HB], vecernji.ba, preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Bila je dopisnica sarajevskog [[Oslobođenje|Oslobođenja]]<ref name="artinfo.ba"/> i [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]]. Autorica je dokumentarnog filma Nepogubljena dobrota o ubojstvu svećenika [[Nikica Miličević|fra Nikice Miličevića]] i [[Leon Migić|fra Leona Migića]] u [[Fojnica|Fojnici]] tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]].<ref>[https://www.fojnica-samostan.com/novo/index.php/2-uncategorised/183-povod Osvrt u povodu XXII. godišnjice strijeljanja fojničkih fratara], fojnica-samostan.com, preuzeto 6. studenoga 2026.</ref> Osim novinarskog rada, potpisuje uredništvo više knjiga. Živi i radi u Kiseljaku. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jukić, Branka}} [[Kategorija:Hrvatski novinari iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Životopisi, Kiseljak]] ncm2v7hrkn29thteuggkhlbo635fmfn 0 820990 7631702 2026-11-06T22:03:32Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Freziereae]] na [[Frezierieae]] 7631702 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Frezierieae]] rkbl350dlss9kqki8y7ntt7kjob6k9p 0 820991 7631708 2026-11-06T22:15:42Z Fraxinus 3144 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Tenisač | ime = Alex de Minaur | slika = De Minaur Rosmalen.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Alex de Minaur u Rosmalenu 2024. | država = {{Z|AUS}} [[Australija]] | datum_rođenja = [[17. veljače]] [[1999.]] | mjesto_rođenja = [[Sydney]], [[Australija]] | visina = 183 | igra = desnom rukom, dvoručni bekend | karijera = od [[2015.]] | osvojeni_turniri_pojedinačno = 11 | najbolji_plasman_pojedinačno = 5. (13. srpnja 2026.) | Austral...«. 7631708 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Alex de Minaur | slika = De Minaur Rosmalen.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Alex de Minaur u Rosmalenu 2024. | država = {{Z|AUS}} [[Australija]] | datum_rođenja = [[17. veljače]] [[1999.]] | mjesto_rođenja = [[Sydney]], [[Australija]] | visina = 183 | igra = desnom rukom, dvoručni bekend | karijera = od [[2015.]] | osvojeni_turniri_pojedinačno = 11 | najbolji_plasman_pojedinačno = 5. (13. srpnja 2026.) | Australian_Open = četvrtfinale (2025., 2026.) | Roland_Garros = četvrtfinale (2024.) | Wimbledon = četvrtfinale (2024.) | US_Open = četvrtfinale (2020., 2024., 2025.) | osvojeni_turniri_parovi = 1 }} '''Alex de Minaur''' ([[Sydney]], [[17. veljače]] [[1999.]]) australski je profesionalni [[tenis]]ač, reprezentativac u [[Davisov kup|Davisovu kupu]] i olimpijac. U pojedinačnoj konkurenciji stigao je do četvrtfinala na sva četiri turnira [[Grand Slam|Grand Slama]].<ref name="ATP">{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/players/alex-de-minaur/dh58/bio |title=Alex de Minaur – Bio |publisher=ATP Tour |access-date=6. studenoga 2026.}}</ref> == Životopis == Rođen je u Sydneyju. Otac mu je [[Urugvaj]]ac, a majka Španjolka. Kad je imao pet godina, obitelj se preselila u [[Španjolska|Španjolsku]], a osam godina poslije vratila se u Australiju.<ref name="ATP" /> Profesionalnu karijeru započeo je 2015. S Blakeom Ellisom osvojio je juniorski [[Australian Open]] u parovima 2016. Na istom je turniru 2017. prvi put nastupio u glavnom ždrijebu seniorskog Grand Slama. Došao je do drugog kola, u kojem ga je pobijedio Sam Querrey. Prvi pojedinačni naslov na ATP Touru osvojio je 2019. u rodnom Sydneyju.<ref name="ATP" /> Godine 2020. s Pablom Carreñom Bustom osvojio je turnir u parovima u Cincinnatiju, a potom je na [[US Open|US Openu]] prvi put stigao do četvrtfinala Grand Slama u pojedinačnoj konkurenciji. U Acapulcu je osvojio naslov 2023. i obranio ga 2024. Iste je godine stigao do četvrtfinala [[Roland Garros|Roland Garrosa]] i [[Wimbledon|Wimbledona]] te se prvi put kvalificirao za ATP Finals, završni turnir sezone.<ref name="ATP" /> Na [[OI 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu 2024.]] nastupio je u paru s Alexeijem Popyrinom. U prvom kolu izgubili su od Austina Krajiceka i Rajeeva Rama. Zbog ozljede se povukao iz pojedinačnog turnira.<ref>{{cite web |url=https://www.olympics.com/en/athletes/alex-de-minaur |title=Alex de Minaur |publisher=Olympics |access-date=6. studenoga 2026.}}</ref> Na Australian Openu stigao je do četvrtfinala 2025. i 2026. U veljači 2026. osvojio je turnir u Rotterdamu pobijedivši u finalu Félixa Augera-Aliassimea. U srpnju iste godine popeo se na peto mjesto ATP-ove ljestvice.<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-auger-aliassime-rotterdam-2026-final |title=Alex de Minaur downs Felix Auger-Aliassime for Rotterdam title |publisher=ATP Tour |access-date=6. studenoga 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/players/de-minaur-alex/dh58/rankings-breakdown |title=Alex de Minaur – Rankings Breakdown |publisher=ATP Tour |access-date=6. studenoga 2026.}}</ref> U srpnju 2026. vjenčao se s britanskom tenisačicom Katie Boulter.<ref>{{cite web |url=https://people.com/tennis-stars-katie-boulter-alex-de-minaur-marry-secret-wedding-during-wimbledon-final-12017065 |title=Tennis Stars Katie Boulter and Alex de Minaur Quietly Marry in Wedding During Wimbledon Final |publisher=People |access-date=6. studenoga 2026.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:De Minaur, Alex}} [[Kategorija:Australski tenisači]] 71u6p44t1u2lhi4kbwqks8038opwfj4 0 820992 7631730 2026-11-06T22:58:14Z Silverije 23459 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{mz|Mala}} *[[Mala]] - bivše naseljeno mjesto u sastavu Nove Gradiške *[[Mala Azija]] - veliki poluotok u zapadnom dijelu Azije *[[Mala Bosna]] - selo u Bačkoj, Vojvodina *[[Mala Subotica]] - općina u Međimurskoj županiji {{razdvojba}}«. 7631730 wikitext text/x-wiki {{mz|Mala}} *[[Mala]] - bivše naseljeno mjesto u sastavu Nove Gradiške *[[Mala Azija]] - veliki poluotok u zapadnom dijelu Azije *[[Mala Bosna]] - selo u Bačkoj, Vojvodina *[[Mala Subotica]] - općina u Međimurskoj županiji {{razdvojba}} f9kb1582hruhchuecrtfxsowewd41qi 4 820994 7631795 2026-11-07T03:24:22Z Mesrinee 377780 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »??«. 7631795 wikitext text/x-wiki ?? 2ntd5j0qx0nt996u1tj7f3bmj8tw19k 0 820995 7631819 2026-11-07T06:24:34Z Flamingounicorn 243866 nova mrva 7631819 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = The Middle | orig_pismo = | format_serije = | žanr = [[sitcom]] | autor = Eileen Heisler<br>DeAnn Heline | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = | glumci = | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | broj_sezona = 9 | broj_epizoda = 215 | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 21 minuta | produkcijska_kuća = Blackie and Blondie Productions<br>[[Warner Bros.|Warner Bros. Television]] | tv_kuća = [[ABC]] | početak_serije = 30. rujna 2009. | kraj_serije = 22. svibnja 2018. | u_hrv = | početak_serije_hrv = | kraj_serije_hrv = | imdb_id = tt1442464 }}'''''Sredina''''' (eng. ''The Middle'', prevedina i kao '''''Usred ničega'''''<ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/patricia-heaton-vrlo-emotivno-dozivjela-kraj-snimanja-serije-usred-nicega-281fbece-b9f1-11ec-aa4e-0242ac120014|title=Patricia Heaton vrlo emotivno doživjela kraj snimanja serije 'Usred ničega'|date=3. travnja 2018.|access-date=7. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240421025231/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/patricia-heaton-vrlo-emotivno-dozivjela-kraj-snimanja-serije-usred-nicega-281fbece-b9f1-11ec-aa4e-0242ac120014|archive-date=21. travnja 2024.|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]|website=rtl.hr}}</ref>) je [[SAD|američka]] humoristična televizijska serija koja se prikazivala od [[30. rujna]] [[2009.]] do [[22. svibnja]] [[2018.]] na [[ABC]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Middle/|title=The Middle (a Titles & Air Dates Guide)|access-date=7. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260515105035/https://epguides.com/Middle/|archive-date=15. svibnja 2026.|website=epguides.com|language=en}}</ref> Serija, smještena u izmišljeni grad Orson u saveznoj državi [[Indiana|Indiani]], prati život obitelji iz niže [[srednja klasa|srednje klase]] koja se svakodnevno suočava s izazovima [[obitelj|obiteljskog]] života, posla i odgoja svoje pomalo nefunkcionalne djece.<ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/serije/15427/sredina.aspx|title=Sredina|access-date=7. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201026064437/https://mojtv.hr/serije/15427/sredina.aspx|archive-date=26. listopada 2020.|website=mojtv.hr}}</ref> U Hrvatskoj se prikazivala na kanalu [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]],<ref>{{citiranje weba|archive-url=https://web.archive.org/web/20261107061816/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/patricia-heaton-zvijezda-serije-usred-nicega-8a5b1e4c-b9ee-11ec-b6b8-0242ac130016|archive-date=7. studenoga 2026.|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/patricia-heaton-zvijezda-serije-usred-nicega-8a5b1e4c-b9ee-11ec-b6b8-0242ac130016|title=Patricia Heaton: Zvijezda serije 'Usred ničega'|date=9. svibnja 2016.|access-date=7. studenoga 2026.|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]|website=rtl.hr}}</ref> a u svibnju 2026. bila je prevedena i objavljena na [[Netflix]]u.<ref>{{citiranje weba|url=https://hrflix.eu/detalji/the_middle_2017|title=Sredina|access-date=7. studenoga 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260608151631/https://hrflix.eu/detalji/the_middle_2017|archive-date=8. lipnja 2026.|website=hrflix.eu}}</ref> ==Uloge== * [[Patricia Heaton]] kao Frances Patricia "Frankie" Heck * [[Neil Flynn]] kao Michael Bartholomew "Mike" Heck Jr. * [[Charlie McDermott]] kao Axl Redford Heck * [[Eden Sher]] kao Sue Sue * [[Atticus Shaffer]] kao Brick Ishmail Heck * [[Chris Kattan]] kao Bob Weaver ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *{{imdb|tt1442464}} {{mrva-serija}} {{Televizijski program na ABC-u}} [[Kategorija:Televizijski program na ABC-u]] [[Kategorija:Američke humoristične televizijske serije]] c63zrkoclkc6ky9gpfpjcefhgktczbt 0 820996 7631822 2026-11-07T06:26:47Z Flamingounicorn 243866 alternativni naslov serije 'Sredina' 7631822 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sredina (televizijska serija)]] nwn1fsithahw7plqlmeiua4b896igje 0 820997 7631868 2026-11-07T10:19:57Z Fraxinus 3144 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Tenisač | ime = Rafael Jódar | slika = Rafael Jódar at the Swiss Indoors Basel 2026 media conference. DSC00105.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Rafael Jódar u Baselu 2026. | država = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] | datum_rođenja = [[17. rujna]] [[2006.]] | mjesto_rođenja = [[Madrid]], [[Španjolska]] | visina = 191 | težina = 70 | igra = desnom rukom, dvoručni bekend | karijera = od [[2026.]] | osvojeni_turniri_pojedinačno = 1 |...«. 7631868 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Rafael Jódar | slika = Rafael Jódar at the Swiss Indoors Basel 2026 media conference. DSC00105.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Rafael Jódar u Baselu 2026. | država = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] | datum_rođenja = [[17. rujna]] [[2006.]] | mjesto_rođenja = [[Madrid]], [[Španjolska]] | visina = 191 | težina = 70 | igra = desnom rukom, dvoručni bekend | karijera = od [[2026.]] | osvojeni_turniri_pojedinačno = 1 | najbolji_plasman_pojedinačno = 11. (10. kolovoza 2026.) | Australian_Open = 2. kolo (2026.) | Roland_Garros = četvrtfinale (2026.) | Wimbledon = 3. kolo (2026.) | US_Open = 1. kolo (2026.) | najbolji_plasman_parovi = 344. (2. ožujka 2026.) | ažurirano = 25. listopada 2026. }} '''Rafael Jódar Camacho''' ([[Madrid]], [[17. rujna]] [[2006.]]) španjolski je profesionalni [[tenis]]ač. Osvojio je juniorski [[US Open]] 2024., a prvi pojedinačni naslov na ATP Touru osvojio je u Marrakechu 2026.<ref name="ATP">{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/players/rafael-jodar/j0dz/bio |title=Rafael Jodar – Bio |publisher=ATP Tour |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> == Životopis == Rođen je u Madridu, a tenis je počeo igrati s četiri godine. Razvijao se u teniskom klubu Chamartín, a teniski uzor bio mu je [[Rafael Nadal]].<ref name="RG">{{cite web |url=https://www.rolandgarros.com/en-us/players/49822-r.jodar |title=Rafael Jodar – Profile |publisher=Roland-Garros |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> Na juniorskim turnirima nastupao je od 2022. Godine 2024. osvojio je juniorski US Open, pobijedivši u finalu Norvežanina Nicolaija Budkova Kjæra rezultatom 2:6, 6:2, 7:6. Najbolji plasman na juniorskoj svjetskoj ljestvici bilo mu je četvrto mjesto.<ref>{{cite web |url=https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2024-09-07/aryna_sabalenka_reigns_supreme_2024_us_open_day_13_in_review.html |title=Aryna Sabalenka reigns supreme: 2024 US Open Day 13 in review |publisher=US Open |date=7. rujna 2024. |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref><ref name="ATP" /> Od 2024. do 2025. pohađao je Sveučilište Virginije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je igrao sveučilišni tenis. Godine 2025. proglašen je najboljim novakom američkoga sveučilišnog tenisa. Usporedno je nastupao na profesionalnim turnirima te osvojio tri naslova na ATP Challenger Touru, u Hersonissosu, Lincolnu i Charlottesvilleu. Na završnom turniru Next Gen ATP Finals pobijedio je Martína Landalucea i Learnera Tiena, ali nije prošao skupinu.<ref name="ATP" /><ref name="profesionalac">{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/jodar-turns-pro-january-2026/ |title=NextGenATP star Jodar turns pro |publisher=ATP Tour |date=1. siječnja 2026. |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> Početkom 2026. napustio je sveučilišni tenis i potpuno se posvetio profesionalnoj karijeri. Na [[Australian Open|Australian Openu]] prošao je kvalifikacije i prvi put nastupio u glavnom ždrijebu seniorskog turnira [[Grand Slam|Grand Slama]]. Stigao je do drugog kola. U ožujku je prvi put ušao među stotinu najboljih tenisača svijeta.<ref name="profesionalac" /><ref name="RG" /> U travnju 2026. osvojio je prvi naslov na ATP Touru u Marrakechu. Potom je stigao do polufinala u [[Barcelona|Barceloni]] te četvrtfinala turnira u Madridu i [[Rim]]u. Na [[Roland Garros|Roland Garrosu]] prvi put došao je do četvrtfinala Grand Slama.<ref name="RG" /> U kolovozu je igrao finale turnira u Washingtonu i polufinale turnira u Montréalu. U listopadu je stigao do prvog finala turnira iz serije Masters 1000, u [[Šangaj]]u. U finalu ga je pobijedio sunarodnjak [[Alejandro Davidovich Fokina]] rezultatom 1:6, 7:6, 6:4.<ref>{{cite web |url=https://en.rolexshanghaimasters.com/en/media/news/jodar-shanghai-2026-final-five-must-know-facts |title=Five must-know facts about Rafael Jodar's run to Shanghai final |publisher=Rolex Shanghai Masters |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://en.rolexshanghaimasters.com/en/media/news/jodar-davidovich-fokina-shanghai-2026-final |title=Alejandro Davidovich Fokina digs deep to stop Rafael Jodar in Shanghai final |publisher=Rolex Shanghai Masters |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jódar, Rafael}} [[Kategorija:Španjolski tenisači]] itixzsv2o6b2szmbkhck163j5wgce7i 0 820998 7631871 2026-11-07T10:30:26Z ~2026-59374-28 377805 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Vicko Vrdoljak''' (također ''Vice Vrdoljak''; * 22. ožujka 1944. u Medovu Docu; † 14. travnja 2024. u Ludwigshafenu na Rajni) bio je hrvatski pedagog, politički emigrant i politički aktivist u Njemačkoj. Povijesno je značajan kao suosnivač i autor imena emigrantske organizacije ''Hrvatska demokratska zajednica'' (HDZ) osnovane 1985. godine, čije je ime četiri godine kasnije preuzeo kasniji hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] za sv...«. 7631871 wikitext text/x-wiki '''Vicko Vrdoljak''' (također ''Vice Vrdoljak''; * 22. ožujka 1944. u Medovu Docu; † 14. travnja 2024. u Ludwigshafenu na Rajni) bio je hrvatski pedagog, politički emigrant i politički aktivist u Njemačkoj. Povijesno je značajan kao suosnivač i autor imena emigrantske organizacije ''Hrvatska demokratska zajednica'' (HDZ) osnovane 1985. godine, čije je ime četiri godine kasnije preuzeo kasniji hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] za svoju stranku.<ref name="obican">''Osnovao HDZ četiri godine prije Franje Tuđmana''. U: Obican radio, travanj 2024.</ref> == Životopis i obrazovanje == Vicko Vrdoljak rođen je 22. ožujka 1944. u Medovu Docu u Imotskoj krajini.<ref name="imotska">''Pokopan Vice Vicko Vrdoljak''. U: Imotska krajina, 2. svibnja 2024.</ref><ref name="slobodna">''Preminuo Imoćanin velikog srca, dugogodišnji politički imigrant i domoljub. Cijeli život pomagao je Hrvatima i domovini''. U: Slobodna Dalmacija, 16. travnja 2024.</ref> Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, Lovreću i Grabovcu.<ref name="fenix1">''TUŽNA VIJEST: U Ludwigshafenu u 80. godini preminuo Vicko Vice Vrdoljak''. U: Fenix Magazin, 17. travnja 2024.</ref><ref name="obican" /> Nakon završene osmogodišnje škole odlazi u Zagreb gdje završava za elektrotehničara.<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> Potom upisuje Visoku pedagošku školu u Rijeci te radi kao nastavnik u školi „Silvije Strahimir Kranjčević“ u Livnu (BiH).<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> Godine 1970. sklopio je brak s Marijom (rođ. Raos).<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> U braku, koji je trajao 54 godine, dobili su sina i dvije kćeri.<ref name="fenix1" /> == Politički egzil u Njemačkoj == Pola godine nakon vjenčanja, u vrijeme represija tijekom Hrvatskog proljeća, Vrdoljak je iz političkih razloga otišao u egzil u Njemačku.<ref name="fenix1" /><ref name="slobodna" /> Njegova tada trudna supruga isprva je ostala u domovini, a godinu dana kasnije došla je k njemu sa sinom.<ref name="fenix1" /><ref name="slobodna" /> Zbog stalnih državnih represija jugoslavenskog režima desetljećima se nije mogao vratiti u domovinu; iz straha od posljedica nije prisustvovao ni očevom sprovodu, a odmore je često provodio u Španjolskoj.<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> == Politički i društveni angažman == === Hrvatska dijaspora i emigrantski HDZ === Vrdoljak je bio duboko ukorijenjen u društveni život hrvatske dijaspore. Bio je iznimno aktivan u Hrvatskoj katoličkoj misiji „Alojzije Stepinac“ u Ludwigshafenu na Rajni, gdje je cijeli život pomagao sunarodnjacima u nevolji.<ref name="vidic">Svjedočanstvo / Javni komentar Antuna Vidića o Vicku Vrdoljaku, 2024.</ref><ref name="obican" /> Na nadregionalnoj političkoj razini djelovao je u organizaciji „Ujedinjeni Hrvati Njemačke“, iz koje su kasnije proizašli „Ujedinjeni Hrvati Europe“ (UHE).<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> Od 1977. do 1979. obnašao je dužnost predsjednika te organizacije.<ref name="fenix1" /> Godine 1979. izabran je u ''Hrvatsko Narodno Vijeće'' (HNV) kao zamjenik prof. Bože Dugeča.<ref name="fenix1" /> Povijesno istaknutu ulogu Vrdoljak je odigrao pri imenovanju do danas najznačajnije hrvatske stranke HDZ.<ref name="fenix2">Ivan Lozo: ''HDZ PRIJE HDZ-a (1): Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u emigraciji prije današnjeg HDZ-a''. U: Fenix Magazin, 8. siječnja 2026.</ref> Kao predstavnik UHE-a, zajedno s Ivanom Jelićem iz organizacije ''Hrvatski Narodni Odbor'' (HNO) i Jozom Krivićem iz organizacije ''Hrvatski Kršćansko-Demokratski Pokret'' (HKDP), 1985. godine osnovao je zajedničku saveznu organizaciju kojoj je upravo Vrdoljak dao ime „Hrvatska Demokratska Zajednica“ (HDZ).<ref name="fenix2" /><ref name="obican" /> Kasniji hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman preuzeo je to ime četiri godine poslije (1989.) za svoju stranku u Hrvatskoj.<ref name="fenix2" /> Nakon demokratskih promjena, Vrdoljak se od studenoga 1989. angažirao i u novoosnovanom ogranku HDZ-a u gradskoj četvrti Hemshof u Ludwigshafenu.<ref name="vidic" /> Tamo se brinuo, između ostalog, za smještaj Franje Tuđmana i njegove supruge Ankice tijekom njihovih posjeta Njemačkoj.<ref name="vidic" /> === Diplomacija i Domovinski rat === Značajan diplomatski uspjeh ostvario je 1991. godine: zajedno sa svećenikom fra Ljubom Sesarom i Jozom Krivićem pozvan je u ured njemačkog saveznog kancelara Helmuta Kohla.<ref name="obican" /> Tamo su organizirali prvi službeni prijem hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana kod njemačkog kancelara, koji se održao 5. prosinca 1991.<ref name="obican" /> Tijekom Domovinskog rata Vrdoljak je pružao opsežnu humanitarnu i financijsku pomoć. Organizirao je slanje humanitarne pomoći u ratom pogođena područja i gradove poput Šibenika, Zadra, Bosanskog Broda, Osijeka, Siska, Slunja, Novske, Županje i svoje Imotske krajine.<ref name="obican" /> Na poziv hrvatske Vlade, 1991. godine organizirao je i znatnu financijsku potporu za obranu hrvatskog suvereniteta, prikupivši donacije u iznosu od oko 130.000 tadašnjih njemačkih maraka.<ref name="obican" /> == Smrt == Vicko Vrdoljak preminuo je 14. travnja 2024. u dobi od 80 godina u Ludwigshafenu.<ref name="imotska" /><ref name="slobodna" /> Nakon ispraćaja 17. travnja u crkvi sv. Hedvige (St. Hedwig) u Ludwigshafenu, pokopan je 20. travnja 2024. kao priznati domoljub, uz veliko sudjelovanje javnosti, u svom rodnom mjestu Medovu Docu.<ref name="imotska" /><ref name="fenix1" /> == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == * [https://fenix-magazin.de/tuzna-vijest-u-ludwigshafenu-u-80-godini-preminuo-vicko-vice-vrdoljak-poznati-domoljub-i-dugogodisnji-hrvatski-politicki-emigrant-iz-njemacke/ Fenix Magazin: In memoriam Vicko Vice Vrdoljak] (hrvatski) * [https://fenix-magazin.de/hdz-prije-hdz-a-1-osnivanje-hrvatske-demokratske-zajednice-hdz-u-emigraciji-prije-danasnjeg-hdz-a/ Fenix Magazin: HDZ prije HDZ-a] (hrvatski) * [https://obican.info/osnovao-hdz-cetiri-godine-prije-franje-tudmana/ Obican Radio: Osnovao HDZ četiri godine prije Franje Tuđmana] (hrvatski) * [https://www.imotska-krajina.hr/pokopan-vice-vicko-vrdoljak/ Imotska krajina: Pokopan Vice Vicko Vrdoljak] (hrvatski) * [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/zagora/preminuo-imocanin-velikog-srca-dugogodisnji-politicki-imigrant-i-domoljub-cijeli-zivot-pomagao-je-hrvatima-i-domovini-1381292 Slobodna Dalmacija: Preminuo Imoćanin velikog srca] (hrvatski) 8x0g7xbwmrnpso5fwplxri5bzhz3470 7631872 7631871 2026-11-07T10:40:43Z Wikipedija Hrvatska 377807 /* */ 7631872 wikitext text/x-wiki '''Vicko Vrdoljak''' (također ''Vice Vrdoljak''; * 22. ožujka 1944. u [[Medov Dolac|Medovu Docu]]; † 14. travnja 2024. u Ludwigshafenu na Rajni) bio je hrvatski pedagog, politički emigrant i politički aktivist u Njemačkoj. Povijesno je značajan kao suosnivač i autor imena emigrantske organizacije ''Hrvatska demokratska zajednica'' (HDZ) osnovane 1985. godine, čije je ime četiri godine kasnije preuzeo kasniji hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] za svoju stranku.<ref name="obican">''Osnovao HDZ četiri godine prije Franje Tuđmana''. U: Obican radio, travanj 2024.</ref> == Životopis i obrazovanje == Vicko Vrdoljak rođen je 22. ožujka 1944. u Medovu Docu u Imotskoj krajini.<ref name="imotska">''Pokopan Vice Vicko Vrdoljak''. U: Imotska krajina, 2. svibnja 2024.</ref><ref name="slobodna">''Preminuo Imoćanin velikog srca, dugogodišnji politički imigrant i domoljub. Cijeli život pomagao je Hrvatima i domovini''. U: Slobodna Dalmacija, 16. travnja 2024.</ref> Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, Lovreću i Grabovcu.<ref name="fenix1">''TUŽNA VIJEST: U Ludwigshafenu u 80. godini preminuo Vicko Vice Vrdoljak''. U: Fenix Magazin, 17. travnja 2024.</ref><ref name="obican" /> Nakon završene osmogodišnje škole odlazi u Zagreb gdje završava za elektrotehničara.<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> Potom upisuje Visoku pedagošku školu u Rijeci te radi kao nastavnik u školi „Silvije Strahimir Kranjčević“ u Livnu (BiH).<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> Godine 1970. sklopio je brak s Marijom (rođ. Raos).<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> U braku, koji je trajao 54 godine, dobili su sina i dvije kćeri.<ref name="fenix1" /> == Politički egzil u Njemačkoj == Pola godine nakon vjenčanja, u vrijeme represija tijekom Hrvatskog proljeća, Vrdoljak je iz političkih razloga otišao u egzil u Njemačku.<ref name="fenix1" /><ref name="slobodna" /> Njegova tada trudna supruga isprva je ostala u domovini, a godinu dana kasnije došla je k njemu sa sinom.<ref name="fenix1" /><ref name="slobodna" /> Zbog stalnih državnih represija jugoslavenskog režima desetljećima se nije mogao vratiti u domovinu; iz straha od posljedica nije prisustvovao ni očevom sprovodu, a odmore je često provodio u Španjolskoj.<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> == Politički i društveni angažman == === Hrvatska dijaspora i emigrantski HDZ === Vrdoljak je bio duboko ukorijenjen u društveni život hrvatske dijaspore. Bio je iznimno aktivan u Hrvatskoj katoličkoj misiji „Alojzije Stepinac“ u Ludwigshafenu na Rajni, gdje je cijeli život pomagao sunarodnjacima u nevolji.<ref name="vidic">Svjedočanstvo / Javni komentar Antuna Vidića o Vicku Vrdoljaku, 2024.</ref><ref name="obican" /> Na nadregionalnoj političkoj razini djelovao je u organizaciji „Ujedinjeni Hrvati Njemačke“, iz koje su kasnije proizašli „Ujedinjeni Hrvati Europe“ (UHE).<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> Od 1977. do 1979. obnašao je dužnost predsjednika te organizacije.<ref name="fenix1" /> Godine 1979. izabran je u ''Hrvatsko Narodno Vijeće'' (HNV) kao zamjenik prof. Bože Dugeča.<ref name="fenix1" /> Povijesno istaknutu ulogu Vrdoljak je odigrao pri imenovanju do danas najznačajnije hrvatske stranke HDZ.<ref name="fenix2">Ivan Lozo: ''HDZ PRIJE HDZ-a (1): Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u emigraciji prije današnjeg HDZ-a''. U: Fenix Magazin, 8. siječnja 2026.</ref> Kao predstavnik UHE-a, zajedno s Ivanom Jelićem iz organizacije ''Hrvatski Narodni Odbor'' (HNO) i Jozom Krivićem iz organizacije ''Hrvatski Kršćansko-Demokratski Pokret'' (HKDP), 1985. godine osnovao je zajedničku saveznu organizaciju kojoj je upravo Vrdoljak dao ime „Hrvatska Demokratska Zajednica“ (HDZ).<ref name="fenix2" /><ref name="obican" /> Kasniji hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman preuzeo je to ime četiri godine poslije (1989.) za svoju stranku u Hrvatskoj.<ref name="fenix2" /> Nakon demokratskih promjena, Vrdoljak se od studenoga 1989. angažirao i u novoosnovanom ogranku HDZ-a u gradskoj četvrti Hemshof u Ludwigshafenu.<ref name="vidic" /> Tamo se brinuo, između ostalog, za smještaj Franje Tuđmana i njegove supruge Ankice tijekom njihovih posjeta Njemačkoj.<ref name="vidic" /> === Diplomacija i Domovinski rat === Značajan diplomatski uspjeh ostvario je 1991. godine: zajedno sa svećenikom fra Ljubom Sesarom i Jozom Krivićem pozvan je u ured njemačkog saveznog kancelara Helmuta Kohla.<ref name="obican" /> Tamo su organizirali prvi službeni prijem hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana kod njemačkog kancelara, koji se održao 5. prosinca 1991.<ref name="obican" /> Tijekom Domovinskog rata Vrdoljak je pružao opsežnu humanitarnu i financijsku pomoć. Organizirao je slanje humanitarne pomoći u ratom pogođena područja i gradove poput Šibenika, Zadra, Bosanskog Broda, Osijeka, Siska, Slunja, Novske, Županje i svoje Imotske krajine.<ref name="obican" /> Na poziv hrvatske Vlade, 1991. godine organizirao je i znatnu financijsku potporu za obranu hrvatskog suvereniteta, prikupivši donacije u iznosu od oko 130.000 tadašnjih njemačkih maraka.<ref name="obican" /> == Smrt == Vicko Vrdoljak preminuo je 14. travnja 2024. u dobi od 80 godina u Ludwigshafenu.<ref name="imotska" /><ref name="slobodna" /> Nakon ispraćaja 17. travnja u crkvi sv. Hedvige (St. Hedwig) u Ludwigshafenu, pokopan je 20. travnja 2024. kao priznati domoljub, uz veliko sudjelovanje javnosti, u svom rodnom mjestu Medovu Docu.<ref name="imotska" /><ref name="fenix1" /> == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == * [https://fenix-magazin.de/tuzna-vijest-u-ludwigshafenu-u-80-godini-preminuo-vicko-vice-vrdoljak-poznati-domoljub-i-dugogodisnji-hrvatski-politicki-emigrant-iz-njemacke/ Fenix Magazin: In memoriam Vicko Vice Vrdoljak] (hrvatski) * [https://fenix-magazin.de/hdz-prije-hdz-a-1-osnivanje-hrvatske-demokratske-zajednice-hdz-u-emigraciji-prije-danasnjeg-hdz-a/ Fenix Magazin: HDZ prije HDZ-a] (hrvatski) * [https://obican.info/osnovao-hdz-cetiri-godine-prije-franje-tudmana/ Obican Radio: Osnovao HDZ četiri godine prije Franje Tuđmana] (hrvatski) * [https://www.imotska-krajina.hr/pokopan-vice-vicko-vrdoljak/ Imotska krajina: Pokopan Vice Vicko Vrdoljak] (hrvatski) * [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/zagora/preminuo-imocanin-velikog-srca-dugogodisnji-politicki-imigrant-i-domoljub-cijeli-zivot-pomagao-je-hrvatima-i-domovini-1381292 Slobodna Dalmacija: Preminuo Imoćanin velikog srca] (hrvatski) aprkiloah1xhs5plsba59pfbamvfuse 7631875 7631872 2026-11-07T10:52:54Z Wikipedija Hrvatska 377807 /* */ 7631875 wikitext text/x-wiki '''Vicko Vrdoljak''' (također ''Vice Vrdoljak''; * 22. ožujka 1944. u [[Medov Dolac|Medovu Docu]]; † 14. travnja 2024. u [[Ludwigshafen|Ludwigshafenu na Rajni]]) bio je hrvatski pedagog, politički emigrant i politički aktivist u Njemačkoj. Povijesno je značajan kao suosnivač i autor imena emigrantske organizacije ''Hrvatska demokratska zajednica'' (HDZ) osnovane 1985. godine, čije je ime četiri godine kasnije preuzeo kasniji hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] za svoju stranku.<ref name="obican">''Osnovao HDZ četiri godine prije Franje Tuđmana''. U: Obican radio, travanj 2024.</ref> == Životopis i obrazovanje == Vicko Vrdoljak rođen je 22. ožujka 1944. u Medovu Docu u Imotskoj krajini.<ref name="imotska">''Pokopan Vice Vicko Vrdoljak''. U: Imotska krajina, 2. svibnja 2024.</ref><ref name="slobodna">''Preminuo Imoćanin velikog srca, dugogodišnji politički imigrant i domoljub. Cijeli život pomagao je Hrvatima i domovini''. U: Slobodna Dalmacija, 16. travnja 2024.</ref> Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, Lovreću i Grabovcu.<ref name="fenix1">''TUŽNA VIJEST: U Ludwigshafenu u 80. godini preminuo Vicko Vice Vrdoljak''. U: Fenix Magazin, 17. travnja 2024.</ref><ref name="obican" /> Nakon završene osmogodišnje škole odlazi u Zagreb gdje završava za elektrotehničara.<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> Potom upisuje Visoku pedagošku školu u Rijeci te radi kao nastavnik u školi „Silvije Strahimir Kranjčević“ u Livnu (BiH).<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> Godine 1970. sklopio je brak s Marijom (rođ. Raos).<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> U braku, koji je trajao 54 godine, dobili su sina i dvije kćeri.<ref name="fenix1" /> == Politički egzil u Njemačkoj == Pola godine nakon vjenčanja, u vrijeme represija tijekom Hrvatskog proljeća, Vrdoljak je iz političkih razloga otišao u egzil u Njemačku.<ref name="fenix1" /><ref name="slobodna" /> Njegova tada trudna supruga isprva je ostala u domovini, a godinu dana kasnije došla je k njemu sa sinom.<ref name="fenix1" /><ref name="slobodna" /> Zbog stalnih državnih represija jugoslavenskog režima desetljećima se nije mogao vratiti u domovinu; iz straha od posljedica nije prisustvovao ni očevom sprovodu, a odmore je često provodio u Španjolskoj.<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> == Politički i društveni angažman == === Hrvatska dijaspora i emigrantski HDZ === Vrdoljak je bio duboko ukorijenjen u društveni život hrvatske dijaspore. Bio je iznimno aktivan u Hrvatskoj katoličkoj misiji „Alojzije Stepinac“ u Ludwigshafenu na Rajni, gdje je cijeli život pomagao sunarodnjacima u nevolji.<ref name="vidic">Svjedočanstvo / Javni komentar Antuna Vidića o Vicku Vrdoljaku, 2024.</ref><ref name="obican" /> Na nadregionalnoj političkoj razini djelovao je u organizaciji „Ujedinjeni Hrvati Njemačke“, iz koje su kasnije proizašli „Ujedinjeni Hrvati Europe“ (UHE).<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> Od 1977. do 1979. obnašao je dužnost predsjednika te organizacije.<ref name="fenix1" /> Godine 1979. izabran je u ''Hrvatsko Narodno Vijeće'' (HNV) kao zamjenik prof. Bože Dugeča.<ref name="fenix1" /> Povijesno istaknutu ulogu Vrdoljak je odigrao pri imenovanju do danas najznačajnije hrvatske stranke HDZ.<ref name="fenix2">Ivan Lozo: ''HDZ PRIJE HDZ-a (1): Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u emigraciji prije današnjeg HDZ-a''. U: Fenix Magazin, 8. siječnja 2026.</ref> Kao predstavnik UHE-a, zajedno s Ivanom Jelićem iz organizacije ''Hrvatski Narodni Odbor'' (HNO) i Jozom Krivićem iz organizacije ''Hrvatski Kršćansko-Demokratski Pokret'' (HKDP), 1985. godine osnovao je zajedničku saveznu organizaciju kojoj je upravo Vrdoljak dao ime „Hrvatska Demokratska Zajednica“ (HDZ).<ref name="fenix2" /><ref name="obican" /> Kasniji hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman preuzeo je to ime četiri godine poslije (1989.) za svoju stranku u Hrvatskoj.<ref name="fenix2" /> Nakon demokratskih promjena, Vrdoljak se od studenoga 1989. angažirao i u novoosnovanom ogranku HDZ-a u gradskoj četvrti Hemshof u Ludwigshafenu.<ref name="vidic" /> Tamo se brinuo, između ostalog, za smještaj Franje Tuđmana i njegove supruge Ankice tijekom njihovih posjeta Njemačkoj.<ref name="vidic" /> === Diplomacija i Domovinski rat === Značajan diplomatski uspjeh ostvario je 1991. godine: zajedno sa svećenikom fra Ljubom Sesarom i Jozom Krivićem pozvan je u ured njemačkog saveznog kancelara Helmuta Kohla.<ref name="obican" /> Tamo su organizirali prvi službeni prijem hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana kod njemačkog kancelara, koji se održao 5. prosinca 1991.<ref name="obican" /> Tijekom Domovinskog rata Vrdoljak je pružao opsežnu humanitarnu i financijsku pomoć. Organizirao je slanje humanitarne pomoći u ratom pogođena područja i gradove poput Šibenika, Zadra, Bosanskog Broda, Osijeka, Siska, Slunja, Novske, Županje i svoje Imotske krajine.<ref name="obican" /> Na poziv hrvatske Vlade, 1991. godine organizirao je i znatnu financijsku potporu za obranu hrvatskog suvereniteta, prikupivši donacije u iznosu od oko 130.000 tadašnjih njemačkih maraka.<ref name="obican" /> == Smrt == Vicko Vrdoljak preminuo je 14. travnja 2024. u dobi od 80 godina u Ludwigshafenu.<ref name="imotska" /><ref name="slobodna" /> Nakon ispraćaja 17. travnja u crkvi sv. Hedvige (St. Hedwig) u Ludwigshafenu, pokopan je 20. travnja 2024. kao priznati domoljub, uz veliko sudjelovanje javnosti, u svom rodnom mjestu Medovu Docu.<ref name="imotska" /><ref name="fenix1" /> == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == * [https://fenix-magazin.de/tuzna-vijest-u-ludwigshafenu-u-80-godini-preminuo-vicko-vice-vrdoljak-poznati-domoljub-i-dugogodisnji-hrvatski-politicki-emigrant-iz-njemacke/ Fenix Magazin: In memoriam Vicko Vice Vrdoljak] (hrvatski) * [https://fenix-magazin.de/hdz-prije-hdz-a-1-osnivanje-hrvatske-demokratske-zajednice-hdz-u-emigraciji-prije-danasnjeg-hdz-a/ Fenix Magazin: HDZ prije HDZ-a] (hrvatski) * [https://obican.info/osnovao-hdz-cetiri-godine-prije-franje-tudmana/ Obican Radio: Osnovao HDZ četiri godine prije Franje Tuđmana] (hrvatski) * [https://www.imotska-krajina.hr/pokopan-vice-vicko-vrdoljak/ Imotska krajina: Pokopan Vice Vicko Vrdoljak] (hrvatski) * [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/zagora/preminuo-imocanin-velikog-srca-dugogodisnji-politicki-imigrant-i-domoljub-cijeli-zivot-pomagao-je-hrvatima-i-domovini-1381292 Slobodna Dalmacija: Preminuo Imoćanin velikog srca] (hrvatski) ezmyrduuo6fj5f9mwzsrvx85v5wf5kc 7631877 7631875 2026-11-07T10:54:20Z Wikipedija Hrvatska 377807 /* Hrvatska dijaspora i emigrantski HDZ */ 7631877 wikitext text/x-wiki '''Vicko Vrdoljak''' (također ''Vice Vrdoljak''; * 22. ožujka 1944. u [[Medov Dolac|Medovu Docu]]; † 14. travnja 2024. u [[Ludwigshafen|Ludwigshafenu na Rajni]]) bio je hrvatski pedagog, politički emigrant i politički aktivist u Njemačkoj. Povijesno je značajan kao suosnivač i autor imena emigrantske organizacije ''Hrvatska demokratska zajednica'' (HDZ) osnovane 1985. godine, čije je ime četiri godine kasnije preuzeo kasniji hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] za svoju stranku.<ref name="obican">''Osnovao HDZ četiri godine prije Franje Tuđmana''. U: Obican radio, travanj 2024.</ref> == Životopis i obrazovanje == Vicko Vrdoljak rođen je 22. ožujka 1944. u Medovu Docu u Imotskoj krajini.<ref name="imotska">''Pokopan Vice Vicko Vrdoljak''. U: Imotska krajina, 2. svibnja 2024.</ref><ref name="slobodna">''Preminuo Imoćanin velikog srca, dugogodišnji politički imigrant i domoljub. Cijeli život pomagao je Hrvatima i domovini''. U: Slobodna Dalmacija, 16. travnja 2024.</ref> Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, Lovreću i Grabovcu.<ref name="fenix1">''TUŽNA VIJEST: U Ludwigshafenu u 80. godini preminuo Vicko Vice Vrdoljak''. U: Fenix Magazin, 17. travnja 2024.</ref><ref name="obican" /> Nakon završene osmogodišnje škole odlazi u Zagreb gdje završava za elektrotehničara.<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> Potom upisuje Visoku pedagošku školu u Rijeci te radi kao nastavnik u školi „Silvije Strahimir Kranjčević“ u Livnu (BiH).<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> Godine 1970. sklopio je brak s Marijom (rođ. Raos).<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> U braku, koji je trajao 54 godine, dobili su sina i dvije kćeri.<ref name="fenix1" /> == Politički egzil u Njemačkoj == Pola godine nakon vjenčanja, u vrijeme represija tijekom Hrvatskog proljeća, Vrdoljak je iz političkih razloga otišao u egzil u Njemačku.<ref name="fenix1" /><ref name="slobodna" /> Njegova tada trudna supruga isprva je ostala u domovini, a godinu dana kasnije došla je k njemu sa sinom.<ref name="fenix1" /><ref name="slobodna" /> Zbog stalnih državnih represija jugoslavenskog režima desetljećima se nije mogao vratiti u domovinu; iz straha od posljedica nije prisustvovao ni očevom sprovodu, a odmore je često provodio u Španjolskoj.<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> == Politički i društveni angažman == === Hrvatska dijaspora i emigrantski HDZ === Vrdoljak je bio duboko ukorijenjen u društveni život hrvatske dijaspore. Bio je iznimno aktivan u Hrvatskoj katoličkoj misiji „Alojzije Stepinac“ u Ludwigshafenu na Rajni, gdje je cijeli život pomagao sunarodnjacima u nevolji.<ref name="vidic">Svjedočanstvo / Javni komentar Antuna Vidića o Vicku Vrdoljaku, 2024.</ref><ref name="obican" /> Na nadregionalnoj političkoj razini djelovao je u organizaciji „Ujedinjeni Hrvati Njemačke“, iz koje su kasnije proizašli „Ujedinjeni Hrvati Europe“ (UHE).<ref name="fenix1" /><ref name="obican" /> Od 1977. do 1979. obnašao je dužnost predsjednika te organizacije.<ref name="fenix1" /> Godine 1979. izabran je u ''Hrvatsko Narodno Vijeće'' (HNV) kao zamjenik prof. Bože Dugeča.<ref name="fenix1" /> Povijesno istaknutu ulogu Vrdoljak je odigrao pri imenovanju do danas najznačajnije hrvatske stranke [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]].<ref name="fenix2">Ivan Lozo: ''HDZ PRIJE HDZ-a (1): Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u emigraciji prije današnjeg HDZ-a''. U: Fenix Magazin, 8. siječnja 2026.</ref> Kao predstavnik UHE-a, zajedno s Ivanom Jelićem iz organizacije ''Hrvatski Narodni Odbor'' (HNO) i Jozom Krivićem iz organizacije ''Hrvatski Kršćansko-Demokratski Pokret'' (HKDP), 1985. godine osnovao je zajedničku saveznu organizaciju kojoj je upravo Vrdoljak dao ime „Hrvatska Demokratska Zajednica“ (HDZ).<ref name="fenix2" /><ref name="obican" /> Kasniji hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman preuzeo je to ime četiri godine poslije (1989.) za svoju stranku u Hrvatskoj.<ref name="fenix2" /> Nakon demokratskih promjena, Vrdoljak se od studenoga 1989. angažirao i u novoosnovanom ogranku HDZ-a u gradskoj četvrti Hemshof u Ludwigshafenu.<ref name="vidic" /> Tamo se brinuo, između ostalog, za smještaj Franje Tuđmana i njegove supruge Ankice tijekom njihovih posjeta Njemačkoj.<ref name="vidic" /> === Diplomacija i Domovinski rat === Značajan diplomatski uspjeh ostvario je 1991. godine: zajedno sa svećenikom fra Ljubom Sesarom i Jozom Krivićem pozvan je u ured njemačkog saveznog kancelara Helmuta Kohla.<ref name="obican" /> Tamo su organizirali prvi službeni prijem hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana kod njemačkog kancelara, koji se održao 5. prosinca 1991.<ref name="obican" /> Tijekom Domovinskog rata Vrdoljak je pružao opsežnu humanitarnu i financijsku pomoć. Organizirao je slanje humanitarne pomoći u ratom pogođena područja i gradove poput Šibenika, Zadra, Bosanskog Broda, Osijeka, Siska, Slunja, Novske, Županje i svoje Imotske krajine.<ref name="obican" /> Na poziv hrvatske Vlade, 1991. godine organizirao je i znatnu financijsku potporu za obranu hrvatskog suvereniteta, prikupivši donacije u iznosu od oko 130.000 tadašnjih njemačkih maraka.<ref name="obican" /> == Smrt == Vicko Vrdoljak preminuo je 14. travnja 2024. u dobi od 80 godina u Ludwigshafenu.<ref name="imotska" /><ref name="slobodna" /> Nakon ispraćaja 17. travnja u crkvi sv. Hedvige (St. Hedwig) u Ludwigshafenu, pokopan je 20. travnja 2024. kao priznati domoljub, uz veliko sudjelovanje javnosti, u svom rodnom mjestu Medovu Docu.<ref name="imotska" /><ref name="fenix1" /> == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == * [https://fenix-magazin.de/tuzna-vijest-u-ludwigshafenu-u-80-godini-preminuo-vicko-vice-vrdoljak-poznati-domoljub-i-dugogodisnji-hrvatski-politicki-emigrant-iz-njemacke/ Fenix Magazin: In memoriam Vicko Vice Vrdoljak] (hrvatski) * [https://fenix-magazin.de/hdz-prije-hdz-a-1-osnivanje-hrvatske-demokratske-zajednice-hdz-u-emigraciji-prije-danasnjeg-hdz-a/ Fenix Magazin: HDZ prije HDZ-a] (hrvatski) * [https://obican.info/osnovao-hdz-cetiri-godine-prije-franje-tudmana/ Obican Radio: Osnovao HDZ četiri godine prije Franje Tuđmana] (hrvatski) * [https://www.imotska-krajina.hr/pokopan-vice-vicko-vrdoljak/ Imotska krajina: Pokopan Vice Vicko Vrdoljak] (hrvatski) * [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/zagora/preminuo-imocanin-velikog-srca-dugogodisnji-politicki-imigrant-i-domoljub-cijeli-zivot-pomagao-je-hrvatima-i-domovini-1381292 Slobodna Dalmacija: Preminuo Imoćanin velikog srca] (hrvatski) 6av3ip60a5vj7gf9ktf2hglapdas28t 0 820999 7631884 2026-11-07T11:15:42Z Fraxinus 3144 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Tenisač | ime = Alexandra Eala | slika = Ealas and Patrick Gregorio (cropped Alexandra Eala).jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Alexandra Eala 2025. | država = {{Z|FIL}} [[Filipini]] | datum_rođenja = [[23. svibnja]] [[2005.]] | mjesto_rođenja = [[Quezon City]], [[Filipini]] | visina = 175 | igra = lijevom rukom, dvoručni bekend | osvojeni_turniri_pojedinačno = 1 WTA, 2 WTA 125, 5 ITF | najbolji_plasman_pojedinačno = 17. (2. studen...«. 7631884 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Alexandra Eala | slika = Ealas and Patrick Gregorio (cropped Alexandra Eala).jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Alexandra Eala 2025. | država = {{Z|FIL}} [[Filipini]] | datum_rođenja = [[23. svibnja]] [[2005.]] | mjesto_rođenja = [[Quezon City]], [[Filipini]] | visina = 175 | igra = lijevom rukom, dvoručni bekend | osvojeni_turniri_pojedinačno = 1 WTA, 2 WTA 125, 5 ITF | najbolji_plasman_pojedinačno = 17. (2. studenoga 2026.) | Australian_Open = 1. kolo (2026.) | Roland_Garros = 1. kolo (2025., 2026.) | Wimbledon = osmina finala (2026.) | US_Open = 3. kolo (2026.) | osvojeni_turniri_parovi = 3 ITF | najbolji_plasman_parovi = 88. (4. svibnja 2026.) | ažurirano = 2. studenoga 2026. }} '''Alexandra Maniego Eala''' ([[Quezon City]], [[23. svibnja]] [[2005.]]) filipinska je profesionalna [[tenis]]ačica. Prva je [[Filipinci|filipinska]] tenisačica koja je osvojila pojedinačni naslov na WTA Touru i ušla među stotinu najboljih igračica svijeta.<ref name="WTA">{{cite web |url=https://www.wtatennis.com/players/330332/name |title=Alexandra Eala – Player Stats & More |publisher=WTA |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> == Životopis == Tenis je počela igrati s četiri godine, a trenira u akademiji [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] na [[Mallorca|Mallorci]]. Majka Rizza bila je plivačica koja je predstavljala Filipine na Igrama jugoistočne Azije.<ref name="WTA" /> Godine 2020. s Priskom Madelyn Nugroho osvojila je juniorski [[Australian Open]] u parovima, a 2021. s Oksanom Selehmetjevom juniorski [[Roland Garros]]. U pojedinačnoj konkurenciji osvojila je juniorski [[US Open]] 2022., pobijedivši u finalu Lucie Havlíčkovu rezultatom 6:2, 6:4. Time je postala prva predstavnica Filipina s pojedinačnim juniorskim naslovom na turnirima [[Grand Slam|Grand Slama]]. Na juniorskoj svjetskoj ljestvici najviše je bila druga.<ref>{{cite web |url=https://www.usopen.org/amp/en_US/news/articles/2022-09-10/alexandra_eala_becomes_first_filipina_to_win_a_junior_grand_slam_singles_title_at_the_2022_us_open.html |title=Alexandra Eala becomes first Filipina to win a junior Grand Slam singles title at the 2022 US Open |publisher=US Open |date=10. rujna 2022. |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> Na seniorskim ITF turnirima počela je nastupati 2020., a u kvalifikacijama WTA turnira prvi je put igrala u Miamiju 2021. Prvu pobjedu u glavnom ždrijebu turnira iz serije WTA 1000 ostvarila je u Madridu 2024. Iste je godine osvojila ITF turnir u Vitoriji-Gasteizu.<ref name="WTA" /> Veliki napredak ostvarila je u ožujku [[2025.]] plasmanom u polufinale Miamija. Pobijedila je Jeļenu Ostapenko, Madison Keys i Igu Świątek, a zaustavila ju je [[[Jessica Pegula]]. Postala je prva filipinska tenisačica u polufinalu turnira WTA 1000 i među stotinu najboljih na svjetskoj ljestvici. U lipnju je igrala prvo WTA finale u Eastbourneu, gdje je izgubila od Maye Joint. Na US Openu ostvarila je prvu pobjedu u glavnom ždrijebu seniorskog Grand Slama, a u rujnu osvojila prvi naslov iz serije WTA 125 u Guadalajari. Sezonu je završila na 50. mjestu.<ref name="WTA" /> Godine [[2026.]] stigla je do polufinala Aucklanda te četvrtfinala Abu Dhabija i Dubaija. U Indian Wellsu i Miamiju igrala je osminu finala. Na travi je osvojila drugi naslov WTA 125, u Birminghamu, a u Wimbledonu stigla do osmine finala. Prvi naslov na WTA Touru osvojila je u kolovozu 2026. u [[Washington|Washingtonu]], pobijedivši u finalu Jessicu Pegulu rezultatom 4:6, 6:4, 6:0. Postala je prva filipinska pobjednica pojedinačnog WTA turnira.<ref>{{cite web |url=https://www.mubadaladcopen.com/en/wta-news/4553195/eala-completes-pegula-comeback-to-win-washington-first-wta-title-for-the-philippines |title=Eala's breakthrough is complete with Washington title |publisher=Mubadala DC Open |date=3. kolovoza 2026. |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Eala, Alexandra}} [[Kategorija: Tenisači]] [[Kategorija: Životopisi, Filipini]] msdhc4b7xywf4xqog56dyurrqmivz0n 7631887 7631884 2026-11-07T11:17:27Z Fraxinus 3144 dodana kategorija [[:Kategorija:Šport na Filipinima|Šport na Filipinima]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7631887 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Alexandra Eala | slika = Ealas and Patrick Gregorio (cropped Alexandra Eala).jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Alexandra Eala 2025. | država = {{Z|FIL}} [[Filipini]] | datum_rođenja = [[23. svibnja]] [[2005.]] | mjesto_rođenja = [[Quezon City]], [[Filipini]] | visina = 175 | igra = lijevom rukom, dvoručni bekend | osvojeni_turniri_pojedinačno = 1 WTA, 2 WTA 125, 5 ITF | najbolji_plasman_pojedinačno = 17. (2. studenoga 2026.) | Australian_Open = 1. kolo (2026.) | Roland_Garros = 1. kolo (2025., 2026.) | Wimbledon = osmina finala (2026.) | US_Open = 3. kolo (2026.) | osvojeni_turniri_parovi = 3 ITF | najbolji_plasman_parovi = 88. (4. svibnja 2026.) | ažurirano = 2. studenoga 2026. }} '''Alexandra Maniego Eala''' ([[Quezon City]], [[23. svibnja]] [[2005.]]) filipinska je profesionalna [[tenis]]ačica. Prva je [[Filipinci|filipinska]] tenisačica koja je osvojila pojedinačni naslov na WTA Touru i ušla među stotinu najboljih igračica svijeta.<ref name="WTA">{{cite web |url=https://www.wtatennis.com/players/330332/name |title=Alexandra Eala – Player Stats & More |publisher=WTA |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> == Životopis == Tenis je počela igrati s četiri godine, a trenira u akademiji [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] na [[Mallorca|Mallorci]]. Majka Rizza bila je plivačica koja je predstavljala Filipine na Igrama jugoistočne Azije.<ref name="WTA" /> Godine 2020. s Priskom Madelyn Nugroho osvojila je juniorski [[Australian Open]] u parovima, a 2021. s Oksanom Selehmetjevom juniorski [[Roland Garros]]. U pojedinačnoj konkurenciji osvojila je juniorski [[US Open]] 2022., pobijedivši u finalu Lucie Havlíčkovu rezultatom 6:2, 6:4. Time je postala prva predstavnica Filipina s pojedinačnim juniorskim naslovom na turnirima [[Grand Slam|Grand Slama]]. Na juniorskoj svjetskoj ljestvici najviše je bila druga.<ref>{{cite web |url=https://www.usopen.org/amp/en_US/news/articles/2022-09-10/alexandra_eala_becomes_first_filipina_to_win_a_junior_grand_slam_singles_title_at_the_2022_us_open.html |title=Alexandra Eala becomes first Filipina to win a junior Grand Slam singles title at the 2022 US Open |publisher=US Open |date=10. rujna 2022. |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> Na seniorskim ITF turnirima počela je nastupati 2020., a u kvalifikacijama WTA turnira prvi je put igrala u Miamiju 2021. Prvu pobjedu u glavnom ždrijebu turnira iz serije WTA 1000 ostvarila je u Madridu 2024. Iste je godine osvojila ITF turnir u Vitoriji-Gasteizu.<ref name="WTA" /> Veliki napredak ostvarila je u ožujku [[2025.]] plasmanom u polufinale Miamija. Pobijedila je Jeļenu Ostapenko, Madison Keys i Igu Świątek, a zaustavila ju je [[[Jessica Pegula]]. Postala je prva filipinska tenisačica u polufinalu turnira WTA 1000 i među stotinu najboljih na svjetskoj ljestvici. U lipnju je igrala prvo WTA finale u Eastbourneu, gdje je izgubila od Maye Joint. Na US Openu ostvarila je prvu pobjedu u glavnom ždrijebu seniorskog Grand Slama, a u rujnu osvojila prvi naslov iz serije WTA 125 u Guadalajari. Sezonu je završila na 50. mjestu.<ref name="WTA" /> Godine [[2026.]] stigla je do polufinala Aucklanda te četvrtfinala Abu Dhabija i Dubaija. U Indian Wellsu i Miamiju igrala je osminu finala. Na travi je osvojila drugi naslov WTA 125, u Birminghamu, a u Wimbledonu stigla do osmine finala. Prvi naslov na WTA Touru osvojila je u kolovozu 2026. u [[Washington|Washingtonu]], pobijedivši u finalu Jessicu Pegulu rezultatom 4:6, 6:4, 6:0. Postala je prva filipinska pobjednica pojedinačnog WTA turnira.<ref>{{cite web |url=https://www.mubadaladcopen.com/en/wta-news/4553195/eala-completes-pegula-comeback-to-win-washington-first-wta-title-for-the-philippines |title=Eala's breakthrough is complete with Washington title |publisher=Mubadala DC Open |date=3. kolovoza 2026. |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Eala, Alexandra}} [[Kategorija: Tenisači]] [[Kategorija: Životopisi, Filipini]] [[Kategorija:Šport na Filipinima]] 5b6lclx8904igu5xb1l3xtrky3tcppo 7631891 7631887 2026-11-07T11:20:57Z Fraxinus 3144 −[[Kategorija:Šport na Filipinima]]; ±[[Kategorija:Životopisi, Filipini]]→[[Kategorija:Filipinski športaši]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7631891 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Alexandra Eala | slika = Ealas and Patrick Gregorio (cropped Alexandra Eala).jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Alexandra Eala 2025. | država = {{Z|FIL}} [[Filipini]] | datum_rođenja = [[23. svibnja]] [[2005.]] | mjesto_rođenja = [[Quezon City]], [[Filipini]] | visina = 175 | igra = lijevom rukom, dvoručni bekend | osvojeni_turniri_pojedinačno = 1 WTA, 2 WTA 125, 5 ITF | najbolji_plasman_pojedinačno = 17. (2. studenoga 2026.) | Australian_Open = 1. kolo (2026.) | Roland_Garros = 1. kolo (2025., 2026.) | Wimbledon = osmina finala (2026.) | US_Open = 3. kolo (2026.) | osvojeni_turniri_parovi = 3 ITF | najbolji_plasman_parovi = 88. (4. svibnja 2026.) | ažurirano = 2. studenoga 2026. }} '''Alexandra Maniego Eala''' ([[Quezon City]], [[23. svibnja]] [[2005.]]) filipinska je profesionalna [[tenis]]ačica. Prva je [[Filipinci|filipinska]] tenisačica koja je osvojila pojedinačni naslov na WTA Touru i ušla među stotinu najboljih igračica svijeta.<ref name="WTA">{{cite web |url=https://www.wtatennis.com/players/330332/name |title=Alexandra Eala – Player Stats & More |publisher=WTA |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> == Životopis == Tenis je počela igrati s četiri godine, a trenira u akademiji [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] na [[Mallorca|Mallorci]]. Majka Rizza bila je plivačica koja je predstavljala Filipine na Igrama jugoistočne Azije.<ref name="WTA" /> Godine 2020. s Priskom Madelyn Nugroho osvojila je juniorski [[Australian Open]] u parovima, a 2021. s Oksanom Selehmetjevom juniorski [[Roland Garros]]. U pojedinačnoj konkurenciji osvojila je juniorski [[US Open]] 2022., pobijedivši u finalu Lucie Havlíčkovu rezultatom 6:2, 6:4. Time je postala prva predstavnica Filipina s pojedinačnim juniorskim naslovom na turnirima [[Grand Slam|Grand Slama]]. Na juniorskoj svjetskoj ljestvici najviše je bila druga.<ref>{{cite web |url=https://www.usopen.org/amp/en_US/news/articles/2022-09-10/alexandra_eala_becomes_first_filipina_to_win_a_junior_grand_slam_singles_title_at_the_2022_us_open.html |title=Alexandra Eala becomes first Filipina to win a junior Grand Slam singles title at the 2022 US Open |publisher=US Open |date=10. rujna 2022. |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> Na seniorskim ITF turnirima počela je nastupati 2020., a u kvalifikacijama WTA turnira prvi je put igrala u Miamiju 2021. Prvu pobjedu u glavnom ždrijebu turnira iz serije WTA 1000 ostvarila je u Madridu 2024. Iste je godine osvojila ITF turnir u Vitoriji-Gasteizu.<ref name="WTA" /> Veliki napredak ostvarila je u ožujku [[2025.]] plasmanom u polufinale Miamija. Pobijedila je Jeļenu Ostapenko, Madison Keys i Igu Świątek, a zaustavila ju je [[[Jessica Pegula]]. Postala je prva filipinska tenisačica u polufinalu turnira WTA 1000 i među stotinu najboljih na svjetskoj ljestvici. U lipnju je igrala prvo WTA finale u Eastbourneu, gdje je izgubila od Maye Joint. Na US Openu ostvarila je prvu pobjedu u glavnom ždrijebu seniorskog Grand Slama, a u rujnu osvojila prvi naslov iz serije WTA 125 u Guadalajari. Sezonu je završila na 50. mjestu.<ref name="WTA" /> Godine [[2026.]] stigla je do polufinala Aucklanda te četvrtfinala Abu Dhabija i Dubaija. U Indian Wellsu i Miamiju igrala je osminu finala. Na travi je osvojila drugi naslov WTA 125, u Birminghamu, a u Wimbledonu stigla do osmine finala. Prvi naslov na WTA Touru osvojila je u kolovozu 2026. u [[Washington|Washingtonu]], pobijedivši u finalu Jessicu Pegulu rezultatom 4:6, 6:4, 6:0. Postala je prva filipinska pobjednica pojedinačnog WTA turnira.<ref>{{cite web |url=https://www.mubadaladcopen.com/en/wta-news/4553195/eala-completes-pegula-comeback-to-win-washington-first-wta-title-for-the-philippines |title=Eala's breakthrough is complete with Washington title |publisher=Mubadala DC Open |date=3. kolovoza 2026. |access-date=7. studenoga 2026.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Eala, Alexandra}} [[Kategorija: Tenisači]] [[Kategorija:Filipinski športaši]] 9a3kl3m3vqdvd06v2m9gmvntu6zzpk0 14 821000 7631888 2026-11-07T11:19:40Z Fraxinus 3144 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Šport na Filipinima]] [[Kategorija:Životopisi, Filipini]]«. 7631888 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Šport na Filipinima]] [[Kategorija:Životopisi, Filipini]] t8iqqihhs99qtpc3mh7p937nwmvo537 7631893 7631888 2026-11-07T11:25:09Z Fraxinus 3144 dodana kategorija [[:Kategorija:Šport po državama|Šport po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7631893 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Šport na Filipinima]] [[Kategorija:Životopisi, Filipini]] [[Kategorija:Šport po državama|Filipini]] ht4bc8bn9ug8r9fikj8dxndivhzmuy9 7631894 7631893 2026-11-07T11:25:40Z Fraxinus 3144 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Šport po državama|Šport po državama]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Športaši po državama|Športaši po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7631894 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Šport na Filipinima]] [[Kategorija:Životopisi, Filipini]] [[Kategorija:Športaši po državama|Filipini]] 197476rgbift8ml0pnz3kw92gln17qv 0 821001 7631897 2026-11-07T11:34:59Z Lovro.milas 323001 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir životopis | ime = Ljubo Marangunić | rođenje = [[17. ožujka]] [[1942.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | smrt = [[4. studenoga]] [[2026.]] }} '''Ljubo Marangunić''' ([[Zagreb]], [[17. ožujka]] [[1942.]] – [[4. studenoga]] [[2026.]]) bio je hrvatski matematičar i sveučilišni profesor.<ref>{{Citiranje weba|title=MARANGUNIĆ, Ljubo - Hrvatski biografski leksikon|url=https://hbl.lzmk.hr/...«. 7631897 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Ljubo Marangunić | rođenje = [[17. ožujka]] [[1942.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | smrt = [[4. studenoga]] [[2026.]] }} '''Ljubo Marangunić''' ([[Zagreb]], [[17. ožujka]] [[1942.]] – [[4. studenoga]] [[2026.]]) bio je hrvatski matematičar i sveučilišni profesor.<ref>{{Citiranje weba|title=MARANGUNIĆ, Ljubo - Hrvatski biografski leksikon|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/marangunic-ljubo|access-date=2026-11-07|website=hbl.lzmk.hr}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Adrian Golub|date=2026-11-05|title=Preminuo profesor Ljubo Marangunić, omiljeni predavač sa FER-a|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/preminuo-profesor-ljubo-marangunic-omiljeni-predavac-sa-fer-a-2010963|access-date=2026-11-07}}</ref> == Životopis == == Izvori == fhohlei38tzv4gidqe0d40pj3ld8t8v