Wikipedia lgwiki https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka MediaWiki 1.47.0-wmf.1 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Wikipedia:Community Portal 4 2198 50836 50553 2026-05-11T08:55:35Z B722N 6898 /* lgwiki should avoid using hard links to enwiki */ Ekyokuddamu 50836 wikitext text/x-wiki {{Wikipedia:Community Portal/Header}} == Thank You for Last Year – Join Wiki Loves Ramadan 2026 == Dear Wikimedia communities, We hope you are doing well, and we wish you a happy New Year. ''Last year, we captured light. This year, we’ll capture legacy.'' In 2025, communities around the world shared the glow of Ramadan nights and the warmth of collective iftars. In 2026, ''Wiki Loves Ramadan'' is expanding, bringing more stories, more cultures, and deeper global connections across Wikimedia projects. We invite you to explore the ''Wiki Loves Ramadan 2026'' [[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2026|Meta page]] to learn how you can participate and [[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2026/Participating communities|sign up]] your community. 📷 ''Photo campaign on '' [[c:Special:MyLanguage/Commons:Wiki Loves Ramadan 2026|Wikimedia Commons]] If you have questions about the project, please refer to the FAQs: * [[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan/FAQ/|Meta-Wiki]] * [[c:Special:MyLanguage/Commons:Wiki Loves Ramadan/FAQ|Wikimedia Commons]] ''Early registration for updates is now open via the '''[[m:Special:RegisterForEvent/2710|Event page]]''''' ''Stay connected and receive updates:'' * [https://t.me/WikiLovesRamadan Telegram channel] * [https://lists.wikimedia.org/postorius/lists/wikilovesramadan.lists.wikimedia.org/ Mailing list] We look forward to collaborating with you and your community. '''The Wiki Loves Ramadan 2026 Organizing Team''' 19:45, 16 Gusooka 2026 (UTC) (This message was sent to [[:Wikipedia:Ebibindabinda]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=29879549 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|talk]]) 13:21, 18 Gusooka 2026 (UTC) (This message was sent to [[:Wikipedia:Ebibindabinda]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 21:01, 19 Gusooka 2026 (UTC) (This message was sent to [[:Wikipedia:Ebibindabinda]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> (This message was sent to [[:Wikipedia:Ebibindabinda]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Action Required: Update templates/modules for electoral maps (Migrating from P1846 to P14226) == Hello everyone, This is a notice regarding an ongoing data migration on Wikidata that may affect your election-related templates and Lua modules (such as <code>Module:Itemgroup/list</code>). '''The Change:'''<br /> Currently, many templates pull electoral maps from Wikidata using the property [[:d:Property:P1846|P1846]], combined with the qualifier [[:d:Property:P180|P180]]: [[:d:Q19571328|Q19571328]]. We are migrating this data (across roughly 4,000 items) to a newly created, dedicated property: '''[[:d:Property:P14226|P14226]]'''. '''What You Need To Do:'''<br /> To ensure your templates and infoboxes do not break or lose their maps, please update your local code to fetch data from [[:d:Property:P14226|P14226]] instead of the old [[:d:Property:P1846|P1846]] + [[:d:Property:P180|P180]] structure. A [[m:Wikidata/Property Migration: P1846 to P14226/List|list of pages]] was generated using Wikimedia Global Search. '''Deadline:'''<br /> We are temporarily retaining the old data on [[:d:Property:P1846|P1846]] to allow for a smooth transition. However, to complete the data cleanup on Wikidata, the old [[:d:Property:P1846|P1846]] statements will be removed after '''May 1, 2026'''. Please update your modules and templates before this date to prevent any disruption to your wiki's election articles. Let us know if you have any questions or need assistance with the query logic. Thank you for your help! [[User:ZI Jony|ZI Jony]] using [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|talk]]) 17:11, 3 Gwakuna(Kafuumuulampawu) 2026 (UTC) (This message was sent to [[:Wikipedia:Ebibindabinda]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=29941252 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|talk]]) 00:58, 26 Gwakuna(Kafuumuulampawu) 2026 (UTC) </bdi> (This message was sent to [[:Wikipedia:Ebibindabinda]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == lgwiki should avoid using hard links to enwiki == Hello. I am from Wikipedia in French and I helped {{u|B722N}} with AWB. I noticed that on this wiki, people use links to the English Wikipedia but make them appear as lgwiki links (e.g. <code><nowiki>[[:en:2021 Ugandan general election|kulonda kwa bonna mu Uganda okwa 2021]]</nowiki></code>). This is not a good long-term solution, as these links will always take readers to the English Wikipedia, even after an article is created on the Luganda Wikipedia. The use of [[:en:Template:Interlanguage link]] can avoid this. It will create a red link that also shows links to other Wikipedias using their language codes (for example, the link above would look like this: [[kulonda kwa bonna mu Uganda okwa 2021]] <small>[<nowiki/>[[:en:2021 Ugandan general election|en]]]</small> ). When the article is created on this wiki, the link will turn blue and the links to other languages will disappear. A bot is needed to replace the template with normal links once the article exists, but this can be done later (you may ask the owner of bots doing this on other wikis to do the same here). The latest version of the template uses modules, but it is possible to create a version that only uses templates for simplicity. Notify me if you need help you to create a basic template if needed, and I have an AWB bot that can replace the links to enwiki with the new template when it will be created. Just mind that I am not competent in lua modules, and I don't speak a word of Luganda. Best regards, [[User:SyntaxTerror|SyntaxTerror]] ([[User talk:SyntaxTerror|talk]]) 13:36, 8 Gwakutaano(Muzigo) 2026 (UTC) :Thank you so much for the help, @[[User:SyntaxTerror|SyntaxTerror]], that you gave me on AWB. It was very helpful. :If possible, we also request you to train us or point us to someone (or a community) that can help us learn how to use AutoWikiBrowser (AWB), because the tutorials online both on YouTube and on Wikimedia Commons—do not go in depth on how to use it. :We certainly need your help as a community to create the basic template(s), as well as other templates. :As the Luganda community, where the majority of members are part of the Wikimedia Community User Group Uganda, we are facing multiple challenges, including: :# Translating categories and templates :# Automating repetitive tasks such as fixing categorization, correcting typos, and fixing article titles that were created in uppercase, among other issues :# Translating and creating templates :# A lack of local admins, and those we have do not know what to do :# Some gadgets, bots, and tools are not activated on this Wikipedia, and we don't know where to request them<br /> :As a result, most of the work being done by volunteers on this Wikipedia is largely trial and error try and fail, try again until you get it right. And if they fail for good, they become demotivated and stop trying. Getting someone or a community that would help us improve would be highly appreciated. :Some of the active Luganda community members who are training others on how to contribute to the Luganda Wikipedia, and who can also speak and write Luganda fluently, include: :# @[[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]], :# @[[User:Solomon Suubi|Solomon Suubi]], :# @[[User:Nambogo Catharine|Nambogo Catharine]], :# @[[User:Ssenkungu ivan|Ssenkungu ivan]] :# @[[User:Geossegawa|Geossegawa]] :Thank you so much for reaching out. [[User:B722N|B722N]] ([[User talk:B722N|talk]]) 16:12, 8 Gwakutaano(Muzigo) 2026 (UTC) :@[[User:SyntaxTerror|SyntaxTerror]] your concern is well noted and will surely be taken care of moving forward. I also associate myself with the ideas and requests submitted by @[[User:B722N|B722N]] above and wish to inform you that the team in charge of the luganda wiki under the leadership of @[[User:Ssenkungu ivan|Ssenkungu ivan]] is willing and available to learn more [[User:Geossegawa|Geossegawa]] ([[User talk:Geossegawa|talk]]) 16:33, 8 Gwakutaano(Muzigo) 2026 (UTC) ::@[[User:B722N|B722N]] & [[User:Geossegawa|Geossegawa]]. ::Sorry, but I'll be a little negative... 😛 ::I'm quite fluent in English, but have problems when it comes to ''technical'' English, and I have no knowledge in any language programming, except wikicode and a bit of regex. ::I'm also not very competent in AWB, and learning it from scratch is quite complicated. ::Even on frwiki, the documentation is scarce and doesn't really help in real cases, and on enwiki it is not always up to date (I read B722N's message there after asking for help about the AWB plugins tuto that is outdated since at least 2015, and didn't get much help). ::The most important thing seems to be competent in regex (.NET flavour for AWB, use [https://regex101.com/ regex101.com] for tests and don't forget to choose .NET). ::You can get some help on [https://stackoverflow.com/questions/tagged/mediawiki-templates stackoverflow.com], there is not a big amount of people that can can help for wikicode, but there are some geniuses in regex. ::I sometimes use [https://chat.qwen.ai/ qwen.ai] to design regexes for me, but it is not 100% reliable, especially for complex ones. ::Maybe [[mw:Manual:Pywikibot|Pywikibot]] is more powerful and can do more things, but I don't use it and don't know python. ::I've been told that AI bots (e.g. [https://claude.ai claude.ai]) are better at designing python code than for AWB plugins' C#/Visual Basic, but I haven't tested them. ::. ::A positive thing is that people that speak Luganda are probably also fluent in English, so importing templates from enwiki and keeping their parameters in English can be a good temporary solution (many Wikipedias do this, even frwiki has some technical templates in English). ::You can also read enwiki's help pages and get help there (but be aware that cross-wiki relations are always a bit difficult to say the least, and views on what has to be done and how are most of the time different, so it is good to have a strong local community, with competent bot owners that can solve most problems). ::To get help from other Wikipedia's bots, the best is to ask directly to their owner. ::Most of the time, the fully automated bot can run on different wikis. ::For example, [[:en:User:Cewbot|Cewbot]], the bot that removes [[:en:Template:Interlanguage link]] when the article is created, is owned by someone from Wikipedia in Chinese who only has a basic knowledge of English, according to his user page. ::Importing JavaScript gadgets can also help. On frwiki we have [[:fr:Projet:Scripts et gadgets/Notices/CatRename|CatRename]] that can rename categories in semi-automated mode for any user (it takes control of the user account and makes up to 250 edits per 24 hours every 5 seconds). I don't know if there is an equivalent on enwiki. ::. ::Anyway, what lgwiki needs is bot owners fluent in Luganda that also know well HTML, CSS, JS, etc. ::I know this can seem difficult to find, but there is never enough bots. Even on frwiki we don't have enough, and the backlog of wikicode, typography, lint errors, etc. is huge. ::On the other hand, bots cannot do everything, and sometimes in complex cases, thousands of articles need human intervention, and only a few a ready to do it. ::Do not try to do everything at once, it is never possible. Focus on one issue at a time, then move to the next. (don't worry, there will always be a technical issue somewhere). ::. ::I'll look how to import [[:en:Template:Interlanguage link]] here, with the needed metatemplates and modules, then I may ask for a bot status to implement it, if you have only 9,000 pages and 5,000 articles, it'll be a piece of cake. ::It is best to keep the templates in English for now, focus rather on the article content (keeping red links will encourage article creation). ::Parameters can be in Luganda, but should also have aliases in English. ::Template names can also be in Luganda, but they should be redirects to templates with an English name. ::You can trust me, I imported some templates on frwiki from enwiki, and translating the metatemplates names is not a good idea, same for parameters names. ::. ::I just had a look at [[Special:Statistics]] and you only have ONE admin, who is not even a person ({{u|Abuse filter}}), and no [[:en:WP:bureaucrat|bureaucrat]] to give user rights, so you must rely on global bureaucrats I guess. ::This is a real problem, but be careful to take competent people for these tasks. ::I have been an admin (and bureaucrat) on a wikia I created [https://alphabettysaga.fandom.com/fr/wiki/Alphabetty_Wiki] and also on the version in English [https://alphabettysaga.fandom.com/wiki/Alphabetty_Wiki], so I have some knowledge about it and may ask for the user right here to help with some edits, but I'm not planning to do much, and I definitely don't want to be the only one. ::Bureaucrats are essential to the smooth running of wikis. On the French-language Wikiquote, the only bureaucrat is inactive, which is paralysing the entire project. [[User:SyntaxTerror|SyntaxTerror]] ([[User talk:SyntaxTerror|talk]]) 22:21, 8 Gwakutaano(Muzigo) 2026 (UTC) :::Actually, small wikis must have at least 6 permanent admins to have a bureaucrat. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Permissions/Minimum_voting_requirements#Bureaucrat]. :::Global [[:mw:Stewards|stewards]] take care of the giving user rights in the meantime. [[User:SyntaxTerror|SyntaxTerror]] ([[User talk:SyntaxTerror|talk]]) 22:39, 8 Gwakutaano(Muzigo) 2026 (UTC) ::::I imported {{t|Interlanguage link}} here (shortcut: {{t|ill}}) and it seems to work with the modules already present (I didn't check in depth, but we need to talk about Luganda spelling and grammar before I can start to replace the links automatically : [[Template talk:Interlanguage link#Replacing the hard links to enwiki with a bot]] ) : ::::*<code><nowiki>{{ill|kulonda kwa bonna mu Uganda okwa 2021|en|2021 Ugandan general election}}</nowiki></code> produces : {{Interlanguage link|kulonda kwa bonna mu Uganda okwa 2021|en|2021 Ugandan general election}} ::::*<code><nowiki>{{ill|Olubiri lwa Ropsha|de|Ropscha-Palast|fr|Palais de Ropcha|ru|Ропшинский дворец}}</nowiki></code> produces : {{ill|Olubiri lwa Ropsha|de|Ropscha-Palast|fr|Palais de Ropcha|ru|Ропшинский дворец}} ::::Note that I had to update the modules for this template to work properly, so if an imported template using other templates or modules doesn't work as intended, try to update them (you may have to [[:en:Help:Purge#Purge_request_to_server|purge]] the template page). ::::And you've probably noticed that I added a new header to this page (you can modify it in [[Wikipedia:Community Portal/Header]]), and I archived the 2011-2025 messages in [[Wikipedia:Community Portal/Archive 2011-2025]] (that's why the page now loads ten times faster 🤭). ::::I also imported dozens of templates and modules from enwiki, mainly related to other templates and modules and the 'non-main' pages. There will probably be missing templates/modules in their docs, but this is a huge task, especially since enwiki uses tempaltes and modules, for the most mundane things, with loads of redirects. ::::And I created [[WP:Bots]] and [[WP:Bots/Requests for approval]] (without editing the content yet). I'll look into it later to make them similar to enwiki. ::::[[User:SyntaxTerror|SyntaxTerror]] ([[User talk:SyntaxTerror|talk]]) 17:47, 9 Gwakutaano(Muzigo) 2026 (UTC) :::Thank you so much, @[[User:SyntaxTerror|SyntaxTerror]], for the work you have done so far toward the improvement of Luganda Wikipedia and for sharing your knowledge with us. The information you have provided is very enriching, and we would greatly appreciate the opportunity to have sessions with you to further guide us on what to do and how to do it. :::As you know, the Wikimedia ecosystem can be quite broad, and at times one can get lost in research that keeps leading deeper and deeper without clear direction. :::As I mentioned earlier, there are experienced editors who are very fluent in Luganda and are ready to take on permanent administrator roles. However, the challenge lies in understanding how to request these rights, what responsibilities come with them, and the requirements involved, so that we can share the workload and support each other in strengthening Luganda Wikipedia. :::I would therefore like to request virtual sessions between you and the experienced editors from Luganda Wikipedia at a time and date that are convenient for you. :::I will also use the [[Special:EmailUser]] feature to send you an email so that we can continue this discussion further on bots, administratorship, AWB, importing templates, and other related topics. :::Thank you once again. [[User:B722N|B722N]] ([[User talk:B722N|talk]]) 08:55, 11 Gwakutaano(Muzigo) 2026 (UTC) lxjyzbjhpeqdxmw08ubn4b74oo0rw8w Dorcus Inzikuru 0 8372 50827 30281 2026-05-11T00:19:02Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 50827 wikitext text/x-wiki {{MedalTableTop|medals={{Medal|Sport | Women's [[Athletics (sport)|Athletics]]}} {{Medal|Country | {{UGA}} }} {{Medal|Competition|[[IAAF World Championships in Athletics|World Championships]]}} {{Medal|Gold |[[2005 World Championships in Athletics|2005 Helsinki]]|[[2005 World Championships in Athletics – Women's 3000 metres steeplechase|3000 m steeplechase]]}} {{Medal|Competition|[[Commonwealth Games]]}} {{Medal|Gold|[[2006 Commonwealth Games|2006 Melbourne]]|[[Athletics at the 2006 Commonwealth Games – Women's 3000 metres steeplechase|3000 m steeplechase]]}}}} [[File:Docus_Inzikuru.jpg|right|thumb|258x258px]] '''Dorcus Inzikuru''' yazalibwa nga 2 Ogwokubiri mu1982 ku kyalo [[:en:Vurra|Vurra]] mu [[:en:Arua_District|disitulikiti ya Arua,]] nga munayuganda adduka [[:en:Steeplechase_(athletics)|emisinde emiwanvu egy'okwetoloola ekisaawe]], wamu n'okuvuganya mu gy'okuduka nga bw'obuuka obuntu obubeera butekeddwa mu kubo nga bw'olinya mu mazzi. Yawangula emisinde gy'ensi yonna egy'okudduka nga wetoloola ekisaawe egya mita 3000, wamu n'omudaali gw'emisinde egyetabwamu amawanga agali [[:en:Commonwealth_Games|mu luse olumu ne Bungereza]] nga gwegwali gusooka mubulamu bwe mu mpaka ezo. Omutendesi we ye [[:en:Renato_Canova|Renato Canova]]. Ebiseera ebimu erinya lye baliwandiika nga "Docus". Baalikyamya mu [[:en:Passport|paasipooti]] nga ensobi eno yazuulibwa bweyali mu misinde gy'ensi yonna.<ref>http://memim.com/dorcus-inzikuru.html</ref> == Emirimu == Inzikuru yawangula [[:en:Bronze_medal|omudaali gw'ekikomo]] mu misinde gya [[:en:5000_metres|mita 5000]] mu mpaka za [[:en:Athletics_at_the_2003_Afro-Asian_Games|Afro-Asian Games]] mu 2003 nga yamaliriza emabage wa [[:en:Meseret_Defar|Meseret Defar]], ne [[:en:Tirunesh_Dibaba|Tirunesh Dibaba]]. Yawangula emisinde gy'okwetoloola ebyalo oluvannyuma lw'okuwangula buli yali azze mu munsisinkano za [[:en:Eurocross|Eurocross]] mu mwaka ogwo.<ref name="ARRS">{{Cite web |url=https://www.arrs.run/HP_DiekirchXC.htm |title=Archive copy |access-date=2023-07-15 |archive-date=2019-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190506235147/https://www.arrs.run/HP_DiekirchXC.htm |url-status=dead }}</ref> === Empaka z'ensi yonna eza 2005 === Mu 2005, ku [[:en:2005_World_Championships_in_Athletics|mpaka z'ensi yonna]] mu [[:en:Helsinki|Helsinki]] ekya [[:en:Finland|Finland]], Inzikuru yakomya okulindirira kwa Uganda okw'emyaka 33 okuwangula omudaali gw'ensi yonna mu mpaka z'ensi yonna bweyasitukira mu za mita 3000 egy'okuduka ng'obuuka obuuma obubeera butereddwa mu kubo nga bw'olinya mu mazzi, ng'addukiddewo obudde 9:18.24, nga mu kaseera ako, yali egwa mu kyamukaaga mu baali bakoze obulungi. Inzikuru yakimannya luvannyuma nti yali wakuweebwa 60,000 za doola za Amerika oluvannyuma lw'okuwangula ez'akamalirizo, ekintu kyeyagamba nti ssente zino yali wakuzikozesa mukuzimba ennyumba n'okuyamba abaddusi abato. Yali avuganyizako mu mpaka za [[:en:2005_IAAF_World_Cross_Country_Championships|2005 egy'ekibiina ekitegeka emisinde gy'okwetoloola ebyaalo munsi yonna]] mu mwaka ogwo, naye nga yamaliriza mu kifo kya 18. Mu 2006, yawangula emisinde gya [[:en:Oeiras_International_Cross_Country|Oeiras International egy'okwetoloola ebyaalo]] , wabula naava mu gya sizoni eyo egya [[:en:2006_IAAF_World_Cross_Country_Championships|egy'ensi yonna egy'okwetoloola ebyaalo]].<ref>http://www.iaaf.org/news/news/inzikuru-and-kamais-dominate-iaaf-xc-in-oeira</ref> === Okukomawo kwe mu 2009 === Oluvannyuma lw'emyaka ebiri nga teyeetaba mu misinde olw'okuba yali y'akamaliriza okuzaala omwana we eyali asooka Emmanuelle Munguci n'okufuna obujanjabi bw'obulwadde bw'ekiwanga ne alagye ezitali zimu, Inzikuru yakomawo okwetaba mu mpaka z'okuvuganya. Yawangula emisinde gya [[:en:800_metres|mita 800]] egyali e [[:en:Mandela_National_Stadium|Namboole]] ng'adduliddewo obudde bwa 2:12.0, oluvannyuma n'agamba:<nowiki>''</nowiki>Gino gy'emisinde gyange egisoose oluvannyuma lw'emyaka ebiri. Nkomawo bukomi era nga ndi musanyufu. Kindetera okubeera omuvumu era nekizimba okwekiririzaamu munzi".<ref>https://www.iaaf.org/news/news/inzikuru-starts-comeback-with-800m-outing-in</ref> Yavuganya mungeri eyali tekirizibwa wabula n'atasobola kukomyawo mutindo gweyalina mu misinde gy'okudduka ng'obuuka obuuma nga bw'olinya mu kadiba k'amazzi, n'atakamyawo likodi ya sizoni gyeyalina eyali enungi bweyaduka ng'obudde bwa 9:53.02 ne 9:54.50 mu 2010 ne 2011.<ref>http://www.iaaf.org/athletes/uganda/docus-inzikuru-170929</ref> Inzikuru yakomawo kuntiko y'emizannyo mu 2012 bweyaddukira obudde bwa 9:30.95 mu mpaka z'okudduka ng'obuuka obuuma, nga bw'olinya mu butaba bw'amazzi, n'asunsulwa okugenda okwetaba mu mizannyo gya [[:en:Athletics_at_the_2012_Summer_Olympics|Olympics wa 2012]] eyali e London. Ekikujuko kino kyali kitambuddeko okuva lweyali yasemba okuwangula empaka, naye teyali wa sipiidi kimala kutuuka ku zakamalirizo.<ref>https://web.archive.org/web/20130404000403/http://www.london2012.com/athletics/event/women-3km-steeplechase/phase=atw033900/index.html</ref> Yadduka empaka za [[:en:Weltklasse|Weltklasse]] ne [[:en:Internationales_Stadionfest|Internationales Stadionfest]] ezaali ez'amannyi mu [[:en:Germany|Girimaani]] oluvannyuma lw'emizannyo gya Olympics, naye nga teyasobola yadde okumalira mu bifo 10 ebisooka. Mu 2013, yagezaako okuleeta amaanyi amapya mungeri y'okusitula ekitone kye bweyakyusa n'adda ku [[:en:Marathon|misinde gimubuna byalo]] wabula ng'ez'omulundi gwe ogwasooka mu gya [[:en:Brighton_Marathon|Brighton Marathon]] yamaliriza ng'addukiddewo obudde bwa saawa 2:42:38, n'asubwa okutekawo [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|likodi ya Uganda]] gyeyali agenderedde.<ref>http://www.runbritain.com/news/more-course-records-in-brighton</ref> == Obulamu bwe == Inzikuru yakulira ku kyalo ekiyitibwa Vurra mu [[:en:Arua_District|disitulikiti ya Arua]] nga muwala w'omubuulizi [[:en:Anglican|omukulisitaayo]]. Bazadde bbe b'ombi baali baddusi balungi abaalina ekitone naye nga tebavuganya ku mutendera gwansi yonna. Yali wakusatu ku baana omunaana naye nga yafiirwa bannyina abakulu babbiri nga omu y'alina emyaka munaana ate omulala 14 olw'ekirwadde [[:en:Malaria|ky'ensiri]] [[:en:Typhoid|n'eky'embiro]] .<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/ugandaat50/Inzikuru-became-a-beacon-for-Ugandan-women-s-sport/-/1370466/1398758/-/6umgibz/-/index.html</ref> Inzikurru yafumbirwa omubalirizi w'ebitabo, '''Martin Bosco Acidri''', eyaliko [[:en:Sprint_(running)|omudusi w'emisinde egy'akafubutuko]] nga bano baazaala omwana ow'obuwala, ''Emmanuela Munguci''. Baayawukana mu 2012 Ogwokubiri.<ref>http://www.newvision.co.ug/news/629520-acidri-demands-part-of-inzikuru-s-fortune-for-divorce.html</ref> Wabula bbaawe yafa mu 2013 Ogwekumi.<ref>http://www.newvision.co.ug/news/648702-dorcus-inzikuru-s-estranged-husband-passes-on.html</ref> Inzikuru atera kubeera era n'atendekera mu [[:en:Turin|Turin]] ng'avuganyiza mu kiraabu ya [[:en:Milan|Milan]] eya Camelot. Atera kutendekebwa n'omusajja alina likodi y'ensi yonna, [[:en:Saif_Saaeed_Shaheen|Saif Saaeed Shaheen]], nga bombi bagabana omutendesi Renato Canova. == By'awangudde == === Mita 3000 mu kudduka emisinde gy'okubuuka obuuma obubeera butereddwa mu kubo nga bw'olinya mu katidaba k'amazzi === * Mu 2005 egy'ensi yonna gyeyawangulira Zaabu, ng'adukiddewo obudde bwa ddakiika 9:18.24 * Mu gya 2005 egy'ensi yonna, gyeyawangulira Zaabu * Mu gya 2006 egy'amawanga agali mu luse olumu ne Bungereza gyeyawangulira Zaabu ng'adukidde obudde bwa 9:19.51 === Mita 3000 === * Mu gya 1999 egy'ensi yonna egy'ali egy'abavubuka, nga yakwata kya 8 === Mita 5000 === * Mu 1999 egyemizannyo gy'okululako lwa Afrika, nga yakwata kya 6h * Mu 2000 egy'abamusaayi muto, gyeyawangulira Zaabu * u 2002,z'amawanga agali mu luse olumu ne Bungereza n'amalira mu kya kuna * Mu 2002, mu mizannyo gy'okulukalo lwa Afrika, na'wangula Feeza * Mu 2003 mu mpaka za Afro-Asian Games, gyeyawangulira omudaali gw'ekikomo === Okwetoloola ebyalo === * Mu 2000, empaka z'abamusaayi muto kumutendera gw'ensi yonnan'akwata kifo kya 10 * Mu 2004, mu mpaka z'ensi yonna ezaali ennyimpi, nga yakwata kifo kya 38 * Mu 2005, mu mpaka z'ensi yonna ezaali ennyimpi, nga yakwata kifo kya 18 * Mu 2007, mu mpaka z'ensi yonna ezaali ennyimpi, wabula nga teyazimalaako == Bw'akoze obulungi == * Mita 800 obudde bwa saawa 2:02.00 * Mayiro emu, obudde bwa saawa 4:36.05 * Mita 3000, obudde bwa saawa 8:46.29 * Mita 5000, obudde bwa saawa 15:05.30 * Mita 2000 mu misinde gy'okwetoloola ekisaawe nga bw'olinya mu kataba k'amazzi, adukiddewo bwa saawa 6:04.46 * Mita 3000, mu misinde gy'okwetoloola ekisaawe nga bw'olinya mu kataba k'amazzi, adukiddewo bwa saawa 9:15.04 == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ewalala w'oyinza okubiggya == * Dorcus Inzikuru ku World Athletics * [https://web.archive.org/web/20060622090438/http://www.melbourne2006.com.au/M2006/Homepage+News/20060322Ugandian+gold+in+Games+debut.htm Emizannyo gya 2006 egy'etabibwamu amawanga agali mu luse olumu ne Bungereza 2006], "Omulundi gwa Uganda ogwaali gusoose okukiika n'ewangula zaabu" * [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/athletics/4132242.stm BBC News] {{s-start}} {{s-sports}} {{succession box|before={{flagicon|RUS}} [[Gulnara Samitova-Galkina]]|title=[[Steeplechase (athletics)|Women's 3000 m Steeplechase<br>Best Year Performance]]|years=2005|after={{flagicon|POL}} [[Wioletta Janowska]]}} {{s-end}} 4b5yp8592bpzwosxhfycz6h7d4b9jt2 Simon Mulongo 0 12928 50852 47358 2026-05-11T11:58:13Z Lillylove256 10862 #WikiGap2026inUganda #BridgingGenderGapUg 50852 wikitext text/x-wiki   '''Simon Mulongo''' (yazaalibwa 26 Ogwomukaaga 1962) [[:en:Financial_advisor|Munnayuganda omuwabuzi mu by'ensimbi]], [[:en:International_relations|omukugu mu nkolagana y'ensi yonna]], muwi w'amagezi ku by'okwerinda era munnabyabufuzi. Yaliko [[:en:Parliament_of_Uganda|omubaka wa paalamenti]] era omubaka wa CA mu [[:en:Manafwa|Bubulo County East]], [[:en:Bugisu_sub-region|Bugisu sub-region]]<ref>{{cite web |title=MULONGO SIMON |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=694.000000&const=Bubulo+County+East&dist_id=34.000000&distname=Manafwa |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> era mmemba wa [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Yuganda.<ref>{{cite web |date=22 October 2015 |title=Candidate accused of using police escorts to intimidate rivals |url=http://www.elections.co.ug/new-vision/election/1406814/candidate-accused-police-escorts-intimidate-rivals |work=[[Vision Group]]}}</ref> Yakiikirira abalonzi b’e Bubulo County East mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ey’omwenda]] era nga mmemba [[:en:Constituent_Assembly|w’olukiiko olufuzi]] olwalangirira [[:en:Constitution_of_Uganda|Ssemateeka wa Uganda eya 1995]]. Mu Palamenti, yaweereza ng’omumyuka wa ssentebe ''w’akakiiko k’ebyokwerinda n’ensonga z’omunda''<ref>{{cite web |last=Clottey |first=Peterl |date=29 January 2013 |title=Uganda Parliament to Summon Officials for Coup Rhetoric |url=https://www.voanews.com/a/uganda-parliament-to-summon-officials-for-coup-rhetoric/1593365.html |work=[[Voice of America|VOA]]}}</ref> era nga mmemba ''w’akakiiko akakola ku mateeka, enkizo n’empisa''.<ref>{{cite web |last=Clottey |first=Peterl |date=29 May 2015 |title=Uganda Parliament Concerned About Troops in South Sudan |url=https://www.voanews.com/a/uganda-parliament-concerned-about-troops-in-south-sudan/2799181.html |work=[[Voice of America|VOA]]}}</ref><ref>{{cite web |date=4 June 2014 |title=The Defense committee of parliament resolves to hold Defence Minister Crispus Kiyonga in Contempt following his failure to appear before it as earlier scheduled |url=https://www.redpepper.co.ug/defense-committee-moves-to-hold-kiyonga-in-contempt-of-parliament/ |work=[[Red Pepper (newspaper)|Red Pepper]]}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma kwe == Mulongo yazaalibwa mu Bubulo Parish, [[:en:Bugisu_sub-region|Bugisu sub-region]], nga 26 Ogwomukaaga 1962 mu maka [[:en:Christians|g'Abakristaayo]] [[:en:Gisu_people|ag'Abagisu]]. Pulayimale yagisomera mu kibuga kye [[:en:Mbale|Mbale]] era yafuna satifikeeti ye eya PLE mu 1978. Oluvannyuma yasomera mu Nkoma Senior Secondary School olw’okusoma kwe [[:en:GCE_Ordinary_Level|okwa O-Level]] n’okusoma kwa [[:en:GCE_Advanced_Level|A-Level]], n’afuna [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|satifikeeti ya UCE]] mu 1982 ne [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|ya UACE]] mu 1985.<ref>{{cite web |title=Bubulo East MP Loses Seat |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1271417/bubulo-east-mp-loses-seat |work=[[New Vision]]}}</ref> Mulongo yeeyongera okugenda mu [[:en:Institute_of_Accounting_and_Commerce|ttendekero ly’okubala ebitabo n’obusuubuzi]] (IAC) gye yafunira dipulooma mu [[:en:Accountancy|by’okubala ebitabo]] mu 1988 n’afuuka [[:en:Certified_Public_Accountant|omubalirizi w’ebitabo mu gavumenti ne kkampuni eyakakasibwa]] mu 1989. Oluvannyuma yagenda mu [[:en:Fairfax_University|Fairfax University]], n’atikkirwa mu 1992 ne [[:en:Master_of_Business_Administration|diguli mu Master of Business Administration]]. Mu 2005, yatikkirwa [[:en:Master_of_Arts|diguli eyookubiri]] mu [[:en:Conflict_resolution_strategy|Strategy]]/[[:en:Conflict_Resolution|Conflict Resolution]] okuva mu [[:en:National_Defence_College,_Kenya|National Defence College, Kenya]] (NDCK). Okwongereza ku ekyo, yafuna [[:en:Master_of_Arts|diguli eyookubiri]] mu [[:en:International_Relations|nkolagana y’ensi yonna]] okuva mu [[:en:University_of_Nairobi|Yunivasite y’e Nairobi]] mu 2007. == Emirimu gye n’ebyobufuzi == Mulongo yatandika emirimu gye egy’ekikugu n’ebyobufuzi mu 1994 ng’omubaka mu [[:en:Constituent_Assembly|lukiiko lwa Ssemateeka]] olwalangirira [[:en:Constituent_Assembly|Ssemateeka wa Uganda eya 1995]]. Okuva mu 1996 okutuuka mu 2001, yalondebwa [[:en:President_of_Uganda|pulezidenti]] okuweereza nga [[:en:District_Commissioner_(Malawi)|kaminsona wa disitulikiti]] (RDC), ng’akiikirira gavumenti eya wakati n’okukubiriza obukiiko bw’ebyokwerinda mu disitulikiti z’e [[:en:Jinja_District|Jinja]], [[:en:Luwero|Luwero]] ne [[:en:Hoima|Hoima]]. Mu 2001, yafuna omulimu ng’omukugu [[:en:Policy_analyst|mu kwekenneenya enkola]] mu ofiisi ya Pulezidenti, ekifo kye yalimu okutuusa mu 2003 lwe yakuzibwa n’afuuka [[:en:Chief_strategy_officer|dayirekita, enkola ey’obukodyo]]. Mu 2007, Mulongo yafuuka dayirekita wa [[:en:Eastern_Africa_Standby_Force#Eastern_Africa_Coordination_Mechanism|Eastern Africa Standby Force Coordination Mechanism]] (EASFCOM) okumala emyaka ebiri oluvannyuma ne yeegatta ku byobufuzi eby’okulonda mu butongole.<ref>{{cite web |title=Simon Mulongo |url=https://www.linkedin.com/in/simonmulongo/?trk=public-profile-join-page |work=[[LinkedIn]]}}</ref> Mu 2009, Mulongo yeegatta ku [[:en:Democracy|byobufuzi eby’okulonda]] ku tikiti ya National Resistance Movement era n’akola enteekateeka z’okulonda kwa 2011, ekintu ekyamuwanguza[[:en:Partisan_primary|okulonda kw’ekibiina kino okwa pulayimale]] okwa 2010 n’okulonda [[:en:2011_Ugandan_general_election|kwa bonna okwa 2011]] bw’atyo n’afuuka mmemba wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ey’omwenda]] mu lukiiko [[:en:Uganda|lwa Pearl of Africa]] ng’akiikirira Bubulo County East mu [[:en:Manafwa_District|Disitulikiti y’e Manafwa]]. Mu Palamenti ey’omwenda, Mulongo yaliko omumyuka wa ssentebe ''w’akakiiko akavunaanyizibwa ku by’okwerinda n’ensonga z’omunda'' era nga mmemba ku ''kakiiko akavunaanyizibwa ku mateeka, enkizo n’empisa'' n’olukiiko lwa NRM olwa Palamenti. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2020)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Mu 2016, Mulongo yalemererwa okuddamu okulondebwa era kati akyagenda mu maaso n’okukolagana ne Link Conflict Consultants (LICCO), kkampuni gye yatandikawo mu 2009 ate [[:en:Intelligence_analyst|ng’omukenkufu mu by’okwerinda]] mu kkampuni ya EMANS Frontiers.<ref>{{cite web |title=Is international schooling worth your millions? |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1454931/international-schooling-worth-millions |work=[[New Vision]]}}</ref> == Ebimukwatako == Mulongo musajja mufumbo alina abaana abawerako. Era ye mutandisi wa kkampuni ya Link Conflict Consultants (LICCO) ekola ku by’okwebuuza ku by'okwerinda mu Yuganda. == Yintaviyu ne Op-eds == * [http://www.ugandanewsreleases.com/%EF%BB%BFnrm-now-boasts-of-new-historicals-says-mulongo-interview/ NRM Kati Yeewaanira Ku Byafaayo Ebipya, Mulongo Agamba] * [https://www.voanews.com/a/2291439.html Clottey ayogedde ne Simon Mulongo, akulembeddemu omukungu wa palamenti ya Uganda] * [https://www.voanews.com/a/2799172.html Clottey ayogedde ne Simon Mulongo, omubaka wa palamenti okuva mu kibiina kya Uganda NRM ekiri mu buyinza] == Laba ne == * [[Manafwa (disitulikit)|Disitulikiti y’e Manafwa]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ky’eggwanga eky’okuziyiza]] * [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] == Ebijuliziddwa == [[Category:Pages with unreviewed translations]] <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipidiya == * [http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] 9x3xg7uk7jxp8r4kmxiritkjew4ejn0 President of Uganda 0 13157 50830 50654 2026-05-11T07:03:25Z List of presidents of Uganda 11112 /* Commonwealth realm (1962–1963) */ 50830 wikitext text/x-wiki  <templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css" />{{#section-h:2026 Ugandan general election|President}}<templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css" />'''Pulezidenti wa Uganda''' ye [[:en:Head_of_state|mukulembeze w'eggwanga]] era [[:en:Head_of_government|akulira gavumenti]] ya [[:en:Uganda|Uganda]] . [[:en:President_(government_title)|Pulezidenti]] akulembera [[:en:Executive_(government)|ekitongole]] kya [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti ya Uganda]] era nga ye [[:en:Commander-in-chief|muduumizi w'eggye]] lya [[:en:Uganda_People's_Defence_Force|Uganda People's Defence Force]].<ref name="Government of Uganda">{{Cite web |title=The President |url=https://www.gou.go.ug/content/president |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190227062223/https://www.gou.go.ug/content/president |archive-date=2019-02-27 |access-date=2019-02-26 |website=Government of Uganda}}</ref> == Ebyafaayo == Ofiisi ya pulezidenti wa Uganda yatandikibwawo nga 9th Ogwekkumi 1962 okudda mu bigere bya nnaabagereka wa Uganda (eyasembayo okubeera mu mikono gya [[:en:Elizabeth_II|Elizabeth II]] ) ng’omukulembeze w’eggwanga. Awamu, Gwali mulimu gwa mukolo. kwe kugamba nga tebulina buyinza bwa kifuzi mu kiseera ky’omukwasi wa Buganda eyasooka [[Ssekabaka Mutesa II|Mutesa II owa e'Buganda]] okutuusa [[:en:Mengo_Crisis|ekizibu ky’e Mengo]] lwe kyaggwaako mu 1967 [[Milton Obote]] lwe yakwata obuyinza okumalawo omukago wakati w’ekibiina kya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] n’ebibiina [[Kabaka Yekka|bya Kabaka Yekka]] nga bigatta emirimu gya [[:en:Prime_minister|ssaabaminisita]] ne pulezidenti n’olwekyo n’atondawo pulezidenti wa Uganda eyasooka ng’alina obuyinza obufuzi. Ofiisi eno ebaddemu abantu 9 nga ku bano 8 (nga oggyeeko Edward Muteesa) bajja mu buyinza nga bayita mu kuwamba gavumenti mu magye n’olutalo lw’omunda. [[Yoweri Museveni]] ali mu ntebe. yajja mu buyinza mu 1986 era ye pulezidenti wa Uganda asinga okuwangaala, ng’asinga [[Idi Amin]] eyafuga okuva mu 1971 okutuuka mu 1979. == Ebisaanyizo == Mu 2005 [[:en:Term_limits|ekkomo ku bisanja bya]] pulezidenti lyaggyibwawo,<ref name="termlimits">{{Cite web |last=Cook |first=Candace |last2=Siegle |first2=Joseph |title=Circumvention of Term Limits Weakens Governance in Africa |url=https://africacenter.org/spotlight/circumvention-of-term-limits-weakens-governance-in-africa/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230506143804/https://africacenter.org/spotlight/circumvention-of-term-limits-weakens-governance-in-africa/ |archive-date=2023-05-06 |access-date=2023-05-06 |website=Africa Center for Strategic Studies}}</ref> ate mu 2017, ekkomo ku myaka egy’oku ntikko eryaliwo edda erya 75 nalyo lyaggyibwawo.<ref>{{cite news|last1=Athumani|first1=Halima|title=Proposed Changes to Uganda's Presidential Age Limit Hit Roadblock|url=https://www.voanews.com/a/proposed-changes-ugandas-presidential-age-limit-hit-roadblock/4038715.html|work=Voice of America|date=September 21, 2017|archive-date=August 8, 2018|access-date=September 21, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180808203141/https://www.voanews.com/a/proposed-changes-ugandas-presidential-age-limit-hit-roadblock/4038715.html|url-status=live}}</ref> Mu nnyingo 102 eya Ssemateeka, omuntu okusobola okukkirizibwa okwesimbawo ku bwapulezidenti alina okuba nga mutuuze wa Uganda mu buzaale, nga tasussa myaka amakumi asatu mu etaano era nga alina ebisaanyizo okubeera omubaka wa Palamenti.<ref>{{Cite web |title=Uganda |url=https://www.helplinelaw.com/law/uganda/constitution/constitution08.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20220818185922/https://www.helplinelaw.com/law/uganda/constitution/constitution08.php |archive-date=2022-08-18 |access-date=2021-05-27}}</ref> [[:en:State_House_(Uganda)|State House]] ye [[:en:Official_residence|amaka ama tongole]] aga pulezidenti wa Uganda. State House enkulu yazimbibwa mu 1925 ku mulembe gwa Sir [[:en:Geoffrey_Archer_(colonial_administrator)|Geoffrey Archer]] ku bwa Gavana e [[Entebbe]] ekibuga ekikulu mu kiseera ekyo okukola ng'amaka g'abamyuka abatongole ( [[:en:Government_House|Government House]] ) ga [[:en:Governor_of_Uganda|Gavana wa Uganda]] . Oluvannyuma lw’eggwanga okufuna obwetwaze mu 1962, amaka gano gaagenda mu maaso n’okubeera amaka ga pulezidenti wa Uganda mu butongole. Wabula yasooka kubeeramu Sir [[:en:William_Frederick_Gowers|William Frederick Gowers]], ate State House eyookubiri eri e [[:en:Nakasero|Nakasero]].<ref>{{Cite web |title=State House of Uganda |url=https://www.ugandahighcommissionpretoria.com/State-House.html |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20220120011448/http://www.ugandahighcommissionpretoria.com/State-House.html |archive-date=January 20, 2022 |access-date=2023-01-12 |website=www.ugandahighcommissionpretoria.com}}</ref> ==Elective monarchy (1963–1966)== {{further|History of Uganda (1963–1971)}} Under the 1963 [[Constitution of Uganda|Constitution]] of the Sovereign State of Uganda, the British monarch was replaced as ceremonial head of state by an [[Elective monarchy|elective monarch]] with the title of president. The president was elected by the [[Parliament of Uganda|Parliament]] for a 5-year term from among the kings of Uganda’s five kingdoms and constitutional heads of districts, which were the monarchs of the non-federated entities.{{efn|As of 1966, these were the Laloyo Maber of [[Acholi people|Acholi]], Won Nyaci of [[Lango sub-region|Lango]], Umuinga of [[Bugisu sub-region|Bugisu]] and Kingoo of [[Sebei people|Sebei]].<ref>{{cite web|author= Nchani|url= https://theafricanroyalfamilies.com/2023/05/31/traditional-kings-of-uganda-tribal-kingdoms-of-uganda/|title=Traditional Kings of Uganda and Tribal Kingdoms of Uganda|publisher=The African Royal Families |accessdate=2024-05-29}}</ref>}} In the event of a vacancy the [[Vice President of Uganda|Vice President]] served as [[acting (law)|acting]] president. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! colspan="3" |Reign ! rowspan="2" |Royal house ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Reign start ! Reign end ! Duration |- | 1 | [[File:Sir. Edward Fredrick Mutesa, The President of Uganda.jpg|90px]] | [[Mutesa II of Buganda|Edward Mutesa II]]<br />{{small|(1924–1969)}} | {{nowrap|9 October}} 1963 | {{nowrap|25 May}} 1966<ref>Examining Divergent Perspectives: “A Soldier’s Account’’ and “Obote’s Letter to a London Friend of the Battle of Mengo’’ 1966 by Peter Sekiswa</ref><br />{{small|([[Mengo Crisis#Battle of Mengo Hill|Deposed in a coup]])}}{{efn|On 24 February 1966, Obote announced the suspension of Mutesa from his duties as president, citing his reaction to the lost counties referendum, his ordering of troop movements without ministerial consultation, and his seeking of foreign military support. On 4 March, Obote declared he would assume the powers of the presidency.}} | {{ayd|1963|10|9|1966|5|25}} | [[Kabaka of Buganda|Abalasangeye]] | [[Milton Obote|Obote]] |} ==Republic (1966–present)== ;Political parties {{legend|{{party color|Uganda People's Congress}}|[[Uganda People's Congress]] (UPC)|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend|{{party color|National Resistance Movement}}|[[National Resistance Movement]] (NRM)|border=1px solid #AAAAAA}} ;Other factions {{legend|{{party color|Military rule}}|[[Uganda People's Defence Force|Military]]|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend|{{party color|Independent politician}}|[[Independent politician|Independent]]|border=1px solid #AAAAAA}} ;Status {{legend|#E6E6AA|Denotes acting president}} ===First Republic (1966–1971)=== {{further|History of Uganda (1963–1971)}} {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! rowspan="2" |Elected ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Political party ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | style="background:#e6e6aa;"|— | [[File:Obote cropped.png|90px]] | [[Milton Obote]]<br />{{small|(1925–2005)}} |— | {{nowrap|4 March}} 1966 | {{nowrap|15 April}} 1966 | style="background:#e6e6aa;"|{{ayd|1966|3|4|1966|4|15}} ! style="background:{{party color|Uganda People's Congress}};"| | [[Uganda People's Congress|UPC]] | style="background:#e6e6aa;"| ''Himself'' |- | 2 | {{nowrap|15 April}} 1966 | {{nowrap|25 January}} 1971<br />{{small|([[1971 Ugandan coup d'état|Deposed in a coup]])}} | {{ayd|1966|4|15|1971|1|25}} | ''Position abolished'' |} ===Second Republic (1971–1979)=== {{further|Second Republic of Uganda}} General (later [[Field marshal (Uganda)|field marshal]]) [[Idi Amin]] led a [[1971 Ugandan coup d'état|coup d'état]] that overthrew President Obote and his government and installed himself as president. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Military ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | 3 | [[File:Idi Amin at UN (United Nations, New York) gtfy.00132 (cropped).jpg|90px]] | {{small|[[Field marshal (Uganda)|Field Marshal]]}}<br />[[Idi Amin]]<br />{{small|(1928–2003)}} | {{nowrap|25 January}} 1971 | {{nowrap|11 April}} 1979<br />{{small|([[Fall of Kampala|Deposed by Tanzanian invasion]])}} | {{ayd|1971|1|25|1979|4|11}} ! style="background:{{party color|Military rule}};"| | [[Uganda Army (1971–1980)|Uganda Army]] | ''Position abolished'' |} ===Third Republic (1979–1985)=== {{further|History of Uganda (1979–1986)}} ===President === The Uganda–Tanzania War, known in Tanzania as the Kagera War (Swahili: Vita vya Kagera) and in Uganda as the 1979 Liberation War,was fought between Uganda and Tanzania from October 1978 until June 1979 and led to the overthrow of Ugandan President Idi Amin. The war was preceded by a deterioration of relations between Uganda and Tanzania following Amin's 1971 overthrow of President Milton Obote, who was close to the President of Tanzania, Julius Nyerere. Over the following years, Amin's regime was destabilised by violent purges, economic problems, and dissatisfaction in the Uganda Army. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! rowspan=2| {{abbr|No.|Number}} ! rowspan=2| Portrait ! rowspan=2| Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! colspan=3| Term of office ! colspan=2 rowspan=2| Political party |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | 4 | [[File:President Nyerere van Tanzania, koppen, Bestanddeelnr 928-2879 (cropped).jpg|90px]] | [[Julius Nyerere]]<br />{{small|(1922–1999)}} | 11 April 1979 | 13 April 1979 | {{ayd|1979|4|11|1979|4|13}} ! style="background:{{party color|Tanganyika African National Union}};"| | [[Tanganyika African National Union|TANU]]<br /> |- |5 | |[[David Musuguri]] |13 April 1979 |13 April 1979 |{{ayd|1979|4|11|1979|4|13}} | |[[Tanzania People's Defence Force]] |- |} ===President === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! rowspan="2" |Elected ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Political party ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | colspan="9" |''Vacant'' (11 April 1979 – 13 April 1979){{efn|The [[Tanzania People's Defence Force|Tanzanian People’s Defense Force]] remained in Uganda to keep peace until the establishment of the new government.<ref>https://www.ebsco.com/research-starters/history/idi-amin-flees-uganda</ref> [[David Musuguri|David Bugozi Musuguri]] served as the Commander of Tanzanian Occupation Forces from 11 April 1979 until 1 July 1981.}} |- | 6 | [[File:No image.png|90px]] | [[Yusuf Lule]]<br />{{small|(1912–1985)}} | — | {{nowrap|13 April}} 1979 | {{nowrap|20 June}} 1979<br />{{small|(Deposed in a coup)}} | {{ayd|1979|4|13|1979|6|20}} ! style="background:{{party color|Independent politician}};"| | [[Independent politician|Independent]]<br />{{small|([[Uganda National Liberation Front|UNLF]])}} | rowspan=4|''Position abolished'' |- | 7 | [[File:No image.png|90px]] | [[Godfrey Binaisa]]<br />{{small|(1920–2010)}} | — | {{nowrap|20 June}} 1979 | {{nowrap|12 May}} 1980<br />{{small|(Deposed in a coup)}} | {{ayd|1979|6|20|1980|5|12}} ! style="background:{{party color|Uganda People's Congress}};"| | [[Uganda People's Congress|UPC]]<br>{{small|([[Uganda National Liberation Front|UNLF]])}} |- | 8 | [[File:No image.png|90px]] | [[Paulo Muwanga]]<br />{{small|(1924–1991)}} | — | {{nowrap|12 May}} 1980 | {{nowrap|22 May}} 1980<br />{{small|(Resigned)}} | {{ayd|1980|5|12|1980|5|22}} ! style="background:{{party color|Uganda People's Congress}};"| | [[Uganda People's Congress|UPC]]<br>{{small|([[Uganda National Liberation Front|UNLF]])}} |- |} ===Presidential Commission of Uganda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! rowspan="2" |Elected ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Political party ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | — | [[File:Coat of arms of Uganda.svg|90px]] | [[Presidential Commission of Uganda|Presidential Commission]] | — | {{nowrap|22 May}} 1980 | {{nowrap|15 December}} 1980 | {{ayd|1980|5|22|1980|12|15}} ! style="background:{{party color|Independent politician}};"| | — |} Leaders and member Interim Government of Presidential Commission of Uganda{{Citation needed|date=June 2025}} {| class="wikitable" !# !Position !Name !Inaugurated !Left office |- | | colspan="4" |'''[[National Resistance Army]]''' |- |— | |[[Godfrey Binaisa]] |5 May 1980 |5 May 1980 |- |1 |Chairmen (rotating monthly) |[[Paulo Muwanga]] |5 May 1980 |12 May 1980 |- |2 | |[[Yoweri Museveni]] |May 1980 |May 1980 |- |3 | |[[David Oyite-Ojok|Oyite-Ojok]] |May 1980 |May 1980 |- |4 | |[[Tito Okello]] |May 1980 |May 1980 |- |5 | |[[Zeddy Maruru]] |May 1980 |May 1980 |- |— | |[[William Omaria]] |May 1980 |22 May 1980 |- |— | |[[Steven Kashaka]] |22 May 1980 |22 May 1980 |- |6 | |[[Joram Mugume]] |22 May 1980 |22 May 1980 |- |— | |[[Pecos Kuteesa]] |22 May 1980 |22 May 1980 |- |— | |[[Smith Open Acak]] |22 May 1980 |22 May 1980 |- | | colspan="3" |'''Presidential Commission of Uganda''' | |- |7 | |[[Saulo Musoke]] |22 May 1980 |15 December 1980 |- |8 | |[[Polycarp Nyamuchoncho]] |22 May 1980 |15 December 1980 |- |9 | |[[Yoweri Hunter Wacha-Olwol]] |22 May 1980 |15 December 1980 |- | | colspan="4" |'''Presidential Commission of Uganda''' |- |10 | |[[Milton Obote]] |15 December 1980 |15 December 1980 |- |} ===President=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! rowspan="2" |Elected ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Political party ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- |- | 9 | [[File:Obote cropped.png|90px]] | [[Milton Obote]]<br />{{small|(1925–2005)}} | [[1980 Ugandan general election|1980]] | {{nowrap|17 December}} 1980 | {{nowrap|27 July}} 1985<br />{{small|([[1985 Ugandan coup d'état|Deposed in a coup]])}} | {{ayd|1980|12|17|1985|7|27}} ! style="background:{{party color|Uganda People's Congress}};" | | [[Uganda People's Congress|UPC]] | ''Position abolished''<hr>[[Otema Allimadi|Allimadi]] |} ===Military rule (1985–1986)=== General [[Bazilio Olara-Okello]] led a coup d'état that overthrew President Obote and his government. Following the coup, Okello proclaimed himself president. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Military ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | 10 | [[File:No image.png|90px]] | General<br />[[Bazilio Olara-Okello]]<br />{{small|(1929–1990)}} | {{nowrap|27 July}} 1985 | {{nowrap|29 July}} 1985<br />{{small|(Resigned)}} | {{ayd|1985|7|27|1985|7|29}} ! style="background:{{party color|Military rule}};"| | [[Uganda National Liberation Front|UNLF]] | ''Position vacant'' |- | 11 | [[File:No image.png|90px]] | General<br />[[Tito Okello]]<br />{{small|(1914–1996)}} | {{nowrap|29 July}} 1985 | {{nowrap|26 January}} 1986<br />{{small|([[Battle of Kampala|Deposed by civil war]])}} | {{ayd|1985|7|29|1986|1|26}} ! style="background:{{party color|Military rule}};"| | [[Uganda National Liberation Front|UNLF]] | ''Position vacant''<hr>[[Paulo Muwanga|Muwanga]]<br>[[Abraham Waligo|Waligo]] |} ===Fourth Republic (1986–present)=== Under the Constitution of Uganda, the president is the executive head of state. The president is elected by popular vote for a five-year term. In the event of a vacancy, the [[Vice President of Uganda|vice president]] serves as [[acting (law)|acting]] president under a [[dormant commission]].<ref>{{Cite web|title=The Constitution {{!}} State House Uganda|url=https://www.statehouse.go.ug/government/constitution|access-date=2022-02-15|website=www.statehouse.go.ug}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! rowspan="2" |Elected ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Political party ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | 12 | [[File:Yoweri Museveni 2015 2.jpg|90px]] | [[Yoweri Museveni]]<br />{{small|(born 1944)}} | [[1996 Ugandan presidential election|1996]]<br />[[2001 Ugandan presidential election|2001]]<br />[[2006 Ugandan general election|2006]]<br />[[2011 Ugandan general election|2011]]<br />[[2016 Ugandan general election|2016]]<br />[[2021 Ugandan general election|2021]]<br />[[2026 Ugandan general election|2026]] | {{nowrap|26 January}} 1986 | ''Incumbent'' | {{ayd|1986|01|26}} ! style="background:{{party color|National Resistance Movement}};"| | [[National Resistance Movement|NRM]] | [[Samson Kisekka|Kisekka]]<br />[[George Cosmas Adyebo|Adyebo]]<br />[[Kintu Musoke|Musoke]]<br />[[Apolo Nsibambi|Nsibambi]]<br />[[Amama Mbabazi|Mbabazi]]<br>[[Ruhakana Rugunda|Rugunda]]<br />[[Robinah Nabbanja|Nabbanja]] |} = == Laba ne == * [[:en:List_of_heads_of_state_of_Uganda|Olukalala lw'abakulembeze b'amawanga ga Uganda]] * [[:en:Vice_President_of_Uganda|Omumyuka wa Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|Ssaabaminisita wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[Ebyafaayo bya Uganda]] * [[Olukalala lw'ebibiina by'obufuzi mu Uganda]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa eby’ebweru == * [http://www.statehouse.go.ug/ State House of Uganda] omukutu omutongole * [http://www.ugpulse.com/search.asp?ugaSrch=uganda+elections Okulonda kwa Uganda 2006: Ebikwata ku UGPulse] * [https://web.archive.org/web/20041021031648/http://www.cwm-uganda.org/uganda/rulers.htm Abafuzi ba Uganda Abayise n'abaakaseera kano], Minsani y' embeera y'abaana, Uganda * [https://www.youtube.com/tomska Ebisingawo ku Pulezidenti wa Uganda aliwo kati] Youtube's Channel ggiz6q3wbwoxhjrxwz28j6wkhn8mrib 50831 50830 2026-05-11T07:03:44Z List of presidents of Uganda 11112 /* Elective monarchy (1963–1966) */ 50831 wikitext text/x-wiki  <templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css" />{{#section-h:2026 Ugandan general election|President}}<templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css" />'''Pulezidenti wa Uganda''' ye [[:en:Head_of_state|mukulembeze w'eggwanga]] era [[:en:Head_of_government|akulira gavumenti]] ya [[:en:Uganda|Uganda]] . [[:en:President_(government_title)|Pulezidenti]] akulembera [[:en:Executive_(government)|ekitongole]] kya [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti ya Uganda]] era nga ye [[:en:Commander-in-chief|muduumizi w'eggye]] lya [[:en:Uganda_People's_Defence_Force|Uganda People's Defence Force]].<ref name="Government of Uganda">{{Cite web |title=The President |url=https://www.gou.go.ug/content/president |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190227062223/https://www.gou.go.ug/content/president |archive-date=2019-02-27 |access-date=2019-02-26 |website=Government of Uganda}}</ref> == Ebyafaayo == Ofiisi ya pulezidenti wa Uganda yatandikibwawo nga 9th Ogwekkumi 1962 okudda mu bigere bya nnaabagereka wa Uganda (eyasembayo okubeera mu mikono gya [[:en:Elizabeth_II|Elizabeth II]] ) ng’omukulembeze w’eggwanga. Awamu, Gwali mulimu gwa mukolo. kwe kugamba nga tebulina buyinza bwa kifuzi mu kiseera ky’omukwasi wa Buganda eyasooka [[Ssekabaka Mutesa II|Mutesa II owa e'Buganda]] okutuusa [[:en:Mengo_Crisis|ekizibu ky’e Mengo]] lwe kyaggwaako mu 1967 [[Milton Obote]] lwe yakwata obuyinza okumalawo omukago wakati w’ekibiina kya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] n’ebibiina [[Kabaka Yekka|bya Kabaka Yekka]] nga bigatta emirimu gya [[:en:Prime_minister|ssaabaminisita]] ne pulezidenti n’olwekyo n’atondawo pulezidenti wa Uganda eyasooka ng’alina obuyinza obufuzi. Ofiisi eno ebaddemu abantu 9 nga ku bano 8 (nga oggyeeko Edward Muteesa) bajja mu buyinza nga bayita mu kuwamba gavumenti mu magye n’olutalo lw’omunda. [[Yoweri Museveni]] ali mu ntebe. yajja mu buyinza mu 1986 era ye pulezidenti wa Uganda asinga okuwangaala, ng’asinga [[Idi Amin]] eyafuga okuva mu 1971 okutuuka mu 1979. == Ebisaanyizo == Mu 2005 [[:en:Term_limits|ekkomo ku bisanja bya]] pulezidenti lyaggyibwawo,<ref name="termlimits">{{Cite web |last=Cook |first=Candace |last2=Siegle |first2=Joseph |title=Circumvention of Term Limits Weakens Governance in Africa |url=https://africacenter.org/spotlight/circumvention-of-term-limits-weakens-governance-in-africa/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230506143804/https://africacenter.org/spotlight/circumvention-of-term-limits-weakens-governance-in-africa/ |archive-date=2023-05-06 |access-date=2023-05-06 |website=Africa Center for Strategic Studies}}</ref> ate mu 2017, ekkomo ku myaka egy’oku ntikko eryaliwo edda erya 75 nalyo lyaggyibwawo.<ref>{{cite news|last1=Athumani|first1=Halima|title=Proposed Changes to Uganda's Presidential Age Limit Hit Roadblock|url=https://www.voanews.com/a/proposed-changes-ugandas-presidential-age-limit-hit-roadblock/4038715.html|work=Voice of America|date=September 21, 2017|archive-date=August 8, 2018|access-date=September 21, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180808203141/https://www.voanews.com/a/proposed-changes-ugandas-presidential-age-limit-hit-roadblock/4038715.html|url-status=live}}</ref> Mu nnyingo 102 eya Ssemateeka, omuntu okusobola okukkirizibwa okwesimbawo ku bwapulezidenti alina okuba nga mutuuze wa Uganda mu buzaale, nga tasussa myaka amakumi asatu mu etaano era nga alina ebisaanyizo okubeera omubaka wa Palamenti.<ref>{{Cite web |title=Uganda |url=https://www.helplinelaw.com/law/uganda/constitution/constitution08.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20220818185922/https://www.helplinelaw.com/law/uganda/constitution/constitution08.php |archive-date=2022-08-18 |access-date=2021-05-27}}</ref> [[:en:State_House_(Uganda)|State House]] ye [[:en:Official_residence|amaka ama tongole]] aga pulezidenti wa Uganda. State House enkulu yazimbibwa mu 1925 ku mulembe gwa Sir [[:en:Geoffrey_Archer_(colonial_administrator)|Geoffrey Archer]] ku bwa Gavana e [[Entebbe]] ekibuga ekikulu mu kiseera ekyo okukola ng'amaka g'abamyuka abatongole ( [[:en:Government_House|Government House]] ) ga [[:en:Governor_of_Uganda|Gavana wa Uganda]] . Oluvannyuma lw’eggwanga okufuna obwetwaze mu 1962, amaka gano gaagenda mu maaso n’okubeera amaka ga pulezidenti wa Uganda mu butongole. Wabula yasooka kubeeramu Sir [[:en:William_Frederick_Gowers|William Frederick Gowers]], ate State House eyookubiri eri e [[:en:Nakasero|Nakasero]].<ref>{{Cite web |title=State House of Uganda |url=https://www.ugandahighcommissionpretoria.com/State-House.html |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20220120011448/http://www.ugandahighcommissionpretoria.com/State-House.html |archive-date=January 20, 2022 |access-date=2023-01-12 |website=www.ugandahighcommissionpretoria.com}}</ref> ==Republic (1966–present)== ;Political parties {{legend|{{party color|Uganda People's Congress}}|[[Uganda People's Congress]] (UPC)|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend|{{party color|National Resistance Movement}}|[[National Resistance Movement]] (NRM)|border=1px solid #AAAAAA}} ;Other factions {{legend|{{party color|Military rule}}|[[Uganda People's Defence Force|Military]]|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend|{{party color|Independent politician}}|[[Independent politician|Independent]]|border=1px solid #AAAAAA}} ;Status {{legend|#E6E6AA|Denotes acting president}} ===First Republic (1966–1971)=== {{further|History of Uganda (1963–1971)}} {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! rowspan="2" |Elected ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Political party ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | style="background:#e6e6aa;"|— | [[File:Obote cropped.png|90px]] | [[Milton Obote]]<br />{{small|(1925–2005)}} |— | {{nowrap|4 March}} 1966 | {{nowrap|15 April}} 1966 | style="background:#e6e6aa;"|{{ayd|1966|3|4|1966|4|15}} ! style="background:{{party color|Uganda People's Congress}};"| | [[Uganda People's Congress|UPC]] | style="background:#e6e6aa;"| ''Himself'' |- | 2 | {{nowrap|15 April}} 1966 | {{nowrap|25 January}} 1971<br />{{small|([[1971 Ugandan coup d'état|Deposed in a coup]])}} | {{ayd|1966|4|15|1971|1|25}} | ''Position abolished'' |} ===Second Republic (1971–1979)=== {{further|Second Republic of Uganda}} General (later [[Field marshal (Uganda)|field marshal]]) [[Idi Amin]] led a [[1971 Ugandan coup d'état|coup d'état]] that overthrew President Obote and his government and installed himself as president. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Military ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | 3 | [[File:Idi Amin at UN (United Nations, New York) gtfy.00132 (cropped).jpg|90px]] | {{small|[[Field marshal (Uganda)|Field Marshal]]}}<br />[[Idi Amin]]<br />{{small|(1928–2003)}} | {{nowrap|25 January}} 1971 | {{nowrap|11 April}} 1979<br />{{small|([[Fall of Kampala|Deposed by Tanzanian invasion]])}} | {{ayd|1971|1|25|1979|4|11}} ! style="background:{{party color|Military rule}};"| | [[Uganda Army (1971–1980)|Uganda Army]] | ''Position abolished'' |} ===Third Republic (1979–1985)=== {{further|History of Uganda (1979–1986)}} ===President === The Uganda–Tanzania War, known in Tanzania as the Kagera War (Swahili: Vita vya Kagera) and in Uganda as the 1979 Liberation War,was fought between Uganda and Tanzania from October 1978 until June 1979 and led to the overthrow of Ugandan President Idi Amin. The war was preceded by a deterioration of relations between Uganda and Tanzania following Amin's 1971 overthrow of President Milton Obote, who was close to the President of Tanzania, Julius Nyerere. Over the following years, Amin's regime was destabilised by violent purges, economic problems, and dissatisfaction in the Uganda Army. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! rowspan=2| {{abbr|No.|Number}} ! rowspan=2| Portrait ! rowspan=2| Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! colspan=3| Term of office ! colspan=2 rowspan=2| Political party |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | 4 | [[File:President Nyerere van Tanzania, koppen, Bestanddeelnr 928-2879 (cropped).jpg|90px]] | [[Julius Nyerere]]<br />{{small|(1922–1999)}} | 11 April 1979 | 13 April 1979 | {{ayd|1979|4|11|1979|4|13}} ! style="background:{{party color|Tanganyika African National Union}};"| | [[Tanganyika African National Union|TANU]]<br /> |- |5 | |[[David Musuguri]] |13 April 1979 |13 April 1979 |{{ayd|1979|4|11|1979|4|13}} | |[[Tanzania People's Defence Force]] |- |} ===President === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! rowspan="2" |Elected ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Political party ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | colspan="9" |''Vacant'' (11 April 1979 – 13 April 1979){{efn|The [[Tanzania People's Defence Force|Tanzanian People’s Defense Force]] remained in Uganda to keep peace until the establishment of the new government.<ref>https://www.ebsco.com/research-starters/history/idi-amin-flees-uganda</ref> [[David Musuguri|David Bugozi Musuguri]] served as the Commander of Tanzanian Occupation Forces from 11 April 1979 until 1 July 1981.}} |- | 6 | [[File:No image.png|90px]] | [[Yusuf Lule]]<br />{{small|(1912–1985)}} | — | {{nowrap|13 April}} 1979 | {{nowrap|20 June}} 1979<br />{{small|(Deposed in a coup)}} | {{ayd|1979|4|13|1979|6|20}} ! style="background:{{party color|Independent politician}};"| | [[Independent politician|Independent]]<br />{{small|([[Uganda National Liberation Front|UNLF]])}} | rowspan=4|''Position abolished'' |- | 7 | [[File:No image.png|90px]] | [[Godfrey Binaisa]]<br />{{small|(1920–2010)}} | — | {{nowrap|20 June}} 1979 | {{nowrap|12 May}} 1980<br />{{small|(Deposed in a coup)}} | {{ayd|1979|6|20|1980|5|12}} ! style="background:{{party color|Uganda People's Congress}};"| | [[Uganda People's Congress|UPC]]<br>{{small|([[Uganda National Liberation Front|UNLF]])}} |- | 8 | [[File:No image.png|90px]] | [[Paulo Muwanga]]<br />{{small|(1924–1991)}} | — | {{nowrap|12 May}} 1980 | {{nowrap|22 May}} 1980<br />{{small|(Resigned)}} | {{ayd|1980|5|12|1980|5|22}} ! style="background:{{party color|Uganda People's Congress}};"| | [[Uganda People's Congress|UPC]]<br>{{small|([[Uganda National Liberation Front|UNLF]])}} |- |} ===Presidential Commission of Uganda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! rowspan="2" |Elected ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Political party ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | — | [[File:Coat of arms of Uganda.svg|90px]] | [[Presidential Commission of Uganda|Presidential Commission]] | — | {{nowrap|22 May}} 1980 | {{nowrap|15 December}} 1980 | {{ayd|1980|5|22|1980|12|15}} ! style="background:{{party color|Independent politician}};"| | — |} Leaders and member Interim Government of Presidential Commission of Uganda{{Citation needed|date=June 2025}} {| class="wikitable" !# !Position !Name !Inaugurated !Left office |- | | colspan="4" |'''[[National Resistance Army]]''' |- |— | |[[Godfrey Binaisa]] |5 May 1980 |5 May 1980 |- |1 |Chairmen (rotating monthly) |[[Paulo Muwanga]] |5 May 1980 |12 May 1980 |- |2 | |[[Yoweri Museveni]] |May 1980 |May 1980 |- |3 | |[[David Oyite-Ojok|Oyite-Ojok]] |May 1980 |May 1980 |- |4 | |[[Tito Okello]] |May 1980 |May 1980 |- |5 | |[[Zeddy Maruru]] |May 1980 |May 1980 |- |— | |[[William Omaria]] |May 1980 |22 May 1980 |- |— | |[[Steven Kashaka]] |22 May 1980 |22 May 1980 |- |6 | |[[Joram Mugume]] |22 May 1980 |22 May 1980 |- |— | |[[Pecos Kuteesa]] |22 May 1980 |22 May 1980 |- |— | |[[Smith Open Acak]] |22 May 1980 |22 May 1980 |- | | colspan="3" |'''Presidential Commission of Uganda''' | |- |7 | |[[Saulo Musoke]] |22 May 1980 |15 December 1980 |- |8 | |[[Polycarp Nyamuchoncho]] |22 May 1980 |15 December 1980 |- |9 | |[[Yoweri Hunter Wacha-Olwol]] |22 May 1980 |15 December 1980 |- | | colspan="4" |'''Presidential Commission of Uganda''' |- |10 | |[[Milton Obote]] |15 December 1980 |15 December 1980 |- |} ===President=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! rowspan="2" |Elected ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Political party ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- |- | 9 | [[File:Obote cropped.png|90px]] | [[Milton Obote]]<br />{{small|(1925–2005)}} | [[1980 Ugandan general election|1980]] | {{nowrap|17 December}} 1980 | {{nowrap|27 July}} 1985<br />{{small|([[1985 Ugandan coup d'état|Deposed in a coup]])}} | {{ayd|1980|12|17|1985|7|27}} ! style="background:{{party color|Uganda People's Congress}};" | | [[Uganda People's Congress|UPC]] | ''Position abolished''<hr>[[Otema Allimadi|Allimadi]] |} ===Military rule (1985–1986)=== General [[Bazilio Olara-Okello]] led a coup d'état that overthrew President Obote and his government. Following the coup, Okello proclaimed himself president. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Military ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | 10 | [[File:No image.png|90px]] | General<br />[[Bazilio Olara-Okello]]<br />{{small|(1929–1990)}} | {{nowrap|27 July}} 1985 | {{nowrap|29 July}} 1985<br />{{small|(Resigned)}} | {{ayd|1985|7|27|1985|7|29}} ! style="background:{{party color|Military rule}};"| | [[Uganda National Liberation Front|UNLF]] | ''Position vacant'' |- | 11 | [[File:No image.png|90px]] | General<br />[[Tito Okello]]<br />{{small|(1914–1996)}} | {{nowrap|29 July}} 1985 | {{nowrap|26 January}} 1986<br />{{small|([[Battle of Kampala|Deposed by civil war]])}} | {{ayd|1985|7|29|1986|1|26}} ! style="background:{{party color|Military rule}};"| | [[Uganda National Liberation Front|UNLF]] | ''Position vacant''<hr>[[Paulo Muwanga|Muwanga]]<br>[[Abraham Waligo|Waligo]] |} ===Fourth Republic (1986–present)=== Under the Constitution of Uganda, the president is the executive head of state. The president is elected by popular vote for a five-year term. In the event of a vacancy, the [[Vice President of Uganda|vice president]] serves as [[acting (law)|acting]] president under a [[dormant commission]].<ref>{{Cite web|title=The Constitution {{!}} State House Uganda|url=https://www.statehouse.go.ug/government/constitution|access-date=2022-02-15|website=www.statehouse.go.ug}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! rowspan="2" |Elected ! colspan="3" |Term of office ! colspan="2" rowspan="2" |Political party ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Took office ! Left office ! Time in office |- | 12 | [[File:Yoweri Museveni 2015 2.jpg|90px]] | [[Yoweri Museveni]]<br />{{small|(born 1944)}} | [[1996 Ugandan presidential election|1996]]<br />[[2001 Ugandan presidential election|2001]]<br />[[2006 Ugandan general election|2006]]<br />[[2011 Ugandan general election|2011]]<br />[[2016 Ugandan general election|2016]]<br />[[2021 Ugandan general election|2021]]<br />[[2026 Ugandan general election|2026]] | {{nowrap|26 January}} 1986 | ''Incumbent'' | {{ayd|1986|01|26}} ! style="background:{{party color|National Resistance Movement}};"| | [[National Resistance Movement|NRM]] | [[Samson Kisekka|Kisekka]]<br />[[George Cosmas Adyebo|Adyebo]]<br />[[Kintu Musoke|Musoke]]<br />[[Apolo Nsibambi|Nsibambi]]<br />[[Amama Mbabazi|Mbabazi]]<br>[[Ruhakana Rugunda|Rugunda]]<br />[[Robinah Nabbanja|Nabbanja]] |} = == Laba ne == * [[:en:List_of_heads_of_state_of_Uganda|Olukalala lw'abakulembeze b'amawanga ga Uganda]] * [[:en:Vice_President_of_Uganda|Omumyuka wa Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|Ssaabaminisita wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[Ebyafaayo bya Uganda]] * [[Olukalala lw'ebibiina by'obufuzi mu Uganda]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa eby’ebweru == * [http://www.statehouse.go.ug/ State House of Uganda] omukutu omutongole * [http://www.ugpulse.com/search.asp?ugaSrch=uganda+elections Okulonda kwa Uganda 2006: Ebikwata ku UGPulse] * [https://web.archive.org/web/20041021031648/http://www.cwm-uganda.org/uganda/rulers.htm Abafuzi ba Uganda Abayise n'abaakaseera kano], Minsani y' embeera y'abaana, Uganda * [https://www.youtube.com/tomska Ebisingawo ku Pulezidenti wa Uganda aliwo kati] Youtube's Channel 5o9t0nca5qyc0e1zeh2qc2eh1wx1nrl 50832 50831 2026-05-11T07:04:08Z List of presidents of Uganda 11112 /* Republic (1966–present) */ 50832 wikitext text/x-wiki  <templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css" />{{#section-h:2026 Ugandan general election|President}}<templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Hlist/styles.css" />'''Pulezidenti wa Uganda''' ye [[:en:Head_of_state|mukulembeze w'eggwanga]] era [[:en:Head_of_government|akulira gavumenti]] ya [[:en:Uganda|Uganda]] . [[:en:President_(government_title)|Pulezidenti]] akulembera [[:en:Executive_(government)|ekitongole]] kya [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti ya Uganda]] era nga ye [[:en:Commander-in-chief|muduumizi w'eggye]] lya [[:en:Uganda_People's_Defence_Force|Uganda People's Defence Force]].<ref name="Government of Uganda">{{Cite web |title=The President |url=https://www.gou.go.ug/content/president |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190227062223/https://www.gou.go.ug/content/president |archive-date=2019-02-27 |access-date=2019-02-26 |website=Government of Uganda}}</ref> == Ebyafaayo == Ofiisi ya pulezidenti wa Uganda yatandikibwawo nga 9th Ogwekkumi 1962 okudda mu bigere bya nnaabagereka wa Uganda (eyasembayo okubeera mu mikono gya [[:en:Elizabeth_II|Elizabeth II]] ) ng’omukulembeze w’eggwanga. Awamu, Gwali mulimu gwa mukolo. kwe kugamba nga tebulina buyinza bwa kifuzi mu kiseera ky’omukwasi wa Buganda eyasooka [[Ssekabaka Mutesa II|Mutesa II owa e'Buganda]] okutuusa [[:en:Mengo_Crisis|ekizibu ky’e Mengo]] lwe kyaggwaako mu 1967 [[Milton Obote]] lwe yakwata obuyinza okumalawo omukago wakati w’ekibiina kya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] n’ebibiina [[Kabaka Yekka|bya Kabaka Yekka]] nga bigatta emirimu gya [[:en:Prime_minister|ssaabaminisita]] ne pulezidenti n’olwekyo n’atondawo pulezidenti wa Uganda eyasooka ng’alina obuyinza obufuzi. Ofiisi eno ebaddemu abantu 9 nga ku bano 8 (nga oggyeeko Edward Muteesa) bajja mu buyinza nga bayita mu kuwamba gavumenti mu magye n’olutalo lw’omunda. [[Yoweri Museveni]] ali mu ntebe. yajja mu buyinza mu 1986 era ye pulezidenti wa Uganda asinga okuwangaala, ng’asinga [[Idi Amin]] eyafuga okuva mu 1971 okutuuka mu 1979. == Ebisaanyizo == Mu 2005 [[:en:Term_limits|ekkomo ku bisanja bya]] pulezidenti lyaggyibwawo,<ref name="termlimits">{{Cite web |last=Cook |first=Candace |last2=Siegle |first2=Joseph |title=Circumvention of Term Limits Weakens Governance in Africa |url=https://africacenter.org/spotlight/circumvention-of-term-limits-weakens-governance-in-africa/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230506143804/https://africacenter.org/spotlight/circumvention-of-term-limits-weakens-governance-in-africa/ |archive-date=2023-05-06 |access-date=2023-05-06 |website=Africa Center for Strategic Studies}}</ref> ate mu 2017, ekkomo ku myaka egy’oku ntikko eryaliwo edda erya 75 nalyo lyaggyibwawo.<ref>{{cite news|last1=Athumani|first1=Halima|title=Proposed Changes to Uganda's Presidential Age Limit Hit Roadblock|url=https://www.voanews.com/a/proposed-changes-ugandas-presidential-age-limit-hit-roadblock/4038715.html|work=Voice of America|date=September 21, 2017|archive-date=August 8, 2018|access-date=September 21, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180808203141/https://www.voanews.com/a/proposed-changes-ugandas-presidential-age-limit-hit-roadblock/4038715.html|url-status=live}}</ref> Mu nnyingo 102 eya Ssemateeka, omuntu okusobola okukkirizibwa okwesimbawo ku bwapulezidenti alina okuba nga mutuuze wa Uganda mu buzaale, nga tasussa myaka amakumi asatu mu etaano era nga alina ebisaanyizo okubeera omubaka wa Palamenti.<ref>{{Cite web |title=Uganda |url=https://www.helplinelaw.com/law/uganda/constitution/constitution08.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20220818185922/https://www.helplinelaw.com/law/uganda/constitution/constitution08.php |archive-date=2022-08-18 |access-date=2021-05-27}}</ref> [[:en:State_House_(Uganda)|State House]] ye [[:en:Official_residence|amaka ama tongole]] aga pulezidenti wa Uganda. State House enkulu yazimbibwa mu 1925 ku mulembe gwa Sir [[:en:Geoffrey_Archer_(colonial_administrator)|Geoffrey Archer]] ku bwa Gavana e [[Entebbe]] ekibuga ekikulu mu kiseera ekyo okukola ng'amaka g'abamyuka abatongole ( [[:en:Government_House|Government House]] ) ga [[:en:Governor_of_Uganda|Gavana wa Uganda]] . Oluvannyuma lw’eggwanga okufuna obwetwaze mu 1962, amaka gano gaagenda mu maaso n’okubeera amaka ga pulezidenti wa Uganda mu butongole. Wabula yasooka kubeeramu Sir [[:en:William_Frederick_Gowers|William Frederick Gowers]], ate State House eyookubiri eri e [[:en:Nakasero|Nakasero]].<ref>{{Cite web |title=State House of Uganda |url=https://www.ugandahighcommissionpretoria.com/State-House.html |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20220120011448/http://www.ugandahighcommissionpretoria.com/State-House.html |archive-date=January 20, 2022 |access-date=2023-01-12 |website=www.ugandahighcommissionpretoria.com}}</ref> ==list== The succession to the throne was the same as the [[succession to the British throne]]. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |{{Abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! colspan="3" |Reign ! rowspan="2" |Royal house ! rowspan="2" |[[Prime Minister of Uganda|Prime minister(s)]] |- ! Reign start ! Reign end ! Duration |- | 1 | [[File:Queen Elizabeth II official portrait for 1959 tour (retouched) (cropped) (3-to-4 aspect ratio).jpg|90px]] | Queen [[Elizabeth II]]<br />{{small|(1926–2022)}} | {{nowrap|9 October}} 1962 | {{nowrap|9 October}} 1963 | {{age in years|1962|10|9|1963|10|9}} year | [[House of Windsor|Windsor]] | [[Milton Obote|Obote]] |} {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |# ! rowspan="2" |Portrait ! rowspan="2" |Name<br />{{small|(Birth–Death)}} ! colspan="2" |Term of office ! rowspan="2" |'''Political party''' |- ! Took office ! Left office |- | 1 | [[File:Sir Walter Coutts.jpg|90px]] | [[Walter Coutts]]<br />{{small|(1912–1988)}} | {{nowrap|9 October}} 1962 | {{nowrap|9 October}} 1963 | |- | 2 | [[File:Sir. Edward Fredrick Mutesa, The President of Uganda.jpg|90px]] | [[Mutesa II of Buganda|Edward Mutesa II]]<br />{{small|(1924–1969)}} | {{nowrap|9 October}} 1963 | {{nowrap|25 May}} 1966<ref>Examining Divergent Perspectives: “A Soldier’s Account’’ and “Obote’s Letter to a London Friend of the Battle of Mengo’’ 1966 by Peter Sekiswa</ref><br />{{small|([[Mengo Crisis#Battle of Mengo Hill|Deposed in a coup]])}}{{efn|On 24 February 1966, Obote announced the suspension of Mutesa from his duties as president, citing his reaction to the lost counties referendum, his ordering of troop movements without ministerial consultation, and his seeking of foreign military support. On 4 March, Obote declared he would assume the powers of the presidency.}} | |- | style="background:#e6e6aa;" |— | rowspan="2" |[[File:Obote cropped.png|90px]] | rowspan="2" |[[Milton Obote]]<br />{{small|(1925–2005)}} | style="background:#e6e6aa;" |{{nowrap|4 March}} 1966 | style="background:#e6e6aa;" |{{nowrap|15 April}} 1966 | rowspan="2" |[[Uganda People's Congress|UPC]] |- | 3 | {{nowrap|15 April}} 1966 | {{nowrap|25 January}} 1971<br />{{small|([[1971 Ugandan coup d'état|Deposed in a coup]])}} |- | 4 | [[File:Idi Amin at UN (United Nations, New York) gtfy.00132 (cropped).jpg|90px]] | {{small|[[Field marshal (Uganda)|Field Marshal]]}}<br />[[Idi Amin]]<br />{{small|(1928–2003)}} | {{nowrap|25 January}} 1971 | {{nowrap|11 April}} 1979<br />{{small|([[Fall of Kampala|Deposed by Tanzanian invasion]])}} | [[Uganda Army (1971–1980)|Uganda Army]] |- |5 | |[[Daniel arap Moi]] {{small|(1924–2020)}} |11 April 1979 |11 April 1979 |KANU |- | 6 | [[File:President Nyerere van Tanzania, koppen, Bestanddeelnr 928-2879 (cropped).jpg|90px]] | [[Julius Nyerere]]<br />{{small|(1922–1999)}} | 11 April 1979 | 13 April 1979 |[[Tanganyika African National Union|TANU]] |- |7 | |[[David Musuguri]] |13 April 1979 |13 April 1979 |[[Tanzania People's Defence Force]] |- | 8 | [[File:No image.png|90px]] | [[Yusuf Lule]]<br />{{small|(1912–1985)}} | {{nowrap|13 April}} 1979 | {{nowrap|20 June}} 1979<br />{{small|(Deposed in a coup)}} | [[Independent politician|Independent]]<br />{{small|([[Uganda National Liberation Front|UNLF]])}} |- | 9 | [[File:No image.png|90px]] | [[Godfrey Binaisa]]<br />{{small|(1920–2010)}} | {{nowrap|20 June}} 1979 | {{nowrap|12 May}} 1980<br />{{small|(Deposed in a coup)}} | [[Uganda People's Congress|UPC]]<br>{{small|([[Uganda National Liberation Front|UNLF]])}} |- | 10 | [[File:No image.png|90px]] | [[Paulo Muwanga]]<br />{{small|(1924–1991)}} | {{nowrap|12 May}} 1980 | {{nowrap|22 May}} 1980<br />{{small|(Resigned)}} | [[Uganda People's Congress|UPC]]<br>{{small|([[Uganda National Liberation Front|UNLF]])}} |- | — | [[File:Coat of arms of Uganda.svg|90px]] | [[Presidential Commission of Uganda|Presidential Commission]] | {{nowrap|22 May}} 1980 | {{nowrap|15 December}} 1980 | |- | | colspan="4" |'''[[National Resistance Army]]''' | |- |9 | |[[Godfrey Binaisa]] |5 May 1980 |5 May 1980 | |- |10 | |[[Paulo Muwanga]] |5 May 1980 |12 May 1980 | |- |11 | |[[Yoweri Museveni]] |May 1980 |May 1980 | |- |12 | |[[David Oyite-Ojok|Oyite-Ojok]] |May 1980 |May 1980 | |- |13 | |[[Tito Okello]] |May 1980 |May 1980 | |- |14 | |[[Zeddy Maruru]] |May 1980 |May 1980 | |- |15 | |[[William Omaria]] |May 1980 |22 May 1980 | |- |16 | |[[Steven Kashaka]] |22 May 1980 |22 May 1980 | |- |17 | |[[Joram Mugume]] |22 May 1980 |22 May 1980 | |- |18 | |[[Pecos Kuteesa]] |22 May 1980 |22 May 1980 | |- |19 | |[[Smith Open Acak]] |22 May 1980 |22 May 1980 | |- | | colspan="3" |'''Presidential Commission of Uganda''' | | |- |20 | |[[Saulo Musoke]] |22 May 1980 |15 December 1980 | |- |21 | |[[Polycarp Nyamuchoncho]] |22 May 1980 |15 December 1980 | |- |22 | |[[Yoweri Hunter Wacha-Olwol]] |22 May 1980 |15 December 1980 | |- | | colspan="4" |'''Presidential Commission of Uganda''' | |- |(3) | |[[Milton Obote]] |15 December 1980 |15 December 1980 | |- | (3) | [[File:Obote cropped.png|90px]] | [[Milton Obote]]<br />{{small|(1925–2005)}} | {{nowrap|15 December}} 1980 | {{nowrap|27 July}} 1985<br />{{small|([[1985 Ugandan coup d'état|Deposed in a coup]])}} | [[Uganda People's Congress|UPC]] |- | 23 | [[File:No image.png|90px]] | General<br />[[Bazilio Olara-Okello]]<br />{{small|(1929–1990)}} | {{nowrap|27 July}} 1985 | {{nowrap|29 July}} 1985<br />{{small|(Resigned)}} | [[Uganda National Liberation Front|UNLF]] |- | 24 | [[File:No image.png|90px]] | General<br />[[Tito Okello]]<br />{{small|(1914–1996)}} | {{nowrap|29 July}} 1985 | {{nowrap|26 January}} 1986<br />{{small|([[Battle of Kampala|Deposed by civil war]])}} | [[Uganda National Liberation Front|UNLF]] |- | (11) | [[File:Yoweri Museveni 2015 2.jpg|90px]] | [[Yoweri Museveni]]<br />{{small|(born 1944)}} | {{nowrap|26 January}} 1986 | ''Incumbent'' | [[National Resistance Movement|NRM]] |- |25 |[[File:Muhoozi Kainerugaba on November 25, 2024 (cropped).jpg|90px]] |[[Muhoozi Kainerugaba]] |16 January 2026 |''Incumbent'' |[[Uganda Army]] |- |26 |[[File:Nalukoola_talks_with_Bobi_Wine.jpg|left|thumb|90px]] |[[Bobi Wine]] |16 January 2026 |''Incumbent'' |[[National Unity Platform]] |} == Laba ne == * [[:en:List_of_heads_of_state_of_Uganda|Olukalala lw'abakulembeze b'amawanga ga Uganda]] * [[:en:Vice_President_of_Uganda|Omumyuka wa Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|Ssaabaminisita wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[Ebyafaayo bya Uganda]] * [[Olukalala lw'ebibiina by'obufuzi mu Uganda]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa eby’ebweru == * [http://www.statehouse.go.ug/ State House of Uganda] omukutu omutongole * [http://www.ugpulse.com/search.asp?ugaSrch=uganda+elections Okulonda kwa Uganda 2006: Ebikwata ku UGPulse] * [https://web.archive.org/web/20041021031648/http://www.cwm-uganda.org/uganda/rulers.htm Abafuzi ba Uganda Abayise n'abaakaseera kano], Minsani y' embeera y'abaana, Uganda * [https://www.youtube.com/tomska Ebisingawo ku Pulezidenti wa Uganda aliwo kati] Youtube's Channel h4tnitb0c8ug38o2w47u88h70hj97zn Frank Baffoe, omuwandiisi w’ebitabo 0 13281 50828 50053 2026-05-11T01:53:07Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 50828 wikitext text/x-wiki   '''Frank Baffoe''' yali munnansi [[:en:Ghanaian|wa Ghana]] mu by’enfuna, munnamawulire era musuubuzi. Yali muyambi wa Ghana ow'ekitiibwa mu [[Lesotho]] okutuusa lwe yafa mu 2016.<ref name=":0">{{Cite web |last=CNMarketing |title=DEMISE OF HONORARY CONSUL OF GHANA IN LESOTHO |url=https://pretoria.ghanahighcommission.co.za/menu-sports/item/118-demise-of-honorary-consul-of-ghana-in-lesotho |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028205046/https://pretoria.ghanahighcommission.co.za/menu-sports/item/118-demise-of-honorary-consul-of-ghana-in-lesotho |archive-date=2020-10-28 |access-date=2020-10-26 |website=pretoria.ghanahighcommission.co.za |language=en-gb }}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFCNMarketing">CNMarketing. . ''pretoria.ghanahighcommission.co.za''. Archived from on 2020-10-28<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2020-10-26</span></span>.</cite></ref> == obuvo be n'essomo gye == Baffoe yazaalibwa nga 3 Ogw'okubiri 1935 e [[:en:Nkoranza|Nkoranza]] mu [[:en:Gold_Coast_(British_colony)|Gold Coast]] (kati [[Ghana]] ).<ref name=":1">{{Cite book |last=Uwechue |first=Raph |date=1991 |title=Africa Who's who |url=https://books.google.com/books?id=9EAOAQAAMAAJ&q=frank+baffoe |publisher=Africa Journal Limited |isbn=978-0-903274-17-3 |language=en}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFUwechue1991">Uwechue, Raph (1991). [https://books.google.com/books?id=9EAOAQAAMAAJ&q=frank+baffoe ''Africa Who's who'']. Africa Journal Limited. [[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/978-0-903274-17-3|<bdi>978-0-903274-17-3</bdi>]].</cite></ref> Okusoma kwe mu butongole kwatandika mu Government Senior Boys' School, [[:en:Accra|Accra]], gye yamaliriza pulayimale mu 1950.<ref name=":1" /> Yeewandiisa mu [[:en:Accra_Academy|Accra Academy]] mu mwaka gwe gumu okusoma siniya, n'atikkirwa mu 1952.<ref name=":1" /> Oluvannyuma lw'okusoma mu siniya, yalina byasoma ne [[:en:Wolsey_Hall,_Oxford|Wolsey Hall College]], [[:en:England|Bungereza]] okuyita ku mitimbagano okuva mu 1958 okutuuka mu 1960.<ref name=":1" /> Mu 1964, yafuna yaweebwa ekifo okusoma mu [[:en:University_of_Hamburg|Yunivasite y’e Hamburg]], [[Girimane|Bugirimaani]] (mu kiseera ekyo [[:en:West_Germany|West Germany]] ).<ref name=":0"/><ref name=":1" /> Yasomerayo okumala emyaka ebiri n'agenda mu [[:en:University_of_Munich|Yunivasite y'e Munich]], Germany (mu kiseera ekyo West Germany), gye yatikkirwa mu 1970 n'afuna diguli eyookubiri mu by'enfuna.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Yafuna diguli ya [[:en:Doctor_of_Philosophy|PhD]] mu [[:en:Business_administration|by'obusuubuzi]] okuva mu [[:en:Knightsbridge_University|Knightsbridge University]], [[:en:London|London]].<ref name=":0" /> == Omulimu gwe == Baffoe yatandika ng’omuyizi mu kufulumya n’okukuba ebifaananyi mu mawulire ga Gavumenti, [[:en:Accra|Accra]], okuva mu 1953 okutuuka mu 1956. <ref name=":1"/> Okuva mu 1956 okutuuka mu 1958, yafuulibwa omukanisi mu kkampuni y’emu.<ref name=":1" /> Mu 1958, yakolera mu kkampuni ya Guinea eyamawulire, Accra, gye yafuulibwa omuyambi w’omukubi w’ebifaananyi omukulu.<ref name=":1" /> Yakola mu mawulire nga Guinea okumala emyaka ebiri.<ref name=":1" /> Oluvannyuma lw'okusoma mu matendekero aga waggulu, yafuuka omukungu omuto ow'okunoonyereza ku by'enfuna mu kitongole [[:en:Ifo_Institute_for_Economic_Research|IFO Institute for Economic Research]] e [[:en:Munich|Munich]].[1][2] Nga wayise emyaka ebiri, yafuuka omunoonyereza mu [[:en:Makerere_University|yunivasite y'e Makerere]], [[:en:Kampala|Kampala]] era n'afuuka omusomesa mu Economic Theory mu 1973.[1][2] Yalondebwa okuba omusomesa omukulu mu by'enfuna mu [[:en:National_University_of_Lesotho|National University e Lesotho]] mu 1975.[1][2][3] Wakati wa 1975 ne 1985, yali Musomesa Omukulu mu [[:en:University_of_Botswana,_Lesotho_and_Swaziland|Yunivasite ya Botswana]], [[:en:University_of_Botswana,_Lesotho_and_Swaziland|Lesotho ne Swaziland (UBLS)]], [[:en:University_of_Botswana,_Lesotho_and_Swaziland|Yunivasite ya Swaziland]], ne [[:en:National_University_of_Lesotho|Yunivasite y'eggwanga eya Lesotho.]][1][2][4] Baffoe yali mmemba w’ekitongole [[Makerere University, Uganda|ekinoonyereza ku mbeera z’abantu ekya Makerere Institute of Social Research]], mmemba ku kakiiko akafuzi ak’akakiiko akanoonyereza n’akakiiko k’amaterekero g’ebitabo, mmemba w’ekibiina ekigatta ebyenfuna by’ebyobulimi mu buvanjuba bwa Afrika, mutesitesi w'ebigeso ku kakiiko ka [[:en:East_African_Examinations_Council|East African Examinations Council]] akeddala lya siniya eyomukaga mu Economics, akyikirira abavubuka mu kibiina ekivunaanyizibwa ku nkulaakulana y’ensi yonna okuva mu 1971 okutuuka mu 1972, mmemba w’ekibiina kya Eastern African Agricultural Economics Society mu 1974, era nga yali mmemba w’ekibiina kya Africa ekivunaanyizibwa ku nzirukanya y’emirimu n’enzirukanya y’emirimu gya gavumenti mu 1975.<ref name=":1"/> == Bizinensi n’emirimu gye emirala == Mu 1985, Baffoe yava mu by’okussoma n’agenda mu bizinensi. Yatandikawo kkampuni z’obwannannyini ttaano eza famire mu mateeka era n’aweereza nga ssentebe era ssenkulu wa kkampuni zonna.<ref name=":0"/> Era yaweereza nga ssentebe era nga ye nnannyini migabo mu kkampuni ya BR Mining Africa, eyatandikibwawo mu [[Ghana]] mu 2012.<ref name=":0" /> Mu nkola ya Gavumenti nga ekolera wamu ne kampuni ez’obwannannyini, yali ayamba Gavumenti za Africa mu by'ensimbi ne Tekinologiya.<ref name=":0" /> Yali mmemba ku lukiiko olufuzi olwa [[:en:Central_Bank_of_Lesotho|Bbanka Enkulu eya Lesotho]], Maluti Mountain Brewery, Lesotho Tourism Development Corporation ne Lesotho Land and Housing Development Corporation.<ref name=":0" /> Mu gavumenti, yakola nga Omuwabuzi mu Minisitule ez’enjawulo eza gavumenti ez’enjawulo eza Lesotho mu by’ensimbi, eby’obusuubuzi n’amakolero, eby’obulimi n’enkulaakulana y’ebyalo.<ref name=":0" /> Okuva mu 1998 okutuuka mu 2005, yali mmemba era Ssentebe wa ttiimu ya Gavumenti ya Lesotho eteesa ku birombe.<ref name=":0" /> Era yali mmemba era mmemba ku batandisi ba [[:en:Rotary_Club|Rotary Club]] e Maloti, Maseru, era nga ye Disiturikiti Gavana wa [[:en:Rotary_International|Rotary International]] okuva mu 2010 okutuuka mu 2011. <ref name=":0" /> Era yali mukubiriza wa kiyundu wa Rotary Disiturikiti 9370 okutuusa lwe yafa mu 2016.<ref name=":0" /> Baffoe yaweereza nga Consul ow'ekitiibwa wa Ghana okutuusa lwe yafa mu 2016 <ref>{{Cite web |date=2016-04-26 |title=Kwesi Ahwoi presents credentials to King Letsie III of Lesotho |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Kwesi-Ahwoi-presents-credentials-to-King-Letsie-III-of-Lesotho-433911 |access-date=2020-10-26 |website=www.ghanaweb.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=2014-11-25 |title=Lesotho police hunt 'mercenaries', but no Nigerians, Ghanaians |url=https://newsline365.wordpress.com/2014/11/25/lesotho-police-hunt-mercenaries-but-no-nigerians-ghanaians/ |access-date=2020-10-26 |website=newsline365 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Chris |title=GHANA'S HONORARY CONSUL IN MASERU, LESOTHO, DR FRANK BAFOE AND HIS WIFE, MRS BAFFOE ARRIVING AT THE HIGH COMMISSIONER'S RESIDENCE FOR THE VIN D'HONNEUR HOSTED BY HIGH COMMISSIONER KWESI AHWOI. |url=https://www.pretoria.ghanahighcommission.co.za/component/k2/item/26-ghana-s-honorary-consul-in-maseru-lesotho-dr-frank-bafoe-and-his-wife-mrs-baffoe-arriving-at-the-high-commissioner-s-residence-for-the-vin-d-honneur-hosted-by-high-commissioner-kwesi-ahwoi |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028212040/https://www.pretoria.ghanahighcommission.co.za/component/k2/item/26-ghana-s-honorary-consul-in-maseru-lesotho-dr-frank-bafoe-and-his-wife-mrs-baffoe-arriving-at-the-high-commissioner-s-residence-for-the-vin-d-honneur-hosted-by-high-commissioner-kwesi-ahwoi |archive-date=2020-10-28 |access-date=2020-10-26 |website=www.pretoria.ghanahighcommission.co.za |language=en-gb}}</ref> Yasikirwa Dr. Yaw Nyameche Gyasi-Agei.<ref>{{Cite web |date=2020-02-27 |title=Ghana appoints new rep {{!}} |url=http://publiceyenews.com/ghana-appoints-new-rep/ |access-date=2020-10-26 |language=en-US}}</ref> == Ebitabo ebifulumizibwa == Baffoe yafulumya empapula nnyingi ez’okunoonyereza, ng’ezimu ku zo mulimu; * ''Ebitundu by’obusuubuzi bw’ebweru mu nkulaakulana y’ebyenfuna mu Afrika'' (Africa Progress Magazine,1973); * ''Ebiwandiiko by’omusomo ku mateeka n’omuwendo gw’abantu'' (Nairobi, 1975); * ''Dr. Kwame Nkrumah ku bumu bwa Afrika'' (Omuyizi eyava mu ssomero Omuzingo 1, No 12, Kampala, 1975); * ''[https://books.google.com.gh/books?id=KHEEAQAAIAAJ&q=Frank+baffoe&dq=Frank+baffoe&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjK7qblm9LsAhUyVBUIHS7SAZ0Q6AEwAHoECAAQAg%7CPopulation, Abakozi, n’emirimu mu bugwanjuba bwa Afrika nga tujuliza mu ngeri ey’enjawulo ku Botswana, Lesotho ne Swaziland]'' (International Institute for Labor Studies, Geneva, 1977); * ''[https://books.google.com.gh/books?id=l9FCAQAAIAAJ&q=frank+baffoe&dq=frank+baffoe&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjHyMz2ldLsAhVVilwKHXsZBPsQ6AEwAXoECAIQAg%7CThe Ebyenfuna by’okukozesa abakozi ababundabunda mu bugwanjuba bwa Afrika: Ebikwata ku Babundabunda & Amawanga agagaba ebintu]'' (International Institute for Labor Studies, Geneva, 1981); * ''[https://www.worldcat.org/title/support-against-apartheid-sida-development-assistance-to-lesotho-1966-93/oclc/34713687%7CSupport Okulwanyisa obusosoze mu mawanga: Obuyambi bwa SIDA mu nkulaakulana eri Lesotho, 1966-93]'' (yawandiikibwa wamu ne Tyrell Duncan ne Karin Metell, [[:en:Swedish_International_Development_Cooperation_Agency|Ekitongole kya Sweden ekikola ku nkolagana y’ensi yonna ku nkulaakulana]], [[:en:Stockholm|Stockholm]], 1994). Baffoe yali mufumbo mu Ghana era yalina omwana omuwala Grace. Oluvannyuma lw’okwawukana, yawasa Elfi Dahlmann, gwe yazaala naye omwana omu, omuwandiisi Kojo Baffoe. Oluvannyuma lw’okufa kwa Elfi Baffoe, yawasa Mokone Tlale.<ref name=":1"/> Bombi baazaala abaana babiri ab’obulenzi n’omuwala omu nga tebannayawukana mu makkati g’emyaka gya 1980. <ref name=":1" /> Oluvannyuma yawasa Mukyala Emelia Baffoe. Baffoe yafa nga 13 Ogwekkumi n'ebiri 2016 era yaleka mukyala we mu kiseera ekyo Emelia n’abaana be bataano okuli omuwandiisi era omutontomi [[:en:Kojo_Baffoe|Kojo Baffoe]] (amanyiddwa nga Frank Kojo Baffoe Jr).<ref name=":0"/> Baffoe yawandiika era n’ayogera bulungi [[:en:German_language|Olugirimaani]].<ref name=":0" /> Era yalina okumanya mukukola mu [[:en:French_language|lulimi Olufaransa]].<ref name=":0" /> Ebintu bye yali ayagala ennyo byali okutambula, okuwuliriza ennyimba, okukubaganya ebirowoozo, okuzina n’okuwandiika.<ref name=":1" /> == Ebijjulizidwa == {{Reflist}} o3aft4t7etyc83v4m16akekw4qdeoyi Dani Wadada Nabudere 0 13288 50707 50374 2026-05-10T19:12:16Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50707 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya Uganda National Liberation Front (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo era ne kitondebwawo olukiiko olufuzi olwamanyiddwa nga National Consultative Council (NCC), Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaayo ak’ebyobufuzi n’obubaka. Yafuuka omukulembeze omukulu mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘The Gang of Four’, : 128, 128 . 135. Ebiragiro okujuliza ekiwayi ekifuga Abakomunisiti mu China ekiyitibwa Gang of Four of the Chinese Cultural Revolution . [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">omukago omufu ogw'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] eyoc3fnvojpb90ygreu8zk0bevfqpm3 50709 50707 2026-05-10T19:13:21Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50709 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya Uganda National Liberation Front (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo era ne kitondebwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga National Consultative Council (NCC), Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaayo ak’ebyobufuzi n’obubaka. Yafuuka omukulembeze omukulu mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘The Gang of Four’, : 128, 128 . 135. Ebiragiro okujuliza ekiwayi ekifuga Abakomunisiti mu China ekiyitibwa Gang of Four of the Chinese Cultural Revolution . [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">omukago omufu ogw'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 1jhcefttb4492wm9qkk2vdjfbpy6uil 50711 50709 2026-05-10T19:14:09Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50711 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya Uganda National Liberation Front (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo era ne kitondebwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga National Consultative Council (NCC), Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'emkizomukulu mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘The Gang of Four’, : 128, 128 . 135. Ebiragiro okujuliza ekiwayi ekifuga Abakomunisiti mu China ekiyitibwa Gang of Four of the Chinese Cultural Revolution . [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">omukago omufu ogw'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] mp6xy3cwadqk4eiwgdvob4r6vybgokn 50716 50711 2026-05-10T19:17:47Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50716 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya Uganda National Liberation Front (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo era ne kitondebwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga National Consultative Council (NCC), Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa Gang of Four akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita Chinese Cultural Revolution. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 2ksf4mqx8teiisln82kbvvzclxs739d 50718 50716 2026-05-10T19:19:13Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50718 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya Uganda National Liberation Front (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga National Consultative Council (NCC), Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa Gang of Four akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita Chinese Cultural Revolution. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] phc5mf0qin8lffx0rvx9mm3jrczrzko 50720 50718 2026-05-10T19:20:25Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50720 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa Gang of Four akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita Chinese Cultural Revolution. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] rebmvns7b9clzqb144agjp94has1dor 50721 50720 2026-05-10T19:21:27Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50721 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 6j8hqpmp1nh43vxva059b9y94ghgiao 50722 50721 2026-05-10T19:22:04Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50722 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] himr79u33ke2r4jsixulavu099xcl3t 50723 50722 2026-05-10T19:22:52Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50723 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] tj8d4a1u9uz66k6bjxe2q3j3ye78ab1 50725 50723 2026-05-10T19:26:03Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50725 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Enfuga ya gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti Yusuf Lule yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu September wa 1979 yagobwa mu buyinza n’akalulu k’okuggya obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, singa eggyibwawo mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo n’eggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[Yoweri Museveni]], era osanga nga kawagirwa Tanzania. [[Category:Pages with unreviewed translations]] 0dzpv4v3kp015xj76g4r3sobms1dt5o 50727 50725 2026-05-10T19:27:00Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50727 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti Yusuf Lule yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yagobwa mu buyinza n’akalulu k’okuggya obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, singa eggyibwawo mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo n’eggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[Yoweri Museveni]], era osanga nga kawagirwa Tanzania. [[Category:Pages with unreviewed translations]] ll4a9mafm898bxdftff6h8l9jn54un8 50728 50727 2026-05-10T19:27:39Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50728 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti Yusuf Lule yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggya obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, singa eggyibwawo mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo n’eggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[Yoweri Museveni]], era osanga nga kawagirwa Tanzania. [[Category:Pages with unreviewed translations]] gvrz31b53dhyka2lyxfjzcz2mkdkjbt 50729 50728 2026-05-10T19:32:09Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50729 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti Yusuf Lule yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[Yoweri Museveni]], era osanga nga kawagirwa Tanzania. [[Category:Pages with unreviewed translations]] 18iau1ksqv0km4ctz59264hnyqrxrpf 50730 50729 2026-05-10T19:32:49Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50730 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti Yusuf Lule yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. [[Category:Pages with unreviewed translations]] fkia4byl8cz7wpewaflnpmrmrz3zfo9 50732 50730 2026-05-10T19:33:27Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50732 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. [[Category:Pages with unreviewed translations]] 7fdentv2jhffk89zhixrpbl475j0y4c 50734 50732 2026-05-10T19:34:51Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50734 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. [[Category:Pages with unreviewed translations]] rgluuo24cacgek85maz8sj2404r2w02 50735 50734 2026-05-10T19:35:39Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50735 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === [[Category:Pages with unreviewed translations]] prhq6ydgscz05xuo4uh8q5y34widt7d 50736 50735 2026-05-10T19:36:03Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50736 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 May 1980 okwasuula Binaisa ne kuteeka [[Paulo Muwanga]] mu buyinza, Nabudere yaddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘ekibinja ky’abantu bana’ bwe baakola. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] mvberp4nr5j8i2csz1n9eh8hrae6ir2 50737 50736 2026-05-10T19:36:32Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50737 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 okwasuula Binaisa ne kuteeka [[Paulo Muwanga]] mu buyinza, Nabudere yaddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘ekibinja ky’abantu bana’ bwe baakola. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 5jowmnnbpi8cmwb758fzw8fuk5ofdq0 50738 50737 2026-05-10T19:41:05Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50738 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka [[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] ii9dzp32ul45mzry14k6kf2dx1y8965 50739 50738 2026-05-10T19:42:12Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50739 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 68mzrj0mnuygrdep8f2e4c80bov5x1o 50749 50739 2026-05-10T19:53:50Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50749 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e Helsingør mu [[Denimaaka|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya Folk High School . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[Yash Tandon]] ne [[Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, Rosa Luxemburg, ne Keynes, bonna abajja wansi w’okunenya kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangudde kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasa 21, ekyamanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, mu bufunze ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, ekyatuumiddwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), Yash Tandon kye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">{{Cite journal |last=Simon |first=David |date=2012-06-01 |title=Remembering Dani Wadada Nabudere |url=https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646 |journal=Review of African Political Economy |language=en |volume=39 |issue=132 |doi=10.1080/03056244.2012.688646 |issn=0305-6244}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 39daijuveief6zd0m0wc2z9nuukes2n 50753 50749 2026-05-10T19:56:05Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50753 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e Helsingør mu [[Denimaaka|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya Folk High School . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[Yash Tandon]] ne [[Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, Rosa Luxemburg, ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasa 21, ekyamanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, mu bufunze ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, ekyatuumiddwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), Yash Tandon kye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">{{Cite journal |last=Simon |first=David |date=2012-06-01 |title=Remembering Dani Wadada Nabudere |url=https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646 |journal=Review of African Political Economy |language=en |volume=39 |issue=132 |doi=10.1080/03056244.2012.688646 |issn=0305-6244}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] ptaewm66lz6iwhhyi1qow1nqptylpm7 50758 50753 2026-05-10T19:59:00Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50758 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e Helsingør mu [[Denimaaka|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya Folk High School . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[Yash Tandon]] ne [[Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, Rosa Luxemburg, ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), Yash Tandon kye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">{{Cite journal |last=Simon |first=David |date=2012-06-01 |title=Remembering Dani Wadada Nabudere |url=https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646 |journal=Review of African Political Economy |language=en |volume=39 |issue=132 |doi=10.1080/03056244.2012.688646 |issn=0305-6244}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 0j9qd8jabo0vlmit5bbqmvxvuzvk78w 50759 50758 2026-05-10T19:59:41Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50759 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e Helsingør mu [[Denimaaka|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya Folk High School . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[Yash Tandon]] ne [[Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, Rosa Luxemburg, ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon kye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">{{Cite journal |last=Simon |first=David |date=2012-06-01 |title=Remembering Dani Wadada Nabudere |url=https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646 |journal=Review of African Political Economy |language=en |volume=39 |issue=132 |doi=10.1080/03056244.2012.688646 |issn=0305-6244}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] cpragjcvn2quu2surk2bucaglccxwvd 50760 50759 2026-05-10T20:00:06Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50760 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e Helsingør mu [[Denimaaka|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya Folk High School . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[Yash Tandon]] ne [[Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, Rosa Luxemburg, ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">{{Cite journal |last=Simon |first=David |date=2012-06-01 |title=Remembering Dani Wadada Nabudere |url=https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646 |journal=Review of African Political Economy |language=en |volume=39 |issue=132 |doi=10.1080/03056244.2012.688646 |issn=0305-6244}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 8bz0tebcvq6ip8l1ob234o67eimvzc5 50762 50760 2026-05-10T20:00:39Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50762 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[Denimaaka|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya Folk High School . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[Yash Tandon]] ne [[Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, Rosa Luxemburg, ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">{{Cite journal |last=Simon |first=David |date=2012-06-01 |title=Remembering Dani Wadada Nabudere |url=https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646 |journal=Review of African Political Economy |language=en |volume=39 |issue=132 |doi=10.1080/03056244.2012.688646 |issn=0305-6244}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] tu1h4y9cnsv0i0c7jcqjskdrvn3mutz 50763 50762 2026-05-10T20:01:00Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50763 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya Folk High School . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[Yash Tandon]] ne [[Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, Rosa Luxemburg, ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">{{Cite journal |last=Simon |first=David |date=2012-06-01 |title=Remembering Dani Wadada Nabudere |url=https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646 |journal=Review of African Political Economy |language=en |volume=39 |issue=132 |doi=10.1080/03056244.2012.688646 |issn=0305-6244}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] k8wgqagxbpzjsxaf4actqm95qci4lka 50764 50763 2026-05-10T20:01:21Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50764 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[Yash Tandon]] ne [[Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, Rosa Luxemburg, ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">{{Cite journal |last=Simon |first=David |date=2012-06-01 |title=Remembering Dani Wadada Nabudere |url=https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646 |journal=Review of African Political Economy |language=en |volume=39 |issue=132 |doi=10.1080/03056244.2012.688646 |issn=0305-6244}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 93zi8w4fivegk3j7ngii7yj7f1dz25x 50766 50764 2026-05-10T20:01:55Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50766 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[Yash Tandon]] ne [[Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, Rosa Luxemburg, ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">{{Cite journal |last=Simon |first=David |date=2012-06-01 |title=Remembering Dani Wadada Nabudere |url=https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646 |journal=Review of African Political Economy |language=en |volume=39 |issue=132 |doi=10.1080/03056244.2012.688646 |issn=0305-6244}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] fiuvwc905yqqryk62gyekdo86nr1yw9 50768 50766 2026-05-10T20:02:25Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50768 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, Rosa Luxemburg, ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">{{Cite journal |last=Simon |first=David |date=2012-06-01 |title=Remembering Dani Wadada Nabudere |url=https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646 |journal=Review of African Political Economy |language=en |volume=39 |issue=132 |doi=10.1080/03056244.2012.688646 |issn=0305-6244}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] ktu1u0sleeyxnnmozoycyvhpqzzwiac 50770 50768 2026-05-10T20:02:47Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50770 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, Rosa Luxemburg, ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">{{Cite journal |last=Simon |first=David |date=2012-06-01 |title=Remembering Dani Wadada Nabudere |url=https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646 |journal=Review of African Political Economy |language=en |volume=39 |issue=132 |doi=10.1080/03056244.2012.688646 |issn=0305-6244}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] qv1z1tepioryhh9v5gx4zijp4r0tuqd 50771 50770 2026-05-10T20:03:17Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50771 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">{{Cite journal |last=Simon |first=David |date=2012-06-01 |title=Remembering Dani Wadada Nabudere |url=https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646 |journal=Review of African Political Economy |language=en |volume=39 |issue=132 |doi=10.1080/03056244.2012.688646 |issn=0305-6244}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] q9miykykccv7yljuo7qyb5c7nqgfdxb 50773 50771 2026-05-10T20:04:06Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50773 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 79ynmhp6fqoicq4z8h8u957cx409oqc 50774 50773 2026-05-10T20:04:46Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50774 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu lukiiko lwa Ssemateeka (CA). <ref>{{Cite web |title=Prof. Nabudere |url=http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere |archive-date=4 March 2016 |access-date=14 January 2022 |website=independent.co.ug}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] sfzkqndrr9vpcrm0z3xpffl2669c3xw 50779 50774 2026-05-10T20:05:58Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50779 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>{{Cite web |title=Prof. Nabudere |url=http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere |archive-date=4 March 2016 |access-date=14 January 2022 |website=independent.co.ug}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] m76oc4wbjqechv6a07089150tzcyjx5 50784 50779 2026-05-10T20:07:41Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50784 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Nabudere bwe yakomyewo, yafuuka omuvumirira ennyo Museveni. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegasse ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekigatta akazito ku CA. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> [[Category:Pages with unreviewed translations]] ft1op7hzdzwd57dom6ycru2onc0fc5u 50787 50784 2026-05-10T20:09:36Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50787 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegasse ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekigatta akazito ku CA. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 749f6i663yld3jefxznk820tt2oifgq 50788 50787 2026-05-10T20:09:55Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50788 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekigatta akazito ku CA. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 30jqpkov6k2r5jcs89l4b2nz8wm8b2b 50792 50788 2026-05-10T20:11:11Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50792 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> [[Category:Pages with unreviewed translations]] etlde51w1a3y2zj6x35xcd2h163h3yr 50795 50792 2026-05-10T20:11:52Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50795 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ekitongole kya MPAI ne Afrikology == [[Category:Pages with unreviewed translations]] 3ka75kv6uv4ml9i3uesikk8oy1kzvrs 50800 50795 2026-05-10T20:13:23Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50800 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == [[Category:Pages with unreviewed translations]] n1e7doz7hort590yak2k6eq32g6fpkv 50801 50800 2026-05-10T20:14:01Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50801 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ekitongole kya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyakyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Afrika, obufirosoofo, obusawo n'okumanya okulala okwa Afrika enzaaliranwa kye yayita "Afrikology". MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana n’efuuka yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 985qmkptdpndv02fol6znjlpcht3d0o 50802 50801 2026-05-10T20:17:06Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50802 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 2b93co4ubts6363gp96ufu0wcjk00in 50803 50802 2026-05-10T20:19:30Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50803 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] 3lc8d7ryr8c536xs5sx66evse0liyo8 50805 50803 2026-05-10T20:20:07Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50805 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> == Okufa == [[Category:Pages with unreviewed translations]] ljr6rr9ynbpj2viyqhe2aom9jdwthuv 50807 50805 2026-05-10T20:20:39Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50807 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> == Okufa kwe == Oluvannyuma lw’okulwala obulwadde bwa sukaali ne puleesa, Nabudere yafiira mu maka ge mu matumbi budde nga 9 November 2011. Yalese mukyala we ne mutabani we n’abalala. <ref name="DailyMonitor">{{Cite web |date=2021-01-24 |title=Prof. Nabudere is dead |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-nabudere-is-dead-1503136 |access-date=2025-10-26 |website=Monitor |language=en}}</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] tso1ufekvj3dp7cp5xcom7eqgbjxs30 50808 50807 2026-05-10T20:24:27Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50808 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> == Okufa kwe == Oluvannyuma lw’okulwala obulwadde bwa sukaali ne puleesa, Nabudere yafiira mu maka ge mu budde bw'okumakya nga 9 Ogwekkuminoogumu 2011. Yasikirwa mukyala we ne mutabani we n’abalala. <ref name="DailyMonitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-nabudere-is-dead-1503136</ref> [[Category:Pages with unreviewed translations]] qciprm92mrihqh0lb3xs5nz518pdp37 50810 50808 2026-05-10T20:24:54Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50810 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> == Okufa kwe == Oluvannyuma lw’okulwala obulwadde bwa sukaali ne puleesa, Nabudere yafiira mu maka ge mu budde bw'okumakya nga 9 Ogwekkuminoogumu 2011. Yasikirwa mukyala we ne mutabani we n’abalala. <ref name="DailyMonitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-nabudere-is-dead-1503136</ref> == Ebitabo bye ebimanyiddwa == [[Category:Pages with unreviewed translations]] 1lmgl6ao8wdrmvxtcgz3lp5uinf1onh 50811 50810 2026-05-10T20:26:36Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50811 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> == Okufa kwe == Oluvannyuma lw’okulwala obulwadde bwa sukaali ne puleesa, Nabudere yafiira mu maka ge mu budde bw'okumakya nga 9 Ogwekkuminoogumu 2011. Yasikirwa mukyala we ne mutabani we n’abalala. <ref name="DailyMonitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-nabudere-is-dead-1503136</ref> == Ebiwandiiko bye ebimanyiddwa == === Ebitabo bye === [[Category:Pages with unreviewed translations]] n2h0luff7tsqczk3iqavvv62te6pn66 50812 50811 2026-05-10T20:27:04Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50812 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> == Okufa kwe == Oluvannyuma lw’okulwala obulwadde bwa sukaali ne puleesa, Nabudere yafiira mu maka ge mu budde bw'okumakya nga 9 Ogwekkuminoogumu 2011. Yasikirwa mukyala we ne mutabani we n’abalala. <ref name="DailyMonitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-nabudere-is-dead-1503136</ref> == Ebiwandiiko bye ebimanyiddwa == === Ebitabo bye === * Eby’enfuna by’ebyobufuzi eby’obufuzi bwa Imperialism, 1976, Tanzania Publishing House ne Zed Press, London; * Essays ku ndowooza n’enkola ya Imperialism, 1979, Onyx Press, London; * Obwakabaka mu buvanjuba bwa Afrika, 1980, Zed Press, London (mu mizingo ebiri); * Obwakabaka n’enkyukakyuka mu Uganda, 1980, Onyx Press, London; * Okugwa kw’ekibuga ekikulu eky’ebyensimbi mu nsi yonna n’ebivaamu ku nsi ey’okusatu, SAPES Trust, 1989, Harare, Zimbabwe; * Demokulasiya n’eggwanga ery’ekibiina kimu mu Afrika, Institut Für Afrika Kunde, Hamburg, Germany, 1989; Yalongoosebwa wamu ne P. Meynes; * Okulinnya n’okugwa kwa Kapito wa Ssente, 1990, Afrika mu Trust, Harare/London; * Akalulu ka Uganda 2000: Abawanguzi n’abawanguddwa, Monitor Publications, Kampala; * Enzikiriza ya Pan-Africanism n’okwegatta mu Afrika, 2002, SAPES Publications, Harare, Zimbabwe, eyalongoosebwa wamu ne Ibbo Mandaza; * Obuzibu bwa Kapito mu nsi yonna n’ekkubo erigenda mu maaso eri Afrika, Kampala, 2009. * Okugwa kw’ekibuga ekikulu eky’ebyensimbi mu nsi yonna n’ebivaamu ku nsi ey’okusatu, Republished by Ufahamu, London, 2009. * Afrikology, Philosophy, n’Obujjuvu: Enjigiriza y’Ebimanyi, Africa Institute of South Africa, PRETORIA, February 2011. [[Category:Pages with unreviewed translations]] 0qhoz019wt8t0xj53q402k1hyf672km 50813 50812 2026-05-10T20:32:48Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50813 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> == Okufa kwe == Oluvannyuma lw’okulwala obulwadde bwa sukaali ne puleesa, Nabudere yafiira mu maka ge mu budde bw'okumakya nga 9 Ogwekkuminoogumu 2011. Yasikirwa mukyala we ne mutabani we n’abalala. <ref name="DailyMonitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-nabudere-is-dead-1503136</ref> == Ebiwandiiko bye ebimanyiddwa == === Ebitabo bye === * The Political Economy of Imperialism, 1976, Tanzania Publishing House and Zed Press, London; * Essays on the theory and practice of Imperialism, 1979, Onyx Press, London; * Imperialism in East Africa, 1980, Zed Press, London (in two volumes); * Imperialism and Revolution in Uganda, 1980, Onyx Press, London; * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, SAPES Trust, 1989, Harare, Zimbabwe; * Democracy and the One-Party State in Africa, Institut Für Afrika Kunde, Hamburg, Germany, 1989; yayambibwako P. Meynes mu kutereeza; * The Rise and Fall of Money Capital, 1990, Afrika in Trust, Harare/London; * Uganda Referendum 2000: Winners and Losers, Monitor Publications, Kampala; * Pan-Africanism and Integration in Africa, 2002, SAPES Publications, Harare, Zimbabwe, yayambibwako Ibbo Mandaza mu kutereeza; * The Global Capitalist Crisis and the Way Forward for Africa, Kampala, 2009. * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, kyaddamu okufulumizibwa Ufahamu, London, 2009. * Afrikology, Philosophy, and Wholeness: An Epistemology, Africa Institute of South Africa, PRETORIA, Ogwokubiri 2011. [[Category:Pages with unreviewed translations]] gfmqxc4inzvbd5401vnzrbdnj9hium6 50814 50813 2026-05-10T20:33:44Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50814 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> == Okufa kwe == Oluvannyuma lw’okulwala obulwadde bwa sukaali ne puleesa, Nabudere yafiira mu maka ge mu budde bw'okumakya nga 9 Ogwekkuminoogumu 2011. Yasikirwa mukyala we ne mutabani we n’abalala. <ref name="DailyMonitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-nabudere-is-dead-1503136</ref> == Ebiwandiiko bye ebimanyiddwa == === Ebitabo bye === * The Political Economy of Imperialism, 1976, Tanzania Publishing House and Zed Press, London; * Essays on the theory and practice of Imperialism, 1979, Onyx Press, London; * Imperialism in East Africa, 1980, Zed Press, London (in two volumes); * Imperialism and Revolution in Uganda, 1980, Onyx Press, London; * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, SAPES Trust, 1989, Harare, Zimbabwe; * Democracy and the One-Party State in Africa, Institut Für Afrika Kunde, Hamburg, Germany, 1989; yayambibwako P. Meynes mu kutereeza; * The Rise and Fall of Money Capital, 1990, Afrika in Trust, Harare/London; * Uganda Referendum 2000: Winners and Losers, Monitor Publications, Kampala; * Pan-Africanism and Integration in Africa, 2002, SAPES Publications, Harare, Zimbabwe, yayambibwako Ibbo Mandaza mu kutereeza; * The Global Capitalist Crisis and the Way Forward for Africa, Kampala, 2009. * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, kyaddamu okufulumizibwa Ufahamu, London, 2009. * Afrikology, Philosophy, and Wholeness: An Epistemology, Africa Institute of South Africa, PRETORIA, Ogwokubiri 2011. === Ebiwandiiko ebirala Ebyalondebwa === [[Category:Pages with unreviewed translations]] i4trqfjtb5of4s56gtlv1nrhv87excc 50815 50814 2026-05-10T20:34:43Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50815 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> == Okufa kwe == Oluvannyuma lw’okulwala obulwadde bwa sukaali ne puleesa, Nabudere yafiira mu maka ge mu budde bw'okumakya nga 9 Ogwekkuminoogumu 2011. Yasikirwa mukyala we ne mutabani we n’abalala. <ref name="DailyMonitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-nabudere-is-dead-1503136</ref> == Ebiwandiiko bye ebimanyiddwa == === Ebitabo bye === * The Political Economy of Imperialism, 1976, Tanzania Publishing House and Zed Press, London; * Essays on the theory and practice of Imperialism, 1979, Onyx Press, London; * Imperialism in East Africa, 1980, Zed Press, London (in two volumes); * Imperialism and Revolution in Uganda, 1980, Onyx Press, London; * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, SAPES Trust, 1989, Harare, Zimbabwe; * Democracy and the One-Party State in Africa, Institut Für Afrika Kunde, Hamburg, Germany, 1989; yayambibwako P. Meynes mu kutereeza; * The Rise and Fall of Money Capital, 1990, Afrika in Trust, Harare/London; * Uganda Referendum 2000: Winners and Losers, Monitor Publications, Kampala; * Pan-Africanism and Integration in Africa, 2002, SAPES Publications, Harare, Zimbabwe, yayambibwako Ibbo Mandaza mu kutereeza; * The Global Capitalist Crisis and the Way Forward for Africa, Kampala, 2009. * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, kyaddamu okufulumizibwa Ufahamu, London, 2009. * Afrikology, Philosophy, and Wholeness: An Epistemology, Africa Institute of South Africa, PRETORIA, Ogwokubiri 2011. === Ebiwandiiko ebirala Ebyalondebwa === * [http://www.mail-archive.com/ugandanet@kym.net/msg19023.html Government should be clear on Obote] * [https://books.google.com/books?id=v2jsIFo183cC&pg=PA33 Development theories, knowledge production and emancipatory practice] Chapter in 'The development decade? economic and social change in South Africa, 1994–2004', Vishnu Padayachee, * [http://fahamubooks.org/book/?GCOI=90638100417930 The Crash of International Finance-Capital and its Implications for the Third World] Archived 2023-08-05 at the Wayback Machine * [http://www.mail-archive.com/ugandanet@kym.net/msg10931.html Brave Faces Won't Resolve New Crisis] == Ebijuliziddwa == [[Category:Pages with unreviewed translations]] fe9ftmzbvmcumfqjjzq0o1pdknh4aqn 50816 50815 2026-05-10T20:35:29Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50816 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> == Okufa kwe == Oluvannyuma lw’okulwala obulwadde bwa sukaali ne puleesa, Nabudere yafiira mu maka ge mu budde bw'okumakya nga 9 Ogwekkuminoogumu 2011. Yasikirwa mukyala we ne mutabani we n’abalala. <ref name="DailyMonitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-nabudere-is-dead-1503136</ref> == Ebiwandiiko bye ebimanyiddwa == === Ebitabo bye === * The Political Economy of Imperialism, 1976, Tanzania Publishing House and Zed Press, London; * Essays on the theory and practice of Imperialism, 1979, Onyx Press, London; * Imperialism in East Africa, 1980, Zed Press, London (in two volumes); * Imperialism and Revolution in Uganda, 1980, Onyx Press, London; * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, SAPES Trust, 1989, Harare, Zimbabwe; * Democracy and the One-Party State in Africa, Institut Für Afrika Kunde, Hamburg, Germany, 1989; yayambibwako P. Meynes mu kutereeza; * The Rise and Fall of Money Capital, 1990, Afrika in Trust, Harare/London; * Uganda Referendum 2000: Winners and Losers, Monitor Publications, Kampala; * Pan-Africanism and Integration in Africa, 2002, SAPES Publications, Harare, Zimbabwe, yayambibwako Ibbo Mandaza mu kutereeza; * The Global Capitalist Crisis and the Way Forward for Africa, Kampala, 2009. * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, kyaddamu okufulumizibwa Ufahamu, London, 2009. * Afrikology, Philosophy, and Wholeness: An Epistemology, Africa Institute of South Africa, PRETORIA, Ogwokubiri 2011. === Ebiwandiiko ebirala Ebyalondebwa === * [http://www.mail-archive.com/ugandanet@kym.net/msg19023.html Government should be clear on Obote] * [https://books.google.com/books?id=v2jsIFo183cC&pg=PA33 Development theories, knowledge production and emancipatory practice] Chapter in 'The development decade? economic and social change in South Africa, 1994–2004', Vishnu Padayachee, * [http://fahamubooks.org/book/?GCOI=90638100417930 The Crash of International Finance-Capital and its Implications for the Third World] Archived 2023-08-05 at the Wayback Machine * [http://www.mail-archive.com/ugandanet@kym.net/msg10931.html Brave Faces Won't Resolve New Crisis] == Ebijuliziddwa == == Ebiyungo eby’ebweru == [[Category:Pages with unreviewed translations]] 7a1172e8s365zqtmcwsrf7i9rtrasim 50817 50816 2026-05-10T20:36:17Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50817 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">{{Cite web |title=The Observer Media Ltd. :: The Weekly Observer :: Uganda's Top Resource site |url=http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php |archive-date=2024-12-02 |access-date=2025-10-26 |website=archive.observer.ug}}</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>These academic and political debates were much discussed in the academic and popular press of the period, and are reviewed in part in publications Ojwok 1974a, Nursey-Bray 1980, and Y. Tandon 2021, cited below. Many of these scholars are active in 2021, and continue to publish on these same questions.</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">{{Cite web |date=2021-08-28 |title=Talkback: Is govt finally giving in to policy reversal on liberalisation? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400 |access-date=2025-09-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> == Okufa kwe == Oluvannyuma lw’okulwala obulwadde bwa sukaali ne puleesa, Nabudere yafiira mu maka ge mu budde bw'okumakya nga 9 Ogwekkuminoogumu 2011. Yasikirwa mukyala we ne mutabani we n’abalala. <ref name="DailyMonitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-nabudere-is-dead-1503136</ref> == Ebiwandiiko bye ebimanyiddwa == === Ebitabo bye === * The Political Economy of Imperialism, 1976, Tanzania Publishing House and Zed Press, London; * Essays on the theory and practice of Imperialism, 1979, Onyx Press, London; * Imperialism in East Africa, 1980, Zed Press, London (in two volumes); * Imperialism and Revolution in Uganda, 1980, Onyx Press, London; * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, SAPES Trust, 1989, Harare, Zimbabwe; * Democracy and the One-Party State in Africa, Institut Für Afrika Kunde, Hamburg, Germany, 1989; yayambibwako P. Meynes mu kutereeza; * The Rise and Fall of Money Capital, 1990, Afrika in Trust, Harare/London; * Uganda Referendum 2000: Winners and Losers, Monitor Publications, Kampala; * Pan-Africanism and Integration in Africa, 2002, SAPES Publications, Harare, Zimbabwe, yayambibwako Ibbo Mandaza mu kutereeza; * The Global Capitalist Crisis and the Way Forward for Africa, Kampala, 2009. * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, kyaddamu okufulumizibwa Ufahamu, London, 2009. * Afrikology, Philosophy, and Wholeness: An Epistemology, Africa Institute of South Africa, PRETORIA, Ogwokubiri 2011. === Ebiwandiiko ebirala Ebyalondebwa === * [http://www.mail-archive.com/ugandanet@kym.net/msg19023.html Government should be clear on Obote] * [https://books.google.com/books?id=v2jsIFo183cC&pg=PA33 Development theories, knowledge production and emancipatory practice] Chapter in 'The development decade? economic and social change in South Africa, 1994–2004', Vishnu Padayachee, * [http://fahamubooks.org/book/?GCOI=90638100417930 The Crash of International Finance-Capital and its Implications for the Third World] Archived 2023-08-05 at the Wayback Machine * [http://www.mail-archive.com/ugandanet@kym.net/msg10931.html Brave Faces Won't Resolve New Crisis] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} * {{Cite web |last=Simon, D. |year=2012 |title=Remembering Dani Wadada NabudereDavid SimonDavid Simon. |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83572}} * Ssemutooke, J. (2012). "Dani Nabudere, the constantly critical don." Retrieved August 2015, 2015, from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] . * {{Cite web |last=Tandon, Y. |year=2012 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=2016-03-04}}. * {{Cite web |last=Sserunjogi, E. M. |date=2011-11-22 |title=Professor Nabudere, Marxist father of Afrikanism dies |url=http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere |archive-date=2016-03-04}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == [[Category:Pages with unreviewed translations]] ga6d0grprd5iyxyxeyy3vpjlcithoxl 50818 50817 2026-05-10T20:41:44Z NKINZIK MARIE 7432 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343499631|Dani Wadada Nabudere]]" 50818 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011">{{Cite web |date=2011-11-10 |title=Communication from the Chair |url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0 "Communication from the Chair"]. 2011-11-10.</cite></ref> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,These%20academic%20and%20political%20debates%20were%20much%20discussed%20in%20the%20academic,active%20in%202021%2C%20and%20continue%20to%20publish%20on%20these%20same%20questions.,-Issues</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. <ref name="YTandon1982">https://www.equatorschool.org/wp-content/uploads/2021/07/Debates-on-State-Class-and-Imperialism-1-of-5-by-Yash-Tandon-z-lib.org_.pdf </ref> ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . <ref name="Ojwok1974a">https://www.equatorschool.org/wp-content/uploads/2021/07/Debates-on-State-Class-and-Imperialism-1-of-5-by-Yash-Tandon-z-lib.org_.pdf</ref> Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> == Okufa kwe == Oluvannyuma lw’okulwala obulwadde bwa sukaali ne puleesa, Nabudere yafiira mu maka ge mu budde bw'okumakya nga 9 Ogwekkuminoogumu 2011. Yasikirwa mukyala we ne mutabani we n’abalala. <ref name="DailyMonitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-nabudere-is-dead-1503136</ref> == Ebiwandiiko bye ebimanyiddwa == === Ebitabo bye === * The Political Economy of Imperialism, 1976, Tanzania Publishing House and Zed Press, London; * Essays on the theory and practice of Imperialism, 1979, Onyx Press, London; * Imperialism in East Africa, 1980, Zed Press, London (in two volumes); * Imperialism and Revolution in Uganda, 1980, Onyx Press, London; * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, SAPES Trust, 1989, Harare, Zimbabwe; * Democracy and the One-Party State in Africa, Institut Für Afrika Kunde, Hamburg, Germany, 1989; yayambibwako P. Meynes mu kutereeza; * The Rise and Fall of Money Capital, 1990, Afrika in Trust, Harare/London; * Uganda Referendum 2000: Winners and Losers, Monitor Publications, Kampala; * Pan-Africanism and Integration in Africa, 2002, SAPES Publications, Harare, Zimbabwe, yayambibwako Ibbo Mandaza mu kutereeza; * The Global Capitalist Crisis and the Way Forward for Africa, Kampala, 2009. * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, kyaddamu okufulumizibwa Ufahamu, London, 2009. * Afrikology, Philosophy, and Wholeness: An Epistemology, Africa Institute of South Africa, PRETORIA, Ogwokubiri 2011. === Ebiwandiiko ebirala Ebyalondebwa === * [http://www.mail-archive.com/ugandanet@kym.net/msg19023.html Government should be clear on Obote] * [https://books.google.com/books?id=v2jsIFo183cC&pg=PA33 Development theories, knowledge production and emancipatory practice] Chapter in 'The development decade? economic and social change in South Africa, 1994–2004', Vishnu Padayachee, * [http://fahamubooks.org/book/?GCOI=90638100417930 The Crash of International Finance-Capital and its Implications for the Third World] Archived 2023-08-05 at the Wayback Machine * [http://www.mail-archive.com/ugandanet@kym.net/msg10931.html Brave Faces Won't Resolve New Crisis] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} * {{Cite web |last=Simon, D. |year=2012 |title=Remembering Dani Wadada NabudereDavid SimonDavid Simon. |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83572}} * Ssemutooke, J. (2012). "Dani Nabudere, the constantly critical don." Retrieved August 2015, 2015, from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] . * {{Cite web |last=Tandon, Y. |year=2012 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=2016-03-04}}. * {{Cite web |last=Sserunjogi, E. M. |date=2011-11-22 |title=Professor Nabudere, Marxist father of Afrikanism dies |url=http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere |archive-date=2016-03-04}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == [[Category:Pages with unreviewed translations]] 9fa5fw8sjv6ohee1rlvwsif8ijy5nc1 50826 50818 2026-05-11T00:06:44Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 50826 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda. Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya. Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref> Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011"/> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref> == Emirimu gye == === Mu kibiina kya Uganda Independence movement === Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref> === Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote === Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref> Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] . Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam. Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970. === Wansi wa gavumenti ya Idi Amin === [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net"/> === Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' === Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,These%20academic%20and%20political%20debates%20were%20much%20discussed%20in%20the%20academic,active%20in%202021%2C%20and%20continue%20to%20publish%20on%20these%20same%20questions.,-Issues</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref> Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref> Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. <ref name="YTandon1982">https://www.equatorschool.org/wp-content/uploads/2021/07/Debates-on-State-Class-and-Imperialism-1-of-5-by-Yash-Tandon-z-lib.org_.pdf </ref> ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . <ref name="Ojwok1974a">https://www.equatorschool.org/wp-content/uploads/2021/07/Debates-on-State-Class-and-Imperialism-1-of-5-by-Yash-Tandon-z-lib.org_.pdf</ref> Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net"/> === Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front === Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref> Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref> Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania. === Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM === Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net"/> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref> Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref> Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> == Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology == Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary &#124; Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary &#x7C; Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref> == Okufa kwe == Oluvannyuma lw’okulwala obulwadde bwa sukaali ne puleesa, Nabudere yafiira mu maka ge mu budde bw'okumakya nga 9 Ogwekkuminoogumu 2011. Yasikirwa mukyala we ne mutabani we n’abalala. <ref name="DailyMonitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-nabudere-is-dead-1503136</ref> == Ebiwandiiko bye ebimanyiddwa == === Ebitabo bye === * The Political Economy of Imperialism, 1976, Tanzania Publishing House and Zed Press, London; * Essays on the theory and practice of Imperialism, 1979, Onyx Press, London; * Imperialism in East Africa, 1980, Zed Press, London (in two volumes); * Imperialism and Revolution in Uganda, 1980, Onyx Press, London; * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, SAPES Trust, 1989, Harare, Zimbabwe; * Democracy and the One-Party State in Africa, Institut Für Afrika Kunde, Hamburg, Germany, 1989; yayambibwako P. Meynes mu kutereeza; * The Rise and Fall of Money Capital, 1990, Afrika in Trust, Harare/London; * Uganda Referendum 2000: Winners and Losers, Monitor Publications, Kampala; * Pan-Africanism and Integration in Africa, 2002, SAPES Publications, Harare, Zimbabwe, yayambibwako Ibbo Mandaza mu kutereeza; * The Global Capitalist Crisis and the Way Forward for Africa, Kampala, 2009. * The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, kyaddamu okufulumizibwa Ufahamu, London, 2009. * Afrikology, Philosophy, and Wholeness: An Epistemology, Africa Institute of South Africa, PRETORIA, Ogwokubiri 2011. === Ebiwandiiko ebirala Ebyalondebwa === * [http://www.mail-archive.com/ugandanet@kym.net/msg19023.html Government should be clear on Obote] * [https://books.google.com/books?id=v2jsIFo183cC&pg=PA33 Development theories, knowledge production and emancipatory practice] Chapter in 'The development decade? economic and social change in South Africa, 1994–2004', Vishnu Padayachee, * [https://web.archive.org/web/20230805154102/http://fahamubooks.org/book/?GCOI=90638100417930 The Crash of International Finance-Capital and its Implications for the Third World] Archived 2023-08-05 at the Wayback Machine * [http://www.mail-archive.com/ugandanet@kym.net/msg10931.html Brave Faces Won't Resolve New Crisis] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} * {{Cite web |last=Simon, D. |year=2012 |title=Remembering Dani Wadada NabudereDavid SimonDavid Simon. |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83572}} * Ssemutooke, J. (2012). "Dani Nabudere, the constantly critical don." Retrieved August 2015, 2015, from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] . * {{Cite web |last=Tandon, Y. |year=2012 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=2016-03-04}}. * {{Cite web |last=Sserunjogi, E. M. |date=2011-11-22 |title=Professor Nabudere, Marxist father of Afrikanism dies |url=http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere |archive-date=2016-03-04}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == [[Category:Pages with unreviewed translations]] jardy1ag3gnrfh2jt75yczp3o596hrx Fred Jalameso 0 13303 50665 50057 2026-05-10T15:17:43Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "Early life and education" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346076571|Fred Jalameso]]" 50665 wikitext text/x-wiki '''Fred Jalameso''' [[:en:Ugandan|Munnayuganda]], munnabyabufuzi era musomesa mu Uganda . Ye mubaka mu Palamenti akikirira Ajuri County mu Disitulikiti y'e [[:en:Alebtong_District|Alebtong]], ng'ekifo kino yakiwangula mu kulonda kwa palamenti okwa 2026 nga yeesimbirawo mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] (UPC)<ref name=":0">{{Cite web |date=2026-01-27 |title=Teacher Jalameso defeats govt whip Obua to become MP after Alebtong partial re-run |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/teacher-jalameso-defeats-govt-whip-obua-to-become-mp-after-alebtong-partial-re-run-5340326 |access-date=2026-02-24 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-28 |title=Jalameso of UPC ends Obua's reign in parliament |url=https://www.independent.co.ug/jalameso-of-upc-ends-obuas-reign-in-parliament/ |access-date=2026-02-24 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma == Fred Jalameso yazalibwa ku kyalo Abwa, Angoltok Parish, Abako Sub-county mu Disitulikiti y’e [[:en:Alebtong_District|Alebtong]] . Nga tanennyigira mu byabufuzi, yali musomesa era omuddukanya w'essomero. Alina diguli eyookukubiri mu Business and administration okuva ku [[:en:Lira_University|yunivasite y’e Lira]] era yaliko omukulu w'essomero lya Light Vocational Secondary School.<ref>{{Cite web |last=Naimanye |first=Andrew Victor |title=Obua Holds Thanksgiving Service After Losing Ajuri County MP Seat |url=https://nilepost.co.ug/news/316840/obua-holds-thanksgiving-service-after-losing-ajuri-county-mp-seat |access-date=2026-02-24 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=SSEBWAMI |first=JAVIRA |date=2026-01-28 |title=How a village teacher brought down the Government Chief Whip Obua |url=https://pmldaily.com/news/world/2026/01/how-a-village-teacher-brought-down-the-government-chief-whip-obua.html |access-date=2026-02-24 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref> kcxpjfgwxlg1tv7ro6mq91go1n6p28p 50667 50665 2026-05-10T16:41:31Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "Political career" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346076571|Fred Jalameso]]" 50667 wikitext text/x-wiki '''Fred Jalameso''' [[:en:Ugandan|Munnayuganda]], munnabyabufuzi era musomesa mu Uganda . Ye mubaka mu Palamenti akikirira Ajuri County mu Disitulikiti y'e [[:en:Alebtong_District|Alebtong]], ng'ekifo kino yakiwangula mu kulonda kwa palamenti okwa 2026 nga yeesimbirawo mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] (UPC)<ref name=":0">{{Cite web |date=2026-01-27 |title=Teacher Jalameso defeats govt whip Obua to become MP after Alebtong partial re-run |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/teacher-jalameso-defeats-govt-whip-obua-to-become-mp-after-alebtong-partial-re-run-5340326 |access-date=2026-02-24 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-28 |title=Jalameso of UPC ends Obua's reign in parliament |url=https://www.independent.co.ug/jalameso-of-upc-ends-obuas-reign-in-parliament/ |access-date=2026-02-24 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma == Fred Jalameso yazalibwa ku kyalo Abwa, Angoltok Parish, Abako Sub-county mu Disitulikiti y’e [[:en:Alebtong_District|Alebtong]] . Nga tanennyigira mu byabufuzi, yali musomesa era omuddukanya w'essomero. Alina diguli eyookukubiri mu Business and administration okuva ku [[:en:Lira_University|yunivasite y’e Lira]] era yaliko omukulu w'essomero lya Light Vocational Secondary School.<ref>{{Cite web |last=Naimanye |first=Andrew Victor |title=Obua Holds Thanksgiving Service After Losing Ajuri County MP Seat |url=https://nilepost.co.ug/news/316840/obua-holds-thanksgiving-service-after-losing-ajuri-county-mp-seat |access-date=2026-02-24 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=SSEBWAMI |first=JAVIRA |date=2026-01-28 |title=How a village teacher brought down the Government Chief Whip Obua |url=https://pmldaily.com/news/world/2026/01/how-a-village-teacher-brought-down-the-government-chief-whip-obua.html |access-date=2026-02-24 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref> == Omulimu gw’ebyobufuzi == Jalameso yennyikira muby'obufuzi mu 2025 era n'alondebwa okukwatira ekibiina kya UPC beendera mu Ajuri County mu kamyufu k'ekibiina mu gwomunaana mu 2025<ref name=":0">{{Cite web |date=2026-01-27 |title=Teacher Jalameso defeats govt whip Obua to become MP after Alebtong partial re-run |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/teacher-jalameso-defeats-govt-whip-obua-to-become-mp-after-alebtong-partial-re-run-5340326 |access-date=2026-02-24 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu kulonda kwa bonna okwa 2026, yavuganya ku kifo kya palamenti wa Ajuri County. Ebyasooka okuva mu kulonda okwaliwo mu gwoluberyeberye nga 15 byalaga nti yali aleebya [[:en:Denis_Obua_(politician)|Denis Hamson Obua]] n’obuwagizi bungi. Wabula ebyava mu bifo ebironderwamu ebyenjawulo byaviirako okuddamu okulonda ng'ekiragiro kyava eri akakiiko k’ebyokulonda. Mu kulonda okwaddibwamu nga 27 ogwoluberyeberye, 2026, Jalameso yalangirirwa ng’omuwanguzi n’obululu 16,336, n’asinga Obua, eyafuna obululu 15,568.<ref>{{Cite web |title=Obua Bows Out Gracefully After Ajuri Loss |url=https://ugandaradionetwork.net/story/obua-bows-out-gracefully-after-historic-ajuri-re-run-loss |access-date=2026-02-24 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-20 |title=Obua faces re-election in Alebtong after EC reveals polling station irregularities |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/obua-faces-re-election-in-alebtong-after-ec-reveals-polling-station-irregularities-5331990 |access-date=2026-02-24 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=UPC's Fred Jalameso Defeats NRM's Obua in Ajuri County, Ending 15-Year Parliamentary Tenure |url=https://www.radiosapientia.com/2026/01/28/upcs-fred-jalameso-defeats-nrms-obua-in-ajuri-county-ending-15-year-parliamentary-tenure/ |access-date=2026-02-24 |publisher=Radio Sapientia |language=en-US}}</ref> 9rcttqx1evbn75dkptss37x6h75qemv 50668 50667 2026-05-10T16:44:09Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "See also" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346076571|Fred Jalameso]]" 50668 wikitext text/x-wiki '''Fred Jalameso''' [[:en:Ugandan|Munnayuganda]], munnabyabufuzi era musomesa mu Uganda . Ye mubaka mu Palamenti akikirira Ajuri County mu Disitulikiti y'e [[:en:Alebtong_District|Alebtong]], ng'ekifo kino yakiwangula mu kulonda kwa palamenti okwa 2026 nga yeesimbirawo mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] (UPC)<ref name=":0">{{Cite web |date=2026-01-27 |title=Teacher Jalameso defeats govt whip Obua to become MP after Alebtong partial re-run |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/teacher-jalameso-defeats-govt-whip-obua-to-become-mp-after-alebtong-partial-re-run-5340326 |access-date=2026-02-24 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-28 |title=Jalameso of UPC ends Obua's reign in parliament |url=https://www.independent.co.ug/jalameso-of-upc-ends-obuas-reign-in-parliament/ |access-date=2026-02-24 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma == Fred Jalameso yazalibwa ku kyalo Abwa, Angoltok Parish, Abako Sub-county mu Disitulikiti y’e [[:en:Alebtong_District|Alebtong]] . Nga tanennyigira mu byabufuzi, yali musomesa era omuddukanya w'essomero. Alina diguli eyookukubiri mu Business and administration okuva ku [[:en:Lira_University|yunivasite y’e Lira]] era yaliko omukulu w'essomero lya Light Vocational Secondary School.<ref>{{Cite web |last=Naimanye |first=Andrew Victor |title=Obua Holds Thanksgiving Service After Losing Ajuri County MP Seat |url=https://nilepost.co.ug/news/316840/obua-holds-thanksgiving-service-after-losing-ajuri-county-mp-seat |access-date=2026-02-24 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=SSEBWAMI |first=JAVIRA |date=2026-01-28 |title=How a village teacher brought down the Government Chief Whip Obua |url=https://pmldaily.com/news/world/2026/01/how-a-village-teacher-brought-down-the-government-chief-whip-obua.html |access-date=2026-02-24 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref> == Omulimu gw’ebyobufuzi == Jalameso yennyikira muby'obufuzi mu 2025 era n'alondebwa okukwatira ekibiina kya UPC beendera mu Ajuri County mu kamyufu k'ekibiina mu gwomunaana mu 2025<ref name=":0">{{Cite web |date=2026-01-27 |title=Teacher Jalameso defeats govt whip Obua to become MP after Alebtong partial re-run |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/teacher-jalameso-defeats-govt-whip-obua-to-become-mp-after-alebtong-partial-re-run-5340326 |access-date=2026-02-24 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu kulonda kwa bonna okwa 2026, yavuganya ku kifo kya palamenti wa Ajuri County. Ebyasooka okuva mu kulonda okwaliwo mu gwoluberyeberye nga 15 byalaga nti yali aleebya [[:en:Denis_Obua_(politician)|Denis Hamson Obua]] n’obuwagizi bungi. Wabula ebyava mu bifo ebironderwamu ebyenjawulo byaviirako okuddamu okulonda ng'ekiragiro kyava eri akakiiko k’ebyokulonda. Mu kulonda okwaddibwamu nga 27 ogwoluberyeberye, 2026, Jalameso yalangirirwa ng’omuwanguzi n’obululu 16,336, n’asinga Obua, eyafuna obululu 15,568.<ref>{{Cite web |title=Obua Bows Out Gracefully After Ajuri Loss |url=https://ugandaradionetwork.net/story/obua-bows-out-gracefully-after-historic-ajuri-re-run-loss |access-date=2026-02-24 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-20 |title=Obua faces re-election in Alebtong after EC reveals polling station irregularities |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/obua-faces-re-election-in-alebtong-after-ec-reveals-polling-station-irregularities-5331990 |access-date=2026-02-24 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=UPC's Fred Jalameso Defeats NRM's Obua in Ajuri County, Ending 15-Year Parliamentary Tenure |url=https://www.radiosapientia.com/2026/01/28/upcs-fred-jalameso-defeats-nrms-obua-in-ajuri-county-ending-15-year-parliamentary-tenure/ |access-date=2026-02-24 |publisher=Radio Sapientia |language=en-US}}</ref> == Laba ne == * [[List of members of the twelfth Parliament of Uganda|Olukalala olulaga abakiise mu Palamenti ya Uganda ey'ekkuminebbiri]] * [[Denis Obua (politician)|Denis Obua (munnabyabufuzi)]] g12fdsvz9foy3htm9kmclv4b5eeugrw 50669 50668 2026-05-10T16:44:44Z ESTHER NAKITENDE 9175 50669 wikitext text/x-wiki '''Fred Jalameso''' [[:en:Ugandan|Munnayuganda]], munnabyabufuzi era musomesa mu Uganda . Ye mubaka mu Palamenti akikirira Ajuri County mu Disitulikiti y'e [[:en:Alebtong_District|Alebtong]], ng'ekifo kino yakiwangula mu kulonda kwa palamenti okwa 2026 nga yeesimbirawo mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] (UPC)<ref name=":0">{{Cite web |date=2026-01-27 |title=Teacher Jalameso defeats govt whip Obua to become MP after Alebtong partial re-run |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/teacher-jalameso-defeats-govt-whip-obua-to-become-mp-after-alebtong-partial-re-run-5340326 |access-date=2026-02-24 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-28 |title=Jalameso of UPC ends Obua's reign in parliament |url=https://www.independent.co.ug/jalameso-of-upc-ends-obuas-reign-in-parliament/ |access-date=2026-02-24 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma == Fred Jalameso yazalibwa ku kyalo Abwa, Angoltok Parish, Abako Sub-county mu Disitulikiti y’e [[:en:Alebtong_District|Alebtong]] . Nga tanennyigira mu byabufuzi, yali musomesa era omuddukanya w'essomero. Alina diguli eyookukubiri mu Business and administration okuva ku [[:en:Lira_University|yunivasite y’e Lira]] era yaliko omukulu w'essomero lya Light Vocational Secondary School.<ref>{{Cite web |last=Naimanye |first=Andrew Victor |title=Obua Holds Thanksgiving Service After Losing Ajuri County MP Seat |url=https://nilepost.co.ug/news/316840/obua-holds-thanksgiving-service-after-losing-ajuri-county-mp-seat |access-date=2026-02-24 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=SSEBWAMI |first=JAVIRA |date=2026-01-28 |title=How a village teacher brought down the Government Chief Whip Obua |url=https://pmldaily.com/news/world/2026/01/how-a-village-teacher-brought-down-the-government-chief-whip-obua.html |access-date=2026-02-24 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref> == Omulimu gw’ebyobufuzi == Jalameso yennyikira muby'obufuzi mu 2025 era n'alondebwa okukwatira ekibiina kya UPC beendera mu Ajuri County mu kamyufu k'ekibiina mu gwomunaana mu 2025<ref name=":0">{{Cite web |date=2026-01-27 |title=Teacher Jalameso defeats govt whip Obua to become MP after Alebtong partial re-run |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/teacher-jalameso-defeats-govt-whip-obua-to-become-mp-after-alebtong-partial-re-run-5340326 |access-date=2026-02-24 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu kulonda kwa bonna okwa 2026, yavuganya ku kifo kya palamenti wa Ajuri County. Ebyasooka okuva mu kulonda okwaliwo mu gwoluberyeberye nga 15 byalaga nti yali aleebya [[:en:Denis_Obua_(politician)|Denis Hamson Obua]] n’obuwagizi bungi. Wabula ebyava mu bifo ebironderwamu ebyenjawulo byaviirako okuddamu okulonda ng'ekiragiro kyava eri akakiiko k’ebyokulonda. Mu kulonda okwaddibwamu nga 27 ogwoluberyeberye, 2026, Jalameso yalangirirwa ng’omuwanguzi n’obululu 16,336, n’asinga Obua, eyafuna obululu 15,568.<ref>{{Cite web |title=Obua Bows Out Gracefully After Ajuri Loss |url=https://ugandaradionetwork.net/story/obua-bows-out-gracefully-after-historic-ajuri-re-run-loss |access-date=2026-02-24 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-20 |title=Obua faces re-election in Alebtong after EC reveals polling station irregularities |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/obua-faces-re-election-in-alebtong-after-ec-reveals-polling-station-irregularities-5331990 |access-date=2026-02-24 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=UPC's Fred Jalameso Defeats NRM's Obua in Ajuri County, Ending 15-Year Parliamentary Tenure |url=https://www.radiosapientia.com/2026/01/28/upcs-fred-jalameso-defeats-nrms-obua-in-ajuri-county-ending-15-year-parliamentary-tenure/ |access-date=2026-02-24 |publisher=Radio Sapientia |language=en-US}}</ref> == Laba ne == * Olukalala olulaga abakiise mu Palamenti ya Uganda ey'ekkuminebbiri * [[Denis Obua (politician)|Denis Obua (munnabyabufuzi)]] hzjqtd9kt9w32hoa6hy4wngf0vyinbb Adison Kakuru 0 13306 50824 50118 2026-05-10T21:41:51Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 50824 wikitext text/x-wiki '''Adison Kakuru''' [[Yuganda|Munnayuganda]] nga munnabyabufuzi, musuubuzi, mulimi, era omukugu mu by’obutonde. Ono ye yali omubaka omulonde mu Palamenti akiikirira Rukiga County mu [[Kabale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kabale]] mu [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] ey'omunaana . Era yakola nga ssentebe wa disitulikiti eyalondeddwa mu Disitulikiti y’e Kabale (ssentebe wa LC 5), sipiika w’olukiiko lwa disitulikiti e [[Kabale]], era mmemba ku lukiiko lwa disitulikiti y’e Kabale ng’akiikirira eggombolola y'e Rwamucucu. Ono mmemba w’ekibiina ky’ebyobufuziekya [[National Resistance Movement]] .<ref>[http://www.independent.co.ug/election-watch/2644-rukiga-race-independentcandidate-gives-nrm-trouble "Rukiga race: Independent candidate gives NRM trouble"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150706224502/http://www.independent.co.ug/election-watch/2644-rukiga-race-independentcandidate-gives-nrm-trouble|date=6 July 2015}}. ''The Independent'', 23 March 2010</ref><ref>[http://allafrica.com/thread/comment/main/main/pkey/aans:post:201003260090.html Adison Kakuru Hands Over Kabale Office to Vice-Chairman]{{Dead link|date=May 2019|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Ebimukwatako == Kakuru yazaalibwa nga 14 Ogwokuna 1962 mu Disitulikiti y’e Kabale.<ref>[http://www.parliament.go.ug/index.php?option=com_wrapper&Itemid=37 Adison Kakuru Was Born in 14 April 1962]</ref> Yasomera ku [[:en:Kigezi_College_Butobere|Kigezi College Butobere]] ku ddaala lya O ne [[:en:A_level|A]]. Kakuru yafuna diguli ya Bachelor of Science mu [[:en:Forestry|by’ebibira]], [[:en:Honours_degree|et'ekiitiibwa]], okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1990. Era alina diguli eyookubiri mu by’obutonde n’okuddukanya eby’obugagga eby’omu ttaka okuva mu yunivasite y’e Makerere. Yasomera ku kitongole ky’ensi yonna eky’ebyobulimi, e [[:en:Wageningen|Wageningen]], Netherlands.<ref>[https://web.archive.org/web/20120317162411/http://www.cbcglobal.org/cbc_pages/Peoples.aspx?PId=294 Profile At Commonwealth Business Council] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120317162411/http://www.cbcglobal.org/cbc_pages/Peoples.aspx?PId=294|date=17 March 2012}}</ref> == Emirimu gye == Kakuru yaliko omukungu mu kitongole ekinoonyereza mu kitongole ky’ebibira era ng’omukozi munne mu kitongole kya Gavumenti ya Uganda ekinoonyereza ku bibira ekya Agroforestry Research Network for Africa (AFRENA). Mu kitongole kya Uganda ekya Uganda National Agricultural Research Organization, yakolako nga research officer/centre manager mu Forestry Research Institute era yakola ne ku pulojekiti endala.<ref>[http://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=7769:rukiga-by-elecetion-kakuru-pledges-to-unite-develop-rukiga "RUKIGA BY-ELECTION: Kakuru pledges to unite, develop Rukiga"]. ''The Observer''.</ref> Yali akulira ekifo kya Kabale ki AFRENA. Era yaliko akulira ekitongole ky'ebyobugagga eby'omu ttaka ekya [[:en:Africare|Africare]] <ref name="Rwabwogo2007">{{Cite book |last=Mugisha Odrek Rwabwogo |year=2007 |title=Uganda Districts Information Handbook |url=https://books.google.com/books?id=vQkOAQAAMAAJ |publisher=Fountain Publishers |isbn=9789970024292}}</ref> wansi wa Africare/ [[:en:USAID|USAID]], Pulojekiti eya Title II Food for Peace eyassibwamu ssente eyitibwa Uganda Food Security Initiative . Ng’omukugu mu by’obutonde bw’ensi, Kakuru yakolera mu kitongole kya Regional Center for Services in Surveying, Mapping and Remote Sensing, e [[:en:Nairobi|Nairobi]], [[Kenya]] ; [[:en:International_Centre_for_Research_in_Agroforestry|ekitongole ky’ensi yonna ekinoonyereza ku by’obulimi]] mu Nairobi; [[:en:International_Atomic_Energy_Agency|ekitongole ky’ensi yonna eky’amaanyi ga atomu]] n’ekitongole [[:en:Food_and_Agriculture_Organization|ky’emmere n’ebyobulimi]] mu kibuga Viennab ekya [[Austria]] ; [[:en:National_Agricultural_Research_Organisation|ekitongole ky’eggwanga ekinoonyereza ku by’obulimi]] mu [[Kampala]], Uganda; n’ekibiina ekigatta abantu b’oku nsozi mu nsi yonna mu kibuga Paris ekya Bufalansa. == Ebyobufuzi == Mu Gwokuna 1992, Kakuru yalondebwa okubeera mmemba ku lukiiko lw’eggombolola y’e Kabale, ng’akiikirira Rwamucucu. Ofiisi eno yagirimu okutuusa mu 2002, n’aweereza nga ssentebe w’akakiiko k’ebyenjigiriza mu disitulikiti n’akakiiko akakola ku by’okufulumya n’obutonde bw’ensi mu disitulikiti. Mu Gwokuna 1998, yalondebwa okubeera sipiika w’olukiiko lwa disitulikiti e Kabale, ekifo kye yalimu okutuusa mu Gwokusatu 2002, ate nga ye ssentebe w’akakiiko k’ebyobusuubuzi aka District Council. Kakuru yafuuka ssentebe wa Disitulikiti y'e Kabale mu Gwokuna 2002,<ref>[https://web.archive.org/web/20150211051754/http://business.highbeam.com/3548/article-1G1-112996396/kakuru-compromise-candidate-rugunda "Kakuru 'Compromise' Candidate – Rugunda."], '' Africa News Service'', 6 February 2004. via Highbeam</ref> ng'awangula Francis Runumi. Yaddamu okulondebwa mu ofiisi y’emu mu 2006. Mu Gwokusatu 2010, yalekulira okwetaba mu kulonda okwokujjuza ekifo okwa federo okwaliwo mu 2010 mu Rukiga county.<ref>[http://www.independent.co.ug/news/news-analysis/2558-mbale-fdc-win-maintains-nrm-urban-jinx "Mbale FDC win maintains NRM urban jinx"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150211043516/http://www.independent.co.ug/news/news-analysis/2558-mbale-fdc-win-maintains-nrm-urban-jinx|date=11 February 2015}}. ''The Independent''. 2 March 2010</ref> Mu Gwokusatu 2010, Kakuru yalondebwa okubeera omukiise mu Palamenti ya Uganda ey’omunaana, ng’akiikirira Rukiga County mu Disitulikiti y’e Kabale oluvannyuma lw’okuwangula Jack Sabiiti eyeesimbawo ku lw'ekibiina kya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]].<ref>[http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=7769&Itemid= Rukiga by-election: Kakuru pledges to unite, develop Rukiga]</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/D/8/12/730642 "District winners"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150211042312/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/730642|date=11 February 2015}}. ''New Vision''. 2 September 2010</ref> Bwe yali mu Palamenti, yaweereza ku kakiiko ak'enkalakkalira aka Physical Infrastructure n’akakiiko ka committee of Commissions, Statutory Authorities and Government Enterprises. Mu kulonda kw’eggwanga okwa 2011, yawangulwa Jack Sabiiti.<ref>{{Cite web |last=joomlasupport |title=Was the election rigged? |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=12352:was-the-election-rigged |access-date=2020-05-30 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> == Laba ne == * [[Jack Sabiiti]] * [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20120313104350/http://www.sundayvision.co.ug/detail.php?mainNewsCategoryId=7&newsCategoryId=416&newsId=742589 Profile Ku mukutu gwa Newvision.co.ug] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, June 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, February 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, May 2011] * [https://web.archive.org/web/20100330010849/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/714209 Adison Kakuru akwasizza omumyuka wa ssentebe ofiisi y’e Kabale] * [http://allafrica.com/stories/201003290513.html Sisinkana Bannabyabufuzi Baffe-Adison Kakuru] bi8z67wkzuseemu297fbie3s617liiv Anna Nyamekye 0 13318 50825 50316 2026-05-10T22:37:06Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 50825 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98001487}} '''Anna Nyamekye''' munnabyabufuzi Omuganda era yali mubaka wa paalamenti mu kitundu kya Jaman South mu kitundu kya Brong Ahafo mu [[Ghana]]. == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Nyamekye yazaalibwa nga 25 Noovemba 1954.<ref name=":0">''Ghana Parliamentary Register''. Ghana: The Office of Parliament. 2004. p. 393.</ref> Yafuna diguli mu byenjigiriza okuva mu University of Cape Coast.<ref name=":0" /> == Emirimu == Nyamekye musomesa mutendeke.<ref name=":0" /> == Emirimu gy'ebyobufuzi == Nyamekye yali mubaka wa paalamenti mu kitundu kya Jaman South mu paalamenti ey'okusatu n'ey'okuna mu ggwanga lya Ghana. Era yali omumyuka wa minisita w'ebyobulimi n'obulunzi.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Workshop-on-Avian-Influenza-opens-in-Sunyani-152518 "Workshop on Avian Influenza opens in Sunyani"]. ''BusinessGhana''. Ghana News Agency. 3 November 2008. Retrieved 8 June 2023.</ref> === Okulonda kwa 2000 === Nyamekye yasooka kulondebwa nga omubaka wa palamenti owa Jaman South (edda eyali Jaman) mu kulonda kwa Ghana okwa bonna okwa 2000. Yakiikirira ekifo kino mu palamenti ey'okusatu eya Ghana ey'okuna. Yalondebwa n'obululu 19,720 ku bululu 40,869 obwakubibwa, obwenkanankana n'ebit[[2] Yalondebwa ku tikiti ya New Patriotic Party.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20220907155440/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/brongahafo/253/index.php "Election 2000: Jaman Constituency"]. ''Peace FM''. Retrieved 8 June 2023.</ref>Ekifo kye kyali kimu ku bifo bya palamenti 14 ku bifo 21 ebyawangulwa New Patriotic Party mu kulonda okwo mu kitundu kya Brong Ahafo mu Ghana.<ref>[https://web.archive.org/web/20220922143635/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/brongahafo/index.php "Ghana Election 2000: Brong Ahafo Region"]. ''Peace FM''. Retrieved 8 June 2023.</ref><ref name=":2">Kwaku Krobea Asante (10 August 2016). [https://www.fact-checkghana.com/statistics-presidential-parliamentary-election-results/ "Statistics of Presidential and Parliamentary Election Results"]. ''Fact Check Ghana''. Retrieved 2 August 2020.</ref> Abalonzi mu kifo ekyo baalonda mu ngeri ya "skirt and blouse" ng'omukulembeze w'eggwanga eyawangula yali ava mu kibiina ky'oludda oluvuganya ekya National Democratic Congress.<ref name=":1" /> Newankubadde, New Patriotic Party yawangula ebifo bya palamenti 100 ku 200.<ref name=":2" /> === Okulonda kwa 2004 === Nyamekye yaddamu n'alondebwa ng'omubaka wa paalamenti owa Jaman South mu kulonda kwa Ghana okwa bonna okwa 2004. Bwe kityo yakiikirira ekitundu mu paalamenti ey'okuna eya republic ey'okuna. Yalondebwa n'obululu 17,842 ku bululu obutuufu 31,219 obwakubibwa, obwenkanankana ebitundu 57.2%. Yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya New Patriotic Party.<ref name=":3">[https://web.archive.org/web/20220914201219/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2004/brongahafo/49/index.php "Ghana Election 2004: Jaman South Constituency"]. ''Peace FM''. Retrieved 8 June 2023.</ref><ref>''[https://library.fes.de/pdf-files/bueros/ghana/03610.pdf Elections 2004; Ghana's Parliamentary and Presidential Elections]'' (PDF). Accra: Electoral Commission of Ghana, with support of the Friedrich Ebert Stiftung. 2005. p. 134. Retrieved 8 June 2023.</ref>Ekitundu kye yali akiikirira kyali kimu ku bifo 14 ku 24 ebyawangulwa ekibiina kya New Patriotic Party mu kitundu kya Brong Ahafo mu Ghana mu kulonda okwo.<ref name=":2" /><ref name=":3" /> == Obulamu bwe == Nyamekye Mukrisitaayo.<ref name=":0" /> == Ebijuliziddwa == 1oyut4014asijl02o4sf0s88zmekvv4 John Omagino 0 13326 50829 50327 2026-05-11T03:56:01Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 50829 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  Dr. John Omagino musawo wa Uganda ow'ekitiibwa mu [[:en:Thoracic_surgeon|kulongoosa ebifuba n'emisuwa]] era nga ye muddukanya eby'obujjanjabi era nga y'akulira [[:en:Uganda_Heart_Institute|ekitongole ekijjanjaba emitima]] (UHI) ..<ref>{{cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 February 2015 |title=Heart Institute to split with Mulago |url=http://www.observer.ug/news-headlines/36214--heart-institute-to-split-with-mulago |access-date=12 May 2016 |location=Kampala |newspaper=[[The Observer (Uganda)]] |archive-date=3 June 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160603172520/http://www.observer.ug/news-headlines/36214--heart-institute-to-split-with-mulago |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |author=Sandra Janet Birungi |date=8 March 2015 |title=15,000 children born with heart problems annually |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/15-000-children-born-with-heart-problems-annually/-/688334/2645580/-/f6honnz/-/index.html |access-date=12 May 2016 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref> Omagino yazaalibwa mu Uganda nga 1970, omulimu gwe aguwaddeyo okutumbula eddagala ly’emisuwa mu Uganda ne East Africa, n’afuuka omu ku basawo b’emitima abamanyifu mu kitundu kino n’abakulembeze mu by’obulamu.<ref name="rrcuganda">{{cite web |title=Dr. John Omagino Profile |url=https://www.rrcuganda.org/dr-john-omagino |accessdate=2025-01-16 |website=rrcuganda.org |publisher=RRC Uganda}}</ref> Era mmemba ku lukiiko olufuzi olwa UHI.<ref>{{cite web |last=Ssebunnya |first=Robert |date=27 February 2013 |title=Mulago Can Now Handle Open Heart Surgery |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1314847/mulago-handle-heart-surgery |access-date=4 August 2016 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}}</ref> == Emyaka egyasooka n’obuyigirize == Olugendo lw’ebyenjigiriza Omagino lwatandikira mu Uganda, gye yamalira emisomo gye egya pulayimale ne siniya mu masomero g’omu kitundu nga tannayingizibwa mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero y’e Makerere]], emu ku matendekero aga waggulu mu buvanjuba bwa Afrika. Yasoma obusawo bw’abantu mu Ssettendekero y’e Makerere n’atikkirwa mu [[:en:Makerere_University_School_of_Medicine|ssettendekero ly’e Makerere essomero ly'eddagala]] mu 1985 n’afuna [[:en:Bachelor_of_Medicine,_Bachelor_of_Surgery|diguli esooka mu by'eddagala]] n'[[:en:Bachelor_of_Medicine,_Bachelor_of_Surgery|okulongoosa abantu]] (MBChB). <ref name="healthcare">{{cite web |title=Uganda Heart Institute Leadership |url=https://www.healthcare-outlook.com/hospital-medical-center/uganda-heart-institute-committed-to-combatting-cardiac-conditions |accessdate=2025-01-16 |publisher=Healthcare Outlook Magazine}}</ref> Oluvannyuma lw’okutendekebwa mu by’obusawo mu kusooka, Omagino yagenda mu maaso n’okukuguka mu by’okulongoosa, n’afuna diguli [[:en:Master_of_Medicine|eyookubiri mu by’obusawo]] (M.Med.) mu by’okulongoosa okuva mu Ssettendekero y’e Makerere. Diguli eno ey’oku ntikko ye yamuwa omusingi gw’okukuguka oluvannyuma mu kulongoosa emisuwa n’emisuwa, ekimu ku bintu ebisinga okusaba era ebizibu mu by’ekikugu mu by’obusawo. <ref name="rrcuganda"/> Yatendekebwa mu kulongoosa omutima n’ekifuba mu ssomero y'okulongoosa okuva mu Buvanjuba, mu masekkati n'obukiikaddyo bw'Africa, n’afuna okusiimibwa mu kitundu n’obukugu oluvannyuma obwandibadde bwa muwendo nnyo mu mirimu gye egy’obukulembeze. <ref name="rrcuganda" /> Era ye [[:en:COSECSA|mmemba w’ettendekero ly’abasawo abalongoosa mu buvanjuba, amasekkati n’obugwanjuba bwa Afrika]] (COSECSA). <ref name="4R">{{cite web |author=Musawoug.com |date=13 August 2018 |title=The Academic Profile of Dr. Omagino Odiri Ogund |url=http://musawoug.com/musawo/Specialist_Details/490 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180814071203/http://musawoug.com/musawo/Specialist_Details/490 |archive-date=14 August 2018 |access-date=13 August 2018 |publisher=Musawoug.com}}</ref> Mu 1995 yatendekebwa mu kulongoosa omutima n'ekifuba mu ssomero ly'ensi yonna erya International Heart School e [[:en:Bergamo|Bergamo]], [[:en:Italy|Italy]] . <ref name="4R" /> <ref name="5R">{{cite web |author=International Heart School |date=13 August 2018 |title=About International Heart School |url=http://www.ihs-bergamo.it/ |access-date=13 August 2018 |publisher=International Heart School |location=Bergamo, Italy}}</ref> == Omulimu == Ng'akulira ekitongole kya Uganda ekirongoosa emitima, Omagino akoze kinene nnyo mu kutumbula obujjanjabi bw’emisuwa mu Uganda n’ekitundu ky'Obuvanjuba ekigazi. Ekitongole kino wansi w’obukulembeze bwe, kifuuse ekifo ekikulembedde mu kulabirira omutima mu kitundu kino, nga kiwa obuweereza obw’enjawulo obw’emisuwa omuli okulongoosa, okuyingira mu nsonga z’omutima, n’okuddaabiriza omutima. <ref name="healthcare"/> Obukulembeze bwe bubadde bukulu nnyo mu kutandikawo Ettendekero lino ng’ekifo eky’okukola obulungi ekisikiriza abalwadde okuva mu Buvanjuba bwa Afrika yonna n’ebweru waayo. <ref>{{Cite web |date=2025-02-05 |title=Govt breaks ground for Shs268b heart hospital |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/govt-breaks-ground-for-shs268b-heart-hospital-4913882 |access-date=2025-07-16 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last= |date=2024-11-28 |title=UGANDA HEART INSTITUTE TO BUILD 250-BED FACILITY |url=https://govinfohub.go.ug/index.php/2024/11/28/uganda-heart-institute-to-build-250-bed-facility/ |access-date=2025-07-16 |website=Published By UPPC |language=en-US}}</ref> Omulimu gwa Omagino gusukka enkola y’obujjanjabi okuzingiramu obuvunaanyizibwa obw’amaanyi obw’okuddukanya emirimu n’enkola. Ng’omukiise ku lukiiko olufuzi olwa Uganda okujjanjaba emitima, yeetaba mu nteekateeka ez’obukodyo n’okukola enkola ezikola ebiseera eby’omu maaso eby’obusawo bw’emisuwa n’emitima mu Uganda. Emirimu gye egy’emirundi ebiri ng’omusawo alongoosa n’omuddukanya emirimu gimusobozesa okuziba ekituli wakati w’enkola y’obujjanjabi n’enkola y’ebyobulamu, okukakasa nti okusalawo kw’abaddukanya emirimu kutegeezebwa obukugu mu by’obujjanjabi. <ref name="rrcuganda"/> <ref>{{Cite web |last=Ampurire |first=Paul |date=2018-02-10 |title=Govt Says Heart Institute's Capacity to Conduct Coronary Bypass "Milestone" in Surgery |url=https://softpower.ug/govt-says-heart-institutes-capacity-to-conduct-coronary-bypass-milestone-in-surgery/ |access-date=2025-07-16 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref> Mu bukulembeze bwa Omagino, ekitongole kya Uganda ekijjanjaba emitima kubadde kyewaddeyo okulwanyisa embeera z’omutima nga bayita mu kunoonyereza okuyiiya, okulabirira abalwadde mu ngeri ey’enjawulo, n’okutendeka abakugu mu by’obulamu omulembe oguddako. Okwolesebwa kwe eri Ekitongole kino tekuzingiramu bujjanjabi bwokka wabula n’okuziyiza n’okusomesa, nga kino kiraga enkola enzijuvu ku bulamu bw’emisuwa n’emisuwa ekola ku byetaago byonna eby’okulabirira omutima mu Uganda. <ref name="healthcare"/> == Laba ne == * [[:en:Peter_Lwabi|Peter Lwabi]] * [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago National Referral Hospital]] * [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20241125172918/http://www.health.go.ug/ Omukutu gwa Minisitule y'ebyobulamu mu Uganda] * [https://web.archive.org/web/20241125172918/http://www.health.go.ug/ Embeera y’omutima embi emuviiriddeko omubiri okuzimba]  3ic31q2mtwo9wg4akcd372wlhwi3feh Suraj Prasad Singh 0 13327 50835 50329 2026-05-11T08:52:48Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 50835 wikitext text/x-wiki '''Suraj Prasad Singh''' (amanyiddwa ennyo nga '''SP Singh''' ) yali muyindi, [[:en:Jurist|munnamateeka]] era [[:en:Academic_administration|omuddukanya muby'enjigiriza]]. Yawereezako ng'akulira ekitongole kino mu [[:en:Makerere_University|yunivasite y'e Makerere]] mu kiseera Gavumenti ya Buyindi gye yaweereza mu mawanga g'ebweru okugenda mu buvanjuba bwa Afrika . Emirimu gye gyalimu okubeera [[:en:Director_general|Dayirekita omukulu]] ow’amatendekero g’ebyenjigiriza aga [[:en:Management_Education_&_Research_Institute|MERI]] mu [[:en:Sampla|Sampla]] <ref>{{Cite web |title=Faculty MERI Law College |url=http://meri.edu.in/lawcollege/faculty/ |access-date=2017-01-21 |website=meri.edu.in}}</ref> n’omumyuka wa Kyansala wa Yunivasite y’e Lucknow. <ref>{{Cite web |title=Dr S. P. Singh assumes charge Lucknow University VC |url=http://newstrack.com/education-career/dr-sp-singh-assumes-charge-lucknow-university-vc |access-date=2017-01-21 |website=newstrack.com}}</ref> <ref>{{Cite web |title=SP-Singh takes over as Lucknow VC |url=http://timesofindia.indiatimes.com/city/lucknow/SP-Singh-takes-over-as-LU-VC/articleshow/55393865.cms |access-date=2017-01-21 |website=timesofindia.indiatimes.com}}</ref> Ng'omutandisi [[:en:Director_general|-Director General]] wa [[:en:India|Amity Law School, Noida]], yakola kinene mu kutumbula ebyenjigiriza by'amateeka mu [[:en:India|Buyindi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (October 2024)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Singh yali Pulofeesa era akulira [[:en:Delhi_University|yunivasite y’e Delhi]] era yaweereza ng’omumyuka wa Kyansala wa [[:en:University_of_Lucknow|Yunivasite y’e Lucknow]] okuva mu 1995 okutuuka mu 1997. Mu bukulembeze bwe, yunivasite eno yatongoza essomo ly’amateeka ery'emyaka etaano. Yayongera okubeera mu kifo ky'akulira ekitongole ky'amateeka mu [[:en:Delhi_University|yunivasite y'e Delhi]] . Okugatta ku ekyo, yali Dayirekita w’okunoonyereza [[:en:Institute_of_Company_Secretaries_of_India|Institute of Company Secretaries of India]] ( [[:en:Government_of_India|Govt. of India]] ), [[:en:New_Delhi|New Delhi]] . Ebitundu bye yakugukamu mwalimu Taxation, Corporate Law, ne Law of Torts, era yawandiika ebitabo bingi mu bintu bino. <ref>{{Cite book |last=Singh |first=S. P. |title=Books on Law of Torts |url=https://books.google.com/books?id=7sMqqKSxocwC&q=s.+p.+singh+vice+chancellor+law+of+torts&pg=PR3 |isbn=9788175349438 |access-date=2017-01-21}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Distinguished visitors |url=http://www.kuk.ac.in/information.php?action=showContent4&L01_id=OA==&L01_direction=H&L02_id=NDM=&L03_id=Nzk=&L04_id=MTM2&sublevel=y |access-date=2017-01-21 |website=Images.tribuneindia.com |archive-date=2019-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191103210638/http://www.kuk.ac.in/information.php?action=showContent4&L01_id=OA==&L01_direction=H&L02_id=NDM=&L03_id=Nzk=&L04_id=MTM2&sublevel=y |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |title=Universal Law of Tort including Compensation under the Consumer Protection Act |url=http://www.makemydelivery.com/product/universal-law-of-tort-including-compansation-under-the-consumer-protection-act-by-s-p-singh-edition-2015/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170901041852/https://www.makemydelivery.com/product/universal-law-of-tort-including-compansation-under-the-consumer-protection-act-by-s-p-singh-edition-2015/ |archive-date=1 September 2017 |access-date=2017-01-21 |website=Images.tribuneindia.com}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Law of Tort by S. P. Singh, edition-2015 |url=http://www.aggarwallawhouse.com/law-of-tort-by-s-p-singh-edition-2015.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161117132913/http://www.aggarwallawhouse.com/law-of-tort-by-s-p-singh-edition-2015.html |archive-date=17 November 2016 |access-date=2017-01-21 |website=aggarwallawhouse.com}}</ref> Yafa nga 10 Ogwomukaaga 2020 ku myaka 82. <ref>{{Cite web |date=2020-06-10 |title=Prof (Dr) Suraj Prasad Singh R I P |url=https://indialegallive.com/top-news-of-the-day/news/prof-dr-suraj-prasad-singh-r-i-p/ |access-date=2024-10-22 |website=India Legal |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=नहीं रहे एलयू के पूर्व कुलपति प्रो. सूरज प्रसाद सिंह |url=https://navbharattimes.indiatimes.com/metro/lucknow/other-news/former-lu-vice-chancellor-prof-suraj-prasad-singh/articleshow/76291515.cms |access-date=2024-10-22 |website=Navbharat Times |language=hi}}</ref> == Okusoma == Yamaliriza diguli ye eya [[:en:Master_of_Laws|LL.]] [[:en:Master_of_Laws|M.]] mu [[:en:Cornell_University|Cornell University]], [[:en:United_States|Amerika]], ku International Studies Fellowship eyamuweebwa [[:en:Ford_Foundation|Ford Foundation]] mu kiseera kya 1965–66. <ref>{{Cite web |date=1966–1967 |title=Cornell University Announcements, the Law School |url=https://ecommons.cornell.edu/bitstream/handle/1813/37621/CUA_v57_1966_67_22.pdf?sequence=1&isAllowed=y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200610163230/https://ecommons.cornell.edu/bitstream/handle/1813/37621/CUA_v57_1966_67_22.pdf?sequence=1&isAllowed=y |archive-date=10 June 2020 |access-date=15 February 2023 |website=Cornell University}}</ref> Oluvannyuma yafuna diguli ye eya [[:en:Doctor_of_Law|LL.]] [[:en:Doctor_of_Law|D.]] okuva mu [[:en:University_of_London|Yunivasite y'e London]] . == Ebitabo == Yawandiika ebitabo era n’awa endowooza ye ey’amateeka ku bintu eby’enjawulo eby’amateeka, Emisolo, Amateeka g’ebitongole n’amateeka agafuga emisango. Ebitabo bye nga ‘Law and Society’ ne ‘Law of Tort’. == Ebijuliziddwa == {{Reflist|30em}} 5pn0agzo7g2loteu5bt62042xp2cydp Phillip Omondi 0 13333 50834 50358 2026-05-11T07:32:29Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 50834 wikitext text/x-wiki   '''Phillip Omondi''' (1957 – 21 Ogwokuna 1999) yali muzannyi era maneja wa [[:en:Association_football|mupiira]] omunnayuganda. == Obudde bwe ng'omuzannyi == [[:en:Uganda_national_football_team|Omuteebi]], Omondi yazannyira ttiimu ya [[:en:Kampala_City_Council_FC|Kampala City Council FC]] okuva mu 1973 okutuuka mu 1979, awo nagenda mu United Arab Emirates okwegatta ku [[:en:Al-Sharjah_Sports_Club|Sharjah]] . <ref name="Soccer265">{{Cite web |title=PHILLIP OMONDI (RIP) |url=http://soccer256.com/Phillip%20omondi.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716100940/http://soccer256.com/Phillip%20omondi.html |archive-date=16 July 2011 |access-date=11 February 2010 |publisher=Soccer265 Magazine }}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">. Soccer265 Magazine. Archived from [https://web.archive.org/web/20110716100940/http://soccer256.com/Phillip%20omondi.html the original] on 16 July 2011<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">11 February</span> 2010</span>.</cite></ref> Omondi yazannyira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y’eggwanga Uganda]] mu [[:en:1978_African_Cup_of_Nations|mpaka z’Afrika eza]] [[:en:1974_African_Cup_of_Nations|1974]], [[:en:1976_African_Cup_of_Nations|1976]] ne [[:en:1978_African_Cup_of_Nations|1978]], gye yali akulembeddemu abateebi nga Uganda emalira mu kyokubiri. <ref>{{Cite web |last=Boesenberg, Eric |last2=Stokkermans, Karel |last3=Mazet, François |name-list-style=amp |date=14 February 2008 |title=African Nations Cup 1978 |url=https://www.rsssf.org/tables/78a.html |website=[[RSSSF]]}}</ref> Era yayamba ttiimu eno okuwangula [[:en:CECAFA_Cup|ekikopo kya CECAFA]] mu 1973 ne 1977. <ref>{{Cite web |last=Zziwa, Hassan Badru |date=6 December 2009 |title=Omondi, Kirunda head Cranes all-time best 11 |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=6316&Itemid=80 |publisher=[[The Weekly Observer]]}}</ref> == Omulimu nga maneja == Oluvannyuma lw'okuzannya, Omondi yafuuka maneja wa Bank of Uganda FC ne KCC nga tannawummula mu 1992. <ref name="Soccer265"/> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} 8pdfx3muzo4hekr23josbijqpsuy8jj Wikipedia:Community Portal/Header 4 13478 50839 50537 2026-05-11T10:59:19Z SyntaxTerror 11090 50839 wikitext text/x-wiki <div class="center"> <div style="font-size:300%">'''Mwaniriziddwa mu ppampu y'ekyalo!'''</div> <div class="center" style="font-size:250%">'''{{lang|en|Welcome to the village pump!}}'''<br></div> {{Clickable button|Okwongerako obubaka obupya<br>{{lang|en|Add a new message}}|color=blue|url=https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Community_Portal&action=edit&section=new}} <br><br> {{Notice |image=Wikipedia Administrator Icon.svg| <ul> <li>'''lg:''' Okusaba eddembe ly'omukozesa oba okwetaaga [[m:administrator|administrator]] kulina okukolebwa ku [[Wikipedia:Administrators' noticeboard|Administrators' noticeboard]].</li> <li>'''en:''' {{lang|en|Requests for user rights or requiring an [[m:administrator|administrator]] should be made on the [[Wikipedia:Administrators' noticeboard|Administrators' noticeboard]].}}</li> </ul> }} {{Notice |image=Robot_icon.svg| <ul> <li>'''lg:''' Okusaba kwa bendera ya [[m:bot|bot]] kulina okukolebwa ku [[Wikipedia:Bots/Requests for approval|Bots/Requests for approval]].</li> <li>'''en:''' {{lang|en|Requests for the [[m:bot|bot]] flag should be made on [[Wikipedia:Bots/Requests for approval|Bots/Requests for approval]].}}</li> </ul> }} </div> <br> ---- {{Archives|[[Wikipedia:Community Portal/Archive 2011-2025|2011-2025]]}} qgo0xtwrsl4b6duvjd6bxio45jlpqsd 50848 50839 2026-05-11T11:49:37Z SyntaxTerror 11090 50848 wikitext text/x-wiki <div class="center"> <div style="font-size:300%">'''Mwaniriziddwa mu ppampu y'ekyalo!'''</div> <div class="center" style="font-size:250%">'''{{lang|en|Welcome to the village pump!}}'''<br></div> {{Clickable button|Okwongerako obubaka obupya<br>{{lang|en|Add a new message}}|color=blue|url=https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Community_Portal&action=edit&section=new}} <br><br> {{Notice |image=Wikipedia Administrator Icon.svg|{{Bulleted list| | '''lg:''' Okusaba okwetaagisa [[m:administrator|administrator]] oba eddembe ly'omukozesa (nga mw'otwalidde ne [[m:bot|bots]]) kulina okukolebwa ku [[Wikipedia:Administrators' noticeboard|Administrators' noticeboard]]. | '''en:''' {{lang|en|Requests requiring an [[m:administrator|administrator]] or for user rights (including for the [[m:bot|bots]]) should be made on the [[Wikipedia:Administrators' noticeboard|Administrators' noticeboard]].}} }} }}<!-- Until lgwiki becomes bigger, [[Wikipedia:Bots/Requests for approval]] should be merged with [[Wikipedia:Administrators' noticeboard]] {{Notice |image=Robot_icon.svg|{{Bulleted list| | '''lg:''' Okusaba kwa bendera ya [[m:bot|bot]] kulina okukolebwa ku [[Wikipedia:Bots/Requests for approval|Bots/Requests for approval]]. | '''en:''' {{lang|en|Requests for the [[m:bot|bot]] flag should be made on [[Wikipedia:Bots/Requests for approval|Bots/Requests for approval]].}} }} }} --> </div> {{Archives|[[Wikipedia:Community Portal/Archive 2011-2025|2011-2025]]}} izd0x7o3dyhu5pndebao6a2in3i263l Ashraf Mandela 0 13566 50664 2026-05-10T15:08:05Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the opening section from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1329528615|Ashraf Mandela]]" 50664 wikitext text/x-wiki '''Ashraf Mandela''' (yazaalibwa mu gwakuminebiri nga 20 2002) Munnayuganda era [[:en:Football_player|muzannyi wa mupiira]] ogw'ekikugu ng'azannya [[:en:Defender_(association_football)|ng'omuzibizi]] wa [[:en:Vipers_SC|Vipers SC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier]] .<ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=2025-09-10 |title=Right back Mandela returns to Vipers |url=https://kawowo.com/2025/09/10/right-back-mandela-returns-to-vipers/ |access-date=2025-09-12 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-01-18 |title=Startimes Uganda Premier League halftime report |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/startimes-uganda-premier-league-halftime-report-4495748 |access-date=2025-09-12 |website=Monitor |language=en}}</ref> i0pbaphe1dnteqs8hcinwtphgo70fre 50670 50664 2026-05-10T16:58:59Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "Early life" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1329528615|Ashraf Mandela]]" 50670 wikitext text/x-wiki '''Ashraf Mandela''' (yazaalibwa mu gwakuminebiri nga 20 2002) Munnayuganda era [[:en:Football_player|muzannyi wa mupiira]] ogw'ekikugu ng'azannya [[:en:Defender_(association_football)|ng'omuzibizi]] wa [[:en:Vipers_SC|Vipers SC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier]] .<ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=2025-09-10 |title=Right back Mandela returns to Vipers |url=https://kawowo.com/2025/09/10/right-back-mandela-returns-to-vipers/ |access-date=2025-09-12 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-01-18 |title=Startimes Uganda Premier League halftime report |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/startimes-uganda-premier-league-halftime-report-4495748 |access-date=2025-09-12 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obuto bwe == Mandela yasomera ku St Mary’s Secondary School, Kitende, gye yazannyira omupiira era n’akulaakulanya ekitone kye ng’ayita mu nteekateeka y’essomero lino ey’okuliisa Vipers SC.<ref name="Vipers2022">{{Cite web |date=15 July 2022 |title=Back where it all started: Mandela |url=https://viperssc.co.ug/2022/07/15/back-where-it-all-started-mandela/ |access-date=12 September 2025 |website=Vipers SC}}</ref> lrunjvwfy9bdtxb4yw05xjwntv0sry5 50671 50670 2026-05-10T17:01:27Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "Playing style" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1329528615|Ashraf Mandela]]" 50671 wikitext text/x-wiki '''Ashraf Mandela''' (yazaalibwa mu gwakuminebiri nga 20 2002) Munnayuganda era [[:en:Football_player|muzannyi wa mupiira]] ogw'ekikugu ng'azannya [[:en:Defender_(association_football)|ng'omuzibizi]] wa [[:en:Vipers_SC|Vipers SC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier]] .<ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=2025-09-10 |title=Right back Mandela returns to Vipers |url=https://kawowo.com/2025/09/10/right-back-mandela-returns-to-vipers/ |access-date=2025-09-12 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-01-18 |title=Startimes Uganda Premier League halftime report |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/startimes-uganda-premier-league-halftime-report-4495748 |access-date=2025-09-12 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obuto bwe == Mandela yasomera ku St Mary’s Secondary School, Kitende, gye yazannyira omupiira era n’akulaakulanya ekitone kye ng’ayita mu nteekateeka y’essomero lino ey’okuliisa Vipers SC.<ref name="Vipers2022">{{Cite web |date=15 July 2022 |title=Back where it all started: Mandela |url=https://viperssc.co.ug/2022/07/15/back-where-it-all-started-mandela/ |access-date=12 September 2025 |website=Vipers SC}}</ref> == Enzannya ye == Mandela okusinga azanya ng'omuzibizi wa ddyo, amanyiddwa olw’obugumu mu kuzibira n’obusobozi mu kulumba nga we kyetaagisa.<ref name="ATS2025">{{Cite web |date=11 September 2025 |title=Ashraf Mandela returns for a third stint at Vipers SC |url=https://en.africatopsports.com/2025/09/11/ashraf-mandela-returns-for-a-third-stint-at-vipers-sc/ |access-date=12 September 2025 |website=Africa Top Sports}}</ref> eh2ineyksaehr1g9htm69ppvgopyp2j 50672 50671 2026-05-10T17:03:16Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "Honours" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1329528615|Ashraf Mandela]]" 50672 wikitext text/x-wiki '''Ashraf Mandela''' (yazaalibwa mu gwakuminebiri nga 20 2002) Munnayuganda era [[:en:Football_player|muzannyi wa mupiira]] ogw'ekikugu ng'azannya [[:en:Defender_(association_football)|ng'omuzibizi]] wa [[:en:Vipers_SC|Vipers SC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier]] .<ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=2025-09-10 |title=Right back Mandela returns to Vipers |url=https://kawowo.com/2025/09/10/right-back-mandela-returns-to-vipers/ |access-date=2025-09-12 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-01-18 |title=Startimes Uganda Premier League halftime report |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/startimes-uganda-premier-league-halftime-report-4495748 |access-date=2025-09-12 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obuto bwe == Mandela yasomera ku St Mary’s Secondary School, Kitende, gye yazannyira omupiira era n’akulaakulanya ekitone kye ng’ayita mu nteekateeka y’essomero lino ey’okuliisa Vipers SC.<ref name="Vipers2022">{{Cite web |date=15 July 2022 |title=Back where it all started: Mandela |url=https://viperssc.co.ug/2022/07/15/back-where-it-all-started-mandela/ |access-date=12 September 2025 |website=Vipers SC}}</ref> == Enzannya ye == Mandela okusinga azanya ng'omuzibizi wa ddyo, amanyiddwa olw’obugumu mu kuzibira n’obusobozi mu kulumba nga we kyetaagisa.<ref name="ATS2025">{{Cite web |date=11 September 2025 |title=Ashraf Mandela returns for a third stint at Vipers SC |url=https://en.africatopsports.com/2025/09/11/ashraf-mandela-returns-for-a-third-stint-at-vipers-sc/ |access-date=12 September 2025 |website=Africa Top Sports}}</ref> == Ebitiibwa == === Vipers SC === * Uganda premier League: 2022–23, 2023–24<ref name="ATS2025">{{Cite web |date=11 September 2025 |title=Ashraf Mandela returns for a third stint at Vipers SC |url=https://en.africatopsports.com/2025/09/11/ashraf-mandela-returns-for-a-third-stint-at-vipers-sc/ |access-date=12 September 2025 |website=Africa Top Sports}}</ref> * Ekikopo kya Uganda: 2023<ref name="ATS2025" /> 4mlvruj3opvra5imwn4wx2ulk7oku52 50673 50672 2026-05-10T17:20:12Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "See also" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1329528615|Ashraf Mandela]]" 50673 wikitext text/x-wiki '''Ashraf Mandela''' (yazaalibwa mu gwakuminebiri nga 20 2002) Munnayuganda era [[:en:Football_player|muzannyi wa mupiira]] ogw'ekikugu ng'azannya [[:en:Defender_(association_football)|ng'omuzibizi]] wa [[:en:Vipers_SC|Vipers SC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier]] .<ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=2025-09-10 |title=Right back Mandela returns to Vipers |url=https://kawowo.com/2025/09/10/right-back-mandela-returns-to-vipers/ |access-date=2025-09-12 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-01-18 |title=Startimes Uganda Premier League halftime report |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/startimes-uganda-premier-league-halftime-report-4495748 |access-date=2025-09-12 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obuto bwe == Mandela yasomera ku St Mary’s Secondary School, Kitende, gye yazannyira omupiira era n’akulaakulanya ekitone kye ng’ayita mu nteekateeka y’essomero lino ey’okuliisa Vipers SC.<ref name="Vipers2022">{{Cite web |date=15 July 2022 |title=Back where it all started: Mandela |url=https://viperssc.co.ug/2022/07/15/back-where-it-all-started-mandela/ |access-date=12 September 2025 |website=Vipers SC}}</ref> == Enzannya ye == Mandela okusinga azanya ng'omuzibizi wa ddyo, amanyiddwa olw’obugumu mu kuzibira n’obusobozi mu kulumba nga we kyetaagisa.<ref name="ATS2025">{{Cite web |date=11 September 2025 |title=Ashraf Mandela returns for a third stint at Vipers SC |url=https://en.africatopsports.com/2025/09/11/ashraf-mandela-returns-for-a-third-stint-at-vipers-sc/ |access-date=12 September 2025 |website=Africa Top Sports}}</ref> == Ebitiibwa == === Vipers SC === * Uganda premier League: 2022–23, 2023–24<ref name="ATS2025">{{Cite web |date=11 September 2025 |title=Ashraf Mandela returns for a third stint at Vipers SC |url=https://en.africatopsports.com/2025/09/11/ashraf-mandela-returns-for-a-third-stint-at-vipers-sc/ |access-date=12 September 2025 |website=Africa Top Sports}}</ref> * Ekikopo kya Uganda: 2023<ref name="ATS2025" /> == Laba ne == * [[Ogama Baden Mujahid]] * [[Allan Okello]] * [[Reagan Mpande]] 4yyvosopiufktzxm5tygnqz546h1tpm 50674 50673 2026-05-10T17:21:14Z ESTHER NAKITENDE 9175 50674 wikitext text/x-wiki '''Ashraf Mandela''' (yazaalibwa mu gwakuminebiri nga 20 2002) Munnayuganda era [[:en:Football_player|muzannyi wa mupiira]] ogw'ekikugu ng'azannya [[:en:Defender_(association_football)|ng'omuzibizi]] wa [[:en:Vipers_SC|Vipers SC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier]] .<ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=2025-09-10 |title=Right back Mandela returns to Vipers |url=https://kawowo.com/2025/09/10/right-back-mandela-returns-to-vipers/ |access-date=2025-09-12 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-01-18 |title=Startimes Uganda Premier League halftime report |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/startimes-uganda-premier-league-halftime-report-4495748 |access-date=2025-09-12 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obuto bwe == Mandela yasomera ku St Mary’s Secondary School, Kitende, gye yazannyira omupiira era n’akulaakulanya ekitone kye ng’ayita mu nteekateeka y’essomero lino ey’okuliisa Vipers SC.<ref name="Vipers2022">{{Cite web |date=15 July 2022 |title=Back where it all started: Mandela |url=https://viperssc.co.ug/2022/07/15/back-where-it-all-started-mandela/ |access-date=12 September 2025 |website=Vipers SC}}</ref> == Enzannya ye == Mandela okusinga azanya ng'omuzibizi wa ddyo, amanyiddwa olw’obugumu mu kuzibira n’obusobozi mu kulumba nga we kyetaagisa.<ref name="ATS2025">{{Cite web |date=11 September 2025 |title=Ashraf Mandela returns for a third stint at Vipers SC |url=https://en.africatopsports.com/2025/09/11/ashraf-mandela-returns-for-a-third-stint-at-vipers-sc/ |access-date=12 September 2025 |website=Africa Top Sports}}</ref> == Ebitiibwa == === Vipers SC === * Uganda premier League: 2022–23, 2023–24<ref name="ATS2025">{{Cite web |date=11 September 2025 |title=Ashraf Mandela returns for a third stint at Vipers SC |url=https://en.africatopsports.com/2025/09/11/ashraf-mandela-returns-for-a-third-stint-at-vipers-sc/ |access-date=12 September 2025 |website=Africa Top Sports}}</ref> * Ekikopo kya Uganda: 2023<ref name="ATS2025" /> == Laba ne == * Ogama Baden Mujahid * Allan Okello * Reagan Mpande 68o45k8gnc90es44fvuo0hrkw6egj2b 50675 50674 2026-05-10T17:22:54Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "External links" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1329528615|Ashraf Mandela]]" 50675 wikitext text/x-wiki '''Ashraf Mandela''' (yazaalibwa mu gwakuminebiri nga 20 2002) Munnayuganda era [[:en:Football_player|muzannyi wa mupiira]] ogw'ekikugu ng'azannya [[:en:Defender_(association_football)|ng'omuzibizi]] wa [[:en:Vipers_SC|Vipers SC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier]] .<ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=2025-09-10 |title=Right back Mandela returns to Vipers |url=https://kawowo.com/2025/09/10/right-back-mandela-returns-to-vipers/ |access-date=2025-09-12 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-01-18 |title=Startimes Uganda Premier League halftime report |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/startimes-uganda-premier-league-halftime-report-4495748 |access-date=2025-09-12 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obuto bwe == Mandela yasomera ku St Mary’s Secondary School, Kitende, gye yazannyira omupiira era n’akulaakulanya ekitone kye ng’ayita mu nteekateeka y’essomero lino ey’okuliisa Vipers SC.<ref name="Vipers2022">{{Cite web |date=15 July 2022 |title=Back where it all started: Mandela |url=https://viperssc.co.ug/2022/07/15/back-where-it-all-started-mandela/ |access-date=12 September 2025 |website=Vipers SC}}</ref> == Enzannya ye == Mandela okusinga azanya ng'omuzibizi wa ddyo, amanyiddwa olw’obugumu mu kuzibira n’obusobozi mu kulumba nga we kyetaagisa.<ref name="ATS2025">{{Cite web |date=11 September 2025 |title=Ashraf Mandela returns for a third stint at Vipers SC |url=https://en.africatopsports.com/2025/09/11/ashraf-mandela-returns-for-a-third-stint-at-vipers-sc/ |access-date=12 September 2025 |website=Africa Top Sports}}</ref> == Ebitiibwa == === Vipers SC === * Uganda premier League: 2022–23, 2023–24<ref name="ATS2025">{{Cite web |date=11 September 2025 |title=Ashraf Mandela returns for a third stint at Vipers SC |url=https://en.africatopsports.com/2025/09/11/ashraf-mandela-returns-for-a-third-stint-at-vipers-sc/ |access-date=12 September 2025 |website=Africa Top Sports}}</ref> * Ekikopo kya Uganda: 2023<ref name="ATS2025" /> == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://www.sofascore.com/hr/igrac/ashraf-mandela/1457613 Ashraf Mandela] ku Sofascore. == Laba ne == * Ogama Baden Mujahid * Allan Okello * Reagan Mpande 3yu5vjjk2cb2ly99r672al8xpsazucf Wikipedia:Bots/Requests for approval/Archive 4 13567 50666 2026-05-10T16:04:06Z SyntaxTerror 11090 Created page with "==Bot flag requests== ===[[User:BotMultichill|BotMultichill]]=== Hi, i request a bot bit for [[User:BotMultichill|BotMultichill]]. * Botmaster : [[User:Multichill|Multichill]] * Bot's name : [[User:BotMultichill|BotMultichill]] * List of botflags on others wikipedias: about 100+ atm (see [[meta:User:Multichill]] for the current list) * Purpose: Interwiki (pywikipedia) * Technical details : [[User:BotMultichill|BotMultichill]] is an interwiki bot starting at the :nl:Ge..." 50666 wikitext text/x-wiki ==Bot flag requests== ===[[User:BotMultichill|BotMultichill]]=== Hi, i request a bot bit for [[User:BotMultichill|BotMultichill]]. * Botmaster : [[User:Multichill|Multichill]] * Bot's name : [[User:BotMultichill|BotMultichill]] * List of botflags on others wikipedias: about 100+ atm (see [[meta:User:Multichill]] for the current list) * Purpose: Interwiki (pywikipedia) * Technical details : [[User:BotMultichill|BotMultichill]] is an interwiki bot starting at the [[:nl:Gebruiker:BotMultichill|Dutch wikipedia]]. The bot uses the pywikipedia framework and runs day and night in autonomous mode. Sometimes the bot will run in manual assisted mode to solve interwiki conflicts. [[User:Multichill|Multichill]] 14:33, 6 Sebuttemba 2007 (UTC) : Already done. —<small>[[m:User:Pathoschild|Pathoschild]] 03:28:00, 12 Marisi 2009 (UTC)</small> ===[[User:AlleborgoBot|AlleborgoBot]]=== Hi, i request a bot flag for [[User:AlleborgoBot|AlleborgoBot]] *'''Operator''': [[:it:Utente:Alleborgo|Alleborgo]] *'''Automatic or Manually Assisted''': Automatic, in "-autonomous" mode. Sometimes the bot will run in manual assisted mode to solve interwiki conflicts. *'''Programming Language(s)''': Pywikipedia framework daily updated to the last SVN version *'''Function Summary''': interwiki *'''Already has a bot flag in''': ar, am, an, ast, az, bar, bat-smg, bg, br, bn, bpy, bs, ca, ceb, cs, cv, da, de, el, en, eo, es, et, eu, fa, fi, fiu-vro, fr, frp, fy, ga, gl, he, hr, hsb, ht, hu, hy, id, is, it, iu, ja, jv, ka, kk, ksh, ku, lb, li, lmo, ln, lt, lv, mk, mi, ml, mr, ms, mt, nap, nds, nds-nl, nl, nn, no, pl, pms, ps, pt, ro, roa-tara, ru, sco, sh, sk, simple, sl, sq, sr, su, sv, ta, tg, th, to, tr, tt, udm, uk, ur, vec, vi, vls, vo, zh, zh-classical, zh-min-nan, zh-yue. On it.wiki has done more than 65000 edit. Thanks --[[User:AlleborgoBot|AlleborgoBot]] 20:04, 3 Novemba 2007 (UTC) :AlleborgoBot has the flag now, thank you. --[[User:AlleborgoBot|AlleborgoBot]] 19:22, 28 Novemba 2007 (UTC) ===[[:User:Purbo T|Purbo T]]=== <div lang="en" dir="ltr" style="text-align:left"> Hi, I'd like to request a bot flag for [[:User:Purbo_T|Purbo_T]] <small>([[:Special:Contributions/Purbo T|contribs]])</small> *'''Operator''': [[:User:Purodha]] = [[:ksh:User:Purodha]] (b'crat @ [[:ksh:|ksh]]) *'''Function''': interwiki link maintenance *'''Operation''': manually-assisted, occasionally in automatic or autonomous mode, starting mostly from the [[:ksh:|Wikipedia of Ripuarian languages]] *'''Software:''' [[:meta:pywikipedia|pywikipediabot]] framework updated daily from [http://svn.wikimedia.org/svnroot/pywikipedia/trunk/pywikipedia/ svn] to latest version *'''Already has bot flag on:''' [[:am:|am]], [[:ar:|ar]], [[:be-x-old:|be-x-old]], [[:bn:|bn]], [[:bo:|bo]], [[:bxr:|bxr]], [[:cdo:|cdo]], [[:co:|co]], [[:crh:|crh]], [[:dsb:|dsb]], [[:dz:|dz]], [[:fa:|fa]], [[:fr:|fr]], [[:gv:|gv]], [[:hr:|hr]], [[:hsb:|hsb]], [[:ht:|ht]], [[:ig:|ig]], [[:ksh:|ksh]], [[:ku:|ku]], [[:lbe:|lbe]], [[:lmo:|lmo]], [[:ml:|ml]], [[:mr:|mr]], [[:nds:|nds]], [[:nl:|nl]], [[:pms:|pms]], [[:simple:|simple]], [[:stq:|stq]], [[:sv:|sv]], [[:tg:|tg]], [[:ts:|ts]], [[:vec:|vec]], [[:vi:|vi]], [[:vo:|vo]], more pending, [http://tools.wikimedia.de/~purodha/sample/dbswithuser.php?usr=Purbo_T recent&nbsp;data] (sorry, the [[:m:toolserver|toolserver]] is having technical problems at the moment, partial data is at end of the page) Thank you! --[[User:Purodha|Purodha Blissenbach]] 21:39, 3 Febwariyo 2008 (UTC) : Already done. —<small>[[m:User:Pathoschild|Pathoschild]] 03:28:29, 12 Marisi 2009 (UTC)</small> </div> ===[[User:SieBot|SieBot]]=== Hi, I request a bot bit for [[User:SieBot|SieBot]]. * Botmaster : [[User:Siebrand|Siebrand]] * Bot's name : [[User:SieBot|SieBot]] * List of botflags on others Wikipedias: Almost every Wikipedia (some 25 missing). See [http://toolserver.org/~vvv/sulutil.php?user=SieBot current list of user status and edits] * Purpose: Interwiki (pywikipedia) * Technical details : [[User:SieBot|SieBot]] is an interwiki bot starting at any Wikipedia. The bot uses the pywikipedia framework and runs day and night in autonomous mode. Sometimes the bot will run in manual assisted mode to solve interwiki conflicts. It has made over 5 million edits since it started. [[User:Siebrand|Siebrand]] 22:18, 26 Juuni 2008 (UTC) : Not done; a local bot flag is no longer needed. This is a [[m:bot policy|global bot]], and this wiki recently enabled global bots. —<small>[[m:User:Pathoschild|Pathoschild]] 03:28:48, 12 Marisi 2009 (UTC)</small> ===[[User:Synthebot|Synthebot]]=== Dear all, this is to request a bot flag for [[User:Synthebot|Synthebot]]. Its technical information is summarized below. *'''Operator''': [[:en:User:Julian Mendez|Julian Mendez]] *'''Automatic or Manually Assisted''': mostly automatic in autonomous mode; sometimes manually assisted to solve interwiki conflicts *'''Programming Language(s)''': [[:m:Using the python wikipediabot|pywikipedia]] ([http://svn.wikimedia.org/svnroot/pywikipedia/trunk/pywikipedia source code]) *'''Function Summary''': interwiki links *'''Already has a bot flag on''': [{{fullurl:meta:Special:GlobalUsers|group=Global_bot&username=Synthebot&limit=1}} global bot] running on more than [http://toolserver.org/~vvv/sulutil.php?user=Synthebot 200 wikipedias]. Further technical information is available on its [[:ia:User:Synthebot|main page]]. Thank you in advance. Regards, --[[User:Julian Mendez|Julian]] 18:12, 10 Desemba 2008 (UTC) : Not done; a local bot flag is no longer needed. This is a [[m:bot policy|global bot]], and this wiki recently enabled global bots. —<small>[[m:User:Pathoschild|Pathoschild]] 03:29:10, 12 Marisi 2009 (UTC)</small> === BRFA [[User:HiW-Bot|HiW-Bot]] === * Operator : [[:de:Benutzer:Hedwig in Washington|Hedwig in Washington]] * Automatic or Manually Assisted : automatic * Programming Language(s) : Python (pywikipedia), daily update * Function Summary : Interwiki, Internationalization by removing chaos in Babel-Category so it can be used properly and easy. Double redirects will be added shortly * Already has a bot flag (Y/N) : Yes: DE, EN, FR, SL, AR, NL, TH, UDM, TT, NN, KA, DA, BE-X-OLD, BAT-SMG, ARZ and LB, others pending. [http://toolserver.org/~vvv/sulutil.php?user=HiW-Bot see here] * Function Details : just using the standard interwiki.py; parameters: -auto -all - log -catr I humbly request bot status on this wiki in order to update Interwiki, and improve Internationalization by removing chaos in Babel so it can be used properly and easy by everyone. Thank you for consideration! --[[User:Hedwig in Washington|Hedwig in Washington]] 07:18, 6 Gwamwenda 2011 (UTC) o5cvtggeik5ma8jrrvy75mgc4b7rmki Ritah Kivumbi 0 13568 50676 2026-05-10T17:32:41Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the opening section from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1303254959|Ritah Kivumbi]]" 50676 wikitext text/x-wiki '''Ritah Kivumbi''' (yazaalibwa gwa mukaaga nga 21 1995) Munnayuganda, [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] era azannyira nga [[:en:Forward_(association_football)|striker]] mu [[:en:Mallbackens_IF|Mallbackens IF]] . cm54i8c5my73h7wou3t0fu6sn6heqon 50677 50676 2026-05-10T17:33:49Z ESTHER NAKITENDE 9175 Mu mpandiika katono.#WikiGap2026inUganda #BridgingGenderGapUg #FeminismInUganda2026 50677 wikitext text/x-wiki '''Ritah Kivumbi''' (yazaalibwa mu gwa mukaaga nga 21, 1995) Munnayuganda, [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] era azannya nga [[:en:Forward_(association_football)|striker]] mu [[:en:Mallbackens_IF|Mallbackens IF]] . bn0g1d9p0gdjc3hk5adn99z8mjl6gu4 50679 50677 2026-05-10T17:40:34Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "Early life" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1303254959|Ritah Kivumbi]]" 50679 wikitext text/x-wiki '''Ritah Kivumbi''' (yazaalibwa mu gwa mukaaga nga 21, 1995) Munnayuganda, [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] era azannya nga [[:en:Forward_(association_football)|striker]] mu [[:en:Mallbackens_IF|Mallbackens IF]] . == Obuto bwe == Kivumbi yatandika okuzannya omupiira ku ng'akyali mwana muto n’abalenzi.<ref name="the">{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=19 September 2019 |title=Meet Fast, Efficient Ritah Kivumbi |url=https://www.the-sportsnation.com/2019/09/19/players-abroad-meet-fast-efficient-ritah-kivumbi/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref> gvz03qc7epw9hzkk843aildkpvdq192 50680 50679 2026-05-10T17:48:35Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "Club career" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1303254959|Ritah Kivumbi]]" 50680 wikitext text/x-wiki '''Ritah Kivumbi''' (yazaalibwa mu gwa mukaaga nga 21, 1995) Munnayuganda, [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] era azannya nga [[:en:Forward_(association_football)|striker]] mu [[:en:Mallbackens_IF|Mallbackens IF]] . == Obuto bwe == Kivumbi yatandika okuzannya omupiira ku ng'akyali mwana muto n’abalenzi.<ref name="the">{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=19 September 2019 |title=Meet Fast, Efficient Ritah Kivumbi |url=https://www.the-sportsnation.com/2019/09/19/players-abroad-meet-fast-efficient-ritah-kivumbi/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref> == Omulimu ku tiimu == Nga sizoni ya 2016 tennatandika, Kivumbi yakola endagaano ne ttiimu ya Sweden eya [[:en:Växjö_DFF|Växjö DFF]], nga baali bamutwala ng’omu ku bazannyi abakulu mu kiraabu eno.<ref>{{Cite web |date=11 September 2016 |title=Kivumbis hysteriska målform |url=https://www.smp.se/sport/kivumbis-hysteriska-malform/ |publisher=smp.se}}</ref><ref>{{Cite web |date=9 March 2018 |title=Ritah Kivumbi har varit en av Växjös viktigaste offensiva spelare |url=https://www.hn.se/sport/nykomlingen-v%C3%A4xj%C3%B6-f%C3%B6rl%C3%A4nger-med-stj%C3%A4rnan-1.5348575 |publisher=hn.se}}</ref> Yakola omukago gw'okulumba ne striker wa Sweden [[:en:Anna_Anvegård|Anna Anvegård]] .<ref>{{Cite web |date=12 April 2017 |title=Anna Anvegård och Ritah Kivumbi, Elitettans hetaste anfallspar |url=https://www.smp.se/sport/superduon-fran-skilda-varldar-men-med-samma-mal/ |publisher=smp.se}}</ref> Wadde nga gwali gutyo, mu kusooka baali tebamanyi oba yali anakirizibwa okubeera mu Sweden.<ref>{{Cite web |date=10 September 2016 |title=Kivumbis blandade känslor efter målsuccén |url=https://www.smp.se/sport/tv-kivumbis-blandade-kanslor-efter-malsuccen/ |publisher=smp.se}}</ref><ref>{{Cite web |date=7 August 2016 |title=Ritah sänktetopplaget |url=https://www.smp.se/sport/vaxjo-dffs-ritah-sankte-topplaget/ |publisher=smp.se}}</ref>Nga sizoni ya 2020 tennatandika, yakola endagaano ne ttiimu ya Sweden [[:en:Mallbackens_IF|eya Mallbackens IF]] .<ref>{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=8 January 2020 |title=Rita Kivumbi: Swedish-Based Star Targets Fresh Start At New Club |url=https://www.the-sportsnation.com/2020/01/08/rita-kivumbi-swedish-based-star-targets-fresh-start-at-new-club/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Tror det finns ytterligare en växel |url=https://www.nwt.se/2021/12/13/ritah-kivumbi-klar-for-mallbackens-if-2021-077cd/ |publisher=nwt.se}}</ref> Atwalibwa ng’omu ku bazannyi abakulu era abomigaso mu kiraabu eno.<ref>{{Cite web |title=Ritah Kivumbi continues brilliant form |url=https://newsbeeug.com/blog/sweden-ritah-kivumbi-continues-brilliant-form-with-a-brace/ |publisher=newsbeeug.com}}</ref> nntw0u5ighdppxwel6pb5m6eo0utnce 50681 50680 2026-05-10T17:49:57Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "Education" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1303254959|Ritah Kivumbi]]" 50681 wikitext text/x-wiki '''Ritah Kivumbi''' (yazaalibwa mu gwa mukaaga nga 21, 1995) Munnayuganda, [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] era azannya nga [[:en:Forward_(association_football)|striker]] mu [[:en:Mallbackens_IF|Mallbackens IF]] . == Obuto bwe == Kivumbi yatandika okuzannya omupiira ku ng'akyali mwana muto n’abalenzi.<ref name="the">{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=19 September 2019 |title=Meet Fast, Efficient Ritah Kivumbi |url=https://www.the-sportsnation.com/2019/09/19/players-abroad-meet-fast-efficient-ritah-kivumbi/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref> == Omulimu ku tiimu == Nga sizoni ya 2016 tennatandika, Kivumbi yakola endagaano ne ttiimu ya Sweden eya [[:en:Växjö_DFF|Växjö DFF]], nga baali bamutwala ng’omu ku bazannyi abakulu mu kiraabu eno.<ref>{{Cite web |date=11 September 2016 |title=Kivumbis hysteriska målform |url=https://www.smp.se/sport/kivumbis-hysteriska-malform/ |publisher=smp.se}}</ref><ref>{{Cite web |date=9 March 2018 |title=Ritah Kivumbi har varit en av Växjös viktigaste offensiva spelare |url=https://www.hn.se/sport/nykomlingen-v%C3%A4xj%C3%B6-f%C3%B6rl%C3%A4nger-med-stj%C3%A4rnan-1.5348575 |publisher=hn.se}}</ref> Yakola omukago gw'okulumba ne striker wa Sweden [[:en:Anna_Anvegård|Anna Anvegård]] .<ref>{{Cite web |date=12 April 2017 |title=Anna Anvegård och Ritah Kivumbi, Elitettans hetaste anfallspar |url=https://www.smp.se/sport/superduon-fran-skilda-varldar-men-med-samma-mal/ |publisher=smp.se}}</ref> Wadde nga gwali gutyo, mu kusooka baali tebamanyi oba yali anakirizibwa okubeera mu Sweden.<ref>{{Cite web |date=10 September 2016 |title=Kivumbis blandade känslor efter målsuccén |url=https://www.smp.se/sport/tv-kivumbis-blandade-kanslor-efter-malsuccen/ |publisher=smp.se}}</ref><ref>{{Cite web |date=7 August 2016 |title=Ritah sänktetopplaget |url=https://www.smp.se/sport/vaxjo-dffs-ritah-sankte-topplaget/ |publisher=smp.se}}</ref>Nga sizoni ya 2020 tennatandika, yakola endagaano ne ttiimu ya Sweden [[:en:Mallbackens_IF|eya Mallbackens IF]] .<ref>{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=8 January 2020 |title=Rita Kivumbi: Swedish-Based Star Targets Fresh Start At New Club |url=https://www.the-sportsnation.com/2020/01/08/rita-kivumbi-swedish-based-star-targets-fresh-start-at-new-club/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Tror det finns ytterligare en växel |url=https://www.nwt.se/2021/12/13/ritah-kivumbi-klar-for-mallbackens-if-2021-077cd/ |publisher=nwt.se}}</ref> Atwalibwa ng’omu ku bazannyi abakulu era abomigaso mu kiraabu eno.<ref>{{Cite web |title=Ritah Kivumbi continues brilliant form |url=https://newsbeeug.com/blog/sweden-ritah-kivumbi-continues-brilliant-form-with-a-brace/ |publisher=newsbeeug.com}}</ref> == Okusoma == Kivumbi yasomera ku St Mary's Boarding Senior Secondary School Kitende.<ref>{{Cite web |date=7 January 2020 |title=Ritah Kivumbi - Kawowo article |url=https://kawowo.com/2020/01/07/ritah-kivumbi-joins-new-team-in-sweden/}}</ref> f9ci7slj0unpdj76ndr4brnggcz64el 50682 50681 2026-05-10T17:55:26Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "International career" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1303254959|Ritah Kivumbi]]" 50682 wikitext text/x-wiki '''Ritah Kivumbi''' (yazaalibwa mu gwa mukaaga nga 21, 1995) Munnayuganda, [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] era azannya nga [[:en:Forward_(association_football)|striker]] mu [[:en:Mallbackens_IF|Mallbackens IF]] . == Obuto bwe == Kivumbi yatandika okuzannya omupiira ku ng'akyali mwana muto n’abalenzi.<ref name="the">{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=19 September 2019 |title=Meet Fast, Efficient Ritah Kivumbi |url=https://www.the-sportsnation.com/2019/09/19/players-abroad-meet-fast-efficient-ritah-kivumbi/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref> == Omulimu ku tiimu == Nga sizoni ya 2016 tennatandika, Kivumbi yakola endagaano ne ttiimu ya Sweden eya [[:en:Växjö_DFF|Växjö DFF]], nga baali bamutwala ng’omu ku bazannyi abakulu mu kiraabu eno.<ref>{{Cite web |date=11 September 2016 |title=Kivumbis hysteriska målform |url=https://www.smp.se/sport/kivumbis-hysteriska-malform/ |publisher=smp.se}}</ref><ref>{{Cite web |date=9 March 2018 |title=Ritah Kivumbi har varit en av Växjös viktigaste offensiva spelare |url=https://www.hn.se/sport/nykomlingen-v%C3%A4xj%C3%B6-f%C3%B6rl%C3%A4nger-med-stj%C3%A4rnan-1.5348575 |publisher=hn.se}}</ref> Yakola omukago gw'okulumba ne striker wa Sweden [[:en:Anna_Anvegård|Anna Anvegård]] .<ref>{{Cite web |date=12 April 2017 |title=Anna Anvegård och Ritah Kivumbi, Elitettans hetaste anfallspar |url=https://www.smp.se/sport/superduon-fran-skilda-varldar-men-med-samma-mal/ |publisher=smp.se}}</ref> Wadde nga gwali gutyo, mu kusooka baali tebamanyi oba yali anakirizibwa okubeera mu Sweden.<ref>{{Cite web |date=10 September 2016 |title=Kivumbis blandade känslor efter målsuccén |url=https://www.smp.se/sport/tv-kivumbis-blandade-kanslor-efter-malsuccen/ |publisher=smp.se}}</ref><ref>{{Cite web |date=7 August 2016 |title=Ritah sänktetopplaget |url=https://www.smp.se/sport/vaxjo-dffs-ritah-sankte-topplaget/ |publisher=smp.se}}</ref>Nga sizoni ya 2020 tennatandika, yakola endagaano ne ttiimu ya Sweden [[:en:Mallbackens_IF|eya Mallbackens IF]] .<ref>{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=8 January 2020 |title=Rita Kivumbi: Swedish-Based Star Targets Fresh Start At New Club |url=https://www.the-sportsnation.com/2020/01/08/rita-kivumbi-swedish-based-star-targets-fresh-start-at-new-club/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Tror det finns ytterligare en växel |url=https://www.nwt.se/2021/12/13/ritah-kivumbi-klar-for-mallbackens-if-2021-077cd/ |publisher=nwt.se}}</ref> Atwalibwa ng’omu ku bazannyi abakulu era abomigaso mu kiraabu eno.<ref>{{Cite web |title=Ritah Kivumbi continues brilliant form |url=https://newsbeeug.com/blog/sweden-ritah-kivumbi-continues-brilliant-form-with-a-brace/ |publisher=newsbeeug.com}}</ref> == Okusoma == Kivumbi yasomera ku St Mary's Boarding Senior Secondary School Kitende.<ref>{{Cite web |date=7 January 2020 |title=Ritah Kivumbi - Kawowo article |url=https://kawowo.com/2020/01/07/ritah-kivumbi-joins-new-team-in-sweden/}}</ref> == Omulimu mu nsi yonna == Kivumbi atwalibwa okubeera omuntu alwana okubeerawo ne bw'abeera ayitiddwa ku [[:en:Uganda_women's_national_football_team|ttiimu y'eggwanga ey'abakazi eya Ugand]]<ref>{{Cite web |date=30 June 2022 |title=Nambi, Kivumbi open Crested Cranes accounts |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/nambi-kivumbi-open-crested-cranes-accounts-3864352 |website=Monitor}}</ref> Wadde nga guli gutyo, yakiikirira Uganda mu nsi yonna mu [[:en:2022_Women's_Africa_Cup_of_Nations|mpaka z'abakazi eza Afrika eza 2022]] .<ref>{{Cite web |date=23 June 2022 |title=Mallbackens formstarka forward till Afrikanska mästerskapen |url=https://www.nwt.se/2022/06/23/mallbackens-formstarka-forward-till-afrikanska-masterskapen-ac12d/}}</ref> b193b4g920f6z6jl9zpdfw8eubkin7i 50683 50682 2026-05-10T17:59:46Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "Style of play" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1303254959|Ritah Kivumbi]]" 50683 wikitext text/x-wiki '''Ritah Kivumbi''' (yazaalibwa mu gwa mukaaga nga 21, 1995) Munnayuganda, [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] era azannya nga [[:en:Forward_(association_football)|striker]] mu [[:en:Mallbackens_IF|Mallbackens IF]] . == Obuto bwe == Kivumbi yatandika okuzannya omupiira ku ng'akyali mwana muto n’abalenzi.<ref name="the">{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=19 September 2019 |title=Meet Fast, Efficient Ritah Kivumbi |url=https://www.the-sportsnation.com/2019/09/19/players-abroad-meet-fast-efficient-ritah-kivumbi/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref> == Omulimu ku tiimu == Nga sizoni ya 2016 tennatandika, Kivumbi yakola endagaano ne ttiimu ya Sweden eya [[:en:Växjö_DFF|Växjö DFF]], nga baali bamutwala ng’omu ku bazannyi abakulu mu kiraabu eno.<ref>{{Cite web |date=11 September 2016 |title=Kivumbis hysteriska målform |url=https://www.smp.se/sport/kivumbis-hysteriska-malform/ |publisher=smp.se}}</ref><ref>{{Cite web |date=9 March 2018 |title=Ritah Kivumbi har varit en av Växjös viktigaste offensiva spelare |url=https://www.hn.se/sport/nykomlingen-v%C3%A4xj%C3%B6-f%C3%B6rl%C3%A4nger-med-stj%C3%A4rnan-1.5348575 |publisher=hn.se}}</ref> Yakola omukago gw'okulumba ne striker wa Sweden [[:en:Anna_Anvegård|Anna Anvegård]] .<ref>{{Cite web |date=12 April 2017 |title=Anna Anvegård och Ritah Kivumbi, Elitettans hetaste anfallspar |url=https://www.smp.se/sport/superduon-fran-skilda-varldar-men-med-samma-mal/ |publisher=smp.se}}</ref> Wadde nga gwali gutyo, mu kusooka baali tebamanyi oba yali anakirizibwa okubeera mu Sweden.<ref>{{Cite web |date=10 September 2016 |title=Kivumbis blandade känslor efter målsuccén |url=https://www.smp.se/sport/tv-kivumbis-blandade-kanslor-efter-malsuccen/ |publisher=smp.se}}</ref><ref>{{Cite web |date=7 August 2016 |title=Ritah sänktetopplaget |url=https://www.smp.se/sport/vaxjo-dffs-ritah-sankte-topplaget/ |publisher=smp.se}}</ref>Nga sizoni ya 2020 tennatandika, yakola endagaano ne ttiimu ya Sweden [[:en:Mallbackens_IF|eya Mallbackens IF]] .<ref>{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=8 January 2020 |title=Rita Kivumbi: Swedish-Based Star Targets Fresh Start At New Club |url=https://www.the-sportsnation.com/2020/01/08/rita-kivumbi-swedish-based-star-targets-fresh-start-at-new-club/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Tror det finns ytterligare en växel |url=https://www.nwt.se/2021/12/13/ritah-kivumbi-klar-for-mallbackens-if-2021-077cd/ |publisher=nwt.se}}</ref> Atwalibwa ng’omu ku bazannyi abakulu era abomigaso mu kiraabu eno.<ref>{{Cite web |title=Ritah Kivumbi continues brilliant form |url=https://newsbeeug.com/blog/sweden-ritah-kivumbi-continues-brilliant-form-with-a-brace/ |publisher=newsbeeug.com}}</ref> == Okusoma == Kivumbi yasomera ku St Mary's Boarding Senior Secondary School Kitende.<ref>{{Cite web |date=7 January 2020 |title=Ritah Kivumbi - Kawowo article |url=https://kawowo.com/2020/01/07/ritah-kivumbi-joins-new-team-in-sweden/}}</ref> == Omulimu mu nsi yonna == Kivumbi atwalibwa okubeera omuntu alwana okubeerawo ne bw'abeera ayitiddwa ku [[:en:Uganda_women's_national_football_team|ttiimu y'eggwanga ey'abakazi eya Ugand]]<ref>{{Cite web |date=30 June 2022 |title=Nambi, Kivumbi open Crested Cranes accounts |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/nambi-kivumbi-open-crested-cranes-accounts-3864352 |website=Monitor}}</ref> Wadde nga guli gutyo, yakiikirira Uganda mu nsi yonna mu [[:en:2022_Women's_Africa_Cup_of_Nations|mpaka z'abakazi eza Afrika eza 2022]] .<ref>{{Cite web |date=23 June 2022 |title=Mallbackens formstarka forward till Afrikanska mästerskapen |url=https://www.nwt.se/2022/06/23/mallbackens-formstarka-forward-till-afrikanska-masterskapen-ac12d/}}</ref> == Enzannya ye == Kivumbi okusinga azanya nga omuteebi wa goolo (striker) era amanyiddwa nnyo olw’emisinde.<ref name="the">{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=19 September 2019 |title=Meet Fast, Efficient Ritah Kivumbi |url=https://www.the-sportsnation.com/2019/09/19/players-abroad-meet-fast-efficient-ritah-kivumbi/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref> kb5o3oto88l3oq1v6k0nky6b5tln0ad 50684 50683 2026-05-10T18:04:33Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the section "Personal life" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1303254959|Ritah Kivumbi]]" 50684 wikitext text/x-wiki '''Ritah Kivumbi''' (yazaalibwa mu gwa mukaaga nga 21, 1995) Munnayuganda, [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] era azannya nga [[:en:Forward_(association_football)|striker]] mu [[:en:Mallbackens_IF|Mallbackens IF]] . == Obuto bwe == Kivumbi yatandika okuzannya omupiira ku ng'akyali mwana muto n’abalenzi.<ref name="the">{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=19 September 2019 |title=Meet Fast, Efficient Ritah Kivumbi |url=https://www.the-sportsnation.com/2019/09/19/players-abroad-meet-fast-efficient-ritah-kivumbi/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref> == Omulimu ku tiimu == Nga sizoni ya 2016 tennatandika, Kivumbi yakola endagaano ne ttiimu ya Sweden eya [[:en:Växjö_DFF|Växjö DFF]], nga baali bamutwala ng’omu ku bazannyi abakulu mu kiraabu eno.<ref>{{Cite web |date=11 September 2016 |title=Kivumbis hysteriska målform |url=https://www.smp.se/sport/kivumbis-hysteriska-malform/ |publisher=smp.se}}</ref><ref>{{Cite web |date=9 March 2018 |title=Ritah Kivumbi har varit en av Växjös viktigaste offensiva spelare |url=https://www.hn.se/sport/nykomlingen-v%C3%A4xj%C3%B6-f%C3%B6rl%C3%A4nger-med-stj%C3%A4rnan-1.5348575 |publisher=hn.se}}</ref> Yakola omukago gw'okulumba ne striker wa Sweden [[:en:Anna_Anvegård|Anna Anvegård]] .<ref>{{Cite web |date=12 April 2017 |title=Anna Anvegård och Ritah Kivumbi, Elitettans hetaste anfallspar |url=https://www.smp.se/sport/superduon-fran-skilda-varldar-men-med-samma-mal/ |publisher=smp.se}}</ref> Wadde nga gwali gutyo, mu kusooka baali tebamanyi oba yali anakirizibwa okubeera mu Sweden.<ref>{{Cite web |date=10 September 2016 |title=Kivumbis blandade känslor efter målsuccén |url=https://www.smp.se/sport/tv-kivumbis-blandade-kanslor-efter-malsuccen/ |publisher=smp.se}}</ref><ref>{{Cite web |date=7 August 2016 |title=Ritah sänktetopplaget |url=https://www.smp.se/sport/vaxjo-dffs-ritah-sankte-topplaget/ |publisher=smp.se}}</ref>Nga sizoni ya 2020 tennatandika, yakola endagaano ne ttiimu ya Sweden [[:en:Mallbackens_IF|eya Mallbackens IF]] .<ref>{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=8 January 2020 |title=Rita Kivumbi: Swedish-Based Star Targets Fresh Start At New Club |url=https://www.the-sportsnation.com/2020/01/08/rita-kivumbi-swedish-based-star-targets-fresh-start-at-new-club/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Tror det finns ytterligare en växel |url=https://www.nwt.se/2021/12/13/ritah-kivumbi-klar-for-mallbackens-if-2021-077cd/ |publisher=nwt.se}}</ref> Atwalibwa ng’omu ku bazannyi abakulu era abomigaso mu kiraabu eno.<ref>{{Cite web |title=Ritah Kivumbi continues brilliant form |url=https://newsbeeug.com/blog/sweden-ritah-kivumbi-continues-brilliant-form-with-a-brace/ |publisher=newsbeeug.com}}</ref> == Okusoma == Kivumbi yasomera ku St Mary's Boarding Senior Secondary School Kitende.<ref>{{Cite web |date=7 January 2020 |title=Ritah Kivumbi - Kawowo article |url=https://kawowo.com/2020/01/07/ritah-kivumbi-joins-new-team-in-sweden/}}</ref> == Omulimu mu nsi yonna == Kivumbi atwalibwa okubeera omuntu alwana okubeerawo ne bw'abeera ayitiddwa ku [[:en:Uganda_women's_national_football_team|ttiimu y'eggwanga ey'abakazi eya Ugand]]<ref>{{Cite web |date=30 June 2022 |title=Nambi, Kivumbi open Crested Cranes accounts |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/nambi-kivumbi-open-crested-cranes-accounts-3864352 |website=Monitor}}</ref> Wadde nga guli gutyo, yakiikirira Uganda mu nsi yonna mu [[:en:2022_Women's_Africa_Cup_of_Nations|mpaka z'abakazi eza Afrika eza 2022]] .<ref>{{Cite web |date=23 June 2022 |title=Mallbackens formstarka forward till Afrikanska mästerskapen |url=https://www.nwt.se/2022/06/23/mallbackens-formstarka-forward-till-afrikanska-masterskapen-ac12d/}}</ref> == Enzannya ye == Kivumbi okusinga azanya nga omuteebi wa goolo (striker) era amanyiddwa nnyo olw’emisinde.<ref name="the">{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=19 September 2019 |title=Meet Fast, Efficient Ritah Kivumbi |url=https://www.the-sportsnation.com/2019/09/19/players-abroad-meet-fast-efficient-ritah-kivumbi/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref> == Ebimufaako eby'omunda == Kivumbi alaba [[:en:Ronaldinho|Ronaldinho]] omuzannyi wa Brazil ng’ekifaananyi mu mupiira.<ref name="the">{{Cite web |last=Bagala |first=Peace Diane |date=19 September 2019 |title=Meet Fast, Efficient Ritah Kivumbi |url=https://www.the-sportsnation.com/2019/09/19/players-abroad-meet-fast-efficient-ritah-kivumbi/ |website=Live from ground |publisher=sportsnation.com}}</ref> 1fiuzvb1o6bli6d1o7l2n1dhionavuk Ogama Baden Mujahid 0 13569 50678 2026-05-10T17:38:13Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the opening section from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1312531724|Ogama Baden Mujahid]]" 50678 wikitext text/x-wiki '''Ogama Baden Mujahid''' (yazaalibwa gwamusanvu nga 15, 1997) Munnayuganda, [[:en:Football_player|muzannyi wa mupiira]] ogw'ekikugu era azannya nga [[:en:Forward_(association_football)|muteebi]] mu tiimu ya [[:en:Maroons_FC|Maroons FC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier]] . rtc2dzq0rdw80w71wwwkbj3durwn7y6 Comfort Owusu 0 13570 50685 2026-05-10T18:54:34Z MEvalyn 9841 Created page 50685 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati. m3mfdpf6i3ym4stpaxozdzvp9cxqusn 50686 50685 2026-05-10T18:55:44Z MEvalyn 9841 50686 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati. == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.[2] Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.[ 8xi4sq90l3evdgwwczjk97nghhaj4a0 50687 50686 2026-05-10T18:56:26Z MEvalyn 9841 50687 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati. == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.[2] Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.[ Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.[3] Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.[4] Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.[5][6] Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. hde4xenutnpb20zw91ixna0qmuyeg95 50688 50687 2026-05-10T19:00:17Z MEvalyn 9841 50688 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati. == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.[2] Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.[ == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.[3] Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.[4] Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.[5][6] Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana. 5lbwn0bbolg7py4ltjzukmfarcri2no 50690 50688 2026-05-10T19:04:03Z MEvalyn 9841 Edited personal life 50690 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati. == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.[2] Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.[ == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.[3] Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.[4] Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.[5][6] Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana. == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo. c0bxkz3tisg75vgbtl75c4tblg8axty 50691 50690 2026-05-10T19:05:13Z MEvalyn 9841 Added citation 50691 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>"Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo". ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.[2] Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.[ == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.[3] Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.[4] Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.[5][6] Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana. == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo. == Ebijuliziddwa == 9j6ghxmcbv4gy4df2ygokoynf4bp91z 50692 50691 2026-05-10T19:05:52Z MEvalyn 9841 /* Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe */ 50692 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>"Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo". ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref>Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.[ == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.[3] Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.[4] Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.[5][6] Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana. == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo. == Ebijuliziddwa == 0ou5hwmj7i98hexelqar8rtq5b6fv07 50693 50692 2026-05-10T19:06:24Z MEvalyn 9841 Re-used reference 50693 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>"Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo". ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.[3] Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.[4] Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.[5][6] Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana. == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo. == Ebijuliziddwa == okhdfrqu9rni1k2mnhnp2zis12mua7e 50695 50693 2026-05-10T19:07:37Z MEvalyn 9841 Added reference 50695 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>"Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo". ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.[4] Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.[5][6] Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana. == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo. == Ebijuliziddwa == 4jfb6ebmouondui54vgrsy6sc98tqo1 50697 50695 2026-05-10T19:08:26Z MEvalyn 9841 Added citation 50697 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>"Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo". ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003.</ref> Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.[5][6] Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana. == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo. == Ebijuliziddwa == o8weufqaybi4xtmhbk4le1c7enxfysl 50698 50697 2026-05-10T19:09:05Z MEvalyn 9841 50698 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>"Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo". ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003.</ref> Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.<ref>"Elections in the Fourth Republic (1992–2000)" (PDF). ''God Soung''.</ref> Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana. == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo. == Ebijuliziddwa == k7zntg54yezqg8fhvn4de7o9hqlg0fz 50699 50698 2026-05-10T19:09:37Z MEvalyn 9841 Added citation 50699 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>"Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo". ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003.</ref> Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.<ref>"Elections in the Fourth Republic (1992–2000)" (PDF). ''God Soung''.</ref><ref>"Mrs Owusu pledges support for Mfantsiman District Assembly". ''GhanaWeb''. 31 December 2004. Retrieved 1 September 2020.</ref> Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana. == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo. == Ebijuliziddwa == 0ant4mn9chbp04s474vlxkpvadkplgp 50700 50699 2026-05-10T19:10:05Z MEvalyn 9841 Re-used reference 50700 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>"Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo". ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003.</ref> Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.<ref>"Elections in the Fourth Republic (1992–2000)" (PDF). ''God Soung''.</ref><ref>"Mrs Owusu pledges support for Mfantsiman District Assembly". ''GhanaWeb''. 31 December 2004. Retrieved 1 September 2020.</ref> Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana.<ref name=":0" /> == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo. == Ebijuliziddwa == 3cvpl26eujyanf9aodl30j7r6ihfti9 50702 50700 2026-05-10T19:10:22Z MEvalyn 9841 Re-used reference 50702 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>"Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo". ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003.</ref> Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.<ref>"Elections in the Fourth Republic (1992–2000)" (PDF). ''God Soung''.</ref><ref>"Mrs Owusu pledges support for Mfantsiman District Assembly". ''GhanaWeb''. 31 December 2004. Retrieved 1 September 2020.</ref> Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana.<ref name=":0" /> == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo.<ref name=":0" /> == Ebijuliziddwa == 9azxelhfiz8ytkw6ocbkqsyl4bjbxj2 50703 50702 2026-05-10T19:10:51Z MEvalyn 9841 50703 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>[http://www.mclglobal.com/History/Jul2000/31g2000/31g0a.html "Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo"]. ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003.</ref> Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.<ref>"Elections in the Fourth Republic (1992–2000)" (PDF). ''God Soung''.</ref><ref>"Mrs Owusu pledges support for Mfantsiman District Assembly". ''GhanaWeb''. 31 December 2004. Retrieved 1 September 2020.</ref> Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana.<ref name=":0" /> == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo.<ref name=":0" /> == Ebijuliziddwa == kbz2zur6zjxz1h6w1hqv8t3ik8uedql 50705 50703 2026-05-10T19:11:22Z MEvalyn 9841 Added wiki link 50705 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>[http://www.mclglobal.com/History/Jul2000/31g2000/31g0a.html "Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo"]. ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/I-won-t-contest-in-2004-NDC-MP-36276 "I won't contest in 2004 – NDC MP"]. ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.<ref>"I won't contest in 2004 – NDC MP". ''GhanaWeb''. 12 May 2003.</ref> Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.<ref>"Elections in the Fourth Republic (1992–2000)" (PDF). ''God Soung''.</ref><ref>"Mrs Owusu pledges support for Mfantsiman District Assembly". ''GhanaWeb''. 31 December 2004. Retrieved 1 September 2020.</ref> Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana.<ref name=":0" /> == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo.<ref name=":0" /> == Ebijuliziddwa == 368q3k8h5d3peknq16ipyblsoxwkfsg 50706 50705 2026-05-10T19:12:15Z MEvalyn 9841 /* Ebijuliziddwa */ 50706 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>[http://www.mclglobal.com/History/Jul2000/31g2000/31g0a.html "Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo"]. ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/I-won-t-contest-in-2004-NDC-MP-36276 "I won't contest in 2004 – NDC MP"]. ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/I-won-t-contest-in-2004-NDC-MP-36276 "I won't contest in 2004 – NDC MP"]. ''GhanaWeb''. 12 May 2003.</ref> Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.<ref>"Elections in the Fourth Republic (1992–2000)" (PDF). ''God Soung''.</ref><ref>"Mrs Owusu pledges support for Mfantsiman District Assembly". ''GhanaWeb''. 31 December 2004. Retrieved 1 September 2020.</ref> Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana.<ref name=":0" /> == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo.<ref name=":0" /> == Ebijuliziddwa == ecoks473ffrkwyxohkmhn6hlqj2w9co 50708 50706 2026-05-10T19:12:52Z MEvalyn 9841 50708 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>[http://www.mclglobal.com/History/Jul2000/31g2000/31g0a.html "Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo"]. ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/I-won-t-contest-in-2004-NDC-MP-36276 "I won't contest in 2004 – NDC MP"]. ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/I-won-t-contest-in-2004-NDC-MP-36276 "I won't contest in 2004 – NDC MP"]. ''GhanaWeb''. 12 May 2003.</ref> Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.<ref>[https://godsonug.files.wordpress.com/2019/02/poli-444-unit-4-_formatted_-28-02-2014.pdf "Elections in the Fourth Republic (1992–2000)"] (PDF). ''God Soung''.</ref><ref>"Mrs Owusu pledges support for Mfantsiman District Assembly". ''GhanaWeb''. 31 December 2004. Retrieved 1 September 2020.</ref> Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana.<ref name=":0" /> == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo.<ref name=":0" /> == Ebijuliziddwa == dr504t97k0jnbg6ptf6yt9u2bq8x38l 50710 50708 2026-05-10T19:13:33Z MEvalyn 9841 /* Edited ebijuliziddwa */ 50710 wikitext text/x-wiki Comfort Owusu (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa Ghana era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>[http://www.mclglobal.com/History/Jul2000/31g2000/31g0a.html "Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo"]. ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/I-won-t-contest-in-2004-NDC-MP-36276 "I won't contest in 2004 – NDC MP"]. ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/I-won-t-contest-in-2004-NDC-MP-36276 "I won't contest in 2004 – NDC MP"]. ''GhanaWeb''. 12 May 2003.</ref> Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.<ref>[https://godsonug.files.wordpress.com/2019/02/poli-444-unit-4-_formatted_-28-02-2014.pdf "Elections in the Fourth Republic (1992–2000)"] (PDF). ''God Soung''.</ref><ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Mrs-Owusu-pledges-support-for-Mfantsiman-District-Assembly-72589 "Mrs Owusu pledges support for Mfantsiman District Assembly"]. ''GhanaWeb''. 31 December 2004. Retrieved 1 September 2020.</ref> Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana.<ref name=":0" /> == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo.<ref name=":0" /> == Ebijuliziddwa == 5yxbborw48prjfx7u9grq32ww0k99i9 50712 50710 2026-05-10T19:14:10Z MEvalyn 9841 Wiki linked 50712 wikitext text/x-wiki '''Comfort Owusu''' (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa [[Ghana]] era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya Ghana ekya wakati.<ref>[http://www.mclglobal.com/History/Jul2000/31g2000/31g0a.html "Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo"]. ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/I-won-t-contest-in-2004-NDC-MP-36276 "I won't contest in 2004 – NDC MP"]. ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/I-won-t-contest-in-2004-NDC-MP-36276 "I won't contest in 2004 – NDC MP"]. ''GhanaWeb''. 12 May 2003.</ref> Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.<ref>[https://godsonug.files.wordpress.com/2019/02/poli-444-unit-4-_formatted_-28-02-2014.pdf "Elections in the Fourth Republic (1992–2000)"] (PDF). ''God Soung''.</ref><ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Mrs-Owusu-pledges-support-for-Mfantsiman-District-Assembly-72589 "Mrs Owusu pledges support for Mfantsiman District Assembly"]. ''GhanaWeb''. 31 December 2004. Retrieved 1 September 2020.</ref> Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana.<ref name=":0" /> == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo.<ref name=":0" /> == Ebijuliziddwa == 2dn41qif8isgh1fuwqqwvf0xww22qxs 50713 50712 2026-05-10T19:14:48Z MEvalyn 9841 50713 wikitext text/x-wiki '''Comfort Owusu''' (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa [[Ghana]] era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya [[Ghana]] ekya wakati.<ref>[http://www.mclglobal.com/History/Jul2000/31g2000/31g0a.html "Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo"]. ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/I-won-t-contest-in-2004-NDC-MP-36276 "I won't contest in 2004 – NDC MP"]. ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/I-won-t-contest-in-2004-NDC-MP-36276 "I won't contest in 2004 – NDC MP"]. ''GhanaWeb''. 12 May 2003.</ref> Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.<ref>[https://godsonug.files.wordpress.com/2019/02/poli-444-unit-4-_formatted_-28-02-2014.pdf "Elections in the Fourth Republic (1992–2000)"] (PDF). ''God Soung''.</ref><ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Mrs-Owusu-pledges-support-for-Mfantsiman-District-Assembly-72589 "Mrs Owusu pledges support for Mfantsiman District Assembly"]. ''GhanaWeb''. 31 December 2004. Retrieved 1 September 2020.</ref> Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana.<ref name=":0" /> == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo.<ref name=":0" /> == Ebijuliziddwa == m41tfyiv63tlu9wfybdprf3n588a3s8 50715 50713 2026-05-10T19:16:44Z MEvalyn 9841 Added infobox 50715 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98815327}} '''Comfort Owusu''' (yazaalibwa nga 28 Ogwokuna 1940) munnabyabufuzi wa [[Ghana]] era mmemba mu Paalamenti ey'okusatu eya Ghana ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East mu kitundu kya [[Ghana]] ekya wakati.<ref>[http://www.mclglobal.com/History/Jul2000/31g2000/31g0a.html "Ekumfi Essuehyia marks Akwanbo"]. ''MclGlobal''. Retrieved 6 September 2020.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Owusu yazaalibwa mu 1940 mu Mfantsiman East mu Central region of Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register (1993–1996)</ref> Yasomera mu Morris School of Hairdressing & Culture gye yafunira Dipulooma ye mu Culture & Beauty.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Owusu yali mu paalamenti eyasooka, ey'okubiri n'ey'okusatu mu Ghana ey'okuna.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/I-won-t-contest-in-2004-NDC-MP-36276 "I won't contest in 2004 – NDC MP"]. ''GhanaWeb''. 12 May 2003. Retrieved 6 September 2020.</ref> Ebyobufuzi bye byatandika mu 1992 bwe yafuuka omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfantsiman mu masekkati ga Ghana ku kaadi y'ekibiina kya National Convention party.<ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/I-won-t-contest-in-2004-NDC-MP-36276 "I won't contest in 2004 – NDC MP"]. ''GhanaWeb''. 12 May 2003.</ref> Yaddamu okwesimbawo mu kulonda kwa Ghana okwa 1996 ne 2000 ng'akiikirira ekitundu kya Mfantsiman East era n'awangula ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.<ref>[https://godsonug.files.wordpress.com/2019/02/poli-444-unit-4-_formatted_-28-02-2014.pdf "Elections in the Fourth Republic (1992–2000)"] (PDF). ''God Soung''.</ref><ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Mrs-Owusu-pledges-support-for-Mfantsiman-District-Assembly-72589 "Mrs Owusu pledges support for Mfantsiman District Assembly"]. ''GhanaWeb''. 31 December 2004. Retrieved 1 September 2020.</ref> Awangudde ekifo ky'omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Mfanstiman East emirundi esatu egy'omuddiriŋŋanwa. Mu 2000, yafuna obululu 7,110 mu kulonda kwa Ghana okwa bonna. == Emirimu == Owusu mukugu mu by'okwewunda era nga yali mubaka wa palamenti mu kitundu kya Mfantsiman East Constituency mu masekkati ga Ghana.<ref name=":0" /> == Obulamu bw'omuntu == Owusu Mukrisitaayo.<ref name=":0" /> == Ebijuliziddwa == 5om0b6u1cb9pp9zpjw4krfm1tbt17fg Tenywa Bonseu 0 13571 50689 2026-05-10T19:01:53Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1306404564|Tenywa Bonseu]]" 50689 wikitext text/x-wiki   '''Tenywa "T-Bone" Bonseu''' (yazaalibwa 28,Ogwekkumi 1976, mu [[Kampala]]) [[Munnayuganda]], [[Omupiira ogw'ebigere|musambi wa mupiira]] eyawummula, era yazannya omupiira ogw'ekikugu okumala emyaka mwenda ng'omuzibizi mu [[Amerika]] . == Emirimu gye == === Amateur ne college === Bonseu yatandika emirimu gye mu 1994 ng’azannyira mu Horizon FC mu Uganda gy’azaalwa, nga tannagenda mu Amerika mu 1997 okugenda n’okuzannya [[:en:College_soccer_in_the_United_States|omupiira gw’amatendekero]] mu ttendekero lya [[:en:Martin_Methodist_College|Martin Methodist College]] mu byalo bye [[:en:Tennessee|Tennessee]] oluvannyuma lw’omuzannyo gw'okwegezaamu ne kiraabu emu mu Japanese J-League.<ref>[https://www.socceramerica.com/publications/article/13764/sa-qa-with-tenywa-bonseu-i-adjust-and-move-on.html Interview with Tenywa Bonseu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230328122940/https://www.socceramerica.com/publications/article/13764/sa-qa-with-tenywa-bonseu-i-adjust-and-move-on.html|date=2023-03-28}} socceramerica.com</ref> 8tsfqn922pvt64ep9iyc4bjl7gay20s 50694 50689 2026-05-10T19:06:33Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1306404564|Tenywa Bonseu]]" 50694 wikitext text/x-wiki   '''Tenywa "T-Bone" Bonseu''' (yazaalibwa 28,Ogwekkumi 1976, mu [[Kampala]]) [[Munnayuganda]], [[Omupiira ogw'ebigere|musambi wa mupiira]] eyawummula, era yazannya omupiira ogw'ekikugu okumala emyaka mwenda ng'omuzibizi mu [[Amerika]] . == Emirimu gye == === Amateur ne college === Bonseu yatandika emirimu gye mu 1994 ng’azannyira mu Horizon FC mu Uganda gy’azaalwa, nga tannagenda mu Amerika mu 1997 okugenda n’okuzannya [[:en:College_soccer_in_the_United_States|omupiira gw’amatendekero]] mu ttendekero lya [[:en:Martin_Methodist_College|Martin Methodist College]] mu byalo bye [[:en:Tennessee|Tennessee]] oluvannyuma lw’omuzannyo gw'okwegezaamu ne kiraabu emu mu Japanese J-League.<ref>[https://www.socceramerica.com/publications/article/13764/sa-qa-with-tenywa-bonseu-i-adjust-and-move-on.html Interview with Tenywa Bonseu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230328122940/https://www.socceramerica.com/publications/article/13764/sa-qa-with-tenywa-bonseu-i-adjust-and-move-on.html|date=2023-03-28}} socceramerica.com</ref> === Obukugu bwe === Bonseu yeegatta ku [[:en:Pittsburgh_Riverhounds|Pittsburgh Riverhounds]] eya liigi ekika kya A-League mu 1999 n’azannyirayo sizoni bbiri, nga tannakola ndagaano na [[:en:Major_League_Soccer|Major League Soccer]] eya [[:en:Chicago_Fire_S.C.|Chicago Fire]].<ref>{{cite news|work=[[Chicago Sun-Times]]|author=Ziehm, Len|title='A' team gives lift to Fire|url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-4555177.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025133136/http://www.highbeam.com/doc/1P2-4555177.html|url-status=dead|archive-date=2012-10-25|date=2000-08-31|accessdate=2009-05-11}}</ref> Bonseu yagenda mu maaso n'amala sizoni eziwera mu MLS, nga yazannya ne ttiimu eziwera omuli [[:en:Columbus_Crew|Columbus Crew]] mu 2001, [[:en:Dallas_Burn|Dallas Burn]] mu 2002 ne 2003, ne [[:en:MetroStars|MetroStars]], eyagula Tenywa okuva mu Dallas ku [[:en:Steve_Jolley|Steve Jolley]] nga sizoni ya 2004 tennatandika.<ref>{{cite news|agency=[[Associated Press|AP]]|title=Bonseu traded to MetroStars for Jolley|url=http://www.highbeam.com/doc/1P1-88014242.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025133211/http://www.highbeam.com/doc/1P1-88014242.html|url-status=dead|archive-date=2012-10-25|date=2003-12-04|accessdate=2009-05-11}}</ref> Mu sizoni ttaano mu MLS, Bonseu yazannya emipiira 87 egya sizoni eya bulijjo ne 11 egya ‘playoff’ (ng’atandika gyonna okuggyako esatu). 4bwny2eoh0n9zrwdgmadphgiwoompjr 50696 50694 2026-05-10T19:07:54Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1306404564|Tenywa Bonseu]]" 50696 wikitext text/x-wiki   '''Tenywa "T-Bone" Bonseu''' (yazaalibwa 28,Ogwekkumi 1976, mu [[Kampala]]) [[Munnayuganda]], [[Omupiira ogw'ebigere|musambi wa mupiira]] eyawummula, era yazannya omupiira ogw'ekikugu okumala emyaka mwenda ng'omuzibizi mu [[Amerika]] . == Emirimu gye == === Amateur ne college === Bonseu yatandika emirimu gye mu 1994 ng’azannyira mu Horizon FC mu Uganda gy’azaalwa, nga tannagenda mu Amerika mu 1997 okugenda n’okuzannya [[:en:College_soccer_in_the_United_States|omupiira gw’amatendekero]] mu ttendekero lya [[:en:Martin_Methodist_College|Martin Methodist College]] mu byalo bye [[:en:Tennessee|Tennessee]] oluvannyuma lw’omuzannyo gw'okwegezaamu ne kiraabu emu mu Japanese J-League.<ref>[https://www.socceramerica.com/publications/article/13764/sa-qa-with-tenywa-bonseu-i-adjust-and-move-on.html Interview with Tenywa Bonseu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230328122940/https://www.socceramerica.com/publications/article/13764/sa-qa-with-tenywa-bonseu-i-adjust-and-move-on.html|date=2023-03-28}} socceramerica.com</ref> === Obukugu bwe === Bonseu yeegatta ku [[:en:Pittsburgh_Riverhounds|Pittsburgh Riverhounds]] eya liigi ekika kya A-League mu 1999 n’azannyirayo sizoni bbiri, nga tannakola ndagaano na [[:en:Major_League_Soccer|Major League Soccer]] eya [[:en:Chicago_Fire_S.C.|Chicago Fire]].<ref>{{cite news|work=[[Chicago Sun-Times]]|author=Ziehm, Len|title='A' team gives lift to Fire|url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-4555177.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025133136/http://www.highbeam.com/doc/1P2-4555177.html|url-status=dead|archive-date=2012-10-25|date=2000-08-31|accessdate=2009-05-11}}</ref> Bonseu yagenda mu maaso n'amala sizoni eziwera mu MLS, nga yazannya ne ttiimu eziwera omuli [[:en:Columbus_Crew|Columbus Crew]] mu 2001, [[:en:Dallas_Burn|Dallas Burn]] mu 2002 ne 2003, ne [[:en:MetroStars|MetroStars]], eyagula Tenywa okuva mu Dallas ku [[:en:Steve_Jolley|Steve Jolley]] nga sizoni ya 2004 tennatandika.<ref>{{cite news|agency=[[Associated Press|AP]]|title=Bonseu traded to MetroStars for Jolley|url=http://www.highbeam.com/doc/1P1-88014242.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025133211/http://www.highbeam.com/doc/1P1-88014242.html|url-status=dead|archive-date=2012-10-25|date=2003-12-04|accessdate=2009-05-11}}</ref> Mu sizoni ttaano mu MLS, Bonseu yazannya emipiira 87 egya sizoni eya bulijjo ne 11 egya ‘playoff’ (ng’atandika gyonna okuggyako esatu). Oluvannyuma lw’okuva mu MetroStars, Bonseu yazannya sizoni nnya mu [[:en:Rochester_Rhinos|Rochester Rhinos]] mu [[:en:USL_First_Division|USL First Division]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2008, nga tannaba kukola ndagaano n'aba [[:en:Pittsburgh_Riverhounds|Pittsburgh Riverhounds]] mu 2009. pzlkbaeyb7mhfddvewvym9oqccwcj0u 50701 50696 2026-05-10T19:10:18Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1306404564|Tenywa Bonseu]]" 50701 wikitext text/x-wiki   '''Tenywa "T-Bone" Bonseu''' (yazaalibwa 28,Ogwekkumi 1976, mu [[Kampala]]) [[Munnayuganda]], [[Omupiira ogw'ebigere|musambi wa mupiira]] eyawummula, era yazannya omupiira ogw'ekikugu okumala emyaka mwenda ng'omuzibizi mu [[Amerika]] . == Emirimu gye == === Amateur ne college === Bonseu yatandika emirimu gye mu 1994 ng’azannyira mu Horizon FC mu Uganda gy’azaalwa, nga tannagenda mu Amerika mu 1997 okugenda n’okuzannya [[:en:College_soccer_in_the_United_States|omupiira gw’amatendekero]] mu ttendekero lya [[:en:Martin_Methodist_College|Martin Methodist College]] mu byalo bye [[:en:Tennessee|Tennessee]] oluvannyuma lw’omuzannyo gw'okwegezaamu ne kiraabu emu mu Japanese J-League.<ref>[https://www.socceramerica.com/publications/article/13764/sa-qa-with-tenywa-bonseu-i-adjust-and-move-on.html Interview with Tenywa Bonseu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230328122940/https://www.socceramerica.com/publications/article/13764/sa-qa-with-tenywa-bonseu-i-adjust-and-move-on.html|date=2023-03-28}} socceramerica.com</ref> === Obukugu bwe === Bonseu yeegatta ku [[:en:Pittsburgh_Riverhounds|Pittsburgh Riverhounds]] eya liigi ekika kya A-League mu 1999 n’azannyirayo sizoni bbiri, nga tannakola ndagaano na [[:en:Major_League_Soccer|Major League Soccer]] eya [[:en:Chicago_Fire_S.C.|Chicago Fire]].<ref>{{cite news|work=[[Chicago Sun-Times]]|author=Ziehm, Len|title='A' team gives lift to Fire|url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-4555177.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025133136/http://www.highbeam.com/doc/1P2-4555177.html|url-status=dead|archive-date=2012-10-25|date=2000-08-31|accessdate=2009-05-11}}</ref> Bonseu yagenda mu maaso n'amala sizoni eziwera mu MLS, nga yazannya ne ttiimu eziwera omuli [[:en:Columbus_Crew|Columbus Crew]] mu 2001, [[:en:Dallas_Burn|Dallas Burn]] mu 2002 ne 2003, ne [[:en:MetroStars|MetroStars]], eyagula Tenywa okuva mu Dallas ku [[:en:Steve_Jolley|Steve Jolley]] nga sizoni ya 2004 tennatandika.<ref>{{cite news|agency=[[Associated Press|AP]]|title=Bonseu traded to MetroStars for Jolley|url=http://www.highbeam.com/doc/1P1-88014242.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025133211/http://www.highbeam.com/doc/1P1-88014242.html|url-status=dead|archive-date=2012-10-25|date=2003-12-04|accessdate=2009-05-11}}</ref> Mu sizoni ttaano mu MLS, Bonseu yazannya emipiira 87 egya sizoni eya bulijjo ne 11 egya ‘playoff’ (ng’atandika gyonna okuggyako esatu). Oluvannyuma lw’okuva mu MetroStars, Bonseu yazannya sizoni nnya mu [[:en:Rochester_Rhinos|Rochester Rhinos]] mu [[:en:USL_First_Division|USL First Division]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2008, nga tannaba kukola ndagaano n'aba [[:en:Pittsburgh_Riverhounds|Pittsburgh Riverhounds]] mu 2009. === Mawanga magatte === Bonseu y’omu ku bazannyi abato abaalondebwa okuzannya mu Ttiimu ya Uganda ey'abasambi b'omupiira. Alabikidde mu mipiira gya Uganda 21. 9w8a9d9diizfzm6cgij7d3m8zgq07ve 50704 50701 2026-05-10T19:11:20Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1306404564|Tenywa Bonseu]]" 50704 wikitext text/x-wiki   '''Tenywa "T-Bone" Bonseu''' (yazaalibwa 28,Ogwekkumi 1976, mu [[Kampala]]) [[Munnayuganda]], [[Omupiira ogw'ebigere|musambi wa mupiira]] eyawummula, era yazannya omupiira ogw'ekikugu okumala emyaka mwenda ng'omuzibizi mu [[Amerika]] . == Emirimu gye == === Amateur ne college === Bonseu yatandika emirimu gye mu 1994 ng’azannyira mu Horizon FC mu Uganda gy’azaalwa, nga tannagenda mu Amerika mu 1997 okugenda n’okuzannya [[:en:College_soccer_in_the_United_States|omupiira gw’amatendekero]] mu ttendekero lya [[:en:Martin_Methodist_College|Martin Methodist College]] mu byalo bye [[:en:Tennessee|Tennessee]] oluvannyuma lw’omuzannyo gw'okwegezaamu ne kiraabu emu mu Japanese J-League.<ref>[https://www.socceramerica.com/publications/article/13764/sa-qa-with-tenywa-bonseu-i-adjust-and-move-on.html Interview with Tenywa Bonseu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230328122940/https://www.socceramerica.com/publications/article/13764/sa-qa-with-tenywa-bonseu-i-adjust-and-move-on.html|date=2023-03-28}} socceramerica.com</ref> === Obukugu bwe === Bonseu yeegatta ku [[:en:Pittsburgh_Riverhounds|Pittsburgh Riverhounds]] eya liigi ekika kya A-League mu 1999 n’azannyirayo sizoni bbiri, nga tannakola ndagaano na [[:en:Major_League_Soccer|Major League Soccer]] eya [[:en:Chicago_Fire_S.C.|Chicago Fire]].<ref>{{cite news|work=[[Chicago Sun-Times]]|author=Ziehm, Len|title='A' team gives lift to Fire|url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-4555177.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025133136/http://www.highbeam.com/doc/1P2-4555177.html|url-status=dead|archive-date=2012-10-25|date=2000-08-31|accessdate=2009-05-11}}</ref> Bonseu yagenda mu maaso n'amala sizoni eziwera mu MLS, nga yazannya ne ttiimu eziwera omuli [[:en:Columbus_Crew|Columbus Crew]] mu 2001, [[:en:Dallas_Burn|Dallas Burn]] mu 2002 ne 2003, ne [[:en:MetroStars|MetroStars]], eyagula Tenywa okuva mu Dallas ku [[:en:Steve_Jolley|Steve Jolley]] nga sizoni ya 2004 tennatandika.<ref>{{cite news|agency=[[Associated Press|AP]]|title=Bonseu traded to MetroStars for Jolley|url=http://www.highbeam.com/doc/1P1-88014242.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025133211/http://www.highbeam.com/doc/1P1-88014242.html|url-status=dead|archive-date=2012-10-25|date=2003-12-04|accessdate=2009-05-11}}</ref> Mu sizoni ttaano mu MLS, Bonseu yazannya emipiira 87 egya sizoni eya bulijjo ne 11 egya ‘playoff’ (ng’atandika gyonna okuggyako esatu). Oluvannyuma lw’okuva mu MetroStars, Bonseu yazannya sizoni nnya mu [[:en:Rochester_Rhinos|Rochester Rhinos]] mu [[:en:USL_First_Division|USL First Division]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2008, nga tannaba kukola ndagaano n'aba [[:en:Pittsburgh_Riverhounds|Pittsburgh Riverhounds]] mu 2009. === Emipiira gy'azannye === Bonseu y’omu ku bazannyi abato abaalondebwa okuzannya mu Ttiimu ya Uganda ey'abasambi b'omupiira. Alabikidde mu mipiira gya Uganda 21. == Ebijuliziddwa == == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * Tenywa Bonseu at National-Football-Teams.com {{DEFAULTSORT:Bonseu, Tenywa}} q7i5e8y7x3gj3xo26ozfhlw1ya42pd1 Hassan Mubiru 0 13572 50714 2026-05-10T19:15:20Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50714 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . bjumt16509e8uullkeerh4yhsoalwq7 50717 50714 2026-05-10T19:18:37Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50717 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone Uganda be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. asyq06p0fargapplkhz85mzcyh9367j 50719 50717 2026-05-10T19:19:17Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50719 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. 78mq1027n6iw366sm2s0515ititqd7o 50724 50719 2026-05-10T19:25:03Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50724 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, Denis Obua (Eyali pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. 3cp6rx7yic29kxt2llrgoftf5ab1bkr 50726 50724 2026-05-10T19:26:05Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50726 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. df5x6cq42xk117g20rbjb39qb71w1p9 50731 50726 2026-05-10T19:33:16Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50731 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, Express FC ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. 61p9v6uhd5jovo7ublcpv2e0xxzaxtr 50733 50731 2026-05-10T19:34:15Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50733 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == 537d5vac2ahtdeul8h7344cx65b3t70 50740 50733 2026-05-10T19:45:20Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50740 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi Paul Hasule eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya Tanzania ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. q1ino0nxjg5oav2u8hooi6ia3a7pd40 50741 50740 2026-05-10T19:46:37Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50741 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. l4yrfkmhrdjrljusb6tkzlnadw33ofk 50745 50741 2026-05-10T19:52:02Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50745 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. f4lk5zoyrbq896msa0os321uffse2d6 50754 50745 2026-05-10T19:57:00Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50754 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. == FIGO Erinnya ery'amukazibwako == Oluvannyuma lw’okukyusibwa okugenda mu Express FC, abawagizi ba Red eagles baamukazaako erinnya lya Luis Figo nga bajuliza emmunyeenye ya Portugal eyasala n’egenda mu Real Madrid okuva mu Barcelona mu kyali omuzannyi asinze okugulibwa ssente ennyingi mu nsi yonna mu kiseera ekyo. Pulezidenti wa Real Madrid mu kiseera ekyo, Florentine Perez ye yali yawomamu omutwe mu kugula omuzannyi ono era bw’atyo Kirumira n’afuna erinnya lye Perez. Ng’abawagizi ba Barca bwe baakyawa Figo emirembe gyonna, abawagizi ba Villa abasinga ne mu kiseera kino tebasonyiwangako Mubiru. mvzwd1dr6apu45qk5w541970il7lczg 50789 50754 2026-05-10T20:10:04Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50789 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. == FIGO Erinnya ery'amukazibwako == Oluvannyuma lw’okukyusibwa okugenda mu Express FC, abawagizi ba Red eagles baamukazaako erinnya lya Luis Figo nga bajuliza emmunyeenye ya Portugal eyasala n’egenda mu Real Madrid okuva mu Barcelona mu kyali omuzannyi asinze okugulibwa ssente ennyingi mu nsi yonna mu kiseera ekyo. Pulezidenti wa Real Madrid mu kiseera ekyo, Florentine Perez ye yali yawomamu omutwe mu kugula omuzannyi ono era bw’atyo Kirumira n’afuna erinnya lye Perez. Ng’abawagizi ba Barca bwe baakyawa Figo emirembe gyonna, abawagizi ba Villa abasinga ne mu kiseera kino tebasonyiwangako Mubiru. == Mu Express FC == E Wankulukuku, Mubiru yeegatta ku layini y’abazannyi ab'amaanyi omwali James Odoch, Buwembo Ibrahim, Obwiny Phillip, Lwebuga Peter n’omukuumi Kawalya Sam n’abalala. Omuteebi ono ow’omu makkati yatunuulibwa ng’omusajja alina okutwala Express FC ku ntikko n’okuggya abavuganya SC Villa ku ntebe nga bakabaka b'omupiira ku lukalu. Wabula tekyaliwo mu sizoni ya 2000 nga Villa y'eddiza liigi n’ewangula ekikopo ku mirundi ebiri egy'omuddiringanwa. Mu 2001, Express FC ne Mubiru baalemererwa okugoba Villa nga bannatameggwa ba liigi kyokka omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya Kakungulu ng’ateeba ggoolo enkulu eziwerako omuli n’empaka mu mupiira gwe yawangula eyali kiraabu ye eya SC Villa ggoolo 3-1 ku fayinolo. Mathias Kawesa ye yateeba endala ng'omuteebi wa Kenya Maurice Sunguti eyali yegasse ku Villa okuva mu Express FC gye yateeba aba Jogoos ku lunaku olwo. Nga ye, Hassan Mubiru yawanguula bbuutu ya zaabu bwe yasinga abateebi abalala okuteeba ggoola nga yateeba ggoolo 27. Oluvanyuma lwa kapiteeni James Odoch okugenda mu 2002, Express FC yalonda Hassan Mubiru nga kapiteeni wa kiraabu eno. Wabula kapiteeni omupya yalemererwa okukulembera Express FC mu kitiibwa kya liigi wadde nga yawangula bbuutu ya zaabu sizoni ey'okubiri ey’omuddiring’anwa. Okwongera okwonoona, Express FC ekubibwa SC Villa ggoolo 2-1 ku fayinolo. Mu 2003, Mubiru yawangula bbuutu ya zaabu omwaka ogwokusatu ogw’omuddiring’anwa era n’abeera kapiteeni wa ttiimu ye okutuuka ku buwanguzi bw'ekikopo kya Kakungulu bwe bakuba Police FC ggoolo 3-1 ku fayinolo. Hassan Mubiru yaddamu n'ateebera aba Red eagles. Kapiteeni ono era yakulemberamu Express FC okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo eza CECAFA ezaali zitegeddwa mu Kampala gye bawangulwa SC Villa ggoolo 2-1 ku semi. Yakulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo z’ekikopo kya Uganda Cup omwaka ogwaddako ng'eno yakubibwa abavuganya mu kibuga KCC FC ku fayinolo nga guno gwa gwera mu peneti. 1sj4jzkc0po402rnlhlvd9mmz6uebo2 50793 50789 2026-05-10T20:11:28Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50793 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. == FIGO Erinnya ery'amukazibwako == Oluvannyuma lw’okukyusibwa okugenda mu Express FC, abawagizi ba Red eagles baamukazaako erinnya lya Luis Figo nga bajuliza emmunyeenye ya Portugal eyasala n’egenda mu Real Madrid okuva mu Barcelona mu kyali omuzannyi asinze okugulibwa ssente ennyingi mu nsi yonna mu kiseera ekyo. Pulezidenti wa Real Madrid mu kiseera ekyo, Florentine Perez ye yali yawomamu omutwe mu kugula omuzannyi ono era bw’atyo Kirumira n’afuna erinnya lye Perez. Ng’abawagizi ba Barca bwe baakyawa Figo emirembe gyonna, abawagizi ba Villa abasinga ne mu kiseera kino tebasonyiwangako Mubiru. == Mu Express FC == E Wankulukuku, Mubiru yeegatta ku layini y’abazannyi ab'amaanyi omwali James Odoch, Buwembo Ibrahim, Obwiny Phillip, Lwebuga Peter n’omukuumi Kawalya Sam n’abalala. Omuteebi ono ow’omu makkati yatunuulibwa ng’omusajja alina okutwala Express FC ku ntikko n’okuggya abavuganya SC Villa ku ntebe nga bakabaka b'omupiira ku lukalu. Wabula tekyaliwo mu sizoni ya 2000 nga Villa y'eddiza liigi n’ewangula ekikopo ku mirundi ebiri egy'omuddiringanwa. Mu 2001, Express FC ne Mubiru baalemererwa okugoba Villa nga bannatameggwa ba liigi kyokka omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya Kakungulu ng’ateeba ggoolo enkulu eziwerako omuli n’empaka mu mupiira gwe yawangula eyali kiraabu ye eya SC Villa ggoolo 3-1 ku fayinolo. Mathias Kawesa ye yateeba endala ng'omuteebi wa Kenya Maurice Sunguti eyali yegasse ku Villa okuva mu Express FC gye yateeba aba Jogoos ku lunaku olwo. Nga ye, Hassan Mubiru yawanguula bbuutu ya zaabu bwe yasinga abateebi abalala okuteeba ggoola nga yateeba ggoolo 27. Oluvanyuma lwa kapiteeni James Odoch okugenda mu 2002, Express FC yalonda Hassan Mubiru nga kapiteeni wa kiraabu eno. Wabula kapiteeni omupya yalemererwa okukulembera Express FC mu kitiibwa kya liigi wadde nga yawangula bbuutu ya zaabu sizoni ey'okubiri ey’omuddiring’anwa. Okwongera okwonoona, Express FC ekubibwa SC Villa ggoolo 2-1 ku fayinolo. Mu 2003, Mubiru yawangula bbuutu ya zaabu omwaka ogwokusatu ogw’omuddiring’anwa era n’abeera kapiteeni wa ttiimu ye okutuuka ku buwanguzi bw'ekikopo kya Kakungulu bwe bakuba Police FC ggoolo 3-1 ku fayinolo. Hassan Mubiru yaddamu n'ateebera aba Red eagles. Kapiteeni ono era yakulemberamu Express FC okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo eza CECAFA ezaali zitegeddwa mu Kampala gye bawangulwa SC Villa ggoolo 2-1 ku semi. Yakulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo z’ekikopo kya Uganda Cup omwaka ogwaddako ng'eno yakubibwa abavuganya mu kibuga KCC FC ku fayinolo nga guno gwa gwera mu peneti. Mubiru yakulembedde [[:en:Kenyan_Premier_League|liigi ya Kenya]] mu kuteeba ggoolo sizoni ssatu ez’omuddiring’anwa (2001 okutuuka mu 2003) ng’ali mu Express FC.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of Topscorers |url=https://www.rsssf.org/tableso/oegtops.html}}</ref> maajpxb5ddzccana79p0qsebvl1pxae 50797 50793 2026-05-10T20:12:30Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50797 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. == FIGO Erinnya ery'amukazibwako == Oluvannyuma lw’okukyusibwa okugenda mu Express FC, abawagizi ba Red eagles baamukazaako erinnya lya Luis Figo nga bajuliza emmunyeenye ya Portugal eyasala n’egenda mu Real Madrid okuva mu Barcelona mu kyali omuzannyi asinze okugulibwa ssente ennyingi mu nsi yonna mu kiseera ekyo. Pulezidenti wa Real Madrid mu kiseera ekyo, Florentine Perez ye yali yawomamu omutwe mu kugula omuzannyi ono era bw’atyo Kirumira n’afuna erinnya lye Perez. Ng’abawagizi ba Barca bwe baakyawa Figo emirembe gyonna, abawagizi ba Villa abasinga ne mu kiseera kino tebasonyiwangako Mubiru. == Mu Express FC == E Wankulukuku, Mubiru yeegatta ku layini y’abazannyi ab'amaanyi omwali James Odoch, Buwembo Ibrahim, Obwiny Phillip, Lwebuga Peter n’omukuumi Kawalya Sam n’abalala. Omuteebi ono ow’omu makkati yatunuulibwa ng’omusajja alina okutwala Express FC ku ntikko n’okuggya abavuganya SC Villa ku ntebe nga bakabaka b'omupiira ku lukalu. Wabula tekyaliwo mu sizoni ya 2000 nga Villa y'eddiza liigi n’ewangula ekikopo ku mirundi ebiri egy'omuddiringanwa. Mu 2001, Express FC ne Mubiru baalemererwa okugoba Villa nga bannatameggwa ba liigi kyokka omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya Kakungulu ng’ateeba ggoolo enkulu eziwerako omuli n’empaka mu mupiira gwe yawangula eyali kiraabu ye eya SC Villa ggoolo 3-1 ku fayinolo. Mathias Kawesa ye yateeba endala ng'omuteebi wa Kenya Maurice Sunguti eyali yegasse ku Villa okuva mu Express FC gye yateeba aba Jogoos ku lunaku olwo. Nga ye, Hassan Mubiru yawanguula bbuutu ya zaabu bwe yasinga abateebi abalala okuteeba ggoola nga yateeba ggoolo 27. Oluvanyuma lwa kapiteeni James Odoch okugenda mu 2002, Express FC yalonda Hassan Mubiru nga kapiteeni wa kiraabu eno. Wabula kapiteeni omupya yalemererwa okukulembera Express FC mu kitiibwa kya liigi wadde nga yawangula bbuutu ya zaabu sizoni ey'okubiri ey’omuddiring’anwa. Okwongera okwonoona, Express FC ekubibwa SC Villa ggoolo 2-1 ku fayinolo. Mu 2003, Mubiru yawangula bbuutu ya zaabu omwaka ogwokusatu ogw’omuddiring’anwa era n’abeera kapiteeni wa ttiimu ye okutuuka ku buwanguzi bw'ekikopo kya Kakungulu bwe bakuba Police FC ggoolo 3-1 ku fayinolo. Hassan Mubiru yaddamu n'ateebera aba Red eagles. Kapiteeni ono era yakulemberamu Express FC okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo eza CECAFA ezaali zitegeddwa mu Kampala gye bawangulwa SC Villa ggoolo 2-1 ku semi. Yakulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo z’ekikopo kya Uganda Cup omwaka ogwaddako ng'eno yakubibwa abavuganya mu kibuga KCC FC ku fayinolo nga guno gwa gwera mu peneti. Mubiru yakulembedde [[:en:Kenyan_Premier_League|liigi ya Kenya]] mu kuteeba ggoolo sizoni ssatu ez’omuddiring’anwa (2001 okutuuka mu 2003) ng’ali mu Express FC.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of Topscorers |url=https://www.rsssf.org/tableso/oegtops.html}}</ref> == APR FC == Oluvannyuma lw’okumala sizoni ttaano mu Express FC, Hassan Mubiru yasalawo okunoonya okusoomoozebwa ebweru w’eggwanga n’agenda mu ttiimu ya Rwanda eya APR FC mu 2005. Omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya liigi n’akulembera ttiimu ya Rwanda okutuuka ku fayinolo za Cecafa Club Championship ng'eno SC Villa yabawangula ne ggoolo 3-0. [[Category:Pages with unreviewed translations]] jpf9vpm8104ezmifuzh2s2z7qw9hayl 50799 50797 2026-05-10T20:12:57Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50799 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. == FIGO Erinnya ery'amukazibwako == Oluvannyuma lw’okukyusibwa okugenda mu Express FC, abawagizi ba Red eagles baamukazaako erinnya lya Luis Figo nga bajuliza emmunyeenye ya Portugal eyasala n’egenda mu Real Madrid okuva mu Barcelona mu kyali omuzannyi asinze okugulibwa ssente ennyingi mu nsi yonna mu kiseera ekyo. Pulezidenti wa Real Madrid mu kiseera ekyo, Florentine Perez ye yali yawomamu omutwe mu kugula omuzannyi ono era bw’atyo Kirumira n’afuna erinnya lye Perez. Ng’abawagizi ba Barca bwe baakyawa Figo emirembe gyonna, abawagizi ba Villa abasinga ne mu kiseera kino tebasonyiwangako Mubiru. == Mu Express FC == E Wankulukuku, Mubiru yeegatta ku layini y’abazannyi ab'amaanyi omwali James Odoch, Buwembo Ibrahim, Obwiny Phillip, Lwebuga Peter n’omukuumi Kawalya Sam n’abalala. Omuteebi ono ow’omu makkati yatunuulibwa ng’omusajja alina okutwala Express FC ku ntikko n’okuggya abavuganya SC Villa ku ntebe nga bakabaka b'omupiira ku lukalu. Wabula tekyaliwo mu sizoni ya 2000 nga Villa y'eddiza liigi n’ewangula ekikopo ku mirundi ebiri egy'omuddiringanwa. Mu 2001, Express FC ne Mubiru baalemererwa okugoba Villa nga bannatameggwa ba liigi kyokka omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya Kakungulu ng’ateeba ggoolo enkulu eziwerako omuli n’empaka mu mupiira gwe yawangula eyali kiraabu ye eya SC Villa ggoolo 3-1 ku fayinolo. Mathias Kawesa ye yateeba endala ng'omuteebi wa Kenya Maurice Sunguti eyali yegasse ku Villa okuva mu Express FC gye yateeba aba Jogoos ku lunaku olwo. Nga ye, Hassan Mubiru yawanguula bbuutu ya zaabu bwe yasinga abateebi abalala okuteeba ggoola nga yateeba ggoolo 27. Oluvanyuma lwa kapiteeni James Odoch okugenda mu 2002, Express FC yalonda Hassan Mubiru nga kapiteeni wa kiraabu eno. Wabula kapiteeni omupya yalemererwa okukulembera Express FC mu kitiibwa kya liigi wadde nga yawangula bbuutu ya zaabu sizoni ey'okubiri ey’omuddiring’anwa. Okwongera okwonoona, Express FC ekubibwa SC Villa ggoolo 2-1 ku fayinolo. Mu 2003, Mubiru yawangula bbuutu ya zaabu omwaka ogwokusatu ogw’omuddiring’anwa era n’abeera kapiteeni wa ttiimu ye okutuuka ku buwanguzi bw'ekikopo kya Kakungulu bwe bakuba Police FC ggoolo 3-1 ku fayinolo. Hassan Mubiru yaddamu n'ateebera aba Red eagles. Kapiteeni ono era yakulemberamu Express FC okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo eza CECAFA ezaali zitegeddwa mu Kampala gye bawangulwa SC Villa ggoolo 2-1 ku semi. Yakulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo z’ekikopo kya Uganda Cup omwaka ogwaddako ng'eno yakubibwa abavuganya mu kibuga KCC FC ku fayinolo nga guno gwa gwera mu peneti. Mubiru yakulembedde [[:en:Kenyan_Premier_League|liigi ya Kenya]] mu kuteeba ggoolo sizoni ssatu ez’omuddiring’anwa (2001 okutuuka mu 2003) ng’ali mu Express FC.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of Topscorers |url=https://www.rsssf.org/tableso/oegtops.html}}</ref> == APR FC == Oluvannyuma lw’okumala sizoni ttaano mu Express FC, Hassan Mubiru yasalawo okunoonya okusoomoozebwa ebweru w’eggwanga n’agenda mu ttiimu ya Rwanda eya APR FC mu 2005. Omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya liigi n’akulembera ttiimu ya Rwanda okutuuka ku fayinolo za Cecafa Club Championship ng'eno SC Villa yabawangula ne ggoolo 3-0. == Okudda kwe mu Express FC == [[Category:Pages with unreviewed translations]] 9o4msy6y3ke42nih43z4v6kim1r1dxr 50804 50799 2026-05-10T20:19:50Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50804 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. == FIGO Erinnya ery'amukazibwako == Oluvannyuma lw’okukyusibwa okugenda mu Express FC, abawagizi ba Red eagles baamukazaako erinnya lya Luis Figo nga bajuliza emmunyeenye ya Portugal eyasala n’egenda mu Real Madrid okuva mu Barcelona mu kyali omuzannyi asinze okugulibwa ssente ennyingi mu nsi yonna mu kiseera ekyo. Pulezidenti wa Real Madrid mu kiseera ekyo, Florentine Perez ye yali yawomamu omutwe mu kugula omuzannyi ono era bw’atyo Kirumira n’afuna erinnya lye Perez. Ng’abawagizi ba Barca bwe baakyawa Figo emirembe gyonna, abawagizi ba Villa abasinga ne mu kiseera kino tebasonyiwangako Mubiru. == Mu Express FC == E Wankulukuku, Mubiru yeegatta ku layini y’abazannyi ab'amaanyi omwali James Odoch, Buwembo Ibrahim, Obwiny Phillip, Lwebuga Peter n’omukuumi Kawalya Sam n’abalala. Omuteebi ono ow’omu makkati yatunuulibwa ng’omusajja alina okutwala Express FC ku ntikko n’okuggya abavuganya SC Villa ku ntebe nga bakabaka b'omupiira ku lukalu. Wabula tekyaliwo mu sizoni ya 2000 nga Villa y'eddiza liigi n’ewangula ekikopo ku mirundi ebiri egy'omuddiringanwa. Mu 2001, Express FC ne Mubiru baalemererwa okugoba Villa nga bannatameggwa ba liigi kyokka omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya Kakungulu ng’ateeba ggoolo enkulu eziwerako omuli n’empaka mu mupiira gwe yawangula eyali kiraabu ye eya SC Villa ggoolo 3-1 ku fayinolo. Mathias Kawesa ye yateeba endala ng'omuteebi wa Kenya Maurice Sunguti eyali yegasse ku Villa okuva mu Express FC gye yateeba aba Jogoos ku lunaku olwo. Nga ye, Hassan Mubiru yawanguula bbuutu ya zaabu bwe yasinga abateebi abalala okuteeba ggoola nga yateeba ggoolo 27. Oluvanyuma lwa kapiteeni James Odoch okugenda mu 2002, Express FC yalonda Hassan Mubiru nga kapiteeni wa kiraabu eno. Wabula kapiteeni omupya yalemererwa okukulembera Express FC mu kitiibwa kya liigi wadde nga yawangula bbuutu ya zaabu sizoni ey'okubiri ey’omuddiring’anwa. Okwongera okwonoona, Express FC ekubibwa SC Villa ggoolo 2-1 ku fayinolo. Mu 2003, Mubiru yawangula bbuutu ya zaabu omwaka ogwokusatu ogw’omuddiring’anwa era n’abeera kapiteeni wa ttiimu ye okutuuka ku buwanguzi bw'ekikopo kya Kakungulu bwe bakuba Police FC ggoolo 3-1 ku fayinolo. Hassan Mubiru yaddamu n'ateebera aba Red eagles. Kapiteeni ono era yakulemberamu Express FC okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo eza CECAFA ezaali zitegeddwa mu Kampala gye bawangulwa SC Villa ggoolo 2-1 ku semi. Yakulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo z’ekikopo kya Uganda Cup omwaka ogwaddako ng'eno yakubibwa abavuganya mu kibuga KCC FC ku fayinolo nga guno gwa gwera mu peneti. Mubiru yakulembedde [[:en:Kenyan_Premier_League|liigi ya Kenya]] mu kuteeba ggoolo sizoni ssatu ez’omuddiring’anwa (2001 okutuuka mu 2003) ng’ali mu Express FC.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of Topscorers |url=https://www.rsssf.org/tableso/oegtops.html}}</ref> == APR FC == Oluvannyuma lw’okumala sizoni ttaano mu Express FC, Hassan Mubiru yasalawo okunoonya okusoomoozebwa ebweru w’eggwanga n’agenda mu ttiimu ya Rwanda eya APR FC mu 2005. Omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya liigi n’akulembera ttiimu ya Rwanda okutuuka ku fayinolo za Cecafa Club Championship ng'eno SC Villa yabawangula ne ggoolo 3-0. == Okudda kwe mu Express FC == Mubiru yamala sizoni emu yokka mu Rwanda nga tannaddamu kwegatta ku Red eagles mu 2006. Yaddamu okukola nga kapiteeni wa kiraabu era yakola kinene nnyo mu kuyamba ttiimu eno okuwona okuva mu kibinja omwaka ogwo ng’omutendesi Sam Ssimbwa eyali abakulembera. Eky'ewuunyisa ttiimu eno nayo yagenda mu maaso n’okusitula engule y’ekikopo kya Kankungulu oluvannyuma lw’okukuba Maji ggoolo 2-0 ku fayinolo. Oluvannyuma yaddamu n'akukulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo za Uganda cup omwaka ogwaddako kyokka KCC n'ebawangula ggoolo 4-2 ku peneti oluvannyuma lwa buli ttiimu okulemererwa okuteeba mu ddakiika 90. Oluvannyuma Hassan yasambirako mu Denmark ne ttiimu ya Silkeborg eya Denmark Superliga nga tannadda mu Express FC mu 2008. Express FC yatunda omuteebi ono ku nkomerero ya sizoni ya 2008 era omuzannyi ono ne yeegatta ku Victors FC wakati mu butakkaanya obwaliwo okuva ku ttiimu endala eya Super division eya Proline FC ng’egamba nti omuteebi ono yali ‘alidde’ ssente zaabwe okujja okubazannyira. Mubiru bwe yali mu Victors FC mu 2010, nate yawangula omudaali omulala ogwa Uganda Cup oluvannyuma lw’okuyamba ttiimu eno okuwangula Simba SC ku fayinolo ggoolo 5-4 mu peneti. [[Category:Pages with unreviewed translations]] bgwos2pp5w667rjcged4elio7y1lqr5 50806 50804 2026-05-10T20:20:27Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50806 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. == FIGO Erinnya ery'amukazibwako == Oluvannyuma lw’okukyusibwa okugenda mu Express FC, abawagizi ba Red eagles baamukazaako erinnya lya Luis Figo nga bajuliza emmunyeenye ya Portugal eyasala n’egenda mu Real Madrid okuva mu Barcelona mu kyali omuzannyi asinze okugulibwa ssente ennyingi mu nsi yonna mu kiseera ekyo. Pulezidenti wa Real Madrid mu kiseera ekyo, Florentine Perez ye yali yawomamu omutwe mu kugula omuzannyi ono era bw’atyo Kirumira n’afuna erinnya lye Perez. Ng’abawagizi ba Barca bwe baakyawa Figo emirembe gyonna, abawagizi ba Villa abasinga ne mu kiseera kino tebasonyiwangako Mubiru. == Mu Express FC == E Wankulukuku, Mubiru yeegatta ku layini y’abazannyi ab'amaanyi omwali James Odoch, Buwembo Ibrahim, Obwiny Phillip, Lwebuga Peter n’omukuumi Kawalya Sam n’abalala. Omuteebi ono ow’omu makkati yatunuulibwa ng’omusajja alina okutwala Express FC ku ntikko n’okuggya abavuganya SC Villa ku ntebe nga bakabaka b'omupiira ku lukalu. Wabula tekyaliwo mu sizoni ya 2000 nga Villa y'eddiza liigi n’ewangula ekikopo ku mirundi ebiri egy'omuddiringanwa. Mu 2001, Express FC ne Mubiru baalemererwa okugoba Villa nga bannatameggwa ba liigi kyokka omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya Kakungulu ng’ateeba ggoolo enkulu eziwerako omuli n’empaka mu mupiira gwe yawangula eyali kiraabu ye eya SC Villa ggoolo 3-1 ku fayinolo. Mathias Kawesa ye yateeba endala ng'omuteebi wa Kenya Maurice Sunguti eyali yegasse ku Villa okuva mu Express FC gye yateeba aba Jogoos ku lunaku olwo. Nga ye, Hassan Mubiru yawanguula bbuutu ya zaabu bwe yasinga abateebi abalala okuteeba ggoola nga yateeba ggoolo 27. Oluvanyuma lwa kapiteeni James Odoch okugenda mu 2002, Express FC yalonda Hassan Mubiru nga kapiteeni wa kiraabu eno. Wabula kapiteeni omupya yalemererwa okukulembera Express FC mu kitiibwa kya liigi wadde nga yawangula bbuutu ya zaabu sizoni ey'okubiri ey’omuddiring’anwa. Okwongera okwonoona, Express FC ekubibwa SC Villa ggoolo 2-1 ku fayinolo. Mu 2003, Mubiru yawangula bbuutu ya zaabu omwaka ogwokusatu ogw’omuddiring’anwa era n’abeera kapiteeni wa ttiimu ye okutuuka ku buwanguzi bw'ekikopo kya Kakungulu bwe bakuba Police FC ggoolo 3-1 ku fayinolo. Hassan Mubiru yaddamu n'ateebera aba Red eagles. Kapiteeni ono era yakulemberamu Express FC okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo eza CECAFA ezaali zitegeddwa mu Kampala gye bawangulwa SC Villa ggoolo 2-1 ku semi. Yakulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo z’ekikopo kya Uganda Cup omwaka ogwaddako ng'eno yakubibwa abavuganya mu kibuga KCC FC ku fayinolo nga guno gwa gwera mu peneti. Mubiru yakulembedde [[:en:Kenyan_Premier_League|liigi ya Kenya]] mu kuteeba ggoolo sizoni ssatu ez’omuddiring’anwa (2001 okutuuka mu 2003) ng’ali mu Express FC.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of Topscorers |url=https://www.rsssf.org/tableso/oegtops.html}}</ref> == APR FC == Oluvannyuma lw’okumala sizoni ttaano mu Express FC, Hassan Mubiru yasalawo okunoonya okusoomoozebwa ebweru w’eggwanga n’agenda mu ttiimu ya Rwanda eya APR FC mu 2005. Omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya liigi n’akulembera ttiimu ya Rwanda okutuuka ku fayinolo za Cecafa Club Championship ng'eno SC Villa yabawangula ne ggoolo 3-0. == Okudda kwe mu Express FC == Mubiru yamala sizoni emu yokka mu Rwanda nga tannaddamu kwegatta ku Red eagles mu 2006. Yaddamu okukola nga kapiteeni wa kiraabu era yakola kinene nnyo mu kuyamba ttiimu eno okuwona okuva mu kibinja omwaka ogwo ng’omutendesi Sam Ssimbwa eyali abakulembera. Eky'ewuunyisa ttiimu eno nayo yagenda mu maaso n’okusitula engule y’ekikopo kya Kankungulu oluvannyuma lw’okukuba Maji ggoolo 2-0 ku fayinolo. Oluvannyuma yaddamu n'akukulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo za Uganda cup omwaka ogwaddako kyokka KCC n'ebawangula ggoolo 4-2 ku peneti oluvannyuma lwa buli ttiimu okulemererwa okuteeba mu ddakiika 90. Oluvannyuma Hassan yasambirako mu Denmark ne ttiimu ya Silkeborg eya Denmark Superliga nga tannadda mu Express FC mu 2008. Express FC yatunda omuteebi ono ku nkomerero ya sizoni ya 2008 era omuzannyi ono ne yeegatta ku Victors FC wakati mu butakkaanya obwaliwo okuva ku ttiimu endala eya Super division eya Proline FC ng’egamba nti omuteebi ono yali ‘alidde’ ssente zaabwe okujja okubazannyira. Mubiru bwe yali mu Victors FC mu 2010, nate yawangula omudaali omulala ogwa Uganda Cup oluvannyuma lw’okuyamba ttiimu eno okuwangula Simba SC ku fayinolo ggoolo 5-4 mu peneti. == Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya == [[Category:Pages with unreviewed translations]] qpaqe6cfnhhq38tnzerz7xnjldejc0r 50809 50806 2026-05-10T20:24:44Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50809 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. == FIGO Erinnya ery'amukazibwako == Oluvannyuma lw’okukyusibwa okugenda mu Express FC, abawagizi ba Red eagles baamukazaako erinnya lya Luis Figo nga bajuliza emmunyeenye ya Portugal eyasala n’egenda mu Real Madrid okuva mu Barcelona mu kyali omuzannyi asinze okugulibwa ssente ennyingi mu nsi yonna mu kiseera ekyo. Pulezidenti wa Real Madrid mu kiseera ekyo, Florentine Perez ye yali yawomamu omutwe mu kugula omuzannyi ono era bw’atyo Kirumira n’afuna erinnya lye Perez. Ng’abawagizi ba Barca bwe baakyawa Figo emirembe gyonna, abawagizi ba Villa abasinga ne mu kiseera kino tebasonyiwangako Mubiru. == Mu Express FC == E Wankulukuku, Mubiru yeegatta ku layini y’abazannyi ab'amaanyi omwali James Odoch, Buwembo Ibrahim, Obwiny Phillip, Lwebuga Peter n’omukuumi Kawalya Sam n’abalala. Omuteebi ono ow’omu makkati yatunuulibwa ng’omusajja alina okutwala Express FC ku ntikko n’okuggya abavuganya SC Villa ku ntebe nga bakabaka b'omupiira ku lukalu. Wabula tekyaliwo mu sizoni ya 2000 nga Villa y'eddiza liigi n’ewangula ekikopo ku mirundi ebiri egy'omuddiringanwa. Mu 2001, Express FC ne Mubiru baalemererwa okugoba Villa nga bannatameggwa ba liigi kyokka omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya Kakungulu ng’ateeba ggoolo enkulu eziwerako omuli n’empaka mu mupiira gwe yawangula eyali kiraabu ye eya SC Villa ggoolo 3-1 ku fayinolo. Mathias Kawesa ye yateeba endala ng'omuteebi wa Kenya Maurice Sunguti eyali yegasse ku Villa okuva mu Express FC gye yateeba aba Jogoos ku lunaku olwo. Nga ye, Hassan Mubiru yawanguula bbuutu ya zaabu bwe yasinga abateebi abalala okuteeba ggoola nga yateeba ggoolo 27. Oluvanyuma lwa kapiteeni James Odoch okugenda mu 2002, Express FC yalonda Hassan Mubiru nga kapiteeni wa kiraabu eno. Wabula kapiteeni omupya yalemererwa okukulembera Express FC mu kitiibwa kya liigi wadde nga yawangula bbuutu ya zaabu sizoni ey'okubiri ey’omuddiring’anwa. Okwongera okwonoona, Express FC ekubibwa SC Villa ggoolo 2-1 ku fayinolo. Mu 2003, Mubiru yawangula bbuutu ya zaabu omwaka ogwokusatu ogw’omuddiring’anwa era n’abeera kapiteeni wa ttiimu ye okutuuka ku buwanguzi bw'ekikopo kya Kakungulu bwe bakuba Police FC ggoolo 3-1 ku fayinolo. Hassan Mubiru yaddamu n'ateebera aba Red eagles. Kapiteeni ono era yakulemberamu Express FC okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo eza CECAFA ezaali zitegeddwa mu Kampala gye bawangulwa SC Villa ggoolo 2-1 ku semi. Yakulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo z’ekikopo kya Uganda Cup omwaka ogwaddako ng'eno yakubibwa abavuganya mu kibuga KCC FC ku fayinolo nga guno gwa gwera mu peneti. Mubiru yakulembedde [[:en:Kenyan_Premier_League|liigi ya Kenya]] mu kuteeba ggoolo sizoni ssatu ez’omuddiring’anwa (2001 okutuuka mu 2003) ng’ali mu Express FC.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of Topscorers |url=https://www.rsssf.org/tableso/oegtops.html}}</ref> == APR FC == Oluvannyuma lw’okumala sizoni ttaano mu Express FC, Hassan Mubiru yasalawo okunoonya okusoomoozebwa ebweru w’eggwanga n’agenda mu ttiimu ya Rwanda eya APR FC mu 2005. Omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya liigi n’akulembera ttiimu ya Rwanda okutuuka ku fayinolo za Cecafa Club Championship ng'eno SC Villa yabawangula ne ggoolo 3-0. == Okudda kwe mu Express FC == Mubiru yamala sizoni emu yokka mu Rwanda nga tannaddamu kwegatta ku Red eagles mu 2006. Yaddamu okukola nga kapiteeni wa kiraabu era yakola kinene nnyo mu kuyamba ttiimu eno okuwona okuva mu kibinja omwaka ogwo ng’omutendesi Sam Ssimbwa eyali abakulembera. Eky'ewuunyisa ttiimu eno nayo yagenda mu maaso n’okusitula engule y’ekikopo kya Kankungulu oluvannyuma lw’okukuba Maji ggoolo 2-0 ku fayinolo. Oluvannyuma yaddamu n'akukulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo za Uganda cup omwaka ogwaddako kyokka KCC n'ebawangula ggoolo 4-2 ku peneti oluvannyuma lwa buli ttiimu okulemererwa okuteeba mu ddakiika 90. Oluvannyuma Hassan yasambirako mu Denmark ne ttiimu ya Silkeborg eya Denmark Superliga nga tannadda mu Express FC mu 2008. Express FC yatunda omuteebi ono ku nkomerero ya sizoni ya 2008 era omuzannyi ono ne yeegatta ku Victors FC wakati mu butakkaanya obwaliwo okuva ku ttiimu endala eya Super division eya Proline FC ng’egamba nti omuteebi ono yali ‘alidde’ ssente zaabwe okujja okubazannyira. Mubiru bwe yali mu Victors FC mu 2010, nate yawangula omudaali omulala ogwa Uganda Cup oluvannyuma lw’okuyamba ttiimu eno okuwangula Simba SC ku fayinolo ggoolo 5-4 mu peneti. == Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya == Mu butabeerawo bw'omukugu w’e Turkey [[Majid Musisi]], Mubiru yayitiddwa okujjuza engatto ennene eza Musisi mu nsisinkano ya The Cranes ne Algeria ey’okusunsulamu abalizannya empaka z'ekikopo kya Africa Cup of Nations kibinja eky’okuna wakati wa [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|The Cranes]] ne Algeria mu 1998. Yakola omupiira ogw’ebyafaayo ogw’ekitalo mu mupiira guno, bwe yateeba ggoolo bbiri, omuli n’omupiira ogw'ekijjukizo bwe yateeba ggoolo ey'oluvanyuma eyaviirako obuwanguzi bwa Uganda ne ggoolo 2-1.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of International Matches |url=https://www.rsssf.org/tableso/oeg-intres.html}}</ref> Okuva olwo, yakola kinene mu ttiimu y'eggwanga. [[Category:Pages with unreviewed translations]] 80fqr43vq0ieoesvrkl84pfwby5lxas 50819 50809 2026-05-10T20:45:47Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50819 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. == FIGO Erinnya ery'amukazibwako == Oluvannyuma lw’okukyusibwa okugenda mu Express FC, abawagizi ba Red eagles baamukazaako erinnya lya Luis Figo nga bajuliza emmunyeenye ya Portugal eyasala n’egenda mu Real Madrid okuva mu Barcelona mu kyali omuzannyi asinze okugulibwa ssente ennyingi mu nsi yonna mu kiseera ekyo. Pulezidenti wa Real Madrid mu kiseera ekyo, Florentine Perez ye yali yawomamu omutwe mu kugula omuzannyi ono era bw’atyo Kirumira n’afuna erinnya lye Perez. Ng’abawagizi ba Barca bwe baakyawa Figo emirembe gyonna, abawagizi ba Villa abasinga ne mu kiseera kino tebasonyiwangako Mubiru. == Mu Express FC == E Wankulukuku, Mubiru yeegatta ku layini y’abazannyi ab'amaanyi omwali James Odoch, Buwembo Ibrahim, Obwiny Phillip, Lwebuga Peter n’omukuumi Kawalya Sam n’abalala. Omuteebi ono ow’omu makkati yatunuulibwa ng’omusajja alina okutwala Express FC ku ntikko n’okuggya abavuganya SC Villa ku ntebe nga bakabaka b'omupiira ku lukalu. Wabula tekyaliwo mu sizoni ya 2000 nga Villa y'eddiza liigi n’ewangula ekikopo ku mirundi ebiri egy'omuddiringanwa. Mu 2001, Express FC ne Mubiru baalemererwa okugoba Villa nga bannatameggwa ba liigi kyokka omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya Kakungulu ng’ateeba ggoolo enkulu eziwerako omuli n’empaka mu mupiira gwe yawangula eyali kiraabu ye eya SC Villa ggoolo 3-1 ku fayinolo. Mathias Kawesa ye yateeba endala ng'omuteebi wa Kenya Maurice Sunguti eyali yegasse ku Villa okuva mu Express FC gye yateeba aba Jogoos ku lunaku olwo. Nga ye, Hassan Mubiru yawanguula bbuutu ya zaabu bwe yasinga abateebi abalala okuteeba ggoola nga yateeba ggoolo 27. Oluvanyuma lwa kapiteeni James Odoch okugenda mu 2002, Express FC yalonda Hassan Mubiru nga kapiteeni wa kiraabu eno. Wabula kapiteeni omupya yalemererwa okukulembera Express FC mu kitiibwa kya liigi wadde nga yawangula bbuutu ya zaabu sizoni ey'okubiri ey’omuddiring’anwa. Okwongera okwonoona, Express FC ekubibwa SC Villa ggoolo 2-1 ku fayinolo. Mu 2003, Mubiru yawangula bbuutu ya zaabu omwaka ogwokusatu ogw’omuddiring’anwa era n’abeera kapiteeni wa ttiimu ye okutuuka ku buwanguzi bw'ekikopo kya Kakungulu bwe bakuba Police FC ggoolo 3-1 ku fayinolo. Hassan Mubiru yaddamu n'ateebera aba Red eagles. Kapiteeni ono era yakulemberamu Express FC okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo eza CECAFA ezaali zitegeddwa mu Kampala gye bawangulwa SC Villa ggoolo 2-1 ku semi. Yakulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo z’ekikopo kya Uganda Cup omwaka ogwaddako ng'eno yakubibwa abavuganya mu kibuga KCC FC ku fayinolo nga guno gwa gwera mu peneti. Mubiru yakulembedde [[:en:Kenyan_Premier_League|liigi ya Kenya]] mu kuteeba ggoolo sizoni ssatu ez’omuddiring’anwa (2001 okutuuka mu 2003) ng’ali mu Express FC.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of Topscorers |url=https://www.rsssf.org/tableso/oegtops.html}}</ref> == APR FC == Oluvannyuma lw’okumala sizoni ttaano mu Express FC, Hassan Mubiru yasalawo okunoonya okusoomoozebwa ebweru w’eggwanga n’agenda mu ttiimu ya Rwanda eya APR FC mu 2005. Omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya liigi n’akulembera ttiimu ya Rwanda okutuuka ku fayinolo za Cecafa Club Championship ng'eno SC Villa yabawangula ne ggoolo 3-0. == Okudda kwe mu Express FC == Mubiru yamala sizoni emu yokka mu Rwanda nga tannaddamu kwegatta ku Red eagles mu 2006. Yaddamu okukola nga kapiteeni wa kiraabu era yakola kinene nnyo mu kuyamba ttiimu eno okuwona okuva mu kibinja omwaka ogwo ng’omutendesi Sam Ssimbwa eyali abakulembera. Eky'ewuunyisa ttiimu eno nayo yagenda mu maaso n’okusitula engule y’ekikopo kya Kankungulu oluvannyuma lw’okukuba Maji ggoolo 2-0 ku fayinolo. Oluvannyuma yaddamu n'akukulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo za Uganda cup omwaka ogwaddako kyokka KCC n'ebawangula ggoolo 4-2 ku peneti oluvannyuma lwa buli ttiimu okulemererwa okuteeba mu ddakiika 90. Oluvannyuma Hassan yasambirako mu Denmark ne ttiimu ya Silkeborg eya Denmark Superliga nga tannadda mu Express FC mu 2008. Express FC yatunda omuteebi ono ku nkomerero ya sizoni ya 2008 era omuzannyi ono ne yeegatta ku Victors FC wakati mu butakkaanya obwaliwo okuva ku ttiimu endala eya Super division eya Proline FC ng’egamba nti omuteebi ono yali ‘alidde’ ssente zaabwe okujja okubazannyira. Mubiru bwe yali mu Victors FC mu 2010, nate yawangula omudaali omulala ogwa Uganda Cup oluvannyuma lw’okuyamba ttiimu eno okuwangula Simba SC ku fayinolo ggoolo 5-4 mu peneti. == Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya == Mu butabeerawo bw'omukugu w’e Turkey [[Majid Musisi]], Mubiru yayitiddwa okujjuza engatto ennene eza Musisi mu nsisinkano ya The Cranes ne Algeria ey’okusunsulamu abalizannya empaka z'ekikopo kya Africa Cup of Nations kibinja eky’okuna wakati wa [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|The Cranes]] ne Algeria mu 1998. Yakola omupiira ogw’ebyafaayo ogw’ekitalo mu mupiira guno, bwe yateeba ggoolo bbiri, omuli n’omupiira ogw'ekijjukizo bwe yateeba ggoolo ey'oluvanyuma eyaviirako obuwanguzi bwa Uganda ne ggoolo 2-1.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of International Matches |url=https://www.rsssf.org/tableso/oeg-intres.html}}</ref> Okuva olwo, yakola kinene mu ttiimu y'eggwanga. Omuteebi yatandika okulabikira ku bipande nga sereebu ow’amangu ng’abawagizi bamukazako lya Zidane nga bamugeraageranya ku musambi wa Bufalansa eyali ekulembedde eggwanga lye okuwangula ekikopo ky’ensi yonna bwe yateeba ggoolo bbiri ku Brazil ku fayinolo. Wadde nga Cranes yalemererwa okuyitamu, Mubiru bangi baamutunuulira ng’omusika wa Musisi. Mu 1999, Mubiru yayamba ttiimu ya The Kobs ey'abali wansi w'emyaka 23 (U-23) okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu mizannyo gya All African Games e South Africa. Empaka Uganda zeyasinga okuzannya obulungi mu byafaayo by'empaka zino. Mu 2000, Mubiru yakola kinene nnyo nga Cranes ewangula engule ya CECAFA Challenge ku omulundi ogwasooka okuva mu 1996. Uganda cranes (A) yakuba The Lions (B) ggoolo 2-0 ku fayinolo. Era yayamba Cranes okuwangula ekikopo kya Castle Cup ekyategekebwa e Tanzania ng’ekyuka okuva mu kifo ku fayinolo ne nakinku wa Africa ey'Obugwanjuba giants Ghana. Mu 2002, Mubiru yali wa bulabe eri Samuel Kuffour nga Uganda egwa amaliri ne Ghana ggoolo 1-1 mu mupiira gw’okusunsulamu abalizannya AFCON e Namboole. Mu mboozi ey'akafubo oluvannyuma lw’omupiira, eyali omuzibizi wa Bayern Munich yabuuzizza omuteebi ono gy’asambira era yeewuunya nnyo okuwulira nti Mubiru azannyira mu liigi ya wano n’amuwa amagezi okwegatta ku bazannyi abasasulwa mu Bulaaya. Mu 2006, Hassan Mubiru yayamba nnyo mu kuwangula Lesotho ggoolo 3-0 n’akola asisiti bbiri nga Cranes etandise okuyita mu kakunizo ka AFCON ng'abawanguzi. Mu 2007, yakola bulungi pasi eyayita mu bazibizi ba Nigeria abaali b'elemye n’ateekawo Geofrey Massa nga tannakubwa kutomerwa mu ntabwe okuweebwa peneti Ibrahim Ssekagya gye yakyusizza n’awa Cranes obuwanguzi bwa ggoolo 2-1. Yawummula emirimu gy'amawanga g'ebulaaya kubanga yali tayitibwa mu mpaka z’eggwanga ng’agamba nti yalemererwa okukyusa obusobozi bwe mu kuteebera kiraabu ye ggoolo okutuuka ku mutendera gw’eggwanga. Okuva lwe yawummula, ttiimu y’eggwanga yabulwa omuteebi asobola okuleetawo entiisa Mubiru gye yali ateekawo ku ttiimu y'eggwanga ne mu kiraabu. Hassan Mubiru yasigala ng'omu ku bateebi ba Uganda bannabitone ab'ekiseera kyonna. [[Category:Pages with unreviewed translations]] 3685vgbp3ivf51aj26wqs31imbs6vdt 50820 50819 2026-05-10T20:46:18Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50820 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. == FIGO Erinnya ery'amukazibwako == Oluvannyuma lw’okukyusibwa okugenda mu Express FC, abawagizi ba Red eagles baamukazaako erinnya lya Luis Figo nga bajuliza emmunyeenye ya Portugal eyasala n’egenda mu Real Madrid okuva mu Barcelona mu kyali omuzannyi asinze okugulibwa ssente ennyingi mu nsi yonna mu kiseera ekyo. Pulezidenti wa Real Madrid mu kiseera ekyo, Florentine Perez ye yali yawomamu omutwe mu kugula omuzannyi ono era bw’atyo Kirumira n’afuna erinnya lye Perez. Ng’abawagizi ba Barca bwe baakyawa Figo emirembe gyonna, abawagizi ba Villa abasinga ne mu kiseera kino tebasonyiwangako Mubiru. == Mu Express FC == E Wankulukuku, Mubiru yeegatta ku layini y’abazannyi ab'amaanyi omwali James Odoch, Buwembo Ibrahim, Obwiny Phillip, Lwebuga Peter n’omukuumi Kawalya Sam n’abalala. Omuteebi ono ow’omu makkati yatunuulibwa ng’omusajja alina okutwala Express FC ku ntikko n’okuggya abavuganya SC Villa ku ntebe nga bakabaka b'omupiira ku lukalu. Wabula tekyaliwo mu sizoni ya 2000 nga Villa y'eddiza liigi n’ewangula ekikopo ku mirundi ebiri egy'omuddiringanwa. Mu 2001, Express FC ne Mubiru baalemererwa okugoba Villa nga bannatameggwa ba liigi kyokka omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya Kakungulu ng’ateeba ggoolo enkulu eziwerako omuli n’empaka mu mupiira gwe yawangula eyali kiraabu ye eya SC Villa ggoolo 3-1 ku fayinolo. Mathias Kawesa ye yateeba endala ng'omuteebi wa Kenya Maurice Sunguti eyali yegasse ku Villa okuva mu Express FC gye yateeba aba Jogoos ku lunaku olwo. Nga ye, Hassan Mubiru yawanguula bbuutu ya zaabu bwe yasinga abateebi abalala okuteeba ggoola nga yateeba ggoolo 27. Oluvanyuma lwa kapiteeni James Odoch okugenda mu 2002, Express FC yalonda Hassan Mubiru nga kapiteeni wa kiraabu eno. Wabula kapiteeni omupya yalemererwa okukulembera Express FC mu kitiibwa kya liigi wadde nga yawangula bbuutu ya zaabu sizoni ey'okubiri ey’omuddiring’anwa. Okwongera okwonoona, Express FC ekubibwa SC Villa ggoolo 2-1 ku fayinolo. Mu 2003, Mubiru yawangula bbuutu ya zaabu omwaka ogwokusatu ogw’omuddiring’anwa era n’abeera kapiteeni wa ttiimu ye okutuuka ku buwanguzi bw'ekikopo kya Kakungulu bwe bakuba Police FC ggoolo 3-1 ku fayinolo. Hassan Mubiru yaddamu n'ateebera aba Red eagles. Kapiteeni ono era yakulemberamu Express FC okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo eza CECAFA ezaali zitegeddwa mu Kampala gye bawangulwa SC Villa ggoolo 2-1 ku semi. Yakulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo z’ekikopo kya Uganda Cup omwaka ogwaddako ng'eno yakubibwa abavuganya mu kibuga KCC FC ku fayinolo nga guno gwa gwera mu peneti. Mubiru yakulembedde [[:en:Kenyan_Premier_League|liigi ya Kenya]] mu kuteeba ggoolo sizoni ssatu ez’omuddiring’anwa (2001 okutuuka mu 2003) ng’ali mu Express FC.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of Topscorers |url=https://www.rsssf.org/tableso/oegtops.html}}</ref> == APR FC == Oluvannyuma lw’okumala sizoni ttaano mu Express FC, Hassan Mubiru yasalawo okunoonya okusoomoozebwa ebweru w’eggwanga n’agenda mu ttiimu ya Rwanda eya APR FC mu 2005. Omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya liigi n’akulembera ttiimu ya Rwanda okutuuka ku fayinolo za Cecafa Club Championship ng'eno SC Villa yabawangula ne ggoolo 3-0. == Okudda kwe mu Express FC == Mubiru yamala sizoni emu yokka mu Rwanda nga tannaddamu kwegatta ku Red eagles mu 2006. Yaddamu okukola nga kapiteeni wa kiraabu era yakola kinene nnyo mu kuyamba ttiimu eno okuwona okuva mu kibinja omwaka ogwo ng’omutendesi Sam Ssimbwa eyali abakulembera. Eky'ewuunyisa ttiimu eno nayo yagenda mu maaso n’okusitula engule y’ekikopo kya Kankungulu oluvannyuma lw’okukuba Maji ggoolo 2-0 ku fayinolo. Oluvannyuma yaddamu n'akukulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo za Uganda cup omwaka ogwaddako kyokka KCC n'ebawangula ggoolo 4-2 ku peneti oluvannyuma lwa buli ttiimu okulemererwa okuteeba mu ddakiika 90. Oluvannyuma Hassan yasambirako mu Denmark ne ttiimu ya Silkeborg eya Denmark Superliga nga tannadda mu Express FC mu 2008. Express FC yatunda omuteebi ono ku nkomerero ya sizoni ya 2008 era omuzannyi ono ne yeegatta ku Victors FC wakati mu butakkaanya obwaliwo okuva ku ttiimu endala eya Super division eya Proline FC ng’egamba nti omuteebi ono yali ‘alidde’ ssente zaabwe okujja okubazannyira. Mubiru bwe yali mu Victors FC mu 2010, nate yawangula omudaali omulala ogwa Uganda Cup oluvannyuma lw’okuyamba ttiimu eno okuwangula Simba SC ku fayinolo ggoolo 5-4 mu peneti. == Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya == Mu butabeerawo bw'omukugu w’e Turkey [[Majid Musisi]], Mubiru yayitiddwa okujjuza engatto ennene eza Musisi mu nsisinkano ya The Cranes ne Algeria ey’okusunsulamu abalizannya empaka z'ekikopo kya Africa Cup of Nations kibinja eky’okuna wakati wa [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|The Cranes]] ne Algeria mu 1998. Yakola omupiira ogw’ebyafaayo ogw’ekitalo mu mupiira guno, bwe yateeba ggoolo bbiri, omuli n’omupiira ogw'ekijjukizo bwe yateeba ggoolo ey'oluvanyuma eyaviirako obuwanguzi bwa Uganda ne ggoolo 2-1.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of International Matches |url=https://www.rsssf.org/tableso/oeg-intres.html}}</ref> Okuva olwo, yakola kinene mu ttiimu y'eggwanga. Omuteebi yatandika okulabikira ku bipande nga sereebu ow’amangu ng’abawagizi bamukazako lya Zidane nga bamugeraageranya ku musambi wa Bufalansa eyali ekulembedde eggwanga lye okuwangula ekikopo ky’ensi yonna bwe yateeba ggoolo bbiri ku Brazil ku fayinolo. Wadde nga Cranes yalemererwa okuyitamu, Mubiru bangi baamutunuulira ng’omusika wa Musisi. Mu 1999, Mubiru yayamba ttiimu ya The Kobs ey'abali wansi w'emyaka 23 (U-23) okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu mizannyo gya All African Games e South Africa. Empaka Uganda zeyasinga okuzannya obulungi mu byafaayo by'empaka zino. Mu 2000, Mubiru yakola kinene nnyo nga Cranes ewangula engule ya CECAFA Challenge ku omulundi ogwasooka okuva mu 1996. Uganda cranes (A) yakuba The Lions (B) ggoolo 2-0 ku fayinolo. Era yayamba Cranes okuwangula ekikopo kya Castle Cup ekyategekebwa e Tanzania ng’ekyuka okuva mu kifo ku fayinolo ne nakinku wa Africa ey'Obugwanjuba giants Ghana. Mu 2002, Mubiru yali wa bulabe eri Samuel Kuffour nga Uganda egwa amaliri ne Ghana ggoolo 1-1 mu mupiira gw’okusunsulamu abalizannya AFCON e Namboole. Mu mboozi ey'akafubo oluvannyuma lw’omupiira, eyali omuzibizi wa Bayern Munich yabuuzizza omuteebi ono gy’asambira era yeewuunya nnyo okuwulira nti Mubiru azannyira mu liigi ya wano n’amuwa amagezi okwegatta ku bazannyi abasasulwa mu Bulaaya. Mu 2006, Hassan Mubiru yayamba nnyo mu kuwangula Lesotho ggoolo 3-0 n’akola asisiti bbiri nga Cranes etandise okuyita mu kakunizo ka AFCON ng'abawanguzi. Mu 2007, yakola bulungi pasi eyayita mu bazibizi ba Nigeria abaali b'elemye n’ateekawo Geofrey Massa nga tannakubwa kutomerwa mu ntabwe okuweebwa peneti Ibrahim Ssekagya gye yakyusizza n’awa Cranes obuwanguzi bwa ggoolo 2-1. Yawummula emirimu gy'amawanga g'ebulaaya kubanga yali tayitibwa mu mpaka z’eggwanga ng’agamba nti yalemererwa okukyusa obusobozi bwe mu kuteebera kiraabu ye ggoolo okutuuka ku mutendera gw’eggwanga. Okuva lwe yawummula, ttiimu y’eggwanga yabulwa omuteebi asobola okuleetawo entiisa Mubiru gye yali ateekawo ku ttiimu y'eggwanga ne mu kiraabu. Hassan Mubiru yasigala ng'omu ku bateebi ba Uganda bannabitone ab'ekiseera kyonna. == Ebibalo by’emirimu gye == [[Category:Pages with unreviewed translations]] 52qm94c87xff5qtbak37o92a73zfpsl 50821 50820 2026-05-10T20:47:51Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50821 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. == FIGO Erinnya ery'amukazibwako == Oluvannyuma lw’okukyusibwa okugenda mu Express FC, abawagizi ba Red eagles baamukazaako erinnya lya Luis Figo nga bajuliza emmunyeenye ya Portugal eyasala n’egenda mu Real Madrid okuva mu Barcelona mu kyali omuzannyi asinze okugulibwa ssente ennyingi mu nsi yonna mu kiseera ekyo. Pulezidenti wa Real Madrid mu kiseera ekyo, Florentine Perez ye yali yawomamu omutwe mu kugula omuzannyi ono era bw’atyo Kirumira n’afuna erinnya lye Perez. Ng’abawagizi ba Barca bwe baakyawa Figo emirembe gyonna, abawagizi ba Villa abasinga ne mu kiseera kino tebasonyiwangako Mubiru. == Mu Express FC == E Wankulukuku, Mubiru yeegatta ku layini y’abazannyi ab'amaanyi omwali James Odoch, Buwembo Ibrahim, Obwiny Phillip, Lwebuga Peter n’omukuumi Kawalya Sam n’abalala. Omuteebi ono ow’omu makkati yatunuulibwa ng’omusajja alina okutwala Express FC ku ntikko n’okuggya abavuganya SC Villa ku ntebe nga bakabaka b'omupiira ku lukalu. Wabula tekyaliwo mu sizoni ya 2000 nga Villa y'eddiza liigi n’ewangula ekikopo ku mirundi ebiri egy'omuddiringanwa. Mu 2001, Express FC ne Mubiru baalemererwa okugoba Villa nga bannatameggwa ba liigi kyokka omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya Kakungulu ng’ateeba ggoolo enkulu eziwerako omuli n’empaka mu mupiira gwe yawangula eyali kiraabu ye eya SC Villa ggoolo 3-1 ku fayinolo. Mathias Kawesa ye yateeba endala ng'omuteebi wa Kenya Maurice Sunguti eyali yegasse ku Villa okuva mu Express FC gye yateeba aba Jogoos ku lunaku olwo. Nga ye, Hassan Mubiru yawanguula bbuutu ya zaabu bwe yasinga abateebi abalala okuteeba ggoola nga yateeba ggoolo 27. Oluvanyuma lwa kapiteeni James Odoch okugenda mu 2002, Express FC yalonda Hassan Mubiru nga kapiteeni wa kiraabu eno. Wabula kapiteeni omupya yalemererwa okukulembera Express FC mu kitiibwa kya liigi wadde nga yawangula bbuutu ya zaabu sizoni ey'okubiri ey’omuddiring’anwa. Okwongera okwonoona, Express FC ekubibwa SC Villa ggoolo 2-1 ku fayinolo. Mu 2003, Mubiru yawangula bbuutu ya zaabu omwaka ogwokusatu ogw’omuddiring’anwa era n’abeera kapiteeni wa ttiimu ye okutuuka ku buwanguzi bw'ekikopo kya Kakungulu bwe bakuba Police FC ggoolo 3-1 ku fayinolo. Hassan Mubiru yaddamu n'ateebera aba Red eagles. Kapiteeni ono era yakulemberamu Express FC okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo eza CECAFA ezaali zitegeddwa mu Kampala gye bawangulwa SC Villa ggoolo 2-1 ku semi. Yakulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo z’ekikopo kya Uganda Cup omwaka ogwaddako ng'eno yakubibwa abavuganya mu kibuga KCC FC ku fayinolo nga guno gwa gwera mu peneti. Mubiru yakulembedde [[:en:Kenyan_Premier_League|liigi ya Kenya]] mu kuteeba ggoolo sizoni ssatu ez’omuddiring’anwa (2001 okutuuka mu 2003) ng’ali mu Express FC.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of Topscorers |url=https://www.rsssf.org/tableso/oegtops.html}}</ref> == APR FC == Oluvannyuma lw’okumala sizoni ttaano mu Express FC, Hassan Mubiru yasalawo okunoonya okusoomoozebwa ebweru w’eggwanga n’agenda mu ttiimu ya Rwanda eya APR FC mu 2005. Omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya liigi n’akulembera ttiimu ya Rwanda okutuuka ku fayinolo za Cecafa Club Championship ng'eno SC Villa yabawangula ne ggoolo 3-0. == Okudda kwe mu Express FC == Mubiru yamala sizoni emu yokka mu Rwanda nga tannaddamu kwegatta ku Red eagles mu 2006. Yaddamu okukola nga kapiteeni wa kiraabu era yakola kinene nnyo mu kuyamba ttiimu eno okuwona okuva mu kibinja omwaka ogwo ng’omutendesi Sam Ssimbwa eyali abakulembera. Eky'ewuunyisa ttiimu eno nayo yagenda mu maaso n’okusitula engule y’ekikopo kya Kankungulu oluvannyuma lw’okukuba Maji ggoolo 2-0 ku fayinolo. Oluvannyuma yaddamu n'akukulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo za Uganda cup omwaka ogwaddako kyokka KCC n'ebawangula ggoolo 4-2 ku peneti oluvannyuma lwa buli ttiimu okulemererwa okuteeba mu ddakiika 90. Oluvannyuma Hassan yasambirako mu Denmark ne ttiimu ya Silkeborg eya Denmark Superliga nga tannadda mu Express FC mu 2008. Express FC yatunda omuteebi ono ku nkomerero ya sizoni ya 2008 era omuzannyi ono ne yeegatta ku Victors FC wakati mu butakkaanya obwaliwo okuva ku ttiimu endala eya Super division eya Proline FC ng’egamba nti omuteebi ono yali ‘alidde’ ssente zaabwe okujja okubazannyira. Mubiru bwe yali mu Victors FC mu 2010, nate yawangula omudaali omulala ogwa Uganda Cup oluvannyuma lw’okuyamba ttiimu eno okuwangula Simba SC ku fayinolo ggoolo 5-4 mu peneti. == Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya == Mu butabeerawo bw'omukugu w’e Turkey [[Majid Musisi]], Mubiru yayitiddwa okujjuza engatto ennene eza Musisi mu nsisinkano ya The Cranes ne Algeria ey’okusunsulamu abalizannya empaka z'ekikopo kya Africa Cup of Nations kibinja eky’okuna wakati wa [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|The Cranes]] ne Algeria mu 1998. Yakola omupiira ogw’ebyafaayo ogw’ekitalo mu mupiira guno, bwe yateeba ggoolo bbiri, omuli n’omupiira ogw'ekijjukizo bwe yateeba ggoolo ey'oluvanyuma eyaviirako obuwanguzi bwa Uganda ne ggoolo 2-1.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of International Matches |url=https://www.rsssf.org/tableso/oeg-intres.html}}</ref> Okuva olwo, yakola kinene mu ttiimu y'eggwanga. Omuteebi yatandika okulabikira ku bipande nga sereebu ow’amangu ng’abawagizi bamukazako lya Zidane nga bamugeraageranya ku musambi wa Bufalansa eyali ekulembedde eggwanga lye okuwangula ekikopo ky’ensi yonna bwe yateeba ggoolo bbiri ku Brazil ku fayinolo. Wadde nga Cranes yalemererwa okuyitamu, Mubiru bangi baamutunuulira ng’omusika wa Musisi. Mu 1999, Mubiru yayamba ttiimu ya The Kobs ey'abali wansi w'emyaka 23 (U-23) okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu mizannyo gya All African Games e South Africa. Empaka Uganda zeyasinga okuzannya obulungi mu byafaayo by'empaka zino. Mu 2000, Mubiru yakola kinene nnyo nga Cranes ewangula engule ya CECAFA Challenge ku omulundi ogwasooka okuva mu 1996. Uganda cranes (A) yakuba The Lions (B) ggoolo 2-0 ku fayinolo. Era yayamba Cranes okuwangula ekikopo kya Castle Cup ekyategekebwa e Tanzania ng’ekyuka okuva mu kifo ku fayinolo ne nakinku wa Africa ey'Obugwanjuba giants Ghana. Mu 2002, Mubiru yali wa bulabe eri Samuel Kuffour nga Uganda egwa amaliri ne Ghana ggoolo 1-1 mu mupiira gw’okusunsulamu abalizannya AFCON e Namboole. Mu mboozi ey'akafubo oluvannyuma lw’omupiira, eyali omuzibizi wa Bayern Munich yabuuzizza omuteebi ono gy’asambira era yeewuunya nnyo okuwulira nti Mubiru azannyira mu liigi ya wano n’amuwa amagezi okwegatta ku bazannyi abasasulwa mu Bulaaya. Mu 2006, Hassan Mubiru yayamba nnyo mu kuwangula Lesotho ggoolo 3-0 n’akola asisiti bbiri nga Cranes etandise okuyita mu kakunizo ka AFCON ng'abawanguzi. Mu 2007, yakola bulungi pasi eyayita mu bazibizi ba Nigeria abaali b'elemye n’ateekawo Geofrey Massa nga tannakubwa kutomerwa mu ntabwe okuweebwa peneti Ibrahim Ssekagya gye yakyusizza n’awa Cranes obuwanguzi bwa ggoolo 2-1. Yawummula emirimu gy'amawanga g'ebulaaya kubanga yali tayitibwa mu mpaka z’eggwanga ng’agamba nti yalemererwa okukyusa obusobozi bwe mu kuteebera kiraabu ye ggoolo okutuuka ku mutendera gw’eggwanga. Okuva lwe yawummula, ttiimu y’eggwanga yabulwa omuteebi asobola okuleetawo entiisa Mubiru gye yali ateekawo ku ttiimu y'eggwanga ne mu kiraabu. Hassan Mubiru yasigala ng'omu ku bateebi ba Uganda bannabitone ab'ekiseera kyonna. == Ebibalo by’emirimu gye == === Mawanga g'ebulaaya === : ''Ggoola z'eyateeban'ebyava mu mipiira gye yazannya, omuko gw’obubonero gulaga ggoolo oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Mubiru.'' [[Category:Pages with unreviewed translations]] rz3j3rpiavx5puiot9kuujh14hphs6b 50822 50821 2026-05-10T20:53:04Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50822 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. == FIGO Erinnya ery'amukazibwako == Oluvannyuma lw’okukyusibwa okugenda mu Express FC, abawagizi ba Red eagles baamukazaako erinnya lya Luis Figo nga bajuliza emmunyeenye ya Portugal eyasala n’egenda mu Real Madrid okuva mu Barcelona mu kyali omuzannyi asinze okugulibwa ssente ennyingi mu nsi yonna mu kiseera ekyo. Pulezidenti wa Real Madrid mu kiseera ekyo, Florentine Perez ye yali yawomamu omutwe mu kugula omuzannyi ono era bw’atyo Kirumira n’afuna erinnya lye Perez. Ng’abawagizi ba Barca bwe baakyawa Figo emirembe gyonna, abawagizi ba Villa abasinga ne mu kiseera kino tebasonyiwangako Mubiru. == Mu Express FC == E Wankulukuku, Mubiru yeegatta ku layini y’abazannyi ab'amaanyi omwali James Odoch, Buwembo Ibrahim, Obwiny Phillip, Lwebuga Peter n’omukuumi Kawalya Sam n’abalala. Omuteebi ono ow’omu makkati yatunuulibwa ng’omusajja alina okutwala Express FC ku ntikko n’okuggya abavuganya SC Villa ku ntebe nga bakabaka b'omupiira ku lukalu. Wabula tekyaliwo mu sizoni ya 2000 nga Villa y'eddiza liigi n’ewangula ekikopo ku mirundi ebiri egy'omuddiringanwa. Mu 2001, Express FC ne Mubiru baalemererwa okugoba Villa nga bannatameggwa ba liigi kyokka omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya Kakungulu ng’ateeba ggoolo enkulu eziwerako omuli n’empaka mu mupiira gwe yawangula eyali kiraabu ye eya SC Villa ggoolo 3-1 ku fayinolo. Mathias Kawesa ye yateeba endala ng'omuteebi wa Kenya Maurice Sunguti eyali yegasse ku Villa okuva mu Express FC gye yateeba aba Jogoos ku lunaku olwo. Nga ye, Hassan Mubiru yawanguula bbuutu ya zaabu bwe yasinga abateebi abalala okuteeba ggoola nga yateeba ggoolo 27. Oluvanyuma lwa kapiteeni James Odoch okugenda mu 2002, Express FC yalonda Hassan Mubiru nga kapiteeni wa kiraabu eno. Wabula kapiteeni omupya yalemererwa okukulembera Express FC mu kitiibwa kya liigi wadde nga yawangula bbuutu ya zaabu sizoni ey'okubiri ey’omuddiring’anwa. Okwongera okwonoona, Express FC ekubibwa SC Villa ggoolo 2-1 ku fayinolo. Mu 2003, Mubiru yawangula bbuutu ya zaabu omwaka ogwokusatu ogw’omuddiring’anwa era n’abeera kapiteeni wa ttiimu ye okutuuka ku buwanguzi bw'ekikopo kya Kakungulu bwe bakuba Police FC ggoolo 3-1 ku fayinolo. Hassan Mubiru yaddamu n'ateebera aba Red eagles. Kapiteeni ono era yakulemberamu Express FC okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo eza CECAFA ezaali zitegeddwa mu Kampala gye bawangulwa SC Villa ggoolo 2-1 ku semi. Yakulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo z’ekikopo kya Uganda Cup omwaka ogwaddako ng'eno yakubibwa abavuganya mu kibuga KCC FC ku fayinolo nga guno gwa gwera mu peneti. Mubiru yakulembedde [[:en:Kenyan_Premier_League|liigi ya Kenya]] mu kuteeba ggoolo sizoni ssatu ez’omuddiring’anwa (2001 okutuuka mu 2003) ng’ali mu Express FC.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of Topscorers |url=https://www.rsssf.org/tableso/oegtops.html}}</ref> == APR FC == Oluvannyuma lw’okumala sizoni ttaano mu Express FC, Hassan Mubiru yasalawo okunoonya okusoomoozebwa ebweru w’eggwanga n’agenda mu ttiimu ya Rwanda eya APR FC mu 2005. Omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya liigi n’akulembera ttiimu ya Rwanda okutuuka ku fayinolo za Cecafa Club Championship ng'eno SC Villa yabawangula ne ggoolo 3-0. == Okudda kwe mu Express FC == Mubiru yamala sizoni emu yokka mu Rwanda nga tannaddamu kwegatta ku Red eagles mu 2006. Yaddamu okukola nga kapiteeni wa kiraabu era yakola kinene nnyo mu kuyamba ttiimu eno okuwona okuva mu kibinja omwaka ogwo ng’omutendesi Sam Ssimbwa eyali abakulembera. Eky'ewuunyisa ttiimu eno nayo yagenda mu maaso n’okusitula engule y’ekikopo kya Kankungulu oluvannyuma lw’okukuba Maji ggoolo 2-0 ku fayinolo. Oluvannyuma yaddamu n'akukulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo za Uganda cup omwaka ogwaddako kyokka KCC n'ebawangula ggoolo 4-2 ku peneti oluvannyuma lwa buli ttiimu okulemererwa okuteeba mu ddakiika 90. Oluvannyuma Hassan yasambirako mu Denmark ne ttiimu ya Silkeborg eya Denmark Superliga nga tannadda mu Express FC mu 2008. Express FC yatunda omuteebi ono ku nkomerero ya sizoni ya 2008 era omuzannyi ono ne yeegatta ku Victors FC wakati mu butakkaanya obwaliwo okuva ku ttiimu endala eya Super division eya Proline FC ng’egamba nti omuteebi ono yali ‘alidde’ ssente zaabwe okujja okubazannyira. Mubiru bwe yali mu Victors FC mu 2010, nate yawangula omudaali omulala ogwa Uganda Cup oluvannyuma lw’okuyamba ttiimu eno okuwangula Simba SC ku fayinolo ggoolo 5-4 mu peneti. == Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya == Mu butabeerawo bw'omukugu w’e Turkey [[Majid Musisi]], Mubiru yayitiddwa okujjuza engatto ennene eza Musisi mu nsisinkano ya The Cranes ne Algeria ey’okusunsulamu abalizannya empaka z'ekikopo kya Africa Cup of Nations kibinja eky’okuna wakati wa [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|The Cranes]] ne Algeria mu 1998. Yakola omupiira ogw’ebyafaayo ogw’ekitalo mu mupiira guno, bwe yateeba ggoolo bbiri, omuli n’omupiira ogw'ekijjukizo bwe yateeba ggoolo ey'oluvanyuma eyaviirako obuwanguzi bwa Uganda ne ggoolo 2-1.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of International Matches |url=https://www.rsssf.org/tableso/oeg-intres.html}}</ref> Okuva olwo, yakola kinene mu ttiimu y'eggwanga. Omuteebi yatandika okulabikira ku bipande nga sereebu ow’amangu ng’abawagizi bamukazako lya Zidane nga bamugeraageranya ku musambi wa Bufalansa eyali ekulembedde eggwanga lye okuwangula ekikopo ky’ensi yonna bwe yateeba ggoolo bbiri ku Brazil ku fayinolo. Wadde nga Cranes yalemererwa okuyitamu, Mubiru bangi baamutunuulira ng’omusika wa Musisi. Mu 1999, Mubiru yayamba ttiimu ya The Kobs ey'abali wansi w'emyaka 23 (U-23) okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu mizannyo gya All African Games e South Africa. Empaka Uganda zeyasinga okuzannya obulungi mu byafaayo by'empaka zino. Mu 2000, Mubiru yakola kinene nnyo nga Cranes ewangula engule ya CECAFA Challenge ku omulundi ogwasooka okuva mu 1996. Uganda cranes (A) yakuba The Lions (B) ggoolo 2-0 ku fayinolo. Era yayamba Cranes okuwangula ekikopo kya Castle Cup ekyategekebwa e Tanzania ng’ekyuka okuva mu kifo ku fayinolo ne nakinku wa Africa ey'Obugwanjuba giants Ghana. Mu 2002, Mubiru yali wa bulabe eri Samuel Kuffour nga Uganda egwa amaliri ne Ghana ggoolo 1-1 mu mupiira gw’okusunsulamu abalizannya AFCON e Namboole. Mu mboozi ey'akafubo oluvannyuma lw’omupiira, eyali omuzibizi wa Bayern Munich yabuuzizza omuteebi ono gy’asambira era yeewuunya nnyo okuwulira nti Mubiru azannyira mu liigi ya wano n’amuwa amagezi okwegatta ku bazannyi abasasulwa mu Bulaaya. Mu 2006, Hassan Mubiru yayamba nnyo mu kuwangula Lesotho ggoolo 3-0 n’akola asisiti bbiri nga Cranes etandise okuyita mu kakunizo ka AFCON ng'abawanguzi. Mu 2007, yakola bulungi pasi eyayita mu bazibizi ba Nigeria abaali b'elemye n’ateekawo Geofrey Massa nga tannakubwa kutomerwa mu ntabwe okuweebwa peneti Ibrahim Ssekagya gye yakyusizza n’awa Cranes obuwanguzi bwa ggoolo 2-1. Yawummula emirimu gy'amawanga g'ebulaaya kubanga yali tayitibwa mu mpaka z’eggwanga ng’agamba nti yalemererwa okukyusa obusobozi bwe mu kuteebera kiraabu ye ggoolo okutuuka ku mutendera gw’eggwanga. Okuva lwe yawummula, ttiimu y’eggwanga yabulwa omuteebi asobola okuleetawo entiisa Mubiru gye yali ateekawo ku ttiimu y'eggwanga ne mu kiraabu. Hassan Mubiru yasigala ng'omu ku bateebi ba Uganda bannabitone ab'ekiseera kyonna. == Ebibalo by’emirimu gye == === Mawanga g'ebulaaya === : ''Ggoola z'eyateeban'ebyava mu mipiira gye yazannya, omuko gw’obubonero gulaga ggoolo oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Mubiru.'' {| class="wikitable sortable" |+Olukalala lwa ggoola Hassan Mubiru z'eyateeba ku mutendera gw'ensi yonna ! scope="col" |No. ! scope="col" |Date ! scope="col" |Ekifo ! scope="col" |Gw'avuganya ! scope="col" |Ggoolo ! scope="col" |Ebyavaamu ! scope="col" |Empaka ! class="unsortable" scope="col" |Ref. |- | style="text-align:center" |1 | rowspan="2" |2 Ogwekkumi 1998 | rowspan="2" |[[Ekisaawe kya Nakivubo|Nakivubo Stadium]], [[Kampala]], Uganda | rowspan="2" | Uganda | style="text-align:center" |1–1 | rowspan="2" style="text-align:center" |2–1 | rowspan="2" |2000 African Cup of Nations qualification | rowspan="2" |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Algeria |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/25229/Uganda_Algeria.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |2 | style="text-align:center" |2–1 |- | style="text-align:center" |3 |8 Ogwokuna 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Guinea | style="text-align:center" |1–2 | style="text-align:center" |4–4 |2002 FIFA World Cup qualification |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Guinea |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22706/Uganda_Guinea.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |4 |1 Ogwomusanvu 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Malawi | style="text-align:center" |1–0 | style="text-align:center" |3–1 |2002 African Cup of Nations qualification |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Malawi |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22894/Uganda_Malawi.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |5 |15 Ogwomusanvu 2000 |Kamuzu Stadium, Blantyre, Malawi | Malawi | style="text-align:center" |1–0 | style="text-align:center" |2–1 |2002 African Cup of Nations qualification |<ref>{{Cite web |title=Malawi vs. Uganda |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22896/Malawi_Uganda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |6 | rowspan="2" |2 Ogwomwenda 2000 | rowspan="2" |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | rowspan="2" | Guinea | style="text-align:center" |1–0 | rowspan="2" style="text-align:center" |3–1 | rowspan="2" |2002 African Cup of Nations qualification | rowspan="2" |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Guinea |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22712/Uganda_Guinea.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |7 | style="text-align:center" |2–0 |- | style="text-align:center" |8 |25 Ogwekkumi 2000 |Moi International Sports Centre, Kasarani, Kenya | Ghana | style="text-align:center" |1–0 | style="text-align:center" |2–1 |Friendly |<ref>{{Cite web |title=Ghana vs. Uganda |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22680/Ghana_Uganda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |9 |18 Ogwekkuminogumu 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Ethiopia | style="text-align:center" |1–1 | style="text-align:center" |2–2 |2000 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Ethiopia |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22899/Uganda_Ethiopia.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |10 |23 Ogwekkuminogumu 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Somalia | style="text-align:center" |– | style="text-align:center" |6–0 |2000 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Somalia |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22901/Uganda_Somalia.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |11 |27 Ogwekkuminogumu 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Djibouti | style="text-align:center" |– | style="text-align:center" |7–0 |2000 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Djibouti |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22902/Uganda_Djibouti.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |12 |29 Ogwekkuminogumu 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Rwanda | style="text-align:center" |1–1 | style="text-align:center" |3–1 |2000 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Rwanda |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22903/Uganda_Rwanda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |13 |2 Ogwekkumineebiri 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Uganda B | style="text-align:center" |1–0 | style="text-align:center" |2–0 |2000 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Uganda (B) |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22904/Uganda_Uganda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |14 |30 Ogwomusanvu 2002 |Al-Hilal Stadium, Omdurman, Sudan | Chad | style="text-align:center" |1–0 | style="text-align:center" |2–0 |Friendly |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Chad |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/5533/Uganda_Chad.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |15 |24 Ogwomwenda 2002 |19 May 1956 Stadium, Annaba, Algeria | Algeria | style="text-align:center" |1–0 | style="text-align:center" |1–1 |Friendly |<ref>{{Cite web |title=Algeria vs. Uganda |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/20016/Algeria_Uganda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |16 |11 Ogwekkumi 2003 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Mauritius | style="text-align:center" |2–0 | style="text-align:center" |3–0 |2006 FIFA World Cup qualification |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Mauritius |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/215/Uganda_Mauritius.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |17 |1 Ogwekkumineebiri 2005 |Amahoro Stadium, [[Kigali]], Rwanda | Somalia | style="text-align:center" |– | style="text-align:center" |7–0 |2005 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Somalia vs. Uganda |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/17499/Somalia_Uganda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |18 |3 Ogwekkumineebiri 2005 |Amahoro Stadium, Kigali, Rwanda | Sudan | style="text-align:center" |– | style="text-align:center" |3–0 |2005 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Sudan vs. Uganda |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/17500/Sudan_Uganda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |} [[Category:Pages with unreviewed translations]] 4i08hcy0erfcgcqou6mtqoag8xko4fj 50823 50822 2026-05-10T20:56:40Z Nambogo Catharine 6408 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316780270|Hassan Mubiru]]" 50823 wikitext text/x-wiki   '''Hassan Mubiru''' (yazaalibwa 16 Ogwekkumineebiri 1978) e Lukuli mu divizoni y'e Makindye mu Disitulikiti y'e [[Kampala]] ) [[Munnayuganda]], muteebi nga yazannyirako [[Express FC]] . == Obuto bwe == Hassan Mubiru yazaalibwa Lukuli, ekitundu ekisangibwa mu Disitulikiti y’e Kampala mu divizoni y’e Makindye, y’omu ku bazannyi b’omupiira ab'ebitone [[Yuganda|Uganda]] be yakatumbula. Mubiru yazaalibwa nga 16 Ogwekkumineebiri 1978, omupiira yagutandikira mu ssomero ng’abazannyi b’omupiira abalala bangi mu ggwanga. Kyokka ekirooto kye ng’akyali mwana muto tekyali kya kufuuka muzannyi wa mupiira wabula yali aloota omulimu gw’amateeka oba obusawo. Kino tekyali kya kubeera naye yava mu ssomero mu O level. Yali asomera mu Katwe Noor Primary school nga tannaba kwegatta ku Makindye High school okusoma siniya. == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okuva mu ssomero mu 1994, Mubiru yasalawo okussa essira ku mupiira era omulimu gwe gwatandikira mu Lukuli United, ttiimu ya divizoni esooka ku kyalo kye. Omutendesi Walakira Siraje eyali akwasaganya ttiimu mu kiseera ekyo yayita Mubiru n’amusaba atendekebwe ne kiraabu eno. Omuteebi ono yafuuka omuzannyi atandise amangu ago. Mu mpaka za liigi ya Kampala ez’ekibinja ekisooka mu 1995-96, Lukuli United yazannya ne ttiimu nnyingi nga mu ndala mwe mwali ne Police FC. Ebikolwa bya Mubiru ku ludda olwa ddyo mu makkati mu mpaka zino byasikiriza bangi omwali Omutendesi wa Poliisi FC, [[Denis Obua (omukubi w'omupiira)|Denis Obua]] (Eyali Pulezidenti wa FUFA) eyasendasenda omuwuwuttanyi ono okugenda mu kisaawe kya Poliisi e Nakawa okwegatta ku bapoliisi oluvannyuma lw’okwegatta ku liigi y'ababinywera ey’omutendera ogw’oku ntikko mu ggwanga. Mu kiseera kino, Mubiru yali ayagala nnyo okwegatta ku ttiimu eno kuba yali ayagala kufuuka muzannyi wa liigi y'ababinywera. == Mu Poliisi FC == Bwe yeegatta ku Police FC, yazibuwalirwa okuyitamu okutuuka ku tiimu esooka ng’omuwuwuttanyi olw'ensonga Paul Kabyomere yali w'amaanyi nnyo yali wingi ya ddyo era nga tawunyikamu mu kiraabu eno. Kino bwe yakitegeera, Obua yasalawo okunoonya ekifo ekipya omuzannyi omupya gwe yali aleese Hassan Mubiru kye yali agenda okuzanyiramu era yasalawo n'amuteeka mu makkati. Mu sizoni ye eyasooka mu kiraabu eno, yamalira mu kyakubiri mu mpaka z’okunoonya omusambi wa sizoni asinze eza "golden boot". Kino kyasikiriza kiraabu ennene nga Villa, KCC, [[Express FC]] ne Umeme ne batandika okulwanirira okukola endagaano naye. Mu sizoni y’okukyusa abazannyi mu 1997, Hassan Mubiru yasalawo okwegatta ku Villa ku ssente eziteeberezebwa okuba wakati w’obukadde bubiri n’obukadde busatu. Kyokka kino kyawuniikiriza abawagizi ba Express bangi nga balowooza nti Mubiru agambibwa okulabibwa e Wankulukuku ng'asayininga ku kiraabu yaabwe. == Mu SC. Villa == Mubiru bwe yatuuka ku Villa Park, yasanga abazannyi ab'amaanyi omwali Iddi Batambuze, Charles Kayemba, Edgar Watson n’abalala abafaananako bwe batyo era tekyamawanguyira kufuna kifo kya kutandika mu ttiimu. Kyokka omutindo gwe ku mupiira gwali gulabibwa bonna. Omutendesi [[Paul Hasule]] eyali ayogera ku Mubiru nga ejjinja lya feeza ery'etaaga okuwawulwa yakyusa omuwuwutanyi ono n'amufuula omuteebi omuzibu ennyo okuzibirwa abazibizi abalowoozebwa okubeera ab'amaanyi. Oluvannyuma Mubiru yayolesa obukugu obw'ekika eky'awaggulu oluvannyuma lw'okuzannya n'omuvubuka omulala Mukasa Andrew. Wadde nga yalemererwa okuyamba Villa okuwangula ekikopo kya liigi mu sizoni ya 1997, Mubiru yalabika ng’omuteebi omulungi ow'ebiseera by'omu maaso. Mu 1998, Mubiru yayamba [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] okutuuka ku liigi n’ekikopo eky’emirundi ebiri. Ttiimu ya Villa Park yali yasemba okuwangula ekikopo kya liigi mu 1994. Era yakulembera kiraabu eno okutuuka ku mpaka z'akamalirizo eza CECAFA club Championship omwaka ogwo omulundi gwe ogusooka okuva mu 1987. Ebyembi, Villa yawangulwa mu mupiira gw'akamalirizo eri Yanga Africans eya [[Tanzania]] ggoolo 4-3 ku peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri mu ddakiika 90 Mubiru mwe yakubira ekikondo. == Mu-Mu Attack == Mu 1999, Hassan Mubiru ne Andrew Mukasa baakola omukwano ogw’amaanyi oluvannyuma lw’okugwa kwa Charles Kayemba mu kifo eky’okusatu mu kulonda. Ababiri bano bakwata ekifo ky'akumwanjo nnyo mu byafaayo by’omupiira gwa Uganda. Mu sizoni eyo, ababiri bano baateeba ggoolo 70 eza liigi wakati waabwe nga Mukasa yateeba goolo 45 n’amenya likodi ya Kirunda ey’okuteeba ggoolo 32 mu liigi ate Mubiru n’ateeba ggoolo 25. SC Villa yatuuka n’okulwanirira ekikopo kya liigi kyokka n’ekubwa Mbale Heroes mu mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu kikopo kya Uganda Cup ekintu ekyakomekkereza ekirooto kya Mubiru ku mirundi ebiri egy’omuddiring’anwa. Sizoni bwe yaggweerako, eyali Ssentebe wa Express Kirumira Godfrey yayogereza Mubiru okukkakkana ng’amusenzesenze e Wankulukuku mu nkyukakyuka eyawuniikiriza abawagizi ba Villa abawerako. Kiteeberezebwa nti "ensawo za ssente" Kirumira yalina okutoboka obukadde bwa Shs 10 olw'obuweereza bw'omuteebi ono ekyamufuula omuzannyi asinga ebbeeyi mu liigi mu kiseera ekyo. == FIGO Erinnya ery'amukazibwako == Oluvannyuma lw’okukyusibwa okugenda mu Express FC, abawagizi ba Red eagles baamukazaako erinnya lya Luis Figo nga bajuliza emmunyeenye ya Portugal eyasala n’egenda mu Real Madrid okuva mu Barcelona mu kyali omuzannyi asinze okugulibwa ssente ennyingi mu nsi yonna mu kiseera ekyo. Pulezidenti wa Real Madrid mu kiseera ekyo, Florentine Perez ye yali yawomamu omutwe mu kugula omuzannyi ono era bw’atyo Kirumira n’afuna erinnya lye Perez. Ng’abawagizi ba Barca bwe baakyawa Figo emirembe gyonna, abawagizi ba Villa abasinga ne mu kiseera kino tebasonyiwangako Mubiru. == Mu Express FC == E Wankulukuku, Mubiru yeegatta ku layini y’abazannyi ab'amaanyi omwali James Odoch, Buwembo Ibrahim, Obwiny Phillip, Lwebuga Peter n’omukuumi Kawalya Sam n’abalala. Omuteebi ono ow’omu makkati yatunuulibwa ng’omusajja alina okutwala Express FC ku ntikko n’okuggya abavuganya SC Villa ku ntebe nga bakabaka b'omupiira ku lukalu. Wabula tekyaliwo mu sizoni ya 2000 nga Villa y'eddiza liigi n’ewangula ekikopo ku mirundi ebiri egy'omuddiringanwa. Mu 2001, Express FC ne Mubiru baalemererwa okugoba Villa nga bannatameggwa ba liigi kyokka omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya Kakungulu ng’ateeba ggoolo enkulu eziwerako omuli n’empaka mu mupiira gwe yawangula eyali kiraabu ye eya SC Villa ggoolo 3-1 ku fayinolo. Mathias Kawesa ye yateeba endala ng'omuteebi wa Kenya Maurice Sunguti eyali yegasse ku Villa okuva mu Express FC gye yateeba aba Jogoos ku lunaku olwo. Nga ye, Hassan Mubiru yawanguula bbuutu ya zaabu bwe yasinga abateebi abalala okuteeba ggoola nga yateeba ggoolo 27. Oluvanyuma lwa kapiteeni James Odoch okugenda mu 2002, Express FC yalonda Hassan Mubiru nga kapiteeni wa kiraabu eno. Wabula kapiteeni omupya yalemererwa okukulembera Express FC mu kitiibwa kya liigi wadde nga yawangula bbuutu ya zaabu sizoni ey'okubiri ey’omuddiring’anwa. Okwongera okwonoona, Express FC ekubibwa SC Villa ggoolo 2-1 ku fayinolo. Mu 2003, Mubiru yawangula bbuutu ya zaabu omwaka ogwokusatu ogw’omuddiring’anwa era n’abeera kapiteeni wa ttiimu ye okutuuka ku buwanguzi bw'ekikopo kya Kakungulu bwe bakuba Police FC ggoolo 3-1 ku fayinolo. Hassan Mubiru yaddamu n'ateebera aba Red eagles. Kapiteeni ono era yakulemberamu Express FC okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo eza CECAFA ezaali zitegeddwa mu Kampala gye bawangulwa SC Villa ggoolo 2-1 ku semi. Yakulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo z’ekikopo kya Uganda Cup omwaka ogwaddako ng'eno yakubibwa abavuganya mu kibuga KCC FC ku fayinolo nga guno gwa gwera mu peneti. Mubiru yakulembedde [[:en:Kenyan_Premier_League|liigi ya Kenya]] mu kuteeba ggoolo sizoni ssatu ez’omuddiring’anwa (2001 okutuuka mu 2003) ng’ali mu Express FC.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of Topscorers |url=https://www.rsssf.org/tableso/oegtops.html}}</ref> == APR FC == Oluvannyuma lw’okumala sizoni ttaano mu Express FC, Hassan Mubiru yasalawo okunoonya okusoomoozebwa ebweru w’eggwanga n’agenda mu ttiimu ya Rwanda eya APR FC mu 2005. Omuteebi ono yayamba ttiimu eno okuwangula ekikopo kya liigi n’akulembera ttiimu ya Rwanda okutuuka ku fayinolo za Cecafa Club Championship ng'eno SC Villa yabawangula ne ggoolo 3-0. == Okudda kwe mu Express FC == Mubiru yamala sizoni emu yokka mu Rwanda nga tannaddamu kwegatta ku Red eagles mu 2006. Yaddamu okukola nga kapiteeni wa kiraabu era yakola kinene nnyo mu kuyamba ttiimu eno okuwona okuva mu kibinja omwaka ogwo ng’omutendesi Sam Ssimbwa eyali abakulembera. Eky'ewuunyisa ttiimu eno nayo yagenda mu maaso n’okusitula engule y’ekikopo kya Kankungulu oluvannyuma lw’okukuba Maji ggoolo 2-0 ku fayinolo. Oluvannyuma yaddamu n'akukulembera kiraabu eno okutuuka ku fayinolo za Uganda cup omwaka ogwaddako kyokka KCC n'ebawangula ggoolo 4-2 ku peneti oluvannyuma lwa buli ttiimu okulemererwa okuteeba mu ddakiika 90. Oluvannyuma Hassan yasambirako mu Denmark ne ttiimu ya Silkeborg eya Denmark Superliga nga tannadda mu Express FC mu 2008. Express FC yatunda omuteebi ono ku nkomerero ya sizoni ya 2008 era omuzannyi ono ne yeegatta ku Victors FC wakati mu butakkaanya obwaliwo okuva ku ttiimu endala eya Super division eya Proline FC ng’egamba nti omuteebi ono yali ‘alidde’ ssente zaabwe okujja okubazannyira. Mubiru bwe yali mu Victors FC mu 2010, nate yawangula omudaali omulala ogwa Uganda Cup oluvannyuma lw’okuyamba ttiimu eno okuwangula Simba SC ku fayinolo ggoolo 5-4 mu peneti. == Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya == Mu butabeerawo bw'omukugu w’e Turkey [[Majid Musisi]], Mubiru yayitiddwa okujjuza engatto ennene eza Musisi mu nsisinkano ya The Cranes ne Algeria ey’okusunsulamu abalizannya empaka z'ekikopo kya Africa Cup of Nations kibinja eky’okuna wakati wa [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|The Cranes]] ne Algeria mu 1998. Yakola omupiira ogw’ebyafaayo ogw’ekitalo mu mupiira guno, bwe yateeba ggoolo bbiri, omuli n’omupiira ogw'ekijjukizo bwe yateeba ggoolo ey'oluvanyuma eyaviirako obuwanguzi bwa Uganda ne ggoolo 2-1.<ref>{{Cite web |title=Uganda - List of International Matches |url=https://www.rsssf.org/tableso/oeg-intres.html}}</ref> Okuva olwo, yakola kinene mu ttiimu y'eggwanga. Omuteebi yatandika okulabikira ku bipande nga sereebu ow’amangu ng’abawagizi bamukazako lya Zidane nga bamugeraageranya ku musambi wa Bufalansa eyali ekulembedde eggwanga lye okuwangula ekikopo ky’ensi yonna bwe yateeba ggoolo bbiri ku Brazil ku fayinolo. Wadde nga Cranes yalemererwa okuyitamu, Mubiru bangi baamutunuulira ng’omusika wa Musisi. Mu 1999, Mubiru yayamba ttiimu ya The Kobs ey'abali wansi w'emyaka 23 (U-23) okutuuka ku mpaka eziddirira ez'akamalirizo mu mizannyo gya All African Games e South Africa. Empaka Uganda zeyasinga okuzannya obulungi mu byafaayo by'empaka zino. Mu 2000, Mubiru yakola kinene nnyo nga Cranes ewangula engule ya CECAFA Challenge ku omulundi ogwasooka okuva mu 1996. Uganda cranes (A) yakuba The Lions (B) ggoolo 2-0 ku fayinolo. Era yayamba Cranes okuwangula ekikopo kya Castle Cup ekyategekebwa e Tanzania ng’ekyuka okuva mu kifo ku fayinolo ne nakinku wa Africa ey'Obugwanjuba giants Ghana. Mu 2002, Mubiru yali wa bulabe eri Samuel Kuffour nga Uganda egwa amaliri ne Ghana ggoolo 1-1 mu mupiira gw’okusunsulamu abalizannya AFCON e Namboole. Mu mboozi ey'akafubo oluvannyuma lw’omupiira, eyali omuzibizi wa Bayern Munich yabuuzizza omuteebi ono gy’asambira era yeewuunya nnyo okuwulira nti Mubiru azannyira mu liigi ya wano n’amuwa amagezi okwegatta ku bazannyi abasasulwa mu Bulaaya. Mu 2006, Hassan Mubiru yayamba nnyo mu kuwangula Lesotho ggoolo 3-0 n’akola asisiti bbiri nga Cranes etandise okuyita mu kakunizo ka AFCON ng'abawanguzi. Mu 2007, yakola bulungi pasi eyayita mu bazibizi ba Nigeria abaali b'elemye n’ateekawo Geofrey Massa nga tannakubwa kutomerwa mu ntabwe okuweebwa peneti Ibrahim Ssekagya gye yakyusizza n’awa Cranes obuwanguzi bwa ggoolo 2-1. Yawummula emirimu gy'amawanga g'ebulaaya kubanga yali tayitibwa mu mpaka z’eggwanga ng’agamba nti yalemererwa okukyusa obusobozi bwe mu kuteebera kiraabu ye ggoolo okutuuka ku mutendera gw’eggwanga. Okuva lwe yawummula, ttiimu y’eggwanga yabulwa omuteebi asobola okuleetawo entiisa Mubiru gye yali ateekawo ku ttiimu y'eggwanga ne mu kiraabu. Hassan Mubiru yasigala ng'omu ku bateebi ba Uganda bannabitone ab'ekiseera kyonna. == Ebibalo by’emirimu gye == === Mawanga g'ebulaaya === : ''Ggoola z'eyateeban'ebyava mu mipiira gye yazannya, omuko gw’obubonero gulaga ggoolo oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Mubiru.'' {| class="wikitable sortable" |+Olukalala lwa ggoola Hassan Mubiru z'eyateeba ku mutendera gw'ensi yonna ! scope="col" |No. ! scope="col" |Date ! scope="col" |Ekifo ! scope="col" |Gw'avuganya ! scope="col" |Ggoolo ! scope="col" |Ebyavaamu ! scope="col" |Empaka ! class="unsortable" scope="col" |Ref. |- | style="text-align:center" |1 | rowspan="2" |2 Ogwekkumi 1998 | rowspan="2" |[[Ekisaawe kya Nakivubo|Nakivubo Stadium]], [[Kampala]], Uganda | rowspan="2" | Uganda | style="text-align:center" |1–1 | rowspan="2" style="text-align:center" |2–1 | rowspan="2" |2000 African Cup of Nations qualification | rowspan="2" |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Algeria |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/25229/Uganda_Algeria.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |2 | style="text-align:center" |2–1 |- | style="text-align:center" |3 |8 Ogwokuna 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Guinea | style="text-align:center" |1–2 | style="text-align:center" |4–4 |2002 FIFA World Cup qualification |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Guinea |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22706/Uganda_Guinea.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |4 |1 Ogwomusanvu 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Malawi | style="text-align:center" |1–0 | style="text-align:center" |3–1 |2002 African Cup of Nations qualification |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Malawi |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22894/Uganda_Malawi.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |5 |15 Ogwomusanvu 2000 |Kamuzu Stadium, Blantyre, Malawi | Malawi | style="text-align:center" |1–0 | style="text-align:center" |2–1 |2002 African Cup of Nations qualification |<ref>{{Cite web |title=Malawi vs. Uganda |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22896/Malawi_Uganda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |6 | rowspan="2" |2 Ogwomwenda 2000 | rowspan="2" |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | rowspan="2" | Guinea | style="text-align:center" |1–0 | rowspan="2" style="text-align:center" |3–1 | rowspan="2" |2002 African Cup of Nations qualification | rowspan="2" |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Guinea |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22712/Uganda_Guinea.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |7 | style="text-align:center" |2–0 |- | style="text-align:center" |8 |25 Ogwekkumi 2000 |Moi International Sports Centre, Kasarani, Kenya | Ghana | style="text-align:center" |1–0 | style="text-align:center" |2–1 |Friendly |<ref>{{Cite web |title=Ghana vs. Uganda |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22680/Ghana_Uganda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |9 |18 Ogwekkuminogumu 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Ethiopia | style="text-align:center" |1–1 | style="text-align:center" |2–2 |2000 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Ethiopia |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22899/Uganda_Ethiopia.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |10 |23 Ogwekkuminogumu 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Somalia | style="text-align:center" |– | style="text-align:center" |6–0 |2000 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Somalia |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22901/Uganda_Somalia.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |11 |27 Ogwekkuminogumu 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Djibouti | style="text-align:center" |– | style="text-align:center" |7–0 |2000 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Djibouti |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22902/Uganda_Djibouti.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |12 |29 Ogwekkuminogumu 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Rwanda | style="text-align:center" |1–1 | style="text-align:center" |3–1 |2000 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Rwanda |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22903/Uganda_Rwanda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |13 |2 Ogwekkumineebiri 2000 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Uganda B | style="text-align:center" |1–0 | style="text-align:center" |2–0 |2000 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Uganda (B) |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/22904/Uganda_Uganda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |14 |30 Ogwomusanvu 2002 |Al-Hilal Stadium, Omdurman, Sudan | Chad | style="text-align:center" |1–0 | style="text-align:center" |2–0 |Friendly |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Chad |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/5533/Uganda_Chad.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |15 |24 Ogwomwenda 2002 |19 May 1956 Stadium, Annaba, Algeria | Algeria | style="text-align:center" |1–0 | style="text-align:center" |1–1 |Friendly |<ref>{{Cite web |title=Algeria vs. Uganda |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/20016/Algeria_Uganda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |16 |11 Ogwekkumi 2003 |Nakivubo Stadium, Kampala, Uganda | Mauritius | style="text-align:center" |2–0 | style="text-align:center" |3–0 |2006 FIFA World Cup qualification |<ref>{{Cite web |title=Uganda vs. Mauritius |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/215/Uganda_Mauritius.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |17 |1 Ogwekkumineebiri 2005 |Amahoro Stadium, [[Kigali]], Rwanda | Somalia | style="text-align:center" |– | style="text-align:center" |7–0 |2005 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Somalia vs. Uganda |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/17499/Somalia_Uganda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |- | style="text-align:center" |18 |3 Ogwekkumineebiri 2005 |Amahoro Stadium, Kigali, Rwanda | Sudan | style="text-align:center" |– | style="text-align:center" |3–0 |2005 CECAFA Cup |<ref>{{Cite web |title=Sudan vs. Uganda |url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/17500/Sudan_Uganda.html |access-date=23 August 2024 |website=National Football Teams}}</ref> |} == Ebijuliziddwa == == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [http://www.ugpulse.com/articles/daily/sports.asp?ID=217 Sisinkana Figo wa Uganda: Hassan Mubiru] "UGPulse: Pulse ya Uganda" Archived * [https://www.kawowo.com/2012/05/21/the-legends-hassan-mubiru-ugandas-version-of-luis-figo/] {{DEFAULTSORT:Mubiru, Hassan}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] l5huauv156swuqub4kachq08h27uulm Edith Hazel 0 13573 50742 2026-05-10T19:47:55Z MEvalyn 9841 Created page 50742 wikitext text/x-wiki Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005. p5vqcjcz3enwc1bewpf1wh0df4ld5r3 50743 50742 2026-05-10T19:50:27Z MEvalyn 9841 Edited paragraph 50743 wikitext text/x-wiki Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005. == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. == Ebijuliziddwa == rj3dtqy4s1dbnqn5sngxxt2qxzr97w6 50744 50743 2026-05-10T19:51:30Z MEvalyn 9841 /*Edited obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe */ 50744 wikitext text/x-wiki Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005. == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland[3] mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika. == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. == Ebijuliziddwa == 2j9vwnn2la5dzsk6nl3782ai4gi3xwm 50746 50744 2026-05-10T19:52:32Z MEvalyn 9841 Added citation 50746 wikitext text/x-wiki Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>"Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs". ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland[3] mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika. == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. == Ebijuliziddwa == mqq3xggh4p1zv4uxfyvolvglzoguohn 50747 50746 2026-05-10T19:53:00Z MEvalyn 9841 50747 wikitext text/x-wiki Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>"Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs". ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>"Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders". ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland[3] mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika. == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. == Ebijuliziddwa == l1amminysmatouwwjqhzwtn5f4dhft2 50748 50747 2026-05-10T19:53:42Z MEvalyn 9841 50748 wikitext text/x-wiki Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>"Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs". ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>"Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders". ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>Minister calls for closer ties with Finland</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika. == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. == Ebijuliziddwa == rpyi45hiyiy8y24fi2vtr5wg5fgfwkf 50750 50748 2026-05-10T19:54:23Z MEvalyn 9841 Re-used reference 50750 wikitext text/x-wiki Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>"Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs". ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">"Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders". ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>Minister calls for closer ties with Finland</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika. == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. == Ebijuliziddwa == 2rxclntelv84gzu3y4toccq8elo8qgf 50751 50750 2026-05-10T19:54:46Z MEvalyn 9841 Re-used reference 50751 wikitext text/x-wiki Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>"Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs". ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">"Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders". ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>Minister calls for closer ties with Finland</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. == Ebijuliziddwa == fytufe3ayqq1kqpbq5om52db70thc2h 50752 50751 2026-05-10T19:55:59Z MEvalyn 9841 Added infobox 50752 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>"Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs". ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">"Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders". ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>Minister calls for closer ties with Finland</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. == Ebijuliziddwa == cu8bqhqrf8ff3bmsolxrx7wu2kfvqze 50755 50752 2026-05-10T19:57:36Z MEvalyn 9841 Added external link 50755 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">"Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders". ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>Minister calls for closer ties with Finland</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. == Ebijuliziddwa == huz37umths7wucdpa8q4vix2jdvoq7t 50756 50755 2026-05-10T19:58:17Z MEvalyn 9841 50756 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>Minister calls for closer ties with Finland</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. == Ebijuliziddwa == e1v3164qp1yqqu4vm7os6qiaqeml28n 50757 50756 2026-05-10T19:58:44Z MEvalyn 9841 50757 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. == Ebijuliziddwa == q3c96qdje05rmtine6ipmu5w5mw0647 50761 50757 2026-05-10T20:00:37Z MEvalyn 9841 Edited statement 50761 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.[4][5][6] Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.[7] Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.[7] Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. == Ebijuliziddwa == 5mzralbl31e7r9ciuam52n2ihc751n2 50765 50761 2026-05-10T20:01:29Z MEvalyn 9841 50765 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>"Edith Hazel | C-SPAN.org". ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.[7] Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.[7] Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. == Ebijuliziddwa == hp1xx9jjo553z31wkhycel0g06lh8rb 50767 50765 2026-05-10T20:02:00Z MEvalyn 9841 50767 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>"Edith Hazel | C-SPAN.org". ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. "Parliament - Western Region Election 2000 Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.[7] Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.[7] Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. == Ebijuliziddwa == 5icqe2raceb8os9gzirblh2rtbr8usj 50769 50767 2026-05-10T20:02:37Z MEvalyn 9841 Added citation 50769 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>"Edith Hazel | C-SPAN.org". ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. "Parliament - Western Region Election 2000 Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark". ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.[7] Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.[7] Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. == Ebijuliziddwa == 7la9fu37239waz9cv13luq34psu5xnn 50772 50769 2026-05-10T20:03:51Z MEvalyn 9841 50772 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>"Edith Hazel | C-SPAN.org". ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. "Parliament - Western Region Election 2000 Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark". ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref>FM, Peace. "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.[7] Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. == Ebijuliziddwa == tudbc0bivd9pprpvzdowza7l3yzu8tt 50775 50772 2026-05-10T20:04:53Z MEvalyn 9841 50775 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>"Edith Hazel | C-SPAN.org". ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. "Parliament - Western Region Election 2000 Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark". ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref>FM, Peace. "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.[7] Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).[2] Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.[8] Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana. == Ebijuliziddwa == l36qwqlqow6pkf3rxq44y7o48zvq60l 50776 50775 2026-05-10T20:05:09Z MEvalyn 9841 50776 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>"Edith Hazel | C-SPAN.org". ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. "Parliament - Western Region Election 2000 Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark". ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref>FM, Peace. "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.[7] Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).[2] Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref>FM, Peace. "Ghana Election 2000". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref>[8] Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana. == Ebijuliziddwa == ecvbbbvlrtltv34aq6acym0aj1yt817 50777 50776 2026-05-10T20:05:27Z MEvalyn 9841 Added citation 50777 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>"Edith Hazel | C-SPAN.org". ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. "Parliament - Western Region Election 2000 Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark". ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref>FM, Peace. "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.[7] Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).[2] Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref>FM, Peace. "Ghana Election 2000". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref> Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana. == Ebijuliziddwa == ij01mjgjmzxhqz43j2mih046vcgqy8m 50778 50777 2026-05-10T20:05:42Z MEvalyn 9841 50778 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>"Edith Hazel | C-SPAN.org". ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. "Parliament - Western Region Election 2000 Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark". ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref>FM, Peace. "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.[7] Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).<ref name=":0" /> Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref>FM, Peace. "Ghana Election 2000". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref> Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana. == Ebijuliziddwa == lz6e0ihoiv75gotetiwid3bzb1kgenr 50780 50778 2026-05-10T20:06:01Z MEvalyn 9841 50780 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>"Edith Hazel | C-SPAN.org". ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. "Parliament - Western Region Election 2000 Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark". ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref name=":1">FM, Peace. "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.<ref name=":1" />Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).<ref name=":0" /> Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref>FM, Peace. "Ghana Election 2000". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref> Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana. == Ebijuliziddwa == fl1wr01vfk66zybgub1nkgdyk1d4537 50781 50780 2026-05-10T20:06:34Z MEvalyn 9841 Re used citation 50781 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>"Edith Hazel | C-SPAN.org". ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. "Parliament - Western Region Election 2000 Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark". ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref name=":1">FM, Peace. "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.<ref name=":1" />Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).<ref name=":0" /> Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref name=":2">FM, Peace. "Ghana Election 2000". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref> Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana.<ref name=":2" /> == Ebijuliziddwa == 02684m232np1yr5fcz54mxjm7trosit 50782 50781 2026-05-10T20:07:03Z MEvalyn 9841 /* Ebijuliziddwa */ 50782 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>[https://www.c-span.org/person/?edithhazel "Edith Hazel | C-SPAN.org"]. ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. "Parliament - Western Region Election 2000 Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark". ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref name=":1">FM, Peace. "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.<ref name=":1" />Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).<ref name=":0" /> Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref name=":2">FM, Peace. "Ghana Election 2000". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref> Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana.<ref name=":2" /> == Ebijuliziddwa == fapx6zghy5shnvlz2v0j83xx5ehgnso 50783 50782 2026-05-10T20:07:34Z MEvalyn 9841 50783 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>[https://www.c-span.org/person/?edithhazel "Edith Hazel | C-SPAN.org"]. ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. [http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/parliament/western/index.php "Parliament - Western Region Election 2000 Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark". ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref name=":1">FM, Peace. "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.<ref name=":1" />Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).<ref name=":0" /> Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref name=":2">FM, Peace. "Ghana Election 2000". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref> Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana.<ref name=":2" /> == Ebijuliziddwa == sjx3agbd9z57ys75p1kvcj8nmh9e90t 50785 50783 2026-05-10T20:08:07Z MEvalyn 9841 /* Ebijuliziddwa */ 50785 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>[https://www.c-span.org/person/?edithhazel "Edith Hazel | C-SPAN.org"]. ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. [http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/parliament/western/index.php "Parliament - Western Region Election 2000 Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). [https://web.archive.org/web/20200926115929/https://ghdiaspora.com/ndc-finland-bid-farewell-to-ghana-ambassador-to-denmark/ "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark"]. ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref name=":1">FM, Peace. "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.<ref name=":1" />Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).<ref name=":0" /> Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref name=":2">FM, Peace. "Ghana Election 2000". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref> Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana.<ref name=":2" /> == Ebijuliziddwa == 91smhsfnxvbsayzn977utdb10j3lfdr 50786 50785 2026-05-10T20:09:05Z MEvalyn 9841 /* Added wiki link to Ebijuliziddwa */ 50786 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>[https://www.c-span.org/person/?edithhazel "Edith Hazel | C-SPAN.org"]. ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. [http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/parliament/western/index.php "Parliament - Western Region Election 2000 Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). [https://web.archive.org/web/20200926115929/https://ghdiaspora.com/ndc-finland-bid-farewell-to-ghana-ambassador-to-denmark/ "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark"]. ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref name=":1">FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20220912005350/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/western/219/index.php "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.<ref name=":1" />Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).<ref name=":0" /> Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref name=":2">FM, Peace. "Ghana Election 2000". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref> Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana.<ref name=":2" /> == Ebijuliziddwa == nsi4acyl8bni2a1a18r5xuth1y2u1cs 50790 50786 2026-05-10T20:10:09Z MEvalyn 9841 /* Edited ebijuliziddwa */ 50790 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} Edith Hazel munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>[https://www.c-span.org/person/?edithhazel "Edith Hazel | C-SPAN.org"]. ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. [http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/parliament/western/index.php "Parliament - Western Region Election 2000 Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). [https://web.archive.org/web/20200926115929/https://ghdiaspora.com/ndc-finland-bid-farewell-to-ghana-ambassador-to-denmark/ "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark"]. ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref name=":1">FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20220912005350/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/western/219/index.php "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.<ref name=":1" />Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).<ref name=":0" /> Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref name=":2">FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20221116133229/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/index.php "Ghana Election 2000"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref> Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana.<ref name=":2" /> == Ebijuliziddwa == 6811vqha3cmhg58i7qtaj7cx56famfh 50791 50790 2026-05-10T20:10:47Z MEvalyn 9841 50791 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} '''Edith Hazel''' munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa [[Ghana]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" />[2] Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., Amerika.<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>[https://www.c-span.org/person/?edithhazel "Edith Hazel | C-SPAN.org"]. ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. [http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/parliament/western/index.php "Parliament - Western Region Election 2000 Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). [https://web.archive.org/web/20200926115929/https://ghdiaspora.com/ndc-finland-bid-farewell-to-ghana-ambassador-to-denmark/ "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark"]. ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref name=":1">FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20220912005350/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/western/219/index.php "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.<ref name=":1" />Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).<ref name=":0" /> Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref name=":2">FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20221116133229/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/index.php "Ghana Election 2000"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref> Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana.<ref name=":2" /> == Ebijuliziddwa == 2ff6gizxlt4k13bj6he3rozoyevz2y2 50794 50791 2026-05-10T20:11:36Z MEvalyn 9841 50794 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} '''Edith Hazel''' munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa [[Ghana]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" /> Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu Denmark ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., [[Amerika]].<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>[https://www.c-span.org/person/?edithhazel "Edith Hazel | C-SPAN.org"]. ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. [http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/parliament/western/index.php "Parliament - Western Region Election 2000 Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). [https://web.archive.org/web/20200926115929/https://ghdiaspora.com/ndc-finland-bid-farewell-to-ghana-ambassador-to-denmark/ "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark"]. ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref name=":1">FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20220912005350/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/western/219/index.php "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.<ref name=":1" />Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).<ref name=":0" /> Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref name=":2">FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20221116133229/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/index.php "Ghana Election 2000"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref> Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana.<ref name=":2" /> == Ebijuliziddwa == lvx8kzzprzunlrltrx2rl9zt0ewbyrx 50796 50794 2026-05-10T20:12:21Z MEvalyn 9841 50796 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} '''Edith Hazel''' munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa [[Ghana]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" /> Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu [[Denmark]] ne Finland<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., [[Amerika]].<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>[https://www.c-span.org/person/?edithhazel "Edith Hazel | C-SPAN.org"]. ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. [http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/parliament/western/index.php "Parliament - Western Region Election 2000 Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). [https://web.archive.org/web/20200926115929/https://ghdiaspora.com/ndc-finland-bid-farewell-to-ghana-ambassador-to-denmark/ "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark"]. ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref name=":1">FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20220912005350/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/western/219/index.php "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.<ref name=":1" />Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).<ref name=":0" /> Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref name=":2">FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20221116133229/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/index.php "Ghana Election 2000"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref> Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana.<ref name=":2" /> == Ebijuliziddwa == e7vqg7u3n16npdbe6lzskg627z5xlh3 50798 50796 2026-05-10T20:12:44Z MEvalyn 9841 50798 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98824113}} '''Edith Hazel''' munnabyabufuzi era munnadiplomasia Munnagana eyaweereza ng'omubaka wa Paalamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa [[Ghana]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2005.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps-by-year-group/index.php?group=2463 "Ghana MPs - List of 2013 - 2017 (6th Parliament) MPs"]. ''Ghana MPs''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref name=":0">[http://news-gh.churchofjesuschrist.org/former-ghana-ambassador-meets-lds-leaders- "Former Ghana Ambassador Meets LDS Leaders"]. ''news -Ghana Church of Jesus Christ''. 2018-02-15. Retrieved 2020-09-04.</ref> == Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe == Hazel yasomera ku Yunivasite y'e Ghana.<ref name=":0" /> Okutuusa lwe yalondebwa okuba omubaka wa Ghana mu [[Denmark]] ne [[Finilandi|Finland]]<ref>[https://www.pulse.com.gh/news/business/ghana-finland-ties-minister-calls-for-closer-ties-with-finland/0qs8qlj Minister calls for closer ties with Finland]</ref> mu Jjulaayi 2014, yali akola nga omumyuka w'omukulu w'ekitebe kya Ghana mu Washington, D.C., [[Amerika]].<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Hazel yalondebwa ng'omubaka wa paliyamenti ow'ekitundu kya Evalue Gwira mu kitundu ky'ebugwanjuba bwa Ghana mu kulonda kwa bonna okwa 2000. Yalondebwa mu 2004 okudda mu kifo kya Kojo Armah.<ref>[https://www.c-span.org/person/?edithhazel "Edith Hazel | C-SPAN.org"]. ''c-span''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>FM, Peace. [http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/parliament/western/index.php "Parliament - Western Region Election 2000 Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 2020-09-02.</ref><ref>GHDiaspora (2017-02-03). [https://web.archive.org/web/20200926115929/https://ghdiaspora.com/ndc-finland-bid-farewell-to-ghana-ambassador-to-denmark/ "NDC Finland bids farewell to Ghana Ambassador to Denmark"]. ''GH Diaspora''. Archived from the original on 2020-09-26. Retrieved 2020-09-02.</ref> Yalondebwa ku Kojo Armah owa Convention Peoples Party, Sagary Nokoe owa New Patriotic Party, Nana Kwabena Erskine owa National Reform Party.<ref name=":1">FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20220912005350/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/western/219/index.php "Ghana Election 2000 Results - Evalue Ajomoro Gwira Constituency"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-09-12. Retrieved 2020-09-03.</ref> Bano baafuna obululu 5,994, 2,702 ne 115 obw'obululu obutuufu obwakubibwa.<ref name=":1" />Buno bwali bwenkana ebitundu 38.90%, 17.50% ne 0.70% eby'obululu obutuufu obwakubibwa. Hazel yalondebwa ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress (NDC).<ref name=":0" /> Ekibiina kya National Democratic Congress kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 9 ku 19 mu kitundu kya Western Region mu kulonda okwo.<ref name=":2">FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20221116133229/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/index.php "Ghana Election 2000"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2022-11-16. Retrieved 2020-09-02.</ref> Okutwaliza awamu, ekibiina kyawangula ebifo by'ababaka ba palamenti 89 ku 200 mu palamenti ey'okusatu eya 4th republic of Ghana.<ref name=":2" /> == Ebijuliziddwa == d997scg21usjwmk1bgl2evk1tzbeudv James Hannington 0 13574 50833 2026-05-11T07:20:15Z 24RAY 11014 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1333160366|James Hannington]]" 50833 wikitext text/x-wiki {{Clear}}  '''<big>James Hannington</big>''' (3 Omwezi ogw'omwenda omwaka gwa1847&nbsp;– 29 Omwezi ogw'ekkum omwaka gwa 1885) yali muminsani w’Olungereza [[:en:Anglican|mu Anglican]] era [[:en:Martyr|omujulizi]] . Ye yali omulabirizi w’Abangereza eyasooka mu East Africa. == Obulamu bwe == [[File:St_George_Church_Hurstpierpoint_20181113.jpg|left|thumb|Eyali ekkanisa ya St George, Hurstpierpoint]] Hannington yazaalibwa nga 3 Omwezi ogw'omwenda omwaka gwa 1847 e [[:en:Hurstpierpoint|Hurstpierpoint]] mu [[:en:Sussex|Sussex]], [[:en:England|Bungereza]], mayiro nga munaana okuva [[:en:Brighton|e Brighton]], kitaawe gye yali addukanya sitoowa,<ref name="Verdcourt1981">{{Cite journal |last=Verdcourt |first=Bernard |date=June 1981 |title=James Hannington - 1847-1885 - Collectors in East Africa - 3 |url=http://www.conchsoc.org/collectors_east_africa/Hannington-J.php |journal=The Conchologists' Newsletter |issue=77 |pages=317–318 |access-date=16 May 2019 |via=The Conchological Society of Great Britain and Ireland}}</ref> era yali kitundu ku maka agaali gaddukanya amaduuka amanene [[:en:Hanningtons|aga Hanningtons]].<ref name="Argus2013">{{Cite web |date=8 July 2013 |title=Looking back: A store with a special place in Brighton and Hove's history |url=https://www.theargus.co.uk/news/10533668.looking-back-a-store-with-a-special-place-in-brighton-and-hoves-history/ |access-date=16 May 2019 |work=The Argus}}</ref> Kitaawe, Charles Smith Hannington, yali yaakafuna ekifo kino ekimanyiddwa nga St George’s. Mu buto bwe, Hannington yali mukung’aanya<ref name="Hansford">{{Cite web |last=Hansford |first=F. E. |date=n.d. |title=James Hannington (1847-1885) |url=http://www.churchsociety.org/issues_new/history/hannington/iss_history_hannington_Hansford-intro.asp |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304042003/http://www.churchsociety.org/issues_new/history/hannington/iss_history_hannington_Hansford-intro.asp |archive-date=4 March 2016 |access-date=16 May 2019 |series=Great Churchmen No. 22 |publisher=Church Book Room Press |via=Church Society}}</ref> era yafuuwa engalo ye ensajja [[:en:Black_powder|black power]].<ref name="Graves2010">{{Cite web |last=Graves |first=Dan |date=28 April 2010 |title=James Hannington Captured |url=https://www.christianity.com/church/church-history/timeline/1801-1900/james-hannington-captured-11630609.html |access-date=16 May 2019 |work=Christianity.com}}</ref> Ku by’obuyigirize bwa Hannington obusookerwako omusomesa amuyambako yali afunidwa, naye bweyaweza emyaka kkumi n’esatu yasindikibwa mu ssomero ly'ekigo erya Brighton(Temple school), gye yasigala okumala emyaka ebiri n’ekitundu egyaddirira, wadde nga yali muyizi atefirayo.<ref name="Hansford">{{Cite web |last=Hansford |first=F. E. |date=n.d. |title=James Hannington (1847-1885) |url=http://www.churchsociety.org/issues_new/history/hannington/iss_history_hannington_Hansford-intro.asp |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304042003/http://www.churchsociety.org/issues_new/history/hannington/iss_history_hannington_Hansford-intro.asp |archive-date=4 March 2016 |access-date=16 May 2019 |series=Great Churchmen No. 22 |publisher=Church Book Room Press |via=Church Society}}<cite id="CITEREFHansfordn.d." class="citation web cs1" data-ve-ignore="">Hansford, F. E. (n.d.). [https://web.archive.org/web/20160304042003/http://www.churchsociety.org/issues_new/history/hannington/iss_history_hannington_Hansford-intro.asp "James Hannington (1847-1885)"]. Great Churchmen No. 22. Church Book Room Press. Archived from [http://www.churchsociety.org/issues_new/history/hannington/iss_history_hannington_Hansford-intro.asp the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">16 May</span> 2019</span> &#x2013; via Church Society.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=unknown&rft.btitle=James+Hannington+%281847-1885%29&rft.series=Great+Churchmen+No.+22&rft.pub=Church+Book+Room+Press&rft.aulast=Hansford&rft.aufirst=F.+E.&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.churchsociety.org%2Fissues_new%2Fhistory%2Fhannington%2Fiss_history_hannington_Hansford-intro.asp&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3AJames+Hannington" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span></ref> Hannington yava ku ssomero ku myaka kkumi n'etaano n'agenda okukola mu [[:en:Counting_house|nnyumba ya kitaawe ey'okubala abantu]] e Brighton . Yafuna akasimoke akasoka mukitongole kya [[:en:1st_Sussex_Artillery_Volunteers|1st Sussex Artillery Volunteer Corps]] mu mwaka gwa 1864<ref>{{London Gazette|issue=22836|date=22 March 1864|page=1716}}</ref> era n’alinnya ku ddaala lya major. <ref name="Verdcourt1981">{{Cite journal |last=Verdcourt |first=Bernard |date=June 1981 |title=James Hannington - 1847-1885 - Collectors in East Africa - 3 |url=http://www.conchsoc.org/collectors_east_africa/Hannington-J.php |journal=The Conchologists' Newsletter |issue=77 |pages=317–318 |access-date=16 May 2019 |via=The Conchological Society of Great Britain and Ireland}}<cite id="CITEREFVerdcourt1981" class="citation journal cs1" data-ve-ignore="">Verdcourt, Bernard (June 1981). [http://www.conchsoc.org/collectors_east_africa/Hannington-J.php "James Hannington - 1847-1885 - Collectors in East Africa - 3"]. ''The Conchologists' Newsletter'' (77): 317–318<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">16 May</span> 2019</span> &#x2013; via The Conchological Society of Great Britain and Ireland.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=article&rft.jtitle=The+Conchologists%27+Newsletter&rft.atitle=James+Hannington+-+1847-1885+-+Collectors+in+East+Africa+-+3&rft.issue=77&rft.pages=317-318&rft.date=1981-06&rft.aulast=Verdcourt&rft.aufirst=Bernard&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.conchsoc.org%2Fcollectors_east_africa%2FHannington-J.php&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3AJames+Hannington" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span></ref> Wansi kutendekebwa awamu n’okulondoolebwa, ekibinja kye kyawangula ebirabo mu mpaka z’enkambi eza buli mwaka.<ref name="Hansford">{{Cite web |last=Hansford |first=F. E. |date=n.d. |title=James Hannington (1847-1885) |url=http://www.churchsociety.org/issues_new/history/hannington/iss_history_hannington_Hansford-intro.asp |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304042003/http://www.churchsociety.org/issues_new/history/hannington/iss_history_hannington_Hansford-intro.asp |archive-date=4 March 2016 |access-date=16 May 2019 |series=Great Churchmen No. 22 |publisher=Church Book Room Press |via=Church Society}}<cite id="CITEREFHansfordn.d." class="citation web cs1" data-ve-ignore="">Hansford, F. E. (n.d.). [https://web.archive.org/web/20160304042003/http://www.churchsociety.org/issues_new/history/hannington/iss_history_hannington_Hansford-intro.asp "James Hannington (1847-1885)"]. Great Churchmen No. 22. Church Book Room Press. Archived from [http://www.churchsociety.org/issues_new/history/hannington/iss_history_hannington_Hansford-intro.asp the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">16 May</span> 2019</span> &#x2013; via Church Society.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=unknown&rft.btitle=James+Hannington+%281847-1885%29&rft.series=Great+Churchmen+No.+22&rft.pub=Church+Book+Room+Press&rft.aulast=Hansford&rft.aufirst=F.+E.&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.churchsociety.org%2Fissues_new%2Fhistory%2Fhannington%2Fiss_history_hannington_Hansford-intro.asp&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3AJames+Hannington" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span></ref> == Obuweereza == [[File:Seizure_of_Bishop_James_Hannington,_by_William_Hatherell.jpg|left|thumb|Okwatibwa kw'Omulabirizi James Hannington, ekikoleddwa William Hatherell okuva mu ''kitabo ekiyitibwa Emboozi ya Afrika n'Abavumbuzi "The Story of Africa and its Explorers"'' (1892)]] Amaka gano gali ga Congregationalists kyokka ne yeegatta ku [[:en:Church_of_England|kanisa y'e England]] mu mwaka gwa 1867. Mu mwaka ogwo esinzizo kitaawe wa Hannington lye yali azimbye ku ttaka ly’ekibanja kye mu mwaka gwa 1852 yafuna layisinsi okuweereza mu Anglican.<ref name="achurchnearyou">{{cite web |title=Brief history, St&nbsp;George's, Hurstpierpoint |url=http://www.achurchnearyou.com/hurstpierpoint-st-george/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141110090723/http://www.achurchnearyou.com/hurstpierpoint-st-george/ |archive-date=10 November 2014 |access-date=10 November 2014 |website=achurchnearyou.com}}</ref> Ku myaka abiri mu gumu, Hannington yasalawo okukola omulimu gw'obuwandiisi, era n'ayingira yunivasite mu [[:en:St_Mary_Hall,_Oxford|St Mary Hall, Oxford]]; yaliko Pulezidenti wa Red Club era nga ye kapiteeni wa St&nbsp;Mary Hall Boat.<ref name="Verdcourt1981" /> Mu mwaka gwa 1872, okufa kwa maama we kwaleetawo enkyukakyuka mu bulamu bwa Hannington; yaweebwa awaddi y'eya BA, era nga 1 omwezi Ogwokusatu mu mwaka gwa 1874 n’afuulibwa omudyankoni (nga [[:en:Frederick_Temple|Frederick Temple]], [[:en:Bishop_of_Exeter|Omulabirizi w’e Exeter]], mu [[:en:Exeter_Cathedral|Lutikko y’e Exeter]] ),<ref name="churchtimes">{{Church Times|title=Ordinations on Sunday last|archive=1874_03_06_116|issue=580|date=6 March 1874|page=116|accessed=21 October 2019}}</ref> era n’akwata obukulembeze bwa [[:en:Martinhoe|Martinhoe]] ne [[:en:Trentishoe|Trentishoe]], [[:en:Devon|Devon]].<ref name="geograph">{{cite web |title=Photo of church |url=https://www.geograph.org.uk/photo/4039595 |website=geograph.org.uk}}</ref> Olw’okuba yali yatuuzibwa ku bwa kabona, mu mwaka gwa 1875 James yafuuka omukulembeze ali mubuyinza ku St&nbsp;George’s, Hurstpierpoint gye yabeera okutuusa lwe yakola omulimu gw’obuminsani nga nnakyewa mu [[:en:East_Africa|East Africa]] mu mwaka gwa 1882.<ref name="Graves2010" /> Mu kiseera ekyo yali amaze emyaka etaano mu bufumbo. Wakati w'omwaka gwa 1882, Hannington yawulira ku ttemu ly’abaminsani babiri ku lubalama lw’ennyanja Victoria. Kino kyamuleetera okwewaayo eri [[:en:Church_Missionary_Society|ekibiina kya Church Missionary Society]] (CMS) era n’ava e Bungereza nga 17 omwezi Ogwokutaano, n’asitula okugenda e [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] nga 29 omwezi Ogwomukaaga, ng’akulira ekibinja ky’abaminsani mukaaga. Olw’okulema omusujja [[:en:Dysentery|n’ekiddukano]], Hannington yawalirizibwa okuddayo e Bungereza mu mwaka gwa 1883. [[File:Bishop_Hanington_site.jpg|left|thumb|Ekifo ky’okuttibwa]] Nga 24 omwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa1884 ([[:en:Nativity_of_Saint_John_the_Baptist|St&#x20;John the&#x20;Baptist's Day]]), bwe lwatereera, Hannington yatuuzibwa era n’atukuzibwa ng’omulabirizi [[:en:Edward_White_Benson|Edward White Benson]], [[:en:Archbishop_of_Canterbury|Ssaabalabirizi wa Canterbury]], e [[:en:St_Mary-at-Lambeth|St Mary-at-Lambeth]], okuweereza [[:en:Bishop_of_Eastern_Equatorial_Africa|See of Eastern Equatorial Africa]], era mu Ogwolubereberye mu mwaka gwa 1885, ku myaka amakumi asatu mu musanvu, Hannington yaddamu okusitula okugenda mu Afrika. Obulabirizi bwe bwalimu emisomo gya CMS ku lubalama lw'ennyanja ne munda mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Nga ali eyo Hannington yakung'aanya ebisusunku ebiwerako ebyayogerwako E. A. Smith mu mpapula bbiri mu ''[[:en:Annals_and_Magazine_of_Natural_History|Annals ne Magazine of Natural History]]''.<ref name="Verdcourt1981" /> Oluvannyuma lw’okutuuka e Freretown, okumpi ne [[:en:Mombasa|Mombasa]], mu [[:en:Kenya|Kenya]], Hannington yamalirira okutandikawo oluguudo olumpi era olulamu olw’omu nsozi olugenda e Buganda, ng’akozesa abasitula eby’amaguzi Abakristaayo n’okusala ekkubo [[:en:Arab_slave_trade|ly’abaddu Abawalabu]] erigenda mu bukiikaddyo. Yali tamanyi biyinza kuva mu byobufuzi olw’okutambula mu [[:en:Busoga|Busoga]], ekitundu ekizibu ennyo mu by’obukodyo eri gavumenti ya Buganda. Okuyingirira mu bwangu ku [[:en:German_colonial_empire|German imperialism]] ku lubalama lw’ennyanja kyayongera [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]], [[:en:Mwanga_II_of_Buganda|Mwanga owokubiri (II)]], okwekengera ebigendererwa bya Hannington.<ref name="Muwonge2015">{{Cite web |last=Muwonge |first=Godfrey |date=21 May 2015 |title=My Two Cents' Worth: Katikkiro Mukasa Was Behind Many "Mwanga II Executions" |url=https://www.bugandawatch.com/2015/05/21/my-two-cents-worth-katikkiro-mukasa-was-behind-many-mwanga-executions/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151208142536/https://www.bugandawatch.com/2015/05/21/my-two-cents-worth-katikkiro-mukasa-was-behind-many-mwanga-executions/ |archive-date=8 December 2015 |access-date=16 May 2019 |website=BugandaWatch}}</ref>Oracle ( ''emmandwa'' ) yali agambye nti omuwanguzi wa Buganda ajja kuva ebuvanjuba. Mwanga yagaana Hannington okweyongerayo ng’ayita mu Busoga n’asindika amaato okumutwala e [[:en:Sukumaland|Sukumaland]], kyokka Hannington n’agaana.<ref name="Muwonge2015" /> Ng’ali wamu ne ttiimu ye, yatuuka bulungi mu kifo ekimu okumpi [[:en:Lake_Victoria|n’ennyanja Victoria]] nga 21 omwezi Ogwekkumi, naye, ku biragiro bya [[:en:Mwanga_II_of_Buganda|Mwanga owokubiri (II) owa Buganda]], abaminsani baasibibwa mu Basoga abaami b’e [[:en:Basoga|Basoga]] . [[File:Holy_Trinity,_Hurstpierpoint,_Sussex_-_Brass_-_geograph.org.uk_-_1504154.jpg|thumb|Ekijjukizo kya Hannington mu Holy Trinity, Hurstpierpoint]] Oluvannyuma lw’okumala ennaku munaana ng’ali mu buwaŋŋanguse, abakwasi b’emigugu gya Hannington battibwa ku biragiro bya Mwanga II, era nga 29 omwezi Ogwekkumi mu mwaka gwa 1885, Hannington yennyini yakubwa effumu ku njuyi zombi ku kyalo Kyando.<ref name="Graves2010" /> era n'afa, ebigambo by'ebigambibwa nti bye yasembayo okugamba abajaasi abaamutta byali nti: "Mugende mugambe Mwanga nti oluguudo olugenda lwange e Uganda nduguze n'omusaayi gwange." [[:en:Alexander_Murdoch_Mackay|Alexander Murdoch Mackay]], eyalina okumanya okusooka ku bibaddewo okuva ku ludda lwa Buganda, mu bbaluwa ezaawandiikibwa nga 2 omwezi Ogwokutaano mu mwaka gwa 1886, yawandiika nti:<blockquote>"Singa ensonga y'ekkubo ly'e Busoga y'ebadde ensonga entuufu eyali ekaayanirwa, kabaka yali yeetaaga kwettanira magezi gaffe mu kiseera ekyo, n'asaba Omulabirizi okudda kumulirwano gwa Kwa Sundu e Kavirondo, eryato gye lyali ligenze kululwe. Naye yali mumalirivu okuyiwa omusaayi gw'omuntu gwe yali alowooza nti Muzungu ow'omutindo ogwa waggulu okusinga omuminsani oba omutambuze owa bulijjo yekka, nga 'okusoomoozebwa eri of the whole of." Bulaaya’ nga bwe yagamba ye kennyini ... omusango guno gwali tegunyiize ddala era nga tegulina bwenkanya ku nsonga yonna, obunene bw’omusango nga bweyongera nnyo olw’okuba nti baganda baffe baali bajja oluvannyuma lw’okuyitibwa kwa Kabaka yennyini okuddiŋŋana, newankubadde nga bo bennyini, mpozzi, tebamanyi nsonga eyo Abagirimaani"  </blockquote> [[File:GraveBishopJamesHannington-NamirembeCemeteryKampala_RomanDeckert28042024.jpg|thumb|Entaana eno mu mwaka gwa 2024.]] Okuyigganyizibwa okw’amaanyi okwakolebwa Abakristaayo kwaddirira, bangi ne battibwa oba ne batundibwa ng'abaddu eri Abawalabu. [[:en:Joseph_Mukasa_Balikuddembe|Joseph Mukasa Balikuddembe]], Omukatoliki Omu Roma era omukungu mu lubiri lwa Mwanga, yanenya kabaka olw’ekikolwa ekyo, era n’asalibwako omutwe olw’ekyo. Hannington ne banne be bamu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|Bajulizi ba Uganda]] abaasooka . Ekifo ebisigalira bya Hannington we byali kyategeezebwa Omulabirizi [[:en:Alfred_Tucker|Alfred Tucker]] mu mwaka gwa1892 era nga 31 omwezi Ogwekkumineebiri mu mwaka gwa 1892, ebisigalira bye byaddamu okuziikibwa e [[:en:Namirembe|Namirembe]] . Ekyijukizo lye ery’entaana kyiriko ekiwandiiko nti:<blockquote>"FIIRST BISHOP OF EASTERN EQUATORIAL AFRICA. MARTYRED E BUSOGA NGA 29th OMWEZI OGWEKKUMI MU MWAKA GWA1885 KU KIRAGIRO KYA KABAKA MWANGA. EBIGAMBO BY'E BYASEMBAYO BYAWANDIKIBWA OKUBA NTI "GAMBA KABAKA NTI NATERA OKUFIIRIRIRA ABAGANDA ERA OMUWENDO GW'OLUGENDO LW'OBULAMU BWANGE NDUSASUZE NABULAMU ERI ABAGANDA " "BASANYUFU AB'OKUVA KATI, ABAFIRA MU KUWEREZA MUKAMA" REV. 14;13</blockquote> [[File:Bishop_Hannington_Church,_West_Blatchington_02.jpg|thumb|Ekkanisa y'ekijjukizo kya Bishop Hannington, Hove]] Ajjukirwa ekkanisa ya Hannington memorial Chapel e [[:en:Namirembe_Cathedral|Namirembe Cathedral]],mu Kampala, Uganda. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (December 2024)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> James Hannington aweebwa ekitiibwa mu [[:en:Calendar_of_saints_(Church_of_England)|kkanisa ya Bungereza]] ne mu [[:en:Calendar_of_saints_(Episcopal_Church)|kkanisa ya Episcopal]] nga 29 omwezi Ogwekkumi<ref name="churchofengland">{{Cite web |title=The Calendar |url=https://www.churchofengland.org/prayer-and-worship/worship-texts-and-resources/common-worship/churchs-year/calendar |access-date=2021-04-09 |website=The Church of England |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |date=2019-12-17 |title=Lesser Feasts and Fasts 2018 |url=https://books.google.com/books?id=bEq7DwAAQBAJ |publisher=Church Publishing, Inc. |isbn=978-1-64065-235-4 |language=en}}</ref> Ejjinja ery'omuwendo, eryazimbibwa mu kujjukira kwe wamu n'ekkanisa ya [[:en:Bishop_Hannington_Memorial_Church|Bishop Hannington Memorial Church]], [[:en:West_Blatchington|West Blatchington]], [[:en:Hove|Hove]], Bungereza mu mwaka gwa 1938, liriko ekiwandiiko nti "Ofudde obuzito bwange essanyu". <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (December 2024)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Laba ne == * [[:en:Anglican_Church_of_Kenya|Ekkanisa ya Anglican eye Kenya]] * [[:en:Anglican_Church_of_Tanzania|Ekkanisa ya Anglican eye Tanzania]] * [[:en:Church_of_Uganda|Ekkanisa ye Uganda]] * [[:en:Bishop_of_Uganda|Omulabirizi wa Uganda]] * [[:en:Saints_in_Anglicanism|Abatukuvu mu ddiini y’Abangereza]] * [[:en:Lake_Bogoria|Ennyanja ya Bogoria]] (eyali Ennyanja Hannington) . {{Authority control}} == Ebijuliziddwa == === Ebijuliziddwa === === Ensonda === == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.bhmc.org.uk Ekkanisa y'Omulabirizi Hannington Memorial Church, Hove, Bungereza] * [https://www.flickr.com/photos/exmoor_climber/1304098226/in/set-72157600715370909 Empuku z’e Hanningtons. Trentishoe] j9hc6g06h2ysq1tdeuegs6o03pnjk6s Godfrey Ssali 0 13575 50837 2026-05-11T09:42:20Z Rtr PK 11024 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1324894858|Godfrey Ssali]]" 50837 wikitext text/x-wiki   '''Godfrey Ssali''' (yazaalibwa 6 Ogwokubiri, 1977) muzannyi wa mupiira [[:en:Uganda|omunnayuganda]] mu kiraabu [[:en:Ugandan_Premier_League|ya Uganda eya Premier League]] [[:en:Express_FC|Express FC]] . == Emirimu == Omupiira yagutandikira mu [[:en:Police_FC_(Uganda)|Poliisi Jinja]] mu [[:en:Ugandan_Premier_League|liigi ya Uganda eya Premier]], nga tannagenda mu [[:en:Express_FC|Express FC]] mu 2004 . == Omulimu wabweru wa Yuganda == Yazannyirako mu [[:en:Uganda_national_football_team|ttiimu y'eggwanga eya Uganda]] okuva mu 2003 wakati wa 2004 . == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wiki == * Godfrey Ssali at National-Football-Teams.com l1xyobu0s0grbz7hb62whorybwq8j4l Template:Warning and warning templates 10 13576 50838 2026-05-11T10:32:49Z SyntaxTerror 11090 Created page with "{{Navbox | name = Notice and warning templates | state = {{{state|}}} | title = {{c|Notice and warning templates}} | liststyle = text-align:left; | tracking = no <!-- keep all the documented templates out of the hlist tracking category --> | list1 = * {{tlb|Caution}} – For messages indicating e.g. that errors or misuse may have wide repercussions. * {{tlb|Consensus}} – For notices relating to [[Wikipedia:Consensus|consensus]] about methods, procedures, editing, etc..." 50838 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Notice and warning templates | state = {{{state|}}} | title = {{c|Notice and warning templates}} | liststyle = text-align:left; | tracking = no <!-- keep all the documented templates out of the hlist tracking category --> | list1 = * {{tlb|Caution}} – For messages indicating e.g. that errors or misuse may have wide repercussions. * {{tlb|Consensus}} – For notices relating to [[Wikipedia:Consensus|consensus]] about methods, procedures, editing, etc. * {{tlb|Notice}} – For significant information. * {{tlb|Warning}} – For particularly significant warnings. * {{tlb|Warning sign}} – Inline version of {{tlf|Warning}}. | below = See also {{tl|Ambox}}, the generic [[Template:Mbox|message box]] for article messages. }}<noinclude> {{Documentation |content={{Collapsible option |statename=optional <!--|default=collapsed-->}} [[Category:Notice and warning templates| ]] [[Category:Documentation see also templates]] }}<!--(end Documentation)--> </noinclude> lpd8u00jqob5aqlj1tayhd3uiqh599w Wikipedia:Administrators' noticeboard 4 13577 50840 2026-05-11T10:59:30Z SyntaxTerror 11090 Created page with "{{Wikipedia:Administrators' noticeboard/Header}} __TOC__" 50840 wikitext text/x-wiki {{Wikipedia:Administrators' noticeboard/Header}} __TOC__ 1zavsxitbtwr5tlj5c3919gmfbg85ya Template:Bulleted list/doc 10 13578 50841 2026-05-11T11:34:31Z SyntaxTerror 11090 Created page with "{{Documentation subpage}} {{High-use}} {{Lua|Module:List}} {{Template shortcuts|clear=right|blist|bulleted|ulist|unordered list}} <!-- Please add categories at the bottom of this page, and interwikis at Wikidata (see Wikipedia:Wikidata) --> This template may be used to generate a [[bulleted list]] directly using [[HTML]]'s [[HTML element|{{tag|ul}} and {{tag|li}} list elements]]. A typical application is within captions, where the equivalent [[Help:Wikitext|wiki markup]..." 50841 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{High-use}} {{Lua|Module:List}} {{Template shortcuts|clear=right|blist|bulleted|ulist|unordered list}} <!-- Please add categories at the bottom of this page, and interwikis at Wikidata (see Wikipedia:Wikidata) --> This template may be used to generate a [[bulleted list]] directly using [[HTML]]'s [[HTML element|{{tag|ul}} and {{tag|li}} list elements]]. A typical application is within captions, where the equivalent [[Help:Wikitext|wiki markup]] (asterisks at the starts of new lines) may be awkward or impossible to use. == Usage == <code><nowiki>{{bulleted list |item1 |item2 |...}}</nowiki></code> == Parameters == * Positional parameters (<code>1</code>, <code>2</code>, <code>3</code>...) – these are the list items. If no list items are present, the module will output nothing. * <code>class</code> – a custom class for the {{tag|div}} tags surrounding the list, e.g. <code>plainlinks</code>. * <code>style</code> – a custom css style for the {{tag|div}} tags surrounding the list, e.g. <code>font-size: 90%;</code>. * <code>list_style</code> – a custom css style for the list itself. The format is the same as for the {{para|style}} parameter. * <code>item_style</code> – a custom css style for all of the list items (the {{tag|li}} tags). The format is the same as for the {{para|style}} parameter. * <code>item1_style</code>, <code>item2_style</code>, <code>item3_style</code>... – custom css styles for each of the list items. The format is the same as for the {{para|style}} parameter. == Examples == [[File:Example.png|thumb|100px|{{bulleted list |one |two |three}}]] <pre style="overflow:auto;"> [[File:Example.png|thumb|100px|{{bulleted list |one |two |three}}]] </pre> {{clear}} ===Alternative to avoid Wikipedia's [[WP:PEIS|Post-expand include size]] limit=== Using bulleted list templates, especially if there are other templates or citations within the list, can cause pages to come close to or exceed Wikipedia's [[WP:PEIS|Post-expand include size]] limit. In these cases consider using the list module directly instead: [[File:Example.png|thumb|100px|{{#invoke:list |bulleted |one |two |three}}]] <pre style="overflow:auto;"> [[File:Example.png|thumb|100px|{{#invoke:list |bulleted |one |two |three}}]] </pre> {{clear}} == See also == {{HTML lists}} == TemplateData == {{Template data header}} <includeonly>{{sandbox other|| <!-- Add categories below this line, and interwikis at Wikidata --> [[Category:List formatting and function templates]] }}</includeonly> <templatedata> { "params": { "1": { "suggested": true, "description": "Bulleted entry/item. You can add more manually via Source Edit.", "type": "content" }, "2": {"inherits":"1"}, "3": {"inherits":"1"}, "4": {"inherits":"1"}, "5": {"inherits":"1"}, "6": {"inherits":"1"}, "7": {"inherits":"1"}, "8": {"inherits":"1"}, "9": {"inherits":"1"}, "class": { "label": "Class", "description": "a custom class for the <div> tags surrounding the list.", "example": "plainlinks", "type": "line" }, "style": { "label": "Style", "description": "a custom CSS style for the <div> tags surrounding the list.", "example": "font-size: 90%;", "type": "line" }, "list_style": { "aliases": [ "list style", "l style", "ul style", "ulstyle", "lstyle" ], "label": "List style", "description": "a custom CSS style for the list itself. The format is the same as for the |style parameter.", "type": "line" }, "item_style": { "aliases": [ "item style", "li style", "i style", "istyle" ], "label": "Item style", "description": "a custom CSS style for all of the list items (the <li> tags). The format is the same as for the |style parameter.", "type": "line" } }, "description": "This template may be used to generate a bulleted list directly using HTML's <ul> and <li> list elements." } </templatedata> 301752p5lxqvds9znkn5vugup93u3nn Template:Template shortcuts 10 13579 50842 2026-05-11T11:35:15Z SyntaxTerror 11090 Redirected page to [[Template:Template shortcut]] 50842 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Template:Template shortcut]] {{R an}} 2sv491pmf88ls95q72261vqsucjq014 Template:R an 10 13580 50843 2026-05-11T11:35:47Z SyntaxTerror 11090 Redirected page to [[Template:R from alternative name]] 50843 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Template:R from alternative name]] {{Redirect category shell| {{R to redirect template}} {{R from template shortcut}} }} 6ynzx49je0hghk4abnw9mc0pa0p6cjw Template:HTML lists 10 13581 50844 2026-05-11T11:36:47Z SyntaxTerror 11090 Created page with "{{navbox top |name= HTML lists |title=HTML lists |state=<includeonly>collapsed</includeonly> |above = More information — {{hlist|class=inline | [[Help:List]] | [[WP:List dos and don'ts]] | [[WP:Manual of Style/Embedded lists]] | {{section link|WP:Manual of Style/Accessibility#Lists}} | [[WP:WikiProject Lists]] }} }} {|style="width:100%" | style="vertical-align:top; width:32%" | {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! Horizontal list |- | {{tlx|hlist |item1&nbsp;|..." 50844 wikitext text/x-wiki {{navbox top |name= HTML lists |title=HTML lists |state=<includeonly>collapsed</includeonly> |above = More information — {{hlist|class=inline | [[Help:List]] | [[WP:List dos and don'ts]] | [[WP:Manual of Style/Embedded lists]] | {{section link|WP:Manual of Style/Accessibility#Lists}} | [[WP:WikiProject Lists]] }} }} {|style="width:100%" | style="vertical-align:top; width:32%" | {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! Horizontal list |- | {{tlx|hlist |item1&nbsp;|item2&nbsp;}} |- | {{hlist |item1 |item2}} |} | rowspan=4 style="width:2%"| | style="vertical-align:top; width:32%"| {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! Horizontal list |- | {{tlx|flatlist|<br />* item1<br />* item2}} |- | {{flatlist| * item1 * item2 }} |} | rowspan=4 style="width:2%" | | style="vertical-align:top; width:32%"| {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! Horizontal list |- | {{tlx|cslist |item1&nbsp;|item2&nbsp;}} |- | {{cslist |item1 |item2 }} |} |- | style="vertical-align:top;"| {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! Bulleted list |- | {{tlx|bulleted list |item1&nbsp;|item2&nbsp;}} |- | {{bulleted list |item1 |item2 }} |} | style="vertical-align:top;"| {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! Numeric ordered list |- | {{tlx|Ordered list |first&nbsp;|second&nbsp;}} |- | {{Ordered list |first |second }} |} | style="vertical-align:top;"| {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! Alphabetic ordered list |- | {{tlx|Ordered list |list_style_type{{=}}lower-alpha&nbsp;|first&nbsp;|second&nbsp;}} |- | {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha |first |second }} |} |- | style="vertical-align:top"| {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! Unbulleted list |- | {{tlx|unbulleted list |item1&nbsp;|item2&nbsp;}} |- | {{unbulleted list|item1 |item2 }} |} | style="vertical-align:top"| {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! Unbulleted list |- | {{tlx|plainlist|<br />* item1<br />* item2}} |- | {{plainlist| * item1 * item2 }} |} | style="vertical-align:top" rowspan=2| {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! [[Wikipedia:Manual of Style/Glossaries|Glossary]] or definition list |- | {{tlx|glossary}}<br /> {{tlx|term|first term}}{{tlx|defn|first description}}<br /> {{tnull|term|second term}}{{tnull|defn|second description}}<br /> {{tlx|glossary end}} |- | {{glossary}} {{term|first term}}{{defn|first description}} {{term|second term}}{{defn|second description}} {{glossary end}} |} |- | style="vertical-align:top"| {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! Bulleted list to flow around an image |- | <code><nowiki>[[File:Bad Title Example.png|left|thumb|100px]]</nowiki></code><br /> {{tlx|flowlist|<br />*item1<br />*item2}} |- | [[File:Bad Title Example.png|left|thumb|100px]] {{flowlist| *item1 *item2 }} |} | style="vertical-align:top"| {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! Ordered list in columns |- | {{tlx|columns-list|colwidth{{=}}5em|<br /># first<br /># second}} |- | {{columns-list|colwidth=5em| # first # second }} |} | style="vertical-align:top"| |} {{navbox bottom |below = {{cl|List formatting and function templates‎}} }}<noinclude> {{documentation}} <!-- Please add categories to the /doc subpage; interwikis go to Wikidata --> </noinclude> mrnhqir11nmaag7k40s1y5193bkht5b Template:Navbox top 10 13582 50845 2026-05-11T11:37:48Z SyntaxTerror 11090 Created page with "<noinclude>{{pp-template|small=yes}}</noinclude><includeonly>{{#invoke:navbox top and bottom|top}}</includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude>" 50845 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{pp-template|small=yes}}</noinclude><includeonly>{{#invoke:navbox top and bottom|top}}</includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> ewvk099kxtz3o1cy6yh0mx7d3fpta6v Template:Navbox top/doc 10 13583 50846 2026-05-11T11:38:09Z SyntaxTerror 11090 Created page with "{{Documentation subpage}} {{High-use}} {{Lua|Module:Navbox top and bottom}} <!-- Add categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata --> This template may be used for embedding wikitables (or other difficult to embed content) inside of navboxes. == Usage == The syntax is the same syntax used for {{tl|navbox}} with the table placed between the {{tld|navbox top}} and {{tld|navbox bottom}} templates. Any content that would normally appear..." 50846 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{High-use}} {{Lua|Module:Navbox top and bottom}} <!-- Add categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata --> This template may be used for embedding wikitables (or other difficult to embed content) inside of navboxes. == Usage == The syntax is the same syntax used for {{tl|navbox}} with the table placed between the {{tld|navbox top}} and {{tld|navbox bottom}} templates. Any content that would normally appear before the first list (<code>list1</code>) should be passed to the <code>top</code> template, and any content that would normally appear after the first list (<code>list1</code>) should be passed to the <code>bottom</code> template. Any content passed through {{para|list1}} is ignored. == Examples == === Simple example === <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{navbox top | name = {{subst:PAGENAME}} | title = Title | state = {{{state|}}} | above = Above }} {| style="width:100%" class="wraplinks" ! Header1 ! Header2 |- | Item 1 | Item 2 |} {{navbox bottom|below=Below}}</syntaxhighlight> {{navbox top | name = Navbox top/doc | title = Title | above = Above | state = expanded | below = Below }} {| style="width:100%" class="wraplinks" ! Header1 ! Header2 |- | Item 1 | Item 2 |} {{navbox bottom|below=Below}} === Scrolling table === <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{navbox top | name = {{subst:PAGENAME}} | title = Title | above = Above | state = {{{state|}}} | innerstyle = table-layout:fixed }}<div style="overflow:auto"> {| style="width:100%;min-width:150em" class="wraplinks" ! Header1 ! Header2 |- | Item 1 | Item 2 |}</div> {{navbox bottom|below=Below}}</syntaxhighlight> {{navbox top | name = Navbox top/doc | title = Title | above = Above | state = expanded | innerstyle = table-layout:fixed }}<div style="overflow:auto"> {| style="width:100%;min-width:150em" class="wraplinks" ! Header1 ! Header2 ! Header3 ! Header4 ! Header5 ! Header6 ! Header7 ! Header8 ! Header9 |- | Item 1 | Item 2 | Item 3 | Item 4 | Item 5 | Item 6 | Item 7 | Item 8 | Item 9 |}</div> {{navbox bottom|below=Below}} <includeonly>{{sandbox other|| <!-- Categories below this line; interwikis at Wikidata --> [[Category:Navigational box metatemplates]] }}</includeonly> 32asxvxutzzq83eahchip1a1frhtptr Template:Navbox bottom 10 13584 50847 2026-05-11T11:39:31Z SyntaxTerror 11090 Created page with "<includeonly>{{#invoke:navbox top and bottom|bottom}}</includeonly><noinclude> {{documentation|Template:Navbox top/doc}}</noinclude>" 50847 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:navbox top and bottom|bottom}}</includeonly><noinclude> {{documentation|Template:Navbox top/doc}}</noinclude> bwhjfft0rnpktg14lfnmvcypl0jjozg Template:Template shortcut/doc 10 13585 50849 2026-05-11T11:54:06Z SyntaxTerror 11090 Created page with "{{Documentation subpage}} {{tlr|clear=right|Template shortcuts|Templateshortcut}} {{tsh|tsh|tsc}} {{High-use}} {{lua|Module:Shortcut}} <!-- PLEASE ADD CATEGORIES AND INTERWIKIS AT THE BOTTOM OF THIS PAGE --> This template displays one or more of a template's shortcuts (that is, redirects, also known as aliases), as in the box appearing at the right. {{tl-r|Tsh}} is a shortcut to this template, {{tlf|template shortcut}}, and can be used in its place, as it is in this docu..." 50849 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{tlr|clear=right|Template shortcuts|Templateshortcut}} {{tsh|tsh|tsc}} {{High-use}} {{lua|Module:Shortcut}} <!-- PLEASE ADD CATEGORIES AND INTERWIKIS AT THE BOTTOM OF THIS PAGE --> This template displays one or more of a template's shortcuts (that is, redirects, also known as aliases), as in the box appearing at the right. {{tl-r|Tsh}} is a shortcut to this template, {{tlf|template shortcut}}, and can be used in its place, as it is in this documentation's [[Wikipedia:View source|source]] [[wikitext]]. == Usage == Place this template and its list of few to one, carefully selected shortcut(s) at the top of the template documentation page's [[Wikipedia:Wikitext|wikitext]], right underneath {{tl|Documentation subpage}}. In the saved, rendered text, those shortcuts will appear in this template's Shortcut(s) box, whose title will reflect the number of list items by automatically being singular or plural in form. === Which ones to display here === Although the template can show up to ten shortcuts, you are ''encouraged to choose well'' which ones to display in this template's box. Even if many redirects exist, ''two or three at the most'' is almost always enough. By keeping the number of redirects presented in the Shortcut box small, it makes it easier to remember them, and the documentation is kept well organized. === Where to list any others === List others in the Redirects section of the [[Wikipedia:Template documentation|template documentation]]. Again, not all of them need to be listed; some shortcuts are there just for historical reasons, and others differ only in minor points such as white spaces or capitalization. Such shortcut-name variations are unnecessary to list at all—just list the standard, most common version of such a variation. === Optional parameters === This template has several optional parameters: * '''float''' – if set to "left", then the box will float to the left of the page, instead of the default float "right". * '''clear''' – if set to "right" (when float also is set to "right"), the box will be pushed to the right margin of the page, and {{clarify|text=prevent it from nest to the left of other right-floating elements.}} Similarly, if set to "left" (when float also is set to "left"), the box will be pushed to the left margin of the page. * '''pre''' – can be used to show some text before the shortcut links, but within the braces. This is mostly used to add the text "subst:". This shows the proper syntax for using the template with [[Wikipedia:Substitution|substitution]]. * '''pre1, pre2 ...''' – like above, but adds the prefix only to the nth shortcut. == Examples of basic code == To display one template shortcut named {{tl|uw-v1}}: {{tlc|template shortcut|uw-v1}} {{template shortcut|uw-v1}} {{clear}} To display three template shortcuts for {{tl|uw-vandalism1}} named {{tl|uw-v1}}, {{tl|uw-vand1}}, and {{tl|uw-vandal1}}: {{tlc|template shortcut|uw-v1|uw-vand1|uw-vandal1}} {{template shortcut|uw-v1|uw-vand1|uw-vandal1}} {{clear}} == Example with the float parameter == Using {{para|float|<var>left</var>}} makes this template flow to the left of the page: <code><nowiki>{{template shortcut|float=left|uw-v1}}</nowiki></code> {{template shortcut|float=left|uw-v1}} {{clear}} == Example with text ("subst:") within the braces == This is mostly used to add text to show how the template could be used with [[Wikipedia:Substitution|substitution]]. Use {{para|pre2|<var>subst:</var>}} and {{para|pre3|<var>subst:</var>}} to show "subst:" before the shortcut links, but within the braces: <code><nowiki>{{template shortcut|uw-v1|pre2=subst:|uw-vand1|pre3=subst:|uw-vandal1}}</nowiki></code> {{template shortcut|uw-v1|pre2=subst:|uw-vand1|pre3=subst:|uw-vandal1}} {{clear}} If you use {{para|pre|<var>subst:</var>}}, it applies to all of the shortcuts: <code><nowiki>{{template shortcut|pre=subst:|uw-v1|uw-vand1|uw-vandal1}}</nowiki></code> {{template shortcut|pre=subst:|uw-v1|uw-vand1|uw-vandal1}} {{clear}} == TemplateData == {{Format TemplateData|<templatedata> { "description": "This template displays one or more of a template's shortcuts.", "format": "inline", "params": { "redirect": { "label": "Redirect?", "description": "Whether to refer to the \"shortcut/s\" as \"redirect/s\" instead.", "default": "0", "type": "boolean" }, "target": { "label": "Target?", "description": "Whether to not add the <code>redirect=no</code> URL parameter.", "default": "0", "type": "boolean" }, "float": { "label": "Float", "description": "The CSS <code>float</code> property value.", "default": "right", "suggestedvalues": [ "left", "right" ], "type": "string" }, "clear": { "label": "Clear", "description": "The CSS <code>clear</code> property value.", "suggestedvalues": [ "left", "right", "both" ], "type": "string" }, "category": { "label": "Categorize", "description": "Whether to add pages to the error category if no alias or <code>msg</code> is specified.", "default": "1", "type": "boolean" }, "msg": { "label": "Message", "description": "An unlinked message that goes after the shortcut links.", "type": "content" }, "pre": { "label": "Default prefix", "description": "The default prefix", "example": "subst:", "type": "string" }, "pre1": { "label": "Prefix 1", "description": "Prefix for template shortcut 1", "example": "subst:", "type": "string" }, "1": { "label": "Shortcut 1", "description": "Template shortcut 1", "required": true, "type": "wiki-template-name" }, "pre2": { "label": "Prefix 2", "description": "Prefix for template shortcut 2", "example": "subst:", "type": "string" }, "2": { "label": "Shortcut 2", "description": "Template shortcut 2", "type": "wiki-template-name" }, "pre3": { "label": "Prefix 3", "description": "Prefix for template shortcut 3", "example": "subst:", "type": "string" }, "3": { "label": "Shortcut 3", "description": "Template shortcut 3", "type": "wiki-template-name" }, "pre4": { "label": "Prefix 4", "description": "Prefix for template shortcut 4", "example": "subst:", "type": "string" }, "4": { "label": "Shortcut 4", "description": "Template shortcut 4", "type": "wiki-template-name" }, "pre5": { "label": "Prefix 5", "description": "Prefix for template shortcut 5", "example": "subst:", "type": "string" }, "5": { "label": "Shortcut 5", "description": "Template shortcut 5", "type": "wiki-template-name" }, "pre6": { "label": "Prefix 6", "description": "Prefix for template shortcut 6", "example": "subst:", "type": "string" }, "6": { "label": "Shortcut 6", "description": "Template shortcut 6", "type": "wiki-template-name" }, "pre7": { "label": "Prefix 7", "description": "Prefix for template shortcut 7", "example": "subst:", "type": "string" }, "7": { "label": "Shortcut 7", "description": "Template shortcut 7", "type": "wiki-template-name" }, "pre8": { "label": "Prefix 8", "description": "Prefix for template shortcut 8", "example": "subst:", "type": "string" }, "8": { "label": "Shortcut 8", "description": "Template shortcut 8", "type": "wiki-template-name" }, "pre9": { "label": "Prefix 9", "description": "Prefix for template shortcut 9", "example": "subst:", "type": "string" }, "9": { "label": "Shortcut 9", "description": "Template shortcut 9", "type": "wiki-template-name" } } } </templatedata>}} == See also == {{Shortcut templates}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!----CATEGORIES BELOW THIS LINE, PLEASE:----> [[Category:Shortcut templates]] [[Category:Documentation templates|shortcut]]<!--Yes, this is intended for template doc pages.--> }}</includeonly> aja1qsfqdaxy65jz5ad7hcxwwjjwjec Module:Navbox top and bottom 828 13586 50850 2026-05-11T11:56:23Z SyntaxTerror 11090 Created page with "-- This implements {{navbox top}} and {{navbox bottom}} local p = {} local function build_navbox(parentArgs, list) local args = {} for argName, value in pairs(parentArgs) do if value ~= '' then if type(argName) == 'string' then args[argName] = value end end end args['bodystyle'] = 'display:table;' .. (args['bodystyle'] or '') args['list1padding'] = '0' args['list1style'] = 'border-width:0;'..." 50850 Scribunto text/plain -- This implements {{navbox top}} and {{navbox bottom}} local p = {} local function build_navbox(parentArgs, list) local args = {} for argName, value in pairs(parentArgs) do if value ~= '' then if type(argName) == 'string' then args[argName] = value end end end args['bodystyle'] = 'display:table;' .. (args['bodystyle'] or '') args['list1padding'] = '0' args['list1style'] = 'border-width:0;' args['list1'] = list -- Note Navbox.navbox() has a kludge to order the parent frame's args -- into a specific order. For now, this is omitted from this module. local Navbox = require('Module:Navbox') return Navbox._navbox(args) end function p.top(frame) local args = frame:getParent().args local parts = mw.text.split(build_navbox(args, '<ADD LIST HERE>'), '<ADD LIST HERE>') return parts[1] end function p.bottom(frame) local args = frame:getParent().args local parts = mw.text.split(build_navbox(args, '<ADD LIST HERE>'), '<ADD LIST HERE>') return parts[2] end return p k4u6pww6woolztix1exofx2t2yk7vf6 Module:Navbox top and bottom/doc 828 13587 50851 2026-05-11T11:56:44Z SyntaxTerror 11090 Created page with "{{High-use}} <!-- {{Module rating|Values: pre-alpha • alpha • beta • release • protected • semiprotected -- If a rating not needed/relevant, delete this template call}} --> {{Lua|Module:Navbox}} == Usage == <code><nowiki>{{</nowiki>#invoke:Navbox top and bottom|''function_name''<nowiki>}}</nowiki></code> <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line; interwikis at Wikidata --> }}</includeonly>" 50851 wikitext text/x-wiki {{High-use}} <!-- {{Module rating|Values: pre-alpha • alpha • beta • release • protected • semiprotected -- If a rating not needed/relevant, delete this template call}} --> {{Lua|Module:Navbox}} == Usage == <code><nowiki>{{</nowiki>#invoke:Navbox top and bottom|''function_name''<nowiki>}}</nowiki></code> <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line; interwikis at Wikidata --> }}</includeonly> 0koaxzyk105g8twoac3kskpoj8z74ja