Wikipedia
lgwiki
https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka
MediaWiki 1.47.0-wmf.10
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Kenya
0
2997
62293
62229
2026-07-13T12:08:32Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
62293
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
{{Databox}}
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
5w4ia1zclgcskjbn9g1z3jegmgh16uf
62296
62293
2026-07-13T12:11:51Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62296
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya by'empungu ennume.[1]{{Databox}}
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
k9g2kusg7boiriy06jntkt5591wwjvg
62298
62296
2026-07-13T12:13:11Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62298
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref>{{Databox}}
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
82a4boqebq5jssxa8t7hxzv8kjnv9px
62299
62298
2026-07-13T12:15:15Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62299
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.[1]{{Databox}}
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
36ohzxjyd92tbvwgspo9uesckh34f03
62300
62299
2026-07-13T12:15:57Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62300
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>{{Databox}}
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
cek78bwdsj8pb6qi998f8n7pzy9ua9t
62301
62300
2026-07-13T12:18:14Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62301
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.[1][2][3] Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.[4] Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia.[5]{{Databox}}
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
e3tun1mw76dms98zbqe9cb7wrfwv8zl
62302
62301
2026-07-13T12:19:16Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62302
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia.{{Databox}}
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
fn7bjmhfhhymw4c2o5049hbjsmgvbdn
62303
62302
2026-07-13T12:22:40Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62303
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.{{Databox}}
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
p72zyk9wp95a3ntml2fxq80f2e4lkst
62304
62303
2026-07-13T12:25:32Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62304
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.[1] East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okusima eby'omu ttaka ku Lake Turkana palaeoanthropologist Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, baazuula omwana wa Turkana, omusigalira wa Homo erectus ow'emyaka obukadde 1.6 eyazuulibwa. East Africa, including Kenya, is one of the earliest regions where modern humans (Homo sapiens) are believed to have lived. In 1984, during excavations at Lake Turkana palaeoanthropologist Richard Leakey, assisted by Kamoya Kimeu, discovered the Turkana Boy, a 1.6-million-year-old Homo erectus fossil.{{Databox}}
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
fmvysbkdncq0qabguukfrqlmg8oifma
62306
62304
2026-07-13T12:34:42Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62306
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. {{Databox}}
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
e1cs6kf2q8hz1e9g79g5afrwwm5ea34
62308
62306
2026-07-13T12:35:23Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62308
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. {{Databox}}
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
5ri88jaoswkmzkn6zht8t9o6usaqrxu
62312
62308
2026-07-13T12:38:34Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62312
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.[1][2][3] {{Databox}}
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
2hl0jmn7wbkjj9aw13jne89todqv866
62313
62312
2026-07-13T12:39:19Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62313
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref> {{Databox}}
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
enopk9ghre5lottwp3bnw8zbcx4yksw
62315
62313
2026-07-13T12:40:20Z
Nambogo Catharine
6408
62315
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
7639lw67lh8bwd47p5egpoi1nvauoui
62316
62315
2026-07-13T12:42:06Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62316
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.[1][2]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
cwgo3gme7l23jgz4ix0c5maek1ckyko
62317
62316
2026-07-13T12:43:57Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62317
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
pvlm403t077bmsbmuqhfdxx7a320dc6
62318
62317
2026-07-13T12:45:20Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62318
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
9b6b1mpt1bow83iloxbdnmzalaefsqy
62319
62318
2026-07-13T12:46:08Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62319
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
04rw7eigd8ugpmm1aa0mb972h5x4kd2
62320
62319
2026-07-13T12:49:30Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62320
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
dpj9jlt2e8cecsluyaj4hno4uuvf99z
62321
62320
2026-07-13T12:51:54Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62321
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.[1] [citation needed][2][3][4]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
gpwah10tde70y081z3wioz9lv78osli
62322
62321
2026-07-13T12:53:21Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62322
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
1yvvl3ed06kedolwkrkk2s94dnd9r6a
62323
62322
2026-07-13T12:54:56Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62323
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
f47ycq0qed2nyzxt42xnt9s7wx1ol6t
62324
62323
2026-07-13T12:55:38Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62324
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
c77xtcfy22bpz6repmz1jvouulibo1v
62326
62324
2026-07-13T12:57:30Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62326
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.[1] Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu West Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu buvanjuba bwa Nigeria ne mu bugwanjuba bwa Cameroon.[2]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
s4rx3ql06lpssjcm0m3x2ucf1ji83i1
62327
62326
2026-07-13T12:59:50Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62327
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
64y7ztp20f9u06g0nek382pqujc6v7i
62328
62327
2026-07-13T13:01:30Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62328
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
hgnwxaclnngwej4ov3c7har5n8qly18
62329
62328
2026-07-13T13:04:10Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza ekiba
62329
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
b4mvnyvdpdbfocb8evq9alo0jihh8zv
62330
62329
2026-07-13T13:05:41Z
Nambogo Catharine
6408
62330
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
hpea911ytkk9i7aeiwive92xsj6dzg3
62411
62330
2026-07-13T17:45:26Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62411
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abakola ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abaawanga ebyenfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okukola ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
m5gj2885dbdcgv5unlbk17gcobd059c
62413
62411
2026-07-13T17:46:28Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62413
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
n1t8y6jh5rr9gtf5h79zs0o7p6l88vi
62417
62413
2026-07-13T17:48:06Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62417
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.[1] Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.[2]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
jr5umwan4c1pdfzueo14la704axyitj
62418
62417
2026-07-13T17:49:09Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62418
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
b4ty5i06qgbjx5x2khzgcene68e4t07
62419
62418
2026-07-13T17:50:09Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62419
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga Mombasa, Malindi, ne Zanzibar, byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.[1][2]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
au0gk3pdrj8twgsi2s8tr3rv2150pek
62421
62419
2026-07-13T17:51:47Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62421
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga Mombasa, Malindi, ne Zanzibar, byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
4x6bm5djv5zme2jwvb994dxfdxxkwza
62423
62421
2026-07-13T17:56:31Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62423
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
2qk2aojux12jhh9rqmb53pw8rnykwjy
62424
62423
2026-07-13T17:58:36Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62424
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
jaxnw4ssex8ifxs5x7amgt7ylc2otcd
62425
62424
2026-07-13T17:59:28Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62425
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ensibuko z'okuwandiika ezisinga obukadde zirina ebiseera byazo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
gkzzcm6wyg9msl3qga4enwdi7yxqzw6
62428
62425
2026-07-13T18:01:29Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62428
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
8zzx9nn5r2itgv0zxyq3e1uqcirbtnu
62431
62428
2026-07-13T18:03:10Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62431
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
5xxuyydl4voday3o8enlezwru8v2l6k
62433
62431
2026-07-13T18:03:39Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62433
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":52">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
3ps2n2odkg5eds167l5jmbhx6vmwrjk
62436
62433
2026-07-13T18:05:45Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62436
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali obusinga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.[1] Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.[2]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
r1qbnccqiuq8r0br3kit7w0mhtvm32i
62441
62436
2026-07-13T18:07:27Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62441
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
th9fkiroqlnqbaugql9s880wk35k1fr
Afirika
0
4147
62369
58559
2026-07-13T15:05:51Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ensobi zonna mu mpandiika ze ndabyemu
62369
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ssemazinga Afirika'''. Afirika lumanyiddwa ng'olukalu lw'omwana w'omuddugavu. Lusangibwamu amawanga agawerera ddala 54. Ssemazinga ono wa njawulo nnyo kubanga afumbekeddemu obugagga obw'omuttaka, embeera y'obudde ennungi, abantu abalina empisa n'obuntubulamu, ebisolo eby'omunsiko n'ebinyonyi ebisinga ebitasangibwa ku ssemazinga mulala. Ku lukalu luno kwe kusangibwa omugga ogusinga obuwanvu mu nsi yonna oguyitibwa Kiyiira, n'ennyanja ekwata eky'okubiri mu nsi yonna mu bwaguuga eya [[Nnalubaale]]. Ssemazinga ono alina abantu ab'enjawulo, aboogera ennimi ez'enjawulo era nga balina n'obuwangwa obwenjawulo. Abafirika boogera ennimi enzaaliranwa eziwerera ddala enkumi bbiri.
== Ebyafaayo bya Afirika ==
Afirika eyogerwako nnyo mu byafaayo era ng'amawanga naddala ag'obukiikaddyo galina ebyafaayo ebyenkukunala ebimaze emyaka egisukka mu nkumi bbiri. Okugeza amasiro ga bassekabaka b'eMisiri abaayitibwanga ba falaawo gakyaliyo na kaakano. Omugga kiyiira gumanyiddwa nnyo mu byafaayo era nga ne mu bayibuli gwogerwako. Tujjukira nti jjajjaffe Yibulayimu yawŋŋaangukirako mu Afirika muno ate era ssemazinga ziri bbiri zokka Yezu omwana wa Katonda ze yalinnyako ng'emu ku zzo ye Afirika. Anti tujjukira nti nga kabaka Kerode bwe yali ayagala okutta omwana oyo, Katonda yalagira kitaawe Yozefu amuddusize e Misiri, wano mu Afirika. Ate ye kabaka omukyala eyakyalirako kabaka Solomooni naye yava ku lukalu lw'Afirika kuno. Mu nsagi zino nga wazzeewo tekinologiya ow'okunoonyereza, abakugu baazuula mu Tanzania obujulizi obukakasa okubaawo kw'abantu ku lukalu luno mu mirembe egy'edda ennyo. Era Afirika yeesinga okuba n'eddungu eddene erikira gonna munsi yonna erya Sahara. Eddungu lino olw'okuba eddene lityo, tewali yeetambaalanga kulisomoka, kubanga buli eyagezangako, yafanga nga tannatuuka gy'alaga. Noolwekyo, ebitundu ebiri mu bukiikakkono bw'eddungu lino byasigala nga byeyawudde nnyo ku nsi yonna era tewali yalowooza nti eno eriyo abantu okutuusa abatambuze abeetooloola ensi bwe baazula ebitundu bino nga bayitira ku ssemayanja.
<br /><gallery mode="packed" class="center">
File:Lion waiting in Namibia.jpg
File:Rhinoceros in South Africa adjusted.jpg
File:Boulders Beach, South Africa.jpg
File:African boy transporting fodder by bicycle edit.jpg
File:The New Africa 01.jpg
</gallery>{{Amawanga g'Afirika}}
[[Category:Afirika| ]]
[[Category:Ssemazinga z'ensi]]
2178ot0gttt3aw0gcjacmx8p7j5ssi5
Wakiso (disitulikit)
0
4537
62422
62185
2026-07-13T17:52:27Z
Musuuza
11013
ntereezezza ku mpandiika
62422
wikitext
text/x-wiki
[[File:Wakiso District in Uganda.svg|thumb|Wakiso District ]]Wakiso disitulikiti eri mu kitundu kya masekkati ga Uganda nga yeetoolodde Kampala, ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yatondebwawo mu mwaka gwa 2000 ng’eggibwa mu Disitulikiti y’e Mpigi. Disitulikiti eno yatondebwawo oluvannyuma lw’okugatta amasaza mukaaga amakulu, nga gano ye Busiro, Kyaddondo, Munisipaali y’e Entebbe, Munisipaali y’e Nansana, Munisipaali y’e Kira, ne Munisipaali y’e Makindye-Ssaabagabo. Ekibuga ky’e Wakiso kye kifo awali ekitebe kya Disitulikiti. Ekibuga ky'e Kira, ky'ekibuga eky'okubiri ekinene emabbali w'ekibuga Kampala kiri mu disitulikiti.
Ying. Ian Kyeyune ye yasooka okubeera omukulembeze wa Disitulikiti. Oluvannyuma yaddirirwa Dokita Matia Lwanga Bwanika.{{Databox}}
== Obusange ==
Disitulikiti y’e Wakiso esangibwa mu Kitundu Ekya wakati mu Uganda, nga esaliza ku Disitulikiti y’e Nakaseke ne Luweero mu bukiikakkono, Disitulikiti y’e Mukono mu buvanjuba, ne Disitulikiti y’e Kalangala eri mu Nnyanja Nalubaale mu bukiikaddyo, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]] mu Obukiikaddyo bw’amaserengeta ne [[Mityana (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mityana]] mu bukiikakkono bw’amaserengeta. <ref>[[Districts of Uganda|Uganda District Map]]</ref> Wakiso ekitebe kya disitulikiti we kiri, kisangibwa kilomita 20 (12 mi), ku luguudo, mu bukiikakkono bw’amaserengeta ga Kampala, ekibuga ekikulu ekya Uganda era nga kye kibuga ekisinga obunene mu ggwanga. Ebikwaso bya disitulikiti eno bye bino:00 24N, 32 29E.
== Ebikwata ku bungi bw’abantu ==
Mu mwaka gwa 1991, okubala abantu okw’eggwanga kwalaga nti Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu ababalirwa mu '''562,887'''. Okusinziira ku miwendo gy’okubala abantu mu ggwanga mu mwaka gwa 2002, Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu 907,988, ekigifudde disitulikiti eyookubiri mu ggwanga. Mu kiseera ekyo, abantu 53 ku buli 100 baali baana abali wansi w’emyaka 18 ate 17 ku buli 100 baali bamulekwa. Okunoonyereza okwakolebwa mu ggwanga lyonna n’amaka mu 2014 kwabala abantu 1,997,418 mu disitulikiti eno. [[:en:Uganda_Bureau_of_Statistics|Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bibalo ekya Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), kyabalirira nti omuwendo gw’abantu bonna mu disitulikiti eno, okutuuka mu makkati g’omwaka 2020 gwali 2,915,000. UBOS era yabalirira nti omuwendo gw’abantu mu disitulikiti gweyongera ku kigero kya buli mwaka ekya bitundu 6.7 ku buli 100, wakati wa 2014 ne 2020.
Okusinziira ku biva mu kubala abantu okw’ekiseera okwa 2024, abantu bali obukadde nga 3.3, nga abakazi bali ebitundu nga 51% ate abasajja ebitundu nga 49% bwe kityo ne Disitulikiti eno kumpi okubeera ekifo eky'okubeeramu eky'ebitundu by'ekibuga ekinene.
== Ebitongole ebiddukanya emirimu ==
[[File:Matugga_Town_-_Mabanda.jpg|thumb| Oluguudo lwa Bombo e Matugga - Mabanda (Disitulikiti y'e Wakiso)]]
Disitulikiti y'e Wakiso erimu amasaza abiri, Kyaddondo ne Busiro, era n'obwannamasaza buna: Entebbe, Makindye-Ssaabagabo, Nansana ne Kira. Ekibuga Entebbe kyayawulwamu ne kiweebwa obuvunaanyizibwa bw’ekibuga mu mwaka gwa 2020 oluvannyuma lw’ekiteeso kya Palamenti eya 10 okukikkiriza, naye obukulembeze bwakyo tebunnatandika kutuukirizibwa. Disitulikiti eno eyongera okagabanyizibwamu ebitundu 27 eby’obuyinza obw’oku mutendera gw'obukulembeze bwa gavumenti wansi w'obuyinza obunene:
# Masulita Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kakiri Town
# Katabi Town
# Kasanje Town
# Kira Municipal Council
# Makindye Ssabagabo Municipal Council
# Masuliita Town Council
# Mende Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kasangati (includes Gayaza and Kasangati)
# Nansana Municipal Council
# Kyengera Town Council
# Bussi SubCounty
# Wakiso Town Council
# Entebbe Municipal Council
# Kajjansi Town Council
# Busukumu Subcounty
# Ssisa Subcounty
# Gombe Subcounty
# Nabweru Subcounty
# Nangabo Subcounty
# Nsangi Subcounty
# Wakiso Town
# Wakiso Subcounty
Amatwale g’Obukulembeze bw’a Disitulikiti y'e gasangibwa mu Kibuga ky'e Wakiso, mu Ggombolola y'e Wakiso kiromita nga 20 (mayiro 12) mu bukiikakkono bw’amaserengeta okuva e Kampala, ku luguudo olugenda e Hoima. Disitulikiti y'e Wakiso erina obuwanvu bw’ettaka obwa square kilometres 2,704 (mayiro square 1,044).
== Obukulembeze bwa Disitulikiti ==
Obukulembeze buweebwa Akakiiko ka Disitulikiti Akafuzi akakolebwa nga kagattiddwa, omuli:
* Ssentebe wa Disitulikiti - Dr. Matia Lwanga Bwanika
* Omumyuka wa Ssentebe wa Disitulikiti - Betinah Nantege
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by’ensimbi
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by'obugagga eby’omu ttaka
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku nguudo n’eby’ekikugu
* Omuwandiisi wa disitulikiti ow'ekikula ky’abantu
* Omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti - Justine Mbabazi
* Amyuuka omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti
Ebifo eby’obulambuzi mu disitulikiti eno mulimu:
* Ebifo by'obuwangwa [[Buganda|bwa Buganda]] n'embiri za [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]]
* [[Entebbe|Ekibuga Entebbe Ekikadde]]
* Ensuku z'ebimera Entebbe
* Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bisolo by'omu nsiko mu Uganda (UWEC) - [[Entebbe]]
* [[:en:Entebbe_International_Airport|Ekisaawe ky'ennyonyi Entebbe]]
* State House - Entebbe (Amaka g'obwa[[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] mu amatongole ) .
* [[:en:Ngamba_Island_Chimpanzee_Sanctuary|Ekifo ekikuumirwamu amazike ku kizinga Ngamba]] ku nnyanja Victoria - Ekifo ekikuumirwamu [[:en:Common_chimpanzee|amazike]]
* Ekizinga Bulago Resort
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]] - ennyanja esinga obunene mu Afrika era nga ye nnyanja eyokubiri mu nsi yonna mu bunene obw'amazzi amayonjo
* [[:en:Uganda_Martyrs|Basilica y'abajulizi ba Uganda]] - [[:en:Namugongo|Namugongo]]
* [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela]] - [[Bweyogerere|Namboole]]
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti mu Yuganda|Disitulikiti za Uganda]]
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [https://web.archive.org/web/20200705235556/http://www.ugandatravelguide.com/wakiso-district.html Ebikwata ku Disitulikiti y'e Wakiso ku Ugandatravelguide.com]
* [https://web.archive.org/web/20111018172343/http://www.islandinthesun.biz/ Bulago Island Homepage] Archived
* [http://www.ngambaisland.org/ Ekizinga Ngamba Homepage]
* [https://www.google.com/maps/place/Wakiso,+Uganda/@0.2733039,32.1571923,10z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x177d9ec149a2c3f1:0xd96b92ee1eccb70a!8m2!3d0.063019!4d32.4467238?hl=en Google Map y'Essaza ly'e Wakiso]
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
ra56qnc2t9oubsvio1g0e8zx343dgq8
62437
62422
2026-07-13T18:06:27Z
Musuuza
11013
ntereezezza ku mpandiika n'okutereeza ensobi
62437
wikitext
text/x-wiki
[[File:Wakiso District in Uganda.svg|thumb|Wakiso District ]]Wakiso disitulikiti eri mu kitundu kya masekkati ga Uganda nga yeetoolodde Kampala, ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yatondebwawo mu mwaka gwa 2000 ng’eggibwa mu Disitulikiti y’e Mpigi. Disitulikiti eno yatondebwawo oluvannyuma lw’okugatta amasaza mukaaga amakulu, nga gano ye Busiro, Kyaddondo, Munisipaali y’e Entebbe, Munisipaali y’e Nansana, Munisipaali y’e Kira, ne Munisipaali y’e Makindye-Ssaabagabo. Ekibuga ky’e Wakiso kye kifo awali ekitebe kya Disitulikiti. Ekibuga ky'e Kira, ky'ekibuga eky'okubiri ekinene emabbali w'ekibuga Kampala kiri mu disitulikiti.
Ying. Ian Kyeyune ye yasooka okubeera omukulembeze wa Disitulikiti. Oluvannyuma yaddirirwa Dokita Matia Lwanga Bwanika.{{Databox}}
== Obusange ==
Disitulikiti y’e Wakiso esangibwa mu Kitundu Ekya wakati mu Uganda, nga esaliza ku Disitulikiti y’e Nakaseke ne Luweero mu bukiikakkono, Disitulikiti y’e Mukono mu buvanjuba, ne Disitulikiti y’e Kalangala eri mu Nnyanja Nalubaale mu bukiikaddyo, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]] mu Obukiikaddyo bw’amaserengeta ne [[Mityana (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mityana]] mu bukiikakkono bw’amaserengeta. <ref>[[Districts of Uganda|Uganda District Map]]</ref> Wakiso ekitebe kya disitulikiti we kiri, kisangibwa kilomita 20 (12 mi), ku luguudo, mu bukiikakkono bw’amaserengeta ga Kampala, ekibuga ekikulu ekya Uganda era nga kye kibuga ekisinga obunene mu ggwanga. Ebikwaso bya disitulikiti eno bye bino:00 24N, 32 29E.
== Ebikwata ku bungi bw’abantu ==
Mu mwaka gwa 1991, okubala abantu okw’eggwanga kwalaga nti Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu ababalirwa mu '''562,887'''. Okusinziira ku miwendo gy’okubala abantu mu ggwanga mu mwaka gwa 2002, Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu 907,988, ekigifudde disitulikiti eyookubiri mu ggwanga. Mu kiseera ekyo, abantu 53 ku buli 100 baali baana abali wansi w’emyaka 18 ate 17 ku buli 100 baali bamulekwa. Okunoonyereza okwakolebwa mu ggwanga lyonna n’amaka mu 2014 kwabala abantu 1,997,418 mu disitulikiti eno. [[:en:Uganda_Bureau_of_Statistics|Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bibalo ekya Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), kyabalirira nti omuwendo gw’abantu bonna mu disitulikiti eno, okutuuka mu makkati g’omwaka 2020 gwali 2,915,000. UBOS era yabalirira nti omuwendo gw’abantu mu disitulikiti gweyongera ku kigero kya buli mwaka ekya bitundu 6.7 ku buli 100, wakati wa 2014 ne 2020.
Okusinziira ku biva mu kubala abantu okw’ekiseera okwa 2024, abantu bali obukadde nga 3.3, nga abakazi bali ebitundu nga 51% ate abasajja ebitundu nga 49% bwe kityo ne Disitulikiti eno kumpi okubeera ekifo eky'okubeeramu eky'ebitundu by'ekibuga ekinene.
== Ebitongole ebiddukanya emirimu ==
[[File:Matugga_Town_-_Mabanda.jpg|thumb| Oluguudo lwa Bombo e Matugga - Mabanda (Disitulikiti y'e Wakiso)]]
Disitulikiti y'e Wakiso erimu amasaza abiri, Kyaddondo ne Busiro, era n'obwannamasaza buna: Entebbe, Makindye-Ssaabagabo, Nansana ne Kira. Ekibuga Entebbe kyayawulwamu ne kiweebwa obuvunaanyizibwa bw’ekibuga mu mwaka gwa 2020 oluvannyuma lw’ekiteeso kya Palamenti eya 10 okukikkiriza, naye obukulembeze bwakyo tebunnatandika kutuukirizibwa. Disitulikiti eno eyongera okagabanyizibwamu ebitundu 27 eby’obuyinza obw’oku mutendera gw'obukulembeze bwa gavumenti wansi w'obuyinza obunene:
# Masulita Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kakiri Town
# Katabi Town
# Kasanje Town
# Kira Municipal Council
# Makindye Ssabagabo Municipal Council
# Masuliita Town Council
# Mende Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kasangati (includes Gayaza and Kasangati)
# Nansana Municipal Council
# Kyengera Town Council
# Bussi SubCounty
# Wakiso Town Council
# Entebbe Municipal Council
# Kajjansi Town Council
# Busukumu Subcounty
# Ssisa Subcounty
# Gombe Subcounty
# Nabweru Subcounty
# Nangabo Subcounty
# Nsangi Subcounty
# Wakiso Town
# Wakiso Subcounty
Amatwale g’Obukulembeze bw’a Disitulikiti y'e gasangibwa mu Kibuga ky'e Wakiso, mu Ggombolola y'e Wakiso kiromita nga 20 (mayiro 12) mu bukiikakkono bw’amaserengeta okuva e Kampala, ku luguudo olugenda e Hoima. Disitulikiti y'e Wakiso erina obuwanvu bw’ettaka obwa square kilometres 2,704 (mayiro square 1,044).
== Obukulembeze bwa Disitulikiti ==
Obukulembeze buweebwa Akakiiko ka Disitulikiti Akafuzi akakolebwa nga kagattiddwa, omuli:
* Ssentebe wa Disitulikiti - Dr. Matia Lwanga Bwanika
* Omumyuka wa Ssentebe wa Disitulikiti - Betinah Nantege
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by’ensimbi
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by'obugagga eby’omu ttaka
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku nguudo n’eby’ekikugu
* Omuwandiisi wa disitulikiti ow'ekikula ky’abantu
* Omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti - Justine Mbabazi
* Amyuuka omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti
Ebifo eby’obulambuzi mu disitulikiti eno mulimu:
* Ebifo by'obuwangwa [[Buganda|bwa Buganda]] n'embiri za [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]]
* [[Entebbe|Ekibuga ky'Entebbe Ekikadde]]
* Olusuku lw’ebimera olw’e Entebbe
* Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bisolo by'omu nsiko mu Uganda (UWEC) - [[Entebbe]]
* [[:en:Entebbe_International_Airport|Ekisaawe ky'ennyonyi Entebbe]]
* Ennyumba y'Obwa pulezidenti - Entebbe (Amaka g'obwa [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] amatongole ) .
* [[:en:Ngamba_Island_Chimpanzee_Sanctuary|Ekifo ekikuumirwamu amazike ku kizinga Ngamba]] ku nnyanja Victoria - Ekifo ekikuumirwamu [[:en:Common_chimpanzee|amazike]]
* Ekizinga Bulago Resort
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]] - ennyanja esinga obunene mu Afrika era nga ye nnyanja ey’amazzi amayonjo ey’okubiri mu bunene mu nsi yonna.
* [[:en:Uganda_Martyrs|Basilica y'abajulizi ba Uganda]] - [[:en:Namugongo|Namugongo]]
* [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela]] - [[Bweyogerere|Namboole]]
* Ekisaawe ky’ennyonyi eky’ensi yonna ekya Entebbe.
* Amasiro g'e Kasubi
* Awakuumirwa amazike ku Kizinga ky’e Ngamba
* Ennyumba y’Obwa Pulezidenti e Entebbe.
* Ennyanja Nalubaale.
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti mu Yuganda|Disitulikiti za Uganda]]
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [https://web.archive.org/web/20200705235556/http://www.ugandatravelguide.com/wakiso-district.html Ebikwata ku Disitulikiti y'e Wakiso ku Ugandatravelguide.com]
* [https://web.archive.org/web/20111018172343/http://www.islandinthesun.biz/ Bulago Island Homepage] Archived
* [http://www.ngambaisland.org/ Ekizinga Ngamba Homepage]
* [https://www.google.com/maps/place/Wakiso,+Uganda/@0.2733039,32.1571923,10z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x177d9ec149a2c3f1:0xd96b92ee1eccb70a!8m2!3d0.063019!4d32.4467238?hl=en Google Map y'Essaza ly'e Wakiso]
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
j7uzvg0a4cm6b1mtcapcgcuhhblwfaa
62442
62437
2026-07-13T18:12:43Z
Musuuza
11013
nnyongeddemu emitwe
62442
wikitext
text/x-wiki
[[File:Wakiso District in Uganda.svg|thumb|Wakiso District ]]Wakiso disitulikiti eri mu kitundu kya masekkati ga Uganda nga yeetoolodde Kampala, ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yatondebwawo mu mwaka gwa 2000 ng’eggibwa mu Disitulikiti y’e Mpigi. Disitulikiti eno yatondebwawo oluvannyuma lw’okugatta amasaza mukaaga amakulu, nga gano ye Busiro, Kyaddondo, Munisipaali y’e Entebbe, Munisipaali y’e Nansana, Munisipaali y’e Kira, ne Munisipaali y’e Makindye-Ssaabagabo. Ekibuga ky’e Wakiso kye kifo awali ekitebe kya Disitulikiti. Ekibuga ky'e Kira, ky'ekibuga eky'okubiri ekinene emabbali w'ekibuga Kampala kiri mu disitulikiti.
Ying. Ian Kyeyune ye yasooka okubeera omukulembeze wa Disitulikiti. Oluvannyuma yaddirirwa Dokita Matia Lwanga Bwanika.{{Databox}}
== Obusange ==
Disitulikiti y’e Wakiso esangibwa mu Kitundu Ekya wakati mu Uganda, nga esaliza ku Disitulikiti y’e Nakaseke ne Luweero mu bukiikakkono, Disitulikiti y’e Mukono mu buvanjuba, ne Disitulikiti y’e Kalangala eri mu Nnyanja Nalubaale mu bukiikaddyo, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]] mu Obukiikaddyo bw’amaserengeta ne [[Mityana (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mityana]] mu bukiikakkono bw’amaserengeta. <ref>[[Districts of Uganda|Uganda District Map]]</ref> Wakiso ekitebe kya disitulikiti we kiri, kisangibwa kilomita 20 (12 mi), ku luguudo, mu bukiikakkono bw’amaserengeta ga Kampala, ekibuga ekikulu ekya Uganda era nga kye kibuga ekisinga obunene mu ggwanga. Ebikwaso bya disitulikiti eno bye bino:00 24N, 32 29E.
== Ebikwata ku bungi bw’abantu ==
Mu mwaka gwa 1991, okubala abantu okw’eggwanga kwalaga nti Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu ababalirwa mu '''562,887'''. Okusinziira ku miwendo gy’okubala abantu mu ggwanga mu mwaka gwa 2002, Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu 907,988, ekigifudde disitulikiti eyookubiri mu ggwanga. Mu kiseera ekyo, abantu 53 ku buli 100 baali baana abali wansi w’emyaka 18 ate 17 ku buli 100 baali bamulekwa. Okunoonyereza okwakolebwa mu ggwanga lyonna n’amaka mu 2014 kwabala abantu 1,997,418 mu disitulikiti eno. [[:en:Uganda_Bureau_of_Statistics|Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bibalo ekya Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), kyabalirira nti omuwendo gw’abantu bonna mu disitulikiti eno, okutuuka mu makkati g’omwaka 2020 gwali 2,915,000. UBOS era yabalirira nti omuwendo gw’abantu mu disitulikiti gweyongera ku kigero kya buli mwaka ekya bitundu 6.7 ku buli 100, wakati wa 2014 ne 2020.
Okusinziira ku biva mu kubala abantu okw’ekiseera okwa 2024, abantu bali obukadde nga 3.3, nga abakazi bali ebitundu nga 51% ate abasajja ebitundu nga 49% bwe kityo ne Disitulikiti eno kumpi okubeera ekifo eky'okubeeramu eky'ebitundu by'ekibuga ekinene.
== Ebitongole ebiddukanya emirimu ==
[[File:Matugga_Town_-_Mabanda.jpg|thumb| Oluguudo lwa Bombo e Matugga - Mabanda (Disitulikiti y'e Wakiso)]]
Disitulikiti y'e Wakiso erimu amasaza abiri, Kyaddondo ne Busiro, era n'obwannamasaza buna: Entebbe, Makindye-Ssaabagabo, Nansana ne Kira. Ekibuga Entebbe kyayawulwamu ne kiweebwa obuvunaanyizibwa bw’ekibuga mu mwaka gwa 2020 oluvannyuma lw’ekiteeso kya Palamenti eya 10 okukikkiriza, naye obukulembeze bwakyo tebunnatandika kutuukirizibwa. Disitulikiti eno eyongera okagabanyizibwamu ebitundu 27 eby’obuyinza obw’oku mutendera gw'obukulembeze bwa gavumenti wansi w'obuyinza obunene:
# Masulita Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kakiri Town
# Katabi Town
# Kasanje Town
# Kira Municipal Council
# Makindye Ssabagabo Municipal Council
# Masuliita Town Council
# Mende Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kasangati (includes Gayaza and Kasangati)
# Nansana Municipal Council
# Kyengera Town Council
# Bussi SubCounty
# Wakiso Town Council
# Entebbe Municipal Council
# Kajjansi Town Council
# Busukumu Subcounty
# Ssisa Subcounty
# Gombe Subcounty
# Nabweru Subcounty
# Nangabo Subcounty
# Nsangi Subcounty
# Wakiso Town
# Wakiso Subcounty
Amatwale g’Obukulembeze bw’a Disitulikiti y'e gasangibwa mu Kibuga ky'e Wakiso, mu Ggombolola y'e Wakiso kiromita nga 20 (mayiro 12) mu bukiikakkono bw’amaserengeta okuva e Kampala, ku luguudo olugenda e Hoima. Disitulikiti y'e Wakiso erina obuwanvu bw’ettaka obwa square kilometres 2,704 (mayiro square 1,044).
== Obukulembeze bwa Disitulikiti ==
Obukulembeze buweebwa Akakiiko ka Disitulikiti Akafuzi akakolebwa nga kagattiddwa, omuli:
* Ssentebe wa Disitulikiti - Dr. Matia Lwanga Bwanika
* Omumyuka wa Ssentebe wa Disitulikiti - Betinah Nantege
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by’ensimbi
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by'obugagga eby’omu ttaka
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku nguudo n’eby’ekikugu
* Omuwandiisi wa disitulikiti ow'ekikula ky’abantu
* Omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti - Justine Mbabazi
* Amyuuka omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti
== Ebifo eby’obulambuzi. ==
Ebifo eby’obulambuzi mu disitulikiti eno mulimu:
* Ebifo by'obuwangwa [[Buganda|bwa Buganda]] n'embiri za [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]]
* [[Entebbe|Ekibuga ky'Entebbe Ekikadde]]
* Olusuku lw’ebimera olw’e Entebbe
* Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bisolo by'omu nsiko mu Uganda (UWEC) - [[Entebbe]]
* [[:en:Entebbe_International_Airport|Ekisaawe ky'ennyonyi Entebbe]]
* Ennyumba y'Obwa pulezidenti - Entebbe (Amaka g'obwa [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] amatongole ) .
* [[:en:Ngamba_Island_Chimpanzee_Sanctuary|Ekifo ekikuumirwamu amazike ku kizinga Ngamba]] ku nnyanja Victoria - Ekifo ekikuumirwamu [[:en:Common_chimpanzee|amazike]]
* Ekizinga Bulago Resort
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]] - ennyanja esinga obunene mu Afrika era nga ye nnyanja ey’amazzi amayonjo ey’okubiri mu bunene mu nsi yonna.
* [[:en:Uganda_Martyrs|Basilica y'abajulizi ba Uganda]] - [[:en:Namugongo|Namugongo]]
* [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela]] - [[Bweyogerere|Namboole]]
* Ekisaawe ky’ennyonyi eky’ensi yonna ekya Entebbe.
* Amasiro g'e Kasubi
* Awakuumirwa amazike ku Kizinga ky’e Ngamba
* Ennyumba y’Obwa Pulezidenti e Entebbe.
* Ennyanja Nalubaale.
== Emirimu gy’Ebyenfuna ==
* Okuvuba ebyennyanja
* Entambula n'eby'empuliziganya
* Okulunda Enkoko
* Okulunda Ente
* Obusuubuzi bw’Ebyamaguzi mu bunji ne mu kamukamu
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti mu Yuganda|Disitulikiti za Uganda]]
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [https://web.archive.org/web/20200705235556/http://www.ugandatravelguide.com/wakiso-district.html Ebikwata ku Disitulikiti y'e Wakiso ku Ugandatravelguide.com]
* [https://web.archive.org/web/20111018172343/http://www.islandinthesun.biz/ Bulago Island Homepage] Archived
* [http://www.ngambaisland.org/ Ekizinga Ngamba Homepage]
* [https://www.google.com/maps/place/Wakiso,+Uganda/@0.2733039,32.1571923,10z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x177d9ec149a2c3f1:0xd96b92ee1eccb70a!8m2!3d0.063019!4d32.4467238?hl=en Google Map y'Essaza ly'e Wakiso]
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
j8rcwjphge1pl197ly7888o9e5hfmxz
62443
62442
2026-07-13T18:14:35Z
Musuuza
11013
ntereezezza ku mpandiika
62443
wikitext
text/x-wiki
[[File:Wakiso District in Uganda.svg|thumb|Wakiso District ]]Wakiso disitulikiti eri mu kitundu kya masekkati ga Uganda nga yeetoolodde Kampala, ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yatondebwawo mu mwaka gwa 2000 ng’eggibwa mu Disitulikiti y’e Mpigi. Disitulikiti eno yatondebwawo oluvannyuma lw’okugatta amasaza mukaaga amakulu, nga gano ye Busiro, Kyaddondo, Munisipaali y’e Entebbe, Munisipaali y’e Nansana, Munisipaali y’e Kira, ne Munisipaali y’e Makindye-Ssaabagabo. Ekibuga ky’e Wakiso kye kifo awali ekitebe kya Disitulikiti. Ekibuga ky'e Kira, ky'ekibuga eky'okubiri ekinene emabbali w'ekibuga Kampala kiri mu disitulikiti.
Ying. Ian Kyeyune ye yasooka okubeera omukulembeze wa Disitulikiti. Oluvannyuma yaddirirwa Dokita Matia Lwanga Bwanika.{{Databox}}
== Obusange ==
Disitulikiti y’e Wakiso esangibwa mu Kitundu Ekya wakati mu Uganda, nga esaliza ku Disitulikiti y’e Nakaseke ne Luweero mu bukiikakkono, Disitulikiti y’e Mukono mu buvanjuba, ne Disitulikiti y’e Kalangala eri mu Nnyanja Nalubaale mu bukiikaddyo, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]] mu Obukiikaddyo bw’amaserengeta ne [[Mityana (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mityana]] mu bukiikakkono bw’amaserengeta. <ref>[[Districts of Uganda|Uganda District Map]]</ref> Wakiso ekitebe kya disitulikiti we kiri, kisangibwa kilomita 20 (12 mi), ku luguudo, mu bukiikakkono bw’amaserengeta ga Kampala, ekibuga ekikulu ekya Uganda era nga kye kibuga ekisinga obunene mu ggwanga. Ebikwaso bya disitulikiti eno bye bino:00 24N, 32 29E.
== Ebikwata ku bungi bw’abantu ==
Mu mwaka gwa 1991, okubala abantu okw’eggwanga kwalaga nti Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu ababalirwa mu '''562,887'''. Okusinziira ku miwendo gy’okubala abantu mu ggwanga mu mwaka gwa 2002, Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu 907,988, ekigifudde disitulikiti eyookubiri mu ggwanga. Mu kiseera ekyo, abantu 53 ku buli 100 baali baana abali wansi w’emyaka 18 ate 17 ku buli 100 baali bamulekwa. Okunoonyereza okwakolebwa mu ggwanga lyonna n’amaka mu 2014 kwabala abantu 1,997,418 mu disitulikiti eno. [[:en:Uganda_Bureau_of_Statistics|Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bibalo ekya Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), kyabalirira nti omuwendo gw’abantu bonna mu disitulikiti eno, okutuuka mu makkati g’omwaka 2020 gwali 2,915,000. UBOS era yabalirira nti omuwendo gw’abantu mu disitulikiti gweyongera ku kigero kya buli mwaka ekya bitundu 6.7 ku buli 100, wakati wa 2014 ne 2020.
Okusinziira ku biva mu kubala abantu okw’ekiseera okwa 2024, abantu bali obukadde nga 3.3, nga abakazi bali ebitundu nga 51% ate abasajja ebitundu nga 49% bwe kityo ne Disitulikiti eno kumpi okubeera ekifo eky'okubeeramu eky'ebitundu by'ekibuga ekinene.
== Ebitongole ebiddukanya emirimu ==
[[File:Matugga_Town_-_Mabanda.jpg|thumb| Oluguudo lwa Bombo e Matugga - Mabanda (Disitulikiti y'e Wakiso)]]
Disitulikiti y'e Wakiso erimu amasaza abiri, Kyaddondo ne Busiro, era n'obwannamasaza buna: Entebbe, Makindye-Ssaabagabo, Nansana ne Kira. Ekibuga Entebbe kyayawulwamu ne kiweebwa obuvunaanyizibwa bw’ekibuga mu mwaka gwa 2020 oluvannyuma lw’ekiteeso kya Palamenti eya 10 okukikkiriza, naye obukulembeze bwakyo tebunnatandika kutuukirizibwa. Disitulikiti eno eyongera okagabanyizibwamu ebitundu 27 eby’obuyinza obw’oku mutendera gw'obukulembeze bwa gavumenti wansi w'obuyinza obunene:
# Masulita Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kakiri Town
# Katabi Town
# Kasanje Town
# Kira Municipal Council
# Makindye Ssabagabo Municipal Council
# Masuliita Town Council
# Mende Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kasangati (includes Gayaza and Kasangati)
# Nansana Municipal Council
# Kyengera Town Council
# Bussi SubCounty
# Wakiso Town Council
# Entebbe Municipal Council
# Kajjansi Town Council
# Busukumu Subcounty
# Ssisa Subcounty
# Gombe Subcounty
# Nabweru Subcounty
# Nangabo Subcounty
# Nsangi Subcounty
# Wakiso Town
# Wakiso Subcounty
Amatwale g’Obukulembeze bw’a Disitulikiti y'e gasangibwa mu Kibuga ky'e Wakiso, mu Ggombolola y'e Wakiso kiromita nga 20 (mayiro 12) mu bukiikakkono bw’amaserengeta okuva e Kampala, ku luguudo olugenda e Hoima. Disitulikiti y'e Wakiso erina obuwanvu bw’ettaka obwa square kilometres 2,704 (mayiro square 1,044).
== Obukulembeze bwa Disitulikiti ==
Obukulembeze buweebwa Akakiiko ka Disitulikiti Akafuzi akakolebwa nga kagattiddwa, omuli:
* Ssentebe wa Disitulikiti - Dr. Matia Lwanga Bwanika
* Omumyuka wa Ssentebe wa Disitulikiti - Betinah Nantege
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by’ensimbi
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by'obugagga eby’omu ttaka
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku nguudo n’eby’ekikugu
* Omuwandiisi wa disitulikiti ow'ekikula ky’abantu
* Omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti - Justine Mbabazi
* Amyuuka omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti
== Ebifo eby’obulambuzi. ==
Ebifo eby’obulambuzi mu disitulikiti eno mulimu:
* Ebifo by'obuwangwa [[Buganda|bwa Buganda]] n'embiri za [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]]
* [[Entebbe|Ekibuga ky'Entebbe Ekikadde]]
* Olusuku lw’ebimera olw’e Entebbe
* Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bisolo by'omu nsiko mu Uganda (UWEC) - [[Entebbe]]
* [[:en:Entebbe_International_Airport|Ekisaawe ky'ennyonyi Entebbe]]
* Ennyumba y'Obwa pulezidenti - Entebbe (Amaka g'obwa [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] amatongole ) .
* [[:en:Ngamba_Island_Chimpanzee_Sanctuary|Ekifo ekikuumirwamu amazike ku kizinga Ngamba]] ku nnyanja Victoria - Ekifo ekikuumirwamu [[:en:Common_chimpanzee|amazike]]
* Ekizinga Bulago Resort
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]] - ennyanja esinga obunene mu Afrika era nga ye nnyanja ey’amazzi amayonjo ey’okubiri mu bunene mu nsi yonna.
* [[:en:Uganda_Martyrs|Basilica y'abajulizi ba Uganda]] - [[:en:Namugongo|Namugongo]]
* [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela]] - [[Bweyogerere|Namboole]]
* Ekisaawe ky’ennyonyi eky’ensi yonna ekya Entebbe.
* Amasiro g'e Kasubi
* Awakuumirwa amazike ku Kizinga ky’e Ngamba
* Ennyumba y’Obwa Pulezidenti e Entebbe.
* Ennyanja Nalubaale.
== Emirimu gy’Ebyenfuna ==
* Okuvuba ebyennyanja
* Entambula n'eby'empuliziganya
* Okulunda Enkoko
* Okulunda Ente
* Obusuubuzi bw’Ebyamaguzi mu bunji ne mu kamukamu
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti mu Yuganda|Disitulikiti za Uganda]]
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20200705235556/http://www.ugandatravelguide.com/wakiso-district.html Ebikwata ku Disitulikiti y'e Wakiso ku Ugandatravelguide.com]
* [https://web.archive.org/web/20111018172343/http://www.islandinthesun.biz/ Bulago Island Homepage] Archived
* [http://www.ngambaisland.org/ Ekizinga Ngamba Homepage]
* [https://www.google.com/maps/place/Wakiso,+Uganda/@0.2733039,32.1571923,10z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x177d9ec149a2c3f1:0xd96b92ee1eccb70a!8m2!3d0.063019!4d32.4467238?hl=en Google Map y'Essaza ly'e Wakiso]
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
jsfwnbxaktb6irao484j39n1idr8bmz
62444
62443
2026-07-13T18:36:15Z
Musuuza
11013
ntaddemu obutindo
62444
wikitext
text/x-wiki
[[File:Wakiso District in Uganda.svg|thumb|Wakiso District ]]Wakiso disitulikiti ye [[Disitulikiti za Uganda|Disitulikiti]] mu [[kitundu kya masekkati]] ga [[Uganda]] nga yeetoolodde [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yatondebwawo mu mwaka gwa 2000 ng’eggibwa mu Disitulikiti y’e Mpigi. Disitulikiti eno yatondebwawo oluvannyuma lw’okugatta amasaza mukaaga amakulu, nga gano ye Busiro, Kyaddondo, Munisipaali y’e Entebbe, Munisipaali y’e Nansana, Munisipaali y’e Kira, ne Munisipaali y’e Makindye-Ssaabagabo. Ekibuga ky’e [[Wakiso Town|Wakiso]] kye kifo awali ekitebe kya Disitulikiti. Ekibuga ky'e [[Kira, Yuganda|Kira]], ky'ekibuga eky'okubiri ekinene emabbali w'ekibuga Kampala kiri mu disitulikiti.
Ying. Ian Kyeyune ye yasooka okubeera omukulembeze wa Disitulikiti. Oluvannyuma yaddirirwa Dokita Matia Lwanga Bwanika.{{Databox}}
== Obusange ==
Disitulikiti y’e Wakiso esangibwa mu Kitundu Ekya wakati mu Uganda, nga esaliza ku Disitulikiti y’e Nakaseke ne Luweero mu bukiikakkono, Disitulikiti y’e Mukono mu buvanjuba, ne Disitulikiti y’e Kalangala eri mu Nnyanja Nalubaale mu bukiikaddyo, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]] mu Obukiikaddyo bw’amaserengeta ne [[Mityana (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mityana]] mu bukiikakkono bw’amaserengeta. <ref>[[Districts of Uganda|Uganda District Map]]</ref> Wakiso ekitebe kya disitulikiti we kiri, kisangibwa kilomita 20 (12 mi), ku luguudo, mu bukiikakkono bw’amaserengeta ga Kampala, ekibuga ekikulu ekya Uganda era nga kye kibuga ekisinga obunene mu ggwanga. Ebikwaso bya disitulikiti eno bye bino:00 24N, 32 29E.
== Ebikwata ku bungi bw’abantu ==
Mu mwaka gwa 1991, okubala abantu okw’eggwanga kwalaga nti Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu ababalirwa mu '''562,887'''. Okusinziira ku miwendo gy’okubala abantu mu ggwanga mu mwaka gwa 2002, Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu 907,988, ekigifudde disitulikiti eyookubiri mu ggwanga. Mu kiseera ekyo, abantu 53 ku buli 100 baali baana abali wansi w’emyaka 18 ate 17 ku buli 100 baali bamulekwa. Okunoonyereza okwakolebwa mu ggwanga lyonna n’amaka mu 2014 kwabala abantu 1,997,418 mu disitulikiti eno. [[:en:Uganda_Bureau_of_Statistics|Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bibalo ekya Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), kyabalirira nti omuwendo gw’abantu bonna mu disitulikiti eno, okutuuka mu makkati g’omwaka 2020 gwali 2,915,000. UBOS era yabalirira nti omuwendo gw’abantu mu disitulikiti gweyongera ku kigero kya buli mwaka ekya bitundu 6.7 ku buli 100, wakati wa 2014 ne 2020.
Okusinziira ku biva mu kubala abantu okw’ekiseera okwa 2024, abantu bali obukadde nga 3.3, nga abakazi bali ebitundu nga 51% ate abasajja ebitundu nga 49% bwe kityo ne Disitulikiti eno kumpi okubeera ekifo eky'okubeeramu eky'ebitundu by'ekibuga ekinene.
== Ebitongole ebiddukanya emirimu ==
[[File:Matugga_Town_-_Mabanda.jpg|thumb| Oluguudo lwa Bombo e Matugga - Mabanda (Disitulikiti y'e Wakiso)]]
Disitulikiti y'e Wakiso erimu amasaza abiri, Kyaddondo ne Busiro, era n'obwannamasaza buna: Entebbe, Makindye-Ssaabagabo, Nansana ne Kira. Ekibuga Entebbe kyayawulwamu ne kiweebwa obuvunaanyizibwa bw’ekibuga mu mwaka gwa 2020 oluvannyuma lw’ekiteeso kya Palamenti eya 10 okukikkiriza, naye obukulembeze bwakyo tebunnatandika kutuukirizibwa. Disitulikiti eno eyongera okagabanyizibwamu ebitundu 27 eby’obuyinza obw’oku mutendera gw'obukulembeze bwa gavumenti wansi w'obuyinza obunene:
# Masulita Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kakiri Town
# Katabi Town
# Kasanje Town
# Kira Municipal Council
# Makindye Ssabagabo Municipal Council
# Masuliita Town Council
# Mende Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kasangati (includes Gayaza and Kasangati)
# Nansana Municipal Council
# Kyengera Town Council
# Bussi SubCounty
# Wakiso Town Council
# Entebbe Municipal Council
# Kajjansi Town Council
# Busukumu Subcounty
# Ssisa Subcounty
# Gombe Subcounty
# Nabweru Subcounty
# Nangabo Subcounty
# Nsangi Subcounty
# Wakiso Town
# Wakiso Subcounty
Amatwale g’Obukulembeze bw’a Disitulikiti y'e gasangibwa mu Kibuga ky'e Wakiso, mu Ggombolola y'e Wakiso kiromita nga 20 (mayiro 12) mu bukiikakkono bw’amaserengeta okuva e Kampala, ku luguudo olugenda e Hoima. Disitulikiti y'e Wakiso erina obuwanvu bw’ettaka obwa square kilometres 2,704 (mayiro square 1,044).
== Obukulembeze bwa Disitulikiti ==
Obukulembeze buweebwa Akakiiko ka Disitulikiti Akafuzi akakolebwa nga kagattiddwa, omuli:
* Ssentebe wa Disitulikiti - Dr. Matia Lwanga Bwanika
* Omumyuka wa Ssentebe wa Disitulikiti - Betinah Nantege
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by’ensimbi
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by'obugagga eby’omu ttaka
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku nguudo n’eby’ekikugu
* Omuwandiisi wa disitulikiti ow'ekikula ky’abantu
* Omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti - Justine Mbabazi
* Amyuuka omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti
== Ebifo eby’obulambuzi. ==
Ebifo eby’obulambuzi mu disitulikiti eno mulimu:
* Ebifo by'obuwangwa [[Buganda|bwa Buganda]] n'embiri za [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]]
* [[Entebbe|Ekibuga ky'Entebbe Ekikadde]]
* Olusuku lw’ebimera olw’e Entebbe
* Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bisolo by'omu nsiko mu Uganda (UWEC) - [[Entebbe]]
* [[:en:Entebbe_International_Airport|Ekisaawe ky'ennyonyi Entebbe]]
* Ennyumba y'Obwa pulezidenti - Entebbe (Amaka g'obwa [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] amatongole ) .
* [[:en:Ngamba_Island_Chimpanzee_Sanctuary|Ekifo ekikuumirwamu amazike ku kizinga Ngamba]] ku nnyanja Victoria - Ekifo ekikuumirwamu [[:en:Common_chimpanzee|amazike]]
* Ekizinga Bulago Resort
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]] - ennyanja esinga obunene mu Afrika era nga ye nnyanja ey’amazzi amayonjo ey’okubiri mu bunene mu nsi yonna.
* [[:en:Uganda_Martyrs|Basilica y'abajulizi ba Uganda]] - [[:en:Namugongo|Namugongo]]
* [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela]] - [[Bweyogerere|Namboole]]
* Ekisaawe ky’ennyonyi eky’ensi yonna ekya Entebbe.
* Amasiro g'e Kasubi
* Awakuumirwa amazike ku Kizinga ky’e Ngamba
* Ennyumba y’Obwa Pulezidenti e Entebbe.
* Ennyanja Nalubaale.
== Emirimu gy’Ebyenfuna ==
* Okuvuba ebyennyanja
* Entambula n'eby'empuliziganya
* Okulunda Enkoko
* Okulunda Ente
* Obusuubuzi bw’Ebyamaguzi mu bunji ne mu kamukamu
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti mu Yuganda|Disitulikiti za Uganda]]
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20200705235556/http://www.ugandatravelguide.com/wakiso-district.html Ebikwata ku Disitulikiti y'e Wakiso ku Ugandatravelguide.com]
* [https://web.archive.org/web/20111018172343/http://www.islandinthesun.biz/ Bulago Island Homepage] Archived
* [http://www.ngambaisland.org/ Ekizinga Ngamba Homepage]
* [https://www.google.com/maps/place/Wakiso,+Uganda/@0.2733039,32.1571923,10z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x177d9ec149a2c3f1:0xd96b92ee1eccb70a!8m2!3d0.063019!4d32.4467238?hl=en Google Map y'Essaza ly'e Wakiso]
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
4qwk6om5upabgt9kvj7013839bkir0r
62445
62444
2026-07-13T19:11:28Z
Musuuza
11013
ntaddemu obutindo
62445
wikitext
text/x-wiki
[[File:Wakiso District in Uganda.svg|thumb|Wakiso District ]]Wakiso disitulikiti ye [[Disitulikiti za Uganda|Disitulikiti]] mu [[kitundu kya masekkati]] ga [[Uganda]] nga yeetoolodde [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yatondebwawo mu mwaka gwa 2000 ng’eggibwa mu Disitulikiti y’e Mpigi. Disitulikiti eno yatondebwawo oluvannyuma lw’okugatta amasaza mukaaga amakulu, nga gano ye Busiro, Kyaddondo, Munisipaali y’e Entebbe, Munisipaali y’e Nansana, Munisipaali y’e Kira, ne Munisipaali y’e Makindye-Ssaabagabo. Ekibuga ky’e [[Wakiso Town|Wakiso]] kye kifo awali ekitebe kya Disitulikiti. Ekibuga ky'e [[Kira, Yuganda|Kira]], ky'ekibuga eky'okubiri ekinene emabbali w'ekibuga Kampala kiri mu disitulikiti.
Ying. Ian Kyeyune ye yasooka okubeera omukulembeze wa Disitulikiti. Oluvannyuma yaddirirwa Dokita Matia Lwanga Bwanika.{{Databox}}
== Obusange ==
Disitulikiti y’e Wakiso esangibwa mu Kitundu Ekya wakati mu Uganda, nga esaliza ku [[Nakaseke (disitulikit)|Nakaseke Disitulikiti]] ne [[Luweero (disitulikit)|Luweero Disitulikiti]] mu bukiikakkono, [[Mukono (disitulikit)|Mukono Disitulikiti]] mu buvanjuba, ne [[Kalangala (disitulikit)|Kalangala Disitulikiti]] eri mu [[Nnyanja Nalubaale]] mu bukiikaddyo, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]] mu Obukiikaddyo bw’amaserengeta ne [[Mityana (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mityana]] mu bukiikakkono bw’amaserengeta. <ref>[[Districts of Uganda|Uganda District Map]]</ref> Wakiso ekitebe kya disitulikiti we kiri, kisangibwa kilomita 20 (12 mi), ku luguudo, mu bukiikakkono bw’amaserengeta ga Kampala, ekibuga ekikulu ekya Uganda era nga kye kibuga ekisinga obunene mu ggwanga. Ebikwaso bya disitulikiti eno bye bino:00 24N, 32 29E.
== Ebikwata ku bungi bw’abantu ==
Mu mwaka gwa 1991, okubala abantu okw’eggwanga kwalaga nti Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu ababalirwa mu '''562,887'''. Okusinziira ku miwendo gy’okubala abantu mu ggwanga mu mwaka gwa 2002, Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu 907,988, ekigifudde disitulikiti eyookubiri mu ggwanga. Mu kiseera ekyo, abantu 53 ku buli 100 baali baana abali wansi w’emyaka 18 ate 17 ku buli 100 baali bamulekwa. Okunoonyereza okwakolebwa mu ggwanga lyonna n’amaka mu 2014 kwabala abantu 1,997,418 mu disitulikiti eno. [[Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bibalo ekya Uganda]] (UBOS), kyabalirira nti omuwendo gw’abantu bonna mu disitulikiti eno, okutuuka mu makkati g’omwaka 2020 gwali 2,915,000. UBOS era yabalirira nti omuwendo gw’abantu mu disitulikiti gweyongera ku kigero kya buli mwaka ekya bitundu 6.7 ku buli 100, wakati wa 2014 ne 2020.
Okusinziira ku biva mu kubala abantu okw’ekiseera okwa 2024, abantu bali obukadde nga 3.3, nga abakazi bali ebitundu nga 51% ate abasajja ebitundu nga 49% bwe kityo ne Disitulikiti eno kumpi okubeera ekifo eky'okubeeramu eky'ebitundu by'ekibuga ekinene.
== Ebitongole ebiddukanya emirimu ==
[[File:Matugga_Town_-_Mabanda.jpg|thumb| Oluguudo lwa Bombo e Matugga - Mabanda (Disitulikiti y'e Wakiso)]]
Disitulikiti y'e Wakiso erimu amasaza abiri, Kyaddondo ne Busiro, era n'obwannamasaza buna: [[Entebbe]], [[Ssabagabo|Makindye-Ssaabagabo]], [[Nansana]] ne Kira. Ekibuga Entebbe kyayawulwamu ne kiweebwa obuvunaanyizibwa bw’ekibuga mu mwaka gwa 2020 oluvannyuma lw’ekiteeso kya Palamenti eya 10 okukikkiriza, naye obukulembeze bwakyo tebunnatandika kutuukirizibwa. Disitulikiti eno eyongera okagabanyizibwamu ebitundu 27 eby’obuyinza obw’oku mutendera gw'obukulembeze bwa gavumenti wansi w'obuyinza obunene:
# Masulita Subcounty
# Namayumba Subcounty
# [[Kakiri Town]]
# Katabi Town
# Kasanje Town
# Kira Municipal Council
# Makindye Ssabagabo Municipal Council
# Masuliita Town Council
# Mende Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kasangati (includes [[Gayaza]] and [[Kasangati]])
# Nansana Municipal Council
# Kyengera Town Council
# Bussi SubCounty
# Wakiso Town Council
# Entebbe Municipal Council
# Kajjansi Town Council
# Busukumu Subcounty
# Ssisa Subcounty
# Gombe Subcounty
# Nabweru Subcounty
# Nangabo Subcounty
# Nsangi Subcounty
# [[Wakiso Town]]
# Wakiso Subcounty
Amatwale g’Obukulembeze bw’a Disitulikiti y'e gasangibwa mu Kibuga ky'e Wakiso, mu Ggombolola y'e Wakiso kiromita nga 20 (mayiro 12) mu bukiikakkono bw’amaserengeta okuva e Kampala, ku luguudo olugenda e [[Hoima]]. Disitulikiti y'e Wakiso erina obuwanvu bw’ettaka obwa square kilometres 2,704 (mayiro square 1,044).
== Obukulembeze bwa Disitulikiti ==
Obukulembeze buweebwa Akakiiko ka Disitulikiti Akafuzi akakolebwa nga kagattiddwa, omuli:
* Ssentebe wa Disitulikiti - Dr. Matia Lwanga Bwanika
* Omumyuka wa Ssentebe wa Disitulikiti - Betinah Nantege
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by’ensimbi
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by'obugagga eby’omu ttaka
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku nguudo n’eby’ekikugu
* Omuwandiisi wa disitulikiti ow'ekikula ky’abantu
* Omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti - Justine Mbabazi
* Amyuuka omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti
== Ebifo eby’obulambuzi. ==
Ebifo eby’obulambuzi mu disitulikiti eno mulimu:
* Ebifo by'obuwangwa [[Buganda]] n'embiri za [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]]
* [[Entebbe|Ekibuga ky'Entebbe Ekikadde]]
* Olusuku lw’ebimera olw’e Entebbe
* Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bisolo by'omu nsiko mu Uganda (UWEC) - [[Entebbe]]
* [[Ekisaawe ky'ennyonyi Entebbe]]
* [[Ennyumba y'Obwa pulezidenti]] - Entebbe (Amaka g'obwa [[Pulezidenti wa Uganda]] amatongole ) .
* [[Ekifo ekikuumirwamu amazike ku kizinga Ngamba]] ku nnyanja Victoria - Ekifo ekikuumirwamu [[amazike]]
* Ekizinga Bulago Resort
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]] - ennyanja esinga obunene mu Afrika era nga ye nnyanja ey’amazzi amayonjo ey’okubiri mu bunene mu nsi yonna.
* [[Basilica of the Uganda Martyrs, Namugongo|Basilica]] y'abajulizi ba Uganda - [[Namugongo]]
* [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela]] - [[Namboole]]
* Ekisaawe ky’ennyonyi eky’ensi yonna ekya Entebbe.
* Amasiro g'e Kasubi
* Awakuumirwa amazike ku Kizinga ky’e Ngamba
* Ennyumba y’Obwa Pulezidenti e Entebbe.
* Ennyanja Nalubaale.
== Emirimu gy’Ebyenfuna ==
* Okuvuba ebyennyanja
* Entambula n'eby'empuliziganya
* Okulunda Enkoko
* Okulunda Ente
* Obusuubuzi bw’Ebyamaguzi mu bunji ne mu kamukamu
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti mu Yuganda|Disitulikiti za Uganda]]
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20200705235556/http://www.ugandatravelguide.com/wakiso-district.html Ebikwata ku Disitulikiti y'e Wakiso ku Ugandatravelguide.com]
* [https://web.archive.org/web/20111018172343/http://www.islandinthesun.biz/ Bulago Island Homepage] Archived
* [http://www.ngambaisland.org/ Ekizinga Ngamba Homepage]
* [https://www.google.com/maps/place/Wakiso,+Uganda/@0.2733039,32.1571923,10z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x177d9ec149a2c3f1:0xd96b92ee1eccb70a!8m2!3d0.063019!4d32.4467238?hl=en Google Map y'Essaza ly'e Wakiso]
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
qvrmxbn6nsk3ms7hy9945iee0aqfaaf
62446
62445
2026-07-13T19:25:06Z
Musuuza
11013
ntaddeko ebijuliziddwa
62446
wikitext
text/x-wiki
[[File:Wakiso District in Uganda.svg|thumb|Wakiso District ]]Wakiso disitulikiti ye [[Disitulikiti za Uganda|Disitulikiti]] mu [[kitundu kya masekkati]] ga [[Uganda]] nga yeetoolodde [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yatondebwawo mu mwaka gwa 2000 ng’eggibwa mu Disitulikiti y’e Mpigi. Disitulikiti eno yatondebwawo oluvannyuma lw’okugatta amasaza mukaaga amakulu, nga gano ye Busiro, Kyaddondo, Munisipaali y’e Entebbe, Munisipaali y’e Nansana, Munisipaali y’e Kira, ne Munisipaali y’e Makindye-Ssaabagabo. Ekibuga ky’e [[Wakiso Town|Wakiso]] kye kifo awali ekitebe kya Disitulikiti. Ekibuga ky'e [[Kira, Yuganda|Kira]], ky'ekibuga eky'okubiri ekinene emabbali w'ekibuga Kampala kiri mu disitulikiti.
Ying. Ian Kyeyune ye yasooka okubeera omukulembeze wa Disitulikiti. Oluvannyuma yaddirirwa Dokita Matia Lwanga Bwanika.{{Databox}}
== Obusange ==
Disitulikiti y’e Wakiso esangibwa mu Kitundu Ekya wakati mu Uganda, nga esaliza ku [[Nakaseke (disitulikit)|Nakaseke Disitulikiti]] ne [[Luweero (disitulikit)|Luweero Disitulikiti]] mu bukiikakkono, [[Mukono (disitulikit)|Mukono Disitulikiti]] mu buvanjuba, ne [[Kalangala (disitulikit)|Kalangala Disitulikiti]] eri mu [[Nnyanja Nalubaale]] mu bukiikaddyo, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]] mu Obukiikaddyo bw’amaserengeta ne [[Mityana (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mityana]] mu bukiikakkono bw’amaserengeta. <ref name=":0">[[Districts of Uganda|Uganda District Map]]</ref> Wakiso ekitebe kya disitulikiti we kiri, kisangibwa kilomita 20 (12 mi), ku luguudo, mu bukiikakkono bw’amaserengeta ga Kampala, ekibuga ekikulu ekya Uganda era nga kye kibuga ekisinga obunene mu ggwanga.<ref>{{cite web |title=Road Distance Between Kampala And Wakiso With Map |url=http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Wakiso%20(Wakiso)&toplace=Kampala%20()&fromlat=0.4044444&tolat=0.3155556&fromlng=32.4594444&tolng=32.5655556 |access-date=14 April 2014 |publisher=Globefeed.com}}</ref> Ebikwaso bya disitulikiti eno bye bino:00 24N, 32 29E.
== Ebikwata ku bungi bw’abantu ==
Mu mwaka gwa 1991, okubala abantu okw’eggwanga kwalaga nti Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu ababalirwa mu '''562,887'''. Okusinziira ku miwendo gy’okubala abantu mu ggwanga mu mwaka gwa 2002, Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu 907,988, ekigifudde disitulikiti eyookubiri mu ggwanga. Mu kiseera ekyo, abantu 53 ku buli 100 baali baana abali wansi w’emyaka 18 ate 17 ku buli 100 baali bamulekwa. Okunoonyereza okwakolebwa mu ggwanga lyonna n’amaka mu 2014 kwabala abantu 1,997,418 mu disitulikiti eno. [[Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bibalo ekya Uganda]] (UBOS), kyabalirira nti omuwendo gw’abantu bonna mu disitulikiti eno, okutuuka mu makkati g’omwaka 2020 gwali 2,915,000. UBOS era yabalirira nti omuwendo gw’abantu mu disitulikiti gweyongera ku kigero kya buli mwaka ekya bitundu 6.7 ku buli 100, wakati wa 2014 ne 2020.<ref name="DataR">{{cite web |author=Uganda Bureau of Statistics |date=12 June 2020 |title=The population development of Wakiso District as well as related information and services |url=https://www.citypopulation.de/en/uganda/admin/central/052__wakiso/ |access-date=11 March 2022 |work=Citypopulation.de |format=Citypopulation.de Quoting [[Uganda Bureau of Statistics]]}}</ref>
Okusinziira ku biva mu kubala abantu okw’ekiseera okwa 2024, abantu bali obukadde nga 3.3, nga abakazi bali ebitundu nga 51% ate abasajja ebitundu nga 49% bwe kityo ne Disitulikiti eno kumpi okubeera ekifo eky'okubeeramu eky'ebitundu by'ekibuga ekinene.<ref name=":0" />
== Ebitongole ebiddukanya emirimu ==
[[File:Matugga_Town_-_Mabanda.jpg|thumb| Oluguudo lwa Bombo e Matugga - Mabanda (Disitulikiti y'e Wakiso)]]
Disitulikiti y'e Wakiso erimu amasaza abiri, Kyaddondo ne Busiro, era n'obwannamasaza buna: [[Entebbe]], [[Ssabagabo|Makindye-Ssaabagabo]], [[Nansana]] ne Kira. Ekibuga Entebbe kyayawulwamu ne kiweebwa obuvunaanyizibwa bw’ekibuga mu mwaka gwa 2020 oluvannyuma lw’ekiteeso kya Palamenti eya 10 okukikkiriza, naye obukulembeze bwakyo tebunnatandika kutuukirizibwa. Disitulikiti eno eyongera okagabanyizibwamu ebitundu 27 eby’obuyinza obw’oku mutendera gw'obukulembeze bwa gavumenti wansi w'obuyinza obunene:<ref>{{cite web |title=Sub-counties In Wakiso District |url=http://www.lcmt.org/uganda/wakiso |access-date=14 April 2014 |publisher=Land Conflict Mapping Tool (lcmt.com)}}</ref>
# Masulita Subcounty
# Namayumba Subcounty
# [[Kakiri Town]]
# Katabi Town
# Kasanje Town
# Kira Municipal Council
# Makindye Ssabagabo Municipal Council
# Masuliita Town Council
# Mende Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kasangati (includes [[Gayaza]] and [[Kasangati]])
# Nansana Municipal Council
# Kyengera Town Council
# Bussi SubCounty
# Wakiso Town Council
# Entebbe Municipal Council
# Kajjansi Town Council
# Busukumu Subcounty
# Ssisa Subcounty
# Gombe Subcounty
# Nabweru Subcounty
# Nangabo Subcounty
# Nsangi Subcounty
# [[Wakiso Town]]
# Wakiso Subcounty
Amatwale g’Obukulembeze bw’a Disitulikiti y'e gasangibwa mu Kibuga ky'e Wakiso, mu Ggombolola y'e Wakiso kiromita nga 20 (mayiro 12) mu bukiikakkono bw’amaserengeta okuva e Kampala, ku luguudo olugenda e [[Hoima]].<ref>{{cite web |last=Kato |first=Joshua |date=24 October 2007 |title=Challenges of Turning Wakiso |url=http://www.newvision.co.ug/D/9/579/593597 |access-date=14 April 2014 |publisher=New Vision}}</ref> Disitulikiti y'e Wakiso erina obuwanvu bw’ettaka obwa square kilometres 2,704 (mayiro square 1,044).
== Obukulembeze bwa Disitulikiti ==
Obukulembeze buweebwa Akakiiko ka Disitulikiti Akafuzi akakolebwa nga kagattiddwa, omuli:
* Ssentebe wa Disitulikiti - Dr. Matia Lwanga Bwanika
* Omumyuka wa Ssentebe wa Disitulikiti - Betinah Nantege
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by’ensimbi
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by'obugagga eby’omu ttaka
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku nguudo n’eby’ekikugu
* Omuwandiisi wa disitulikiti ow'ekikula ky’abantu
* Omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti - Justine Mbabazi
* Amyuuka omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti
== Ebifo eby’obulambuzi. ==
Ebifo eby’obulambuzi mu disitulikiti eno mulimu:
* Ebifo by'obuwangwa [[Buganda]] n'embiri za [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]]
* [[Entebbe|Ekibuga ky'Entebbe Ekikadde]]
* Olusuku lw’ebimera olw’e Entebbe<ref>{{Cite web |date=November 19, 2019 |title=Botanical Gardens land is still intact, says NARO boss |url=https://nilepost.co.ug/2019/11/19/botanical-gardens-land-is-still-intact-says-naro-boss/ |website=Nile Post}}</ref>
* Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bisolo by'omu nsiko mu Uganda (UWEC) - [[Entebbe]] <ref>{{cite web |title=Uganda Wildlife Education Center |url=https://uwec.ug |website=uwec.ug}}</ref>
* [[Ekisaawe ky'ennyonyi Entebbe]]
* [[Ennyumba y'Obwa pulezidenti]] - Entebbe (Amaka g'obwa [[Pulezidenti wa Uganda]] amatongole ) .
* [[Ekifo ekikuumirwamu amazike ku kizinga Ngamba]] ku nnyanja Victoria - Ekifo ekikuumirwamu [[amazike]]
* Ekizinga Bulago Resort
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]] - ennyanja esinga obunene mu Afrika era nga ye nnyanja ey’amazzi amayonjo ey’okubiri mu bunene mu nsi yonna.<ref>{{Cite web |title=Lake Victoria {{!}} Size, Map, Countries, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Lake-Victoria |access-date=2022-06-28 |website=www.britannica.com |language=en}}</ref>
* [[Basilica of the Uganda Martyrs, Namugongo|Basilica]] y'abajulizi ba Uganda - [[Namugongo]]
* [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela]] - [[Namboole]]
* Ekisaawe ky’ennyonyi eky’ensi yonna ekya Entebbe.
* Amasiro g'e Kasubi
* Awakuumirwa amazike ku Kizinga ky’e Ngamba
* Ennyumba y’Obwa Pulezidenti e Entebbe.
* Ennyanja Nalubaale.
== Emirimu gy’Ebyenfuna ==
* Okuvuba ebyennyanja
* Entambula n'eby'empuliziganya
* Okulunda Enkoko
* Okulunda Ente
* Obusuubuzi bw’Ebyamaguzi mu bunji ne mu kamukamu
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti mu Yuganda|Disitulikiti za Uganda]]
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20200705235556/http://www.ugandatravelguide.com/wakiso-district.html Ebikwata ku Disitulikiti y'e Wakiso ku Ugandatravelguide.com]
* [https://web.archive.org/web/20111018172343/http://www.islandinthesun.biz/ Bulago Island Homepage] Archived
* [http://www.ngambaisland.org/ Ekizinga Ngamba Homepage]
* [https://www.google.com/maps/place/Wakiso,+Uganda/@0.2733039,32.1571923,10z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x177d9ec149a2c3f1:0xd96b92ee1eccb70a!8m2!3d0.063019!4d32.4467238?hl=en Google Map y'Essaza ly'e Wakiso]
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
4fu108wpcs23cmol44c81cbsjh2zd1u
62447
62446
2026-07-13T19:30:47Z
Musuuza
11013
ntaddeko ebijuliziddwa
62447
wikitext
text/x-wiki
[[File:Wakiso District in Uganda.svg|thumb|Wakiso District ]]Wakiso disitulikiti ye [[Disitulikiti za Uganda|Disitulikiti]] mu [[kitundu kya masekkati]] ga [[Uganda]] nga yeetoolodde [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yatondebwawo mu mwaka gwa 2000 ng’eggibwa mu Disitulikiti y’e Mpigi. Disitulikiti eno yatondebwawo oluvannyuma lw’okugatta amasaza mukaaga amakulu, nga gano ye Busiro, Kyaddondo, Munisipaali y’e Entebbe, Munisipaali y’e Nansana, Munisipaali y’e Kira, ne Munisipaali y’e Makindye-Ssaabagabo. Ekibuga ky’e [[Wakiso Town|Wakiso]] kye kifo awali ekitebe kya Disitulikiti. Ekibuga ky'e [[Kira, Yuganda|Kira]], ky'ekibuga eky'okubiri ekinene emabbali w'ekibuga Kampala kiri mu disitulikiti.
Ying. Ian Kyeyune ye yasooka okubeera omukulembeze wa Disitulikiti. Oluvannyuma yaddirirwa Dokita Matia Lwanga Bwanika.{{Databox}}
== Obusange ==
Disitulikiti y’e Wakiso esangibwa mu Kitundu Ekya wakati mu Uganda, nga esaliza ku [[Nakaseke (disitulikit)|Nakaseke Disitulikiti]] ne [[Luweero (disitulikit)|Luweero Disitulikiti]] mu bukiikakkono, [[Mukono (disitulikit)|Mukono Disitulikiti]] mu buvanjuba, ne [[Kalangala (disitulikit)|Kalangala Disitulikiti]] eri mu [[Nnyanja Nalubaale]] mu bukiikaddyo, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]] mu Obukiikaddyo bw’amaserengeta ne [[Mityana (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mityana]] mu bukiikakkono bw’amaserengeta.<ref name=":0">Uganda Bureau of Statistics (12 June 2020). [https://www.citypopulation.de/en/uganda/admin/central/052__wakiso/ "The population development of Wakiso District as well as related information and services"] (Citypopulation.de Quoting [[:en:Uganda_Bureau_of_Statistics|Uganda Bureau of Statistics]]). ''Citypopulation.de''. Retrieved 11 March 2022.</ref> Wakiso ekitebe kya disitulikiti we kiri, kisangibwa kilomita 20 (12 mi), ku luguudo, mu bukiikakkono bw’amaserengeta ga Kampala, ekibuga ekikulu ekya Uganda era nga kye kibuga ekisinga obunene mu ggwanga.<ref>{{cite web |title=Road Distance Between Kampala And Wakiso With Map |url=http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Wakiso%20(Wakiso)&toplace=Kampala%20()&fromlat=0.4044444&tolat=0.3155556&fromlng=32.4594444&tolng=32.5655556 |access-date=14 April 2014 |publisher=Globefeed.com}}</ref> Ebikwaso bya disitulikiti eno bye bino:00 24N, 32 29E.
== Ebikwata ku bungi bw’abantu ==
Mu mwaka gwa 1991, okubala abantu okw’eggwanga kwalaga nti Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu ababalirwa mu '''562,887'''. Okusinziira ku miwendo gy’okubala abantu mu ggwanga mu mwaka gwa 2002, Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu 907,988, ekigifudde disitulikiti eyookubiri mu ggwanga. Mu kiseera ekyo, abantu 53 ku buli 100 baali baana abali wansi w’emyaka 18 ate 17 ku buli 100 baali bamulekwa. Okunoonyereza okwakolebwa mu ggwanga lyonna n’amaka mu 2014 kwabala abantu 1,997,418 mu disitulikiti eno. [[Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bibalo ekya Uganda]] (UBOS), kyabalirira nti omuwendo gw’abantu bonna mu disitulikiti eno, okutuuka mu makkati g’omwaka 2020 gwali 2,915,000. UBOS era yabalirira nti omuwendo gw’abantu mu disitulikiti gweyongera ku kigero kya buli mwaka ekya bitundu 6.7 ku buli 100, wakati wa 2014 ne 2020.<ref name="DataR">{{cite web |author=Uganda Bureau of Statistics |date=12 June 2020 |title=The population development of Wakiso District as well as related information and services |url=https://www.citypopulation.de/en/uganda/admin/central/052__wakiso/ |access-date=11 March 2022 |work=Citypopulation.de |format=Citypopulation.de Quoting [[Uganda Bureau of Statistics]]}}</ref>
Okusinziira ku biva mu kubala abantu okw’ekiseera okwa 2024, abantu bali obukadde nga 3.3, nga abakazi bali ebitundu nga 51% ate abasajja ebitundu nga 49% bwe kityo ne Disitulikiti eno kumpi okubeera ekifo eky'okubeeramu eky'ebitundu by'ekibuga ekinene.<ref name=":0" />
== Ebitongole ebiddukanya emirimu ==
[[File:Matugga_Town_-_Mabanda.jpg|thumb| Oluguudo lwa Bombo e Matugga - Mabanda (Disitulikiti y'e Wakiso)]]
Disitulikiti y'e Wakiso erimu amasaza abiri, Kyaddondo ne Busiro, era n'obwannamasaza buna: [[Entebbe]], [[Ssabagabo|Makindye-Ssaabagabo]], [[Nansana]] ne Kira. Ekibuga Entebbe kyayawulwamu ne kiweebwa obuvunaanyizibwa bw’ekibuga mu mwaka gwa 2020 oluvannyuma lw’ekiteeso kya Palamenti eya 10 okukikkiriza, naye obukulembeze bwakyo tebunnatandika kutuukirizibwa. Disitulikiti eno eyongera okagabanyizibwamu ebitundu 27 eby’obuyinza obw’oku mutendera gw'obukulembeze bwa gavumenti wansi w'obuyinza obunene:<ref>{{cite web |title=Sub-counties In Wakiso District |url=http://www.lcmt.org/uganda/wakiso |access-date=14 April 2014 |publisher=Land Conflict Mapping Tool (lcmt.com)}}</ref>
# Masulita Subcounty
# Namayumba Subcounty
# [[Kakiri Town]]
# Katabi Town
# Kasanje Town
# Kira Municipal Council
# Makindye Ssabagabo Municipal Council
# Masuliita Town Council
# Mende Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kasangati (includes [[Gayaza]] and [[Kasangati]])
# Nansana Municipal Council
# Kyengera Town Council
# Bussi SubCounty
# Wakiso Town Council
# Entebbe Municipal Council
# Kajjansi Town Council
# Busukumu Subcounty
# Ssisa Subcounty
# Gombe Subcounty
# Nabweru Subcounty
# Nangabo Subcounty
# Nsangi Subcounty
# [[Wakiso Town]]
# Wakiso Subcounty
Amatwale g’Obukulembeze bw’a Disitulikiti y'e gasangibwa mu Kibuga ky'e Wakiso, mu Ggombolola y'e Wakiso kiromita nga 20 (mayiro 12) mu bukiikakkono bw’amaserengeta okuva e Kampala, ku luguudo olugenda e [[Hoima]].<ref>{{cite web |last=Kato |first=Joshua |date=24 October 2007 |title=Challenges of Turning Wakiso |url=http://www.newvision.co.ug/D/9/579/593597 |access-date=14 April 2014 |publisher=New Vision}}</ref> Disitulikiti y'e Wakiso erina obuwanvu bw’ettaka obwa square kilometres 2,704 (mayiro square 1,044).
== Obukulembeze bwa Disitulikiti ==
Obukulembeze buweebwa Akakiiko ka Disitulikiti Akafuzi akakolebwa nga kagattiddwa, omuli:
* Ssentebe wa Disitulikiti - Dr. Matia Lwanga Bwanika
* Omumyuka wa Ssentebe wa Disitulikiti - Betinah Nantege
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by’ensimbi
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by'obugagga eby’omu ttaka
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku nguudo n’eby’ekikugu
* Omuwandiisi wa disitulikiti ow'ekikula ky’abantu
* Omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti - Justine Mbabazi
* Amyuuka omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti
== Ebifo eby’obulambuzi. ==
Ebifo eby’obulambuzi mu disitulikiti eno mulimu:
* Ebifo by'obuwangwa [[Buganda]] n'embiri za [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]]
* [[Entebbe|Ekibuga ky'Entebbe Ekikadde]]
* Olusuku lw’ebimera olw’e Entebbe<ref>{{Cite web |date=November 19, 2019 |title=Botanical Gardens land is still intact, says NARO boss |url=https://nilepost.co.ug/2019/11/19/botanical-gardens-land-is-still-intact-says-naro-boss/ |website=Nile Post}}</ref>
* Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bisolo by'omu nsiko mu Uganda (UWEC) - [[Entebbe]] <ref>{{cite web |title=Uganda Wildlife Education Center |url=https://uwec.ug |website=uwec.ug}}</ref>
* [[Ekisaawe ky'ennyonyi Entebbe]]
* [[Ennyumba y'Obwa pulezidenti]] - Entebbe (Amaka g'obwa [[Pulezidenti wa Uganda]] amatongole ) .
* [[Ekifo ekikuumirwamu amazike ku kizinga Ngamba]] ku nnyanja Victoria - Ekifo ekikuumirwamu [[amazike]]
* Ekizinga Bulago Resort
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]] - ennyanja esinga obunene mu Afrika era nga ye nnyanja ey’amazzi amayonjo ey’okubiri mu bunene mu nsi yonna.<ref>{{Cite web |title=Lake Victoria {{!}} Size, Map, Countries, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Lake-Victoria |access-date=2022-06-28 |website=www.britannica.com |language=en}}</ref>
* [[Basilica of the Uganda Martyrs, Namugongo|Basilica]] y'abajulizi ba Uganda - [[Namugongo]]
* [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela]] - [[Namboole]]
* Ekisaawe ky’ennyonyi eky’ensi yonna ekya Entebbe.
* Amasiro g'e Kasubi
* Awakuumirwa amazike ku Kizinga ky’e Ngamba
* Ennyumba y’Obwa Pulezidenti e Entebbe.
* Ennyanja Nalubaale.
== Emirimu gy’Ebyenfuna ==
* Okuvuba ebyennyanja
* Entambula n'eby'empuliziganya
* Okulunda Enkoko
* Okulunda Ente
* Obusuubuzi bw’Ebyamaguzi mu bunji ne mu kamukamu
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti mu Yuganda|Disitulikiti za Uganda]]
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20200705235556/http://www.ugandatravelguide.com/wakiso-district.html Ebikwata ku Disitulikiti y'e Wakiso ku Ugandatravelguide.com]
* [https://web.archive.org/web/20111018172343/http://www.islandinthesun.biz/ Bulago Island Homepage] Archived
* [http://www.ngambaisland.org/ Ekizinga Ngamba Homepage]
* [https://www.google.com/maps/place/Wakiso,+Uganda/@0.2733039,32.1571923,10z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x177d9ec149a2c3f1:0xd96b92ee1eccb70a!8m2!3d0.063019!4d32.4467238?hl=en Google Map y'Essaza ly'e Wakiso]
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
3upcsqe9iqrlu146ph812kjri9qhi8d
62449
62447
2026-07-13T19:37:18Z
Musuuza
11013
ngasseeko amatuluba
62449
wikitext
text/x-wiki
[[File:Wakiso District in Uganda.svg|thumb|Wakiso District ]]Wakiso disitulikiti ye [[Disitulikiti za Uganda|Disitulikiti]] mu [[kitundu kya masekkati]] ga [[Uganda]] nga yeetoolodde [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yatondebwawo mu mwaka gwa 2000 ng’eggibwa mu Disitulikiti y’e Mpigi. Disitulikiti eno yatondebwawo oluvannyuma lw’okugatta amasaza mukaaga amakulu, nga gano ye Busiro, Kyaddondo, Munisipaali y’e Entebbe, Munisipaali y’e Nansana, Munisipaali y’e Kira, ne Munisipaali y’e Makindye-Ssaabagabo. Ekibuga ky’e [[Wakiso Town|Wakiso]] kye kifo awali ekitebe kya Disitulikiti. Ekibuga ky'e [[Kira, Yuganda|Kira]], ky'ekibuga eky'okubiri ekinene emabbali w'ekibuga Kampala kiri mu disitulikiti.
Ying. Ian Kyeyune ye yasooka okubeera omukulembeze wa Disitulikiti. Oluvannyuma yaddirirwa Dokita Matia Lwanga Bwanika.{{Databox}}
== Obusange ==
Disitulikiti y’e Wakiso esangibwa mu Kitundu Ekya wakati mu Uganda, nga esaliza ku [[Nakaseke (disitulikit)|Nakaseke Disitulikiti]] ne [[Luweero (disitulikit)|Luweero Disitulikiti]] mu bukiikakkono, [[Mukono (disitulikit)|Mukono Disitulikiti]] mu buvanjuba, ne [[Kalangala (disitulikit)|Kalangala Disitulikiti]] eri mu [[Nnyanja Nalubaale]] mu bukiikaddyo, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]] mu Obukiikaddyo bw’amaserengeta ne [[Mityana (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mityana]] mu bukiikakkono bw’amaserengeta.<ref name=":0">Uganda Bureau of Statistics (12 June 2020). [https://www.citypopulation.de/en/uganda/admin/central/052__wakiso/ "The population development of Wakiso District as well as related information and services"] (Citypopulation.de Quoting [[:en:Uganda_Bureau_of_Statistics|Uganda Bureau of Statistics]]). ''Citypopulation.de''. Retrieved 11 March 2022.</ref> Wakiso ekitebe kya disitulikiti we kiri, kisangibwa kilomita 20 (12 mi), ku luguudo, mu bukiikakkono bw’amaserengeta ga Kampala, ekibuga ekikulu ekya Uganda era nga kye kibuga ekisinga obunene mu ggwanga.<ref>{{cite web |title=Road Distance Between Kampala And Wakiso With Map |url=http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Wakiso%20(Wakiso)&toplace=Kampala%20()&fromlat=0.4044444&tolat=0.3155556&fromlng=32.4594444&tolng=32.5655556 |access-date=14 April 2014 |publisher=Globefeed.com}}</ref> Ebikwaso bya disitulikiti eno bye bino:00 24N, 32 29E.
== Ebikwata ku bungi bw’abantu ==
Mu mwaka gwa 1991, okubala abantu okw’eggwanga kwalaga nti Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu ababalirwa mu '''562,887'''. Okusinziira ku miwendo gy’okubala abantu mu ggwanga mu mwaka gwa 2002, Disitulikiti y’e Wakiso yalimu abantu 907,988, ekigifudde disitulikiti eyookubiri mu ggwanga. Mu kiseera ekyo, abantu 53 ku buli 100 baali baana abali wansi w’emyaka 18 ate 17 ku buli 100 baali bamulekwa. Okunoonyereza okwakolebwa mu ggwanga lyonna n’amaka mu 2014 kwabala abantu 1,997,418 mu disitulikiti eno. [[Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bibalo ekya Uganda]] (UBOS), kyabalirira nti omuwendo gw’abantu bonna mu disitulikiti eno, okutuuka mu makkati g’omwaka 2020 gwali 2,915,000. UBOS era yabalirira nti omuwendo gw’abantu mu disitulikiti gweyongera ku kigero kya buli mwaka ekya bitundu 6.7 ku buli 100, wakati wa 2014 ne 2020.<ref name="DataR">{{cite web |author=Uganda Bureau of Statistics |date=12 June 2020 |title=The population development of Wakiso District as well as related information and services |url=https://www.citypopulation.de/en/uganda/admin/central/052__wakiso/ |access-date=11 March 2022 |work=Citypopulation.de |format=Citypopulation.de Quoting [[Uganda Bureau of Statistics]]}}</ref>
Okusinziira ku biva mu kubala abantu okw’ekiseera okwa 2024, abantu bali obukadde nga 3.3, nga abakazi bali ebitundu nga 51% ate abasajja ebitundu nga 49% bwe kityo ne Disitulikiti eno kumpi okubeera ekifo eky'okubeeramu eky'ebitundu by'ekibuga ekinene.<ref name=":0" />
== Ebitongole ebiddukanya emirimu ==
[[File:Matugga_Town_-_Mabanda.jpg|thumb| Oluguudo lwa Bombo e Matugga - Mabanda (Disitulikiti y'e Wakiso)]]
Disitulikiti y'e Wakiso erimu amasaza abiri, Kyaddondo ne Busiro, era n'obwannamasaza buna: [[Entebbe]], [[Ssabagabo|Makindye-Ssaabagabo]], [[Nansana]] ne Kira. Ekibuga Entebbe kyayawulwamu ne kiweebwa obuvunaanyizibwa bw’ekibuga mu mwaka gwa 2020 oluvannyuma lw’ekiteeso kya Palamenti eya 10 okukikkiriza, naye obukulembeze bwakyo tebunnatandika kutuukirizibwa. Disitulikiti eno eyongera okagabanyizibwamu ebitundu 27 eby’obuyinza obw’oku mutendera gw'obukulembeze bwa gavumenti wansi w'obuyinza obunene:<ref>{{cite web |title=Sub-counties In Wakiso District |url=http://www.lcmt.org/uganda/wakiso |access-date=14 April 2014 |publisher=Land Conflict Mapping Tool (lcmt.com)}}</ref>
# Masulita Subcounty
# Namayumba Subcounty
# [[Kakiri Town]]
# Katabi Town
# Kasanje Town
# Kira Municipal Council
# Makindye Ssabagabo Municipal Council
# Masuliita Town Council
# Mende Subcounty
# Namayumba Subcounty
# Kasangati (includes [[Gayaza]] and [[Kasangati]])
# Nansana Municipal Council
# Kyengera Town Council
# Bussi SubCounty
# Wakiso Town Council
# Entebbe Municipal Council
# Kajjansi Town Council
# Busukumu Subcounty
# Ssisa Subcounty
# Gombe Subcounty
# Nabweru Subcounty
# Nangabo Subcounty
# Nsangi Subcounty
# [[Wakiso Town]]
# Wakiso Subcounty
Amatwale g’Obukulembeze bw’a Disitulikiti y'e gasangibwa mu Kibuga ky'e Wakiso, mu Ggombolola y'e Wakiso kiromita nga 20 (mayiro 12) mu bukiikakkono bw’amaserengeta okuva e Kampala, ku luguudo olugenda e [[Hoima]].<ref>{{cite web |last=Kato |first=Joshua |date=24 October 2007 |title=Challenges of Turning Wakiso |url=http://www.newvision.co.ug/D/9/579/593597 |access-date=14 April 2014 |publisher=New Vision}}</ref> Disitulikiti y'e Wakiso erina obuwanvu bw’ettaka obwa square kilometres 2,704 (mayiro square 1,044).
== Obukulembeze bwa Disitulikiti ==
Obukulembeze buweebwa Akakiiko ka Disitulikiti Akafuzi akakolebwa nga kagattiddwa, omuli:
* Ssentebe wa Disitulikiti - Dr. Matia Lwanga Bwanika
* Omumyuka wa Ssentebe wa Disitulikiti - Betinah Nantege
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by’ensimbi
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku by'obugagga eby’omu ttaka
* Omuwandiisi wa Disitulikiti avunaanyizibwa ku nguudo n’eby’ekikugu
* Omuwandiisi wa disitulikiti ow'ekikula ky’abantu
* Omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti - Justine Mbabazi
* Amyuuka omubaka wa Pulezidenti mu disitulikiti
== Ebifo eby’obulambuzi. ==
Ebifo eby’obulambuzi mu disitulikiti eno mulimu:
* Ebifo by'obuwangwa [[Buganda]] n'embiri za [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]]
* [[Entebbe|Ekibuga ky'Entebbe Ekikadde]]
* Olusuku lw’ebimera olw’e Entebbe<ref>{{Cite web |date=November 19, 2019 |title=Botanical Gardens land is still intact, says NARO boss |url=https://nilepost.co.ug/2019/11/19/botanical-gardens-land-is-still-intact-says-naro-boss/ |website=Nile Post}}</ref>
* Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bisolo by'omu nsiko mu Uganda (UWEC) - [[Entebbe]] <ref>{{cite web |title=Uganda Wildlife Education Center |url=https://uwec.ug |website=uwec.ug}}</ref>
* [[Ekisaawe ky'ennyonyi Entebbe]]
* [[Ennyumba y'Obwa pulezidenti]] - Entebbe (Amaka g'obwa [[Pulezidenti wa Uganda]] amatongole ) .
* [[Ekifo ekikuumirwamu amazike ku kizinga Ngamba]] ku nnyanja Victoria - Ekifo ekikuumirwamu [[amazike]]
* Ekizinga Bulago Resort
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]] - ennyanja esinga obunene mu Afrika era nga ye nnyanja ey’amazzi amayonjo ey’okubiri mu bunene mu nsi yonna.<ref>{{Cite web |title=Lake Victoria {{!}} Size, Map, Countries, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Lake-Victoria |access-date=2022-06-28 |website=www.britannica.com |language=en}}</ref>
* [[Basilica of the Uganda Martyrs, Namugongo|Basilica]] y'abajulizi ba Uganda - [[Namugongo]]
* [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela]] - [[Namboole]]
* Ekisaawe ky’ennyonyi eky’ensi yonna ekya Entebbe.
* Amasiro g'e Kasubi
* Awakuumirwa amazike ku Kizinga ky’e Ngamba
* Ennyumba y’Obwa Pulezidenti e Entebbe.
* Ennyanja Nalubaale.
== Emirimu gy’Ebyenfuna ==
* Okuvuba ebyennyanja
* Entambula n'eby'empuliziganya
* Okulunda Enkoko
* Okulunda Ente
* Obusuubuzi bw’Ebyamaguzi mu bunji ne mu kamukamu
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti mu Yuganda|Disitulikiti za Uganda]]
* [[Nnalubaale|Ennyanja Victoria]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20200705235556/http://www.ugandatravelguide.com/wakiso-district.html Ebikwata ku Disitulikiti y'e Wakiso ku Ugandatravelguide.com]
* [https://web.archive.org/web/20111018172343/http://www.islandinthesun.biz/ Bulago Island Homepage] Archived
* [http://www.ngambaisland.org/ Ekizinga Ngamba Homepage]
* [https://www.google.com/maps/place/Wakiso,+Uganda/@0.2733039,32.1571923,10z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x177d9ec149a2c3f1:0xd96b92ee1eccb70a!8m2!3d0.063019!4d32.4467238?hl=en Google Map y'Essaza ly'e Wakiso]
[[Category:Ebitundu ebyatandikibwawo mu Uganda mu 2000]]
[[Category:Disitulikiti za Uganda]]
[[Category:Ebifo ebisangibwamu ennyanja Nnalubaale]]
qgpdhsfll08d4mi7e77tiwaqsukrmxk
Agago (disitulikit)
0
4573
62331
62253
2026-07-13T13:14:12Z
~2026-39551-74
11448
/* Byonna mu bufunze */
62331
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. Disitulikiti y'Amuru 2. Disitulikiti y'e Gulu 3. Disitulikiti y'e Kitgum 4. Disitulikiti y'e Lamwo 5.Disitulikiti y'e Nwoya 6. Disitulikiti y'e Pader.
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
nh3pmsbtlmx2u2rfwfie7bmcwfxzyaz
62334
62331
2026-07-13T13:25:14Z
Ssebuufu
9882
/* Byonna mu bufunze */
62334
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. Disitulikiti y'e Gulu 3. Disitulikiti y'e Kitgum 4. Disitulikiti y'e Lamwo 5.Disitulikiti y'e Nwoya 6. Disitulikiti y'e Pader.
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
777f9j0b2t5xqwtjxcjztfxemrrv5wd
62336
62334
2026-07-13T13:33:49Z
Ssebuufu
9882
/* Byonna mu bufunze */
62336
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
m7xvmz1mxb4bsjt9j6wa6bpyfkefj0c
62374
62336
2026-07-13T16:16:03Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu Obungi bw'abantu
62374
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
7zl0m1s1oq2uatevgs1zauv08q0wd2c
62379
62374
2026-07-13T16:47:48Z
Ssebuufu
9882
/* Obungi bw'abantu */
62379
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
85614gpl1ssjvbp5tityyogxfkcjles
62380
62379
2026-07-13T16:49:05Z
Ssebuufu
9882
/* Byonna mu bufunze */
62380
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Omuwendo gw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
div29gd8ao9tsws8l0595p9irxoerkq
62381
62380
2026-07-13T16:50:13Z
Ssebuufu
9882
/* Omuwendo gw'abantu */
62381
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
85614gpl1ssjvbp5tityyogxfkcjles
62382
62381
2026-07-13T16:51:38Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu Eby'enfuna
62382
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Ebyenfuna ==
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
keaji1r0c77g255v9gg99gf31sp6xp5
62383
62382
2026-07-13T16:51:52Z
Ssebuufu
9882
/* Ebyenfuna */
62383
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
klynvkp6a37kgu8kmm3acds7pcopcje
62384
62383
2026-07-13T16:56:37Z
Ssebuufu
9882
/* Eby'enfuna */
62384
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi bw'ebisolo
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
7wr3l9kxw5tdnn7w67yacyyeqwla65o
62385
62384
2026-07-13T16:57:17Z
Ssebuufu
9882
/* Eby'enfuna */
62385
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
m4mcpu5x8iginb4n52l1q6l7acpgs6i
62386
62385
2026-07-13T16:58:31Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu obulunzi
62386
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
*
== Obulunzi ==
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
ce5kkavq2qvittowam8bok0zyfxf12g
62387
62386
2026-07-13T17:00:43Z
Ssebuufu
9882
/* Obulunzi */
62387
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
3n212nhzeupe6cgx5dk0isq7esz70qx
62388
62387
2026-07-13T17:02:28Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu Laba ne
62388
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly' [[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
mzlj0pvz0fqx5qykcqreh3igd75v6ty
62389
62388
2026-07-13T17:03:02Z
Ssebuufu
9882
/* Laba ne */
62389
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly'[[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
1w2st1njxwel7c308ebdkvdy8rrh39q
62390
62389
2026-07-13T17:08:24Z
Ssebuufu
9882
/* Laba ne */
62390
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly'[[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
* [[:en:Agago_District|Agago]]
* [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]]
* Acholi
* Abacholi
* Obukiika kkono bwa Uganda
* Disitulikiti za Uganda
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
bxv3waf28sp2ohulrdsefd8c58ccwar
62391
62390
2026-07-13T17:12:33Z
Ssebuufu
9882
/* Laba ne */
62391
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly'[[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
* [[:en:Agago_District|Agago]]
* [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]]
* [[Acholi]]
* [[Abacholi]]
* [[Obukiika kkono bwa Uganda]]
* [[Disitulikiti za Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
2ltq605n3jd8j0hdf5tsjn3c67vokpk
62392
62391
2026-07-13T17:15:14Z
Ssebuufu
9882
/* Ebijuliziddwa */
62392
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly'[[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
* [[:en:Agago_District|Agago]]
* [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]]
* [[Acholi]]
* [[Abacholi]]
* [[Obukiika kkono bwa Uganda]]
* [[Disitulikiti za Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
ja89tv54q2eqfqiagqb96ottsbbax65
62399
62392
2026-07-13T17:34:46Z
Ssebuufu
9882
/* Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia */
62399
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly'[[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
* [[:en:Agago_District|Agago]]
* [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]]
* [[Acholi]]
* [[Abacholi]]
* [[Obukiika kkono bwa Uganda]]
* [[Disitulikiti za Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://agago.go.ug/ Ekisuubirwa okuba ekibanja ky'omutimbagano ekya Disitulikiti y'Agago]
szmqguxe60qmhcwqywb1bn748wrcn3n
62401
62399
2026-07-13T17:36:18Z
Ssebuufu
9882
Ngasseeko ettuluba
62401
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly'[[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
* [[:en:Agago_District|Agago]]
* [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]]
* [[Acholi]]
* [[Abacholi]]
* [[Obukiika kkono bwa Uganda]]
* [[Disitulikiti za Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Disitulikiti mu Yuganda]]
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://agago.go.ug/ Ekisuubirwa okuba ekibanja ky'omutimbagano ekya Disitulikiti y'Agago]
[[Category:Disitulikiti y'Agago]]
6hwf7ih4xqzvxtkw9hpbdf1qlo8x1tj
62402
62401
2026-07-13T17:36:26Z
Ssebuufu
9882
removed [[Category:Disitulikiti mu Yuganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62402
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly'[[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
* [[:en:Agago_District|Agago]]
* [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]]
* [[Acholi]]
* [[Abacholi]]
* [[Obukiika kkono bwa Uganda]]
* [[Disitulikiti za Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://agago.go.ug/ Ekisuubirwa okuba ekibanja ky'omutimbagano ekya Disitulikiti y'Agago]
[[Category:Disitulikiti y'Agago]]
0tzhrvw6n1s0wafbvtxpg0fx1di7ecv
62403
62402
2026-07-13T17:37:19Z
Ssebuufu
9882
62403
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly'[[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
* [[:en:Agago_District|Agago]]
* [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]]
* [[Acholi]]
* [[Abacholi]]
* [[Obukiika kkono bwa Uganda]]
* [[Disitulikiti za Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://agago.go.ug/ Ekisuubirwa okuba ekibanja ky'omutimbagano ekya Disitulikiti y'Agago]
[[Category:Disitulikiti y'Agago]]
[[Category:Ettundutundu ly'Acholi]]
2fl7u4viwm7h28tfans5mhjmjrvzjgg
62404
62403
2026-07-13T17:37:33Z
Ssebuufu
9882
removed [[Category:Disitulikiti y'Agago]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62404
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly'[[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
* [[:en:Agago_District|Agago]]
* [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]]
* [[Acholi]]
* [[Abacholi]]
* [[Obukiika kkono bwa Uganda]]
* [[Disitulikiti za Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://agago.go.ug/ Ekisuubirwa okuba ekibanja ky'omutimbagano ekya Disitulikiti y'Agago]
[[Category:Ettundutundu ly'Acholi]]
d8pfu2o0zlnck5mn0df5w4ccxrx4b2v
62406
62404
2026-07-13T17:38:18Z
Ssebuufu
9882
Ngasseeko ettuluba
62406
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly'[[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
* [[:en:Agago_District|Agago]]
* [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]]
* [[Acholi]]
* [[Abacholi]]
* [[Obukiika kkono bwa Uganda]]
* [[Disitulikiti za Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://agago.go.ug/ Ekisuubirwa okuba ekibanja ky'omutimbagano ekya Disitulikiti y'Agago]
[[Category:Ettundutundu ly'Acholi]]
[[Category:Disitulikiti y'Agago]]
jk9v2upud7pic8bqui78ir1uh1c21u4
62408
62406
2026-07-13T17:42:03Z
Ssebuufu
9882
62408
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly'[[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
* [[:en:Agago_District|Agago]]
* [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]]
* [[Acholi]]
* [[Abacholi]]
* [[Obukiika kkono bwa Uganda]]
* [[Disitulikiti za Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://agago.go.ug/ Ekisuubirwa okuba ekibanja ky'omutimbagano ekya Disitulikiti y'Agago]
[[Category:Ettundutundu ly'Acholi]]
[[Category:Disitulikiti y'Agago]]
[[Category:Ettundutundu ly'Obukiika kkono bwa Uganda]]
d8nz4bjxezo0psbm5ehuskxvdhm5n3b
62410
62408
2026-07-13T17:43:14Z
Ssebuufu
9882
Ngasseeko ettuluba
62410
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly'[[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
* [[:en:Agago_District|Agago]]
* [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]]
* [[Acholi]]
* [[Abacholi]]
* [[Obukiika kkono bwa Uganda]]
* [[Disitulikiti za Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://agago.go.ug/ Ekisuubirwa okuba ekibanja ky'omutimbagano ekya Disitulikiti y'Agago]
[[Category:Ettundutundu ly'Acholi]]
[[Category:Disitulikiti y'Agago]]
[[Category:Ettundutundu ly'Obukiika kkono bwa Uganda]]
[[Category:Disitulikiti za Uganda]]
avwpf2udormj3hc91ai3mfsni27sjtn
Akatonnyeze (Point)
0
6305
62335
21881
2026-07-13T13:28:56Z
Timothy Minister
11393
Ngasseeko databox
62335
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Akatonnyeze''' (point) kalaga kifo. Tekalina mpimo (has no dimension), ekitegeeza nti kalina empimo zeero (zero dimension).
Akatonnyeze ke katoffaali akazimba enkula ez'ekibalangulo (mathematical shapes) zonna.
{{Ekibalangulo}}
[[Category:Ekibalangulo]]
p00uvyv25u4ae7tzgtba6u4za4xw4je
Francis Zaake
0
7933
62344
61707
2026-07-13T14:07:53Z
Sisterian
9613
Ntereezezza emiko mu kiwandiiko.
62344
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Francis Zaake''' musuubuzi era omubaka mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] akiikirira Municipaali y'e [[:en:Mityana|Mityana]], nga yasooka olulondebwa mu kifo kino nga yeesimbyewo ku bwannamunigina mu era n'alondebwa mu 2016 kyokka oluvannyuma ne yeegatta ku kibiina kya [[:en:National_Unity_Platform|National Unity Platform]] mu kulonda okwakaggwa okw'omwezi Ogwoluberyrberye 2021. Yali mmemba ku kakiiko k'ebyokwerinda n'ensonga ez'omunda bwe yali mu Paalamenti ey'e 10 nga kati Kaminsona mu Paalamenti ey'e 11.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-05-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210501121733/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 |url-status=dead }}</ref>
== Obulamu obwasooka n'okusoma kwe ==
Zaake yazaalibwa nga 12 Ogwoluberyeberye, 1991 ku kyalo [[:en:Butebi,_Uganda|Butebi]], mu Disistulikiti y'e [[Mityana (disitulikit)|Mityana]]. Mutabani wa Emmanuel Ssembuusi Butebi ne nnyina Teddy Naluyima. Ye mwana waabwe asooka mu ffamire ey'abaana 12 omuli abawala munaana n'abalenzi bana.<ref name="2R">https://observer.ug/lifestyle/56635-in-s-2-mp-francis-zaake-s-savings-account-had-shs-105m
</ref>
Zaake emisomo yagitandikira mu Fairway Primary School, erisangibwa e Mityana, gye yafunira satifikeeti ya P.7 eya Primary Leaving Examinations (PLE) Certificate mu 2006. Oluvannyuma yasomera mu Mityana Modern Secondary School, n'atuula ebya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|S.4]] mu 2010. mu 2012, yatuula ebigezo bya S6 n'afuna ebbaluwa ya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] mu ssomero lya ''Merryland High School'', [[Entebbe]]. Yeegatta ku [[:en:Ndejje_University|Ndejje University]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor's_degree|Diguli]] mu ssomo lya [[:en:Supply-chain_management|procurement and logistics management]].<ref name="1R">{{Cite web}}</ref>
== Ebyobufuzi ==
Bwe yali ku Ndejje University, mu Disitulikiti y'e [[Luweero (disitulikit)|Luweero]], yalondebwa okubeera omuyizi akulira ababayizi mu mwaka gw'ebyensoma ogwa 2015/2016, mu mwaka gwe ogwasembayo ku Yunivasite eyo.<ref name="1R">{{Cite web}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFParliament_of_Uganda2016">Parliament of Uganda (2016). [https://web.archive.org/web/20210501121733/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 "Parliament of Uganda Members of the 10th Parliament: Zaake Francis"]. Kampala: [[Palaamenti ya Uganda|Parliament of Uganda]]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">14 February</span> 2019</span>.</cite></ref><ref name="3R">https://campusbee.ug/news/bitterness-rage-ndejje-university-former-guild-president-beaten-pulp-parliament/</ref> Y'omu ku bakulembeze b'ekisinde kya [[:en:People_power|People Power]] ekulemberwa mubaka munne mu Paalamenti [[Bobi Wine|Robert Kyagulanyi Ssentamu]].<ref name="4R">https://en.wikipedia.org/wiki/The_Observer_(Uganda)</ref>
Mu nnaku ezaakulembera okuddamu okulonda okw'akalulu k'omubaka mu Paalamenti owa Munisipaali y'e [[Arua]], okwaliwo mu Gwomunaana nga 15, 2018, Francis Zaake yakubibwa era n'akosebwa nnyo bwe yalumbibwa abaserikale ba poliisi ya Uganda ne bannamagye. Obujjanjabi yabufuna mu ggwanga lya [[:en:India|India]], okujjanjabwa obuvune bwe yafuna mu kanyoolagano ako.<ref name="5R">https://observer.ug/news/headlines/58987-i-remember-the-faces-of-my-tormentors-zaake-recounts-torture-ordeal</ref>
Mu Kasambattuko akaali mu Arua mu Gwomunaana nga 13, 2018, abantu 34 be baakwatibwa ne basibwa era ddereeva wa Kyagulanyi, Yasin Kawuma yakubwa amasasi agaamuttirawo.<ref name="6R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804195536/https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwomwenda, 2018, Zaake yavunaanibwa [[:en:Treason|emisango gy'okulya mu nsi ye olukwe]] bwe yali akyali ku ndiri olw'ebisago ebyamutuusibwako.<ref name="7R">{{Cite web |url=http://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |title=Archive copy |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804210206/https://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwokuna, 2020, poliisi yakwata era n'eggalira Zaake olw'okugabira abalonzi be emmere mu muggalo gwa Covid19. Poliisi oluvannuma yannyonnyola nti Zaake yali tagoberedde mateeka na biragiro by'okutangira okusaasaana kwa [[:en:COVID-19|COVID-19]] ebyateekebwawo akakiiko akaali kalwanyisa ekirwadde ekyo nga kakulirwa eyali Ssaabaminisita [[:en:Ruhakana_Rugunda|Ruhakana Rugunda]].<ref name="9R">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/virus-lockdown-mp-zaake-arrested-for-distributing-relief-food-1886052</ref>
== Ebijuliziddwamu ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
<references />
== Ebijuliziddwamu okuva wabweru ==
*[https://web.archive.org/web/20210501121733/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 Paalamenti ya Uganda: Zaake Francis]
dvwlv11xm6492yz02tr7ygry42yzfms
62345
62344
2026-07-13T14:09:33Z
Sisterian
9613
Ngasseeko reference.
62345
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Francis Zaake''' musuubuzi era omubaka mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] akiikirira Municipaali y'e [[:en:Mityana|Mityana]], nga yasooka olulondebwa mu kifo kino nga yeesimbyewo ku bwannamunigina mu era n'alondebwa mu 2016 kyokka oluvannyuma ne yeegatta ku kibiina kya [[:en:National_Unity_Platform|National Unity Platform]] mu kulonda okwakaggwa okw'omwezi Ogwoluberyrberye 2021. Yali mmemba ku kakiiko k'ebyokwerinda n'ensonga ez'omunda bwe yali mu Paalamenti ey'e 10 nga kati Kaminsona mu Paalamenti ey'e 11.<ref name="1R2">{{cite web |title=Parliament of Uganda Members of the 10th Parliament: Zaake Francis|publisher=[[Parliament of Uganda]]|url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378|date=2016|author=Parliament of Uganda|access-date=14 February 2019|location=Kampala}}</ref>
== Obulamu obwasooka n'okusoma kwe ==
Zaake yazaalibwa nga 12 Ogwoluberyeberye, 1991 ku kyalo [[:en:Butebi,_Uganda|Butebi]], mu Disistulikiti y'e [[Mityana (disitulikit)|Mityana]]. Mutabani wa Emmanuel Ssembuusi Butebi ne nnyina Teddy Naluyima. Ye mwana waabwe asooka mu ffamire ey'abaana 12 omuli abawala munaana n'abalenzi bana.<ref name="2R">https://observer.ug/lifestyle/56635-in-s-2-mp-francis-zaake-s-savings-account-had-shs-105m
</ref>
Zaake emisomo yagitandikira mu Fairway Primary School, erisangibwa e Mityana, gye yafunira satifikeeti ya P.7 eya Primary Leaving Examinations (PLE) Certificate mu 2006. Oluvannyuma yasomera mu Mityana Modern Secondary School, n'atuula ebya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|S.4]] mu 2010. mu 2012, yatuula ebigezo bya S6 n'afuna ebbaluwa ya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] mu ssomero lya ''Merryland High School'', [[Entebbe]]. Yeegatta ku [[:en:Ndejje_University|Ndejje University]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor's_degree|Diguli]] mu ssomo lya [[:en:Supply-chain_management|procurement and logistics management]].<ref name="1R">{{Cite web}}</ref>
== Ebyobufuzi ==
Bwe yali ku Ndejje University, mu Disitulikiti y'e [[Luweero (disitulikit)|Luweero]], yalondebwa okubeera omuyizi akulira ababayizi mu mwaka gw'ebyensoma ogwa 2015/2016, mu mwaka gwe ogwasembayo ku Yunivasite eyo.<ref name="1R">{{Cite web}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFParliament_of_Uganda2016">Parliament of Uganda (2016). [https://web.archive.org/web/20210501121733/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 "Parliament of Uganda Members of the 10th Parliament: Zaake Francis"]. Kampala: [[Palaamenti ya Uganda|Parliament of Uganda]]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">14 February</span> 2019</span>.</cite></ref><ref name="3R">https://campusbee.ug/news/bitterness-rage-ndejje-university-former-guild-president-beaten-pulp-parliament/</ref> Y'omu ku bakulembeze b'ekisinde kya [[:en:People_power|People Power]] ekulemberwa mubaka munne mu Paalamenti [[Bobi Wine|Robert Kyagulanyi Ssentamu]].<ref name="4R">https://en.wikipedia.org/wiki/The_Observer_(Uganda)</ref>
Mu nnaku ezaakulembera okuddamu okulonda okw'akalulu k'omubaka mu Paalamenti owa Munisipaali y'e [[Arua]], okwaliwo mu Gwomunaana nga 15, 2018, Francis Zaake yakubibwa era n'akosebwa nnyo bwe yalumbibwa abaserikale ba poliisi ya Uganda ne bannamagye. Obujjanjabi yabufuna mu ggwanga lya [[:en:India|India]], okujjanjabwa obuvune bwe yafuna mu kanyoolagano ako.<ref name="5R">https://observer.ug/news/headlines/58987-i-remember-the-faces-of-my-tormentors-zaake-recounts-torture-ordeal</ref>
Mu Kasambattuko akaali mu Arua mu Gwomunaana nga 13, 2018, abantu 34 be baakwatibwa ne basibwa era ddereeva wa Kyagulanyi, Yasin Kawuma yakubwa amasasi agaamuttirawo.<ref name="6R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804195536/https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwomwenda, 2018, Zaake yavunaanibwa [[:en:Treason|emisango gy'okulya mu nsi ye olukwe]] bwe yali akyali ku ndiri olw'ebisago ebyamutuusibwako.<ref name="7R">{{Cite web |url=http://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |title=Archive copy |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804210206/https://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwokuna, 2020, poliisi yakwata era n'eggalira Zaake olw'okugabira abalonzi be emmere mu muggalo gwa Covid19. Poliisi oluvannuma yannyonnyola nti Zaake yali tagoberedde mateeka na biragiro by'okutangira okusaasaana kwa [[:en:COVID-19|COVID-19]] ebyateekebwawo akakiiko akaali kalwanyisa ekirwadde ekyo nga kakulirwa eyali Ssaabaminisita [[:en:Ruhakana_Rugunda|Ruhakana Rugunda]].<ref name="9R">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/virus-lockdown-mp-zaake-arrested-for-distributing-relief-food-1886052</ref>
== Ebijuliziddwamu ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
<references />
== Ebijuliziddwamu okuva wabweru ==
*[https://web.archive.org/web/20210501121733/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 Paalamenti ya Uganda: Zaake Francis]
019iluxyqfl56frp6phe0molxpjkw8k
62351
62345
2026-07-13T14:21:33Z
Sisterian
9613
Ngasseeko akatundu wamu ekijulizibwa.
62351
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Francis Zaake''' musuubuzi era omubaka mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] akiikirira Municipaali y'e [[:en:Mityana|Mityana]], nga yasooka olulondebwa mu kifo kino nga yeesimbyewo ku bwannamunigina mu era n'alondebwa mu 2016 kyokka oluvannyuma ne yeegatta ku kibiina kya [[:en:National_Unity_Platform|National Unity Platform]] mu kulonda okwakaggwa okw'omwezi Ogwoluberyrberye 2021. Yali mmemba ku kakiiko k'ebyokwerinda n'ensonga ez'omunda bwe yali mu Paalamenti ey'e 10 nga kati Kaminsona mu Paalamenti ey'e 11.<ref name="1R2">{{cite web |title=Parliament of Uganda Members of the 10th Parliament: Zaake Francis|publisher=[[Parliament of Uganda]]|url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378|date=2016|author=Parliament of Uganda|access-date=14 February 2019|location=Kampala}}</ref>
== Obulamu obwasooka n'okusoma kwe ==
Zaake yazaalibwa nga 12 Ogwoluberyeberye, 1991 ku kyalo [[:en:Butebi,_Uganda|Butebi]], mu Disistulikiti y'e [[Mityana (disitulikit)|Mityana]]. Mutabani wa Emmanuel Ssembuusi Butebi ne nnyina Teddy Naluyima. Ye mwana waabwe asooka mu ffamire ey'abaana 12 omuli abawala munaana n'abalenzi bana.<ref name="2R2">{{cite web|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|url=https://observer.ug/lifestyle/56635-in-s-2-mp-francis-zaake-s-savings-account-had-shs-105m|title=In S.2, MP Francis Zaake’s savings account had Shs 105m|date=16 January 2018|access-date=13 February 2019|author=Baker Batte Lule|location=Kampala}}</ref>
Zaake emisomo yagitandikira mu Fairway Primary School, erisangibwa e Mityana, gye yafunira satifikeeti ya P.7 eya Primary Leaving Examinations (PLE) Certificate mu 2006. Oluvannyuma yasomera mu Mityana Modern Secondary School, n'atuula ebya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|S.4]] mu 2010. mu 2012, yatuula ebigezo bya S6 n'afuna ebbaluwa ya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] mu ssomero lya ''Merryland High School'', [[Entebbe]]. Yeegatta ku [[:en:Ndejje_University|Ndejje University]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor's_degree|Diguli]] mu ssomo lya [[:en:Supply-chain_management|procurement and logistics management]].<ref name="1R">{{Cite web}}</ref>
== Ebyobufuzi ==
Bwe yali ku Ndejje University, mu Disitulikiti y'e [[Luweero (disitulikit)|Luweero]], yalondebwa okubeera omuyizi akulira ababayizi mu mwaka gw'ebyensoma ogwa 2015/2016, mu mwaka gwe ogwasembayo ku Yunivasite eyo.<ref name="3R">https://campusbee.ug/news/bitterness-rage-ndejje-university-former-guild-president-beaten-pulp-parliament/</ref> Y'omu ku bakulembeze b'ekisinde kya [[:en:People_power|People Power]] ekulemberwa mubaka munne mu Paalamenti [[Bobi Wine|Robert Kyagulanyi Ssentamu]].<ref name="4R">https://en.wikipedia.org/wiki/The_Observer_(Uganda)</ref>
Mu nnaku ezaakulembera okuddamu okulonda okw'akalulu k'omubaka mu Paalamenti owa Munisipaali y'e [[Arua]], okwaliwo mu Gwomunaana nga 15, 2018, Francis Zaake yakubibwa era n'akosebwa nnyo bwe yalumbibwa abaserikale ba poliisi ya Uganda ne bannamagye. Obujjanjabi yabufuna mu ggwanga lya [[:en:India|India]], okujjanjabwa obuvune bwe yafuna mu kanyoolagano ako.<ref name="5R">https://observer.ug/news/headlines/58987-i-remember-the-faces-of-my-tormentors-zaake-recounts-torture-ordeal</ref>
Mu Kasambattuko akaali mu Arua mu Gwomunaana nga 13, 2018, abantu 34 be baakwatibwa ne basibwa era ddereeva wa Kyagulanyi, Yasin Kawuma yakubwa amasasi agaamuttirawo.<ref name="6R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804195536/https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwomwenda, 2018, Zaake yavunaanibwa [[:en:Treason|emisango gy'okulya mu nsi ye olukwe]] bwe yali akyali ku ndiri olw'ebisago ebyamutusibwaako.<ref name="7R">{{Cite web |url=http://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |title=Archive copy |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804210206/https://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwokuna, 2020, poliisi yakwata era n'eggalira Zaake olw'okugabira abalonzi be emmere mu muggalo gwa Covid19. Poliisi oluvannuma yannyonnyola nti Zaake yali tagoberedde mateeka na biragiro by'okutangira okusaasaana kwa [[:en:COVID-19|COVID-19]] ebyateekebwawo akakiiko akaali kalwanyisa ekirwadde ekyo nga kakulirwa eyali Ssaabaminisita [[:en:Ruhakana_Rugunda|Ruhakana Rugunda]] ku kugaba y'emmere eri abantu abali mu mbeera embi.<ref name="9R">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/virus-lockdown-mp-zaake-arrested-for-distributing-relief-food-1886052</ref>
Zaake yalondebwa omulundi ogwokusatu mu Palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebiri nga omubaka wa Palamenti ku munisipaali y’e Mityana nga 15th Ogwolubereberye 2026.<ref>{{Cite web |last=Namugerwa |first=Catherine |title=Zaake Wins Third Term as Mityana Municipality MP |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/314856/zaake-wins-third-term-as-mityana-municipality-mp |access-date=2026-03-08 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
== Ebijuliziddwamu ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
<references />
== Ebijuliziddwamu okuva wabweru ==
*[https://web.archive.org/web/20210501121733/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 Paalamenti ya Uganda: Zaake Francis]
dumgc2ctvyj0e0wu8uiv6rhcvk1ml1d
62352
62351
2026-07-13T14:23:21Z
Sisterian
9613
Nzigyeewo ekijulizibwa ekitatuukana
62352
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Francis Zaake''' musuubuzi era omubaka mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] akiikirira Municipaali y'e [[:en:Mityana|Mityana]], nga yasooka olulondebwa mu kifo kino nga yeesimbyewo ku bwannamunigina mu era n'alondebwa mu 2016 kyokka oluvannyuma ne yeegatta ku kibiina kya [[:en:National_Unity_Platform|National Unity Platform]] mu kulonda okwakaggwa okw'omwezi Ogwoluberyrberye 2021. Yali mmemba ku kakiiko k'ebyokwerinda n'ensonga ez'omunda bwe yali mu Paalamenti ey'e 10 nga kati Kaminsona mu Paalamenti ey'e 11.<ref name="1R2">{{cite web |title=Parliament of Uganda Members of the 10th Parliament: Zaake Francis|publisher=[[Parliament of Uganda]]|url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378|date=2016|author=Parliament of Uganda|access-date=14 February 2019|location=Kampala}}</ref>
== Obulamu obwasooka n'okusoma kwe ==
Zaake yazaalibwa nga 12 Ogwoluberyeberye, 1991 ku kyalo [[:en:Butebi,_Uganda|Butebi]], mu Disistulikiti y'e [[Mityana (disitulikit)|Mityana]]. Mutabani wa Emmanuel Ssembuusi Butebi ne nnyina Teddy Naluyima. Ye mwana waabwe asooka mu ffamire ey'abaana 12 omuli abawala munaana n'abalenzi bana.<ref name="2R2">{{cite web|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|url=https://observer.ug/lifestyle/56635-in-s-2-mp-francis-zaake-s-savings-account-had-shs-105m|title=In S.2, MP Francis Zaake’s savings account had Shs 105m|date=16 January 2018|access-date=13 February 2019|author=Baker Batte Lule|location=Kampala}}</ref>
Zaake emisomo yagitandikira mu Fairway Primary School, erisangibwa e Mityana, gye yafunira satifikeeti ya P.7 eya Primary Leaving Examinations (PLE) Certificate mu 2006. Oluvannyuma yasomera mu Mityana Modern Secondary School, n'atuula ebya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|S.4]] mu 2010. mu 2012, yatuula ebigezo bya S6 n'afuna ebbaluwa ya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] mu ssomero lya ''Merryland High School'', [[Entebbe]]. Yeegatta ku [[:en:Ndejje_University|Ndejje University]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor's_degree|Diguli]] mu ssomo lya [[:en:Supply-chain_management|procurement and logistics management]].
== Ebyobufuzi ==
Bwe yali ku Ndejje University, mu Disitulikiti y'e [[Luweero (disitulikit)|Luweero]], yalondebwa okubeera omuyizi akulira ababayizi mu mwaka gw'ebyensoma ogwa 2015/2016, mu mwaka gwe ogwasembayo ku Yunivasite eyo.<ref name="3R">https://campusbee.ug/news/bitterness-rage-ndejje-university-former-guild-president-beaten-pulp-parliament/</ref> Y'omu ku bakulembeze b'ekisinde kya [[:en:People_power|People Power]] ekulemberwa mubaka munne mu Paalamenti [[Bobi Wine|Robert Kyagulanyi Ssentamu]].<ref name="4R">https://en.wikipedia.org/wiki/The_Observer_(Uganda)</ref>
Mu nnaku ezaakulembera okuddamu okulonda okw'akalulu k'omubaka mu Paalamenti owa Munisipaali y'e [[Arua]], okwaliwo mu Gwomunaana nga 15, 2018, Francis Zaake yakubibwa era n'akosebwa nnyo bwe yalumbibwa abaserikale ba poliisi ya Uganda ne bannamagye. Obujjanjabi yabufuna mu ggwanga lya [[:en:India|India]], okujjanjabwa obuvune bwe yafuna mu kanyoolagano ako.<ref name="5R">https://observer.ug/news/headlines/58987-i-remember-the-faces-of-my-tormentors-zaake-recounts-torture-ordeal</ref>
Mu Kasambattuko akaali mu Arua mu Gwomunaana nga 13, 2018, abantu 34 be baakwatibwa ne basibwa era ddereeva wa Kyagulanyi, Yasin Kawuma yakubwa amasasi agaamuttirawo.<ref name="6R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804195536/https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwomwenda, 2018, Zaake yavunaanibwa [[:en:Treason|emisango gy'okulya mu nsi ye olukwe]] bwe yali akyali ku ndiri olw'ebisago ebyamutusibwaako.<ref name="7R">{{Cite web |url=http://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |title=Archive copy |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804210206/https://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwokuna, 2020, poliisi yakwata era n'eggalira Zaake olw'okugabira abalonzi be emmere mu muggalo gwa Covid19. Poliisi oluvannuma yannyonnyola nti Zaake yali tagoberedde mateeka na biragiro by'okutangira okusaasaana kwa [[:en:COVID-19|COVID-19]] ebyateekebwawo akakiiko akaali kalwanyisa ekirwadde ekyo nga kakulirwa eyali Ssaabaminisita [[:en:Ruhakana_Rugunda|Ruhakana Rugunda]] ku kugaba y'emmere eri abantu abali mu mbeera embi.<ref name="9R">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/virus-lockdown-mp-zaake-arrested-for-distributing-relief-food-1886052</ref>
Zaake yalondebwa omulundi ogwokusatu mu Palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebiri nga omubaka wa Palamenti ku munisipaali y’e Mityana nga 15th Ogwolubereberye 2026.<ref>{{Cite web |last=Namugerwa |first=Catherine |title=Zaake Wins Third Term as Mityana Municipality MP |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/314856/zaake-wins-third-term-as-mityana-municipality-mp |access-date=2026-03-08 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
== Ebijuliziddwamu ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
<references />
== Ebijuliziddwamu okuva wabweru ==
*[https://web.archive.org/web/20210501121733/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 Paalamenti ya Uganda: Zaake Francis]
f58opug910xrkqzttddw1o3wzmvzntd
62358
62352
2026-07-13T14:28:10Z
Sisterian
9613
Ntereezrzza mu gulaama.
62358
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Francis Zaake''' musuubuzi era omubaka mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] akiikirira Municipaali y'e [[:en:Mityana|Mityana]], nga yasooka olulondebwa mu kifo kino nga yeesimbyewo ku bwannamunigina mu era n'alondebwa mu 2016 kyokka oluvannyuma ne yeegatta ku kibiina kya [[:en:National_Unity_Platform|National Unity Platform]] mu kulonda okwakaggwa okw'omwezi Ogwoluberyrberye 2021. Yali mmemba ku kakiiko k'ebyokwerinda n'ensonga ez'omunda bwe yali mu Paalamenti ey'e 10 nga kati Kaminsona mu Paalamenti ey'e 11.<ref name="1R2">{{cite web |title=Parliament of Uganda Members of the 10th Parliament: Zaake Francis|publisher=[[Parliament of Uganda]]|url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378|date=2016|author=Parliament of Uganda|access-date=14 February 2019|location=Kampala}}</ref>
== Obulamu obwasooka n'okusoma kwe ==
Zaake yazaalibwa nga 12 Ogwoluberyeberye, 1991 ku kyalo [[:en:Butebi,_Uganda|Butebi]], mu Disistulikiti y'e [[Mityana (disitulikit)|Mityana]]. Mutabani wa Emmanuel Ssembuusi Butebi ne nnyina Teddy Naluyima. Ye mwana waabwe asooka mu ffamire ey'abaana 12 omuli abawala munaana n'abalenzi bana.<ref name="2R2">{{cite web|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|url=https://observer.ug/lifestyle/56635-in-s-2-mp-francis-zaake-s-savings-account-had-shs-105m|title=In S.2, MP Francis Zaake’s savings account had Shs 105m|date=16 January 2018|access-date=13 February 2019|author=Baker Batte Lule|location=Kampala}}</ref>
Zaake emisomo yagitandikira mu Fairway Primary School, erisangibwa e Mityana, gye yafunira satifikeeti ya P.7 eya Primary Leaving Examinations (PLE) Certificate mu 2006. Oluvannyuma yasomera mu Mityana Modern Secondary School, n'atuula ebya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|S.4]] mu 2010. Mu 2012, yatuula ebigezo bya S6 n'afuna ebbaluwa ya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] mu ssomero lya ''Merryland High School'', [[Entebbe]]. Yeegatta ku [[:en:Ndejje_University|Ndejje University]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor's_degree|Diguli]] mu ssomo lya [[:en:Supply-chain_management|procurement and logistics management]].
== Ebyobufuzi ==
Bwe yali ku Ndejje University, mu Disitulikiti y'e [[Luweero (disitulikit)|Luweero]], yalondebwa okubeera omuyizi akulira ababayizi mu mwaka gw'ebyensoma ogwa 2015/2016, omwaka gwe ogwasembayo ku univasite eyo.<ref name="3R">https://campusbee.ug/news/bitterness-rage-ndejje-university-former-guild-president-beaten-pulp-parliament/</ref> Y'omu ku bakulembeze b'ekisinde kya [[:en:People_power|People Power]] ekulemberwa mubaka munne mu palamenti [[Bobi Wine|Robert Kyagulanyi Ssentamu]].<ref name="4R">https://en.wikipedia.org/wiki/The_Observer_(Uganda)</ref>
Mu nnaku ezaakulembera okuddamu okulonda okw'akalulu k'omubaka mu palamenti owa Munisipaali y'e [[Arua]], okwaliwo mu Gwomunaana nga 15, 2018, Francis Zaake yakubibwa era n'akosebwa nnyo bwe yalumbibwa abaserikale ba poliisi ya Uganda ne bannamagye. Obujjanjabi yabufuna mu ggwanga lya [[:en:India|India]], okujjanjabwa obuvune bwe yafuna mu kanyoolagano ako.<ref name="5R">https://observer.ug/news/headlines/58987-i-remember-the-faces-of-my-tormentors-zaake-recounts-torture-ordeal</ref>
Mu Kasambattuko akaali mu Arua mu Gwomunaana nga 13, 2018, abantu 34 be baakwatibwa ne basibwa era ddereeva wa Kyagulanyi, Yasin Kawuma yakubwa amasasi agaamuttirawo.<ref name="6R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804195536/https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwomwenda, 2018, Zaake yavunaanibwa [[:en:Treason|emisango gy'okulya mu nsi ye olukwe]] bwe yali akyali ku ndiri olw'ebisago ebyamutusibwaako.<ref name="7R">{{Cite web |url=http://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |title=Archive copy |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804210206/https://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwokuna, 2020, poliisi yakwata era n'eggalira Zaake olw'okugabira abalonzi be emmere mu muggalo gwa Covid19. Poliisi oluvannuma yannyonnyola nti Zaake yali tagoberedde mateeka na biragiro by'okutangira okusaasaana kwa [[:en:COVID-19|COVID-19]] ebyateekebwawo akakiiko akaali kalwanyisa ekirwadde ekyo nga kakulirwa eyali Ssaabaminisita [[:en:Ruhakana_Rugunda|Ruhakana Rugunda]] ku kugaba y'emmere eri abantu abali mu mbeera embi.<ref name="9R">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/virus-lockdown-mp-zaake-arrested-for-distributing-relief-food-1886052</ref>
Zaake yalondebwa omulundi ogwokusatu mu palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebiri nga omubaka wa palamenti ku munisipaali y’e Mityana nga 15th Ogwolubereberye 2026.<ref>{{Cite web |last=Namugerwa |first=Catherine |title=Zaake Wins Third Term as Mityana Municipality MP |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/314856/zaake-wins-third-term-as-mityana-municipality-mp |access-date=2026-03-08 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
== Ebijuliziddwamu ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
<references />
== Ebijuliziddwamu okuva wabweru ==
*[https://web.archive.org/web/20210501121733/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 Paalamenti ya Uganda: Zaake Francis]
pums43ouq5el33syo6y28ev4d1ieibr
62360
62358
2026-07-13T14:29:57Z
Sisterian
9613
Ngasseeko ettuluba
62360
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Francis Zaake''' musuubuzi era omubaka mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] akiikirira Municipaali y'e [[:en:Mityana|Mityana]], nga yasooka olulondebwa mu kifo kino nga yeesimbyewo ku bwannamunigina mu era n'alondebwa mu 2016 kyokka oluvannyuma ne yeegatta ku kibiina kya [[:en:National_Unity_Platform|National Unity Platform]] mu kulonda okwakaggwa okw'omwezi Ogwoluberyrberye 2021. Yali mmemba ku kakiiko k'ebyokwerinda n'ensonga ez'omunda bwe yali mu Paalamenti ey'e 10 nga kati Kaminsona mu Paalamenti ey'e 11.<ref name="1R2">{{cite web |title=Parliament of Uganda Members of the 10th Parliament: Zaake Francis|publisher=[[Parliament of Uganda]]|url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378|date=2016|author=Parliament of Uganda|access-date=14 February 2019|location=Kampala}}</ref>
== Obulamu obwasooka n'okusoma kwe ==
Zaake yazaalibwa nga 12 Ogwoluberyeberye, 1991 ku kyalo [[:en:Butebi,_Uganda|Butebi]], mu Disistulikiti y'e [[Mityana (disitulikit)|Mityana]]. Mutabani wa Emmanuel Ssembuusi Butebi ne nnyina Teddy Naluyima. Ye mwana waabwe asooka mu ffamire ey'abaana 12 omuli abawala munaana n'abalenzi bana.<ref name="2R2">{{cite web|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|url=https://observer.ug/lifestyle/56635-in-s-2-mp-francis-zaake-s-savings-account-had-shs-105m|title=In S.2, MP Francis Zaake’s savings account had Shs 105m|date=16 January 2018|access-date=13 February 2019|author=Baker Batte Lule|location=Kampala}}</ref>
Zaake emisomo yagitandikira mu Fairway Primary School, erisangibwa e Mityana, gye yafunira satifikeeti ya P.7 eya Primary Leaving Examinations (PLE) Certificate mu 2006. Oluvannyuma yasomera mu Mityana Modern Secondary School, n'atuula ebya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|S.4]] mu 2010. Mu 2012, yatuula ebigezo bya S6 n'afuna ebbaluwa ya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] mu ssomero lya ''Merryland High School'', [[Entebbe]]. Yeegatta ku [[:en:Ndejje_University|Ndejje University]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor's_degree|Diguli]] mu ssomo lya [[:en:Supply-chain_management|procurement and logistics management]].
== Ebyobufuzi ==
Bwe yali ku Ndejje University, mu Disitulikiti y'e [[Luweero (disitulikit)|Luweero]], yalondebwa okubeera omuyizi akulira ababayizi mu mwaka gw'ebyensoma ogwa 2015/2016, omwaka gwe ogwasembayo ku univasite eyo.<ref name="3R">https://campusbee.ug/news/bitterness-rage-ndejje-university-former-guild-president-beaten-pulp-parliament/</ref> Y'omu ku bakulembeze b'ekisinde kya [[:en:People_power|People Power]] ekulemberwa mubaka munne mu palamenti [[Bobi Wine|Robert Kyagulanyi Ssentamu]].<ref name="4R">https://en.wikipedia.org/wiki/The_Observer_(Uganda)</ref>
Mu nnaku ezaakulembera okuddamu okulonda okw'akalulu k'omubaka mu palamenti owa Munisipaali y'e [[Arua]], okwaliwo mu Gwomunaana nga 15, 2018, Francis Zaake yakubibwa era n'akosebwa nnyo bwe yalumbibwa abaserikale ba poliisi ya Uganda ne bannamagye. Obujjanjabi yabufuna mu ggwanga lya [[:en:India|India]], okujjanjabwa obuvune bwe yafuna mu kanyoolagano ako.<ref name="5R">https://observer.ug/news/headlines/58987-i-remember-the-faces-of-my-tormentors-zaake-recounts-torture-ordeal</ref>
Mu Kasambattuko akaali mu Arua mu Gwomunaana nga 13, 2018, abantu 34 be baakwatibwa ne basibwa era ddereeva wa Kyagulanyi, Yasin Kawuma yakubwa amasasi agaamuttirawo.<ref name="6R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804195536/https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwomwenda, 2018, Zaake yavunaanibwa [[:en:Treason|emisango gy'okulya mu nsi ye olukwe]] bwe yali akyali ku ndiri olw'ebisago ebyamutusibwaako.<ref name="7R">{{Cite web |url=http://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |title=Archive copy |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804210206/https://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwokuna, 2020, poliisi yakwata era n'eggalira Zaake olw'okugabira abalonzi be emmere mu muggalo gwa Covid19. Poliisi oluvannuma yannyonnyola nti Zaake yali tagoberedde mateeka na biragiro by'okutangira okusaasaana kwa [[:en:COVID-19|COVID-19]] ebyateekebwawo akakiiko akaali kalwanyisa ekirwadde ekyo nga kakulirwa eyali Ssaabaminisita [[:en:Ruhakana_Rugunda|Ruhakana Rugunda]] ku kugaba y'emmere eri abantu abali mu mbeera embi.<ref name="9R">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/virus-lockdown-mp-zaake-arrested-for-distributing-relief-food-1886052</ref>
Zaake yalondebwa omulundi ogwokusatu mu palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebiri nga omubaka wa palamenti ku munisipaali y’e Mityana nga 15th Ogwolubereberye 2026.<ref>{{Cite web |last=Namugerwa |first=Catherine |title=Zaake Wins Third Term as Mityana Municipality MP |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/314856/zaake-wins-third-term-as-mityana-municipality-mp |access-date=2026-03-08 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
== Ebijuliziddwamu ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
<references />
== Ebijuliziddwamu okuva wabweru ==
*[https://web.archive.org/web/20210501121733/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 Paalamenti ya Uganda: Zaake Francis]
[[Category:Abazaalibwa mu 1991]]
a99z4me5ckv5tj3xjuzx8o5fce8kr8g
62361
62360
2026-07-13T14:30:24Z
Sisterian
9613
added [[Category:Abantu abakyali abalamu]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62361
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Francis Zaake''' musuubuzi era omubaka mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] akiikirira Municipaali y'e [[:en:Mityana|Mityana]], nga yasooka olulondebwa mu kifo kino nga yeesimbyewo ku bwannamunigina mu era n'alondebwa mu 2016 kyokka oluvannyuma ne yeegatta ku kibiina kya [[:en:National_Unity_Platform|National Unity Platform]] mu kulonda okwakaggwa okw'omwezi Ogwoluberyrberye 2021. Yali mmemba ku kakiiko k'ebyokwerinda n'ensonga ez'omunda bwe yali mu Paalamenti ey'e 10 nga kati Kaminsona mu Paalamenti ey'e 11.<ref name="1R2">{{cite web |title=Parliament of Uganda Members of the 10th Parliament: Zaake Francis|publisher=[[Parliament of Uganda]]|url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378|date=2016|author=Parliament of Uganda|access-date=14 February 2019|location=Kampala}}</ref>
== Obulamu obwasooka n'okusoma kwe ==
Zaake yazaalibwa nga 12 Ogwoluberyeberye, 1991 ku kyalo [[:en:Butebi,_Uganda|Butebi]], mu Disistulikiti y'e [[Mityana (disitulikit)|Mityana]]. Mutabani wa Emmanuel Ssembuusi Butebi ne nnyina Teddy Naluyima. Ye mwana waabwe asooka mu ffamire ey'abaana 12 omuli abawala munaana n'abalenzi bana.<ref name="2R2">{{cite web|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|url=https://observer.ug/lifestyle/56635-in-s-2-mp-francis-zaake-s-savings-account-had-shs-105m|title=In S.2, MP Francis Zaake’s savings account had Shs 105m|date=16 January 2018|access-date=13 February 2019|author=Baker Batte Lule|location=Kampala}}</ref>
Zaake emisomo yagitandikira mu Fairway Primary School, erisangibwa e Mityana, gye yafunira satifikeeti ya P.7 eya Primary Leaving Examinations (PLE) Certificate mu 2006. Oluvannyuma yasomera mu Mityana Modern Secondary School, n'atuula ebya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|S.4]] mu 2010. Mu 2012, yatuula ebigezo bya S6 n'afuna ebbaluwa ya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] mu ssomero lya ''Merryland High School'', [[Entebbe]]. Yeegatta ku [[:en:Ndejje_University|Ndejje University]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor's_degree|Diguli]] mu ssomo lya [[:en:Supply-chain_management|procurement and logistics management]].
== Ebyobufuzi ==
Bwe yali ku Ndejje University, mu Disitulikiti y'e [[Luweero (disitulikit)|Luweero]], yalondebwa okubeera omuyizi akulira ababayizi mu mwaka gw'ebyensoma ogwa 2015/2016, omwaka gwe ogwasembayo ku univasite eyo.<ref name="3R">https://campusbee.ug/news/bitterness-rage-ndejje-university-former-guild-president-beaten-pulp-parliament/</ref> Y'omu ku bakulembeze b'ekisinde kya [[:en:People_power|People Power]] ekulemberwa mubaka munne mu palamenti [[Bobi Wine|Robert Kyagulanyi Ssentamu]].<ref name="4R">https://en.wikipedia.org/wiki/The_Observer_(Uganda)</ref>
Mu nnaku ezaakulembera okuddamu okulonda okw'akalulu k'omubaka mu palamenti owa Munisipaali y'e [[Arua]], okwaliwo mu Gwomunaana nga 15, 2018, Francis Zaake yakubibwa era n'akosebwa nnyo bwe yalumbibwa abaserikale ba poliisi ya Uganda ne bannamagye. Obujjanjabi yabufuna mu ggwanga lya [[:en:India|India]], okujjanjabwa obuvune bwe yafuna mu kanyoolagano ako.<ref name="5R">https://observer.ug/news/headlines/58987-i-remember-the-faces-of-my-tormentors-zaake-recounts-torture-ordeal</ref>
Mu Kasambattuko akaali mu Arua mu Gwomunaana nga 13, 2018, abantu 34 be baakwatibwa ne basibwa era ddereeva wa Kyagulanyi, Yasin Kawuma yakubwa amasasi agaamuttirawo.<ref name="6R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804195536/https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwomwenda, 2018, Zaake yavunaanibwa [[:en:Treason|emisango gy'okulya mu nsi ye olukwe]] bwe yali akyali ku ndiri olw'ebisago ebyamutusibwaako.<ref name="7R">{{Cite web |url=http://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |title=Archive copy |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804210206/https://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwokuna, 2020, poliisi yakwata era n'eggalira Zaake olw'okugabira abalonzi be emmere mu muggalo gwa Covid19. Poliisi oluvannuma yannyonnyola nti Zaake yali tagoberedde mateeka na biragiro by'okutangira okusaasaana kwa [[:en:COVID-19|COVID-19]] ebyateekebwawo akakiiko akaali kalwanyisa ekirwadde ekyo nga kakulirwa eyali Ssaabaminisita [[:en:Ruhakana_Rugunda|Ruhakana Rugunda]] ku kugaba y'emmere eri abantu abali mu mbeera embi.<ref name="9R">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/virus-lockdown-mp-zaake-arrested-for-distributing-relief-food-1886052</ref>
Zaake yalondebwa omulundi ogwokusatu mu palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebiri nga omubaka wa palamenti ku munisipaali y’e Mityana nga 15th Ogwolubereberye 2026.<ref>{{Cite web |last=Namugerwa |first=Catherine |title=Zaake Wins Third Term as Mityana Municipality MP |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/314856/zaake-wins-third-term-as-mityana-municipality-mp |access-date=2026-03-08 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
== Ebijuliziddwamu ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
<references />
== Ebijuliziddwamu okuva wabweru ==
*[https://web.archive.org/web/20210501121733/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 Paalamenti ya Uganda: Zaake Francis]
[[Category:Abazaalibwa mu 1991]]
[[Category:Abantu abakyali abalamu]]
r4uiterjhnwvbsgybopfcwqd66wvnew
Baby Gloria
0
8087
62476
60778
2026-07-13T22:57:41Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
62476
wikitext
text/x-wiki
{{Databox generic}}
'''Gloria Mulungi Senyonjo''' (yazaalibwa nga 28 Ogwekkumi 2001) amanyiddwa nga '''Baby Gloria''' [[Munnayuganda]] omuyimbi w'ennyimba z'eddiini. Yatandika okuyimba ku myaka ebiri n'ekitundu. Mu 2010 yawangula awaadi ya Tumaini Musical Award ne Olive Musical Award mu 2011.<ref name=":0">Uganda, Flash (2020-11-28). [https://flashugnews.com/baby-gloria-mulungi-senyonjo-biography-songs-mother-age/ "Baby Gloria: Biography, Songs, Mother and Age of Gloria Mulungi Senyonjo"]. ''Flash Uganda Media''. Retrieved 2022-03-11.</ref><ref name="wangadaanita.wordpress.com">[https://wangadaanita.wordpress.com/2015/05/14/the-young-inspiring-baby-gloria/ "THE YOUNG INSPIRING BABY GLORIA"]. ''FAMGUIDE''. 2015-05-14. Retrieved 2022-03-16.</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Yazaalibwa John Senyonjo ne [[Betty Nakibuuka]], naye nga Munnayuganda omuyimbi w'ennyimba z'eddiini.<ref name=":0"/> John Senyonjo y'akwasaganya ensonga za Baby Gloria ne Betty Nakibuuka.<ref name=":0" /> Baby Gloria ye mwana omubereberye mu maka era yasomera ku Apollo Kaggwa primary school Mengo era oluvannyuma yeegatta ku Life international school. Asabira ku kkanisa ya Omega healing church e Namasuba, mu [[Wakiso (disitulikit)|disitulikiti y'e Wakiso]] omusumba Kyazze gy'akulira.<ref name=":0" />
== Emirimu gye ==
Gloria yafulumya oluyimba lwe olwasooka oluyitibwa "Mummy" mu 2005 era mu ''mwaka'' gwe gumu n'afulumya oluyimba olulala oluyitibwa "''Sisobola kukyawa"''.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20220216061013/https://lifestyleug.com/about-baby-gloria-mulungi-senyonjo/ "Who Is Baby Gloria? Here's Everything You Need to Know About Her".] ''Lifestyle UG''. 2020-11-24. Retrieved 2022-03-11.</ref> Ku myaka14, Gloria yakola ekivvulu kye ekisooka ku Sir Apollo Kaggwa primary school era ng'ayita mu kivvulu kino, yasolooza ssente okuyamba abaana abali mu bwetaavu mu bifo by'e Luzira.<ref name=":1" /> Ekivvulu kye ekyaddako yakitegeka ku [[Uganda Museum|Uganda National Museum]] mu 2011.<ref name=":0"/><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/1011258 "Baby Gloria, the glory to fellow kids"]. ''New Vision''. Retrieved 2022-03-12.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/baby-gloria-launches-new-album-tomorrow-1479288 "Baby Gloria launches new album tomorrow"]. ''Monitor''. 2021-01-04. Retrieved 2022-03-12.</ref> Muzinyi, musunyi wa ggita, era omubaka w'ebyamaguzi bya Movit.<ref>[https://web.archive.org/web/20220517051456/https://kampalasun.co.ug/baby-gloria-bye-bye-teens-hello-20s/ "'Baby' Gloria: Bye bye teens, hello 20s"]. Archived from [https://kampalasun.co.ug/baby-gloria-bye-bye-teens-hello-20s/ the original] on 2022-05-17. Retrieved 2022-03-12.</ref><ref>Muhindo, Clare. [https://www.sqoop.co.ug/201608/four-one-one/baby-gloria-to-hold-a-concert-in-september.html "Baby Gloria to hold a concert in September"]. Retrieved 2022-03-12.</ref> Yali omu ku banjuzi b'empaka za MTN Pulse Awards mu 2020.<ref name=":0" /><ref>[https://vinepulse.com/another-chapter-in-baby-glorias-life-graduates-from-high-school/ "Another chapter in Baby Gloria's life, graduates from high school".] ''Vine Pulse''. 2019-10-08. Retrieved 2022-03-11.</ref> Yalabikira mu pulogulaamu ya [[Pearl Magic Prime]] eya Kampala Creme mu 2024; oluvannyuma yava ku pulogulaamu eyo, ng'agiyita ey'obulimba era eyawandiikibwa.<ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_180595 "Baby Gloria leaving 'Kampala Creme' reality show?"]. ''New Vision''. Retrieved 2024-03-19.</ref>
Baby Gloria y'akulira ekitongole ky'obuyambi ekiyitibwa Gloria Hearts ekiyamba abaana abetaaga okubeerwa ky'eyatandikawo mu 2016.<ref name=":1" />
== Ennyimba ze ==
Ezimu ku nnyimba ze:<ref name=":0" /><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/1096304 "Baby Gloria sings, releases music video"]. ''New Vision''. Retrieved 2022-03-12.</ref>
* Mummy, 2005
* Sisobola kukyawa, 2005
* Mbu ndi lubuto, 2015
* Okusaba, 2016
* God win
* Remote control
* Talanta
* I will never forsake you
* Luyimba lwo
* Mujje tusanyuke, 2016
* Daddy wange
* Church swag
* Happy birthday
* I have a friend
* Mwooyo wange
* Nazukuse nga nyimbye
* Ooh holy high
'''Ennyimba z'ayimbye n'abalala kuliko''';<ref>[http://www.howwebiz.ug/BabyGloria/biography "Baby Gloria Biography, Wiki, Profile, Life Story"]. ''www.howwebiz.ug''. Retrieved 2022-03-11.</ref>
* DNA ng'ali ne [[Ruyonga]]
* Save a life ng'ali ne [[Levixone]]
== Obulamu bw'omuntu ==
Nga 29 Ogwomunaana 2025 Gloria yagattibwa mu bufumbo obutukuvu n'omwami we Jonas Mbaleka mu kkanisa ya Redeemed e Makerere mu Kibuga Kampala.<ref>Tendo, Elizabeth. [https://nilepost.co.ug/index.php/entertainment/283554/baby-gloria%E2%80%99s-wedding-to-be-streamed-live-exclusively-on-nbs-music-on-afromobile "Baby Gloria's Wedding to Be Streamed Live Exclusively on NBS Music on AfroMobile"]. ''Nilepost News''. Retrieved 2025-11-20.</ref><ref>Benjie (2025-08-24). [https://mbu.ug/2025/08/24/baby-gloria-virgin-wedding/ "Baby Gloria to wed as virgin, following mother's example"]. ''MBU''. Retrieved 2025-11-20.</ref><ref>[https://brideandgroomexpo.co.ug/details/BRG_452/gospel-singer-baby-gloria-and-jonas-mbaleka-s-wedding "Bride & Groom Expo"]. ''brideandgroomexpo.co.ug''. Retrieved 2025-11-20.</ref>
== Laba ne ==
* [[Levixone]]
* [[Ruyonga]]
* [[Deborah Nantongo Cleave]]
* [[Wilson Bugembe]]
* [[Betty Nakibuuka]]
== Awaadi n'okusunsulwa ==
* Buzz Teenz Awards, Oluyimba lw'eddiini olusinze, 2019
* Hipipo MUSIC Awards 2018 (yasunsulwa).
** Omuyimbi w'ennyimba z'eddiini asinga.<ref name=":2">J, lukwago (2019-01-04). [https://newslexpoint.com/baby-gloria-nominated-twice-hipipo/ "Baby Gloria Nominated Twice In Hipipo MUSIC Awards 2018"]. ''Newslex Point''. Retrieved 2022-03-13.</ref>
** Vidiyo y'oluyimba lw'eddiini esinga(Mbu Ndi Lubuto, yasunsulwa).<ref name=":2" />
* Yasunsulwa mu London African gospel awards.<ref>[https://www.musicinafrica.net/magazine/london-african-gospel-awards-nominations-released "London African gospel awards nominations released"]. ''Music In Africa''. 2018-05-01. Retrieved 2022-03-16.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.newvision.co.ug/news/1011258/baby-gloria-glory-fellow-kids Baby Gloria, Ekitiibwa eri baana banne.]
* [https://pulse.mtn.co.ug/from-child-star-to-award-winning-gospel-artiste-a-look-into-baby-glorias-inspiring-journey/ MTNPulse]
[[Category:Abayimbi]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazaalwa mu 2001]]
[[Category:Bannayuganda abakyala abayimbi ab'ekyaza kya 21]]
[[Category:Abaana abayimbi]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abakyala Abaganda]]
[[Category:Abayimbi b'ennyimba ezitendereza Katonda]]
[[Category:Bannayuganda abayimba enyimba ezitendereza Katonda]]
alfknpnxi9jl1vu40pwim2lgwd41kep
Apolo Nsibambi
0
8337
62332
62286
2026-07-13T13:15:19Z
Sisterian
9613
Ntereezezza mu nsengeka.
62332
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Apolo Robin Nsibambi''' (25 Ogwekkumi 1940 – 28 Ogwokutaano 2019) yali Munnayuganda, musomesa era munnabyabufuzi eyaweerezaako nga [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|Ssabaminisita wa Uganda]] ow'omulundi ogw'omunaana okuva 5 Ogwokuna 1999 okutuusa 24 Ogwokutaano 2011, [[:en:Amama_Mbabazi|Amama Mbabazi]] bwe yamuddira mu bigere.<ref>{{cite web |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755640|archive-url=https://web.archive.org/web/20150207054546/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755640|url-status=dead|archive-date=7 February 2015|title=Nsibambi Speaks Out|date=25 May 2011|newspaper=[[New Vision]]|access-date=28 May 2019|format=Archived from the original on 7 February 2015|author=Raymond Baguma|location=Kampala}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.independent.co.ug/column/interview/6940-uganda-needs-political-hygiene-prof-nsibambi|archive-url=https://web.archive.org/web/20150207050730/http://www.independent.co.ug/column/interview/6940-uganda-needs-political-hygiene-prof-nsibambi|url-status=dead|archive-date=7 February 2015|title=Uganda Needs Political Hygiene|date=1 December 2012|last=Julius Odeke|first=and Joseph Were|access-date=28 May 2019|newspaper=[[The Independent (Uganda)]]|format=Archived from the original on 7 February 2015}}</ref>
Ng'omuyivu mu by'obufuzi, yasomesa Ku Ssettendekero wa Makerere okuva mu myaka gya 1960 era oluvannyuma yakwata ebifo bingi eby'oku ntikko mu by'enjigiriza, omuli [[:en:Dean_(education)|Dean]] of the Faculty of Social Sciences ne Head of the Department of [[:en:Political_science|Political Science]]. Era yali Dayirekita wa Makerere Institute of Social Research wakati wa 1994 ne 1996. Ng'oggyeeko eby'enjigiriza, Nsibambi yaweereza mu [[:en:Politics_of_Uganda|gavumenti]] nga [[:en:Ministry_of_Public_Service_(Uganda)|Minisita w'abakozi ba gavumenti]] (1996-1998) ne [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita w'ebyenjigiriza n'emizannyo]] (1998-1999) nga tannalondebwa ku bwa [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|Ssaabaminisita]]. Okuva mu 2003 okutuuka mu 2007, yafuuka [[:en:Chancellor|Chansala]] wa [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] eyasooka atali mukulembeze w'eggwanga. Nsibambi yatwalibwa nnyo nga munnabyabufuzi omugezi, era mu kiseera kye nga [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|Ssaabaminisita]] yannyonnyola [[:en:Makerere_University|Makerere]] nga [[:en:Intellectual_giftedness|ekibinja ky'amagezi]] eri omusomi munne [[:en:Ali_Mazrui|Ali Mazrui]]. Ajjukirwa olw'ebyo bye yakola mu buweereza bwa gavumenti n'[[:en:Higher_education_in_the_United_States|ebyenjigiriza ebya waggulu]] mu Uganda.<ref>{{Cite web |title=Rt. Hon. Apolo Robin Nsibambi - Chancellor (2003-2007) {{!}} Makerere University|url=https://mak.ac.ug/chancellor/rt-hon-apolo-robin-nsibambi-chancellor-2003-2007|access-date=2025-08-22|website=mak.ac.ug}}</ref><ref name="AboutR">{{cite web |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1501054/life-times-prof-apolo-nsibambi|title=The Life And Times of Prof. Apolo Nsibambi|newspaper=[[New Vision]]|author=Administration|date=28 May 2019|access-date=28 May 2019|location=Kampala}}</ref><ref>{{Cite web |last=Writer|first=Secondopinion|date=2019-05-29|title=Museveni eulogizes Nsibambi: He contributed to Uganda’s development, streamlined salary issues at Makerere - THE SECOND OPINION|url=https://www.secondopinion.co.ug/president-museveni-eulogizes-nsibambi-contributed-ugandas-development-streamlined-salary-issues-makerere/,%20https://www.secondopinion.co.ug/president-museveni-eulogizes-nsibambi-contributed-ugandas-development-streamlined-salary-issues-makerere/|access-date=2025-08-22|language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Apolo Robin Nsibambi yazaalibwa 25 Ogwekkumi 1940.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=S80iBQAAQBAJ&q=Apolo+Nsibambi+25+October+1940&pg=PR1|title=National Integration in Uganda 1962-2013|author=Nsibambi, Apolo Robin|date=20 October 2014|publisher=Fountain Publishers|isbn=9789970253647|format=Book}}</ref> Yali omu ku baana 12 abaazaalibwa Eva Bakaluba ne Semyoni Nsibambi, omukulembeze wa [[:en:Balokole|Balokole]] oba "East African Revival".<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/East_African_Revival</ref> Apolo Nsibambi yasomera ku [[:en:King's_College_Budo|King's College Budo]] mu misomo gye egya siniya . Yatikkirwa ddiguli mu by'ensimbi eya [[:en:Bachelor_of_Science|Bachelor of Science]] in economics, okuva ku [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]]. Yafuna diguli ey'okubiri mu byobufuzi eya Master of Arts in political science okuva mu [[:en:University_of_Chicago|University of Chicago]] mu Amerika. Diguli ya [[:en:Doctor_of_Philosophy|Doctor of Philosophy]] yo ate yagifunira mu [[:en:University_of_Nairobi|University of Nairobi]].
== Emirimu gye ==
Nsibambi yaweerezaako ng'omukulu w'ebbanguliro lya Social Science ku [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] okuva 1978 okutuusa 1983 n'okuva 1985 okuttuka mu 1987. Yalondebwa okuba akulira dipaatimenti ya Political Science ku Ssettendekero wa Makerere mu 1987, ekifo kye yalimu okutuusa mu 1990. Yali dayirekita wa Makerere Institute of Social Research okuva 1994 okutuusa 1996.
Wakati wa 1996 ne 1998, Yaweereza nga minisita w'abakozi ba gavumenti mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]]. Mu 1998 yalondebwa nga [[:en:Minister_of_Education|minisita w'eby'enjigiriza n'emizannyo]] ,nga yaweereza mu ttuluba eryo okutuusa mu 1999 bweyalondebwa nga [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|Ssaabaminisita n'okubeera omukulembeze wa bizinensi za gavumenti mu Paalamenti]].
Nsibambi era yaweerezaako nga Chancellor wa Ssettendekero wa Makerere okuva mu 2003 okutuusa mu Gwekkumi 2007. Yasomesaako ku Yunivasite mu myaka gya 1960 nga yafuuka mukwano gwa [[:en:Paul_Theroux|Paul Theroux]], eyabuuzanga Nsibambi ku bifo gye yatambuliranga ''[[:en:Dark_Star_Safari|Dark Star Safari]]''.<ref>{{Cite web |url=http://mak.ac.ug/governance/former-chancellors/professor-apolo-robin-nsibambi-former-chancellor |title=Archive copy |access-date=2025-11-03 |archive-date=2019-06-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190601163939/https://www.mak.ac.ug/governance/former-chancellors/professor-apolo-robin-nsibambi-former-chancellor |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |author=Makerere University |date=2012 |title=Professor Apolo Robin Nsibambi: Former Chancellor, Makerere University |url=http://mak.ac.ug/governance/former-chancellors/professor-apolo-robin-nsibambi-former-chancellor |access-date=6 February 2015 |publisher=[[Makerere University]] |archive-date=1 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190601163939/https://www.mak.ac.ug/governance/former-chancellors/professor-apolo-robin-nsibambi-former-chancellor |url-status=dead }}</ref>
Mu 1999,Apollo Nsibambi ye yawa okwogera okukulu mu ttabamiruka w’ekibiina kya UNAA mu kibuga Atlanta ekya Georgia.<ref name="UNAA_PastConventions2">{{cite web |title=Past UNAA Conventions |url=https://unaaonline.org/past-unaa-conventions/ |access-date=2026-02-18 |website=Ugandan North American Association (UNAA)}}</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Yawasa Esther Nsibambi mu Gwokusatu wa 2003 oluvannyuma lw’okufa kwa mukyala we eyasooka Rhoda mu Gwekkuminebiri wa 2001.<ref>{{cite web |date=2 December 2001 |title=Museveni Mourns Nsibambi's Wife |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1020440/museveni-mourns-nsibambi-eur-wife |access-date=29 May 2019 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}}</ref> Yali taata w'abaana bana abawala, omu [[Anglican]] eyafa nga 28 Ogwokutaano 2019, ku myaka 78.<ref>{{cite web |date=2 December 2001 |title=Museveni Mourns Nsibambi's Wife |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1020440/museveni-mourns-nsibambi-eur-wife |access-date=29 May 2019 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.africanews.com/2019/05/28/uganda-s-ex-prime-minister-nsibambi-dies// |title=Archive copy |access-date=2022-11-26 |archive-date=2019-06-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190610152916/https://www.softpower.ug/ugandas-former-prime-minister-apolo-nsibambi-dies/ |url-status=dead }}</ref>
== Laba na bino ==
* Ba Ssaabaminisita ba Uganda<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Category:Prime_ministers_of_Uganda</ref>
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannayuganda abasomesa]]
[[Category:Abasomesa]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1940]]
[[Category:Ba Katikkiro ba Yuganda]]
[[Category:Abasomerako e Makerere University]]
[[Category:Abasomerako e King's College Budo]]
[[Category:Ba Chancellor ba Makerere University]]
[[Category:Abasomerako ku University y'e Nairobi]]
ck7zr2mhjmb2l2jlfif6lgn8smf6bck
Aloysius Bugingo
0
8388
62292
62288
2026-07-13T12:04:41Z
Timothy Minister
11393
Nnongoosezza empandiika zendabye zonna
62292
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Omusumba Aloysius Bugingo''' Munnayuganda omusumba w'[[abalokole]] era omusuubuzi.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Ye nnannyini w'amakampuni g'amawulire agakolera wansi wa Salt Media Group,<ref>{{Cite web |title=pastor aloysius bugingo – theinsider.ug |url=https://theinsider.ug/index.php/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |access-date=21 May 2020 |language=en-US |archive-date=4 August 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200804073524/https://theinsider.ug/index.php/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |url-status=dead }}</ref> n'ekkanisa mu [[Makerere]], [[Kikon|Kikoni]], [[Kampala]], House of Prayer Ministries International (era emanyiddwa nga Canaan land). Yalondebwa ekitongole kya East Africa Book of Records ng'omubuulizi w'enjiri omulokole asinze okukyusa obulamu bw'abantu n'okubagattako.<ref>{{Cite web |title=Pr. Bujjingo appreciates Ugandans for voting him |url=https://saltmedia.ug/en/church/1408-pr-bujjingo-appreciates-ugandans-for-voting-him.html |access-date=14 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=4 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200304120237/https://www.saltmedia.ug/en/church/1408-pr-bujjingo-appreciates-ugandans-for-voting-him.html |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |title=Why Pastor Aloysius Bujjingo Was Awarded The Most Admired And Influential Born Again Faith Leader In Uganda |url=https://www.saltmedia.ug/en/local/1366-why-pastor-aloysius-bujjingo-was-awarded-the-most-admired-and-influential-born-again-faith-leader-in-uganda.html |access-date=21 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=12 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200312163649/https://saltmedia.ug/en/local/1366-why-pastor-aloysius-bujjingo-was-awarded-the-most-admired-and-influential-born-again-faith-leader-in-uganda.html |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |title=Pastor Aloysius Bugingo Archives |url=https://kyakala.com/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |access-date=21 May 2020 |website=Kyakala |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Aloysius Bugingo yazaalibwa mu [[Masaka]] era yakulira wa bajjajjaabe abazaala nnyina, abaamulabirira oluvannyuma lwa nnyina okugenda abeere e [[Rwanda]], ne kitaawe Omunyarwanda.<ref name=":0"/> Kojja we yamuziyiza okugenda mu maaso n’obuyigirize bwe obwa waggulu, era Bugingo okukkakkana yagenda e [[Kampala]] ng’akyali mutiini nga kyaddirira okutuntuzibwa kojjaawe.<ref name=":0" />
Ng'atuuse e Kampala, Bugingo mu kusooka yamaliriza ali ku luguudo, naye okuyita mu mikwano, yalagirirwa ewa Ssentongo Godfrey, eyawa Bugingo omulimu mu maka ge n’ekifo aw'okubeera.<ref name=":0"/> Yakola ng'omukozi w'awaka ewa Ssentongo okumala akaseera, nga Ssentongo tannamuwa mulimu gwa kukola n'okutunda emberenge entulise mu katale ka [[Owino]]. Yatereka ssente ezimala okutandikawo bizinensi ye ey'[[okutembeeya]] ebintu ng'atunda ebintu by’awaka n'[[engoye z'abakyala ezisulwamu n'ezomunda]] (Dressing gowns) okwetooloola ekibuga Kampala. Yadda e Kazo ku nkinzi za Kampala, n'apangisa akazigo akatono ak'ekisenge ekimu.<ref name=":0" />
Bugingo alina ddiguli esooka mu by’eddiini,<ref>{{Cite web |title=Pastor Bugingo Acquires Degree {{!}} Kampala Sun |url=https://kampalasun.co.ug/2019/06/28/pastor-bugingo-acquires-degree/ |access-date=14 May 2020 |language=en-US |archive-date=29 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190629143303/https://kampalasun.co.ug/2019/06/28/pastor-bugingo-acquires-degree/ |url-status=dead }}</ref> ne satifikeeti mu nkola y'ekikulisitaayo ey'okuzzaamu amaanyi n'okubudaabuda, gye yafuna nga 28 mu Gwomukaaga gwa 2019 okuva mu yunivaasite ya Kayiwa International.<ref>{{Cite web |date=28 June 2019 |title=Pastor Bugingo Heeds Gov't Call, Acquires Degree |url=https://campusbee.ug/news/pastor-bugingo-heeds-govt-call-acquires-degree/ |access-date=21 May 2020 |website=Campus Bee |language=en-US}}</ref> Yaweebwa awaadi olw’ettoffaali lyatadde ku nkulaakulana y'ekkanisa y'abalokole mu Uganda era yeeyasinga mu mwaka gwe yatikkirwamu.<ref>{{Cite web |title=Pastor Bugingo Graduates in Theology – theinsider.ug |url=https://theinsider.ug/index.php/2019/06/28/pastor-bugingo-graduates-in-theology/ |access-date=14 May 2020 |language=en-US |archive-date=25 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200925202343/https://theinsider.ug/index.php/2019/06/28/pastor-bugingo-graduates-in-theology/ |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu gy'obusumba ==
Ng'enkeera ssekukkulu, 1992, Bugingo yayatula [[obulokozi]] mu KPC (nga y'ekkanisa ya Watoto kati eriwo leero) mu kulaga firimu y’ekikulisitaayo, ''Heaven’s Gates and Hell’s Flames''.<ref name=":0"/>
Bugingo yatandika okuweereza ng'omusumba ku kifo ekiyitibwa Victory Christian Center mu [[Ndeeba kibuga|Ndeeba]].<ref>{{Cite web |date=23 April 2017 |title=Aba Victory Christian Centre, Bujingo gye yava nga tasiibudde bavumiridde eky'okwokya Bayibuli |url=https://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1451757/aba-victory-christian-centre-bujingo-gye-yava-nga-tasiibudde-bavumiridde-ekyokwokya-bayibuli |access-date=21 May 2020 |website=www.bukedde.co.ug |archive-date=27 April 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170427092116/http://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1451757/aba-victory-christian-centre-bujingo-gye-yava-nga-tasiibudde-bavumiridde-ekyokwokya-bayibuli |url-status=dead }}</ref> Yatandika okwetaba ku [[radio eweereza eby'ekikulisitaayo|leediyo eweereza eby'ekikulisitaayo]] esangibwa mu Ndeeba, Impact FM, ng’akuba amasimu ku mpewo.<ref name=":0"/> Bugingo yatandika okukola ng’omuyambi w’ekkanisa, ng’ategeka ekkanisa n’okukulembera okusinza. Joseph Sserwadda, omusumba akulembera ku Victory Christian Centre Ndeeba, yasiima emirimu gye n’amulonda ku busumba. Ng'ogasse ku buweereza bwe ng’omusumba, Bugingo yakola emirimu emirala ku Impact FM, omuli okukubiriza pulogulaamu z’enzikiriza nga ''Manya Kyokkiriza''. Bugingo yakolera ku Victory Christian Center ne Impact FM okutuusa nga 31 Ogwekkumi n'ebiri gwa 2010, lwe yalekulira, nga Sserwadda tayagadde.<ref name=":0" /><ref name=":1"/>
Oluvannyuma lw'okuva ewa Joseph Sserwadda, Aloysius Bugingo ne mukyala we Teddy baatandikawo House of Prayer Ministry International (HPMI),<ref name=":7">{{Cite web |title=Canaan Land HOUSE OF PRAYER MINISTRIES, Central (+256 207 777777) |url=https://vymaps.com/UG/Canaan-Land-HOUSE-OF-PRAYER-MINISTRIES-9955/ |access-date=21 May 2020 |website=vymaps.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=17 January 2019 |title=Pastor Bugingo's Shs70b Church is the greatest religious fraud in Uganda |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190117/59407/pastor-bugingos-shs70b-church-is-the-greatest-religious-fraud-in-uganda.html |access-date=21 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref> Obuweereza bwabwe bwatandikira ku Bat Valley Theatre.<ref name=":0">{{Cite web |date=25 August 2019 |title=Profile: How Pastor Aloysius Bugingo became one of the most successful pastors in Uganda |url=https://flashugnews.com/pastor-aloysius-buggingo-profile-his-early-life-family-and-christian-ministry/ |access-date=14 May 2020 |website=Flash Uganda Media |language=English}}</ref>
HPMI yatongoza Salt FM mu 2014 ne Salt Televizoni mu 2015.<ref>{{Cite web |title=Over 40000 Souls Turn to Jesus |url=https://www.saltmedia.ug/en/local/1145-boy-arrested-over-capturing-gaboon-viper-salambwa.html |access-date=21 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=5 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200305094917/https://saltmedia.ug/en/local/1145-boy-arrested-over-capturing-gaboon-viper-salambwa.html |url-status=dead }}</ref> Ekibiina / abagoberezi b’ekkanisa n’abawuliriza ku Salt Leediyo beeyongera obutasalako okusingira ddala mu kusaba kwa Bugingo okw’ekiseera eky'amalya g'ekyemisana. Olumu ba mmemba b'ekkanisa baapangisa ekisaawe ekizannyirwamu eky'essomero lya Bat Valley erya pulayimale ,engeri gyekyali nti ssi buli omu nti yali asobola okuggya mu kkanisa.<ref name=":0"/><ref>{{Cite web |date=2 January 2015 |title=God has Always Protected Kampala – Afande Omala |url=https://chimpreports.com/god-has-always-protected-kampala-afande-omala/ |access-date=21 May 2020 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Omuwendo gw'abagoberezi ba HPMI ogwali gukula gwamuleetera okunoonya ettaka erisingako obunene okuteekako ekkanisa.<ref name=":0" />
Bugingo abadde mu nnyombo ez'olujjudde ezitaggwa n’abasumba abalala bangi mu Kampala. Oluusi akozesa okubuulira kwe okulumiriza basumba banne okubba abagoberezi baabwe,<ref>{{Cite web |title=Robbing, cunning pastors blasted |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1311699/robbing-cunning-pastors-blasted |access-date=21 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref><ref>{{Cite web |title=Bugingo Tells Off Fellow Pastors: Let's Stop Mobile Money, Corona is Enough Burden for Christians Now |url=https://mulengeranews.com/bugingo-tells-off-fellow-pastors-lets-stop-mobile-money-corona-is-enough-burden-for-christian-now/ |access-date=21 May 2020 |website=mulengeranews.com |language=en-US |archive-date=29 April 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200429014532/https://mulengeranews.com/bugingo-tells-off-fellow-pastors-lets-stop-mobile-money-corona-is-enough-burden-for-christian-now/ |url-status=dead }}</ref> ekivuddeko entalo wakati wa Bugingo n’abasumba abalala mu kibuga ezikyagenda mu maaso. Alumiriziddwa okugezaako okwonoona eneeyisa y’abasumba abalala okusikiriza abagoberezi baabwe okugenda mu kkanisa ye.<ref name=":0"/>
Bugingo yatandika okusomesa ku [[Nnyiriri ezibula mu Bayibuli|nnyiriri ezibula mu Bbayibuli]] za [[Good news]] bibles ne [[King James]] eziyita [[Omwoyo omutukuvu]] (Holy spirit) nga (Omuzimu Omutukuvu ) "Holy Ghost". Yasaba abakulisitaayo okulekera awo okusoma bayibuli zino kubanga zaali zibawabya. Mu kifo ky’ezo yakubiriza abakulisitaayo okusoma eza King James, naye nga bamaze kukakasa nti buli lunyiriri mwe luli era ng' Omwoyo Omutukuvu (Holy Spirit ) ssi ‘Muzimu Mutukuvu’ (Holy ghost). Mu ndaba ya Bugingo, omuzimu teguyinza kuba mutukuvu, ekitegeeza nti bayibuli yonna eyogera ku Mwoyo Omutukuvu ng’omuzimu Omutukuvu ya [[sitaani]] . Mu 2017 Bugingo yalangirira okwokya bayibuli za ‘sitaani’.<ref name=":6">{{Cite web |title=Pastor Bugingo under fire for burning 'deceptive' Bibles |url=https://observer.ug/news/headlines/52482-pastor-bugingo-under-fire-for-burning-deceptive-bibles |access-date=21 May 2020 |website=The Observer |language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web |date=24 April 2017 |title=Ugandan Pastor Under Fire for Burning 'Deceptive' Bibles |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00051259.html |access-date=21 May 2020 |website=allAfrica.com |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=18 April 2017 |title=Pastor Bugingo Burns Thousands of Holy Bibles at Makerere Kikoni |url=https://campusbee.ug/news/pastor-bugingo-burns-thousands-holy-bibles-makerere-kikoni/ |access-date=21 May 2020 |website=Campus Bee |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=30 April 2017 |title=Bible burning sparks outrage in Uganda |url=https://www.independent.co.ug/bible-burning-sparks-outrage-uganda/ |access-date=21 May 2020 |website=The Independent |language=en-US}}</ref> Oluvannyuma yawawaabirwa mu kkooti,<ref name=":7"/> naye ne yeegana ebyali bimuvunaanibwa ng'agamba nti yali tayogera ku muliro ogulabwako naye muliro ‘ogw’omwoyo.’ Bugingo yawawaabirwa mu kkooti e Nabweru mu 2017 abakulisitu babiri okwali Aloysius Kizza Matovu n’omubuulizi w’enjiri Francisco Semugooma olw’okwokya Bayibuli.<ref name=":0"/> Bugingo yawangula, ng'omulamuzi yagamba nti baaali bamuvunaana baalemererwa okulaga obujulizi obulabwako nti Bugingo yali ayokyeza bayibuli, era n'omuliro gwe baalaga ogwa bayibuli tegwamulaga wantu wonna.
Mu Gwokubiri gwa 2019, ekkanisa ya Bugingo yawawaabirwa mu [[Kkooti enkulu]] olwa kkerere.<ref>{{Cite web |title=Court gives Pastor Bugingo 60 days ultimatum |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1502867/court-pastor-bugingo-days-ultimatum |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref>
Bugingo yawaayo obukadde bwa silingi za Uganda kikumi (Ushs100 million ) eri gavumenti ya Uganda okulwanyisa [[Lumiima mawugwe]] ([[COVID|COVID 19]]).<ref>{{Cite web |date=21 April 2020 |title=How Pastor Bugingo outsmarted critics with his Shs100m COVID-19 donation to government |url=https://www.watchdoguganda.com/entertainment/showbiz/20200421/91138/how-pastor-bugingo-outsmarted-critics-with-his-shs100m-covid-19-donation-to-government.html |access-date=14 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref>
Mu Gwoluberyeberye gwa 2024, Aloysius Bugingo yafuna ebisago mu bulumbaganyi obwatta omukuumi we. Poliisi ya Uganda yategeezezza nti yali enoonyereza ku bulumbaganyi buno ng'obwali "obw'okugezaako okutta omuntu".<ref>{{Cite web |date=3 January 2024 |title=Un célèbre pasteur ougandais blessé dans une "tentative de meurtre" |url=https://www.voaafrique.com/a/ouganda-un-pasteur-influent-soutien-du-pr%C3%A9sident-bless%C3%A9-dans-une-tentative-de-meurtre-/7424717.html |access-date=3 January 2024 |website=Voa Afrique |language=fr-FR}}</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Ku ntandikwa y’emyaka gya 1990, Bugingo yawasa Teddy Naluswa, era abaagalana bano baawangalira mu bwavu. <ref name=":0"/> Wadde nga waaliwo okusika omuguwa olw’enzikiriza ya Bugingo [[ey'obulokole]], baasigala bombi olw’abaana baabwe. <ref name=":0" /> Bugingo ne Naluswa balina abaana basatu ab'obuwala, Doreen Gift, Winnie, ne Jenifer Bugingo, n'omutabani omu Miracle Bugingo. <ref>{{Cite web |title=I'll stay discreet for my kids, in-laws' peace – Pr Bugingo |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1499754/stay-discreet-children-laws-peace-bugingo |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=4 May 2019 |title=Profile: Who is Pastor Aloysius Bugingo? |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190504/67416/profile-who-is-pastor-aloysius-bugingo.html |access-date=14 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref>
Obufumbo bwa Bugingo ne Teddy bwakola amawulire mu ggwanga , [[Yuganda|Uganda]] entalo z'abaagalana bwezaafuuka ez'olujjudde. Teddy ekyaddirira yalekeraawo okugenda mu kkanisa, <ref>{{Cite web |last=Joshua |first=Walakira |title=Bugingo wife quits over church assets |url=https://mulengeranews.com/bugingo-wife-quits-over-church-assets/ |access-date=21 May 2020 |website=Mulengera News |language=en-US}}</ref> era Bugingo n’ategeeza abagoberezi b'ekkanisa nti ye (Teddy) ne muwala waabwe Doreen baali bakolerera okimenya obuweereza bwe era nga bagezaako okubba eby’obugagga by’ekkanisa. <ref name=":3">{{Cite web |last=Kigongo |first=Juliet |date=22 August 2019 |title=Court to hear Pastor Bujjingo's divorce case, dismisses wife's |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Court-to-hear-Pastor-Bujjingo-s-divorce-case/688334-5244822-6y48baz/index.html |access-date=14 May 2020 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":1"/> Bugingo yagamba nti Teddy yali asabye omugabo ku ttaka ly'ekkanisa ng'awaanyisiganya n'okwawukana. <ref>{{Cite web |date=11 July 2019 |title=No way back! Pastor Bugingo insists on divorce, offers to share UGX2b property with estranged wife |url=https://www.pmldaily.com/news/2019/07/no-way-back-pastor-bugingo-insists-on-divorce-offers-to-share-ugx2b-property-with-estranged-wife.html |access-date=21 May 2020 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref> Abakulembeze b’eddiini abalala tebaasiima nneeyisa ya Bugingo. <ref>{{Cite web |title=What religious leaders think of Pr. Bugingo |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513332/religious-leaders-bugingo |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> <ref>{{Cite web |title="Pastor Bugingo is teaching heresy about marriage – Flee", Rev. Onesimus Asiimwe {{!}} Church of Uganda |url=https://churchofuganda.org/info/pastor-bugingo-is-teaching-heresy-about-marriage-flee-rev-onesimus-asiimwe |access-date=21 May 2020 |website=churchofuganda.org |archive-date=28 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228090854/https://churchofuganda.org/info/pastor-bugingo-is-teaching-heresy-about-marriage-flee-rev-onesimus-asiimwe |url-status=dead }}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |title=Bugingo: Pastors speak out |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1503679/bugingo-pastors-speak |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Mu 2019,Bugingo yavumirirwa babuulizi banne ab'enjiri olw'okutyoboola mukazi we mu lujjudde ng'aggyayo ebyama by'obufumbo bwabwe
Teddy Bugingo yatongoza ekkanisa ye, Word of Salvation Ministries International (WSMI) mu Mwezi ogusooka 2020. <ref name=":5">{{Cite web |title=Teddy Bugingo launches own church |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1512909/teddy-bugingo-launches-church |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Bugingo is mine and will return – Teddy Naluswa |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513666/bugingo-return-teddy-naluswa |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> <ref>{{Cite web |date=6 January 2020 |title=Pastor Bugingo's wife Teddy Naluswa opens own church |url=https://flashugnews.com/pastor-bugingos-wife-teddy-naluswa-opens-new-church-word-of-salvation-ministries-international/ |access-date=14 May 2020 |website=Flash Uganda Media |language=English}}</ref> <ref>{{Cite web |date=7 January 2020 |title=Teddy Bugingo Starts Own Church |url=https://chimpreports.com/teddy-bugingo-starts-own-church/ |access-date=21 May 2020 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mu 2020, abasumba bataano bagambibwa nti baali bavudde mu HPMI ne bagenda mu kkanisa ya Teddy Bugingo. <ref>{{Cite web |date=7 January 2020 |title=He is a disgrace! Five pastors leave Bugingo, join wife's new church |url=https://www.pmldaily.com/news/2020/01/he-is-a-disgrace-five-pastors-leave-bugingo-join-wifes-new-church.html |access-date=21 May 2020 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref>
Mu Mwezi ogwomwenda 2019 yakunyizibwa minisita Nakiwala ku by'[[okulagajjalira omwana]] . <ref>{{Cite web |date=18 September 2019 |title=Video: Bugingo quizzed by minister Nakiwala over child neglect |url=https://nilepost.co.ug/2019/09/18/video-bugingo-quizzed-by-minister-nakiwala-over-child-neglect/ |access-date=14 May 2020 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref>
Bugingo ekyaddirira yayingira omukwano ne Susan Makula. Mu Mwezi ogwekkumineebiri 2019, yalangirira nti ali lubuto lwa balongo.
Mu Mwezi ogwomukaaga 2021, kyategeezebwa nti yali akwatiddwa ekirwadde kya [[Lumiima mawugwe]] ([[COVID 19]]. <ref>{{Cite web |last=Jamal |first=K. Y. |date=2021-06-14 |title=Pastor Bugingo Reportedly Battling with Covid -19 |url=https://celebpatrol.com/pastor-bugingo-reportedly-battling-with-covid-19/ |access-date=2021-11-15 |website=Celeb Patrol UG |language=en-US |archive-date=2021-11-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211115214757/https://celebpatrol.com/pastor-bugingo-reportedly-battling-with-covid-19/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
# {{Cite web |date=25 August 2019 |title=Profile: How Pastor Aloysius Bugingo became one of the most successful pastors in Uganda |url=https://flashugnews.com/pastor-aloysius-buggingo-profile-his-early-life-family-and-christian-ministry/ |access-date=14 May 2020 |website=Flash Uganda Media |language=English}}
# {{Cite web |date=4 May 2019 |title=Profile: Who is Pastor Aloysius Bugingo? |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190504/67416/profile-who-is-pastor-aloysius-bugingo.html |access-date=14 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}
# {{Cite web |title=pastor aloysius bugingo – theinsider.ug |url=https://theinsider.ug/index.php/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |access-date=21 May 2020 |language=en-US |archive-date=4 August 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200804073524/https://theinsider.ug/index.php/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Pr. Bujjingo appreciates Ugandans for voting him |url=https://saltmedia.ug/en/church/1408-pr-bujjingo-appreciates-ugandans-for-voting-him.html |access-date=14 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=4 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200304120237/https://www.saltmedia.ug/en/church/1408-pr-bujjingo-appreciates-ugandans-for-voting-him.html |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Why Pastor Aloysius Bujjingo Was Awarded The Most Admired And Influential Born Again Faith Leader In Uganda |url=https://www.saltmedia.ug/en/local/1366-why-pastor-aloysius-bujjingo-was-awarded-the-most-admired-and-influential-born-again-faith-leader-in-uganda.html |access-date=21 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=12 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200312163649/https://saltmedia.ug/en/local/1366-why-pastor-aloysius-bujjingo-was-awarded-the-most-admired-and-influential-born-again-faith-leader-in-uganda.html |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Pastor Aloysius Bugingo Archives |url=https://kyakala.com/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |access-date=21 May 2020 |website=Kyakala |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Pastor Bugingo Acquires Degree {{!}} Kampala Sun |url=https://kampalasun.co.ug/2019/06/28/pastor-bugingo-acquires-degree/ |access-date=14 May 2020 |language=en-US |archive-date=29 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190629143303/https://kampalasun.co.ug/2019/06/28/pastor-bugingo-acquires-degree/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |date=28 June 2019 |title=Pastor Bugingo Heeds Gov't Call, Acquires Degree |url=https://campusbee.ug/news/pastor-bugingo-heeds-govt-call-acquires-degree/ |access-date=21 May 2020 |website=Campus Bee |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Pastor Bugingo Graduates in Theology – theinsider.ug |url=https://theinsider.ug/index.php/2019/06/28/pastor-bugingo-graduates-in-theology/ |access-date=14 May 2020 |language=en-US |archive-date=25 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200925202343/https://theinsider.ug/index.php/2019/06/28/pastor-bugingo-graduates-in-theology/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |date=23 April 2017 |title=Aba Victory Christian Centre, Bujingo gye yava nga tasiibudde bavumiridde eky'okwokya Bayibuli |url=https://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1451757/aba-victory-christian-centre-bujingo-gye-yava-nga-tasiibudde-bavumiridde-ekyokwokya-bayibuli |access-date=21 May 2020 |website=www.bukedde.co.ug |archive-date=27 April 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170427092116/http://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1451757/aba-victory-christian-centre-bujingo-gye-yava-nga-tasiibudde-bavumiridde-ekyokwokya-bayibuli |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Canaan Land HOUSE OF PRAYER MINISTRIES, Central (+256 207 777777) |url=https://vymaps.com/UG/Canaan-Land-HOUSE-OF-PRAYER-MINISTRIES-9955/ |access-date=21 May 2020 |website=vymaps.com}}
# {{Cite web |date=17 January 2019 |title=Pastor Bugingo's Shs70b Church is the greatest religious fraud in Uganda |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190117/59407/pastor-bugingos-shs70b-church-is-the-greatest-religious-fraud-in-uganda.html |access-date=21 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}
# {{Cite web |title=Over 40000 Souls Turn to Jesus |url=https://www.saltmedia.ug/en/local/1145-boy-arrested-over-capturing-gaboon-viper-salambwa.html |access-date=21 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=5 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200305094917/https://saltmedia.ug/en/local/1145-boy-arrested-over-capturing-gaboon-viper-salambwa.html |url-status=dead }}
# {{Cite web |date=2 January 2015 |title=God has Always Protected Kampala – Afande Omala |url=https://chimpreports.com/god-has-always-protected-kampala-afande-omala/ |access-date=21 May 2020 |website=ChimpReports |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Robbing, cunning pastors blasted |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1311699/robbing-cunning-pastors-blasted |access-date=21 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title=Bugingo Tells Off Fellow Pastors: Let's Stop Mobile Money, Corona is Enough Burden for Christians Now |url=https://mulengeranews.com/bugingo-tells-off-fellow-pastors-lets-stop-mobile-money-corona-is-enough-burden-for-christian-now/ |access-date=21 May 2020 |website=mulengeranews.com |language=en-US |archive-date=29 April 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200429014532/https://mulengeranews.com/bugingo-tells-off-fellow-pastors-lets-stop-mobile-money-corona-is-enough-burden-for-christian-now/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Pastor Bugingo under fire for burning 'deceptive' Bibles |url=https://observer.ug/news/headlines/52482-pastor-bugingo-under-fire-for-burning-deceptive-bibles |access-date=21 May 2020 |website=The Observer |language=en-gb}}
# {{Cite web |date=24 April 2017 |title=Ugandan Pastor Under Fire for Burning 'Deceptive' Bibles |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00051259.html |access-date=21 May 2020 |website=allAfrica.com |language=en}}
# {{Cite web |date=18 April 2017 |title=Pastor Bugingo Burns Thousands of Holy Bibles at Makerere Kikoni |url=https://campusbee.ug/news/pastor-bugingo-burns-thousands-holy-bibles-makerere-kikoni/ |access-date=21 May 2020 |website=Campus Bee |language=en-US}}
# {{Cite web |date=30 April 2017 |title=Bible burning sparks outrage in Uganda |url=https://www.independent.co.ug/bible-burning-sparks-outrage-uganda/ |access-date=21 May 2020 |website=The Independent |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Court gives Pastor Bugingo 60 days ultimatum |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1502867/court-pastor-bugingo-days-ultimatum |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |date=21 April 2020 |title=How Pastor Bugingo outsmarted critics with his Shs100m COVID-19 donation to government |url=https://www.watchdoguganda.com/entertainment/showbiz/20200421/91138/how-pastor-bugingo-outsmarted-critics-with-his-shs100m-covid-19-donation-to-government.html |access-date=14 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}
# {{Cite web |date=3 January 2024 |title=Un célèbre pasteur ougandais blessé dans une "tentative de meurtre" |url=https://www.voaafrique.com/a/ouganda-un-pasteur-influent-soutien-du-pr%C3%A9sident-bless%C3%A9-dans-une-tentative-de-meurtre-/7424717.html |access-date=3 January 2024 |website=Voa Afrique |language=fr-FR}}
# {{Cite web |title=I'll stay discreet for my kids, in-laws' peace – Pr Bugingo |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1499754/stay-discreet-children-laws-peace-bugingo |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |last=Joshua |first=Walakira |title=Bugingo wife quits over church assets |url=https://mulengeranews.com/bugingo-wife-quits-over-church-assets/ |access-date=21 May 2020 |website=Mulengera News |language=en-US}}
# {{Cite web |last=Kigongo |first=Juliet |date=22 August 2019 |title=Court to hear Pastor Bujjingo's divorce case, dismisses wife's |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Court-to-hear-Pastor-Bujjingo-s-divorce-case/688334-5244822-6y48baz/index.html |access-date=14 May 2020 |website=Daily Monitor |language=en}}
# {{Cite web |date=11 July 2019 |title=No way back! Pastor Bugingo insists on divorce, offers to share UGX2b property with estranged wife |url=https://www.pmldaily.com/news/2019/07/no-way-back-pastor-bugingo-insists-on-divorce-offers-to-share-ugx2b-property-with-estranged-wife.html |access-date=21 May 2020 |website=PML Daily |language=en-US}}
# {{Cite web |title=What religious leaders think of Pr. Bugingo |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513332/religious-leaders-bugingo |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title="Pastor Bugingo is teaching heresy about marriage – Flee", Rev. Onesimus Asiimwe {{!}} Church of Uganda |url=https://churchofuganda.org/info/pastor-bugingo-is-teaching-heresy-about-marriage-flee-rev-onesimus-asiimwe |access-date=21 May 2020 |website=churchofuganda.org |archive-date=28 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228090854/https://churchofuganda.org/info/pastor-bugingo-is-teaching-heresy-about-marriage-flee-rev-onesimus-asiimwe |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Bugingo: Pastors speak out |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1503679/bugingo-pastors-speak |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title=Teddy Bugingo launches own church |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1512909/teddy-bugingo-launches-church |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title=Bugingo is mine and will return – Teddy Naluswa |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513666/bugingo-return-teddy-naluswa |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |date=6 January 2020 |title=Pastor Bugingo's wife Teddy Naluswa opens own church |url=https://flashugnews.com/pastor-bugingos-wife-teddy-naluswa-opens-new-church-word-of-salvation-ministries-international/ |access-date=14 May 2020 |website=Flash Uganda Media |language=English}}
# {{Cite web |date=7 January 2020 |title=Teddy Bugingo Starts Own Church |url=https://chimpreports.com/teddy-bugingo-starts-own-church/ |access-date=21 May 2020 |website=ChimpReports |language=en-US}}
# {{Cite web |date=7 January 2020 |title=He is a disgrace! Five pastors leave Bugingo, join wife's new church |url=https://www.pmldaily.com/news/2020/01/he-is-a-disgrace-five-pastors-leave-bugingo-join-wifes-new-church.html |access-date=21 May 2020 |website=PML Daily |language=en-US}}
# {{Cite web |date=18 September 2019 |title=Video: Bugingo quizzed by minister Nakiwala over child neglect |url=https://nilepost.co.ug/2019/09/18/video-bugingo-quizzed-by-minister-nakiwala-over-child-neglect/ |access-date=14 May 2020 |website=Nile Post |language=en-US}}
# {{Cite web |date=7 January 2020 |title=Pastor Bugingo Finally Parades Off Heavily Pregnant Suzan Makula, With Reports of Expecting Twins |url=https://eyalama.com/pastor-bugingo-finally-parades-off-heavily-pregnant-suzan-makula-with-reports-of-expecting-twins/ |access-date=14 May 2020 |website=eyalama.com |language=en-US |archive-date=25 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220325075623/https://eyalama.com/pastor-bugingo-finally-parades-off-heavily-pregnant-suzan-makula-with-reports-of-expecting-twins/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |last=Jamal |first=K. Y. |date=2021-06-14 |title=Pastor Bugingo Reportedly Battling with Covid -19 |url=https://celebpatrol.com/pastor-bugingo-reportedly-battling-with-covid-19/ |access-date=2021-11-15 |website=Celeb Patrol UG |language=en-US |archive-date=2021-11-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211115214757/https://celebpatrol.com/pastor-bugingo-reportedly-battling-with-covid-19/ |url-status=dead }}
bwkvzwcyo3dxa5xdev0uzes9udn81dp
62297
62292
2026-07-13T12:12:35Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ekiwandiiko kyonna
62297
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Omusumba Aloysius Bugingo''' Munnayuganda omusumba w'[[abalokole]] era omusuubuzi.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Ye nnannyini w'amakampuni g'amawulire agakolera wansi wa Salt Media Group,<ref>{{Cite web |title=pastor aloysius bugingo – theinsider.ug |url=https://theinsider.ug/index.php/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |access-date=21 May 2020 |language=en-US |archive-date=4 August 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200804073524/https://theinsider.ug/index.php/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |url-status=dead }}</ref> n'ekkanisa mu [[Makerere]], [[Kikon|Kikoni]], [[Kampala]], House of Prayer Ministries International (era emanyiddwa nga Canaan land). Yalondebwa ekitongole kya East Africa Book of Records ng'omubuulizi w'enjiri omulokole asinze okukyusa obulamu bw'abantu n'okubagattako.<ref>{{Cite web |title=Pr. Bujjingo appreciates Ugandans for voting him |url=https://saltmedia.ug/en/church/1408-pr-bujjingo-appreciates-ugandans-for-voting-him.html |access-date=14 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=4 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200304120237/https://www.saltmedia.ug/en/church/1408-pr-bujjingo-appreciates-ugandans-for-voting-him.html |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |title=Why Pastor Aloysius Bujjingo Was Awarded The Most Admired And Influential Born Again Faith Leader In Uganda |url=https://www.saltmedia.ug/en/local/1366-why-pastor-aloysius-bujjingo-was-awarded-the-most-admired-and-influential-born-again-faith-leader-in-uganda.html |access-date=21 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=12 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200312163649/https://saltmedia.ug/en/local/1366-why-pastor-aloysius-bujjingo-was-awarded-the-most-admired-and-influential-born-again-faith-leader-in-uganda.html |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |title=Pastor Aloysius Bugingo Archives |url=https://kyakala.com/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |access-date=21 May 2020 |website=Kyakala |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Aloysius Bugingo yazaalibwa mu [[Masaka]] era yakulira wa bajjajjaabe abazaala nnyina, abaamulabirira oluvannyuma lwa nnyina okugenda abeere e [[Rwanda]], ne kitaawe Omunyarwanda.<ref name=":0"/> Kojja we yamuziyiza okugenda mu maaso n’obuyigirize bwe obwa waggulu, era Bugingo okukkakkana yagenda e [[Kampala]] ng’akyali mutiini nga kyaddirira okutuntuzibwa kojjaawe.<ref name=":0" />
Ng'atuuse e Kampala, Bugingo mu kusooka yamaliriza ali ku luguudo, naye okuyita mu mikwano, yalagirirwa ewa Ssentongo Godfrey, eyawa Bugingo omulimu mu maka ge n’ekifo aw'okubeera.<ref name=":0"/> Yakola ng'omukozi w'awaka ewa Ssentongo okumala akaseera, nga Ssentongo tannamuwa mulimu gwa kukola n'okutunda emberenge entulise mu katale ka [[Owino]]. Yatereka ssente ezimala okutandikawo bizinensi ye ey'[[okutembeeya]] ebintu ng'atunda ebintu by’awaka n'[[engoye z'abakyala ezisulwamu n'ezomunda]] (Dressing gowns) okwetooloola ekibuga Kampala. Yadda e Kazo ku nkinzi za Kampala, n'apangisa akazigo akatono ak'ekisenge ekimu.<ref name=":0" />
Bugingo alina ddiguli esooka mu by’eddiini,<ref>{{Cite web |title=Pastor Bugingo Acquires Degree {{!}} Kampala Sun |url=https://kampalasun.co.ug/2019/06/28/pastor-bugingo-acquires-degree/ |access-date=14 May 2020 |language=en-US |archive-date=29 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190629143303/https://kampalasun.co.ug/2019/06/28/pastor-bugingo-acquires-degree/ |url-status=dead }}</ref> ne satifikeeti mu nkola y'ekikulisitaayo ey'okuzzaamu amaanyi n'okubudaabuda, gye yafuna nga 28 mu Gwomukaaga gwa 2019 okuva mu yunivaasite ya Kayiwa International.<ref>{{Cite web |date=28 June 2019 |title=Pastor Bugingo Heeds Gov't Call, Acquires Degree |url=https://campusbee.ug/news/pastor-bugingo-heeds-govt-call-acquires-degree/ |access-date=21 May 2020 |website=Campus Bee |language=en-US}}</ref> Yaweebwa awaadi olw’ettoffaali lyatadde ku nkulaakulana y'ekkanisa y'abalokole mu Uganda era yeeyasinga mu mwaka gwe yatikkirwamu.<ref>{{Cite web |title=Pastor Bugingo Graduates in Theology – theinsider.ug |url=https://theinsider.ug/index.php/2019/06/28/pastor-bugingo-graduates-in-theology/ |access-date=14 May 2020 |language=en-US |archive-date=25 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200925202343/https://theinsider.ug/index.php/2019/06/28/pastor-bugingo-graduates-in-theology/ |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu gy'obusumba ==
Ng'enkeera ssekukkulu, 1992, Bugingo yayatula [[obulokozi]] mu KPC (nga y'ekkanisa ya Watoto kati eriwo leero) mu kulaga firimu y’ekikulisitaayo, ''Heaven’s Gates and Hell’s Flames''.<ref name=":0"/>
Bugingo yatandika okuweereza ng'omusumba ku kifo ekiyitibwa Victory Christian Center mu [[Ndeeba kibuga|Ndeeba]].<ref>{{Cite web |date=23 April 2017 |title=Aba Victory Christian Centre, Bujingo gye yava nga tasiibudde bavumiridde eky'okwokya Bayibuli |url=https://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1451757/aba-victory-christian-centre-bujingo-gye-yava-nga-tasiibudde-bavumiridde-ekyokwokya-bayibuli |access-date=21 May 2020 |website=www.bukedde.co.ug |archive-date=27 April 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170427092116/http://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1451757/aba-victory-christian-centre-bujingo-gye-yava-nga-tasiibudde-bavumiridde-ekyokwokya-bayibuli |url-status=dead }}</ref> Yatandika okwetaba ku [[radio eweereza eby'ekikulisitaayo|leediyo eweereza eby'ekikulisitaayo]] esangibwa mu Ndeeba, Impact FM, ng’akuba amasimu ku mpewo.<ref name=":0"/> Bugingo yatandika okukola ng’omuyambi w’ekkanisa, ng’ategeka ekkanisa n’okukulembera okusinza. Joseph Sserwadda, omusumba akulembera ku Victory Christian Centre Ndeeba, yasiima emirimu gye n’amulonda ku busumba. Ng'ogasse ku buweereza bwe ng’omusumba, Bugingo yakola emirimu emirala ku Impact FM, omuli okukubiriza pulogulaamu z’enzikiriza nga ''Manya Kyokkiriza''. Bugingo yakolera ku Victory Christian Center ne Impact FM okutuusa nga 31 Ogwekkumi n'ebiri gwa 2010, lwe yalekulira, nga Sserwadda tayagadde.<ref name=":0" /><ref name=":1"/>
Oluvannyuma lw'okuva ewa Joseph Sserwadda, Aloysius Bugingo ne mukyala we Teddy baatandikawo House of Prayer Ministry International (HPMI),<ref name=":7">{{Cite web |title=Canaan Land HOUSE OF PRAYER MINISTRIES, Central (+256 207 777777) |url=https://vymaps.com/UG/Canaan-Land-HOUSE-OF-PRAYER-MINISTRIES-9955/ |access-date=21 May 2020 |website=vymaps.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=17 January 2019 |title=Pastor Bugingo's Shs70b Church is the greatest religious fraud in Uganda |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190117/59407/pastor-bugingos-shs70b-church-is-the-greatest-religious-fraud-in-uganda.html |access-date=21 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref> Obuweereza bwabwe bwatandikira ku Bat Valley Theatre.<ref name=":0">{{Cite web |date=25 August 2019 |title=Profile: How Pastor Aloysius Bugingo became one of the most successful pastors in Uganda |url=https://flashugnews.com/pastor-aloysius-buggingo-profile-his-early-life-family-and-christian-ministry/ |access-date=14 May 2020 |website=Flash Uganda Media |language=English}}</ref>
HPMI yatongoza Salt FM mu 2014 ne Salt Televizoni mu 2015.<ref>{{Cite web |title=Over 40000 Souls Turn to Jesus |url=https://www.saltmedia.ug/en/local/1145-boy-arrested-over-capturing-gaboon-viper-salambwa.html |access-date=21 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=5 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200305094917/https://saltmedia.ug/en/local/1145-boy-arrested-over-capturing-gaboon-viper-salambwa.html |url-status=dead }}</ref> Ekibiina / abagoberezi b’ekkanisa n’abawuliriza ku Salt Leediyo beeyongera obutasalako okusingira ddala mu kusaba kwa Bugingo okw’ekiseera eky'amalya g'ekyemisana. Olumu ba mmemba b'ekkanisa baapangisa ekisaawe ekizannyirwamu eky'essomero lya Bat Valley erya pulayimale ,engeri gyekyali nti ssi buli omu nti yali asobola okuggya mu kkanisa.<ref name=":0"/><ref>{{Cite web |date=2 January 2015 |title=God has Always Protected Kampala – Afande Omala |url=https://chimpreports.com/god-has-always-protected-kampala-afande-omala/ |access-date=21 May 2020 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Omuwendo gw'abagoberezi ba HPMI ogwali gukula gwamuleetera okunoonya ettaka erisingako obunene okuteekako ekkanisa.<ref name=":0" />
Bugingo abadde mu nnyombo ez'olujjudde ezitaggwa n’abasumba abalala bangi mu Kampala. Oluusi akozesa okubuulira kwe okulumiriza basumba banne okubba abagoberezi baabwe,<ref>{{Cite web |title=Robbing, cunning pastors blasted |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1311699/robbing-cunning-pastors-blasted |access-date=21 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref><ref>{{Cite web |title=Bugingo Tells Off Fellow Pastors: Let's Stop Mobile Money, Corona is Enough Burden for Christians Now |url=https://mulengeranews.com/bugingo-tells-off-fellow-pastors-lets-stop-mobile-money-corona-is-enough-burden-for-christian-now/ |access-date=21 May 2020 |website=mulengeranews.com |language=en-US |archive-date=29 April 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200429014532/https://mulengeranews.com/bugingo-tells-off-fellow-pastors-lets-stop-mobile-money-corona-is-enough-burden-for-christian-now/ |url-status=dead }}</ref> ekivuddeko entalo wakati wa Bugingo n’abasumba abalala mu kibuga ezikyagenda mu maaso. Alumiriziddwa okugezaako okwonoona eneeyisa y’abasumba abalala okusikiriza abagoberezi baabwe okugenda mu kkanisa ye.<ref name=":0"/>
Bugingo yatandika okusomesa ku [[Nnyiriri ezibula mu Bayibuli|nnyiriri ezibula mu Bbayibuli]] za [[Good news]] bibles ne [[King James]] eziyita [[Omwoyo omutukuvu]] (Holy spirit) nga (Omuzimu Omutukuvu ) "Holy Ghost". Yasaba abakulisitaayo okulekera awo okusoma bayibuli zino kubanga zaali zibawabya. Mu kifo ky’ezo yakubiriza abakulisitaayo okusoma eza King James, naye nga bamaze kukakasa nti buli lunyiriri mwe luli era ng' Omwoyo Omutukuvu (Holy Spirit ) ssi ‘Muzimu Mutukuvu’ (Holy ghost). Mu ndaba ya Bugingo, omuzimu teguyinza kuba mutukuvu, ekitegeeza nti bayibuli yonna eyogera ku Mwoyo Omutukuvu ng’omuzimu Omutukuvu ya [[sitaani]] . Mu 2017 Bugingo yalangirira okwokya bayibuli za ‘sitaani’.<ref name=":6">{{Cite web |title=Pastor Bugingo under fire for burning 'deceptive' Bibles |url=https://observer.ug/news/headlines/52482-pastor-bugingo-under-fire-for-burning-deceptive-bibles |access-date=21 May 2020 |website=The Observer |language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web |date=24 April 2017 |title=Ugandan Pastor Under Fire for Burning 'Deceptive' Bibles |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00051259.html |access-date=21 May 2020 |website=allAfrica.com |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=18 April 2017 |title=Pastor Bugingo Burns Thousands of Holy Bibles at Makerere Kikoni |url=https://campusbee.ug/news/pastor-bugingo-burns-thousands-holy-bibles-makerere-kikoni/ |access-date=21 May 2020 |website=Campus Bee |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=30 April 2017 |title=Bible burning sparks outrage in Uganda |url=https://www.independent.co.ug/bible-burning-sparks-outrage-uganda/ |access-date=21 May 2020 |website=The Independent |language=en-US}}</ref> Oluvannyuma yawawaabirwa mu kkooti,<ref name=":7"/> naye ne yeegana ebyali bimuvunaanibwa ng'agamba nti yali tayogera ku muliro ogulabwako naye muliro ‘ogw’omwoyo.’ Bugingo yawawaabirwa mu kkooti e Nabweru mu 2017 abakulisitu babiri okwali Aloysius Kizza Matovu n’omubuulizi w’enjiri Francisco Semugooma olw’okwokya Bayibuli.<ref name=":0"/> Bugingo yawangula, ng'omulamuzi yagamba nti baaali bamuvunaana baalemererwa okulaga obujulizi obulabwako nti Bugingo yali ayokyeza bayibuli, era n'omuliro gwe baalaga ogwa bayibuli tegwamulaga wantu wonna.
Mu Gwokubiri gwa 2019, ekkanisa ya Bugingo yawawaabirwa mu [[Kkooti enkulu]] olwa kkerere.<ref>{{Cite web |title=Court gives Pastor Bugingo 60 days ultimatum |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1502867/court-pastor-bugingo-days-ultimatum |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref>
Bugingo yawaayo obukadde bwa silingi za Uganda kikumi (Ushs100 million ) eri gavumenti ya Uganda okulwanyisa [[Lumiima mawugwe]] ([[COVID|COVID 19]]).<ref>{{Cite web |date=21 April 2020 |title=How Pastor Bugingo outsmarted critics with his Shs100m COVID-19 donation to government |url=https://www.watchdoguganda.com/entertainment/showbiz/20200421/91138/how-pastor-bugingo-outsmarted-critics-with-his-shs100m-covid-19-donation-to-government.html |access-date=14 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref>
Mu Gwoluberyeberye gwa 2024, Aloysius Bugingo yafuna ebisago mu bulumbaganyi obwatta omukuumi we. Poliisi ya Uganda yategeezezza nti yali enoonyereza ku bulumbaganyi buno ng'obwali "obw'okugezaako okutta omuntu".<ref>{{Cite web |date=3 January 2024 |title=Un célèbre pasteur ougandais blessé dans une "tentative de meurtre" |url=https://www.voaafrique.com/a/ouganda-un-pasteur-influent-soutien-du-pr%C3%A9sident-bless%C3%A9-dans-une-tentative-de-meurtre-/7424717.html |access-date=3 January 2024 |website=Voa Afrique |language=fr-FR}}</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Ku ntandikwa y’emyaka gya 1990, Bugingo yawasa Teddy Naluswa, era abaagalana bano baawangaalira mu bwavu.<ref name=":0"/> Wadde nga waaliwo okusika omuguwa olw’enzikiriza ya Bugingo [[ey'obulokole]], baasigala bombi olw’abaana baabwe.<ref name=":0" /> Bugingo ne Naluswa balina abaana basatu ab'obuwala, Doreen Gift, Winnie, ne Jenifer Bugingo, n'omutabani omu Miracle Bugingo.<ref>{{Cite web |title=I'll stay discreet for my kids, in-laws' peace – Pr Bugingo |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1499754/stay-discreet-children-laws-peace-bugingo |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |date=4 May 2019 |title=Profile: Who is Pastor Aloysius Bugingo? |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190504/67416/profile-who-is-pastor-aloysius-bugingo.html |access-date=14 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref>
Obufumbo bwa Bugingo ne Teddy bwakola amawulire mu ggwanga, [[Yuganda|Uganda]] entalo z'abaagalana bwezaafuuka ez'olujjudde. Teddy ekyaddirira yalekeraawo okugenda mu kkanisa,<ref>{{Cite web |last=Joshua |first=Walakira |title=Bugingo wife quits over church assets |url=https://mulengeranews.com/bugingo-wife-quits-over-church-assets/ |access-date=21 May 2020 |website=Mulengera News |language=en-US}}</ref> era Bugingo n’ategeeza abagoberezi b'ekkanisa nti ye (Teddy) ne muwala waabwe Doreen baali bakolerera okumenya obuweereza bwe era nga bagezaako okubba eby’obugagga by’ekkanisa.<ref name=":3">{{Cite web |last=Kigongo |first=Juliet |date=22 August 2019 |title=Court to hear Pastor Bujjingo's divorce case, dismisses wife's |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Court-to-hear-Pastor-Bujjingo-s-divorce-case/688334-5244822-6y48baz/index.html |access-date=14 May 2020 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref name=":1"/> Bugingo yagamba nti Teddy yali asabye omugabo ku ttaka ly'ekkanisa ng'eddembe ly'okwawukana bwe lilambulula.<ref>{{Cite web |date=11 July 2019 |title=No way back! Pastor Bugingo insists on divorce, offers to share UGX2b property with estranged wife |url=https://www.pmldaily.com/news/2019/07/no-way-back-pastor-bugingo-insists-on-divorce-offers-to-share-ugx2b-property-with-estranged-wife.html |access-date=21 May 2020 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref> Abakulembeze b’eddiini abalala tebaasiima nneeyisa ya Bugingo.<ref>{{Cite web |title=What religious leaders think of Pr. Bugingo |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513332/religious-leaders-bugingo |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref><ref>{{Cite web |title="Pastor Bugingo is teaching heresy about marriage – Flee", Rev. Onesimus Asiimwe {{!}} Church of Uganda |url=https://churchofuganda.org/info/pastor-bugingo-is-teaching-heresy-about-marriage-flee-rev-onesimus-asiimwe |access-date=21 May 2020 |website=churchofuganda.org |archive-date=28 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228090854/https://churchofuganda.org/info/pastor-bugingo-is-teaching-heresy-about-marriage-flee-rev-onesimus-asiimwe |url-status=dead }}</ref><ref name=":2">{{Cite web |title=Bugingo: Pastors speak out |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1503679/bugingo-pastors-speak |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Mu 2019, Bugingo yavumirirwa babuulizi banne ab'enjiri olw'okutyoboola mukazi we mu lujjudde ng'aggyayo ebyama by'obufumbo bwabwe.
Teddy Bugingo yatongoza ekkanisa ye, Word of Salvation Ministries International (WSMI) mu Gwoluberyeberye gwa 2020.<ref name=":5">{{Cite web |title=Teddy Bugingo launches own church |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1512909/teddy-bugingo-launches-church |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref><ref>{{Cite web |title=Bugingo is mine and will return – Teddy Naluswa |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513666/bugingo-return-teddy-naluswa |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref><ref>{{Cite web |date=6 January 2020 |title=Pastor Bugingo's wife Teddy Naluswa opens own church |url=https://flashugnews.com/pastor-bugingos-wife-teddy-naluswa-opens-new-church-word-of-salvation-ministries-international/ |access-date=14 May 2020 |website=Flash Uganda Media |language=English}}</ref><ref>{{Cite web |date=7 January 2020 |title=Teddy Bugingo Starts Own Church |url=https://chimpreports.com/teddy-bugingo-starts-own-church/ |access-date=21 May 2020 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mu 2020, abasumba bataano bagambibwa nti baali bavudde mu HPMI ne bagenda mu kkanisa ya Teddy Bugingo.<ref>{{Cite web |date=7 January 2020 |title=He is a disgrace! Five pastors leave Bugingo, join wife's new church |url=https://www.pmldaily.com/news/2020/01/he-is-a-disgrace-five-pastors-leave-bugingo-join-wifes-new-church.html |access-date=21 May 2020 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref>
Mu Gwomwenda gwa 2019, yakunyizibwa minisita Nakiwala ku by'[[okulagajjalira omwana]].<ref>{{Cite web |date=18 September 2019 |title=Video: Bugingo quizzed by minister Nakiwala over child neglect |url=https://nilepost.co.ug/2019/09/18/video-bugingo-quizzed-by-minister-nakiwala-over-child-neglect/ |access-date=14 May 2020 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref>
Bugingo ekyaddirira yayingira omukwano ne Susan Makula. Mu Gwekkumineebiri 2019, yalangirira nti yali lubuto lwa balongo.
Mu Gwomukaaga 2021, kyategeezebwa nti yali akwatiddwa ekirwadde kya [[Lumiima mawugwe]] ([[COVID 19]].<ref>{{Cite web |last=Jamal |first=K. Y. |date=2021-06-14 |title=Pastor Bugingo Reportedly Battling with Covid -19 |url=https://celebpatrol.com/pastor-bugingo-reportedly-battling-with-covid-19/ |access-date=2021-11-15 |website=Celeb Patrol UG |language=en-US |archive-date=2021-11-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211115214757/https://celebpatrol.com/pastor-bugingo-reportedly-battling-with-covid-19/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
# {{Cite web |date=25 August 2019 |title=Profile: How Pastor Aloysius Bugingo became one of the most successful pastors in Uganda |url=https://flashugnews.com/pastor-aloysius-buggingo-profile-his-early-life-family-and-christian-ministry/ |access-date=14 May 2020 |website=Flash Uganda Media |language=English}}
# {{Cite web |date=4 May 2019 |title=Profile: Who is Pastor Aloysius Bugingo? |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190504/67416/profile-who-is-pastor-aloysius-bugingo.html |access-date=14 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}
# {{Cite web |title=pastor aloysius bugingo – theinsider.ug |url=https://theinsider.ug/index.php/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |access-date=21 May 2020 |language=en-US |archive-date=4 August 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200804073524/https://theinsider.ug/index.php/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Pr. Bujjingo appreciates Ugandans for voting him |url=https://saltmedia.ug/en/church/1408-pr-bujjingo-appreciates-ugandans-for-voting-him.html |access-date=14 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=4 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200304120237/https://www.saltmedia.ug/en/church/1408-pr-bujjingo-appreciates-ugandans-for-voting-him.html |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Why Pastor Aloysius Bujjingo Was Awarded The Most Admired And Influential Born Again Faith Leader In Uganda |url=https://www.saltmedia.ug/en/local/1366-why-pastor-aloysius-bujjingo-was-awarded-the-most-admired-and-influential-born-again-faith-leader-in-uganda.html |access-date=21 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=12 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200312163649/https://saltmedia.ug/en/local/1366-why-pastor-aloysius-bujjingo-was-awarded-the-most-admired-and-influential-born-again-faith-leader-in-uganda.html |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Pastor Aloysius Bugingo Archives |url=https://kyakala.com/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |access-date=21 May 2020 |website=Kyakala |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Pastor Bugingo Acquires Degree {{!}} Kampala Sun |url=https://kampalasun.co.ug/2019/06/28/pastor-bugingo-acquires-degree/ |access-date=14 May 2020 |language=en-US |archive-date=29 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190629143303/https://kampalasun.co.ug/2019/06/28/pastor-bugingo-acquires-degree/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |date=28 June 2019 |title=Pastor Bugingo Heeds Gov't Call, Acquires Degree |url=https://campusbee.ug/news/pastor-bugingo-heeds-govt-call-acquires-degree/ |access-date=21 May 2020 |website=Campus Bee |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Pastor Bugingo Graduates in Theology – theinsider.ug |url=https://theinsider.ug/index.php/2019/06/28/pastor-bugingo-graduates-in-theology/ |access-date=14 May 2020 |language=en-US |archive-date=25 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200925202343/https://theinsider.ug/index.php/2019/06/28/pastor-bugingo-graduates-in-theology/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |date=23 April 2017 |title=Aba Victory Christian Centre, Bujingo gye yava nga tasiibudde bavumiridde eky'okwokya Bayibuli |url=https://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1451757/aba-victory-christian-centre-bujingo-gye-yava-nga-tasiibudde-bavumiridde-ekyokwokya-bayibuli |access-date=21 May 2020 |website=www.bukedde.co.ug |archive-date=27 April 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170427092116/http://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1451757/aba-victory-christian-centre-bujingo-gye-yava-nga-tasiibudde-bavumiridde-ekyokwokya-bayibuli |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Canaan Land HOUSE OF PRAYER MINISTRIES, Central (+256 207 777777) |url=https://vymaps.com/UG/Canaan-Land-HOUSE-OF-PRAYER-MINISTRIES-9955/ |access-date=21 May 2020 |website=vymaps.com}}
# {{Cite web |date=17 January 2019 |title=Pastor Bugingo's Shs70b Church is the greatest religious fraud in Uganda |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190117/59407/pastor-bugingos-shs70b-church-is-the-greatest-religious-fraud-in-uganda.html |access-date=21 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}
# {{Cite web |title=Over 40000 Souls Turn to Jesus |url=https://www.saltmedia.ug/en/local/1145-boy-arrested-over-capturing-gaboon-viper-salambwa.html |access-date=21 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=5 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200305094917/https://saltmedia.ug/en/local/1145-boy-arrested-over-capturing-gaboon-viper-salambwa.html |url-status=dead }}
# {{Cite web |date=2 January 2015 |title=God has Always Protected Kampala – Afande Omala |url=https://chimpreports.com/god-has-always-protected-kampala-afande-omala/ |access-date=21 May 2020 |website=ChimpReports |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Robbing, cunning pastors blasted |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1311699/robbing-cunning-pastors-blasted |access-date=21 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title=Bugingo Tells Off Fellow Pastors: Let's Stop Mobile Money, Corona is Enough Burden for Christians Now |url=https://mulengeranews.com/bugingo-tells-off-fellow-pastors-lets-stop-mobile-money-corona-is-enough-burden-for-christian-now/ |access-date=21 May 2020 |website=mulengeranews.com |language=en-US |archive-date=29 April 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200429014532/https://mulengeranews.com/bugingo-tells-off-fellow-pastors-lets-stop-mobile-money-corona-is-enough-burden-for-christian-now/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Pastor Bugingo under fire for burning 'deceptive' Bibles |url=https://observer.ug/news/headlines/52482-pastor-bugingo-under-fire-for-burning-deceptive-bibles |access-date=21 May 2020 |website=The Observer |language=en-gb}}
# {{Cite web |date=24 April 2017 |title=Ugandan Pastor Under Fire for Burning 'Deceptive' Bibles |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00051259.html |access-date=21 May 2020 |website=allAfrica.com |language=en}}
# {{Cite web |date=18 April 2017 |title=Pastor Bugingo Burns Thousands of Holy Bibles at Makerere Kikoni |url=https://campusbee.ug/news/pastor-bugingo-burns-thousands-holy-bibles-makerere-kikoni/ |access-date=21 May 2020 |website=Campus Bee |language=en-US}}
# {{Cite web |date=30 April 2017 |title=Bible burning sparks outrage in Uganda |url=https://www.independent.co.ug/bible-burning-sparks-outrage-uganda/ |access-date=21 May 2020 |website=The Independent |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Court gives Pastor Bugingo 60 days ultimatum |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1502867/court-pastor-bugingo-days-ultimatum |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |date=21 April 2020 |title=How Pastor Bugingo outsmarted critics with his Shs100m COVID-19 donation to government |url=https://www.watchdoguganda.com/entertainment/showbiz/20200421/91138/how-pastor-bugingo-outsmarted-critics-with-his-shs100m-covid-19-donation-to-government.html |access-date=14 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}
# {{Cite web |date=3 January 2024 |title=Un célèbre pasteur ougandais blessé dans une "tentative de meurtre" |url=https://www.voaafrique.com/a/ouganda-un-pasteur-influent-soutien-du-pr%C3%A9sident-bless%C3%A9-dans-une-tentative-de-meurtre-/7424717.html |access-date=3 January 2024 |website=Voa Afrique |language=fr-FR}}
# {{Cite web |title=I'll stay discreet for my kids, in-laws' peace – Pr Bugingo |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1499754/stay-discreet-children-laws-peace-bugingo |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |last=Joshua |first=Walakira |title=Bugingo wife quits over church assets |url=https://mulengeranews.com/bugingo-wife-quits-over-church-assets/ |access-date=21 May 2020 |website=Mulengera News |language=en-US}}
# {{Cite web |last=Kigongo |first=Juliet |date=22 August 2019 |title=Court to hear Pastor Bujjingo's divorce case, dismisses wife's |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Court-to-hear-Pastor-Bujjingo-s-divorce-case/688334-5244822-6y48baz/index.html |access-date=14 May 2020 |website=Daily Monitor |language=en}}
# {{Cite web |date=11 July 2019 |title=No way back! Pastor Bugingo insists on divorce, offers to share UGX2b property with estranged wife |url=https://www.pmldaily.com/news/2019/07/no-way-back-pastor-bugingo-insists-on-divorce-offers-to-share-ugx2b-property-with-estranged-wife.html |access-date=21 May 2020 |website=PML Daily |language=en-US}}
# {{Cite web |title=What religious leaders think of Pr. Bugingo |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513332/religious-leaders-bugingo |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title="Pastor Bugingo is teaching heresy about marriage – Flee", Rev. Onesimus Asiimwe {{!}} Church of Uganda |url=https://churchofuganda.org/info/pastor-bugingo-is-teaching-heresy-about-marriage-flee-rev-onesimus-asiimwe |access-date=21 May 2020 |website=churchofuganda.org |archive-date=28 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228090854/https://churchofuganda.org/info/pastor-bugingo-is-teaching-heresy-about-marriage-flee-rev-onesimus-asiimwe |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Bugingo: Pastors speak out |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1503679/bugingo-pastors-speak |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title=Teddy Bugingo launches own church |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1512909/teddy-bugingo-launches-church |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title=Bugingo is mine and will return – Teddy Naluswa |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513666/bugingo-return-teddy-naluswa |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |date=6 January 2020 |title=Pastor Bugingo's wife Teddy Naluswa opens own church |url=https://flashugnews.com/pastor-bugingos-wife-teddy-naluswa-opens-new-church-word-of-salvation-ministries-international/ |access-date=14 May 2020 |website=Flash Uganda Media |language=English}}
# {{Cite web |date=7 January 2020 |title=Teddy Bugingo Starts Own Church |url=https://chimpreports.com/teddy-bugingo-starts-own-church/ |access-date=21 May 2020 |website=ChimpReports |language=en-US}}
# {{Cite web |date=7 January 2020 |title=He is a disgrace! Five pastors leave Bugingo, join wife's new church |url=https://www.pmldaily.com/news/2020/01/he-is-a-disgrace-five-pastors-leave-bugingo-join-wifes-new-church.html |access-date=21 May 2020 |website=PML Daily |language=en-US}}
# {{Cite web |date=18 September 2019 |title=Video: Bugingo quizzed by minister Nakiwala over child neglect |url=https://nilepost.co.ug/2019/09/18/video-bugingo-quizzed-by-minister-nakiwala-over-child-neglect/ |access-date=14 May 2020 |website=Nile Post |language=en-US}}
# {{Cite web |date=7 January 2020 |title=Pastor Bugingo Finally Parades Off Heavily Pregnant Suzan Makula, With Reports of Expecting Twins |url=https://eyalama.com/pastor-bugingo-finally-parades-off-heavily-pregnant-suzan-makula-with-reports-of-expecting-twins/ |access-date=14 May 2020 |website=eyalama.com |language=en-US |archive-date=25 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220325075623/https://eyalama.com/pastor-bugingo-finally-parades-off-heavily-pregnant-suzan-makula-with-reports-of-expecting-twins/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |last=Jamal |first=K. Y. |date=2021-06-14 |title=Pastor Bugingo Reportedly Battling with Covid -19 |url=https://celebpatrol.com/pastor-bugingo-reportedly-battling-with-covid-19/ |access-date=2021-11-15 |website=Celeb Patrol UG |language=en-US |archive-date=2021-11-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211115214757/https://celebpatrol.com/pastor-bugingo-reportedly-battling-with-covid-19/ |url-status=dead }}
34errv0f99v6xfa5tokcwbhpzyk3xvq
62305
62297
2026-07-13T12:25:45Z
Timothy Minister
11393
Nnongoosezzaamu obumulumulu bwonna
62305
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Omusumba Aloysius Bugingo''' Munnayuganda omusumba w'[[abalokole]] era omusuubuzi.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Ye nnannyini w'amakampuni g'amawulire agakolera wansi wa Salt Media Group,<ref>{{Cite web |title=pastor aloysius bugingo – theinsider.ug |url=https://theinsider.ug/index.php/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |access-date=21 May 2020 |language=en-US |archive-date=4 August 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200804073524/https://theinsider.ug/index.php/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |url-status=dead }}</ref> n'ekkanisa mu [[Makerere]], [[Kikon|Kikoni]], [[Kampala]], House of Prayer Ministries International (era emanyiddwa nga Canaan land). Yalondebwa ekitongole kya East Africa Book of Records ng'omubuulizi w'enjiri omulokole asinze okukyusa obulamu bw'abantu n'okubagattako.<ref>{{Cite web |title=Pr. Bujjingo appreciates Ugandans for voting him |url=https://saltmedia.ug/en/church/1408-pr-bujjingo-appreciates-ugandans-for-voting-him.html |access-date=14 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=4 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200304120237/https://www.saltmedia.ug/en/church/1408-pr-bujjingo-appreciates-ugandans-for-voting-him.html |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |title=Why Pastor Aloysius Bujjingo Was Awarded The Most Admired And Influential Born Again Faith Leader In Uganda |url=https://www.saltmedia.ug/en/local/1366-why-pastor-aloysius-bujjingo-was-awarded-the-most-admired-and-influential-born-again-faith-leader-in-uganda.html |access-date=21 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=12 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200312163649/https://saltmedia.ug/en/local/1366-why-pastor-aloysius-bujjingo-was-awarded-the-most-admired-and-influential-born-again-faith-leader-in-uganda.html |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |title=Pastor Aloysius Bugingo Archives |url=https://kyakala.com/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |access-date=21 May 2020 |website=Kyakala |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Aloysius Bugingo yazaalibwa mu [[Masaka]] era yakulira wa bajjajjaabe abazaala nnyina, abaamulabirira oluvannyuma lwa nnyina okugenda abeere e [[Rwanda]], ne kitaawe Omunyarwanda.<ref name=":0"/> Kojja we yamuziyiza okugenda mu maaso n’obuyigirize bwe obwa waggulu, era Bugingo okukkakkana yagenda e [[Kampala]] ng’akyali mutiini nga kyaddirira okutuntuzibwa kojjaawe.<ref name=":0" />
Ng'atuuse e Kampala, Bugingo mu kusooka yamaliriza ali ku luguudo, naye okuyita mu mikwano, yalagirirwa ewa Ssentongo Godfrey, eyawa Bugingo omulimu mu maka ge n’ekifo aw'okubeera.<ref name=":0"/> Yakola ng'omukozi w'awaka ewa Ssentongo okumala akaseera, nga Ssentongo tannamuwa mulimu gwa kukola n'okutunda emberenge entulise mu katale ka [[Owino]]. Yatereka ssente ezimala okutandikawo bizinensi ye ey'[[okutembeeya]] ebintu ng'atunda ebintu by’awaka n'[[engoye z'abakyala ezisulwamu n'ezomunda]] (Dressing gowns) okwetooloola ekibuga Kampala. Yadda e Kazo ku nkinzi za Kampala, n'apangisa akazigo akatono ak'ekisenge ekimu.<ref name=":0" />
Bugingo alina ddiguli esooka mu by’eddiini,<ref>{{Cite web |title=Pastor Bugingo Acquires Degree {{!}} Kampala Sun |url=https://kampalasun.co.ug/2019/06/28/pastor-bugingo-acquires-degree/ |access-date=14 May 2020 |language=en-US |archive-date=29 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190629143303/https://kampalasun.co.ug/2019/06/28/pastor-bugingo-acquires-degree/ |url-status=dead }}</ref> ne satifikeeti mu nkola y'ekikulisitaayo ey'okuzzaamu amaanyi n'okubudaabuda, gye yafuna nga 28 mu Gwomukaaga gwa 2019 okuva mu yunivaasite ya Kayiwa International.<ref>{{Cite web |date=28 June 2019 |title=Pastor Bugingo Heeds Gov't Call, Acquires Degree |url=https://campusbee.ug/news/pastor-bugingo-heeds-govt-call-acquires-degree/ |access-date=21 May 2020 |website=Campus Bee |language=en-US}}</ref> Yaweebwa awaadi olw’ettoffaali lyatadde ku nkulaakulana y'ekkanisa y'abalokole mu Uganda era yeeyasinga mu mwaka gwe yatikkirwamu.<ref>{{Cite web |title=Pastor Bugingo Graduates in Theology – theinsider.ug |url=https://theinsider.ug/index.php/2019/06/28/pastor-bugingo-graduates-in-theology/ |access-date=14 May 2020 |language=en-US |archive-date=25 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200925202343/https://theinsider.ug/index.php/2019/06/28/pastor-bugingo-graduates-in-theology/ |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu gy'obusumba ==
Ng'enkeera ssekukkulu, 1992, Bugingo yayatula [[obulokozi]] mu KPC (nga y'ekkanisa ya Watoto kati eriwo leero) mu kulaga firimu y’ekikulisitaayo, ''Heaven’s Gates and Hell’s Flames''.<ref name=":0"/>
Bugingo yatandika okuweereza ng'omusumba ku kifo ekiyitibwa Victory Christian Center mu [[Ndeeba kibuga|Ndeeba]].<ref>{{Cite web |date=23 April 2017 |title=Aba Victory Christian Centre, Bujingo gye yava nga tasiibudde bavumiridde eky'okwokya Bayibuli |url=https://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1451757/aba-victory-christian-centre-bujingo-gye-yava-nga-tasiibudde-bavumiridde-ekyokwokya-bayibuli |access-date=21 May 2020 |website=www.bukedde.co.ug |archive-date=27 April 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170427092116/http://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1451757/aba-victory-christian-centre-bujingo-gye-yava-nga-tasiibudde-bavumiridde-ekyokwokya-bayibuli |url-status=dead }}</ref> Yatandika okwetaba ku [[radio eweereza eby'ekikulisitaayo|leediyo eweereza eby'ekikulisitaayo]] esangibwa mu Ndeeba, Impact FM, ng’akuba amasimu ku mpewo.<ref name=":0"/> Bugingo yatandika okukola ng’omuyambi w’ekkanisa, ng’ategeka ekkanisa n’okukulembera okusinza. Joseph Sserwadda, omusumba akulembera ku Victory Christian Centre Ndeeba, yasiima emirimu gye n’amulonda ku busumba. Ng'ogasse ku buweereza bwe ng’omusumba, Bugingo yakola emirimu emirala ku Impact FM, omuli okukubiriza pulogulaamu z’enzikiriza nga ''Manya Kyokkiriza''. Bugingo yakolera ku Victory Christian Center ne Impact FM okutuusa nga 31 Ogwekkumi n'ebiri gwa 2010, lwe yalekulira, nga Sserwadda tayagadde.<ref name=":0" /><ref name=":1"/>
Oluvannyuma lw'okuva ewa Joseph Sserwadda, Aloysius Bugingo ne mukyala we Teddy baatandikawo House of Prayer Ministry International (HPMI),<ref name=":7">{{Cite web |title=Canaan Land HOUSE OF PRAYER MINISTRIES, Central (+256 207 777777) |url=https://vymaps.com/UG/Canaan-Land-HOUSE-OF-PRAYER-MINISTRIES-9955/ |access-date=21 May 2020 |website=vymaps.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=17 January 2019 |title=Pastor Bugingo's Shs70b Church is the greatest religious fraud in Uganda |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190117/59407/pastor-bugingos-shs70b-church-is-the-greatest-religious-fraud-in-uganda.html |access-date=21 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref> Obuweereza bwabwe bwatandikira ku Bat Valley Theatre.<ref name=":0">{{Cite web |date=25 August 2019 |title=Profile: How Pastor Aloysius Bugingo became one of the most successful pastors in Uganda |url=https://flashugnews.com/pastor-aloysius-buggingo-profile-his-early-life-family-and-christian-ministry/ |access-date=14 May 2020 |website=Flash Uganda Media |language=English}}</ref>
HPMI yatongoza Salt FM mu 2014 ne Salt Televizoni mu 2015.<ref>{{Cite web |title=Over 40000 Souls Turn to Jesus |url=https://www.saltmedia.ug/en/local/1145-boy-arrested-over-capturing-gaboon-viper-salambwa.html |access-date=21 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=5 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200305094917/https://saltmedia.ug/en/local/1145-boy-arrested-over-capturing-gaboon-viper-salambwa.html |url-status=dead }}</ref> Ekibiina / abagoberezi b’ekkanisa n’abawuliriza ku Salt Leediyo beeyongera obutasalako okusingira ddala mu kusaba kwa Bugingo okw’ekiseera eky'amalya g'ekyemisana. Olumu ba mmemba b'ekkanisa baapangisa ekisaawe ekizannyirwamu eky'essomero lya Bat Valley erya pulayimale ,engeri gyekyali nti ssi buli omu nti yali asobola okuggya mu kkanisa.<ref name=":0"/><ref>{{Cite web |date=2 January 2015 |title=God has Always Protected Kampala – Afande Omala |url=https://chimpreports.com/god-has-always-protected-kampala-afande-omala/ |access-date=21 May 2020 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Omuwendo gw'abagoberezi ba HPMI ogwali gukula gwamuleetera okunoonya ettaka erisingako obunene okuteekako ekkanisa.<ref name=":0" />
Bugingo abadde mu nnyombo ez'olujjudde ezitaggwa n’abasumba abalala bangi mu Kampala. Oluusi akozesa okubuulira kwe okulumiriza basumba banne okubba abagoberezi baabwe,<ref>{{Cite web |title=Robbing, cunning pastors blasted |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1311699/robbing-cunning-pastors-blasted |access-date=21 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref><ref>{{Cite web |title=Bugingo Tells Off Fellow Pastors: Let's Stop Mobile Money, Corona is Enough Burden for Christians Now |url=https://mulengeranews.com/bugingo-tells-off-fellow-pastors-lets-stop-mobile-money-corona-is-enough-burden-for-christian-now/ |access-date=21 May 2020 |website=mulengeranews.com |language=en-US |archive-date=29 April 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200429014532/https://mulengeranews.com/bugingo-tells-off-fellow-pastors-lets-stop-mobile-money-corona-is-enough-burden-for-christian-now/ |url-status=dead }}</ref> ekivuddeko entalo wakati wa Bugingo n’abasumba abalala mu kibuga ezikyagenda mu maaso. Alumiriziddwa okugezaako okwonoona eneeyisa y’abasumba abalala okusikiriza abagoberezi baabwe okugenda mu kkanisa ye.<ref name=":0"/>
Bugingo yatandika okusomesa ku [[Nnyiriri ezibula mu Bayibuli|nnyiriri ezibula mu Bbayibuli]] za [[Good news]] bibles ne [[King James]] eziyita [[Omwoyo omutukuvu]] (Holy spirit) nga (Omuzimu Omutukuvu ) "Holy Ghost". Yasaba abakulisitaayo okulekera awo okusoma bayibuli zino kubanga zaali zibawabya. Mu kifo ky’ezo yakubiriza abakulisitaayo okusoma eza King James, naye nga bamaze kukakasa nti buli lunyiriri mwe luli era ng' Omwoyo Omutukuvu (Holy Spirit ) ssi ‘Muzimu Mutukuvu’ (Holy ghost). Mu ndaba ya Bugingo, omuzimu teguyinza kuba mutukuvu, ekitegeeza nti bayibuli yonna eyogera ku Mwoyo Omutukuvu ng’omuzimu Omutukuvu ya [[sitaani]] . Mu 2017 Bugingo yalangirira okwokya bayibuli za ‘sitaani’.<ref name=":6">{{Cite web |title=Pastor Bugingo under fire for burning 'deceptive' Bibles |url=https://observer.ug/news/headlines/52482-pastor-bugingo-under-fire-for-burning-deceptive-bibles |access-date=21 May 2020 |website=The Observer |language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web |date=24 April 2017 |title=Ugandan Pastor Under Fire for Burning 'Deceptive' Bibles |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00051259.html |access-date=21 May 2020 |website=allAfrica.com |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=18 April 2017 |title=Pastor Bugingo Burns Thousands of Holy Bibles at Makerere Kikoni |url=https://campusbee.ug/news/pastor-bugingo-burns-thousands-holy-bibles-makerere-kikoni/ |access-date=21 May 2020 |website=Campus Bee |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=30 April 2017 |title=Bible burning sparks outrage in Uganda |url=https://www.independent.co.ug/bible-burning-sparks-outrage-uganda/ |access-date=21 May 2020 |website=The Independent |language=en-US}}</ref> Oluvannyuma yawawaabirwa mu kkooti,<ref name=":7"/> naye ne yeegana ebyali bimuvunaanibwa ng'agamba nti yali tayogera ku muliro ogulabwako naye muliro ‘ogw’omwoyo.’ Bugingo yawawaabirwa mu kkooti e Nabweru mu 2017 abakulisitu babiri okwali Aloysius Kizza Matovu n’omubuulizi w’enjiri Francisco Semugooma olw’okwokya Bayibuli.<ref name=":0"/> Bugingo yawangula, ng'omulamuzi yagamba nti baaali bamuvunaana baalemererwa okulaga obujulizi obulabwako nti Bugingo yali ayokyeza bayibuli, era n'omuliro gwe baalaga ogwa bayibuli tegwamulaga wantu wonna.
Mu Gwokubiri gwa 2019, ekkanisa ya Bugingo yawawaabirwa mu [[Kkooti enkulu]] olwa kkerere.<ref>{{Cite web |title=Court gives Pastor Bugingo 60 days ultimatum |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1502867/court-pastor-bugingo-days-ultimatum |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref>
Bugingo yawaayo obukadde bwa silingi za Uganda kikumi (Ushs100 million ) eri gavumenti ya Uganda okulwanyisa [[Lumiima mawugwe]] ([[COVID|COVID 19]]).<ref>{{Cite web |date=21 April 2020 |title=How Pastor Bugingo outsmarted critics with his Shs100m COVID-19 donation to government |url=https://www.watchdoguganda.com/entertainment/showbiz/20200421/91138/how-pastor-bugingo-outsmarted-critics-with-his-shs100m-covid-19-donation-to-government.html |access-date=14 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref>
Mu Gwoluberyeberye gwa 2024, Aloysius Bugingo yafuna ebisago mu bulumbaganyi obwatta omukuumi we. Poliisi ya Uganda yategeezezza nti yali enoonyereza ku bulumbaganyi buno ng'obwali "obw'okugezaako okutta omuntu".<ref>{{Cite web |date=3 January 2024 |title=Un célèbre pasteur ougandais blessé dans une "tentative de meurtre" |url=https://www.voaafrique.com/a/ouganda-un-pasteur-influent-soutien-du-pr%C3%A9sident-bless%C3%A9-dans-une-tentative-de-meurtre-/7424717.html |access-date=3 January 2024 |website=Voa Afrique |language=fr-FR}}</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Ku ntandikwa y’emyaka gya 1990, Bugingo yawasa Teddy Naluswa, era abaagalana bano baawangaalira mu bwavu.<ref name=":0"/> Wadde nga waaliwo okusika omuguwa olw’enzikiriza ya Bugingo [[ey'obulokole]], baasigala bombi olw’abaana baabwe.<ref name=":0" /> Bugingo ne Naluswa balina abaana basatu ab'obuwala, Doreen Gift, Winnie, ne Jenifer Bugingo, n'omutabani omu Miracle Bugingo.<ref>{{Cite web |title=I'll stay discreet for my kids, in-laws' peace – Pr Bugingo |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1499754/stay-discreet-children-laws-peace-bugingo |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |date=4 May 2019 |title=Profile: Who is Pastor Aloysius Bugingo? |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190504/67416/profile-who-is-pastor-aloysius-bugingo.html |access-date=14 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref>
Obufumbo bwa Bugingo ne Teddy bwakola amawulire mu ggwanga, [[Yuganda|Uganda]] entalo z'abaagalana bwezaafuuka ez'olujjudde. Teddy ekyaddirira yalekeraawo okugenda mu kkanisa,<ref>{{Cite web |last=Joshua |first=Walakira |title=Bugingo wife quits over church assets |url=https://mulengeranews.com/bugingo-wife-quits-over-church-assets/ |access-date=21 May 2020 |website=Mulengera News |language=en-US}}</ref> era Bugingo n’ategeeza abagoberezi b'ekkanisa nti ye (Teddy) ne muwala waabwe Doreen baali bakolerera okumenya obuweereza bwe era nga bagezaako okubba eby’obugagga by’ekkanisa.<ref name=":3">{{Cite web |last=Kigongo |first=Juliet |date=22 August 2019 |title=Court to hear Pastor Bujjingo's divorce case, dismisses wife's |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Court-to-hear-Pastor-Bujjingo-s-divorce-case/688334-5244822-6y48baz/index.html |access-date=14 May 2020 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref name=":1"/> Bugingo yagamba nti Teddy yali asabye omugabo ku ttaka ly'ekkanisa ng'eddembe ly'okwawukana bwe lilambulula.<ref>{{Cite web |date=11 July 2019 |title=No way back! Pastor Bugingo insists on divorce, offers to share UGX2b property with estranged wife |url=https://www.pmldaily.com/news/2019/07/no-way-back-pastor-bugingo-insists-on-divorce-offers-to-share-ugx2b-property-with-estranged-wife.html |access-date=21 May 2020 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref> Abakulembeze b’eddiini abalala tebaasiima nneeyisa ya Bugingo.<ref>{{Cite web |title=What religious leaders think of Pr. Bugingo |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513332/religious-leaders-bugingo |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref><ref>{{Cite web |title="Pastor Bugingo is teaching heresy about marriage – Flee", Rev. Onesimus Asiimwe {{!}} Church of Uganda |url=https://churchofuganda.org/info/pastor-bugingo-is-teaching-heresy-about-marriage-flee-rev-onesimus-asiimwe |access-date=21 May 2020 |website=churchofuganda.org |archive-date=28 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228090854/https://churchofuganda.org/info/pastor-bugingo-is-teaching-heresy-about-marriage-flee-rev-onesimus-asiimwe |url-status=dead }}</ref><ref name=":2">{{Cite web |title=Bugingo: Pastors speak out |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1503679/bugingo-pastors-speak |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Mu 2019, Bugingo yavumirirwa babuulizi banne ab'enjiri olw'okutyoboola mukazi we mu lujjudde ng'aggyayo ebyama by'obufumbo bwabwe.
Teddy Bugingo yatongoza ekkanisa ye, Word of Salvation Ministries International (WSMI) mu Gwoluberyeberye gwa 2020.<ref name=":5">{{Cite web |title=Teddy Bugingo launches own church |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1512909/teddy-bugingo-launches-church |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref><ref>{{Cite web |title=Bugingo is mine and will return – Teddy Naluswa |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513666/bugingo-return-teddy-naluswa |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref><ref>{{Cite web |date=6 January 2020 |title=Pastor Bugingo's wife Teddy Naluswa opens own church |url=https://flashugnews.com/pastor-bugingos-wife-teddy-naluswa-opens-new-church-word-of-salvation-ministries-international/ |access-date=14 May 2020 |website=Flash Uganda Media |language=English}}</ref><ref>{{Cite web |date=7 January 2020 |title=Teddy Bugingo Starts Own Church |url=https://chimpreports.com/teddy-bugingo-starts-own-church/ |access-date=21 May 2020 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mu 2020, abasumba bataano bagambibwa nti baali bavudde mu HPMI ne bagenda mu kkanisa ya Teddy Bugingo.<ref>{{Cite web |date=7 January 2020 |title=He is a disgrace! Five pastors leave Bugingo, join wife's new church |url=https://www.pmldaily.com/news/2020/01/he-is-a-disgrace-five-pastors-leave-bugingo-join-wifes-new-church.html |access-date=21 May 2020 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref>
Mu Gwomwenda gwa 2019, yakunyizibwa Minisita Nakiwala ku by'[[okulagajjalira omwana]].<ref>{{Cite web |date=18 September 2019 |title=Video: Bugingo quizzed by minister Nakiwala over child neglect |url=https://nilepost.co.ug/2019/09/18/video-bugingo-quizzed-by-minister-nakiwala-over-child-neglect/ |access-date=14 May 2020 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref>
Bugingo ekyaddirira yayingira omukwano ne Susan Makula. Mu Gwekkumineebiri 2019, yalangirira nti yali lubuto lwa balongo.
Mu Gwomukaaga 2021, kyategeezebwa nti yali akwatiddwa ekirwadde kya [[Lumiima mawugwe]] ([[COVID 19]].)<ref>{{Cite web |last=Jamal |first=K. Y. |date=2021-06-14 |title=Pastor Bugingo Reportedly Battling with Covid -19 |url=https://celebpatrol.com/pastor-bugingo-reportedly-battling-with-covid-19/ |access-date=2021-11-15 |website=Celeb Patrol UG |language=en-US |archive-date=2021-11-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211115214757/https://celebpatrol.com/pastor-bugingo-reportedly-battling-with-covid-19/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
# {{Cite web |date=25 August 2019 |title=Profile: How Pastor Aloysius Bugingo became one of the most successful pastors in Uganda |url=https://flashugnews.com/pastor-aloysius-buggingo-profile-his-early-life-family-and-christian-ministry/ |access-date=14 May 2020 |website=Flash Uganda Media |language=English}}
# {{Cite web |date=4 May 2019 |title=Profile: Who is Pastor Aloysius Bugingo? |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190504/67416/profile-who-is-pastor-aloysius-bugingo.html |access-date=14 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}
# {{Cite web |title=pastor aloysius bugingo – theinsider.ug |url=https://theinsider.ug/index.php/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |access-date=21 May 2020 |language=en-US |archive-date=4 August 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200804073524/https://theinsider.ug/index.php/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Pr. Bujjingo appreciates Ugandans for voting him |url=https://saltmedia.ug/en/church/1408-pr-bujjingo-appreciates-ugandans-for-voting-him.html |access-date=14 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=4 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200304120237/https://www.saltmedia.ug/en/church/1408-pr-bujjingo-appreciates-ugandans-for-voting-him.html |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Why Pastor Aloysius Bujjingo Was Awarded The Most Admired And Influential Born Again Faith Leader In Uganda |url=https://www.saltmedia.ug/en/local/1366-why-pastor-aloysius-bujjingo-was-awarded-the-most-admired-and-influential-born-again-faith-leader-in-uganda.html |access-date=21 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=12 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200312163649/https://saltmedia.ug/en/local/1366-why-pastor-aloysius-bujjingo-was-awarded-the-most-admired-and-influential-born-again-faith-leader-in-uganda.html |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Pastor Aloysius Bugingo Archives |url=https://kyakala.com/tag/pastor-aloysius-bugingo/ |access-date=21 May 2020 |website=Kyakala |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Pastor Bugingo Acquires Degree {{!}} Kampala Sun |url=https://kampalasun.co.ug/2019/06/28/pastor-bugingo-acquires-degree/ |access-date=14 May 2020 |language=en-US |archive-date=29 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190629143303/https://kampalasun.co.ug/2019/06/28/pastor-bugingo-acquires-degree/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |date=28 June 2019 |title=Pastor Bugingo Heeds Gov't Call, Acquires Degree |url=https://campusbee.ug/news/pastor-bugingo-heeds-govt-call-acquires-degree/ |access-date=21 May 2020 |website=Campus Bee |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Pastor Bugingo Graduates in Theology – theinsider.ug |url=https://theinsider.ug/index.php/2019/06/28/pastor-bugingo-graduates-in-theology/ |access-date=14 May 2020 |language=en-US |archive-date=25 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200925202343/https://theinsider.ug/index.php/2019/06/28/pastor-bugingo-graduates-in-theology/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |date=23 April 2017 |title=Aba Victory Christian Centre, Bujingo gye yava nga tasiibudde bavumiridde eky'okwokya Bayibuli |url=https://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1451757/aba-victory-christian-centre-bujingo-gye-yava-nga-tasiibudde-bavumiridde-ekyokwokya-bayibuli |access-date=21 May 2020 |website=www.bukedde.co.ug |archive-date=27 April 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170427092116/http://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1451757/aba-victory-christian-centre-bujingo-gye-yava-nga-tasiibudde-bavumiridde-ekyokwokya-bayibuli |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Canaan Land HOUSE OF PRAYER MINISTRIES, Central (+256 207 777777) |url=https://vymaps.com/UG/Canaan-Land-HOUSE-OF-PRAYER-MINISTRIES-9955/ |access-date=21 May 2020 |website=vymaps.com}}
# {{Cite web |date=17 January 2019 |title=Pastor Bugingo's Shs70b Church is the greatest religious fraud in Uganda |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190117/59407/pastor-bugingos-shs70b-church-is-the-greatest-religious-fraud-in-uganda.html |access-date=21 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}
# {{Cite web |title=Over 40000 Souls Turn to Jesus |url=https://www.saltmedia.ug/en/local/1145-boy-arrested-over-capturing-gaboon-viper-salambwa.html |access-date=21 May 2020 |website=salt media |language=en-gb |archive-date=5 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200305094917/https://saltmedia.ug/en/local/1145-boy-arrested-over-capturing-gaboon-viper-salambwa.html |url-status=dead }}
# {{Cite web |date=2 January 2015 |title=God has Always Protected Kampala – Afande Omala |url=https://chimpreports.com/god-has-always-protected-kampala-afande-omala/ |access-date=21 May 2020 |website=ChimpReports |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Robbing, cunning pastors blasted |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1311699/robbing-cunning-pastors-blasted |access-date=21 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title=Bugingo Tells Off Fellow Pastors: Let's Stop Mobile Money, Corona is Enough Burden for Christians Now |url=https://mulengeranews.com/bugingo-tells-off-fellow-pastors-lets-stop-mobile-money-corona-is-enough-burden-for-christian-now/ |access-date=21 May 2020 |website=mulengeranews.com |language=en-US |archive-date=29 April 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200429014532/https://mulengeranews.com/bugingo-tells-off-fellow-pastors-lets-stop-mobile-money-corona-is-enough-burden-for-christian-now/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Pastor Bugingo under fire for burning 'deceptive' Bibles |url=https://observer.ug/news/headlines/52482-pastor-bugingo-under-fire-for-burning-deceptive-bibles |access-date=21 May 2020 |website=The Observer |language=en-gb}}
# {{Cite web |date=24 April 2017 |title=Ugandan Pastor Under Fire for Burning 'Deceptive' Bibles |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00051259.html |access-date=21 May 2020 |website=allAfrica.com |language=en}}
# {{Cite web |date=18 April 2017 |title=Pastor Bugingo Burns Thousands of Holy Bibles at Makerere Kikoni |url=https://campusbee.ug/news/pastor-bugingo-burns-thousands-holy-bibles-makerere-kikoni/ |access-date=21 May 2020 |website=Campus Bee |language=en-US}}
# {{Cite web |date=30 April 2017 |title=Bible burning sparks outrage in Uganda |url=https://www.independent.co.ug/bible-burning-sparks-outrage-uganda/ |access-date=21 May 2020 |website=The Independent |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Court gives Pastor Bugingo 60 days ultimatum |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1502867/court-pastor-bugingo-days-ultimatum |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |date=21 April 2020 |title=How Pastor Bugingo outsmarted critics with his Shs100m COVID-19 donation to government |url=https://www.watchdoguganda.com/entertainment/showbiz/20200421/91138/how-pastor-bugingo-outsmarted-critics-with-his-shs100m-covid-19-donation-to-government.html |access-date=14 May 2020 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}
# {{Cite web |date=3 January 2024 |title=Un célèbre pasteur ougandais blessé dans une "tentative de meurtre" |url=https://www.voaafrique.com/a/ouganda-un-pasteur-influent-soutien-du-pr%C3%A9sident-bless%C3%A9-dans-une-tentative-de-meurtre-/7424717.html |access-date=3 January 2024 |website=Voa Afrique |language=fr-FR}}
# {{Cite web |title=I'll stay discreet for my kids, in-laws' peace – Pr Bugingo |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1499754/stay-discreet-children-laws-peace-bugingo |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |last=Joshua |first=Walakira |title=Bugingo wife quits over church assets |url=https://mulengeranews.com/bugingo-wife-quits-over-church-assets/ |access-date=21 May 2020 |website=Mulengera News |language=en-US}}
# {{Cite web |last=Kigongo |first=Juliet |date=22 August 2019 |title=Court to hear Pastor Bujjingo's divorce case, dismisses wife's |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Court-to-hear-Pastor-Bujjingo-s-divorce-case/688334-5244822-6y48baz/index.html |access-date=14 May 2020 |website=Daily Monitor |language=en}}
# {{Cite web |date=11 July 2019 |title=No way back! Pastor Bugingo insists on divorce, offers to share UGX2b property with estranged wife |url=https://www.pmldaily.com/news/2019/07/no-way-back-pastor-bugingo-insists-on-divorce-offers-to-share-ugx2b-property-with-estranged-wife.html |access-date=21 May 2020 |website=PML Daily |language=en-US}}
# {{Cite web |title=What religious leaders think of Pr. Bugingo |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513332/religious-leaders-bugingo |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title="Pastor Bugingo is teaching heresy about marriage – Flee", Rev. Onesimus Asiimwe {{!}} Church of Uganda |url=https://churchofuganda.org/info/pastor-bugingo-is-teaching-heresy-about-marriage-flee-rev-onesimus-asiimwe |access-date=21 May 2020 |website=churchofuganda.org |archive-date=28 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228090854/https://churchofuganda.org/info/pastor-bugingo-is-teaching-heresy-about-marriage-flee-rev-onesimus-asiimwe |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Bugingo: Pastors speak out |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1503679/bugingo-pastors-speak |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title=Teddy Bugingo launches own church |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1512909/teddy-bugingo-launches-church |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title=Bugingo is mine and will return – Teddy Naluswa |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513666/bugingo-return-teddy-naluswa |access-date=14 May 2020 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |date=6 January 2020 |title=Pastor Bugingo's wife Teddy Naluswa opens own church |url=https://flashugnews.com/pastor-bugingos-wife-teddy-naluswa-opens-new-church-word-of-salvation-ministries-international/ |access-date=14 May 2020 |website=Flash Uganda Media |language=English}}
# {{Cite web |date=7 January 2020 |title=Teddy Bugingo Starts Own Church |url=https://chimpreports.com/teddy-bugingo-starts-own-church/ |access-date=21 May 2020 |website=ChimpReports |language=en-US}}
# {{Cite web |date=7 January 2020 |title=He is a disgrace! Five pastors leave Bugingo, join wife's new church |url=https://www.pmldaily.com/news/2020/01/he-is-a-disgrace-five-pastors-leave-bugingo-join-wifes-new-church.html |access-date=21 May 2020 |website=PML Daily |language=en-US}}
# {{Cite web |date=18 September 2019 |title=Video: Bugingo quizzed by minister Nakiwala over child neglect |url=https://nilepost.co.ug/2019/09/18/video-bugingo-quizzed-by-minister-nakiwala-over-child-neglect/ |access-date=14 May 2020 |website=Nile Post |language=en-US}}
# {{Cite web |date=7 January 2020 |title=Pastor Bugingo Finally Parades Off Heavily Pregnant Suzan Makula, With Reports of Expecting Twins |url=https://eyalama.com/pastor-bugingo-finally-parades-off-heavily-pregnant-suzan-makula-with-reports-of-expecting-twins/ |access-date=14 May 2020 |website=eyalama.com |language=en-US |archive-date=25 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220325075623/https://eyalama.com/pastor-bugingo-finally-parades-off-heavily-pregnant-suzan-makula-with-reports-of-expecting-twins/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |last=Jamal |first=K. Y. |date=2021-06-14 |title=Pastor Bugingo Reportedly Battling with Covid -19 |url=https://celebpatrol.com/pastor-bugingo-reportedly-battling-with-covid-19/ |access-date=2021-11-15 |website=Celeb Patrol UG |language=en-US |archive-date=2021-11-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211115214757/https://celebpatrol.com/pastor-bugingo-reportedly-battling-with-covid-19/ |url-status=dead }}
6tq7ddfyllb2pyhv3kvb3r5lhkfrz82
Akello Judith Franca
0
9642
62362
61763
2026-07-13T14:30:47Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ensobi mu mpandiika zonna ze ndabyemu
62362
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Akello Judith Franca''' yazaalibwa nga 17 Ogwomunaana 1978, Munnayuganda, munnabyabufuzi era omukugu mu by'enfuna.<ref name=":0">https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=128</ref> Ye mubaka omukyala eyakiikirira ab'e [[:en:Agago|Agago]] mu Paalamenti ya Uganda ey'omunaana, omwenda n'ekkumi.<ref name=":0" /><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/female-mps-on-a-pregnancy-watch-as-golola-visits-parliament-1843882</ref> Mu Paalamenti ey'ekkumineemu, yeesimbawo ku ky'omukyala eyali ayagala okukiikirira Agago naye ne bamuwangula nga yafuna obululu 26,840.<ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/akello-judith-franca-10106/</ref> Yalina akakwate ku kibiina ky'eby'obufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]] mu Paalamenti ey'ekkumi.<ref name=":0" /><ref>https://fdc.ug/team/hon-franca-akello/</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=18794:besigye-in-cris-talks-with-fdc-rebels |title=Archive copy |access-date=2023-03-19 |archive-date=2022-10-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221016222645/https://www.observer.ug/component/content/article?id=18794:besigye-in-cris-talks-with-fdc-rebels |url-status=dead }}</ref> Yaliko ne mu kibiina ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/2cec2ab5-bce3-4e0d-b496-03f1fac9c826/</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Okusoma kwe ==
Mu mwaka gwa 1993, yatuula ebigezo bya P.7 ebya P.L.E ku ssomero lya Lacek-Ocot Primary School.<ref name=":0" /> Mu mwaka gwa 1997, yaweebwa satifikeeti ya siniya eyookuna eya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|Uganda Certificate of Education]] okuva ku ssomero lya Atanga S.S. oluvannyuma yeegatta ku Sacred Heart S.S. mu disitulikiti y'e Gulu gye yatuulira siniya ey'omukaaga era gye yafunira satifikeeti ya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]], oluvannyuma n'amaliriza mu mwaka gwa 1999.<ref name=":0" /> Alina ddiguli mu busomesa ng'eno yagifunira ku Ssettendekero wa Makerere era yagifuna mu mwaka gwa 2004. Oluvannyuma yaweebwa ddiguli ey'okubiri mu by'okuddukanya eby'enfuna mu mwaka gwa 2009 okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssetendekero wa Makerere]].<ref name=":0" />
== Obulamu bwe nga tannayingira byabufuzi ==
Okuva mu 1998 okutuusa mu 2001, yali akola mu kitongole kya [[:en:Uganda_Red_Cross_Society|Uganda Red Cross Society]], wabula ng'akola nga eyali ayamba kubaali babeera mu bantu. Wakati w'omwaka gwa 1999 ne 2001, yakola ng'omusomesa ku ssomero lya Pajule S.S. Okuva mu mwaka gwa 2017 okutuuka kati, yali akola nga sabawandiisi mu kakiiko ka paalamenti akavunaanyizibwa ku nsonga z'abaana. Yakolako ng'omusomesa wakati w'omwaka gwa 2003 ne 2005 ku Kisugu Secondary School ery'e Muyenga.<ref name=":0" />
== Olugendo lwe mu by'obufuzi ==
Nga tannaba kwegatta ku [[:en:Parliament_of_Uganda|paalamenti ya Uganda]] [[:en:Member_of_parliament|ng'omubaka wa paalamenti]] okuva mu mwaka gwa 2006 okutuuka mu 2021, Judith yakolako ng'omubaka wa paalamenti ya Uganda mu bifo eby'enjawulo. Mu mwaka gwa 2006 okutuusa 2011, yaweebwa omulimu gw'okumyuka kalabaalaba wa paalamenti akakasa ng'ababaka balonda n'okulabikako mu nkiiko ezibeera zitegekeddwa. Judith oluvannyuma yakolako nga minista ow'ekisiikirize ow'eby'enjigiriza n'eby'emizannyo okuviira ddala mu mwaka gwa 2011 okutuusa mu mwaka gwa 2013. Okuva mu mwaka gwa 2013 okutuusa mu 2016, yeeyali ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta abakyala mu paalamenti ekya 'Uganda Women Parliamentary Association'.<ref name=":0" /> Wakati w'omwaka gwa 2013 ne 2016, yeeyali omukungu wa Uganda eyagikiikiriranga mu palamenti y'ensi yonna eya International Parliamentary Association, oluvannyuma n'akiikirira Uganda mu paalamenti egatta amawanga agali mu lubu olumu ne Bungereza eya 'Commonwealth Parliamentary Association' okuva mu mwaka gwa 2016 n'okutuusa kati.<ref name=":0" /> Okuva mu mwaka 2017 n'okutuuka kati, Judith akola ng'omumyuka wa ssentebe mu kakiiko ka paalamenti ku by'ensonga z'eby'enfuna by'abantu mu paalamenti ya Uganda.<ref name=":0" />
== Ebirala by'akola ==
Yakolako mu kakiiko k'eby'ensimbi, okutegeka wamu n'okukulaakulanya eby'enfuna ne ku kakiiko akakola embalirira y'eby'enfuna by'abantu mu paalamenti ya Uganda, ng'oggyeeko okubeera omubaka.<ref name=":0" /><ref>https://www.independent.co.ug/tag/judith-franca-akello/</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.mpscanug.com/profile/hon-akello-judith-franca/ |title=Archive copy |access-date=2023-03-19 |archive-date=2022-10-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221018200605/https://www.mpscanug.com/profile/hon-akello-judith-franca/ |url-status=dead }}</ref>
== Obulamu bwe ==
Mufumbo.<ref name=":0" /> Ayagala nnyo okwenyigira mu by'emizannyo n'okusoma.<ref name=":0" />
== Laba ne ==
* [[:en:Beatrice_Akello_Akori|Beatrice Akello Akori]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkuminemu]]
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'omwenda]]
* [[:en:Member_of_parliament|Mmemba wa Palamenti]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
nja1vmyyp46qb167fqr52v8pyjccyv5
Ababundabunda ba Uganda
0
10301
62370
44630
2026-07-13T15:06:53Z
Timothy Minister
11393
62370
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Ugandan_districts_affected_by_Lords_Resistance_Army.png|thumb| Maapu ya Uganda]]
[[Yuganda|Uganda]] lye limu ku mawanga agasinga okukyaza ababundabunda mu nsi yonna, <ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1456081/uganda-3rd-refugee-hosting-nation-world</ref> <ref>http://www.spiegel.de/international/tomorrow/uganda-is-the-most-refugee-friendly-country-in-the-world-a-1167294.html</ref> nga balina ababundabunda 1,529,904 (okutuuka nga 28 mu mwezi gwa Mukutula Nsanja owa 2022 <ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-unhcr-operational-update-february-2022</ref> ). Okuyingira okungi kw’ababundabunda kuva ku bintu ebiwerako mu mawanga agaliranye Uganda naddala entalo n’obutabanguko mu [[South Sudan]] ne [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], <ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/200000-flee-DR-Congo-fighting-Uganda/688334-4303994-ricfjdz/index.html</ref> n’obuzibu obukwatagana n’ebyenfuna n’obutali butebenkevu mu by’obufuzi mu bitundu ebyo. Uganda erina enkola ‘ez’omukwano’ eziwa ababundabunda eddembe, gamba ng’eddembe ly’okusoma, okukola, eby’obwannannyini, eby’obulamu n’obuweereza obulala obusookerwako obw’embeera z’abantu. <ref>https://www.amnesty.org/en/latest/campaigns/2017/06/8-things-you-need-to-know-about-refugees-in-uganda/</ref>
== Ebikwata ku bungi bw’abantu ==
Ababundabunda abasinga mu Uganda bava mu mawanga ag’omuliraano naddala [[South Sudan]] ne [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]] . <ref name="unhcr1">https://data2.unhcr.org/en/country/uga</ref> Uganda era erina ababundabunda okuva mu mawanga amalala nga [[Burundi]], [[Somalia|Somalia,]] [[Rwanda]], [[Eritrea]], [[Ethiopia]], [[Sudaani|Sudan]] n’amalala. <ref>https://data.unhcr.org/en/country/uga</ref>
[[File:Nyakabanda_Transit_Center_-_For_Congolese_Refugees_-_Outside_Kisoro_-_Southwestern_Uganda_-_03.jpg|thumb| Enkambi z'ababundabunda mu bukikaddyo bw’amaserengeta ga Uganda]]
* Olukalala lw'ababundabunda abasenga mu Uganda
Kumpi ebitundu 50% ku banoonyi b’obubudamu mu [[Yuganda|Uganda]] basangibwa mu nkambi z’ababundabunda eza Bidi Bidi, Pagirinya, ne Rhino, ezisangibwa mu kitundu ky’obukiikakkono bw’amaserengeta g’eggwanga. <ref name=":0">https://data2.unhcr.org/en/country/uga</ref> Okugatta kwekyo, South Sudan ekola ebitundu 62 ku buli kikumi ku banoonyi b’obubudamu mu Uganda, ate Democratic Republic of the Congo erimu ebitundu 29 ku buli 100. <ref name=":0" />
== Ababundabunda okuva mu Democratic Republic of the Congo ==
Omwaka 2019 we gwaggweerako, ababundabunda okuva mu Congo abasoba mu 900,000 be bakyazibwa mu mawanga ga Africa ag’enjawulo, nga mu kiseera kino ebitundu ebisoba mu 40 ku buli kikumi bali mu Uganda. <ref name=":1">https://data2.unhcr.org/en/documents/download/74694</ref> Ekitundu kya DR Congo ekiriraanye ensalo ya Uganda kye kifo ababundabunda aba Congo abasinga obungi we basibuka. <ref name=":1" /> Okuyingira kw’ababundabunda okw’amaanyi okusinga kuva ku butabanguko n’okulwana okutaggwaawo okufuze eggwanga lya DR Congo. <ref>https://www.voanews.com/africa/drc-refugees-flooding-uganda-escape-armed-conflict</ref> Ababundabunda bangi bayingira Uganda nga bayita mu nnyanja Albert mu ssaza ly’e Ituri mu DR Congo, eririraanye ekitundu ky’obukiikakkono bw’amaserengeta ga Uganda. <ref>https://www.unhcr.org/news/briefing/2019/6/5d11d84d4/thousands-fleeing-new-congo-violence-uganda-refugee-facilities-dangerously.html</ref> Ku babundabunda 900,000, kumpi ebitundu 3 ku buli kikumi baba baana abatambula bokka; kumpi ebitundu 2 ku buli kikumi baba bakyala abali mu bulabe; ate 0.2 ku buli kikumi badduka obutabanguko mu kukakibwa eby’okwegatta. <ref name=":1" />
Okubeerawo kw’ababundabunda mu Uganda kukoze bulungi ku miwendo gy’ababundabunda n’okufuna obuyigirize obw’obwannannyini mu bitundu ebibakyaza. <ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-what-are-refugees-biggest-needs-settlements-across-uganda</ref> Kino kiva ku mikutu gy’obusuubuzi okweyongera mu bitundu omuli ababundabunda abangi, n’enkola ezissibwa mu nkola ebibiina ebitali bya gavumenti ezisobozesa abagaba ebyenjigiriza ab’obwannannyini okubeera ennyo mu bitundu ebirimu ababundabunda abangi.
=== Ensonga eziviirako okudduka ===
==== Olutalo lw'e Kivu ====
Obukuubagano mu kitundu ky’e Kivu mu DR Congo bubaddewo okuva nga olutalo lw’e Congo olusooka terunnabaawo, era mu kiseera kino bukwata ekifaananyi ng’obukuubagano wakati w’amawanga mu Congo obuva mu bannabyabufuzi abalina obuyinza obungi. <ref>https://www.accord.org.za/conflict-trends/rebellion-conflict-minerals-north-kivu/</ref> Ebibinja by’abalina emmundu okuva mu bitundu by’e Congo okuli Babembe, Bafuliru, ne Banyindu balwanagana n’Abanyarwanda Banyamulenge, nga [[Rwanda]] ekwatagana n’ekitundu ky’e Kivu. <ref name=":5">https://www.thenewhumanitarian.org/news/2019/10/28/eastern-Congo-Kivu-conflict-regional-tensions</ref> Bangi bagamba nti obukuubagano buno bukwata ku kufuga ettaka n’ebyobugagga, kubanga ekifo kino Kivu kirimu eby’obugagga eby’omu ttaka bingi. <ref>https://mg.co.za/article/2018-09-26-kivu-the-forgotten-war/</ref>
Olutalo luno luvuddeko abantu abasoba mu 200,000 okusengulwa n’okusaanyaawo ebitundu bingi. Ekirala, ebifo ebikulu bisaanyiziddwaawo omuli amasomero, amalwaliro, n’obulwaliro. <ref name=":5" /> Okuva mu mwezi gwa Muwakanya owa 2019, abantu baabulijjo kumpi 2,000 be battiddwa mu lutalo luno. <ref>https://www.hrw.org/news/2019/08/14/dr-congo-1900-civilians-killed-kivus-over-2-years</ref>
==== Obutabanguko mu kibuga Ituri ====
Obukuubagano obuli mu ssaza ly’e Ituri mu DR Congo buvudde ku kulwanagana wakati w’amawanga g’Abahema n’Abalendu. Obutabanguko buno bumaze emyaka mingi, wadde nga gye buvuddeko bwayongera okusajjuka ng’ebyokulwanyisa mu kitundu kino byeyongera. <ref>http://www.africa.upenn.edu/Hornet/irin_111599b.html</ref> Okuva mu mwezi gwa Mutunda owa 2018, aba Lendus beeyongera okukola obulumbaganyi obw’effujjo ku ba Hemas, nga waliwo ebikolobero okuva ku kutta abantu, okusobya ku bakazi, n’okusaanyaawo ebifo ebikulu. <ref name=":2">https://www.ohchr.org/en/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=25460&LangID=E</ref>
Mu kiseera kyakasana mu mwaka gwa 2019, Pulezidenti Felix Tshisekedi owa DR Congo yavumirira obutabanguko obwaliwo wakati w’amawanga nti bwagezaako okutta abantu. <ref name=":3">https://www.aljazeera.com/news/2019/07/dr-congo-president-calls-ituri-violence-attempted-genocide-190703132022861.html</ref> Mu Gatonya wa 2020, [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|ekibiina ky’amawanga amagatte]] kyafulumya alipoota ng’elangirira obutabanguko mu mawanga mu ssaza ly’e Ituri nti bumenyi bw’amateeka obutyoboola abantu. Ebikumi n’ebikumi bya ba Congo abanoonya obukuumi n’obutebenkevu basala mu Uganda buli lunaku olw’obukuubagano buno. <ref name=":3" />
Abantu abasoba mu 700 be battiddwa mu lutalo luno, era ebikumi n’ebikumi batulugunyizibwa mu by’okwegatta. Abasinga ku bano abakoseddwa bava mu bitundu by’Abahema. <ref>{{Cite web |url=https://news.un.org/en/story/2020/01/1055141 |title=Archive copy |access-date=2023-11-23 |archive-date=2023-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231112151649/https://news.un.org/en/story/2020/01/1055141 |url-status=dead }}</ref>
==== Ekirwadde kya Ebola ====
Okuva mu 1976, wabaddewo obulwadde bwa [[Ekirwadde ky’ebola|Ebola]] 10 obubalukawo mu DR Congo, ng’eyasembyeyo yatandika mu mwezi gwa Muwakanya owa 2018 n’egenda mu maaso n’okutuusa kati. <ref>https://www.who.int/ebola/historical-outbreaks-drc/en/</ref> Ekirwadde kino mu kiseera kino kisinga kukwata masaza ga Ituri ne North Kivu, era mu butongole omuwendo gw’abalwadde gusukka emitwalo esatu. <ref name=":4">https://www.msf.org/drc-ebola-outbreak-crisis-update</ref> Mu mwezi gwa Kasambula owa 2019, ekirwadde kino kyalangirirwa ng’embeera ey’obuzibu ey’ebyobulamu mu ggwanga lyonna era nga yeeraliikiriza ensi yonna okusinzira ku mukiise w’ekitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna owa Uganda. <ref>https://www.ecdc.europa.eu/en/ebola-virus-disease-outbreak-democratic-republic-congo-ongoing</ref>
Ekirwadde kino kyakendedde mu mwaka gwa 2020, nga omulwadde eyasembayo okukwatibwa yakakasibwa mu mwezi gwa Mukutula Nsanja ku lunnaku olwe 17. Kuno kwe kubutuka kwe kirwadde kya Ebola okusinga obunene mu DR Congo, era gwe mulundi ogwokubiri mu nsi yonna. <ref name=":4" />
=== Ensonga eziviirako ababundabunda okujja mu Uganda ===
Mu kiseera kino Uganda y’esinga okukyaza ababundabunda mu mawanga ga Afrika gonna, ekiyinza okuba nga kiva ku nkola yaabwe ey’okuggulawo emiryango eri ababundabunda. <ref>https://www.un.org/africarenewal/magazine/december-2018-march-2019/uganda-stands-out-refugees-hospitality</ref> Mu butuufu, gavumenti y’eggwanga efudde okwaniriza n’okulabirira ababundabunda ekintu ekikulu mu nkola yaayo ey’eggwanga. <ref>https://www.nytimes.com/2018/10/28/world/africa/uganda-refugees.html</ref> Enkola ya Uganda ku babundabunda erimu okwaniriza omuntu yenna anoonya obubudamu mu ggwanga lino, awatali kulowooza ku nsi gy’asibuka. Era zikkiriza ababundabunda eddembe ly’okutambula n’eddembe ly’okunoonya emirimu. Ekirala, amaka g’ababundabunda buli omu aweebwa ekitundu ky’ettaka basobole okuganyulwa mu bulimi. <ref>https://www.worldbank.org/en/topic/fragilityconflictviolence/brief/ugandas-progressive-approach-refugee-management</ref>
Uganda ebadde ewagira Democratic Republic ya Congo okuva gavumenti lwe yayingirira ensi eno eyali ekoseddwa entalo mu 1998. <ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-what-are-refugees-biggest-needs-settlements-across-uganda</ref>
== Ebizibu Ababundabunda bye boolekagana nabyo ==
[[File:South_Sudanese_refugees_being_served_food._Many_of_the_complain_of_hunger_due_to_the_food_rationing_by_World_Food_Program._PHOTO_BY_FELIX_WAROM_OKELLO.jpg|thumb| Ababundabunda okuva e South Sudan nga baweebwa emmere. Bangi kubo beemulugunya ku njala olw’okugabanya emmere okukolebwa World Food Program.]]
Omwaka oguwedde, Uganda yayingiza ababundabunda bangi okusinga amawanga amalala mu nsi yonna. Ekimu ku bizibu ebikulu abanoonyi b’obubudamu bye boolekagana nabyo kwe kuba nti abasinga ku bantu bano abasinga baana. Ebimu ku kusoomoozebwa ababundabunda kwe boolekagana nabyo mulimu obutakola bulungi mu by’obulimi, obuzibu mukubunyisa amawulire n’okusaasaanya ebyamaguzi. <ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-what-are-refugees-biggest-needs-settlements-across-uganda</ref>
=== COVID-19 n'ababundabunda ===
Ekika kya coronavirus ekipya, ekituumiddwa COVID-19, kyasooka kulabika mu kibuga Wuhan e China, nga kyasooka okukwatibwa nga 17 mu mwezi gwa Museenene owa 2019. <ref>https://www.brookings.edu/2020/04/02/the-early-days-of-a-global-pandemic-a-timeline-of-covid-19-spread-and-government-interventions/</ref> Nga 13 mu mwezi gwa Gatonya owa 2020, akawuka kano kaali kasaasaanye okuva e China ne kagenda mu Thailand, nga wano wekyasookera okukwatibwa nti COVID-19 ali bweru wa China. <ref>https://www.who.int/news-room/detail/08-04-2020-who-timeline---covid-19</ref> Nga 11 mu mwezi gwa Mugula Nsingo owa 2020, ekitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna kyakkiriza mu butongole ekirwadde kya COVID-19 nga ssennyiga omukambwe . Mu kiseera ekyo, akawuka kano kaali kasaasaanidde mu mawanga agasukka mu 114 era nga kamaze okutta abantu abasoba mu 4,000. <ref>https://www.who.int/dg/speeches/detail/who-director-general-s-opening-remarks-at-the-media-briefing-on-covid-19---11-march-2020</ref> Nga 17 mu mwezi gwa Kafumuula Mpawo owa 2020, kumpi obukadde bubiri n’obukadde 200 bakakasibwa okuba abalwadde ba COVID-19 mu nsi yonna, 55 bakakasibwa mu Uganda, 4 bakakasibwa mu South Sudan, ne 287 bakakasibwa mu Democratic Republic of the Congo. <ref>https://gisanddata.maps.arcgis.com/apps/opsdashboard/index.html#/bda7594740fd40299423467b48e9ecf6</ref> Nga abakugu mu by’obulamu n’abanoonyereza bakyagenda mu maaso n’okumanya ebisingawo ku kawuka kano, ebibiina eby’enjawulo bituuse mu maaso g’abantu ng’ebibinja eby’akabi ennyo. Ekimu ku bibinja ng’ebyo be banoonyi b’obubudamu.
Ababundabunda n’abantu abalala ababundabunda be basinga okubeera mu bulabe olw’embeera gye babeeramu. Okugeza, ababundabunda bangi babeera mu nkambi oba mu bifo ebisenga abantu abangi mu ngeri etategeerekeka era nga tebalina buweereza bungi. Ababundabunda mu nkambi n’ebifo eby’okusenga nabo basanga obuzibu mu kufuna amawulire agesigika era amatuufu olw’ebiziyiza eby’enjawulo. Ekirala, ababundabunda okwetoloola ensi yonna beesigamye nnyo ku buyambi bw’ebibiina ebiyamba abantu, ebibiina ebitali bya gavumenti, ne gavumenti; olw’ekirwadde kya ssenyiga omukambwe, ebibiina bino byakussa amaanyi n’ensimbi zaabyo ku kawuka kano. <ref>https://www.refugeesinternational.org/reports/2020/3/29/covid-19-and-the-displaced-addressing-the-threat-of-the-novel-coronavirus-in-humanitarian-emergencies</ref>
Ku nkomerero y’omwezi gwa Mugula Nsigo owa 2020, gavumenti ya Uganda yalangirira nga bwegenda okuyimiriza mu butongole okukkiriza ababundabunda n’abanoonyi b’obubudamu okuyingira mu ggwanga olw’omuwendo gw’abalwadde abakakasibwa okweyongera. <ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2020/03/25/uganda-coronavirus-refugees-asylum-seekers</ref> Bangi bali batya nti omuwendo gw’abafudde COVID-19 mu Uganda gugenda kweyongera nnyo singa akawuka kano kayingizibwa mu bifo eby’ababundabunda ebingi. Okugatta kw’ekyo, abakiise b’ekitongole ky’amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku banoonyi b’obubudamu beeraliikirivu nti embeera z’ababundabunda ezisenga ziyinza okusobozesa akawuka kano okusaasaana, kubanga okuva ku kufuna amazzi amatono, era n’emmere esaliddwako mu kiseera kino. <ref>https://www.aljazeera.com/news/2020/04/fears-uganda-coronavirus-outbreak-refugee-settlements-200406145749564.html</ref> Gye buvuddeko ab’obuyinza mu Uganda basanga obuzibu okulaba ng’ababundabunda bagoberera ebiragiro by’ebyobulamu n’ebyokwerinda gavumenti by’eyateeka mu nkola okusobola okukomya okusaasaana kw’ekirwadde kya corona. [[Musa Ecweru|Musu Ecweru]], Minisita wa Uganda avunaanyizibwa ku kwetegekera obutyabaga, annyonnyola nti obutagoberera buno buyinza okuba nga buva ku kuba nti ababundabunda bangi bava mu mawanga gavumenti gye ziteesigika; nga bwe kiri, okugondera obuyinza si kya bulijjo era kizibu. <ref>https://www.voanews.com/science-health/coronavirus-outbreak/refugees-defy-covid-19-safety-measures-uganda</ref>
== Ebizibu ebiva ku babundabunda ==
Uganda, olw’okusembeza abagenyi kwonna, efubye okukwata ku banoonyi b’obubudamu abangi abayingira. Ababundabunda bano bajja mu ggwanga nga beetaaga obujjanjabi kuba bangi bagya balwadde oba nga bafunye ebisago okuva mu lugendo lwabwe. Kino kitadde akazito akanene ku bakungu b’ebyobulamu mu ggwanga. Mu Uganda, buli bannansi 24,000 babeera n’omusawo omu, ate ku buli 11,000 wabaawo nnansi omu. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://learningenglish.voanews.com/a/uganda-south-sudan-refugees/3911308.html. |access-date=2023-11-23 |archive-date=2024-12-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241216095726/https://learningenglish.voanews.com/a/uganda-south-sudan-refugees/3911308.html |url-status=dead }}</ref> Kino kireese okusoomoozebwa mu kulabirira ababundabunda. Mu kusooka, abanoonyi b’obubudamu baali baweebwa ettaka erimu okulima n’okulabirira amaka gaabwe kyokka olw’omuwendo gw’ababundabunda okweyongera ennyo, eggwanga terikyasobola kukikola ekifuula okukaluubiriza ababundabunda okweriisa. <ref>https://www.cbsnews.com/news/refugees-from-south-sudan-in-uganda-reach-one-million/</ref> Okubeerawo kw’abanoonyi b’obubudamu bano tekukoma ku kukifuula kizibu kwoka kubanga okuwa ettaka wabula n’amazzi n’obubudamu. <ref>https://www.usatoday.com/story/news/world/2017/03/27/uganda-refugee-program-strains/99447920/</ref> Mu kitundu, olutalo lw’ababundabunda olw’emmere luvudde ku bakungu abakola enkambi zino okukozesa obubi ssente ezaali zigendereddwamu ababundabunda okwegaggawaza mu kifo ky’ekyo. <ref>https://www.usatoday.com/story/news/world/2018/03/22/uganda-refugee-camp-united-nations-corruption/440047002/</ref> Kino kivuddeko okunoonyereza ku bamu ku bakungu bano.
== Laba ne ==
* Minisitule y'okwetegekera obutyabaga <nowiki><b id="mwww">n'ababundabunda</b></nowiki> ( <nowiki><b id="mwxA">Uganda</b></nowiki> ) .
* Okukozesa ababundabunda mu Uganda mu by’okwegatta
* Olutalo lw'omunda mu South Sudan
* Obukuubagano mu Kivu
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
hypwucuiszdxdf8mct58r1a4o0ycuan
62371
62370
2026-07-13T15:09:35Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ekiba ekisooka kyonna
62371
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Ugandan_districts_affected_by_Lords_Resistance_Army.png|thumb| Maapu ya Uganda]]
[[Yuganda|Uganda]] lye limu ku mawanga agasinga okukyaza ababundabunda mu nsi yonna,<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1456081/uganda-3rd-refugee-hosting-nation-world</ref><ref>http://www.spiegel.de/international/tomorrow/uganda-is-the-most-refugee-friendly-country-in-the-world-a-1167294.html</ref> nga balina ababundabunda 1,529,904 (okutuuka nga 28 mu mwezi gwa Mukutula Nsanja owa 2022<ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-unhcr-operational-update-february-2022</ref>). Okuyingira okungi kw’ababundabunda kuva ku bintu ebiwerako mu mawanga agaliraanye Uganda naddala entalo n’obutabanguko mu [[South Sudan]] ne [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]],<ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/200000-flee-DR-Congo-fighting-Uganda/688334-4303994-ricfjdz/index.html</ref> n’obuzibu obukwatagana n’ebyenfuna n’obutali butebenkevu mu by’obufuzi mu bitundu ebyo. Uganda erina enkola ez’omukwano eziwa ababundabunda eddembe, gamba ng’eddembe ly’okusoma, okukola, eby’obwannannyini, eby’obulamu n’obuweereza obulala obusookerwako obw’embeera z’abantu.<ref>https://www.amnesty.org/en/latest/campaigns/2017/06/8-things-you-need-to-know-about-refugees-in-uganda/</ref>
== Ebikwata ku bungi bw’abantu ==
Ababundabunda abasinga mu Uganda bava mu mawanga ag’omuliraano naddala [[South Sudan]] ne [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]] . <ref name="unhcr1">https://data2.unhcr.org/en/country/uga</ref> Uganda era erina ababundabunda okuva mu mawanga amalala nga [[Burundi]], [[Somalia|Somalia,]] [[Rwanda]], [[Eritrea]], [[Ethiopia]], [[Sudaani|Sudan]] n’amalala. <ref>https://data.unhcr.org/en/country/uga</ref>
[[File:Nyakabanda_Transit_Center_-_For_Congolese_Refugees_-_Outside_Kisoro_-_Southwestern_Uganda_-_03.jpg|thumb| Enkambi z'ababundabunda mu bukikaddyo bw’amaserengeta ga Uganda]]
* Olukalala lw'ababundabunda abasenga mu Uganda
Kumpi ebitundu 50% ku banoonyi b’obubudamu mu [[Yuganda|Uganda]] basangibwa mu nkambi z’ababundabunda eza Bidi Bidi, Pagirinya, ne Rhino, ezisangibwa mu kitundu ky’obukiikakkono bw’amaserengeta g’eggwanga. <ref name=":0">https://data2.unhcr.org/en/country/uga</ref> Okugatta kwekyo, South Sudan ekola ebitundu 62 ku buli kikumi ku banoonyi b’obubudamu mu Uganda, ate Democratic Republic of the Congo erimu ebitundu 29 ku buli 100. <ref name=":0" />
== Ababundabunda okuva mu Democratic Republic of the Congo ==
Omwaka 2019 we gwaggweerako, ababundabunda okuva mu Congo abasoba mu 900,000 be bakyazibwa mu mawanga ga Africa ag’enjawulo, nga mu kiseera kino ebitundu ebisoba mu 40 ku buli kikumi bali mu Uganda. <ref name=":1">https://data2.unhcr.org/en/documents/download/74694</ref> Ekitundu kya DR Congo ekiriraanye ensalo ya Uganda kye kifo ababundabunda aba Congo abasinga obungi we basibuka. <ref name=":1" /> Okuyingira kw’ababundabunda okw’amaanyi okusinga kuva ku butabanguko n’okulwana okutaggwaawo okufuze eggwanga lya DR Congo. <ref>https://www.voanews.com/africa/drc-refugees-flooding-uganda-escape-armed-conflict</ref> Ababundabunda bangi bayingira Uganda nga bayita mu nnyanja Albert mu ssaza ly’e Ituri mu DR Congo, eririraanye ekitundu ky’obukiikakkono bw’amaserengeta ga Uganda. <ref>https://www.unhcr.org/news/briefing/2019/6/5d11d84d4/thousands-fleeing-new-congo-violence-uganda-refugee-facilities-dangerously.html</ref> Ku babundabunda 900,000, kumpi ebitundu 3 ku buli kikumi baba baana abatambula bokka; kumpi ebitundu 2 ku buli kikumi baba bakyala abali mu bulabe; ate 0.2 ku buli kikumi badduka obutabanguko mu kukakibwa eby’okwegatta. <ref name=":1" />
Okubeerawo kw’ababundabunda mu Uganda kukoze bulungi ku miwendo gy’ababundabunda n’okufuna obuyigirize obw’obwannannyini mu bitundu ebibakyaza. <ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-what-are-refugees-biggest-needs-settlements-across-uganda</ref> Kino kiva ku mikutu gy’obusuubuzi okweyongera mu bitundu omuli ababundabunda abangi, n’enkola ezissibwa mu nkola ebibiina ebitali bya gavumenti ezisobozesa abagaba ebyenjigiriza ab’obwannannyini okubeera ennyo mu bitundu ebirimu ababundabunda abangi.
=== Ensonga eziviirako okudduka ===
==== Olutalo lw'e Kivu ====
Obukuubagano mu kitundu ky’e Kivu mu DR Congo bubaddewo okuva nga olutalo lw’e Congo olusooka terunnabaawo, era mu kiseera kino bukwata ekifaananyi ng’obukuubagano wakati w’amawanga mu Congo obuva mu bannabyabufuzi abalina obuyinza obungi. <ref>https://www.accord.org.za/conflict-trends/rebellion-conflict-minerals-north-kivu/</ref> Ebibinja by’abalina emmundu okuva mu bitundu by’e Congo okuli Babembe, Bafuliru, ne Banyindu balwanagana n’Abanyarwanda Banyamulenge, nga [[Rwanda]] ekwatagana n’ekitundu ky’e Kivu. <ref name=":5">https://www.thenewhumanitarian.org/news/2019/10/28/eastern-Congo-Kivu-conflict-regional-tensions</ref> Bangi bagamba nti obukuubagano buno bukwata ku kufuga ettaka n’ebyobugagga, kubanga ekifo kino Kivu kirimu eby’obugagga eby’omu ttaka bingi. <ref>https://mg.co.za/article/2018-09-26-kivu-the-forgotten-war/</ref>
Olutalo luno luvuddeko abantu abasoba mu 200,000 okusengulwa n’okusaanyaawo ebitundu bingi. Ekirala, ebifo ebikulu bisaanyiziddwaawo omuli amasomero, amalwaliro, n’obulwaliro. <ref name=":5" /> Okuva mu mwezi gwa Muwakanya owa 2019, abantu baabulijjo kumpi 2,000 be battiddwa mu lutalo luno. <ref>https://www.hrw.org/news/2019/08/14/dr-congo-1900-civilians-killed-kivus-over-2-years</ref>
==== Obutabanguko mu kibuga Ituri ====
Obukuubagano obuli mu ssaza ly’e Ituri mu DR Congo buvudde ku kulwanagana wakati w’amawanga g’Abahema n’Abalendu. Obutabanguko buno bumaze emyaka mingi, wadde nga gye buvuddeko bwayongera okusajjuka ng’ebyokulwanyisa mu kitundu kino byeyongera. <ref>http://www.africa.upenn.edu/Hornet/irin_111599b.html</ref> Okuva mu mwezi gwa Mutunda owa 2018, aba Lendus beeyongera okukola obulumbaganyi obw’effujjo ku ba Hemas, nga waliwo ebikolobero okuva ku kutta abantu, okusobya ku bakazi, n’okusaanyaawo ebifo ebikulu. <ref name=":2">https://www.ohchr.org/en/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=25460&LangID=E</ref>
Mu kiseera kyakasana mu mwaka gwa 2019, Pulezidenti Felix Tshisekedi owa DR Congo yavumirira obutabanguko obwaliwo wakati w’amawanga nti bwagezaako okutta abantu. <ref name=":3">https://www.aljazeera.com/news/2019/07/dr-congo-president-calls-ituri-violence-attempted-genocide-190703132022861.html</ref> Mu Gatonya wa 2020, [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|ekibiina ky’amawanga amagatte]] kyafulumya alipoota ng’elangirira obutabanguko mu mawanga mu ssaza ly’e Ituri nti bumenyi bw’amateeka obutyoboola abantu. Ebikumi n’ebikumi bya ba Congo abanoonya obukuumi n’obutebenkevu basala mu Uganda buli lunaku olw’obukuubagano buno. <ref name=":3" />
Abantu abasoba mu 700 be battiddwa mu lutalo luno, era ebikumi n’ebikumi batulugunyizibwa mu by’okwegatta. Abasinga ku bano abakoseddwa bava mu bitundu by’Abahema. <ref>{{Cite web |url=https://news.un.org/en/story/2020/01/1055141 |title=Archive copy |access-date=2023-11-23 |archive-date=2023-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231112151649/https://news.un.org/en/story/2020/01/1055141 |url-status=dead }}</ref>
==== Ekirwadde kya Ebola ====
Okuva mu 1976, wabaddewo obulwadde bwa [[Ekirwadde ky’ebola|Ebola]] 10 obubalukawo mu DR Congo, ng’eyasembyeyo yatandika mu mwezi gwa Muwakanya owa 2018 n’egenda mu maaso n’okutuusa kati. <ref>https://www.who.int/ebola/historical-outbreaks-drc/en/</ref> Ekirwadde kino mu kiseera kino kisinga kukwata masaza ga Ituri ne North Kivu, era mu butongole omuwendo gw’abalwadde gusukka emitwalo esatu. <ref name=":4">https://www.msf.org/drc-ebola-outbreak-crisis-update</ref> Mu mwezi gwa Kasambula owa 2019, ekirwadde kino kyalangirirwa ng’embeera ey’obuzibu ey’ebyobulamu mu ggwanga lyonna era nga yeeraliikiriza ensi yonna okusinzira ku mukiise w’ekitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna owa Uganda. <ref>https://www.ecdc.europa.eu/en/ebola-virus-disease-outbreak-democratic-republic-congo-ongoing</ref>
Ekirwadde kino kyakendedde mu mwaka gwa 2020, nga omulwadde eyasembayo okukwatibwa yakakasibwa mu mwezi gwa Mukutula Nsanja ku lunnaku olwe 17. Kuno kwe kubutuka kwe kirwadde kya Ebola okusinga obunene mu DR Congo, era gwe mulundi ogwokubiri mu nsi yonna. <ref name=":4" />
=== Ensonga eziviirako ababundabunda okujja mu Uganda ===
Mu kiseera kino Uganda y’esinga okukyaza ababundabunda mu mawanga ga Afrika gonna, ekiyinza okuba nga kiva ku nkola yaabwe ey’okuggulawo emiryango eri ababundabunda. <ref>https://www.un.org/africarenewal/magazine/december-2018-march-2019/uganda-stands-out-refugees-hospitality</ref> Mu butuufu, gavumenti y’eggwanga efudde okwaniriza n’okulabirira ababundabunda ekintu ekikulu mu nkola yaayo ey’eggwanga. <ref>https://www.nytimes.com/2018/10/28/world/africa/uganda-refugees.html</ref> Enkola ya Uganda ku babundabunda erimu okwaniriza omuntu yenna anoonya obubudamu mu ggwanga lino, awatali kulowooza ku nsi gy’asibuka. Era zikkiriza ababundabunda eddembe ly’okutambula n’eddembe ly’okunoonya emirimu. Ekirala, amaka g’ababundabunda buli omu aweebwa ekitundu ky’ettaka basobole okuganyulwa mu bulimi. <ref>https://www.worldbank.org/en/topic/fragilityconflictviolence/brief/ugandas-progressive-approach-refugee-management</ref>
Uganda ebadde ewagira Democratic Republic ya Congo okuva gavumenti lwe yayingirira ensi eno eyali ekoseddwa entalo mu 1998. <ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-what-are-refugees-biggest-needs-settlements-across-uganda</ref>
== Ebizibu Ababundabunda bye boolekagana nabyo ==
[[File:South_Sudanese_refugees_being_served_food._Many_of_the_complain_of_hunger_due_to_the_food_rationing_by_World_Food_Program._PHOTO_BY_FELIX_WAROM_OKELLO.jpg|thumb| Ababundabunda okuva e South Sudan nga baweebwa emmere. Bangi kubo beemulugunya ku njala olw’okugabanya emmere okukolebwa World Food Program.]]
Omwaka oguwedde, Uganda yayingiza ababundabunda bangi okusinga amawanga amalala mu nsi yonna. Ekimu ku bizibu ebikulu abanoonyi b’obubudamu bye boolekagana nabyo kwe kuba nti abasinga ku bantu bano abasinga baana. Ebimu ku kusoomoozebwa ababundabunda kwe boolekagana nabyo mulimu obutakola bulungi mu by’obulimi, obuzibu mukubunyisa amawulire n’okusaasaanya ebyamaguzi. <ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-what-are-refugees-biggest-needs-settlements-across-uganda</ref>
=== COVID-19 n'ababundabunda ===
Ekika kya coronavirus ekipya, ekituumiddwa COVID-19, kyasooka kulabika mu kibuga Wuhan e China, nga kyasooka okukwatibwa nga 17 mu mwezi gwa Museenene owa 2019. <ref>https://www.brookings.edu/2020/04/02/the-early-days-of-a-global-pandemic-a-timeline-of-covid-19-spread-and-government-interventions/</ref> Nga 13 mu mwezi gwa Gatonya owa 2020, akawuka kano kaali kasaasaanye okuva e China ne kagenda mu Thailand, nga wano wekyasookera okukwatibwa nti COVID-19 ali bweru wa China. <ref>https://www.who.int/news-room/detail/08-04-2020-who-timeline---covid-19</ref> Nga 11 mu mwezi gwa Mugula Nsingo owa 2020, ekitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna kyakkiriza mu butongole ekirwadde kya COVID-19 nga ssennyiga omukambwe . Mu kiseera ekyo, akawuka kano kaali kasaasaanidde mu mawanga agasukka mu 114 era nga kamaze okutta abantu abasoba mu 4,000. <ref>https://www.who.int/dg/speeches/detail/who-director-general-s-opening-remarks-at-the-media-briefing-on-covid-19---11-march-2020</ref> Nga 17 mu mwezi gwa Kafumuula Mpawo owa 2020, kumpi obukadde bubiri n’obukadde 200 bakakasibwa okuba abalwadde ba COVID-19 mu nsi yonna, 55 bakakasibwa mu Uganda, 4 bakakasibwa mu South Sudan, ne 287 bakakasibwa mu Democratic Republic of the Congo. <ref>https://gisanddata.maps.arcgis.com/apps/opsdashboard/index.html#/bda7594740fd40299423467b48e9ecf6</ref> Nga abakugu mu by’obulamu n’abanoonyereza bakyagenda mu maaso n’okumanya ebisingawo ku kawuka kano, ebibiina eby’enjawulo bituuse mu maaso g’abantu ng’ebibinja eby’akabi ennyo. Ekimu ku bibinja ng’ebyo be banoonyi b’obubudamu.
Ababundabunda n’abantu abalala ababundabunda be basinga okubeera mu bulabe olw’embeera gye babeeramu. Okugeza, ababundabunda bangi babeera mu nkambi oba mu bifo ebisenga abantu abangi mu ngeri etategeerekeka era nga tebalina buweereza bungi. Ababundabunda mu nkambi n’ebifo eby’okusenga nabo basanga obuzibu mu kufuna amawulire agesigika era amatuufu olw’ebiziyiza eby’enjawulo. Ekirala, ababundabunda okwetoloola ensi yonna beesigamye nnyo ku buyambi bw’ebibiina ebiyamba abantu, ebibiina ebitali bya gavumenti, ne gavumenti; olw’ekirwadde kya ssenyiga omukambwe, ebibiina bino byakussa amaanyi n’ensimbi zaabyo ku kawuka kano. <ref>https://www.refugeesinternational.org/reports/2020/3/29/covid-19-and-the-displaced-addressing-the-threat-of-the-novel-coronavirus-in-humanitarian-emergencies</ref>
Ku nkomerero y’omwezi gwa Mugula Nsigo owa 2020, gavumenti ya Uganda yalangirira nga bwegenda okuyimiriza mu butongole okukkiriza ababundabunda n’abanoonyi b’obubudamu okuyingira mu ggwanga olw’omuwendo gw’abalwadde abakakasibwa okweyongera. <ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2020/03/25/uganda-coronavirus-refugees-asylum-seekers</ref> Bangi bali batya nti omuwendo gw’abafudde COVID-19 mu Uganda gugenda kweyongera nnyo singa akawuka kano kayingizibwa mu bifo eby’ababundabunda ebingi. Okugatta kw’ekyo, abakiise b’ekitongole ky’amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku banoonyi b’obubudamu beeraliikirivu nti embeera z’ababundabunda ezisenga ziyinza okusobozesa akawuka kano okusaasaana, kubanga okuva ku kufuna amazzi amatono, era n’emmere esaliddwako mu kiseera kino. <ref>https://www.aljazeera.com/news/2020/04/fears-uganda-coronavirus-outbreak-refugee-settlements-200406145749564.html</ref> Gye buvuddeko ab’obuyinza mu Uganda basanga obuzibu okulaba ng’ababundabunda bagoberera ebiragiro by’ebyobulamu n’ebyokwerinda gavumenti by’eyateeka mu nkola okusobola okukomya okusaasaana kw’ekirwadde kya corona. [[Musa Ecweru|Musu Ecweru]], Minisita wa Uganda avunaanyizibwa ku kwetegekera obutyabaga, annyonnyola nti obutagoberera buno buyinza okuba nga buva ku kuba nti ababundabunda bangi bava mu mawanga gavumenti gye ziteesigika; nga bwe kiri, okugondera obuyinza si kya bulijjo era kizibu. <ref>https://www.voanews.com/science-health/coronavirus-outbreak/refugees-defy-covid-19-safety-measures-uganda</ref>
== Ebizibu ebiva ku babundabunda ==
Uganda, olw’okusembeza abagenyi kwonna, efubye okukwata ku banoonyi b’obubudamu abangi abayingira. Ababundabunda bano bajja mu ggwanga nga beetaaga obujjanjabi kuba bangi bagya balwadde oba nga bafunye ebisago okuva mu lugendo lwabwe. Kino kitadde akazito akanene ku bakungu b’ebyobulamu mu ggwanga. Mu Uganda, buli bannansi 24,000 babeera n’omusawo omu, ate ku buli 11,000 wabaawo nnansi omu. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://learningenglish.voanews.com/a/uganda-south-sudan-refugees/3911308.html. |access-date=2023-11-23 |archive-date=2024-12-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241216095726/https://learningenglish.voanews.com/a/uganda-south-sudan-refugees/3911308.html |url-status=dead }}</ref> Kino kireese okusoomoozebwa mu kulabirira ababundabunda. Mu kusooka, abanoonyi b’obubudamu baali baweebwa ettaka erimu okulima n’okulabirira amaka gaabwe kyokka olw’omuwendo gw’ababundabunda okweyongera ennyo, eggwanga terikyasobola kukikola ekifuula okukaluubiriza ababundabunda okweriisa. <ref>https://www.cbsnews.com/news/refugees-from-south-sudan-in-uganda-reach-one-million/</ref> Okubeerawo kw’abanoonyi b’obubudamu bano tekukoma ku kukifuula kizibu kwoka kubanga okuwa ettaka wabula n’amazzi n’obubudamu. <ref>https://www.usatoday.com/story/news/world/2017/03/27/uganda-refugee-program-strains/99447920/</ref> Mu kitundu, olutalo lw’ababundabunda olw’emmere luvudde ku bakungu abakola enkambi zino okukozesa obubi ssente ezaali zigendereddwamu ababundabunda okwegaggawaza mu kifo ky’ekyo. <ref>https://www.usatoday.com/story/news/world/2018/03/22/uganda-refugee-camp-united-nations-corruption/440047002/</ref> Kino kivuddeko okunoonyereza ku bamu ku bakungu bano.
== Laba ne ==
* Minisitule y'okwetegekera obutyabaga <nowiki><b id="mwww">n'ababundabunda</b></nowiki> ( <nowiki><b id="mwxA">Uganda</b></nowiki> ) .
* Okukozesa ababundabunda mu Uganda mu by’okwegatta
* Olutalo lw'omunda mu South Sudan
* Obukuubagano mu Kivu
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
n477483lte89rqlnwdgxffs3vnnfd5z
62372
62371
2026-07-13T15:12:03Z
Timothy Minister
11393
Nnongoosezza ebikwata ku bungi bw'abantu byonna
62372
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Ugandan_districts_affected_by_Lords_Resistance_Army.png|thumb| Maapu ya Uganda]]
[[Yuganda|Uganda]] lye limu ku mawanga agasinga okukyaza ababundabunda mu nsi yonna,<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1456081/uganda-3rd-refugee-hosting-nation-world</ref><ref>http://www.spiegel.de/international/tomorrow/uganda-is-the-most-refugee-friendly-country-in-the-world-a-1167294.html</ref> nga balina ababundabunda 1,529,904 (okutuuka nga 28 mu mwezi gwa Mukutula Nsanja owa 2022<ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-unhcr-operational-update-february-2022</ref>). Okuyingira okungi kw’ababundabunda kuva ku bintu ebiwerako mu mawanga agaliraanye Uganda naddala entalo n’obutabanguko mu [[South Sudan]] ne [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]],<ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/200000-flee-DR-Congo-fighting-Uganda/688334-4303994-ricfjdz/index.html</ref> n’obuzibu obukwatagana n’ebyenfuna n’obutali butebenkevu mu by’obufuzi mu bitundu ebyo. Uganda erina enkola ez’omukwano eziwa ababundabunda eddembe, gamba ng’eddembe ly’okusoma, okukola, eby’obwannannyini, eby’obulamu n’obuweereza obulala obusookerwako obw’embeera z’abantu.<ref>https://www.amnesty.org/en/latest/campaigns/2017/06/8-things-you-need-to-know-about-refugees-in-uganda/</ref>
== Ebikwata ku bungi bw’abantu ==
Ababundabunda abasinga mu Uganda bava mu mawanga ag’omuliraano naddala [[South Sudan]] ne [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]].<ref name="unhcr1">https://data2.unhcr.org/en/country/uga</ref> Uganda era erina ababundabunda okuva mu mawanga amalala nga [[Burundi]], [[Somalia|Somalia,]] [[Rwanda]], [[Eritrea]], [[Ethiopia]], [[Sudaani|Sudan]] n’amalala.<ref>https://data.unhcr.org/en/country/uga</ref>
[[File:Nyakabanda_Transit_Center_-_For_Congolese_Refugees_-_Outside_Kisoro_-_Southwestern_Uganda_-_03.jpg|thumb| Enkambi z'ababundabunda mu bukikaddyo bw’amaserengeta ga Uganda]]
* Olukalala lw'ababundabunda abasenga mu Uganda
Kumpi ebitundu ataano ku buli kikumi (50%) ku banoonya obubudamu mu [[Yuganda|Uganda]] basangibwa mu nkambi z’ababundabunda eza Bidi Bidi, Pagirinya, ne Rhino, ezisangibwa mu kitundu ky’obukiikakkono bw’amaserengeta g’eggwanga.<ref name=":0">https://data2.unhcr.org/en/country/uga</ref> Okugatta ku ekyo, South Sudan ekola ebitundu 62 ku buli kikumi ku banoonyi b’obubudamu mu Uganda, ate Democratic Republic of the Congo ekola ebitundu 29 ku buli 100.<ref name=":0" />
== Ababundabunda okuva mu Democratic Republic of the Congo ==
Omwaka 2019 we gwaggweerako, ababundabunda okuva mu Congo abasoba mu 900,000 be bakyazibwa mu mawanga ga Africa ag’enjawulo, nga mu kiseera kino ebitundu ebisoba mu 40 ku buli kikumi bali mu Uganda. <ref name=":1">https://data2.unhcr.org/en/documents/download/74694</ref> Ekitundu kya DR Congo ekiriraanye ensalo ya Uganda kye kifo ababundabunda aba Congo abasinga obungi we basibuka. <ref name=":1" /> Okuyingira kw’ababundabunda okw’amaanyi okusinga kuva ku butabanguko n’okulwana okutaggwaawo okufuze eggwanga lya DR Congo. <ref>https://www.voanews.com/africa/drc-refugees-flooding-uganda-escape-armed-conflict</ref> Ababundabunda bangi bayingira Uganda nga bayita mu nnyanja Albert mu ssaza ly’e Ituri mu DR Congo, eririraanye ekitundu ky’obukiikakkono bw’amaserengeta ga Uganda. <ref>https://www.unhcr.org/news/briefing/2019/6/5d11d84d4/thousands-fleeing-new-congo-violence-uganda-refugee-facilities-dangerously.html</ref> Ku babundabunda 900,000, kumpi ebitundu 3 ku buli kikumi baba baana abatambula bokka; kumpi ebitundu 2 ku buli kikumi baba bakyala abali mu bulabe; ate 0.2 ku buli kikumi badduka obutabanguko mu kukakibwa eby’okwegatta. <ref name=":1" />
Okubeerawo kw’ababundabunda mu Uganda kukoze bulungi ku miwendo gy’ababundabunda n’okufuna obuyigirize obw’obwannannyini mu bitundu ebibakyaza. <ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-what-are-refugees-biggest-needs-settlements-across-uganda</ref> Kino kiva ku mikutu gy’obusuubuzi okweyongera mu bitundu omuli ababundabunda abangi, n’enkola ezissibwa mu nkola ebibiina ebitali bya gavumenti ezisobozesa abagaba ebyenjigiriza ab’obwannannyini okubeera ennyo mu bitundu ebirimu ababundabunda abangi.
=== Ensonga eziviirako okudduka ===
==== Olutalo lw'e Kivu ====
Obukuubagano mu kitundu ky’e Kivu mu DR Congo bubaddewo okuva nga olutalo lw’e Congo olusooka terunnabaawo, era mu kiseera kino bukwata ekifaananyi ng’obukuubagano wakati w’amawanga mu Congo obuva mu bannabyabufuzi abalina obuyinza obungi. <ref>https://www.accord.org.za/conflict-trends/rebellion-conflict-minerals-north-kivu/</ref> Ebibinja by’abalina emmundu okuva mu bitundu by’e Congo okuli Babembe, Bafuliru, ne Banyindu balwanagana n’Abanyarwanda Banyamulenge, nga [[Rwanda]] ekwatagana n’ekitundu ky’e Kivu. <ref name=":5">https://www.thenewhumanitarian.org/news/2019/10/28/eastern-Congo-Kivu-conflict-regional-tensions</ref> Bangi bagamba nti obukuubagano buno bukwata ku kufuga ettaka n’ebyobugagga, kubanga ekifo kino Kivu kirimu eby’obugagga eby’omu ttaka bingi. <ref>https://mg.co.za/article/2018-09-26-kivu-the-forgotten-war/</ref>
Olutalo luno luvuddeko abantu abasoba mu 200,000 okusengulwa n’okusaanyaawo ebitundu bingi. Ekirala, ebifo ebikulu bisaanyiziddwaawo omuli amasomero, amalwaliro, n’obulwaliro. <ref name=":5" /> Okuva mu mwezi gwa Muwakanya owa 2019, abantu baabulijjo kumpi 2,000 be battiddwa mu lutalo luno. <ref>https://www.hrw.org/news/2019/08/14/dr-congo-1900-civilians-killed-kivus-over-2-years</ref>
==== Obutabanguko mu kibuga Ituri ====
Obukuubagano obuli mu ssaza ly’e Ituri mu DR Congo buvudde ku kulwanagana wakati w’amawanga g’Abahema n’Abalendu. Obutabanguko buno bumaze emyaka mingi, wadde nga gye buvuddeko bwayongera okusajjuka ng’ebyokulwanyisa mu kitundu kino byeyongera. <ref>http://www.africa.upenn.edu/Hornet/irin_111599b.html</ref> Okuva mu mwezi gwa Mutunda owa 2018, aba Lendus beeyongera okukola obulumbaganyi obw’effujjo ku ba Hemas, nga waliwo ebikolobero okuva ku kutta abantu, okusobya ku bakazi, n’okusaanyaawo ebifo ebikulu. <ref name=":2">https://www.ohchr.org/en/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=25460&LangID=E</ref>
Mu kiseera kyakasana mu mwaka gwa 2019, Pulezidenti Felix Tshisekedi owa DR Congo yavumirira obutabanguko obwaliwo wakati w’amawanga nti bwagezaako okutta abantu. <ref name=":3">https://www.aljazeera.com/news/2019/07/dr-congo-president-calls-ituri-violence-attempted-genocide-190703132022861.html</ref> Mu Gatonya wa 2020, [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|ekibiina ky’amawanga amagatte]] kyafulumya alipoota ng’elangirira obutabanguko mu mawanga mu ssaza ly’e Ituri nti bumenyi bw’amateeka obutyoboola abantu. Ebikumi n’ebikumi bya ba Congo abanoonya obukuumi n’obutebenkevu basala mu Uganda buli lunaku olw’obukuubagano buno. <ref name=":3" />
Abantu abasoba mu 700 be battiddwa mu lutalo luno, era ebikumi n’ebikumi batulugunyizibwa mu by’okwegatta. Abasinga ku bano abakoseddwa bava mu bitundu by’Abahema. <ref>{{Cite web |url=https://news.un.org/en/story/2020/01/1055141 |title=Archive copy |access-date=2023-11-23 |archive-date=2023-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231112151649/https://news.un.org/en/story/2020/01/1055141 |url-status=dead }}</ref>
==== Ekirwadde kya Ebola ====
Okuva mu 1976, wabaddewo obulwadde bwa [[Ekirwadde ky’ebola|Ebola]] 10 obubalukawo mu DR Congo, ng’eyasembyeyo yatandika mu mwezi gwa Muwakanya owa 2018 n’egenda mu maaso n’okutuusa kati. <ref>https://www.who.int/ebola/historical-outbreaks-drc/en/</ref> Ekirwadde kino mu kiseera kino kisinga kukwata masaza ga Ituri ne North Kivu, era mu butongole omuwendo gw’abalwadde gusukka emitwalo esatu. <ref name=":4">https://www.msf.org/drc-ebola-outbreak-crisis-update</ref> Mu mwezi gwa Kasambula owa 2019, ekirwadde kino kyalangirirwa ng’embeera ey’obuzibu ey’ebyobulamu mu ggwanga lyonna era nga yeeraliikiriza ensi yonna okusinzira ku mukiise w’ekitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna owa Uganda. <ref>https://www.ecdc.europa.eu/en/ebola-virus-disease-outbreak-democratic-republic-congo-ongoing</ref>
Ekirwadde kino kyakendedde mu mwaka gwa 2020, nga omulwadde eyasembayo okukwatibwa yakakasibwa mu mwezi gwa Mukutula Nsanja ku lunnaku olwe 17. Kuno kwe kubutuka kwe kirwadde kya Ebola okusinga obunene mu DR Congo, era gwe mulundi ogwokubiri mu nsi yonna. <ref name=":4" />
=== Ensonga eziviirako ababundabunda okujja mu Uganda ===
Mu kiseera kino Uganda y’esinga okukyaza ababundabunda mu mawanga ga Afrika gonna, ekiyinza okuba nga kiva ku nkola yaabwe ey’okuggulawo emiryango eri ababundabunda. <ref>https://www.un.org/africarenewal/magazine/december-2018-march-2019/uganda-stands-out-refugees-hospitality</ref> Mu butuufu, gavumenti y’eggwanga efudde okwaniriza n’okulabirira ababundabunda ekintu ekikulu mu nkola yaayo ey’eggwanga. <ref>https://www.nytimes.com/2018/10/28/world/africa/uganda-refugees.html</ref> Enkola ya Uganda ku babundabunda erimu okwaniriza omuntu yenna anoonya obubudamu mu ggwanga lino, awatali kulowooza ku nsi gy’asibuka. Era zikkiriza ababundabunda eddembe ly’okutambula n’eddembe ly’okunoonya emirimu. Ekirala, amaka g’ababundabunda buli omu aweebwa ekitundu ky’ettaka basobole okuganyulwa mu bulimi. <ref>https://www.worldbank.org/en/topic/fragilityconflictviolence/brief/ugandas-progressive-approach-refugee-management</ref>
Uganda ebadde ewagira Democratic Republic ya Congo okuva gavumenti lwe yayingirira ensi eno eyali ekoseddwa entalo mu 1998. <ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-what-are-refugees-biggest-needs-settlements-across-uganda</ref>
== Ebizibu Ababundabunda bye boolekagana nabyo ==
[[File:South_Sudanese_refugees_being_served_food._Many_of_the_complain_of_hunger_due_to_the_food_rationing_by_World_Food_Program._PHOTO_BY_FELIX_WAROM_OKELLO.jpg|thumb| Ababundabunda okuva e South Sudan nga baweebwa emmere. Bangi kubo beemulugunya ku njala olw’okugabanya emmere okukolebwa World Food Program.]]
Omwaka oguwedde, Uganda yayingiza ababundabunda bangi okusinga amawanga amalala mu nsi yonna. Ekimu ku bizibu ebikulu abanoonyi b’obubudamu bye boolekagana nabyo kwe kuba nti abasinga ku bantu bano abasinga baana. Ebimu ku kusoomoozebwa ababundabunda kwe boolekagana nabyo mulimu obutakola bulungi mu by’obulimi, obuzibu mukubunyisa amawulire n’okusaasaanya ebyamaguzi. <ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-what-are-refugees-biggest-needs-settlements-across-uganda</ref>
=== COVID-19 n'ababundabunda ===
Ekika kya coronavirus ekipya, ekituumiddwa COVID-19, kyasooka kulabika mu kibuga Wuhan e China, nga kyasooka okukwatibwa nga 17 mu mwezi gwa Museenene owa 2019. <ref>https://www.brookings.edu/2020/04/02/the-early-days-of-a-global-pandemic-a-timeline-of-covid-19-spread-and-government-interventions/</ref> Nga 13 mu mwezi gwa Gatonya owa 2020, akawuka kano kaali kasaasaanye okuva e China ne kagenda mu Thailand, nga wano wekyasookera okukwatibwa nti COVID-19 ali bweru wa China. <ref>https://www.who.int/news-room/detail/08-04-2020-who-timeline---covid-19</ref> Nga 11 mu mwezi gwa Mugula Nsingo owa 2020, ekitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna kyakkiriza mu butongole ekirwadde kya COVID-19 nga ssennyiga omukambwe . Mu kiseera ekyo, akawuka kano kaali kasaasaanidde mu mawanga agasukka mu 114 era nga kamaze okutta abantu abasoba mu 4,000. <ref>https://www.who.int/dg/speeches/detail/who-director-general-s-opening-remarks-at-the-media-briefing-on-covid-19---11-march-2020</ref> Nga 17 mu mwezi gwa Kafumuula Mpawo owa 2020, kumpi obukadde bubiri n’obukadde 200 bakakasibwa okuba abalwadde ba COVID-19 mu nsi yonna, 55 bakakasibwa mu Uganda, 4 bakakasibwa mu South Sudan, ne 287 bakakasibwa mu Democratic Republic of the Congo. <ref>https://gisanddata.maps.arcgis.com/apps/opsdashboard/index.html#/bda7594740fd40299423467b48e9ecf6</ref> Nga abakugu mu by’obulamu n’abanoonyereza bakyagenda mu maaso n’okumanya ebisingawo ku kawuka kano, ebibiina eby’enjawulo bituuse mu maaso g’abantu ng’ebibinja eby’akabi ennyo. Ekimu ku bibinja ng’ebyo be banoonyi b’obubudamu.
Ababundabunda n’abantu abalala ababundabunda be basinga okubeera mu bulabe olw’embeera gye babeeramu. Okugeza, ababundabunda bangi babeera mu nkambi oba mu bifo ebisenga abantu abangi mu ngeri etategeerekeka era nga tebalina buweereza bungi. Ababundabunda mu nkambi n’ebifo eby’okusenga nabo basanga obuzibu mu kufuna amawulire agesigika era amatuufu olw’ebiziyiza eby’enjawulo. Ekirala, ababundabunda okwetoloola ensi yonna beesigamye nnyo ku buyambi bw’ebibiina ebiyamba abantu, ebibiina ebitali bya gavumenti, ne gavumenti; olw’ekirwadde kya ssenyiga omukambwe, ebibiina bino byakussa amaanyi n’ensimbi zaabyo ku kawuka kano. <ref>https://www.refugeesinternational.org/reports/2020/3/29/covid-19-and-the-displaced-addressing-the-threat-of-the-novel-coronavirus-in-humanitarian-emergencies</ref>
Ku nkomerero y’omwezi gwa Mugula Nsigo owa 2020, gavumenti ya Uganda yalangirira nga bwegenda okuyimiriza mu butongole okukkiriza ababundabunda n’abanoonyi b’obubudamu okuyingira mu ggwanga olw’omuwendo gw’abalwadde abakakasibwa okweyongera. <ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2020/03/25/uganda-coronavirus-refugees-asylum-seekers</ref> Bangi bali batya nti omuwendo gw’abafudde COVID-19 mu Uganda gugenda kweyongera nnyo singa akawuka kano kayingizibwa mu bifo eby’ababundabunda ebingi. Okugatta kw’ekyo, abakiise b’ekitongole ky’amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku banoonyi b’obubudamu beeraliikirivu nti embeera z’ababundabunda ezisenga ziyinza okusobozesa akawuka kano okusaasaana, kubanga okuva ku kufuna amazzi amatono, era n’emmere esaliddwako mu kiseera kino. <ref>https://www.aljazeera.com/news/2020/04/fears-uganda-coronavirus-outbreak-refugee-settlements-200406145749564.html</ref> Gye buvuddeko ab’obuyinza mu Uganda basanga obuzibu okulaba ng’ababundabunda bagoberera ebiragiro by’ebyobulamu n’ebyokwerinda gavumenti by’eyateeka mu nkola okusobola okukomya okusaasaana kw’ekirwadde kya corona. [[Musa Ecweru|Musu Ecweru]], Minisita wa Uganda avunaanyizibwa ku kwetegekera obutyabaga, annyonnyola nti obutagoberera buno buyinza okuba nga buva ku kuba nti ababundabunda bangi bava mu mawanga gavumenti gye ziteesigika; nga bwe kiri, okugondera obuyinza si kya bulijjo era kizibu. <ref>https://www.voanews.com/science-health/coronavirus-outbreak/refugees-defy-covid-19-safety-measures-uganda</ref>
== Ebizibu ebiva ku babundabunda ==
Uganda, olw’okusembeza abagenyi kwonna, efubye okukwata ku banoonyi b’obubudamu abangi abayingira. Ababundabunda bano bajja mu ggwanga nga beetaaga obujjanjabi kuba bangi bagya balwadde oba nga bafunye ebisago okuva mu lugendo lwabwe. Kino kitadde akazito akanene ku bakungu b’ebyobulamu mu ggwanga. Mu Uganda, buli bannansi 24,000 babeera n’omusawo omu, ate ku buli 11,000 wabaawo nnansi omu. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://learningenglish.voanews.com/a/uganda-south-sudan-refugees/3911308.html. |access-date=2023-11-23 |archive-date=2024-12-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241216095726/https://learningenglish.voanews.com/a/uganda-south-sudan-refugees/3911308.html |url-status=dead }}</ref> Kino kireese okusoomoozebwa mu kulabirira ababundabunda. Mu kusooka, abanoonyi b’obubudamu baali baweebwa ettaka erimu okulima n’okulabirira amaka gaabwe kyokka olw’omuwendo gw’ababundabunda okweyongera ennyo, eggwanga terikyasobola kukikola ekifuula okukaluubiriza ababundabunda okweriisa. <ref>https://www.cbsnews.com/news/refugees-from-south-sudan-in-uganda-reach-one-million/</ref> Okubeerawo kw’abanoonyi b’obubudamu bano tekukoma ku kukifuula kizibu kwoka kubanga okuwa ettaka wabula n’amazzi n’obubudamu. <ref>https://www.usatoday.com/story/news/world/2017/03/27/uganda-refugee-program-strains/99447920/</ref> Mu kitundu, olutalo lw’ababundabunda olw’emmere luvudde ku bakungu abakola enkambi zino okukozesa obubi ssente ezaali zigendereddwamu ababundabunda okwegaggawaza mu kifo ky’ekyo. <ref>https://www.usatoday.com/story/news/world/2018/03/22/uganda-refugee-camp-united-nations-corruption/440047002/</ref> Kino kivuddeko okunoonyereza ku bamu ku bakungu bano.
== Laba ne ==
* Minisitule y'okwetegekera obutyabaga <nowiki><b id="mwww">n'ababundabunda</b></nowiki> ( <nowiki><b id="mwxA">Uganda</b></nowiki> ) .
* Okukozesa ababundabunda mu Uganda mu by’okwegatta
* Olutalo lw'omunda mu South Sudan
* Obukuubagano mu Kivu
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
t0egzau74x2lilurjvzlsmhcra9yskd
62373
62372
2026-07-13T15:17:05Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ebiba bitaano ebisooka
62373
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Ugandan_districts_affected_by_Lords_Resistance_Army.png|thumb| Maapu ya Uganda]]
[[Yuganda|Uganda]] lye limu ku mawanga agasinga okukyaza ababundabunda mu nsi yonna,<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1456081/uganda-3rd-refugee-hosting-nation-world</ref><ref>http://www.spiegel.de/international/tomorrow/uganda-is-the-most-refugee-friendly-country-in-the-world-a-1167294.html</ref> nga balina ababundabunda 1,529,904 (okutuuka nga 28 mu mwezi gwa Mukutula Nsanja owa 2022<ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-unhcr-operational-update-february-2022</ref>). Okuyingira okungi kw’ababundabunda kuva ku bintu ebiwerako mu mawanga agaliraanye Uganda naddala entalo n’obutabanguko mu [[South Sudan]] ne [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]],<ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/200000-flee-DR-Congo-fighting-Uganda/688334-4303994-ricfjdz/index.html</ref> n’obuzibu obukwatagana n’ebyenfuna n’obutali butebenkevu mu by’obufuzi mu bitundu ebyo. Uganda erina enkola ez’omukwano eziwa ababundabunda eddembe, gamba ng’eddembe ly’okusoma, okukola, eby’obwannannyini, eby’obulamu n’obuweereza obulala obusookerwako obw’embeera z’abantu.<ref>https://www.amnesty.org/en/latest/campaigns/2017/06/8-things-you-need-to-know-about-refugees-in-uganda/</ref>
== Ebikwata ku bungi bw’abantu ==
Ababundabunda abasinga mu Uganda bava mu mawanga ag’omuliraano naddala [[South Sudan]] ne [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]].<ref name="unhcr1">https://data2.unhcr.org/en/country/uga</ref> Uganda era erina ababundabunda okuva mu mawanga amalala nga [[Burundi]], [[Somalia|Somalia,]] [[Rwanda]], [[Eritrea]], [[Ethiopia]], [[Sudaani|Sudan]] n’amalala.<ref>https://data.unhcr.org/en/country/uga</ref>
[[File:Nyakabanda_Transit_Center_-_For_Congolese_Refugees_-_Outside_Kisoro_-_Southwestern_Uganda_-_03.jpg|thumb| Enkambi z'ababundabunda mu bukikaddyo bw’amaserengeta ga Uganda]]
* Olukalala lw'ababundabunda abasenga mu Uganda
Kumpi ebitundu amakumi ataano ku buli kikumi (50%) ku banoonya obubudamu mu [[Yuganda|Uganda]] basangibwa mu nkambi z’ababundabunda eza Bidi Bidi, Pagirinya, ne Rhino, ezisangibwa mu kitundu ky’obukiikakkono bw’amaserengeta g’eggwanga.<ref name=":0">https://data2.unhcr.org/en/country/uga</ref> Okugatta ku ekyo, South Sudan ekola ebitundu (62%) nkaaga mu bibiri ku buli kikumi ku banoonyi b’obubudamu mu Uganda, ate Democratic Republic of the Congo ekola ebitundu (29%) abiri mu mwenda ku buli kikumi.<ref name=":0" />
== Ababundabunda okuva mu Democratic Republic of the Congo ==
Omwaka 2019 we gwaggweerako, ababundabunda okuva mu Congo abasoba mu 900,000 be baakyazibwa mu mawanga ga Afirika ag’enjawulo, nga mu kiseera kino ebitundu ebisoba mu (40%) ana ku buli kikumi bali mu Uganda.<ref name=":1">https://data2.unhcr.org/en/documents/download/74694</ref> Ekitundu kya DR Congo ekiriraanye ensalo ya Uganda kye kifo ababundabunda aba Congo abasinga obungi we basibuka.<ref name=":1" /> Okuyingira kw’ababundabunda okw’amaanyi okusinga kuva ku butabanguko n’okulwana okutaggwaawo okufuze eggwanga lya DR Congo.<ref>https://www.voanews.com/africa/drc-refugees-flooding-uganda-escape-armed-conflict</ref> Ababundabunda bangi bayingira Uganda nga bayita mu nnyanja Albert mu ssaza ly’e Ituri mu DR Congo, eririraanye ekitundu ky’obukiikakkono bw’amaserengeta ga Uganda.<ref>https://www.unhcr.org/news/briefing/2019/6/5d11d84d4/thousands-fleeing-new-congo-violence-uganda-refugee-facilities-dangerously.html</ref> Ku babundabunda 900,000, kumpi ebitundu (3%) bisatu ku buli kikumi baba baana abatambula bokka; kumpi ebitundu (2%) bibiri ku buli kikumi baba bakyala abali mu bulabe; ate (0.2%) obutundutundu bubiri ku buli kikumi badduka obutabanguko mu kukakibwa eby’okwegatta.<ref name=":1" />
Okubeerawo kw’ababundabunda mu Uganda kukoze bulungi ku miwendo gy’ababundabunda n’okufuna obuyigirize obw’obwannannyini mu bitundu ebibakyaza.<ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-what-are-refugees-biggest-needs-settlements-across-uganda</ref> Kino kiva ku mikutu gy’obusuubuzi okweyongera mu bitundu omuli ababundabunda abangi, n’enkola ezissibwa mu nkola ebibiina ebitali bya gavumenti ezisobozesa abagaba ebyenjigiriza ab’obwannannyini okubeera ennyo mu bitundu ebirimu ababundabunda abangi.
=== Ensonga eziviirako okudduka ===
==== Olutalo lw'e Kivu ====
Obukuubagano mu kitundu ky’e Kivu mu DR Congo bubaddewo okuva nga olutalo lw’e Congo olusooka terunnabaawo, era mu kiseera kino bukwata ekifaananyi ng’obukuubagano wakati w’amawanga mu Congo obuva mu bannabyabufuzi abalina obuyinza obungi. <ref>https://www.accord.org.za/conflict-trends/rebellion-conflict-minerals-north-kivu/</ref> Ebibinja by’abalina emmundu okuva mu bitundu by’e Congo okuli Babembe, Bafuliru, ne Banyindu balwanagana n’Abanyarwanda Banyamulenge, nga [[Rwanda]] ekwatagana n’ekitundu ky’e Kivu. <ref name=":5">https://www.thenewhumanitarian.org/news/2019/10/28/eastern-Congo-Kivu-conflict-regional-tensions</ref> Bangi bagamba nti obukuubagano buno bukwata ku kufuga ettaka n’ebyobugagga, kubanga ekifo kino Kivu kirimu eby’obugagga eby’omu ttaka bingi. <ref>https://mg.co.za/article/2018-09-26-kivu-the-forgotten-war/</ref>
Olutalo luno luvuddeko abantu abasoba mu 200,000 okusengulwa n’okusaanyaawo ebitundu bingi. Ekirala, ebifo ebikulu bisaanyiziddwaawo omuli amasomero, amalwaliro, n’obulwaliro. <ref name=":5" /> Okuva mu mwezi gwa Muwakanya owa 2019, abantu baabulijjo kumpi 2,000 be battiddwa mu lutalo luno. <ref>https://www.hrw.org/news/2019/08/14/dr-congo-1900-civilians-killed-kivus-over-2-years</ref>
==== Obutabanguko mu kibuga Ituri ====
Obukuubagano obuli mu ssaza ly’e Ituri mu DR Congo buvudde ku kulwanagana wakati w’amawanga g’Abahema n’Abalendu. Obutabanguko buno bumaze emyaka mingi, wadde nga gye buvuddeko bwayongera okusajjuka ng’ebyokulwanyisa mu kitundu kino byeyongera. <ref>http://www.africa.upenn.edu/Hornet/irin_111599b.html</ref> Okuva mu mwezi gwa Mutunda owa 2018, aba Lendus beeyongera okukola obulumbaganyi obw’effujjo ku ba Hemas, nga waliwo ebikolobero okuva ku kutta abantu, okusobya ku bakazi, n’okusaanyaawo ebifo ebikulu. <ref name=":2">https://www.ohchr.org/en/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=25460&LangID=E</ref>
Mu kiseera kyakasana mu mwaka gwa 2019, Pulezidenti Felix Tshisekedi owa DR Congo yavumirira obutabanguko obwaliwo wakati w’amawanga nti bwagezaako okutta abantu. <ref name=":3">https://www.aljazeera.com/news/2019/07/dr-congo-president-calls-ituri-violence-attempted-genocide-190703132022861.html</ref> Mu Gatonya wa 2020, [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|ekibiina ky’amawanga amagatte]] kyafulumya alipoota ng’elangirira obutabanguko mu mawanga mu ssaza ly’e Ituri nti bumenyi bw’amateeka obutyoboola abantu. Ebikumi n’ebikumi bya ba Congo abanoonya obukuumi n’obutebenkevu basala mu Uganda buli lunaku olw’obukuubagano buno. <ref name=":3" />
Abantu abasoba mu 700 be battiddwa mu lutalo luno, era ebikumi n’ebikumi batulugunyizibwa mu by’okwegatta. Abasinga ku bano abakoseddwa bava mu bitundu by’Abahema. <ref>{{Cite web |url=https://news.un.org/en/story/2020/01/1055141 |title=Archive copy |access-date=2023-11-23 |archive-date=2023-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231112151649/https://news.un.org/en/story/2020/01/1055141 |url-status=dead }}</ref>
==== Ekirwadde kya Ebola ====
Okuva mu 1976, wabaddewo obulwadde bwa [[Ekirwadde ky’ebola|Ebola]] 10 obubalukawo mu DR Congo, ng’eyasembyeyo yatandika mu mwezi gwa Muwakanya owa 2018 n’egenda mu maaso n’okutuusa kati. <ref>https://www.who.int/ebola/historical-outbreaks-drc/en/</ref> Ekirwadde kino mu kiseera kino kisinga kukwata masaza ga Ituri ne North Kivu, era mu butongole omuwendo gw’abalwadde gusukka emitwalo esatu. <ref name=":4">https://www.msf.org/drc-ebola-outbreak-crisis-update</ref> Mu mwezi gwa Kasambula owa 2019, ekirwadde kino kyalangirirwa ng’embeera ey’obuzibu ey’ebyobulamu mu ggwanga lyonna era nga yeeraliikiriza ensi yonna okusinzira ku mukiise w’ekitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna owa Uganda. <ref>https://www.ecdc.europa.eu/en/ebola-virus-disease-outbreak-democratic-republic-congo-ongoing</ref>
Ekirwadde kino kyakendedde mu mwaka gwa 2020, nga omulwadde eyasembayo okukwatibwa yakakasibwa mu mwezi gwa Mukutula Nsanja ku lunnaku olwe 17. Kuno kwe kubutuka kwe kirwadde kya Ebola okusinga obunene mu DR Congo, era gwe mulundi ogwokubiri mu nsi yonna. <ref name=":4" />
=== Ensonga eziviirako ababundabunda okujja mu Uganda ===
Mu kiseera kino Uganda y’esinga okukyaza ababundabunda mu mawanga ga Afrika gonna, ekiyinza okuba nga kiva ku nkola yaabwe ey’okuggulawo emiryango eri ababundabunda. <ref>https://www.un.org/africarenewal/magazine/december-2018-march-2019/uganda-stands-out-refugees-hospitality</ref> Mu butuufu, gavumenti y’eggwanga efudde okwaniriza n’okulabirira ababundabunda ekintu ekikulu mu nkola yaayo ey’eggwanga. <ref>https://www.nytimes.com/2018/10/28/world/africa/uganda-refugees.html</ref> Enkola ya Uganda ku babundabunda erimu okwaniriza omuntu yenna anoonya obubudamu mu ggwanga lino, awatali kulowooza ku nsi gy’asibuka. Era zikkiriza ababundabunda eddembe ly’okutambula n’eddembe ly’okunoonya emirimu. Ekirala, amaka g’ababundabunda buli omu aweebwa ekitundu ky’ettaka basobole okuganyulwa mu bulimi. <ref>https://www.worldbank.org/en/topic/fragilityconflictviolence/brief/ugandas-progressive-approach-refugee-management</ref>
Uganda ebadde ewagira Democratic Republic ya Congo okuva gavumenti lwe yayingirira ensi eno eyali ekoseddwa entalo mu 1998. <ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-what-are-refugees-biggest-needs-settlements-across-uganda</ref>
== Ebizibu Ababundabunda bye boolekagana nabyo ==
[[File:South_Sudanese_refugees_being_served_food._Many_of_the_complain_of_hunger_due_to_the_food_rationing_by_World_Food_Program._PHOTO_BY_FELIX_WAROM_OKELLO.jpg|thumb| Ababundabunda okuva e South Sudan nga baweebwa emmere. Bangi kubo beemulugunya ku njala olw’okugabanya emmere okukolebwa World Food Program.]]
Omwaka oguwedde, Uganda yayingiza ababundabunda bangi okusinga amawanga amalala mu nsi yonna. Ekimu ku bizibu ebikulu abanoonyi b’obubudamu bye boolekagana nabyo kwe kuba nti abasinga ku bantu bano abasinga baana. Ebimu ku kusoomoozebwa ababundabunda kwe boolekagana nabyo mulimu obutakola bulungi mu by’obulimi, obuzibu mukubunyisa amawulire n’okusaasaanya ebyamaguzi. <ref>https://reliefweb.int/report/uganda/uganda-what-are-refugees-biggest-needs-settlements-across-uganda</ref>
=== COVID-19 n'ababundabunda ===
Ekika kya coronavirus ekipya, ekituumiddwa COVID-19, kyasooka kulabika mu kibuga Wuhan e China, nga kyasooka okukwatibwa nga 17 mu mwezi gwa Museenene owa 2019. <ref>https://www.brookings.edu/2020/04/02/the-early-days-of-a-global-pandemic-a-timeline-of-covid-19-spread-and-government-interventions/</ref> Nga 13 mu mwezi gwa Gatonya owa 2020, akawuka kano kaali kasaasaanye okuva e China ne kagenda mu Thailand, nga wano wekyasookera okukwatibwa nti COVID-19 ali bweru wa China. <ref>https://www.who.int/news-room/detail/08-04-2020-who-timeline---covid-19</ref> Nga 11 mu mwezi gwa Mugula Nsingo owa 2020, ekitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna kyakkiriza mu butongole ekirwadde kya COVID-19 nga ssennyiga omukambwe . Mu kiseera ekyo, akawuka kano kaali kasaasaanidde mu mawanga agasukka mu 114 era nga kamaze okutta abantu abasoba mu 4,000. <ref>https://www.who.int/dg/speeches/detail/who-director-general-s-opening-remarks-at-the-media-briefing-on-covid-19---11-march-2020</ref> Nga 17 mu mwezi gwa Kafumuula Mpawo owa 2020, kumpi obukadde bubiri n’obukadde 200 bakakasibwa okuba abalwadde ba COVID-19 mu nsi yonna, 55 bakakasibwa mu Uganda, 4 bakakasibwa mu South Sudan, ne 287 bakakasibwa mu Democratic Republic of the Congo. <ref>https://gisanddata.maps.arcgis.com/apps/opsdashboard/index.html#/bda7594740fd40299423467b48e9ecf6</ref> Nga abakugu mu by’obulamu n’abanoonyereza bakyagenda mu maaso n’okumanya ebisingawo ku kawuka kano, ebibiina eby’enjawulo bituuse mu maaso g’abantu ng’ebibinja eby’akabi ennyo. Ekimu ku bibinja ng’ebyo be banoonyi b’obubudamu.
Ababundabunda n’abantu abalala ababundabunda be basinga okubeera mu bulabe olw’embeera gye babeeramu. Okugeza, ababundabunda bangi babeera mu nkambi oba mu bifo ebisenga abantu abangi mu ngeri etategeerekeka era nga tebalina buweereza bungi. Ababundabunda mu nkambi n’ebifo eby’okusenga nabo basanga obuzibu mu kufuna amawulire agesigika era amatuufu olw’ebiziyiza eby’enjawulo. Ekirala, ababundabunda okwetoloola ensi yonna beesigamye nnyo ku buyambi bw’ebibiina ebiyamba abantu, ebibiina ebitali bya gavumenti, ne gavumenti; olw’ekirwadde kya ssenyiga omukambwe, ebibiina bino byakussa amaanyi n’ensimbi zaabyo ku kawuka kano. <ref>https://www.refugeesinternational.org/reports/2020/3/29/covid-19-and-the-displaced-addressing-the-threat-of-the-novel-coronavirus-in-humanitarian-emergencies</ref>
Ku nkomerero y’omwezi gwa Mugula Nsigo owa 2020, gavumenti ya Uganda yalangirira nga bwegenda okuyimiriza mu butongole okukkiriza ababundabunda n’abanoonyi b’obubudamu okuyingira mu ggwanga olw’omuwendo gw’abalwadde abakakasibwa okweyongera. <ref>https://www.thenewhumanitarian.org/news/2020/03/25/uganda-coronavirus-refugees-asylum-seekers</ref> Bangi bali batya nti omuwendo gw’abafudde COVID-19 mu Uganda gugenda kweyongera nnyo singa akawuka kano kayingizibwa mu bifo eby’ababundabunda ebingi. Okugatta kw’ekyo, abakiise b’ekitongole ky’amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku banoonyi b’obubudamu beeraliikirivu nti embeera z’ababundabunda ezisenga ziyinza okusobozesa akawuka kano okusaasaana, kubanga okuva ku kufuna amazzi amatono, era n’emmere esaliddwako mu kiseera kino. <ref>https://www.aljazeera.com/news/2020/04/fears-uganda-coronavirus-outbreak-refugee-settlements-200406145749564.html</ref> Gye buvuddeko ab’obuyinza mu Uganda basanga obuzibu okulaba ng’ababundabunda bagoberera ebiragiro by’ebyobulamu n’ebyokwerinda gavumenti by’eyateeka mu nkola okusobola okukomya okusaasaana kw’ekirwadde kya corona. [[Musa Ecweru|Musu Ecweru]], Minisita wa Uganda avunaanyizibwa ku kwetegekera obutyabaga, annyonnyola nti obutagoberera buno buyinza okuba nga buva ku kuba nti ababundabunda bangi bava mu mawanga gavumenti gye ziteesigika; nga bwe kiri, okugondera obuyinza si kya bulijjo era kizibu. <ref>https://www.voanews.com/science-health/coronavirus-outbreak/refugees-defy-covid-19-safety-measures-uganda</ref>
== Ebizibu ebiva ku babundabunda ==
Uganda, olw’okusembeza abagenyi kwonna, efubye okukwata ku banoonyi b’obubudamu abangi abayingira. Ababundabunda bano bajja mu ggwanga nga beetaaga obujjanjabi kuba bangi bagya balwadde oba nga bafunye ebisago okuva mu lugendo lwabwe. Kino kitadde akazito akanene ku bakungu b’ebyobulamu mu ggwanga. Mu Uganda, buli bannansi 24,000 babeera n’omusawo omu, ate ku buli 11,000 wabaawo nnansi omu. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://learningenglish.voanews.com/a/uganda-south-sudan-refugees/3911308.html. |access-date=2023-11-23 |archive-date=2024-12-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241216095726/https://learningenglish.voanews.com/a/uganda-south-sudan-refugees/3911308.html |url-status=dead }}</ref> Kino kireese okusoomoozebwa mu kulabirira ababundabunda. Mu kusooka, abanoonyi b’obubudamu baali baweebwa ettaka erimu okulima n’okulabirira amaka gaabwe kyokka olw’omuwendo gw’ababundabunda okweyongera ennyo, eggwanga terikyasobola kukikola ekifuula okukaluubiriza ababundabunda okweriisa. <ref>https://www.cbsnews.com/news/refugees-from-south-sudan-in-uganda-reach-one-million/</ref> Okubeerawo kw’abanoonyi b’obubudamu bano tekukoma ku kukifuula kizibu kwoka kubanga okuwa ettaka wabula n’amazzi n’obubudamu. <ref>https://www.usatoday.com/story/news/world/2017/03/27/uganda-refugee-program-strains/99447920/</ref> Mu kitundu, olutalo lw’ababundabunda olw’emmere luvudde ku bakungu abakola enkambi zino okukozesa obubi ssente ezaali zigendereddwamu ababundabunda okwegaggawaza mu kifo ky’ekyo. <ref>https://www.usatoday.com/story/news/world/2018/03/22/uganda-refugee-camp-united-nations-corruption/440047002/</ref> Kino kivuddeko okunoonyereza ku bamu ku bakungu bano.
== Laba ne ==
* Minisitule y'okwetegekera obutyabaga <nowiki><b id="mwww">n'ababundabunda</b></nowiki> ( <nowiki><b id="mwxA">Uganda</b></nowiki> ) .
* Okukozesa ababundabunda mu Uganda mu by’okwegatta
* Olutalo lw'omunda mu South Sudan
* Obukuubagano mu Kivu
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
alnqjb1hiwelcqrb984f7bpyzlvf5d3
Akayanja ka Kabaka.
0
10747
62467
59868
2026-07-13T22:19:09Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
62467
wikitext
text/x-wiki
[[File:Kabaka's_lake_in_Uganda.jpg|thumb|300x300px|Ekifaananyi ekiraga ennyanja ya Kabaka mu Ndeeba]]
[[File:Kabaka's_Lake_2.jpg|thumb|300x300px|Akayanja ka Kabaka mu Uganda]]
[[File:Kabaka's_Lake.jpg|thumb|300x300px|Ekifaananyi ekiraga ekizinga ekyakolebwa omuntu eky'enjawulo ekisinganibwa mu nyanja eyakolebwa abantu mu Bwakabaka bwa Buganda mu Ndeeba]]
'''Akayanja ka Kabaka,''' nnyanja eyasimibwa n'emikono ng'esinganibwa mu [[Kampala]], ekibuga kya [[Yuganda|Uganda]] ekikulu. Ennyanja eno y'emu ku bifo eby'obulambuzi ebisinga etuttumu mu kibuga era etambulirako ebyafaayo eby'amaanyi naddala eri Abaganda n'obwakabaka era yamugaso eri eby'obuwangwa.<ref name=":0">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/kabaka-s-lake-his-highness-mwanga-s-positive-legacy-1549042</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=uhlinBM3mQ4</ref> Ye nnyanja esinga okubeera enene nga yasimibwa na mikono.<ref name="auto">https://www.ganyanasafaris.com/blog/kabaka-lake-the-largest-man-made-lake-in-uganda/</ref>
== Ebyafaayo by'enyanja ya Kabaka ==
Ennyanja ka Kabaka yasimibwa mu biseera by'ekyasa kyae 19 ku biragiro bya Kabaka Mwanga II eyali owa [[Buganda]], obwakabaka mu Uganda eriwo kati. Okusimwa kw'enyanja eno kwaliwo olw'okusika omuguwa kw'ani alina okubeera mu buyinza okwaliwo wakati wa Mwanga n'aba Kulisitaayo beyali afuga. Enyanja yasimwa okuwereza ng'ensimbuko y'amazzi agakozesebwa n'okutumbula eby'okwerinda by'olubiri lwa Kabaka.<ref name="auto" /><ref>{{Cite web |url=https://ngaaliinflightmag.com/kabaka%c2%92s-lake-a-heritage-wonder/ |title=Archive copy |access-date=2024-06-28 |archive-date=2022-09-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220911050627/https://ngaaliinflightmag.com/kabaka%c2%92s-lake-a-heritage-wonder/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://nbs.ug/2018/08/up-and-about-the-beauty-of-kabakas-lake-in-rubaga/ |access-date=2024-06-28 |archive-date=2023-07-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230715172324/https://nbs.ug/2018/08/up-and-about-the-beauty-of-kabakas-lake-in-rubaga/ |url-status=dead }}</ref>
== Enkula yaayo n'ebigisinganibwaako ==
Ennyanja ya Kabaka eriko obugazi bwa yiika 200 nga zino ze sikweeya kiromita 0.8, ng'erina obwanvu bwa mita 4.5 okuka wansi. Enzizi ez'obutonde n'amazzi g'enkuba agakulukuta geegayiwa amazzi mu nyanja eno. Enyanja esinganibwa mu bitundu eby'esuliridde ebali wa [[Kampala]] ebya Lubaga.<ref name=":02">{{Cite web |date=2021-01-05|title=Kabaka's Lake: his highness Mwanga's positive legacy|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/kabaka-s-lake-his-highness-mwanga-s-positive-legacy-1549042|access-date=2023-06-15|website=Monitor|language=en}}</ref>
== Ebikolebwako n'omugaso ==
Enyanja ya Kabaka erina emigaso egy'enjawulo eri abantu abagyetolodde. Ekola ng'ensibuko y'amazzi agakozesebwa mu kufukirira ebimera byabwe n'ebyetaago ebyabulijjo. Ennyanja eno era kifo kyabulambuzi, ng'esikiriza abantu b'omukitundu n'abalambuzi abakolerako ebintu ng'okuvugirako amaato, okuwumulirawo, n'okutambulirawo nadala kumbalama.<ref>https://www.bwindiugandagorillatrekking.com/kabakas-lake/</ref><ref name=":0" />
== Omugaso eri eby'obuwangwa ==
Ennyanja ya Kabaka erina emigaso egy'amaanyi eri eby'obuwangwa n'ebyafaayo eri abantu mu Uganda, nadala mu [[Buganda|bwakabaka bwa Buganda]]. Eno ettwalibwa okubeera akabonero k'ensibuko y'obwakabaka, ng'era ekozesebwa mu mikolo egy'enjawulo nadala ku bikujuko by'obuwangwa eby'omugaso. Akakwate k'ennyanja eno n'obwakabaka bwa Buganda n'abakulembezze b'obuwangwa ky'ongera okulaga omugaso gyekalina eri obuwangwa.<ref name=":0" />
== Laba ne bino ==
* [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]]
== Ebijjuliziddwa ==
<references />
[[Category:Enkula ya Kampala]]
[[Category:Enyanja ezaakolebwa bantu ezisinganibwa mu Uganda]]
[[Category:Buganda]]
kciomhaqa483gkll2r2tanmqke0ujut
Allan Kateregga
0
10933
62438
53599
2026-07-13T18:06:39Z
Nakisozi
10800
62438
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi era nga omupiira ogwensimbi yasemba kuguzannyira mu FC Saint-Éloi Lupopo eya Democratic Republic of Congo mu mwaka 2023 era endagaano ye bweyaggwako neyegatta ku Police FC eya [[Rwanda]]. Kateregga oba''''' 'Dancing Rasta'''''' nga bwatera okuyitibwa mu tiimu ya Poliisi e Rwanda aliyo nebanna Uganda abalala babiri okuli Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe era baayamba kiraabu eno eya Police Fc Rwanda okuwangula Ekikopo kya Rwanda Super Cup bwebawangula kiraabu ya APR FC mu gwomunaana omwaka 2024.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |access-date=2024-09-08 |archive-date=2024-08-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814122559/https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://www.pulsesports.ug/football/story/out-of-contract-allan-kateregga-searching-for-next-dancing-stage-2023061310440255772</ref> <ref name="nft">https://www.national-football-teams.com/player/69605.html</ref>
Ng’oggyeeko okuzannya omupiira mu ggwanga Uganda mu kiraabu nga Victoria University ne KCCA FC, Kateregga yasambako omupiira ogwensimbi mu Kenya (AFC Leopards), South Africa(Cape Town Fc, ne Maritzburg United), ne Iraq (Erbil SC).<ref>https://www.goal.com/en-ug/news/uganda-midfielder-kateregga-was-desperate-for-erbil-sports-club-deal/1trw62uheuflt1owx15y83dvfv</ref> <ref>[https://web.archive.org/web/20230329075357/https://www.the-sportsnation.com/2020/11/20/allan-kateregga-on-life-in-iraq-next-destination/ Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination] the-sportsnation.com</ref>
Kateregga mu kisaawe azannya nga omuwuwutanyi (midfielder) alikiriza abateebi mu nnumba era nga ne ttiimu ya Uganda yali ajizannyiddeko
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi Kateregga gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]]
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
fvksmmx2ntek0wk7c8xb1v43sdvqs7k
62440
62438
2026-07-13T18:07:07Z
Nakisozi
10800
62440
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi ............. era nga omupiira ogwensimbi yasemba kuguzannyira mu FC Saint-Éloi Lupopo eya Democratic Republic of Congo mu mwaka 2023 era endagaano ye bweyaggwako neyegatta ku Police FC eya [[Rwanda]]. Kateregga oba''''' 'Dancing Rasta'''''' nga bwatera okuyitibwa mu tiimu ya Poliisi e Rwanda aliyo nebanna Uganda abalala babiri okuli Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe era baayamba kiraabu eno eya Police Fc Rwanda okuwangula Ekikopo kya Rwanda Super Cup bwebawangula kiraabu ya APR FC mu gwomunaana omwaka 2024.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |access-date=2024-09-08 |archive-date=2024-08-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814122559/https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://www.pulsesports.ug/football/story/out-of-contract-allan-kateregga-searching-for-next-dancing-stage-2023061310440255772</ref> <ref name="nft">https://www.national-football-teams.com/player/69605.html</ref>
Ng’oggyeeko okuzannya omupiira mu ggwanga Uganda mu kiraabu nga Victoria University ne KCCA FC, Kateregga yasambako omupiira ogwensimbi mu Kenya (AFC Leopards), South Africa(Cape Town Fc, ne Maritzburg United), ne Iraq (Erbil SC).<ref>https://www.goal.com/en-ug/news/uganda-midfielder-kateregga-was-desperate-for-erbil-sports-club-deal/1trw62uheuflt1owx15y83dvfv</ref> <ref>[https://web.archive.org/web/20230329075357/https://www.the-sportsnation.com/2020/11/20/allan-kateregga-on-life-in-iraq-next-destination/ Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination] the-sportsnation.com</ref>
Kateregga mu kisaawe azannya nga omuwuwutanyi (midfielder) alikiriza abateebi mu nnumba era nga ne ttiimu ya Uganda yali ajizannyiddeko
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi Kateregga gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]]
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
bcfcu43a5xd25zrazgwb4i76bmbregm
62459
62440
2026-07-13T21:31:59Z
Nakisozi
10800
62459
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
yasemba kuguzannyira mu FC Saint-Éloi Lupopo eya Democratic Republic of Congo mu mwaka 2023 era endagaano ye bweyaggwako neyegatta ku Police FC eya [[Rwanda]]. Kateregga oba''''' 'Dancing Rasta'''''' nga bwatera okuyitibwa mu tiimu ya Poliisi e Rwanda aliyo nebanna Uganda abalala babiri okuli Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe era baayamba kiraabu eno eya Police Fc Rwanda okuwangula Ekikopo kya Rwanda Super Cup bwebawangula kiraabu ya APR FC mu gwomunaana omwaka 2024.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |access-date=2024-09-08 |archive-date=2024-08-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814122559/https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://www.pulsesports.ug/football/story/out-of-contract-allan-kateregga-searching-for-next-dancing-stage-2023061310440255772</ref> <ref name="nft">https://www.national-football-teams.com/player/69605.html</ref>
Ng’oggyeeko okuzannya omupiira mu ggwanga Uganda mu kiraabu nga Victoria University ne KCCA FC, Kateregga yasambako omupiira ogwensimbi mu Kenya (AFC Leopards), South Africa(Cape Town Fc, ne Maritzburg United), ne Iraq (Erbil SC).<ref>https://www.goal.com/en-ug/news/uganda-midfielder-kateregga-was-desperate-for-erbil-sports-club-deal/1trw62uheuflt1owx15y83dvfv</ref> <ref>[https://web.archive.org/web/20230329075357/https://www.the-sportsnation.com/2020/11/20/allan-kateregga-on-life-in-iraq-next-destination/ Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination] the-sportsnation.com</ref>
Kateregga mu kisaawe azannya nga omuwuwutanyi (midfielder) alikiriza abateebi mu nnumba era nga ne ttiimu ya Uganda yali ajizannyiddeko
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi Kateregga gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]]
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
d3vycst2k3z3aplk6chte9bzax29w3y
62460
62459
2026-07-13T21:33:48Z
Nakisozi
10800
62460
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
yasemba kuguzannyira mu FC Saint-Éloi Lupopo eya Democratic Republic of Congo mu mwaka 2023 era endagaano ye bweyaggwako neyegatta ku Police FC eya [[Rwanda]]. Kateregga oba''''' 'Dancing Rasta'''''' nga bwatera okuyitibwa mu tiimu ya Poliisi e Rwanda aliyo nebanna Uganda abalala babiri okuli Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe era baayamba kiraabu eno eya Police Fc Rwanda okuwangula Ekikopo kya Rwanda Super Cup bwebawangula kiraabu ya APR FC mu gwomunaana omwaka 2024.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |access-date=2024-09-08 |archive-date=2024-08-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814122559/https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://www.pulsesports.ug/football/story/out-of-contract-allan-kateregga-searching-for-next-dancing-stage-2023061310440255772</ref> <ref name="nft">https://www.national-football-teams.com/player/69605.html</ref>
Ng’oggyeeko okuzannya omupiira mu ggwanga Uganda mu kiraabu nga Victoria University ne KCCA FC, Kateregga yasambako omupiira ogwensimbi mu Kenya (AFC Leopards), South Africa(Cape Town Fc, ne Maritzburg United), ne Iraq (Erbil SC).<ref>https://www.goal.com/en-ug/news/uganda-midfielder-kateregga-was-desperate-for-erbil-sports-club-deal/1trw62uheuflt1owx15y83dvfv</ref> <ref>[https://web.archive.org/web/20230329075357/https://www.the-sportsnation.com/2020/11/20/allan-kateregga-on-life-in-iraq-next-destination/ Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination] the-sportsnation.com</ref>
Kateregga mu kisaawe azannya nga omuwuwutanyi (midfielder) alikiriza abateebi mu nnumba era nga ne ttiimu ya Uganda yali ajizannyiddeko
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi Kateregga gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]]
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
3mywxq1g956y67tmnniczuf43yz890m
62461
62460
2026-07-13T21:39:37Z
Nakisozi
10800
/* Emirimu gye */
62461
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]],
yasemba kuguzannyira mu FC Saint-Éloi Lupopo eya Democratic Republic of Congo mu mwaka 2023 era endagaano ye bweyaggwako neyegatta ku Police FC eya [[Rwanda]]. Kateregga oba''''' 'Dancing Rasta'''''' nga bwatera okuyitibwa mu tiimu ya Poliisi e Rwanda aliyo nebanna Uganda abalala babiri okuli Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe era baayamba kiraabu eno eya Police Fc Rwanda okuwangula Ekikopo kya Rwanda Super Cup bwebawangula kiraabu ya APR FC mu gwomunaana omwaka 2024.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |access-date=2024-09-08 |archive-date=2024-08-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814122559/https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://www.pulsesports.ug/football/story/out-of-contract-allan-kateregga-searching-for-next-dancing-stage-2023061310440255772</ref> <ref name="nft">https://www.national-football-teams.com/player/69605.html</ref>
Ng’oggyeeko okuzannya omupiira mu ggwanga Uganda mu kiraabu nga Victoria University ne KCCA FC, Kateregga yasambako omupiira ogwensimbi mu Kenya (AFC Leopards), South Africa(Cape Town Fc, ne Maritzburg United), ne Iraq (Erbil SC).<ref>https://www.goal.com/en-ug/news/uganda-midfielder-kateregga-was-desperate-for-erbil-sports-club-deal/1trw62uheuflt1owx15y83dvfv</ref> <ref>[https://web.archive.org/web/20230329075357/https://www.the-sportsnation.com/2020/11/20/allan-kateregga-on-life-in-iraq-next-destination/ Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination] the-sportsnation.com</ref>
Kateregga mu kisaawe azannya nga omuwuwutanyi (midfielder) alikiriza abateebi mu nnumba era nga ne ttiimu ya Uganda yali ajizannyiddeko
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi Kateregga gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]]
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
ankyiv4moyj04vknphbd39668bw1742
62462
62461
2026-07-13T21:45:11Z
Nakisozi
10800
/* Emirimu gye */
62462
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]], Kateregga yakkiriza okusazaamu endagaano ye ne [[Cape Town City]].<ref>Makhaya, Ernest (31 July 2019). "Allan Kateregga confirms departure from Cape Town City". ''Goal''. Retrieved 26 August 2019.</ref>
yasemba kuguzannyira mu FC Saint-Éloi Lupopo eya Democratic Republic of Congo mu mwaka 2023 era endagaano ye bweyaggwako neyegatta ku Police FC eya [[Rwanda]]. Kateregga oba''''' 'Dancing Rasta'''''' nga bwatera okuyitibwa mu tiimu ya Poliisi e Rwanda aliyo nebanna Uganda abalala babiri okuli Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe era baayamba kiraabu eno eya Police Fc Rwanda okuwangula Ekikopo kya Rwanda Super Cup bwebawangula kiraabu ya APR FC mu gwomunaana omwaka 2024.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |access-date=2024-09-08 |archive-date=2024-08-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814122559/https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://www.pulsesports.ug/football/story/out-of-contract-allan-kateregga-searching-for-next-dancing-stage-2023061310440255772</ref> <ref name="nft">https://www.national-football-teams.com/player/69605.html</ref>
Ng’oggyeeko okuzannya omupiira mu ggwanga Uganda mu kiraabu nga Victoria University ne KCCA FC, Kateregga yasambako omupiira ogwensimbi mu Kenya (AFC Leopards), South Africa(Cape Town Fc, ne Maritzburg United), ne Iraq (Erbil SC).<ref>https://www.goal.com/en-ug/news/uganda-midfielder-kateregga-was-desperate-for-erbil-sports-club-deal/1trw62uheuflt1owx15y83dvfv</ref> <ref>[https://web.archive.org/web/20230329075357/https://www.the-sportsnation.com/2020/11/20/allan-kateregga-on-life-in-iraq-next-destination/ Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination] the-sportsnation.com</ref>
Kateregga mu kisaawe azannya nga omuwuwutanyi (midfielder) alikiriza abateebi mu nnumba era nga ne ttiimu ya Uganda yali ajizannyiddeko
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi Kateregga gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]]
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
dblzf7i06vljlffroa76ujnqtjl0j8n
62463
62462
2026-07-13T21:50:05Z
Nakisozi
10800
/* Emirimu gye */
62463
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]], Kateregga yakkiriza okusazaamu endagaano ye ne [[Cape Town City]].<ref>Makhaya, Ernest (31 July 2019). "Allan Kateregga confirms departure from Cape Town City". ''Goal''. Retrieved 26 August 2019.</ref>
Kateregga yazannyira [[Saint-Eloi Lupopo]]
yasemba kuguzannyira mu FC Saint-Éloi Lupopo eya Democratic Republic of Congo mu mwaka 2023 era endagaano ye bweyaggwako neyegatta ku Police FC eya [[Rwanda]]. Kateregga oba''''' 'Dancing Rasta'''''' nga bwatera okuyitibwa mu tiimu ya Poliisi e Rwanda aliyo nebanna Uganda abalala babiri okuli Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe era baayamba kiraabu eno eya Police Fc Rwanda okuwangula Ekikopo kya Rwanda Super Cup bwebawangula kiraabu ya APR FC mu gwomunaana omwaka 2024.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |access-date=2024-09-08 |archive-date=2024-08-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814122559/https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://www.pulsesports.ug/football/story/out-of-contract-allan-kateregga-searching-for-next-dancing-stage-2023061310440255772</ref> <ref name="nft">https://www.national-football-teams.com/player/69605.html</ref>
Ng’oggyeeko okuzannya omupiira mu ggwanga Uganda mu kiraabu nga Victoria University ne KCCA FC, Kateregga yasambako omupiira ogwensimbi mu Kenya (AFC Leopards), South Africa(Cape Town Fc, ne Maritzburg United), ne Iraq (Erbil SC).<ref>https://www.goal.com/en-ug/news/uganda-midfielder-kateregga-was-desperate-for-erbil-sports-club-deal/1trw62uheuflt1owx15y83dvfv</ref> <ref>[https://web.archive.org/web/20230329075357/https://www.the-sportsnation.com/2020/11/20/allan-kateregga-on-life-in-iraq-next-destination/ Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination] the-sportsnation.com</ref>
Kateregga mu kisaawe azannya nga omuwuwutanyi (midfielder) alikiriza abateebi mu nnumba era nga ne ttiimu ya Uganda yali ajizannyiddeko
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi Kateregga gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]]
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
1xul6e86zkmy8z6uyoug8g07cmspda0
62464
62463
2026-07-13T21:57:20Z
Nakisozi
10800
/* Emirimu gye */
62464
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]], Kateregga yakkiriza okusazaamu endagaano ye ne [[Cape Town City]].<ref>Makhaya, Ernest (31 July 2019). "Allan Kateregga confirms departure from Cape Town City". ''Goal''. Retrieved 26 August 2019.</ref>
Kateregga yazannyira [[Saint-Eloi Lupopo]] mu Democratic Republic of Congo endagaano ye bweyali tennagwako mu 2023 era neyeegatta ku kiraabu ya Police ey'ekibinja ekyokuntikko eya Rwanda gyeyawangulira ekikopo kya [[Rwanda super Cup]]
yasemba kuguzannyira mu FC Saint-Éloi Lupopo eya Democratic Republic of Congo mu mwaka 2023 era endagaano ye bweyaggwako neyegatta ku Police FC eya [[Rwanda]]. Kateregga oba''''' 'Dancing Rasta'''''' nga bwatera okuyitibwa mu tiimu ya Poliisi e Rwanda aliyo nebanna Uganda abalala babiri okuli Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe era baayamba kiraabu eno eya Police Fc Rwanda okuwangula Ekikopo kya Rwanda Super Cup bwebawangula kiraabu ya APR FC mu gwomunaana omwaka 2024.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |access-date=2024-09-08 |archive-date=2024-08-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814122559/https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://www.pulsesports.ug/football/story/out-of-contract-allan-kateregga-searching-for-next-dancing-stage-2023061310440255772</ref> <ref name="nft">https://www.national-football-teams.com/player/69605.html</ref>
Ng’oggyeeko okuzannya omupiira mu ggwanga Uganda mu kiraabu nga Victoria University ne KCCA FC, Kateregga yasambako omupiira ogwensimbi mu Kenya (AFC Leopards), South Africa(Cape Town Fc, ne Maritzburg United), ne Iraq (Erbil SC).<ref>https://www.goal.com/en-ug/news/uganda-midfielder-kateregga-was-desperate-for-erbil-sports-club-deal/1trw62uheuflt1owx15y83dvfv</ref> <ref>[https://web.archive.org/web/20230329075357/https://www.the-sportsnation.com/2020/11/20/allan-kateregga-on-life-in-iraq-next-destination/ Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination] the-sportsnation.com</ref>
Kateregga mu kisaawe azannya nga omuwuwutanyi (midfielder) alikiriza abateebi mu nnumba era nga ne ttiimu ya Uganda yali ajizannyiddeko
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi Kateregga gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]]
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
h0oj4xdf23cs2m56x7qnzjh5jg25k8t
62465
62464
2026-07-13T22:06:26Z
Nakisozi
10800
/* Emirimu gye */
62465
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]], Kateregga yakkiriza okusazaamu endagaano ye ne [[Cape Town City]].<ref>Makhaya, Ernest (31 July 2019). "Allan Kateregga confirms departure from Cape Town City". ''Goal''. Retrieved 26 August 2019.</ref>
Kateregga yazannyira [[Saint-Eloi Lupopo]] mu Democratic Republic of Congo endagaano ye bweyali tennagwako mu 2023 era neyeegatta ku kiraabu ya Police ey'ekibinja ekyokuntikko eya Rwanda gyeyawangulira ekikopo kya [[Rwanda super Cup]] ng'ali ne bannayuganda banne babiri, Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe, oluvannyuma lw'okuwangula kiraabu ya APR mu kusimulagana obunnya (Penalty Shootout).<ref>Kironde, Baron (11 August 2024). "Ugandan Trio Clinch Historic Title In Rwanda". ''Live from ground''. Archived from the original on 14 August 2024. Retrieved 8 September 2024.</ref><ref>Kironde, Baron (4 July 2024). "Allan Kateregga Picks Rwanda Over Egypt". ''Live from ground''. Retrieved 8 September 2024.</ref>
yasemba kuguzannyira mu FC Saint-Éloi Lupopo eya Democratic Republic of Congo mu mwaka 2023 era endagaano ye bweyaggwako neyegatta ku Police FC eya [[Rwanda]]. Kateregga oba''''' 'Dancing Rasta'''''' nga bwatera okuyitibwa mu tiimu ya Poliisi e Rwanda aliyo nebanna Uganda abalala babiri okuli Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe era baayamba kiraabu eno eya Police Fc Rwanda okuwangula Ekikopo kya Rwanda Super Cup bwebawangula kiraabu ya APR FC mu gwomunaana omwaka 2024.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |access-date=2024-09-08 |archive-date=2024-08-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814122559/https://sportsnation.co.ug/2024/08/11/ugandan-trio-clinch-historic-title-in-rwanda/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://www.pulsesports.ug/football/story/out-of-contract-allan-kateregga-searching-for-next-dancing-stage-2023061310440255772</ref> <ref name="nft">https://www.national-football-teams.com/player/69605.html</ref>
Ng’oggyeeko okuzannya omupiira mu ggwanga Uganda mu kiraabu nga Victoria University ne KCCA FC, Kateregga yasambako omupiira ogwensimbi mu Kenya (AFC Leopards), South Africa(Cape Town Fc, ne Maritzburg United), ne Iraq (Erbil SC).<ref>https://www.goal.com/en-ug/news/uganda-midfielder-kateregga-was-desperate-for-erbil-sports-club-deal/1trw62uheuflt1owx15y83dvfv</ref> <ref>[https://web.archive.org/web/20230329075357/https://www.the-sportsnation.com/2020/11/20/allan-kateregga-on-life-in-iraq-next-destination/ Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination] the-sportsnation.com</ref>
Kateregga mu kisaawe azannya nga omuwuwutanyi (midfielder) alikiriza abateebi mu nnumba era nga ne ttiimu ya Uganda yali ajizannyiddeko
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi Kateregga gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]]
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
tbuf9s1uum356g1eydp56lafzu8tzk7
62468
62465
2026-07-13T22:19:45Z
Nakisozi
10800
/* Emirimu gye */
62468
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]], Kateregga yakkiriza okusazaamu endagaano ye ne [[Cape Town City]].<ref>Makhaya, Ernest (31 July 2019). "Allan Kateregga confirms departure from Cape Town City". ''Goal''. Retrieved 26 August 2019.</ref>
Kateregga yazannyira [[Saint-Eloi Lupopo]] mu Democratic Republic of Congo endagaano ye bweyali tennagwako mu 2023 era neyeegatta ku kiraabu ya Police ey'ekibinja ekyokuntikko eya Rwanda gyeyawangulira ekikopo kya [[Rwanda super Cup]] ng'ali ne bannayuganda banne babiri, Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe, oluvannyuma lw'okuwangula kiraabu ya APR mu kusimulagana obunnya (Penalty Shootout).<ref>Kironde, Baron (11 August 2024). "Ugandan Trio Clinch Historic Title In Rwanda". ''Live from ground''. Archived from the original on 14 August 2024. Retrieved 8 September 2024.</ref><ref>Kironde, Baron (4 July 2024). "Allan Kateregga Picks Rwanda Over Egypt". ''Live from ground''. Retrieved 8 September 2024.</ref>
== Ebibalo by'emirimu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]] ne ggoolo zaatebye n'omwaka<ref>https://www.national-football-teams.com/player/69605/Allan_Kateregga.html</ref>
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
2apmitum914pn3u5hae8prq7kgiuz3j
62469
62468
2026-07-13T22:21:22Z
Nakisozi
10800
NtaddwmucEbijuliziddwa wabweru wa Wikipedia
62469
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]], Kateregga yakkiriza okusazaamu endagaano ye ne [[Cape Town City]].<ref>Makhaya, Ernest (31 July 2019). "Allan Kateregga confirms departure from Cape Town City". ''Goal''. Retrieved 26 August 2019.</ref>
Kateregga yazannyira [[Saint-Eloi Lupopo]] mu Democratic Republic of Congo endagaano ye bweyali tennagwako mu 2023 era neyeegatta ku kiraabu ya Police ey'ekibinja ekyokuntikko eya Rwanda gyeyawangulira ekikopo kya [[Rwanda super Cup]] ng'ali ne bannayuganda banne babiri, Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe, oluvannyuma lw'okuwangula kiraabu ya APR mu kusimulagana obunnya (Penalty Shootout).<ref>Kironde, Baron (11 August 2024). "Ugandan Trio Clinch Historic Title In Rwanda". ''Live from ground''. Archived from the original on 14 August 2024. Retrieved 8 September 2024.</ref><ref>Kironde, Baron (4 July 2024). "Allan Kateregga Picks Rwanda Over Egypt". ''Live from ground''. Retrieved 8 September 2024.</ref>
== Ebibalo by'emirimu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]] ne ggoolo zaatebye n'omwaka<ref>https://www.national-football-teams.com/player/69605/Allan_Kateregga.html</ref>
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
11c83zu4hmk2vpqrlq73l8mtx4suzh7
62470
62469
2026-07-13T22:23:38Z
Nakisozi
10800
/* Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia */
62470
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]], Kateregga yakkiriza okusazaamu endagaano ye ne [[Cape Town City]].<ref>Makhaya, Ernest (31 July 2019). "Allan Kateregga confirms departure from Cape Town City". ''Goal''. Retrieved 26 August 2019.</ref>
Kateregga yazannyira [[Saint-Eloi Lupopo]] mu Democratic Republic of Congo endagaano ye bweyali tennagwako mu 2023 era neyeegatta ku kiraabu ya Police ey'ekibinja ekyokuntikko eya Rwanda gyeyawangulira ekikopo kya [[Rwanda super Cup]] ng'ali ne bannayuganda banne babiri, Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe, oluvannyuma lw'okuwangula kiraabu ya APR mu kusimulagana obunnya (Penalty Shootout).<ref>Kironde, Baron (11 August 2024). "Ugandan Trio Clinch Historic Title In Rwanda". ''Live from ground''. Archived from the original on 14 August 2024. Retrieved 8 September 2024.</ref><ref>Kironde, Baron (4 July 2024). "Allan Kateregga Picks Rwanda Over Egypt". ''Live from ground''. Retrieved 8 September 2024.</ref>
== Ebibalo by'emirimu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]] ne ggoolo zaatebye n'omwaka<ref>https://www.national-football-teams.com/player/69605/Allan_Kateregga.html</ref>
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
*
7fv9w5mi1i7tdnwsk9ch8pv2qxdlalk
62471
62470
2026-07-13T22:24:10Z
Nakisozi
10800
/* Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia */
62471
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]], Kateregga yakkiriza okusazaamu endagaano ye ne [[Cape Town City]].<ref>Makhaya, Ernest (31 July 2019). "Allan Kateregga confirms departure from Cape Town City". ''Goal''. Retrieved 26 August 2019.</ref>
Kateregga yazannyira [[Saint-Eloi Lupopo]] mu Democratic Republic of Congo endagaano ye bweyali tennagwako mu 2023 era neyeegatta ku kiraabu ya Police ey'ekibinja ekyokuntikko eya Rwanda gyeyawangulira ekikopo kya [[Rwanda super Cup]] ng'ali ne bannayuganda banne babiri, Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe, oluvannyuma lw'okuwangula kiraabu ya APR mu kusimulagana obunnya (Penalty Shootout).<ref>Kironde, Baron (11 August 2024). "Ugandan Trio Clinch Historic Title In Rwanda". ''Live from ground''. Archived from the original on 14 August 2024. Retrieved 8 September 2024.</ref><ref>Kironde, Baron (4 July 2024). "Allan Kateregga Picks Rwanda Over Egypt". ''Live from ground''. Retrieved 8 September 2024.</ref>
== Ebibalo by'emirimu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]] ne ggoolo zaatebye n'omwaka<ref>https://www.national-football-teams.com/player/69605/Allan_Kateregga.html</ref>
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
** {{Soccerway|allan-kateregga/534044}}
fixty3qz8ebwqzykqxd1x16zucxxvl7
62472
62471
2026-07-13T22:24:58Z
Nakisozi
10800
/* Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia */
62472
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]], Kateregga yakkiriza okusazaamu endagaano ye ne [[Cape Town City]].<ref>Makhaya, Ernest (31 July 2019). "Allan Kateregga confirms departure from Cape Town City". ''Goal''. Retrieved 26 August 2019.</ref>
Kateregga yazannyira [[Saint-Eloi Lupopo]] mu Democratic Republic of Congo endagaano ye bweyali tennagwako mu 2023 era neyeegatta ku kiraabu ya Police ey'ekibinja ekyokuntikko eya Rwanda gyeyawangulira ekikopo kya [[Rwanda super Cup]] ng'ali ne bannayuganda banne babiri, Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe, oluvannyuma lw'okuwangula kiraabu ya APR mu kusimulagana obunnya (Penalty Shootout).<ref>Kironde, Baron (11 August 2024). "Ugandan Trio Clinch Historic Title In Rwanda". ''Live from ground''. Archived from the original on 14 August 2024. Retrieved 8 September 2024.</ref><ref>Kironde, Baron (4 July 2024). "Allan Kateregga Picks Rwanda Over Egypt". ''Live from ground''. Retrieved 8 September 2024.</ref>
== Ebibalo by'emirimu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]] ne ggoolo zaatebye n'omwaka<ref>https://www.national-football-teams.com/player/69605/Allan_Kateregga.html</ref>
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
11c83zu4hmk2vpqrlq73l8mtx4suzh7
62473
62472
2026-07-13T22:28:11Z
Nakisozi
10800
/* Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia */
62473
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]], Kateregga yakkiriza okusazaamu endagaano ye ne [[Cape Town City]].<ref>Makhaya, Ernest (31 July 2019). "Allan Kateregga confirms departure from Cape Town City". ''Goal''. Retrieved 26 August 2019.</ref>
Kateregga yazannyira [[Saint-Eloi Lupopo]] mu Democratic Republic of Congo endagaano ye bweyali tennagwako mu 2023 era neyeegatta ku kiraabu ya Police ey'ekibinja ekyokuntikko eya Rwanda gyeyawangulira ekikopo kya [[Rwanda super Cup]] ng'ali ne bannayuganda banne babiri, Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe, oluvannyuma lw'okuwangula kiraabu ya APR mu kusimulagana obunnya (Penalty Shootout).<ref>Kironde, Baron (11 August 2024). "Ugandan Trio Clinch Historic Title In Rwanda". ''Live from ground''. Archived from the original on 14 August 2024. Retrieved 8 September 2024.</ref><ref>Kironde, Baron (4 July 2024). "Allan Kateregga Picks Rwanda Over Egypt". ''Live from ground''. Retrieved 8 September 2024.</ref>
== Ebibalo by'emirimu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]] ne ggoolo zaatebye n'omwaka<ref>https://www.national-football-teams.com/player/69605/Allan_Kateregga.html</ref>
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [[Allan Kateregga|Allan Katerega]] ku [[Soccerway]]
l1w0hjj7qcb23p0ogff9uvbt7174xka
62474
62473
2026-07-13T22:29:51Z
Nakisozi
10800
62474
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]], Kateregga yakkiriza okusazaamu endagaano ye ne [[Cape Town City]].<ref>Makhaya, Ernest (31 July 2019). "Allan Kateregga confirms departure from Cape Town City". ''Goal''. Retrieved 26 August 2019.</ref>
Kateregga yazannyira [[Saint-Eloi Lupopo]] mu Democratic Republic of Congo endagaano ye bweyali tennagwako mu 2023 era neyeegatta ku kiraabu ya Police ey'ekibinja ekyokuntikko eya Rwanda gyeyawangulira ekikopo kya [[Rwanda super Cup]] ng'ali ne bannayuganda banne babiri, Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe, oluvannyuma lw'okuwangula kiraabu ya APR mu kusimulagana obunnya (Penalty Shootout).<ref>Kironde, Baron (11 August 2024). "Ugandan Trio Clinch Historic Title In Rwanda". ''Live from ground''. Archived from the original on 14 August 2024. Retrieved 8 September 2024.</ref><ref>Kironde, Baron (4 July 2024). "Allan Kateregga Picks Rwanda Over Egypt". ''Live from ground''. Retrieved 8 September 2024.</ref>
== Ebibalo by'emirimu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]] ne ggoolo zaatebye n'omwaka<ref>https://www.national-football-teams.com/player/69605/Allan_Kateregga.html</ref>
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia. ==
* [[Allan Kateregga|Allan Katerega]] ku [[Soccerway]]
bf2uqhkr0r0fy5ufh84zkn8qymkje3z
62475
62474
2026-07-13T22:32:25Z
Nakisozi
10800
Ngasseeko ettuluba
62475
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]], Kateregga yakkiriza okusazaamu endagaano ye ne [[Cape Town City]].<ref>Makhaya, Ernest (31 July 2019). "Allan Kateregga confirms departure from Cape Town City". ''Goal''. Retrieved 26 August 2019.</ref>
Kateregga yazannyira [[Saint-Eloi Lupopo]] mu Democratic Republic of Congo endagaano ye bweyali tennagwako mu 2023 era neyeegatta ku kiraabu ya Police ey'ekibinja ekyokuntikko eya Rwanda gyeyawangulira ekikopo kya [[Rwanda super Cup]] ng'ali ne bannayuganda banne babiri, Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe, oluvannyuma lw'okuwangula kiraabu ya APR mu kusimulagana obunnya (Penalty Shootout).<ref>Kironde, Baron (11 August 2024). "Ugandan Trio Clinch Historic Title In Rwanda". ''Live from ground''. Archived from the original on 14 August 2024. Retrieved 8 September 2024.</ref><ref>Kironde, Baron (4 July 2024). "Allan Kateregga Picks Rwanda Over Egypt". ''Live from ground''. Retrieved 8 September 2024.</ref>
== Ebibalo by'emirimu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]] ne ggoolo zaatebye n'omwaka<ref>https://www.national-football-teams.com/player/69605/Allan_Kateregga.html</ref>
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia. ==
* [[Allan Kateregga|Allan Katerega]] ku [[Soccerway]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1994]]
bnp40l5nqc0gx4xes31ahmi84n5uv21
62493
62475
2026-07-14T06:57:46Z
Nakisozi
10800
Ngasseeko ettuluba
62493
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kateregga''' (yazaalibwa 3 Ogwomukaaga 1994) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[Kiraabu ya Poliisi]] ng'omuwuwuttanyi omulumbi .Eby'okuzannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ne kiraabu eziwerako ng'obitadde ku bbali, era azannyiddeko ne mu Kenya, South Africa ne Iraq.<ref>Allan Kateregga On Life In Iraq, Next Destination the-sportsnation.com</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwomusanvu 2019, ng'akomyewo okuva ku bbanja ku [[Maritzburg United]], Kateregga yakkiriza okusazaamu endagaano ye ne [[Cape Town City]].<ref>Makhaya, Ernest (31 July 2019). "Allan Kateregga confirms departure from Cape Town City". ''Goal''. Retrieved 26 August 2019.</ref>
Kateregga yazannyira [[Saint-Eloi Lupopo]] mu Democratic Republic of Congo endagaano ye bweyali tennagwako mu 2023 era neyeegatta ku kiraabu ya Police ey'ekibinja ekyokuntikko eya Rwanda gyeyawangulira ekikopo kya [[Rwanda super Cup]] ng'ali ne bannayuganda banne babiri, Ashraf Mandela ne Eric Ssenjobe, oluvannyuma lw'okuwangula kiraabu ya APR mu kusimulagana obunnya (Penalty Shootout).<ref>Kironde, Baron (11 August 2024). "Ugandan Trio Clinch Historic Title In Rwanda". ''Live from ground''. Archived from the original on 14 August 2024. Retrieved 8 September 2024.</ref><ref>Kironde, Baron (4 July 2024). "Allan Kateregga Picks Rwanda Over Egypt". ''Live from ground''. Retrieved 8 September 2024.</ref>
== Ebibalo by'emirimu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazanyiddde [[Uganda Cranes|tiimu y'eggwanga]] ne ggoolo zaatebye n'omwaka<ref>https://www.national-football-teams.com/player/69605/Allan_Kateregga.html</ref>
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="3" | [[Uganda Cranes|Uganda]]
| 2017
| 3
| 0.
|-
| 2018
| 3
| 0.
|-
| 2019
| 2
| 0.
|-
! colspan="2" | Omugatte
! 8.
! 0.
|}
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia. ==
* [[Allan Kateregga|Allan Katerega]] ku [[Soccerway]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1994]]
[[Category:Bannayuganda bannabyamizannyo abasajja ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]]
62mdo0ld2vn9s4d6iobv8h8aj6ejg9u
King's College, Budo
0
11028
62340
36446
2026-07-13T13:47:40Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezzaamu katono
62340
wikitext
text/x-wiki
[[File:George_Wilson_opening_up_King's_college_Budo_in_1906.jpg|alt=George Wilson opening up King's college Budo in 1906.|thumb| George Wilson nabakungu abalala mu kuggulawo essomero lya Kings College e Budo]]
[[File:Daudi_Cwa_of_Buganda.jpg|alt=Daudi Chwa of Buganda was once a student at King's College Budo|thumb| Ssekabaka Daudi Chwa Yasomerako ku Kings College e Budo]]
'''King's College Budo''' ssomero lya siniya erisomesa abaana abawala n'abalenzi ab'ekisulo e Budo mu disitulikiti ye [[Wakiso]].
== Endagiriro ==
Essomero lino lisangibwa ku [[Budo hill|lusozi Naggalabi]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]], ku luguudo oluva e [[Kampala]] okudda e [[Masaka]] . Okutuuka wano omuntu afuluma kiromita nga oba mailo nga 8.7 okuva mu masekkati g'ekibuga kya Uganda ekikulu [[Kampala]]. <ref>[http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Kampala%20()%20&toplace=Budo%20(Western_Province)%20&fromlat=0.3155556&tolat=0.26&fromlng=32.5655556&tolng=32.4847222 Road Distance Between Kampala And Buddo With Map]</ref>
== Ebyafaayo ==
Kings College Budo yaggulwawo mu butongole nga 29 Ogwokusatu 1906 era lyatandika nabayizi 21 nga bonna balenzi. Essomero lino lyatandikibwa omwami [[:en:George_Wilson_(Chief_Colonial_Secretary_of_Uganda)|George Wilson]] nga mu budde obwo ono ye yali akola nga omukuumi w'ettwale lya Bungereza erya Uganda Protecorate ku lwa gavumenti ya Bungereza. Kaminsona Wilson mukutandika essomero lino yakolagana nabaminsane ababuulizi b'enjiri aba ''[[:en:Church_Missionary_Society|Church Missionary Society]]'' . Kings College Budo lye limu ku masomero ga siniya agasinga obukadde mu Uganda. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://mwiri.sc.ug/history-of-the-school/#:~:text=Busoga%20College%20Mwiri%2C%20also%20known,Mary's%20College%20Kisubi%20(1906). |access-date=2024-09-23 |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923135559/https://mwiri.sc.ug/history-of-the-school/#:~:text=Busoga%20College%20Mwiri%2C%20also%20known,Mary's%20College%20Kisubi%20(1906). |url-status=dead }}</ref>Ettaka okwazimbibwa essomero lino lyaweebwayo [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] wa Buganda. Mu ntandikwa essomero lino lyali lisomesa baana ba baami mu n'abakungu ku maddaala agawaggulu mu bukulembeze era nga balenzi bokka bebasoomerangayo. Oluvannyuma mu mwaka 1934 abawala nabo bakkirizibwa okutandika okusomera ku Kings College n'okutuusa leero.
Ku nkomerero y'omwezi Ogwokusatu mu mwaka 1979, abakulira essomero lya Kings College baakakibwa okusengula abayizi n’abantu baabulijjo abalala nga ensonga eva ku lutalo wakati wa [[:en:Uganda–Tanzania_War|Uganda ne Tanzania]] . [[:en:Armed_Forces_of_the_Libyan_Arab_Jamahiriya|Amaje ga Libya]], agaali galeeteddwa mu lutalo okuyambako amaje [[:en:Uganda_Army_(1971–1980)|Uganda]] mu lutalo gaali gakubye enkambi mu kifo kino. Wabula oluvannyuma amaje ga [[:en:Tanzania_People's_Defence_Force|Tanzania People’s Defence Force]] (TPDF) n’abayeekera ba Uganda mu [[Ekikwekweto kya Dada Idi|kikwekweto kya Operation Dada Idi]] baalumba enkambi eno ne bagiwamba <ref name="monitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/when-gaddafi-sent-desert-commandos-to-fight-in-tropical-masaka-1499578</ref> <ref>http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/How-Mbarara--Kampala-fell-to-Tanzanian-army/689844-2294842-i5lpda/index.html</ref> Mu lutalo luno amaje ga Libya gaafiirwa abajasi abawerako era nebazikibwa mu ntaana eyawamu kumpi awo <ref name="monitor" />
Ekyavaamu TPDF yakozesa King’s College Budo nga enkambi yamaje, era essomero nebwe lyaggulwawo mu Gwomukaga 1979, abayizi baabeera wamu n’abajaasi ba Tanzania okutuusa amaje ga Tanzania lwegava mu Uganda.
== Abatutumufu abasomerako ku Kings College Budo ==
Abaasomerako e Budo batera kuyitibwa ba ''Old Budonians''. Bangi ku bbo baweereza mu bifo ebyenjawulo mu gavumenti ya Uganda n’Obwakabaka bwa Buganda kwossa nebifo ebirala binji eby'obuvunaanyizibwa.Abamu kubo beebano;
=== Abakulembeze ab'enono ===
* [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] - Kabaka wa Buganda owa 34
* [[Ssekabaka Mutesa II|Edward Mutesa II]] - Kabaka wa Buganda owa 35 era Pulezidenti wa Uganda eyasooka
* [[:en:Ezekiel_Tenywa_Wako|Ezekiel Tenywa Wako]] - Zibondo owa Bulamogi
* George David Matayo Kamurasi [[:en:Rukidi_III_of_Toro|Rukidi III ow'e Toro]] - Omukama ow'e Toro
* [[:en:Henry_Wako_Muloki|Henry Wako Muloki]] - Kyabazinga wa Busoga
* [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Muwenda Mutebi II]] - Kabaka wa Buganda owa 36
* [[:en:Yosia_Nadiope|Yosia Nadiope]] - Gabula e Bugabula mu Busoga
=== Bannabyabufuzi ===
* [[Ssekabaka Mutesa II|Edward Muteesa II]] - Pulezidenti wa Uganda eyasooka
* [[Abu Mayanja]] - Ssaabawolereza wa gavumenti era omumyuka wa ssaabaminisita owookusatu 1986-1994
* [[Aggrey Awori]] - Minisita wa ICT 2009-2011
* [[Apolo Nsibambi]] - Ssabaminisita wa Uganda 1999-2011
* [[Beti Kamya-Turwomwe]] - Kalisooliiso wa Gavumenti (IGG), yavuganya ku bwa pulezidenti bwa Uganda mu 2011, yaliko Minisita avunaanyizibwa ku nsonga za Kampala, Minisita w’ettaka, amayumba n’enkulaakulana y’ebibuga, era yaliko omubaka wa Palamenti Lubaga North Constituency.
* [[:en:Charles_Njonjo|Charles Njonjo]] - Ssaabawolereza wa gavumenti mu Kenya 1963-1979
* [[:en:Bertha_Kingori|Bertha Kingori]] - mmemba ku lukiiko lw'ababaka ba Palamenti mu Tanganyika ([[Tanzania]])
* [[Crispus Kiyonga]] - Yaliko minisita w’ebyokwerinda okuva mu 2006, yaliko mmemba mu palamenti ya Uganda akiikirira Bukonjo West, Ssenkulu wa Makerere Yunivasite.
* [[Godfrey Binaisa]] - Pulezidenti wa Uganda owokutaano
* [[Jowaash Mayanja Nkangi|Jehoash Mayanja Nkangi]] - Minisita w’ebyamateeka (1998–2008), minisita w’ebyensimbi (1989–1998), era [[:en:Katikkiro_of_Buganda|Katikkiro wa Buganda]] (1964–1966, 1993–1994) <ref name="ntv">https://web.archive.org/web/20170410134503/http://www.ntv.co.ug/news/local/07/mar/2017/looking-back-jehoash-mayanja-nkangis-illustrious-career-16475#sthash.ilU0gKGN.7U8tMKy2.dpbs</ref>
* [[:en:Ignatius_K._Musaazi|Ignatius K. Musaazi]] - Omutandisi w'ekibiina ky'ebyobufuzi ekyasooka mu Uganda ekya Uganda National Congress
* [[James Wapakhabulo]] - Sipiika wa palamenti ya Uganda 1993-1996
* [[John Ssebaana Kizito]] - Meeya wa Kampala 1996-2006
* [[:en:Olara_Otunnu|Olara Otunnu]] - pulezidenti wa UPC, omukungu w’ekibiina ky’amawanga amagatte
* [[:en:Sam_Kutesa|Sam Kutesa]] - Eyali omubaka wa palamenti ya Uganda era eyali Minisita w'ensonga z'ebweru
* [[Samson Kisekka]] - Omumyuka wa pulezidenti wa Uganda 1991-1994, ssaabaminisita wa Uganda 1986-1991
* [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] - Pulezidenti wa Uganda owokuna
* [[:en:Apollo_Kironde|Apollo Kironde]] - Omubaka wa Uganda mu kibiina kya mawanga amagatte eyasooka.
=== Mu kisaawe ky'ebyamateeka ===
* [[Benjamin Josses Odoki|Benjamin Joseph Odoki]] - Ssaabalamuzi wa Uganda (2001-2013)
* [[Alfonse Owiny-Dollo]] - Yaliko omumyuka wa Ssaabalamuzi wa Uganda okuva 2017-2020 era nafuuka Ssaabalamuzi wa Uganda mu mwaka 2020.
* [[James Munange Ogoola]] - Yaliko omulamuzi omukulu mu Uganda
* [[Julia Sebutinde]] - Omulamuzi mu kkooti y’ensi yonna etuula mu kibuga [[:en:The_Hague|Hague]], e [[:en:Netherlands|Budaaki]]
* [[Michael Chibita, omuwandiisi w’ebitabo|Michael Chibita]] - Omulamuzi wa kkooti ensukkulumu mu Uganda
* [[Peter Nyombi]] - eyali Ssaabawolereza wa Gavumenti
* [[Kiryowa Kiwanuka]] -Ssaabawolereza wa Gavumenti okuva mu Gwokutaano 2021
* Pulofeesa David Justin Bakibinga – Pulofeesa mu byamateeka naddala agwakwata kubyenfuna era yali amumyuka omumyuka wa Ssenkulu wa Yunivasite e [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere]] avunaanyizibwa ku by'ensimbi n’enzirukanya y’emirimu (2004-2009).
=== Abakungu mu gavumenti ===
* [[:en:Amanya_Mushega|Amanya Mushega]] - yaliko Ssabawandiisi w'omukago ogutaba amawanga mu buvanjuba bwa [[Afirika]] oguyitibwa East African Community (2001-2006)
* [[Jennifer Musisi]] - munnamateeka era eyali Ssenkulu w'ekitongole ekiddukanya emirimu mu Kibuga Kampala ki [[Kampala Capital City Authority]](2011-2018)
* [[Winnie Byanyima]] - yinginiya w'ebyennyonyi era munnabyabufuzi ono era yaliko Ssenkulu wa Oxfam International(1 Ogwokutaano 2013- 14 Ogwomunaana 2019), Ye Ssenkulu w'ekitongole ekirwanyisa mukenenya ekya UNAIDS, okuva 2019.
=== Bannabyanjigiriza ===
* [[:en:Frederick_Kayanja|Frederick Kayanja]] - Yaliko omumyuka wa ssenkulu wa yunivasite ya Mbarara University of Science & Technology 1989-2014
* [[:en:Peter_Mugyenyi|Peter Mugyenyi]] - omunoonyereza ku bulwadde bwa [[:en:HIV/AIDS|Mukenya]]/ [[:en:HIV/AIDS|siriimu]], omu ku baatandisi era nga ye ssenkulu w’ekitongole ekinoonyereza ku bujjanjabi ekya Joint Clinical Research Centre, era cansala wa [[Ssetendekero y’e Mbarara|Mbarara University of Science and Technology]], okuva mu 2009
* [[Senteza Kajubi]] - omumyuka ssenkulu wa Yunivasite e [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere]] 1977-1979, 1990-1993
=== Abawandiisi ===
* [[:en:Christopher_Henry_Muwanga_Barlow|Christopher Henry Muwanga Barlow]] - omuwandiisi w'ebitontome
* [[:en:Christopher_Henry_Muwanga_Barlow|David Rubadiri]] - Muwandiisi wa bitontome eyaliko omubaka wa Malawi mu kibiina ky'Amawanga amagatte.
* [[Elvania Namukwaya Zirimu]] - omutontomi, omuzannyi wa katemba
* [[:en:Okot_p'Bitek|Okot p'Bitek]] - omutontomi
* [[:en:Timothy_Wangusa|Timothy Wangusa]] - omuwandiisi, omutontomi, era omukugu mu by'ebiwandiiko
== Laba ne ==
* [[:en:Education_in_Uganda|Ebyenjigiriza mu Uganda]]
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
== Emitimbagano wabweru wa Wakipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20010412104608/http://www.kcbudo.sc.ug/ Omukutu gwa King's College Budo]
* [https://maps.google.com/maps?f=q&source=s_q&hl=en&geocode=&q=0.2560,+32.4870&aq=&sll=0.251483,32.489319&sspn=0.013304,0.046778&ie=UTF8&ll=0.255345,32.48477&spn=0.013304,0.046778&t=p&z=15 Ekifo Ettendekero lya King's College Budo Ku Google Maps]
* [https://web.archive.org/web/20150925134705/http://teachersreviews.net/kings-college-budo Ebyogerwa ku Kings College Budo]
pntfbaw4dulqbj9y0xzbaf7j5iy7inh
Adolf Mwesige
0
11033
62291
62290
2026-07-13T12:01:55Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
62291
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Adolf Kasaija Mwesige</big>''' (yazaalibwa nga 4 Ogwokuna 1966) munnamateeka, munnabyabufuzi, era [[Munnayuganda]], Mwesige aweerezzaako mu bifo eby'enjawulo mu Gavumenti ya Uganda era nga yaliko [[Minisita avunaanyizibwa ku By'okwerinda n'Ensonga z'Abaazirwanako]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 6 Ogwomukaaga 2016 okutuuka nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Emabegako yaweerezaako nga Minisita wa Gavumenti ez’ebitundu okuva nga 18 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016. Era yeyali [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'e Ssaza ly'e Bunyangabu mu [[disitulikiti y'e Kabarole]] okuva mu 1996.<ref name="Member">Parliament of Uganda (30 June 2017). "[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=324 Parliament of Uganda Members of The 10th Parliament"]. Kampala: [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda.]] Retrieved 14 January 2018.</ref> Mu Ogwomusaavu 2017, Essaza ly'e Bunyangabu lyakutulwa ku Disitulikiti y’e Kabarole okukola [[Disitulikiti y’e Bunyangabu]].<ref>Basiime, Felix (3 March 2017). [https://web.archive.org/web/20170812213653/http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html "Kabarole budgets Shs12 billion for new Bunyangabu District]". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html the original] on 12 August 2017. Retrieved 14 January 2018.
</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe. ==
Yasomera ku ssomero lya Nyakasura e [[Fort Portal]] ku misomo gye egya siniya ey'omukaaga. Mwesige alina [[Ddiguli esooka mu mateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]], yunivasite esinga obukadde mu Uganda. Alina ne dipulooma mu by'amateeka okuva mu ttendekero lya bannamateeka erya [[Law Development Centre]] mu [[Kampala]] . Alina dipulooma mu mateeka agali ku mutendera gwensi yonna okuva mu kitongole ki Public Administration Promotion Center e [[Berlin]] mu Germany ne dipulooma mu mateeka agakwata ku ddembe ly’obuntu okuva mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kitongole ky’amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku ddembe ly’obuntu]] e [[Geneva]], [[Switzerland|Switzerland.]]<ref name="Member" />
== Obumanyirivu bw'emirimu ==
Mwesige abadde awandiisiddwa nga puliida wa Kkooti ya Uganda enkulu okuva mu mwaka gwa 1994. era nga ali kuddaala erimukkiriza okuwoza mu kkooti enkulu mu Uganda. Wakati w'omwaka 1992 ne 1996, yali mukozi mu minisitule y’ensonga z’ebweru ng’omukungu avunaanyizibwa ku nsonga z’amateeka ne n'ebitebe by'amawanga amalala. Wakati wa 1996 ne 2001, yali akola ng'omukulembeze wamu n'abalala mu kkampuni eya bannamateeka mu Uganda eya ''Mwesige, Egunyu & Company Advocates''.<ref name="Data">Vision Reporter (25 May 2004). "[https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1099893/attorney Who will be the next Attorney General?]". ''[[:en:New_Vision_(newspaper)|New Vision]]''. Kampala. p. 22. Retrieved 15 January 2018.</ref>
Yasooka okulondebwa okugenda mu paaalamenti mu 1996, okukiikirira Essaza lya Bunyangabu mu Disitulikiti y’e Kabarole. Nga 2009 tegunnatuuka Mwesige yaweereza nga Minisita wa guno na guli mu Ofiisi ya Ssabaminisita.<ref name="Member" /> Yalondebwa nga minisita wa Gavumenti ez'Ebitundu nga 18 Ogwokubiri 2009. Mu nkyukakyuka za kabineeti ezaakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, Mwesige yasigaza ekifo kye ekya Gavumenti ez’Ebitundu.<ref>Mukasa, Henry (28 May 2011)[https://web.archive.org/web/20141211124001/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 . "Museveni Names New Cabinet".] ''[[:en:New_Vision|New Vision (]]Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 the original] on 11 December 2014. Retrieved 19 February 2015.</ref> Yakola ng’omumyuka wa ssentebe ow'akakiiko aka Gavumenti ez'ebitundu mu lukiiko omwegattira ensi ezaali amatwale ga Bungereza akayitibwa [[:en:Commonwealth_Local_Government_Forum|Commonwealth Local Government Forum]] okuva 2011 okutuusa lweyazzibwa mu kifo Minisita W'ebyokweranga 6 Ogwomukaaga 2016 ng'adda mu bigere bya [[Crispus Kiyonga]] eyasuulibwa okuva mu kabbineeti.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Yasikizibwa [[Vincent Ssempijja]] mu kifo kino nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet".] [[:en:New_Vision|''New Vision''.]] Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>Mwesige yalondebwa omukulembeze wa Uganda [[Yoweri Museveni]] okukola nga Kalaani wa Palamenti ya Uganda mu lungereza ayitibwa ''Clerk to Parliament'' era nga wano yasikira Jane Kibirige era natandika okukola emirimu gye mu butongole nga 18 Ogwomunaana 2021. Pulezidenti yazza bugya endagaano ye nga kalaani wa palamenti mu mwaka 2024<ref>[http://www.homelandmedia.co.ug/news/adolf-mwesige-assumes-office-as-clerk-to-parliament/ "Adolf Mwesige Assumes Office as Clerk to Parliament | The Homeland Newspaper"]. ''www.homelandmedia.co.ug''. 19 August 2021. Retrieved 2024-09-25.</ref><ref>[https://www.parliament.go.ug/news/5484/clerk-parliament-tips-new-staff-discipline-innovativeness "Clerk to Parliament tips new staff on discipline, innovativeness]". 8 December 2021.</ref>
== Okunoonyereza ku nguzi mu paalamenti ya 2026 ==
Mu Ogwokutaano 2026, Mwesige yali mu kwekenneenya kwa bonna bwe baali banoonyereza ku bigambibwa nti waliwo obuli bw’enguzi n’obutali butebenkevu mu by’ensimbi mu Paalamenti ya Uganda. Emikutu gy’amawulire gyategeeza nti ebibuuzo byali bibuuzibwa ku mulimu gwe nga Omulabirizi w'ebiwandiiko (Clerk) eri Paalamenti, kubanga kimanyiddwa nti Omulabirizi w'ebiwandiiko avunaanyizibwa ku kubala ebitabo era n’avunaanyizibwa ne ku kuwa olukusa n’okubala ensaasaanya y'ensimbi mu Paalamenti.<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-18 |title=Secret Files Opened: Parliament’s Top Officials Clerk Adolf Mwesigye, Finance Boss Kunobwa, Communications Obore & Logist |url=https://theinvestigatornews.com/2026/05/secret-files-opened-parliaments-top-officials-clerk-adolf-mwesigye-finance-boss-kunobwa-communications-obore-logistics-waiswa-facing-investigation/ |access-date=2026-06-03 |website=The Investigator News |language=en-US}}</ref>
Omubaka wa Paalamenti Yorke Odria Alioni mu Ssaza lya Aringa Mu bugwanjuba bwa Uganda yasaba wabeewo okunoonyereza ku Mwesige n’abakungu abalala ab’oku ntikko mu paalamenti, ng’alumiriza nti waliwo obutali bwenkanya kunoonda ya bakozi, entambula y'e by’ensimbi, n’okuddukanya eby’obugagga bya paalamenti. Ebigambibwa bino tebyavamu musango gwonna guvunana Mwesige mu kiseera amawulire we gafulumira.<ref>{{Cite web |last=Reporter |date=2014-11-20 |title=Government apologizes for toddlers’ death - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/government-apologizes-for-toddlers-death/ |access-date=2026-06-03 |language=en-US}}</ref>
Nga 19 Ogwokutaano 2026, kigambibwa nti abasirikale b’ebyokwerinda n'abaanonyereza bagalawo ofiisi ya Mwesige ku Paalamenti ng’omu ku kaweefube w’okunoonya ebiwandiiko n’obuwandiiko obukozesa ebyuma bikalimagezi nga bikwatagana n’okunoonyereza okugenda mu maaso. Lipoota ezaddirira zaategeeza nti ttiimu ey’awamu eya bambega ba poliisi, ekitongole ekivunaanyizibwa ku kulondoola gavumenti n’ababalirizi b’ebitabo baamaze essaawa eziwera nga banoonya ofiisi mu Palamenti omuli ne ofiisi ya Clerk nga tebannasitula n’ebikozesebwa okwekenneenya okunoonyereza ku misango. Ab’obuyinza baali tebannaba kulaga mu lujjudde omulimu gwennyini Mwesigye gwe yakola mu kunoonyereza kuno, era nga tewali kusingisibwa musango oba kuzuulibwa mu butongole ku ye.<ref>{{Cite web |last=Omara |first=Geoffrey |date=2026-05-20 |title=Police, IGG, Auditors Exit Parliament after 16-Hour Search |url=https://chimpreports.com/police-igg-auditors-exit-parliament-after-16-hour-search/ |access-date=2026-06-03 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-22 |title=27 Years Jail Looms for Among if Investigations, Prove Corruption, Abuse of Office & Illegal Enrichment |url=https://mulengeranews.com/27-years-jail-looms-for-among-if-investigations-prove-corruption-abuse-of-office-illegal-enrichment/ |access-date=2026-06-03 |website=mulengeranews.com |language=en-US}}</ref>
== Amaka ==
Adolf Mwesige musajja mufumbo era alina nabaana
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Yoweri Museveni]]
* Disitulikiti y'e Bunyangabu
* [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]]
== Ebijuliziddwa ==
<references/>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1966]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Bunyangabu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
[[Category:Abantu b'e Tooro]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abayizi abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Baminisita ba Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Bugwanjuba bwa Uganda]]
[[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]]
gapwk4qltwifzn5znjmo50gf0ej9je2
62295
62291
2026-07-13T12:10:59Z
24RAY
11014
ngasseeko obutindo
62295
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Adolf Kasaija Mwesige</big>''' (yazaalibwa nga 4 Ogwokuna 1966) munnamateeka, munnabyabufuzi, era [[Munnayuganda]], Mwesige aweerezzaako mu bifo eby'enjawulo mu Gavumenti ya Uganda era nga yaliko [[Minisitule y'ebyokwerinda n'ensonga z'abaazirwanako|Minisita avunaanyizibwa ku By'okwerinda n'Ensonga z'Abaazirwanako]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 6 Ogwomukaaga 2016 okutuuka nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Emabegako yaweerezaako nga Minisita wa Gavumenti ez’ebitundu okuva nga 18 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016. Era yeyali [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'e Ssaza ly'e Bunyangabu mu [[disitulikiti y'e Kabarole]] okuva mu 1996.<ref name="Member">Parliament of Uganda (30 June 2017). "[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=324 Parliament of Uganda Members of The 10th Parliament"]. Kampala: [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda.]] Retrieved 14 January 2018.</ref> Mu Ogwomusaavu 2017, Essaza ly'e Bunyangabu lyakutulwa ku Disitulikiti y’e Kabarole okukola [[Disitulikiti y’e Bunyangabu]].<ref>Basiime, Felix (3 March 2017). [https://web.archive.org/web/20170812213653/http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html "Kabarole budgets Shs12 billion for new Bunyangabu District]". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html the original] on 12 August 2017. Retrieved 14 January 2018.
</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe. ==
Yasomera ku ssomero lya Nyakasura e [[Fort Portal]] ku misomo gye egya siniya ey'omukaaga. Mwesige alina [[Ddiguli esooka mu mateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]], yunivasite esinga obukadde mu Uganda. Alina ne dipulooma mu by'amateeka okuva mu ttendekero lya bannamateeka erya [[Law Development Centre]] mu [[Kampala]] . Alina dipulooma mu mateeka agali ku mutendera gwensi yonna okuva mu kitongole ki Public Administration Promotion Center e [[Berlin]] mu Germany ne dipulooma mu mateeka agakwata ku ddembe ly’obuntu okuva mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kitongole ky’amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku ddembe ly’obuntu]] e [[Geneva]], [[Switzerland|Switzerland.]]<ref name="Member" />
== Obumanyirivu bw'emirimu ==
Mwesige abadde awandiisiddwa nga puliida wa Kkooti ya Uganda enkulu okuva mu mwaka gwa 1994. era nga ali kuddaala erimukkiriza okuwoza mu kkooti enkulu mu Uganda. Wakati w'omwaka 1992 ne 1996, yali mukozi mu minisitule y’ensonga z’ebweru ng’omukungu avunaanyizibwa ku nsonga z’amateeka ne n'ebitebe by'amawanga amalala. Wakati wa 1996 ne 2001, yali akola ng'omukulembeze wamu n'abalala mu kkampuni eya bannamateeka mu Uganda eya ''Mwesige, Egunyu & Company Advocates''.<ref name="Data">Vision Reporter (25 May 2004). "[https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1099893/attorney Who will be the next Attorney General?]". ''[[:en:New_Vision_(newspaper)|New Vision]]''. Kampala. p. 22. Retrieved 15 January 2018.</ref>
Yasooka okulondebwa okugenda mu paaalamenti mu 1996, okukiikirira Essaza lya Bunyangabu mu Disitulikiti y’e Kabarole. Nga 2009 tegunnatuuka Mwesige yaweereza nga Minisita wa guno na guli mu Ofiisi ya Ssabaminisita.<ref name="Member" /> Yalondebwa nga minisita wa Gavumenti ez'Ebitundu nga 18 Ogwokubiri 2009. Mu nkyukakyuka za kabineeti ezaakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, Mwesige yasigaza ekifo kye ekya Gavumenti ez’Ebitundu.<ref>Mukasa, Henry (28 May 2011)[https://web.archive.org/web/20141211124001/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 . "Museveni Names New Cabinet".] ''[[:en:New_Vision|New Vision (]]Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 the original] on 11 December 2014. Retrieved 19 February 2015.</ref> Yakola ng’omumyuka wa ssentebe ow'akakiiko aka Gavumenti ez'ebitundu mu lukiiko omwegattira ensi ezaali amatwale ga Bungereza akayitibwa [[:en:Commonwealth_Local_Government_Forum|Commonwealth Local Government Forum]] okuva 2011 okutuusa lweyazzibwa mu kifo Minisita W'ebyokweranga 6 Ogwomukaaga 2016 ng'adda mu bigere bya [[Crispus Kiyonga]] eyasuulibwa okuva mu kabbineeti.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Yasikizibwa [[Vincent Ssempijja]] mu kifo kino nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet".] [[:en:New_Vision|''New Vision''.]] Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>Mwesige yalondebwa omukulembeze wa Uganda [[Yoweri Museveni]] okukola nga Kalaani wa Palamenti ya Uganda mu lungereza ayitibwa ''Clerk to Parliament'' era nga wano yasikira Jane Kibirige era natandika okukola emirimu gye mu butongole nga 18 Ogwomunaana 2021. Pulezidenti yazza bugya endagaano ye nga kalaani wa palamenti mu mwaka 2024<ref>[http://www.homelandmedia.co.ug/news/adolf-mwesige-assumes-office-as-clerk-to-parliament/ "Adolf Mwesige Assumes Office as Clerk to Parliament | The Homeland Newspaper"]. ''www.homelandmedia.co.ug''. 19 August 2021. Retrieved 2024-09-25.</ref><ref>[https://www.parliament.go.ug/news/5484/clerk-parliament-tips-new-staff-discipline-innovativeness "Clerk to Parliament tips new staff on discipline, innovativeness]". 8 December 2021.</ref>
== Okunoonyereza ku nguzi mu paalamenti ya 2026 ==
Mu Ogwokutaano 2026, Mwesige yali mu kwekenneenya kwa bonna bwe baali banoonyereza ku bigambibwa nti waliwo obuli bw’enguzi n’obutali butebenkevu mu by’ensimbi mu Paalamenti ya Uganda. Emikutu gy’amawulire gyategeeza nti ebibuuzo byali bibuuzibwa ku mulimu gwe nga Omulabirizi w'ebiwandiiko (Clerk) eri Paalamenti, kubanga kimanyiddwa nti Omulabirizi w'ebiwandiiko avunaanyizibwa ku kubala ebitabo era n’avunaanyizibwa ne ku kuwa olukusa n’okubala ensaasaanya y'ensimbi mu Paalamenti.<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-18 |title=Secret Files Opened: Parliament’s Top Officials Clerk Adolf Mwesigye, Finance Boss Kunobwa, Communications Obore & Logist |url=https://theinvestigatornews.com/2026/05/secret-files-opened-parliaments-top-officials-clerk-adolf-mwesigye-finance-boss-kunobwa-communications-obore-logistics-waiswa-facing-investigation/ |access-date=2026-06-03 |website=The Investigator News |language=en-US}}</ref>
Omubaka wa Paalamenti Yorke Odria Alioni mu Ssaza lya Aringa Mu bugwanjuba bwa Uganda yasaba wabeewo okunoonyereza ku Mwesige n’abakungu abalala ab’oku ntikko mu paalamenti, ng’alumiriza nti waliwo obutali bwenkanya kunoonda ya bakozi, entambula y'e by’ensimbi, n’okuddukanya eby’obugagga bya paalamenti. Ebigambibwa bino tebyavamu musango gwonna guvunana Mwesige mu kiseera amawulire we gafulumira.<ref>{{Cite web |last=Reporter |date=2014-11-20 |title=Government apologizes for toddlers’ death - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/government-apologizes-for-toddlers-death/ |access-date=2026-06-03 |language=en-US}}</ref>
Nga 19 Ogwokutaano 2026, kigambibwa nti abasirikale b’ebyokwerinda n'abaanonyereza bagalawo ofiisi ya Mwesige ku Paalamenti ng’omu ku kaweefube w’okunoonya ebiwandiiko n’obuwandiiko obukozesa ebyuma bikalimagezi nga bikwatagana n’okunoonyereza okugenda mu maaso. Lipoota ezaddirira zaategeeza nti ttiimu ey’awamu eya bambega ba poliisi, ekitongole ekivunaanyizibwa ku kulondoola gavumenti n’ababalirizi b’ebitabo baamaze essaawa eziwera nga banoonya ofiisi mu Palamenti omuli ne ofiisi ya Clerk nga tebannasitula n’ebikozesebwa okwekenneenya okunoonyereza ku misango. Ab’obuyinza baali tebannaba kulaga mu lujjudde omulimu gwennyini Mwesigye gwe yakola mu kunoonyereza kuno, era nga tewali kusingisibwa musango oba kuzuulibwa mu butongole ku ye.<ref>{{Cite web |last=Omara |first=Geoffrey |date=2026-05-20 |title=Police, IGG, Auditors Exit Parliament after 16-Hour Search |url=https://chimpreports.com/police-igg-auditors-exit-parliament-after-16-hour-search/ |access-date=2026-06-03 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-22 |title=27 Years Jail Looms for Among if Investigations, Prove Corruption, Abuse of Office & Illegal Enrichment |url=https://mulengeranews.com/27-years-jail-looms-for-among-if-investigations-prove-corruption-abuse-of-office-illegal-enrichment/ |access-date=2026-06-03 |website=mulengeranews.com |language=en-US}}</ref>
== Amaka ==
Adolf Mwesige musajja mufumbo era alina nabaana
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Yoweri Museveni]]
* Disitulikiti y'e Bunyangabu
* [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]]
== Ebijuliziddwa ==
<references/>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1966]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Bunyangabu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
[[Category:Abantu b'e Tooro]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abayizi abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Baminisita ba Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Bugwanjuba bwa Uganda]]
[[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]]
horercyv7ve9aqkbd4t02v2maa4fu8a
62309
62295
2026-07-13T12:36:49Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
62309
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Adolf Kasaija Mwesige</big>''' (yazaalibwa nga 4 Ogwokuna 1966) munnamateeka, munnabyabufuzi, era [[Munnayuganda]], Mwesige aweerezzaako mu bifo eby'enjawulo mu Gavumenti ya Uganda era nga yaliko [[Minisitule y'ebyokwerinda n'ensonga z'abaazirwanako|Minisita avunaanyizibwa ku By'okwerinda n'Ensonga z'Abaazirwanako]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 6 Ogwomukaaga 2016 okutuuka nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Emabegako yaweerezaako nga Minisita wa Gavumenti ez’ebitundu okuva nga 18 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016. Era yeyali [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'e Ssaza ly'e Bunyangabu mu [[disitulikiti y'e Kabarole]] okuva mu 1996.<ref name="Member">Parliament of Uganda (30 June 2017). "[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=324 Parliament of Uganda Members of The 10th Parliament"]. Kampala: [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda.]] Retrieved 14 January 2018.</ref> Mu Ogwomusaavu 2017, Essaza ly'e Bunyangabu lyakutulwa ku Disitulikiti y’e Kabarole okukola [[Disitulikiti y’e Bunyangabu]].<ref>Basiime, Felix (3 March 2017). [https://web.archive.org/web/20170812213653/http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html "Kabarole budgets Shs12 billion for new Bunyangabu District]". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html the original] on 12 August 2017. Retrieved 14 January 2018.
</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe. ==
Yasomera Siniya y'ey'omukaaga kusomere lya Nyakasura e [[Fort Portal]]. Mwesige alina Ddiguli y'esooka mu mateeka okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]], yunivasite esinga obukadde mu Uganda. Alina ne dipulooma mu by'amateeka okuva [[Law Development Centre|mu ttendekero lya bannamateeka]] erya (Law Development Centre) mu [[Kampala]] . Alina ne dipulooma mu mateeka agali ku mutendera gwensi yonna okuva mu kitongole kya Public Administration Promotion Center e [[Berlin]] mu Germany ne dipulooma mu mateeka agakwata ku ddembe ly’obuntu okuva mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kitongole ky’amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku ddembe ly’obuntu]] e [[Geneva]], mu [[Switzerland|Switzerland.]]<ref name="Member" />
== Obumanyirivu bw'emirimu ==
Mwesige abadde awandiisiddwa nga puliida wa Kkooti ya Uganda enkulu okuva mu mwaka gwa 1994. era nga ali kuddaala erimukkiriza okuwoza mu kkooti enkulu mu Uganda. Wakati w'omwaka 1992 ne 1996, yali mukozi mu minisitule y’ensonga z’ebweru ng’omukungu avunaanyizibwa ku nsonga z’amateeka ne n'ebitebe by'amawanga amalala. Wakati wa 1996 ne 2001, yali akola ng'omukulembeze wamu n'abalala mu kkampuni eya bannamateeka mu Uganda eya ''Mwesige, Egunyu & Company Advocates''.<ref name="Data">Vision Reporter (25 May 2004). "[https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1099893/attorney Who will be the next Attorney General?]". ''[[:en:New_Vision_(newspaper)|New Vision]]''. Kampala. p. 22. Retrieved 15 January 2018.</ref>
Yasooka okulondebwa okugenda mu paaalamenti mu 1996, okukiikirira Essaza lya Bunyangabu mu Disitulikiti y’e Kabarole. Nga 2009 tegunnatuuka Mwesige yaweereza nga Minisita wa guno na guli mu Ofiisi ya Ssabaminisita.<ref name="Member" /> Yalondebwa nga minisita wa Gavumenti ez'Ebitundu nga 18 Ogwokubiri 2009. Mu nkyukakyuka za kabineeti ezaakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, Mwesige yasigaza ekifo kye ekya Gavumenti ez’Ebitundu.<ref>Mukasa, Henry (28 May 2011)[https://web.archive.org/web/20141211124001/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 . "Museveni Names New Cabinet".] ''[[:en:New_Vision|New Vision (]]Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 the original] on 11 December 2014. Retrieved 19 February 2015.</ref> Yakola ng’omumyuka wa ssentebe ow'akakiiko aka Gavumenti ez'ebitundu mu lukiiko omwegattira ensi ezaali amatwale ga Bungereza akayitibwa [[:en:Commonwealth_Local_Government_Forum|Commonwealth Local Government Forum]] okuva 2011 okutuusa lweyazzibwa mu kifo Minisita W'ebyokweranga 6 Ogwomukaaga 2016 ng'adda mu bigere bya [[Crispus Kiyonga]] eyasuulibwa okuva mu kabbineeti.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Yasikizibwa [[Vincent Ssempijja]] mu kifo kino nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet".] [[:en:New_Vision|''New Vision''.]] Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>Mwesige yalondebwa omukulembeze wa Uganda [[Yoweri Museveni]] okukola nga Kalaani wa Palamenti ya Uganda mu lungereza ayitibwa ''Clerk to Parliament'' era nga wano yasikira Jane Kibirige era natandika okukola emirimu gye mu butongole nga 18 Ogwomunaana 2021. Pulezidenti yazza bugya endagaano ye nga kalaani wa palamenti mu mwaka 2024<ref>[http://www.homelandmedia.co.ug/news/adolf-mwesige-assumes-office-as-clerk-to-parliament/ "Adolf Mwesige Assumes Office as Clerk to Parliament | The Homeland Newspaper"]. ''www.homelandmedia.co.ug''. 19 August 2021. Retrieved 2024-09-25.</ref><ref>[https://www.parliament.go.ug/news/5484/clerk-parliament-tips-new-staff-discipline-innovativeness "Clerk to Parliament tips new staff on discipline, innovativeness]". 8 December 2021.</ref>
== Okunoonyereza ku nguzi mu paalamenti ya 2026 ==
Mu Ogwokutaano 2026, Mwesige yali mu kwekenneenya kwa bonna bwe baali banoonyereza ku bigambibwa nti waliwo obuli bw’enguzi n’obutali butebenkevu mu by’ensimbi mu Paalamenti ya Uganda. Emikutu gy’amawulire gyategeeza nti ebibuuzo byali bibuuzibwa ku mulimu gwe nga Omulabirizi w'ebiwandiiko (Clerk) eri Paalamenti, kubanga kimanyiddwa nti Omulabirizi w'ebiwandiiko avunaanyizibwa ku kubala ebitabo era n’avunaanyizibwa ne ku kuwa olukusa n’okubala ensaasaanya y'ensimbi mu Paalamenti.<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-18 |title=Secret Files Opened: Parliament’s Top Officials Clerk Adolf Mwesigye, Finance Boss Kunobwa, Communications Obore & Logist |url=https://theinvestigatornews.com/2026/05/secret-files-opened-parliaments-top-officials-clerk-adolf-mwesigye-finance-boss-kunobwa-communications-obore-logistics-waiswa-facing-investigation/ |access-date=2026-06-03 |website=The Investigator News |language=en-US}}</ref>
Omubaka wa Paalamenti Yorke Odria Alioni mu Ssaza lya Aringa Mu bugwanjuba bwa Uganda yasaba wabeewo okunoonyereza ku Mwesige n’abakungu abalala ab’oku ntikko mu paalamenti, ng’alumiriza nti waliwo obutali bwenkanya kunoonda ya bakozi, entambula y'e by’ensimbi, n’okuddukanya eby’obugagga bya paalamenti. Ebigambibwa bino tebyavamu musango gwonna guvunana Mwesige mu kiseera amawulire we gafulumira.<ref>{{Cite web |last=Reporter |date=2014-11-20 |title=Government apologizes for toddlers’ death - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/government-apologizes-for-toddlers-death/ |access-date=2026-06-03 |language=en-US}}</ref>
Nga 19 Ogwokutaano 2026, kigambibwa nti abasirikale b’ebyokwerinda n'abaanonyereza bagalawo ofiisi ya Mwesige ku Paalamenti ng’omu ku kaweefube w’okunoonya ebiwandiiko n’obuwandiiko obukozesa ebyuma bikalimagezi nga bikwatagana n’okunoonyereza okugenda mu maaso. Lipoota ezaddirira zaategeeza nti ttiimu ey’awamu eya bambega ba poliisi, ekitongole ekivunaanyizibwa ku kulondoola gavumenti n’ababalirizi b’ebitabo baamaze essaawa eziwera nga banoonya ofiisi mu Palamenti omuli ne ofiisi ya Clerk nga tebannasitula n’ebikozesebwa okwekenneenya okunoonyereza ku misango. Ab’obuyinza baali tebannaba kulaga mu lujjudde omulimu gwennyini Mwesigye gwe yakola mu kunoonyereza kuno, era nga tewali kusingisibwa musango oba kuzuulibwa mu butongole ku ye.<ref>{{Cite web |last=Omara |first=Geoffrey |date=2026-05-20 |title=Police, IGG, Auditors Exit Parliament after 16-Hour Search |url=https://chimpreports.com/police-igg-auditors-exit-parliament-after-16-hour-search/ |access-date=2026-06-03 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-22 |title=27 Years Jail Looms for Among if Investigations, Prove Corruption, Abuse of Office & Illegal Enrichment |url=https://mulengeranews.com/27-years-jail-looms-for-among-if-investigations-prove-corruption-abuse-of-office-illegal-enrichment/ |access-date=2026-06-03 |website=mulengeranews.com |language=en-US}}</ref>
== Amaka ==
Adolf Mwesige musajja mufumbo era alina nabaana
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Yoweri Museveni]]
* Disitulikiti y'e Bunyangabu
* [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]]
== Ebijuliziddwa ==
<references/>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1966]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Bunyangabu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
[[Category:Abantu b'e Tooro]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abayizi abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Baminisita ba Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Bugwanjuba bwa Uganda]]
[[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]]
f6wneemdwg90c4ns79u2ihley2uor6b
62341
62309
2026-07-13T13:48:28Z
24RAY
11014
/* Obumanyirivu bw'emirimu */ empandiika
62341
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Adolf Kasaija Mwesige</big>''' (yazaalibwa nga 4 Ogwokuna 1966) munnamateeka, munnabyabufuzi, era [[Munnayuganda]], Mwesige aweerezzaako mu bifo eby'enjawulo mu Gavumenti ya Uganda era nga yaliko [[Minisitule y'ebyokwerinda n'ensonga z'abaazirwanako|Minisita avunaanyizibwa ku By'okwerinda n'Ensonga z'Abaazirwanako]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 6 Ogwomukaaga 2016 okutuuka nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Emabegako yaweerezaako nga Minisita wa Gavumenti ez’ebitundu okuva nga 18 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016. Era yeyali [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'e Ssaza ly'e Bunyangabu mu [[disitulikiti y'e Kabarole]] okuva mu 1996.<ref name="Member">Parliament of Uganda (30 June 2017). "[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=324 Parliament of Uganda Members of The 10th Parliament"]. Kampala: [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda.]] Retrieved 14 January 2018.</ref> Mu Ogwomusaavu 2017, Essaza ly'e Bunyangabu lyakutulwa ku Disitulikiti y’e Kabarole okukola [[Disitulikiti y’e Bunyangabu]].<ref>Basiime, Felix (3 March 2017). [https://web.archive.org/web/20170812213653/http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html "Kabarole budgets Shs12 billion for new Bunyangabu District]". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html the original] on 12 August 2017. Retrieved 14 January 2018.
</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe. ==
Yasomera Siniya y'ey'omukaaga kusomere lya Nyakasura e [[Fort Portal]]. Mwesige alina Ddiguli y'esooka mu mateeka okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]], yunivasite esinga obukadde mu Uganda. Alina ne dipulooma mu by'amateeka okuva [[Law Development Centre|mu ttendekero lya bannamateeka]] erya (Law Development Centre) mu [[Kampala]] . Alina ne dipulooma mu mateeka agali ku mutendera gwensi yonna okuva mu kitongole kya Public Administration Promotion Center e [[Berlin]] mu Germany ne dipulooma mu mateeka agakwata ku ddembe ly’obuntu okuva mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kitongole ky’amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku ddembe ly’obuntu]] e [[Geneva]], mu [[Switzerland|Switzerland.]]<ref name="Member" />
== Obumanyirivu bwe ku mirimu ==
Mwesige yali yakkirizibwa okubeera Omuwolereza mu Kkooti enkulu eya Uganda okuva mu 1994. Wakati wa 1992 ne 1996, yali mukozi mu minisitule y’ensonga z’ebweru ng’omukungu avunaanyizibwa ku nsonga z’amateeka ne n'ebitebe by'amawanga amalala. Wakati wa 1996 ne 2001, yali akola ng'omukulembeze addukkanya enkolagana mu kkampuni eya bannamateeka mu Uganda eya ''Mwesige, Egunyu & Company Advocates''.<ref name="Data">Vision Reporter (25 May 2004). "[https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1099893/attorney Who will be the next Attorney General?]". ''[[:en:New_Vision_(newspaper)|New Vision]]''. Kampala. p. 22. Retrieved 15 January 2018.</ref>
Yasooka okulondebwa okugenda mu paaalamenti mu 1996, okukiikirira Essaza lya Bunyangabu mu Disitulikiti y’e Kabarole. Nga 2009 tegunnatuuka Mwesige yaweereza nga Minisita wa guno na guli mu Ofiisi ya Ssabaminisita.<ref name="Member" /> Yalondebwa nga minisita wa Gavumenti ez'Ebitundu nga 18 Ogwokubiri 2009. Mu nkyukakyuka za kabineeti ezaakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, Mwesige yasigaza ekifo kye ekya Gavumenti ez’Ebitundu.<ref>Mukasa, Henry (28 May 2011)[https://web.archive.org/web/20141211124001/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 . "Museveni Names New Cabinet".] ''[[:en:New_Vision|New Vision (]]Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 the original] on 11 December 2014. Retrieved 19 February 2015.</ref> Yakola ng’omumyuka wa ssentebe ow'akakiiko aka Gavumenti ez'ebitundu mu lukiiko omwegattira ensi ezaali amatwale ga Bungereza akayitibwa [[:en:Commonwealth_Local_Government_Forum|Commonwealth Local Government Forum]] okuva 2011 okutuusa lweyazzibwa mu kifo Minisita W'ebyokweranga 6 Ogwomukaaga 2016 ng'adda mu bigere bya [[Crispus Kiyonga]] eyasuulibwa okuva mu kabbineeti.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Yasikizibwa [[Vincent Ssempijja]] mu kifo kino nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet".] [[:en:New_Vision|''New Vision''.]] Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>Mwesige yalondebwa omukulembeze wa Uganda [[Yoweri Museveni]] okukola nga Kalaani wa Palamenti ya Uganda mu lungereza ayitibwa ''Clerk to Parliament'' era nga wano yasikira Jane Kibirige era natandika okukola emirimu gye mu butongole nga 18 Ogwomunaana 2021. Pulezidenti yazza bugya endagaano ye nga kalaani wa palamenti mu mwaka 2024<ref>[http://www.homelandmedia.co.ug/news/adolf-mwesige-assumes-office-as-clerk-to-parliament/ "Adolf Mwesige Assumes Office as Clerk to Parliament | The Homeland Newspaper"]. ''www.homelandmedia.co.ug''. 19 August 2021. Retrieved 2024-09-25.</ref><ref>[https://www.parliament.go.ug/news/5484/clerk-parliament-tips-new-staff-discipline-innovativeness "Clerk to Parliament tips new staff on discipline, innovativeness]". 8 December 2021.</ref>
== Okunoonyereza ku nguzi mu paalamenti ya 2026 ==
Mu Ogwokutaano 2026, Mwesige yali mu kwekenneenya kwa bonna bwe baali banoonyereza ku bigambibwa nti waliwo obuli bw’enguzi n’obutali butebenkevu mu by’ensimbi mu Paalamenti ya Uganda. Emikutu gy’amawulire gyategeeza nti ebibuuzo byali bibuuzibwa ku mulimu gwe nga Omulabirizi w'ebiwandiiko (Clerk) eri Paalamenti, kubanga kimanyiddwa nti Omulabirizi w'ebiwandiiko avunaanyizibwa ku kubala ebitabo era n’avunaanyizibwa ne ku kuwa olukusa n’okubala ensaasaanya y'ensimbi mu Paalamenti.<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-18 |title=Secret Files Opened: Parliament’s Top Officials Clerk Adolf Mwesigye, Finance Boss Kunobwa, Communications Obore & Logist |url=https://theinvestigatornews.com/2026/05/secret-files-opened-parliaments-top-officials-clerk-adolf-mwesigye-finance-boss-kunobwa-communications-obore-logistics-waiswa-facing-investigation/ |access-date=2026-06-03 |website=The Investigator News |language=en-US}}</ref>
Omubaka wa Paalamenti Yorke Odria Alioni mu Ssaza lya Aringa Mu bugwanjuba bwa Uganda yasaba wabeewo okunoonyereza ku Mwesige n’abakungu abalala ab’oku ntikko mu paalamenti, ng’alumiriza nti waliwo obutali bwenkanya kunoonda ya bakozi, entambula y'e by’ensimbi, n’okuddukanya eby’obugagga bya paalamenti. Ebigambibwa bino tebyavamu musango gwonna guvunana Mwesige mu kiseera amawulire we gafulumira.<ref>{{Cite web |last=Reporter |date=2014-11-20 |title=Government apologizes for toddlers’ death - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/government-apologizes-for-toddlers-death/ |access-date=2026-06-03 |language=en-US}}</ref>
Nga 19 Ogwokutaano 2026, kigambibwa nti abasirikale b’ebyokwerinda n'abaanonyereza bagalawo ofiisi ya Mwesige ku Paalamenti ng’omu ku kaweefube w’okunoonya ebiwandiiko n’obuwandiiko obukozesa ebyuma bikalimagezi nga bikwatagana n’okunoonyereza okugenda mu maaso. Lipoota ezaddirira zaategeeza nti ttiimu ey’awamu eya bambega ba poliisi, ekitongole ekivunaanyizibwa ku kulondoola gavumenti n’ababalirizi b’ebitabo baamaze essaawa eziwera nga banoonya ofiisi mu Palamenti omuli ne ofiisi ya Clerk nga tebannasitula n’ebikozesebwa okwekenneenya okunoonyereza ku misango. Ab’obuyinza baali tebannaba kulaga mu lujjudde omulimu gwennyini Mwesigye gwe yakola mu kunoonyereza kuno, era nga tewali kusingisibwa musango oba kuzuulibwa mu butongole ku ye.<ref>{{Cite web |last=Omara |first=Geoffrey |date=2026-05-20 |title=Police, IGG, Auditors Exit Parliament after 16-Hour Search |url=https://chimpreports.com/police-igg-auditors-exit-parliament-after-16-hour-search/ |access-date=2026-06-03 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-22 |title=27 Years Jail Looms for Among if Investigations, Prove Corruption, Abuse of Office & Illegal Enrichment |url=https://mulengeranews.com/27-years-jail-looms-for-among-if-investigations-prove-corruption-abuse-of-office-illegal-enrichment/ |access-date=2026-06-03 |website=mulengeranews.com |language=en-US}}</ref>
== Amaka ==
Adolf Mwesige musajja mufumbo era alina nabaana
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Yoweri Museveni]]
* Disitulikiti y'e Bunyangabu
* [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]]
== Ebijuliziddwa ==
<references/>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1966]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Bunyangabu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
[[Category:Abantu b'e Tooro]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abayizi abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Baminisita ba Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Bugwanjuba bwa Uganda]]
[[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]]
2h1drt95w97z7x0i44efe23p3g8m2ox
Akena p'Ojok
0
11485
62365
61601
2026-07-13T14:36:21Z
Timothy Minister
11393
Nnongoosezza ensobi mu mpandiika ze ndabye
62365
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Akena p'Ojok''' [[Munnayuganda]] era munnabyabufuzi eyali mu bifo bya gavumenti eby'enjawulo mu myaka gya 1980, omuli Minisita w'amasannyalaze, poosita n'ebyempuliziganya. Yali muntu wa maanyi mu kibiina kya Uganda National Liberation Front/Army ekyayamba okuggyawo [[Idi Amin]] era nga y'enyigira mu ntalo z'okuwamba obuyinza ez'addirira.<ref>Admin (2026-01-20). [https://www.newvision.co.ug/category/ugandaelections2026/persons-who-wanted-to-rule-uganda-before-janu-NV_226564_062026 "Ugandaelections2026: Persons who wanted to rule Uganda before January 1986"]. ''New Vision''. Retrieved 2026-07-06.</ref>
== Obuto bwe ==
P'Ojok, ava mu ggwanga ly'Abacholi, yazaalibwa mu Pupwonya, ekitundu eky'omu kyalo okumpi n'ekitundu eky'obusuubuzi ekya [[Atiak]] mu Ssaza lye Kilak, mu Disitulikiti y'e Amuru.
== Obulamu bwe mu byobufuzi ==
Mu kiseera ky’obukulembeze bwa Idi Amin, p’Ojok yaddukira e [[Kenya]], n’asiisira mu Nairobi, gye yafuukira yinginiya omukulu mu kkampuni y'amasanyalaze mu Kenya eya Kenya Electricity Utility.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/how-battle-of-lukaya-shaped-war-between-uganda-tanzania-3339404 "How battle of Lukaya shaped war between Uganda, Tanzania"]. ''Daily Monitor''. 28 March 2021. Retrieved 2021-05-27.</ref> Nga bali wamu ne Yonna Kanyomozi, Ephraim Kamuntu, Richard Kaijuka ne Bannayuganda abalala abatutumufu abaali mu buwanganguse, p'Ojok baatandikawo ekibiina ky'abwe ekya Save Uganda Movement (SUM), ekibiina ky'abatujju abalwanyisa Idi Amin oluvannyuma ne kyegatta wansi wa bendera ya Uganda National Liberation Front (UNLF) n'ebibinja ebirina ebigendererwa ebifaanagana ng'ekyabwe, awamu n'amagye ga Tanzania, ne baggyako Idi Amin mu mwaka gwa 1979.
Mu lutalo lwa Uganda ne Tanzania, p'Ojok yali mumyuka wa Ssentebe w'omukago gw'amagye ogwakolebwa okutondawo eggye lya Uganda National Liberation Army (UNLA, ekiwayi ky'amagye ekya UNLF) n'eggye lya Tanzania People's Defence Force, ekyaviirako Amin okuggyibwa mu buyinza. Oluvannyuma yafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa UNLF,<ref>Nanyenga, Peter F.B (1982). [https://www.jstor.org/stable/4186254 "The Overthrowing of Idi Amin: An Analysis of the War"]. ''Africa Today''. '''31''' (3): 69–71. [[:en:JSTOR_(identifier)|JSTOR]] [https://www.jstor.org/stable/4186254 4186254].</ref><ref>[https://www.upcparty.net/obote/upc_role_Idi_Amin.htm "UPC ..::|::.. Uganda Peoples Congress"]. ''www.upcparty.net''. Retrieved 2021-05-27.</ref> ''ekiwayi'' ekyafuga Uganda amangu ddala nga Idi Amin avudde mu bukulembeze. Akena p'Ojok yalondebwa okufuuka Pulezidenti wa Uganda nga yadda mu bigere bya Yusuf Lule eyali Pulezidenti oluvannyuma lwa Idi Amin. Wabula oluvannyuma lw'olukungaana lwa The Moshi Conference, Godfrey Binaisa yalondebwa okubeera Pulezidenti mu kifo ekyo.<ref>"[https://web.archive.org/web/20230130072558/https://uca.edu/politicalscience/dadm-project/sub-saharan-africa-region/uganda-1962-present/ 44. Uganda (1962-present)]". ''uca.edu''. Retrieved 2021-05-27.</ref><ref>Nyeko, Balam (1987). [https://escholarship.org/content/qt5zh4k3q3/qt5zh4k3q3.pdf?t=mniq7j "The Background to the Political Instability in Uganda"] (PDF). ''Ufahamu: A Journal of African Studies'': 1–22.</ref><ref>[https://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-godfrey-lukongwa-binaisa "President Godfrey Lukongwa Binaisa | State House Uganda"]. ''www.statehouse.go.ug''. Retrieved 2021-05-27.</ref><ref>Times, Carey Winfrey Special to The New York (1979-06-21). [https://www.nytimes.com/1979/06/21/archives/ugandan-president-out-after-10-weeks-lule-is-accused-by-his.html "UGANDAN PRESIDENT OUT AFTER 10 WEEKS"]. ''The New York Times''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0362-4331 0362-4331]. Retrieved 2021-05-27.</ref>
Ebibiina by’obufuzi bwe byali bitondebwawo mu kwetegekera okulonda kwa bonna okwa 1980, p’Ojok yavuganya ku bukulembeze bwa Uganda Patriotic Movement (UPM),<ref>Makara, Sabiti (2009-09-01). [http://journals.openedition.org/eastafrica/580 "The Challenge of Building Strong Political Parties for Democratic Governance in Uganda: Does multiparty politics have a future?"]. ''Les Cahiers d'Afrique de l'Est / The East African Review'' (41): 43–80.</ref> kyokka [[Yoweri Museveni]] ye yalondebwa ku kifo kino. Akena p'Ojok oluvannyuma y'egatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC), n'afuuka omubaka wa Paalamenti eyali akiikirira Obugwanjuba bwa Gulu, oluvannyuma lw'okuwangula eyali amuvuganya Anthony Ochaya owa Democratic Party. Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya Uganda People's Congress kye kyawangula akalulu (akaali kamanyikiddwa nti kabiddwa). Akena p'Ojok yafuuka Minisita w'amasannyalaze n'ebyempuliziganya, era oluvannyuma n'akola emirimu egy'enjawulo nga Minisita wa kabineeti mu gavumenti ya [[Milton Obote]] eya UPC.
Mu 1985, gavumenti ya Obote yagobebwa mu buyinza mu lutalo lw'okuwamba gavumenti olwakulemberwa [[Tito Okello]] ne [[Bazilio Olara-Okello]] . Mu 1986, oluvannyuma lw’akavuyo akaddirira mu kuwamba gavumenti, eggye lya Yoweri Museveni erya National Resistance Army, eryali limaze emyaka mukaaga nga lirwanagana ne gavumenti ya Obote, ly'awamba obuyinza. P’jok yagaana okwegatta ku gavumenti ya Museveni bweyamusaba<ref>[[google:+P'Ojok+declined+several+personal+offers+from+Museveni+to+join+his+government&hl=lg|"P'Ojok declined several personal offers from Museveni to join his government - Nonya Google"]]. ''www.google.com''. Retrieved 2021-05-27.</ref> era mu 1987 yakwatibwa n’aggulwako omusango gw’okulya mu nsi ye olukwe olw’ebigambibwa nti yakungaanya eby'okulwanyisa okusuula gavumenti. Tewali kiwandiiko kyonna kikakasa nti yasingisibwa emisango egyo, naye yasindikibwa mu kkomera. Mu 1990 yayimbulwa oluvanyuma lw'okusonyiyibwa kwa Pulezidenti Museveni, oluvannyuma n’ava mu Uganda n’asenga mu Bungereza.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/from-third-to-main-force-tracing-museveni-s-final-leg-to-power-3269466 "From third to main force: Tracing Museveni's final leg to power".] ''Daily Monitor''. 26 January 2021. Retrieved 2021-05-27.</ref>
Ku ntandikwa ya 2005, ekibiina ky’abakadde b’Acholi kyatuukirira p’Ojok ne bamusaba okukiikirira Abacholi mu Uganda People’s Congress, ekiteeso kye yagaana.<ref>[https://www.britannica.com/topic/Uganda-Peoples-Congress "Uganda Peoples Congress | Ugandan political party"]. ''Encyclopedia Britannica''. Retrieved 2021-05-27.</ref><ref>Otunnu, Ogenga (2017), [[doi:10.1007/978-3-319-56047-2_2|"Crisis of Legitimacy and Political Violence Under the Uganda National Liberation Front (UNLF), 1979–1980"]], in Otunnu, Ogenga (ed.), ''Crisis of Legitimacy and Political Violence in Uganda, 1979 to 2016'', African Histories and Modernities, Cham: Springer International Publishing, pp. 33–67 retrieved 2021-05-27</ref>
Okuva mu myaka gya 1990, p'Ojok abadde abeera ne mukyala we n'abaana ku njegoyego z'ekibuga London.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebiwandiiko ==
* Nyai, Dick. ''The Origins of the Uganda [[:en:Luwero|Luwero]] War''. Pdf Paper Submissions [http://www.grandslacs.net/doc/3781.pdf].
{{DEFAULTSORT:P'Ojok, Akena}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Amuru]]
[[Category:Abacholi]]
[[Category:Bannayuganda bannamagye]]
[[Category:Bannayuganda abalwanirizi b'eddembe]]
[[Category:Bannayuganda abaawangangusibwa]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Uganda National Liberation Front]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Uganda Patriotic Movement]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Uganda People's Congress]]
[[Category:Baminisita ba Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Ba mmemba ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abaweebwa ekisonyiwo kya Pulezidenti]]
[[Category:Ekibiina kya Save Uganda Movement]]
[[Category:Abaasomerako ku Yunivasite y'e Nairobi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
3w6pnbuiwzjd72prsajpogj1hozfn16
62367
62365
2026-07-13T14:42:50Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezzaamu katono
62367
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Akena p'Ojok''' [[Munnayuganda]] era munnabyabufuzi eyali mu bifo bya gavumenti eby'enjawulo mu myaka gya 1980, omuli Minisita w'amasannyalaze, poosita n'ebyempuliziganya. Yali muntu wa maanyi mu kibiina kya Uganda National Liberation Front/Army ekyayamba okuggyawo [[Idi Amin]] era nga y'enyigira mu ntalo z'okuwamba obuyinza ez'addirira.<ref>Admin (2026-01-20). [https://www.newvision.co.ug/category/ugandaelections2026/persons-who-wanted-to-rule-uganda-before-janu-NV_226564_062026 "Ugandaelections2026: Persons who wanted to rule Uganda before January 1986"]. ''New Vision''. Retrieved 2026-07-06.</ref>
== Obuto bwe ==
P'Ojok, ava mu ggwanga ly'Abacholi, yazaalibwa mu Pupwonya, ekitundu eky'omu kyalo okumpi n'ekitundu eky'obusuubuzi ekya [[Atiak]] mu Ssaza lye Kilak, mu Disitulikiti y'e Amuru.
== Obulamu bwe mu byobufuzi ==
Mu kiseera ky’obukulembeze bwa Iddi Amin, p’Ojok yaddukira e [[Kenya]], n’asiisira mu Nairobi, gye yafuukira yinginiya omukulu mu kkampuni y'amasanyalaze mu Kenya eya Kenya Electricity Utility.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/how-battle-of-lukaya-shaped-war-between-uganda-tanzania-3339404 "How battle of Lukaya shaped war between Uganda, Tanzania"]. ''Daily Monitor''. 28 March 2021. Retrieved 2021-05-27.</ref> Nga bali wamu ne Yonna Kanyomozi, Ephraim Kamuntu, Richard Kaijuka ne Bannayuganda abalala abatutumufu abaali mu buwaŋŋaanguse, p'Ojok baatandikawo ekibiina kyabwe ekya Save Uganda Movement (SUM), ekibiina ky'abatujju abaalwanyisa Iddi Amin oluvannyuma ne kyegatta wansi wa bendera ya Uganda National Liberation Front (UNLF) n'ebibinja ebyalina ebigendererwa ebifaanagana ng'ekyabwe, awamu n'amagye ga Tanzania, ne baggyako Iddi Amin mu mwaka gwa 1979.
Mu lutalo lwa Uganda ne Tanzania, p'Ojok yali mumyuka wa Ssentebe w'omukago gw'amagye ogwakolebwa okutondawo eggye lya Uganda National Liberation Army (UNLA, ekiwayi ky'amagye ekya UNLF) n'eggye lya Tanzania People's Defence Force, ekyaviirako Amin okuggyibwa mu buyinza. Oluvannyuma yafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa UNLF,<ref>Nanyenga, Peter F.B (1982). [https://www.jstor.org/stable/4186254 "The Overthrowing of Idi Amin: An Analysis of the War"]. ''Africa Today''. '''31''' (3): 69–71. [[:en:JSTOR_(identifier)|JSTOR]] [https://www.jstor.org/stable/4186254 4186254].</ref><ref>[https://www.upcparty.net/obote/upc_role_Idi_Amin.htm "UPC ..::|::.. Uganda Peoples Congress"]. ''www.upcparty.net''. Retrieved 2021-05-27.</ref> ''ekiwayi'' ekyafuga Uganda amangu ddala nga Iddi Amin avudde mu bukulembeze. Akena p'Ojok yalondebwa okufuuka Pulezidenti wa Uganda nga yadda mu bigere bya Yusuf Lule eyali Pulezidenti oluvannyuma lwa Iddi Amin. Wabula oluvannyuma lw'olukuŋŋaana lwa The Moshi Conference, Godfrey Binaisa yalondebwa okubeera Pulezidenti mu kifo ekyo.<ref>"[https://web.archive.org/web/20230130072558/https://uca.edu/politicalscience/dadm-project/sub-saharan-africa-region/uganda-1962-present/ 44. Uganda (1962-present)]". ''uca.edu''. Retrieved 2021-05-27.</ref><ref>Nyeko, Balam (1987). [https://escholarship.org/content/qt5zh4k3q3/qt5zh4k3q3.pdf?t=mniq7j "The Background to the Political Instability in Uganda"] (PDF). ''Ufahamu: A Journal of African Studies'': 1–22.</ref><ref>[https://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-godfrey-lukongwa-binaisa "President Godfrey Lukongwa Binaisa | State House Uganda"]. ''www.statehouse.go.ug''. Retrieved 2021-05-27.</ref><ref>Times, Carey Winfrey Special to The New York (1979-06-21). [https://www.nytimes.com/1979/06/21/archives/ugandan-president-out-after-10-weeks-lule-is-accused-by-his.html "UGANDAN PRESIDENT OUT AFTER 10 WEEKS"]. ''The New York Times''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0362-4331 0362-4331]. Retrieved 2021-05-27.</ref>
Ebibiina by’obufuzi bwe byali bitondebwawo mu kwetegekera okulonda kwa bonna okwa 1980, p’Ojok yavuganya ku bukulembeze bwa Uganda Patriotic Movement (UPM),<ref>Makara, Sabiti (2009-09-01). [http://journals.openedition.org/eastafrica/580 "The Challenge of Building Strong Political Parties for Democratic Governance in Uganda: Does multiparty politics have a future?"]. ''Les Cahiers d'Afrique de l'Est / The East African Review'' (41): 43–80.</ref> kyokka [[Yoweri Museveni]] ye yalondebwa ku kifo kino. Akena p'Ojok oluvannyuma y'egatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC), n'afuuka omubaka wa Paalamenti eyali akiikirira Obugwanjuba bwa Gulu, oluvannyuma lw'okuwangula eyali amuvuganya Anthony Ochaya owa Democratic Party. Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya Uganda People's Congress kye kyawangula akalulu (akaali kamanyikiddwa nti kabiddwa). Akena p'Ojok yafuuka Minisita w'amasannyalaze n'ebyempuliziganya, era oluvannyuma n'akola emirimu egy'enjawulo nga Minisita wa kabineeti mu gavumenti ya [[Milton Obote]] eya UPC.
Mu 1985, gavumenti ya Obote yagobebwa mu buyinza mu lutalo lw'okuwamba gavumenti olwakulemberwa [[Tito Okello]] ne [[Bazilio Olara-Okello]] . Mu 1986, oluvannyuma lw’akavuyo akaddirira mu kuwamba gavumenti, eggye lya Yoweri Museveni erya National Resistance Army, eryali limaze emyaka mukaaga nga lirwanagana ne gavumenti ya Obote, ly'awamba obuyinza. P’jok yagaana okwegatta ku gavumenti ya Museveni bweyamusaba<ref>[[google:+P'Ojok+declined+several+personal+offers+from+Museveni+to+join+his+government&hl=lg|"P'Ojok declined several personal offers from Museveni to join his government - Nonya Google"]]. ''www.google.com''. Retrieved 2021-05-27.</ref> era mu 1987 yakwatibwa n’aggulwako omusango gw’okulya mu nsi ye olukwe olw’ebigambibwa nti yakungaanya eby'okulwanyisa okusuula gavumenti. Tewali kiwandiiko kyonna kikakasa nti yasingisibwa emisango egyo, naye yasindikibwa mu kkomera. Mu 1990 yayimbulwa oluvanyuma lw'okusonyiyibwa kwa Pulezidenti Museveni, oluvannyuma n’ava mu Uganda n’asenga mu Bungereza.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/from-third-to-main-force-tracing-museveni-s-final-leg-to-power-3269466 "From third to main force: Tracing Museveni's final leg to power".] ''Daily Monitor''. 26 January 2021. Retrieved 2021-05-27.</ref>
Ku ntandikwa ya 2005, ekibiina ky’abakadde b’Acholi kyatuukirira p’Ojok ne bamusaba okukiikirira Abacholi mu Uganda People’s Congress, ekiteeso kye yagaana.<ref>[https://www.britannica.com/topic/Uganda-Peoples-Congress "Uganda Peoples Congress | Ugandan political party"]. ''Encyclopedia Britannica''. Retrieved 2021-05-27.</ref><ref>Otunnu, Ogenga (2017), [[doi:10.1007/978-3-319-56047-2_2|"Crisis of Legitimacy and Political Violence Under the Uganda National Liberation Front (UNLF), 1979–1980"]], in Otunnu, Ogenga (ed.), ''Crisis of Legitimacy and Political Violence in Uganda, 1979 to 2016'', African Histories and Modernities, Cham: Springer International Publishing, pp. 33–67 retrieved 2021-05-27</ref>
Okuva mu myaka gya 1990, p'Ojok abadde abeera ne mukyala we n'abaana ku njegoyego z'ekibuga London.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebiwandiiko ==
* Nyai, Dick. ''The Origins of the Uganda [[:en:Luwero|Luwero]] War''. Pdf Paper Submissions [http://www.grandslacs.net/doc/3781.pdf].
{{DEFAULTSORT:P'Ojok, Akena}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Amuru]]
[[Category:Abacholi]]
[[Category:Bannayuganda bannamagye]]
[[Category:Bannayuganda abalwanirizi b'eddembe]]
[[Category:Bannayuganda abaawangangusibwa]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Uganda National Liberation Front]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Uganda Patriotic Movement]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Uganda People's Congress]]
[[Category:Baminisita ba Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Ba mmemba ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abaweebwa ekisonyiwo kya Pulezidenti]]
[[Category:Ekibiina kya Save Uganda Movement]]
[[Category:Abaasomerako ku Yunivasite y'e Nairobi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
jwce503clm4ruzzvhswwelma5sukwhp
62368
62367
2026-07-13T14:46:52Z
Timothy Minister
11393
Ekiwandiiko kyonna nkitereezezzamu ensobi mu mpandiika ze ndabyemu
62368
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Akena p'Ojok''' [[Munnayuganda]] era munnabyabufuzi eyali mu bifo bya gavumenti eby'enjawulo mu myaka gya 1980, omuli Minisita w'amasannyalaze, poosita n'ebyempuliziganya. Yali muntu wa maanyi mu kibiina kya Uganda National Liberation Front/Army ekyayamba okuggyawo [[Idi Amin]] era nga y'enyigira mu ntalo z'okuwamba obuyinza ez'addirira.<ref>Admin (2026-01-20). [https://www.newvision.co.ug/category/ugandaelections2026/persons-who-wanted-to-rule-uganda-before-janu-NV_226564_062026 "Ugandaelections2026: Persons who wanted to rule Uganda before January 1986"]. ''New Vision''. Retrieved 2026-07-06.</ref>
== Obuto bwe ==
P'Ojok, ava mu ggwanga ly'Abacholi, yazaalibwa mu Pupwonya, ekitundu eky'omu kyalo okumpi n'ekitundu eky'obusuubuzi ekya [[Atiak]] mu Ssaza lye Kilak, mu Disitulikiti y'e Amuru.
== Obulamu bwe mu byobufuzi ==
Mu kiseera ky’obukulembeze bwa Iddi Amin, p’Ojok yaddukira e [[Kenya]], n’asiisira mu Nairobi, gye yafuukira yinginiya omukulu mu kkampuni y'amasanyalaze mu Kenya eya Kenya Electricity Utility.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/how-battle-of-lukaya-shaped-war-between-uganda-tanzania-3339404 "How battle of Lukaya shaped war between Uganda, Tanzania"]. ''Daily Monitor''. 28 March 2021. Retrieved 2021-05-27.</ref> Nga bali wamu ne Yonna Kanyomozi, Ephraim Kamuntu, Richard Kaijuka ne Bannayuganda abalala abatutumufu abaali mu buwaŋŋaanguse, p'Ojok baatandikawo ekibiina kyabwe ekya Save Uganda Movement (SUM), ekibiina ky'abatujju abaalwanyisa Iddi Amin oluvannyuma ne kyegatta wansi wa bendera ya Uganda National Liberation Front (UNLF) n'ebibinja ebyalina ebigendererwa ebifaanagana ng'ekyabwe, awamu n'amagye ga Tanzania, ne baggyako Iddi Amin mu mwaka gwa 1979.
Mu lutalo lwa Uganda ne Tanzania, p'Ojok yali mumyuka wa Ssentebe w'omukago gw'amagye ogwakolebwa okutondawo eggye lya Uganda National Liberation Army (UNLA, ekiwayi ky'amagye ekya UNLF) n'eggye lya Tanzania People's Defence Force, ekyaviirako Amin okuggyibwa mu buyinza. Oluvannyuma yafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa UNLF,<ref>Nanyenga, Peter F.B (1982). [https://www.jstor.org/stable/4186254 "The Overthrowing of Idi Amin: An Analysis of the War"]. ''Africa Today''. '''31''' (3): 69–71. [[:en:JSTOR_(identifier)|JSTOR]] [https://www.jstor.org/stable/4186254 4186254].</ref><ref>[https://www.upcparty.net/obote/upc_role_Idi_Amin.htm "UPC ..::|::.. Uganda Peoples Congress"]. ''www.upcparty.net''. Retrieved 2021-05-27.</ref> ''ekiwayi'' ekyafuga Uganda amangu ddala nga Iddi Amin avudde mu bukulembeze. Akena p'Ojok yalondebwa okufuuka Pulezidenti wa Uganda nga yadda mu bigere bya Yusuf Lule eyali Pulezidenti oluvannyuma lwa Iddi Amin. Wabula oluvannyuma lw'olukuŋŋaana lwa The Moshi Conference, Godfrey Binaisa yalondebwa okubeera Pulezidenti mu kifo ekyo.<ref>"[https://web.archive.org/web/20230130072558/https://uca.edu/politicalscience/dadm-project/sub-saharan-africa-region/uganda-1962-present/ 44. Uganda (1962-present)]". ''uca.edu''. Retrieved 2021-05-27.</ref><ref>Nyeko, Balam (1987). [https://escholarship.org/content/qt5zh4k3q3/qt5zh4k3q3.pdf?t=mniq7j "The Background to the Political Instability in Uganda"] (PDF). ''Ufahamu: A Journal of African Studies'': 1–22.</ref><ref>[https://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-godfrey-lukongwa-binaisa "President Godfrey Lukongwa Binaisa | State House Uganda"]. ''www.statehouse.go.ug''. Retrieved 2021-05-27.</ref><ref>Times, Carey Winfrey Special to The New York (1979-06-21). [https://www.nytimes.com/1979/06/21/archives/ugandan-president-out-after-10-weeks-lule-is-accused-by-his.html "UGANDAN PRESIDENT OUT AFTER 10 WEEKS"]. ''The New York Times''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0362-4331 0362-4331]. Retrieved 2021-05-27.</ref>
Ebibiina by’obufuzi bwe byali bitondebwawo mu kwetegekera okulonda kwa bonna okwa 1980, p’Ojok yavuganya ku bukulembeze bwa Uganda Patriotic Movement (UPM),<ref>Makara, Sabiti (2009-09-01). [http://journals.openedition.org/eastafrica/580 "The Challenge of Building Strong Political Parties for Democratic Governance in Uganda: Does multiparty politics have a future?"]. ''Les Cahiers d'Afrique de l'Est / The East African Review'' (41): 43–80.</ref> kyokka [[Yoweri Museveni]] ye yalondebwa ku kifo kino. Akena p'Ojok oluvannyuma yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC), n'afuuka omubaka wa Paalamenti eyali akiikirira Obugwanjuba bwa Gulu, oluvannyuma lw'okuwangula eyali amuvuganya Anthony Ochaya owa Democratic Party. Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya Uganda People's Congress kye kyawangula akalulu (akaali kamanyiddwa nti kabbiddwa). Akena p'Ojok yafuuka Minisita w'amasannyalaze n'ebyempuliziganya, era oluvannyuma n'akola emirimu egy'enjawulo nga Minisita wa kabineeti mu gavumenti ya [[Milton Obote]] eya UPC.
Mu 1985, gavumenti ya Obote yagobebwa mu buyinza mu lutalo lw'okuwamba gavumenti olwakulemberwa [[Tito Okello]] ne [[Bazilio Olara-Okello]] . Mu 1986, oluvannyuma lw’akavuyo akaddirira mu kuwamba gavumenti, eggye lya Yoweri Museveni erya National Resistance Army, eryali limaze emyaka mukaaga nga lirwanagana ne gavumenti ya Obote, ly'awamba obuyinza. P’jok yagaana okwegatta ku gavumenti ya Museveni bwe yamusaba<ref>[[google:+P'Ojok+declined+several+personal+offers+from+Museveni+to+join+his+government&hl=lg|"P'Ojok declined several personal offers from Museveni to join his government - Nonya Google"]]. ''www.google.com''. Retrieved 2021-05-27.</ref> era mu 1987 yakwatibwa n’aggulwako omusango gw’okulya mu nsi ye olukwe olw’ebigambibwa nti yali akuŋŋaanya eby'okulwanyisa okusuula gavumenti. Tewali kiwandiiko kyonna kikakasa nti yasingisibwa emisango egyo, naye yasindikibwa mu kkomera. Mu 1990 yayimbulwa oluvannyuma lw'okusonyiyibwa kwa Pulezidenti Museveni, oluvannyuma n’ava mu Uganda n’asenga mu Bungereza.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/from-third-to-main-force-tracing-museveni-s-final-leg-to-power-3269466 "From third to main force: Tracing Museveni's final leg to power".] ''Daily Monitor''. 26 January 2021. Retrieved 2021-05-27.</ref>
Ku ntandikwa ya 2005, ekibiina ky’abakadde b’Acholi kyatuukirira p’Ojok ne bamusaba okukiikirira Abacholi mu Uganda People’s Congress, ekiteeso kye yagaana.<ref>[https://www.britannica.com/topic/Uganda-Peoples-Congress "Uganda Peoples Congress | Ugandan political party"]. ''Encyclopedia Britannica''. Retrieved 2021-05-27.</ref><ref>Otunnu, Ogenga (2017), [[doi:10.1007/978-3-319-56047-2_2|"Crisis of Legitimacy and Political Violence Under the Uganda National Liberation Front (UNLF), 1979–1980"]], in Otunnu, Ogenga (ed.), ''Crisis of Legitimacy and Political Violence in Uganda, 1979 to 2016'', African Histories and Modernities, Cham: Springer International Publishing, pp. 33–67 retrieved 2021-05-27</ref>
Okuva mu myaka gya 1990, p'Ojok abadde abeera ne mukyala we n'abaana ku njegoyego z'ekibuga London.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebiwandiiko ==
* Nyai, Dick. ''The Origins of the Uganda [[:en:Luwero|Luwero]] War''. Pdf Paper Submissions [http://www.grandslacs.net/doc/3781.pdf].
{{DEFAULTSORT:P'Ojok, Akena}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Amuru]]
[[Category:Abacholi]]
[[Category:Bannayuganda bannamagye]]
[[Category:Bannayuganda abalwanirizi b'eddembe]]
[[Category:Bannayuganda abaawangangusibwa]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Uganda National Liberation Front]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Uganda Patriotic Movement]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Uganda People's Congress]]
[[Category:Baminisita ba Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Ba mmemba ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abaweebwa ekisonyiwo kya Pulezidenti]]
[[Category:Ekibiina kya Save Uganda Movement]]
[[Category:Abaasomerako ku Yunivasite y'e Nairobi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
hnl0uy91q9yb7lohs805tcjeqxasizd
Arthur Ssegwanyi
0
11625
62487
59750
2026-07-14T05:01:48Z
B722N
6898
added category
62487
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Arthur Ssegwanyi''' (yazaalibwa Ogwokusatu 12, 1988),Munnayuganda era muzannyi wa chess.
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
EKitongole kya FIDE kyamuwa ekitiibwa kya master w'ensi yonna (IM) mu 2015 oluvannyuma lw'okuwangula empaka za sekinnoomu eza zone 4.2 mu mwaka gwegumu. <ref>http://www.chess-results.com/tnr169589.aspx</ref> Obuwanguzi buno bwamusobozesa okuzannya mu [[:en:Chess_World_Cup_2015|mpaka z'ensi yonna eza FIDE mu 2015]] . <ref>http://transparentnigeria.com/news_entries/19616/International-Master-Ssegwanyi-to-make-debut-at-Chess-World-Cup</ref> <ref>http://www.monitor.co.ug/Sports/OtherSport/Ssegwanyi-wins-zonal-event--earns-WC-ticket/690284-2698208-bxfdbb/index.html</ref> Mu mpaka zino, yakwatagana n'empaka za fourth seed, [[:en:Anish_Giri|Anish Giri]] . Ssegwanyi yagwa amaliri mu mupiira ogwasooka mu nsamba 158, <ref>https://chess24.com/en/read/news/baku-world-cup-1-1-upsets-and-unlikely-heroes</ref> <ref>http://allafrica.com/stories/201509140830.html</ref> <ref>https://www.kawowo.com/2015/09/13/uganda-s-ssegwanyi-holds-dutch-grand-master-giri-in-6-hour-duel-chess-world-cup/</ref> <ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1409311/chess-world-cup-ssegwanyi-holds-giri-draw</ref> olwo n’awangulwa mu mupiira ogw'okubiri era ekyaddirira kugobwa mu mpaka zino. <ref>https://chess24.com/en/read/news/baku-world-cup-1-2-statistics</ref> <ref>http://www.monitor.co.ug/Sports/OtherSport/Ssegwanyi-eliminated-from-Chess-W--Cup/690284-2869064-o2lv9b/index.html</ref> Mu 2016, yawangula empaka za Tanzania Open Chess Championship e [[:en:Dar_es_Salaam|Dar es Salaam]] . <ref>https://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=91365</ref> Ssegwanyi azannyidde ttiimu ya Uganda mu [[:en:Chess_Olympiad|mpaka za Chess Olympiad]] okuva mu 2012.
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannayuganda bannabyamizannyo]]
4hsqm84ddyyn69nj782vjm40nignqgx
Auru Anne
0
11897
62337
61182
2026-07-13T13:40:59Z
Berniter
10779
62337
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[:en:Uganda|)Munnayuganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali [[:en:Member_of_parliament|mubaka mu Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |url=https://moyo.go.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220130175733/https://moyo.go.ug/ |url-status=dead }}</ref>
== Emulimu egye egy’ebyobufuzi ==
Aweerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira [[:en:Moyo_District|Disitulikiti y'e Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’[[:en:Madi_people|aba Madi]] e [[:en:Moyo_District|Moyo]] n'[[:en:Kuku_people|aba Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu [[:en:South_Sudan|South Sudan]] okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
* [[:en:Politics_of_Uganda|Eby'obufuzi bya Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
teunw9vpzqwzxowcws8zltnpqqaown4
62339
62337
2026-07-13T13:42:47Z
Berniter
10779
62339
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[:en:Uganda|)Munnayuganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali [[:en:Member_of_parliament|mubaka mu Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |url=https://moyo.go.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220130175733/https://moyo.go.ug/ |url-status=dead }}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Aweerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira [[:en:Moyo_District|Disitulikiti y'e Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’[[:en:Madi_people|aba Madi]] e [[:en:Moyo_District|Moyo]] n'[[:en:Kuku_people|aba Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu [[:en:South_Sudan|South Sudan]] okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
* [[:en:Politics_of_Uganda|Eby'obufuzi bya Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
0oa72dkwss71rrasr4vq9ykvww9lmtl
62342
62339
2026-07-13T14:01:03Z
Berniter
10779
/* Omulimu ogw’ebyobufuzi */
62342
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[:en:Uganda|)Munnayuganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali [[:en:Member_of_parliament|mubaka mu Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |url=https://moyo.go.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220130175733/https://moyo.go.ug/ |url-status=dead }}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira [[:en:Moyo_District|Disitulikiti y'e Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’[[:en:Madi_people|aba Madi]] e [[:en:Moyo_District|Moyo]] n'[[:en:Kuku_people|aba Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu [[:en:South_Sudan|South Sudan]] okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
* [[:en:Politics_of_Uganda|Eby'obufuzi bya Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
slf9lp6s1bon7qqzlqfzyw96m9npgbq
62343
62342
2026-07-13T14:05:59Z
Berniter
10779
62343
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[:en:Uganda|)Munnayuganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali [[:en:Member_of_parliament|mubaka mu Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira [[:en:Moyo_District|Disitulikiti y'e Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’[[:en:Madi_people|aba Madi]] e [[:en:Moyo_District|Moyo]] n'[[:en:Kuku_people|aba Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu [[:en:South_Sudan|South Sudan]] okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
* [[:en:Politics_of_Uganda|Eby'obufuzi bya Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
5xgw7qqxgabvavhg8xwwefobzlvx7b5
62346
62343
2026-07-13T14:12:10Z
Berniter
10779
62346
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’[[:en:Madi_people|aba Madi]] e [[:en:Moyo_District|Moyo]] n'aba Kuku mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu [[:en:South_Sudan|South Sudan]] okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
* [[:en:Politics_of_Uganda|Eby'obufuzi bya Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
jg8e2tjt2ztkybz3tll8vhotzfy2yqd
62347
62346
2026-07-13T14:12:39Z
Berniter
10779
/* Ebimukwta eby'omunda */
62347
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’[[:en:Madi_people|aba Madi]] e [[:en:Moyo_District|Moyo]] n'aba [[Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu [[:en:South_Sudan|South Sudan]] okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
* [[:en:Politics_of_Uganda|Eby'obufuzi bya Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
fkjcz6yi0b13ljtaran7cw14mc55ywg
62348
62347
2026-07-13T14:14:18Z
Berniter
10779
/* Ebimukwta eby'omunda */
62348
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’aba [[Madi]] e [[:en:Moyo_District|Moyo]] n'aba [[Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu [[:en:South_Sudan|South Sudan]] okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
* [[:en:Politics_of_Uganda|Eby'obufuzi bya Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
0e9b0chf1lxenzdsdj8y3i2yhjgl82n
62349
62348
2026-07-13T14:15:33Z
Berniter
10779
/* Ebimukwta eby'omunda */
62349
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’aba [[Madi]] e [[Moyo]] n'aba [[Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu [[:en:South_Sudan|South Sudan]] okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
* [[:en:Politics_of_Uganda|Eby'obufuzi bya Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
tb5h9mf04rrwv16b29yk7zu17ajol6w
62350
62349
2026-07-13T14:19:56Z
Berniter
10779
/* Ebimukwta eby'omunda */
62350
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’aba [[Madi]] e [[Moyo]] n'aba [[Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu South Sudan okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* Paalamenti ya Uganda
* Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana
* Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda
* Eby'obufuzi bya Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
5sg1nnvzygk2adwbigv0hd4rff93wjo
62353
62350
2026-07-13T14:24:44Z
Berniter
10779
62353
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’aba [[Madi]] e [[Moyo]] n'aba [[Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu South Sudan okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* Paalamenti ya Uganda
* Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana
* Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda
* Eby'obufuzi bya Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1960]]
66wlf6659vm2oxeq2kb52h7gdk8vc6b
62354
62353
2026-07-13T14:25:30Z
Berniter
10779
62354
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’aba [[Madi]] e [[Moyo]] n'aba [[Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu South Sudan okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* Paalamenti ya Uganda
* Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana
* Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda
* Eby'obufuzi bya Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1960]]
[[Category:Abantu abava mu Moyo distulikiti]]
hkzoxcrg2sdgjtprpl04qye296qvp6p
62355
62354
2026-07-13T14:26:35Z
Berniter
10779
62355
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’aba [[Madi]] e [[Moyo]] n'aba [[Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu South Sudan okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* Paalamenti ya Uganda
* Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana
* Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda
* Eby'obufuzi bya Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1960]]
[[Category:Abantu abava mu Moyo distulikiti]]
[[Category:BannaUganda akyakyala abababaka mu Paalamenti]]
gibp0ckiekmrpaktkj9kn1j86ud7fj5
62356
62355
2026-07-13T14:27:33Z
Berniter
10779
62356
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’aba [[Madi]] e [[Moyo]] n'aba [[Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu South Sudan okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* Paalamenti ya Uganda
* Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana
* Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda
* Eby'obufuzi bya Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1960]]
[[Category:Abantu abava mu Moyo distulikiti]]
[[Category:BannaUganda akyakyala abababaka mu Paalamenti]]
[[Category:Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
rhf0j9inxvoavi467qcx84td0wumdkj
62357
62356
2026-07-13T14:28:05Z
Berniter
10779
62357
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’aba [[Madi]] e [[Moyo]] n'aba [[Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu South Sudan okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* Paalamenti ya Uganda
* Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana
* Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda
* Eby'obufuzi bya Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1960]]
[[Category:Abantu abava mu Moyo distulikiti]]
[[Category:BannaUganda akyakyala abababaka mu Paalamenti]]
[[Category:Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
[[Category:Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
inlu88tvm5lmo0z91tlysh59xnhb2z7
62359
62357
2026-07-13T14:29:07Z
Berniter
10779
62359
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’aba [[Madi]] e [[Moyo]] n'aba [[Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu South Sudan okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* Paalamenti ya Uganda
* Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana
* Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda
* Eby'obufuzi bya Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1960]]
[[Category:Abantu abava mu Moyo distulikiti]]
[[Category:BannaUganda akyakyala abababaka mu Paalamenti]]
[[Category:Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
[[Category:Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
h0f9ekqfrono04gnumz5c42rycvqkn7
62363
62359
2026-07-13T14:33:54Z
Berniter
10779
62363
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’aba [[Madi]] e [[Moyo]] n'aba [[Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu South Sudan okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* Paalamenti ya Uganda
* Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana
* Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda
* Eby'obufuzi bya Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1960]]
[[Category:Abantu abava mu Moyo distulikiti]]
[[Category:BannaUganda akyakyala abababaka mu Paalamenti]]
[[Category:Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
[[Category:Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannabyabufuzi abatalina bibiina]]
d9mx69capr8lzereywqzpj558pzub94
62364
62363
2026-07-13T14:35:43Z
Berniter
10779
62364
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’aba [[Madi]] e [[Moyo]] n'aba [[Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu South Sudan okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* Paalamenti ya Uganda
* Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana
* Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda
* Eby'obufuzi bya Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1960]]
[[Category:Abantu abava mu Moyo distulikiti]]
[[Category:BannaUganda akyakyala abababaka mu Paalamenti]]
[[Category:Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
[[Category:Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannabyabufuzi abatalina bibiina]]
[[Category:Bannabyabufuzi be'kibiina kya National Resistance Movement]]
r87enpqs6mqr1du67et4y4bhh1xys4l
62366
62364
2026-07-13T14:40:20Z
Berniter
10779
62366
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Auru Anne''' (yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana 1960 [[)Munnayuganda]], [[munnabyabufuzi]]. <ref>https://www.nira.go.ug/home</ref> Yali mubaka mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti]] ey’omunaana n’ey’omwenda eya Uganda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Moyo nga mu kusooka teyalina kibiina naye oluvanyuma yesimbawo ku kaadi y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">https://www.nrm.ug/</ref> <ref>{{Cite web |title=Moyo District|url=https://moyo.go.ug/|access-date=2022-03-28|website=moyo.go.ug}}</ref>
== Omulimu ogw’ebyobufuzi ==
Awerezza mu Paalamenti okumala ebisanja bibiri: Paalamenti ya Uganda ey’omunaana n’ey’omwenda. <ref>https://www.parliament.go.ug/</ref> Mu 2011, Auru Anne yavuganya ku ky'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Moyo]] nga talina kibiina era n'awangula. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.ec.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114191548/https://www.ec.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2016, Auru Anne yavuganya ku kifo ky’omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y’e Moyo ku tikiti y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) era nate n’awangula. <ref name=":0"/> <ref name=":1" />
Yawangulwa Hon. [[:en:Joyce_Moriku|Moriku Joyce Kaducu]] . <ref>https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/auru-anne-83/</ref> <ref>https://www.wilsoncenter.org/event/women-leaders-reflect-the-prospects-for-peace-northern-uganda</ref>
== Ebimukwta eby'omunda ==
Auru Anne yayitibwa [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y’eggwanga lya Uganda]] olw'okulwanagana okwaliwo wakati w’aba [[Madi]] e [[Moyo]] n'aba [[Kuku]] mu [[:en:Kajo_Keji_County|Ssaza ly'e Kajo-Keji]] mu South Sudan okwaviirako okufiirwa abantu abawerera ddala 17, okubba ente, okwokya amayumba n’okunyaga ebyaliwo mu Gwomwenda 2014. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-summon-two-mps-over-clashes-1658502</ref> <ref>https://petnahafricatours.com/the-madi-people/</ref> <ref>https://www.101lasttribes.com/tribes/kuku.html</ref>
== Laba ne ==
* Paalamenti ya Uganda
* Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana
* Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda
* Eby'obufuzi bya Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1960]]
[[Category:Abantu abava mu Moyo distulikiti]]
[[Category:BannaUganda akyakyala abababaka mu Paalamenti]]
[[Category:Olukalala lw’ababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omunaana]]
[[Category:Olukalala lw’abababaka mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannabyabufuzi abatalina bibiina]]
[[Category:Bannabyabufuzi be'kibiina kya National Resistance Movement]]
[[Category:BannaUganda abakyala bannabyabufuzi a'omu kyasa eky'amakumi abiri mu kimu]]
hdzzcnzc8aw6ol2te9v2ozw1whp60ut
Charles Kabugo
0
11972
62375
60853
2026-07-13T16:21:23Z
Berniter
10779
62375
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye director omukulu [[:en:Kiruddu_General_Hospital|w'eddwaliro ekkulu e Kiruddu]], mu [[:en:Makindye_Division|Divizoni y'e Makindye,]] mu bukiikaddyo bwa [[Kampala]] ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Ensibuko n’obuyigirize ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] okusoma obusawo bw’abantu, n’atikkirwa diguli [[:en:Bachelor_of_Medicine_and_Bachelor_of_Surgery|y'obusawo nokulongoosa (Bachelor of Medicine and Bachelor of Surgery)]] (MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa diguli eyookubiri( [[:en:Master_of_Medicine|Master of Medicine]]) (MMed) mu [[:en:Internal_Medicine|by’obujjanjabi obw’omunda]] . Era alina [[:en:Master_of_Science|diguli eyookubiri mu ssaayansi]] (MSc) mu [[:en:Epidemiology|Clinical Epidemiology]] ne [[:en:Biostatistics|Biostatistics]], okuva mu yunivasite etaategeerekese. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano gwa 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana gwa 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
num8cfagyb8nxuti7n7zux3eta59ay4
62376
62375
2026-07-13T16:25:04Z
Berniter
10779
62376
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Ensibuko n’obuyigirize ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] okusoma obusawo bw’abantu, n’atikkirwa diguli [[:en:Bachelor_of_Medicine_and_Bachelor_of_Surgery|y'obusawo nokulongoosa (Bachelor of Medicine and Bachelor of Surgery)]] (MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa diguli eyookubiri( [[:en:Master_of_Medicine|Master of Medicine]]) (MMed) mu [[:en:Internal_Medicine|by’obujjanjabi obw’omunda]] . Era alina [[:en:Master_of_Science|diguli eyookubiri mu ssaayansi]] (MSc) mu [[:en:Epidemiology|Clinical Epidemiology]] ne [[:en:Biostatistics|Biostatistics]], okuva mu yunivasite etaategeerekese. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano gwa 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana gwa 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
oztidcvjwixddnc4jkulu407gtx2xu3
62377
62376
2026-07-13T16:27:07Z
Berniter
10779
62377
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Ensibuko n’obuyigirize ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] okusoma obusawo bw’abantu, n’atikkirwa diguli [[:en:Bachelor_of_Medicine_and_Bachelor_of_Surgery|y'obusawo nokulongoosa (Bachelor of Medicine and Bachelor of Surgery)]] (MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa diguli eyookubiri( [[:en:Master_of_Medicine|Master of Medicine]]) (MMed) mu [[:en:Internal_Medicine|by’obujjanjabi obw’omunda]] . Era alina [[:en:Master_of_Science|diguli eyookubiri mu ssaayansi]] (MSc) mu [[:en:Epidemiology|Clinical Epidemiology]] ne [[:en:Biostatistics|Biostatistics]], okuva mu yunivasite etaategeerekese. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano gwa 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana gwa 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
2jfwnu15bgk84idr6g58klc4k03p7d6
62378
62377
2026-07-13T16:29:04Z
Berniter
10779
/* Ensibuko n’obuyigirize */
62378
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] okusoma obusawo bw’abantu, n’atikkirwa diguli [[:en:Bachelor_of_Medicine_and_Bachelor_of_Surgery|y'obusawo nokulongoosa (Bachelor of Medicine and Bachelor of Surgery)]] (MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa diguli eyookubiri( [[:en:Master_of_Medicine|Master of Medicine]]) (MMed) mu [[:en:Internal_Medicine|by’obujjanjabi obw’omunda]] . Era alina [[:en:Master_of_Science|diguli eyookubiri mu ssaayansi]] (MSc) mu [[:en:Epidemiology|Clinical Epidemiology]] ne [[:en:Biostatistics|Biostatistics]], okuva mu yunivasite etaategeerekese. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano gwa 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana gwa 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
cg4dycjtjt297gi9wdhmus52hctsqgm
62393
62378
2026-07-13T17:29:04Z
Berniter
10779
/* Obuvo bwe n'okusoma kwe */
62393
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] okusoma obusawo, n’atikkirwa diguli [[:en:Bachelor_of_Medicine_and_Bachelor_of_Surgery|y'obusawo nokulongoosa (Bachelor of Medicine and Bachelor of Surgery)]] (MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa diguli eyookubiri( [[:en:Master_of_Medicine|Master of Medicine]]) (MMed) mu [[:en:Internal_Medicine|by’obujjanjabi obw’omunda]] . Era alina [[:en:Master_of_Science|diguli eyookubiri mu ssaayansi]] (MSc) mu [[:en:Epidemiology|Clinical Epidemiology]] ne [[:en:Biostatistics|Biostatistics]], okuva mu yunivasite etaategeerekese. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano gwa 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana gwa 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
hlnjtowgys3r45ygwus7ouekwel8t3h
62394
62393
2026-07-13T17:29:41Z
Berniter
10779
/* Obuvo bwe n'okusoma kwe */
62394
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] okusoma obusawo, n’atikkirwa Diguli [[:en:Bachelor_of_Medicine_and_Bachelor_of_Surgery|y'obusawo nokulongoosa (Bachelor of Medicine and Bachelor of Surgery)]] (MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa diguli eyookubiri( [[:en:Master_of_Medicine|Master of Medicine]]) (MMed) mu [[:en:Internal_Medicine|by’obujjanjabi obw’omunda]] . Era alina [[:en:Master_of_Science|diguli eyookubiri mu ssaayansi]] (MSc) mu [[:en:Epidemiology|Clinical Epidemiology]] ne [[:en:Biostatistics|Biostatistics]], okuva mu yunivasite etaategeerekese. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano gwa 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana gwa 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
g5vdpq0xuir27sun970ls7b63bi69uo
62395
62394
2026-07-13T17:31:04Z
Berniter
10779
/* Obuvo bwe n'okusoma kwe */
62395
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa diguli eyookubiri( [[:en:Master_of_Medicine|Master of Medicine]]) (MMed) mu [[:en:Internal_Medicine|by’obujjanjabi obw’omunda]] . Era alina [[:en:Master_of_Science|diguli eyookubiri mu ssaayansi]] (MSc) mu [[:en:Epidemiology|Clinical Epidemiology]] ne [[:en:Biostatistics|Biostatistics]], okuva mu yunivasite etaategeerekese. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano gwa 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana gwa 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
ddt8zdgrzg15kviuii9wde6dggh0ifn
62396
62395
2026-07-13T17:31:46Z
Berniter
10779
/* Obuvo bwe n'okusoma kwe */
62396
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri( [[:en:Master_of_Medicine|Master of Medicine]]) (MMed) mu [[:en:Internal_Medicine|by’obujjanjabi obw’omunda]] . Era alina [[:en:Master_of_Science|diguli eyookubiri mu ssaayansi]] (MSc) mu [[:en:Epidemiology|Clinical Epidemiology]] ne [[:en:Biostatistics|Biostatistics]], okuva mu yunivasite etaategeerekese. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano gwa 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana gwa 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
7foszez6j8lrh5tk23ync5dq5i92oa7
62397
62396
2026-07-13T17:32:22Z
Berniter
10779
/* Obuvo bwe n'okusoma kwe */
62397
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) mu [[:en:Internal_Medicine|by’obujjanjabi obw’omunda]] . Era alina [[:en:Master_of_Science|diguli eyookubiri mu ssaayansi]] (MSc) mu [[:en:Epidemiology|Clinical Epidemiology]] ne [[:en:Biostatistics|Biostatistics]], okuva mu yunivasite etaategeerekese. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano gwa 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana gwa 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
fke9jpkq9txvhjtu2vn0vjojku6paw8
62398
62397
2026-07-13T17:34:03Z
Berniter
10779
62398
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina [[:en:Master_of_Science|diguli eyookubiri mu ssaayansi]] (MSc) mu [[:en:Epidemiology|Clinical Epidemiology]] ne [[:en:Biostatistics|Biostatistics]], okuva mu yunivasite etaategeerekese. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano gwa 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana gwa 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
92gsxlmfw8iuypd5dafb42dxal397gz
62400
62398
2026-07-13T17:36:01Z
Berniter
10779
62400
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etaategeerekese. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano gwa 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana gwa 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
rdy4suffo91mesjwyc1pcp1kg91v54p
62405
62400
2026-07-13T17:38:02Z
Berniter
10779
62405
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano gwa 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana gwa 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
48ev849i3ut4u5zl426x0y1fop77x7e
62407
62405
2026-07-13T17:38:20Z
Berniter
10779
62407
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana gwa 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
rvvm9sbwip6th8mjy8m4xe60km58k0j
62409
62407
2026-07-13T17:42:44Z
Berniter
10779
62409
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Kawempe_General_Hospital|Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
nvndz72xuwemmcaqwxybuxurv9ifsf6
62412
62409
2026-07-13T17:46:17Z
Berniter
10779
/* Laba nebino */
62412
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
b1pp5id3yzotu84za17q8u6rnyjnvig
62414
62412
2026-07-13T17:47:01Z
Berniter
10779
62414
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
526k4rh21esr6u9porz0q6wjxbxji4h
62415
62414
2026-07-13T17:47:43Z
Berniter
10779
/* Laba nebino */
62415
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
ne6p6l9pbnr0qq3vkt9zxhhugx742qq
62416
62415
2026-07-13T17:48:00Z
Berniter
10779
/* Ebiwandiiko ebikozesebwa */
62416
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
lq2zpkkbquc7q79uorcyl50u0cju8v4
62420
62416
2026-07-13T17:51:09Z
Berniter
10779
62420
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
jjaxbc0xowli7j9hyq6jzdnuyjrng9s
62426
62420
2026-07-13T18:00:48Z
Berniter
10779
Ngasseeko ettuluba
62426
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
h368cfz12cwz7cerxqlr30pb3ua9dtx
62427
62426
2026-07-13T18:01:14Z
Berniter
10779
Ngasseeko ettuluba
62427
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Abantu abaganda]]
iym7bnmrv6494xx1a1468bymyj6co42
62429
62427
2026-07-13T18:01:43Z
Berniter
10779
62429
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Abantu abaganda]]
[[Category:Abakozi b'e Makerere abasomesa]]
j5ftbjfzmgzh0cfmjndkrt8fh17tdqn
62430
62429
2026-07-13T18:02:27Z
Berniter
10779
Ngasseeko ettuluba
62430
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Abantu abaganda]]
[[Category:Abakozi b'e Makerere abasomesa]]
[[Category:Abantu abava mu ttundutundu l'yamasekati ga Uganda]]
khj0s4j6azepb1go0se0cv134h4pwvn
62432
62430
2026-07-13T18:03:35Z
Berniter
10779
Ngasseeko ettuluba
62432
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Abantu abaganda]]
[[Category:Abakozi b'e Makerere abasomesa]]
[[Category:Abantu abava mu ttundutundu l'yamasekati ga Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abasawo abajanjabi mukyasa ek'kya biri mwekimu]]
4hjv17smfx4hus631bwwnbzu9rb03cd
62434
62432
2026-07-13T18:04:26Z
Berniter
10779
Ngasseeko ettuluba
62434
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Abantu abaganda]]
[[Category:Abakozi b'e Makerere abasomesa]]
[[Category:Abantu abava mu ttundutundu l'yamasekati ga Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abasawo abajanjabi mukyasa ek'kya biri mwekimu]]
[[Category:Bannayuganda abaddukanya ebyobujanjabi]]
0l0h3lvt6yefncwsop1jz6juvw0h000
62435
62434
2026-07-13T18:05:07Z
Berniter
10779
62435
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] . Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Abantu abaganda]]
[[Category:Abakozi b'e Makerere abasomesa]]
[[Category:Abantu abava mu ttundutundu l'yamasekati ga Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abasawo abajanjabi mukyasa ek'kya biri mwekimu]]
[[Category:Bannayuganda abaddukanya ebyobujanjabi]]
[[Category:Abasawo bannayuganda abekyasa kya makumi abiri]]
0emb1vzlmi8kwpohbfbspktb8tekgkw
62439
62435
2026-07-13T18:06:56Z
Berniter
10779
62439
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Kabugo''' musawo omukulu mukugu ow'Endwadde z'Omubiri mu [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]].Ono ye mulabirizi omukulu ow'Eddwaliro lya Kiruddu, erisangibwa mu Divizoni y'e Makindye, mu bukiikaddyo bw'ekibuga Kampala ekibuga [[:en:Capital_city|ekikulu]] era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 9 Ogwomunaana 2018. <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu kitundu kya [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda ekiri mu]] Uganda. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero g’omu kitundu, yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] ,n’atikkirwa Diguli y'obusawo(MBChB). Oluvannyuma yunivasite y’e Makerere yamuwa Diguli eyookubiri mu busawo (MMed) nakuguka mu kujanjaba endwadde ezikwata ebitundu by'omubiri ebyomunda . Era alina Diguli eyokubiri mu (MSc) mu [[Clinical Epidemiology]] ne [[Biostatistics]], okuva mu yunivasite etamanyika. <ref name="3R">{{Cite web |last=Medical Access Uganda |date=13 August 2018 |title=Dr. Charles Kabugo: Non-Executive Director, Medical Access Uganda |url=http://www.medicalaccess.co.ug/charles-kabugo/ |access-date=13 August 2018 |publisher=MedicalAccess.Co.Ug}}</ref>
Dr. Charles Kabugo musawo omukulu omuwi w’amagezi eyagattibwa ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro lya Uganda [[:en:Tertiary_referral_hospital|eriri waggulu era erisinga obunene]] , nga lirina ebitanda 1790, era nga lino likola ng’eddwaliro erisomesa erya [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]] . <ref name="4R">{{Cite web |last=Jedrzejko |first=Nicole |date=26 July 2015 |title=Day 3: What I've Learned About Mulago Hospital |url=https://njedrzejko.wordpress.com/2015/07/26/day-3-what-ive-learned-about-mulago-hospital/ |access-date=13 August 2018 |publisher=Njedrzejko.Wordpress.Com}}</ref>
Mu Gwokutaano 2016, oluvannyuma lw’okumaliriza eddwaliro ekkulu e Kiruddu ery’ebitanda 200, Dr. Kabugo yalondebwa okubeera dayirekita ow’ekiseera mu kifo kino ekipya. Abajjanjabi abasoba mu kikumi n’abajjanjabi abatali balwadde kkumi nabana bakyusibwa ne batwalibwa e Kiruddu okumala akaseera, okusobola okuddaabiriza ekizimbe ky’eddwaliro lya Lower Mulago Hospital Complex wakati wa 2016 ne 2019. Obujjanjabi kkumi nabuna obwali buzingirwamu bwalimu (1) puleesa (2) thyroid (3) sukaali (4) ensigo (5) obuzibu bw’omutima (6) endwadde ezisiigibwa (7) endwadde z'olususu (8) endwadde z’amawuggwe (9) endwadde z’obwongo (10) okuggya (11) Siriimu (12) endwadde z’ekibumba (13) endwadde z’enkizi (endwadde z’ebinywa) (14) nez’omusaayi) . <ref name="5R">{{Cite web |last=Agaba |first=Vivian |date=17 May 2016 |title=Kiruddu Hospital Now Fully Operational |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424762/kiruddu-hospital-starts-receives-inpatients |access-date=13 August 2018}}</ref>
Mu Gwomunaana 2018, Charles Kabugo, MBChB, MMed (Internal Medicine), MSc, yalondebwa [[:en:Executive_director|okuba akulira]] eddwaaliro ekkulu e Kiruddu. Agenda kumyukibwa Dr. Robert Sentongo. <ref name="1R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=9 August 2018 |title=Health Ministry Appoints New City Hospital Bosses |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483111/health-ministry-appoints-city-hospital-bosses |access-date=13 August 2018}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Namagembe |first=Lilian |date=10 August 2018 |title=Government Appoints Directors for Kiruddu, Kawempe Hospitals |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-appoints-directors-Kiruddu-Kawempe-hospitals/688334-4706006-15qy4up/index.html |access-date=13 August 2018}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Eddwaliro ekkulu e Kawempe]]
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]]
* [[Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasawo mu Uganda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Abantu abaganda]]
[[Category:Abakozi b'e Makerere abasomesa]]
[[Category:Abantu abava mu ttundutundu l'yamasekati ga Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abasawo abajanjabi mukyasa ek'kya biri mwekimu]]
[[Category:Bannayuganda abaddukanya ebyobujanjabi]]
[[Category:Abasawo bannayuganda abekyasa kya makumi abiri]]
8mjh3zfp6txjp6pyi0tc0qxbkez5t0p
Aaron Mushengyezi
0
12090
62451
60593
2026-07-13T19:48:47Z
Kisakye Jane
9195
nterezezaamu mu kiwandiiko
62451
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aaron Mushengyezi''' (yazaalibwa nga 24 Ogwomusanvu 1969), musomesa munnayuganda munnabyanjigiriza era omuddukanya weby'ensoma, akola ng'omumyuka wa kansala ku [[Uganda Christian University]] (UCU), okuva mu gwomunaana 2020. Nga tannatuuka ku kifo kino, yaliko Diini w’abayizi ku ssomero ly′olulimi, [[Makerere University, Uganda|e Makerere]].<ref name="1R">{{Cite web |last=Conrad Ahabwe |date=9 February 2020 |title=Makerere Don appointed UCU Vice Chancellor |url=https://www.pmldaily.com/news/2020/02/makerere-don-appointed-ucu-vice-chancellor.html |access-date=19 December 2020 |publisher=PML Daily}}</ref><ref name="2R">{{Cite web |last=The Independent |date=10 February 2020 |title=Dr. Mushengyezi new UCU Vice Chancellor |url=https://www.independent.co.ug/dr-mushengyezi-new-ucu-vice-chancellor/ |access-date=19 December 2020}}</ref>
== Ensibuko n’obuyigirize ==
Mushengyezi yazaalibwa nga 24 Ogwomusanvu 1969 mu Uganda . Yasoma pulayimale ne siniya. Alina Dipuloma mu by'enjigiriza, gye yafunira ku ''yinsitituti y'abasomesa'' kati eyitibwa Kyambogo yunivasite . Yagenda mu maaso n’afuna diguli esooka mu masomo ga Arts okuva mu yunivasite e Makerere. Diguli ye eyookubiri mu masomo gano nayo yamuwebwa Makerere. Diguli ye ey'okusatu yagifunira ku Yunivasite ye Connecticut, mu Amerika.<ref name="3R">{{Cite web |last=Uganda Christian University |date=August 2020 |title=Profile of the Vice Chancellor, Dr. Aaron Mushengyezi |url=https://ucu.ac.ug/about/facts/vice-chancellor-s-profile |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190704060411/http://ucu.ac.ug/about/facts/vice-chancellor-s-profile |archive-date=4 July 2019 |access-date=19 December 2020 |publisher=[[Uganda Christian University]]}}</ref>
== Omulimu ==
Mu 1992, Mushengyezi yeegatta ku yunivasite e Makerere okusoma diguli mu litulica era n’atikkirwa ng'omuyizi asinze mu kibiina kye. Yunivasite eno yamuyingiza era n’emusigaza ng’omusomesa omuyambi, ate n’asoma diguli ye eyookubiri okuva mu 1997 okutuuka mu 2000. Makerere y’awagira okusoma PhD mu yunivasite ye Connecticut, mu Amerika. Yalinnya eddaala era situka n’alondebwa okukulira ekitongole ky’ebyempuliziganya e Makerere mu 2012.<ref name="4R">{{Cite web |last=Angela Ndagano and Charity Ahimbisibwe |date=4 January 2012 |title=I am not afraid of challenges - Dr. Mushengyezi |url=https://www.newvision.co.ug/news/1298738/afraid-challenges-dr-mushengyezi |access-date=19 December 2020}}</ref>
Mu gwomunaana mu mwaka gwa 2020, mu kiseera mweyakoleranga pulofeesa omuyambi Aaron Mushengyezi yatuuzibwa ku bwa omumyuka wa kansala wa Uganda Christian University. Yadda mu bigere bya Dr. Cannon John Senyonyi, nga ekisanja kye eky’emyaka 10 kiweddeko.<ref name="5R">{{Cite web |last=Henry Nsubuga |date=30 August 2020 |title=Mushengyezi installed as new vice-chancellor of UCU |url=https://www.newvision.co.ug/news/1525878/mushengyezi-installed-vice-chancellor-ucu}}</ref><ref name="6R">{{Cite web |last=Jessica Sabano |date=31 August 2020 |title=Kaziimba asks varsity staff to support new VC |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kaziimba-asks-varsity-staff-to-support-new-vc-1929532 |access-date=19 December 2020}}</ref>
== Amaka ==
Mufumbo ne Patience Rubabinda Mushengyezi era balina abaana bana.<ref name="3R">{{Cite web |last=Uganda Christian University |date=August 2020 |title=Profile of the Vice Chancellor, Dr. Aaron Mushengyezi |url=https://ucu.ac.ug/about/facts/vice-chancellor-s-profile |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190704060411/http://ucu.ac.ug/about/facts/vice-chancellor-s-profile |archive-date=4 July 2019 |access-date=19 December 2020 |publisher=[[Uganda Christian University]]}}</ref>
== Obuwandiisi mu by’ensoma ==
Amaze emyaka mingi ng’akola kinene mu kutondawo okumanya okupya era emirimu gye gibadde gifulumizibwa mu bimu ku bitabo ebisinga obulungi n’ebitongole ebifulumya ebitabo. ebimu ku bitabo byeyafulumya kuliko;
* Okuddamu okulowooza ku mikutu gy’amawulire enzaalwa: emikolo, endongo ‘ey’okwogera’ n’okwogera ng’engeri z’empuliziganya mu bantu mu Uganda nga kino kiwandiiko ekyafulumira mu katabo akayitibwa journal of African Cultural studies mw’awakanya nti obukodyo bw’empuliziganya obukozesebwa okuyisa amawulire eri abantu abangi mu byalo si bwe butuufu era nga bwe bubadde tebuwulizizza buzibu eri abantu abangi.<ref>{{Cite journal |last=Mushengyezi |first=Aaron |date=2003-06-01 |title=Rethinking indigenous media: rituals, 'talking' drums and orality as forms of public communication in Uganda |url=https://doi.org/10.1080/1369681032000169302 |journal=Journal of African Cultural Studies |volume=16 |issue=1 |pages=107–117 |doi=10.1080/1369681032000169302 |issn=1369-6815 |s2cid=145085458 |url-access=subscription}}</ref>
* Litulica omwogera eri abaana: okuddamu okulowooza ku nkola z’omu kamwa, okusoma n’okuwandiika, okukola emirimu, n’okuwandiika. Kino kitabo ekifulumiziddwa ekitongole kya Rodopi BV Amsterdam era nga kirimu ebitabo ebikuŋŋaanyiziddwa mu ngeri ez’omu kamwa ng’ebisoko, enfumo n’ennyiriri z’abaana okuva mu Buganda, Ankole ne Kigezi.<ref>{{Cite book |last=Mushengyezi |first=Aaron |date=2013 |title=Oral Literature for Children: Rethinking Orality, Literacy, Performance, and Documentation Practices |url=https://books.google.com/books?id=tTwjAAAAQBAJ&dq=Aaron+Mushengyezi&pg=PR4 |publisher=Rodopi |isbn=978-94-012-0888-8 |language=en}}</ref>
* Okuddamu okukuba ekifaananyi ky’ekikula ky’abantu n’ennono y’Afirika? Xala ya Ousmane Sembène azzeemu okutunulwamu.Kino kiwandiiko ekifulumiziddwa mu Afrika leero era kivumirira okuvuganya okw’enjawulo okuwerako Sembene kw’alabika okutondawo mu Xala wakati w’okuvunda kw’omulembe n’obulongoofu bw’ennono ya Afirika ne wakati w’abakazi abasajja ab’enkyukakyuka n’abasajja abakazi ababi.<ref>{{Cite journal |last=Mushengyezi |first=Aaron |date=2004 |title=Reimaging Gender and African Tradition? Ousmane Sembène's Xala Revisited |url=https://www.jstor.org/stable/4187628 |journal=Africa Today |volume=51 |issue=1 |pages=47–62 |doi=10.1353/at.2004.0070 |issn=0001-9887 |jstor=4187628 |s2cid=144701974 |url-access=subscription}}</ref>
* Okuva mu kamwa okutuuka ku kusoma n’okuwandiika: Okuvvuunula enkola z’omu kamwa ez’ennono mu Uganda nga tuziza mu biwandiiko by’abaana. Eno dizatessoni y’obusawo erimu ebika bisatu eby’ebiwandiiko eby’omu kamwa ebikung’aanyiziddwa okuva mu buwangwa bw’abaana ba Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Mushengyezi |first=Aaron |date=2007-01-01 |title=From orality to literacy: Translating traditional Ugandan oral forms into texts for children |url=https://opencommons.uconn.edu/dissertations/AAI3265787 |journal=Doctoral Dissertations |pages=1–480}}</ref>
* Ka nkubuulire emboozi, ka nkubuulire emboozi!”: Ku nsengeka y’ebiwandiiko n’obukodyo bw’okunyumya.Kino kitabo ekinyonyola ku nsengeka z’ebiwandiiko eby’omu kamwa ebiwa ebintu eby’okujjukira ebiyamba mu kiseera ky’okuddamu okunyumya <ref>{{Cite book |last=Mushengyezi |first=Aaron |date=2013-01-01 |title="Let Me Tell You a Story, Let Me Tell You a Story!": On Text Structure and Narrative Strategies |url=https://brill.com/display/book/9789401208888/B9789401208888-s003.xml |publisher=Brill |isbn=978-94-012-0888-8 |language=en}}</ref>
* Okuvvuunula ebitabo bya Uganda eby’omu kamwa eri abaana: abawuliriza, ffoomu, n’okukwatagana n’embeera z’abantu. Ekiwandiiko kino kinoonyereza ku ngeri ssatu ez’ebiwandiiko eby’omu kamwa eri abaana - ebisoko, enfuumo, n’ennyiriri - era ne kinnyonnyola enkola ezikozesebwa okuwandiika n’okuvvuunula ebintu mu Lungereza.
* Okuzibuwalira endowooza y'omukugu mu by'omusingi: Okwekenenya ennyo ekitabo kya Atef Hetata ekya ''The Closed Doors'' ne Phil Mullaly ekya ''The Martyrs of Uganda.'' Olupapula luno lwekenneenya engeri abazannyi ba firimu gye balagamu ebizibu n’obulabe obubaawo ng’enjigiriza z’eddiini ezisukkiridde zikontana n’embeera z’eby’enfuna n’ebyobufuzi n’okukontana mu bantu. <ref>{{Cite journal |last=Mushengyezi |first=Aaron |date=2009-12-01 |title=Problematizing a fundamentalist ideology: A close analysis of Atef Hetata's The Closed Doors and Phil Mullaly's The Martyrs of Uganda |url=https://intellectdiscover.com/content/journals/10.1386/jac.1.2.173/1 |journal=Journal of African Cinemas |language=en |volume=1 |issue=2 |pages=173–188 |doi=10.1386/jac.1.2.173/1 |issn=1754-9221 |url-access=subscription}}</ref>
* Ebikolwa ebirala mulimu "Okuva ku lutambi okutuuka ku lupapula", <ref>{{Cite book |last=Mushengyezi |first=Aaron |date=2013-01-01 |title=Oral Literature for Children |publisher=Brill |isbn=978-94-012-0888-8 |pages=79–94 |language=en |chapter=From Tape to the Page |doi=10.1163/9789401208888_004 |chapter-url=https://brill.com/display/book/9789401208888/B9789401208888-s004.xml}}</ref> Ebiwandiiko eby'omukamwa eri abaana: enkyukakyuka y'abawuliriza, ffoomu, n'omugaso gw'embeera z'abantu <ref>{{Cite book |last=Mushengyezi |first=Aaron |date=2013-01-01 |title=Oral Texts for Children: Audience Dynamics, Form, and Social Value |url=https://brill.com/display/book/9789401208888/B9789401208888-s002.xml |publisher=Brill |isbn=978-94-012-0888-8 |language=en}}</ref> n'kitegezeddwa okunyumya n'okubuuza ebibuuzo.<ref>{{Cite book |last=Mushengyezi |first=Aaron |date=2013-01-01 |title=Informants for Oral Narrative and Interviews |url=https://brill.com/display/book/9789401208888/B9789401208888-s008.xml |publisher=Brill |isbn=978-94-012-0888-8 |language=en}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannayuganda abasomesa]]
[[Category:Abasomesa]]
<references />
[[Category:Bannayuganda abayivu abasajja]]
j3d974isfrg97tojhrbl49wi2gj0ikp
Arthur Ziraba
0
12274
62482
53803
2026-07-14T04:47:11Z
B722N
6898
added [[Category:Bannayuganda abazanyi ba cricket]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62482
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Arthur Ziraba,''' yazaalibwa nga 8 Ogwomunaana mu 1989 muzannyi wa [[:en:Cricket|cricket]] mu Uganda. Azannya ng'akwata akapiira singa kabeera kakubiddwa n'ekigo era yazannya ku mutendera ogusooka n'abadde mu mpala eziyitibwa [[:en:List_A|List A]] wamu n'emipiira 11 egya [[:en:Twenty20|Twenty20]] mu [[:en:Uganda_national_cricket_team|ttiimu y'eggwanga eya cricket mu Uganda]] . <ref name="Cricinfo">{{Cite web |title=Arthur Ziraba |url=http://www.espncricinfo.com/wcldiv3-2013/content/player/308732.html |access-date=21 May 2016 |website=ESPN Cricinfo}}</ref>
== Ebijuliziddwaamu ==
{{Reflist}}
== Ewalala w'oyinza okubigya ==
* [[Arthur Ziraba at ESPNcricinfo|Arthur Ziraba ku ESPNcricinfo]]
[[Category:Bannayuganda abazanyi ba cricket]]
sz81livihtpbu8q5npm2xfs80fh7zso
Aida Vee
0
12284
62466
58296
2026-07-13T22:15:10Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
62466
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Aida Victoria Nakityo Ssebakiggye''' (yazaalibwa mu 26 Ogwomunana, 1997). Amanyiddwa mu by'ekikugu nga '''Aida Vee''' muyimbi [[Munnayuganda]] . Aida Vee y’omu ku baatandikawo era nga ye muyimbi omukulu mu kibiina kyabayimbi Urbana, ekibiina ekimba obutereevu ng’akikwata ebika by’ennyimba eby’enjawulo.
Mu kiseera kye yamala mu Vienna College Namugongo mu siniya, yafuna engule eziwerako olw’ekitone n’obuyiiya. <ref name=":0" /><ref name=":2">{{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=2022-02-20 |title=New Artist Profile: Aida Vee merges African and Western popular music, creating a new style for herself |url=https://matookerepublic.com/2022/02/20/new-artist-profile-aida-vee-merges-african-and-western-popular-music-creating-a-new-style-for-herself/ |access-date=2024-04-19 |website=Matooke Republic |language=en-US |archive-date=2024-04-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240419181249/https://matookerepublic.com/2022/02/20/new-artist-profile-aida-vee-merges-african-and-western-popular-music-creating-a-new-style-for-herself/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |last=Ssejjombwe |first=Isaac |date=2022-04-21 |title=Aida Vee, the next generation star – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/202204/four-one-one/aida-vee-the-next-generation-star.html |access-date=2024-04-21 |language=en-US}}</ref> Yakiikirira Afrika mu bivvulu by’e Napa ng’akyali mu ssomero lya Gayaza Junior School mu pulayimale/ekibiina eky’okusatu era abadde asiimibwa olw’omulimu gwe yakola mu kisaawe ky’okuyimba. <ref name=":2" /> <ref>{{Cite web |last=Brian |first=Musaasizi |date=2022-09-24 |title=Songstress Aida Vee rejects Ugandan man for Kenyan lover |url=https://redpepper.co.ug/songstress-aida-vee-rejects-ugandan-man-for-kenyan-lover-in-a-wololo-mwai-song-off-her-5-track-ep-dubbed-komawo/123485/ |access-date=2024-04-19 |website= |language=en-US |archive-date=2024-04-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240419181846/https://redpepper.co.ug/songstress-aida-vee-rejects-ugandan-man-for-kenyan-lover-in-a-wololo-mwai-song-off-her-5-track-ep-dubbed-komawo/123485/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |title=Vocalist Aida Vee Drops Brand New Hit Song Called 'Mwai', Get it Here |url=https://blizz.co.ug/9655/Vocalist-Aida-Vee-Drops-Brand-New-Hit-Song-Called-Mwai-Get-it-Here |access-date=2024-04-21 |website=blizz.co.ug |archive-date=2024-04-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240421051012/https://blizz.co.ug/9655/Vocalist-Aida-Vee-Drops-Brand-New-Hit-Song-Called-Mwai-Get-it-Here |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2022-11-13 |title=Mwai: Talent to watch Aida Vee drops new song (VIDEO) |url=http://mbu.ug/2022/11/13/mwai-talent-to-watch-aida-vee-drops-new-song-video/ |access-date=2024-04-21 |website=MBU |language=en-US}}</ref> <ref name=":0">{{Cite web |title=Aida Vee Biography, Profile & Story - UG Ziki |url=https://www.ugziki.co.ug/AidaVee/biography |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20240316131158/https://www.ugziki.co.ug/AidaVee/biography |archive-date=2024-03-16 |access-date=2024-03-16 |website=www.ugziki.co.ug}}</ref>
== Ennyimba ze ==
Zino ze zimu ku ntambi ze: <ref>{{Cite web |title=Aida Vee Official |url=https://soundcloud.com/aidaveeofficial |access-date=2024-04-19 |website=SoundCloud |language=en}}</ref>
* Coco Plus Vanilla (2024)
* Walala (2024)
* What Are We (2024)
* Yaaya (2023)
* Money Monday (2023)
* Komawo (2022)
* Dance It Up (2022)
* It's Only You (2022)
* Calling (2022)
== Ebivvulu bye ==
Ayimba ennyimba ez’enjawulo eza AfroPop ne R&B, ezifunye okusiimibwa olw’ebigambo byazo n’okuyimba. Ebivvulu bye omuli n’ekimu ku Rhino Lounge e Waltham, Massachusetts, bibadde bitenderezebwa olw’obusobozi bwabyo okukola enkolagana n’abalabi.
== Ebijuliziddwa ==
a1jh5ndsa3rahakqn43ndoujhv93yhc
Aminah Zawedde
0
12366
62338
60486
2026-07-13T13:41:53Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ensobi zonna mu mpandiika ze ndabyemu
62338
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aminah Zawedde''', Munnayuganda omukugu mu kukozesa kkompyuta, omusomesa ku matendekero aga waggulu era omukulembeze mu woofiisi za gavumenti, aweereza ng'omuwandiisi ow'enkalakkalira owa Minisitule ya Uganda eya tekinologiya w'eby'empuliziganya n'okuluŋŋamya eggwanga okuva nga 15 Omwezi Ogwomusanvu (Kasambula) 2021. Ekyo nga tekinnabaawo Zawedde yali musomesa era omunoonyereza mu bbanguliro ly'ebyuma bi kalimagezi (Computer), ne tekinologiya w'ebyempuliziganya (School of Computing and Information Technology) ku Ssetendekero y'e Makerere, Ssetendekero ya gavumenti esinga obukadde era esinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]].<ref name="1R"/><ref name="2R">{{Cite web |last=George Asiimwe |date=16 July 2021 |title=Meet The New ICT Ministry PS: Dr. Amina Zawedde |url=https://chimpreports.com/meet-the-new-ict-ministry-ps-dr-aminah-zawedde/ |access-date=30 July 2021 |website=ChimpReports}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Yazaalibwa mu [[tundutundu lya Buganda|ttundutundu lya Buganda]] ekya Uganda mu myaka gya 1970. Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero ga pulayimale ne siniya agoomukitundu, yaweebwa ekifo ku [[Makerere University, Uganda|yunivaasite y’e Makerere]]. Yatikkirwa ddiguli esooka mu bibalo n'ebyefuna mu 2001. Kweyo yazzaako ddiguli eyookubiri mu [[nkola ennungamu era ezirimu tekinologiya eziteekateekebwa okukunganya, okulongoosa, okutereka n'okusaasanya obubaka oba amawulire|nkola ennuŋŋamu era ezirimu tekinologiya eziteekateekebwa okukuŋŋanya, okulongoosa, okutereka n'okusaasaanya obubaka oba amawulire]] ( Information Systems ) era nayo okuva mu yunivaasite y’e Makerere.<ref name="1R"/><ref name="2R"/>
Neera yasomera ku [[Yunivasite y'e Cape Town]], n’atikkirwa ne [[dipuloma eddirira ku ddiguli esooka]] (Post graduate diploma ) mu tekinologiya w'ebyenjigiriza, mu 2014. Ddiguli ye eyokusatu PhD- ([[Doctor of Philosophy]]) yali mu [[kuzimba / okukola / oba okubaga ebiragiro ebiwa ebyuma bi kalimagezi / komupyuta eky'okukola]] (Software Engineering )gye yafuna okuva mu [[yunivasite y'e Eindhoven eya Tekinologiya]] (Eindhoven University of Technology), mu Budaaki, mu 2016.<ref name="1R">{{Cite web |last=Jonah Kirabo |date=15 July 2021 |title=Dr. Aminah Zawedde: Meet the new Permanent Secretary of Ministry of ICT and National Guidance |url=https://nilepost.co.ug/2021/07/16/dr-aminah-zawedde-meet-the-new-permanent-secretary-of-ministry-of-ict-and-national-guidance/ |access-date=30 July 2021 |website=Nile Post Uganda}}</ref><ref name="2R"/>
== Emirimu gye ==
Zawedde abadde musomesa era omunoonyereza ku bbanguliro ly'ebyuma bi kalimagezi ne tekinologiya w'ebyempuliziganya e Makerere emyaka egisoba mu kkumi n'etaano. Emyaka etaano egyasooka, yali musomesa omuyambi. Okutandika n'omwezi Ogwoluberyeberye 2011, okutuuka mu mwezi Ogwomusanvu 2021, yali omusomesa ow’enkalakkalira alondoola abayizi abasoma ddiguli esooka n’eddiguli eziddirira esooka ku bbanguliro.<ref name="3R">{{Cite web |last=Aminah Zawedde |date=30 July 2021 |title=Profile of Dr. Aminah Zawedde |url=https://www.linkedin.com/in/aminah-zawedde-phd-cisa%C2%AE-79713815/?originalSubdomain=ug |access-date=30 July 2021 |website=[[LinkedIn.com]]}}</ref>
Mu kiseera ekyo, yakola era naweereza nga tasasulwa mu bifo eby’enjawulo eby'okusomesa n’ebitali bya kusomesa, omuli; Omukozi akunŋŋaanya ebikwata ku bantu n'ebitundu (Data officer ) mu [[Akakiiko Akavunaanyizibwa ku By'okulonda mu Uganda|kakiiko k’ebyokulonda mu Uganda]], ng'omuyizi asoma tekinologiya w'obubaka /ebyempuliziganya (IT) agezesebwa mu [[kitongole kya Uganda ekikunganya omusolo]], ng'eyebuuzibwako ku tekinologiya w'obubaka / ebyempuliziganya mu [[kitongole ekirwanyisa endwadde ezisiigibwa]] (Infectious Diseases Institute ) era ng'omusomesa omutambuze ng'asomesa ku yunivasite ya KCA mu Nairobi, [[Kenya]].<ref name="3R"/>
Nga 15 Ogwomusanvu 2021, pulezidenti [[Yoweri Museveni]] yakola enkyukakyuka ez'omuggundu ezaakosa minisitule za kabineeti eziwerako omuli n’okuwummula kw’abawandiisi ab’enkalakkalira musanvu. Ng’ekitundu ku nkyukakyuka ezo, Zawedde yaweebwa ogw'obuwandiisi obw'enkalakkalira obwa minisitule ya tekinologiya, empuliziganya n'okuluŋŋamya eggwanga (ICT) n’adda mu bigere bya ''Vincent Waiswa Bagiire'' eyatwalibwa mu [[Minisitule Evunaanyizibwa Kunsonga z'Ebweru w'Eggwanga lya Uganda|minisitule y’ensonga z’ebweru]].<ref name="4R">{{Cite web |last=Nathan Ernest Olupot |date=16 July 2021 |title=Dr. Aminah Zawedde Appointed as the new PS of Ministry of ICT |url=https://pctechmag.com/2021/07/dr-aminah-zawedde-new-ps-of-ministry-of-ict/ |access-date=30 July 2021 |website=PC Tech Magazine}}</ref>
== Ebirala by’olina okulowoozaako ==
Zawedde awandiise oba yeegasse n'abawandiisi abalala okuwandiika ebiwandiiko ebikebeddwa era ne byekenneenyezebwa abakugu, mu bisaawe omuli obukugu bwe era n'agabana ebimu ku byo mu nkiiko z'ebitundu n'ez'eggwanga ezikuŋŋaanya abayizi, abayivu n'abakugu.<ref name="5R">{{Cite web |date=30 July 2021 |title=Partial List of Articles Authored By Aminah Zawedde, PhD |url=https://scholar.google.com/citations?user=WpnwyhkAAAAJ&hl=en |access-date=30 July 2021 |website=Scholar.Google.com}}</ref>
Akola nga omukulu atali ku lukiiko lw'abakulu abaddukanya emirimu, aba [[Kkampuni ya DFCU|kkampuni ya DFCU Group]], kkampuni eyazaala [[DFCU Bank]] n'ekitongole ky'eggwanga Uganda eky'obubaka ne tekinologiya ki (NITA-U).<ref name="6R">{{Cite web |last=Simon Abaho |date=16 July 2021 |title=Who Is Dr. Aminah Zawedde, The New Permanent Secretary Of ICT |url=https://www.exposeduganda.com/who-is-dr-aminah-zawedde-the-new-permanent-secretary-of-ict/ |access-date=30 July 2021 |website=ExposedUganda.com |archive-date=30 July 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210730093821/https://www.exposeduganda.com/who-is-dr-aminah-zawedde-the-new-permanent-secretary-of-ict/ |url-status=dead }}</ref>
== Laba ne ==
* [[Geraldine Ssali Busuulwa|Omuyimbi Geraldine Ssali Busuulwa]]
* [[Olukalala lwa minisitule za gavumenti ya Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
# {{cite web |author=Jonah Kirabo |date=15 July 2021 |title=Dr. Aminah Zawedde: Meet the new Permanent Secretary of Ministry of ICT and National Guidance |url=https://nilepost.co.ug/2021/07/16/dr-aminah-zawedde-meet-the-new-permanent-secretary-of-ministry-of-ict-and-national-guidance/ |access-date=30 July 2021 |work=Nile Post Uganda |location=Kampala, Uganda}}
# {{cite web |author=George Asiimwe |date=16 July 2021 |title=Meet The New ICT Ministry PS: Dr. Amina Zawedde |url=https://chimpreports.com/meet-the-new-ict-ministry-ps-dr-aminah-zawedde/ |access-date=30 July 2021 |work=ChimpReports |location=Kampala, Uganda}}
# {{cite web |author=Aminah Zawedde |date=30 July 2021 |title=Profile of Dr. Aminah Zawedde |url=https://www.linkedin.com/in/aminah-zawedde-phd-cisa%C2%AE-79713815/?originalSubdomain=ug |access-date=30 July 2021 |work=[[LinkedIn.com]]}}
# {{cite web |author=Nathan Ernest Olupot |date=16 July 2021 |title=Dr. Aminah Zawedde Appointed as the new PS of Ministry of ICT |url=https://pctechmag.com/2021/07/dr-aminah-zawedde-new-ps-of-ministry-of-ict/ |access-date=30 July 2021 |work=PC Tech Magazine |location=Kampala, Uganda}}
# {{cite web |date=30 July 2021 |title=Partial List of Articles Authored By Aminah Zawedde, PhD |url=https://scholar.google.com/citations?user=WpnwyhkAAAAJ&hl=en |access-date=30 July 2021 |work=Scholar.Google.com}}
# {{cite web |author=Simon Abaho |date=16 July 2021 |title=Who Is Dr. Aminah Zawedde, The New Permanent Secretary Of ICT |url=https://www.exposeduganda.com/who-is-dr-aminah-zawedde-the-new-permanent-secretary-of-ict/ |access-date=30 July 2021 |work=ExposedUganda.com |location=Kampala, Uganda |archive-date=30 July 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210730093821/https://www.exposeduganda.com/who-is-dr-aminah-zawedde-the-new-permanent-secretary-of-ict/ |url-status=dead }}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20211129140254/https://nita.go.ug/people/dr-amina-zawedde Dr. Aminah Zawedde: Munnakibiina kya NITA Uganda]
* [https://www.pmldaily.com/news/2021/07/breaking-museveni-names-new-permanent-secretaries.html Breaking: Museveni alonze abawandiisi ab'enkalakkalira abapya] Okuva nga 15 July 2021.
{{Authority control}}
[[Category:Bannayuganda abasomesa]]
[[Category:Abasomesa]]
fmmase7gygvdaf5bgvsu6cocyyswjok
Abraham Luzzi
0
12445
62452
61833
2026-07-13T19:53:49Z
Kisakye Jane
9195
nterezezaamu katono
62452
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Abraham Luzzi.jpg|thumb]]
'''Abraham Luzzi''' amanyikiddwa nga '''Mr. Economy,''' Munnayuganda, musuubuzi, munabyabufuzi ate nga ayagalanyo okutumbula ebyemizannyo Emirimu gye gikwata ku by’obugagga ebiva mu ttaka, okuteekateeka n’okwongera omutindo ku mmere, eby’obulamu n’ebyentambula, eby’obulimi, ne by’obusuubuzi obw’enjawulo.<ref name=":6">{{Cite web |last=Omusunsuzi |first=Bukedde |date=2025-11-17 |title=Is Abraham Luzzi a pace setter for Kampala Central Politics? |url=https://www.newvision.co.ug/category/emboozi/is-abraham-luzzi-a-pace-setter-for-kampala-ce-BUK_158546 |access-date=2025-11-19 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |title=I’m not lousy, I’m not a loser: I am Luzzi. Vote me in or shut up! - The EastAfrican |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/opinion/columnists/im-not-lousy-im-not-easy-im-luzzi-vote-me-in-for-service-5256618 |access-date=2025-11-19 |website=www.theeastafrican.co.ke}}</ref><ref name=":4">{{Cite web |last=Naimanye |first=Andrew Victor Mawanda |title=Abraham Luzzi: The Self-Made Businessman Turning Kampala Politics on Its Head |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/300643/abraham-luzzi-the-self-made-businessman-turning-kampala-politics-on-its-head |access-date=2025-11-19 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> Ye mutaandisi wa Ssebo food industries Uganda limited ne Ssebo pure Gold and jewelry center era yaddukanya n'amakampuni amalala agali wansi wa Ssebo Internationalgroup mu Afirika, mu bulaaya,ne mu middle East<ref name=":1">{{Cite web |title=Who is Abraham Luzzi, the outlandish candidate shaking up Kampala MP race {{!}} Pulse Uganda |url=https://www.pulse.ug/articles/news/who-is-kampala-central-mp-candidate-abraham-luzzi-2025102806505092355 |access-date=2025-11-02 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
Luzzi era yennyigira mu bukulembeze bwe by’emizannyo n’okuwagira enkulaakulana y’abavubuka, ng'okubeera mu mitendera egy’obukulembeze mu Uganda Police Football Club n’okutandikawo essomero ly’emizannyo mu London.<ref name=":3">{{Cite web |last=Abdusalam |first=Kigozi |date=2021-12-07 |title=Abraham Luzzi: Police Boosts Marketing and Sales Department |url=https://chimpreports.com/abraham-luzzi-police-boosts-marketing-and-sales-department/ |access-date=2025-11-01 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2017-09-26 |title=Abraham Luzzi becomes 11th FIFA Player Intermediary in Uganda |url=https://kawowo.com/2017/09/26/abraham-luzzi-becomes-11th-fifa-player-intermediary-uganda/ |access-date=2025-11-19 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu 2022, yafuna ekiwandiiko ekimukugira okwennyigira mu mirimu gyona egyekuusa ku by'emizannyo nga kino kyamuweebwa ekitongole kya FUFA ekikwasaganya eby'empisa, okusalawo kweyawakannya mu butongole [[Ekitongole kya Federation of Uganda Football Associations|]]<ref>{{Cite web |date=2022-03-23 |title=Ethics and Disciplinary Committee bans three officials – FUFA: Federation of Uganda Football Associations |url=https://www.fufa.co.ug/ethics-and-disciplinary-committee-bans-three-officials/ |access-date=2025-11-19 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-03-26 |title=Fufa finally come down hard on match-fixing, hand lengthy bans |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/fufa-finally-come-down-hard-on-match-fixing-hand-lengthy-bans-3760850 |access-date=2025-11-19 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Abdusalam |first=Kigozi |date=2022-03-24 |title=Luzzi Slams FUFA’s 10-Year Ban Handed to Him over Match-Fixing |url=https://chimpreports.com/luzzi-slams-fufas-10-year-ban-handed-to-him-over-match-fixing/ |access-date=2025-11-19 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
Ng'ovudde ku mirimu gy’obusuubuzi, Luzzi yenyigira mu by’obufuzi bya Uganda. Yasooka kubeera mukwanaganya wa National Resistance Movement (NRM) mu Mityana ne Mubende, oluvannyuma navuganya ku kifo kya Ssentebe wa Palamenti owa Mityana Municipality mu 2021. Oluvannyuma yayingira mu Democratic Party nga tannaba kwesimbawo nga ttanagumira mu byabufuzi ng'omuntu.<ref name=":4" /><ref name="newvision-web-nuxt3.us-east-1.elasticbeanstalk.com">{{Cite web |title=NRM primaries loser Luzzi defects to DP |url=http://newvision-web-nuxt3.us-east-1.elasticbeanstalk.com/news/1527287/nrm-primaries-loser-luzzi-defects-dp |access-date=2025-11-19 |website=New Vision}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Confusion as DP parliamentary candidate backs Museveni for presidency |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/confusion-as-dp-parliamentary-candidate-backs-museveni-for-presidency-3254710 |access-date=2025-11-01 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu kulonda kwa 2026, yavaayo ng’omubaka okukiikirira Kampala Central nga yajjiira ku bwa namunigina, era n’afuna ettutumu lingi mu bantu olw’empaka ze ezalabika nnyo ku mikutu gya gimugatta bantu (social media), engeri gy’akwatamu abantu , awamu n'okwogera ku bintu abantu bye bagala nga okulwanyisa obwavu, okukyusizaamu enkola y’okufuga, okuteekateeka by’ensimbi by'eggwanga, n’enteekateeka z’okulambulula obulungi ekibuga.<ref name=":7">{{Cite web |last=Naimanye |first=Andrew Victor Mawanda |title=“Mr. Economy” Abraham Luzzi Pledges Transparent, Digital-First Leadership for Kampala Central |url=https://nilepost.co.ug/index.php/news/301671/mr-economy-abraham-luzzi-pledges-transparent-digital-first-leadership-for-kampala-central |access-date=2025-11-19 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref name=":6" /><ref>{{Cite web |date=2025-11-14 |title=Amos Wekesa, Kin Kariisa praise Abraham Luzzi’s economic vision |url=https://www.pulse.ug/story/amos-wekesa-kin-kariisa-praise-abraham-luzzis-economic-vision-2025111416051482496 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
Manifesito yali eraga ebikolebwa ng’okukendeeza ku bunene n’omuwendo gwa Palamenti, okugaziya enkola za digito ez’okuweereza gavumenti, okutereeza ebibonerezo by’emisango emitonotono, n’okuleeta ebibonerezo ebikakali eri enguzi, ebifo ebipya ebireteddwa okusooka okubaganyibwako ebirowoozo okw’amaanyi mu lujjudde. Omubala gwe ogwa kampeyini, “Sarah muwanvu,” ng’ajuliza mukyala we Sarah Luzzi, gwafuuka ensonga enkulu ennyo mu bubaka bwe obw’ebyobufuzi n’okubeera ku yintaneeti.<ref>{{Cite web |last=Writer |first=JAVIRA SSEBWAMI {{!}} PML Daily Staff |date=2025-11-08 |title=Luzzi Unveils Wide-Ranging Reform Agenda for Kampala |url=https://pmldaily.com/news/2025/11/luzzi-unveils-wide-ranging-reform-agenda-for-kampala.html |access-date=2025-11-19 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref><ref name=":7" />
== Obuto bwe n’Ebyenjigiriza ==
Abraham Luzzi mutabani wa Hajj Badru Kafuuma omutuuze w’e Kakiri Luwunga mu Busiro mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]], wa kika kya Nsusu, n’omugenzi Hadijah Nantaba, nga yava ku kyalo Kibanga e Bukandula mu Disitulikiti y’e Gomba okuva mu lunyiriri lw’omugenzi Kalfane Gwayambadde ow’ekika ky’e Ffumbe.<ref name=":1" />
Pulayimale yagisomera ku masomero gaSOS Hermann Gmeiner mu kakiri, siniya yagisomera ku Kawempe Muslim Secondary School, Mityana Secondary School, ne Lubiri Secondary School.<ref>{{Cite web |last=Sseggiriinya |first=Mark Peter |date=2025-10-31 |title=Hon Luzzi, Sarah is Tall – Sqoop |url=https://www.sqoop.co.ug/202510/four-one-one/hon-luzzi-sarah-is-tall.html |access-date=2025-11-01 |website=Sqoop – Uganda Entertainment News |language=en-US}}</ref>
Luzzi yasoma [[Ebyobuzimbe|Physics]], [[Ebyobuziba|Chemistry]], [[Essomabiramu|Biology]], ne [[Ekibalangulo|Mathematics]] ku daala lya Advanced Level oluvannyuma ne yeegatta ku Mulago Paramedical Schools okusoma Orthopedic Medicine.<ref>{{Cite web |title=Who is Abraham Luzzi – Pulse Uganda |url=https://www.pulse.ug/articles/news/who-is-kampala-central-mp-candidate-abraham-luzzi-2025102806505092355 |access-date=2025-11-02 |website=Pulse Uganda}}</ref> Oluvannyuma yegatta ku [[Nkumba University|NkumbaYunivasite]], gye yafunira diguli ye esooka mu by’okugula ebintu n’okuddukanya emirimu. Mu kiseera kino asoma diguli mu mateeka ng'agisomera ku Victoria University Uganda.<ref>{{Cite web |last=Ssejjombwe |first=Isaac |date=2018-02-27 |title=Abraham Luzzi finds solace in sports academy – Sqoop |url=https://www.sqoop.co.ug/201802/four-one-one/abraham-luzzi-finds-solace-sports-academy.html |access-date=2025-11-02 |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Luzzi musuubuzi nga ssente aziteeka mu bintu eby’enjawulo, omuli [[Zzaabu|okusuubula zaabu]] n’okusima omusenyu, okusima amayinja, alima ebintu by'okutunda, okulima enjaga y'eddagala mu nnima ey'enjawulo (Medicinal canarbis farming), okukola n'okuwereza ebintu ebifuluma ebweru,contract financing,okukyusa ensimbi (forex), okwongera ku birime omutindo, oblambuzi, n'ebyentambula.<ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2025-11-08 |title=Meet Abraham Luzzi, the Independent Candidate for Kampala Central MP (2026–2031) |url=https://mbu.ug/2025/11/08/abraham-luzzi-kampala-mp-candidate/ |access-date=2025-11-11 |website=MBU |language=en-US}}</ref> kwebyo era yennyigira ne mumirimu emiralala nga, akola emirimu gy’okutambuza ebintu, okugogola, n’okuweereza, n’emirimu emirala.<ref name=":2">{{Cite web |last=Naimanye |first=Andrew Victor Mawanda |title=Abraham Luzzi: The Self-Made Businessman Turning Kampala Politics on Its Head |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/300643/abraham-luzzi:-the-self-made-businessman-turning-kampala-politics-on-its-head |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
Ono ye yatandikawo era nannyini Ssebo Food Industries Uganda Ltd, kkampuni ekuguse mu kulongoosa eby’obulimi mu bungi n’okukola emmere, gamba nga Ssebo Pure Maize Flour. Ekirala, awereza nga nannyini Ssebo Pure [[Zzaabu|Gold]] and Jewelry Center, esangibwa ku Serena Hotel mu [[Kampala]]. Ekifo kino eky’ebyokwewunda essira kisinga kulissa ku kusuubula n’okukola dizayini ya [[Zzaabu|zaabu]] ow’omutindo n’ebintu eby’okwewunda ebirala. Luzzi yeenyigira mu kulimisa ebyuma n’okutumbula amakolero g’ebyobulimi, ng’essira aliteeka ku nkola z’ebyobulimi ez’omulembe n’okutumbula omuwendo gw’emmere.<ref name=":2" />
Ebitongole bye bikolera mu mawanga nga [[Yuganda|Uganda]], [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], n’amawanga amalala nga [[South Africa]], [[Amerika|United States of America]], Canada, [[Great Britain|Bungereza]], [[Cayina|China]], ne United Arab Emirates (Dubai).<ref name=":0">{{Cite web |last=admini |date=2025-10-24 |title=Abraham Luzzi: The Internet Sensation Promising To Transform Kampala Central |url=https://theinsider.ug/index.php/2025/10/24/abraham-luzzi-the-internet-sensation-promising-to-transform-kampala-central/ |access-date=2025-11-01 |website=The Insider |language=en-US}}</ref>
Awereza nga ssentebe w’ekibiina kya Ssebo International Group, mwe yayita n’okutandikawo ettendekero ly’ebyemizannyo e Hammersmith, North West London, okuwagira abavubuka ba Uganda ab’emyaka 10 okutuuka ku 16.<ref>{{Cite web |last=Ssejjombwe |first=Isaac |date=2018-02-27 |title=Abraham Luzzi finds solace in sports academy - Sqoop |url=https://www.sqoop.co.ug/201802/four-one-one/abraham-luzzi-finds-solace-sports-academy.html |access-date=2025-11-02 |language=en-US}}</ref>
Mu 2019, yali omu ku baawaayo ssente za Ttiimu ya Ssingo Ssaza mu mpaka za Airtel Masaza Football Championship.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2019-05-20 |title=Abraham Luzzi: Ssingo is favourite to retain the Airtel Masaza football trophy |url=https://kawowo.com/2019/05/20/abraham-luzzi-ssingo-is-favourite-to-retain-the-airtel-masaza-football-trophy/ |access-date=2025-11-02 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu 2021, yalondebwa okuba kiyunzi n'okuddukanya Uganda Police Football Club era nga yaliko akulira okutawuluza obutabanguko mu bantu.<ref name=":3" /> Mu mwaka gwe gumu, yawandiikira ekibiina [[Ekitongole kya Federation of Uganda Football Associations|ekifuga omupiira mu ggwanga ekya Federation of Uganda Football Associations]] (FUFA), ng’asaba okwekenneenya n’okukyusa mu mateeka agafuga okukyusa abazannyi.<ref>{{Cite web |date=2021-12-31 |title=Police FC's Abraham Luzzi requests FUFA to adopt new transfer legislation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/police-fc-s-abraham-luzzi-requests-fufa-to-adopt-new-transfer-legislation-3668784 |access-date=2025-11-01 |website=Monitor |language=en}}</ref>
Mu 2022, Luzzi yawerebwa okwetaba mu mirimu egyekuusa ku mupiira ku mutendera gw’eggwanga n’ensi yonna okumala emyaka kkumi. Abakungu abalala abawerebwa ku mabbali ge kwaliko munnamawulire David Isabirye ne James Kaweesa.<ref>{{Cite web |last=Kazibwe |first=Kenneth |title=Two Ugandan officials banned from football for 25 years over match fixing |url=https://nilepost.co.ug/news/130024/two-ugandan-officials-banned-from-football-for-25-years-over-match-fixing |access-date=2025-11-01 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> Akakiiko ka [[Ekitongole kya Federation of Uganda Football Associations|FUFA]] akakwasisa empisa n’okukangavvula kabasaako omusango gw’okugatta emipiira.<ref>{{Cite web |date=2022-03-26 |title=Fufa finally come down hard on match-fixing, hand lengthy bans |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/fufa-finally-come-down-hard-on-match-fixing-hand-lengthy-bans-3760850 |access-date=2025-11-01 |website=Monitor |language=en}}</ref> Wadde nga kyasalibwawo kityo, Luzzi yejjulira mu kooti, n’asigala nga talina musango era n’alumiriza nti omusango guno gwali gwa byabufuzi.<ref>{{Cite web |last=Kazibwe |first=Kenneth |title=Ugandan referee handed 10-year ban over match-fixing |url=https://nilepost.co.ug/featured/168000/ugandan-referee-handed-10-year-ban-over-match-fixing |access-date=2025-11-02 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
Luzzi era yawerezaako ng’omukung’anya w’ekibiina kya National Resistance Movement (NRM) mu disitulikiti y’e Mityana ne Mubende. Mu kulonda kwa 2021, yavuganya ku kifo ky’omubaka wa Palamenti ng’akiikirira Mityana Munisipaali wansi wa w'ekibiina kya NRM kyokka n’awangulwa Bugembe John Mary mu kalulu k’ekibiina.<ref>{{Cite web |title=Loser in NRM primaries joins DP |url=http://newvision-web-nuxt3.us-east-1.elasticbeanstalk.com/news/1527252/loser-nrm-primaries-joins-dp |access-date=2025-11-01 |website=New Vision}}</ref> Oluvannyuma yalumiriza ekibiina kya NRM okukola okubba akalulu era ne yeegatta ku kibiina kya Democratic Party (DP) n’ekigendererwa eky’okuggyako Owek. Francis Zaake ow'ekibiina kya National Unity Platform (NUP).<ref>{{Cite web |date=2021-01-10 |title=Mityana municipality DP candidate abandons Mao, campaigns for Museveni |url=https://www.independent.co.ug/mityana-municipality-dp-candidate-abandons-mao-campaigns-for-museveni/ |access-date=2025-11-01 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Kyokka mu kampeyini ze mu kibiina kya DP, oluvannyuma yalabibwako ng’awagira owa NRM eyali yeesimbyewo ku bwapulezidenti.<ref name=":5" />
Yeesimbawo ku kifo ky'omubaka wa Palamenti ng'akiikirira Kampala Central Division ng'avuganya ku bwannamunigina.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |title=Abraham Luzzi: Lousy Voters Get Lousy Leaders – Uganda Radio Network |url=https://ugandaradionetwork.com/s/abraham-luzzi-lousy-voters-get-lousy-leaders/ |access-date=2025-11-01 |language=en-US}}</ref> Endowooza ye ey’ebyobufuzi yalimu ennongoosereza; ye muwagizi w’enkyukakyuka okuva mu nkola eriwo. Omubala gwe mu kampeyini, “Sarah muwanvu,” gujuliza mukyala we Sarah Luzzi.<ref name=":0" /> Abalala abesimbawo ku kifo kye kimu kwaliko eyakwatira NUP bendera, Lewis Rubongoya, Hon. Minsa Kabanda, Suzan Kushaba, ne Moses Muhangi.<ref>{{Cite web |last=Namwanje |first=Salmah |title=Tough Battle Brewing in Kampala Central as Rubongoya, Muhangi, and Kabanda Clash |url=https://nilepost.co.ug/index.php/2026-election-watch/296352/tough-battle-brewing-in-kampala-central-as-rubongoya,-muhangi,-and-kabanda-clash |access-date=2025-11-01 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> Kabanda yawangula akalulu kano era Luzzi neyeyama okolera wamu naye
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [https://observer.ug/news/fufa-suspends-6-players-3-referees-over-match-fixing/ Observer Uganda – FUFA eyimirizza abazannyi 6 ne baddiifiri 3 olw’okutereeza emipiira]
* [https://www.pulse.ug/articles/news/who-is-kampala-central-mp-candidate-abraham-luzzi-2025102806505092355 Pulse Uganda – Ani Abraham Luzzi eyeesimbyewo ku mubaka wa Kampala Central]
* [https://theinvestigatornews.com/2024/11/mengoleaks-reloaded-how-kiwaani-queen-mother-outsmarted-mengo-establishment-falsely-obtained-a-huge-estate-before-selling-it-to-near-zero/ Omunoonyereza – Mengoleaks Reloaded]
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abannayuganda abayisiramu]]
[[Category:Abamanyi abayitirako mu Nkumba Yun ivasite]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Bannabizinensi mu Yuganda]]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi abasajja]]
gmowcza3702r0pb4baddzt4azkbo384
Adungu
0
12604
62325
45821
2026-07-13T12:56:53Z
Timothy Minister
11393
Ngasseeko databox
62325
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Three_Adungu_Harps.jpg|right|thumb|300x300px|Adungu za sayizi ssatu ez’enjawulo mu kkanisa y’Ababatiza mu bitundu by'e Adjumani mu Bukiikakkonobwobugwanjuba bwa Uganda.]]
'''Adungu''', era eyitibwa '''Endongo''' oba '''Ennanga''' oba Bow harp mu Lungereza, kivuga kya buwangwa [[:en:Stringed_musical_instrument|eky'enkoba]] eky'[[:en:Acholi_people|’Abacholi]] mu Bukiikakkono bwa Uganda n'[[:en:Alur_people|’Abaluru]] mu Bukiikakkono bwobugwanjuba bwa Uganda. Y'ennanga eriko enkonda ey’obunene obw’enjawulo,ng'erina enkoba okuva ku mukaaga okutuuka ku kkumi oba okusingawo. <ref>https://www.nytimes.com/2004/02/27/movies/pop-and-jazz-guide-557617.html</ref> <ref>https://www.nytimes.com/2006/04/08/arts/music/wu-man-a-pipa-player-in-search-of-the-common-chord.html</ref>
== Engeri gy'erabikamu ne bwekolebwa ==
Enkola y’ennanga ekika kya adungu ([[:en:African_harp|ennanga y’Afirika]]) esibukira ddala mu nsibuko y’Afirika ey'enjawulo. <ref name=":1">https://books.google.com/books?id=MZJMlaisYmwC&pg=PA200</ref>
Adungu eno emanyiddwa olw’engeri gye yakolebwamu ey’enjawulo eriko ebikondo, ng’erina omubiri gw’embaawo ogulimu ebituli nga gubikkiddwako amaliba g’ente ng’[[:en:Sound_board_(music)|ekipande ky’amaloboozi]] . <ref name="trillion-store">https://trillionlooks.store/product/adungu/</ref> Enkoba za nayilooni eziyita mu boodi y'amaloboozi okutuuka ku peegi ezityuninga ennanga eno eziteekeddwa mu ttabi oba fuleemu ey’embaawo. <ref name="trillion-store" /> Ekivuga kino kijja mu sayizi ez’enjawulo, okuva ku bivuga ebitono ebikubibwa okumpi n’omubiri okutuuka ku adungu ennene eya beesi eno ng'omusunyi waayo agikuba atudde. <ref name="singing-wells">https://www.singingwells.org/instruments/adungu/</ref> Okuzimba kw'ekivuga kino kulimu ensengeka y’enkoba munaana eziyungiddwa munda mu kibaawo ekikubiddwamu ebituli nga kibikiddwako eddiba ly'ensolo kungulu. <ref name="singing-wells" /> Ebivuga ebinene ebya adungu bimanyiddwa olw’okukola eddoboozi egagga ennyo, erya bass erikola omusingi gw’ebivuga ebikubibwa ebibiina by’ennyimba z’ennono ebya Uganda. <ref name="higher-plain">https://higherplainmusic.com/2021/10/20/unusual-instruments-adungu/</ref>
== Amakulu n'ennono y’ekivuga kino n'obuwangwa ==
Adungu ddoboozi lya nnanga eririna amakulu amangi mu by’obuwangwa mu bantu aboogera olulimi Olunilo-Saharan mu Bukiikakkono bw'obugwanjuba bwa Uganda. <ref name="grinnell-collection">https://omeka-s.grinnell.edu/s/MusicalInstruments/item/2959</ref> Ekivuga kino kyafuuka kya ggwanga lyonna mu kiseera eky’obutabanguko mu by'obufuzi ekyatandika mu myaka gya 1960 bwe baatandika okugiyigiriza abaana b'amasomero n’ebivuga ebirala eby’ennono okwetoloola Uganda ng’omu ku kaweefube w’okukuuma obuwangwa. <ref name="grinnell-collection" />
Endabika y'ekivuga kya adungu eva mu nsibuko ey’enjawulo ey’Afirika era ekiikirira ennono y’ennyimba z'obuwangwa ez'ebyasa mu bantu b’e Alur ne Acholi. <ref name="sadam-seguya">https://seguyasadam.bandcamp.com/merch/solo-adungu</ref> Embu z'abantu az’enjawulo zilina amannya gaabwe ag’ebivuga ebifaanagana: mu [[:en:Teso_people|kitundu ky’e Teso]], kiyitibwa Adungu, ate [[:en:Baganda|Abaganda]] bakiyita Ennanga. <ref name="uganda-safaris">https://ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html</ref>
Enkola y’omuziki emanyiddwa ennyo nga ''adungu music'' ennaku zino, etyuningibwa mu maloboozi omusanvu amakulu agagobelerwa mu kuyimba agayitibwa [[:en:Diatonic_scale|diatonic major scale]] y’ennyimba z’Abazungu eza classic era nga zirina akakwate ku kukubeerawo kw’Abangereza mu Uganda. <ref name=":1">{{Cite book |last=Nannyonga-Tamusuza |first=Sylvia A. |date=2012 |title=Ethnomusicology in East Africa: Perspectives from Uganda and Beyond |url=https://books.google.com/books?id=MZJMlaisYmwC&pg=PA200 |last2=Solomon |first2=Thomas |publisher=African Books Collective |isbn=978-9970-25-135-3 |language=en}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNannyonga-TamusuzaSolomon2012">Nannyonga-Tamusuza, Sylvia A.; Solomon, Thomas (2012). [https://books.google.com/books?id=MZJMlaisYmwC&pg=PA200 ''Ethnomusicology in East Africa: Perspectives from Uganda and Beyond'']. African Books Collective. [[ISBN (identifier)|ISBN]] [[Special:BookSources/978-9970-25-135-3|<bdi>978-9970-25-135-3</bdi>]].</cite></ref> Mu nnono Adungu egerageranyizibwa ku [https://www.britannica.com/art/pentatonic-scale pentatonic scale] mu buwangwa bwombi obwa Acholi ne Alur. A'dungu eyinza okukubibwa yokka, mu kibiina, oba ng'ewerekerwako ennyimba z'amaliboozi. Ekivuga kino kirabika mu sayizi ez’enjawulo era nga zikubibwa mu maloboozi ag'enjawulo omuli soprano, alto, tenor, ne bass. <ref name=":0">https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html</ref>
== Obukodyo bw’okugityuninga n’okugisuna ==
Ebivuga bya adungu bitera okutyuningibwa mu maloboozi amakulu musanvu agagobelerwa mu kuyimba, ekisobozesa okukuba ennyimba z’ennono n'ennyimba endala enjiiye ezisingako obuzibu. <ref name="trillion-store">{{Cite web |title=Adungu |url=https://trillionlooks.store/product/adungu/ |access-date=2025-07-03 |website=Trillion Looks Store}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://trillionlooks.store/product/adungu/ "Adungu"]. ''Trillion Looks Store''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">3 July</span> 2025</span>.</cite></ref> Okutyuninga kuno kufunibwa okuva mu misumaali eminene ne peegi ebinyweza n’okutereeza okusika kw’enkoba zaayo. <ref name="amis-janzi">https://www.amis.org/post/the-janzi-a-new-instrument-inspired-by-the-ugandan-adungu</ref> Enkola eno ey’okutyuninga, wadde nga nnungi, oluusi ereetawo okusoomoozebwa eri abayimbi abatambula n’ekivuga olw’endabika n'empanga y’emisumaali eminene egyikozesebwa mu kutyuninga. <ref name="amis-janzi" />
Engeri y'okusunamu ekyukakyuka okusinziira ku bunene bw’ekivuga. Adungu entonotono zikwatibwa okumpi n’omubiri nga zisunibwa n’emikono gyombi, ate ebivuga ebinene ebya bass omusunyi alina kutuula wansi okusobola okugisuna n’amaanyi amangi olw’amaloboozi amazito, agawulikika. <ref name="singing-wells">{{Cite web |title=Adungu |url=https://www.singingwells.org/instruments/adungu/ |access-date=2025-07-03 |website=Singing Wells}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.singingwells.org/instruments/adungu/ "Adungu"]. ''Singing Wells''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">3 July</span> 2025</span>.</cite></ref>
Adungu zitera okuzannyibwa mu bitundu bina oba mu bibinja ebitaano. Enkoba za bass adungu zityuningibwa mu maloboozi ag'ekika kya [[:en:Tonic_triad|tonic triad]], era notisi ezimu zikubibwa nga oteeka engalo ku lukoba ewala okuva mu bulago bwa adungu eno okusitula eddoboozi. Amaloboozi omuli Tenor, alto, ne soprano gatyuningibwa okusinzira ku malobooz agagobererwa mu kuyimba amaloboozi gano. Ebivuga bya bass ne tenor bikubirwa ku ttaka, ate alto ne soprano bikubiddwa nga bikubiddwa ku kifuba. <ref name=":0">{{Cite web |title=Adungu |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html |access-date=2025-07-03 |website=music.africamuseum.be}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html "Adungu"]. ''music.africamuseum.be''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">3 July</span> 2025</span>.</cite></ref>
Okutyuninga tekulina mutindo gugobelerwa, era abakubi babyo batera okutyuningira ku matu buli omu ku munne nga wabulayo akaseera katono okuzannya ebivuga bino. Adungu teziri mu kisumuluzo ekimu, era [[:en:Tonality|tonality]] esobola okukyusibwa okusinziira ku bayimbi bye baagala. <ref name=":0">{{Cite web |title=Adungu |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html |access-date=2025-07-03 |website=music.africamuseum.be}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html "Adungu"]. ''music.africamuseum.be''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">3 July</span> 2025</span>.</cite></ref>
Okutwalira awamu adungu tekozesebwa mu ngeri ey'amaloboozi ag'awamu ([[:en:Melody|melodically]]) wabula ekozesebwa mu [[:en:Chord_(music)|koodi]] . Okutwalira awamu, nooti emu ekubiddwa omulundi gumu ku bivuga bya bass ne tenor, ate adungu za alto ne soprano zikozesebwa okukuba [[:en:Triad_(music)|triads]] . Mu kukuba nooti ez'ekika kya [[:en:Arpeggio|arpeggiation]] ewa entambula ya koodi ez'amaanyi, oluusi [[:en:Syncopation|nooti ez'okumukumu]]. <ref name=":0">{{Cite web |title=Adungu |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html |access-date=2025-07-03 |website=music.africamuseum.be}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html "Adungu"]. ''music.africamuseum.be''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">3 July</span> 2025</span>.</cite></ref>
Abayimbi ab'omulembe abakuguse mu adungu kuliko omuyimbi enzaalwa ya Uganda [[:en:James_Makubuya|James Makubuya]] <ref>https://www.nytimes.com/2004/02/27/movies/pop-and-jazz-guide-557617.html</ref> <ref>https://www.nytimes.com/2006/04/08/arts/music/wu-man-a-pipa-player-in-search-of-the-common-chord.html</ref> n'omuyimbi Omumerika [[:en:Crystal_Bright|Crystal Bright]] . <ref>https://web.archive.org/web/20121027071201/http://www.shufflemag.com/crystal-bright-and-the-silver-hands-announce-new-album-muses-and-bones/</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}{{Harps}}
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
6bo6lalcujc5gllicnap4gwdus045ij
62333
62325
2026-07-13T13:23:09Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ebijuliziddwa byonna
62333
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Three_Adungu_Harps.jpg|right|thumb|300x300px|Adungu za sayizi ssatu ez’enjawulo mu kkanisa y’Ababatiza mu bitundu by'e Adjumani mu Bukiikakkonobwobugwanjuba bwa Uganda.]]
'''Adungu''', era eyitibwa '''Endongo''' oba '''Ennanga''' oba Bow harp mu Lungereza, kivuga kya buwangwa [[:en:Stringed_musical_instrument|eky'enkoba]] eky'[[:en:Acholi_people|’Abacholi]] mu Bukiikakkono bwa Uganda n'[[:en:Alur_people|’Abaluru]] mu Bukiikakkono bw'obugwanjuba bwa Uganda. Y'ennanga eriko enkonda ey’obunene obw’enjawulo, ng'erina enkoba okuva ku mukaaga okutuuka ku kkumi oba okusingawo.<ref>https://www.nytimes.com/2004/02/27/movies/pop-and-jazz-guide-557617.html</ref><ref>https://www.nytimes.com/2006/04/08/arts/music/wu-man-a-pipa-player-in-search-of-the-common-chord.html</ref>
== Engeri gy'erabikamu ne bwekolebwa ==
Enkola y’ennanga ekika kya adungu ([[:en:African_harp|ennanga y’Afirika]]) esibukira ddala mu nsibuko y’Afirika ey'enjawulo.<ref name=":1">https://books.google.com/books?id=MZJMlaisYmwC&pg=PA200</ref>
Adungu eno emanyiddwa olw’engeri gye yakolebwamu ey’enjawulo eriko ebikondo, ng’erina omubiri gw’embaawo ogulimu ebituli nga gubikkiddwako amaliba g’ente ng’[[:en:Sound_board_(music)|ekipande ky’amaloboozi]].<ref name="trillion-store">https://trillionlooks.store/product/adungu/</ref> Enkoba za nayilooni eziyita mu boodi y'amaloboozi okutuuka ku peegi ezityuninga ennanga eno eziteekeddwa mu ttabi oba fuleemu ey’embaawo.<ref name="trillion-store" /> Ekivuga kino kijja mu sayizi ez’enjawulo, okuva ku bivuga ebitono ebikubibwa okumpi n’omubiri okutuuka ku adungu ennene eya bbeesi eno ng'omusunyi waayo agikuba atudde.<ref name="singing-wells">https://www.singingwells.org/instruments/adungu/</ref> Okuzimba kw'ekivuga kino kulimu ensengeka y’enkoba munaana eziyungiddwa munda mu kibaawo ekikubiddwamu ebituli nga kibikiddwako eddiba ly'ensolo kungulu.<ref name="singing-wells" /> Ebivuga ebinene ebya adungu bimanyiddwa olw’okukola eddoboozi egagga ennyo, erya bbeesi erikola omusingi gw’ebivuga ebikubibwa ebibiina by’ennyimba z’ennono ebya Uganda.<ref name="higher-plain">https://higherplainmusic.com/2021/10/20/unusual-instruments-adungu/</ref>
== Amakulu n'ennono y’ekivuga kino n'obuwangwa ==
Adungu ddoboozi lya nnanga eririna amakulu amangi mu by’obuwangwa mu bantu aboogera olulimi Olunilo-Saharan mu Bukiikakkono bw'obugwanjuba bwa Uganda.<ref name="grinnell-collection">https://omeka-s.grinnell.edu/s/MusicalInstruments/item/2959</ref> Ekivuga kino kyafuuka kya ggwanga lyonna mu kiseera eky’obutabanguko mu by'obufuzi ekyatandika mu myaka gya 1960 bwe baatandika okugiyigiriza abaana b'amasomero n’ebivuga ebirala eby’ennono okwetoloola Uganda ng’omu ku kaweefube w’okukuuma obuwangwa.<ref name="grinnell-collection" />
Endabika y'ekivuga kya adungu eva mu nsibuko ey’enjawulo ey’Afirika era ekiikirira ennono y’ennyimba z'obuwangwa ez'ebyasa mu bantu b’e Alur ne Acholi.<ref name="sadam-seguya">https://seguyasadam.bandcamp.com/merch/solo-adungu</ref> Embu z'abantu az’enjawulo zilina amannya gaabwe ag’ebivuga ebifaanagana: mu [[:en:Teso_people|kitundu ky’e Teso]], kiyitibwa Adungu, ate [[:en:Baganda|Abaganda]] bakiyita Ennanga.<ref name="uganda-safaris">https://ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html</ref>
Enkola y’omuziki emanyiddwa ennyo nga ''adungu music'' ennaku zino, etyuningibwa mu maloboozi omusanvu amakulu agagobelerwa mu kuyimba agayitibwa [[:en:Diatonic_scale|diatonic major scale]] y’ennyimba z’Abazungu eza classic era nga zirina akakwate ku kukubeerawo kw’Abangereza mu Uganda.<ref name=":1">{{Cite book |last=Nannyonga-Tamusuza |first=Sylvia A. |date=2012 |title=Ethnomusicology in East Africa: Perspectives from Uganda and Beyond |url=https://books.google.com/books?id=MZJMlaisYmwC&pg=PA200 |last2=Solomon |first2=Thomas |publisher=African Books Collective |isbn=978-9970-25-135-3 |language=en}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNannyonga-TamusuzaSolomon2012">Nannyonga-Tamusuza, Sylvia A.; Solomon, Thomas (2012). [https://books.google.com/books?id=MZJMlaisYmwC&pg=PA200 ''Ethnomusicology in East Africa: Perspectives from Uganda and Beyond'']. African Books Collective. [[ISBN (identifier)|ISBN]] [[Special:BookSources/978-9970-25-135-3|<bdi>978-9970-25-135-3</bdi>]].</cite></ref> Mu nnono Adungu egerageranyizibwa ku [https://www.britannica.com/art/pentatonic-scale pentatonic scale] mu buwangwa bwombi obwa Acholi ne Alur. A'dungu eyinza okukubibwa yokka, mu kibiina, oba ng'ewerekerwako ennyimba z'amaliboozi. Ekivuga kino kirabika mu sayizi ez’enjawulo era nga zikubibwa mu maloboozi ag'enjawulo omuli soprano, alto, tenor, ne bass.<ref name=":0">https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html</ref>
== Obukodyo bw’okugityuninga n’okugisuna ==
Ebivuga bya adungu bitera okutyuningibwa mu maloboozi amakulu musanvu agagobelerwa mu kuyimba, ekisobozesa okukuba ennyimba z’ennono n'ennyimba endala enjiiye ezisingako obuzibu.<ref name="trillion-store">{{Cite web |title=Adungu |url=https://trillionlooks.store/product/adungu/ |access-date=2025-07-03 |website=Trillion Looks Store}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://trillionlooks.store/product/adungu/ "Adungu"]. ''Trillion Looks Store''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">3 July</span> 2025</span>.</cite></ref> Okutyuninga kuno kufunibwa okuva mu misumaali eminene ne peegi ebinyweza n’okutereeza okusika kw’enkoba zaayo.<ref name="amis-janzi">https://www.amis.org/post/the-janzi-a-new-instrument-inspired-by-the-ugandan-adungu</ref> Enkola eno ey’okutyuninga, wadde nga nnungi, oluusi ereetawo okusoomoozebwa eri abayimbi abatambula n’ekivuga olw’endabika n'empanga y’emisumaali eminene egyikozesebwa mu kutyuninga.<ref name="amis-janzi" />
Engeri y'okusunamu ekyukakyuka okusinziira ku bunene bw’ekivuga. Adungu entonotono zikwatibwa okumpi n’omubiri nga zisunibwa n’emikono gyombi, ate ebivuga ebinene ebya bass omusunyi alina kutuula wansi okusobola okugisuna n’amaanyi amangi olw’amaloboozi amazito, agawulikika.<ref name="singing-wells">{{Cite web |title=Adungu |url=https://www.singingwells.org/instruments/adungu/ |access-date=2025-07-03 |website=Singing Wells}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.singingwells.org/instruments/adungu/ "Adungu"]. ''Singing Wells''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">3 July</span> 2025</span>.</cite></ref>
Adungu zitera okuzannyibwa mu bitundu bina oba mu bibinja ebitaano. Enkoba za bass adungu zityuningibwa mu maloboozi ag'ekika kya [[:en:Tonic_triad|tonic triad]], era notisi ezimu zikubibwa nga oteeka engalo ku lukoba ewala okuva mu bulago bwa adungu eno okusitula eddoboozi. Amaloboozi omuli Tenor, alto, ne soprano gatyuningibwa okusinzira ku malobooz agagobererwa mu kuyimba amaloboozi gano. Ebivuga bya bass ne tenor bikubirwa ku ttaka, ate alto ne soprano bikubiddwa nga bikubiddwa ku kifuba.<ref name=":0">{{Cite web |title=Adungu |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html |access-date=2025-07-03 |website=music.africamuseum.be}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html "Adungu"]. ''music.africamuseum.be''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">3 July</span> 2025</span>.</cite></ref>
Okutyuninga tekulina mutindo gugobelerwa, era abakubi babyo batera okutyuningira ku matu buli omu ku munne nga wabulayo akaseera katono okuzannya ebivuga bino. Adungu teziri mu kisumuluzo ekimu, era [[:en:Tonality|tonality]] esobola okukyusibwa okusinziira ku bayimbi bye baagala.<ref name=":0">{{Cite web |title=Adungu |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html |access-date=2025-07-03 |website=music.africamuseum.be}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html "Adungu"]. ''music.africamuseum.be''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">3 July</span> 2025</span>.</cite></ref>
Okutwalira awamu adungu tekozesebwa mu ngeri ey'amaloboozi ag'awamu ([[:en:Melody|melodically]]) wabula ekozesebwa mu [[:en:Chord_(music)|koodi]] . Okutwalira awamu, nooti emu ekubiddwa omulundi gumu ku bivuga bya bass ne tenor, ate adungu za alto ne soprano zikozesebwa okukuba [[:en:Triad_(music)|triads]]. Mu kukuba nooti ez'ekika kya [[:en:Arpeggio|arpeggiation]] ewa entambula ya koodi ez'amaanyi, oluusi [[:en:Syncopation|nooti ez'okumukumu]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Adungu |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html |access-date=2025-07-03 |website=music.africamuseum.be}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/adungu.html "Adungu"]. ''music.africamuseum.be''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">3 July</span> 2025</span>.</cite></ref>
Abayimbi ab'omulembe abakuguse mu adungu kuliko omuyimbi enzaalwa ya Uganda [[:en:James_Makubuya|James Makubuya]]<ref>https://www.nytimes.com/2004/02/27/movies/pop-and-jazz-guide-557617.html</ref><ref>https://www.nytimes.com/2006/04/08/arts/music/wu-man-a-pipa-player-in-search-of-the-common-chord.html</ref> n'omuyimbi Omumerika [[:en:Crystal_Bright|Crystal Bright]].<ref>https://web.archive.org/web/20121027071201/http://www.shufflemag.com/crystal-bright-and-the-silver-hands-announce-new-album-muses-and-bones/</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}{{Harps}}
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
2viyhusm15jupa48ggl2pmb90k8awhs
Arthur Kisenyi
0
12869
62481
53796
2026-07-14T04:44:50Z
B722N
6898
added [[Category:Bannayuganda bannamateeka]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62481
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Arthur Kisenyi''' (yazaalibwa mu 1990) munnakatemba, muyimbi ate nga [[:en:Uganda|munnayuganda]] . Yatandika okuzannya katemba okw’ekikugu mu mwaka gwa 2007 ne ''Strange News'', pulojekiti eyakolebwa omuyimbi w’ennyimba OmuNorway [[:en:Rolf_Wallin|Rolf Wallin]] ne Dayirekita Omubirigi [[:en:Josse_dePauw|Josse dePauw]] ekwata ku [[:en:Child_soldier|baana abajaasi]] mu Afrika.
Arthur azannya <ref>https://web.archive.org/web/20130317173537/http://www.strange-news.info/</ref> eyali omwana omujaasi mu firimu ya Rolf Wallin ne Josse De Pauw eya Strange News, omulimu omunene ddala ogw'emikutu emingi omuli ekibiina ky'abayimbi, obutambi n'amaloboozi ageetoolodde.
== Obulamu n’okusoma ==
Yazaalibwa era n’akulira mu kibuga kya Uganda ekikulu, yawangula ekifo kino mu bavubuka 90 mu kugezesebwa kwa wano ku myaka 16. Nga wayise akaseera katono nga agenze e Oslo, Josse De Pauw gye yamutondera omulimu guno naddala ku lulwe. Abadde – okuva lwe yasooka okuyimba ne [[:en:Oslo_Philharmonic|Oslo Philharmonic]] Orchestra mu mwaka gwa 2007– aze ayimba ''Strange News'' mu bibuga ebiwerako, nga mu bino mulimu Porto ne Chicago, Toronto, Brussels, Amsterdam, Stavanger, Birmingham, London n’ebirala.
Yasoma katemba mu Performing Arts and Film Department [[:en:Makerere_University|Makerere University]] ng’okunoonyereza kwe kwali ku ‘ngeri abantu gyebatwalamu era gyebalabamu abayimbi ku siteegi’ nga yeyambisa Bakayimbira Drama be beyanoonyerezaako. Mu mwaka gwe ogwakamalirizo, yalondebwa okuba dayirekita w’emizannyo asinga obulungi ne pulojekiti ye ey’okulagirira firimu ya [[:en:Nikolai_Gogol|Nikolai Gogol eya]] ‘ [[:en:Marriage_(play)|Marriage]] ’mu 2012 yafuns endagaano ya Sharing Youth Centre Nsambya ku lw’abataata abazungu okulagirira omuzannyo ‘Loud Silence’ ogwakwata ku kukozesa abaana emirinu, okukukusa abaana n’okuteeka abaana mu buddu. Oluvannyuma omuzannyo gwe guno yagulaga ku Mbarara University of Science & Technology ne Maryhill High School Mbarara.
== Emirimu ==
Yeyalaga abazanyi ekyokola era nazanya mu firimu ya Shakespeare eya King Lear, Gogol eya The Government Inspector n’emizannyo gy’Afirika Nga Amanita, Betrayal in the city, Voice of the people, echoes of silence n’emirala.
[[Category:Bannayuganda bannamateeka]]
pxuoqzp13kv3yt5ov4y0nsb5l1a2kxe
Nkunyingi Muwada
0
13206
62448
61910
2026-07-13T19:33:23Z
Kisakye Jane
9195
Ntaddemu databox
62448
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Haroon Muwada Nkunyingi''' (yazaalibwa 27 Ogwomusanvu 1982) amanyiddwa nga '''Muwada Nkunyingi''', munnayuganda [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era munnamateeka, ye [[Olukalala lw'abakiise b'olukiiko lw'eggwanga olw'ekkumi n'olumu olw'e Uganda|mubaka wa Paalamenti]] ow'essaza lya Kyadondo ey'obuvanjuba mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu ttundutundu ly'amasekkati ga Uganda .<ref>{{cite news|last1=New Vision|first1=Reporter|title=Know your Member of Parliament: Muwada Nkuyingi|url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/know-your-member-of-parliament-nkunyingi-muwa-NV_107775|access-date=10 August 2025|agency=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-15 |title=What you need to know about Kyadondo East MP candidates |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/what-you-need-to-know-about-kyadondo-east-mp-candidates-1708134 |access-date=2025-08-21 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Muwada yazaalibwa nga 27 Ogwomusanvu 1982. Okusoma kwe yakutandikira ku ssomero lya pulayimale erya Kisaasi, era oluvannyuma naasomera ku ssomero lya siniya erya Kololo High School ku misomo gye [[:en:O‑Level|egy'omutendera gwa siniya eyokuna]] .<ref>{{cite news|last1=New Vision|first1=Reporter|title=He served as a speaker for the East African Muslim Center|url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/know-your-member-of-parliament-nkunyingi-muwa-NV_107775?|access-date=3 June 2021}}</ref> Ku [[:en:A-level|mutendera gwa siniya ey'omukaaga]], yeeongerayo ku sso,ero lya siniya erya Gombe Secondary School. Yagenda mu maaso n’afuna [[:en:Bachelor's_Degree_in_Law|ddiguli esoola mu mateeka]] era [[:en:Master_of_Laws|nazzaako ddiguli eyokubiri mu mateeka]].<ref>{{cite news|last1=Flash Uganda|first1=Media|title=Who is Haroon Muwada Nkunyingi? Flash Uganda Media looks at his biography, age, wife, family, tribe, relationship with Robert Kyagulanyi, William Sitenda Sebalu, Apollo Kantiti, and Male Sowedi Kayongo, National Unity Platform (NUP), People Power Movement, early life and education of the current Kyadondo East constituency Member of Parliament (MP) in Uganda.|url=https://flashugnews.com/haroon-muwada-nkunyingi-biography-age-education-family-wife/?|access-date=27 November 2022}}</ref>
== Omulimu gw’amateeka n'okulwanirira obwenkanya ==
Ng’omulwanirizi, Nkunyingi yasaba akakiiko k’ebyokulonda okufulumya ebiwandiiko bya [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] eby’obuyigirize ebyaweebwayo mu kulonda kwa 2016 ng’alaga okweraliikirira ku kusunsula n’ebisaanyizo bya ssemateeka.<ref>{{cite news|last1=Jonah|first1=Kirabo|title=Muwada To EC: I asked for Museveni's academic documents not Explanation|url=https://nilepost.co.ug/news/85974/muwada-to-ec-i-asked-for-musevenis-academic-documents-not-explanations|access-date=22 September 2020|agency=Nile Post}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ivan |first=Mubiru |date=2020-09-21 |title=Electoral Commission refuses to issue Museveni academic documents to city lawyer |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20200921/101273/electoral-commission-refuses-to-issue-museveni-academic-documents-to-city-lawyer.html |access-date=2025-08-21 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Lawyer petitions EC over Museveni's academic papers |url=http://newvision-web-nuxt3.us-east-1.elasticbeanstalk.com/news/1525719/lawyer-petitions-ec-museveni-academic-papers |access-date=2025-08-21 |website=New Vision}}</ref>
== Emirimu gy’ebyobufuzi ==
Yasooka okuvuganya ku kifo kya paalamenti ekya Kyadondo ey'obuvanjuba nga yeesimbyewo ku bwa namunigina mu 2016 naye n’awangulwa,ng'akunganyiza obululu nga 7,560.<ref>{{cite news|last1=Visible|first1=Polls|title=Nkunyingi Muwada Candidate for Constituency Representative (MP) - Kyadondo East|url=https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/nkunyingi-muwada-6608/|access-date=10 August 2025}}</ref> Olwo n'awangula mu 2021, ngavuganyiza wansi [[National Unity Platform|w'ekibiina kya National Unity Platform (NUP)]] .<ref>{{cite news|last1=Uganda's Election|first1=Commission|title=Directly Elected Member of Parliament|url=https://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/EC%20REPORT%202020_2021.pdf|access-date=10 August 2025}}</ref><ref> Ivan, Mubiru. "Lumbuye is still in Turkey, Minister Oryem doesn't know what he is talking about, NUP lawyer claims". watch dog uganda. Retrieved 21 August 2021.</ref>.
== Ekiseera mu Paalamenti n’obuvunanyizibwa bwa kabineti ey’ekisiikirize ==
Ng’omubaka wa paalamenti, Muwada yaweereza nga Minisita ow’ekisiikirize ow’ensonga z’ebweru,<ref>{{cite news|last1=Prisca|first1=Wanyenya|title=The Shadow Minister for Foreign Affairs, Muwada Nkunyingi, raised the issue in the 2025/26 Alternative Ministerial Policy Statement for the ...|url=https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-raise-alarm-over-ugandas-crumbling-diplomatic-residences/|access-date=25 March 2025|agency=Parliament Watch Ug}}</ref> gy’azze okufaayo:<ref>{{Cite web |last=Mugabi |first=Sam Ibanda |title=Diplomatic Woes: Shadow Minister Calls for Urgent Foreign Policy Overhaul. |url=https://nilepost.co.ug/news/226350/diplomatic-woes-shadow-minister-calls-for-urgent-foreign-policy-overhaul |access-date=2025-08-21 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
* Avumiridde ekibinja ekinenne ekyakiikirira Uganda mu kibiina ky'amawanga amagatte nti kya kudiibuuda nsimbi n’asaba obuyambi eri bannansi abasobeddwa abatalina kya kuzzaako.<ref>{{cite news|last1=Prisca|first1=Wanyenya|title=Criticized Uganda's large UN delegation as wasteful and called for support to stranded nationals.|url=https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/opposition-protest-71-uganda-delegation-to-un-general-assembly/#:~:text=The%20billions%20of%20monies%20spent%20on%20the,boosting%20service%20delivery%20in%20Uganda%2C%20said%20Nkunyingi.|access-date=26 September 2023|agency=Parliament Watch Ug}}</ref><ref>{{Cite web |last=Matovu |first=Muhamadi |title=Opposition MPs protest "wasteful " 71-member delegation sent to UN General Assembly |url=https://nilepost.co.ug/news/172399/opposition-mps-protest-wasteful-71-member-delegation-sent-to-un-general-assembly |access-date=2025-08-21 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
* Yalabula ku nkolagana ya Uganda n'amawanga amalala eyali eyonooneka, omwali ababaka okuyitibwa okuva mu nsi gye baali bakiikirira Uganda oba amawanga okulagira ababaka ba Uganda okubaaviira badde e Uganda .<ref>{{Cite web |last=Matovu |first=Muhamadi |title=Nkunyingi urges gov't to apologise to U.S. Ambassador over Muhoozi's alleged threats |url=https://nilepost.co.ug/news/220164/nkunyingi-urges-gov't-to-apologise-to-u.s.-ambassador-over-muhoozi%E2%80%99s-alleged-threats |access-date=2025-08-21 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi abasajja]]
epkfx2umbrzvnxvydxc4i6seh20oxbs
Allan Kyambadde
0
13831
62494
54167
2026-07-14T07:02:48Z
Ssebuufu
9882
62494
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) [[Omupiira ogw'ebigere|muzannyi wa mupiira]] mu Uganda era munnaUganda nga azannyira mu El Dhakeleya mu liigi ya Misiri .
== Omulimu gwa kiraabu ==
Mu Gwomunaana wa 2019, Kyambadde yeegatta ku El Gouna FC eya Misiri mu Pulimiya okuva mu [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>{{Cite web |last=McBride |first=Luke |date=8 August 2019 |title=El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde |url=https://www.kingfut.com/2019/08/08/el-gouna-sign-uganda-star-allan-kyambadde/ |access-date=12 August 2019 |website=KingFut}}</ref> <ref>{{cite web |last1=McBride |first1=Luke |date=8 August 2019 |title=El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde |url=https://www.kingfut.com/2019/08/08/el-gouna-sign-uganda-star-allan-kyambadde/ |accessdate=12 August 2019 |website=KingFut}}</ref>
== Omulimu gw’ensi yonna ==
Mu Gwoluberyeberye wa 2014, omutendesi Milutin Sedrojevic, yayita Kyambadde okubeera ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]] mu mpaka z'amawanga ga Afirika mu 2014 . <ref>{{cite web |last1=Isabirye |first1=David |date=11 August 2019 |title=Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna |url=https://kawowo.com/2019/08/11/uganda-cranes-player-kyambadde-officially-unveiled-at-el-gouna/ |accessdate=12 August 2019 |website=Kawowo}}</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref> Ttiimu eno yakwata kyakusatu mu kibinja ky'empaka zino oluvannyuma lw'okukuba Burkina Faso, negwa maliri ne Zimbabwe ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
8pmgwjau6z3whjivru50ffs6vclm48i
62495
62494
2026-07-14T07:14:41Z
Ssebuufu
9882
62495
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Omulimu gwa kiraabu ==
Mu Gwomunaana wa 2019, Kyambadde yeegatta ku El Gouna FC eya Misiri mu Pulimiya okuva mu [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>{{Cite web |last=McBride |first=Luke |date=8 August 2019 |title=El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde |url=https://www.kingfut.com/2019/08/08/el-gouna-sign-uganda-star-allan-kyambadde/ |access-date=12 August 2019 |website=KingFut}}</ref> <ref>{{cite web |last1=McBride |first1=Luke |date=8 August 2019 |title=El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde |url=https://www.kingfut.com/2019/08/08/el-gouna-sign-uganda-star-allan-kyambadde/ |accessdate=12 August 2019 |website=KingFut}}</ref>
== Omulimu gw’ensi yonna ==
Mu Gwoluberyeberye wa 2014, omutendesi Milutin Sedrojevic, yayita Kyambadde okubeera ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]] mu mpaka z'amawanga ga Afirika mu 2014 . <ref>{{cite web |last1=Isabirye |first1=David |date=11 August 2019 |title=Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna |url=https://kawowo.com/2019/08/11/uganda-cranes-player-kyambadde-officially-unveiled-at-el-gouna/ |accessdate=12 August 2019 |website=Kawowo}}</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref> Ttiimu eno yakwata kyakusatu mu kibinja ky'empaka zino oluvannyuma lw'okukuba Burkina Faso, negwa maliri ne Zimbabwe ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
8fas2xjokw13iean7j3318hoapstb0i
62496
62495
2026-07-14T07:15:56Z
Ssebuufu
9882
Emirimu gya kiraabu
62496
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana wa 2019, Kyambadde yeegatta ku El Gouna FC eya Misiri mu Pulimiya okuva mu [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>{{Cite web |last=McBride |first=Luke |date=8 August 2019 |title=El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde |url=https://www.kingfut.com/2019/08/08/el-gouna-sign-uganda-star-allan-kyambadde/ |access-date=12 August 2019 |website=KingFut}}</ref> <ref>{{cite web |last1=McBride |first1=Luke |date=8 August 2019 |title=El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde |url=https://www.kingfut.com/2019/08/08/el-gouna-sign-uganda-star-allan-kyambadde/ |accessdate=12 August 2019 |website=KingFut}}</ref>
== Omulimu gw’ensi yonna ==
Mu Gwoluberyeberye wa 2014, omutendesi Milutin Sedrojevic, yayita Kyambadde okubeera ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]] mu mpaka z'amawanga ga Afirika mu 2014 . <ref>{{cite web |last1=Isabirye |first1=David |date=11 August 2019 |title=Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna |url=https://kawowo.com/2019/08/11/uganda-cranes-player-kyambadde-officially-unveiled-at-el-gouna/ |accessdate=12 August 2019 |website=Kawowo}}</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref> Ttiimu eno yakwata kyakusatu mu kibinja ky'empaka zino oluvannyuma lw'okukuba Burkina Faso, negwa maliri ne Zimbabwe ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
k3jsrzaudzcyuudvk6mqbw9tyvewk6e
62497
62496
2026-07-14T07:16:34Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gya kiraabu */
62497
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku El Gouna FC eya Misiri mu Pulimiya okuva mu [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>{{Cite web |last=McBride |first=Luke |date=8 August 2019 |title=El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde |url=https://www.kingfut.com/2019/08/08/el-gouna-sign-uganda-star-allan-kyambadde/ |access-date=12 August 2019 |website=KingFut}}</ref> <ref>{{cite web |last1=McBride |first1=Luke |date=8 August 2019 |title=El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde |url=https://www.kingfut.com/2019/08/08/el-gouna-sign-uganda-star-allan-kyambadde/ |accessdate=12 August 2019 |website=KingFut}}</ref>
== Omulimu gw’ensi yonna ==
Mu Gwoluberyeberye wa 2014, omutendesi Milutin Sedrojevic, yayita Kyambadde okubeera ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]] mu mpaka z'amawanga ga Afirika mu 2014 . <ref>{{cite web |last1=Isabirye |first1=David |date=11 August 2019 |title=Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna |url=https://kawowo.com/2019/08/11/uganda-cranes-player-kyambadde-officially-unveiled-at-el-gouna/ |accessdate=12 August 2019 |website=Kawowo}}</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref> Ttiimu eno yakwata kyakusatu mu kibinja ky'empaka zino oluvannyuma lw'okukuba Burkina Faso, negwa maliri ne Zimbabwe ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
fdriax6y74cela7b6on20aeymknrvvg
62498
62497
2026-07-14T07:26:46Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gya kiraabu */
62498
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Omulimu gw’ensi yonna ==
Mu Gwoluberyeberye wa 2014, omutendesi Milutin Sedrojevic, yayita Kyambadde okubeera ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]] mu mpaka z'amawanga ga Afirika mu 2014 . <ref>{{cite web |last1=Isabirye |first1=David |date=11 August 2019 |title=Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna |url=https://kawowo.com/2019/08/11/uganda-cranes-player-kyambadde-officially-unveiled-at-el-gouna/ |accessdate=12 August 2019 |website=Kawowo}}</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref> Ttiimu eno yakwata kyakusatu mu kibinja ky'empaka zino oluvannyuma lw'okukuba Burkina Faso, negwa maliri ne Zimbabwe ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
8wc8uvzex1zgti46nvabk40yl81h1p7
62499
62498
2026-07-14T07:32:47Z
Ssebuufu
9882
Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga
62499
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye wa 2014, omutendesi Milutin Sedrojevic, yayita Kyambadde okubeera ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]] mu mpaka z'amawanga ga Afirika mu 2014 . <ref>{{cite web |last1=Isabirye |first1=David |date=11 August 2019 |title=Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna |url=https://kawowo.com/2019/08/11/uganda-cranes-player-kyambadde-officially-unveiled-at-el-gouna/ |accessdate=12 August 2019 |website=Kawowo}}</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref> Ttiimu eno yakwata kyakusatu mu kibinja ky'empaka zino oluvannyuma lw'okukuba Burkina Faso, negwa maliri ne Zimbabwe ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
tgu0e7cp92ifc3hd74oqcz84opkl76p
62500
62499
2026-07-14T07:36:11Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga */
62500
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye wa 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]] mu mpaka z'amawanga ga Afirika mu 2014 . <ref>{{cite web |last1=Isabirye |first1=David |date=11 August 2019 |title=Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna |url=https://kawowo.com/2019/08/11/uganda-cranes-player-kyambadde-officially-unveiled-at-el-gouna/ |accessdate=12 August 2019 |website=Kawowo}}</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref> Ttiimu eno yakwata kyakusatu mu kibinja ky'empaka zino oluvannyuma lw'okukuba Burkina Faso, negwa maliri ne Zimbabwe ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
2ry14wqdhr5ijupl8gduc14q5v6hwqn
62502
62500
2026-07-14T07:39:09Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga */
62502
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye wa 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]] mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi African Nations Championship eza 2014 . <ref>{{cite web |last1=Isabirye |first1=David |date=11 August 2019 |title=Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna |url=https://kawowo.com/2019/08/11/uganda-cranes-player-kyambadde-officially-unveiled-at-el-gouna/ |accessdate=12 August 2019 |website=Kawowo}}</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref> Ttiimu eno yakwata kyakusatu mu kibinja ky'empaka zino oluvannyuma lw'okukuba Burkina Faso, negwa maliri ne Zimbabwe ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
0g4obbkaa4mz6444tdm3stxxzqu7wv7
62503
62502
2026-07-14T07:44:02Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga */
62503
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye wa 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]] mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi African Nations Championship eza 2014 . <ref>{{cite web |last1=Isabirye |first1=David |date=11 August 2019 |title=Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna |url=https://kawowo.com/2019/08/11/uganda-cranes-player-kyambadde-officially-unveiled-at-el-gouna/ |accessdate=12 August 2019 |website=Kawowo}}</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref> Ttiimu eno yakwata kyakusatu mu kibinja ky'empaka zino oluvannyuma lw'okukuba Burkina Faso, negwa maliri ne Zimbabwe ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
szo629qnbhqjfjwdnp2cpupgbb7jsgz
62504
62503
2026-07-14T07:54:21Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga */
62504
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]] mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi African Nations Championship eza 2014 . <ref>{{cite web |last1=Isabirye |first1=David |date=11 August 2019 |title=Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna |url=https://kawowo.com/2019/08/11/uganda-cranes-player-kyambadde-officially-unveiled-at-el-gouna/ |accessdate=12 August 2019 |website=Kawowo}}</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref> Ttiimu eno yakwata kyakusatu mu kibinja ky'empaka zino oluvannyuma lw'okukuba Burkina Faso, negwa maliri ne Zimbabwe ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
9lm42dxlq4ictxuen7e39sck3jf954o
62505
62504
2026-07-14T07:57:57Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga */
62505
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 . <ref>{{cite web |last1=Isabirye |first1=David |date=11 August 2019 |title=Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna |url=https://kawowo.com/2019/08/11/uganda-cranes-player-kyambadde-officially-unveiled-at-el-gouna/ |accessdate=12 August 2019 |website=Kawowo}}</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref> Ttiimu eno yakwata kyakusatu mu kibinja ky'empaka zino oluvannyuma lw'okukuba Burkina Faso, negwa maliri ne Zimbabwe ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
ro87vmwnk5wqaezio08mwwracw4ocwq
62506
62505
2026-07-14T08:01:02Z
Ssebuufu
9882
Ngassemu ebijuliziddwa
62506
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu eno yakwata kyakusatu mu kibinja ky'empaka zino oluvannyuma lw'okukuba Burkina Faso, negwa maliri ne Zimbabwe ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
9fbllha8dmhudbrkgmc8o9hmsbumaf0
62507
62506
2026-07-14T08:05:46Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga */
62507
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], negwa maliri ne Zimbabwe ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
ffp70vvere7hkrurc37arsumgp4ax01
62508
62507
2026-07-14T08:07:11Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga */
62508
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], neegwa okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'ekubwa Morocco . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
axtzs930qvdt80aszw9fwaf6wbsb8t0
62509
62508
2026-07-14T08:08:38Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga */
62509
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]] . <ref>{{cite web |title=Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship |url=http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221213556/http://news.xinhuanet.com/english/sports/2014-01/05/c_133018954.htm |archive-date=21 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=xinhuanet.com}}</ref> <ref name="jikujuj">{{cite web |title=Uganda's impressive CHAN start |url=http://espnfc.com/blog/_/name/footballafrica/id/1365?cc=3888 |accessdate=11 February 2014 |publisher=espnfc.com}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
858dzt80nzr6dgjcoajsf6wod5cmjyz
62510
62509
2026-07-14T08:17:48Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga */
62510
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
mmwutyewq6j9q30boqmm90iy0lxvjdt
62511
62510
2026-07-14T08:18:16Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga */
62511
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
seblgywzq7rojfiri4y77tdv99dz5u0
62512
62511
2026-07-14T08:20:53Z
Ssebuufu
9882
/* Ebibalo by’emirimu */
62512
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
pf3ca8n5703gklc31g03f4rim41aidw
62513
62512
2026-07-14T08:25:34Z
Ssebuufu
9882
/* Ebibalo by’emirimu gye */
62513
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
{{Updated|matches played on 12 August 2019}}<ref name="nft">{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
gkcww9rnsv1egfvo6m3yxjd95y5ry9q
62514
62513
2026-07-14T08:32:54Z
Ssebuufu
9882
/* Ebibalo by’emirimu gye */
62514
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
r6sea72e1gzq2t70vdz3rc8g9o3zxno
62515
62514
2026-07-14T08:36:28Z
Ssebuufu
9882
62515
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya M.isiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
115ql8nxbv76ned7i7vo8ofxblf45qa
62516
62515
2026-07-14T08:36:45Z
Ssebuufu
9882
62516
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya Misiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
dw2w1c2vuakszj7qj7pjtvopv4bwd0s
62517
62516
2026-07-14T08:37:47Z
Ssebuufu
9882
62517
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya Misiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
h7kv1rm3piih12e4y8kgeqsxod4hymt
62518
62517
2026-07-14T08:39:27Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia
62518
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya Misiri eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
dmvbg0tz90mub7a07ggfrzn881126u6
62519
62518
2026-07-14T08:41:11Z
Ssebuufu
9882
62519
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira El Dhakeleya nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
40zbhrhno1kdl2pbdvid6kc5us0f4jp
62520
62519
2026-07-14T08:42:13Z
Ssebuufu
9882
62520
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] nga omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
9c3hiykg9nklqfeva37cdpl8zmibu0o
62521
62520
2026-07-14T08:42:54Z
Ssebuufu
9882
62521
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
gu34mpe0kwta14q3zk2be2zztfubarq
62522
62521
2026-07-14T08:44:44Z
Ssebuufu
9882
/* Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia */
62522
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
kj4sx86otb4ls8ff1tqa3b1nh0322is
62523
62522
2026-07-14T08:45:21Z
Ssebuufu
9882
/* Ebibalo by’emirimu gye */
62523
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebiba.lo by’emirimu gye. ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
olpcp880rrua8sagyf07x7inx1qisdv
62524
62523
2026-07-14T08:47:24Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu Amatuluba
62524
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebiba.lo by’emirimu gye. ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
[[Category:Abaazaalibwa mu 1996]]
raghusi623duam00h4dl6ygia3h5243
62525
62524
2026-07-14T08:49:10Z
Ssebuufu
9882
Ngasseeko ettuluba
62525
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebiba.lo by’emirimu gye. ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
[[Category:Abaazaalibwa mu 1996]]
[[Category:Abantu abalamu]]
pjdwwthfr7m8do1l4kj8tqfolxz1eru
62526
62525
2026-07-14T09:09:42Z
Ssebuufu
9882
Ngasseeko ettuluba
62526
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebiba.lo by’emirimu gye. ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
[[Category:Abaazaalibwa mu 1996]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazannyi b'omupiira okuva mu Kampala]]
n7xeyyonk2eh7hc5arelgebzz9lm3p1
62527
62526
2026-07-14T09:11:19Z
Ssebuufu
9882
Ngasseeko ettuluba
62527
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebiba.lo by’emirimu gye. ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
[[Category:Abaazaalibwa mu 1996]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazannyi b'omupiira okuva mu Kampala]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu y'omupiira eya Villa]]
t8myd3xv4i8r2outoaw3zrw8ipn12xa
62528
62527
2026-07-14T09:13:15Z
Ssebuufu
9882
62528
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebiba.lo by’emirimu gye. ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia. ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
[[Category:Abaazaalibwa mu 1996]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazannyi b'omupiira okuva mu Kampala]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu y'omupiira eya Villa]]
5pk2hwaz8elavcgj56qqz3rvdfho1ya
62529
62528
2026-07-14T09:13:25Z
Ssebuufu
9882
removed [[Category:Abazannyi ba Kiraabu y'omupiira eya Villa]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62529
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebiba.lo by’emirimu gye. ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia. ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
[[Category:Abaazaalibwa mu 1996]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazannyi b'omupiira okuva mu Kampala]]
0b1631jf8x64orzr5619vdlls4bgm6l
62530
62529
2026-07-14T09:15:53Z
Ssebuufu
9882
Ngasseeko ettuluba
62530
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebiba.lo by’emirimu gye. ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia. ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
[[Category:Abaazaalibwa mu 1996]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazannyi b'omupiira okuva mu Kampala]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu ya SC Villa]]
el5nxgoetolnex88g8fgm6l6ao4tx4p
62531
62530
2026-07-14T09:20:13Z
Ssebuufu
9882
62531
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebiba.lo by’emirimu gye. ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia. ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
[[Category:Abaazaalibwa mu 1996]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazannyi b'omupiira okuva mu Kampala]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu ya SC Villa]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu ya Kampala Capital City Authority]]
4fju1fpqy4eiwkn87dkl7m44ivxyhv3
62532
62531
2026-07-14T09:21:38Z
Ssebuufu
9882
62532
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebiba.lo by’emirimu gye. ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia. ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
[[Category:Abaazaalibwa mu 1996]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazannyi b'omupiira okuva mu Kampala]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu ya SC Villa]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu ya Kampala Capital City Authority]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu ya El Gouna FC]]
lolc9lt90tursiovgur38pigsdwsdmo
62533
62532
2026-07-14T09:27:56Z
Ssebuufu
9882
62533
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebiba.lo by’emirimu gye. ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia. ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
[[Category:Abaazaalibwa mu 1996]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazannyi b'omupiira okuva mu Kampala]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu ya SC Villa]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu ya Kampala Capital City Authority]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu ya El Gouna FC]]
[[Category:Abazannyi ba El Dhakhleya SC]]
eivr2q65t2l2vw6ckkz366kh2fjgwmr
62534
62533
2026-07-14T09:28:42Z
Ssebuufu
9882
/* Ebibalo by’emirimu gye. */
62534
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Kyambadde''' (yazaalibwa nga 15 Ogwoluberyeberye 1996) muzannyi wa mupiira ogw'ensimbi munnayuganda azannyira [[El Dhakeleya]] ng'omuwuwuttanyi mu Liigi ya [[Misiri]] eyokuntikko.<ref>{{NFT|54415}}</ref>
== Emirimu gya kiraabu. ==
Mu Gwomunaana 2019, Kyambadde yeegatta ku Kiraabu y'ekibinja kya Misiri okyokuntikko, [[El Gouna FC]] ng'ava mu kiraabu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] . <ref>McBride, Luke (8 August 2019). "El Gouna sign Uganda star Allan Kyambadde". ''KingFut''. Retrieved 12 August 2019.</ref><ref>Isabirye, David (11 August 2019). "Uganda Cranes player Kyambadde officially unveiled at El Gouna". ''Kawowo''. Retrieved 12 August 2019.</ref>
== Emirimu gye ku ttiimu y'eggwanga ==
Mu Gwoluberyeberye 2014, omutendesi [[Milutin Sedrojevic]], yayita Kyambadde okubeera ekitundu ku ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira mu mpaka z'amawanga ga Afirika ez'abazannyi abasambira awaka mu nsi zaabwe zi [[African Nations Championship]] eza 2014 .<ref>"Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations". kawowo.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Uganda makes changes in squad for 2014 Africa Nations Championship". xinhuanet.com. Archived from the original on 21 February 2014. Retrieved 11 February 2014.</ref> <ref name="jjj">{{cite web |title=Uganda Cranes Regroup For CHAN 2014 Preparations |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140211135431/http://www.kawowo.com/index.php/football/16844/16844.html |archive-date=11 February 2014 |accessdate=11 February 2014 |publisher=kawowo.com}}</ref>Ttiimu yakwata kyakusatu ku mutendera gw'ekibinja ogwempaka oluvannyuma lw'okukuba [[Burkina Faso]], okukola amaliri ne [[Zimbabwe]] ate n'okuwangulwa [[Morocco]].<ref>"Uganda's impressive CHAN start". espnfc.com. Retrieved 11 February 2014.</ref><ref>"Zimbabwe vs Uganda Preview". goal.com/. Retrieved 11 February 2014.</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye. ==
''Okusinziira ku mipiira egyazannyibwa nga 12 Ogwomunaana 2009''<ref>{{NFT|54415}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Emirundi gyazannyidde ttiimu y'eggwanga ne ggoolo n'omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="6" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2014
| 2. 2.
| 0.
|-
| 2015
| 0.
| 0.
|-
| 2016
| 0.
| 0.
|-
| 2017
| 4. 4.
| 0.
|-
| 2018
| 5. 5.
| 0.
|-
| 2019
| 7. 7.
| 0.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 18.
! 0.
|}
: ''Olikalala lw'obubonero n’ebivuddemu biraga nti ggoolo za Uganda ze zisooka okulagibwa, era ekitundu ky’obubonero kiraga obubonero oluvannyuma lwa buli ggoolo ya Kyambadde.''
{| class="wikitable sortable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Allan Kyambadde
! scope="col" | Nedda.
! scope="col" | Olunaku olw'omweezi
! scope="col" | Ekifo
! scope="col" | Omuvuganya
! scope="col" | Okuteeba
! scope="col" | Alizaati
! scope="col" | Empaka
|-
| align="center" | 1. 1.
| 3 Agusito 2019
| Ekisaawe kya Phillip Omondi, [[Kampala]], Uganda
| Somalia
| align="center" | 2–0
| align="center" | 4–1
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2020
|}
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia. ==
* Allan Kyambadde ku Soccerway
[[Category:Abaazaalibwa mu 1996]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazannyi b'omupiira okuva mu Kampala]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu ya SC Villa]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu ya Kampala Capital City Authority]]
[[Category:Abazannyi ba Kiraabu ya El Gouna FC]]
[[Category:Abazannyi ba El Dhakhleya SC]]
g9rdgu6b67uyvcnnom79a5ycyy52wqd
Alpha Thiery Ssali, omusajja omulala
0
13850
62311
60703
2026-07-13T12:38:20Z
Timothy Minister
11393
Nterezezzaamu ebisobose naye omutwe gukyetaaga okutereeza
62311
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alpha Thierry Ssali''' (yazaalibwa nga 29 Ogwekkumineebiri 2003) Munnayuganda omuzannyi w'omupiira era azannya nga [[:en:Forward_(association_football)|muteebi]] mu [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA FC]] eya [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda ey'okuntikko]].<ref name=":0">{{Cite web |last=Magero |first=Moses |date=2025-09-06 |title=Ssali Alpha Thierry Joins KCCA FC, Carrying Forward a Storied Legacy - KCCA FC |url=https://www.kccafc.co.ug/ssali-alpha-thierry-joins-kcca-fc-carrying-forward-a-storied-legacy/ |access-date=2025-09-07 |language=en-US}}</ref> Abadde akiikirira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira]] ku mitendera gy'abavubuka mu nsi yonna.
== Obulamu bwe ==
Alpha Thierry Ssali yazaalibwa nga 29 Ogwekkumineebiri 2003 mu Kampala mu Uganda.<ref>Soccerway (2003-12-29). "[https://int.soccerway.com/players/alpha-thierry-ssali/690126/ Alpha Ssali Profile]". Retrieved 2025-09-03.</ref> Mutabani Wa Munnayuganda omuyimbi Moses Ssali (amanyiddwa mu by’ekikugu nga [[Bebe Cool]] ) ne Zuena Kirema.<ref name="bigeye.ug">BigEye Uganda (2024-06-20). "[https://bigeye.ug/bebe-cool-and-family-thrilled-after-son-alphas-debut-at-the-uganda-national-team/ Bebe Cool and family thrilled after son Alpha's debut at the Uganda national team]". Retrieved 2025-09-03.</ref> Yatuumibwa erinnya mu kussa ekitiibwa ky'omuteebi w'omupiira ow'e Bufalansa [[:en:Thierry_Henry|Thierry Henry]].<ref name="bigeye.ug" />
Ssali obukugu bwe mu mupiira yabukulaakulanya mu ttendekero ly’omupiira erya Proline Soccer Academy, gye yakulemberera nga kapiteewni wa ttiimu y'abatasussa myaka 17.<ref name="bigeye.ug"/>
== Emirimu gye mu kiraabu ==
=== Proline FC ===
Ssali yazannya omupiira gwe ogusooka mu ttiimu enkulu eya [[:en:Proline_FC|Proline FC]] mu mpaka za Stanbic Uganda Cup nga 6 Ogwokuna 2021 era n’ateeba mu mupiira gwe obuwanguzi bwa MYDA FC ggoolo 4-1.<ref>Daily Express (2021-04-06). "[https://dailyexpress.co.ug/2021/04/06/bebe-cools-son-alpha-ssali-scores-beauty-as-proline-put-4-past-myda-fc-in-uganda-cup/ Bebe Cool’s son Alpha Ssali scores as Proline put 4 past MYDA FC in Uganda Cup]". Retrieved 2025-09-03.</ref>
=== Express FC ===
Mu Gwomunaana 2023, yakola endagaano ya myaka ebiri ne [[Express FC]], n’azannya emipiira 35 n’okuteeba ggoolo ssatu mu kiseera kye yamala.<ref>Pulse Sports Uganda (2023-08-13). "[https://www.pulsesports.ug/football/story/alpha-thierry-ssali-joins-premier-league-side-after-proline-exit-2023081309240802726 Alpha Thierry Ssali joins Premier League side after Proline exit]". Retrieved 2025-09-03.</ref>
Mu Ogwekkumineebiri 2023, Express yakakasa nti Ssali yasubwa omupiira gwa liigi olw’omusujja.<ref>Pulse Sports Uganda (2023-12-08). "[https://www.pulsesports.ug/football/story/express-star-alpha-ssali-out-with-malaria-20231208 Express star Alpha Ssali out with malaria]". Retrieved 2025-09-03.</ref>
=== NEC FC ===
Mu Gwolubereberye 2025, Ssali yeegatta ku [[National Enterprise Corporation FC|NEC FC]] ku ndagaano ya myaka ebiri.<ref>The Sports Role (2025-01-27). "[https://web.archive.org/web/20251112122237/https://thesportsrole.com/2025/01/27/nec-fc-officially-unveils-alpha-thierry-ssali-from-express-fc/ NEC FC officially unveils Alpha Thierry Ssali from Express FC]". Retrieved 2025-09-03.</ref> Omutendesi omukulu Hussein Mbalangu yategeeza nti Ssali yali akyamanyiira sitayiro ya ttiimu eno nga tannazannya mupiira gwe ogusoose.<ref name="swiftsportsug.com">Swift Sports Uganda (2025-02-15). "[https://swiftsportsug.com/2025/02/15/alpha-is-yet-to-adapt-to-our-style-mbalangu/ Alpha is yet to adapt to our style – Mbalangu]". Retrieved 2025-09-03.</ref>
=== Okugezesebwa mu Spain ===
Ku ntandikwa y'omwaka gwa 2025, Ssali yagezesebwa ne Khaled Catalunya Management mu [[Spain]], wadde nga kitaawe yatangaaza nti yali tannakola ndagaano na kiraabu ya Spain era ng’agenda kudda mu Uganda okumaliriza sizoni.<ref>Pulse Uganda (2025-01-13). "[https://www.pulse.ug/articles/entertainment/celebrities/bebe-cool-breaks-silence-on-alpha-ssali-joining-spanish-club-2025011310305130957 Bebe Cool breaks silence on Alpha Ssali joining Spanish club]". Retrieved 2025-09-03.</ref> Oluvannyuma amawulire gaamukwataganya n'okugenda mu [[:en:Racing_de_Ferrol|Racing Ferrol]] mu Spain eya [[:en:Segunda_División|Segunda División]].<ref>The Nerve Africa (2025-01-15). "[https://thenerveafrica.com/alpha-ssali-heads-to-spain-ahead-of-possible-move-to-racing-ferrol/ Alpha Ssali heads to Spain ahead of possible move to Racing Ferrol]". Retrieved 2025-09-03.</ref>
=== KCCA FA ===
Nga 6 Ogwomwenda 2025, Kampala Capital City Authority FC yalangirira okussa omukono ku Alpha Ssali ku ndagaano ya myaka ebiri okutuusa mu mwaka gwa 2027.<ref name=":0"/>
== Emirimu gye okwetoolola ensi yonna ==
Ssali yasooka kuzannya mu ttiimu ya [[Uganda U20]] mu mwaka gwa 2020 mu mpaka za [[:en:CECAFA_U-20_Championship|CECAFA U-20 Championship]], mu mupiira gwe yazannya ne [[:en:Burundi_national_football_team|Burundi]]. Era abadde akiikirira Uganda ku mutendera gw'abali wansi w'emyaka 23 era abadde alowoozebwako mu ttiimu [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ya Uganda Cranes]] enkulu.<ref>Pulse Sports Uganda (2024-02-14). "[https://www.pulsesports.ug/football/story/bebe-cools-son-alpha-ssali-part-of-ugandas-u20-squad-for-ghana-all-africa-games-2024021413545354209 Alpha Ssali part of Uganda’s U20 squad for All-Africa Games]". Retrieved 2025-09-03.</ref><ref>{{Cite web |last=Marsha |first=Ahmed |date=2021-02-14 |title=Profiles of the Uganda players at AFCON U20 in Mauritania, 20 of them played in the FUFA Juniors League |url=https://www.fufa.co.ug/afcon-u20-all-about-the-uganda-hippos-players-in-mauritania/ |access-date=2025-09-04 |website=FUFA: Federation of Uganda Football Associations |language=en-US}}</ref>
== Omusono gwe mu kuzannya ==
Ssali okusinga ateekebwa mu mpaka za wingi, wadde ng’asobola n’okuzannya ng'omuteebi owookubiri. Abatendesi bamwogeddeko ng’omuzannyi ow'embiro, omukugu mu bifo ebyenjawulo eby'omumaaso alina obusobosi obulungi obw'okufuga n'okutambuzaomupiira ng'ayita ku bazannyi b'oku ludda oluvuganya.<ref>Swift Sports Uganda (2023-09-15). "[https://swiftsportsug.com/2023/09/alpha-ssali-tipped-to-become-ugandas-next-big-attacking-star/ Alpha Ssali tipped to become Uganda’s next big attacking star]". Retrieved 2025-09-03.</ref> Omutendesi wa NEC, Hussein Mbalangu yasiima obusobozi bwe obw’ekikugu kyokka n’ategeeza nti akyagenda mu maaso n’ebyetaago by’omubiri eby’omupiira ogw’oku ntikko.<ref name="swiftsportsug.com" />
== Ebibalo by’emirimu ==
=== Kiraabu ===
{| class="wikitable"
|+Emipiira gya kiraabu ne ggoolo
! Kiraabu
! Sizoni (s) .
! Liigi
! Apps
! Goolo
|-
| Proline FC, ttiimu ya Proline
| 2021–2023
| Uganda Division esooka
|
|
|-
| Express FC
| 2023–2025
| Uganda Premier League
| 35
| 3. 3.
|-
| NEC FC
| 2025–Mu kiseera kino
| [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda Premier League]]
|
|
|}
=== Okwetooloola amawanga ===
{| class="wikitable"
|+Emipiira gy’ensi yonna n’ebiruubirirwa
! Ttiimu y'eggwanga
! Emyaka
! Apps
! Goolo
|-
| Uganda U20
| 2020–
| –
| –
|-
| Uganda U23
| 2022–
| –
| –
|-
| Uganda
| 2023–
| –
| –
|}
== Ebitiibwa ==
; Uganda U20
* [[:en:CECAFA_U-20_Championship|Empaka za CECAFA eza U-20]] : 2020 <ref>Swift Sports Uganda (2023-09-15). "[https://swiftsportsug.com/2023/09/alpha-ssali-tipped-to-become-ugandas-next-big-attacking-star/ Alpha Ssali tipped to become Uganda’s next big attacking star]". Retrieved 2025-09-03.</ref>
== Obulamu bwe ==
Ssali mwana owookubiri mu balenzi era azaalibwa Munnayuganda omuyimbi [[Bebe Cool]] ne Zuena Kirema. Oluusi n’oluusi abadde ayimba ne kitaawe mu bivvulu.<ref>Pulse Sports Uganda (2023-12-27). "[https://www.pulsesports.ug/sports-gist/story/watch-express-star-alpha-ssali-wows-audience-as-he-performs-with-father-bebe-cool-on-stage-2023122708114285981 Express star Alpha Ssali wows audience as he performs with father Bebe Cool on stage]". Retrieved 2025-09-03.</ref>
== Laba ne ==
* [[Reagan Mpande|Reagan Mpande, omusajja omulala]]
* [[:en:Allan_Okello|Allan Okello, omuwandiisi w’ebitabo]]
* [[Rogers Torach|Rogers Ochaki Omubisi gw’enjuki]]
== Ebijuliziddwa ==
<templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://int.soccerway.com/players/alpha-thierry-ssali/690126/ Profile ku Soccerway]
* [https://www.pulsesports.ug/football/player/alpha-thierry-ssali Profile ku Pulse Sports Uganda]
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
doscjosay834jbqqhu5ojzokgeib9a8
Aaron Kirunda
0
13857
62450
58249
2026-07-13T19:42:59Z
Kisakye Jane
9195
nterezezaamu mu kiwandiiko
62450
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>{{Reflist}}{{Databox}}'''Aaron Kirunda''' (yazaalibwa 16 Ogwomukaaga 1985) munnayuganda omusuubuzi amanyiddwa . Ye ssentebe w’ekibiina kya [[:en:African_Spelling_Bee|African Spelling Bee]] era y’omu ku baatandikawo era [[:en:Chief_executive_officer|akulira]] enjuba<ref>{{Cite web |title=enjuba |url=http://www.enjuba.com |access-date=2016-03-11 |website=enjuba}}</ref><ref name="Leader">{{Cite web |last=Odongo |first=Jacobs |date=27 July 2008 |title=The young global leader who is going places |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1184616/-eur-global-leader-eur |access-date=10 February 2016}}</ref> emirimu gye kuyamba bantu kutuuka ku busobozi bwabwe mu bujjuvu nga bayita mu kusomesa. eddukanya National [[:en:Spelling_bee|Spelling Bee]]<ref>{{Cite web |title=enjuba Spelling Bee |url=http://www.spellingbee.ug |access-date=2016-03-11 |publisher=enjuba}}</ref> mu Uganda, enteekateeka ey’okutandikawo abayizi etuuka ku bukadde n’obukadde bw’abayizi mu masomero ga pulayimale, okubayamba okutumbula okusoma n’okuwandiika, okukulaakulanya obukugu mu kyasa kino . Enjuba era efulumya ebitabo by'abaana n'okukola enteekateeka z'okutendeka abasomesa.
== Ensibuko n’obuyigirize ==
Aaron yazaalibwa mu [[Jinja (disitulikit)|Disitulikiti ye Jinja]] era yasomera mu Katira pulayimale ne Kasokoso Trading Centre Pulayimale nga tannayingira Kakira sekendule, okusoma eddaala erisooka Muljibhai Madhvani College okusoma eddaala lya A gye yava ng’omuyizi asinga mu Disitulikiti y’e Jinja. Mu 2004, yafuna sikaala ya gavumenti okugenda mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] okusoma [[:en:Mass_communication|diguli eyookubiri mu by’empuliziganya]] . Yatikkirwa mu 2008 n'afuna diguli ya [[:en:Honors_student|bitiibwa]] .<ref name="Leader" /> Ebiseera bye ebisinga ng’ava ku ssomero yabimala ng’akwatagana [[:en:Community_activism|n’abavubuka ku bukulembeze, okulwanirira abantu mu kitundu]], naddala eri Abaana mu [[:en:Northern_Region,_Uganda|Bukiikakkono bwa Uganda]] mu kiseera [[:en:Lord's_Resistance_Army|ky’olutalo lwa LRA]], okusinga ng’ayita mu GuluWalk<ref>{{Cite web |date=2008-11-04 |title=The Power of the GuluWalk |url=https://www.huffpost.com/entry/the-power-of-the-guluwalk_b_131563 |access-date=2021-01-19 |website=HuffPost}}</ref> n’endala, ng’awa [[:en:Entrepreneurship|basuubuzi]] amaanyi okukola ebintu eby’omutindo n’okukola dizayini y’ebikozesebwa mu mpuliziganya eri pulojekiti ezaaweebwa [[:en:Ugandan_government|Gavumenti ya Uganda, Gavumenti ya Rwanda ne Banka y’ensi yonna]] . Mu 2009, yakolagana n’abalala okukola pulogulaamu za leediyo ya yunivasite okusobozesa abayizi ba yunivasite okusalawo ebisinga obukulu mu bulamu bwabwe. Oluvannyuma yasenguka n’agenda e Kiwoko – [[Nakaseke (disitulikit)|Disitulikiti y’e Nakaseke]] okutandika n’okuddukanya Musana Fm,<ref>{{Cite web |title=Musana FM |url=http://newhopeuganda.org/programs/musanafm/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160312001552/http://newhopeuganda.org/programs/musanafm/ |archive-date=12 March 2016 |access-date=2016-03-11 |website=newhopeuganda.org}}</ref> leediyo y'abantu b'omukitundu egenderera okutondawo enkyukakyuka mu bantu . Nga'li wano , Yakola pulogulaamu za leediyo ezaawa abantu essuubi era na'zaamu abawerako amaaanyi okutandika emirimu egivaamu ssente , okudda ku ssomero ,n'okukola emitendera egy'omugaso okutuuka ku kubeera n'obulamu obulungi.<ref>{{Cite web |date=8 October 2010 |title=107.8 Musana Fm |url=http://newhopeuganda.org/new-hope-uganda-ministries-u-s/newsletter/107-8-musana-fm/ |access-date=2021-01-19 |website=New Hope Uganda}}</ref> Yakulembera okusimba emiti egisukka mu 20,000 mu kitundu nga kwotadde n’okukozesa leediyo ng’omukutu okusikiriza n’okusomesa abantu ku [[:en:Financial_inclusion|nsonga z’okuyingiza ssente]], okuyamba abantu okuyiga okukozesa amasimu gaabwe ng’ekintu ekikozesebwa si mu kukyusa ssente zokka wabula n’okutereka. Oluvannyuma yatongoza Enjuba Credit,<ref name=":0">{{Cite web |title=enjuba Credit |url=http://www.enjubacredit.com |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180910180132/http://www.enjubacredit.com/ |archive-date=10 September 2018 |access-date=2016-03-11 |website=enjuba Credit}}</ref> kampuni ekola ku by’ensimbi eyamba abantu ssekinnoomu okufuna ensimbi ez’amangu n’abasuubuzi abakola ennyo okufuna ensimbi n’obuyambi bw’okwekulaakulanya mu bizinensi zaabwe. Mu 2013, yaweebwa Commonwealth Scholarship <ref>{{Cite web |title=Commonwealth Scholarship Commission in the UK |url=http://cscuk.dfid.gov.uk/ |access-date=2016-03-11 |website=cscuk.dfid.gov.uk |archive-date=2016-03-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160312001357/http://cscuk.dfid.gov.uk/ |url-status=dead }}</ref> okusoma [[:en:Social_policy|Embeera z’abantu]] n’obuyiiya mu nkola ya bizinensi mu [[:en:London_School_of_Economics|London School of Economics]] .
Era y’addukanya enjuba National Spelling Bee mu Uganda era nga ye Ssentebe w’ekibiina kya [[:en:African_Spelling_Bee|African Spelling Bee]],<ref>{{Cite web |date=2014-10-27 |title=African Spelling Bee |url=https://africanspellingbee.com/ |access-date=2024-06-17}}</ref> empaka z'okuwandiika ezitegekebwa buli mwaka ku ssemazinga yenna n'ekigendererwa eky'okutumbula okusoma n'okuwandiika ,okusumulula ebirowoozo by'abaana n'okukulaakulanya obukugu obukulu mu bulamu ng'okwesiga, okukolera awamu ,okulowooza ennyo n'okwanjula . Aaron afuna engule ya positive inspiration Award okuva mu kkampuni ya YALDA (Youth Alliance for Leadership and Development in Africa). Yasiimiddwa ng’omu ku bavubuka abakulembeze mu Afrika 101 mu lukiiko lw’abakulembeze ba bizinensi mu Afrika olw’omulundi ogw’okutaano. Ye muwanguzi w’empaka za Global Young Social Entrepreneurs Competition, 2007 era yatuuka ku fayinolo y’engule ya Young Achievers Award, 2010. Aaron era ye MIT GSW Fellow, LSE Program for African Leadership Fellow, Acumen East African Fellow mu 2016 era gye buvuddeko yasunsulwa okuwangula engule za New Vision 40 under 40.
== Okulwanirira abantu mu kitundu ==
Alooni aweerezza mu bifo bino wammanga:<ref name="Leader"/>
* Ssaabawandiisi w’ekibiina ky’amawanga amagatte ekigatta abavubuka mu Uganda (UNYU).
* Omukwanaganya w’ekitundu, Global Demos, Uganda.
* Project Director, Empower, ekibiina ky’omukitundu ekisomesa obukugu mu ICT eri abavubuka abaavu.
* Co-founder and Chief Executive, enjuba a social company ekozesa ebikozesebwa ebiyiiya okutumbula abantu okutuuka ku busobozi bwabwe mu bujjuvu nga bayita mu kuteeka ssente mu High Growth Enterprises n’okutumbula abaana okulongoosa okusoma n’okuwandiika n’okukulaakulanya obukugu obukulu mu bulamu nga bayita mu spelling bee.<ref>{{Cite web |last=ENJ |date=10 February 2016 |title=Enjuba: Our Story |url=http://www.enjuba.com/#our-story |access-date=10 February 2016 |publisher=Enjuba.com (ENJ)}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannayuganda abasuubuzi]]
<references />
[[Category:Bannayuganda abasuubuzi abasajja]]
ruzt7bw8pj1f0jtqzrtq1m49cxabokx
William Kamanyi
0
14762
62501
62025
2026-07-14T07:38:43Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
62501
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''William Luwagga Kamanyi''' (yazaalibwa mu 1942) [[Munnayuganda]] eyali omuzannyi mu [[Muzanyo gwa long jump|muzannyo gwa long jump]], [[omuzannyo gwa cricket]], era nga yali mutendesi. Yakiikirira Uganda mu mizanyo gya 1962 British Empire and Commonwealth Games ne mu mizanyo gya 1964 Summer Olympics, oluvannyuma n'atendeka ttimu y'eggwanga eya cricket([[Uganda national cricket team]]).
Kamanyi yasomera mu ttendekero [[King's College, Budo|lya King's College Budo]]. Mu mpaka z’abasajja egy’okubuuka obuwanvu(long jump) mu mizannyo gya British Empire Games eza 1962 e Perth, Western [[Australia (ssemazinga)|Australia]], yamalira mu kifo eky'ekkumi ku bavuganya kkumi na mwenda, ng'abuuse mita 7.3 (23 fuuti ne yiinci 11).<ref>[https://web.archive.org/web/20140419025621/http://www.thecgf.com/games/results.asp?gameid=3035&sportid=1473 1962 British Empire & Commonwealth Games: Athletics - Long Jump - Men] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140419025621/http://www.thecgf.com/games/results.asp?gameid=3035&sportid=1473|date=19 April 2014}} – The Commonwealth Games Federation. Retrieved 2 April 2016.</ref> Kino kyateekawo likodi mu ggwanga Uganda eyayimirira okumala emyaka 14.<ref name="vet2">Innocent Ndawula and Darren Allan Kyeyune (22 February 2014). [https://web.archive.org/web/20180630080838/http://www.monitor.co.ug/Sports/OtherSport/Veteran-coach-Kamanyi-earns-ICC-recognition/-/690284/2217830/-/8yb579/-/index.html "Veteran coach Kamanyi earns ICC recognition"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180630080838/http://www.monitor.co.ug/Sports/OtherSport/Veteran-coach-Kamanyi-earns-ICC-recognition/-/690284/2217830/-/8yb579/-/index.html|date=30 June 2018}} – ''[[Daily Monitor]]''. Retrieved 2 April 2016.</ref> Mu mpaka zeezimu mu mizannyo gya Olympics egyaliwo mu 1964 e [[Tokyo]], Kamanyi yawandiisibwa ng'omuvuganya, naye alipoota entongole yalaga nti teyeetaba mu mpaka ezo.<ref>[http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1964/or1964v2pt1.pdf "The Games of the XVIII Olympiad Tokyo 1964: The Official Report of the Organizing Committee"], p. 47.</ref> Oluvannyuma lw'okumaliriza omulimu gwe mu by'emisinde, yasalawo okussa essira ku cricket, n'akiikirira ttiimu y'eggwanga lya Uganda ng'omuzannyi azannya buli wamu (all-rounded) okuva mu 1971 okutuuka mu 1983.<ref name="vet2" />
Wakati wa 1998 ne 2001, Kamanyi yaweereza ng'omutendesi omukulu owa ttiimu ya Uganda eya cricket.<ref>[http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1964/or1964v2pt1.pdf "The Games of the XVIII Olympiad Tokyo 1964: The Official Report of the Organizing Committee"], p. 47.</ref> Mu kiseera ekyo, era ye yali atendeka [[ttiimu ya Uganda ey'abali wansi w'emyaka 19]] mu [[mpaka za Africa ez'abali wansi w'emyaka 19 ezaaliwo mu 2001]]. Ono era yeenyigira mu kutondawo [[Ttiimu ya Uganda ey'abakazi abazannya cricket|ttiimu y'eggwanga ey'abakyala]].<ref>Katende Norman Ssemakula (24 January 2001). [http://allafrica.com/stories/200101240113.html "Uganda: Women Cricketers Off To Kenya"] – ''The Monitor''. Retrieved 2 April 2016.</ref> Mu Gwomusanvu, 2007, Kamanyi yalondebwa ku kifo ky'omukungu w'eby'enkulaakulana mu kibiina kya [[Africa Cricket Association]] mu buvanjuba bwa Afrika, n'adda mu bigere bya Munnakenya [[Tom Tikolo]]. <ref>(25 July 2007). [http://www.espncricinfo.com/kenya/content/story/303610.html "East Africa benefit from Kamanyi's experience"] – ESPNcricinfo. Retrieved 2 April 2016.</ref> Ogumu ku mirimu gye yasooka okukola mu kifo kino kwe kusengula woofiisi y'eby'enkulaakulana okuva e Nairobi, [[Kenya]], okudda e [[Kigali]], [[Rwanda]].<ref>(25 July 2007). [http://www.espncricinfo.com/kenya/content/story/303610.html "East Africa benefit from Kamanyi's experience"] – ESPNcricinfo. Retrieved 2 April 2016.</ref> Era yakolagana nnyo ne ttiimu y'eggwanga eya Rwanda eyali etandikiddwawo, n'aweereza ng'omutendesi waayo mu [[Mpaka za liigi ya Cricket wa ssemazinga wa Afrika ez'ensi yonna eza 2009|mpaka za liigi ya Cricket wa Afrika ez'ensi yonna eza diviizoni eyookusatu eza 2009]].<ref>Julius Mbaraga (4 September 2009). [http://www.newtimes.co.rw/section/article/2009-09-04/10686/ "Kamanyi puts emphasis on batting"] – ''The New Times''. Retrieved 2 April 2016.</ref> Mu 2014, Kamanyi yaweebwa engule y'okubeera omuweereza w'obulamu bwe bwonna ey'[[akakiiko ka cricket ak'e nsi yonna]] eyitibwa Lifetime Service Award.<ref name="vet2" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
h3k32t6noik98hj6xu2t9gu5h6gnwhs
Category:Abantu Abalamu
14
14823
62480
59828
2026-07-14T04:40:21Z
B722N
6898
added [[Category:Abantu]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62480
wikitext
text/x-wiki
Bano be bantu abakyassa.
[[Category:Abantu]]
6kwtfz7fntguniq2d6r0g7w815jgimn
Divizoni y'e Makindye
0
14928
62477
60180
2026-07-14T03:00:03Z
ESTHER NAKITENDE
9175
matuluba
62477
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Makindye Division''' y’emu ku divizoni ettaano eziddukanya emirimu mu [[Kampala]], ekibuga kya [[Yuganda|Uganda]] ekikulu era nga kye kisinga obunene mu ggwanga. Divizoni ettaano ezikola ekibuga zezino: (a) Divizoni ya Kampala Central (b) Divizoni y’e Kawempe (c) Divizoni y’e Lubaga (d) Divizoni y’e Makindye ne (e) Divizoni y’e Nakawa .
== Ekifo ==
Divizoni y’e Makindye eri mu bugwanjuba bw’obuvanjuba bw’ekibuga, ng’egabana ensalo ne [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]] mu bukiikaddyo n’amaserengeta. Ensalo y’ebuvanjuba bw’ekitundu kino ye Murchison Bay, ekitundu ku [[Nnalubaale|nnyanja Victoria]] . Divizoni y’e Nakawa eriranye Divizoni y'e Nakawa mu bukiikakkono bw’obuvanjuba . Kampala Central Division eri mu bukiikakkono ate Lubaga Division eri mu bukiikakkono bw’amaserengeta. Ensengeka z'ekitundu kya Makindye ku maapu ze zino:0°17'00.0"N, 32°35'00.0"E (Latitude:0.283334; Longitude:32.583334). [[Makindye-Ssabagabo|Makindye]], ekitebe kya divizoni we kiri, kitudde ku {{convert|6|km|mi}}, ku luguudo, mu bukiikaddyo bw’obuvanjuba bw’ekitundu kya Kampala ekiri wakati mu bizinensi . <ref>{{Cite web |title=Distance Between Central Kampala And Makindye With Map |url=http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Kampala%20()&toplace=Makindye%20(Mukono)&fromlat=0.3155556&tolat=0.2844444&fromlng=32.5655556&tolng=32.5916667 |access-date=19 June 2014 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
== Okulambika okutwaliza awamu ==
'''Makindye Division''' y’emu ku divizoni ettaano eziddukanya emirimu mu [[Kampala]], ekibuga kya [[Yuganda|Uganda]] ekikulu era nga kye kisinga obunene mu ggwanga. Divizoni ettaano z’ekibuga ze zino: (a) Divizoni ya Kampala Central (b) Divizoni y’e Kawempe (c) Divizoni y’e Lubaga (d) Divizoni y’e Makindye ne (e) Divizoni y’e Nakawa .
Divizoni y’e Makindye eri mu bugwanjuba bw’obuvanjuba bw’ekibuga, ng’egabana ensalo ne [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]] mu bukiikaddyo n’amaserengeta. Ensalo y’ebuvanjuba bw’ekitundu kino ye Murchison Bay, ekitundu ku [[Nnalubaale|nnyanja Victoria]] . Divizoni y’e Nakawa eriranye Divizoni y'e Nakawa mu bukiikakkono bw’obuvanjuba . Kampala Central Division eri mu bukiikakkono ate Lubaga Division eri mu bukiikakkono bw’amaserengeta. Ensengeka z'ekitundu kya Makindye ku maapu ze zino:0°17'00.0"N, 32°35'00.0"E (Latitude:0.283334; Longitude:32.583334). [[Makindye-Ssabagabo|Makindye]], ekitebe kya divizoni we kiri, kitudde ku {{convert|6|km|mi}}, ku luguudo, mu bukiikaddyo bw’obuvanjuba bw’ekitundu kya Kampala ekiri wakati mu bizinensi . <ref>{{Cite web |title=Distance Between Central Kampala And Makindye With Map |url=http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Kampala%20()&toplace=Makindye%20(Mukono)&fromlat=0.3155556&tolat=0.2844444&fromlng=32.5655556&tolng=32.5916667 |access-date=19 June 2014 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Divizoni eno eriranganye ne Bukasa, Buziga, Ggaba, Kabalagala, Muyenga, Katwe, Kibuli, [[Kibuye]], Kisugu, Lukuli, Luwafu, Makindye, Munyonyo, Nsambya, Nsambya Police Barracks, Salaama ne Wabigalo. <ref>{{Cite web |title=Parishes In Makindye Division Subcounty |url=http://www.lcmt.org/uganda/kampala/makindyedivision |access-date=19 June 2014 |publisher=Lcmt.org}}</ref>
* Embassy ya Amerika
* [[Eddwaaliro ly'e Nsambya]]
* Kampala Yunivasite, Main campus
* [[Kampala International University|Kampala International university]], Main campus
* [[Munyonyo Martyrs Shrine|Ekiggwa ky'abajulizi e Munyonyo]], .
* [[Yunivasite ya Cavendish Uganda]]
* Ekitebe kya Uganda Catholic Secretariat - Nsambya
* Ggaba National Seminary — ''Abakatoliki mu Roma''
* [[International Hospital Kampala|Intenational Hospital Kampala]]
* Little Light Uganda - Ekibiina ekitali kya gavumenti
* Monitor Publications - Kkampuni ya [[Nation Media Group]] .
== Emikutu emirala ==
* Wavamuno ayambye bamulekwa mu Division y'e Makindye
* [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=20123:sex-for-a-chapatti Akaboozi olwa Chapatti!]
* [https://www.google.com/maps/place/Makindye,+Kampala,+Uganda/@0.2792908,32.5776553,15z/data=!3m1!4b1!4m8!1m2!2m1!1sMakindye+Division+of+kampala!3m4!1s0x177dbda96c817b93:0x6bea7cdd80635728!8m2!3d0.2781681!4d32.5853473 Google Map ya Divizoni y'e Makindye mu Kampala]
== Laba ne ==
Divizino za kampala
[[Ekkomera ly'e Makindye]]
KCCA
[[IHK]]
Munyonyo
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Divizoni y'e Makindye]]
[[Category:Ebifo ebirimu abantu abangi mu Uganda]]
776ww7evqfhi6xnv258rvr2i723ezlk
Category:Bannabyamizannyo ba Uganda
14
14960
62489
60947
2026-07-14T05:05:25Z
B722N
6898
redirected this page
62489
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[:Category:Bannayuganda bannabyamizannyo]]<!-- Wikidata item: Q8766104 -->
[[Category:Abantu ba Uganda]]
43fmbxtpln52xvoyucl8jcxaerx1qrv
Silver Ayoo
0
14979
62492
61986
2026-07-14T06:43:08Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
62492
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Silver Ayoo''' (yazaalibwa nga 26 Ogwekkumi n'ogumu mu 1950) Munnayuganda eyali [[omuddusi w'emisinde]] eyavuganya ng'omuddusi w'emisinde gy'akafubutuko egya mita 400. Ono yakiiikirira Uganda mu [[mizannyo gya Olympics egyaliwo mu 1972]] ne mu [[mizannyo gya Olympics egyaliwo mu 1980]] .
Ayoo yeetaba mu misinde gy'akafubutuko egya mmita 400 mu mizannyo gya Olympics egyaliwo mu 1972 era yawandulwamu mu mpaka ezaggulawo.<ref>{{cite news|url=https://www.newspapers.com/newspage/154939913/|title=Results of Olympics|date=4 September 1972|work=The Morning News|page=25|accessdate=4 October 2016|location=Wilmington, Delaware}}</ref>
Mu [[mizannyo gya Afrika yonna egyali mu kibuga Lagos mu 1973]], Ayoo yawangula omudaali gw’ekikomo mu misinde gya mmita 400 egy'okubuuka ebiggwa.<ref>{{cite news|url=http://observer.ug/sports/44-sports/20554-kiprotich-glory-and-how-forces-transformed-ugandan-sport|title=Kiprotich glory and how forces transformed Ugandan sport|last=Zziwa|first=Hassan Badru|work=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]|publisher=26 August 2012|accessdate=4 October 2016|archive-date=5 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005021910/https://observer.ug/sports/44-sports/20554-kiprotich-glory-and-how-forces-transformed-ugandan-sport|url-status=dead}}</ref>
Ayoo yawangula omudaali gwa ffeeza n’ogw'ekikomo mu [[Mizannyo gya Bungereza egya Commonwealth Games mu 1974|mizannyo gya Bungereza egya Commonwealth egyaliwo mu 1974]], mu misinde gya mmita 400 ne mu kafubutuko ka mmita 4 x 400 mu buufu obwo.<ref>{{cite news|url=http://www.observer.ug/component/content/article?id=10456:finally-a-defining-moment-for-kipsiro|title=Finally, a defining moment for Kipsiro|last=Lumu|first=David|date=10 October 2010|work=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]|accessdate=4 October 2016|archive-date=5 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005021910/https://www.observer.ug/component/content/article?id=10456:finally-a-defining-moment-for-kipsiro|url-status=dead}}</ref>
Teyasobola kwetaba mu [[emizannyo gya Olympics egyaliwo mu 1976]] kuba Uganda lye limu ku mawanga agaagaana enteekateeka eyo.<ref>{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?nid=1454&dat=19700909&id=Pb0sAAAAIBAJ&sjid=KhQEAAAAIBAJ&pg=6582,1579060&hl=en|title=Pembroke signs 4|date=8 September 1976|work=[[Star-News]]|pages=3–C|accessdate=4 October 2016}}</ref>
Bwe yaddayo mu mizannyo gya Olympics egyaliwo mu 1980, yalongoosa omutindo gwe yalina emabegako mu mmita 400 bwe yatuuka ku kwota fayinolo. Era yali omu ku ttiimu ya Uganda eya mmita 4 × 400 ey'emisinde egy'akafubutuko mu mizannyo egyo.<ref>{{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/Score/Sixteen-years-later--Olympic-Games-jinx-still-hovers-over-Uganda/-/689854/1458998/-/item/0/-/km8u4iz/-/index.html|title=Sixteen years later, Olympic Games jinx still hovers over Uganda|last=Kyeyune|first=Darren Allan|date=21 July 2012|work=[[Daily Monitor]]|accessdate=4 October 2016|archive-date=5 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005021904/http://www.monitor.co.ug/Magazines/Score/Sixteen-years-later--Olympic-Games-jinx-still-hovers-over-Uganda/-/689854/1458998/-/item/0/-/km8u4iz/-/index.html|url-status=dead}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannayuganda abaddusi]]
kjobhruwatgs8qd0okabcs197fq3riw
America
0
14984
62294
62287
2026-07-13T12:09:51Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62294
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
=== Abantu baamu bannansangwa ===
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe yawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zaakakasibwa mu 1781 era ne zitandikibwawo mu butongole gavumenti ey'abantu bonna eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita nayo mwe yayita okufuna ekitundu ekigenda mu bugwanjuba mu okutuuka ku Mugga Mississippi, mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga bwe yitibwa leero, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida . <ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyateekawo embeeranga liyise mu kukkiriza amawanga amalala okubeegattako okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
a5preh09e32bk9cdsc9924vvqhck1bc
62307
62294
2026-07-13T12:35:19Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62307
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
=== Abantu baamu bannansangwa ===
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe yawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zaakakasibwa mu 1781 era ne zitandikibwawo mu butongole gavumenti ey'abantu bonna eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita nayo mwe yayita okufuna ekitundu ekigenda mu bugwanjuba mu okutuuka ku Mugga Mississippi, mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga bwe yitibwa leero, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida . <ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyateekawo embeeranga liyise mu kukkiriza amawanga amalala okubeegattako okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe .
pxxoy0h3fp94ahgm4prv65tjtfe1o18
62310
62307
2026-07-13T12:37:59Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62310
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
=== Abantu baamu bannansangwa ===
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe yawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zaakakasibwa mu 1781 era ne zitandikibwawo mu butongole gavumenti ey'abantu bonna eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita nayo mwe yayita okufuna ekitundu ekigenda mu bugwanjuba mu okutuuka ku Mugga Mississippi, mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga bwe yitibwa leero, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida . <ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyateekawo embeeranga liyise mu kukkiriza amawanga amalala okubeegattako okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe . <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
ncca9wyqb6qj1yaz7t9ixbj4j07w3je
62314
62310
2026-07-13T12:39:52Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62314
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
=== Abantu baamu bannansangwa ===
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe yawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zaakakasibwa mu 1781 era ne zitandikibwawo mu butongole gavumenti ey'abantu bonna eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita nayo mwe yayita okufuna ekitundu ekigenda mu bugwanjuba mu okutuuka ku Mugga Mississippi, mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga bwe yitibwa leero, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida . <ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyateekawo embeeranga liyise mu kukkiriza amawanga amalala okubeegattako okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe . <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
0jgxo9sxr3pvgr409uln7gopff8l1za
62536
62314
2026-07-14T11:48:51Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62536
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
=== Abantu baamu bannansangwa ===
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe . <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{Cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omuli Abamerika Abazaale, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi . Etteeka eryo eryasinga obukulu lyali tteeka ly'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears (1830–1850), nga mu kino Abanansi b’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu maserengeta, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kutambula okw’amaanyi . Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okuyingira kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi b’Amerika mu maserengeta ga Mississippi.
bbmba7qx30ibstlm0r3bt1x6yh48za0
62537
62536
2026-07-14T11:52:36Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62537
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
=== Abantu baamu bannansangwa ===
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omuli Abamerika Abazaale, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi . Etteeka eryo eryasinga obukulu lyali tteeka ly'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears (1830–1850), nga mu kino Abanansi b’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu maserengeta, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kutambula okw’amaanyi . Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okuyingira kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi b’Amerika mu maserengeta ga Mississippi.
qsz3h8umo00w1fh8oeg8h5z0wcgwrti
G
0
15014
62453
2026-07-13T20:01:23Z
Isksks
11291
Created page with "{{Databox}} '''G''', oba '''g''', ye nnukuta esooka [[Enjatuza|n'ennukuta ensirifu]] esooka mu nnyiriri z'Olulattini, ezikozesebwa. {{Latin alfabeti}}"
62453
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''G''', oba '''g''', ye nnukuta esooka [[Enjatuza|n'ennukuta ensirifu]] esooka mu nnyiriri z'Olulattini, ezikozesebwa.
{{Latin alfabeti}}
o6lrsoex123r5f3bwb8zepiuuw979lb
H
0
15015
62454
2026-07-13T20:02:45Z
Isksks
11291
Created page with "{{Databox}} '''H''', oba '''h''', ye nnukuta esooka [[Enjatuza|n'ennukuta ensirifu]] esooka mu nnyiriri z'Olulattini, ezikozesebwa. {{Latin alfabeti}}"
62454
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''H''', oba '''h''', ye nnukuta esooka [[Enjatuza|n'ennukuta ensirifu]] esooka mu nnyiriri z'Olulattini, ezikozesebwa.
{{Latin alfabeti}}
naudhzzq9bgx12n4d6mx2gt512cclm3
I
0
15016
62455
2026-07-13T20:04:36Z
Isksks
11291
Created page with "{{Databox}} '''I''', oba '''i''', ye nnukuta esooka [[Enjatuza|n'ennukuta ensirifu]] esooka mu nnyiriri z'Olulattini, ezikozesebwa. {{Latin alfabeti}}"
62455
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''I''', oba '''i''', ye nnukuta esooka [[Enjatuza|n'ennukuta ensirifu]] esooka mu nnyiriri z'Olulattini, ezikozesebwa.
{{Latin alfabeti}}
rxazi4f2lj1bf8u5xqst9flbg5lo2o9
J
0
15017
62456
2026-07-13T20:06:33Z
Isksks
11291
Created page with "{{Databox}} '''J''', oba '''j''', ye nnukuta esooka [[Enjatuza|n'ennukuta ensirifu]] esooka mu nnyiriri z'Olulattini, ezikozesebwa. {{Latin alfabeti}}"
62456
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''J''', oba '''j''', ye nnukuta esooka [[Enjatuza|n'ennukuta ensirifu]] esooka mu nnyiriri z'Olulattini, ezikozesebwa.
{{Latin alfabeti}}
5o775w4gmht9tfyl3goaspof60t7kq3
K
0
15018
62457
2026-07-13T20:08:08Z
Isksks
11291
Created page with "{{Databox}} '''K''', oba '''k''', ye nnukuta esooka [[Enjatuza|n'ennukuta ensirifu]] esooka mu nnyiriri z'Olulattini, ezikozesebwa. {{Latin alfabeti}}"
62457
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''K''', oba '''k''', ye nnukuta esooka [[Enjatuza|n'ennukuta ensirifu]] esooka mu nnyiriri z'Olulattini, ezikozesebwa.
{{Latin alfabeti}}
e8hi4xu1dpqquu0qivpjn7a92acowpg
L
0
15019
62458
2026-07-13T20:10:12Z
Isksks
11291
Created page with "{{Databox}} '''L''', oba '''l''', ye nnukuta esooka [[Enjatuza|n'ennukuta ensirifu]] esooka mu nnyiriri z'Olulattini, ezikozesebwa. {{Latin alfabeti}}"
62458
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''L''', oba '''l''', ye nnukuta esooka [[Enjatuza|n'ennukuta ensirifu]] esooka mu nnyiriri z'Olulattini, ezikozesebwa.
{{Latin alfabeti}}
rrx4ny4lc6ruqcu3zg45dzezq9eapb7
Category:Divizoni y'e Makindye
14
15020
62478
2026-07-14T03:02:11Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created page with "Eno y'emu ku Divizoni etano ezikola ekibuga Kampala"
62478
wikitext
text/x-wiki
Eno y'emu ku Divizoni etano ezikola ekibuga Kampala
neygbc03uysgocncj9qcfurxtegvp7v
Category:Ebifo ebirimu abantu abangi mu Uganda
14
15021
62479
2026-07-14T03:03:28Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created page with "Bino biba bifo nga bisangibwamu abantu bangi"
62479
wikitext
text/x-wiki
Bino biba bifo nga bisangibwamu abantu bangi
gdd712gerh9vztys7ym44mapl9q91ay
Category:Bannayuganda abazanyi ba cricket
14
15022
62483
2026-07-14T04:47:55Z
B722N
6898
created category
62483
wikitext
text/x-wiki
ettuluba lino lya bazanyi ba cricket
1dk7jlxxlgxvricm5vb7x99bj0vovt9
Category:Amaasaza agasangibwa mu Georgia
14
15023
62484
2026-07-14T04:51:25Z
B722N
6898
created this page
62484
wikitext
text/x-wiki
Ebifo ebisangibwa mu Georgia
o3b5c64dpjtrssz2vw3pzl4tt6uv9ty
62485
62484
2026-07-14T04:53:24Z
B722N
6898
B722N moved page [[Category:Ebifo ebisangibwa mu Georgia]] to [[Category:Amaasaza agasangibwa mu Georgia]]: renamed ebifo to amaasaza
62484
wikitext
text/x-wiki
Ebifo ebisangibwa mu Georgia
o3b5c64dpjtrssz2vw3pzl4tt6uv9ty
Category:Ebifo ebisangibwa mu Georgia
14
15024
62486
2026-07-14T04:53:24Z
B722N
6898
B722N moved page [[Category:Ebifo ebisangibwa mu Georgia]] to [[Category:Amaasaza agasangibwa mu Georgia]]: renamed ebifo to amaasaza
62486
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[:Category:Amaasaza agasangibwa mu Georgia]]
fyu01xn5nruvvv914vo68bxqydhu7ai
Category:Bannayuganda bannabyamizannyo
14
15025
62488
2026-07-14T05:03:19Z
B722N
6898
created this category
62488
wikitext
text/x-wiki
Ettuluba lino lya bannabyamizannyo abannayuganda
qw3a8q270zgqdjqk4m1lludizlwaeow
Category:Bannayuganda bannabyamizannyo abaagenda okukolera e South Africa
14
15026
62490
2026-07-14T05:09:09Z
B722N
6898
created category
62490
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Bannayuganda bannabyamizannyo]]
3tqdzao5fs2hj0zwuefykhjckfbnvw1
Category:Bannayuganda bannabyamizannyo abagenda okukolera mu Greece
14
15027
62491
2026-07-14T05:10:02Z
B722N
6898
created this category
62491
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Bannayuganda bannabyamizannyo]]
3tqdzao5fs2hj0zwuefykhjckfbnvw1
Fred Nkata
0
15028
62535
2026-07-14T11:45:37Z
Judithamos
10087
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359342998|Fred Nkata]]"
62535
wikitext
text/x-wiki
'''Fred Nkata''' (yazaalibwa nga 6 Ogwokuttaano 1993) Munnayuganda omuzannyi w'omupiira ng'azannya ng'omuzibizi, okusinga [[ng'omuzibizi wa kkono]]. Yazannya mu by’ekikugu mu Uganda, Kenya ne Republic of the Congo, n’agenda mu kiraabu omuli Gor Mahia, [[Tusker]], [[Bandari]], [[Nairobi City Stars]], [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] ne [[AS Otoho]].
== Emirimu gye egya kiraabu ==
Nkata yatandikira mu Uganda, ng’azannyira mu Buganda Regional Bombo United FC nga tannagenda mu SC Villa gye yamala sizoni bbiri. Oluvannyuma yagenda mu [[Kira Young FC]] mu Gw'olubereberye gwa 2015 ku ndagaano ya myaka ebiri kyokka n’agenda mu Kenya oluvannyuma lw’emyezi mukaaga gyokka ng’agenda e Kenya mu makkati g'okukyuusa abazannyi mu gw'omusanvu 2015 ne yeegatta ku Nairobi City Stars ku bbanja okuzannya wansi wa kitaawe [[Paul Nkata]] eyali omutendesi.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=15 January 2015 |title=TRANSFER: Fred Nkata Completes Permanent Move To Kira Young F.C |url=https://kawowo.com/2015/01/15/transfer-fred-nkata-completes-permanent-move-to-kira-young-f-c/ |access-date=10 June 2026 |website=[[Kawowo Sports]] |language=en-US}}</ref>
Okuva mu City Stars yeegatta ku Tusker ku ntandikwa ya sizoni ya 2016 <ref>{{Cite web |last=Swila |first=Isaac |date=4 July 2020 |title=Tusker unveil new players, technical bench |url=https://nation.africa/kenya/sports/football/tusker-unveil-new-players-technical-bench--1160602 |access-date=10 June 2026 |website=[[Daily Nation]] |language=en}}</ref> nga tannagenda ku Coast e Bandari mu ddirisa erya wakati mu mwaka gwe gumu n’agenda mu maaso n’asigala mu kiraabu eno okutuusa mu December wa 2020.<ref>{{Cite web |last=Abdusalam |first=Kigozi |date=10 December 2020 |title=Left Back Nkata Calls it Quits at Bandari |url=https://chimpreports.com/left-back-nkata-calls-it-quits-at-bandari/ |access-date=10 June 2026 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
Oluvannyuma yeegatta ku Gor Mahia ku ntandikwa ya 2021 n'agenda mu maaso n'awangula ekikopo ky'awaka ekyasindika kiraabu eno mu mpaka za [[CAF Confederations Cup]].<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=4 July 2021 |title=Nkata, Okello win silverware as Gor Mahia edge AFC Leopards in Mashemeji Derby |url=https://kawowo.com/2021/07/04/nkata-okello-win-silverware-as-gor-mahia-edge-afc-leopards-in-mashemeji-derby/ |access-date=10 June 2026 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Okuva e Gor yagenda mu kiraabu ya Congo eya AS Otoho.<ref>"Left back Fred Nkata joins Otoho in Congo Brazaville - Mtoka Mbali". ''Mtoka Mbali''. 31 August 2022. Archived from the original on 31 August 2022. Retrieved 10 June 2026.</ref>
== Okutereeza emipiira ==
Mu 2026, Nkata yafuna ekibonerezo ky’okuwera omupiira okumala emyaka etaano oluvannyuma lwa [[Ekitongole kya Federation of Uganda Football Associations|FUFA]] okumusingisibwa omusango gw’okwenyigira mu kukyusakyusa emipiira.<ref>{{Cite web |date=2 June 2026 |title=Former Sofapaka midfielder, ex-Gor Mahia defender banned in Uganda over match-fixing |url=https://www.mozzartsport.co.ke/football/news/former-sofapaka-midfielder-ex-gor-mahia-defender-banned-in-uganda-over-match-fixing/65940 |access-date=10 June 2026 |website=Mozzart Sport Kenya |language=en}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Abantu Abalamu]]
h7px1zdtx7g43eujeiwrrkrpt5ui2sh