Wikizvor hrwikisource https://hr.wikisource.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.1 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikizvor Razgovor o Wikizvoru Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Autor Razgovor o autoru Stranica Razgovor o stranici Sadržaj Razgovor o sadržaju TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 19159 63280 59656 2026-05-06T06:21:08Z Ivo Lendić 7080 kategorija 63280 wikitext text/x-wiki {{zaglavlje | prethodni = | sljedeći = | naslov = Govor predsjednika Matice hrvatske Mire Gavrana | odjeljak = | autor = Miro Gavran | prevoditelj = | bilješke = Govor u [[:w:HNK u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]] na svečanosti 180. obljetnice utemeljenja [[:w:Matica hrvatska|Matice hrvatske]] 13. lipnja 2022., u svojstvu predsjednika Matice. <br> Preuzeto sa stranica [https://www.hkv.hr/kultura/39799-proslava-180-obljetnice-matice-hrvatske-govor-predsjednika-m-gavrana.html Hrvatskoga kulturnoga vijeća]. }} Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske gospodine Plenkoviću! Poštovani izaslaniče predsjednika Hrvatskoga sabora, potpredsjedniče Sabora akademiče Reineru! Poštovani ministri, gospođo Obuljen Koržinek, gospodine Grliću Radmane, gospođo Tramišak i gospodine Filipoviću. Poštovani državni dužnosnici, obnašatelji izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, predstavnici vjerskih zajednica, predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektori, predstavnici akademske zajednice, predstavnici državnih, gospodarskih, znanstvenih, zdravstvenih, obrazovnih i kulturnih ustanova, kao i predstavnici medija. Dragi i poštovani članovi upravnih tijela Matice hrvatske, predsjednici ogranaka i pročelnici odjela, kao i svi prisutni članovi, zaposlenici i prijatelji Matice hrvatske te ostali gosti. Poštovane dame i gospodo! Iznimno sam sretan što smo se okupili u ovome hramu kulture odati počast našim prethodnicima. U proteklih 180 godina izmijenilo se pet država u kojima su Hrvati živjeli, a Matica hrvatska opstala je i ostala svjetionikom hrvatske kulture, znanosti i prosvjete. Ostala je važnim čimbenikom našeg identiteta i ljubavi prema domovini. Cilj Matice hrvatske bio je i ostao izgradnja domovine na koju možemo biti ponosni i boljitak svakoga hrvatskog čovjeka. U proteklih 180 godina Matica je stekla povjerenje svoga naroda, dijeleći s tim narodom i dobro i zlo, bivajući sve vrijeme ustanovom koja nastoji našemu postojanju na ovome svijetu dati viši smisao, polazeći od one biblijske mudrosti da „ne živi čovjek samo o kruhu“. Iako duboko ukorijenjena u gradu Zagrebu, gdje je utemeljena 1842. godine, Matica hrvatska nije nikada bila zagrebačkocentrična ustanova, nego baš naprotiv – Matica se zauzimala i zauzimat će se za to da u svakom i najmanjem gradu i naselju pridonese bogatstvu društvenog i kulturnog života. Stoga su nam naši ogranci iznimno važni i dragocjeni. U Maticu hrvatsku dobrodošao je svaki čovjek, bez obzira na svoja politička uvjerenja i svjetonazor, pod uvjetom da mu je stalo do dobrobiti hrvatskog naroda. Mi smo obitelj u kojoj želimo svakom članu omogućiti samoostvarenje, a hrvatskoj kulturi nesputanu suradnju i komunikaciju sa svim zemljama i svim narodima svijeta. U proteklih sedam mjeseci od Izborne skupštine ustrajali smo na transparentnosti našega poslovanja, na izgradnji povjerenja i kvalitetnijih međuljudskih odnosa. Dijalogom i uzajamnim uvažavanjem dolazimo do najboljih mogućih rješenja. Dovoljno je reći da smo u ovih sedam mjeseci imali pet sjednica Glavnoga odbora i na njima donijeli više od 130 odluka, i to sve odreda jednoglasno. Nismo poništili nijednu od odluka prethodnih upravnih tijela koja su se odnosila na programe u 2022. godini, držeći se načela da povijest ne počinje od nas, ali smo na ranije usvojene programe nadodali još deset važnih ciljeva samo Str. 2 za ovu godinu, među kojima su bili pokretanje tribine „Sučeljavanja u Matici hrvatskoj“, na kojoj se tematiziraju najvažnija pitanja našega društvenog, političkog i gospodarskog života. Progovaramo stručno i argumentirano o svim važnim pitanjima, sve u želji da kritičko mišljenje i sučeljavanje argumenata bude pretpostavkom rješavanja i najsloženijih problema. Tehnički smo se opremili i pokrenuli Matičin podcast, snimamo naše tribine, predavanja i promocije i nastojimo doprijeti do šire javnosti i do svojih članova i simpatizera u Hrvatskoj i diljem svijeta. Stalo nam je da se naši odjeli i središnjica čim bolje umreže s ograncima. Nije nam bilo teško proteklih mjeseci proputovati tisuće i tisuće kilometara pohodeći svoje ogranke u želji da se bolje upoznamo s njihovim radom. Otpočeli smo s prezentacijama svoga rada po fakultetima, što će se intenzivirati na jesen, a sve u želji da u svoje redove privučemo i što veći broj studenata i sveučilišnih profesora. U proteklih pola godine naše članstvo utrostručilo se u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Osnovali smo nove ogranke na Kupresu i u Hrvatskoj Kostajnici, a do kraja godine planiramo osnovati ogranke u Vitezu, Ljubuškom, New Yorku, Novom Sadu i Banjoj Luci. Iznimno smo sretni što u Bosni i Hercegovini imamo čak 15 aktivnih ogranaka. Hrvati iz Bosne i Hercegovine posebno su nam u srcu, pogotovo u ovim teškim vremenima. U godinama koje su pred nama ustrajat ćemo na jačanju i produbljivanju veza s njima. Želimo da znaju da će uvijek imati snažnu podršku u Matici hrvatskoj. Proteklih mjeseci ustrajemo i na tematiziranju najvažnijih gospodarskih pitanja u našoj zemlji i istodobno se povezujemo s najuspješnijim gospodarstvenicima koji postaju našim podupirateljima i istaknutim matičarima. Svi znamo da je Matica prvenstveno utemeljena kao kulturna ustanova, ali ona nikada nije bila samo to. Matica se proteklih 180 godina bavila svim aspektima društvenog života, želeći da kroz nju hrvatski čovjek izrazi svoju samobitnost u punini. Usuđujem se ustvrditi da su hrvatski jezik i hrvatska književnost bili najvažnijim razlozima utemeljenja Matice hrvatske – povijest Matice povijest je borbe za afirmaciju hrvatskoga jezika, što se najzornije pokazalo sredinom 19. stoljeća kada je zalaganjem Ivana Kukuljevića Sakcinskog hrvatski jezik postao službenim jezikom našeg Sabora, a potom se kao najvažnijim ciljem Matice hrvatske upravo jezično pitanje nameće 1967. godine donošenjem glasovite „Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika“, iz čega će se izroditi nacionalno osvještavanje, a potom i političko gibanje koje će se kolokvijalno nazivati Hrvatskim proljećem. Unatoč tome što je prošlo već trideset godina od osamostaljenja, hrvatski jezik i danas je osjetljiva tema. Stoga su novoizabrano Predsjedništvo i Glavni odbor Matice hrvatske u prosincu prošle godine donijeli jednoglasnu odluku da se u miru i tišini pristupi izradi nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, što je naišlo na jednodušnu potporu matičara diljem zemlje. U okrilju Matice hrvatske, najstarije kulturne udruge u Hrvata, formirali smo radnu skupinu vrhunskih jezikoslovaca sa zadatkom da iznjedre moderni uporabljivi zakon u kojem neće biti nikakvih restrikcija ni inspektorata, nego je cilj da se hrvatskom jeziku napokon dade prilika da se samoostvari u svojoj punini. Zakon o hrvatskom jeziku neće propisivati kako ćemo govoriti, neće književnicima određivati kako će stvarati umjetnička djela. Taj zakon zaštitit će sva tri hrvatska narječja (kajkavsko, čakavsko i štokavsko) i njihove idiome. Zakon će biti komplementaran sa Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a poštivat će i zakonske odredbe koje se odnose na sredstva javnoga priopćavanja. Zakonom Str. 3 će se urediti samo javna uporaba našega materinskog jezika. Nakon usvajanja Zakona, hrvatski jezik više nikada neće biti prepušten ulici ni samovolji ljudi kojima nije stalo do hrvatske kulture i hrvatskoga identiteta. Podsjećam one koji su zaboravili da je hrvatski jezik priznat kao 24. jezik Europske unije, da je 1. rujna 2008. međunarodno upisan i u Washingtonskoj biblioteci, da ga je uostalom hrvatskim imenovao naš velikan Marko Marulić prije 500 godina u proslovu svoga slavnoga spjeva Judita. Dakle: samo je pitanje našega samopoštovanja kada ćemo poput većine europskih naroda donijeti zakon o svome materinskom jeziku. U tome nam treba pomoć Vlade, koja je pokrovitelj ove svečane proslave, ali nam treba i podrška svih zastupnika u Hrvatskom saboru; stoga smo pozivnice za ovu proslavu odaslali na predsjednike svih šesnaest saborskih klubova zastupnika. Želja nam je da donošenje Zakona o hrvatskom jeziku bude trenutak naše sloge. Uvjeren sam da će ova generacija matičara i hrvatskih političara napokon učiniti taj konačni dokaz našeg samopotvrđivanja koji hrvatski narod iščekuje već desetljećima. A kao nadahnuće svima nama za taj čin, neka nam budu riječi Gjure Arnolda, jednoga od najznačajnijih predsjednika Matice hrvatske, koje je izgovorio davne 1905. godine: „Ako je narodni jezik najvjernije ogledalo narodnoga mišljenja i čuvstvovanja, kao što sumnje nema, onda on nije dobio ime materinjega samo zato što njime majka govori djeci svojoj – nego i zato što se u njegovu povodu rađa u svakoga misao duševnoga zajedništva s narodom. To drugim riječima znači da po jeziku materinjem ne postajemo samo članovima izvjestna naroda, nego postajemo i dionicima čitave njegove kulture kako se je ona historijski razvila.“ Drage matičarke i dragi matičari, dragi podupiratelji i simpatizeri Matice hrvatske, neka nam ova važna obljetnica bude pozivom na hrvatsku slogu. Riječ sloga gotovo je iščezla iz svakodnevne uporabe, a danas nam je potrebnija nego ikada prije. Vremena koja živimo iznimno su teška i neizvjesna, hrvatski narod teško podnosi političke, ideološke i svjetonazorske podjele koje nas razdiru. Zbog njih hrvatski čovjek osjeća tjeskobu i zbunjenost. Stoga mi dopustite da u ime više od četiri tisuće matičara s ovoga mjesta pošaljemo poruku o našem zajedništvu, o ljubavi prema našoj kulturi, znanosti, prosvjeti, identitetu i našem jeziku, te da pozovemo sve Hrvate da i sami pridonesu tom zajedništvu i uzajamnom uvažavanju. Trudit ćemo se da u vremenima koja su pred nama Matica hrvatska bude najčvršćom poveznicom hrvatskoga identiteta i hrvatske sloge. Hvala Vladi Republike Hrvatske, svim našim podupirateljima, zaposlenicima u središnjici, djelatnicima Hrvatskog narodnog kazališta, matičarima i umjetnicima koji su doprinijeli ovoj svečanoj proslavi, te svima nazočnima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj. Na koncu, dopustite mi da svim matičarima i prijateljima Matice hrvatske čestitam 180. obljetnicu utemeljenja, sa željom da nas i u budućnosti vode matičarski ideali na dobrobit naše domovine. [[Kategorija:Govori]] [[Kategorija:Izvori za hrvatsku povijest]] [[Kategorija:Hrvatsko 21. stoljeće]] 6r0xedivxd23f708fue93d33pj84gas 100 19858 63279 63012 2026-05-06T06:19:18Z Ivo Lendić 7080 poveznica 63279 wikitext text/x-wiki {{Autor | ImePrezime = Lav XIV. | Godine = (1955. – ) | PrezimeIme = XIV., Lav | PočetnoSlovoPrezimena = X | Wikipedia = Lav XIV. | Wikiquote = Lav XIV. | Wiktionary = | Wikibooks = | Wikicommons = Leo XIV | Bio = Rođen kao '''Robert Francis Prevost''', 267. poglavar Katoličke Crkve, papa od 8. svibnja 2025. | Slika = Pope Leo XIV 3 (3x4 cropped) (2).jpg | Potpis = Official signature of Pope Leo XIV.svg }} ;Govori * [[Govor Lava XIV. kleru Rimske biskupije|Govor kleru Rimske biskupije]], 12. lipnja 2025. * [[Videoporuka Lava XIV. mladima Chicaga i svijeta|Videoporuka mladima Chicaga i svijeta]], 14. lipnja 2025. * [[Pozdrav Lava XIV. sudionicima Hrvatskoga nacionalnog hodočašća u Rimu|Pozdrav hrvatskim hodočasnicima u Rimu]], 7. listopada 2025. * [[Poruka Lava XIV. sudionicima SHKM-a 2026.|Poruka sudionicima SHKM-a 2026.]], 25. ožujka 2026. [[Kategorija:Pape]] hr7mlq9hnuzuej5aleedlq5dytbjzre 0 19859 63284 61937 2026-05-06T06:31:53Z Ivo Lendić 7080 kat. 63284 wikitext text/x-wiki {{Zaglavlje | autor = Lav XIV. | bilješke = Govor Pape Lava XIV. kleru Rimske biskupije u Dvorani Pavla VI. u četvrtak, 12. lipnja 2025. <br> [https://www.vjeraidjela.com/kler-jedinstva-uzornosti-i-prorocke-predanosti/ hrvatski prijevod] }} Želim zamoliti glasan pljesak za sve vas koji ste ovdje i za sve svećenike i đakone Rima! Predragi prezbiteri i đakoni koji obavljate svoje služenje u Rimskoj biskupiji, predragi bogoslovi, pozdravljam vas sve s privrženošću i prijateljstvom! Zahvaljujem Njegovoj Uzoritosti, kardinalu vikaru, na riječima pozdrava i na prikazu koje je dao, govoreći nešto o vašoj nazočnosti u ovome gradu. Želio sam se susresti s vama kako bih vas iz bližega upoznao i počeo hodati zajedno s vama. Hvala vam na vašem životu darovanu služenju Kraljevstvu, na vašem svakodnevnom trudu, na tolikoj velikodušnosti u obavljanju službe, na svemu što živite u tišini i što je katkada popraćeno patnjom ili nerazumijevanjem. Obavljate različite službe, ali svi ste dragocjeni u Božjim očima i u ostvarivanju Njegova nauma. Rimska biskupija predsjedava u ljubavi i zajedništvu i može ostvarivati to poslanje zahvaljujući svakomu od vas, u vezu milosti s biskupom i u plodnoj suodgovornosti s čitavim Božjim narodom. Naša je biskupija uistinu osobita, jer toliko svećenika dolazi iz različitih dijelova svijeta, posebno zbog studija; a to podrazumijeva da je i dušobrižni život – mislim ponajviše na župe – obilježen tom sveopćošću i međusobnim prihvaćanjem koje ona povlači za sobom. Polazeći od ove sveopćega načina gledanja koji Rim nudi, želio bih s vama srdačno podijeliti neka promišljanja. Prva oznaka, koja mi je posebno bliska srcu, jest ona jedinstva i zajedništva . U molitvi zvanoj „svećenička“, kao što znamo, Isus je molio Otca da njegovi budu jedno (Iv 17, 20–23). ​​Gospodin dobro zna da samo ujedinjeni s Njim i ujedinjeni među sobom možemo donijeti plodove i dati svijetu vjerodostojno svjedočanstvo. Svećeničkomu zajedništvu ovdje u Rimu pogoduje činjenica da po drevnoj predaji običavamo živjeti zajedno, u župnim dvorima kao i u zavodima ili drugim boravištima. Prezbiter je pozvan biti čovjek zajedništva, jer ga prvi živi i neprestano ga hrani. Znamo da to zajedništvo danas ometa kulturno ozračje koje pogoduje usamljivanju ili zaokupljanju samim sobom. Nitko od nas nije izuzet od tih zamki koje prijete valjanosti našega duhovnoga života i snazi ​​našega služenja. Ali moramo biti budni jer, osim kulturnoga konteksta, zajedništvo i bratstvo među nama nailaze i na neke preprjeke koje su tako reći „unutarnje“, a tiču ​​se crkvenoga života Biskupije, međuljudskih odnosa, a također i onoga što prebiva u srcu, posebno onoga osjećaja umora koji dolazi jer smo iskusili pojedine poteškoće, jer se nismo osjećali shvaćenima i saslušanima ili iz drugih razloga. Želio bih vam pomoći, hodati s vama, kako bi svatko ponovo pronašao vedrinu u svome služenju; ali upravo zbog toga molim vas za poticaj svećeničkom bratstvu, koje ima korijene u čvrstom duhovnom životu, u susretu s Gospodinom i u slušanju njegove Riječi. Hranjeni tim sokom, sposobni smo živjeti odnose prijateljstva, pretječući jedni druge poštovanjem (usp. Rimljanima 12, 10); osjećamo potrebu za drugima kako bismo rasli i njegovali isti crkveni napon, isti crkveni poriv. Zajedništvo se isto tako mora prevoditi u predanost ovoj biskupiji; s različitim darovima, s različitim tijekovima odgoja i obrazovanja i s različitim službama, ali trud da se to podrži mora biti jedinstven. Molim sve da obraćaju pozornost na pastirski hod ove Crkve koji je mjesni, ali, zbog onoga koji ga vodi, je i sveopći. Koračati zajedno uvijek je jamstvo vjernosti Evanđelju; zajedno i u skladu, nastojeći bogatiti Crkvu vlastitom darom, ali imajući u srcu biti jedino tijelo kojemu je Krist Glava. Druga oznaka koju bih vam želio povjeriti jest ona uzornosti. U prigodi svećeničkih ređenja 31. svibnja ove godine u propovijedi sam podsjetio na važnost transparentnosti u životu, na temelju riječi svetoga Pavla koji starješinama u Efezu kaže: „Znate kako sam se ponašao“ (Dj 20, 18). Molim vas srcem otca i pastira: svi se posvetimo tomu da budemo vjerodostojni i uzorni svećenici! Svjesni smo ograničenja svoje naravi i Gospodin nas duboko poznaje; ali primili smo izvanrednu milost, povjereno nam je dragocjeno blago čiji smo služitelji, sluge. A od sluge se traži vjernost. Nitko od nas nije izuzet od mamljenja svijeta, a grad, s tisuću svojih prijedloga, mogao bi nas udaljiti i od želje za svetim životom, uzrokujući izravnavanje prema dolje gdje se gube duboke vrjednote svećeništva. Dopustite da vas opet privuče Učiteljev poziv, da osjetite i živite ljubav prvoga sata, onu koja vas je potaknula na snažne odluke i hrabre žrtve. Ako budemo zajedno nastojali biti uzorni u poniznu životu, tada ćemo moći izražavati obnavljajuću snagu Evanđelja za svakoga muškarca i svaku ženu. Zadnja oznaka koju vam želim vam predati jest u pogledu ​​izazova našega vremena u proročkom ključu. Zabrinuti smo i uznemireni svime što se danomice zbiva u svijetu: pogađaju nas nasilja koje stvaraju smrt, dovode nas u pitanje nejednakosti, siromaštvo, mnogi oblicima guranja na rub društva, raširena patnja koja poprima obilježja nelagode što više nikoga ne štedi. A te se stvari ne događaju samo drugdje, daleko od nas, nego utječu i na naš grad Rim, izložen višestrukim oblicima siromaštva i ozbiljnim nevoljama poput stanovanja. Grad u kojem, kako je primijetio papa Franjo, „velikoj ljepoti“ i očaranosti umjetnošću moraju odgovarati i s „jednostavna pristojnost i normalno funkcionalnost na mjestima i u prilikama obična, svakodnevna života. Jer grad koji je ugodniji za život svojim građanima ujedno je i gostoljubiviji za sve“ (Propovijed na Večernjoj sa zahvalnicom 31. prosinca 2023.). Gospodin nas je htio upravo nas u ovom vremenu punom izazova koji se ponekad čine većima od naših sila. Pozvani smo prigrliti te izazove, tumačiti ih evanđeoski, živjeti ih kao prigode svjedočenja. Ne bježimo od njih! Neka dušobrižna predanost, poput one prema studiju, za sve postane škola u kojoj ćemo naučiti graditi Kraljevstvo Božje u današnjoj složenoj i poticajnoj povijesti. U nedavno vrijeme imali smo primjer svetih svećenika koji su znali združiti strast za poviješću s naviještanjem Evanđelja, poput don Prima Mazzolarija i don Lorenza Milanija, proroka mira i pravde. A ovdje u Rimu imali smo don Luigija Di Liegra koji je, suočen s tolikim siromaštvom, dao život tražeći putove pravednosti i ljudskoga promicanja. Crpimo iz snage tih primjera kako bismo nastavili sijati sjeme svetosti u našem gradu. Predragi, uvjeravam vas u svoju blizinu, naklonost i spremnost da koračam s vama. Povjerimo Gospodinu svoj svećenički život i molimo Ga da raste u jedinstvu, uzornosti i proročkoj predanosti da bi služio našemu vremenu. Neka nas prati srdačan poziv svetoga Augustina, koji je rekao: „Ljubite ovu Crkvu, ostanite u ovoj Crkvi, budite ova Crkva. Ljubite dobroga Pastira, najljepšega Zaručnika, koji nikoga ne vara i ne želi da itko propadne. Molite i za izgubljene ovce: da i one dođu, da i one prepoznaju, da i one ljube, da bude jedno stado i jedan pastir“ (Govor 138, 10). Hvala vam! [[Kategorija:Govori Lava XIV.]] arameaboqfzdn8ulx79cmqcproeheug 0 19860 63282 61940 2026-05-06T06:30:33Z Ivo Lendić 7080 kat. 63282 wikitext text/x-wiki {{Zaglavlje | autor = Lav XIV. | bilješke = Videoporuka Pape Lava XIV. mladima Chicaga i cijeloga svijeta, 14. lipnja 2025. ([https://www.vjeraidjela.com/svjetionici-nade/ hrvatski prijevod]) }} Dragi moji prijatelji, drago mi je da mogu pozdraviti sve vas okupljene u parku White Sox na ovom velikom slavlju kao zajednicu vjere u Chicaškoj nadbiskupiji. Osobito pozdravljam kardinala Cupicha, pomoćne biskupe i sve moje prijatelje koji su se danas sabrali na ovaj blagdan Presvetoga Trojstva. A počinjem s tim jer je Trojstvo uzorak Božje ljubavi prema nama. Bog: Otac, Sin i Duh. Tri osobe u jednom Bogu žive ujedinjene u dubini ljubavi, u zajednici, dijeleći to zajedništvo sa svima nama. Tako, dok se danas okupljate na ovoj velikoj proslavi, želim vam izraziti zahvalnost i ohrabrenje da nastavite graditi zajedništvo, prijateljstvo, kao braća i sestre u svakodnevnom životu, u obiteljima, župama, Nadbiskupiji i diljem našega svijeta. Želio bih uputiti osobit pozdrav svim mladima – onima koji su danas okupljeni i mnogima od vas koji možda gledate ovaj pozdrav uz pomoć tehničkih sredstava na internetu. Kako zajedno odrastate, možete shvatiti, posebno nakon što ste proživjeli vrijeme pandemije – vremena izolacije, velikih teškoća, ponekad čak i poteškoća u svojim obiteljima ili u našem današnjem svijetu. Ponekad vam cjelina života nije pružila priliku da živite vjeru, da živite kao sudionici zajednice vjere, pa bih želio iskoristiti ovu prigodu i pozvati svakoga od vas da se zagledate u svoja srca, da prepoznate kako je Bog tu i da možda na puno različitih načina Bog dopire do vas, zove vas, poziva vas da upoznate njegova Sina Isusa Krista, kroz Pisma, možda preko prijatelja ili rođaka… djeda ili bake, koji bi mogao biti osoba vjere. Da otkrijete koliko je za svakoga od nas važno obraćati pozornost na Božju nazočnost u vlastitu srcu, na onu čežnju za ljubavlju u našim životima, za traženjem, istinskim traženjem i pronalaženjem načina na koje bismo mogli učiniti nešto sa svojim životima kako bismo služili drugima. A u tom služenju drugima možemo otkriti kako, okupljajući se u prijateljstvu, gradeći zajednicu, i mi možemo pronaći pravi smisao u svojim životima. Trenutci tjeskobe, usamljenosti; toliko ljudi koji pate od različitih iskustava potištenosti ili tuge – mogu otkriti kako je Božja ljubav uistinu iscjeljujuća, da donosi nadu i da zapravo, sabirući se kao prijatelji, kao braća i sestre, u zajednici, u župi, u iskustvu zajedničkoga življenja svoje vjere, možemo otkriti da nas Gospodinova milost, da nas Božja ljubav uistinu može izliječiti, može nam dati snagu koju trebamo, može biti izvor one nade koja nam je svima potrebna u životima. Dijeliti tu poruku nade jedni s drugima – u dopiranju, u služenju, u traženju načina da naš svijet učinimo boljim mjestom – daje pravi život svima nama i znak je nade za cijeli svijet. Mladima koji su ovdje skupljeni još jednom želim reći da ste vi obećanje nade za mnoge od nas. Svijet vas gleda dok se osvrćete oko sebe i kažete: trebate nam, želimo da se ujedinite kako biste s nama podijelili ovo zajedničko poslanje, kao Crkva i u društvu, naviještanja poruke istinske nade i promicanja mira, promicanja sklada među svim narodima. Moramo gledati dalje od vlastitih – ako hoćete – sebičnih načina. Moramo tražiti načine okupljanja i širenja poruke nade. Sveti Augustin kaže da ako želimo da svijet bude bolje mjesto, moramo početi od sebe, moramo početi od vlastita života, od vlastita srca (usp. 311. govor; Komentar Ivanova evanđelja, 77. homilija). I tako, u tom smislu, dok se skupljate kao zajednica vjere, dok slavite u Chicaškoj nadbiskupiji, dok nudite vlastito iskustvo radosti i nade, možete saznati, možete otkriti da ste i vi doista svjetionici nade. To svjetlo, koje možda na obzoru nije baš lako ugledati, a ipak, kako rastemo u jedinstvu, kako nadolazimo skupa u zajedništvo, možemo otkriti kako će to svjetlo postajati sve sjajnije i sjajnije. To svjetlo u zbilji je naša vjera u Isusa Krista. I mi možemo postati ta poruka nade kako bismo promicali mir i jedinstvo diljem našega svijeta. Svi živimo s mnogim pitanjima u svojim srcima. Sveti Augustin tako često govori o našim „nemirnim“ srcima i kaže: „nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi, Bože“ (Ispovijesti 1, 1, 1). Taj nemir nije loša stvar i ne bismo trebali tražiti načine da ugasimo žar, da uklonimo ili čak otupimo napetosti koje osjećamo, poteškoće koje proživljavamo. Radije bismo se trebali povezati sa svojim srcem i prepoznati kako Bog može djelovati u našim životima, po našim životima i preko nas doprijeti do drugih ljudi. Stoga bih želio završiti ovu kratku poruku svima vama pozivom da budete, doista, to svjetlo nade. „Nada ne postiđuje“, kaže nam sveti Pavao u Poslanici Rimljanima (5, 5). Dok gledam svakoga od vas, kada vidim kako se ljudi okupljaju slaviti svoju vjeru, i sâm otkrivam koliko nade ima u svijetu. U ovoj jubilejskoj godini nade, Krist, koji je naša nada, doista sve nas poziva da se ujedinimo, kako bismo mogli biti taj pravi živući primjer: svjetlo nade u današnjem svijetu. Zato bih vas sve želio pozvati: odvojite trenutak, otvorite svoja srca Bogu, Božjoj ljubavi, onomu miru koji nam samo Gospodin može dati. Osjetite koliko je duboko lijepa, koliko snažna, koliko je smislena Božja ljubav u našim životima. Prepoznajte da iako ne činimo ništa da bismo zavrijedili Božju ljubav, Bog u svojoj velikodušnosti nastavlja izlijevati svoju ljubav na nas. I dok nam daje svoju ljubav, traži samo da budemo velikodušni i da dijelimo s drugima ono što nam je dao. Neka ste zaista blagoslovljeni dok se okupljate na ovom slavlju. Neka Gospodinova ljubav i mir sađu na svakoga od vas, na vaše obitelji, i neka vas Bog blagoslovi sve, kako biste uvijek bili svjetionici nade, znak nade i mira diljem našega svijeta. I neka se blagoslov Boga svemogućega, Otca, Sina i Duha Svetoga spusti na vas i ostane s vama vazda. Amen. [[Kategorija:Govori Lava XIV.]] [[Kategorija:21. stoljeće]] qo12tcyl61zlans554a7a1cpkt9x1vq 0 20286 63285 63011 2026-05-06T06:32:50Z Ivo Lendić 7080 kat. 63285 wikitext text/x-wiki {{Zaglavlje |autor=Lav XIV. |bilješke=Poruka pape Lava XIV. hrvatskim hodočasnicima u Rimu, 7. listopada 2025. ([https://www.zg-nadbiskupija.hr/papin-pozdrav-hrvatskim-hodocasnicima-na-nacionalnom-hodocascu-u-rim/27323 prijevod]) }} Dragi hrvatski hodočasnici, s velikom radošću želim vam dobrodošlicu na Trg sv. Petra, kamo ste pristigli povodom nacionalnog hodočašća u [[:w:Jubilejska godina 2025.|Jubilejskoj godini]]. Vaša brojna i molitvena prisutnost znak je žive vjere vašega naroda, koji je kroz stoljeća ostao čvrst u zajedništvu s Crkvom i vjeran Nasljedniku apostola Petra. Tješi činjenica da korijeni vaše vjere nisu ostali nepomični u prošlosti, nego i danas donose plodove zahvaljujući svjedočanstvu vaših obitelji, župnih zajednica i udruga. Tradicija primljena od vaših otaca neprocjenjivo je blago koje brižno čuvate i koje ste pozvani neprestano obnavljati, prepoznajući nadahnuća Duha Svetoga. Od srca vam zahvaljujem na vjernosti koju živite u svakodnevici. Dobro mi je poznato da se mnogi od vas nalaze daleko od domovine, zbog posla, studija ili drugih potreba; no gdje god bili, ostanite vezani uz svoje kršćanske korijene i svjedočite da ste narod koji ljubi Krista i njegovu Crkvu. Takav život, usklađen s evanđeljem, snažnije govori od mnogih riječi. Potičem vas da uvijek držite pogled upravljen prema Isusu, Dobrom Pastiru, te da mu se s povjerenjem i poslušnošću prepuštate. Ne zaboravite: vjera raste i jača kada se dijeli. Stoga, s radošću prenosite svojoj djeci i novim naraštajima kršćanske vrijednosti koje su oblikovale vašu povijest i kulturu. Tako ćete i dalje biti kvasac mira, dobra i nade u svijetu ranjenom nasiljem i ratovima, koji su i vama iz povijesti poznati. Neka vas Gospodin blagoslovi, a Blažena Djevica Marija, Najvjernija odvjetnica Hrvatske, čuva pod svojim plaštem i prati u svakodnevnom životu. Vama, vašim obiteljima i cijelom hrvatskom narodu od srca udjeljujem Apostolski blagoslov - znak Papine blizine i ljubavi prema svakome od vas. [[Kategorija:Hrvatsko 21. stoljeće]] [[Kategorija:Govori Lava XIV.]] j9sij1ztq505go1oiwdalpicn1govlz 0 20306 63278 2026-05-06T06:18:15Z Ivo Lendić 7080 unos izvora 63278 wikitext text/x-wiki {{Zaglavlje | autor = Lav XIV. | bilješke = Prijevod na hrvatski: [https://ika.hkm.hr/novosti/poruka-pape-lava-xiv-sudionicima-shkm-a-u-pozeskoj-biskupiji/ Informativna katolička agencija] }} Dragi mladi, radosno vam se pridružujem u duhu dok se okupljate u Požegi na XIII. susretu hrvatske katoličke mladeži. Upućujem srdačan pozdrav vašim biskupima, svećenicima, posvećenim osobama i svima koji su pripremili ovaj važan događaj vjere i crkvenog zajedništva. Geslo susreta „Ja sam trs, vi loze“ (Iv 15,5) podsjeća na temeljnu istinu kršćanskog života: samo ostajući ujedinjeni s Kristom možemo donijeti obilne plodove. Kao što loza prima sok iz trsa, tako svaki učenik prima snagu, nadu i život od Gospodina. Bez Njega ne možemo učiniti ništa, a s Njim naši životi postaju plodonosni i sposobni za darivanje drugima. Potičem vas, draga mladeži, da njegujete ovo zajedništvo s Isusom u molitvi, slušanju Riječi Božje i sudjelovanju u sakramentima, osobito u svetoj misi. Euharistija, koju ćete slaviti zajedno, srce je života Crkve: u njoj nam se Krist predaje i čini nas jednim tijelom, jednom obitelji. Želim vam da iskustvo gostoprimstva u obiteljima koje će vas ugostiti tijekom ovih dana bude dragocjena prigoda za prijateljsko upoznavanje, dok učite iz njihove vjere i njihovog svakodnevnog svjedočenja. Na taj način, tijekom jednostavnog i iskrenog zajedničkog druženja, još ćete više otkriti ljepotu Crkve kao Božje obitelji. Budite u ovome svijetu istinski svjedoci radosti i mira koji proizlazi iz susreta s Kristom i slijedite ga bez straha. Crkva računa na vas: na vašu živu vjeru, vašu kreativnost i vaš zanos, kako bi Evanđelje dosegnulo srca mnogih i osvijetlilo put mlađim generacijama. Preporučujem svakoga od vas, vaše obitelji i vaše zajednice Djevici Mariji, Majci Dobroga Savjeta. Njezinom majčinskom zagovoru povjeravam vaše molitve i vaš hod, da vas prati u vjeri i pomogne vam da svakoga dana s velikodušnošću i hrabrošću Bogu kažete svoj ‘da’, ostajući ujedinjeni s Kristom poput loze na trsu, donoseći tako obilne i trajne plodove. Želeći vam dane bogate milošću, prijateljstvom i iskrenim crkvenim zajedništvom, srdačno vam udjeljujem Apostolski blagoslov, moleći vas da me se sjetite u svojim molitvama i da molite za dar mira u svijetu.“ Vatikan, na svetkovinu Navještenja Gospodinova, 25. ožujka 2026. PAPA LAV XIV. [[Kategorija:Hrvatsko 21. stoljeće]] [[Kategorija:Govori]] mypvuanmaxctavsov22n4iyf26urpne 63286 63278 2026-05-06T06:33:08Z Ivo Lendić 7080 kat. 63286 wikitext text/x-wiki {{Zaglavlje | autor = Lav XIV. | bilješke = Prijevod na hrvatski: [https://ika.hkm.hr/novosti/poruka-pape-lava-xiv-sudionicima-shkm-a-u-pozeskoj-biskupiji/ Informativna katolička agencija] }} Dragi mladi, radosno vam se pridružujem u duhu dok se okupljate u Požegi na XIII. susretu hrvatske katoličke mladeži. Upućujem srdačan pozdrav vašim biskupima, svećenicima, posvećenim osobama i svima koji su pripremili ovaj važan događaj vjere i crkvenog zajedništva. Geslo susreta „Ja sam trs, vi loze“ (Iv 15,5) podsjeća na temeljnu istinu kršćanskog života: samo ostajući ujedinjeni s Kristom možemo donijeti obilne plodove. Kao što loza prima sok iz trsa, tako svaki učenik prima snagu, nadu i život od Gospodina. Bez Njega ne možemo učiniti ništa, a s Njim naši životi postaju plodonosni i sposobni za darivanje drugima. Potičem vas, draga mladeži, da njegujete ovo zajedništvo s Isusom u molitvi, slušanju Riječi Božje i sudjelovanju u sakramentima, osobito u svetoj misi. Euharistija, koju ćete slaviti zajedno, srce je života Crkve: u njoj nam se Krist predaje i čini nas jednim tijelom, jednom obitelji. Želim vam da iskustvo gostoprimstva u obiteljima koje će vas ugostiti tijekom ovih dana bude dragocjena prigoda za prijateljsko upoznavanje, dok učite iz njihove vjere i njihovog svakodnevnog svjedočenja. Na taj način, tijekom jednostavnog i iskrenog zajedničkog druženja, još ćete više otkriti ljepotu Crkve kao Božje obitelji. Budite u ovome svijetu istinski svjedoci radosti i mira koji proizlazi iz susreta s Kristom i slijedite ga bez straha. Crkva računa na vas: na vašu živu vjeru, vašu kreativnost i vaš zanos, kako bi Evanđelje dosegnulo srca mnogih i osvijetlilo put mlađim generacijama. Preporučujem svakoga od vas, vaše obitelji i vaše zajednice Djevici Mariji, Majci Dobroga Savjeta. Njezinom majčinskom zagovoru povjeravam vaše molitve i vaš hod, da vas prati u vjeri i pomogne vam da svakoga dana s velikodušnošću i hrabrošću Bogu kažete svoj ‘da’, ostajući ujedinjeni s Kristom poput loze na trsu, donoseći tako obilne i trajne plodove. Želeći vam dane bogate milošću, prijateljstvom i iskrenim crkvenim zajedništvom, srdačno vam udjeljujem Apostolski blagoslov, moleći vas da me se sjetite u svojim molitvama i da molite za dar mira u svijetu.“ Vatikan, na svetkovinu Navještenja Gospodinova, 25. ožujka 2026. PAPA LAV XIV. [[Kategorija:Hrvatsko 21. stoljeće]] [[Kategorija:Govori Lava XIV.]] igxtnkokaecktz0nmwotyqaaaxn8ih7 14 20307 63281 2026-05-06T06:29:59Z Ivo Lendić 7080 otvaranje kategorije 63281 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Govori]] [[Kategorija:Pape]] gfb2qe514pi1c5ahdsdhdnbv3wuv6s9 63283 63281 2026-05-06T06:31:00Z Ivo Lendić 7080 kat. 63283 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Govori]] [[Kategorija:Pape]] [[Kategorija:21. stoljeće]] gorc9j0cil2vmoaztlaui9fs0wiw878