Autor:Omar Hayam

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="hr">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikizvor</sitename>
    <dbname>hrwikisource</dbname>
    <base>https://hr.wikisource.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.8</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Suradnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor sa suradnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikizvor</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikizvoru</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">MediaWiki razgovor</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Predložak</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o predlošku</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Autor</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o autoru</namespace>
      <namespace key="102" case="first-letter">Stranica</namespace>
      <namespace key="103" case="first-letter">Razgovor o stranici</namespace>
      <namespace key="104" case="first-letter">Sadržaj</namespace>
      <namespace key="105" case="first-letter">Razgovor o sadržaju</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Autor:Omar Hayam</title>
    <ns>100</ns>
    <id>4550</id>
    <revision>
      <id>63365</id>
      <parentid>38306</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T10:30:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1825" sha1="4p2bubvrtoq9ue1ercu9mt2v5asufyb" xml:space="preserve">{{Autor
|ImePrezime=Omar Hayam
|Godine=(1040. - oko 1123.)
|PrezimeIme=Hayan, Omar
|PočetnoSlovoPrezimena=H
|Wikipedia=Omar Hayam
|Wikiquote=
|Wikicommons=
|Bio=Perzijski matematičar, [[astronom]] i [[filozof]], autor jednog od najslavnijih pjesničkih djela [[Rubaije|Rubaije]] ([[katren|Katreni]]). 
 

Rođen u [[Nichapour|Nichapouru]] ([[Korassan|Korassanu]] danas u [[Iran|Iranu]], Omar Hayam ili Umar Khayyam potpisivao je svoja djela kao Omar ibn Ibrahim al-Khayami, što će reći &quot;Omar fabrikant [[šator]]a.&quot;

Astronom na dvoru seldžučkog sultana Jalal al-Din Malik Chaha, sudjelovao je, s drugim znanstvenicima, u reformi [[Perzija|perzijskog]] [[kalendar|kalendara]] koji je sezao do adopcije jedne nove ere, ere [[Seldžuci|Seldžuka]] ili jalaleja. Hayam je  također bio [[Avicena|Avicenin]] učenik. Njegova djela o [[algebra|algebri]], [[geometrija|geometriji]] i srodnim temama pokazuju nam također jednog od najsjajnijih [[matematičar]]a svojeg doba. Na [[Okcident]]u je poglavito poznat sa svog poetskog djela - Rubaija. One uokviruju otprilike tisuću [[epigram]]skih katrena. To je ono što mu se pripisuje, no ima ih još i ništa nije posve sigurno. Tim katrenima Hayam im daje jedan satirični ton, pesimističan i [[Epikur|epikurejski]], ali nikad ne napuštajući svoju [[lirika|lirsku]] suštinu. Zapadnom čitatelju otkrio ga je engleski pjesnik i prevoditelj [[Edward Fitzgerald]] prijevodom nekih stotinjak katrena godine [[1859]].
|Slika=
}}


*''Poezija:''
**'''[[Rubaije|Rubaije]]'''  u prijevodu T.D.
**'''[[Rubaije|Rubaije]]'''  prijevod: Safvet-beg Bašagić
*''Astronomija'': 
** '''Astronomske tablice'''

*''Matematika''
**'''Metoda ekstrakcije kvadratnih i kubnih korijena'''
**'''Demonstracija algebarskih problema'''
**'''Rasprava o nekoliko teškoća Euklidovih definicija'''</text>
      <sha1>4p2bubvrtoq9ue1ercu9mt2v5asufyb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prepjevi Shakespeareovih soneta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20211</id>
    <revision>
      <id>63341</id>
      <parentid>63298</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T20:22:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8249" sha1="dr2ro6wp834yvidzizng5j6mqi2pk24" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;border: 2px solid #6a8f6b; background-color:#8faa8c; padding:10px; margin-bottom:15px;&quot;&gt;
  &lt;div style=&quot;font-size:120%; font-weight:bold; margin-bottom:5px; text-align:center;&quot;&gt;
    PREPJEVI SHAKESPEAREOVIH SONETA
  &lt;/div&gt;

  &lt;div style=&quot;margin-left:10px; text-align:center;&quot;&gt;
    &lt;b&gt;Prijevod:&lt;/b&gt; [[Krunoslav Mrkoci]]
  &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;


Selected Shakespeare's Sonnets in English and in Croatian language

Odabrani Shakespeareovi soneti na engleskom i hrvatskom jeziku

'''William Shakespeare (1564-1616)'''

{{Poezija| 
'''SONNET XVIII'''

Shall I compare thee to a summer's day?
Thou art more lovely and more temperate: 
Rough winds do shake the darling buds of May, 
And summer's lease hath all too short a date:
 
Sometime too hot the eye of heaven shines, 
And often is his gold complexion dimmed, 
And every fair from fair sometime declines, 
By chance, or nature's changing course untrimmed: 

But thy eternal summer shall not fade, 
Nor lose possession of that fair thou ow'st,
Nor shall death brag thou wander'st in his shade, 
When in eternal lines to time thou grow'st:

So long as men can breathe, or eyes can see, 
So long lives this, and this gives life to thee.


'''SONET 18'''

Trebam li te ljetnom danu usporediti?
Više ljupkosti i ugode je u tebi; 
Grubi vjetri stresu pupe Majske dražesti,
I sve kraće je vrijeme što ga ljeto dobi:

Prevruće zasja oko nebesko ponekad,
I često zlatna mu je boja zatamnjena,
I svaka lijepost od ljepote strada katkad,
Slučajem il' prirodnim slijedom satrvena:

Ali tvoje vječno ljeto već ne blijedi,
Nit gubi svojstva ljepota koju posjeduješ,
Niti Smrt se hvali da sjenom te slijedi, 
Dok u stihovima vječnim u vrijeme rasteš:

Sve dok ljudi dišu ili dok oči sjaje, 
Dotle živi ovo i tebi život daje.


'''SONNET XX''' 

A woman's face, with Nature's own hand painted, 
Hast thou, the master-mistress of my passion; 
A woman's gentle heart, but not acquainted 
With shifting change, as is false women's fashion; 

An eye more bright than theirs, less false in rolling, 
Gilding the object whereupon it gazeth; 
A man in hue all hues in his controlling, 
Which steals men's eyes and women's souls amazeth. 

And for a woman wert thou first created, 
Till Nature as she wrought thee fell a-doting, 
And by addition me of thee defeated, 
By adding one thing to my purpose nothing. 

But since she pricked thee out for women's pleasure, 
Mine be thy love, and thy love's use their treasure. 


'''SONET 20''' 

Žensko lice, rukom Prirode naslikano, 
Ti imaš, gospodaru-gospo moje strasti; 
Žensko nježno srce, al' kojem nije dano 
Znati nestalnosti što u ženskoj su vlasti. 

Oko sjajnije od ženskog, al' manje lažno, 
Predmet svaki pozlati gdje pogled mu pade; 
Tvoja boja što svim bojama vlada snažno, 
Muške poglede i ženske uzdahe krade. 

Kao žensko ti bio si stvoren najprije, 
Ali Priroda sama za tobom poludi, 
I dodatkom jednim od tebe me odbije, 
Dodatkom koji cilju mom - ništa ne nudi.

Jer stvoren da budeš ženama za užitak, 
Meni daj ljubav, njima naslade probitak.


'''SONNET LXV''' 

Since brass, nor stone, nor earth, nor boundless sea, 
But sad mortality o'ersways their power, 
How with this rage shall beauty hold a plea, 
Whose action is no stronger than a flower? 

O, how shall summer's honey breath hold out 
Against the wreckful siege of battering days, 
When rocks impregnable are not so stout, 
Nor gates of steel so strong, but Time decays? 

O, fearful meditation! Where, alack,
Shall Time's best jewel from Time's chest lie hid? 
Or what strong hand can hold his swift foot back? 
Or who his spoil of beauty can forbid? 

O, none, unless this miracle have might, 
That in black ink my love may still shine bright. 


'''SONET 65''' 

Mjed, i kamen, i zemlja, i beskrajno more, 
Ali uboga smrtnost moć njihovu nadjača; 
Kako bijes taj i ljepota da nagodbu stvore, 
Kad djela ljepote od cvijeta nisu jača? 

O, kako da izdrži medeni dah ljeta
Tu razornu opsadu nadirućih dana, 
Kad i neprobojne stijene laka su meta, 
A dveri od čelika, Vremenu su hrana? 

O strašne li misli! Gdje da se, brzo, brže, 
Najljepši dragulj Vremena pred Vremenom skrije? 
Koja mu ruka nogu hitru zadržat može ? 
Da plijeni ljepotu, tko mu zabraniti smije? 

Ah, nitko! Osim ako čudo tako da, 
U crnoj tinti ljubav moja još da sja!


'''SONNET LXXVI''' 

Why is my verse so barren of new pride, 
So far from variation or quick change? 
Why with the time do I not glance aside 
To new-found methods and to compounds strange? 

Why write I still all one, ever the same, 
And keep invention in a noted weed, 
That every word doth almost tell my name, 
Showing their birth and where they did proceed? 

O, know, sweet love, I always write of you, 
And you and love are still my argument; 
So all my best is dressing old words new, 
Spending again what is already spent: 

For as the sun is daily new and old, 
So is my love still telling what is told.
 

'''SONET 76''' 

Zašto je moj stih lišen uresa novih? 
Dalek od različitosti i brze mijene? 
Zašto s vremenom i ja zastranio ne bih, 
U nove metode i u tvorbe čudne? 

Zašto i dalje pišem jednako, uvijek isto, 
Te držim maštu u već zadanom okviru, 
Da skoro već svaka riječ moje ime će reć', 
Kazujuć' svoje podrijetlo i svoj začetak?

O, slatka ljubavi, ja uvijek pišem o tebi,
I ti i ljubav, još uvijek ste moja tema;
Stare riječi presvlačim novim, najbolje što znam,
Trošeći opet što je već potrošena shema: 

Kao što je sunce i staro i novo dnevno, 
Tako i moja ljubav kazuje već rečeno.


'''SONNET CVII'''

Not mine own fears, nor the prophetic soul
Of the wide world dreaming on things to come
Can yet the lease of my true love control,
Supposed as forfeit to a confined doom.

The mortal moon hath her eclipse endured,
And the sad augurs mock their own presage,
Incertainties now crown themselves assured,
And peace proclaims olives of endless age.

Now with the drops of this most balmy time
My love looks fresh, and Death to me subscribes,
Since, spite of him, I'll live in this poor rhyme,
While he insults o'er dull and speechless tribes.

And thou in this shalt find thy monument,
When tyrants' crests and tombs of brass are spent.


'''SONET 107''' 

Ni moji vlastiti strahovi nit' proročka duša 
Širokog svijeta što o stvarima budućim sniva, 
Istinske mi ljubavi trajanje još ne podriva, 
Smatrajuć' je zalogom zapečaćenoj sudbi. 

Smrtan je mjesec preživio svoju pomračinu, 
Tužni vrači izruguju predviđanja vlastita, 
Neizvjesnosti sada nose sigurnosti krunu, 
Dok mir masline vječnoga vijeka naviješta. 

Sada, s kapima ovog premirisnog vremena, 
Moja ljubav svježom se čini; i Smrt mi potpisuje, 
Da unatoč njoj, ja živjet ću u ovoj ubogoj rimi, 
Dok ona harači tupa i nijema plemena. 

A ti, u ovom ovdje svoj ćeš naći spomen, 
Kad tirana bude grb i mjeden grob potrošen.


'''SONNET CXVI''' 

Let me not to the marriage of true minds
Admit impediments; love is not love
Which alters when it alteration finds,
Or bends with the remover to remove.

O no, it is an ever fixed mark, 
That looks on tempests and is never shaken; 
It is the star to every wandering bark, 
Whose worth's unknown, although his hight be taken.

Love's not Time's fool, though rosy lips and cheeks
Within his bending sickle's compass come; 
Love alters not with his brief hours and weeks,
But bears it out even to the edge of doom.

If this be error and upon me proved,
I never writ, nor no man ever loved.


'''SONET 116'''

Ne dopustite mi da braku vjernih duša
Zaprjeke priznam; ljubav to sigurno nije
Koja mijenja se kada ju promjena kuša,
Il' s napasnikom se prvim odmah savije.

O, ne! Ljubav je uvijek čvrst i postojan znak
Što oluje motri, ali uzdrman nije;
Ona je zvijezda lađi što luta kroz mrak,
Mjere joj izmjerene, vrijednosti neznane.

Ljubav nije ludost, al' rujne usne slatke
U dohvat će svijenog srpa Vremena pasti:
Ljubav se ne mijenja kroz sate i tjedne kratke,
Već ona izdrži sve do ruba propasti.

Ako griješim, i to dokaže mi netko,
Nit pisah, nit ikad ljubio je itko.
}}


[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:William Shakespeare]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Engleska književnost]]</text>
      <sha1>dr2ro6wp834yvidzizng5j6mqi2pk24</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63354</id>
      <parentid>63341</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T23:25:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8335" sha1="ceso331bukk7atggfnk9icu5r3336an" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;border: 2px solid #6a8f6b; background-color:#8faa8c; padding:10px; margin-bottom:15px;&quot;&gt;
  &lt;div style=&quot;font-size:120%; font-weight:bold; margin-bottom:5px; text-align:center;&quot;&gt;
    PREPJEVI SHAKESPEAREOVIH SONETA
  &lt;/div&gt;

  &lt;div style=&quot;margin-left:10px; text-align:center;&quot;&gt;
    &lt;b&gt;Prijevod:&lt;/b&gt; [[Krunoslav Mrkoci]]
  &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;


Selected Shakespeare's Sonnets in English and in Croatian language

Odabrani Shakespeareovi soneti na engleskom i hrvatskom jeziku

'''William Shakespeare (1564-1616)'''

{{Poezija| 
'''SONNET XVIII'''

Shall I compare thee to a summer's day?
Thou art more lovely and more temperate: 
Rough winds do shake the darling buds of May, 
And summer's lease hath all too short a date:
 
Sometime too hot the eye of heaven shines, 
And often is his gold complexion dimmed, 
And every fair from fair sometime declines, 
By chance, or nature's changing course untrimmed: 

But thy eternal summer shall not fade, 
Nor lose possession of that fair thou ow'st,
Nor shall death brag thou wander'st in his shade, 
When in eternal lines to time thou grow'st:

So long as men can breathe, or eyes can see, 
So long lives this, and this gives life to thee.


'''SONET 18'''

Trebam li te ljetnom danu usporediti?
Više ljupkosti i ugode je u tebi; 
Grubi vjetri stresu pupe Majske dražesti,
I sve kraće je vrijeme što ga ljeto dobi:

Prevruće zasja oko nebesko ponekad,
I često zlatna mu je boja zatamnjena,
I svaka lijepost od ljepote strada katkad,
Slučajem il' prirodnim slijedom satrvena:

Ali tvoje vječno ljeto već ne blijedi,
Nit gubi svojstva ljepota koju posjeduješ,
Niti Smrt se hvali da sjenom te slijedi, 
Dok u stihovima vječnim u vrijeme rasteš:

Sve dok ljudi dišu ili dok oči sjaje, 
Dotle živi ovo i tebi život daje.


'''SONNET XX''' 

A woman's face, with Nature's own hand painted, 
Hast thou, the master-mistress of my passion; 
A woman's gentle heart, but not acquainted 
With shifting change, as is false women's fashion; 

An eye more bright than theirs, less false in rolling, 
Gilding the object whereupon it gazeth; 
A man in hue all hues in his controlling, 
Which steals men's eyes and women's souls amazeth. 

And for a woman wert thou first created, 
Till Nature as she wrought thee fell a-doting, 
And by addition me of thee defeated, 
By adding one thing to my purpose nothing. 

But since she pricked thee out for women's pleasure, 
Mine be thy love, and thy love's use their treasure. 


'''SONET 20''' 

Žensko lice, rukom Prirode naslikano, 
Ti imaš, gospodaru-gospo moje strasti; 
Žensko nježno srce, al' kojem nije dano 
Znati nestalnosti što u ženskoj su vlasti. 

Oko sjajnije od ženskog, al' manje lažno, 
Predmet svaki pozlati gdje pogled mu pade; 
Tvoja boja što svim bojama vlada snažno, 
Muške poglede i ženske uzdahe krade. 

Kao žensko ti bio si stvoren najprije, 
Ali Priroda sama za tobom poludi, 
I dodatkom jednim od tebe me odbije, 
Dodatkom koji cilju mom - ništa ne nudi.

Jer stvoren da budeš ženama za užitak, 
Meni daj ljubav, njima naslade probitak.


'''SONNET LXV''' 

Since brass, nor stone, nor earth, nor boundless sea, 
But sad mortality o'ersways their power, 
How with this rage shall beauty hold a plea, 
Whose action is no stronger than a flower? 

O, how shall summer's honey breath hold out 
Against the wreckful siege of battering days, 
When rocks impregnable are not so stout, 
Nor gates of steel so strong, but Time decays? 

O, fearful meditation! Where, alack,
Shall Time's best jewel from Time's chest lie hid? 
Or what strong hand can hold his swift foot back? 
Or who his spoil of beauty can forbid? 

O, none, unless this miracle have might, 
That in black ink my love may still shine bright. 


'''SONET 65''' 

Mjed, i kamen, i zemlja, i beskrajno more, 
Ali uboga smrtnost moć njihovu nadjača; 
Kako bijes taj i ljepota da nagodbu stvore, 
Kad djela ljepote od cvijeta nisu jača? 

O, kako da izdrži medeni dah ljeta
Tu razornu opsadu nadirućih dana, 
Kad i neprobojne stijene laka su meta, 
A dveri od čelika, Vremenu su hrana? 

O strašne li misli! Gdje da se, brzo, brže, 
Najljepši dragulj Vremena pred Vremenom skrije? 
Koja mu ruka nogu hitru zadržat može ? 
Da plijeni ljepotu, tko mu zabraniti smije? 

Ah, nitko! Osim ako čudo tako da, 
U crnoj tinti ljubav moja još da sja!


'''SONNET LXXVI''' 

Why is my verse so barren of new pride, 
So far from variation or quick change? 
Why with the time do I not glance aside 
To new-found methods and to compounds strange? 

Why write I still all one, ever the same, 
And keep invention in a noted weed, 
That every word doth almost tell my name, 
Showing their birth and where they did proceed? 

O, know, sweet love, I always write of you, 
And you and love are still my argument; 
So all my best is dressing old words new, 
Spending again what is already spent: 

For as the sun is daily new and old, 
So is my love still telling what is told.
 

'''SONET 76''' 

Zašto je moj stih lišen uresa novih? 
Dalek od različitosti i brze mijene? 
Zašto s vremenom i ja zastranio ne bih, 
U nove metode i u tvorbe čudne? 

Zašto i dalje pišem jednako, uvijek isto, 
Te držim maštu u već zadanom okviru, 
Da skoro već svaka riječ moje ime će reć', 
Kazujuć' svoje podrijetlo i svoj začetak?

O, slatka ljubavi, ja uvijek pišem o tebi,
I ti i ljubav, još uvijek ste moja tema;
Stare riječi presvlačim novim, najbolje što znam,
Trošeći opet što je već potrošena shema: 

Kao što je sunce i staro i novo dnevno, 
Tako i moja ljubav kazuje već rečeno.


'''SONNET CVII'''

Not mine own fears, nor the prophetic soul
Of the wide world dreaming on things to come
Can yet the lease of my true love control,
Supposed as forfeit to a confined doom.

The mortal moon hath her eclipse endured,
And the sad augurs mock their own presage,
Incertainties now crown themselves assured,
And peace proclaims olives of endless age.

Now with the drops of this most balmy time
My love looks fresh, and Death to me subscribes,
Since, spite of him, I'll live in this poor rhyme,
While he insults o'er dull and speechless tribes.

And thou in this shalt find thy monument,
When tyrants' crests and tombs of brass are spent.


'''SONET 107''' 

Ni moji vlastiti strahovi nit' proročka duša 
Širokog svijeta što o stvarima budućim sniva, 
Istinske mi ljubavi trajanje još ne podriva, 
Smatrajuć' je zalogom zapečaćenoj sudbi. 

Smrtan je mjesec preživio svoju pomračinu, 
Tužni vrači izruguju predviđanja vlastita, 
Neizvjesnosti sada nose sigurnosti krunu, 
Dok mir masline vječnoga vijeka naviješta. 

Sada, s kapima ovog premirisnog vremena, 
Moja ljubav svježom se čini; i Smrt mi potpisuje, 
Da unatoč njoj, ja živjet ću u ovoj ubogoj rimi, 
Dok ona harači tupa i nijema plemena. 

A ti, u ovom ovdje svoj ćeš naći spomen, 
Kad tirana bude grb i mjeden grob potrošen.


'''SONNET CXVI''' 

Let me not to the marriage of true minds
Admit impediments; love is not love
Which alters when it alteration finds,
Or bends with the remover to remove.

O no, it is an ever fixed mark, 
That looks on tempests and is never shaken; 
It is the star to every wandering bark, 
Whose worth's unknown, although his hight be taken.

Love's not Time's fool, though rosy lips and cheeks
Within his bending sickle's compass come; 
Love alters not with his brief hours and weeks,
But bears it out even to the edge of doom.

If this be error and upon me proved,
I never writ, nor no man ever loved.


'''SONET 116'''

Ne dopustite mi da braku vjernih duša
Zaprjeke priznam; ljubav to sigurno nije
Koja mijenja se kada ju promjena kuša,
Il' s napasnikom se prvim odmah savije.

O, ne! Ljubav je uvijek čvrst i postojan znak
Što oluje motri, ali uzdrman nije;
Ona je zvijezda lađi što luta kroz mrak,
Mjere joj izmjerene, vrijednosti neznane.

Ljubav nije ludost, al' rujne usne slatke
U dohvat će svijenog srpa Vremena pasti:
Ljubav se ne mijenja kroz sate i tjedne kratke,
Već ona izdrži sve do ruba propasti.

Ako griješim, i to dokaže mi netko,
Nit pisah, nit ikad ljubio je itko.
}}


[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:William Shakespeare]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Engleska književnost]]
== Prilozi == 
[[https://commons.wikimedia.org/wiki/File%3ASonnets1609titlepage.jpg]]</text>
      <sha1>ceso331bukk7atggfnk9icu5r3336an</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63355</id>
      <parentid>63354</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T23:28:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8370" sha1="1onjmcw2t23q67df7c5s4a1goxv3z94" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;border: 2px solid #6a8f6b; background-color:#8faa8c; padding:10px; margin-bottom:15px;&quot;&gt;
  &lt;div style=&quot;font-size:120%; font-weight:bold; margin-bottom:5px; text-align:center;&quot;&gt;
    PREPJEVI SHAKESPEAREOVIH SONETA
  &lt;/div&gt;

  &lt;div style=&quot;margin-left:10px; text-align:center;&quot;&gt;
    &lt;b&gt;Prijevod:&lt;/b&gt; [[Krunoslav Mrkoci]]
  &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;


Selected Shakespeare's Sonnets in English and in Croatian language

Odabrani Shakespeareovi soneti na engleskom i hrvatskom jeziku

'''William Shakespeare (1564-1616)'''

{{Poezija| 
'''SONNET XVIII'''

Shall I compare thee to a summer's day?
Thou art more lovely and more temperate: 
Rough winds do shake the darling buds of May, 
And summer's lease hath all too short a date:
 
Sometime too hot the eye of heaven shines, 
And often is his gold complexion dimmed, 
And every fair from fair sometime declines, 
By chance, or nature's changing course untrimmed: 

But thy eternal summer shall not fade, 
Nor lose possession of that fair thou ow'st,
Nor shall death brag thou wander'st in his shade, 
When in eternal lines to time thou grow'st:

So long as men can breathe, or eyes can see, 
So long lives this, and this gives life to thee.


'''SONET 18'''

Trebam li te ljetnom danu usporediti?
Više ljupkosti i ugode je u tebi; 
Grubi vjetri stresu pupe Majske dražesti,
I sve kraće je vrijeme što ga ljeto dobi:

Prevruće zasja oko nebesko ponekad,
I često zlatna mu je boja zatamnjena,
I svaka lijepost od ljepote strada katkad,
Slučajem il' prirodnim slijedom satrvena:

Ali tvoje vječno ljeto već ne blijedi,
Nit gubi svojstva ljepota koju posjeduješ,
Niti Smrt se hvali da sjenom te slijedi, 
Dok u stihovima vječnim u vrijeme rasteš:

Sve dok ljudi dišu ili dok oči sjaje, 
Dotle živi ovo i tebi život daje.


'''SONNET XX''' 

A woman's face, with Nature's own hand painted, 
Hast thou, the master-mistress of my passion; 
A woman's gentle heart, but not acquainted 
With shifting change, as is false women's fashion; 

An eye more bright than theirs, less false in rolling, 
Gilding the object whereupon it gazeth; 
A man in hue all hues in his controlling, 
Which steals men's eyes and women's souls amazeth. 

And for a woman wert thou first created, 
Till Nature as she wrought thee fell a-doting, 
And by addition me of thee defeated, 
By adding one thing to my purpose nothing. 

But since she pricked thee out for women's pleasure, 
Mine be thy love, and thy love's use their treasure. 


'''SONET 20''' 

Žensko lice, rukom Prirode naslikano, 
Ti imaš, gospodaru-gospo moje strasti; 
Žensko nježno srce, al' kojem nije dano 
Znati nestalnosti što u ženskoj su vlasti. 

Oko sjajnije od ženskog, al' manje lažno, 
Predmet svaki pozlati gdje pogled mu pade; 
Tvoja boja što svim bojama vlada snažno, 
Muške poglede i ženske uzdahe krade. 

Kao žensko ti bio si stvoren najprije, 
Ali Priroda sama za tobom poludi, 
I dodatkom jednim od tebe me odbije, 
Dodatkom koji cilju mom - ništa ne nudi.

Jer stvoren da budeš ženama za užitak, 
Meni daj ljubav, njima naslade probitak.


'''SONNET LXV''' 

Since brass, nor stone, nor earth, nor boundless sea, 
But sad mortality o'ersways their power, 
How with this rage shall beauty hold a plea, 
Whose action is no stronger than a flower? 

O, how shall summer's honey breath hold out 
Against the wreckful siege of battering days, 
When rocks impregnable are not so stout, 
Nor gates of steel so strong, but Time decays? 

O, fearful meditation! Where, alack,
Shall Time's best jewel from Time's chest lie hid? 
Or what strong hand can hold his swift foot back? 
Or who his spoil of beauty can forbid? 

O, none, unless this miracle have might, 
That in black ink my love may still shine bright. 


'''SONET 65''' 

Mjed, i kamen, i zemlja, i beskrajno more, 
Ali uboga smrtnost moć njihovu nadjača; 
Kako bijes taj i ljepota da nagodbu stvore, 
Kad djela ljepote od cvijeta nisu jača? 

O, kako da izdrži medeni dah ljeta
Tu razornu opsadu nadirućih dana, 
Kad i neprobojne stijene laka su meta, 
A dveri od čelika, Vremenu su hrana? 

O strašne li misli! Gdje da se, brzo, brže, 
Najljepši dragulj Vremena pred Vremenom skrije? 
Koja mu ruka nogu hitru zadržat može ? 
Da plijeni ljepotu, tko mu zabraniti smije? 

Ah, nitko! Osim ako čudo tako da, 
U crnoj tinti ljubav moja još da sja!


'''SONNET LXXVI''' 

Why is my verse so barren of new pride, 
So far from variation or quick change? 
Why with the time do I not glance aside 
To new-found methods and to compounds strange? 

Why write I still all one, ever the same, 
And keep invention in a noted weed, 
That every word doth almost tell my name, 
Showing their birth and where they did proceed? 

O, know, sweet love, I always write of you, 
And you and love are still my argument; 
So all my best is dressing old words new, 
Spending again what is already spent: 

For as the sun is daily new and old, 
So is my love still telling what is told.
 

'''SONET 76''' 

Zašto je moj stih lišen uresa novih? 
Dalek od različitosti i brze mijene? 
Zašto s vremenom i ja zastranio ne bih, 
U nove metode i u tvorbe čudne? 

Zašto i dalje pišem jednako, uvijek isto, 
Te držim maštu u već zadanom okviru, 
Da skoro već svaka riječ moje ime će reć', 
Kazujuć' svoje podrijetlo i svoj začetak?

O, slatka ljubavi, ja uvijek pišem o tebi,
I ti i ljubav, još uvijek ste moja tema;
Stare riječi presvlačim novim, najbolje što znam,
Trošeći opet što je već potrošena shema: 

Kao što je sunce i staro i novo dnevno, 
Tako i moja ljubav kazuje već rečeno.


'''SONNET CVII'''

Not mine own fears, nor the prophetic soul
Of the wide world dreaming on things to come
Can yet the lease of my true love control,
Supposed as forfeit to a confined doom.

The mortal moon hath her eclipse endured,
And the sad augurs mock their own presage,
Incertainties now crown themselves assured,
And peace proclaims olives of endless age.

Now with the drops of this most balmy time
My love looks fresh, and Death to me subscribes,
Since, spite of him, I'll live in this poor rhyme,
While he insults o'er dull and speechless tribes.

And thou in this shalt find thy monument,
When tyrants' crests and tombs of brass are spent.


'''SONET 107''' 

Ni moji vlastiti strahovi nit' proročka duša 
Širokog svijeta što o stvarima budućim sniva, 
Istinske mi ljubavi trajanje još ne podriva, 
Smatrajuć' je zalogom zapečaćenoj sudbi. 

Smrtan je mjesec preživio svoju pomračinu, 
Tužni vrači izruguju predviđanja vlastita, 
Neizvjesnosti sada nose sigurnosti krunu, 
Dok mir masline vječnoga vijeka naviješta. 

Sada, s kapima ovog premirisnog vremena, 
Moja ljubav svježom se čini; i Smrt mi potpisuje, 
Da unatoč njoj, ja živjet ću u ovoj ubogoj rimi, 
Dok ona harači tupa i nijema plemena. 

A ti, u ovom ovdje svoj ćeš naći spomen, 
Kad tirana bude grb i mjeden grob potrošen.


'''SONNET CXVI''' 

Let me not to the marriage of true minds
Admit impediments; love is not love
Which alters when it alteration finds,
Or bends with the remover to remove.

O no, it is an ever fixed mark, 
That looks on tempests and is never shaken; 
It is the star to every wandering bark, 
Whose worth's unknown, although his hight be taken.

Love's not Time's fool, though rosy lips and cheeks
Within his bending sickle's compass come; 
Love alters not with his brief hours and weeks,
But bears it out even to the edge of doom.

If this be error and upon me proved,
I never writ, nor no man ever loved.


'''SONET 116'''

Ne dopustite mi da braku vjernih duša
Zaprjeke priznam; ljubav to sigurno nije
Koja mijenja se kada ju promjena kuša,
Il' s napasnikom se prvim odmah savije.

O, ne! Ljubav je uvijek čvrst i postojan znak
Što oluje motri, ali uzdrman nije;
Ona je zvijezda lađi što luta kroz mrak,
Mjere joj izmjerene, vrijednosti neznane.

Ljubav nije ludost, al' rujne usne slatke
U dohvat će svijenog srpa Vremena pasti:
Ljubav se ne mijenja kroz sate i tjedne kratke,
Već ona izdrži sve do ruba propasti.

Ako griješim, i to dokaže mi netko,
Nit pisah, nit ikad ljubio je itko.
}}


[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:William Shakespeare]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Engleska književnost]]
== Prilozi == 
[[File:Sonnets1609titlepage.jpg|thumb|center|Naslovnica prvog izdanja ''Shake-speares Sonnets'' (1609.)]]</text>
      <sha1>1onjmcw2t23q67df7c5s4a1goxv3z94</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63356</id>
      <parentid>63355</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T23:36:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8373" sha1="c56utj0ayli7xq5iat4gm1b6i07oa8b" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background:#e4f0e4; border:2px solid #7fa87f; width:100%;&quot;
|-
! style=&quot;text-align:center; font-size:140%; color:#2f4f2f; padding:10px; letter-spacing:1px;&quot; |
❦ PREPJEVI SHAKESPEAREOVIH SONETA ❦
|-
| style=&quot;text-align:center; font-size:110%; color:#3a5f3a; padding:8px;&quot; |
'''Prijevod:''' [[Krunoslav Mrkoci]]
|}


Selected Shakespeare's Sonnets in English and in Croatian language

Odabrani Shakespeareovi soneti na engleskom i hrvatskom jeziku

'''William Shakespeare (1564-1616)'''

{{Poezija| 
'''SONNET XVIII'''

Shall I compare thee to a summer's day?
Thou art more lovely and more temperate: 
Rough winds do shake the darling buds of May, 
And summer's lease hath all too short a date:
 
Sometime too hot the eye of heaven shines, 
And often is his gold complexion dimmed, 
And every fair from fair sometime declines, 
By chance, or nature's changing course untrimmed: 

But thy eternal summer shall not fade, 
Nor lose possession of that fair thou ow'st,
Nor shall death brag thou wander'st in his shade, 
When in eternal lines to time thou grow'st:

So long as men can breathe, or eyes can see, 
So long lives this, and this gives life to thee.


'''SONET 18'''

Trebam li te ljetnom danu usporediti?
Više ljupkosti i ugode je u tebi; 
Grubi vjetri stresu pupe Majske dražesti,
I sve kraće je vrijeme što ga ljeto dobi:

Prevruće zasja oko nebesko ponekad,
I često zlatna mu je boja zatamnjena,
I svaka lijepost od ljepote strada katkad,
Slučajem il' prirodnim slijedom satrvena:

Ali tvoje vječno ljeto već ne blijedi,
Nit gubi svojstva ljepota koju posjeduješ,
Niti Smrt se hvali da sjenom te slijedi, 
Dok u stihovima vječnim u vrijeme rasteš:

Sve dok ljudi dišu ili dok oči sjaje, 
Dotle živi ovo i tebi život daje.


'''SONNET XX''' 

A woman's face, with Nature's own hand painted, 
Hast thou, the master-mistress of my passion; 
A woman's gentle heart, but not acquainted 
With shifting change, as is false women's fashion; 

An eye more bright than theirs, less false in rolling, 
Gilding the object whereupon it gazeth; 
A man in hue all hues in his controlling, 
Which steals men's eyes and women's souls amazeth. 

And for a woman wert thou first created, 
Till Nature as she wrought thee fell a-doting, 
And by addition me of thee defeated, 
By adding one thing to my purpose nothing. 

But since she pricked thee out for women's pleasure, 
Mine be thy love, and thy love's use their treasure. 


'''SONET 20''' 

Žensko lice, rukom Prirode naslikano, 
Ti imaš, gospodaru-gospo moje strasti; 
Žensko nježno srce, al' kojem nije dano 
Znati nestalnosti što u ženskoj su vlasti. 

Oko sjajnije od ženskog, al' manje lažno, 
Predmet svaki pozlati gdje pogled mu pade; 
Tvoja boja što svim bojama vlada snažno, 
Muške poglede i ženske uzdahe krade. 

Kao žensko ti bio si stvoren najprije, 
Ali Priroda sama za tobom poludi, 
I dodatkom jednim od tebe me odbije, 
Dodatkom koji cilju mom - ništa ne nudi.

Jer stvoren da budeš ženama za užitak, 
Meni daj ljubav, njima naslade probitak.


'''SONNET LXV''' 

Since brass, nor stone, nor earth, nor boundless sea, 
But sad mortality o'ersways their power, 
How with this rage shall beauty hold a plea, 
Whose action is no stronger than a flower? 

O, how shall summer's honey breath hold out 
Against the wreckful siege of battering days, 
When rocks impregnable are not so stout, 
Nor gates of steel so strong, but Time decays? 

O, fearful meditation! Where, alack,
Shall Time's best jewel from Time's chest lie hid? 
Or what strong hand can hold his swift foot back? 
Or who his spoil of beauty can forbid? 

O, none, unless this miracle have might, 
That in black ink my love may still shine bright. 


'''SONET 65''' 

Mjed, i kamen, i zemlja, i beskrajno more, 
Ali uboga smrtnost moć njihovu nadjača; 
Kako bijes taj i ljepota da nagodbu stvore, 
Kad djela ljepote od cvijeta nisu jača? 

O, kako da izdrži medeni dah ljeta
Tu razornu opsadu nadirućih dana, 
Kad i neprobojne stijene laka su meta, 
A dveri od čelika, Vremenu su hrana? 

O strašne li misli! Gdje da se, brzo, brže, 
Najljepši dragulj Vremena pred Vremenom skrije? 
Koja mu ruka nogu hitru zadržat može ? 
Da plijeni ljepotu, tko mu zabraniti smije? 

Ah, nitko! Osim ako čudo tako da, 
U crnoj tinti ljubav moja još da sja!


'''SONNET LXXVI''' 

Why is my verse so barren of new pride, 
So far from variation or quick change? 
Why with the time do I not glance aside 
To new-found methods and to compounds strange? 

Why write I still all one, ever the same, 
And keep invention in a noted weed, 
That every word doth almost tell my name, 
Showing their birth and where they did proceed? 

O, know, sweet love, I always write of you, 
And you and love are still my argument; 
So all my best is dressing old words new, 
Spending again what is already spent: 

For as the sun is daily new and old, 
So is my love still telling what is told.
 

'''SONET 76''' 

Zašto je moj stih lišen uresa novih? 
Dalek od različitosti i brze mijene? 
Zašto s vremenom i ja zastranio ne bih, 
U nove metode i u tvorbe čudne? 

Zašto i dalje pišem jednako, uvijek isto, 
Te držim maštu u već zadanom okviru, 
Da skoro već svaka riječ moje ime će reć', 
Kazujuć' svoje podrijetlo i svoj začetak?

O, slatka ljubavi, ja uvijek pišem o tebi,
I ti i ljubav, još uvijek ste moja tema;
Stare riječi presvlačim novim, najbolje što znam,
Trošeći opet što je već potrošena shema: 

Kao što je sunce i staro i novo dnevno, 
Tako i moja ljubav kazuje već rečeno.


'''SONNET CVII'''

Not mine own fears, nor the prophetic soul
Of the wide world dreaming on things to come
Can yet the lease of my true love control,
Supposed as forfeit to a confined doom.

The mortal moon hath her eclipse endured,
And the sad augurs mock their own presage,
Incertainties now crown themselves assured,
And peace proclaims olives of endless age.

Now with the drops of this most balmy time
My love looks fresh, and Death to me subscribes,
Since, spite of him, I'll live in this poor rhyme,
While he insults o'er dull and speechless tribes.

And thou in this shalt find thy monument,
When tyrants' crests and tombs of brass are spent.


'''SONET 107''' 

Ni moji vlastiti strahovi nit' proročka duša 
Širokog svijeta što o stvarima budućim sniva, 
Istinske mi ljubavi trajanje još ne podriva, 
Smatrajuć' je zalogom zapečaćenoj sudbi. 

Smrtan je mjesec preživio svoju pomračinu, 
Tužni vrači izruguju predviđanja vlastita, 
Neizvjesnosti sada nose sigurnosti krunu, 
Dok mir masline vječnoga vijeka naviješta. 

Sada, s kapima ovog premirisnog vremena, 
Moja ljubav svježom se čini; i Smrt mi potpisuje, 
Da unatoč njoj, ja živjet ću u ovoj ubogoj rimi, 
Dok ona harači tupa i nijema plemena. 

A ti, u ovom ovdje svoj ćeš naći spomen, 
Kad tirana bude grb i mjeden grob potrošen.


'''SONNET CXVI''' 

Let me not to the marriage of true minds
Admit impediments; love is not love
Which alters when it alteration finds,
Or bends with the remover to remove.

O no, it is an ever fixed mark, 
That looks on tempests and is never shaken; 
It is the star to every wandering bark, 
Whose worth's unknown, although his hight be taken.

Love's not Time's fool, though rosy lips and cheeks
Within his bending sickle's compass come; 
Love alters not with his brief hours and weeks,
But bears it out even to the edge of doom.

If this be error and upon me proved,
I never writ, nor no man ever loved.


'''SONET 116'''

Ne dopustite mi da braku vjernih duša
Zaprjeke priznam; ljubav to sigurno nije
Koja mijenja se kada ju promjena kuša,
Il' s napasnikom se prvim odmah savije.

O, ne! Ljubav je uvijek čvrst i postojan znak
Što oluje motri, ali uzdrman nije;
Ona je zvijezda lađi što luta kroz mrak,
Mjere joj izmjerene, vrijednosti neznane.

Ljubav nije ludost, al' rujne usne slatke
U dohvat će svijenog srpa Vremena pasti:
Ljubav se ne mijenja kroz sate i tjedne kratke,
Već ona izdrži sve do ruba propasti.

Ako griješim, i to dokaže mi netko,
Nit pisah, nit ikad ljubio je itko.
}}


[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:William Shakespeare]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Engleska književnost]]
== Prilozi == 
[[File:Sonnets1609titlepage.jpg|thumb|center|Naslovnica prvog izdanja ''Shake-speares Sonnets'' (1609.)]]</text>
      <sha1>c56utj0ayli7xq5iat4gm1b6i07oa8b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63357</id>
      <parentid>63356</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T23:43:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8368" sha1="0lbhd4pizqfu26y7v9qc6a90tyd7zwl" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background:#e4f0e4; border:2px solid #7fa87f; width:100%;&quot;
|-
! style=&quot;text-align:center; font-size:140%; color:#2f4f2f; padding:10px; letter-spacing:1px;&quot; |
❦ PREPJEVI SHAKESPEAREOVIH SONETA ❦
|-
| style=&quot;text-align:center; font-size:110%; color:#3a5f3a; padding:8px;&quot; |
'''Prijevod:''' [[Krunoslav Mrkoci]]
|}


Selected Shakespeare's Sonnets in English and in Croatian language

Odabrani Shakespeareovi soneti na engleskom i hrvatskom jeziku

'''William Shakespeare (1564-1616)'''

{{Poezija| 
'''SONNET XVIII'''

Shall I compare thee to a summer's day?
Thou art more lovely and more temperate: 
Rough winds do shake the darling buds of May, 
And summer's lease hath all too short a date:
 
Sometime too hot the eye of heaven shines, 
And often is his gold complexion dimmed, 
And every fair from fair sometime declines, 
By chance, or nature's changing course untrimmed: 

But thy eternal summer shall not fade, 
Nor lose possession of that fair thou ow'st,
Nor shall death brag thou wander'st in his shade, 
When in eternal lines to time thou grow'st:

So long as men can breathe, or eyes can see, 
So long lives this, and this gives life to thee.


'''SONET 18'''

Trebam li te ljetnom danu usporediti?
Više ljupkosti i ugode je u tebi; 
Grubi vjetri stresu pupe Majske dražesti,
I sve kraće je vrijeme što ga ljeto dobi:

Prevruće zasja oko nebesko ponekad,
I često zlatna mu je boja zatamnjena,
I svaka lijepost od ljepote strada katkad,
Slučajem il' prirodnim slijedom satrvena:

Ali tvoje vječno ljeto već ne blijedi,
Nit gubi svojstva ljepota koju posjeduješ,
Niti Smrt se hvali da sjenom te slijedi, 
Dok u stihovima vječnim u vrijeme rasteš:

Sve dok ljudi dišu ili dok oči sjaje, 
Dotle živi ovo i tebi život daje.


'''SONNET XX''' 

A woman's face, with Nature's own hand painted, 
Hast thou, the master-mistress of my passion; 
A woman's gentle heart, but not acquainted 
With shifting change, as is false women's fashion; 

An eye more bright than theirs, less false in rolling, 
Gilding the object whereupon it gazeth; 
A man in hue all hues in his controlling, 
Which steals men's eyes and women's souls amazeth. 

And for a woman wert thou first created, 
Till Nature as she wrought thee fell a-doting, 
And by addition me of thee defeated, 
By adding one thing to my purpose nothing. 

But since she pricked thee out for women's pleasure, 
Mine be thy love, and thy love's use their treasure. 


'''SONET 20''' 

Žensko lice, rukom Prirode naslikano, 
Ti imaš, gospodaru-gospo moje strasti; 
Žensko nježno srce, al' kojem nije dano 
Znati nestalnosti što u ženskoj su vlasti. 

Oko sjajnije od ženskog, al' manje lažno, 
Predmet svaki pozlati gdje pogled mu pade; 
Tvoja boja što svim bojama vlada snažno, 
Muške poglede i ženske uzdahe krade. 

Kao žensko ti bio si stvoren najprije, 
Ali Priroda sama za tobom poludi, 
I dodatkom jednim od tebe me odbije, 
Dodatkom koji cilju mom - ništa ne nudi.

Jer stvoren da budeš ženama za užitak, 
Meni daj ljubav, njima naslade probitak.


'''SONNET LXV''' 

Since brass, nor stone, nor earth, nor boundless sea, 
But sad mortality o'ersways their power, 
How with this rage shall beauty hold a plea, 
Whose action is no stronger than a flower? 

O, how shall summer's honey breath hold out 
Against the wreckful siege of battering days, 
When rocks impregnable are not so stout, 
Nor gates of steel so strong, but Time decays? 

O, fearful meditation! Where, alack,
Shall Time's best jewel from Time's chest lie hid? 
Or what strong hand can hold his swift foot back? 
Or who his spoil of beauty can forbid? 

O, none, unless this miracle have might, 
That in black ink my love may still shine bright. 


'''SONET 65''' 

Mjed, i kamen, i zemlja, i beskrajno more, 
Ali uboga smrtnost moć njihovu nadjača; 
Kako bijes taj i ljepota da nagodbu stvore, 
Kad djela ljepote od cvijeta nisu jača? 

O, kako da izdrži medeni dah ljeta
Tu razornu opsadu nadirućih dana, 
Kad i neprobojne stijene laka su meta, 
A dveri od čelika, Vremenu su hrana? 

O strašne li misli! Gdje da se, brzo, brže, 
Najljepši dragulj Vremena pred Vremenom skrije? 
Koja mu ruka nogu hitru zadržat može ? 
Da plijeni ljepotu, tko mu zabraniti smije? 

Ah, nitko! Osim ako čudo tako da, 
U crnoj tinti ljubav moja još da sja!


'''SONNET LXXVI''' 

Why is my verse so barren of new pride, 
So far from variation or quick change? 
Why with the time do I not glance aside 
To new-found methods and to compounds strange? 

Why write I still all one, ever the same, 
And keep invention in a noted weed, 
That every word doth almost tell my name, 
Showing their birth and where they did proceed? 

O, know, sweet love, I always write of you, 
And you and love are still my argument; 
So all my best is dressing old words new, 
Spending again what is already spent: 

For as the sun is daily new and old, 
So is my love still telling what is told.
 

'''SONET 76''' 

Zašto je moj stih lišen uresa novih? 
Dalek od različitosti i brze mijene? 
Zašto s vremenom i ja zastranio ne bih, 
U nove metode i u tvorbe čudne? 

Zašto i dalje pišem jednako, uvijek isto, 
Te držim maštu u već zadanom okviru, 
Da skoro već svaka riječ moje ime će reć', 
Kazujuć' svoje podrijetlo i svoj začetak?

O, slatka ljubavi, ja uvijek pišem o tebi,
I ti i ljubav, još uvijek ste moja tema;
Stare riječi presvlačim novim, najbolje što znam,
Trošeći opet što je već potrošena shema: 

Kao što je sunce i staro i novo dnevno, 
Tako i moja ljubav kazuje već rečeno.


'''SONNET CVII'''

Not mine own fears, nor the prophetic soul
Of the wide world dreaming on things to come
Can yet the lease of my true love control,
Supposed as forfeit to a confined doom.

The mortal moon hath her eclipse endured,
And the sad augurs mock their own presage,
Incertainties now crown themselves assured,
And peace proclaims olives of endless age.

Now with the drops of this most balmy time
My love looks fresh, and Death to me subscribes,
Since, spite of him, I'll live in this poor rhyme,
While he insults o'er dull and speechless tribes.

And thou in this shalt find thy monument,
When tyrants' crests and tombs of brass are spent.


'''SONET 107''' 

Ni moji vlastiti strahovi nit' proročka duša 
Širokog svijeta što o stvarima budućim sniva, 
Istinske mi ljubavi trajanje još ne podriva, 
Smatrajuć' je zalogom zapečaćenoj sudbi. 

Smrtan je mjesec preživio svoju pomračinu, 
Tužni vrači izruguju predviđanja vlastita, 
Neizvjesnosti sada nose sigurnosti krunu, 
Dok mir masline vječnoga vijeka naviješta. 

Sada, s kapima ovog premirisnog vremena, 
Moja ljubav svježom se čini; i Smrt mi potpisuje, 
Da unatoč njoj, ja živjet ću u ovoj ubogoj rimi, 
Dok ona harači tupa i nijema plemena. 

A ti, u ovom ovdje svoj ćeš naći spomen, 
Kad tirana bude grb i mjeden grob potrošen.


'''SONNET CXVI''' 

Let me not to the marriage of true minds
Admit impediments; love is not love
Which alters when it alteration finds,
Or bends with the remover to remove.

O no, it is an ever fixed mark, 
That looks on tempests and is never shaken; 
It is the star to every wandering bark, 
Whose worth's unknown, although his hight be taken.

Love's not Time's fool, though rosy lips and cheeks
Within his bending sickle's compass come; 
Love alters not with his brief hours and weeks,
But bears it out even to the edge of doom.

If this be error and upon me proved,
I never writ, nor no man ever loved.


'''SONET 116'''

Ne dopustite mi da braku vjernih duša
Zaprjeke priznam; ljubav to sigurno nije
Koja mijenja se kada ju promjena kuša,
Il' s napasnikom se prvim odmah savije.

O, ne! Ljubav je uvijek čvrst i postojan znak
Što oluje motri, ali uzdrman nije;
Ona je zvijezda lađi što luta kroz mrak,
Mjere joj izmjerene, vrijednosti neznane.

Ljubav nije ludost, al' rujne usne slatke
U dohvat će svijenog srpa Vremena pasti:
Ljubav se ne mijenja kroz sate i tjedne kratke,
Već ona izdrži sve do ruba propasti.

Ako griješim, i to dokaže mi netko,
Nit pisah, nit ikad ljubio je itko.
}}


[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:William Shakespeare]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Engleska književnost]]
== Prilozi == 
[[File:Sonnets1609titlepage.jpg|thumb|center|Naslovnica prvog izdanja ''Shake-speares Sonnets'' (1609.)]]</text>
      <sha1>0lbhd4pizqfu26y7v9qc6a90tyd7zwl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Robert Herrick</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20212</id>
    <redirect title="Autor:Robert Herrick" />
    <revision>
      <id>63330</id>
      <parentid>62887</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T18:59:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1405" sha1="t4i6zr00bxdrxzhaqoab8yhj46bstwr" xml:space="preserve">{{zaglavlje
| prethodni=
| sljedeći=
| naslov=Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme
| odjeljak=
| autor=Robert Herrick 
| prevoditelj=Krunoslav Mrkoci
| bilješke=
}}
{{Poezija|
'''To the Virgins, to Make Much of Time'''

Gather ye rose-buds while ye may,
Old Time is still a-flying;
And this same flower that smiles today,
Tomorrow will be dying.

The glorious lamp of heaven, the sun,
The higher he’s a-getting,
The sooner will his race be run,
And nearer he’s to setting.

That age is best which is the first,
When youth and blood are warmer;
But being spent, the worse, and worst
Times, still succeed the former.

Then be not coy, but use your time,
And while ye may, go marry;
For having lost but once your prime,
You may for ever tarry.


'''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme'''

Berite pupoljke ruža, dok još možete,
Staro Vrijeme još uvijek je leteće;
I cvijet ovaj isti što danas se smije,
Sutra već – umrijet će.

Sunce, veličajna lampa neba,
Što se više ono diže,
Manje mu za trku svršit treba,
I svom zalazu je bliže.

Ono doba prvo je najbolje,
Kad je mladosti i tople krvi;
Ali potrošeno, loše i najgore
Vrijeme, slijedi dane što su bili prvi.

Plaha ne budi, iskoristi vrijeme,
I dok još možeš, udaj se;
Jednom kad svoju svježinu izgubiš,
Da zauvijek ne zakasniš.
}}


[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:Robert Herrick]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]</text>
      <sha1>t4i6zr00bxdrxzhaqoab8yhj46bstwr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63334</id>
      <parentid>63330</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T19:27:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <comment>Uklonjen cjelokupni sadržaj stranice</comment>
      <origin>63334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="0" sha1="phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1" />
      <sha1>phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63335</id>
      <parentid>63334</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T19:33:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjeravanje na [[Autor:Robert Herrick]]</comment>
      <origin>63335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34" sha1="jodr14eq6m05whpt7qwq6g9eqvp9ott" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Autor:Robert Herrick]]</text>
      <sha1>jodr14eq6m05whpt7qwq6g9eqvp9ott</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krunoslav Mrkoci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20213</id>
    <revision>
      <id>63322</id>
      <parentid>63319</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T14:07:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5696" sha1="evupjdov36ev22mneupa0cs5yvximen" xml:space="preserve">[[Autor:Krunoslav Mrkoci|Krunoslav Mrkoci]]

[[Datoteka:Kruno_nova.png|mini|Krunoslav Mrkoci]]

hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i povjesničar, rođen 1978. u Zaboku (Krapinsko-zagorska županija).

== Objavljeni radovi ==

* ''Osluškivanje tišine'', pjesme, Zagreb 1998.

Radovi objavljeni u časopisu ''Riječi'' Matice hrvatske u Sisku (u tiskanom i pdf. obliku):

* ''Metafizika svakidašnjega života''; izbor iz poezije, u: časopis ''Riječi'', Matica hrvatska Sisak, br. 3–4/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/85]

* ''Fran Krsto Frankopan ili Ferenac Krištof Frangopan, grof Teržački: Zaboravljeni barokni pjesnik''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2020_01-02.pdf]

* ''Metafizičko u poeziji''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf]

* ''Problem poimanja paradigme sadašnjosti u suvremenom hrvatskom romanu''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf]

* Prepjevi: William Shakespeare (soneti 107, 76) / Robert Herrick (''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme''); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf]

* ''Privilegij samoće'' (kratka lirsko-refleksivna proza); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf]

* ''Putovanje na Karpathos'' (putopis); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf]

* ''Nacrt nove umjetnosti – kraj modernog eksperimenta''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf]

* ''Prva žena'' (kratka priča); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2023.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2023_1-2.pdf]

* ''Smještaj Bijele ili Velike Hrvatske...''; historiografski članak, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/99]

* ''O problemu prevođenja Shakespeareovih soneta na hrvatski jezik''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf]

* ''Tri soneta'' (prepjevi soneta 18, 20, 65); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf]

* ''Nove pjesme'' (9 pjesama); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2025.  [https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_svibanj_2025.pdf]

* ''Tri maga u potrazi za ključem''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

* ''Houellebecqov uspjeh''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

* ''Mama zna najbolje''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

Radovi objavljeni u elektroničkom časopisu &quot;Kvaka&quot;:

* https://www.casopiskvaka.com.hr/2018/12/krunoslav-mrkoci-jesmo-li-mi-josef-k.html

* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-sjaj-i-honorar-pisaca.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-put-prema-svojoj.html
*  https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/11/krunoslav-mrkoci-diskretan-miris.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/10/krunoslav-mrkoci-djela-koja-ne-obogacuju.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-biti-pjesnik.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-crno-bijela-fotografija.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-ljetna-lektira.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-prica-iz-hrvatske.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-umjetnost-danas.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/06/krunoslav-mrkoci-status-suvremenog.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/04/krunoslav-mrkoci-poljodjelska.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/03/krunoslav-mrkoci-satiricna-poezija.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/02/krunoslav-mrkoci-nerazdvojnost-djela-i.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-jedne-zimske-veceri.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-nadrealizam-nas.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-ostavljene.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-macka-koja-dolazi.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-gaenje-nad-modernitetom.html 
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/10/krunoslav-mrkoci-nitko-nije-nevin.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/08/krunoslav-mrkoci-blagajnicahoce-pravila.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-stvarnost28.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-o-naslovima-knjizevnih.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci_18.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci-poezija_2.html
* * https://www.casopiskvaka.com.hr/search/label/Krunoslav%20Mrkoci


[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]

== Djela ==
* [[Priručnik egzistencijalne metafizike]]
* [[Prepjevi Shakespeareovih soneta]]
* [[Robert Herrick]]
[[Kategorija:Hrvatska književnost]]
[[Kategorija:Autori]]
[[Kategorija:Autori-M]]
[[Kategorija:Autori po abecedi]]
{{DEFAULTSORT:Mrkoci, Krunoslav}}

== Vidi također ==
* [https://la.wikisource.org/wiki/Scriptor:Coronus_Tenebrosius Coronus Tenebrosius] – latinska verzija autora</text>
      <sha1>evupjdov36ev22mneupa0cs5yvximen</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63349</id>
      <parentid>63322</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T20:44:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <comment>/* Djela */</comment>
      <origin>63349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5741" sha1="91p5hl515baz7rgd0t6xw8b9okrsc0i" xml:space="preserve">[[Autor:Krunoslav Mrkoci|Krunoslav Mrkoci]]

[[Datoteka:Kruno_nova.png|mini|Krunoslav Mrkoci]]

hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i povjesničar, rođen 1978. u Zaboku (Krapinsko-zagorska županija).

== Objavljeni radovi ==

* ''Osluškivanje tišine'', pjesme, Zagreb 1998.

Radovi objavljeni u časopisu ''Riječi'' Matice hrvatske u Sisku (u tiskanom i pdf. obliku):

* ''Metafizika svakidašnjega života''; izbor iz poezije, u: časopis ''Riječi'', Matica hrvatska Sisak, br. 3–4/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/85]

* ''Fran Krsto Frankopan ili Ferenac Krištof Frangopan, grof Teržački: Zaboravljeni barokni pjesnik''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2020_01-02.pdf]

* ''Metafizičko u poeziji''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf]

* ''Problem poimanja paradigme sadašnjosti u suvremenom hrvatskom romanu''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf]

* Prepjevi: William Shakespeare (soneti 107, 76) / Robert Herrick (''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme''); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf]

* ''Privilegij samoće'' (kratka lirsko-refleksivna proza); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf]

* ''Putovanje na Karpathos'' (putopis); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf]

* ''Nacrt nove umjetnosti – kraj modernog eksperimenta''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf]

* ''Prva žena'' (kratka priča); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2023.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2023_1-2.pdf]

* ''Smještaj Bijele ili Velike Hrvatske...''; historiografski članak, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/99]

* ''O problemu prevođenja Shakespeareovih soneta na hrvatski jezik''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf]

* ''Tri soneta'' (prepjevi soneta 18, 20, 65); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf]

* ''Nove pjesme'' (9 pjesama); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2025.  [https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_svibanj_2025.pdf]

* ''Tri maga u potrazi za ključem''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

* ''Houellebecqov uspjeh''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

* ''Mama zna najbolje''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

Radovi objavljeni u elektroničkom časopisu &quot;Kvaka&quot;:

* https://www.casopiskvaka.com.hr/2018/12/krunoslav-mrkoci-jesmo-li-mi-josef-k.html

* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-sjaj-i-honorar-pisaca.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-put-prema-svojoj.html
*  https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/11/krunoslav-mrkoci-diskretan-miris.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/10/krunoslav-mrkoci-djela-koja-ne-obogacuju.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-biti-pjesnik.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-crno-bijela-fotografija.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-ljetna-lektira.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-prica-iz-hrvatske.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-umjetnost-danas.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/06/krunoslav-mrkoci-status-suvremenog.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/04/krunoslav-mrkoci-poljodjelska.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/03/krunoslav-mrkoci-satiricna-poezija.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/02/krunoslav-mrkoci-nerazdvojnost-djela-i.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-jedne-zimske-veceri.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-nadrealizam-nas.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-ostavljene.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-macka-koja-dolazi.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-gaenje-nad-modernitetom.html 
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/10/krunoslav-mrkoci-nitko-nije-nevin.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/08/krunoslav-mrkoci-blagajnicahoce-pravila.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-stvarnost28.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-o-naslovima-knjizevnih.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci_18.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci-poezija_2.html
* * https://www.casopiskvaka.com.hr/search/label/Krunoslav%20Mrkoci


[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]

== Djela dostupna na Wikizvoru ==
* [[Priručnik egzistencijalne metafizike]]
* [[Prepjevi Shakespeareovih soneta]]
* [[Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme]]
[[Kategorija:Hrvatska književnost]]
[[Kategorija:Autori]]
[[Kategorija:Autori-M]]
[[Kategorija:Autori po abecedi]]
{{DEFAULTSORT:Mrkoci, Krunoslav}}

== Vidi također ==
* [https://la.wikisource.org/wiki/Scriptor:Coronus_Tenebrosius Coronus Tenebrosius] – latinska verzija autora</text>
      <sha1>91p5hl515baz7rgd0t6xw8b9okrsc0i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63360</id>
      <parentid>63349</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T00:19:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <comment>/* Djela dostupna na Wikizvoru */</comment>
      <origin>63360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5430" sha1="qkjoa4vmzkk3wz99lxvj0sxv9cujvhu" xml:space="preserve">[[Autor:Krunoslav Mrkoci|Krunoslav Mrkoci]]

[[Datoteka:Kruno_nova.png|mini|Krunoslav Mrkoci]]

hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i povjesničar, rođen 1978. u Zaboku (Krapinsko-zagorska županija).

== Objavljeni radovi ==

* ''Osluškivanje tišine'', pjesme, Zagreb 1998.

Radovi objavljeni u časopisu ''Riječi'' Matice hrvatske u Sisku (u tiskanom i pdf. obliku):

* ''Metafizika svakidašnjega života''; izbor iz poezije, u: časopis ''Riječi'', Matica hrvatska Sisak, br. 3–4/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/85]

* ''Fran Krsto Frankopan ili Ferenac Krištof Frangopan, grof Teržački: Zaboravljeni barokni pjesnik''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2020_01-02.pdf]

* ''Metafizičko u poeziji''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf]

* ''Problem poimanja paradigme sadašnjosti u suvremenom hrvatskom romanu''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf]

* Prepjevi: William Shakespeare (soneti 107, 76) / Robert Herrick (''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme''); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf]

* ''Privilegij samoće'' (kratka lirsko-refleksivna proza); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf]

* ''Putovanje na Karpathos'' (putopis); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf]

* ''Nacrt nove umjetnosti – kraj modernog eksperimenta''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf]

* ''Prva žena'' (kratka priča); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2023.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2023_1-2.pdf]

* ''Smještaj Bijele ili Velike Hrvatske...''; historiografski članak, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/99]

* ''O problemu prevođenja Shakespeareovih soneta na hrvatski jezik''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf]

* ''Tri soneta'' (prepjevi soneta 18, 20, 65); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf]

* ''Nove pjesme'' (9 pjesama); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2025.  [https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_svibanj_2025.pdf]

* ''Tri maga u potrazi za ključem''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

* ''Houellebecqov uspjeh''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

* ''Mama zna najbolje''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

Radovi objavljeni u elektroničkom časopisu &quot;Kvaka&quot;:

* https://www.casopiskvaka.com.hr/2018/12/krunoslav-mrkoci-jesmo-li-mi-josef-k.html

* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-sjaj-i-honorar-pisaca.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-put-prema-svojoj.html
*  https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/11/krunoslav-mrkoci-diskretan-miris.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/10/krunoslav-mrkoci-djela-koja-ne-obogacuju.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-biti-pjesnik.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-crno-bijela-fotografija.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-ljetna-lektira.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-prica-iz-hrvatske.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-umjetnost-danas.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/06/krunoslav-mrkoci-status-suvremenog.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/04/krunoslav-mrkoci-poljodjelska.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/03/krunoslav-mrkoci-satiricna-poezija.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/02/krunoslav-mrkoci-nerazdvojnost-djela-i.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-jedne-zimske-veceri.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-nadrealizam-nas.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-ostavljene.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-macka-koja-dolazi.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-gaenje-nad-modernitetom.html 
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/10/krunoslav-mrkoci-nitko-nije-nevin.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/08/krunoslav-mrkoci-blagajnicahoce-pravila.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-stvarnost28.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-o-naslovima-knjizevnih.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci_18.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci-poezija_2.html
* * https://www.casopiskvaka.com.hr/search/label/Krunoslav%20Mrkoci


[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]

== Vidi također ==
* [https://la.wikisource.org/wiki/Scriptor:Coronus_Tenebrosius Coronus Tenebrosius] – latinska verzija autora</text>
      <sha1>qkjoa4vmzkk3wz99lxvj0sxv9cujvhu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63361</id>
      <parentid>63360</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T00:22:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5741" sha1="e77o8xj0lujo87qtekm2ri3wqp5fcol" xml:space="preserve">[[Autor:Krunoslav Mrkoci|Krunoslav Mrkoci]]

[[Datoteka:Kruno_nova.png|mini|Krunoslav Mrkoci]]

hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i povjesničar, rođen 1978. u Zaboku (Krapinsko-zagorska županija).

== Djela dostupna na Wikizvoru ==
* [[Priručnik egzistencijalne metafizike]]
* [[Prepjevi Shakespeareovih soneta]]
* [[Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme]]

== Vidi također ==
* [https://la.wikisource.org/wiki/Scriptor:Coronus_Tenebrosius Coronus Tenebrosius] – latinska verzija autora


== Objavljeni radovi ==

* ''Osluškivanje tišine'', pjesme, Zagreb 1998.

Radovi objavljeni u časopisu ''Riječi'' Matice hrvatske u Sisku (u tiskanom i pdf. obliku):

* ''Metafizika svakidašnjega života''; izbor iz poezije, u: časopis ''Riječi'', Matica hrvatska Sisak, br. 3–4/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/85]

* ''Fran Krsto Frankopan ili Ferenac Krištof Frangopan, grof Teržački: Zaboravljeni barokni pjesnik''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2020_01-02.pdf]

* ''Metafizičko u poeziji''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf]

* ''Problem poimanja paradigme sadašnjosti u suvremenom hrvatskom romanu''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf]

* Prepjevi: William Shakespeare (soneti 107, 76) / Robert Herrick (''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme''); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf]

* ''Privilegij samoće'' (kratka lirsko-refleksivna proza); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf]

* ''Putovanje na Karpathos'' (putopis); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf]

* ''Nacrt nove umjetnosti – kraj modernog eksperimenta''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf]

* ''Prva žena'' (kratka priča); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2023.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2023_1-2.pdf]

* ''Smještaj Bijele ili Velike Hrvatske...''; historiografski članak, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/99]

* ''O problemu prevođenja Shakespeareovih soneta na hrvatski jezik''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf]

* ''Tri soneta'' (prepjevi soneta 18, 20, 65); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf]

* ''Nove pjesme'' (9 pjesama); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2025.  [https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_svibanj_2025.pdf]

* ''Tri maga u potrazi za ključem''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

* ''Houellebecqov uspjeh''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

* ''Mama zna najbolje''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

Radovi objavljeni u elektroničkom časopisu &quot;Kvaka&quot;:

* https://www.casopiskvaka.com.hr/2018/12/krunoslav-mrkoci-jesmo-li-mi-josef-k.html

* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-sjaj-i-honorar-pisaca.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-put-prema-svojoj.html
*  https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/11/krunoslav-mrkoci-diskretan-miris.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/10/krunoslav-mrkoci-djela-koja-ne-obogacuju.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-biti-pjesnik.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-crno-bijela-fotografija.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-ljetna-lektira.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-prica-iz-hrvatske.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-umjetnost-danas.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/06/krunoslav-mrkoci-status-suvremenog.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/04/krunoslav-mrkoci-poljodjelska.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/03/krunoslav-mrkoci-satiricna-poezija.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/02/krunoslav-mrkoci-nerazdvojnost-djela-i.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-jedne-zimske-veceri.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-nadrealizam-nas.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-ostavljene.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-macka-koja-dolazi.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-gaenje-nad-modernitetom.html 
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/10/krunoslav-mrkoci-nitko-nije-nevin.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/08/krunoslav-mrkoci-blagajnicahoce-pravila.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-stvarnost28.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-o-naslovima-knjizevnih.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci_18.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci-poezija_2.html
* * https://www.casopiskvaka.com.hr/search/label/Krunoslav%20Mrkoci

[[Kategorija:Hrvatska književnost]]
[[Kategorija:Autori]]
[[Kategorija:Autori-M]]
[[Kategorija:Autori po abecedi]]
{{DEFAULTSORT:Mrkoci, Krunoslav}}
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]</text>
      <sha1>e77o8xj0lujo87qtekm2ri3wqp5fcol</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63362</id>
      <parentid>63361</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T00:23:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5742" sha1="he4znry69zovhnwiqpqtmjyas41aa0q" xml:space="preserve">[[Autor:Krunoslav Mrkoci|Krunoslav Mrkoci]]

[[Datoteka:Kruno_nova.png|mini|Krunoslav Mrkoci]]

hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i povjesničar, rođen 1978. u Zaboku (Krapinsko-zagorska županija).

== Djela dostupna na Wikizvoru ==
* [[Priručnik egzistencijalne metafizike]]
* [[Prepjevi Shakespeareovih soneta]]
* [[Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme]]


== Vidi također ==
* [https://la.wikisource.org/wiki/Scriptor:Coronus_Tenebrosius Coronus Tenebrosius] – latinska verzija autora

== Objavljeni radovi ==

* ''Osluškivanje tišine'', pjesme, Zagreb 1998.

Radovi objavljeni u časopisu ''Riječi'' Matice hrvatske u Sisku (u tiskanom i pdf. obliku):

* ''Metafizika svakidašnjega života''; izbor iz poezije, u: časopis ''Riječi'', Matica hrvatska Sisak, br. 3–4/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/85]

* ''Fran Krsto Frankopan ili Ferenac Krištof Frangopan, grof Teržački: Zaboravljeni barokni pjesnik''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2020_01-02.pdf]

* ''Metafizičko u poeziji''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf]

* ''Problem poimanja paradigme sadašnjosti u suvremenom hrvatskom romanu''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf]

* Prepjevi: William Shakespeare (soneti 107, 76) / Robert Herrick (''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme''); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf]

* ''Privilegij samoće'' (kratka lirsko-refleksivna proza); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf]

* ''Putovanje na Karpathos'' (putopis); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf]

* ''Nacrt nove umjetnosti – kraj modernog eksperimenta''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf]

* ''Prva žena'' (kratka priča); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2023.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2023_1-2.pdf]

* ''Smještaj Bijele ili Velike Hrvatske...''; historiografski članak, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/99]

* ''O problemu prevođenja Shakespeareovih soneta na hrvatski jezik''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf]

* ''Tri soneta'' (prepjevi soneta 18, 20, 65); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf]

* ''Nove pjesme'' (9 pjesama); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2025.  [https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_svibanj_2025.pdf]

* ''Tri maga u potrazi za ključem''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

* ''Houellebecqov uspjeh''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

* ''Mama zna najbolje''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

Radovi objavljeni u elektroničkom časopisu &quot;Kvaka&quot;:

* https://www.casopiskvaka.com.hr/2018/12/krunoslav-mrkoci-jesmo-li-mi-josef-k.html

* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-sjaj-i-honorar-pisaca.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-put-prema-svojoj.html
*  https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/11/krunoslav-mrkoci-diskretan-miris.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/10/krunoslav-mrkoci-djela-koja-ne-obogacuju.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-biti-pjesnik.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-crno-bijela-fotografija.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-ljetna-lektira.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-prica-iz-hrvatske.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-umjetnost-danas.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/06/krunoslav-mrkoci-status-suvremenog.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/04/krunoslav-mrkoci-poljodjelska.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/03/krunoslav-mrkoci-satiricna-poezija.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/02/krunoslav-mrkoci-nerazdvojnost-djela-i.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-jedne-zimske-veceri.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-nadrealizam-nas.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-ostavljene.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-macka-koja-dolazi.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-gaenje-nad-modernitetom.html 
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/10/krunoslav-mrkoci-nitko-nije-nevin.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/08/krunoslav-mrkoci-blagajnicahoce-pravila.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-stvarnost28.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-o-naslovima-knjizevnih.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci_18.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci-poezija_2.html
* * https://www.casopiskvaka.com.hr/search/label/Krunoslav%20Mrkoci

[[Kategorija:Hrvatska književnost]]
[[Kategorija:Autori]]
[[Kategorija:Autori-M]]
[[Kategorija:Autori po abecedi]]
{{DEFAULTSORT:Mrkoci, Krunoslav}}
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]</text>
      <sha1>he4znry69zovhnwiqpqtmjyas41aa0q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63363</id>
      <parentid>63362</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T00:25:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5743" sha1="pvdslpify5hghjy3bep6fj784c7yz46" xml:space="preserve">[[Autor:Krunoslav Mrkoci|Krunoslav Mrkoci]]

[[Datoteka:Kruno_nova.png|mini|Krunoslav Mrkoci]]

hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i povjesničar, rođen 1978. u Zaboku (Krapinsko-zagorska županija).


== Djela dostupna na Wikizvoru ==
* [[Priručnik egzistencijalne metafizike]]
* [[Prepjevi Shakespeareovih soneta]]
* [[Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme]]


== Vidi također ==
* [https://la.wikisource.org/wiki/Scriptor:Coronus_Tenebrosius Coronus Tenebrosius] – latinska verzija autora

== Objavljeni radovi ==

* ''Osluškivanje tišine'', pjesme, Zagreb 1998.

Radovi objavljeni u časopisu ''Riječi'' Matice hrvatske u Sisku (u tiskanom i pdf. obliku):

* ''Metafizika svakidašnjega života''; izbor iz poezije, u: časopis ''Riječi'', Matica hrvatska Sisak, br. 3–4/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/85]

* ''Fran Krsto Frankopan ili Ferenac Krištof Frangopan, grof Teržački: Zaboravljeni barokni pjesnik''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2020_01-02.pdf]

* ''Metafizičko u poeziji''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf]

* ''Problem poimanja paradigme sadašnjosti u suvremenom hrvatskom romanu''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf]

* Prepjevi: William Shakespeare (soneti 107, 76) / Robert Herrick (''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme''); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf]

* ''Privilegij samoće'' (kratka lirsko-refleksivna proza); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf]

* ''Putovanje na Karpathos'' (putopis); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf]

* ''Nacrt nove umjetnosti – kraj modernog eksperimenta''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf]

* ''Prva žena'' (kratka priča); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2023.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2023_1-2.pdf]

* ''Smještaj Bijele ili Velike Hrvatske...''; historiografski članak, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/99]

* ''O problemu prevođenja Shakespeareovih soneta na hrvatski jezik''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf]

* ''Tri soneta'' (prepjevi soneta 18, 20, 65); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf]

* ''Nove pjesme'' (9 pjesama); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2025.  [https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_svibanj_2025.pdf]

* ''Tri maga u potrazi za ključem''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

* ''Houellebecqov uspjeh''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

* ''Mama zna najbolje''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103]

Radovi objavljeni u elektroničkom časopisu &quot;Kvaka&quot;:

* https://www.casopiskvaka.com.hr/2018/12/krunoslav-mrkoci-jesmo-li-mi-josef-k.html

* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-sjaj-i-honorar-pisaca.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-put-prema-svojoj.html
*  https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/11/krunoslav-mrkoci-diskretan-miris.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/10/krunoslav-mrkoci-djela-koja-ne-obogacuju.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-biti-pjesnik.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-crno-bijela-fotografija.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-ljetna-lektira.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-prica-iz-hrvatske.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-umjetnost-danas.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/06/krunoslav-mrkoci-status-suvremenog.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/04/krunoslav-mrkoci-poljodjelska.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/03/krunoslav-mrkoci-satiricna-poezija.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/02/krunoslav-mrkoci-nerazdvojnost-djela-i.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-jedne-zimske-veceri.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-nadrealizam-nas.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-ostavljene.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-macka-koja-dolazi.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-gaenje-nad-modernitetom.html 
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/10/krunoslav-mrkoci-nitko-nije-nevin.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/08/krunoslav-mrkoci-blagajnicahoce-pravila.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-stvarnost28.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-o-naslovima-knjizevnih.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci_18.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci.html
* https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci-poezija_2.html
* * https://www.casopiskvaka.com.hr/search/label/Krunoslav%20Mrkoci

[[Kategorija:Hrvatska književnost]]
[[Kategorija:Autori]]
[[Kategorija:Autori-M]]
[[Kategorija:Autori po abecedi]]
{{DEFAULTSORT:Mrkoci, Krunoslav}}
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]</text>
      <sha1>pvdslpify5hghjy3bep6fj784c7yz46</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Priručnik egzistencijalne metafizike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20214</id>
    <revision>
      <id>63358</id>
      <parentid>62986</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T00:04:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1711" sha1="ipyfp0wxvj4ou4jw34d0y0tkqv68ora" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background:#d6e3d6; border:2px solid #2f4f2f; width:100%;&quot;
|-
! style=&quot;text-align:center; font-size:145%; color:#1f2f1f; padding:12px; letter-spacing:1px;&quot; |
❦ METAFIZIČKE KONTEMPLACIJE (poezija) ❦
|-
| style=&quot;text-align:center; font-size:115%; color:#2f4f2f; padding:10px;&quot; |
'''Autor:''' [[Krunoslav Mrkoci]]
|}


=== I. OSLUŠKIVANJE TIŠINE ===
[[Kako je divno osjećati jesen]]

[[U listu]]

[[Zvuk tišine]]

[[Noina arka]]

[[Svjedočanstvo]]

[[Kaktus]]

[[Romanca pogleda]]

[[Pusti, draga, nije važno]]

[[Osluškivanje tišine]]

[[Ljepota]]

[[Umor]]

[[Stvarnost]]

[[Lirski intermezzo]]

[[Pjesnikova pritužba]]

[[Moji pretci]]

=== II. METAFIZIKA SVAKIDAŠNJEGA ŽIVOTA ===
[[Blagajnica hoće]]

[[Kontemplacija uz obrok]]

[[Pripremljenost]]

[[Autor:Krunoslav Mrkoci/Noć|Noć]]

[[Put prema svojoj iskrenijoj prirodi]]

[[Lanci i karike]]

[[Barbarske svetkovine]]

[[Katren]]

[[Šeik Mustafa]]

[[San dojke]]

[[Autor:Krunoslav Mrkoci/U vrtu|U vrtu]]

[[Što ostaje]]

[[Sjenoviti labirint]]

[[Proročke formule]]

[[Što narodi kažu kada kažu rat]]

[[Utopljen]]

[[Mačka koja dolazi]]

[[Ostavljene]]

[[Nitko nije nevin]]

[[Varka]]

=== III. NALIČJE VJETRA ===
[[Naličje vjetra]]

[[Poljodjelska]]

[[Slike iz rujanske noći]]

[[Sve je spojeno u jedno]]

[[Ljeto, poslije kiše]]

[[U krugu obitelji]]

[[Gnjavatorka]]

[[Muškarci srednjih godina]]

[[Dodatak]]

[[Kretanje]]

[[Epigram]]

[[Anonimnom pjesniku]]

[[Koliko vrijedimo?]]

[[U sebi nosiš]]

[[Prave riječi]]

[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Hrvatska poezija]]
[[Kategorija:Hrvatska književnost]]
[[Kategorija:Poezija]]
[[Kategorija:Metafizičke kontemplacije]]</text>
      <sha1>ipyfp0wxvj4ou4jw34d0y0tkqv68ora</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63359</id>
      <parentid>63358</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T00:11:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1675" sha1="itu9ygwruk0pg9xle85dliaw51jvs5i" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background:#d6e3d6; border:2px solid #2f4f2f; width:100%;&quot;
|-
! style=&quot;text-align:center; font-size:145%; color:#1f2f1f; padding:12px;&quot; |
METAFIZIČKE KONTEMPLACIJE
|-
| style=&quot;text-align:center; font-size:115%; color:#1f2f1f; padding:10px;&quot; |
'''Autor:''' [[Krunoslav Mrkoci]]
|}


=== I. OSLUŠKIVANJE TIŠINE ===
[[Kako je divno osjećati jesen]]

[[U listu]]

[[Zvuk tišine]]

[[Noina arka]]

[[Svjedočanstvo]]

[[Kaktus]]

[[Romanca pogleda]]

[[Pusti, draga, nije važno]]

[[Osluškivanje tišine]]

[[Ljepota]]

[[Umor]]

[[Stvarnost]]

[[Lirski intermezzo]]

[[Pjesnikova pritužba]]

[[Moji pretci]]

=== II. METAFIZIKA SVAKIDAŠNJEGA ŽIVOTA ===
[[Blagajnica hoće]]

[[Kontemplacija uz obrok]]

[[Pripremljenost]]

[[Autor:Krunoslav Mrkoci/Noć|Noć]]

[[Put prema svojoj iskrenijoj prirodi]]

[[Lanci i karike]]

[[Barbarske svetkovine]]

[[Katren]]

[[Šeik Mustafa]]

[[San dojke]]

[[Autor:Krunoslav Mrkoci/U vrtu|U vrtu]]

[[Što ostaje]]

[[Sjenoviti labirint]]

[[Proročke formule]]

[[Što narodi kažu kada kažu rat]]

[[Utopljen]]

[[Mačka koja dolazi]]

[[Ostavljene]]

[[Nitko nije nevin]]

[[Varka]]

=== III. NALIČJE VJETRA ===
[[Naličje vjetra]]

[[Poljodjelska]]

[[Slike iz rujanske noći]]

[[Sve je spojeno u jedno]]

[[Ljeto, poslije kiše]]

[[U krugu obitelji]]

[[Gnjavatorka]]

[[Muškarci srednjih godina]]

[[Dodatak]]

[[Kretanje]]

[[Epigram]]

[[Anonimnom pjesniku]]

[[Koliko vrijedimo?]]

[[U sebi nosiš]]

[[Prave riječi]]

[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Hrvatska poezija]]
[[Kategorija:Hrvatska književnost]]
[[Kategorija:Poezija]]
[[Kategorija:Metafizičke kontemplacije]]</text>
      <sha1>itu9ygwruk0pg9xle85dliaw51jvs5i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autor:Krunoslav Mrkoci</title>
    <ns>100</ns>
    <id>20266</id>
    <revision>
      <id>63323</id>
      <parentid>62814</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T14:10:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poveznice */</comment>
      <origin>63323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="527" sha1="jyy30qwth2t6g1c5p5bkx9rdmydm61i" xml:space="preserve">== Krunoslav Mrkoci ==

Krunoslav Mrkoci je hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i povjesničar.

'''Glavna stranica:''' [[Krunoslav Mrkoci]]

== Odabrana djela ==
* [[Priručnik egzistencijalne metafizike]]
* [[Prepjevi Shakespeareovih soneta]]
* [[Kaktus]]
* [[Varka]]
* [[Naličje vjetra]]
* [[Sve je spojeno u jedno]]
* [[Nitko nije nevin]]

== Poveznice ==
* [[Kategorija:Krunoslav Mrkoci|Popis svih djela]]
[[Kategorija:Autori]]
[[Kategorija:Autori-M]]
[[Kategorija:Autori po abecedi]]
{{DEFAULTSORT:Mrkoci, Krunoslav}}</text>
      <sha1>jyy30qwth2t6g1c5p5bkx9rdmydm61i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63324</id>
      <parentid>63323</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T14:15:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <comment>/* Odabrana djela */</comment>
      <origin>63324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="428" sha1="ahocmt8173zlv4gugdrpwuzkj6184i1" xml:space="preserve">== Krunoslav Mrkoci ==

Krunoslav Mrkoci je hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i povjesničar.

'''Glavna stranica:''' [[Krunoslav Mrkoci]]

== Odabrana djela ==
* [[Priručnik egzistencijalne metafizike]]
* [[Prepjevi Shakespeareovih soneta]]

== Poveznice ==
* [[Kategorija:Krunoslav Mrkoci|Popis svih djela]]
[[Kategorija:Autori]]
[[Kategorija:Autori-M]]
[[Kategorija:Autori po abecedi]]
{{DEFAULTSORT:Mrkoci, Krunoslav}}</text>
      <sha1>ahocmt8173zlv4gugdrpwuzkj6184i1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63364</id>
      <parentid>63324</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T07:44:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <comment>/* Krunoslav Mrkoci */</comment>
      <origin>63364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="409" sha1="6kiaiiqlqdobz9n9t1rdgbo3i28hfgh" xml:space="preserve">== Krunoslav Mrkoci ==

* hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i povjesničar

'''Glavna stranica:''' [[Krunoslav Mrkoci]]

== Odabrana djela ==
* [[Priručnik egzistencijalne metafizike]]
* [[Prepjevi Shakespeareovih soneta]]

== Poveznice ==
* [[Kategorija:Krunoslav Mrkoci|Popis svih djela]]
[[Kategorija:Autori]]
[[Kategorija:Autori-M]]
[[Kategorija:Autori po abecedi]]
{{DEFAULTSORT:Mrkoci, Krunoslav}}</text>
      <sha1>6kiaiiqlqdobz9n9t1rdgbo3i28hfgh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sonet 18 (Shakespeare)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20267</id>
    <revision>
      <id>63344</id>
      <parentid>62890</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T20:27:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="883" sha1="rmdyw6kpxuaaxn8ib39k7wszaz81t7m" xml:space="preserve">{{zaglavlje
| prethodni=
| sljedeći=
| naslov=Sonet 18
| odjeljak=
| autor=William Shakespeare
| prevoditelj=Krunoslav Mrkoci
| bilješke=
}}

{{Poezija|

Trebam li te ljetnom danu usporediti?
Više ljupkosti i ugode je u tebi;
Grubi vjetri stresu pupe Majske dražesti,
I sve kraće je vrijeme što ga ljeto dobi:

Prevruće zasja oko nebesko ponekad,
I često zlatna mu je boja zatamnjena,
I svaka lijepost od ljepote strada katkad,
Slučajem il' prirodnim slijedom satrvena:

Ali tvoje vječno ljeto već ne blijedi,
Nit gubi svojstva ljepota koju posjeduješ,
Niti Smrt se hvali da sjenom te slijedi,
Dok u stihovima vječnim u vrijeme rasteš:

Sve dok ljudi dišu ili dok oči sjaje,
Dotle živi ovo i tebi život daje.
}}

[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:Poezija]]

[[Kategorija:William Shakespeare]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Engleska književnost]]</text>
      <sha1>rmdyw6kpxuaaxn8ib39k7wszaz81t7m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sonet 20 (Shakespeare)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20269</id>
    <revision>
      <id>63345</id>
      <parentid>62891</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T20:28:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="886" sha1="i345qlgs2km4uoe61xk55bq9yxkuyzv" xml:space="preserve">{{zaglavlje
| prethodni=
| sljedeći=
| naslov=Sonet 20
| odjeljak=
| autor=William Shakespeare
| prevoditelj=Krunoslav Mrkoci
| bilješke=
}}

{{Poezija|

Žensko lice, rukom Prirode naslikano,
Ti imaš, gospodaru-gospo moje strasti;
Žensko nježno srce, al' kojem nije dano
Znati nestalnosti što u ženskoj su vlasti.

Oko sjajnije od ženskog, al' manje lažno,
Predmet svaki pozlati gdje pogled mu pade;
Tvoja boja što svim bojama vlada snažno,
Muške poglede i ženske uzdahe krade.

Kao žensko ti bio si stvoren najprije,
Ali Priroda sama za tobom poludi,
I dodatkom jednim od tebe me odbije,
Dodatkom koji cilju mom - ništa ne nudi.

Jer stvoren da budeš ženama za užitak,
Meni daj ljubav, njima naslade probitak.
}}

[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:Poezija]]

[[Kategorija:William Shakespeare]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Engleska književnost]]</text>
      <sha1>i345qlgs2km4uoe61xk55bq9yxkuyzv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sonet 65 (Shakespeare)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20270</id>
    <revision>
      <id>63346</id>
      <parentid>62892</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T20:29:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="886" sha1="5g68bg7qvnl6emnvq1pgoev5f7g7ujt" xml:space="preserve">{{zaglavlje
| prethodni=
| sljedeći=
| naslov=Sonet 65
| odjeljak=
| autor=William Shakespeare
| prevoditelj=Krunoslav Mrkoci
| bilješke=
}}

{{Poezija|

Mjed, i kamen, i zemlja, i beskrajno more,
Ali uboga smrtnost moć njihovu nadjača;
Kako bijes taj i ljepota da nagodbu stvore,
Kad djela ljepote od cvijeta nisu jača?

O, kako da izdrži medeni dah ljeta
Tu razornu opsadu nadirućih dana,
Kad i neprobojne stijene laka su meta,
A dveri od čelika, Vremenu su hrana?

O strašne li misli! Gdje da se, brzo, brže,
Najljepši dragulj Vremena pred Vremenom skrije?
Koja mu ruka nogu hitru zadržat može?
Da plijeni ljepotu, tko mu zabraniti smije?

Ah, nitko! Osim ako čudo tako da,
U crnoj tinti ljubav moja još da sja!
}}

[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:Poezija]]

[[Kategorija:William Shakespeare]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Engleska književnost]]</text>
      <sha1>5g68bg7qvnl6emnvq1pgoev5f7g7ujt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sonet 76 (Shakespeare)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20271</id>
    <revision>
      <id>63347</id>
      <parentid>62893</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T20:30:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="906" sha1="lihx6akyylxondnskznsdfbb6fcm4fa" xml:space="preserve">{{zaglavlje
| prethodni=
| sljedeći=
| naslov=Sonet 76
| odjeljak=
| autor=William Shakespeare
| prevoditelj=Krunoslav Mrkoci
| bilješke=
}}

{{Poezija|

Zašto je moj stih lišen uresa novih?
Dalek od različitosti i brze mijene?
Zašto s vremenom i ja zastranio ne bih,
U nove metode i u tvorbe čudne?

Zašto i dalje pišem jednako, uvijek isto,
Te držim maštu u već zadanom okviru,
Da skoro već svaka riječ moje ime će reć',
Kazujuć' svoje podrijetlo i svoj začetak?

O, slatka ljubavi, ja uvijek pišem o tebi,
I ti i ljubav, još uvijek ste moja tema;
Stare riječi presvlačim novim, najbolje što znam,
Trošeći opet što je već potrošena shema:

Kao što je sunce i staro i novo dnevno,
Tako i moja ljubav kazuje već rečeno.
}}
[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:Poezija]]

[[Kategorija:William Shakespeare]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Engleska književnost]]</text>
      <sha1>lihx6akyylxondnskznsdfbb6fcm4fa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sonet 107 (Shakespeare)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20272</id>
    <revision>
      <id>63342</id>
      <parentid>62888</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T20:25:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="955" sha1="edqjyurzfpcj47qq5xhbqx08sikvnsn" xml:space="preserve">{{zaglavlje
| prethodni=
| sljedeći=
| naslov=Sonet 107
| odjeljak=
| autor=William Shakespeare
| prevoditelj=Krunoslav Mrkoci
| bilješke=
}}


{{poezija|

Ni moji vlastiti strahovi nit' proročka duša
Širokog svijeta što o stvarima budućim sniva,
Istinske mi ljubavi trajanje još ne podriva,
Smatrajuć' je zalogom zapečaćenoj sudbi.

Smrtan je mjesec preživio svoju pomračinu,
Tužni vrači izruguju predviđanja vlastita,
Neizvjesnosti sada nose sigurnosti krunu,
Dok mir masline vječnoga vijeka naviješta.

Sada, s kapima ovog premirisnog vremena,
Moja ljubav svježom se čini; i Smrt mi potpisuje,
Da unatoč njoj, ja živjet ću u ovoj ubogoj rimi,
Dok ona harači tupa i nijema plemena.

A ti, u ovom ovdje svoj ćeš naći spomen,
Kad tirana grb i mjeden grob bude potrošen.
}}


[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:Poezija]]

[[Kategorija:William Shakespeare]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Engleska književnost]]</text>
      <sha1>edqjyurzfpcj47qq5xhbqx08sikvnsn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sonet 116 (Shakespeare)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20273</id>
    <revision>
      <id>63343</id>
      <parentid>63299</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T20:27:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="907" sha1="lesz9cl396cm55j89k6dco8f34kvhvp" xml:space="preserve">{{zaglavlje
| prethodni=
| sljedeći=
| naslov=Sonet 116
| odjeljak=
| autor=William Shakespeare
| prevoditelj=Krunoslav Mrkoci
| bilješke=
}}


{{Poezija|

'''SONET 116'''

Ne dopustite mi da braku vjernih duša
Zaprjeke priznam; ljubav to sigurno nije
Koja mijenja se kada ju promjena kuša,
Il' s napasnikom se prvim odmah savije.

O, ne! Ljubav je uvijek čvrst i postojan znak
Što oluje motri, ali uzdrman nije;
Ona je zvijezda lađi što luta kroz mrak,
Mjere joj izmjerene, vrijednosti neznane.

Ljubav nije ludost, al' rujne usne slatke
U dohvat će svijenog srpa Vremena pasti:
Ljubav se ne mijenja kroz sate i tjedne kratke,
Već ona izdrži sve do ruba propasti.

Ako griješim, i to dokaže mi netko,
Nit pisah, nit ikad ljubio je itko.
}}

[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:Poezija]]

[[Kategorija:William Shakespeare]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Engleska književnost]]</text>
      <sha1>lesz9cl396cm55j89k6dco8f34kvhvp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20275</id>
    <revision>
      <id>63331</id>
      <parentid>62832</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T19:15:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1361" sha1="2mtbdm1lav520sumnwau5ehh5yxdej8" xml:space="preserve">{{zaglavlje
 | naslov = &lt;big&gt;&lt;big&gt;Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme&lt;/big&gt;&lt;/big&gt;
 | autor = Robert Herrick
 | prevoditelj = Krunoslav Mrkoci
}}

{{Poezija|
'''To the Virgins, to Make Much of Time'''

Gather ye rose-buds while ye may,
Old Time is still a-flying;
And this same flower that smiles today,
Tomorrow will be dying.

The glorious lamp of heaven, the sun,
The higher he’s a-getting,
The sooner will his race be run,
And nearer he’s to setting.

That age is best which is the first,
When youth and blood are warmer;
But being spent, the worse, and worst
Times, still succeed the former.

Then be not coy, but use your time,
And while ye may, go marry;
For having lost but once your prime,
You may for ever tarry.


Berite pupoljke ruža, dok još možete,
Staro Vrijeme još uvijek je leteće;
I cvijet ovaj isti što danas se smije,
Sutra već – umrijet će.

Sunce, veličajna lampa neba,
Što se više ono diže,
Manje mu za trku svršit treba,
I svom zalazu je bliže.

Ono doba prvo je najbolje,
Kad je mladosti i tople krvi;
Ali potrošeno, loše i najgore
Vrijeme, slijedi dane što su bili prvi.

Plaha ne budi, iskoristi vrijeme,
I dok još možeš, udaj se;
Jednom kad svoju svježinu izgubiš,
Da zauvijek ne zakasniš.
}}

[[Kategorija:Poezija]]
[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:Robert Herrick]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]</text>
      <sha1>2mtbdm1lav520sumnwau5ehh5yxdej8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63332</id>
      <parentid>63331</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T19:18:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1441" sha1="3jfnpyo934e5e9bhd3qubw1aofnh4vr" xml:space="preserve">{{zaglavlje
 | naslov = &lt;big&gt;&lt;big&gt;Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme&lt;/big&gt;&lt;/big&gt;
 | autor = Robert Herrick
 | prevoditelj = Krunoslav Mrkoci
}}

{{Poezija|
'''To the Virgins, to Make Much of Time'''

Gather ye rose-buds while ye may,
Old Time is still a-flying;
And this same flower that smiles today,
Tomorrow will be dying.

The glorious lamp of heaven, the sun,
The higher he’s a-getting,
The sooner will his race be run,
And nearer he’s to setting.

That age is best which is the first,
When youth and blood are warmer;
But being spent, the worse, and worst
Times, still succeed the former.

Then be not coy, but use your time,
And while ye may, go marry;
For having lost but once your prime,
You may for ever tarry.

'''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme'''

Berite pupoljke ruža, dok još možete,
Staro Vrijeme još uvijek je leteće;
I cvijet ovaj isti što danas se smije,
Sutra već – umrijet će.

Sunce, veličajna lampa neba,
Što se više ono diže,
Manje mu za trku svršit treba,
I svom zalazu je bliže.

Ono doba prvo je najbolje,
Kad je mladosti i tople krvi;
Ali potrošeno, loše i najgore
Vrijeme, slijedi dane što su bili prvi.

Plaha ne budi, iskoristi vrijeme,
I dok još možeš, udaj se;
Jednom kad svoju svježinu izgubiš,
Da zauvijek ne zakasniš.
}}

[[Kategorija:Poezija]]
[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:Robert Herrick]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Autor:Robert Herrick]]</text>
      <sha1>3jfnpyo934e5e9bhd3qubw1aofnh4vr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63333</id>
      <parentid>63332</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T19:25:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1405" sha1="76sc22lak28cdwdtdeebc6j5rr4t0j3" xml:space="preserve">{{zaglavlje
 | naslov = &lt;big&gt;&lt;big&gt;Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme&lt;/big&gt;&lt;/big&gt;
 | autor = Robert Herrick
 | prevoditelj = Krunoslav Mrkoci
}}

{{Poezija|
'''To the Virgins, to Make Much of Time'''

Gather ye rose-buds while ye may,
Old Time is still a-flying;
And this same flower that smiles today,
Tomorrow will be dying.

The glorious lamp of heaven, the sun,
The higher he’s a-getting,
The sooner will his race be run,
And nearer he’s to setting.

That age is best which is the first,
When youth and blood are warmer;
But being spent, the worse, and worst
Times, still succeed the former.

Then be not coy, but use your time,
And while ye may, go marry;
For having lost but once your prime,
You may for ever tarry.

'''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme'''

Berite pupoljke ruža, dok još možete,
Staro Vrijeme još uvijek je leteće;
I cvijet ovaj isti što danas se smije,
Sutra već – umrijet će.

Sunce, veličajna lampa neba,
Što se više ono diže,
Manje mu za trku svršit treba,
I svom zalazu je bliže.

Ono doba prvo je najbolje,
Kad je mladosti i tople krvi;
Ali potrošeno, loše i najgore
Vrijeme, slijedi dane što su bili prvi.

Plaha ne budi, iskoristi vrijeme,
I dok još možeš, udaj se;
Jednom kad svoju svježinu izgubiš,
Da zauvijek ne zakasniš.
}}

[[Kategorija:Poezija]]
[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:Robert Herrick]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]</text>
      <sha1>76sc22lak28cdwdtdeebc6j5rr4t0j3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63340</id>
      <parentid>63333</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T20:15:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1442" sha1="ovcjjstikukz2ml8vknxqjv90h5yuqv" xml:space="preserve">{{zaglavlje
 | naslov = &lt;big&gt;&lt;big&gt;Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme&lt;/big&gt;&lt;/big&gt;
 | autor = Robert Herrick
 | prevoditelj = Krunoslav Mrkoci
}}

{{Poezija|
'''To the Virgins, to Make Much of Time'''

Gather ye rose-buds while ye may,
Old Time is still a-flying;
And this same flower that smiles today,
Tomorrow will be dying.

The glorious lamp of heaven, the sun,
The higher he’s a-getting,
The sooner will his race be run,
And nearer he’s to setting.

That age is best which is the first,
When youth and blood are warmer;
But being spent, the worse, and worst
Times, still succeed the former.

Then be not coy, but use your time,
And while ye may, go marry;
For having lost but once your prime,
You may for ever tarry.

'''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme'''

Berite pupoljke ruža, dok još možete,
Staro Vrijeme još uvijek je leteće;
I cvijet ovaj isti što danas se smije,
Sutra već – umrijet će.

Sunce, veličajna lampa neba,
Što se više ono diže,
Manje mu za trku svršit treba,
I svom zalazu je bliže.

Ono doba prvo je najbolje,
Kad je mladosti i tople krvi;
Ali potrošeno, loše i najgore
Vrijeme, slijedi dane što su bili prvi.

Plaha ne budi, iskoristi vrijeme,
I dok još možeš, udaj se;
Jednom kad svoju svježinu izgubiš,
Da zauvijek ne zakasniš.
}}

[[Kategorija:Poezija]]
[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:Robert Herrick]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Engleska književnost]]</text>
      <sha1>ovcjjstikukz2ml8vknxqjv90h5yuqv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63352</id>
      <parentid>63340</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T22:03:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1584" sha1="bsy15clk3mlnib2plj74hekee7wlkk8" xml:space="preserve">{{zaglavlje
 | naslov = &lt;big&gt;&lt;big&gt;Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme&lt;/big&gt;&lt;/big&gt;
 | autor = Robert Herrick
 | prevoditelj = Krunoslav Mrkoci
}}

{{Poezija|
'''To the Virgins, to Make Much of Time'''

Gather ye rose-buds while ye may,
Old Time is still a-flying;
And this same flower that smiles today,
Tomorrow will be dying.

The glorious lamp of heaven, the sun,
The higher he’s a-getting,
The sooner will his race be run,
And nearer he’s to setting.

That age is best which is the first,
When youth and blood are warmer;
But being spent, the worse, and worst
Times, still succeed the former.

Then be not coy, but use your time,
And while ye may, go marry;
For having lost but once your prime,
You may for ever tarry.

'''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme'''

Berite pupoljke ruža, dok još možete,
Staro Vrijeme još uvijek je leteće;
I cvijet ovaj isti što danas se smije,
Sutra već – umrijet će.

Sunce, veličajna lampa neba,
Što se više ono diže,
Manje mu za trku svršit treba,
I svom zalazu je bliže.

Ono doba prvo je najbolje,
Kad je mladosti i tople krvi;
Ali potrošeno, loše i najgore
Vrijeme, slijedi dane što su bili prvi.

Plaha ne budi, iskoristi vrijeme,
I dok još možeš, udaj se;
Jednom kad svoju svježinu izgubiš,
Da zauvijek ne zakasniš.
}}
== Prilozi ==
[[Datoteka:Waterhouse-gather ye rosebuds-1909FXD.jpg|mini|John William Waterhouse: ''Gather Ye Rosebuds While Ye May'' (1909)]]

[[Kategorija:Poezija]]
[[Kategorija:Prijevodi]]
[[Kategorija:Robert Herrick]]
[[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]]
[[Kategorija:Engleska književnost]]</text>
      <sha1>bsy15clk3mlnib2plj74hekee7wlkk8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Robert Herrick</title>
    <ns>14</ns>
    <id>20276</id>
    <revision>
      <id>63337</id>
      <parentid>62834</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T19:52:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="185" sha1="acjixk0a349cjayqcsc89ya0e9re1yt" xml:space="preserve">Ova stranica sadrži biografsku stranicu Autor:Robert Herrick  i stranicu koja sadrži engleski izvornik i prijevod na hrvatski Herrickove pjesme &quot;To the Virgins, to Make Much of Time&quot;.</text>
      <sha1>acjixk0a349cjayqcsc89ya0e9re1yt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autor:Robert Herrick</title>
    <ns>100</ns>
    <id>20309</id>
    <revision>
      <id>63325</id>
      <timestamp>2026-06-29T18:33:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Robert Herrick''' (kolovoz 1591-listopad 1674) bio je engleski lirski pjesnik i klerik Anglikanske Crkve.  == Djelo == '''''Hesperides''''' (1648), knjiga poezije.  Herrick je tijekom života napisao oko 2 500 pjesama, od kojih je oko polovica našla svoje mjesto u zbirci ''Hesperides''.  Najpoznatija antologijska pjesma: '''''To the Virgins, to Make Much of Time'''''  ('''''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme'''''; preveo: Krunoslav Mrkoci) primjer je tzv. žanra opomin...</comment>
      <origin>63325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3627" sha1="lzszt5gmq8s0pepb6p4uwfb9beswvgw" xml:space="preserve">'''Robert Herrick''' (kolovoz 1591-listopad 1674) bio je engleski lirski pjesnik i klerik Anglikanske Crkve.

== Djelo ==
'''''Hesperides''''' (1648), knjiga poezije.

Herrick je tijekom života napisao oko 2 500 pjesama, od kojih je oko polovica našla svoje mjesto u zbirci ''Hesperides''.

Najpoznatija antologijska pjesma: '''''To the Virgins, to Make Much of Time'''''  ('''''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme'''''; preveo: Krunoslav Mrkoci) primjer je tzv. žanra opominjajuće poezije, &quot;carpe diem&quot;.

== Stil ==
 
Poezija jednostavnog i izravnog izričaja, bez suvišnog intelektualiziranja, pristupačna suvremenom čitatelju.
Vještina i okretnost u baratanju zatvorenom, rimovanom formom daju dojam lakoće i muzikalnosti, dok metrička razigranost (primjer: //8-7-9-7// 10-7-8-7// ) osigurava živost i dinamiku ritma. 

== Teme == 

život i običaji engleskog sela, smjena godišnjih doba, pjesme pohvalnice prijateljima i raznim ženskim osobama; određene teme preuzete iz djela klasičnih antičkih autora; određen broj pjesama kršćanskog nadahnuća.

Prevladavajuća poruka u Herrickovim pjesmama: premda je život kratak, svijet i život je ipak lijep, a ljudi moraju najbolje što mogu iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju.
U ranijim Herrickovim pjesmama česte su aluzije na spolnost i na žensko tijelo, dok u kasnijim više prevladava usmjerenost duhovnosti i filozofiji. 

== Utjecaji==

Herrick je bio pod utjecajem pjesništva kasnog elizabetinskog doba, naročito se divio pjesništvu dramatičara i glumca Bena Jonsona (1572-1637), inače poznatog kolege i suradnika Williama Shakespearea. Herrick je Benu Jonsonu posvetio čak 5 svojih pjesama, a u mladosti bio je član skupine &quot;Sons of Ben&quot; koji su se smatrali Jonsonovim pjesničkim sljedbenicima.

== Život == 
Robert Herrick bio je sedmo dijete i četvrti sin u obitelji uspješnog zlatara, Nicholasa Herricka. 
Jedan od stričeva bio je zastupnik u Parlamentu, a drugi je bio službeni kraljev zlatar i draguljar. 
Pjesnikov otac pogiba 1592. godine (pao s prozora na 4. katu). 

Nakon naukovanja od 6 godina kod strica zlatara, mladi R. Herrick je s 22 godine primljen na Cambridge, gdje je diplomirao 1617. Godine 1623. zaređen je u ''Church of England'', a 1629. postao je seoski vikar u župi mjesta Dean Prior u Devonshireu.

Tijekom engleskog Građanskog rata 1647. godine, u dobi od 56 godina, bila mu je oduzeta pozicija župnika. Vraća se u rodni London, gdje je živio u Westminsteru, oslanjajući se na velikodušnost obitelji i prijatelja. Tamo sređuje svoj poetski opus te 1648. godine objavljuje svoje djelo pod nazivom '''''Hesperides''''' s posvetom Princu od Walesa.

Nakon obnove monarhije 1660. godine (Charles II of England), Herrick je 1662. vraćen na poziciju seoskog vikara u Dean Prioru, koju je obnašao sve do svoje smrti u listopadu 1674., u dobi od 83 godine. 

Herrick je čitav život bio neženja, a imena brojnih žena kojima se obraća u svojim pjesmama, smatraju se fikcionalnim poetskim likovima.  

== Recepcija djela ==
U vrijeme svog objavljivanja 1648. godine zbirka ''Hesperides'' nije stekla značajniju popularnost. Djelo Roberta Herricka ponovno je otkriveno i popularizirano nizom izdanja od početka 19. stoljeća. Naročito je bio cijenjen među engleskim pjesnicima viktorijanske ere. 

Nadahnut Herrickovom antologijskom pjesmom &quot;To the Virgins, to Make Much of Time&quot; i njezinim prvim stihom: ''Gather ye rose-buds while ye may'', engleski slikar iz skupine Pre-Rafaelita, John William Waterhouse, naslikao je 1909. godine prvu od svojih dviju slika nadahnutih tom pjesmom.</text>
      <sha1>lzszt5gmq8s0pepb6p4uwfb9beswvgw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63326</id>
      <parentid>63325</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T18:41:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3726" sha1="7ihq4dbcliftk3mz2iwwja2cjos61hg" xml:space="preserve">'''Robert Herrick''' (kolovoz 1591-listopad 1674) bio je engleski lirski pjesnik i klerik Anglikanske Crkve.

== Djelo ==
'''''Hesperides''''' (1648), knjiga poezije.

Herrick je tijekom života napisao oko 2 500 pjesama, od kojih je oko polovica našla svoje mjesto u zbirci ''Hesperides''.

Najpoznatija antologijska pjesma: '''''To the Virgins, to Make Much of Time'''''  ('''''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme'''''; preveo: Krunoslav Mrkoci) primjer je tzv. žanra opominjajuće poezije, &quot;carpe diem&quot;.

== Stil ==
 
Poezija jednostavnog i izravnog izričaja, bez suvišnog intelektualiziranja, pristupačna suvremenom čitatelju.
Vještina i okretnost u baratanju zatvorenom, rimovanom formom daju dojam lakoće i muzikalnosti, dok metrička razigranost (primjer: //8-7-9-7// 10-7-8-7// ) osigurava živost i dinamiku ritma. 

== Teme == 

život i običaji engleskog sela, smjena godišnjih doba, pjesme pohvalnice prijateljima i raznim ženskim osobama; određene teme preuzete iz djela klasičnih antičkih autora; određen broj pjesama kršćanskog nadahnuća.

Prevladavajuća poruka u Herrickovim pjesmama: premda je život kratak, svijet i život je ipak lijep, a ljudi moraju najbolje što mogu iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju.
U ranijim Herrickovim pjesmama česte su aluzije na spolnost i na žensko tijelo, dok u kasnijim više prevladava usmjerenost duhovnosti i filozofiji. 

== Utjecaji==

Herrick je bio pod utjecajem pjesništva kasnog elizabetinskog doba, naročito se divio pjesništvu dramatičara i glumca Bena Jonsona (1572-1637), inače poznatog kolege i suradnika Williama Shakespearea. Herrick je Benu Jonsonu posvetio čak 5 svojih pjesama, a u mladosti bio je član skupine &quot;Sons of Ben&quot; koji su se smatrali Jonsonovim pjesničkim sljedbenicima.

== Život == 
Robert Herrick bio je sedmo dijete i četvrti sin u obitelji uspješnog zlatara, Nicholasa Herricka. 
Jedan od stričeva bio je zastupnik u Parlamentu, a drugi je bio službeni kraljev zlatar i draguljar. 
Pjesnikov otac pogiba 1592. godine (pao s prozora na 4. katu). 

Nakon naukovanja od 6 godina kod strica zlatara, mladi R. Herrick je s 22 godine primljen na Cambridge, gdje je diplomirao 1617. Godine 1623. zaređen je u ''Church of England'', a 1629. postao je seoski vikar u župi mjesta Dean Prior u Devonshireu.

Tijekom engleskog Građanskog rata 1647. godine, u dobi od 56 godina, bila mu je oduzeta pozicija župnika. Vraća se u rodni London, gdje je živio u Westminsteru, oslanjajući se na velikodušnost obitelji i prijatelja. Tamo sređuje svoj poetski opus te 1648. godine objavljuje svoje djelo pod nazivom '''''Hesperides''''' s posvetom Princu od Walesa.

Nakon obnove monarhije 1660. godine (Charles II of England), Herrick je 1662. vraćen na poziciju seoskog vikara u Dean Prioru, koju je obnašao sve do svoje smrti u listopadu 1674., u dobi od 83 godine. 

Herrick je čitav život bio neženja, a imena brojnih žena kojima se obraća u svojim pjesmama, smatraju se fikcionalnim poetskim likovima.  

== Recepcija djela ==
U vrijeme svog objavljivanja 1648. godine zbirka ''Hesperides'' nije stekla značajniju popularnost. Djelo Roberta Herricka ponovno je otkriveno i popularizirano nizom izdanja od početka 19. stoljeća. Naročito je bio cijenjen među engleskim pjesnicima viktorijanske ere. 

Nadahnut Herrickovom antologijskom pjesmom &quot;To the Virgins, to Make Much of Time&quot; i njezinim prvim stihom: ''Gather ye rose-buds while ye may'', engleski slikar iz skupine Pre-Rafaelita, John William Waterhouse, naslikao je 1909. godine prvu od svojih dviju slika nadahnutih tom pjesmom.

== Bilješke ==
* Podaci o životu i djelu preuzeti iz engleske Wikipedije: [[en:Robert Herrick]]</text>
      <sha1>7ihq4dbcliftk3mz2iwwja2cjos61hg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63327</id>
      <parentid>63326</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T18:46:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bilješke */</comment>
      <origin>63327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3771" sha1="s9srkxy4c8txq59i9r6qnrtiv8rmbka" xml:space="preserve">'''Robert Herrick''' (kolovoz 1591-listopad 1674) bio je engleski lirski pjesnik i klerik Anglikanske Crkve.

== Djelo ==
'''''Hesperides''''' (1648), knjiga poezije.

Herrick je tijekom života napisao oko 2 500 pjesama, od kojih je oko polovica našla svoje mjesto u zbirci ''Hesperides''.

Najpoznatija antologijska pjesma: '''''To the Virgins, to Make Much of Time'''''  ('''''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme'''''; preveo: Krunoslav Mrkoci) primjer je tzv. žanra opominjajuće poezije, &quot;carpe diem&quot;.

== Stil ==
 
Poezija jednostavnog i izravnog izričaja, bez suvišnog intelektualiziranja, pristupačna suvremenom čitatelju.
Vještina i okretnost u baratanju zatvorenom, rimovanom formom daju dojam lakoće i muzikalnosti, dok metrička razigranost (primjer: //8-7-9-7// 10-7-8-7// ) osigurava živost i dinamiku ritma. 

== Teme == 

život i običaji engleskog sela, smjena godišnjih doba, pjesme pohvalnice prijateljima i raznim ženskim osobama; određene teme preuzete iz djela klasičnih antičkih autora; određen broj pjesama kršćanskog nadahnuća.

Prevladavajuća poruka u Herrickovim pjesmama: premda je život kratak, svijet i život je ipak lijep, a ljudi moraju najbolje što mogu iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju.
U ranijim Herrickovim pjesmama česte su aluzije na spolnost i na žensko tijelo, dok u kasnijim više prevladava usmjerenost duhovnosti i filozofiji. 

== Utjecaji==

Herrick je bio pod utjecajem pjesništva kasnog elizabetinskog doba, naročito se divio pjesništvu dramatičara i glumca Bena Jonsona (1572-1637), inače poznatog kolege i suradnika Williama Shakespearea. Herrick je Benu Jonsonu posvetio čak 5 svojih pjesama, a u mladosti bio je član skupine &quot;Sons of Ben&quot; koji su se smatrali Jonsonovim pjesničkim sljedbenicima.

== Život == 
Robert Herrick bio je sedmo dijete i četvrti sin u obitelji uspješnog zlatara, Nicholasa Herricka. 
Jedan od stričeva bio je zastupnik u Parlamentu, a drugi je bio službeni kraljev zlatar i draguljar. 
Pjesnikov otac pogiba 1592. godine (pao s prozora na 4. katu). 

Nakon naukovanja od 6 godina kod strica zlatara, mladi R. Herrick je s 22 godine primljen na Cambridge, gdje je diplomirao 1617. Godine 1623. zaređen je u ''Church of England'', a 1629. postao je seoski vikar u župi mjesta Dean Prior u Devonshireu.

Tijekom engleskog Građanskog rata 1647. godine, u dobi od 56 godina, bila mu je oduzeta pozicija župnika. Vraća se u rodni London, gdje je živio u Westminsteru, oslanjajući se na velikodušnost obitelji i prijatelja. Tamo sređuje svoj poetski opus te 1648. godine objavljuje svoje djelo pod nazivom '''''Hesperides''''' s posvetom Princu od Walesa.

Nakon obnove monarhije 1660. godine (Charles II of England), Herrick je 1662. vraćen na poziciju seoskog vikara u Dean Prioru, koju je obnašao sve do svoje smrti u listopadu 1674., u dobi od 83 godine. 

Herrick je čitav život bio neženja, a imena brojnih žena kojima se obraća u svojim pjesmama, smatraju se fikcionalnim poetskim likovima.  

== Recepcija djela ==
U vrijeme svog objavljivanja 1648. godine zbirka ''Hesperides'' nije stekla značajniju popularnost. Djelo Roberta Herricka ponovno je otkriveno i popularizirano nizom izdanja od početka 19. stoljeća. Naročito je bio cijenjen među engleskim pjesnicima viktorijanske ere. 

Nadahnut Herrickovom antologijskom pjesmom &quot;To the Virgins, to Make Much of Time&quot; i njezinim prvim stihom: ''Gather ye rose-buds while ye may'', engleski slikar iz skupine Pre-Rafaelita, John William Waterhouse, naslikao je 1909. godine prvu od svojih dviju slika nadahnutih tom pjesmom.

== Bilješke ==
* Podaci o životu i djelu Roberta Herricka preuzeti su iz engleske Wikipedije: [https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Herrick]</text>
      <sha1>s9srkxy4c8txq59i9r6qnrtiv8rmbka</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63328</id>
      <parentid>63327</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T18:49:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bilješke */</comment>
      <origin>63328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3791" sha1="tbigcvkt3zx8y797tx97xskv2jq88nw" xml:space="preserve">'''Robert Herrick''' (kolovoz 1591-listopad 1674) bio je engleski lirski pjesnik i klerik Anglikanske Crkve.

== Djelo ==
'''''Hesperides''''' (1648), knjiga poezije.

Herrick je tijekom života napisao oko 2 500 pjesama, od kojih je oko polovica našla svoje mjesto u zbirci ''Hesperides''.

Najpoznatija antologijska pjesma: '''''To the Virgins, to Make Much of Time'''''  ('''''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme'''''; preveo: Krunoslav Mrkoci) primjer je tzv. žanra opominjajuće poezije, &quot;carpe diem&quot;.

== Stil ==
 
Poezija jednostavnog i izravnog izričaja, bez suvišnog intelektualiziranja, pristupačna suvremenom čitatelju.
Vještina i okretnost u baratanju zatvorenom, rimovanom formom daju dojam lakoće i muzikalnosti, dok metrička razigranost (primjer: //8-7-9-7// 10-7-8-7// ) osigurava živost i dinamiku ritma. 

== Teme == 

život i običaji engleskog sela, smjena godišnjih doba, pjesme pohvalnice prijateljima i raznim ženskim osobama; određene teme preuzete iz djela klasičnih antičkih autora; određen broj pjesama kršćanskog nadahnuća.

Prevladavajuća poruka u Herrickovim pjesmama: premda je život kratak, svijet i život je ipak lijep, a ljudi moraju najbolje što mogu iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju.
U ranijim Herrickovim pjesmama česte su aluzije na spolnost i na žensko tijelo, dok u kasnijim više prevladava usmjerenost duhovnosti i filozofiji. 

== Utjecaji==

Herrick je bio pod utjecajem pjesništva kasnog elizabetinskog doba, naročito se divio pjesništvu dramatičara i glumca Bena Jonsona (1572-1637), inače poznatog kolege i suradnika Williama Shakespearea. Herrick je Benu Jonsonu posvetio čak 5 svojih pjesama, a u mladosti bio je član skupine &quot;Sons of Ben&quot; koji su se smatrali Jonsonovim pjesničkim sljedbenicima.

== Život == 
Robert Herrick bio je sedmo dijete i četvrti sin u obitelji uspješnog zlatara, Nicholasa Herricka. 
Jedan od stričeva bio je zastupnik u Parlamentu, a drugi je bio službeni kraljev zlatar i draguljar. 
Pjesnikov otac pogiba 1592. godine (pao s prozora na 4. katu). 

Nakon naukovanja od 6 godina kod strica zlatara, mladi R. Herrick je s 22 godine primljen na Cambridge, gdje je diplomirao 1617. Godine 1623. zaređen je u ''Church of England'', a 1629. postao je seoski vikar u župi mjesta Dean Prior u Devonshireu.

Tijekom engleskog Građanskog rata 1647. godine, u dobi od 56 godina, bila mu je oduzeta pozicija župnika. Vraća se u rodni London, gdje je živio u Westminsteru, oslanjajući se na velikodušnost obitelji i prijatelja. Tamo sređuje svoj poetski opus te 1648. godine objavljuje svoje djelo pod nazivom '''''Hesperides''''' s posvetom Princu od Walesa.

Nakon obnove monarhije 1660. godine (Charles II of England), Herrick je 1662. vraćen na poziciju seoskog vikara u Dean Prioru, koju je obnašao sve do svoje smrti u listopadu 1674., u dobi od 83 godine. 

Herrick je čitav život bio neženja, a imena brojnih žena kojima se obraća u svojim pjesmama, smatraju se fikcionalnim poetskim likovima.  

== Recepcija djela ==
U vrijeme svog objavljivanja 1648. godine zbirka ''Hesperides'' nije stekla značajniju popularnost. Djelo Roberta Herricka ponovno je otkriveno i popularizirano nizom izdanja od početka 19. stoljeća. Naročito je bio cijenjen među engleskim pjesnicima viktorijanske ere. 

Nadahnut Herrickovom antologijskom pjesmom &quot;To the Virgins, to Make Much of Time&quot; i njezinim prvim stihom: ''Gather ye rose-buds while ye may'', engleski slikar iz skupine Pre-Rafaelita, John William Waterhouse, naslikao je 1909. godine prvu od svojih dviju slika nadahnutih tom pjesmom.

== Bilješke ==
== Bilješke ==
* Biografski podatci sažeti prema članku na engleskoj Wikipediji: [https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Herrick Robert Herrick].</text>
      <sha1>tbigcvkt3zx8y797tx97xskv2jq88nw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63329</id>
      <parentid>63328</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T18:49:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bilješke */</comment>
      <origin>63329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3775" sha1="cer0meewumfqjxci1ll7pnujycl8ydz" xml:space="preserve">'''Robert Herrick''' (kolovoz 1591-listopad 1674) bio je engleski lirski pjesnik i klerik Anglikanske Crkve.

== Djelo ==
'''''Hesperides''''' (1648), knjiga poezije.

Herrick je tijekom života napisao oko 2 500 pjesama, od kojih je oko polovica našla svoje mjesto u zbirci ''Hesperides''.

Najpoznatija antologijska pjesma: '''''To the Virgins, to Make Much of Time'''''  ('''''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme'''''; preveo: Krunoslav Mrkoci) primjer je tzv. žanra opominjajuće poezije, &quot;carpe diem&quot;.

== Stil ==
 
Poezija jednostavnog i izravnog izričaja, bez suvišnog intelektualiziranja, pristupačna suvremenom čitatelju.
Vještina i okretnost u baratanju zatvorenom, rimovanom formom daju dojam lakoće i muzikalnosti, dok metrička razigranost (primjer: //8-7-9-7// 10-7-8-7// ) osigurava živost i dinamiku ritma. 

== Teme == 

život i običaji engleskog sela, smjena godišnjih doba, pjesme pohvalnice prijateljima i raznim ženskim osobama; određene teme preuzete iz djela klasičnih antičkih autora; određen broj pjesama kršćanskog nadahnuća.

Prevladavajuća poruka u Herrickovim pjesmama: premda je život kratak, svijet i život je ipak lijep, a ljudi moraju najbolje što mogu iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju.
U ranijim Herrickovim pjesmama česte su aluzije na spolnost i na žensko tijelo, dok u kasnijim više prevladava usmjerenost duhovnosti i filozofiji. 

== Utjecaji==

Herrick je bio pod utjecajem pjesništva kasnog elizabetinskog doba, naročito se divio pjesništvu dramatičara i glumca Bena Jonsona (1572-1637), inače poznatog kolege i suradnika Williama Shakespearea. Herrick je Benu Jonsonu posvetio čak 5 svojih pjesama, a u mladosti bio je član skupine &quot;Sons of Ben&quot; koji su se smatrali Jonsonovim pjesničkim sljedbenicima.

== Život == 
Robert Herrick bio je sedmo dijete i četvrti sin u obitelji uspješnog zlatara, Nicholasa Herricka. 
Jedan od stričeva bio je zastupnik u Parlamentu, a drugi je bio službeni kraljev zlatar i draguljar. 
Pjesnikov otac pogiba 1592. godine (pao s prozora na 4. katu). 

Nakon naukovanja od 6 godina kod strica zlatara, mladi R. Herrick je s 22 godine primljen na Cambridge, gdje je diplomirao 1617. Godine 1623. zaređen je u ''Church of England'', a 1629. postao je seoski vikar u župi mjesta Dean Prior u Devonshireu.

Tijekom engleskog Građanskog rata 1647. godine, u dobi od 56 godina, bila mu je oduzeta pozicija župnika. Vraća se u rodni London, gdje je živio u Westminsteru, oslanjajući se na velikodušnost obitelji i prijatelja. Tamo sređuje svoj poetski opus te 1648. godine objavljuje svoje djelo pod nazivom '''''Hesperides''''' s posvetom Princu od Walesa.

Nakon obnove monarhije 1660. godine (Charles II of England), Herrick je 1662. vraćen na poziciju seoskog vikara u Dean Prioru, koju je obnašao sve do svoje smrti u listopadu 1674., u dobi od 83 godine. 

Herrick je čitav život bio neženja, a imena brojnih žena kojima se obraća u svojim pjesmama, smatraju se fikcionalnim poetskim likovima.  

== Recepcija djela ==
U vrijeme svog objavljivanja 1648. godine zbirka ''Hesperides'' nije stekla značajniju popularnost. Djelo Roberta Herricka ponovno je otkriveno i popularizirano nizom izdanja od početka 19. stoljeća. Naročito je bio cijenjen među engleskim pjesnicima viktorijanske ere. 

Nadahnut Herrickovom antologijskom pjesmom &quot;To the Virgins, to Make Much of Time&quot; i njezinim prvim stihom: ''Gather ye rose-buds while ye may'', engleski slikar iz skupine Pre-Rafaelita, John William Waterhouse, naslikao je 1909. godine prvu od svojih dviju slika nadahnutih tom pjesmom.

== Bilješke ==
* Biografski podatci sažeti prema članku na engleskoj Wikipediji: [https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Herrick Robert Herrick].</text>
      <sha1>cer0meewumfqjxci1ll7pnujycl8ydz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63336</id>
      <parentid>63329</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T19:36:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3806" sha1="sgj6ddli4k1hf1ng6nktn8e23831i8w" xml:space="preserve">'''Robert Herrick''' (kolovoz 1591-listopad 1674) bio je engleski lirski pjesnik i klerik Anglikanske Crkve.

== Djelo ==
'''''Hesperides''''' (1648), knjiga poezije.

Herrick je tijekom života napisao oko 2 500 pjesama, od kojih je oko polovica našla svoje mjesto u zbirci ''Hesperides''.

Najpoznatija antologijska pjesma: '''''To the Virgins, to Make Much of Time'''''  ('''''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme'''''; preveo: Krunoslav Mrkoci) primjer je tzv. žanra opominjajuće poezije, &quot;carpe diem&quot;.

== Stil ==
 
Poezija jednostavnog i izravnog izričaja, bez suvišnog intelektualiziranja, pristupačna suvremenom čitatelju.
Vještina i okretnost u baratanju zatvorenom, rimovanom formom daju dojam lakoće i muzikalnosti, dok metrička razigranost (primjer: //8-7-9-7// 10-7-8-7// ) osigurava živost i dinamiku ritma. 

== Teme == 

život i običaji engleskog sela, smjena godišnjih doba, pjesme pohvalnice prijateljima i raznim ženskim osobama; određene teme preuzete iz djela klasičnih antičkih autora; određen broj pjesama kršćanskog nadahnuća.

Prevladavajuća poruka u Herrickovim pjesmama: premda je život kratak, svijet i život je ipak lijep, a ljudi moraju najbolje što mogu iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju.
U ranijim Herrickovim pjesmama česte su aluzije na spolnost i na žensko tijelo, dok u kasnijim više prevladava usmjerenost duhovnosti i filozofiji. 

== Utjecaji==

Herrick je bio pod utjecajem pjesništva kasnog elizabetinskog doba, naročito se divio pjesništvu dramatičara i glumca Bena Jonsona (1572-1637), inače poznatog kolege i suradnika Williama Shakespearea. Herrick je Benu Jonsonu posvetio čak 5 svojih pjesama, a u mladosti bio je član skupine &quot;Sons of Ben&quot; koji su se smatrali Jonsonovim pjesničkim sljedbenicima.

== Život == 
Robert Herrick bio je sedmo dijete i četvrti sin u obitelji uspješnog zlatara, Nicholasa Herricka. 
Jedan od stričeva bio je zastupnik u Parlamentu, a drugi je bio službeni kraljev zlatar i draguljar. 
Pjesnikov otac pogiba 1592. godine (pao s prozora na 4. katu). 

Nakon naukovanja od 6 godina kod strica zlatara, mladi R. Herrick je s 22 godine primljen na Cambridge, gdje je diplomirao 1617. Godine 1623. zaređen je u ''Church of England'', a 1629. postao je seoski vikar u župi mjesta Dean Prior u Devonshireu.

Tijekom engleskog Građanskog rata 1647. godine, u dobi od 56 godina, bila mu je oduzeta pozicija župnika. Vraća se u rodni London, gdje je živio u Westminsteru, oslanjajući se na velikodušnost obitelji i prijatelja. Tamo sređuje svoj poetski opus te 1648. godine objavljuje svoje djelo pod nazivom '''''Hesperides''''' s posvetom Princu od Walesa.

Nakon obnove monarhije 1660. godine (Charles II of England), Herrick je 1662. vraćen na poziciju seoskog vikara u Dean Prioru, koju je obnašao sve do svoje smrti u listopadu 1674., u dobi od 83 godine. 

Herrick je čitav život bio neženja, a imena brojnih žena kojima se obraća u svojim pjesmama, smatraju se fikcionalnim poetskim likovima.  

== Recepcija djela ==
U vrijeme svog objavljivanja 1648. godine zbirka ''Hesperides'' nije stekla značajniju popularnost. Djelo Roberta Herricka ponovno je otkriveno i popularizirano nizom izdanja od početka 19. stoljeća. Naročito je bio cijenjen među engleskim pjesnicima viktorijanske ere. 

Nadahnut Herrickovom antologijskom pjesmom &quot;To the Virgins, to Make Much of Time&quot; i njezinim prvim stihom: ''Gather ye rose-buds while ye may'', engleski slikar iz skupine Pre-Rafaelita, John William Waterhouse, naslikao je 1909. godine prvu od svojih dviju slika nadahnutih tom pjesmom.

== Bilješke ==
* Biografski podatci sažeti prema članku na engleskoj Wikipediji: [https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Herrick Robert Herrick].

[[Kategorija:Robert Herrick]]</text>
      <sha1>sgj6ddli4k1hf1ng6nktn8e23831i8w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63338</id>
      <parentid>63336</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T20:03:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3862" sha1="9dx4rtzgmp2xipguk41dcd1ififzzsz" xml:space="preserve">'''Robert Herrick''' (kolovoz 1591-listopad 1674) bio je engleski lirski pjesnik i klerik Anglikanske Crkve.

== Djelo ==
'''''Hesperides''''' (1648), knjiga poezije.

Herrick je tijekom života napisao oko 2 500 pjesama, od kojih je oko polovica našla svoje mjesto u zbirci ''Hesperides''.

Najpoznatija antologijska pjesma: '''''To the Virgins, to Make Much of Time'''''  ('''''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme'''''; preveo: Krunoslav Mrkoci) primjer je tzv. žanra opominjajuće poezije, &quot;carpe diem&quot;.

== Stil ==
 
Poezija jednostavnog i izravnog izričaja, bez suvišnog intelektualiziranja, pristupačna suvremenom čitatelju.
Vještina i okretnost u baratanju zatvorenom, rimovanom formom daju dojam lakoće i muzikalnosti, dok metrička razigranost (primjer: //8-7-9-7// 10-7-8-7// ) osigurava živost i dinamiku ritma. 

== Teme == 

život i običaji engleskog sela, smjena godišnjih doba, pjesme pohvalnice prijateljima i raznim ženskim osobama; određene teme preuzete iz djela klasičnih antičkih autora; određen broj pjesama kršćanskog nadahnuća.

Prevladavajuća poruka u Herrickovim pjesmama: premda je život kratak, svijet i život je ipak lijep, a ljudi moraju najbolje što mogu iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju.
U ranijim Herrickovim pjesmama česte su aluzije na spolnost i na žensko tijelo, dok u kasnijim više prevladava usmjerenost duhovnosti i filozofiji. 

== Utjecaji==

Herrick je bio pod utjecajem pjesništva kasnog elizabetinskog doba, naročito se divio pjesništvu dramatičara i glumca Bena Jonsona (1572-1637), inače poznatog kolege i suradnika Williama Shakespearea. Herrick je Benu Jonsonu posvetio čak 5 svojih pjesama, a u mladosti bio je član skupine &quot;Sons of Ben&quot; koji su se smatrali Jonsonovim pjesničkim sljedbenicima.

== Život == 
Robert Herrick bio je sedmo dijete i četvrti sin u obitelji uspješnog zlatara, Nicholasa Herricka. 
Jedan od stričeva bio je zastupnik u Parlamentu, a drugi je bio službeni kraljev zlatar i draguljar. 
Pjesnikov otac pogiba 1592. godine (pao s prozora na 4. katu). 

Nakon naukovanja od 6 godina kod strica zlatara, mladi R. Herrick je s 22 godine primljen na Cambridge, gdje je diplomirao 1617. Godine 1623. zaređen je u ''Church of England'', a 1629. postao je seoski vikar u župi mjesta Dean Prior u Devonshireu.

Tijekom engleskog Građanskog rata 1647. godine, u dobi od 56 godina, bila mu je oduzeta pozicija župnika. Vraća se u rodni London, gdje je živio u Westminsteru, oslanjajući se na velikodušnost obitelji i prijatelja. Tamo sređuje svoj poetski opus te 1648. godine objavljuje svoje djelo pod nazivom '''''Hesperides''''' s posvetom Princu od Walesa.

Nakon obnove monarhije 1660. godine (Charles II of England), Herrick je 1662. vraćen na poziciju seoskog vikara u Dean Prioru, koju je obnašao sve do svoje smrti u listopadu 1674., u dobi od 83 godine. 

Herrick je čitav život bio neženja, a imena brojnih žena kojima se obraća u svojim pjesmama, smatraju se fikcionalnim poetskim likovima.  

== Recepcija djela ==
U vrijeme svog objavljivanja 1648. godine zbirka ''Hesperides'' nije stekla značajniju popularnost. Djelo Roberta Herricka ponovno je otkriveno i popularizirano nizom izdanja od početka 19. stoljeća. Naročito je bio cijenjen među engleskim pjesnicima viktorijanske ere. 

Nadahnut Herrickovom antologijskom pjesmom &quot;To the Virgins, to Make Much of Time&quot; i njezinim prvim stihom: ''Gather ye rose-buds while ye may'', engleski slikar iz skupine Pre-Rafaelita, John William Waterhouse, naslikao je 1909. godine prvu od svojih dviju slika nadahnutih tom pjesmom.

== Bilješke ==
* Biografski podatci sažeti prema članku na engleskoj Wikipediji: [https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Herrick Robert Herrick].

[[Kategorija:Robert Herrick]]
{{DEFAULTSORT:Herrick, Robert}}
[[Kategorija:Autori-H]]</text>
      <sha1>9dx4rtzgmp2xipguk41dcd1ififzzsz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63339</id>
      <parentid>63338</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T20:15:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3866" sha1="h3zyucy543hnp2ukipja4gjvimx4pjd" xml:space="preserve">'''Robert Herrick''' (kolovoz 1591-listopad 1674) bio je engleski lirski pjesnik i klerik Anglikanske Crkve.

== Djelo ==
'''''Hesperides''''' (1648), knjiga poezije.

Herrick je tijekom života napisao oko 2 500 pjesama, od kojih je oko polovica našla svoje mjesto u zbirci ''Hesperides''.

Najpoznatija antologijska pjesma: '''''To the Virgins, to Make Much of Time'''''  ('''''[[Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme]]'''''; preveo: Krunoslav Mrkoci) primjer je tzv. žanra opominjajuće poezije, &quot;carpe diem&quot;.

== Stil ==
 
Poezija jednostavnog i izravnog izričaja, bez suvišnog intelektualiziranja, pristupačna suvremenom čitatelju.
Vještina i okretnost u baratanju zatvorenom, rimovanom formom daju dojam lakoće i muzikalnosti, dok metrička razigranost (primjer: //8-7-9-7// 10-7-8-7// ) osigurava živost i dinamiku ritma. 

== Teme == 

život i običaji engleskog sela, smjena godišnjih doba, pjesme pohvalnice prijateljima i raznim ženskim osobama; određene teme preuzete iz djela klasičnih antičkih autora; određen broj pjesama kršćanskog nadahnuća.

Prevladavajuća poruka u Herrickovim pjesmama: premda je život kratak, svijet i život je ipak lijep, a ljudi moraju najbolje što mogu iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju.
U ranijim Herrickovim pjesmama česte su aluzije na spolnost i na žensko tijelo, dok u kasnijim više prevladava usmjerenost duhovnosti i filozofiji. 

== Utjecaji==

Herrick je bio pod utjecajem pjesništva kasnog elizabetinskog doba, naročito se divio pjesništvu dramatičara i glumca Bena Jonsona (1572-1637), inače poznatog kolege i suradnika Williama Shakespearea. Herrick je Benu Jonsonu posvetio čak 5 svojih pjesama, a u mladosti bio je član skupine &quot;Sons of Ben&quot; koji su se smatrali Jonsonovim pjesničkim sljedbenicima.

== Život == 
Robert Herrick bio je sedmo dijete i četvrti sin u obitelji uspješnog zlatara, Nicholasa Herricka. 
Jedan od stričeva bio je zastupnik u Parlamentu, a drugi je bio službeni kraljev zlatar i draguljar. 
Pjesnikov otac pogiba 1592. godine (pao s prozora na 4. katu). 

Nakon naukovanja od 6 godina kod strica zlatara, mladi R. Herrick je s 22 godine primljen na Cambridge, gdje je diplomirao 1617. Godine 1623. zaređen je u ''Church of England'', a 1629. postao je seoski vikar u župi mjesta Dean Prior u Devonshireu.

Tijekom engleskog Građanskog rata 1647. godine, u dobi od 56 godina, bila mu je oduzeta pozicija župnika. Vraća se u rodni London, gdje je živio u Westminsteru, oslanjajući se na velikodušnost obitelji i prijatelja. Tamo sređuje svoj poetski opus te 1648. godine objavljuje svoje djelo pod nazivom '''''Hesperides''''' s posvetom Princu od Walesa.

Nakon obnove monarhije 1660. godine (Charles II of England), Herrick je 1662. vraćen na poziciju seoskog vikara u Dean Prioru, koju je obnašao sve do svoje smrti u listopadu 1674., u dobi od 83 godine. 

Herrick je čitav život bio neženja, a imena brojnih žena kojima se obraća u svojim pjesmama, smatraju se fikcionalnim poetskim likovima.  

== Recepcija djela ==
U vrijeme svog objavljivanja 1648. godine zbirka ''Hesperides'' nije stekla značajniju popularnost. Djelo Roberta Herricka ponovno je otkriveno i popularizirano nizom izdanja od početka 19. stoljeća. Naročito je bio cijenjen među engleskim pjesnicima viktorijanske ere. 

Nadahnut Herrickovom antologijskom pjesmom &quot;To the Virgins, to Make Much of Time&quot; i njezinim prvim stihom: ''Gather ye rose-buds while ye may'', engleski slikar iz skupine Pre-Rafaelita, John William Waterhouse, naslikao je 1909. godine prvu od svojih dviju slika nadahnutih tom pjesmom.

== Bilješke ==
* Biografski podatci sažeti prema članku na engleskoj Wikipediji: [https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Herrick Robert Herrick].

[[Kategorija:Robert Herrick]]
{{DEFAULTSORT:Herrick, Robert}}
[[Kategorija:Autori-H]]</text>
      <sha1>h3zyucy543hnp2ukipja4gjvimx4pjd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63348</id>
      <parentid>63339</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T20:36:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3870" sha1="sihbwv0wtoau5ejgz2kc370uxl4dnxo" xml:space="preserve">'''Robert Herrick''' (kolovoz 1591-listopad 1674) bio je engleski lirski pjesnik i klerik Anglikanske Crkve.

== Djelo ==
'''''Hesperides''''' (1648), knjiga poezije.

Herrick je tijekom života napisao oko 2 500 pjesama, od kojih je oko polovica našla svoje mjesto u zbirci ''Hesperides''.

Najpoznatija antologijska pjesma: '''''To the Virgins, to Make Much of Time'''''  ('''''[[Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme]]'''''; preveo: [[Krunoslav Mrkoci]]) primjer je tzv. žanra opominjajuće poezije, &quot;carpe diem&quot;.

== Stil ==
 
Poezija jednostavnog i izravnog izričaja, bez suvišnog intelektualiziranja, pristupačna suvremenom čitatelju.
Vještina i okretnost u baratanju zatvorenom, rimovanom formom daju dojam lakoće i muzikalnosti, dok metrička razigranost (primjer: //8-7-9-7// 10-7-8-7// ) osigurava živost i dinamiku ritma. 

== Teme == 

život i običaji engleskog sela, smjena godišnjih doba, pjesme pohvalnice prijateljima i raznim ženskim osobama; određene teme preuzete iz djela klasičnih antičkih autora; određen broj pjesama kršćanskog nadahnuća.

Prevladavajuća poruka u Herrickovim pjesmama: premda je život kratak, svijet i život je ipak lijep, a ljudi moraju najbolje što mogu iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju.
U ranijim Herrickovim pjesmama česte su aluzije na spolnost i na žensko tijelo, dok u kasnijim više prevladava usmjerenost duhovnosti i filozofiji. 

== Utjecaji==

Herrick je bio pod utjecajem pjesništva kasnog elizabetinskog doba, naročito se divio pjesništvu dramatičara i glumca Bena Jonsona (1572-1637), inače poznatog kolege i suradnika Williama Shakespearea. Herrick je Benu Jonsonu posvetio čak 5 svojih pjesama, a u mladosti bio je član skupine &quot;Sons of Ben&quot; koji su se smatrali Jonsonovim pjesničkim sljedbenicima.

== Život == 
Robert Herrick bio je sedmo dijete i četvrti sin u obitelji uspješnog zlatara, Nicholasa Herricka. 
Jedan od stričeva bio je zastupnik u Parlamentu, a drugi je bio službeni kraljev zlatar i draguljar. 
Pjesnikov otac pogiba 1592. godine (pao s prozora na 4. katu). 

Nakon naukovanja od 6 godina kod strica zlatara, mladi R. Herrick je s 22 godine primljen na Cambridge, gdje je diplomirao 1617. Godine 1623. zaređen je u ''Church of England'', a 1629. postao je seoski vikar u župi mjesta Dean Prior u Devonshireu.

Tijekom engleskog Građanskog rata 1647. godine, u dobi od 56 godina, bila mu je oduzeta pozicija župnika. Vraća se u rodni London, gdje je živio u Westminsteru, oslanjajući se na velikodušnost obitelji i prijatelja. Tamo sređuje svoj poetski opus te 1648. godine objavljuje svoje djelo pod nazivom '''''Hesperides''''' s posvetom Princu od Walesa.

Nakon obnove monarhije 1660. godine (Charles II of England), Herrick je 1662. vraćen na poziciju seoskog vikara u Dean Prioru, koju je obnašao sve do svoje smrti u listopadu 1674., u dobi od 83 godine. 

Herrick je čitav život bio neženja, a imena brojnih žena kojima se obraća u svojim pjesmama, smatraju se fikcionalnim poetskim likovima.  

== Recepcija djela ==
U vrijeme svog objavljivanja 1648. godine zbirka ''Hesperides'' nije stekla značajniju popularnost. Djelo Roberta Herricka ponovno je otkriveno i popularizirano nizom izdanja od početka 19. stoljeća. Naročito je bio cijenjen među engleskim pjesnicima viktorijanske ere. 

Nadahnut Herrickovom antologijskom pjesmom &quot;To the Virgins, to Make Much of Time&quot; i njezinim prvim stihom: ''Gather ye rose-buds while ye may'', engleski slikar iz skupine Pre-Rafaelita, John William Waterhouse, naslikao je 1909. godine prvu od svojih dviju slika nadahnutih tom pjesmom.

== Bilješke ==
* Biografski podatci sažeti prema članku na engleskoj Wikipediji: [https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Herrick Robert Herrick].

[[Kategorija:Robert Herrick]]
{{DEFAULTSORT:Herrick, Robert}}
[[Kategorija:Autori-H]]</text>
      <sha1>sihbwv0wtoau5ejgz2kc370uxl4dnxo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63350</id>
      <parentid>63348</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T21:21:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3958" sha1="28kpkogs41li71850nzsjgr32b8awkl" xml:space="preserve">'''Robert Herrick''' (kolovoz 1591-listopad 1674) bio je engleski lirski pjesnik i klerik Anglikanske Crkve.

[[Datoteka:Robert Herrick Hesperides.jpg|mini|Naslovna stranica iz Hesperides (1648)]]

== Djelo ==
'''''Hesperides''''' (1648), knjiga poezije.

Herrick je tijekom života napisao oko 2 500 pjesama, od kojih je oko polovica našla svoje mjesto u zbirci ''Hesperides''.

Najpoznatija antologijska pjesma: '''''To the Virgins, to Make Much of Time'''''  ('''''[[Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme]]'''''; preveo: [[Krunoslav Mrkoci]]) primjer je tzv. žanra opominjajuće poezije, &quot;carpe diem&quot;.

== Stil ==
 
Poezija jednostavnog i izravnog izričaja, bez suvišnog intelektualiziranja, pristupačna suvremenom čitatelju.
Vještina i okretnost u baratanju zatvorenom, rimovanom formom daju dojam lakoće i muzikalnosti, dok metrička razigranost (primjer: //8-7-9-7// 10-7-8-7// ) osigurava živost i dinamiku ritma. 

== Teme == 

život i običaji engleskog sela, smjena godišnjih doba, pjesme pohvalnice prijateljima i raznim ženskim osobama; određene teme preuzete iz djela klasičnih antičkih autora; određen broj pjesama kršćanskog nadahnuća.

Prevladavajuća poruka u Herrickovim pjesmama: premda je život kratak, svijet i život je ipak lijep, a ljudi moraju najbolje što mogu iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju.
U ranijim Herrickovim pjesmama česte su aluzije na spolnost i na žensko tijelo, dok u kasnijim više prevladava usmjerenost duhovnosti i filozofiji. 

== Utjecaji==

Herrick je bio pod utjecajem pjesništva kasnog elizabetinskog doba, naročito se divio pjesništvu dramatičara i glumca Bena Jonsona (1572-1637), inače poznatog kolege i suradnika Williama Shakespearea. Herrick je Benu Jonsonu posvetio čak 5 svojih pjesama, a u mladosti bio je član skupine &quot;Sons of Ben&quot; koji su se smatrali Jonsonovim pjesničkim sljedbenicima.

== Život == 
Robert Herrick bio je sedmo dijete i četvrti sin u obitelji uspješnog zlatara, Nicholasa Herricka. 
Jedan od stričeva bio je zastupnik u Parlamentu, a drugi je bio službeni kraljev zlatar i draguljar. 
Pjesnikov otac pogiba 1592. godine (pao s prozora na 4. katu). 

Nakon naukovanja od 6 godina kod strica zlatara, mladi R. Herrick je s 22 godine primljen na Cambridge, gdje je diplomirao 1617. Godine 1623. zaređen je u ''Church of England'', a 1629. postao je seoski vikar u župi mjesta Dean Prior u Devonshireu.

Tijekom engleskog Građanskog rata 1647. godine, u dobi od 56 godina, bila mu je oduzeta pozicija župnika. Vraća se u rodni London, gdje je živio u Westminsteru, oslanjajući se na velikodušnost obitelji i prijatelja. Tamo sređuje svoj poetski opus te 1648. godine objavljuje svoje djelo pod nazivom '''''Hesperides''''' s posvetom Princu od Walesa.

Nakon obnove monarhije 1660. godine (Charles II of England), Herrick je 1662. vraćen na poziciju seoskog vikara u Dean Prioru, koju je obnašao sve do svoje smrti u listopadu 1674., u dobi od 83 godine. 

Herrick je čitav život bio neženja, a imena brojnih žena kojima se obraća u svojim pjesmama, smatraju se fikcionalnim poetskim likovima.  

== Recepcija djela ==
U vrijeme svog objavljivanja 1648. godine zbirka ''Hesperides'' nije stekla značajniju popularnost. Djelo Roberta Herricka ponovno je otkriveno i popularizirano nizom izdanja od početka 19. stoljeća. Naročito je bio cijenjen među engleskim pjesnicima viktorijanske ere. 

Nadahnut Herrickovom antologijskom pjesmom &quot;To the Virgins, to Make Much of Time&quot; i njezinim prvim stihom: ''Gather ye rose-buds while ye may'', engleski slikar iz skupine Pre-Rafaelita, John William Waterhouse, naslikao je 1909. godine prvu od svojih dviju slika nadahnutih tom pjesmom.

== Bilješke ==
* Biografski podatci sažeti prema članku na engleskoj Wikipediji: [https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Herrick Robert Herrick].

[[Kategorija:Robert Herrick]]
{{DEFAULTSORT:Herrick, Robert}}
[[Kategorija:Autori-H]]</text>
      <sha1>28kpkogs41li71850nzsjgr32b8awkl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63351</id>
      <parentid>63350</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T21:27:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3960" sha1="dp4sg394aodao7a80dwo82aorpnui2d" xml:space="preserve">'''Robert Herrick''' (kolovoz 1591 - listopad 1674) bio je engleski lirski pjesnik i klerik Anglikanske Crkve.

[[Datoteka:Robert Herrick Hesperides.jpg|mini|Naslovna stranica iz Hesperides (1648)]]

== Djelo ==
'''''Hesperides''''' (1648), knjiga poezije.

Herrick je tijekom života napisao oko 2 500 pjesama, od kojih je oko polovica našla svoje mjesto u zbirci ''Hesperides''.

Najpoznatija antologijska pjesma: '''''To the Virgins, to Make Much of Time'''''  ('''''[[Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme]]'''''; preveo: [[Krunoslav Mrkoci]]) primjer je tzv. žanra opominjajuće poezije, &quot;carpe diem&quot;.

== Stil ==
 
Poezija jednostavnog i izravnog izričaja, bez suvišnog intelektualiziranja, pristupačna suvremenom čitatelju.
Vještina i okretnost u baratanju zatvorenom, rimovanom formom daju dojam lakoće i muzikalnosti, dok metrička razigranost (primjer: //8-7-9-7// 10-7-8-7// ) osigurava živost i dinamiku ritma. 

== Teme == 

život i običaji engleskog sela, smjena godišnjih doba, pjesme pohvalnice prijateljima i raznim ženskim osobama; određene teme preuzete iz djela klasičnih antičkih autora; određen broj pjesama kršćanskog nadahnuća.

Prevladavajuća poruka u Herrickovim pjesmama: premda je život kratak, svijet i život je ipak lijep, a ljudi moraju najbolje što mogu iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju.
U ranijim Herrickovim pjesmama česte su aluzije na spolnost i na žensko tijelo, dok u kasnijim više prevladava usmjerenost duhovnosti i filozofiji. 

== Utjecaji==

Herrick je bio pod utjecajem pjesništva kasnog elizabetinskog doba, naročito se divio pjesništvu dramatičara i glumca Bena Jonsona (1572-1637), inače poznatog kolege i suradnika Williama Shakespearea. Herrick je Benu Jonsonu posvetio čak 5 svojih pjesama, a u mladosti bio je član skupine &quot;Sons of Ben&quot; koji su se smatrali Jonsonovim pjesničkim sljedbenicima.

== Život == 
Robert Herrick bio je sedmo dijete i četvrti sin u obitelji uspješnog zlatara, Nicholasa Herricka. 
Jedan od stričeva bio je zastupnik u Parlamentu, a drugi je bio službeni kraljev zlatar i draguljar. 
Pjesnikov otac pogiba 1592. godine (pao s prozora na 4. katu). 

Nakon naukovanja od 6 godina kod strica zlatara, mladi R. Herrick je s 22 godine primljen na Cambridge, gdje je diplomirao 1617. Godine 1623. zaređen je u ''Church of England'', a 1629. postao je seoski vikar u župi mjesta Dean Prior u Devonshireu.

Tijekom engleskog Građanskog rata 1647. godine, u dobi od 56 godina, bila mu je oduzeta pozicija župnika. Vraća se u rodni London, gdje je živio u Westminsteru, oslanjajući se na velikodušnost obitelji i prijatelja. Tamo sređuje svoj poetski opus te 1648. godine objavljuje svoje djelo pod nazivom '''''Hesperides''''' s posvetom Princu od Walesa.

Nakon obnove monarhije 1660. godine (Charles II of England), Herrick je 1662. vraćen na poziciju seoskog vikara u Dean Prioru, koju je obnašao sve do svoje smrti u listopadu 1674., u dobi od 83 godine. 

Herrick je čitav život bio neženja, a imena brojnih žena kojima se obraća u svojim pjesmama, smatraju se fikcionalnim poetskim likovima.  

== Recepcija djela ==
U vrijeme svog objavljivanja 1648. godine zbirka ''Hesperides'' nije stekla značajniju popularnost. Djelo Roberta Herricka ponovno je otkriveno i popularizirano nizom izdanja od početka 19. stoljeća. Naročito je bio cijenjen među engleskim pjesnicima viktorijanske ere. 

Nadahnut Herrickovom antologijskom pjesmom &quot;To the Virgins, to Make Much of Time&quot; i njezinim prvim stihom: ''Gather ye rose-buds while ye may'', engleski slikar iz skupine Pre-Rafaelita, John William Waterhouse, naslikao je 1909. godine prvu od svojih dviju slika nadahnutih tom pjesmom.

== Bilješke ==
* Biografski podatci sažeti prema članku na engleskoj Wikipediji: [https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Herrick Robert Herrick].

[[Kategorija:Robert Herrick]]
{{DEFAULTSORT:Herrick, Robert}}
[[Kategorija:Autori-H]]</text>
      <sha1>dp4sg394aodao7a80dwo82aorpnui2d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63353</id>
      <parentid>63351</parentid>
      <timestamp>2026-06-29T22:19:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <comment>/* Teme */</comment>
      <origin>63353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3962" sha1="b1aigyf2qeo5ffwkemhy99p9dnc4x0o" xml:space="preserve">'''Robert Herrick''' (kolovoz 1591 - listopad 1674) bio je engleski lirski pjesnik i klerik Anglikanske Crkve.

[[Datoteka:Robert Herrick Hesperides.jpg|mini|Naslovna stranica iz Hesperides (1648)]]

== Djelo ==
'''''Hesperides''''' (1648), knjiga poezije.

Herrick je tijekom života napisao oko 2 500 pjesama, od kojih je oko polovica našla svoje mjesto u zbirci ''Hesperides''.

Najpoznatija antologijska pjesma: '''''To the Virgins, to Make Much of Time'''''  ('''''[[Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme]]'''''; preveo: [[Krunoslav Mrkoci]]) primjer je tzv. žanra opominjajuće poezije, &quot;carpe diem&quot;.

== Stil ==
 
Poezija jednostavnog i izravnog izričaja, bez suvišnog intelektualiziranja, pristupačna suvremenom čitatelju.
Vještina i okretnost u baratanju zatvorenom, rimovanom formom daju dojam lakoće i muzikalnosti, dok metrička razigranost (primjer: //8-7-9-7// 10-7-8-7// ) osigurava živost i dinamiku ritma. 

== Teme == 

život i običaji engleskog sela, smjena godišnjih doba, pjesme pohvalnice prijateljima i raznim ženskim osobama; pastoralni motivi po uzoru na djela klasičnih antičkih autora; određen broj pjesama kršćanskog nadahnuća.

Prevladavajuća poruka u Herrickovim pjesmama: premda je život kratak, svijet i život je ipak lijep, a ljudi moraju najbolje što mogu iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju.
U ranijim Herrickovim pjesmama česte su aluzije na spolnost i na žensko tijelo, dok u kasnijim više prevladava usmjerenost duhovnosti i filozofiji.

== Utjecaji==

Herrick je bio pod utjecajem pjesništva kasnog elizabetinskog doba, naročito se divio pjesništvu dramatičara i glumca Bena Jonsona (1572-1637), inače poznatog kolege i suradnika Williama Shakespearea. Herrick je Benu Jonsonu posvetio čak 5 svojih pjesama, a u mladosti bio je član skupine &quot;Sons of Ben&quot; koji su se smatrali Jonsonovim pjesničkim sljedbenicima.

== Život == 
Robert Herrick bio je sedmo dijete i četvrti sin u obitelji uspješnog zlatara, Nicholasa Herricka. 
Jedan od stričeva bio je zastupnik u Parlamentu, a drugi je bio službeni kraljev zlatar i draguljar. 
Pjesnikov otac pogiba 1592. godine (pao s prozora na 4. katu). 

Nakon naukovanja od 6 godina kod strica zlatara, mladi R. Herrick je s 22 godine primljen na Cambridge, gdje je diplomirao 1617. Godine 1623. zaređen je u ''Church of England'', a 1629. postao je seoski vikar u župi mjesta Dean Prior u Devonshireu.

Tijekom engleskog Građanskog rata 1647. godine, u dobi od 56 godina, bila mu je oduzeta pozicija župnika. Vraća se u rodni London, gdje je živio u Westminsteru, oslanjajući se na velikodušnost obitelji i prijatelja. Tamo sređuje svoj poetski opus te 1648. godine objavljuje svoje djelo pod nazivom '''''Hesperides''''' s posvetom Princu od Walesa.

Nakon obnove monarhije 1660. godine (Charles II of England), Herrick je 1662. vraćen na poziciju seoskog vikara u Dean Prioru, koju je obnašao sve do svoje smrti u listopadu 1674., u dobi od 83 godine. 

Herrick je čitav život bio neženja, a imena brojnih žena kojima se obraća u svojim pjesmama, smatraju se fikcionalnim poetskim likovima.  

== Recepcija djela ==
U vrijeme svog objavljivanja 1648. godine zbirka ''Hesperides'' nije stekla značajniju popularnost. Djelo Roberta Herricka ponovno je otkriveno i popularizirano nizom izdanja od početka 19. stoljeća. Naročito je bio cijenjen među engleskim pjesnicima viktorijanske ere. 

Nadahnut Herrickovom antologijskom pjesmom &quot;To the Virgins, to Make Much of Time&quot; i njezinim prvim stihom: ''Gather ye rose-buds while ye may'', engleski slikar iz skupine Pre-Rafaelita, John William Waterhouse, naslikao je 1909. godine prvu od svojih dviju slika nadahnutih tom pjesmom.

== Bilješke ==
* Biografski podatci sažeti prema članku na engleskoj Wikipediji: [https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Herrick Robert Herrick].

[[Kategorija:Robert Herrick]]
{{DEFAULTSORT:Herrick, Robert}}
[[Kategorija:Autori-H]]</text>
      <sha1>b1aigyf2qeo5ffwkemhy99p9dnc4x0o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hajjam: Rubaije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20310</id>
    <revision>
      <id>63366</id>
      <timestamp>2026-06-30T10:48:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Naslovni-okvir | boja = #003300 | naslov = '''RUBAIJE''' | podnaslov = prijevod: Safvet-beg Bašagić }}</comment>
      <origin>63366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="106" sha1="tbaxtzy2yiymcq115i2snyhlb5gbr1b" xml:space="preserve">{{Naslovni-okvir
| boja = #003300
| naslov = '''RUBAIJE'''
| podnaslov = prijevod: Safvet-beg Bašagić
}}</text>
      <sha1>tbaxtzy2yiymcq115i2snyhlb5gbr1b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63367</id>
      <parentid>63366</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T10:57:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="277" sha1="tkiz8lvbc86nyhgi9shvkba379wszd4" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;background-color:#BBDDBB; padding:25px; text-align:center;&quot;&gt;

&lt;span style=&quot;color:black; font-size:240%; font-weight:bold;&quot;&gt;
~ RUBAIJE ~
&lt;/span&gt;

&lt;br&gt;

&lt;span style=&quot;color:black; font-size:150%; margin-top:0.4em;&quot;&gt;
prijevod: Safvet-beg Bašagić
&lt;/span&gt;

&lt;/div&gt;

----</text>
      <sha1>tkiz8lvbc86nyhgi9shvkba379wszd4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63368</id>
      <parentid>63367</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T11:01:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="319" sha1="23z4zile123aj0xzrvngf2prxweuz15" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background:#e4f0e4; border:2px solid #7fa87f; width:100%;&quot;
|-
! style=&quot;text-align:center; font-size:140%; color:#2f4f2f; padding:10px; letter-spacing:1px;&quot; |
❦ RUBAIJE ❦
|-
| style=&quot;text-align:center; font-size:110%; color:#3a5f3a; padding:8px;&quot; |
'''Prijevod:''' Safvet-beg Bašagić
|}</text>
      <sha1>23z4zile123aj0xzrvngf2prxweuz15</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63369</id>
      <parentid>63368</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T11:04:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="353" sha1="q83y0l304k9kgrpmd93uy9nlehqz0ox" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background:#e4f0e4; border:2px solid #7fa87f; width:100%;&quot;
|-
! style=&quot;text-align:center; font-size:140%; color:#2f4f2f; padding:10px; letter-spacing:1px;&quot; |
❦ RUBAIJE ❦
|-
| style=&quot;text-align:center; font-size:110%; color:#3a5f3a; padding:8px;&quot; |
'''Prijevod:''' Safvet-beg Bašagić
|}

&lt;poem&gt;
tekst
tekst
tekst
&lt;/poem&gt;</text>
      <sha1>q83y0l304k9kgrpmd93uy9nlehqz0ox</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63370</id>
      <parentid>63369</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T11:04:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="319" sha1="23z4zile123aj0xzrvngf2prxweuz15" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background:#e4f0e4; border:2px solid #7fa87f; width:100%;&quot;
|-
! style=&quot;text-align:center; font-size:140%; color:#2f4f2f; padding:10px; letter-spacing:1px;&quot; |
❦ RUBAIJE ❦
|-
| style=&quot;text-align:center; font-size:110%; color:#3a5f3a; padding:8px;&quot; |
'''Prijevod:''' Safvet-beg Bašagić
|}</text>
      <sha1>23z4zile123aj0xzrvngf2prxweuz15</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>63371</id>
      <parentid>63370</parentid>
      <timestamp>2026-06-30T11:35:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Coronus Tenebrosius</username>
        <id>7277</id>
      </contributor>
      <origin>63371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1098" sha1="get6zo557ms8v83wsltvvy3bl1svldr" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;background:#e4f0e4; border:2px solid #7fa87f; width:100%;&quot;
|-
! style=&quot;text-align:center; font-size:140%; color:#2f4f2f; padding:10px; letter-spacing:1px;&quot; |
❦ RUBAIJE ❦
|-
| style=&quot;text-align:center; font-size:110%; color:#3a5f3a; padding:8px;&quot; |
'''Prijevod:''' Safvet-beg Bašagić
|}

&lt;div style=&quot;text-align:center; font-size:120%; font-weight:bold; margin:10px 0;&quot;&gt;
1
&lt;/div&gt;
{{Poezija|

Ljubav je uvod knjizi više znanosti,
ljubav je prva strofa pjesme mladosti.
Ti, koji nemaš pojma o čuvstvu ljubavi,
znaj; da je ljubav izvor - ljudske radosti.
}}
&lt;div style=&quot;text-align:center; font-size:120%; font-weight:bold; margin:10px 0;&quot;&gt;
2
&lt;/div&gt;
{{Poezija|
Zbirka poezije i burence vina,
komad suha kruha - nijema tišina,
a ja i ti sami - oko nas pustinja.
To je carstvo, a ne kruna od rubina!
}}
&lt;div style=&quot;text-align:center; font-size:120%; font-weight:bold; margin:10px 0;&quot;&gt;
3
&lt;/div&gt;
{{Poezija|

Kada piješ vino,mudra druga traži,
ili lijepo lice, pa se na njem blaži!
ne pij vino - i nemoj uvijek ga piti -
katkad pij - i  malo pij - i nikom ne kaži!
}}</text>
      <sha1>get6zo557ms8v83wsltvvy3bl1svldr</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>